Teorija i praksa

tjelesnog odgoja i
sporta I
Prof.dr. Aleksa
Stanković
ONOVNI POJMOVI U SPORTU I TJELESNOM
ODGOJU
VLADIMIR FINDAK
IVAN PRSKALO
„Kinezioloki leksikon za odgoitelje“
Petrinja, 2004
FAKTORI OGRANIČENJA

FAKTORI OGRANIČENJA procesa
vježbanja mogu ga ograničiti. Oni
mogu biti endogenog (unutarnjeg)
ili egzogenog(vanjskog) izvora. 
Egzogeni i endogeni faktori su
važni za definiranje cilja i
programiranje procesa vježbanja.
FINALNO
PROVJERAVANJE

FINALNO PROVJERAVANJE  provodi se
na kraju određenog odgojnog razdoblja s
ciljem da se utvrdi u kojem je opsegu
program realiziran i kakvi su efekti
programa.
FINALNO STANJE

FINALNO STANJE je stanje parametara na kraju

nekog transformacijskog procesa i najčešće je
sukladno sa stanjem na kraju godine.
FIZIČKA KULTURA

FIZIČKA KULTURA kao dio opće kulture,

označava sveukupnost materijalnih i duhovnih
dobara, dostignuća i aktivnosti društva
usmjerenih prema razvoju čovjeka i podizanju
njegova zdravlja te zadovoljavanju njegovih
potreba putem motoričke aktivnosti.
FLEKSIBILNOST  vidi 
GIBLJIVOST

FLEKSIBILNOST  vidi GIBLJIVOST
FRONTALNI RAD 

FRONTALNI RAD  je takav metodički

organizacijski oblik rada u kojem sva djeca
u isto vrijeme izvode istu zadaću pod
izravnim vođenjem i nadzorom odgojitelja.
FUNKCIONALNA
ANATOMIJA

FUNKCIONALNA ANATOMIJA je
znanstvena disciplina koja proučava građu
ljudskog tijela i anatomske osnove funkcije
organskih sustava.
 
FUNKCIONALNE
SPOSOBNOSTI
FUNKCIONALNE
SPOSOBNOSTI obuhvaćaju sposobnosti
raspona i stabilnosti regulacije
transportnog sustava, to jest sposobnost
oslobađanja odgovarajuće količine energije
u stanicama koja organizmu omogućava
održavanje homeostatskih uvjeta i
odvijanje specifičnih funkcija pojedinih
njegovih dijelova.
 
GIBLJIVOST

GIBLJIVOST je sposobnost izvođenja

pokreta što veće amplitude. Mjerilo
gibljivosti je maksimalna amplituda pokreta
u pojedinom zglobnom sustavu. Dostizanje
maksimalne amplitude pokreta djelovanjem
vlastite mišićne sile naziva se aktivna
gibljivost, a uz pomoć neke vanjske sile
pasivna gibljivost.
GIMNASTIKA

GIMNASTIKA kao oblik tjelesne i zdravstvene

kulture, racionalna je motorička aktivnost
usmjerena na skladan tjelesni razvoj čovjeka,
razvijanje i usavršavanje njegovih motoričkih
sposobnosti posebice onih koje su čovjeku
potrebne u kinestetičkom izražavanju
(vježbanju), liječenju i proizvodnji.
GLOBALNI PROGRAM

GLOBALNI PROGRAM čini repertoar

odgovarajućih sadržaja raspoređenih na
cjeline i teme. Izbor i vrednovanje cjelina i
tema sastavnice su tog programa.
GRUPNI RAD

GRUPNI RAD je takav metodički organizacijski oblik rada u kojem se

tjelesno vježbanje odvija tako da su sudionici raspoređeni po grupama.
Ovisno o tome kako su sudionici u procesu tjelesnog vježbanja podijeljeni
u grupe, odnosno odjeljenja i kakva je organizacija određenog grupnog
oblika rada, u okviru tog metodičkog organizacijskog oblika rada
razlikujemo: 1. rad u parovima 2. rad u trojkama 3. rad u
četvorkama 4. paralelni oblik rada 5. paralelno odjeljenski oblik
rada 6. paralelno izmjenični oblik rada 7. izmjenično odjeljenski oblik
rada 8. odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama 9. paralelno
odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama 10. paralelno izmjenični
oblik rada s dopunskim vježbama 11. izmjenično odjeljenski oblik
rada s dopunskim vježbama 12. rad u stanicama 13.  kružni
rad 14. rad na stazi 15. poligon prepreka.
GRUPNI RAD
RAD U PAROVIMA podrazumijeva podjelu
skupine na "grupe" od po dva djeteta, te svaki
par obavlja istu zadaću u skladu s prethodnim
opisom i demonstracijom odgojitelja.
RAD U TROJKAMA je metodički organizacijski
oblik rada kada skupinu dijelimo na grupe od
po tri djeteta, a svaka grupa, odnosno trojka,
istodobno radi na izvršavanju iste zadaće.

RAD U ČETVORKAMA je metodički

organizacijski oblik rada koji podrazumijeva
podjelu skupine na grupe od po četiri djeteta,
te svaka grupa, četvorka, istodobno radi na
obavljanju iste zadaće.
PARALELNI OBLIK RADA

PARALELNI OBLIK RADA je takav metodički

organizacijski oblik rada u kojem sva djeca
istodobno izvode isto motoričko gibanje, ali na
različite načine, uz pomoć različitih sprava i
pomagala i na različitim radnim mjestima.
PARALELNO ODJELJENSKI
OBLIK RADA
PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA je takav
u kojem se skupina dijeli na dva i više
odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste
zadaće. U paralelno odjeljenskom radu djeca
mogu biti u formaciji kolona ili vrsta, pa
razlikujemo: 1. paralelno odjeljenski oblik rada
u kolonama 2. paralelno odjeljenski oblik rada
u vrstama.
PARALELNO IZMJENIČNI
OBLIK RADA
PARALELNO IZMJENIČNI OBLIK
RADA primjeren je školskoj dobi kada
razred dijelimo na četiri odjeljenja na način
da dva i dva odjeljenja paralelno i
istodobno rade na izvršavanju iste zadaće.
Nakon određenog vremena učenici npr. 1. i
2. odjeljenja izmjenjuju radna mjesta s
učenicima 3. i 4. odjeljenja i nastavljaju s
radom. Dakle, u tom obliku rada odjeljenja
mijenjaju radna mjesta, a zadaće ostaju
iste.
IZMJENIČNO ODJELJENSKI
OBLIK RADA
IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK
RADA je primjeren školskoj dobi u kojem
se razred dijeli na dva do četiri odjeljenja
koja istodobno izvode različite zadaće.
Nakon određenog vremena, odnosno na
znak učitelja, odjeljenja mijenjaju radna
mjesta i nastavljaju s radom na, uvjetno
rečeno, novim radnim mjestima i tako
redom dok sva odjeljenja ne prođu sve
zadaće, odnosno radna mjesta.
ODJELJENSKI OBLIK RADA S
DOPUNSKIM VJEŽBAMA
ODJELJENSKI OBLIK RADA S
DOPUNSKIM VJEŽBAMA je oblik rada
primjeren školskoj dobi u kojem se glavnoj
vježbi dodaje određena dopunska vježba,
što znači da nakon obavljene glavne
vježbe, učenik, prije povratka u odjeljenje,
izvodi dopunsku vježbu. Djelovanje
dopunske vježbe može biti
kompenzirajuće, korigirajuće, relaksirajuće,
utilitarno i kombinirano.
PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK
RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA
PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA S
DOPUNSKIM VJEŽBAMA je primjeren školskoj
dobi u kojem se razred dijeli na dva i više
odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste
zadaće, s napomenom da učenici nakon
završetka glavne vježbe izvode dopunsku
vježbu pa se tek onda vraćaju u svoje
odjeljenje. S obzirom na to da sva odjeljenja
izvode istu glavnu vježbu, to i dopunske vježbe
na svim radnim mjestima moraju biti iste.
PARALELNO IZMJENIČNI OBLIK
RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA
PARALELNO IZMJENIČNI OBLIK RADA S
DOPUNSKIM VJEŽBAMA je oblik rada
primjeren školskoj dobi kada razred dijelimo na
četiri odjeljenja na način da dva i dva
odjeljenja paralelno i istodobno rade na
izvršavanju iste zadaće, s napomenom da
učenici nakon završetka glavne vježbe izvode
dopunsku vježbu pa se tek onda vraćaju u
svoje odjeljenje. S obzirom da dva i dva
odjeljenja paralelno i istodobno rade na
izvršavanju iste glavne vježbe, razumljivo je što
dva i dva odjeljenja izvode i iste dopunske
vježbe.
IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK
RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA
IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK RADA S
DOPUNSKIM VJEŽBAMA je takav oblik
primjeren školskoj dobi u kojem se razred dijeli
na dva do četiri odjeljenja koja istodobno
izvode različite zadaće, s napomenom da
učenici nakon završene glavne vježbe izvode
dopunsku vježbu pa se tek onda vraćaju u
svoje odjeljenje. S obzirom da svako odjeljenje
ne izvodi istu glavnu vježbu nego različitu, to je
i dopunska vježba na svakom radnom mjestu
različita. Dakako, dopunsko se vježbanje može
primijeniti na jednom radnom mjestu, na dva,
na tri ili na svim radnim mjestima.
 
RAD U STANICAMA
RAD U STANICAMA je oblik grupnog rada
primjeren školskoj dobi u kojem se razred
dijeli na grupe od dva do tri učenika koji
izvode vježbe na više radnih mjesta,
odnosno stanica po unaprijed utvrđenom
redoslijedu, trajanju vježbanja ili broju
ponavljanja, i to tako da svaki učenik prođe
sva radna mjesta, to jest vježba na svim
stanicama. Razlikujemo više pojavnih
oblika  rada u stanicama: 1. stanice s
jednim radnim mjestom 2. stanice s dva
radna mjesta 3. stanice s različitim brojem
radnih mjesta i nejednakim  trajanjem
vježbi 4. stanice s različitim brojem radnih
mjesta i jednakim vremenom trajanja vježbi
5. stanični krugovi 6. zajednički stanični
krug.
KRUŽNI OBLIK RADA
KRUŽNI OBLIK RADA je oblik grupnog rada primjeren
školskoj dobi u kojem se razred dijeli na više manjih
grupa koje izvode različite, najčešće poznate ili
jednostavne vježbe i to prema unaprijed utvrđenom
redoslijedu, planiranom opterećenju i vremenu
potrebnom za oporavak, tako da svaki sudionik u
procesu tjelesnog vježbanja prođe sve stanice,
odnosno obavi zadaće na svim radnim mjestima u
krugu. Razlikujemo više pojavnih oblika kružnog rada:
1. kružni rad sa zadanim brojem ponavljanja i
vremenom oporavka 2. kružni rad sa zadanim
vremenom za vježbanje i za oporavak 3. kružni rad sa
zadanim brojem ponavljanja vježbi 4. kružni rad s
vježbanjem do otkaza.
RAD NA STAZI 

RAD NA STAZI  je oblik grupnog rada primjeren školskoj dobi u

kojem se razred dijeli na nekoliko grupa s tim da svaka grupa na
svom radnom mjestu ili stazi izvodi iste vježbe na različitim
spravama i u različitim uvjetima po unaprijed utvrđenom redoslijedu,
i to tako da svaki učenik prođe sva radna mjesta odnosno vježbe na
stazi. Razlikujemo više pojavnih oblika rada na stazi: 1. ponavljanje
istih tjelesnih vježbi 2. ponavljanje iste tjelesne vježbe u različitim
uvjetima 3. ponavljanje iste tjelesne vježbe na obje strane 4.
ponavljanje različitih, strukturalno srodnih, tjelesnih vježbi 5.
ponavljanje strukturalno različitih tjelesnih vježbi 6. ponavljanje
strukturalno različitih tjelesnih vježbi u nizu 7. ponavljanje različitih
tjelesnih vježbi na jednakim radnim mjestima 8. ponavljanje i
povezivanje različitih tjelesnih vježbi na jednakim radnim mjestima u
jednu cjelinu - sastav.
POLIGON PREPREKA

POLIGON PREPREKA je oblik grupnog rada primjeren školskoj dobi

koji podrazumijeva sukcesivno izvođenje određenog broja različitih
vježbi u nizu dakle jednih iza drugih, pri čemu učenik treba svladati
prirodne ili umjetne prepreke koje se nalaze na otvorenom prostoru ili
u zatvorenoj prostoriji, i to u što kraćem vremenu. Razlikujemo više
pojavnih oblika poligona prepreka: 1. s obzirom na mjesto izvođenja:
a) poligon prepreka na otvorenom prostoru b) poligon prepreka u
zatvorenom prostoru ili u prostoriji 2. s obzirom na formiranje,
sastavljanje i način izrade: a) prirodni b) umjetni c) kombinirani 3.
prema broju staza: a) jednostazni b) dvostazni c) višestazni.
HETEROGENA ODJELJENJA

HETEROGENA
ODJELJENJA su takva
koja se formiraju prema
spolu, tjelesnoj visini,
tjelesnoj težini ili nekom
drugom sličnom kriteriju.
HIGIJENA

HIGIJENA je znanost o
očuvanju zdravlja odnosno skup
pravila i postupaka koji
sprečavaju pojavu bolesti i
poboljšanjem uvjeta života i
rada unapređuju zdravlje ljudi.
HOMOGENIZIRANA
ODJELJENJA

HOMOGENIZIRANA
ODJELJENJA su takva
koja se formiraju na osnovi
rezultata dobivenih
inicijalnim, tranzitivnim ili
finalnim provjeravanjem.