STUDENTICA: Sara Radovančić

RAZRED 3.

RB. SATA
21. 11. 2022. PRIRODA I DRUŠTVO
DATUM

MOTIVACIJSKA TEMA Živi svijet oko mene - povezanost živih bića

NASTAVNI SAT Hranidbeni odnosi

TIP NASTAVNOGA SATA KONCEPTI

OBRADA NOVIH SADRŽAJA A – ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS
PONAVLJANJE/VJEŽBANJE B – PROMJENE I ODNOSI
PROVJERAVANJE C – POJEDINAC I DRUŠTVO
D – ENERGIJA

PRIRODA I DRUŠTVO PRIRODA I DRUTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode. - prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u
skupine (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.)
- prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu

PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga - odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i
odnosa prema sebi, drugima i prirodi. širem prostoru

- prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi

PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o promjenama i - objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka
odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i
prostora na primjerima iz svoga okoliša.

MEĐUPREDMETNE TEME MEĐUPREDMETNE TEME

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH OČEKIVANJA

odr A.2.2. Uočava da u prirodi postoji međudjelovanje i - objašnjava kako je u prirodi sve povezano. Prezentira povezanosti u
međuovisnost. prirodi.

odr B.2.1. Objašnjava da djelovanje ima posljedice i - opisuje koje posljedice njegovo ponašanje ima na prirodu i ljude.
rezultate Predviđa posljedice sovjih ponašanja i ponašanja.

odr C.2.1. Solidaran je i empatičan u odnosu prema - svojim djelovanjem pokazuje da razumije međuodnos svojih prava i
ljudima i drugim živim bićima prava drugih

osr B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.
uku B.2.1. Uz podršku učitelja učenik određuje ciljeve
učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.
uku B.2.4. Samovrednovanje/samoprocjena - Na poticaj
učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces
učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.
- aktivno sluša, daje i prima informacije, pokazuje vještine
dogovaranja, pregovaranja i postizanja kompromisa. Razvija odnose
poštovanja među vršnjacima i gradi prijateljstva.
- analizira zahtjeve zadataka i situacije učenja, može izreći što se u
zadatku zahtijeva i što treba znati ili činiti da bi se zadatak uspješno
riješio, procjenjuje što zna, a što još treba naučiti u situaciji učenja.
- procjenjuje koliko je naučio te koliko je uspješno riješio zadatak.
Procjenjuje i uloženi trud i vrijeme te svoje zadovoljstvo procesom i
rezultatima. Procjenjuje učinkovitost svog učenja u konkretnoj
situaciji učenja.
MJESTO IZVOĐENJA AKTIVNOSTI učionica
1. Bulić, M., Kralj, G., Križanić, L., Lesandrić, M. (2020.) Priroda, društvo i ja 3,
radni udžbenik iz prirode i društva za treći razred osnovne škole. Alfa, Zagreb.
2. Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i društvo za osnovne škole. Zagreb:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
3. Kurikulum međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj za osnovne i srednje
IZVORI ZNANJA
škole. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
4. Kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole. Zagreb:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
5. Kurikulum međupredmetne teme za Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole.
Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

PPT, računalo, projektor, slike

NASTAVNA POMAGALA

NASTAVNE METODE
Metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demonstracije

SOCIJALNI OBLICI RADA

Frontalni rad, individualni rad, rad u grupi

ISHOD
AKTIVNOST RAZRADA AKTIVNOSTI
(OČEKIVANJE)
UVODNI DIO SATA

Sat započinjem razgovorom.

Pitam učenike:
Kako dijelimo biljke? (Na drvenaste i zeljaste)
Kako dijelimo drvenaste biljke? (Na listopadne i vazdazelene).
Kako smo rekli da dijelimo životinje prema prehrani? (Na biljojede, mesojede i
svejede) – Zapisujem podjelu na ploču.
Na ploču s lijeve strane pišem: Biljke, a s desne: Životinje.
U kutiji koju stavljam pred učenike nalaze se fotografije biljaka i životinja
(kokoš, lisica, jelen, tratinčica, čempres, breza) Zadatak je da učenik kojega
prozovem izvuče jednu sliku iz kutije i na ploči je pridruži u odgovarajuću PID OŠ A.3.1.
Ponavljanje, aktivnost: PID OŠ B.3.2.
skupinu npr. jelen – životinja – biljojed
podjela životinja i biljaka osr B.2.2.
Kada smo završili ponavljanje podjele, postavljam učenicima pitanje: odr A.2.2.
Zbog čega je hrana potrebna svim bićima? (Sva bića trebaju hranu iz koje
dobivaju energiju, a ona im je potrebna za život.)
Što biljke proizvode? (Kisik i hranu).
Kako biljke sebi proizvode hranu? (Biljke hranu odnosno šećer proizvode u listu
pretvorbom svjetlosne energije u kemijsku energiju).

Prozovem jednog učenika da na slici na PPT pokaže i navede glavne dijelove

biljke. (To su korijen, stabljika, list, latice i tučak.)

Najava
Najavljujem učenicima kako ćemo danas naučiti da su sva živa bića
 povezana ,ovise jedni o drugima odnosno ne mogu živjeti jedni bez drugih.
Pišem naslov na ploču: Hranidbeni odnosi

GLAVNI DIO SATA

Zatim ih pitam:
Zašto je važan list, koja je njegova uloga? (List uz pomoć Sunčeve svjetlosti
proizvodi hranu i kisik.)
Dakle, biljke proizvode hranu i kisik bez kojih životinje i ljudi ne bi mogli
živjeti. No, biljkama su životinje također potrebne za život.
Učenicima prikazujem video isječak oprašivanja cvijeta:
(https://www.youtube.com/watch?v=HCFKMvMaOKc)
Dok video traje postavljam pitanja:
Što vidimo na ovoj biljci? (Na ovoj biljci vidimo pčelu.).
Što mislite kako biljka privlači pčele, ali i ostale kukce? (Privlači ih svojim
mirisom, bojom i nektarom.).
Kakvu koristi ima pčela od biljke? (Nektar od kojega proizvodi hranu – med. )
Znate li tko može naštetiti ovom procesu? (Čovjek.)
Zašto? (Zato što čovjek može posipati otrove protiv štetnih kukaca i tako ugroziti
pčele i druge korisne kukce.)

Na PPT prezentaciji prikazujem sliku.

Usvajanje novog
nastavnog sadržaja
Aktivnost – imenuj
dijelove cvijeta, objasni
proces oprašivanja
cvijeta

PID OŠ A.3.1
PID OŠ B.3.2.
osr B.2.2.
odr A.2.2.

Pitam učenike:
Što vidite na slici? (Sunce, kukuruz, miš, zmija i sova.)
Zašto je Sunce prikazano prvo? (Sunce je prikazano prvo zato što upravo od
Sunca potječe svjetlosna energija koju biljka koristi kada u listu proizvodi
hranu).
Tko na slici onda proizvodi hranu? (Kukuruz).
Kako onda još biljke nazivamo, ako znamo da proizvode hranu? (Proizvođači).
Znate li zašto životinje jedu biljke? (Kako bi dobile energiju.)
Koja će životinja od navedenih pojesti kukuruz i zašto? (Miš, zato što je miš
biljojed.)
Nakon što miš pojede kukuruz doći će do pretvorbe energije šećera u toplinsku
energiju i energiju kretanja.
PID OŠ B.3.1.
Kako u ovom slučaju nazivamo miša, koji se hrani biljkama i tako koristi njihovu
uku B.2.1.
energiju? (Miša nazivamo potrošačem.) odr C.2.1
Koja će od ponuđenih životinja pojesti miša i zašto? (Zmija, zato što je zmija
mesojed).
Koja će životinja pojesti zmiju? (Sova).
Što mislite što će se dogoditi sa sovom kada ugine? (Tvari iz njenoga organizma
iskoristiti će razlagači koji ih razlažu na osnovne tvari kako bi se njima ponovno
mogli koristiti proizvođači.)
Što zaključujete ovim prikazom? (Da su sva živa bića međusobno povezana i ne
Povezanost živih bića
mogu preživjeti jedni bez drugih.)
Takvu povezanost možemo zamisliti kao lanac, koji ako jedan dio lanca pukne,
prekida povezanost i nestaje. Kako bi bolje razumijeli tu povezanost s učenicima
 igram igru.

Sedam učenika izalazi pred ploču. Svaki od njih dobit će fotografiju (Sunce,
biljka, miš, zmija, lisica, vuk,gljiva). Zadatak je učenika da ovisno o fotografiju
koju su dobili oforme hranidbeni lanac. Povezuju se pomoću konopca. Sunce se
nalazi na prvom mjestu, a gljiva na posljednjem. Zadatak je da načine hranidbeni
lanac poredajući se u pravilan slijed. Fotografije će objesiti oko vrata kako bi
ostali učenici mogli vidjeti. Kada su to napravili, prozivam učenika (čovjeka) da
prekine lanac na mjestu lisice.
Pitam učenike:
Što se dogodilo? (Hranidbeni lanac se prekinuo).
Tko ga je prekinuo? (Čovjek).
Kakav utjecaj čovjek ima na okoliš u ovom slučaju? (Negativan, ugrožava ju).
Može li hranidbeni lanac postojati bez ovoga člana? Zašto? (Ne može, zato što se
sljedeći član u nizu ne bi imao čime hraniti).

Nakon toga tražim 8 dobrovoljaca. Svaki će učenik dobiti svoju fotografiju.

Zadatak je da formiraju 2 hranidbena lanca. 2 skupine po 4 učenika izlaze pred
Sažimanje novih
nastavnih sadržaja ploču u liniji jedni nasuprot drugima. Zadatak je da pomoću konopa izrade
(aktivnost – hranidbeni hranidbenu mrežu. Sunce pruža konopac mrkvi i kukuruzu. Mrkva i kukuruz svoj
lanac) konopac pružaju zecu i ovci. Zec i ovca dalje pružaju konopac lisici i vuku. Vuk,
međutim, uzima konopac i od lisice. Zašto? (Zato što se vuk hrani i lisicama).
Posljednji član koji nam je preostao je čovjek. On uzima dio konopca od mrkve,
kukuruza, zeca, ovce, lisice i vuka.

Što zaključujete iz ove igre? (Da su svi članovi lanca međusobno povezani).

Pitam učenike mogu li ponoviti proces koji objašanjava povezanost živih bića?
(Uz pomoć svjetlosne energije biljke proizvode hranu zbog čega ih nazivamo
proizvođačima. Životinje zatim jedu biljku i zbog toga ih nazivamo potrošačima.
Nakon što potrošač ugiba, tvari iz njegovog tijela koriste razlagači koji ih razlažu
na osnovne tvari kako bi se njima opet mogli koristiti proizvođači.)
Kako nazivamo ovu povezanost? (Hranidbeni lanac)

Učenicima dijelim nastavni listić.

Rješenja nastavnoga listića provjeravamo zajedno uz pomoć rješenja prikazanih
na PPT.

Domaći rad: Potrebno je osmisliti svoj hranidbeni lanac od najmanje 5 članova, a

Aktivnost – hranidbena
posljednji član lanca je čovjek.
mreža

ZAVRŠNI DIO SATA

Učenicima dijelim karticu na kojima se nalazi sretan, ravnodušan i tužan smajlić.

Ako smatraju da su razumijeli, bili aktivni i sigurni u svoje znanje današnjeg
gradiva obojati će sretnog smajlića. Oni koji nisu sigurni u svoje znanje i misle
da nisu sve zapamtili i shvatili obojati će ravnodušnog smajlića. Učenici koji
uopće nisu zadovoljni svojim znanjem i misle da nisu shvatili sadržaj obojati će
Samovrednovanje tužnog smajlića. uku B.2.4
Svi učenici zatim podižu papir. Ako je koji učenik obojao tužnog smajlića pitam
ga/ju: Zašto nisi zadovoljan/na ? Što nisi shvatio/la? O čemu bi voljeo/la znati
više?

Zahvaljujem se učenicima i pozdravljam ih.

 DOMAĆA
ZADAĆA

DODATNI ZADATCI
(PROBLEMSKI, ISTRAŽIVAČKI…) /
PRILAGODBA ZA UČENIKE S /
TEŠKOĆAMA U RAZVOJU /
AKTIVNOSTI ZA RAD S
DAROVITIM UČENICIMA /
MULTIMEDIJSKI I INTERAKTIVNI
SADRŽAJI

VREDNOVANJE

ZA UČENJE Učiteljeva usmena povratna informacija za rad učenika tijekom cijelog nastavnog sata.

KAO UČENJE Samovrednovanje učenika. Učenici na kraju sata vrednuju vlastitu uspješnost, rad i rezultate svog rada
pri čemu isto tako uče aktivnim uključivanjem u proces vrednovanja.

NAUČENOGA

PLAN PLOČE

HRANIDBENI ODNOSI