Biologija 7 Prirucnik PDF

Martina Čiček • Dubravka Karakaš • Ozrenka Meštrović • Tanja Petrač
Biologija 7
Priručnik za učiteljice/učitelje prirode i biologije
za 7. razred osnovne škole
Izdavač
Profil Klett d.o.o.
Zagreb, Petra Hektorovića 2
Za Izdavača
Dalibor Greganić
Direktorica izdavaštva
Petra Stipaničev Glamuzina
Urednica
Ana Kodžoman
Recenzent
dr. sc. Damir Sirovina
Stručni suradnici
dr. sc. Damir Sirovina
Anita Belančić, prof.
Danko Bertović, prof.
Natalija Ćelap, prof.
Lektorica
Anita Poslon
Likovno-grafičko uređivanje
Bruno Bartolić
Fotografije
Getty/Guliver Shutterstock iStock
Zagreb, Hrvatska, 2019.
Tisak
Cerovski d.o.o., Zagreb
© Sva prava pridržana. Nijedan dio ovog priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez
prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava.
Član smo europskog udruženja izdavača udžbenika.

Martina Čiček • Dubravka Karakaš • Ozrenka Meštrović • Tanja Petrač
Biologija 7
Priručnik za učiteljice/učitelje prirode i biologije
za 7. razred osnovne škole
Sve sadržaje potražite na:

https://www.profil-klett.hr/izzi/biologija-7
https://www.profil-klett.hr/metodicki-kutak
SADRŽAJ:
Vrednovanje učenika u nastavnom procesu 5

Metode, tehnike i postupci 12
Digitalni alati u području e- učenja 17
Kurikulum nastavnog predmeta Biologija (skraćena inačica) 22
Godišnji izvedbeni kurikulum 26
Raspored sadržaja po temama/ podtemama (hodogram) prema izvedbenom
godišnjem kurikulumu 42
Tematske pripreme:
1. ORGANIZIRANOST PRIRODE I OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA
1.1. Organizacijske razine u prirodi 44
1.2. Građa i obilježja živih bića 47
1.3. Raznolikost živih bića 51
2. DISANJE ŽIVIH BIĆA
2.1. Disanje čovjeka 55
2.2. Disanje životinja 66
2.3. Disanje biljaka i ostalih skupina organizama 80
3. PREHRANA ŽIVIH BIĆA
3.1. Prehrana čovjeka 93
3.2. Prehrana životinja 113
3.3. Prehrana biljaka i ostalih skupina organizama 127
4. PRIJENOS TVARI KROZ ORGANIZAM
4.1. Prijenos tvari kroz tijelo čovjeka 146
4.2. Prijenos tvari kroz tijelo životinja 153
4.3. Prijenos tvari kroz tijelo biljaka i ostalih skupina organizama 157
5. KRETANJE ŽIVIH BIĆA
5.1. Kretanje čovjeka 161
5.2. Kretanje životinja 177
5.3. Kretanje biljaka i ostalih skupina organizama 188
6. KRETANJE ŽIVIH BIĆA
6.1. Zaštita čovjeka 194
6.2. Zaštita životinja 206
6.3. Zaštita biljaka i ostalih skupina organizama 214
Obrazac za tematsku pripremu
VREDNOVANJE UČENIKA U NASTAVNOM PROCESU
Vrednovanje je postupak ili niz postupaka kojima se određuje stupanj ostvarenosti

postavljenih ishoda. U nastavnome procesu uglavnom se vrednuje ostvarenost
ishoda kognitivne domene, koja opisuje znanja i spoznaje, stoga treba paziti da se ne
zaboravi psihomotorička domena, koja opisuje tjelesne vještine, ali i afektivna
domena, koja opisuje stavove, motivaciju i interese. Pri vrednovanju ishoda treba
paziti da se vrednuju ostvarenosti ishoda na različitim razinama, a pri vrednovanju
afektivne domene treba paziti da se ne vrednuju stavovi, nego argumentiranje
stavova. Pri vrednovanju treba učiniti sve što je moguće da bi se izbjegla pojava
neugode, odnosno vrednovanje ne bi smjelo biti stresno ni za jednu stranu jer
vrednovanje utječe na kvalitetu nastavnog procesa i motivaciju učenika. U skladu s
tim treba birati i tehnike vrednovanja kao što su pisani testovi, vrednovanje
rubrikama, seminarski rad, projektni rad, portfolio i drugo. Ako neka tehnika
vrednovanja u učenika izaziva nelagodu i/ili dovodi do smanjivanja mogućnosti dobre
procjene ostvarenosti učeničkih postignuća, potrebno je potražiti primjerenu tehniku.
Kod mnogih se učenika za vrijeme vrednovanja klasičnim pismenim i/ili usmenim
provjerama javlja visoka razina nelagode, pa i strah, stoga to svakako treba imati na
umu i omogućiti učenicima da pokažu ostvarenost postavljenih ishoda vrednovanjem
koje im više odgovara.
Pristupi vrednovanju
Vrednovanje se može provoditi na različite načine, u različito vrijeme i s različitom

svrhom. Literatura spominje različite oblike/vrste vrednovanja. Najčešće se spominju
formativno i sumativno vrednovanje, a rjeđe se spominje i opisuje dijagnostičko
vrednovanje.
5
Formativno vrednovanje u pravilu rezultira opisnom ocjenom, a provodi se gotovo
cijelo vrijeme učenja i/ili poučavanja. Pri gotovo svakom promatranju rada učenika
donosimo neke zaključke. Ako ih ne bilježimo, na kraju usvojimo određenu sliku ili
procjenu rada učenika bez jasnih i čvrstih uporišta. Bilježenjem dojmova i rezultata
rada učenika tijekom svakog ili gotovo svakog sata, odnosno aktivnosti, dobivamo
konkretne elemente/argumente za ocjenjivanje učenika, što učitelju omogućuje
potpunu sliku pri konačnom ocjenjivanju/zaključivanju, odnosno pravednu ocjenu i
eventualnu korekciju rezultata sumativnog vrednovanja.
Sumativno vrednovanje uglavnom se izražava brojčanom ocjenom, a u okviru

nastavne godine provodi se na kraju određenog razdoblja učenja/poučavanja, kao
što su nastavna tema, polugodište ili kraj školske godine.
Dijagnostičko vrednovanje u osnovi ne donosi brojčanu ocjenu, a često se provodi na

početku određenog obrazovnog razdoblja, najčešće na početku školske godine.
Primjer takva vrednovanja jest inicijalni test koji neki učitelji i provode na početku
školske godine.
Svaki oblik/vrsta vrednovanja ima određenu ulogu. Dijagnostičko vrednovanje služi

nam uglavnom kako bismo doznali razinu i kvalitetu učeničkog predznanja te tako
prilagodili poučavanje, odnosno učenje. Formativno vrednovanje provodi se tijekom
procesa poučavanja i najčešće nam služi za vrednovanje kao učenje ili za
vrednovanje za učenje, ali se učitelji sve više služe njime i za vrednovanje naučenog.
Sumativno vrednovanje provodi se uglavnom na kraju procesa poučavanja te nam
služi za vrednovanje naučenog i davanje informacija o ostvarenosti ishoda roditelju,
potencijalnom poslodavcu i ustanovi na kojoj učenik želi nastaviti školovanje, ali i
samom učeniku. Vrednovanje, dakle, može imati različitu svrhu te može služiti kao
povratna informacija učeniku, ne samo o uspješnosti ostvarivanja ishoda nego i o
tome koliko je kvalitetan njegov proces učenja te koliko se njegov doživljaj procesa i
rezultata podudara s očekivanjima/kriterijima učitelja/društva. Zbog toga je bitno da
učenik bude aktivan sudionik u procesu vrednovanja, prvenstveno formativnom.
Također vrednovanje može poslužiti učitelju kao povratna informacija o njegovoj
uspješnosti. Formativnim se vrednovanjem prati razvoj i napredovanje učenika te ono
omogućuje korekcije i usmjeravanje svih strana u odgojno-obrazovnom procesu,
dakle i učenika i učitelja. Zbog svega navedenog bitno je da ocjena bude predočena
u što kraćem roku.
6
Objektivno vrednovanje i uvažavanje specifičnosti učenika
Jedan od najvažnijih zahtjeva za onoga koji vrednuje jest objektivnost, što

podrazumijeva vrednovanje prema unaprijed određenom, jedinstvenom kriteriju. Pri
vrednovanju svakako treba uvažavati i osobnost, odnosno specifičnost svakog
učenika. Uvažavanje obaju zahtjeva može za učitelja predstavljati priličan izazov.
Da bi se ta dva obilježja/zahtjeva vrednovanja, iako u načelu suprotna, mogla

uskladiti i dopunjavati te zadovoljiti u što većoj mjeri, potrebno se uz najčešće oblike
sumativnog vrednovanja, odnosno pismene i usmene provjere znanja koristiti i
drugim tehnikama vrednovanja, kao što su vrednovanje praktičnog rada, učeničkih
seminara i razvojnih mapa, ali i praćenje, odnosno vrednovanje rada učenika.
Nelagodu i strah tijekom pismenih i usmenih provjera znanja moguće je ublažiti

osiguravanjem objektivnosti, odnosno jasnim kriterijima koji će učeniku omogućiti
dobar uvid u ono što se od njega očekuje, a učitelju će pomoći u provjeri postavljenih
ishoda, sastavljenih zadataka, kao i u objektivnosti vrednovanja. Jasno postavljeni
kriteriji mogu se organizirati u obliku rubrika za vrednovanje.
Rubrike za vrednovanje mogu se organizirati u različitim oblicima, najčešće korištene

rubrike jesu analitičke i holističke.
Holističke rubrike (1. tablica) su jednodimenzionalne rubrike koje uglavnom služe za

vrednovanje neke aktivnosti prema unaprijed zadanim razinama. Holističke rubrike
osiguravaju jednu ukupnu ocjenu učeničkog postignuća/rada/rezultata, što je
prednost jer je ocjenjivanje brzo.
1. tablica: Primjer holističkih rubrika. Rješavanje problema.

ocjena kriterij
1 Učenik ne razumije problem koji je pred njega postavljen i ne zna što bi
od naučenog upotrijebio za njegovo rješavanje.
2 Učenik povezuje problem s naučenim, ali ga ne razumije u potpunosti. U
pokušaju rješavanja problema uz pomoć učitelja koristi se s nešto
potrebnih znanja i/ili vještina.
3 Učenik djelomično razumije problem te se u pokušaju njegova
rješavanja uglavnom samostalno koristi većinom potrebnih znanja i/ili
vještina.
4 Učenik uglavnom razumije problem i u njegovu se rješavanju
samostalno koristi s gotovo svim potrebnim znanjima i vještinama.
5 Učenik u potpunosti razumije problem te ga lako rješava koristeći se
svim potrebnim znanjima i vještinama.
Analitičke rubrike (2. tablica) jesu dvodimenzionalne rubrike koje sadrže razine
postignuća na jednoj osi (redu ili stupcu), a kriterije koji određuju uspješnost na
drugoj osi (stupcu ili redu). Analitičke rubrike osiguravaju detaljne informacije o više
aspekata koji se (pr)ocjenjuju i olakšavaju mogućnost popravka
(aktivnosti/ocjene/pristupa…) i poboljšanje rezultata.
7
2. tablica: Primjer analitičkih rubrika
razina/standard
kriterij 1 2 3 4 5
usvojenost Nisu usvojene Usvojene su Usvojene su Usvojene su Usvojene su
sadržaja temeljne temeljne temeljne sve bitne sve
činjenice i činjenice, ali činjenice i činjenice i predviđene
predviđeni nisu neki od većina činjenice i svi
koncepti. usvojeni predviđenih temeljnih predviđeni
temeljni koncepata. koncepata. koncepti.
koncepti.
rješavanje Nije sposoban Sposoban je Samostalno Samostalno Samostalno
problema rješavati rješavati rješava rješava rješava
postavljene jednostavne jednostavne jednostavne jednostavne i
probleme ni uz probleme uz probleme, ali probleme, a složene
pomoć učitelja. pomoć složene složene probleme.
učitelja. probleme ne probleme
rješava ni uz rješava uz
pomoć pomoć
učitelja. učitelja.
primjena u Nije sposoban Uz pomoć Samostalno Samostalno Samostalno
praktičnom radu primijeniti učitelja primjenjuje obavlja obavlja i
usvojeno u primjenjuje naučeno pri jednostavne jednostavne i
praktičnom naučeno i obavljanju praktične složene
radu. obavlja jednostavnih zadatke, a uz praktične
jednostavne praktičnih pomoć zadatke.
praktične zadataka. učitelja i
zadatke. složene
praktične
zadatke.
Oba tipa rubrika, osim pozitivnih, imaju i negativne strane, stoga je kod holističkih
rubrika, osim što ne omogućuju dublji uvid s detaljnim informacijama, ponekad (ili
možda čak i često?) teško dati jedinstvenu ocjenu (učenik koji se trudi i radi, ali zbog
nečeg ne uspijeva…), dok je kod analitičkih rubrika najveći problem količina vremena
potrebna za izradu, ali i (pr)ocjenjivanje. Moguće je i da kod analitičkih rubrika kriteriji
ne budu dovoljno jasni, stoga se ocjene različitih ocjenjivača za istu aktivnost mogu
razlikovati.
Pri izradi rubrika za vrednovanje dobro je uključiti više ljudi, prvenstveno kolege koji
vrednuju ostvarenost istih ishoda, ali i učenike, koji mogu pomoći da kriteriji budu
svima jasni i da ih prihvate sve strane u procesu vrednovanja. Suradnja s učenicima
u izradi rubrika za vrednovanje bitna je jer im rubrike omogućuju dobar uvid u
očekivanja koja se pred njih postavljaju, ali i pravovremenu povratnu informaciju o
ostvarenosti zadanih ishoda, stoga se mogu njima koristiti pri samovrednovanju, što
može spriječiti neželjene, niske ocjene. Rubrike za vrednovanje dobar su alat za sve
pristupe vrednovanju, kako za vrednovanje za učenje, tako i za vrednovanje kao
učenje te vrednovanje naučenog.
Iako se u obrazovnom sustavu još uvijek najjači naglasak stavlja na vrednovanje

naučenog, odnosno uglavnom na sumativno vrednovanje, sve se više naglašava
vrijednost i važnost vrednovanja za učenje i vrednovanja koje služi kao učenje. Oba
od navedenih oblika vrednovanja kao rezultat ne donose ocjenu, nego opis stanja ili
napretka. Pri vrednovanju za učenje i vrednovanju koje služi kao učenje rabi se
formativno vrednovanje s opisnom ocjenom jer su oba oblika bitan izvor povratnih
informacija.
8
Vrednovanje za učenje omogućuje bitne povratne informacije učeniku i učitelju, koje
će oba člana didaktičkog trokuta moći iskoristiti za poboljšavanje učenja, odnosno
poučavanja te za usmjeravanje na određene činjenice, područja, koncepte i/ili
postupke. Vrednovanjem za učenje procjenjuje se ostvarenost postavljenih ishoda,
odnosno koliko i u kojem smjeru postignuto odstupa od očekivanog/predviđenog.
Povratna informacija vrlo je bitna učenicima i učiteljima jer obje strane mogu uvidjeti
koliko su metode/tehnike/postupci kojima se koriste učinkovite, ali i što je potrebno
učiniti da bi učenici usvojili predviđene/očekivane činjenice, vještine i/ili koncepte. Na
temelju dobivenih rezultata mogu se planirati i/ili uvoditi promjene i/ili dopune.
Korisna tehnika vrednovanja za učenje jest izrada portfolia koji može biti klasičan,
poput pregledne mape ili suvremen, u digitalnom obliku, kao e-portfolio. Portfolio se
uglavnom upotrebljava kad se želi dobiti uvid u usvojeno tijekom nešto duljeg
vremenskog razdoblja i planirati poučavanje za sljedeće duže razdoblje.
Za veću fleksibilnost i kratkoročno planiranje, odnosno brze izmjene plana

poučavanja, vrednovati se može kraće i brže. Najjednostavnije vrednovanje učitelj
može provesti promatranjem aktivnosti učenika tijekom sata, kao i vrednovanjem
njihovih odgovora/izjava tijekom razgovora. Na temelju brze procjene tako dobivenih
rezultata učitelj može, često čak i u hodu, prilagoditi poučavanje. Vrednovati se mogu
postupci, usmeni odgovori, pitanja ili kratki pisani odgovori u obliku izlaznih kartica s
jednostavnim povratnim informacijama, Povratne informacije možemo dobiti kratkim
upitnicima ili tehnikama za otkrivanje nedoumica i želja ili ideja kao što su KWL
tablica, RUŽA, TRN i PUPOLJAK (ili samo RUŽA i TRN) i slično. Vrednovanje za
učenje može se provoditi klasično ili digitalno, ovisno o aktivnostima koje se
vrednuju, afinitetima učenika i učitelja te prednostima i nedostatcima svakog od
mogućih oblika.
Vrednovanje kao učenje, vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, učenicima

omogućuje razvijanje kritičkog i samokritičkog promatranja i razmišljanja. Učenici
mogu uspoređivati različite načine razmišljanja, stavove i kriterije drugih učenika u
razredu, a zatim ih usporediti sa svojim stavovima, kriterijima i razmišljanjima.
Omogućuje učenicima praćenje procesa učenja, odnosno napretka koji postižu te
vrednovanje svog načina učenja. Sve to pridonosi lakšem i bržem učenju i izgradnji
stabilne, kritične, samokritične, tolerantne i sposobne osobe. Samovrednovanje i/ili
vršnjačko vrednovanje može se provoditi na različite načine, kao što su ispunjavanje
jednostavnih izlaznih kartica s procjenama ili jednostavne rubrike za vršnjačko
vrednovanje ili samovrednovanje. Vrednovanje kao učenje, prvenstveno
samovrednovanje, može se provoditi i složenijim tehnikama kao što je odabir
zadataka (među zadatcima različite složenosti/zahtjevnosti) prema procjeni vlastitih
mogućnosti te refleksija nakon njihova rješavanja. Takvim se pristupom učeniku
omogućuje uvid u kvalitetu samoprocjene na temelju čega je može unaprijediti.
Omogućuje se i podizanje razine samopouzdanja i samouvjerenosti (dugoročno).
Samovrednovanje je vrednovanje vlastitih ideja, rada ili rezultata. Kvalitetno

samovrednovanje jest vrlo bitno jer je preduvjet za dobro učenje, stoga je bitno
učenicima omogućiti samovrednovanje i poticati ih na njega, da bi ga usavršili.
Vršnjačko vrednovanje jest vrednovanje ideja, postupaka ili rezultata vršnjaka,

najčešće u obrazovnim skupinama. Bitno je jer se kvalitetnim vršnjačkim
9
vrednovanjem omogućuje razvijanje pozitivne kritičnosti i samokritičnosti, ali i
povratna informacija o vlastitoj uspješnosti od vršnjaka, a ne samo od učitelja.
Bilo kakvo vrednovanje, pa tako i vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, mora

počivati na kvalitetnim temeljima, odnosno kriterijima. Zbog toga je prije svakog
vrednovanja potrebno odrediti sastavnice vrednovanja i jasne kriterije koji određuju
uspjeh. Pri određivanju sastavnica vrednovanja i kriterija za vrednovanje poželjno je,
a ponekad, kao kod vrednovanja za učenje, i bitno da sudjeluju i učenici.
Sudjelovanje učenika u pripremi vrednovanja omogućit će im bolje razumijevanje
ocjene (brojčane ili opisne), ali i lakše svladavanje gradiva, odnosno lakše
ostvarivanje ishoda.
Vrednovanje naučenog provodi se uglavnom na kraju nastavne teme ili određenog

razdoblja poučavanja kao što su polugodište ili školska godina te nam služi za
davanje informacija o ostvarenosti ishoda roditelju, potencijalnom poslodavcu i
ustanovi na kojoj učenik želi nastaviti školovanje, ali i samom učeniku.
Vrednovanje naučenog uglavnom se provodi kao sumativno vrednovanje s pomoću

usmenih i pismenih (testovi, kvizovi, interaktivni digitalni modeli) tehnika provjere i/ili
vrednovanjem praktičnog rada i/ili portfolia.
10
Primjeri vrednovanja
Primjeri bilješki o odnosu prema radu:

Samostalno i redovito ispunjava svoje obveze (npr. pisanje/čitanje zadanog tijekom
sata, praćenje tijekom nastavnog procesa, pisanje domaće zadaće).
Aktivno sudjeluje tijekom nastavnog sata (npr. brzo rješava postavljeni problem,
logički donosi zaključke, u radu u skupini djeluje inicijativno, pokazuje dobre
organizacijske sposobnosti tijekom samostalnog/timskog rada).
Preuzima odgovornost i izvršava dodijeljeni zadatak tijekom samostalnog/ timskog
rada.
Tijekom samostalnog/timskog rada pokazuje nesigurnost.
Povremeno ne ispunjava dodijeljene zadatke tijekom samostalnog/ timskog rada.
Vrednuje svoj rad objektivno, uviđa prednosti i nedostatke te predlaže načine svog
napretka u nastavnom procesu.
Primjeri povratnih informacija u svrhu vrednovanja za učenje i vrednovanja kao

učenje:
Učenik pokazuje činjenično znanje, ali ne i razumijevanje i povezivanje koncepata;
u svrhu poboljšanja savjetuje se izrada npr. umnih mapa i/ ili grafičkih prikaza čime
bi se potaknulo shvaćanje i međusobno povezivanje pojedinih segmenata gradiva.
Učenik povezuje činjenice i točno formulira objašnjenja. Ali zbog nedostataka u
poznavanju pojedinih segmenata gradiva, nedostaje potpuno razumijevanje
sadržaja u cjelini; u svrhu poboljšanja savjetuje se pristup određenim dijelovima
gradiva na način koji učeniku više odgovara (npr. digitalni umjesto tiskanog medija)
te neke od mnemotehnika.
Učenik uspješno povezuje biološke pojmove, sposoban ih je objasniti te
interpretirati rezultate kao što je npr. tijekom istraživačkog rada. Ali u zaključku ne
povezuje pretpostavku, provedbu i dobivene rezultate; u svrhu poboljšanja
savjetuje se mentoriranje, ciljano vođenje kroz pojedine korake kako bi se povezalo
stečeno znanje i u skladu s tim donio odgovarajući zaključak.
Primjeri mogućih ocjena, odnosno opisa razina ostvarenosti

1 2 3 4 5
nedovoljan dovoljan dobar vrlo dobar izvrstan
loše ispod prosjeka prosječno iznad prosjeka izvrsno
ne približava se zadovoljava postavljane nadmašuje
zadovoljava postavljenim standarde postavljene
postavljene standardima standarde
standarde
11
METODE, TEHNIKE I POSTUPCI
Uvodni dio
Suvremenim se nastavnim strategijama, metodama i tehnikama u učenika razvija
kritičnost i samokritičnost te sposobnost opažanja, procjenjivanja, ocjenjivanja,
opisivanja, zaključivanja i argumentiranja. Također suvremene nastavne tehnike
omogućuju razvijanje socijalnih i komunikacijskih vještina te uvažavanja i tolerancije
različitosti. Suvremene nastavne tehnike naglasak stavljaju na usvajanje koncepata i
sposobnosti na višim razinama, a ne na usvajanje činjenica. Omogućuju trajnije
usvajanje znanja i razvijanje različitih sposobnosti. Mnoge podrazumijevaju timski rad
koji uz druge čimbenike omogućuju razvijanje socijalne inteligencije. To je vrlo bitno
jer timski rad i socijalna inteligencija postaju ključne kompetencije na suvremenome
tržištu rada.
Neke su tehnike u nastavi prisutne vrlo dugo, ali su sustavno osuvremenjivane, a
mnoge se u novije doba dopunjuju upotrebom informacijsko-komunikacijskih
tehnologija (IKT-a), posebice digitalnim alatima i sadržajima. Predložene tehnike
moguće je izmijeniti na razne načine te ih tako prilagoditi učenicima, odnosno
razredu i potrebama nastave, ali i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama
kojima učitelj/škola raspolaže. Tako je, primjerice, gotovo sve tehnike koje zahtijevaju
zapisivanje moguće primijeniti uporabom digitalnih alata, bez uporabe olovke i
papira. Neke mogu omogućiti novu dimenziju primjene stoga je, primjerice,
provedbom tehnike vruća olovka s pomoću nekoga digitalnog alata moguće osigurati
anonimnost učenika uz istovremeno pojavljivanje ideja na projekcijskome platnu te
tako postići efekt oluje ideja.
Mnoge se tehnike mogu rabiti s različitom svrhom i/ili u različitim dijelovima sata,
tijekom obrade nastavnoga gradiva. Tako se, primjerice, tehnika razmijeni misli u
paru može rabiti tijekom evokacije (prisjećanja), ali i tijekom refleksije (razmišljanja o
naučenome i shvaćenome te povezivanja s prethodno usvojenim). Neke od
predloženih tehnika mogu se protezati tijekom cijeloga nastavnog sat (KWL tablica) i
upotpunjavati drugima, a neke se tehnike mogu upotrijebiti u bilo kojemu dijelu sata,
ovisno o potrebama nastavnoga procesa (T-tablica).
Debata
Debata je kontrolirano argumentirano raspravljanje koje se odvija u određenome
vremenu s jasno određenim pravilima. Da bi se učenici mogli dobro pripremiti za
debatu, odnosno da bi mogli usvojiti sve potrebne činjenice i koncepte neophodne za
obranu ili negiranje postavljene teze, učitelj treba unaprijed i na vrijeme zadati temu i
preporučiti literaturu. U debati sudjeluju dva tima, od kojih jedan argumentima
12
brani/zastupa postavljenu tezu te se naziva afirmacijski tim, a drugi se tim
argumentirano suprotstavlja tezi pa se naziva negacijski tim.
Debata treba imati voditelja koji ne sudjeluje u debati, ali brine o tome da se ona
odvija u parlamentarnome duhu, mjeri vrijeme za izlaganje i ograničava govornike te
određuje početak i kraj debate. Voditelj na početku postavlja tezu te objašnjava
pravila i znakove kojima će se tijekom debate učenici koristiti. Voditelj debate u
nastavi uglavnom je nastavnik.
Debata treba imati i sudce koji ne sudjeluju u debati, a broj sudaca treba biti neparan.
Nakon završetka rasprave pobjednika debate, na temelju uvjerljivosti argumenata
koje su ponudile obje strane, određuju sudci, koji svoju odluku moraju jasno
argumentirati.
INSERT metoda
INSERT metoda služi za povezivanje novoga sadržaja s onim što učenici već znaju ili
misle da znaju. Učenike se uputi da tijekom obrade/čitanja materijala/teksta, koje je
pripremio učitelj, označe dijelove teksta prethodno dogovorenim znakovima, a često
su korišteni sljedeći znakovi: (+) znao sam, (-) mislio sam da znam / bio sam u krivu,
(?) imam pitanje / ne razumijem. Nakon obilježavanja teksta učenici bi trebali iznijeti
bilješke, a potom bi o tome trebalo raspraviti i donijeti zaključke.
World cafe (svjetski kafić)

World cafe rabi se za organizaciju dijaloga velike skupine učenika. Budući da
zahtijeva dosta vremena, ta je metoda pogodna za izvođenje/korištenje tijekom
dvosata. Na početku aktivnosti treba formirati skupine s najviše pet učenika koji imaju
odvojen prostor (stol) s papirima, olovkama i bojicama/flomasterima. Nakon
formiranja skupina učitelj postavlja pitanje na koje skupina treba odgovoriti, a zatim
se unutar skupina raspravlja 15 do 20 minuta. Nakon rasprave i dogovora svaki
učenik zabilježi zaključke/odgovore. Na učiteljev znak kreće drugi krug aktivnosti. U
drugome krugu aktivnosti učenici mijenjaju mjesta i formiraju se nove skupine tako da
jedan učenik ostane za stolom, a ostali se upute prema drugim stolovima, tako da
svaki odabere drugi stol da se ne bi ponovno susreli u istoj skupini. Učenik koji je
ostao za stolom jest domaćin koji novoformiranoj skupini čita zaključke svoje
stare/prethodne/prve skupine. Nakon toga kreće razgovor tijekom kojega učenici
doprinose zaključcima/odgovorima iz prethodnih skupina. Tijekom drugoga kruga
odgovori/zaključci tako se mogu mijenjati i/ili nadograđivati. Nakon toga aktivnost
ulazi u treći krug kad se sudionici vraćaju u svoje prve skupine i izmjenjuju nove
informacije/zaključke/odgovore te izrađuju plakat služeći se idejama i zaključcima iz
prvih dvaju krugova aktivnosti. Na kraju se predstave plakati te se o njima raspravlja i
zaključuje.
13
Minuta za kraj
Minuta za kraj jest jednostavna tehnika za dobivanje brzih povratnih informacija na
kraju određene aktivnosti / nastavnoga sata. Tijekom jedne minute učenici trebaju
odgovoriti na jasno i određeno pitanje koje postavlja učitelj. Tom se tehnikom lako
prikupljaju informacije o najupečatljivijoj činjenici, ideji ili zaključku koju su učenici
usvojili.
Intervju u tri koraka

Intervju u tri koraka jest nastavna tehnika koja se može različito organizirati, ovisno o
broju učenika i o raspoloživome vremenu. Najčešće se provodi tijekom obrade
novoga gradiva ili sistematizacije. Učenici u tročlanim skupinama razgovaraju o
određenome pojmu/temi. Jedan učenik postavlja pitanja, drugi odgovara, a treći
zapisuje najbitnije. Nakon što je intervju završen, učenici mijenjaju uloge dok svi ne
budu jednom u svakoj ulozi. Nakon obavljenih intervjua učenici razmjenjuju bilješke ili
naučeno tijekom intervjua.
Obilazak galerije
Galeriju za obilazak (i vrednovanje) možemo načiniti od različitih učeničkih radova, a
često su to plakati izrađeni na temelju istraživačkoga rada. Ako učeničkih radova ima
mnogo, jedan školski sat vrlo vjerojatno neće biti dovoljan za kvalitetan obilazak
galerije, stoga se unutar jednoga sata može izlagati dio ili se mogu izlagati radovi
koje su pripremile skupine učenika.
Obilaskom galerije učenici mogu usporediti radove drugih sa svojim i na temelju
opažanja donijeti zaključke, ali i postavljati pitanja te na kraju raspraviti i donijeti
zaključke. Bilo bi dobro da se tijekom obilaska učenici koriste listom procjene koju su
izradili sami (na razini razreda) ili uz pomoć učitelja.
Obrnuta učionica
Obrnuta učionica jest pristup nastavi koji usvajanje novih sadržaja uglavnom
premješta iz učionice. Aktivnosti tijekom obrnute učionice možemo podijeliti na tri
dijela.
Prvi dio pripada učitelju koji priprema ili bira temu i radni materijal te ga dijeli/šalje
učenicima.
Drugi dio pripada učenicima koji proučavaju radni materijal i usvajaju činjenice, pri
čemu razvijaju i neke koncepte, iako od njih ne treba zahtijevati rezultate na višim
(kognitivnim/afektivnim/psihomotoričkim) razinama. Usvajanje novih činjenica može
se, ovisno o obliku materijala ponuđenoga učenicima (tekst na papiru ili digitalni
materijal), odvijati na raznim mjestima. Iako se odvija uglavnom kod kuće, mnogi za
to iskoriste vožnju na putu od kuće do škole ili stanku između slobodnih aktivnosti.
14
Tako učenici mogu lakše organizirati učenje. Još neke od prednosti obrnute učionice
jest sloboda koju učenici imaju pri biranju dinamike usvajanja činjenica, bilo da je to
odabir medija kojim se služe bilo izbor između samostalnoga rada u paru ili u skupini.
U treći dio uključeni su i učitelj i učenici jer se odvija tijekom nastavnoga sata kad
učenici, služeći se onime što su usvojili tijekom rada izvan učionice, sudjeluju u
aktivnostima koje će im omogućiti usvajanje koncepata i/ili sposobnosti na višim
razinama.
Prednost takva načina izvođenja nastave jest korištenje najvećim dijelom nastavnoga
sata za raspravu, zaključivanje i rješavanje nejasnoća ili miskoncepcija, odnosno
usvajanje znanja i sposobnosti na višim razinama, pri čemu je učitelj od znatno veće
pomoći učenicima nego pri usvajanju novih činjenica.
Oluja ideja
Oluja ideja jest tehnika koja se uglavnom provodi kao početna aktivnost jer se njome
potiče iznošenje velikoga broja ideja. Učenicima treba zadati/predložiti svima
razumljiv problem, pojam ili koncept, na što će oni usmeno iznositi svoja rješenja,
ideje ili asocijacije. Svaku ideju treba prihvatiti i zabilježiti, a učenike treba poticati da
se za donošenje ideja služe i idejama drugih te ih ohrabrivati da donose neobične
ideje (Bognar, 2010.). Da bi učenici bili nesputani i slobodni, bitno je da se ideje ne
vrednuju. Bitno je i pohvaljivati i poticati učenike da bismo dobili što više ideja.
Vruća olovka
Vruća olovka jest tehnika slična oluji ideja kojom se u kratkome vremenu od učenika
može dobiti mnogo ideja ili odgovora na postavljeno pitanje. Mnogim učenicima više
odgovara vruća olovka nego oluja ideja jer ideje ne moraju iznositi naglas pred
svima, što nekima stvara pritisak, već ih zapisuju u svoju bilježnicu. Iznošenje ideja
može se izvoditi pred cijelim razredom ili unutar skupina, a redoslijed iznošenja može
se odrediti na različite načine, ovisno o potrebama nastave, nastavnika i/ili učenika.
15
T-tablice
T-tablicom učenici se mogu koristiti za vrijeme rasprave, čitanja teksta koji treba
kritički razmotriti, odabira metoda praktičnoga rada ili sličnih aktivnosti. Kod izvedbe
je potrebno ocijeniti jesmo li ZA ili PROTIV određene tvrdnje, pristupa, načina
razmišljanja i/ili djelovanja i sl., odnosno odgovara li nam ili ne određeni način rada,
postupak i sl.
DA NE DA NE
ili
Vennovi dijagrami
Vennovim se dijagramom možemo koristiti kod prikaza ili traženja razlikovnih i
zajedničkih obilježja organizama, procesa, pristupa, ideja, postupaka i sl. Možemo se
njime služiti u bilo kojemu dijelu sata, ovisno o aktivnostima. Najčešće se rabi
dijagram s dva kruga ili elipse koji se djelomično preklapaju, ali je moguće izraditi
Vennov dijagram s više krugova/elipsi. U dio ili dijelove koji se preklapaju zapisuju se
zajednička obilježja, a u dijelove koji su samostalni/odvojeni zapisuju se razlike.
16
DIGITALNI ALATI U PODRUČJU E-UČENJA
Uvod
Digitalni alati izvrstan su način praćenja i vrednovanja učenika u suvremenoj nastavi.
Potiču kreativnost, odražavaju načine razmišljanja učenika te često pružaju povratnu
informaciju učitelju o postignućima učenika. Primjena digitalnih alata u nastavi
podupire i razvoj formativnoga vrednovanja.
Pravilnom primjenom E-učenje gradivo čini pristupačnijim, zanimljivijim, atraktivnijim.
Brojne su prednosti korištenja digitalnim alatima: lakše ostvarivanje željenih ishoda
učenja, razvijanje različitih kompetencija učenika, pobuđivanje natjecateljskoga duha,
samovrednovanje i praćenje vlastitoga napretka bez straha od usmenoga/pismenoga
ispitivanja. Osim IZZI digitalnih obrazovnih sadržaja koje učitelj svakodnevno može
primjenjivati u nastavi, prijedlog digitalnih alata koji slijedi, daje učitelju još više
mogućnosti (kvizovi, učenje igrom, interaktivnost, kolaboracija).
Sedam je digitalnih alata koji se mogu uspješno primjenjivati u nastavi prirode i
biologije: Powtoon, Socrative, Kahoot!, Nearpod, Meta-Chart, Linoit i Genially.
Slijedi kratak opis alata, a njihovo korištenje i konkretnu primjenu u nastavi prirode i
biologije možete vidjeti u snimljenim videozapisima koji omogućuju učitelju i/ili
učenicima da korak po korak uspješno kreiraju materijale koristeći se besplatnim
inačicama za izradu digitalnih sadržaja. Videozapisima možete pristupiti upisom
poveznice na mrežnu tražilicu. Poveznica za svaki alat napisana je uz njegov opis.
Možete im pristupiti i izravno putem https://www.profil-klett.hr/izzi/priroda-5.
17
1. Powtoon
PowToon je digitalni alat koji pruža mogućnosti stvaranja animiranih prezentacija koje
se prikazuju poput videozapisa. Može se upotrebljavati prilikom poučavanja, davanja
uputa za pojedinu aktivnost, samostalnog učenja učenika ili za obrnutu učionicu.
Korisnici mogu dodavati tekst, slike, jednostavne animacije, kratke videozapise,
naljepnice i još mnogo toga. Slike i videozapisi mogu se pretraživati na PowToonu ili
se mogu priložiti vlastiti uradci.
poveznica: bit.ly/profil-powtoon
2. Socrative
Socrative je digitalni alat koji daje mogućnost kreiranja različitih kvizova korištenjem
već zadanih tipova zadataka zatvorenoga tipa. Prednost je toga alata što automatski
izrađuje statistiku za svakoga učenika i svako pitanje (tako lako iz rotacije možete
izbaciti ili doraditi problematična pitanja). Različiti grafički prikazi rezultata učitelju
ukazuju na usvojenost gradiva.
poveznica: bit.ly/profil-socrative
18
3. Kahoot!
Kahoot! je digitalni alat za učenje i provjeru znanja temeljen na kvizovima. Kvizovi se
kreiraju korištenjem više tipova zadataka zatvorenoga tipa. Povratna je informacija o
znanju učenika vrlo brza i može npr. ukazati učitelju na dio gradiva koje učenici nisu
dobro savladali i koje je potrebno dodatno objasniti. Ne prikazuje pojedinačnu
statistiku učenika.
poveznica: bit.ly/profil-kahoot
4. Nearpod
Nearpod je digitalni alat kojim se na zanimljiv i interaktivan način može kreirati cijeli
sadržaj neke nastavne jedinice. Učitelj može stvarati prezentacije koje mogu
sadržavati kvizove, ankete, videozapise, slike, ploče za crtanje, web-sadržaj itd.
poveznica: bit.ly/profil-nearpod
19
5. Meta-Chart
Meta-chart je besplatni digitalni alat koji omogućuje vizualno oblikovanje i
preglednost podataka. Nudi se širok spektar mogućnosti prikaza putem 12 različitih
grafova iz podataka koji su dobiveni npr. tijekom istraživačkoga rada u nastavi.
poveznica: bit.ly/profil-metachart
6. Linoit
Linoit je kolaboracijski digitalni alat koji omogućuje kreiranje sadržaja na ekranu u
obliku virtualne ploče. Osim osnovnoga teksta, „ljepljive bilješke” koje se postavljaju
na virtualnu ploču mogu sadržavati videozapise, slike i privitke datoteka. Virtualna
ploča može biti javna ili privatna. Ako se objavi, i drugi sudionici mogu dodavati svoje
sadržaje te imati uvid u bilješke drugih učitelja i/ili učenika. „Ljepljive bilješke” korisne
su i prilikom prikupljanja ulaznih ili izlaznih informacija o znanju učenika (vrednovanje
za učenje).
poveznica: bit.ly/profil-linoit
20
7. Genially
Genially je digitalni alat koji omogućuje stvaranje interaktivnih i animiranih sadržaja.
Sadržaji se mogu kreirati u obliku prezentacija ili drugih visoko interaktivnih
elemenata. Materijal može biti javno dostupan radi poboljšanja komunikacije,
stjecanja novih ideja i poticanja na inovativne načine podučavanja i učenja.
poveznica: bit.ly/profil-genially
21
KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA BIOLOGIJA ZA 7. RAZRED (SKRAĆENA INAČICA)
Poštovane kolegice i kolege,
kako biste se lakše snašli u priloženome godišnjem izvedbenom kurikulumu (GIK-u), u prilogu smo vam pripremili i skraćenu inačicu kurikuluma
nastavnoga predmeta Biologija za 7. razred. Svim razrađenim odgojno-obrazovnim ishodima dodijeljene su šifre radi lakšega snalaženja i pisanja GIK-a, ali i
tematskih planiranja. Vi, naravno, možete osmisliti i vlastiti sustav označavanja razrade ishoda ili ih pisati u njihovu izvornom obliku.
Kao podsjetnik navodimo činjenicu da redoslijed ishoda u kurikulumu nije redoslijed ostvarivanja ishoda u nastavi te da se neki ishodi u potpunosti
ostvaruju tek na kraju nastavne godine.
Srdačno,
vaše autorice.
makrokoncept odgojno-obrazovni ishodi (jezgrovni) razrada odgojno-obrazovnih ishoda

A.7.1.1. Uspoređuje najvažnija obilježja jednostaničnih i višestaničnih organizama.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u A.7.1.2. Povezuje brojnost stanica s veličinom organizma.
22
živome svijetu te objašnjava princip građe živih A.7.1.3. Primjenjuje odgovarajuće alate za proučavanje stanica/organizama.
bića. A.7.1.4. Objašnjava odnos površine i volumena povezujući ga s ekonomičnosti građe
organizma i preživljavanjem.
A.7.2.1. Opisuje zajednička obilježja živih bića.
A.7.2.2. Opisuje građu stanice.
A.7.2.3. Povezuje oblik stanice s njezinom zadaćom.
A.7.2.4. Prepoznaje osnovne uloge organela stanice.
A.7.2.5. Opisuje specifičnosti bakterijske stanice.
A.7.2.6. Povezuje sastav krvi s njezinim ulogama.
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s
A.7.2.7. Razlikuje organizacijske razine u prirodi.
razvojem novih svojstava u različitih
A.7.2.8. Razlikuje organizacijske razine višestaničnoga organizma.
organizama.
A.7.2.9. Opisuje položaj važnijih organa u tijelu na primjeru ljudskoga organizma.
A.7.2.10. Povezuje građu i ulogu organa / organskih sustava ukazujući na njihovu
A. Organiziranost živoga svijeta

promjenjivost, usložnjavanje i prilagodbe.
A.7.2.11. Opisuje viruse kao infektivne čestice koje se mogu umnožavati samo u
živome biću.
A.7.2.12. Uspoređuje temeljna obilježja predstavnika različitih skupina živih bića.
B.7.1.1. Povezuje prehranu organizama i izmjenu plinova s energetskom opskrbom kao
preduvjetom za preživljavanje i opstanak.
B.7.1.2. Objašnjava ulogu kretanja u preživljavanju organizma.
B.7.1.3. Objašnjava ulogu pokrova tijela različitih organizama.
B.7.1.4. Objašnjava važnost produkata kožnih i probavnih žlijezda.
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne B.7.1.5. Uspoređuje ulogu optjecajnoga sustava životinja i provodnoga sustava biljaka.
funkcije pripadnika različitih skupina živoga B.7.1.6. Uspoređuje izmjerene vrijednosti krvnoga tlaka i pulsa u mirovanju i nakon
svijeta. aktivnosti.
B.7.1.7. Povezuje najvažnija svojstva vode s njezinim ulogama u organizmu
uspoređujući procese primanja i provođenja u različitih organizama.
B.7.1.8. Predviđa smjer kretanja čestica opisujući ulogu prijenosa kroz staničnu
membranu.
B.7.1.9. Prepoznaje ulogu obrambenoga sustava organizma u preživljavanju.
B.7.2.1. Povezuje životne navike i rizične čimbenike s ozljedama i razvojem bolesti
ukazujući na važnost prevencije i pružanja prve pomoći primjenjujući odgovarajuće
postupke.
B.7.2.2. Povezuje uloge vitamina i minerala s posljedicama njihova manjka/nedostatka.
B.7.2.3. Prepoznaje znakove koji upućuju na poremećaje i ozljede sustava organa za
23
kretanje.
BIO OŠ B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i
B.7.2.4. Razlikuje vrste krvarenja ukazujući na potrebu brzoga pružanja prve pomoći.
rizičnih čimbenika na zdravlje organizma ističući
B.7.2.5. Opisuje postupke pružanja prve pomoći zbog krvarenja ističući važnost
važnost prepoznavanja simptoma bolesti i
poznavanja krvnih grupa kod transfuzije.
pravovremenoga poduzimanja mjera zaštite.
B.7.2.6. Prepoznaje važnost samozaštite pri pružanju prve pomoći.
B.7.2.7. Prepoznaje znakove koji upućuju na pregrijavanje i pothlađivanje te objašnjava
načine vraćanja organizma u uravnoteženo stanje.
B.7.2.8. Opisuje moguće uzroke, znakove i načine sprečavanja dehidracije te postupke
B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

vraćanja organizma u uravnoteženo stanje.
B.7.2.9. Stavlja u odnos epidemiološki lanac i mjere sprečavanja širenja zaraze
ukazujući na važnost prevencije i pravilne primjene antibiotika.
B.7.3.1. Razlikuje aerobne i anaerobne životne uvjete.
B.7.3.2. Uspoređuje prilagodbe za kretanje u različitih organizama te ih povezuje s
BIO OŠ B.7.3. Stavlja u odnos prilagodbe živih načinom života i preživljavanjem.
bića i životne uvjete. B.7.3.3. Uspoređuje prilagodbe različitim načinima prehrane te ih povezuje s načinom
života i preživljavanjem.
B.7.3.4. Uspoređuje prilagodbe različitih načina prijenosa tvari organizmom te ih
povezuje s načinom života i preživljavanjem.
B.7.3.5. Uspoređuje prilagodbe različitim načinima disanja te ih povezuje s načinom
B.7.3.6. Povezuje građu pokrova tijela različitih organizama sa životnim uvjetima.
B.7.3.7. Povezuje prilagodbe nametničkih organizama s načinom njihova života.
B.7.3.8. Objašnjava uzročno-posljedične veze ukazujući na međuovisnost živih bića i
okoliša.
C.7.1.1. Uspoređuje autotrofne i heterotrofne organizme ukazujući na ulogu Sunčeve
energije u njihovu preživljavanju.
C.7.1.2. Uspoređuje opće principe i ulogu procesa fotosinteze i staničnoga disanja
BIO OŠ C.7.1. Uspoređuje načine prehrane te
izdvajajući organele u kojima se zbivaju ti procesi.
procese vezanja i oslobađanja energije u
C.7.1.3. Objašnjava povezanost procesa fotosinteze i staničnoga disanja.
različitih organizama.
C.7.1.4. Povezuje fotosintezu i stanično disanje s aerobnim životnim uvjetima.
C.7.1.5. Opisuje ulogu vrenja u svakodnevnome životu povezujući ga s anaerobnim
uvjetima i saprotrofima.
C.7.2.1. Povezuje prisutnost kisika i hranjivih tvari s disanjem i prehranom te s
oslobađanjem energije ukazujući na važnost zadovoljavanja energetskih potreba.
BIO OŠ C.7.2. Uspoređuje energetske potrebe
C.7.2.2. Uspoređuje potrebe za energijom u različitih organizama povezujući ih s
različitih organizama uzimajući u obzir potrebnu
njihovom građom i načinom života. Razlikuje hranjive tvari i njihove uloge.
vrstu i količinu hrane za očuvanje zdravlja.
24
C.7.2.3. Izdvaja glukozu kao glavni izvor energije.
C. Energija u živome svijetu

C.7.2.4. Objašnjava važnost pravilne prehrane ukazujući na povezanost energetske
vrijednosti hrane i očuvanja zdravlja.
BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovna načela D.7.1.1. Promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja.
znanstvene metodologije i objašnjava dobivene D.7.1.2. Proučava različite izvore procjenjujući točnost informacija u odnosu prema
rezultate. usvojenome znanju.
D.7.1.3. Odabire pouzdane izvore informacija.
D.7.1.4. Postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na
osnovi predloška.
D.7.1.5. Opisuje ulogu kontrolne skupine i replikatnih (ponovljenih) uzoraka u
istraživanju.
D.7.1.6. Odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje.
D.7.1.7. Provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koristeći opremom i
mjernim instrumentima za prikupljanje podataka.
D.7.1.8. Prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafičkim prikazima
D. Prirodoznanstveni pristup
ukazujući na važnost srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka.
D.7.1.9. Raspravlja o rezultatima istraživanja.
BIO OŠ D.7.2. Objašnjava važnost i utjecaj D.7.2.1. Opisuje važnost bioloških otkrića za svakodnevni život na jednostavnim
bioloških otkrića na svakodnevni život. primjerima.
D.7.2.2. Raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga društva pri korištenju
rezultatima bioloških otkrića.
D.7.2.3. Objašnjava čovjekovo djelovanje na prirodne procese.
25
GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKULUM
- Opći plan izvedbe nastave i ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda
tematska broj nastavna

odgojno-obrazovni ishodi koji se ostvaruju u temi nastavni sadržaji korelacije i integracije
cjelina sati tema
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome od biosfere do jedinke, izrada prikaza organizacijskih
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. ekologija, važnost razina u prirodi i/ili u
A.7.1.1. Uspoređuje najvažnija obilježja jednostaničnih i hranidbenih odnosa na višestaničnome organizmu
višestaničnih organizama. staništu, usporedba (ostvaruju se očekivanja iz
A.7.1.2. Povezuje brojnost stanica s veličinom jednostaničnih i MPT Poduzetništvo - pod
organizma. višestaničnih organizama, C.3.1.,
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s udruživanje unutar pod C.3.2. Sudjeluje u projektu
razvojem novih svojstava u različitih organizama. višestaničnoga organizma ili proizvodnji od ideje do
A.7.2.7. Razlikuje organizacijske razine u prirodi. realizacije., ali po mogućnosti i
26
Organizacijske A.7.2.8. Razlikuje organizacijske razine višestaničnoga MPT Uporaba IKT
razine u prirodi organizma. A.3.1. Učenik samostalno
BIO OŠ B.7.3. Stavlja u odnos prilagodbe živih bića odabire odgovarajuću digitalnu
i životne uvjete. tehnologiju.)
8 B.7.3.8. Objašnjava uzročno-posljedične veze ukazujući
na međuovisnost živih bića i okoliša.
BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovna načela
znanstvene metodologije i objašnjava dobivene
rezultate.
D.7.1.1. Promatra i prikuplja podatke te donosi
zaključke tijekom učenja i poučavanja.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome obilježja živih bića, stanična korelacija s Likovnom kulturom
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. građa organizama, - organizacija likovne izložbe
Organiziranost prirode i obilježja živih bića

Građa i A.7.1.3. Primjenjuje odgovarajuće alate za proučavanje usporedba osnovnih na temu stanice i staničnih
obilježja živih stanica/organizama. obilježja prokariota i tjelešaca (OŠ LK A.7.1. Učenik
bića BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s eukariota, stanične oblikuje ideje kao poruke
razvojem novih svojstava u različitih organizama. strukture i njihove zadaće, kojima komunicira s okolinom
A.7.2.2. Opisuje građu stanice. važnost izmjene tvari s služeći se likovnim i vizualnim
A.7.2.3. Povezuje oblik stanice s njezinom zadaćom. okolinom, difuzija, osmoza jezikom.)
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije
pripadnika različitih skupina živoga svijeta.
B.7.1.7. Povezuje najvažnija svojstva vode s njezinim
ulogama u organizmu uspoređujući procese primanja i
provođenja u različitih organizama.
B.7.1.8. Predviđa smjer kretanja čestica opisujući ulogu
prijenosa kroz staničnu membranu.
rezultate.
D.7.1.6. Odabire primjerene metoda rada za svoje
istraživanje.
27
D.7.1.7. Provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja
ispravno se koristeći opremom i mjernim instrumentima
za prikupljanje podataka.
D.7.1.8. Prikazuje i opisuje rezultate istraživanja
tabličnim i grafičkim prikazima ukazujući na važnost
srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka.
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s bioraznolikost, stalnost ostvarivanje očekivanja MPT
razvojem novih svojstava u različitih organizama. broja vrsta, razdioba živoga Održivi razvoj – rasprava o
A.7.2.7. Razlikuje organizacijske razine u prirodi. svijeta, bakterije, arheje, čovjekovu utjecaju na
A.7.2.12. Uspoređuje temeljna obilježja predstavnika eukarioti bioraznolikost (odr A.3.1.
Raznolikost različitih skupina živih bića. Objašnjava osnovne
živih bića BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovna načela sastavnice prirodne
znanstvene metodologije i objašnjava dobivene raznolikosti.)
rezultate.
BIO OŠ D.7.2. Objašnjava važnost i utjecaj bioloških
otkrića na svakodnevni život.
D.7.2.3. Objašnjava čovjekovo djelovanje na prirodne
procese.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome sustav organa za disanje
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. (građa i uloga), izmjena
A.7.1.4. Objašnjava odnos površine i volumena plinova, važnost disanja u
povezujući ga s ekonomičnosti građe organizma i dobivanju energije, bolesti
preživljavanjem. organa za disanje i njihova
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s prevencija
razvojem novih svojstava u različitih organizama.
A.7.2.9. Opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na
primjeru ljudskoga organizma.
A.7.2.10. Povezuje građu i ulogu organa / organskih
sustava ukazujući na njihovu promjenjivost,
usložnjavanje i prilagodbe.
28
B.7.1.1. Povezuje prehranu organizama i izmjenu
Disanje plinova s energetskom opskrbom kao preduvjetom za
13
čovjeka preživljavanje i opstanak.
Disanje živih bića

B.7.2.1. Povezuje životne navike i rizične čimbenike s
ozljedama i razvojem bolesti ukazujući na važnost
prevencije i pružanja prve pomoći primjenjujući
odgovarajuće postupke.
BIO OŠ B.7.3. Stavlja u odnos prilagodbe živih bića
i životne uvjete.
B.7.3.5. Uspoređuje prilagodbe različitim načinima
disanja te ih povezuje s načinom života i
preživljavanjem.
C.7.2.1. Povezuje prisutnost kisika i hranjivih tvari s
disanjem i prehranom te s oslobađanjem energije
ukazujući na važnost zadovoljavanja energetskih
potreba.
rezultate.
D.7.1.4. Postavlja istraživačko pitanje na osnovi
promatranja te izvodi hipotezu na osnovi predloška.
D.7.1.5. Opisuje ulogu kontrolne skupine i replikatnih
(ponovljenih) uzoraka u istraživanju.
29
istraživanje.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba disanja u
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. različitih skupina životinja,
A.7.1.4. Objašnjava odnos površine i volumena difuzija, prilagodbe disanja
povezujući ga s ekonomičnosti građe organizma i s obzirom na životne uvjete
Disanje preživljavanjem. i navike života, anaerobni
životinja BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s organizmi
razvojem novih svojstava u različitih organizama.
A.7.2.12. Uspoređuje temeljna obilježja predstavnika
različitih skupina živih bića.
plinova s energetskom opskrbom kao preduvjetom za
preživljavanje i opstanak.
i životne uvjete.
preživljavanjem.
30
potreba.
rezultate.
D.7.1.2. Proučava različite izvore procjenjujući točnost
informacija u odnosu prema usvojenome znanju.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba disanja u
Disanje biljaka svijetu te objašnjava princip građe živih bića. različitih skupina
i ostalih A.7.1.1. Uspoređuje najvažnija obilježja jednostaničnih i organizama, difuzija,
skupina višestaničnih organizama. povezanost disanja i
organizama BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s energetske opskrbe
razvojem novih svojstava u različitih organizama. organizama
A.7.2.12. Uspoređuje temeljna obilježja predstavnika
različitih skupina živih bića.
plinova s energetskom opskrbom kao preduvjetom za
preživljavanje i opstanak.
i životne uvjete.
preživljavanjem.
B.7.3.8. Objašnjava uzročno-posljedične veze ukazujući
31
na međuovisnost živih bića i okoliša.
procese vezanja i oslobađanja energije u različitih
organizama.
C.7.1.2. Uspoređuje opće principe i ulogu procesa
fotosinteze i staničnoga disanja izdvajajući organele u
kojima se zbivaju ti procesi.
C.7.1.3. Objašnjava povezanost procesa fotosinteze i
staničnoga disanja.
C.7.1.4. Povezuje fotosintezu i stanično disanje s
aerobnim životnim uvjetima.
C.7.1.5. Opisuje ulogu vrenja u svakodnevnome životu
povezujući ga s anaerobnim uvjetima i saprotrofima.
potreba.
rezultate.
istraživanje.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome sustav organa za prehranu
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. (građa i uloga), hranjive
32
A.7.1.4. tvari i njihova uloga,
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s važnost prehrane u
razvojem novih svojstava u različitih organizama. dobivanju energije, bolesti
A.7.2.9., A.7.2.10., A.7.2.12. organa za probavu i njihova
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije prevencija
B.7.1.1., B.7.1.4., B.7.1.8.
Prehrana BIO OŠ B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i
14
čovjeka rizičnih čimbenika na zdravlje organizma ističući
Prehrana živih bića

B.7.2.1., B.7.2.2.
i životne uvjete.
B.7.3.3., B.7.3.7., B.7.3.8.
C.7.2.1., C.7.2.2., C.7.2.3., C.7.2.4.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
D.7.2.1.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba načina prehrane
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. u različitih skupina životinja,
A.7.1.4. prilagodbe u prehrani s
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s obzirom na životne uvjete i
razvojem novih svojstava u različitih organizama. navike života, prehrana
A.7.2.10., A.7.2.12. nametnika
B.7.1.1., B.7.1.4., B.7.1.8.
33
Prehrana
životinja
B.7.2.1.
i životne uvjete.
B.7.3.1., B.7.3.3., B.7.3.7., B.7.3.8.
C.7.2.1., C.7.2.2., C.7.2.4.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba autotrofnoga i
Prehrana
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. heterotrofnoga načina
biljaka i ostalih
A.7.1.4. dolaska do hrane,
skupina BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s povezanost disanja i
organizama razvojem novih svojstava u različitih organizama. prehrane u energetskoj
A.7.2.4., A.7.2.5., A.7.2.10., A.7.2.12. opskrbi organizma
B.7.1.1., B.7.1.8.
i životne uvjete.
B.7.3.1., B.7.3.3., B.7.3.7., B.7.3.8.
organizama.
C.7.1.1., C.7.1.2., C.7.1.3., C.7.1.4., C.7.1.5.
C.7.2.1., C.7.2.2., C.7.2.3.
34
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
D.7.2.3.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome sustav organa za prijenos
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. tvari kroz organizam (građa
A.7.1.3. i uloga), izmjena tvari i
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s plinova, uloge krvi, bolesti
Prijenos tvari razvojem novih svojstava u različitih organizama. krvožilnih organa i njihova
14 kroz tijelo A.7.2.6., A.7.2.9., A.7.2.10., A.7.2.12. prevencija
čovjeka BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije
organizam
Prijenos tvari kroz

B.7.1.5., B.7.1.6., B.7.1.8.
B.7.2.1., B.7.2.4., B.7.2.5., B.7.2.6.
i životne uvjete.
B.7.3.4., B.7.3.8.
C.7.2.1., C.7.2.4.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3., D.7.1.7., D.7.1.8., D.7.1.9.
D.7.2.1.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba načina prijenosa
35
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. tvari tijelom u različitih
A.7.1.3. skupina životinja, otvoreni i
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s zatvoreni krvotok,
razvojem novih svojstava u različitih organizama. energetske potrebe
A.7.2.10., A.7.2.12. organizama i složenost
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije njihova sustava za prijenos
Prijenos tvari pripadnika različitih skupina živoga svijeta. tvari
kroz tijelo B.7.1.5., B.7.1.8.
životinja BIO OŠ B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i
B.7.2.1.
i životne uvjete.
B.7.3.1., B.7.3.4., B.7.3.7., B.7.3.8.
C.7.2.1., C.7.2.2., C.7.2.4.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome prijenos tvari kroz tijelo
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. različitih organizama,
A.7.1.1., A.7.1.3. difuzija, važnost kretanja
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s tvari kroz biljku, usporedba
razvojem novih svojstava u različitih organizama. energetskih potreba
A.7.2.10., A.7.2.12. organizama sa složenošću
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije njihova sustava za prijenos
pripadnika različitih skupina živoga svijeta. tvari
B.7.1.5., B.7.1.7., B.7.1.8.
Prijenos tvari
36
i životne uvjete.
kroz tijelo
B.7.3.1., B.7.3.4., B.7.3.7., B.7.3.8.
biljaka i ostalih
skupina
organizama
organizama.
C.7.1.4.
C.7.2.1., C.7.2.2., C.7.2.3., C.7.2.4.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s sustav organa za kretanje
Kretanje
nje
10 razvojem novih svojstava u različitih organizama. (građa i uloga), dobivanje
bića
živih
Kreta
čovjeka
A.7.2.4., A.7.2.9., A.7.2.10. energije nužne za kretanje,
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije bolesti organa za kretanje i
pripadnika različitih skupina živoga svijeta. njihova prevencija
B.7.1.2.
B.7.2.1., B.7.2.2., B.7.2.3.
i životne uvjete.
B.7.3.2.
organizama.
C.7.1.4.
37
C.7.2.2., C.7.2.3.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3., D.7.1.7., D.7.1.8., D.7.1.9.
D.7.2.1.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba načina kretanja
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. u različitih skupina životinja,
A.7.1.3. prilagodbe na kretanje na/u
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s tlu, zraku i vodi, energetske
Kretanje
razvojem novih svojstava u različitih organizama. potrebe organizama i načini
životinja
A.7.2.10., A.7.2.12 njihova kretanja
B.7.1.2., B.7.1.7., B.7.1.8.
B.7.2.3.
i životne uvjete.
B.7.3.2., B.7.3.8.
C.7.2.2.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3., D.7.1.7., D.7.1.8., D.7.1.9.
38
D.7.2.2.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome načini kretanja u različitih
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. skupina organizama,
A.7.1.1., A.7.1.3. usporedba energetskih
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s potreba organizama sa
razvojem novih svojstava u različitih organizama. složenošću njihova
A.7.2.10., A.7.2.12 kretanja, kretanje staničnih
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije tjelešaca, difuzija
Kretanje
biljaka i ostalih
B.7.1.2., B.7.1.7., B.7.1.8.
skupina
organizama
B.7.2.3.
i životne uvjete.
B.7.3.2., B.7.3.8.
C.7.2.2.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3., D.7.1.7., D.7.1.8., D.7.1.9.
D.7.2.3.
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s sustav organa za zaštitu
razvojem novih svojstava u različitih organizama. organizma (građa i uloga),
A.7.2.9., A.7.2.10., A.7.2.11. uloge kože, važnost
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije imunosti, bolesti organa za
pripadnika različitih skupina živoga svijeta. zaštitu i njihova prevencija
B.7.1.3., B.7.1.4., B.7.1.9.
39
B.7.2.1., B.7.2.7., B.7.2.8., B.7.2.9.
Zaštita čovjeka
11 različitih organizama uzimajući u obzir potrebnu
C.7.2.4.
Zaštita živih bića

rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
D.7.2.1., D.7.2.2.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome usporedba zaštite tijela u
Zaštita
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. različitih skupina životinja,
životinja
A.7.1.3., A.7.1.4.
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s povezanost pokrova tijela s
razvojem novih svojstava u različitih organizama. načinom života, nametnici
A.7.2.10. A.7.2.12.
B.7.1.3., B.7.1.4., B.7.1.9.
B.7.2.1., B.7.2.7., B.7.2.8., B.7.2.9.
i životne uvjete.
B.7.3.6., B.7.3.7., B.7.3.8.
C.7.2.4.
40
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3.
D.7.2.2., D.7.2.3.
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome zaštita tijela različitih
svijetu te objašnjava princip građe živih bića. organizama, usporedba
A.7.1.3. zaštite i načina života
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s organizama
Zaštita biljaka i razvojem novih svojstava u različitih organizama.
ostalih skupina A.7.2.5., A.7.2.10., A.7.2.11., A.7.2.12.
organizama BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije
B.7.1.3., B.7.1.9.
B.7.2.7., B.7.2.8., B.7.2.9.B.7.2.9.
i životne uvjete.
B.7.3.6., B.7.3.7., B.7.3.8.
C.7.2.4.
rezultate.
D.7.1.1., D.7.1.2., D.7.1.3., D.7.1.7., D.7.1.8., D.7.1.9.
D.7.2.2., D.7.2.3.
41
RASPORED SADRŽAJA PO TEMAMA/ PODTEMAMA (HODOGRAM)
PREMA GODIŠNJEM IZVEDBENOM KURIKULUMU
Poštovane kolegice i kolege,
Kao što i sami znate nastavu Biologije poželjno je organizirati u dvosatu kako bismo
svojim učenicima osigurali dovoljno sati za istraživački pristup učenju i poučavanju. Ista
preporuka navedena je u kurikulumu predmeta. Priloženi hodogram je izrađen na temelju
tematskih priprema u kojima se uglavnom predlaže izvedba nastave u dvosatu. Ukoliko u
svojim školama nemate mogućnost poučavanja u dvosatu, predložemo numeraciju nastavnih
jedinica koju dodatno možete prilagoditi svojim potrebama.
U prijedlogu hodograma poznato usustavljivanje gradiva dato je u obliku prijedloga
praktičnih i istraživačkih radova kojima učenici nakon usvajanja novih sadržaja, primjenjuju
svoje znanje, dolaze do novih spoznaja te razvijaju prirodoslovnu pismenost.
Profil Klett je za Vas pripremio Pisane provjere postignuća za svaku od 6 cjelina 7.
razreda i znakom * je označeno unutar hodograma kada biste ih mogli provesti s obzirom na
način i ritam obrade koji smatrate adekvatnim i koji najbolje odgovara vama, vašim
učenicima i opremljenosti vaše škole.
Srdačno,
vaše autorice
Redni
Mjesec broj Naziv nastavne teme
sata
1. Uvodni sat (upoznavanje s ishodima, kriterijima i vrednovanjem)
2. Od biosfere do jedinke
Rujan
3. Hranidbeni odnosi na staništu

4. Jednostanični i višestanični organizmi
5. Obilježja živih bića i stanična građa
6. Stanične strukture i njihove zadaće
7. Građa i obilježja živih bića- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
8. Raznolikost živih bića
9. Razdioba živoga svijeta*
10. Građa dišnog sustava čovjeka
Listopad
11. Plućno i stanično disanje, mehanika disanja

12. Disanje čovjeka- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
13. Zaštita i bolesti dišnoga sustava
14. Zaštita i bolesti dišnoga sustava- predstavljanje plakata i igrokaz
15. Usustavljivanje nastavnih sadržaja
16. Disanje kralježnjaka
17. Disanje kralježnjaka- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
18. Disanje beskralježnjaka I.
19. Disanje beskralježnjaka II.
20. Disanje biljaka
Studeni
21. Disanje protoktista/ gljiva/ bakterija I.

22. Disanje protoktista/ gljiva/ bakterija II.*
23. Građa probavnog sustava čovjeka
24. Uloga probavnih organa
42
25. Sastav i energetska vrijednost namirnica
Prosinac 26. Hranjive tvari u namirnicama
27. Prehrana čovjeka- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
28. Prehrana kralježnjaka- sisavci
29. Prehrana kralježnjaka- ribe, vodozemci, gmazovi, ptice
30. Prehrana beskralježnjaka I.
31. Prehrana beskralježnjaka II.- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
32. Prehrana heterotrofnih protoktista
Siječanj
33. Prehrana biljaka

34. Prehrana biljaka i autotrofnih protoktista
35. Prehrana bakterija
36. Prehrana gljiva*
37. Srčanožilni sustav čovjeka- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
38. Sastav i uloge krvi
39. Građa srca- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
Veljača
40. Optok krvi kroz tijelo

41. Skrb o srčanožilnom sustavu i bolesti srčanožilnog sustava
42. Prijenos tvari u tijelu kralježnjaka I.
43. Prijenos tvari u tijelu kralježnjaka II.
44. Prijenos tvari u tijelu beskralježnjaka I.
45. Prijenos tvari u tijelu beskralježnjaka II.
46. Prijenos tvari kroz tijelo biljaka I.- provedba istraživačkog/ praktičnog
rada
47. Prijenos tvari kroz tijelo biljaka II.- provedba istraživačkog/ praktičnog
48. rada
Ožujak
Prijenos tvari kod jednostaničnih organizama- provedba istraživačkog/

praktičnog rada*
49. Građa kostura čovjeka
50. Sastav kosti
51. Mišići i pokret
52. Zdravlje sustava organa za kretanje
53. Kretanje kralježnjaka- sisavci i ptice
54. Kretanje kralježnjaka- gmazovi, vodozemci i ribe
Travanj
55. Kretanje beskralježnjaka i heterotrofnih protoktista

56. Kretanje biljaka i ostalih skupina organizama
57. Kretanje organizama- provedba istraživačkog/ praktičnog rada*
58. Zaštita čovjeka (koža)
59. Zaštita čovjeka (obrambeni sustav)
60. Sprječavanje zaraze
61. Pokrov tijela kralježnjaka
Svibanj
62. Pokrov tijela beskralježnjaka

63. Pokrov tijela nametnika
64. Pokrov tijela životinja- provedba istraživačkog/ praktičnog rada
65. Zaštita biljaka i ostalih skupina organizama
66. Zaštita jednostaničnih protoktista i bakterija
67. Zaštita organizama- provedba istraživačkog/ praktičnog rada*
Lipanj
68. Usustavljivanje nastavnih sadržaja 7. razreda osnovne škole

69.
70. Zaključivanje ocjena
43
Tematska priprema
ORGANIZIRANOST PRIRODE I OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA

Ime i prezime učitelja: Razred: 7.
Trajanje: 3 školska sata
Nastavna tema: 1.1. Organizacijske razine u prirodi
Biološki koncepti:
• životni uvjeti
• prilagodljivost
• načela klasifikacije
• ustrojstvo na razini organizma
• istraživanje u biologiji
Ishodi nastave:
BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome svijetu te objašnjava princip
građe živih bića.
A.7.1.2. Povezuje brojnost stanica s veličinom organizma.
BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.8. Razlikuje organizacijske razine višestaničnoga organizma.
BIO OŠ B.7.3. Stavlja u odnos prilagodbe živih bića i životne uvjete.
okoliša.
BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovna načela znanstvene metodologije i objašnjava
dobivene rezultate.
D.7.1.1. Promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja.
Očekivanja međupredmetnih tema:
ikt A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
ikt D.3.1. Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje
ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti.
osr B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.
osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
pod B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.
odr A.3.2. Analizira načela i vrijednosti ekosustava.
uku A.3.4. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
Vrednovanje:
Vrednovanje za učenje:
- učitelj promatranjem učenika tijekom aktivnosti može prilagoditi svoje poučavanje
(dodatno objasniti određeni dio gradiva ili izostaviti dio gradiva za koji je evidentno da su
ga učenici usvojili). Rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici i na platformi IZZI i tijekom
refleksije na kraju nastavnoga sata učenici učitelju također šalju poruku kako prilagoditi
poučavanje
44
Vrednovanje kao učenje:
- tijekom aktivnosti palac gore – palac dolje i minuta za kraj učenici provode samorefleksiju
na svoje učenje i nastavni sat.
Vrednovanje naučenoga:
- učenici na kraju nastavne teme mogu riješiti kviz kojim se provjerava usvojenost znanja i
ostvarenost ishoda (bilo onaj dostupan na platformi IZZI bilo samostalno izrađen kviz)
Nastavni sadržaji koji se obrađuju:

− životni uvjeti na staništu
− organizacijske razine prirode
− ekologija
− hranidbeni odnosi na staništu
− stanična građa jedinki
− organizacija višestaničnoga organizma
Aktivnosti - scenariji poučavanja:
1. sat
Uvodni dio sata:
U uvodnoj aktivnosti učenici tehnikom oluje ideja pišu svoja promišljanja na pitanje Zašto
organiziramo svijet u kategorije? Nakon tri minute pisanja učitelj započinje stvaranje
prikaza na ploči, a učenici navode pojmove kojima su se koristili u svojim zapisima (ako
neki zapis navodi više učenika, zapisuje se samo jednom na ploču).
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Slijedi kratki razgovor o tome uočavaju li učenici sličnu organiziranost u živome svijetu.
Učenici zatim odabiru jednu od fotografija ekoloških sustava ponuđenih u udžbeniku te ju
ukratko opisuju. Tehnikom promisli – upari – podijeli analiziraju fotografije. Učitelj postavlja
pitanja o ekologiji i o značajkama ekosustava kojima se ekolog bavi.
Koje organizacijske razine učenici prepoznaju na 1.2. slici? Neka ih pokušaju objasniti.
Učenici u parovima stvaraju mali pojmovnik navedenih pojmova koji zatim uspoređuju s
drugim parom i po potrebi dopunjavaju/ispravljaju. Ako su skloni radu s digitalnim alatima,
ovu aktivnost učenici mogu provesti na Lino ploči ili Padletu.
Završni dio sata:
U završnoj aktivnosti učitelj nasumičnim odabirom proziva učenike koji čitaju pojmove iz
svojih pojmovnika (jedan pojam = jedan učenik). Ako su suglasni s rečenim, drugi učenici
podižu palac prema gore, ako nisu, palac spuštaju prema dolje. Ako nisu sigurni ili imaju
pitanja, učenici dižu dva prsta.
2. sat
Uvodni dio sata:
Učitelj povede kratki razgovor o važnosti dobrih odnosa među vrstama na jednome
staništu.
Učenici, svatko za sebe, izdvajaju po tri hranidbena lanca prikazana na 1.3. slici,
nasumičnim odabirom nekoliko učenika čita odabrane lance te slijedi kratki vođeni
razgovor o odnosima u ekološkome sustavu (mogu se iskoristiti pitanja navedena u
udžbeniku, ali i primjeri zadataka u radnoj bilježnici (6. – 9. str.)
Aktivnost rješavanja navedenih zadataka može se iskoristiti kao vrednovanje za učenje i
vrednovanje kao učenje (ako učenici komentiraju/ispravljaju uratke jedni drugima).
45
Učenici u svojim bilježnicama crtaju T-tablicu u kojoj uspoređuju obilježja/prednosti
jednostaničnih i višestaničnih organizama, slijedi kratki razgovor o pojmovima unesenima
u tablice.
Završni dio sata:
Za refleksiju učitelj navodi određene tvrdnje povezane sa životnom zajednicom poput Na
Zemlji razlagači moraju biti najzastupljenija skupina organizama. ili Čovjek svakim danom
smanjuje bioraznolikost Zemlje. Učenici podizanjem/spuštanjem palca izražavaju svoje
slaganje/neslaganje s tvrdnjama te ih na poziv učitelja objašnjavaju.
3. sat
Uvodni dio sata:
Učenici provode praktičan rad naveden u radnoj bilježnici (10. str.). Slijedi kratki razgovor
o uočenome i o odgovorima koje su učenici naveli u radnoj bilježnici.
Slijedi kratki razgovor o uočenome i o odgovorima koje su učenici naveli u radnoj bilježnici.
Učitelj zatim usmjerava učenike na 1. 2. sliku te ih upućuje na to da izdvoje organizacijske
razine u tijelu višestaničnoga organizma (npr. čovjeka).
Navedite određena tkiva, organe ili organske sustave u svome tijelu.
Učitelj i učenici s pomoću IZZI-ja, anatomskih modela i/ili aplikacije BiodigitalHuman
raspravljaju o organizacijskim razinama u čovjekovu organizmu.
Završni dio sata:
Kao refleksiju na ovu nastavnu temu na kraju sata učitelj provodi minutu za kraj te
učenicima daje uputu da na post-it papirić sažeto, u rečenici-dvije, napišu što su tijekom
ove nastavne teme naučili (moguće je upotrijebiti i više papirića).
Materijal i pribor:
− udžbenik (tiskani i digitalni)
− radna bilježnica
− bilježnica
− pribor za pisanje
− računalo i projektor
− ploča
− mobitel ili tablet
− mikroskop
− laboratorijski pribor (vidi RB, 10. str.)
Osvrt na provedenu nastavu:
46
Tematska priprema

Nastavna tema: 1.2. Građa i oblježja živih bića
Biološki koncepti:
• obilježja živih bića
• stanično ustrojstvo živih organizama
• makroskopske i mikroskopske veličine u živome svijetu
• prijenos tvari kroz staničnu membranu
Ishodi nastave:
A.7.1.3. Primjenjuje odgovarajuće alate za proučavanje stanica/organizama.
organizama.
A.7.2.2. Opisuje građu stanice.
A.7.2.3. Povezuje oblik stanice s njezinom zadaćom.
BIO OŠ B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije pripadnika različitih skupina
živoga svijeta.
B.7.1.7. Povezuje najvažnija svojstva vode s njezinim ulogama u organizmu uspoređujući
procese primanja i provođenja u različitih organizama.
membranu.
dobivene rezultate.
D.7.1.6. Odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje.
D.7.1.8. Prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafičkim prikazima ukazujući
na važnost srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka.
odr A.3.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
47
Vrednovanje:
- učitelj promatranjem učenika tijekom izvođenja praktičnih radova prikuplja informacije o
njihovoj samostalnosti, a proučavanjem njihovih odgovora prikuplja informacije za
prilagodbu svoga poučavanja

- učenici provode samorefleksiju na svoje učenje i nastavnu temu uporabom lista procjene
- moguće je vrednovati odgovore do kojih su učenici samostalno došli tijekom provedbe
praktičnih radova

− obilježja živih bića
− prokarioti i eukarioti
− stanične strukture i njihove zadaće
− izmjena tvari s okolinom
1. sat
Uvodni dio sata:
Učenicima se projiciraju fotografije različitih živih bića te ih se upućuje da razmisle o
zajedničkim obilježjima. Svoja promišljanja mogu zapisati u bilježnice te ih usporediti s
onima učenika do sebe.
Nasumičnim prozivanjem/javljanjem učenici i učitelj na ploču zapisuju obilježja živih bića te
ukratko raspravljaju o svakome.
Učenici provode praktični rad na 12. str. u radnoj bilježnici te raspravljaju o obilježjima
živoga koja su uočili kod kvasaca.
S obzirom da je stanična građa jedno od navedenih obilježja, s učenicima se povede kratki
razgovor o važnosti mikroskopa (s pomoću listića ili razgovora ponavlja se djelovanje
okulara i objektiva, ukupno povećanje te uporaba maloga i velikoga vijka).
Učitelj projicira fotografije sobe i stana/kuće te poziva učenike da ih usporede. Zatim im
objašnjava sličnosti i razlike između prokariotske i eukariotke stanice.
Završni dio sata:
U završnoj aktivnosti učenici na post-it papiriće navode dvije činjenice koje su naučili
danas i jednu o kojoj bi željeli naučiti više.
2. sat
Uvodni dio sata:
Učenici provode praktični rad na 13. str. u radnoj bilježnici te odgovaraju na pitanja uz
praktični rad. Nakon usporedbe odgovora slijedi razgovor o pojedinim staničnim tvorbama
(a moguće je pogledati i video na platformi IZZI).
Učenici u svojim bilježnicama crtaju T- tablicu u kojoj povezuju stanične tvorbe s njihovim
zadaćama u samoj stanici/organizmu.
Završni dio sata:
U završnoj aktivnosti kao oblik refleksije učenici igraju igru Pogodi tko sam. Igra se u paru.
Jedan učenik predstavlja određeno stanično tjelešce, a drugi učenik na temelju pitanja čiji
48
su odgovori DA/NE mora odgonetnuti o kojemu je tjelešcu riječ. Učenici izmjenjuju uloge
dok ne ponove sva stanična tjelešca.
3. sat
Uvodni dio sata:
Učenici provode praktični rad na 14. str. u radnoj bilježnici te bilježe svoja opažanja.
Nakon toga se potakne kratka rasprava o izvedbi praktičnog rada i navodi se učenike na
donošenje zaključaka.
Slijedi provedba 6. praktičnog rada (15. str.) i 7. praktičnog rada (16. str.).
S obzirom da 8. praktični rad zahtijeva određeno vrijeme, učenici ga mogu provesti kod
kuće te rezultate predstaviti u školi.
Bitno je učenike uputiti da tijekom provedbe praktičnih radova slijede metodologiju
znanstvenoga rada jer će tako razvijati svoju prirodoslovnu pismenost (kao pomoć mogu
im poslužiti i prijedlozi istraživačkih radova koji se nalaze na zatvaranju tematskih cjelina u
udžbeniku).
Nakon predstavljanja rezultata svakoga praktičnog rada potrebno je provesti kratku
raspravu kako bi se ispravile moguće krive pretpostavke i miskoncepcije učenika.
Završni dio sata:
U završnoj aktivnosti može se provesti minutu za kraj tijekom koje učenici na papiriće, ili
Padlet ili Lino ploču navode kako veličina stanice utječe na njezinu izmjenu tvari s
okolinom.
Materijal i pribor:
− bilježnica
− ploča
− mikroskop
− laboratorijski pribor (vidi RB, 12. – 18. str.)
49
1. prilog
LISTA PROCJENE
ELEMENT DA DONEKLE NE
Mogu navesti četiri obilježja živih bića.
Samostalno opisujem prokariote.
Samostalno opisujem eukariote.
Mogu navesti stanična tjelešca u eukariotskoj
stanici i njihove zadaće.
Na mikroskopskome preparatu mogu označiti
stanična tjelešca.
Točno objašnjavam kretanje tvari u difuziji.
Točno objašnjavam kretanje tvari u osmozi.
treba mi dodatno objasniti / želio bih znati:
50
Tematska priprema

Nastavna tema: 1.3. Raznolikost živih bića
Biološki koncepti:
• srodnost i raznolikost
• načela klasifikacije
• prirodoznanstveni pristup
Ishodi nastave:
organizama.
dobivene rezultate.
BIO OŠ D.7.2. Objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život.
D.7.2.3. Objašnjava čovjekovo djelovanje na prirodne procese.
odr A.3.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
odr A.3.3. Razmatra uzroke ugroženosti prirode.
Vrednovanje:
- učitelj promatranjem učenika tijekom uvodne aktivnosti po potrebi može prilagoditi svoje
poučavanje (dodatno objasniti određeni dio gradiva ili izostaviti dio gradiva za koji je
evidentno da su ga učenici usvojili). Proučavanje odgovora i reakcija učenika tijekom sata
također mogu biti pokazatelji u kojemu smjeru usmjeriti poučavanje. Nakon proučavanja
odgovora na izlaznim karticama učitelj dobiva ideju što je nužno ponovno / dodatno / na
drugi način objasniti učenicima povezano s obrađenim gradivom

- tijekom popunjavanja izlazne kartice učenici provode samorefleksiju na svoje učenje i
nastavni sat
- učenici na kraju nastavne teme mogu riješiti kviz kojim se provjerava usvojenost znanja i
ostvarenost ishoda (dostupan na platformi IZZI).
51
− bioraznolikost
− evolucija
− biološke domene (arheje, bakterije i eukarioti)
1. sat
Uvodni dio sata:
U uvodnoj aktivnosti učenici tehnikom grozda pišu svoja promišljanja/znanja o pojmu
bioraznolikost. Nakon pet minuta svoje grozdove uspoređuju u paru s drugim učenikom i
drugom bojom dopisuju pojmove koje su možda zaboravili napisati.
Učitelj zamoli nekoliko učenika da pročita svoje uratke te im nakon toga postavlja sljedeća
pitanja: Znamo li tko sve živi na Zemlji? Kako se istražuje bioraznolikost? Učenici nude
svoje odgovore i raspravljaju o mogućim odgovorima.
Učitelj zatim projicira fotografije/crteže vrsta koje su izumrle i/ili onih kojima prijeti
izumiranje. Postavlja učenicima sljedeća pitanja: Kako možemo zaustaviti izumiranja
vrsta? Štitimo li samo one vrste koje vidimo ili one koje su nam simpatične?.
Učitelj projicira fotografije ekoloških sustava (neki od njih su pustinja, kišna šuma,
ledenjaci, podmorska staništa, kamen, zubi sisavaca…) te zadaje učenicima da navedu tri
prednosti i tri mane života na tome staništu.
Učitelj učenicima postavlja sljedeća pitanja: Jesu li sva staništa povoljna za život? Hoće li
tip staništa utjecati i na brojnost vrste/skupine? Ta pitanja učenici mogu rješavati i na
radnome listiću.
Završni dio sata:
Nakon kratke rasprave o odgovorima učenika slijedi završna aktivnost. Učenici na post-it
papirićima navode po jedno pitanje na koje žele dobiti odgovor na sljedećemu satu, a
povezano je s raznolikošću živih bića.
2. sat
Uvodni dio sata:
U uvodnoj aktivnosti učenici rješavaju zadatak naveden u rubrici Potaknimo znatiželju (20.
str. u udžbeniku).Slijedi kratka rasprava o rezultatima.
Učitelj zadaje sljedeći zadatak: Navedite neke kategorija u koje su svrstana živa bića.
Svaki učenik navodi pet organizama i piše ih na papiriće, a zatim učenici formiraju 2 – 4
skupine i od prikupljenih papirića rade sistematizaciju (kako bi ih oni podijelili i zašto).
Svaka skupina predstavlja svoju razdiobu ostatku razreda. Prikaz je moguće izraditi na
hamer-papiru, razrednoj ploči ili virtualnoj ploči (npr. Lino ili Padlet).
Učitelj zatim predstavlja biološke domene i ukratko navodi obilježja svake od njih.
Učenici analiziraju svoje uratke i ističu pogreške koje su učinili u svojim prikazima. Nakon
toga ponovno preslaguju svoje organizme kako bi njihova razdioba odgovarala službenoj,
biološkoj klasifikaciji živoga svijeta.
Završni dio sata:
Na kraju nastavne teme učenici popunjavaju izlaznu karticu (3 – 2 – 1) (1. prilog). Bitno je
da učitelj prouči odgovore koje su učenici napisali. Izlaznu karticu mogu popuniti u
papirnatome obliku (predložak u prilogu) ili možete izraditi Mentimeter sa željenim
pitanjima.
52
Materijal i pribor:
− bilježnica
− ploča
53
1. prilog
IZLAZNA KARTICA 3- 2- 1
3 informacije za koje mislim da znam
2 informacije koje mi treba objasniti
1 informacija u koju sam potpuno siguran/ sigurna
54
Tematska priprema
DISANJE ŽIVIH BIĆA

Trajanje: 6 školskih sati (preporuča se raditi u dvosatima)
Nastavna tema: 2.1. Disanje čovjeka
Biološki koncepti:
• porast složenosti i razvoj novih svojstava na višim organizacijskim razinama
• procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini organizma
• procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice
• održavanje ravnoteže u organizmu
• međuovisnost živoga svijeta i okoliša
• pirodoznanstveni pristup
Ishodi nastave:
A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome svijetu te objašnjava princip građe
živih bića.
A.7.1.4. objašnjava odnos površine i volumena povezujući ga s ekonomičnosti građe
organizma i preživljavanjem
A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.8. opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskoga organizma
A.7.2.9. povezuje građu i ulogu organa / organskih sustava ukazujući na njihovu
promjenjivost, usložnjavanje i prilagodbe
B.7.1. Uspoređuje osnovne životne funkcije pripadnika različitih skupina živoga
svijeta.
B.7.1.1. povezuje prehranu organizama i izmjenu plinova s energetskom opskrbom kao
preduvjetom za preživljavanje i opstanak
B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i rizičnih čimbenika na zdravlje organizma
ističući važnost prepoznavanja simptoma bolesti i pravovremenoga poduzimanja
mjera zaštite.
B.7.2.1. povezuje životne navike i rizične čimbenike s ozljedama i razvojem bolesti
postupke
C.7.2. Uspoređuje energetske potrebe različitih organizama uzimajući u obzir
potrebnu vrstu i količinu hrane za očuvanje zdravlja.
C.7.2.1. povezuje prisutnost kisika i hranjivih tvari s disanjem i prehranom te s
oslobađanjem energije ukazujući na važnost zadovoljavanja energetskih potreba
D.7.1. Primjenjuje osnovne principe znanstvene metodologije i objašnjava dobivene
rezultate.
D.7.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja
D.7.1.2. proučava različite izvore procjenjujući točnost informacija u odnosu prema
usvojenome znanju
D.7.1.3. odabire pouzdane izvore informacija
D.7.1.4. postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na osnovi
predloška
D.7.1.6. odabire primjerene metode rada za svoje istraživanje
D.7.1.7. provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koristeći opremom i
mjernim instrumentima za prikupljanje podataka
55
D.7.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafičkim prikazima ukazujući
na važnost srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka
ikt A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
ikt C.3.2. Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz
učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.
ikt C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne
među ponuđenim informacijama.
osr A.3.3. Razvija osobne potencijale.
odr C.3.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
zdr B.3.3.A. Povezuje samopoštovanje s rizičnim ponašanjima.
zdr B.3.3.B. Opisuje opasnosti uporabe sredstava ovisnosti te opasnosti drugih rizičnih
ponašanja.
zdr C.3.2.B. Objašnjava način pružanja prve pomoći učenicima sa zdravstvenim
teškoćama.
zdr C.3.2.D. Razumije važnost pronalaženja vjerodostojnih i pouzdanih informacija o
zdravlju.
zdr C.3.3.A. Objašnjava važnost cijepljenja i sistematskih i preventivnih pregleda u
školskoj dobi.
uku B.3.1. Uz povremenu podršku učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire
strategije učenja i planira učenje.
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti pomoć.
Vrednovanje:
- učenici i učitelj dobivaju povratnu informaciju što još treba u poučavanju građe dišnoga
sustava razjasniti uporabom papira ili virtualne ploče Padlet ili Lino
- učenici izrađuju umnu mapu na papiru ili u nekome od digitalnih programa ili alata
(npr. Power Pointom, Poppletom, Bubbl.usom, Mindmeisterom, Coggleom); učenici
prezentiraju svoje uratke, učitelj prati i ukazuje na miskoncepcije
- učenici i učitelj dobivaju povratnu informaciju što još treba u poučavanju zaštite i bolesti
dišnoga sustava razjasniti uporabom kartice 3 – 2 – 1

- učenici ispunjavaju listu procjene za samovrednovanje rada u skupini (u prilogu)
- učenici ispunjavaju analitičku rubriku za vršnjačko vrednovanje plakata (u prilogu)
- učenici ispunjavaju listu za samoprocjenu uspješnosti pružanja prve pomoći kod gušenja
- učenici mogu riješiti kviz koji se nalazi na platformi IZZI ili možete sami izraditi
Mentimeter ili Kahoot sa željenim pitanjima (može se iskoristiti i kao vrednovanje za
učenje)

− građa dišnoga sustava u čovjeka
− uloga dišnoga sustava u čovjeka
− plućno i stanično disanje
56
− nastajanje glasa
− zaštita i bolesti dišnoga sustava
1. sat
Građa dišnoga sustava
Uvodni dio sata:
Učitelj prikazuje videozapis o treningu plivača s IZZI digitalne platforme te postavlja pitanja
priložena uz video (Sigurno si na plaži ili bazenu promatrao kako se kreću plivači. Jesi li se
ikada zapitao zašto je prilikom plivanja važno redovito izranjati iz vode? Možeš li navesti
neke organizme, osim čovjeka, koji prilikom plivanja često izranjaju na površinu vode?
Zašto to čine?) na koja učenici odgovaraju individualno; pitanjima se navode učenici na
potrebu stanica za kisikom te na pojmove aerobno i anaerobno.
Učitelj postavlja pitanje kojim navodi učenike da povežu kojim dijelovima dišnoga sustava
putuje zrak.
Učitelj prikazuje građu dišnoga sustava u ppt-u.
Učitelj/učenik demonstrira na modelu čovjekova torza dijelove dišnoga sustava.
Učenici rješavaju 1. zadatak u RB, 24. str. (individualno).
Učenici INSERT tehnikom proučavaju tekst u udžbeniku na 29. i 30. stranici.
(Ako se učenici prvi put susreću s INSERT tehnikom, učitelj im daje detaljne upute što je
INSERT tehnika (preporuka: na ploču napisati simbole kojima će se učenici koristiti za
obilježavanje teksta: znao sam; + novo sam naučio; - proturječi onomu što sam znao; ?
želim više znati o tome.)
Učenici u paru izvlače po jedan papirić na kojemu se već nalazi napisan dio dišnoga
sustava.
Zadatak je da uz zadani organ napišu koristeći se iz INSERT tehnike onim što su već znali
i što su novo naučili. Taj papirić predaju sljedećemu paru u skupini koji dodaje ono što
nedostaje. Kad papirić prođe sve parove, pročitaju se u skupini natuknice sa svakoga
papira.
Završni dio sata:
Učitelj demonstrira videozapis Dišni sustav na IZZI digitalnoj platformi; učenici prate prolaz
zraka kroz dijelove dišnoga sustava.
učenici: Svaka skupina napiše na papir ili na virtualnoj ploči (Lino ili Paddlet) ono što im je
ostalo nejasno i o čemu bi željeli više znati; učitelj zamoli po jednoga učenika iz svake
skupine da pročita što su zapisali.
„Otvorena pitanja“ rješavaju se postupno na idućemu satu.
2. Sat
Plućno i stanično disanje, mehanika disanja
Uvodni dio sata:
Učitelj demonstrira projicirajući detaljnu građu pluća: plućni mjehurići, navodeći učenike na
izmjenu plinova između plućnoga mjehurića i kapilara. Stavlja se naglasak na odnos
volumena i površine - broj plućnih mjehurića i proces difuzije. Mogu se rabiti modeli pluća /
plućnih mjehurića koje su učenici sami izrađivali. Učitelj demonstrira na IZZI digitalnoj
platformi protok zraka.
Učenici rješavaju 3. zadatak u RB-u, na 25. stranici (točnost se odgovora provjeri).
Učitelj postavi sljedeće pitanje:
57
Kamo odlazi kisik, krvotokom, iz plućnoga mjehurića? Koja je njegova uloga? Učenici
olujom ideja / vrućom olovkom daju odgovore (učenici mogu pisati na papiru ili se koristiti
nekim od digitalnih alata: npr. Linom, Padletom). Učitelj dodatno objašnjava
oslobađanje energije u mitohondrijima (projekcija u ppt). Naglasak treba staviti na
povezanost dišnoga, optjecajnoga i probavnoga sustava.
Učitelj daje upute učenicima da pažljivo prate što se događa kada duboko udahnu i
izdahnu te ih tako navodi na tehniku disanja: udisaj i izdisaj.
Učenici mogu raditi u paru tako da jedan učenik promatra drugoga. Prema uputama u RB-
u, učenici mogu na satu u skupinama izraditi model pluća kojim će simulirati tehniku
disanja te riješiti zadatke u RB-u. Umjesto izrade modela simulacije disanja, učitelj može
prikazati videosimulaciju disanja na sljedećoj poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=5JrON_sm5gc, a učenici moguriješiti zadatke u RB-u.
ili na RL-u (provjeriti odgovore).
Završni dio sata:
Učenici istražuju frekvenciju disanja i promjene frekvencije disanja prema 4. zadatku u RB-
u, na 25. i 26. str.
Učitelj može ovaj zadatak vrednovati kao naučeno, ako unaprijed najavi vrednovanje
prema izrađenim kriterijima. Poželjno je uključiti učenike u izradu kriterija. Ako je zadatak
vrednovan, na idućemu satu treba biti analiza.
3. Sat
Što se nalazi u izdahnutome zraku - praktičan rad, RB, 27. i 28. stranica
Uvodni dio sata:
Učitelj postavlja sljedeće pitanje: Koji plin čovjek udiše, a koji izdiše?
Učenici u skupinama rješavaju praktičan rad u RB-u, 27. str., 5.A. zadatak, te 28. str.,
5.B.zadatak.
Nakon riješenoga 5.A. zadatka jedan učenik izvještava o rezultatima svoje skupine te daje
odgovore na pitanja a,b,c. Ostali učenici prate i dopunjuju odgovore ili daju svoj odgovor
ako je drukčiji. Učitelj moderira.
Učenici izvode praktičan rad 5.B. Nakon toga praktičnog rada jedan učenik izvještava, a
ostali prate. Učitelj moderira.
Učenici ispunjavaju listu procjene za samovrednovanje rada u kupini (1. prilog).
Slijedi podjela zadataka za sljedeći sat.
Učitelj daje učenicima detaljne upute što trebaju proučiti za sljedeći sat.
Učitelj podijeli zadatke učenicima po skupinama. Broj skupina ovisi o broju učenika u
razredu.
Učenici će proučiti o bolestima i zaštiti organa za disanje u udžbeniku na 32. i 33. stranici,
na IZZI digitalnoj platformi te na mrežnim stranicama prema odabiru učenika ili na
stranicama koje je zadao učitelj.
Zadatci se mogu razvrstati na zarazne i nezarazne bolesti dišnoga sustava (npr. zarazne
bolesti: TBC, prehlada, gripa; nezarazne bolesti: astma, rak pluća, gušenje - pružanje prve
pomoći).
Učitelj daje smjernice na što treba obratiti pozornost kod proučavanja bolesti: zarazna -
nezarazna bolest, uzročnik bolesti, način prenošenja, način liječenja, sprečavanje bolesti,
zanimljivosti o bolesti: nove spoznaje, povijest.
Učenici mogu pisati bilješke ili printati materijale kojima će se koristiti na sljedećemu satu.
58
4. Sat
Zaštita i bolesti dišnoga sustava - obrnuta učionica
Učitelj najavi izradu plakata i igrokaza na temu Zaštita i bolesti dišnoga sustava te daje
upute za rad.
Učenici podijele zadatke unutar skupine (2. prilog).
Učenici na satu s pripremljenim materijalima na virtualnoj ploči (Lino, Padlet) ili hamer-
papiru izrađuju plakat o bolestima.
Učitelj zadaje što sve plakat treba sadržavati i najavljuje vršnjačko vrednovanje plakata
nakon prezentacije.
Učenici osmišljavaju igrokaz, dijele uloge.
5. sat
Zaštita i bolesti dišnoga sustava - predstavljanje plakata i igrokaza
Učenici predstavljaju zarazne i nezarazne bolesti plakatom izrađenom na hamer-
-papiru ili na virtualnoj ploči, a zatim igranjem uloga povezuju bolesti sa svakodnevnim
životom.
- vršnjačko vrednovanje plakata (3. prilog)
- završna aktivnost - izlazna kartica 3 – 2 – 1 (4. prilog)
Domaća zadaća: RB: 28. str., 6. zad., 29. str., 7. i 8. zad., 30. i 31. str. 9. i 10. zad.
6. Sat
Ponavljanje: Disanje čovjeka
Učitelj može zadati da učenici na satu izrade umnu mapu o temi Disanje čovjeka
Učenici mogu izraditi umnu mapu na papiru ili služeći se digitalnim programima i alatima
(npr. PowerPointom, Poppletom, Bubbl.usom, Mindmeisterom, Coggleom).
Učenici trebaju prezentirati umnu mapu.
Umna mapa može se iskoristi u vrednovanju za učenje.
Učenici mogu umjesto umne mape izraditi sami konceptualnu mapu.
Učenici mogu u nekome od digitalnih alata izraditi brošuru o odabranoj i/ili zadanoj bolesti
dišnoga sustava (npr. Canva) kao promotivni materijal za građanstvo radi prevencije
bolesti ili edukacije o njoj. Brošuru mogu učenici izraditi u skupinama, a zatim svaka
skupina predstavi svoj uradak.
U 5. prilogu nalazi se lista za samoprocjenu uspješnosti pružanja prve pomoći kod gušenja
(preuzeto iz MP OŠ 7.r. – Škola za život)
Materijal i pribor:
− bilježnica
− torzo
− 4 plastične boce od vode (5L ili manje, veće čvrstoće)
− 2 šire slamke
− 2 balona
− balon (gumena rukavica, najlonska vrećica za ošit)
− ljepljiva traka
− Erlenmeyerova tikvica
− vapnena voda
− slamka
59
− tablet ili mobitel
− hamer-papir
− flomasteri
− škare
− ljepilo
60
1. prilog
LISTA SAMOPROCJENE ZA GRUPNI RAD
Napomena: listu za procjenu ispunjavati znakovima +/-
61
2. prilog
UPUTE ZA OBRNUTU UČIONICU - ZAŠTITA I BOLESTI DIŠNOGA SUSTAVA
- 2 skupine zarazne bolesti, 2 skupine nezarazne bolesti
ZARAZNE BOLESTI (upute za rad kod kuće)

- Na Izzi platformi prouči materijale o prehladi, gripi i tuberkulozi.
- Pronađi na mrežnim stranicama zanimljivosti o uzročnicima bolesti, načinima
prenošenja, simptomima, sprečavanju nastanka bolesti (prevenciji) te o
liječenju bolesti.
- PLAKAT ćeš izraditi na sljedećemu satu s ostalim članovima skupine na hamer-
papiru ili na virtualnoj ploči Lino/Padlet i predstaviti ostatku razreda.
- IGROKAZ ćeš osmisliti u školi na sljedećemu satu s ostalim članovima skupine
i predstaviti ostatku razreda.
NEZARAZNE BOLESTI (upute za rad kod kuće)
- Na Izzi platformi prouči materijale o astmi, raku pluća. Poveži pušenje s
nastankom raka. Gušenje - poveži s pružanjem prve pomoći (učenici će
pogledati video na sljedećoj poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=SwJlZnu05Cw&t=75s) te uvježbati postupak
pružanja prve pomoći, nijemost (gluhonijemost).
- Pronađi na mrežnim stranicama zanimljivosti o uzrocima bolesti, simptomima,
sprečavanju nastanka bolesti (prevenciji), liječenju bolesti, zanimljivostima.
ZARAZNE BOLESTI (upute za rad u školi)

- Izradite plakat koji treba sadržavati sljedeće: naslov (Zarazne bolesti dišnoga
sustava), podnaslove (Prehlada, Gripa, Tuberkuloza),uzročnike, simptome,
načine sprečavanja nastanka bolesti: prevencija, načine prenošenja, liječenje,
zanimljivosti. Plakat treba biti pregledan, uredan, sadržajno potpun i točan,
kreativan. Poželjno je staviti što više dobro vidljivih fotografija.
- Smislite igrokaz u kojemu ćete simulirati situacije iz stvarnoga života povezane sa
zaraznim bolestima dišnoga sustava. Podijelite uloge tako da svaki član skupine
bude uključen. Jedna će skupina simulirati događanja u obitelji (zamislite jednu
obitelj i sve njezine članove), a druga će skupina simulirati događanja u liječničkoj
ordinaciji (zamislite svoju liječnicu obiteljske medicine i ostale ljude koji su
povezani s njezinim radom. Uloge ne morate znati napamet, ali ih morate
uvjerljivo odglumiti. U igrokazu moraju biti zastupljene moguće stvarne situacije i
biološke činjenice povezane s navedenom bolesti.
NEZARAZNE BOLESTI (upute za rad u školi)

- Izradite plakat koji treba sadržavati sljedeće: naslov (Nezarazne bolesti dišnoga
sustava), podnaslove (Astma, Rak pluća, Gušenje), uzroke bolesti, simptome,
načine sprečavanja nastanka bolesti: prevencija, liječenje, zanimljivosti. Povežite
nastanak raka pluća s pušenjem, a kod gušenja obvezno istaknite i demonstrirajte
postupke pružanja prve pomoći. Plakat treba biti pregledan, uredan, sadržajno
potpun i točan, kreativan. Poželjno je staviti što više dobro vidljivih fotografija.
- Smislite igrokaz u kojemu ćete simulirati situacije iz stvarnoga života povezane s
nezaraznim bolestima dišnoga sustava. Podijelite uloge tako da svaki član skupine
bude uključen. Jedna će skupina simulirati događanja u obitelji (zamislite jednu
obitelj i sve njezine članove), a druga će skupina simulirati događanja u liječničkoj
ordinaciji (zamislite svoju liječnicu obiteljske medicine i ostale ljude koji su povezani
s njezinim radom). Uloge ne morate znati napamet, ali ih morate uvjerljivo
odglumiti. U igrokazu moraju biti zastupljene moguće stvarne situacije i biološke
činjenice povezane s navedenim bolestima.
62
3. prilog
ANALITIČKA RUBRIKA: VREDNOVANJE PLAKATA
kriteriji/ potrebno djelomično u potpunosti

elementi popraviti
izgled plakata Treba više pažnje Plakat je uredan, Plakat je uredan i pregledan,
posvetiti urednosti ali treba obratiti pravopisno točan, istaknut je
te pravopisu, slova pažnju na manje naslov i podnaslovi, veličina
bi trebala biti veća, pravopisne je slova odgovarajuća
treba istaknuti pogreške, slova bi (vidljivo s 2 m) omjer teksta i
naslov i trebala biti malo slika je odličan; plakat
podnaslove, tekst veća kao i naslov, privlači pozornost svojim
je nabacan, na plakatu ima vizualnim identitetom
nedostaju slike; previše teksta, (kreativnost).
vizualno plakat ne slike prate tekst, ali
privlači pažnju. su premale,
vizualno plakat ne
privlači pozornost.
sadržaj Za većinu traženih Za većinu traženih Za svaku od traženih bolesti

plakata bolesti nije opisano bolesti opisani su opisani su uzroci i posljedice
nešto od uzroci i posljedice te prevencija i pružanje prve
navedenoga: uzroci te prevencija i pomoći (gušenje).
i posljedice te pružanje prve Odabrani sadržaji odlično
prevencija i pomoći. opisuju temu; prilagođeni
pružanje prve Pojedini sadržaji uzrastu, i predznanju
pomoć. nisu primjereni učenika i znanstveno su
uzrastu učenika, ali utemeljeni.
Sadržaj većina dobro Sadržaji su složeni logičkim
neprimjeren opisuje temu i slijedom; u obliku odlomaka;
uzrastu i znanstveno su svaki je odlomak u obliku
predznanju, utemeljeni. natuknica.
preuzeti iz Sadržaji imaju
znanstveno logički slijed, samo
neprovjerenih neki odlomci
izvora. Ne razlikuju sadrže previše
se glavni i sporedni teksta.
sadržaji.
prezentacija Nije se pripremio Dobro je naučio S lakoćom izlaže i

plakata za izlaganje: čita, izlagati, ali ne zna uspostavlja komunikaciju s
ne zna odgovoriti odgovoriti na učiteljem i učenicima.
na pitanja učitelja i pitanja koja
učenika. postavljaju učitelj i
učenici.
63
4. prilog
5. prilog
LISTA ZA SAMOPROCJENU USPJEŠNOSTI PRUŽANJA PRVE POMOĆI
pokazatelji +/-
Tijekom gledanja videa razumio sam sve etape pružanja prve pomoći.
Izvođenju vježbe pristupio sam ozbiljno i odgovorno.
Sve etape pružanja prve pomoći proveo sam točnim redoslijedom.
Smatram da mogu prepoznati simptome gušenja kako bih pravovremeno pružio
prvu pomoć.
Osjećam da sam spreman pružiti drugoj osobi prvu pomoć u slučaju gušenja.
Zainteresiran sam za učenje više o postupcima pružanja prve pomoći.
64
6. prilog
PLAN UČENIČKOGA ZAPISA
65
Tematska priprema

Trajanje: 4 školska sata (jedan sat- jedan sat- dvosat)
Nastavna tema: 2.2. Disanje životinja
Biološki koncepti:
• procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice − metaboličke reakcije
Ishodi nastave:
živih bića.
A.7.1.4. objašnjava odnos površine i volumena povezujući ga s ekonomičnosti građe
organizma i preživljavanjem
organizama.
A.7.2.11. prepoznaje odabrane skupine živih bića kojima pripadaju tipični predstavnici i
uspoređuje njihova temeljna obilježja
svijeta.
B.7.1.3. objašnjava ulogu pokrova tijela različitih organizama
B.7.1.4. objašnjava važnost produkata kožnih i probavnih žlijezda
B.7.3. Stavlja u odnos prilagodbe živih bića i životne uvjete.
B.7.3.2. razlikuje aerobne i anaerobne životne uvjete
B.7.3.5. uspoređuje prilagodbe različitim načinima disanja te ih povezuje s načinom života
i preživljavanjem
B.7.3.7. povezuje prilagodbe nametničkih organizama s načinom njihova života
B.7.3.8. objašnjava uzročno-posljedične veze ukazujući na međuovisnost živih bića i
okoliša
C.7.2.uspoređuje energetske potrebe različitih organizama uzimajući u obzir
D.7.1.primjenjuje osnovne principe znanstvene metodologije i objašnjava dobivene
rezultate.
usvojenome znanju
predloška
D.7.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje
66
D.7.2. Objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život.
D.7.2.1. opisuje važnost bioloških otkrića za svakodnevni život na jednostavnim primjerima
zdravlju.
uku A.3.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u
novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
Vrednovanje:
- izlazna kartica s jednim pitanjem na koje učenik želi dobiti odgovor nakon učenja i
poučavanja (na papiru, Linovoj ploči, Padletu ili Mentimeteru); postavljeno pitanje na
izlaznoj kartici ukazuje učitelju i učenicima na ono što još treba objasniti.
- izrada umne mape ili konceptualne mape (na papiru, Smart Art prikaz, Coogle)

- samovrednovanje rada u skupini - lista za procjenu ili rubrika
- učitelj može vrednovati u RB-u na 34. str. 6. zad.; prije rješavanja zadatka učenicima
treba najaviti vrednovanje te ih upoznati s kriterijima
- Kahoot ili Socrative kviz (kviz se može iskoristiti i u vrednovanju za učenje)

− disanje kralježnjaka
− disanje beskralježnjaka
− disanje praživotinja
1. sat
Disanje kralježnjaka
Uvodni dio sata:
67
Učitelj s učenicima ponavlja gradivo o organiziranosti prirode tako da se projicira fotografije
različitih životinja koje pripadaju kralježnjacima. Učenici ih trebaju razvrstati u pet skupina.
Mogu se iskoristiti fotografije koje učenici razvrstavaju na stolu po skupinama, na ploči ili na
virtualnim pločama Lino, Padlet. Nakon analize odgovora, učenici sami procjenjuju koliko je
njihovo predznanje o pripadnosti kralježnjaka pojedinim razredima.
Učenici mogu u digitalnome alatu Jigsaw Planet slagati puzzle različitih vrsta životinja kao
predstavnika kralježnjaka.
Učitelj navodi učenike na promišljanje što je zajedničko obilježje u građi kralježnjaka.
Učitelj može prikazati različite vrste životinja u njihovu prirodnom staništu na IZZI digitalnoj
platformi. Učitelj postavlja sljedeće pitanje: Dolaze li sve ove životinje do kisika na isti
način? (Ne.) Čime je to uvjetovano? (Životnim uvjetima staništa.)
Učenici individualno ispunjavaju u RB-u na 32. str. 1. zad. Odgovori se provjere i isprave
netočnosti.
Slijede zadatci za rad u skupinama (4 skupine): učitelj daje detaljne upute koje se nalaze i
na radnim listićima. Svaka skupina prouči tekst u udžbeniku na 34. i 35. stranici o disanju
zadane skupine kralježnjaka. Riješi zadatke na radnome listiću (1. prilog). Svaka skupina
prezentira svoj rad. Prezentacija je u obliku priče u 1. licu jednine. Preporuča se korištenje
digitalnim programima i alatima (npr. ppt, Lino, Padlet). Učenike treba uputiti da obrate
pažnju na evolucijske napretke u građi pluća: povećani broj plućnih mjehurića u sisavaca,
zračne vrećice u ptica, disanje kožom u vodozemaca, građa škrga u riba (usporediti s
građom pluća).
Učitelj određuje vrijeme za izradu zadataka i vrijeme za prezentiranje zadataka. Učitelj
može uputiti učenike na IZZI digitalnu platformu. Tijekom prezentacije učenici prate
izlaganje te na listiće upisuju za svaku skupinu kralježnjaka samo ono što je zajedničko
svim skupinama organizama ili specifično za tu skupinu (npr. vodozemci - dišni sustav:
pluća, koža). Tako nastaje plan učeničkoga zapisa, koji na kraju učitelj može prikazati na
platnu da bi učenici provjerili svoje zapise (2. prilog).
- Učenici vrednuju svoj rad u skupini.
U tu se svrhu mogu rabiti liste za procjenu ili rubrike (primjer liste za samovrednovanje
rada u skupini (3. prilog).
Završni dio sata:
Koristi se izlazna kartica (4. prilog).
Učenik napiše jedno pitanje o temi koja mu je ostala nejasna nakon učenja i poučavanja
(ova se aktivnost može provesti na papiru ili u digitalnome obliku: Mentimeter, Padlet,
Lino ploča). Bitno je da učitelj prouči pitanja na karticama kako bi mogao usmjeriti daljnje
poučavanje.
2. sat
Pokus: odnos površine i volumena
Uvodni dio sata:
Učitelj postavlja sljedeće pitanje učenicima: Tko će brže doći do kisika: papučica ili
čovjek? Na temelju čega si izveo zaključak?
Može se postaviti i neko drugo pitanje ili provesti neka aktivnost koja će na učenike
djelovati motivirajuće.
Učitelj projicira videozapis:
https://edpuzzle.com/assignments/5d32163400a86b40bc830249/watch koji je obradio u
digitalnome alatu Edpuzzle kojim uvodi učenike u razumijevanje odnosa volumena i
površine. Odnos površine i volumena potrebno je povezati s brojem plućnih mjehurića
(površina) u odnosu na volumen pluća. Prema uputama koje smogu pronaći na mrežnim
68
stranicama, može se izvršiti pokus. Upute za izradu fenotalein agara nalaze se u 5.
prilogu. Priručnik možete preuzeti na sljedećoj poveznici. Nakon provedenoga pokusa
potrebno je analizirati rezultate.
Odnos površine i volumena može se izvesti i kao istraživačko učenje tako da učenici
dobiju detaljne upute za izvođenje istraživanja na radnome listiću. Prije istraživanja
postavljaju istraživačko pitanje i pretpostavku (hipotezu). Nakon prikupljanja podataka
analiziraju rezultate te izvode zaključke. Na temelju rezultata istraživanja odgovaraju na
istraživačko pitanje te potvrđuju/odbacuju hipotezu. Učenici predstavljaju istraživanje.
Završni dio sata:

Učenici rješavaju u RB-u 6. zadatak na 34. str. Učitelj može najaviti vrednovanje zadatka
(vrednovanje naučenoga) prema unaprijed izrađenim kriterijima.
Za domaću zadaću učenici neka riješe sljedeće zadatke: RB: 32. str., 2. zad., 33. str., 5.
zad., 36. str., 9. i 10. zad.
3. i 4. sat (dvosat)
Disanje beskralježnjaka i praživotinja
Uvodni dio dvosata:
Učenici u digitalnome alatu Learning apps razvrstavaju životinje u dvije skupine:
kralježnjaci i beskralježnjaci (primjer je na sljedećoj poveznici
https://learningapps.org/display?v=pqfty64s519). Za razvrstavanje životinjskih organizama
u skupine beskralježnjaka i kralježnjaka mogu se upotrijebiti i neki drugi alati (npr.
Thinglink).
Učitelj ih navodi na zajednička obilježja beskralježnjaka, ali i na različitosti među njima.
Glavni dio dvosata – obrada novih sadržaja:
Koristi se metoda World Cafe. Učitelj dijeli učenike na 7 skupina:
1. skupina - bodljikaši, rakovi, mekušci
2. skupina - puževi
3. skupina - kukci i pauci
4. skupina - gujavica
5. skupina - žarnjaci i spužve
6. skupina - praživotinje
7. skupina - nametnici
1. korak
Učenici u skupinama istražuju o disanju beskralježnjaka (udžbenik, 36. – 38. str., na IZZI
digitalnoj platformi te na mrežnim stranicama koje zadaje učitelj ili ih biraju sami učenici.
Učenicima treba dati smjernice za istraživanje (npr. Imaju li ti organizmi organe za
disanje? Ako imaju, kako se zovu organi za disanje? Opišite građu organa. Opišite
prenošenje plinova kroz dišne organe. Ako nemaju dišne organe, objasnite zašto ih
nemaju, kako dolaze do kisika, je li im kisik potreban za preživljavanje. Rezultate svojih
istraživanja učenici zapisuju, a potom zajednički sistematiziraju te prikazuju grafički (npr.
tablica, umna mapa). Rezultati istraživanja mogu se prikazati na A3 papiru ili u nekome od
digitalnih alata (npr. virtualne ploče Padlet, Lino).
Učitelj treba tražiti od učenika da uoče isti princip disanja u svih živih bića, a različitosti u
građi dišnoga sustava da povežu s uvjetima staništa organizama.
2. korak
Učenici se razmještaju tako da u matičnoj skupini ostaje jedan učenik-domaćin, a ostali
članovi se razmještaju po ostalim skupinama gdje ih učenik -domaćin poučava o disanju
beskralježnjaka koje je istraživala njegova skupina. Pridruženi učenici bilježe ono što su
saznali od domaćina, postavljaju pitanja. Učenici trebaju proći sve skupine.
69
3.korak
Učenici se vraćaju u svoju skupinu te izvještavaju svoga domaćina o svemu što su naučili
u drugima skupinama. Domaćin dopunjava svoju tablicu.
Učitelj određuje vrijeme tijekom kojega će se odvijati ova aktivnost.
Učenici na kraju izrađuju umnu mapu (npr. u digitalnome alatu Coogle (6. prilog)). Za
izradu umne mape učitelji mogu zadati neke pojmove koji moraju biti u mapi. Učenici
mogu izraditi i konceptualnu mapu ili ispuniti gotovu konceptualnu mapu kako bi
sistematizirali znanja. Za sistematizaciju se mogu rabiti i neki digitalni alati (npr. CRAM ili
H5P - kartice na kojima je postavljeno pitanje, a okretanjem kartice provjerava se je li
odgovor točan) - vrednovanje za učenje.
Učitelj može provesti vrednovanje kao učenje (vrednovanje rada u skupinama - lista za
procjenu) i/ili vrednovanje naučenoga može biti i vrednovanje za učenje) Kahoot kvizom,
Socrative kvizom.
Završni dio dvosata:

Refleksija:
- vrednovanje kao učenje - samovrednovanje rada u skupinama
- vrednovanje naučenoga - RB, 34. str., 6. zad. (nakon provedenoga pokusa - odnos
površine i volumena)
- vrednovanje za učenje Kahoot ili Socrative kviz (može biti i vrednovanje naučenoga uz
prethodnu najavu učenicima), izrada grafičkih organizatora (umna mapa, konceptualna
mapa, npr. Smart Art prikaz, Coogle)
Materijal i pribor:
− udžbenik
− bilježnica
− A3 papiri / hamer-papiri
− flomasteri - markeri
− ploča
− fenolftalein agar
− 100 mL otopine natrijeva hidroksida
− plastični nož
− metar
− čaša od 250 mL
− graduirani cilindar(menzura) od 100 mL
− štoperica
− plastična žličica
− papirnati ručnici
70
1. prilog
RADNI LISTIĆI
SKUPINA - SISAVCI
RADNI LISTIĆ: KAKO ĆEMO DO ZRAKA?
ZADATCI:
1. Pročitaj tekst koji se odnosi na disanje sisavaca u udžbeniku na 34. stranici.
2. S pomoću tableta ili mobitela na platformi IZZI prouči dodatne sadržaje o disanju
sisavaca. Posebno obrati pažnju na morske sisavce.
3. Usporedi disanje kopnenih i morskih sisavaca.
4. Odaberi jednoga kopnenog i jednoga morskog sisavca te ispričaj priču u 1. licu
jednine o tome kako dišeš. Prisjeti se disanja čovjeka te u prezentaciji istakni
zajedničke principe ovoga životno važnoga procesa i zajednička obilježja u građi
dišnoga sustava čovjeka i ostalih sisavaca (dijelovi dišnoga sustava, plućni
mjehurići, plućno i stanično disanje).
5. Morski sisavac treba opisati kako diše pod vodom s pomoću pluća.
6. Prezentaciju možeš osmisliti tako da se služiš programom ppt, izradiš plakat na
hamer- papiru, Lino ploči, Padletu.
7. Tvoja priča treba biti popraćena fotografijama, poželjni su i videozapisi,
simulacije, koje tijekom prezentiranja trebaš objasniti.
8. Zadatke treba raspodijeliti u skupini tako da svi članovi skupine dobiju svoj
zadatak (npr. organizator posla: dijeli zadatke, organizira vrijeme, pazi na tijek
rada; osoba(e) koje smišljaju priču; osoba koja priča priču – narator (mogu biti i
dvije osobe za svaki organizam po jedna osoba); osoba(e) koje osmišljavaju i
izrađuju prezentaciju.
9. Vrijeme za izradu zadatka jest 25 minuta.
10. Vrijeme za prezentiranje jest 5 minuta.
71
SKUPINA - PTICE
ZADATCI:
1. Pročitaj tekst koji se odnosi na disanje ptica u udžbeniku na 34. i 35. stranici.
ptica. Posebno obrati pažnju zračne vrećice i njihovu ulogu.
3. Odaberi dvije različite vrste ptica tako da jedna potječe iz vodenoga ekosustava,
a druga iz kopnenoga ekosustava. Ispričaj priču u 1. licu jednine o tome kako
dišeš (ptice). Prisjeti se disanja čovjeka te u prezentaciji istakni zajedničke
principe ovoga životno važnoga procesa i zajednička obilježja u građi dišnoga
sustava čovjeka i ptica (dijelovi dišnoga sustava, plućni mjehurići, plućno i
stanično disanje), ali naglasi i različitost i zašto se ona razvila.
zadatak (npr. organizator posla - dijeli zadatke, organizira vrijeme, pazi na tijek
72
SKUPINA - GMAZOVI I VODOZEMCI
ZADATCI:
1. Pročitaj tekst koji se odnosi na disanje gmazova i vodozemaca u udžbeniku na
34. i 35. stranici.
gmazova i vodozemaca. Posebno obrati pažnju na disanje vodozemaca.
Odaberi jedan organizam iz skupine gmazova, a drugi iz skupine vodozemaca te
ispričaj priču u 1. licu jednine o tome kako dišeš. Prisjeti se disanja čovjeka te u
prezentaciji istakni zajedničke principe ovoga životno važnoga procesa i
zajednička obilježja u građi dišnoga sustava čovjeka gmazova i vodozemaca
(dijelovi dišnoga sustava, plućni mjehurići, plućno i stanično disanje), ali naglasi i
različitosti i zašto su se one razvile.
3. Na mrežnim stranicama pronađi zanimljivosti o čovječjoj ribici te ih ugradi u svoju
prezentaciju.
73
SKUPINA - RIBE
ZADATCI:
1. Pročitaj tekst koji se odnosi na disanje riba u udžbeniku na 35. stranici.
riba. Posebno obrati pažnju na građu organa za disanje.
3. Odaberi jedan organizam iz skupine riba te ispričaj priču u 1. licu jednine o tome
kako dišeš. Prisjeti se disanja čovjeka te u prezentaciji istakni zajedničke principe
ovoga životno važnoga procesa. Naglasi različitosti u građi dišnoga sustava riba i
ostalih kralježnjaka te objasni zašto su se one razvile.
4. Na mrežnim stanicama pronađi obilježja ribe dvodihalice te ih ugradi u svoju
prezentaciju
74
2. prilog
PLAN UČENIČKOG ZAPISA
SISAVCI
DIŠNI SUSTAV:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
DISANJE:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
ZANIMLJIVOST:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
PTICE
DIŠNI SUSTAV:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
DISANJE:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
ZANIMLJIVOST:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
75
GMAZOVI
DIŠNI SUSTAV:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
DISANJE:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
ZANIMLJIVOST:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
VODOZEMCI
DIŠNI SUSTAV:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
DISANJE:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
ZANIMLJIVOST:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
76
RIBE
DIŠNI SUSTAV:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
DISANJE:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
ZANIMLJIVOST:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
77
3. prilog
LISTA PROCJENE ZA SAMOVREDNOVANJE RADA U SKUPINI
Napomena: stavi znak + u onaj stupac koji najbolje opisuje tvoje sudjelovanje i aktivnost
tijekom izrade plakata.
4. prilog
IZLAZNA KARTICA
Napiši jedno pitanje o temi koja ti je nakon učenja i poučavanja ostala nejasna.
78
5. prilog
UPUTA ZA IZRADU FENOLFTALEIN AGARA
• Umiješajte 20 g agara u jednu litru destilirane ili deionizirane vode. 
• Zagrijavajte gotovo do vrenja uz neprekidno miješanje sve dok otopina ne postane
bistra.  
• Uklonite s vatre. U još vruću agar smjesu, dodajte 10 mL 1% otopine fenolftaleina (1
g fenolftaleina u 100 mL 95 % etilnog alkohola) i promiješajte.
• Ulijte agar u plitku četvrtastu posudu dubine 3 cm te ostavite da miruje, najbolje preko
noći.
Napomena: Uputa za izradu fenolftalein agara preuzeta je iz MP OŠ, 7.r.- Škola za život
6. prilog
PLAN UČENIČKOGA ZAPISA- UMNA MAPA
79
Tematska priprema

Trajanje: 3 školska sata (jedan sat- dvosat)
Nastavna tema: 2.3. Disanje biljaka i ostalih skupina organizama
Biološki koncepti:
Ishodi nastave:
Oš bio a.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome svijetu te objašnjava princip
A.7.1.2. povezuje brojnost stanica s veličinom organizma
A.7.1.3. primjenjuje odgovarajuće alate za proučavanje stanica/organizama
Oš bio a.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.1. opisuje zajednička obilježja živih bića
A.7.2.2. opisuje građu stanice
A.7.2.3. povezuje oblik stanice s njezinom zadaćom
A.7.2.4. prepoznaje osnovne uloge organela stanice
svijeta.
B.7.3.2. razlikuje aerobne i anaerobne životne uvjete
B.7.3.5. uspoređuje prilagodbe različitim načinima disanja te ih povezuje s načinom života
i preživljavanjem
okoliša
C.7.1. Uspoređuje načine prehrane te procese vezanja i oslobađanja energije u
različitih organizama.
C.7.1.2. uspoređuje opće principe i ulogu procesa fotosinteze i staničnoga disanja
izdvajajući organele u kojima se zbivaju ti procesi
C.7.1.3. objašnjava povezanost procesa fotosinteze i staničnoga disanja
C.7.1.4. povezuje fotosintezu i stanično disanje s aerobnim životnim uvjetima
C.7.1.5. opisuje ulogu vrenja u svakodnevnome životu povezujući ga s anaerobnim
uvjetima i saprotrofima
C.7.2.2. uspoređuje potrebe za energijom u različitih organizama povezujući ih s njihovom
građom i načinom života
80
D.7.1.primjenjuje osnovne principe znanstvene metodologije i objašnjava dobivene
rezultate.
usvojenome znanju
D.7.1.4. postavlja istraživačko pitanje na osnovi
D.7.2.objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život.
zdravlju.
Vrednovanje:
- provjera odgovora na radnome listiću Mikroskopiranje puči i dokazivanje smještaja puči
na listu; pokus Zar kvasac zaista proizvodi ugljikov(IV) oksid; učitelj i učenici dobivaju
povratnu informaciju o usvojenosti uloge i mehanizma rada puči na listovima
- lista za procjenu uspješnosti mikroskopiranja puči; učitelj i učenici dobivaju povratnu
informaciju o tome jesu li učenici usvojili nove sadržaje i mogu li samostalno provesti sve
etape mikroskopiranja; učitelji na temelju vrednovanja dobivaju povratnu informaciju
trebaju li još uvježbavati postupke mikroskopiranja ili su ih učenici u potpunosti usvojili i
mogu ih samostalno primjenjivati.

- učenici mogu ispuniti listu za procjenu samovrednovanja rada u skupinama
- lista za procjenu uspješnosti mikroskopiranja može se upotrijebiti i za vrednovanje kao
učenje - samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje (učenici vrednuju svoje postupke ili
postupke mikroskopiranja drugoga učenika ovisno o tome što je učitelj zadao)
81
- RB, 40. str., 9. zadatak
Zadatak se može vrednovati kao naučeno ako se učenicima unaprijed najavi vrednovanje
uz poznate kriterije
- kviz koji se može upotrijebiti za vrednovanje naučenoga, ali i za vrednovanje za učenje
izrađen u nekome od digitalnih alata: Kahoot, Mentimeter, Socrative, Learning Apps

− disanje biljaka
− disanje protoktista
− disanje gljiva
− disanje bakterija
1. sat
Disanje biljaka
Uvodni dio sata:
Učitelj može zadati učenicima da individualno riješe kviz na IZZI digitalnoj platformi. Cilj je
kviza pobuditi znatiželju učenika postavljanjem pitanja koja se odnose na značenje šuma
za živi svijet, ugroženost i zaštitu šuma.
Učenici se natječu sami sa sobom.
Na temelju riješenoga kviza učitelj može postaviti pitanja učenicima (vođeni razgovor) o
važnosti šuma za čovjeka i ostale organizme. Učitelj može zatražiti detaljnije objašnjenje
zašto kažemo da su šume pluća Zemlje. (Očekivani bi odgovor bio da šume proizvode
kisik potreban za disanje.) Učitelj zadaje učenicima da individualno ispune K stupac u
KWL tablici (1 prilog).
Učenici u KWL tablicu individualno zapišu ono što znaju o disanju biljaka.
Učenici razmijene svoje zapise sa zapisima ostalih članova skupine.
Ostala dva stupca učenici popunjavaju tijekom procesa učenja i poučavanja.
KWL tablica može se ispunjavati i u nekome od digitalnih alata (npr. Padlet, Lino ploča).
Učenici čitaju u udžbeniku na 40. str. o disanju biljaka.
Učenici gledaju videozapis o disanju biljaka u Edpuzzle digitalnome alatu.
(https://edpuzzle.com/media/5d31fd2fa46e2d40a82f2e1b)
Prate komentare i odgovaraju na pitanja u videu (rad u skupinama).
Učenici bilježe što su naučili novo o disanju biljaka u 3. stupac KWL tablice.
Učenici mogu izvesti jednostavan pokus dokazivanja smještaja puči na donjoj strani lista.
Učitelj daje upute da pogledaju videozapis na sljedećoj poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=jF8V0MPYCdY, a zatim u skupinama izvedu pokus.
Učenici promatraju promjene i bilježe ih na radni listić (2. prilog). Odgovori s radnoga
listića provjere se (vrednovanje za učenje: učenici i učitelj dobiju povratnu informaciju na
čemu treba još poraditi u poučavanju i učenju).
Učenici izvode praktičan rad u skupinama - izrada mikroskopskoga preparata metodom
otiska te promatranje puči pod mikroskopm (rad u paru ili u skupinama, ovisno o broju
raspoloživih mikroskopa). Upute za izvođenje praktičnoga rada učenici dobiju na radnome
listiću (3. prilog). Nakon rješavanja zadataka na radnome listiću odgovori se provjere
(vrednovanje za učenje - učenici i učitelj dobiju povratnu informaciju na čemu treba još
poraditi u poučavanju i učenju). U vrednovanju za učenje / kao učenje može se upotrijebiti
i lista za procjenu uspješnosti mikroskopiranja u prilogu (4. prilog). Prijedlog liste za
procjenu preuzet iz MP OŠ 7.r., Škola za život.
Učenici dopunjavaju 3. stupac u KWL tablicu.
Otvorena pitanja i nejasnoće zapisuju u 2. stupac.
82
Pitanja iz 2. stupca na kraju se sata čitaju. Učitelj potiče učenike da daju odgovore, a ako
nitko od učenika ne zna odgovor, učitelj će objasniti ili zadati za domaću zadaću da istraže
o otvorenim pitanjima.
Završni dio sata:
Sistematizacijom gradiva o disanju biljaka može nastati plan učeničkoga zapisa. Učitelj
može dati učenicima samo djelomično ispunjen plan učeničkoga zapisa koji učenici
individualno dopune (5. prilog), a zatim se odgovori provjere (učitelj prikaže gotov učenički
zapis u Power Pointu (6. prilog)). Ova se aktivnost može raditi na papiru ili u nekome od
digitalnih alata. Učitelj daje pojmove koje učenici trebaju zapisati na određeno mjesto tako
da smisleno odgovaraju (autotrofni organizmi, šećer, kisik, puči - list, stanica, mitohondrij,
energija, ugljikov(IV)oksid, puči).
2. i 3. sat (dvosat)
Plućno i stanično disanje, mehanika disanja
Uvodni dio dvosata:
Učenici ponavljaju raznolikost živoga svijeta tako da učitelj projicira slike organizama
(7. prilog) koji pripadaju trima najvišim sistematskim kategorijama (arheje, bakterije,
eukarioti). Učenici ih trebaju prepoznati i pravilno razmjestiti u tri najviše sistematske
kategorije. Zatim razdiobu eukariota na protoktiste, gljive, biljke i životinje učenici
dopunjuju u grafički organizator (npr. Smart Art grafika) koji može biti na papiru ili u
nekome od digitalnih alata (npr. Padlet, Lino, Canva). Dopunjujući grafički organizator,
učenici će (trebaju) uočiti da još nisu učili o disanju protoktista, gljiva i bakterija (8. prilog).
Glavni dio dvosata – obrada novih sadržaja:
Učitelj podijeli zadatke nekim učenicima ili parovima (ovisi o broju učenika u skupini)
koristeći se metodom suradničkoga učenja – Slagalica (preuzeto iz
INOVATIVNE METODE RADA, UČENJA I POUČAVANJA
ČITANJE I PISANJE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE - Forum za slobodu odgoja)
(SLAGALICA – suradnička je metoda u kojoj svaki učenik mora aktivno sudjelovati i preuzeti
odgovornost za svoj dio rada. Uporabit će se kad se obrađuje neki duži sadržaj koji ima
puno informacija, a može se podijeliti na manje dijelove s podnaslovima.
Ako se tekst koji će učenici proučavati podijelio na četiri dijela, i učenici će se podijeliti na
male skupine po četiri člana. Svaki član dobije jedan dio teksta, a svi dijelovi čine cjelinu
teksta/sadržaja. Tako raspoređeni učenici zovu se matična skupina. Učenici se trebaju
formirati u nove skupine i to prema sadržaju (tj. podnaslovu) teksta koji su dobili. S obzirom
da će sada svi učenici iste skupine imati isti sadržaj, oni postaju eksperti za taj dio sadržaja
pa će se i njihove skupine zvati ekspertne skupine.
Učenici u ekspertnim skupinama trebaju pročitati tekst, dobro ga proučiti i dogovoriti se što
je najvažnije u tekstu o čemu bi trebali poučiti svoje vršnjake kad se vrate u matične skupine.
Pritom se svaki učenik može koristiti nekom od tehnika bilježenja činjenica koje će reći
svojim vršnjacima, a to može biti Vennov dijagram, T-tablica, grozd itd. Nakon određenoga
vremena svaki se učenik iz ekspertne skupine vraća u svoju matičnu skupinu i svoje
vršnjake poučava onomu dijelu teksta (nastavnoga sadržaja) za koji je postao ekspert. Tako
se svi učenici u maloj skupini upoznaju s cjelokupnim sadržajem. Pritom učenici tijekom
izvještavanja dopunjavaju tablicu (9. prilog)).
Učitelj dijeli tekst na učenike prema odlomcima u udžbeniku na 41. i 42. stranici.
(DISANJE PROTOKTISTA, GLJIVA, BAKTERIJA)
Učenici čitaju s razumijevanjem dopunjujući tablicu (organizator pažnje) i dalje slijede
upute učitelja za izvođenje Slagalice.
Učitelj određuje vrijeme za provedbu aktivnosti i moderira radom skupina.
83
Učenici će u skupinama izvesti praktičan rad Zar kvasac zaista proizvodi ugljikov(IV)
oksid). Upute za izvođenje pokusa i radni listić mogu se printati s IZZI digitalne platforme
na sljedećoj poveznici.
Odgovori se s radnoga listića provjere - vrednovanje za učenje.
Učenici će samostalno riješiti u RB-u 9. zadatak na 40. str. Učitelj može taj zadatak
vrednovati kao naučeno uz prethodnu najavu učenicima i uz razrađene kriterije za
vrednovanje.
Završni dio dvosata:
Refleksija: minuta za kraj
Učenici tijekom jedne minute odgovaraju na postavljeno pitanje (10. prilog)
Plan učeničkoga zapisa može se iskoristiti za sistematizaciju gradiva (11. prilog). Detalji su
opisani u dijelu o disanju biljaka.
Za domaću zadaću učenici će izvesti praktičan rad u RB-u, 7. zadatak na 38. str., riješiti
samostalno zadatke u RB-u te povezati s onim što su u procesu poučavanja usvojili o
disanju gljiva.
Učenici će izvesti i praktičan rad u RB-u, 10. zadatak na 41. str., riješiti zadatke u RB-u te
povezati s onim što su u procesu poučavanja usvojili o disanju gljiva.
Refleksija- prijedlozi:
- lista za procjenu uspješnosti mikroskopiranja - vrednovanje za učenje
- radni listići (Mikroskopiranje puči, Dokazivanje smještaja puči na listu) - ZADATCI-
PROVJERA TOČNOSTI ZADATKA - vrednovanje za učenje
- lista za procjenu rada u skupini – samovrednovanje - vrednovanje kao učenje
- minuta za kraj - vrednovanje za učenje, disanje biljaka, protoktista
- kviz koji se može iskoristiti za vrednovanje naučenoga, ali i za vrednovanje za učenje
izrađen u nekome od digitalnih alata: Kahoot, Mentimeter, Socrative, Learning Apps
Materijal i pribor:
− bilježnica
− mikroskopi
− predmetna stakalca
− prozirni lak za nokte
− ljepljiva traka(selotejp)
− čaše od 250 mL
− kuhalo za vodu
− pincete
− voda
− listovi biljaka
− svježi kvasac
− topla voda
− šećer
− Erlenmeyerova tikvica od 500 mL
− žlica
− plastična vrećica
− svijeća
− šibice
84
85
1. prilog
KWL TABLICA
DISANJE BILJAKA
K (ono što znam) W (ono što želim naučiti) L (ono što sam naučio)
2. prilog
RADNI LISTIĆ
PRONAĐI NAS NA LISTU!
Cilj: Dokazati da se puči nalaze s donje strane lista.

Pogledaj video na sljedećoj poveznici
(https://www.youtube.com/watch?v=jF8V0MPYCdY), a zatim
izvedi pokus.
Pribor i materijal: čaša, voda, kuhalo za vodu, pinceta, listovi.
Postupak:
1. Zakuhaj vodu.
2. Ulij vodu u čašu.
3. Uroni u vodu list tako da ga držiš pincetom.
OPREZ: Pazi da se ne opečeš!
4. Promatraj promjene i s gornje i s donje strane lista.
5. Opiši u nekoliko rečenica što si vidio.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
6. Na temelju opaženih promjena izvedi zaključak gdje se nalaze puči na listu.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
7. Puči se nalaze uglavnom s donje strane lista biljke. Istraži i navedi barem jednu biljku
koja ima puči s gornje strane lista.
_____________________________________________________________________
Objasni zašto neke biljke imaju puči s gornje strane lista.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
86
3. prilog
RADNI LISTIĆ
MIKROSKOPIRANJE PUČI
Cilj: Izraditi mikroskopski preparat puči na listu i mikroskopirati puči.

Pribor i materijal: mikroskop, bezbojni lak, ljepljiva traka (selotejp), list
biljke po izboru.
Postupak:
1. Premaži tanki sloj laka za nokte s donje strane lista.
2. Ostavi da se lak suši 3 – 5 minuta.
3. Preko namaza laka zalijepi komad selotejpa.
4. Odvoji selotejp od lista.
5. Zalijepi selotejp na predmetno stakalce.
6. Mikroskopiraj.
Zadatci:
1. Nacrtaj u prazan prostor što vidiš u vidnome polju. Oboji crtež i obilježi puči.
2. Napiši na praznu crtu ukupno povećanje mikroskopa. __________________________

3. Pretpostavi jesu li puči tijekom noći zatvorene. Objasni svoju pretpostavku.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
87
4. prilog
PRIJEDLOG LISTE ZA PROCJENU USPJEŠNOSTI MIKROSKOPIRANJA
pokazatelji uspješnosti izvođenja radnji pri mikroskopiranju +/-
Priprema biološki materijal za mikroskopiranje.
Stavlja biološki materijal na predmetno stakalce i pokriva ga pokrovnim stakalcem.
Stavlja mikroskopski preparat na stolić mikroskopa.
Odabire objektiv s najmanjim povećanjem.
S pomoću velikoga vijka pronalazi sliku na mikroskopu.
Odabire veće povećanje i izoštrava sliku s pomoću maloga vijka.
5. prilog
PLAN UČENIČKOGA ZAPISA KOJI DOPUNJUJU UČENICI
88
6. prilog
PLAN UČENIČKOGA ZAPISA – DOPUNJEN
7. prilog
NAJVIŠE SISTEMATSKE KATEGORIJE
89
8. prilog
SLIKE ORGANIZAMA ZA UVODNU AKTIVNOST DISANJE PROTOKTISTA, GLJIVA,
BAKTERIJA
Arheja: Bakterija E. coli:
Protoktist: Gljive:
Biljke: Životinje:
90
9. prilog
ORGANIZATOR PAŽNJE: DISANJE PROTOKTISTA, GLJIVA, BAKTERIJA
PROTOKTISTI GLJIVE BAKTERIJE
Imaju li dišne
organe?
Kojim procesom
izmjenjuju plinove s
okolišem?
Imaju li
mitohondrije?
Koji se proces odvija

u mitohondrijima?
Kako dolaze do
energije u
anaerobnim
uvjetima?
korist u
svakodnevnome
životu
10. prilog
LISTIĆ- MINUTA ZA KRAJ
91
11. prilog
92
Tematska priprema
PREHRANA ŽIVIH BIĆA

Trajanje: 5 školskih sati
Nastavna tema: 3.1. Prehrana čovjeka
Biološki koncepti:
• odnos volumena i površine u živim organizmima
• procesi vezanja energije i sinteze biomolekula: ugljikohidrata, lipida, proteina
• prehrana organizma
• izvori energije za živa bića
• homeostaza na razini organizma
• poremećaji homeostaze
Ishodi nastave:
A.7.1.4. Objašnjava odnos površine i volumena povezujući ga s ekonomičnošću građe
organizma i s preživljavanjem.
organizama.
živoga svijeta.
B.7.1.4. Objašnjava važnost produkata kožnih i probavnih žlijezda.
BIO OŠ B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i rizičnih čimbenika na zdravlje
organizma ističući važnost prepoznavanja simptoma bolesti i pravovremenoga
poduzimanja mjera zaštite. - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A.3.1., A.3.3., C.3.1.,
C.3.2.)
B.7.2.2. Povezuje uloge vitamina i minerala s posljedicama njihova manjka/nedostatka.
B.7.3.3. Uspoređuje prilagodbe različitim načinima prehrane te ih povezuje s načinom
okoliša. - veza MT Održivi razvoj (A.3.3.)
BIO OŠ C.7.1. Uspoređuje načine prehrane te procese vezanja i oslobađanja
energije u različitim organizmima.
C.7.1.2. Uspoređuje opće principe i ulogu procesa fotosinteze i staničnoga disanja
93
C.7.2.2. Uspoređuje potrebe za energijom u različitih organizama povezujući ih s njihovom
građom i načinom života.
C.7.2.3. Razlikuje hranjive tvari i njihove uloge.
vrijednosti hrane i očuvanja zdravlja. – veza MT Zdravlje (A.3.2.A, A.3.2.B)
BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovne principe znanstvene metodologije i objašnjava
dobivene rezultate. - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A.3.3., B.3.2., B.3.4.); MT
Poduzetništvo (A.3.1., B.3.1., B.3.2., C.3.1., C.3.2.); MT Zdravlje (B.3.2.C)
D.7.1.2. Proučava različite izvore procjenjujući točnost informacija u odnosu prema
usvojenome znanju.
mjernim
instrumentima za prikupljanje podataka.
Održivi razvoj
A.3.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
C.3.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
Osobni i socijalni razvoj
A.3.1. Razvija sliku o sebi
A.3.3. Razvija osobne potencijale.
B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.
B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
C.3.2. Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
Poduzetništvo
A.3.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
B.3.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.
C.3.1. i C.3.2. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije.
Zdravlje
A.3.2.A Opisuje pravilnu prehranu i prepoznaje neprimjerenost redukcijske dijete za dob i
razvoj.
A.3.2.B Opisuje nutritivni sastav procesuiranih namirnica i pravilno čita njihove
deklaracije.
A.3.2.C Opisuje važnost i način prilagođavanja prehrane godišnjem dobu i podneblju.
A.3.2.D Opisuje važnost redovitoga tjelesnog vježbanja kao važnog čimbenika regulacije
tjelesne mase.
B.3.2.C Prepoznaje i objašnjava svoje osobne i socijalne potencijale.
Građanski odgoj
C.3.2. Doprinosi društvenoj solidarnosti
C.3.3. Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
B.3.1. Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnome digitalnom
okružju.
B.3.2. Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom
okružju.
94
B.3.3. Učenik poštuje međukulturne različitosti.
C.3.1. Učenik samostalno provodi jednostavno istraživanje, a uz pomoć učitelja složeno
radi rješenja problema u digitalnome okružju.
C.3.2. Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz pomoć
učitelja složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.
C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne
informacije između pronađenih informacija
C.3.4. Učenik uz pomoć učitelja ili samostalno odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.
D.3.1. Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje
D.3.3. Učenik stvara nove sadržaje i ideje složenije strukture.
Učiti kako učiti
A.3.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo
znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih pri ostvarivanju ciljeva
učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja.
A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.
A.3.4. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.
B.3.1. Uz povremenu podršku učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire
B.3.2. Uz povremeni poticaj i samostalno učenik prati učinkovitost učenja i svoje
napredovanje tijekom učenja.
B.3.3. Učenik regulira svoje učenje mijenjanjem plana ili pristupa učenju, samostalno ili uz
poticaj učitelja.
B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
C.3.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.
C.3.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.
C.3.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje
i ustraje u učenju.
C.3.4. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i
kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.
D.3.1. Učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje s ciljem poboljšanja
koncentracije i motivacije.
D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Vrednovanje:
- učenici rješavaju osmosmjerku: https://learningapps.org/6910182
- izrada grafičkoga organizatora znanja u aplikaciji Coogle (Građa i uloga probavnoga
sustava čovjeka)
- popunjavanje tablice (s ambalaže različitih prehrambenih proizvoda) (u prilogu)
- učenici izrađuju bilješke na temu Hranjive tvari u namirnicama u digitalnom alatu
Mindmeister
- učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici o temi Prehrana čovjeka
- učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi.

- učenici popunjavaju tablicu samoprocjene uspješnosti rada u skupini (u prilogu)
- na izlazu iz učionice svaki učenik rukom dotakne listu za samoprocjenu (zalijepljena sa
strane pokraj vrata)
95
- usmeno/ pismeno odgovaranje na pitanja (u prilogu)

− građa probavnoga sustava čovjeka
− uloga probavnoga sustava čovjeka
− hranjive tvari
− uravnotežena prehrana
− bolesti probavnoga sustava
1. sat
Građa probavnoga sustava
Uvodni dio sata:
U početnoj aktivnosti učitelj učenicima kaže da svi oni koji su ujutro doručkovali da ustanu.
Slijedi rasprava na sljedeća pitanja: Kada ste doručkovali? Što ste doručkovali? Zašto
niste doručkovali? (pitanje za učenike koji nisu doručkovali) Kad ćete doručkovati?.
Svaki učenik u bilježnicu treba zapisati pet njemu najukusnijih namirnica i odgovoriti na
sljedeća pitanja: Zašto jedemo? Koji sustav u čovjekovu tijelu služi za razgradnju hrane?
Slijedi kratka rasprava o napisanome.
Učenici se podijele u skupine. Učenici u skupinama čitaju tekst u udžbeniku Građa i uloga
probavnoga sustava u čovjeka. Dogovaraju se unutar skupina tko će što čitati. Ako se ne
mogu dogovoriti, tada vođa skupine određuje zaduženja.
Učenici od različitih materijala (plastične cijevi, slamke, konac, vuna, vrećica, škare,
kolažni papir, ljepilo, igla i konac...) lijepe i pričvršćuju dijelove probavnoga sustava na
karton.
Pokraj svakoga organa zalijepe papir te zapisuju njegov naziv i najvažnije uloge.
Učitelj se može koristiti Power point prezentacijom Probavni sustav čovjeka.
Učitelj može na modelu čovjeka (torzo) pokazati dijelove probavnoga sustava postavljajući
pitanja učenicima kojima stavlja naglasak na smještaj i funkciju pojedinih organa.
Slijedi kratka izložba napravljenih radova i vrednovanje kao učenje koju svaki učenik
popunjava sam (1. prilog).
Radovi ostaju u školi, a učenici se kao skupina trebaju pripremiti za izlaganje za idući sat
(navesti dijelove probavnoga sustava, njihove uloge i razlog odabira određenoga
materijala). Učitelj može ovom aktivnosti provesti vrednovanje za učenje.
Završni dio sata:
Za vrednovanje za učenje učitelj može iskoristiti osmosmjerku koju će načiniti u aplikaciji
https://learningapps.org, a primjer se nalazi na sljedećoj poveznici:
https://learningapps.org/6910182.
Za domaću zadaću učenici trebaju istražiti u tiskanoj literaturi ili na mrežnim stranicama i u
nekoliko rečenica napisati odgovor na sljedeće pitanje: Jesu li učenici koji su viši rastom
redovito doručkovali i jeli tijekom dana pa su zato visoki ili su još neki čimbenici bitni za
njihov rast ?
2. Sat
Uloga probavnih organa
Uvodni dio sata:
Učitelj postavlja kratka pitanja o građi probavnog sustava kako bi imao uvid u usvojenost
gradiva od strane učenika.
96
Učitelj rasporedi učenike u iste skupine kao i na prethodnom satu.
Učitelj po skupinama učenicima daje slike hrane- prženi kukci (različiti), žabe itd. (2. prilog)
ili galeriju slika Neobična hrana na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici raspravljaju unutar skupina o promatranome: koje su namirnice prikazane, koje bi
probali, koje su već jeli, u kojim su zemljama to uobičajene namirnice. Jedan učenik iz
svake skupine iznosi razmišljanja unutar učenika unutar svoje skupine.
Slijedi izlaganje radova na temu Građa i uloge probavnoga sustava u čovjeka koje su
učenici napravili na 1. satu. Učenici po skupinama izlaze ispred razreda i usmeno iznose
naučeno (navode dijelove probavnoga sustava, njihove uloge i razlog odabira određenoga
materijala). Učitelj može ovom aktivnosti provesti vrednovanje za učenje. Vrednovanje
naučenoga provodi tako da učenicima usmeno/pismeno postave pitanja (3. prilog).
Učitelj može učenicima dati zadatak izračunavanja i prikazivanja odnosa volumena i
površine kocke. Unutar skupine učenici trebaju izraditi tri kocke od papira s tri različite
duljine stranica. Jedna kocka neka ima duljinu 1 cm, druga 3 cm, a treća 6 cm. Kako
napraviti kocku (4. prilog).
Učenici neka izrade tablicu s izračunom volumena svih kocki (V = a3) i površina kocki (P =
6a2). Učenici trebaju odrediti koja kocka ima najmanji omjer volumena i površine. Učenici
neka iznesu ideje kojim bi materijalima prikazali naborano crijevo tako da zauzima manji
volumen i zadrži veliku površinu.
Učitelj može prikazati učenicima videozapis Građa i uloga probavnoga sustava čovjeka na
IZZI digitalnoj platformi. Nakon pogledanog videozapisa učitelj može pitati učenike što su
upamtili.
Učitelj može prikazati učenicima i Djelovanje enzima na IZZI digitalnoj platformi i s
učenicima prokomentirati viđeno.
Učenici izrađuju grafički organizator znanja u aplikaciji Cooge sa središnjim pojmom
Građa i uloga probavnoga sustava u čovjeka (vrednovanje za učenje).
Završni dio sata:
Nekoliko učenika pročita što su za domaću zadaću od prošloga sata i odgovori na pitanje
Jesu li učenici koji su viši rastom redovito doručkovali i jeli tijekom dana pa su zato visoki
ili su još neki čimbenici važni?. Povede se razgovor o tome u razredu uz poticajna pitanja
kako bi se uvidjelo povezivanje prijašnjih znanja sa novostečenima.
Za idući sat učenici trebaju donijeti ambalažu različitih proizvoda (sok, keksi, muesli,
mineralna voda...).
3. Sat
Sastav i energetska vrijednost namirnica
Uvodni dio sata:
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju i svaki učenik izvuče jednu igraću
kartu. Učenici koji su izvukli npr. kraljeve sjednu za isti stol.
Učenici trebaju osmisliti nesvakodnevni obrok. U tome obroku trebaju spojiti namirnice
koje inače ne bi jeli zajedno (npr. pržene srdele s topljenom čokoladom i banane začinjene
octom, solju i paprom kao salata). Nekoliko učenika pročita što su osmislili kao
nesvakodnevni obrok. Slijedi kratka rasprava o pročitanome. Učitelj postavlja sljedeća
pitanja kojima potiče raspravu: Zašto je neki obrok nesvakodnevni? Postoje li zemlje u
kojima ljudi jedu nama nespojive namirnice? Koje hranjive tvari sadrži nesvakodnevni
obrok? Zadatak je učenika odrediti energetsku vrijednost nesvakodnevnoga obroka s
97
pomoću tablice: https://www.tablicakalorija.com/. Učenici se služe i tekstom Hranjive tvari
u namirnicama u udžbeniku.
Učenicima možemo pustiti video s CD Biologija (izbor filmova i stručna recenzija: R. Bule,
I. Buljan, S. Leniček: Profil International, 2007., Kalorimetar).
Učenici izvade i stave na radni stol ambalažu različitih proizvoda. Učenici mogu po
skupinama odabrati nekoliko proizvoda. Prvo predviđaju mogući sastav proizvoda i
energetsku vrijednost, a zatim čitaju s deklaracije potrebne podatke. Tijekom rada
popunjavaju tablicu sastava i energetske vrijednosti proizvoda- vrednovanje za učenje (5.
prilog).
Za domaću zadaću učenici mogu proučiti koje moguće E-brojeve sadrže njihovi odabrani
proizvodi. Poveznica se nalazi na sljedećoj poveznici:
https://e-brojevi.udd.hr/e_brojevi.htm.
Također učenici mogu proučiti Zakon o zaštiti potrošača.
Završni dio sata:
Vrednovanje naučenoga može se provesti tako da se učenicima usmeno/pismeno postave
pitanja o sastavu i energetskoj vrijednosti hranjivih tvari u namirnicama (6. prilog).
Na izlazu iz učionice svaki učenik rukom dotakne Listu za samoprocjenu koja se nalazi
zalijepljena sa strane pokraj vrata (7. prilog).
4. Sat
Hranjive tvari u namirnicama
Uvodni dio sata:
Učitelj podijeli učenike na skupine prebrojavajući ih po četvero kako ulaze u učionicu.
Prvih četvero učenika sjedne za isti stol, drugih četvero za drugi stol i tako redom.
Učenici u skupinama rješavaju nastavni listić Je li važno prije konzumacije namirnica
različitim osjetilima doživjeti hranu? (8. prilog) Nakon što popune nastavni listić, svaka
skupina izlaže svoje zaključke.
Učitelj može pustiti video Hranjive tvari u namirnicama koji se nalazi na IZZI digitalnoj
platformi.
Pokuse dokazivanja hranjivih tvari učenici mogu ostvariti pokusima iz Metodičkoga
priručnika za 7. razred: Određivanje prisutnosti proteina, Određivanje prisutnosti ulja i
masti, Određivanje prisutnosti šećera, Određivanje prisutnosti vitamina C. Svaka skupina
odrađuje jedan pokus nakon kojega izlaže rezultate pokusa. Također učitelj može pustiti
videozapis o dokazivanju hranjivih tvari u namirnicama koji se nalazi na sljedećoj
poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=sLP8dcnWnJg.
Vrednovanje za učenje: Učenici u aplikaciji Mindmeister izrađuju bilješke na temu
Hranjive tvari u namirnicama.
Završni dio sata:
pitanja o hranjivim tvarima u namirnicama (9. prilog).
Svaki učenik izvlači jednu karticu na kojoj su napisane bolesti probavnoga sustava
(10. prilog). Učenici će kod kuće potražiti više informacija o bolestima probavnog sustava
u dodatnoj literaturi i na mrežnim stranicama i sažeto bitno napisati u bilježnicu i zalijepiti
nekoliko slika.
Također će za idući sat svaki učenik donijeti škare, ljepilo i reklamne novine trgovina koje
se bave prodajom prehrambenih proizvoda.
98
5. Sat
Bolesti probavnoga sustava
Uvodni dio sata:
Učitelj pusti video Uravnotežena prehrana na IZZI digitalnoj platformi te učenici usmeno
odgovaraju na pitanja o pogledanome videu.
Učenici sjednu u skupine po vlastitome odabiru. Četvero učenika sjedne za isti stol.
Učenici trebaju osmisliti zdrav tanjur tako što će iz reklamnih novina trgovina koje se bave
prodajom prehrambenih proizvoda izrezati potrebne namirnice. Izrezane će namirnice
zalijepiti u bilježnicu, imenovati ih te naznačiti koje hranjive tvari ima svaka upotrijebljena
namirnica. Nekoliko će učenika obrazložiti koje je namirnice i zašto stavio u svoj zdravi
tanjur.
Učenici izlažu o bolestima o kojima su trebali bitno napisati u bilježnicu. Usporedno s
izlaganjem učitelj može pustiti video i galeriju slika Bolesti probavnoga sustava koji se
nalaze na IZZI digitalnoj platformi. Slijedi učenički zapisa (11. prilog).
Završni dio sata:
Refleksija:
učenici i učitelj dobivaju povratnu informaciju što još treba u poučavanju zaštite i bolesti
probavnoga sustava razjasniti uporabom kartice 3 – 2 – 1 (12. prilog).
Za domaću zadaću učenici će potražiti informacije o važnosti biogenih elemenata u hrani

(tablica) na IZZI digitalnoj platformi te u dodatnoj literaturi ili na mrežnim stranicama
doznati o poremećajima u radu organizma koji se mogu pojaviti naruši li se njihov omjer u
organizmu.
Materijal i pribor:
− udžbenik
− računalo
− projektor
− CD
− plastične cijevi, slamke, konac, vuna, vrećica, škare, kolažni papir, ljepilo, igla i
konac
− škare, ljepilo, reklamne novine
− Biuretova otopina, etanol, Fehlingova otopina 1 i 2, metilensko modrilo (plavilo)
− kapaljke, menzura, epruvete
− plamenik
− tvari za ispitivanje
99
1. prilog
LISTA UČENIKA ZA SAMOPROCJENU USPJEŠNOSTI RADA U SKUPINI
ime i prezime
učenika:
Tijekom sata sam DA DA DA DA

aktivno NE NE NE NE
sudjelovao. DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO
Svojim sam DA DA DA DA
razmišljanjima NE NE NE NE
pridonio DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO
uspješnosti izradi
modela.
Prihvaćao sam DA DA DA DA
ideje ostalih NE NE NE NE
učenika u skupini. DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO
Mogao bih DA DA DA DA
današnje znanje NE NE NE NE
prenijeti nekomu DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO
drugom učeniku.
Jasne su mi upute DA DA DA DA
za idući sat. NE NE NE NE
DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO DJELOMIČNO
Napomena: učenik treba zaokružiti tvrdnju koja je važeća za njega.
100
2. prilog
„NEOBIČNA“ HRANA
1.
2.
101
3.
4.
102
5.
103
3. prilog
RADNI LISTIĆ: GRAĐA I ULOGA PROBAVNIH ORGANA
1. Zašto moramo jesti?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Što je probava?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Navedi dijelove probavne cijevi.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Nabroji probavne žlijezde.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Što se događa u ustima s namirnicama koje konzumiramo?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Opiši uloge pojedinih zubi.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Opiši građu zuba.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Pridruži hranjivu tvar i organ u kojemu se ta tvar razgrađuje na jednostavnije dijelove.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
9. Navedi obilježja želudca.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
10. Zašto tanko crijevo sadrži velik broj crijevnih resica?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
11. Navedi uloge debeloga crijeva.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
104
4. prilog
ODNOS VOLUMENA I POVRŠINE
5. prilog
RADNI LISTIĆ: SASTAV I ENERGETSKA VRIJEDNOST PROIZVODA
vrsta proizvoda
predviđanje
mogućega sastava
proizvoda
predviđanje
energetske
vrijednosti
proizvoda
stvarni sastav
proizvoda
stvarna energetska
vrijednost proizvoda
105
6. prilog
RADNI LISTIĆ: SASTAV I ENERGETSKA VRIJEDNOST HRANJIVIH TVARI U
NAMIRNICAMA
1. Što su hranjive tvari?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Koja je važnost hranjivih tvari za naš organizam?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Nabroji hranjive tvari.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Opiši princip rada kalorimetra. Čemu nam kalorimetar koristi?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Obrazloži imaju li svi proizvodi jednak sastav hranjivih tvari.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Objasni je li energetska vrijednost svih proizvoda jednaka.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Što sve možemo iščitati iz deklaracije proizvoda?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. prilog
LISTA UČENIKA ZA SAMOPROCJENU USPJEŠNOSTI U RADU
Danas sam se jako dobro osjećao na satu. Bio sam aktivan u
radu u skupinama. Sve sam shvatio. Naučeno mogu prenijeti
drugomu učeniku.
Danas sam se dobro osjećao na satu. Uglavnom sam bio

aktivan u radu. Skoro sve sam shvatio. Naučeno uz malu
pomoć mogu prenijeti drugomu učeniku.
Danas sam se većinom dobro osjećao na satu. Djelomično sam

bio aktivan u radu u skupinama. Nisam baš sve sam shvatio.
Naučeno samo uz pomoć mogu prenijeti drugomu učeniku.
Danas se nisam dobro osjećao na satu. Nisam bio aktivan u

radu u skupinama i ometao sam rad drugih. Ništa nisam
shvatio.
106
8. prilog
RADNI LISTIĆ: JE LI VAŽNO PRIJE KONZUMACIJE NAMIRNICA RAZLIČITIM
OSJETILIMA DOŽIVJETI HRANU?
Pribor i materijal:
različite namirnice: 1 vrsta voća (limun, jabuka…), salama, sol, zelena salata (zelje) ,
čips/smoki, pljesnivi kruh (staviti u Petrijevu zdjelicu), topli čaj
Tijek rada:
1. Dobro promotri dobivene namirnice.
2. Načuli sva svoja osjetila (ako nisi na neku alergičan, možeš ju i kušati).
3. Riješi zadatke.
Zadatci:
1. Razvrstaj dobivene namirnice na namirnice životinjskoga, biljnoga i mineralnoga

podrijetla.
2. Popuni tablicu.
naziv namirnice/
ispitivana svojstva:
izgled – boja / oblik /

svježina:
zadovoljavajući, dobar,
izvrstan…
dodir: mekano, tvrdo,
hrapavo…
miris: intenzivan, blag,
nema ga,
izvrstan…
okus: slatko, slano,
gorko, kiselo, nema ga,
izvrstan…
opis strukture:
gumasto, rahlo,
hrskavo, tekuće…
temperatura: odrediti
ubodnim termometrom
Unutar skupine raspravite koliko je bitno svako promatrano i ispitano svojstvo. Ocijenite
ocjenama od 1 do 3. (Ocjene stavite pokraj ispitivanoga svojstva.)
a) 1 - nevažno
b) 2 - važno
c) 3 - najvažnije
3. Objasni koja promatrana namirnica nije prikladna za jelo.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
107
4. Koja su ispitivana svojstva bitna ako se namirnica jede svježa?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Predloži nekoliko namirnica koje se mogu jesti svježe, ali i termički obrađene.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Obrazloži je li za sve namirnice (bilo svježe bilo obrađene) potrebna jednaka snaga
mehaničkoga žvakanja zubima.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Obrazloži koje je ispitivano svojstvo namirnica, po tvome mišljenju, presudno za čovjeka
prije nego što konzumira hranu.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Predloži primjer recepta od dobivenih namirnica. Dodaj one namirnice koje nisu
navedene, a potrebne su za recept.
Upoznaj ostale učenike u razredu s novim spoznajama do kojih si došao u svojemu

istraživanju. Kao skupina pripremite se za izlaganje.
108
9. prilog
RADNI LISTIĆ: HRANJIVE TVARI U NAMIRNICAMA
1. Kako ćemo korištenjem Biuretova testa znati sadrži li namirnica bjelančevine?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Nabroji neke namirnice koje sadrže bjelančevine.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Koja je uloga bjelančevina u našemu tijelu?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Opiši postupak dokazivanja masti i ulja.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Koja je uloga masti u našemu tijelu?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Navedi namirnice koje sadrže masti i ulja.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Kako možemo dokazati šećere u namirnicama?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Koja je uloga šećera u našemu tijelu?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
9. Navedi namirnice koje sadrže šećere.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
10. Što su vitamin i minerali?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
11. Objasni važnost metilenskoga modrila u dokazivanju prisutnosti vitamina C.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
109
10. prilog
KARTICE: BOLESTI PROBAVNOGA SUSTAVA
PRETILOST KARIJES
POTHRANJENOST GASTRITIS
ANOREKSIJA UPALA CRVULJKA
BULIMIJA RAK DEBELOG CRIJEVA
110
11. prilog
PREHRANA ČOVJEKA
PROBAVA: proces razgradnje hranjivih tvari

ENERGIJAhranjive tvari mitohondriji stanično disanje
Hranjive tvari u namirnicama:
• ugljikohidrati - glavni izvor energije, glukoza
• bjelančevine - sudjeluju u rastu i razvoju organizma, obnavljanju stanica, izgrađuju
enzime, hormone i protutijela
• masti - bitne za izgradnju i funkcioniranje tijela
• vitamini i minerali - poboljšavaju imunitet, bitni za jačanje kostiju i zglobova,
pravilan rad brojnih organa
Organi probavnoga sustava:
• probavna cijev - ustaždrijelojednjakželudactanko i debelo
crijevoizmetni otvor
• probavne žlijezde - slinovnice, jetra, gušterača
• zubi mehanički usitnjavaju, jezik miješa, a slina omekšava hranu
• želudac: spremište hrane i tekućine, luči želučanu kiselinu i enzime
• tanko crijevo: crijevne resice – upijaju hranjive tvari
• debelo crijevo: luči sluz, upija vodu i minerale, sintetizira vitamine, oblikuje izmet,
kontrolirano prazni crijeva
Kako se uravnoteženo hraniti?

- raznovrsna i količinski prilagođena potrebama
- trebaju biti zastupljene sve skupine hranjivih tvari
- jesti redovito
- prednost davati svježe pripremljenoj i kuhanoj hrani
Bolesti probavnoga sustava:
Pretilost
- prekomjerno uzimanje hrane
- višak masnoga tkiva opterećuje srce i krvožilni sustav
Pothranjenost
- unos manje hrane od stvarnih potreba tijela
Anoreksija
- poremećaj prehrane
- neopravdani osjećaj straha od debljanja
Bulimija
- poremećaj prehrane
- sklonost prejedanju, namjerno povraćanje pojedene hrane
Karijes
- kvarenje zuba
- kiselina bakterija nagriza caklinu
Gastritis
- upala želučane sluznice
- uzrok: bakterije ili nezdrave životne navike
Upala crvuljka
- zastoj sadržaja crijeva i/ili stranih tijela, razvoj nametnika
Rak debelog crijeva
- umnažanje tumorskih stanica
111
12. prilog
112
Tematska priprema

Nastavna tema: 3.2. Prehrana životinja
Biološki koncepti:
• odnos volumena i površine u živim organizmima
• raznolikost protista/protoktista
Ishodi nastave:
organizama.
A.7.2.12. Uspoređuje temeljna obilježja predstavnika različitih skupina živih bića. - veza
MT Održivi razvoj (A.3.1.)
građom i načinom života.
usvojenome znanju.
C.3.2. Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
113
C.3.1. Učenik samostalno provodi jednostavno istraživanje, a uz pomoć učitelja složeno
radi rješenja problema u digitalnome okružju.
C.3.2. Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz pomoć
učitelja složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.
C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne
informacije između pronađenih informacija
C.3.4. Učenik uz pomoć učitelja ili samostalno odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.
D.3.3. Učenik stvara nove sadržaje i ideje složenije strukture.
Učiti kako učiti
A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.
A.3.4. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.
B.3.1. Uz povremenu podršku učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire
poticaj učitelja.
C.3.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.
C.3.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.
C.3.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje
i ustraje u učenju.
C.3.4. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i
kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.
D.3.1. Učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje s ciljem poboljšanja
koncentracije i motivacije.
D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Vrednovanje:
- Lotus blossum
- izrada modela crijeva od papira
- učenici izrađuju vlastiti organizator znanja u digitalnom alatu Mindmeister
- igra memo https://learningapps.org/7643531 .
- izlazna kartica (u prilogu)
- lista za samoprocjenu uspješnosti rada (u prilogu)
114
- usmeno/ pismeno odgovaranje na pitanja (u prilogu)
- učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici o temi Prehrana životinja

− heterotrofna prehrana
− prehrana kralježnjaka
− mesožderi, biljožderi, svežderi
− prehrana beskralježnjaka
− prehrana heterotrofnih protoktista
1. sat
Prehrana kralježnjaka- sisavci
Uvodni dio sata:
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju. Četvero ih sjedne u skupinu (npr.
po mjesecu rođenja).
Učenici u skupinama popunjavaju Lotus blossum sa središnjim pojmom PREHRANA
(1. prilog). Slijedi izlaganje i usporedba s drugim skupinama. Učenici tako ponavljaju
prehranu čovjeka, a trebaju ujedno i zaokružiti one pojmove koji bi se mogli odnositi i na
prehranu životinja, čime se najavljuje tema sata.
Učitelj može učenicima dati po skupinama model lubanje čovjeka (zubalo) koji trebaju
usporediti sa slikom ili modelom lubanje (zubalom) pojedinih skupina sisavaca:
mesojedima i biljojedima. Učenici trebaju po skupinama zapisati razlike i sličnosti koje su
uočili. Mogu se koristiti tekstom u udžbeniku. Slijedi rasprava o zapisanome.
Učitelj svakoj skupini podijeli škare, špagu i krojački metar. Učenici unutar skupine trebaju
odrediti i odrezati špagu u duljini crijeva pojedinih skupina sisavaca te ih usporediti s
duljinom crijeva u čovjeka (2. prilog).
Učitelj može učenicima pustiti dio videa Mesojedi i biljojedi

https://skolski.hrt.hr/emisije/385/mesojedi-i-biljojedi ili Lavovi hvataju i ubijaju zebru
https://www.youtube.com/watch?v=8ZgFSVqnGn4.
Učitelj se može koristiti Power point prezentacijom Prehrana životinja.
Vrednovanje za učenje se može provesti i izradom modela crijeva od papira:
Svaki učenik treba odrezati tri trakice papira koje predstavljaju različite duljine crijeva
mesojeda, biljojeda i svejeda te ih zalijepiti u bilježnicu. Umjesto duljine tijela nekoga
sisavca od 1 metra, njima duljinu tijela može predstavljati npr. 1 centimetar.
Završni dio sata:
Vrednovanje kao učenje učitelj može dati na kraju sata (3. prilog) i/ili učenici mogu
odgovarati na pitanja o prehrani sisavaca (4. prilog).
Za domaću zadaću, učenici neka odaberu jedno od pitanja na koje će ponuditi odgovore
sljedeći školski sat: Koje specijalitete čovjek radi od crijeva nekih životinja? Pronađi recept
kako se u kulinarstvu priprema goveđi želudac. Što su gajde i od čega se prave? U čemu
su nomadi u pustinjama čuvali vodu za piće dok su prelazili pustinjama? Doznaj kako su
ljudi konzervirali hranu u želudcu pojedinih životinja. Koji se proizvodi mogu dobiti koristeći
probavnu cijev sisavaca?
115
2. Sat
Prehrana kralježnjaka- ribe, vodozemci, gmazovi, ptice
Uvodni dio sata:
Učenici iznose odgovore na pitanja koja su pripremili za domaću zadaću. Učitelj ih motivira
da razmisle znaju li za neke slične zanimljivosti o probavnom sustavu drugih skupina
kralježnjaka.
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju. Četvero ih sjedne u skupinu (npr.
po ljubimcima koje imaju).
Učitelj sat može započeti kvizom napravljenim u aplikaciji Plikers ili Kahoot, a primjer kviza
nalazi se na sljedećoj poveznici: https://learningapps.org/7636856 Zanimljivosti o
životinjama. Valja učenike pitati znaju li još neku zanimljivost o prehrani životinja i neka ju
podijele s ostalima.
Učenici u skupinama mogu izvući karticu s natpisom jedne od skupine kralježnjaka: ribe,
vodozemci, gmazovi i ptice te olujom ideja zapisati ono što znaju o njihovoj prehrani.
Učenici u skupinama izlažu što su zabilježili. Učitelj se može koristiti Power point
prezentacijom Prehrana životinja te dopuniti spoznaje o prehrani kralježnjaka.
Učitelj može pustiti videozapis Prehrana žabe na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici u skupinama mogu riješiti 9. zadatak u RB-u pod naslovom Prehrana životinja te
odgovoriti na zadana pitanja.
Učitelj može pokazati učenicima mokri preparat probavnoga sustava ptice.
Ako škola nema takav preparat, učenici mogu biti inicijatori nabave materijalnih sredstva
(ili škola) za akvarij s nekoliko ribica. Učenici mogu promatrati i hraniti ribice.
Učenici u dogovoru s učiteljem tehničke kulture mogu izraditi hranilice za ptice te ih
postaviti u školsko dvorište.
Ako neki učenik kod kuće ima ljubimca macaklina, iguanu, zmiju, kornjaču ili neku drugu
vrstu kralježnjaka, može s ostalima podijeliti svoja iskustva.
Ukoliko je u mogućnosti, učitelj može organizirati terensku nastavu u Zoološki vrt u kojemu
učenici mogu promatrati hranjenje morskih lavova.
Završni dio sata:
Za vrednovanje naučenoga, učitelj može usmeno učenicima postaviti nekoliko pitanja ili
oni na njih mogu pismeno odgovoriti (5. prilog).
Učenici trebaju za domaću zadaću u digitalnom alatu Mindmeister izraditi vlastiti

organizator znanja.
Nekoliko učenika na sljedeći sat može donijeti nekoliko puževa, pauka s mrežom u
staklenci i gujavice.
3. Sat
Prehrana beskralježnjaka I.
Uvodni dio sata:
Neki od učenika prezentiraju organizator pažnje izrađen u Mindmeisteru. Učitelj potiče
razgovor o razlikama u probavi kralježnjaka i beskralježnjaka na njima poznatim primjerima
životinja.
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju (npr. izvlače kartice na kojima su
po četiri jednaka beskralježnjaka pa učenici koji izvuku jednake životinje, sjednu za isti
stol).
116
Učitelj može izraditi igru o već poznatim vrstama i o onima o kojima će učenici tek učiti te o
njihovoj hrani, a primjer se nalazi na poveznici https://learningapps.org/7636834 Spoji
životinju s njezinom hranom.
Učitelj može pustiti videozapis Prehrana hobotnice na IZZI digitalnoj platformi Nakon
odgledanoga videa učenici mogu raspraviti o tehnikama lova hobotnice.
Učitelj skupinama može dati da promatraju puža kojemu se ponudi različita vrsta hrane
(npr. žitarice, trava i papar) te prate reakcije životinje. Nakon promatranoga učenici iznose
što su zapazili. Uspoređuju jesu li tehnike lova jednake kao u mešušaca - puževa? Razlike
zapišu u bilježnicu.
Učitelj se može koristiti Power point prezentacijom Prehrana životinja te dopuniti spoznaje
o prehrani beskralježnjaka.
Učitelj skupinama može dati da promatraju pauka kojemu se stavi na mrežu muha ili neki
drugi kukac. Učitelj može pustiti videozapis Prehrana pauka na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici mogu izraditi lumbrikarij i promatrati nekoliko dana važnost gujavica u stvaranju
humusa.
Završni dio sata:
Na izlazu iz učionice svaki učenik rukom dotakne Listu za samoprocjenu koja se nalazi
zalijepljena sa strane pokraj vrata (6. prilog).
Za domaću zadaću svaki će učenik izraditi prezentaciju o prehrani njemu najzanimljivijega

beskralježnjaka. Svoju će prezentaciju objaviti na Edmodo.
4. Sat
Prehrana beskralježnjaka II.
Uvodni dio sata:
Učenici koji žele mogu prezentirati svoj uradak u Edmodu koji su trebali napraviti za ovaj
sat.
Učitelj podijeli učenike na skupine.
Učitelj može pustiti videozapis Usni organi kukaca na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici mogu promatrati izvornu stvarnost: usne organe komarca pod mikroskopom,
organe leptira i skakavca pod povećalom ili lupom. Promatrano učenici crtaju u bilježnicu.
Učenici čitaju u udžbeniku o nametničkim oblicima te o izgledu ježinaca.
Učenici promatraju mokre preparate dječje gliste i goveđe trakavice. Također promatraju
slike na mrežnim stranicama o građi vodožilnog sustava hridinskoga ili ljubičastoga
ježinca. Iz dodatne literature ili na mrežnim stranicama doznaju nešto više o prehrani
ježinca.
Učitelj pusti videozapis Prehrana koralja na IZZI digitalnoj platformi.
Učitelj se može koristiti Power point prezentacijom Prehrana životinja te dopuniti spoznaje
o prehrani beskralježnjaka.
Završni dio sata:
Refleksija: tablica za samoprocjenu uspješnosti rada na satu (7. prilog).
5. sat
Prehrana heterotrofnih protoktista
Uvodni dio sata:
117
Učitelj postavlja pitanja učenicima o tome što znaju o protoktistima na osnovi ranije
obrađivanog gradiva.
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju i izvlače kartice na kojima su
prikazani dijelovi heterotrofnih protoktista. Oni učenici koji su dobili npr. dijelove papučice,
sjednu zajedno.
Učenici gledaju videozapis Prehrana heterotrofnih protoktista na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici mikroskopiraju papučice obojene kongo rot bojilom ili amebe (8. prilog) .
Vrednovanje za učenje: Učenici rješavaju memo, a primjer se nalazi na poveznici
https://learningapps.org/7643531.
Učenici zatim rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi.
Slijedi učenički zapisa (9. prilog).
Završni dio sata:
Učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici (Prehrana životinja).
Materijal i pribor:
− udžbenik
− računalo
− projektor
− mikroskop i pribor za mikroskopiranje
− uzorak vode s papučicama/ amebama
118
1. prilog
Lotus blossum
meso kuhana sirova
energija uravnotežena mlijeko hrana riba
žitarice voće povrće
energija uravnotežena hrana
dijelovi
probavnoga
dijelovi
probavnoga PREHRANA hranjive
tvari
hranjive
tvari
sustava sustava
zdrav tanjur piramida bolesti
zdravi piramida bolesti

tanjur
119
2. prilog
RADNI LISTIĆ: ODREĐIVANJE DULJINE CRIJEVA
Zamisli da je duljina tijela nekoga biljoždera, mesoždera i čovjeka 1 metar.
a) Izmjeri duljinu crijeva biljoždera (npr. ovna) ako su njegova crijeva dulja više od 10 puta
od duljine tijela.
b) Izmjeri duljinu crijeva mesoždera (npr. risa) ako su njegova crijeva dulja oko 3 puta od
duljine tijela.
c) Izmjeri duljinu crijeva čovjeka ako su njegova crijeva dulja oko 6 puta od duljine tijela.
d) Nakon mjerenja odreži potrebnu duljinu špage i usporedi je s drugim odrezanim
špagama.
e) Odgovori na pitanja:
1. Zašto je probavna cijev biljoždera najdulja?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Kako bi izgledale životinje da im se crijeva ne mogu savijati i sva smjestiti u trbušnu
šupljinu?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Navedi neke biljoždere, mesoždere i sveždere.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Koji su sisavci predatori?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Koji su sisavci preživači?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Po čemu su sisavci dobili naziv?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Objasni zašto je majčino mlijeko za sisavce najbolja hrana.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Obrazloži može li mlado nekoga sisavca opstati u prirodi bez majke i sisanja.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
120
3. prilog
VREDNOVANJE
121
4. prilog
RADNI LISTIĆ: PREHRANA SISAVACA
1. Što je heterotrofna prehrana?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Objasni što znači da je probavilo kralježnjaka prohodno.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. U kojemu organu započinje razgradnja hrane u sisavaca, a u kojemu završava?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Obrazloži po čemu je skupina kralježnjaka sisavci dobila naziv.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Objasni kako dijelimo sisavce s obzirom na hranu koju jedu.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Usporedi građu i oblik zubala mesoždera i biljoždera.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Usporedi građu i oblik zubala biljoždera i sveždera.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Objasni razlike u građi i duljini probavila mesoždera, biljoždera i mesoždera.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
9. Objasni ulogu nečisnice.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
10. Kako žabe hvataju plijen?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
11. Opiši načine na koji ptice usitnjavaju i omekšavaju hranu s obzirom da nemaju zube.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
12. Objasni kako je moguće da zmija proguta plijen znatno veći od sebe.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
122
5. prilog
RADNI LISTIĆ: PREHRANA RIBA, VODOZEMACA, GMAZOVA I PTICA
1. Objasni ulogu nečisnice.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Kako žabe hvataju plijen?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Opiši kako ptice usitnjavaju i omekšavaju hranu s obzirom da nemaju zube.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Objasni kako je moguće da zmija proguta plijen znatno veći od sebe.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. prilog
drugomu učeniku.



shvatio.
123
7. prilog
TABLICA ZA SAMOPROCJENU USPJEŠNOSTI RADA NA SATU
ime i prezime učenika: ZAOKRUŽI
Tijekom sata izvršio sam sve zadane DA NE DJELOMIČNO
zadatke.
Shvatio sam sadržaj današnje teme. DA NE DJELOMIČNO
Pomagao sam učenicima u skupini. DA NE DJELOMIČNO
Iznosio sam svoja mišljenja i ideje. DA NE DJELOMIČNO
Uvažavao sam tuđa mišljenja. DA NE DJELOMIČNO
Uredno sam vodio bilješke na satu. DA NE DJELOMIČNO
Zapisao sam što imam za domaću zadaću. DA NE DJELOMIČNO
Bio sam aktivan na satu. DA NE DJELOMIČNO
Uredno sam pospremio radno mjesto. DA NE DJELOMIČNO
8. prilog
PROMATRANJE PROTOKTISTA
PROMATRANJE PAPUČICE
pribor i materijal • Uzorak vode iz bare ili lokve stavi u staklenku u kojoj ima
malo slame (neka odstoji nekoliko dana na toplome
mjestu).
• suspenzija kvasca
• kongo rot bojilo
• mikroskop
• pribor za mikroskopiranje
tijek rada a) Kapalicom prenesi nekoliko kapi uzorka papučica na
predmetno stakalce.
b) Pripremi suspenziju kvasca s bojilom (nekoliko sati prije
promatranja).
c) Pokrij pokrovnim stakalcem.
d) Mikroskopiraj.
slika
zadatak: Skiciraj promatrane papučice u bilježnicu.

Označi hranidbene mjehuriće na slici.
124
PROMATRANJE AMEBE
pribor i materijal • Uzorak vode iz bare ili lokve stavi u staklenku u kojoj ima
malo slame (neka odstoji nekoliko dana na toplome
mjestu).
• mikroskop
tijek rada a) Kapalicom prenesi nekoliko kapi uzorka vode na
predmetno stakalce.
b) Pokrij pokrovnim stakalcem.
c) Mikroskopiraj.
slika
zadatak: Skiciraj promatrano.
125
9. prilog
PREHRANA ŽIVOTINJA
Heterotrofna prehrana - organizmi uzimaju gotovu hranu iz okoliša
- probavilo kralježnjaka jest prohodno
Nečisnica - otvor u koji se ulijevaju mokraćni, spolni i izmetni produkti
Kralježnjaci mesožderi
biljožderi
svežderi
• glavonošci - aktivni lov

• puževi - trenica
PREHRANA • pauci - čeljusne nožice + kliješta
• kolutićavci - gujavicahumus
Beskralježnjaci • plošnjaci i oblići - nametničke
vrste upijaju probavne sokove
domaćina
• bodljikaši - usta s donje strane
tijela
• spužve, školjkaši - filtriranje vode
Heterotrofni papučica, euglena, ameba - hranidbeni

protoktisti mjehurići
126
Tematska priprema

Nastavna tema: 3.3. Prehrana biljaka i ostalih skupina organizama
Biološki koncepti:
• raznolikost gljiva i lišajeva
Ishodi nastave:
živoga svijeta.
energije u različitim organizmima.
C.7.1.2. Uspoređuje opće principe i ulogu procesa fotosinteze i staničnog disanja
D.7.1.4. Postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na osnovi
predloška.
D.7.1.6. Odabire primjerene metode rada za svoje istraživanje.
mjernim
instrumentima za prikupljanje podataka.
na važnost.
A.3.1. Razvija sliku o sebi
127
Učiti kako učiti
poticaj učitelja.
Vrednovanje:
- izrada plakata u aplikaciji Glogster
- igra bakterije https://learningapps.org/7642971
- rješavanje kviza na IZZI digitalnoj platformi
- procjena znanja (IZZI dogitalna platforma)

- mikroskopiranje škrobnih zrnaca primjenjujući Lugolovu otopinu
- igra uloga
- igra semafor
- rješavanje zadataka (u prilogu)

− prehrana biljaka – fotosinteza
− građa lista
− prehrana autotrofnih protoktista
− prehrana bakterija
− prehrana gljiva
1. sat
Prehrana biljaka
Uvodni dio sata:
Učitelj usmeno postavi nekoliko pitanja kako bi se ponovilo obrađeno gradivo o prehrani
životinja.
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju. Učenici izvlače kartice na kojima
su dijelovi biljke, vrste gljiva, autotrofni protoktisti i bakterije. Učenici koji su izvukli dijelove
biljke sjednu za isti stol itd.
128
Učitelj može pustiti videozapis Biljka mesožderka na IZZI digitalnoj platformi. Učitelj može
postaviti dodatna pitanja koja se nalaze u tekstu u udžbeniku Potaknimo znatiželju...
(Prehrana biljaka i ostalih skupina organizama).
Učitelj pusti videozapis Prehrana biljaka na IZZI digitalnoj platformi. Nakon gledanja videa
učenici odgovaraju na zadana pitanja.
Učenici u skupinama izvode pokus Dokaz da biljke stvaraju šećere procesom fotosinteze
(1. prilog). Film o toj temi učenici mogu pogledati na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=qwE5_P3cqOU.
Vrednovanje kao učenje: Učenici mikroskopiraju škrobna zrnca - dokazivanje škroba
Lugolovom otopinom (2. prilog).
Učenici promatraju građu lista na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici izrađuju plakat u aplikaciji Glogster (vrednovanje za učenje).
Završni dio sata:
Vrednovanje naučenoga: igra semafor. Svi učenici ustanu. Učitelj čita izjavu. Ako učenik
smatra da je izjava netočna, podiže crvenu karticu, ako je izjava koju učitelj pročita točna,
podiže zelenu karticu. Netočne izjave učenici trebaju ispraviti. Učenik koji pogriješi sjedne i
ne igra više. Igra traje dok ne ostane stajati jedan učenik - pobjednik igre.
Izjave koje učitelj čita vidljive su u 3. prilogu.
2. Sat
Prehrana biljaka i autotrofnih protoktista
Uvodni dio sata:
Predstave se neki od plakata izrađenih u Glogsteru o prehrani biljaka. Učenici ih
prokomentiraju i isprave se krive pretpostavke ukoliko je do njih došlo.
Učitelj podijeli učenike na skupine. Učenici stanu u liniju. Učenici izvlače kartice na kojima
su napisani sljedeći pojmovi: GLUKOZA, KISIK, UGLJIKOV DIOKSID, VODA,
AUTOTROFNI ORGANIZMI, KORIJEN, STABLJIKA, LIST, FOTOSINTEZA, PUČI,
KLOROPLASTI, KLOROFIL. Učitelj može postaviti pitanje Koji su dijelovi biljke?. Učenici
koji imaju kartice s natpisima KORIJEN, STABLJIKA, LIST, PUČI sjednu za isti stol.
Dodatno učitelj može postaviti pitanja o važnosti svakoga pojedinog organa. (vrednovanje
za učenje).
Učenici mikroskopiraju i crtaju puči u bilježnicu (4. prilog).
Učenici izvode pokus Koji plin nastaje procesom fotosinteze? ili mogu prije izvedbe
pokusa pogledati videozapis na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=V24mCuhN6Ho (5. prilog)
Učitelj se može koristiti Power point prezentacijom Prehrana biljaka i ostalih skupina
organizama.
Vrednovanje kao učenje: igra uloga (svaki učenik ima karticu s određenim pojmom s
početka sata). Pred ploču prvo izlazi učenik s karticom FOTOSINTEZA. (On može
usmeno objasniti što znači taj pojam). Do njega staju učenici s natpisima KORIJEN,
STABLJIKA, LIST. LISTU se priključuje učenik koji ima karticu s natpisom PUČI. Učenik
koji ima karticu VODA može krenuti od učenika koji ima karticu KORIJEN, pa otići do
učenika STABLJIKA i LIST itd. Učenici s natpisima KISIK, UGLJIKOV DIOKSID mogu se
kretati razredom u pravilnome smjeru. Učenik FOTOSINTEZA, kad zaključi da su sve
potrebne molekule prošle, može pozvati učenika GLUKOZA.
Učenici čitaju tekst Prehrana autotrofnih protoktista u udžbeniku i u bilježnici popunjavaju
Vennov dijagram u kojemu će usporediti prehranu biljaka s autotrofnim protoktistima.
Učenici mikroskopiraju euglenu (6. prilog). Učenici trebaju izraditi mali plakat o eugleni u
bilježnici (izgled vrste, prehrana, zanimljivost) koju će na sljedećemu satu prezentirati.
Učenici mogu mikroskopirati kišnu algu (S vlažnoga debla drveta, drvene ograde ili zida
potrebno je sastrugati zelenu prevlaku. Na predmetno stakalce stavi se kap vode i malo
129
prevlake te pokrije pokrovnim stakalcem.) ili spirogiru (Učenici mogu donijeti uzorak vode
iz plitke stajaćice – bare.).
Završni dio sata:
Učitelj upućuje učenike na dodatne aktivnosti za rad kod kuće.
Osim rješavanja zadataka u radnoj bilježnici, učenici koji žive na moru mogu skupiti steljke
različitih algi, mikroskopirati poprečni presjek steljke morske salate i izraditi zbirku
prešanih algi.
Zainteresirani učenici mogu izraditi plakat o važnosti autotrofnih protoktista u kulinarstvu
npr. o korištenju sastojaka pojedinih algi za izradu slastica, o algama koje se jedu u
sušijima ili o onima kojima se hrane polarni medvjedi, iguane, o algama koje grade dječje
vrtiće...
3. Sat
Raznolikost prehrane bakterija
Uvodni dio sata:
pitanja o bakterijama (7. prilog).
Učitelj može prikazati galeriju slika Raznolikost prehrane bakterija na IZZI digitalnoj
platformi.
Učenici mikroskopiraju bakterije mliječnoga vrenja (8. prilog) ili bakterije sijena i trajni
preparat bakterija iz školske zbirke. Učenici crtaju i odgovaraju na pitanja u bilježnicu.
organizama.
Učenici mogu promatrati dušikove bakterije i mikroskopirati ih (9. prilog).
Na sljedećoj poveznici nalazi se tekst o bakterijama:
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/5e7d944d-
1bcf-4564-8ac8-1b0c0c6e1f32/biologija-2/m02/j02/index.html.
Završni dio sata:
Vrednovanje za učenje- Bakterije: https://learningapps.org/7642971.
4. Sat
Prehrana gljiva
Uvodni dio sata:
Učenici se podijele na skupine.
U aplikaciji DailyJigsawpuzzles učitelj stavi sliku plijesni na namirnicama. Učenici trebaju
složiti puzzle i objasniti što slika prikazuje.
Učenici promatraju pljesniv kruh. (Nekoliko dana ranije potrebno je krišku kruha navlažiti i
staviti u posudu s poklopcem. Također se može pokraj kruha staviti kora limuna i/ili sira.)
Učenici mikroskopiraju i crtaju plijesan (10. prilog).
organizama.
Učenici izvode pokus Promatranje djelovanja kvasca (11. prilog).
Učenici mogu promatrati i crtati granu s lišajem, a nakon toga ga i mikroskopirati (poprečni
presjek lišaja). Ako u školskome dvorištu postoji zasađeno stablo, učenici mogu potražiti
lišaj na kori debla.
Slijedi pisanje plana učeničkog zapisa (12. prilog).
130
Završni dio sata:
Vrednovanje naučenoga može se provesti rješavanjem radnog listića o gljivama i
lišajevima (13. prilog).
Vrednovanje za učenje može se provesti rješavanjem kviza na IZZI digitalnoj platformi.
Procjenu svog znanja učenici mogu izvršiti rješavanjem testa na IZZI digitalnoj platformi.
Refleksija:
učenici i učitelj dobivaju povratnu informaciju što još treba dodatno objasniti u gradivu o
prehrani biljaka i ostalih skupina organizama (14. prilog).
Materijal i pribor:
− računalo
− projektor
− sobni javor ili biljka graha
− aluminijska folija
− staklena čaša
− etanol
− plamenik
− pinceta
− destilirana voda
− Lugolova otopina
− kapalica
− Petrijeva zdjelica
− krumpir, zrelija banana
− mikroskop
− pribor za mikroskopiranje
− list tradeskancije, radiča ili neke druge biljke
− žilet
− voda
− bezbojni lak
− list peršina ili vodene kuge (ili druge podvodne biljke)
− čaša
− stakleni lijevak
− epruveta
− drvena treščica
− šibice
131
1. prilog
DOKAZ DA BILJKE STVARAJU ŠEĆERE PROCESOM FOTOSINTEZE
Dokaz da biljke stvaraju šećere procesom fotosinteze
pribor i • sobni javor ili biljka graha

materijal • aluminijska folija
• staklena čaša
• etanol
• plamenik
• pinceta
• destilirana voda
• Lugolova otopina
• kapalica
• Petrijeva zdjelica
tijek rada a) Nekoliko dana prije izvedbe pokusa postavi aluminijsku foliju
na nekoliko listova. (Možeš izrezati neobične oblike ili npr.
zvjezdicu i pričvrstiti ih spajalicom s obje strane lista.)
b) Stavi biljku na svjetlo.
c) Otkini list s aluminijskom folijom i još jedan list koji nije bio
pokriven folijom.
d) Ulij u čašu etanol i stavi ga zagrijavati u vodenoj kupelji
zajedno s listovima (prokuhaj nekoliko minuta).
e) Izvadi listove pincetom, isperi ih destiliranom vodom, a zatim
stavi u Petrijevu zdjelicu.
f) Stavi nekoliko kapi Lugolove otopine na listove.
slika
zadatak: Odgovori na pitanja u bilježnicu.

1. Opiši promjene koje su se dogodile tijekom kuhanja listova u
etanolu.
2. Opiši kakva je boja listova nakon kuhanja u etanolu.
3. Koje si promjene uočio nakon dodavanja Lugolove otopine na
listove?
4. Koju kemijsku tvar dokazujemo Lugolovom otopinom?
5. Ovim se pokusom dokazuje da je potreban jedan čimbenik da
bi nastali šećeri procesom fotosinteze. Koji?
132
2. prilog
DOKAZIVANJE ŠKROBA LUGOLOVOM OTOPINOM
Dokazivanje škroba lugolovom otopinom
pribor i • krumpir, zrelija banana

materijal • mikroskop
tijek rada a) Zareži krumpir pa njegov sok stavi na prvo predmetno
stakalce.
b) Stavi komadić banane na drugo predmetno stakalce.
c) Pokrij pokrovnim stakalcem.
d) Mikroskopiraj.
e) Ponovi postupak, samo na oba uzorka dodaj kap
Lugolove otopine.
slika škrobnih
zrnaca banane
zadatak:
a) Skiciraj u bilježnicu škrobna zrnca krumpira bez dodatka
Lugolove otopine (ili banane) i s dodatkom.
b) Pokraj vidnoga polja napiši povećanje mikroskopa.
c) Odgovori na sljedeća pitanja:

1. Koje biljne organe predstavljaju krumpir i banana?
2. Koje promjene uočavaš nakon dodatka Lugolove otopine?
3. Opiši proces kojim u biljci nastaje glukoza koji biljka kasnije
skladišti u obliku škrobnih zrnaca.
4. Čemu biljci služe škrobna zrnca?
5. Za izradu čega se u slastičarstvu primjenjuje škrob?
133
3. prilog
IGRA SEMAFOR
1. Biljke su heterotrofni organizmi. CRVENA KARTICA (autotrofni su)

2. Procesom fotosinteze nastaju glukoza i kisik. ZELENA KARTICA
3. Za proizvodnju hrane biljkama je nužna voda i ugljikov(IV) oksid. ZELENA
KARTICA
4. Biljci vodu doprema stabljika iz tla. CRVENA KARTICA (korijen)
5. Puči su otvori na donjoj strani lista koji omogućuju prijenos plinova. ZELENA
KARTICA
6. Donja strana lista (naličje) gotovo je uvijek tamnije zelene boje. CRVENA KARTICA
(lice je tamnije)
7. Stanice koje su izloženije suncu stvaraju više klorofila. ZELENA KARTICA
134
4. prilog
MIKROSKOPIRANJE PUČI
Mikroskopiranje puči
pribor i • list tradeskancije, radiča ili neke druge biljke

materijal • žilet
• voda
• bezbojni lak
• pinceta
• mikroskop
tijek rada a) Pažljivo zareži donju pokožicu lista biljke ili zamoli učitelja da
to učini.
b) Stavi pokožicu na predmetno stakalce, dodaj kap vode te
poklopi pokrovnim stakalcem.
c) Mikroskopiraj.
d) Premaži naličje lista slojem bezbojnoga laka i ostavi da se
osuši.
e) Skini osušeni lak pincetom te ga stavi u kapljicu vode na
predmetno stakalce.
f) Poklopi pokrovnim stakalcem.
g) Mikroskopiraj.
slika
zadatak:
a) U bilježnicu skiciraj vidno polje i puči.
b) Pokraj vidnoga polja napiši povećanje mikroskopa.
c) Odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što su puči?
2. Koja je zadaća puči?
135
3. Objasni koji plin ulazi kroz puči kako bi se osiguralo
obavljanje procesa fotosinteze.
4. Imaju li sve biljke jednak broj puči na listovima? Obrazloži
svoj odgovor.
5. Opiši ako si zamijetio nešto drugo tebi zanimljivo na
preparatu.
136
5. prilog
KOJI PLIN NASTAJE PROCESOM FOTOSINTEZE?
Koji plin nastaje procesom fotosinteze?
pribor i • list peršina ili vodene kuge (ili druge podvodne biljke)
materijal • čaša
• stakleni lijevak
• epruveta
• voda
• drvena treščica
• šibice
tijek rada a) Stavi listove biljke u lijevak i zatim uroni u čašu s vodom.
b) Napuni epruvetu vodom pa natakni na otvor lijevka.
c) Stavi aparaturu na svijetlo mjesto.
(Jednaku aparaturu možeš složiti i staviti na tamno mjesto pa
usporediti rezultate.)
d) Kad se epruveta napuni zrakom, pažljivo izvadi epruvetu pa u
nju stavi tinjajuću treščicu.
slika
zadatak: Promatrano skiciraj u bilježnicu.
Odgovori na sljedeća pitanja:

a) Opiši promjene koje si uočio na stijenkama lijevka.
b) Koje si promjene uočio da su se dogodile u epruveti?
c) Objasni što se dogodilo s tinjajućom treščicom kad smo je
stavili u epruvetu.
d) Koji se plin dokazuje tinjajućom treščicom?
137
6. prilog
PROMATRANJE EUGLENE
Promatranje euglene
pribor i materijal • uzorak vode iz bare ili lokve (potrebno je da površina

bude zelene boje)
• mikroskop
tijek rada a) Prenesi kapalicom nekoliko kapi uzorka na predmetno
stakalce.
c) Mikroskopiraj.
slika
zadatak: Skiciraj promatrano u bilježnicu.
Izradi plakat o eugleni u bilježnicu (izgled vrste, prehrana,

zanimljivosti) koji ćeš na sljedećemu satu prezentirati.
138
7. prilog
RADNI LISTIĆ: BAKTERIJE
1. Što su bakterije?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Koliko su godina bakterije prisutne na planetu Zemlja?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Opiši građu bakterije.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. S obzirom na prisutnost kisika, u kakvim uvjetima bakterije mogu živjeti?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Kakvih su dimenzija bakterije?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Gdje sve možemo pronaći bakterije?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Navedi uloge koje imaju bakterije u našim životima.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Kako dijelimo bakterije s obzirom na način prehrane?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
139
8. prilog
MIKROSKOPIRANJE BAKTERIJA
Mikroskopiranje bakterija
pribor i materijal • mlijeko/jogurt

• mikroskop
• plamenik
• boja
tijek rada a) Ostavi malo mlijeka na toplome (ili uzmi jogurt) nekoliko
dana.
b) Stavi kap ukiseljenoga mlijeka ili jogurt na predmetno
stakalce u kap vode.
c) Načini tanki razmaz tako što ćeš drugim stakalcem
razvući kap.
d) Provuci predmetno stakalce preko plamena nekoliko puta
da se preparat osuši.
e) Oboji preparat, isperi vodom, osuši filtarskim papirom ili
na zraku.
slika

1. Kakva je brojnost bakterija?
2. Kakva su oblika bakterije?
140
9. prilog
MIKROSKOPIRANJE DUŠIKOVIH BAKTERIJA
Mikroskopiranje dušikovih bakterija
pribor i • motika, lopatica

materijal
tijek rada a) Pronađi u prirodi biljku mahunarku (grah, grašak, djetelinu,
soju ili sl.).
b) Iskopaj mahunarku odgovarajućim alatom.
c) Promatraj korijen s kvržicama.
d) Mikroskopiraj kvržice koje sadrže štapićaste dušikove
bakterije.
slika

1. Što je simbioza?
2. Koju korist imaju dušikove bakterije u ovoj simbiozi?
3. Koju korist od simbioze imaju biljke mahunarke?
141
10. prilog
MIKROSKOPIRANJE PLIJESNI
Mikroskopiranje plijesni
pribor i materijal • pljesniv kruh

• mikroskop
tijek rada a) Stavi malo plijesni na predmetno stakalce.
c) Mikroskopiraj.
slika
142
11. prilog
PROMATRANJE DJELOVANJA KVASCA
Promatranje djelovanja kvasca
pribor i materijal • posuda

• šalica/čaša
• brašno
• šećer
• topla voda
• poslužavnik
• ravnalo
tijek rada a) Stavi u čašu kvasac, šećer i malo tople vode (ostavi
na toplome).
b) Stavi brašno u posudu.
c) Zamijesi tijesto samo od brašna i tople vode.
Oblikuj kuglu i ostavi na poslužavniku.
d) Zamijesi tijesto od brašna i sadržaja pod a). Oblikuj
kuglu i ostavi na poslužavniku da odmara.
e) Promatraj promjene i ravnalom izmjeri visinu tijesta.
zabilježi promatrano
5 minuta 10 15 20
minuta minuta minuta
tijesto
bez
kvasca
tijesto s
kvascem
zadatak: U bilježnicu zapiši promjene koje si uočio. U opisu ti mogu

pripomoći sljedeća pitanja:
1. Što se s vremenom događa s tijestom?

2. Kojim procesom kvasci dobivaju energiju?
3. U kojoj se sve industriji kvasci primjenjuju?
143
12. prilog
PREHRANA BILJAKA I OSTALIH SKUPINA ORGANIZAMA
BILJKE: autotrofni organizmi
- obavljaju proces fotosinteze
- u kloroplastima se koriste svjetlosnom energijom Sunca za dobivanje glukoze i kisika
- šećer glukozu biljka može skladištiti u obliku škrobnih zrnaca
- škrob - dokazujemo Lugolovom otopinom
Puči:
- otvori na donjoj strani lista
- služe za izmjenu plinova
- danju su gotovo uvijek otvorene
AUTOTROFNI PROTOKTISTI
- jednostanični i višestanični organizmi
- većinom naseljavaju vodena staništa
BAKTERIJE
- heterotrofne i autotrofne (cijanobakterije)
- najbrojnije su bakterije truljenja - saprofiti
- bakterije vrenja: mliječno-kiselo, octeno
- simbionti - žive u suodnosu s drugim organizmima (dušikove bakterije, crijevne,
parazitske)
PREHRANA GLJIVA
- heterotrofni organizmi - većina saprofiti
- kvasci energiju dobivaju procesom vrenja
144
13. prilog
RADNI LISTIĆ: GLJIVE I LIŠAJEVI
1. Objasni ulogu hifa gljiva.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Obrazloži što to znači da su gljive većinom saprofiti.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Što su lišajevi?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Objasni koristi koje organizmi u lišaju dobivaju.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Obrazloži zašto se kvasac rabi u prehrambenoj industriji.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
14. prilog
ime i prezime učenika: ZAOKRUŽI.
Tijekom sata izvršio sam sve zadane
zadatke.
Shvatio sam sadržaj današnje teme.
Pomagao sam učenicima u skupini.
Iznosio sam svoja mišljenja i ideje.
Uvažavao sam tuđa mišljenja.
Uredno sam vodio bilješke na satu.
Zapisao sam što imam za domaću

zadaću.
Bio sam aktivan na satu.
Uredno sam pospremio radno mjesto.
145
Tematska priprema
PRIJENOS TVARI KROZ ORGANIZAM

Trajanje: 6 školskih sati (dvosat- dvosat- jedan sat- jedan sat)
Nastavna tema: 4.1. Prijenos tvari kroz tijelo čovjeka
Biološki koncepti:
• prilagodljivost
• preventivni postupci
Ishodi nastave:
organizama.
A.7.2.6. Povezuje sastav krvi s njezinim ulogama.
A.7.2.9. Opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskoga organizma.
živoga svijeta.
B.7.1.5. Uspoređuje ulogu optjecajnoga sustava životinja i provodnoga sustava biljaka.
B.7.1.6. Uspoređuje izmjerene vrijednosti krvnoga tlaka i pulsa u mirovanju i nakon
aktivnosti.
membranu.
poduzimanja mjera zaštite.
postupke.
B.7.2.4. Razlikuje vrste krvarenja ukazujući na potrebu brzoga pružanja prve pomoći.
B.7.2.5. Opisuje postupke pružanja prve pomoći zbog krvarenja ističući važnost
poznavanja krvnih grupa kod transfuzije.
B.7.2.6. Prepoznaje važnost samozaštite pri pružanju prve pomoći.
B.7.3.4. Uspoređuje prilagodbe različitih načina prijenosa tvari organizmom te ih povezuje
s načinom života i preživljavanjem.
okoliša.
BIO OŠ C.7.2. Uspoređuje energetske potrebe različitih organizama uzimajući u
obzir potrebnu vrstu i količinu hrane za očuvanje zdravlja.
146
dobivene rezultate.
usvojenome znanju.
D.7.2.1. Opisuje važnost bioloških otkrića za svakodnevni život na jednostavnim
primjerima.
zdr B.3.3.B. Opisuje opasnosti uporabe sredstava ovisnosti te opasnosti drugih rizičnih
ponašanja.
zdr C.3.2.A. Objašnjava primjenu osnovnih postupaka oživljavanja.
zdr C.3.2.B. Objašnjava način pružanja prve pomoći učenicima sa zdravstvenim
teškoćama.
zdr C.3.2.C. Nabraja vodeće uzroke obolijevanja i smrtnosti odraslih.
zdravlju.
zdr C.3.3.B. Prepoznaje važnost darivanja krvi.
Vrednovanje:
- promatranje tijeka rada učenika; proučavanje izvješća o praktičnim radovima u dnevniku
rada učenika, rezultati rješavanja zadataka na IZZI digitalnoj platformi te rezultati lekture
teksta o srčanožilnom sustavu.
147
- učenici popunjavaju listu procjene o radu u skupini.
- učenici mogu riješiti kviz koji se nalazi na IZZI digitalnoj platformi
- vrednovanje učeničkih zaključaka prilikom izvođenja praktičnih radova.

− sustav organa za prijenos tvari kroz organizam (građa i uloga)
− izmjena tvari i plinova
− uloge krvi
− bolesti srčanožilnih organa i njihova prevencija
1. i 2. sat
Istraživački rad učenika
Učenici provode kratko istraživanje o povezanosti tjelesne aktivnosti i prijenosa tvari. Mjere
puls i tlak prije i nakon određene tjelesne aktivnosti. Učenici rade u skupinama, a svaka
skupina provodi određeni tip tjelesne aktivnosti: sklekove, čučnjeve, hodanje, trčanje itd.
Učenici uspoređuju dobivene podatke. Ta aktivnost može se provesti u suradnji s kolegama
iz TZK-a. Posebnu skupinu mogu činiti učenici koji se aktivno bave sportom. Dobivene
podatke učenici uobličuju u grafove koristeći se digitalnim alatom Meta-chart.
Tijekom drugog školskog sata, skupine predstavljaju grafičke prikaze rezultata ostatku
razreda. Slijedi kratka rasprava o dobivenim rezultatima te se vođenim razgovorom učenike
usmjerava na raspravu o sastavu i ulogama krvi u čovjekovu organizmu.
3. i 4. sat
Praktičan rad učenika
Učenici u skupinama seciraju svinjsko srce. Proučavaju njegov vanjski izgled, elastičnost i
unutarnju građu. S pomoću slamčica (i/ili štrcaljka) određuju kako krv putuje kroz srce.
Pritom vode bilješke u svome dnevniku rada (1. prilog i 2. prilog).
Napomena: Lista procjene u prilogu namijenjena je za uporabu tijekom seciranja srca. Uz
manje izmjene možete se njome koristiti i na ostalim predloženim praktičnim radovima.
Tijekom drugog školskog sata, usporedbom učeničkih bilježaka utvrđuje se optok krvi kroz
tijelo te se raspravlja o važnosti transfuzije krvi. Učenici izrađuju zajednički prikaz uputa, tj.
na što paziti prilikom transfuzije i/ili dobrovoljnog darivanja krvi. Uvježbavaju postupke za
zaustavljanje krvarenja.
Na kraju sata provjerite znanje učenika o srčanožilnom sustavu i optoku krvi s pomoću
interaktivnih zadataka dostupnih na IZZI digitalnoj platformi. Dobiveni rezultati mogu vam
poslužiti kao vrednovanje za učenje ili u slučaju samoprocjene učenika – vrednovanje kao
učenje.
5. Sat
Učenici rješavaju praktični rad u radnoj bilježnici (58. str.) te raspravljaju o važnosti
slobodnog protoka krvi kroz krvne žile. Zatim učenici samostalno proučavaju lekciju Bolesti
srčanožilnoga sustava na IZZI digitalnoj platformi. Svaka skupina proučava jednu bolest
npr. anemiju te izrađuje kratki opis o toj bolesti i osmišljava pet pitanja kojima će provjeriti
usvojenost znanja o anemiji kod ostalih učenika. Svoje uratke postavljaju na zajedničku
ploču (bilo virtualnu bilo materijalnu) te tako provode vršnjačko poučavanje.
148
6. Sat
Usustavljivanje gradiva
Učitelj pripremi tekst o srčanožilnom sustavu koji će sadržavati materijalne pogreške. Daje
ga učenicima na čitanje i lekturu. Tu aktivnost se provodi metodom razmisli – upari –
podijeli.
Materijal i pribor:
− bilježnica
− ploča
− pribor za seciranje i praktične radove
149
1. prilog
LISTA PROCJENE ZA RAD U SKUPINI
Poradit
element DA donekle ćemo na
tome.
Pažljivo smo pročitali upute.
Koristili smo se priborom za rad imajući na umu
sigurnosne mjere.
Izmjenjivali smo se u obavljanju zadataka i
zajednički smo doprinijeli rješenju.
Radni listić popunjavali smo nakon što smo
usuglasili moguće odgovore.
Zajednički smo odlučili o načinima predstavljanja
rezultata ostatku razreda.
Bili smo uspješni u izvršenju zadatka.
Na što bismo trebali pripaziti sljedeći put?
Ovim bismo emotikonom prikazali sažetak

današnjega rada u skupini.
150
2. prilog
RADNI LISTIĆ: SECIRANJE SRCA
U skupini smo:
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________.
Pribor i materijal: pribor za seciranje, svinjsko srce, jednokratne kirurške rukavice,

povećalo, slamčice ili štrcaljka, mobitel ili tablet.
1. Proučite vanjsku građu srca. Skicirajte srce u predviđeni prostor. Opišite njegov vanjski
izgled.
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
2. Kakvo je srce na dodir? Koje tkivo prevladava u njegovoj građi?

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Kako zovemo nastavke koji izlaze iz srca? Zašto je bitno da su oni elastični?
______________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Napunite štrcaljku vodom te ubrizgajte vodu kroz gornji lijevi nastavak u srce. Možete li
sa sigurnošću odrediti na koji će izlaz voda izaći prije nego ona to sama učini? Možete
snimiti tu aktivnost kako vam nešto ne bi promaknulo.
151
5. Skalpelom pažljivo prerežite srce (vodoravno zdesna nalijevo). Pažljivo proučite obje
polovine. U predviđeni prostor skicirajte uočeno. Služeći se udžbenikom, imenujte dijelove
koje prepoznajete.
6. Koliko komorica uočavate u unutrašnjosti srca? Opišite razlike u njihovu izgledu i građi.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Ponovno napunite štrcaljku vodom te ubrizgajte vodu kroz gornji lijevi nastavak u srce.
Promotrite kretanje vode. Što uočavate ovaj put? Postoji li povezanost među komoricama?
Ubrizgajte vodu na neki drugi ulaz u srce. Što se događa? Opišite uočeno.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
8. Postoji li razlika u debljinama stijenke komorica lijeve i desne strane srca? Što
zaključujete na temelju toga?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
152
Tematska priprema

Trajanje: 4 školska sata (dvosat- dvosat)
Nastavna tema: 2.2. Prijenos tvari kroz tijelo životinja
Biološki koncepti:
• prilagodljivost
Ishodi nastave:
organizama.
živoga svijeta.
membranu.
postupke.
okoliša.
građom i načinom života. Razlikuje hranjive tvari i njihove uloge.
153
dobivene rezultate.
usvojenome znanju.
zdravlju.
zdr C.3.3.B. Prepoznaje važnost darivanja krvi.
Vrednovanje:
- praćenje aktivnosti učenika tijekom nastave
- proučavanje kvalitete nastalih uradaka
- odgovori dani na izlaznim karticama.

- popunjena izlazna kartica.
- moguće je organizirati debatu na temu Moraju li prijenos tvari i način života organizma
biti usklađeni? te vrednovati primjenu znanja, tj. argumentaciju učenika.

− usporedba načina prijenosa tvari tijelom kod različitih skupina životinja
− otvoreni i zatvoreni krvotok
− energetske potrebe organizama
− složenost sustava za prijenos tvari
154
1. i 2. sat
Rad u skupinama
Učenike se podijeli na pet skupina. Svaka skupina učenika zadužena je za jednu skupinu
kralježnjaka (ribe, vodozemce, gmazovi, ptice ili sisavce), tj. oni su stručna skupina.
Stručna skupina treba izraditi materijale kojima će predstaviti prijenos tvari kod svoje
skupine životinja (kategorijsku tablicu, konceptualnu mapu, padlet ploču, potragu za
blagom ili nešto slično). Pri izradi učenici se mogu koristiti udžbenikom i mrežnim
stranicama.
Tijekom drugog školskog sata, nakon što su stručne skupine završile s izradom materijala,
učitelj oblikuje peteročlane skupine za učenje u kojima će biti po jedan predstavnik svake
stručne skupine. U tim novim skupinama učenici trebaju poučiti druge članove o svojim
kralježnjacima. Nakon toga učenici trebaju usporediti svoje skupine te zajedno pronaći
sličnosti i razlike među svim predstavljenim skupinama te ih predstaviti ostatku razreda.
3. i 4. sat
Učenici samostalno osmišljavaju modele otvorenog i zatvorenog krvotoka. Uspoređuju ta
dva načina prijenosa tvari unutar organizama. Svoje modele demonstriraju ostatku razreda
i objašnjavaju principe rada.
Na drugom školskom satu, učenici igraju igru Tko sam ja?. U tročlanim skupinama učenici
proučavaju određenu skupinu beskralježnjaka i izrađuju osobne iskaznice skupine a da ne
navode njezin naziv (obvezno moraju navesti način prijenosa tvari kod te skupine i još
barem dvije informacije o skupini). Sve izrađene osobne iskaznice postavljaju na
zajedničku digitalnu ploču,npr. Lino ili Padlet. Skupine se uspoređuju. Učenici raspravljaju
o tome koja je skupina beskralježnjaka naprednija, a koja jednostavnija. Navode po čemu
to zaključuju. Objašnjavaju koja je povezanost prijenosa tvari s načinom života itd. te
predaju popunjenu izlaznu karticu (1. prilog).
Materijal i pribor:
− bilježnica
− ploča
155
1. prilog
IZLAZNA KARTICA
Hoće li stanice lignje prije dobiti tvari potrebne za oslobađanje

energije od stanica kopnenoga puža živičnjaka? Obrazloži svoj
odgovor.
Pretpostavi da su vrabac i sljepić iste veličine. Koja od tih vrsta u

svojoj krvi ima veći broj crvenih krvnih stanica? Obrazloži svoj
odgovor.
156
Tematska priprema

Trajanje: 4 školska sata (dvosat- dvosat)
Nastavna tema: 4.3. Prijenos tvari kroz tijelo biljaka i ostalih

skupina organizama
Biološki koncepti:
• prilagodljivost
Ishodi nastave:
organizama.
živoga svijeta.
B.7.1.7. Povezuje najvažnija svojstva vode s njezinim ulogama u organizmu uspoređujući
procese primanja i provođenja u različitih organizama.
membranu.
postupke.
okoliša.
energije u različitih organizama.
C.7.1.4. Povezuje fotosintezu i stanično disanje s aerobnim životnim uvjetima.
157
građom i načinom života. Razlikuje hranjive tvari i njihove uloge.
dobivene rezultate.
usvojenome znanju.
Vrednovanje:
- praćenje rada učenika tijekom praktičnog rada
- provjera izrađenih materijala i zaključaka do kojih su učenici došli; davanje povratnih
informacija.

- vršnjačko vrednovanje videozapisa nastalih u Powtoonu.
- izraditi kviz u digitalnom alatu Socrative kojim će se provjeriti usvojenost koncepata.

− prijenos tvari kroz tijelo različitih organizama
− difuzija
− važnost kretanja tvari kroz biljku
− usporedba energetskih potreba organizama sa složenošću njihova sustava za
prijenos tvari
158
1. i 2. sat
Istraživački rad učenika
Učenici rade istraživački u skupinama. Svaka skupina provodi jedan praktičan rad
ponuđen u radnoj bilježnici (64. – 68. str.). Pritom vode dnevnik rada, fotografiraju i
snimaju svoj napredak. Zatim izrađuju videozapis u alatu Powtoon u kojem će predstaviti
tijek rada za vrijeme pokusa i predstaviti svoje zaključke. Za vrijeme izrade videozapisa,
učenici koriste listu procjene (1. prilog).
Nastali materijal ostatak razreda može iskoristiti za učenje o prijenosu tvari kroz biljku.
3. i 4. sat
Provođenje pokusa
Učenici provode jednostavne pokuse difuzije u vodi i želatini te uspoređuju prijenos tvari u
navedenim tvarima s prijenosom tvari u jednostaničnim organizmima. Učitelj može povesti
raspravu o prijenosu onečišćivača i njihovu utjecaju na vodene zajednice jednostaničnih
organizama.
Tijekom drugog školskog sata, učenici u digitalnom alatu Cram izrađuju pojmovnike
povezane s prijenosom tvari kroz organizme. Cilj je da učenici objasne pojmove nužne za
konceptualno razumijevanje gradiva.
Kartice mogu raditi metodom razmisli – razmijeni – podijeli te tako provesti i vrednovanje
kao učenje.
Materijal i pribor:
− bilježnica
− ploča
− pribor potreban za praktične radove (naveden u RB-u)
159
1. prilog
LISTA PROCJENE ZA VRŠNJAČKO VREDNOVANJE
element DA/NE
U videu je jasno naveden/vidljiv sav pribor i materijal potreban za
izvođenje praktičnoga rada.
Tijek izvođenja praktičnoga rada zorno je prikazan.
Fotografije su kvalitetne (oštre i dobro kadrirane) te smisleno
korištene.
U videu je vidljiv rad svih članova skupine.
Rezultati praktičnoga rada jasno su prikazani.
Zaključci su usklađeni s izvedenim praktičnim radom.
Nakon gledanja videa i ostali se učenici bez poteškoća mogu
okušati u izvođenju ovoga praktičnog rada.
160
Tematska priprema
KRETANJE ŽIVIH BIĆA

Nastavna tema: 5.1. Kretanje čovjeka
Biološki koncepti:
Ishodi nastave:
A.7.2 povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.8. opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskoga organizma
B.7.1.uspoređuje osnovne životne funkcije pripadnika različitih skupina živoga
svijeta.
B.7.1.2. objašnjava ulogu kretanja u preživljavanju organizma
mjera zaštite.
postupke
B.7.2.3. prepoznaje znakove koji upućuju na poremećaje i ozljede sustava organa za
kretanje – veza MT Zdravlje (C.3.2.A, C.3.2.B)
rezultate.
usvojenome znanju
predloška
161
Održivi razvoj
A.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
C.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
A 3.1. Razvija sliku o sebi.
A 3.3. Razvija osobne potencijale.
B 3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.
B 3.4. Suradnički uči i radi u timu.
C 3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.
Poduzetništvo
C3.1. i C.3.2. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije.
Zdravlje
tjelesne mase.
Vrednovanje:
- razgovorom i s pomoću digitalnih alata Padlet ili Lino virtualne ploče učitelj traži od
učenika povratnu informaciju o razumijevanju gradiva tijekom obrade
- učitelj provjerava razgovorom i uvidom u radne bilježnice koliko su učenici uspješno
proveli istraživanje o sastavu kosti
- Minuta za kraj: Učitelj postavlja konkretna pitanja, a učenici usmeno odgovaraju i ukratko
ponavljaju služeći se bilješkama i rješenjima u radnoj bilježnici
- popunjavanjem izlazne kartice 3 – 2 – 1 dobije se dodatna povratna informacija koliko su
učenici razumjeli naučeno o mišićima i njihovoj građi i ulozi (u prilogu)
- učenici izrađuju umnu mapu u Mindmeisteru (ili Cooglu, Poppletu, u PPT-u ili
jednostavno na papiru) o temi Kretanje čovjeka kao plan učeničkog zapisa.

- učenici ispunjavaju analitičku rubriku za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje
izvedenog praktičnog rada (u prilogu).
- učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi
- učitelj može sam izraditi kviz u digitalnom alatu Kahootu ili Mentimeru i podijeliti ga sa
učenicima.

− kostur čovjeka; načini povezivanja kostiju
− sastav kosti
− mišići i pokret
− kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje
1. sat
Kostur čovjeka, veze među kostima
Uvodni dio sata:
162
Uvodnu aktivnost učitelj započinje rubrikom Potaknimo znatiželju (96. str. u udžbeniku).
Učitelj zamoli jednog učenika da ustane i kreće se po učionici. Ostale učenike uputi da
promatraju kretanje učenika koji hoda učionicom i odgovore koji organski sustavi su ključni
za kretanje.
Učenici gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi o kretanju čovjeka.
Prije toga učitelj podijeli učenicima papiriće sa sljedećim pitanjima: Koji organi omogućuju
kretanje čovjeka? Kako? Zašto?.
Zadatak: Učenici trebaju zapisati svoja razmišljanja i odgovore na pitanje koji organi
omogućuju kretanje učenika/čovjeka. Metodom piši – upari – podijeli razmijene zapažanja
koja neki učenici izlože.
Učitelj potiče razgovor kojim učenici dolaze do zaključka da su kosti pasivni dio sustava
organa za kretanje, a za njihovo aktivno pokretanje potrebni su mišići.
Nakon uvodne aktivnosti učenici samostalno istražuju prema uputama u 10. zadatku na
75. str. radne bilježnice. Rezultati istraživanja mogu se iskoristiti u obradi sastava kosti (2.
sat).
Glavne kosti učenici pojedinačno pokazuju na modelu kostura čovjeka. Proučavanjem
modela čovjeka odrede smještaj organa sustava za kretanje, uočavaju povezanost
smještaja organa sa zaštitom i funkcijom.
Gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi. Učitelj pita učenike čemu služi pokretljivost
jedine pokretljive kosti glave i koja je to kost.
Učenici proučavaju simulaciju / animaciju / videozapis anatomske građe i funkcije sustava
organa za kretanje čovjeka i raspravljaju o građi navedenih organa (Kretanje čovjeka):
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/3b8a4b4e-
84b0-4580-aa6f-e38efe028ed9/biologija-8/m06/index.html i
www.biodigital.com
te na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici na tabletima proučavaju građu kostura čovjeka.
Učenici pojedinačno dolaze na ploču (Lino ili Padlet pametna ploča) i otvaraju te pokazuju
određene kosti i njihov položaj u tijelu čovjeka. Riješe 3. zadatak na 72. str. radne
bilježnice.
Učitelj podijeli radni listić (1. prilog) na koji učenici upisuju nazive traženih kosti ili oboje
određene skupine kostiju. učitelj sam kreira radni listić ( sam određuje kosti koje će učenici
označavati; može dodati različite kosti za različite skupine učenika). Radni listić učenici
zalijepe u bilježnicu.
Učitelj projicira kratki videozapis o građi zgloba i o različitim vrstama zglobova (dostupno
na platformi IZZI), učenici pogledaju 5.4.sliku Građa koljena na kojoj uoče osnovne
dijelove zgloba, zaključe da je zglob pomična vrsta veze povezane ligamentima.
Prema mogućnostima poželjno je pokazati svježu teleću bedrenu kost sa zglobnom
glavicom obloženu hrskavicom koju učenici nacrtaju u bilježnicu i označe položaj zgloba
na kosti.
Učenik demonstrira model zgloba (učitelj može ranije zadati zainteresiranim učenicima da
prema radnom listiću (2. prilog) naprave i donesu modele zgloba na ovaj sat). Zadatak se
može ocijeniti prema rubrici vršnjačkog vrednovanja i samovrednovanja praktičnog rada
(3. prilog). Učitelj razgovorom uputi učenike na promišljanje o ulogama dijelova zgloba te
na njihovu povezanost s građom zgloba (4. prilog). Učenici primjećuju da lagano
pokrećemo ruku ili nogu zahvaljujući hrskavici i tekućini unutar zgloba, što smanjuje trenje.
163
Na slici ili posteru učitelj prikazuje i ostale vrste veza među kostima (šav, hrskavica) te
razgovorom vodi učenike do spoznaje o njihovoj ulozi.
U videozapisu učenici gledaju o povezanosti organa za kretanje s mišićnim i živčanim
sustavom.
S pomoću puzzli učenici razmještaju na slici/posteru kostura različite dijelove koji
predstavljaju pojedine veće kosti (kosti glave, trupa i udova) i zglobne veze (šavove lubanje,
hrskavice rebara te zglob lakta, zapešća, gležnja i koljena). Izvedu zaključak navodeći
primjere pomičnih i nepomičnih vrsta veza. Slike se naprave od postojeće slike kostura.
Učenici ponove gradivo tijekom razgovora s pomoću virtualne ploče.
Završni dio sata:
Povratnu informaciju o razumijevanju naučenoga možemo dobiti izlaznom karticom
(5. prilog).
2. sat
Sastav kosti
Uvodni dio sata:
U uvodnoj se aktivnosti učitelj koristi opisom istraživanja, demonstracijom materijala i
analizom rezultata samostalnog istraživanja Dokazivanje kemijskog sastava kosti prema
uputama u 10. zadatku na 75. str.
Usporedbom spužvastog koštanog tkiva i konstrukcije mosta učenici zaključuju da
spužvasta građa smanjuje masu, zadržava čvrstoću i povećava veliku mogućnost
opterećenja kosti.
Učenici pokušavaju savinuti svježu kost kako bi ustanovili je li savitljiva.
Pitanjima Zašto su kosti starih ljudi krhke i lakše se lome? i Ima li ljudsko novorođenče
razvijeno koštano tkivo? učitelj potiče učenike na razmišljanje.
Poželjno je od mesara nabaviti uzdužno prerezanu teleću kost na kojoj učenici pokazuju
sljedeće dijelove: koštanu srž, pokosnicu, čvrsto i spužvasto koštano tkivo prema slici u
udžbeniku ili slici projiciranoj na platnu ili pametnoj ploči te ponuđenom grafičkom
organizatoru (6. prilog).
Učitelj razgovorom i uvidom u radne bilježnice provjerava koliko su učenici uspješno
proveli istraživanje.
U drugome dijelu sata učenici ponavljaju gradivo o kosturu i kostima rješavanjem zadataka
u bilježnici (7. prilog).
Završni dio sata:
Povratnu informaciju o naučenom učenici i učitelj mogu dobiti Kahoot kvizom (ili nekom
drugom aplikacijom npr. Learning Appsom i sl.) u koji se učenici uključe mobitelima.
Zainteresirani učenici neka na sljedeći sat donesu kuhani pileći batak (za svaku skupinu) i
jedan sirovi pileći batak (za demonstraciju).
3. sat
Mišići i pokret
Uvodni dio sata:
Učenici u skupinama trebaju izvesti aktivnosti pri kojima se vidi rad mišića (jedna skupina
učenika izvodi nekoliko čučnjeva, druga skupina stišće i opušta šaku, treća skupina podiže
knjigu u ruci podizanjem podlaktice, četvrta skupina učenika mirno sjedi i sl. Učitelj ih
pitanjem Miče li se što na vašim rukama, nogama i u unutrašnjosti tijela? usmjeri na
donošenje zaključka da se čak, i dok na prvi pogled mirujemo, mnogi dijelovi našeg tijela
164
miču. Kuca naše srce, rade naša pluća i crijeva. Svi ti pokreti obavljaju se s pomoću
mišića.
Kako rade naši mišići? (8. prilog)
Radeći u paru, učenici će izmjeriti mišiće nadlaktice u različitim stanjima. Učitelj upućuju
učenike da prouče tekst u udžbeniku na 99. str., a zatim učenici izvode praktični rad u
paru u kojem pružaju i podižu podlakticu te mjere opseg nadlaktice i uspoređuju opseg
nadlaktice u oba položaja podlaktice. Mišići rade u paru. Pritom se jedan mišić steže, a
drugi opušta. U prethodnom pokusu dvoglavi se mišić nadlaktice stegnuo i pritom skratio i
nabrekao. Mišić se nije povećao, njegov je volumen ostao isti. Nakon opisane aktivnosti
učenici gledaju videozapis i animaciju o radu mišića u paru na platformi IZZI digitalnoj
platformi. Učenici u paru provjere koliko su razumjeli prethodni zadatak.
Što je mišićima potrebno za rad? Vođeni poticajnim pitanjima učenici će zaključiti da je
mišićima za njihov rad potrebna energija.
Učenicima učitelj postavlja sljedeća pitanja: Sigurno ste ponekad osjetili mišićni umor.
Kada je to bilo? Što uzrokuje upalu mišića i mišićni umor?. Učitelj objašnjava da mišićni
umor uzrokuje štetna tvar u mišićima – mliječna kiselina.
Učenici raspravljaju o tome što sve još pogoduje radu mišića (više kisika, više energije za
rad mišića, time se sporije umaraju).
Učenici odgovaraju na sljedeća problemska pitanja: Zašto je bitno baviti se redovito
tjelesnom aktivnošću? Kako tjelesna aktivnost utječe na radnu sposobnost mišića
(kondiciju)? Kako tjelesna aktivnost utječe na srce? U razgovoru zaključe da je bitno
redovito se baviti tjelesnom aktivnošću jer se pritom mišići opskrbljuju s više kisika, dobiva
se više energije i mišići se sporije umaraju. Povežu dobivanje energije s brojem mitohondrija
u stanicama.
Kako upravljati radom mišića? Učitelj pokaže učenicima na projiciranoj slici ili posteru kako
su mišići građeni (mišićni snopići, mišićna vlakna, povezanost s kosti tetivama). Učenici će
uočiti i povezanost mišićnog sustava sa živčanim sustavom. Učenici upoznaju građu
poprečno-prugastog mišića na pilećem batku te proučavanjem teksta u udžbeniku na 101.
i 102. str. i 5.10. slike na 102. str. Učitelj podijeli učenike na skupine. Svaka skupina dobiva
na pladnju kuhani pileći batak (kako bi učenici jasnije vidjeli veze mišića s kostima, učitelj
im to demonstrira na sirovom batku), promatraju ga i izvode praktičan rad prema uputama
za rad na radnom listiću (9. prilog). Učenici mogu zaključiti da se poprečno-prugasti mišići
nalaze uz kosti te da sudjeluju u pokretanju našeg tijela. Učenicima se naglasi da ti mišići
rade pod utjecajem naše volje, a glatki i srčani mišići nisu pod utjecajem naše volje.
Nakon izvedenog praktičnog rada učenici sistematiziraju naučeno s pomoću grafičkog
organizatora (10. prilog).
Prema uputama na virtualnoj ploči učenici mikroskopiraju tri vrste mišićnog tkiva kako bi
uočili njihovu građu i povezali je s ulogom svakog mišićnog tkiva. Učitelj organizira
mikroskopiranje i omogućuje učenicima da pronađu i izoštre sliku pripremljenih
mikroskopskih preparata. Zatim učenici proučavaju drugi odlomak, analiziraju 5.10. sliku na
102. str. u udžbeniku te uočavaju razliku u građi glatkog, poprečno-prugastog i srčanog
mišićnog tkiva, gdje se nalaze i koja im je uloga u tijelu.
Završni dio sata:
Minuta za kraj: Učitelj postavlja konkretna pitanja, a učenici usmeno odgovaraju služeći se
bilješkama i rješenjima u radnoj bilježnici.
165
4. sat
Kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje?
Uvodni dio sata:
Rad kod kuće (može se primijeniti Obrnuta učionica): učenici će provesti istraživanje o
bolestima organa za kretanje, važnosti prevencije i posljedicama nepravovremenog
liječenja, o biološkim otkrićima koji olakšavaju život ljudima s invaliditetom (npr.
različite proteze).
U uvodnoj aktivnosti učenici gledaju videozapis o najčešćim ozljedama kostiju (prijelom
kosti, iščašenje i uganuće zgloba), proučavaju na IZZI digitalnoj platformi materijale o
zaštiti sustava organa za kretanje, o ozljedama kostiju, o nepravilnostima koštanog
sustava te o bolestima sustava organa za kretanje (podatke o uzrocima bolesti,
simptomima, sprečavanju nastanka bolesti (prevenciji) te o liječenju bolesti.
Učenici u skupinama izrađuju bilješke na posteru prema uputama na virtualnoj ploči:
naslov (Kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje?), podnaslovi (Zaštita sustava
organa za kretanje, Ozljede, nepravilnosti koštanog sustava te Bolesti sustava organa za
kretanje (podatke o uzrocima bolesti, simptomima, sprečavanju nastanka bolesti
(prevenciji) te o liječenju bolesti), uzročnici, simptomi, načini sprečavanja nastanka bolesti:
prevencija, načini prenošenja, liječenje.
Završni dio sata:
Učenici u skupinama prezentiraju svoje uratke, potiče se razgovor i/ili rasprava kako bi se
donijeli valjani zaključci.
5. sat
Kretanje čovjeka- ponavljanje
Uvodni dio sata:
Učitelj potiče učenike na razgovor o tome kakav je položaj njihove kralježnice dok sjede,
koje su posljedice nepravilnog nošenja školske torbe za kralježnicu. Učitelj može zamoliti
jednog učenika da demonstrira kako treba pravilno sjediti. Predloži učenicima, ako je
potrebno, da isprave držanje tijela pri sjedenju. Učitelj naglašava važnost pravilnog
držanja tijela već sada u školskoj dobi.
Prema uputi učitelja učenici će promotriti videozapis za uvježbavanje prepoznavanja
simptoma koji ukazuju na ozljedu sustava organa za kretanje i pružanje prve pomoći.
Učenici će pogledati videozapis na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=sUReDYqTDTw
i uvježbati postupak pružanja prve pomoći pri prijelomu podlaktice (11. prilog).
Završni dio sata:
Učenici ponavljaju o kretanju čovjeka tako što popunjavaju umne mape na virtualnoj ploči,
učitelj postavlja učenicima pitanja, a oni dopunjavaju svoje umne mape u bilježnici- plan
učeničkog zapis. Prijedlog plana učeničkog zapisa nalazi se na poveznici:
https://www.mindmeister.com/1307927214.
Učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi (s pomoću tableta).
Materijal i pribor:
− bilježnica
− model zgloba (i/ili potrebni materijali za izradu modela zgloba)
166
− pribor za izvođenje pokusa (upute u radnoj bilježnici)
− trajni mikroskopski preparat koštanog tkiva, mikroskopi
− hamer-papir
− flomasteri
− škare
− ljepilo
167
1. prilog
RADNI LISTIĆ: GRAĐA KOSTURA
168
3. prilog
RADNI LISTIĆ: IZRADA MODELA ZGLOBA I SIMULACIJA RADA ZGLOBA
Tijek rada:
Pribor i materijal:
• priručni pribor za izradu modela zgloba (loptice, karton, udlage, žice, umjetne kosti
- modeli, plastični i gumeni modeli zgloba iz dječjeg seta anatomije čovjeka i sl.)
Zadatak:
1. Sastavi model zgloba u prirodnom položaju.
2. Objasni dijelove zgloba.
Simuliraj pokretanje zgloba. Objasni kako se kosti pokreću u zglobu.
3. prilog
LISTA UČENIKA ZA VREDNOVANJE PRAKTIČNOGA RADA: MODEL ZGLOBA
prezentiranje, samostalno, uz manje dobro, uz jedva
objašnjavanje detaljno, korekcije, pomoć (3) razumljivo,
rada točno i detaljno, pogreške u
razumljivo manje objašnjavanju
(5) nejasnoće (2)
(4)
izgled potpuno, potpuno, uglavnom površno

(preciznost, precizno, manje potpuno, ali napravljeno i
funkcionalnost, funkcionalno precizno ali manje nefunkcionalno
prepoznatljivost) (5) funkcionalno precizno i (2)
(4) nije u
potpunosti
funkcionalno
(3)
dojam uspješno korektno uglavnom slabo, trebalo

izvedeno i izvedeno (4) dobro s je uložiti više
predstavljeno propustima truda(2)
(5) (3)
169
4. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO SU POVEZANI GRAĐA I ULOGA ZGLOBA?

1. Opiši vrste zglobova koje vidiš na slikama. Usporedi ih.
2. Objasni položaj kuglastog zgloba u ramenu, a valjkastog u laktu.
3. Zašto je dobro da su kralješci povezani kliznim zglobovima?
Rješenje:
Zglobovi ovisno o građi omogućuju gibanje kostiju u jednom ili više smjerova. Zglob ima
onoliko stupnjeva slobode koliko ima smjerova u kojima se može pokretati.
Ovaj radni listić može poslužiti kod ponavljanja i proširivanja gradiva.
170
5. prilog
6. prilog
GRAFIČKI ORGANIZATOR
GRAĐA KOSTI
DIO KOSTI GDJE SE NALAZI? ČEMU SLUŽI?
POKOSNICA
ČVRSTO
KOŠTANO TKIVO
SPUŽVASTO
KOŠTANO TKIVO
KOŠTANA SRŽ
HRSKAVICA
171
7. prilog
PROBLEMSKA PITANJA O KOSTURU (I KOSTIMA) ČOVJEKA
1. Kosti novorođene bebe u lubanji pomične su, a kosti tvoje lubanje čvrsto su srasle.
Zašto su kosti u bebe pomične?
2. Gdje je koštano tkivo najčvršće?
a) neposredno ispod pokosnice
b) u spužvastom dijelu
c) u pokosnici
d) u koštanoj srži
Kako to objašnjavaš?
3. Možemo li po obliku kostiju odrediti spol odraslog čovjeka?
8. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO RADE MIŠIĆI?
Promotri sliku i izvedi vježbu u paru prema uputama.
Neka jedan učenik u paru opusti i ispruži ruku. Drugi učenik neka izmjeri opseg nadlaktice
učenika u paru s pomoću metra. Zatim učenik savije tu istu ruku i napne mišić. Ponovno
izmjerite opseg nadlaktice. Kolika je razlika u opsegu?_____________________________
Što se dogodilo s mišićem i uzrokovalo takvu promjenu? Je li se mišić povećao ili se samo
skratio i nabrekao?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
172
9. prilog
PRAKTIČAN RAD: SECIRANJE PILEĆEG BATAKA
Prema uputama učitelja rasporedite se na skupine. Tražene podatke bilježi u bilježnicu.
Upoznaj građu poprečno-prugastog mišića na kuhanom pilećem batku koji je pripremio
učitelj te proučavanjem teksta u udžbeniku na 101. i 102. str. i 5.10. slike na 102. str.
Promatraj pileći batak na pladnju i izvedi praktičan rad prema uputama za rad.
• Skalpelom pažljivo skini kožicu s batka.
• Uoči ovojnicu koja obavija mišić i tetive koje povezuju mišić s kosti.
• Razdvoji mišić do najtanjih mišićnih vlakana.
• Povećalom prouči mišićna vlakna.
• Izmjeri i zabilježi duljinu vlakna.
• Nacrtaj vlakna u svoju bilježnicu.
• Zapiši opažanja i zaključak koje će nakon završetka rada predstavnik svake skupine
izvijestiti u razredu.
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
173
10. prilog
MIŠIĆI
• zajedno s kostima tijelu daju _________________________

• građeni su od mišićnog tkiva ___________________
___________________
___________________
vrste mišića gdje se nalaze jesu/nisu pod utjecajem naše volje

1. poprečno-prugasti ______________ _________________________
2. glatki _______________
_______________ _________________________
3. srčani ____________
Građa poprečno-prugastih mišića
Mišići i pokret
• pokretima mišići upravljaju u parovima
________ i _________ mišić nadlaktice
podiže ruku ispruža ruku
• za rad mišići troše energiju

• mišićni umor – uzrokuje štetna tvar u mišićima – ___________________
174
10. prilog
MIŠIĆI
• zajedno s kostima tijelu daju oblik i omogućuju pokretanje

• građeni su od mišićnog tkiva poprečno-prugastog
glatkog
srčanog
vrste mišića gdje se nalaze jesu/nisu pod utjecajem naše volje

1. poprečno-prugasti mišići kostura pod utjecajem naše volje
2. glatki izgrađuju stijenku
unutarnjih organa nisu pod utjecajem naše volje
3. srčani gradi srce
Građa poprečno-prugastih mišića
Mišići i pokret
• pokretima mišići upravljaju u parovima
dvoglavi i troglavi mišić nadlaktice
podiže ruku ispruža ruku
• za rad mišići troše energiju

• mišićni umor – uzrokuje štetna tvar u mišićima – mliječna kiselina
175
11. prilog
pokazatelji +/-
Tijekom gledanja videa razumio sam sve etape pružanja prve
pomoći.
Mogu pokazati pravila pružanja prve pomoći pri prijelomu podlaktice.
Mogu pokazati pravila pružanja prve pomoći pri prijelomu
potkoljenice.
Zainteresiran sam da naučim više o postupcima pružanja prve
pomoći.
176
Tematska priprema

Nastavna tema: 5.2. Kretanje životinja
Biološki koncepti:
Ishodi nastave:
A.7.1.1. uspoređuje najvažnija obilježja jednostaničnih i višestaničnih organizama
organizama.
uspoređuje njihova temeljna obilježja - veza MT Održivi razvoj (III.A.1.)
svijeta.
B.7.3.3. uspoređuje prilagodbe za kretanje u različitih organizama te ih povezuje s
načinom života i preživljavanjem
okoliša - veza MT Održivi razvoj (III. A.3.)
rezultate. - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., B 3.4.); MT Poduzetništvo (A
- 3.1., B - 3.1., B - 3.2., C - 3.1. i 3.2.); MT Zdravlje (B.3.2.C)
usvojenome znanju
predloška
mjernim
instrumentima za prikupljanje podataka
177
- veza MT Zdravlje (C.3.2.D, C.3.3.A)
Održivi razvoj
III.A.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
III.C.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
A.3.1. Razvija sliku o sebi.
C.3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.
Poduzetništvo
C.3.1. i 3.2. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije.
Zdravlje
tjelesne mase.
Vrednovanje:
- povratnu informaciju o razumijevanju gradiva tijekom obrade učenici i učitelj mogu dobiti
s pomoću Padlet ili Lino virtualne ploče.
- konceptualni kružni dijagram (ujedno se može vrednovati kao naučeno, uz jasne,
prethodno definirane kriterije)
- izlazna kartica s 4 pitanja - Kretanje kralježnjaka

- lista samoprocjene uspješnosti rada u skupini i obilazak galerije pri obradi teme Kretanje
beskralježnjaka
- lista samoprocjene praktičnog rada Kretanje heterotrofnih protoktista
- konceptualnim kružnim dijagramom učenici uspoređuju kralježnjake i beskralježnjake
razvrstavajući osnovne pojmove povezane s njima (što je ujedno i plan učeničkog zapisa).
- učenici rješavaju kviz na platformi IZZI na temu Kretanja životinja
- učitelj može sam izraditi kviz u digitalnom alatu Kahootu ili Mentimeru.

− simetrija tijela i kretanje životinja
− kretanje kralježnjaka (sisavaca i ptica (1 sat) te gmazova, vodozemaca i riba (1
sat))
− kretanje beskralježnjaka
− kretanje heterotrofnih protoktista
178
1. sat
Kretanje kralježnjaka- sisavci i ptice
Uvodni dio sata:
Uvodnu aktivnost učitelj započinje rubrikom Potaknimo znatiželju (104. str. u udžbeniku).
Učenici izvode pokus prema uputi u RB-u na 81. str., 8. zadatak, te odgovaraju na pitanja
čija se rješenja zatim provjere.
U slučaju da je u školi školski akvarij, učenici promatraju kretanje riba u vodi i povezuju ga
s prethodnim pokusom.
Učitelj objašnjava simetriju tijela ribe te potiče učenike da je usporede sa simetrijom
čovjekova tijela.
Učenici promatraju načine kretanja životinja u prirodi (snimke s terenske nastave) ili
videozapise (vodeni organizmi, organizmi koji se kreću zrakom, organizmi koji se kreću na
tlu: trčanje, hodanje, skakanje i gmizanje. Uoče da su svi organizmi koji imaju dvobočnu
simetriju pokretljiviji, a slabije su pokretni sjedilački organizmi koji su pričvršćeni za
podlogu (hidra, spužva, koralj).
Učenici gledaju videozapise, slike, čitaju zanimljivosti, rješavaju zadatke na IZZI digitalnoj
platformi.
Učenici proučavaju animacije i videozapise o anatomskoj građi i funkcioniranju organa za
kretanje predstavnika skupina bliskih njima (zaključuju o zajedničkim obilježjima i
razlikama) na primjerima kralježnjaka koji se kreću zrakom, u vodi i na tlu.
Učitelj objašnjava kretanje sisavaca s pomoću udova i zglobova. Zainteresirani učenici koji
imaju psa kao kućnog ljubimca mogu snimiti kratki film o kretanju svog ljubimca (hodanje,
trčanje) te ga mogu pokazati u razredu i opisati ljubimčevo kretanje.
Učenici gledaju videozapis o kretanju kralježnjaka na IZZI digitalnoj platformi. Zatim
usmeno odgovaraju na sljedeća pitanja: Kako se kreću kralježnjaci? Navedi primjere. Koje
si prilagodbe životinja za kretanje uočio?.
Učenici rješavaju 7. zadatak na 80. str. u radnoj bilježnici te zaključuju kako je povezana
građa udova kralježnjaka s njihovim načinom kretanja, ali i njihovim podrijetlom.
Kako ptice lete učenici mogu vidjeti na poveznici
https://nature.ca/discover/exb/index_e.html. Jednostavan pokus koji simulira strujenje
zraka koje omogućuje let ptica opisan je na CARNET-ovoj stranici:
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/c22bacc6-
4a87-450d-9dc0-2acf43ade625/biologija-7/m05/j04/index.html.
Završni dio sata:
Izlaznom karticom s četiri pitanja može se provjeriti koliko su učenici razumjeli i zapamtili
na ovome satu (1. prilog).
2. sat
Kretanje kralježnjaka- gmazovi, vodozemci i ribe
Uvodni dio sata:
Učenici promatraju načine kretanja životinja u prirodi (snimke s terenske nastave), i
videozapise (vodeni organizmi, organizmi koji se kreću zrakom, organizmi koji se kreću po
tlu: trčanje, hodanje, skakanje, gmizanje). Uočavaju da su svi organizmi koji imaju
dvobočnu simetriju pokretljiviji, a slabije su pokretni sjedilački organizmi koji su pričvršćeni
za podlogu (hidra, spužva, koralj).
Učenici rješavaju praktičan rad Kako se kreću životinje u vodi (1. pokus; pokus s balonom
u RB-u, 81. str., 8. zadatak) prema uputama u radnoj bilježnici te odgovaraju na pitanja u
bilježnicu.
Učitelj može izvesti i malo modificiran pokus.
179
Učenici trebaju pretpostaviti kako će se pokus odvijati kad se stavi plastelin u obliku lista i
kuglica od plastelina iste vrste i iste mase na površinu vode. Svoju pretpostavku provjere
pokusom, iznesu zapažanja i zaključke. (Uobičajen je primjer pokus s dva svježa jaja
uronjena u vodu: jedno u slanu, a drugo u vodovodnu vodu (radni listić Kretanje životinja u
vodi, Metodički kurikularni priručnik Škole za život).
Može se izvesti i pokus Ulje na vodi (2. prilog). Zapažanje o pojavi iz pokusa može se
povezati s morskim psom koji nema plivaći mjehur, ali ima masnu jetru koja mu, osim u
probavi, pomaže pri kretanju. Učitelj potiče učenike na razmišljanje da objasne kako
morski pas može plivati.
Završni dio sata:
Na kraju sata učenici ponavljaju i provjeravaju gradivo s pomoću kviza u aplikaciji Learning
Apps.
Napiši priču Da sam gepard. U priči opiši uobičajen dan koji živiš kao gepard. Posebno se
osvrni na kretanje. Možeš u razredu organizirati izvlačenje uloga iz šešira. Tako ne moraš
nužno pisati da si gepard, možda izvučeš i puža.
Kakve su priče napisali kolege iz razreda?
* Zadatak se može zadati i na kraju obrade teme i tada može obuhvaćati i beskralježnjake
0B
i protoktiste.
3. sat
Kretanje beskralježnjaka i heterotrofnih protoktista
Uvodni dio sata:
Učenici rješavaju zadatak povezivanja parova vrste simetrije i vrste životinja. Taj zadatak
mogu izraditi zainteresirani učenici u Learning Apps aplikaciji.
Upari vrstu životinje i vrstu simetrije koju uočavaš kod te životinje. Ponuđene su sljedeće
životinje: crveni koralj, hrušt, zvjezdača, šaran, morski pas, spužva. Ponuđene su sljedeće
vrste simetrija: zrakasta simetrija, dvobočna simetrija i asimetrija.
Učenici promatraju preparate člankonožaca u školskoj zbirci (kutije s kukcima, suhi
preparati riječnog raka i morskih rakovica i jastoga). Učenici zaključuju o zajedničkim
obilježjima i razlikama u kretanju pojedinih beskralježnjaka.
Učenici u skupinama izvode praktične radove prema uputama u radnoj bilježnici na 78. i
79. str., 5. zadatak: Promatranje izgleda i ponašanja gujavice u različitim uvjetima i 6.
zadatak Mikroskopiranje spongina spužve.
Na poveznici na IZZI digitalnoj platformi učenici po skupinama gledaju kretanje jedne ili
dviju životinja (raka, stonoge, božje ovčice, pauka, gujavice, školjkaša, vodenih puževa,
bodljikaša i dr.). Rješavaju zadatak u skupini (3. prilog).
Svaki učenik dobije ista pitanja unutar skupine, a različite po skupinama. Zadatke
rješavaju individualno nakon gledanja videozapisa (na tabletu). Nakon što odgovore na
pitanja, učenici unutar skupine surađuju, zapisuju bilješke i skice na plakat koji će na kraju
prezentirati u razredu metodom obilazak galerije. Galeriju za obilazak čine svi radovi po
skupinama. Poželjno je ograničiti vrijeme prezentiranja na 5 - 6 minuta po skupini.
Prilikom prezentacije svaki učenik izlaže dio zadatka (podjela je među učenicima
samostalna ili uz pomoć učitelja). Tijekom obilaska učenici se koriste listom procjene
(4. prilog) koju su izradili uz pomoć učitelja, a mogu je dopuniti skalom ocjena ako učitelj s
učenicima dogovori vrednovanje rada u skupini. Na kraju svih prezentacija učenici donose
zaključke o načinima kretanja beskralježnjaka.
Kretanje heterotrofnih protoktista
Praktičan rad: Mikroskopiranje papučica i ostalih heterotrofnih protoktista
Učitelj učenicima podijeli upute na radnom listiću (ili ih prikaže na virtualnoj ploči).
Učenici promatraju kretanje papučice, euglene i amebe te odgovore na pitanja na radnom
listiću (5. prilog).
180
Učenici rješavaju vrednovanje kao učenje - listu procjene uspješnosti praktičnog rada (6.
prilog).
Lista procjene pokazat će jesu li učenici dobro shvatili obilježja građe i kretanja protoktista,
jesu li vidjeli sve vrste protoktista koje su trebali upoznati.
Učenici gledaju videozapis na poveznici: https://youtu.be/NwZvfzMB2bg (preuzeto iz
Metodičkog priručnika Škole za život. Videozapis je korisno pokazati radi boljeg
razumijevanja zadatka, ali se preporuča učiti na prirodnom materijalu i razvijati vještine
izvođenja praktičnog rada. Poželjno je dodati i razlikovati obilježja organizama i skice koje
su učenici uočili mikroskopiranjem i gledanjem videozapisa.
Završni dio sata:
Učenici ponavljaju gradivo igrajući memory, primjerice, izrađen u aplikaciji Learning Apps.
4. sat
Kretanje životinja- ponavljanje
Uvodni dio sata:
Oluja ideja na virtualnoj ploči:
Učenici trebaju u aplikaciji Mindmeister ili Learning apps napisati metodom oluje ideja
pojmove koji su povezani s kretanjem. Nekoliko učenika pročita napisano, a učitelj najavi
cilj sata.
Učenici mogu pročitati uvodni dio istoimene nastavne jedinice na IZZI digitalnoj platformi.
Zašto se živa bića kreću? Imaju li sva živa bića mogućnost kretanja? Što je potrebno živim
bićima da bi se mogla kretati? Usporedi kretanje čovjeka i ostalih životinja. Znamo da
kretanje ne bi bilo moguće bez organa za kretanje koji se razlikuju ovisno o vrsti
organizma, staništu, uvjetima na staništu i načinu života.
Što ti prvo padne na pamet kad čuješ riječ stonoga? Kao što i sama riječ kaže, svi pomisle
na velik broj njezinih nogu. Ima li ona stvarno stotinu nogu? Zapravo, može imati i više.
Postoji stonoga koja je velika samo 3 cm i ima 750 pari nogu. Zamisli kakav bi nam bio
problem da moramo kupiti 750 pari cipela.
Učenici čitaju i druge zanimljivosti s IZZI digitalne platforme.
Ptica snježnica, koja živi kao stanarica u visokim planinama i sjevernim krajevima, više se
kreće po tlu nego što leti i na taj način čuva energiju. Budući da živi u područjima s
velikom količinom snijega, ta ptica zimi dobiva perje na prstima kako bi si olakšala hodanje
po snijegu. Tako, povećavši površinu kojom korača, smanjuje propadanje u snijeg za
polovicu vrijednosti koliko bi ptica inače propadala kad na nogama ne bi imala perje.
Gušter bazilisk koji živi u Srednjoj Americi čudesno je stvorenje koje hoda po vodi. On
skoči na vodu kad osjeti opasnost, oslanja se na svoje zadnje noge i trči po površini vode.
Trčeći po vodi, može postići brzinu od 12 km/h.
Učenici rješavaju radnu bilježnicu. Vennovim dijagramom uspoređuju načine kretanja,
građu organa i njihovu ulogu u kralježnjaka i beskralježnjaka. Učenici također mogu
usporediti kretanje nekog kukca (hrušta) i nekog sisavca (psa).
Završni dio sata:
Za refleksiju učenici rade konceptualni kružni dijagram kojim uspoređuju kralježnjake i
beskralježnjake razvrstavajući osnovne pojmove povezane s njima (što je ujedno i plan
učeničkog zapisa) (7. prilog).
Plan učeničkog zapisa može se vrednovati kao naučeno prema razrađenim kriterijima
(izvor: http://gel.gimpoz.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-
razvoj-priru%C4%8Dnik-za-nastavnike).
Učenici provjeravaju svoje znanje rješavanjem kontrolnih zadataka (ispita znanja).
181
Materijal i pribor:
− bilježnica
− model zgloba
− pribor za izvođenje pokusa / upute u radnoj bilježnici
− hamer-papir
− flomasteri
− škare
− ljepilo
182
1. prilog
IZLAZNA KARTICA
Ime i prezime:
1. Napiši jedan pojam koji opisuje današnju temu.
2. U tri rečenice opiši najvažnije što si o tom pojmu naučio.
3. Navedi u kojoj bi situaciji mogao primijeniti današnje znanje ili vještine.
4. Napiši pitanje o onome što nisi razumio.
2. prilog
POKUS: ULJE NA VODI
Tijek rada:
Potreban pribor i materijal:

• staklena čaša
• bočica ulja s kapaljkom.
1. Uzmi malo ulja i izlij ga na površinu vode. Što zapažaš?

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
2. Kako objašnjavaš tu pojavu?

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
3. Zapažanje o pojavi iz pokusa možemo povezati s morskim psom koji nema plivaći
mjehur, ali ima masnu jetru koja mu, osim u probavi, pomaže pri kretanju. Objasni
kako mu masna jetra pomaže u kretanju.
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
183
3. prilog
KRETANJE BESKRALJEŽNJAKA
Upute za rad:
Služeći se prirodnim materijalom iz školske zoološke zbirke, spoznajama iz filma i
proučene literature (udžbenik i tekstovi koje je učitelj priredio), prouči kretanje jednog
beskralježnjaka (raka, stonoge, božje ovčice, pauka, gujavice, školjkaša, vodenih puževa,
bodljikaša…).
Odgovori samostalno na pitanja. Zatim svoje odgovore usporedi s odgovorima drugih

učenika u skupini.
1. Nacrtaj dva predstavnika različitih skupina beskralježnjaka.
2. Opiši nacrtane životinje. Označi i imenuj dijelove (regije) njihova tijela.

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
3. Prouči i objasni kako se kreću odabrane životinje.

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
4. Opiši prilagodbe predstavnika beskralježnjaka za njihovo kretanje.

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
5. Zaključi na primjerima predstavnika beskralježnjaka koja su im zajednička obilježja

i po kojim se obilježjima razlikuju.
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Odgovore u obliku bilježaka i skica prikaži na plakatu koji ćeš prezentirati u razredu.
Predstavi svoj rad pri obilasku galerije.
Izračunaj bodove sebi i ostalim članovima skupine koje međusobno uskladite prije
podnošenja izvješća učitelju. Prema ostvarenim bodovima, u suradnji s učiteljem, rad se u
skupinama može ocijeniti.
Na kraju, nakon svih pregledanih prezentacija, izvedi zaključke o načinima kretanja
beskralježnjaka i zapiši ih u bilježnicu.
184
4. prilog
LISTA ZA VRŠNJAČKO VREDNOVANJE RADA U SKUPINI
rubrika za
vrednovanje
/samovrednovanje
rada u skupini
kriteriji 4 boda 3 boda 2 boda 1 bod
elementi
kvaliteta izvršenosti Zadatak je Zadatak je Zadatak je dobro Zadatak je
zadatka vrlo uspješno vrlo dobro napravljen. nepotpun; ne
izvršen. izvršen. Obuhvaća obuhvaća sve
Plakat je Uredan je tražene ishode, tražene
pregledan, plakat, ali su površno ishode, no
sadržajno sadržajno objašnjeni. Plakat sistematičan
obuhvaća obuhvaća je sistematičan, je i slikovito
tražene tražene slikovito prikazan prikazan Svi
ishode, ishode, s manjim su ishodi
sistematično i sistematično i prazninama ili obuhvaćeni,
slikovito je slikovito propustima. Svi ali s
prikazan. prikazan s 1 – su ishodi prazninama ili
2 manja obuhvaćeni, ali propustima.
propusta. su propusti u
sistematičnosti i
preglednosti.
usmeno izlaganje, Objašnjava Objašnjava Objašnjava Objašnjava
prezentiranje ishode točno i ishode ishode uz ishode uz
precizno korektno povremeno podršku i
koristeći se koristeći se podsjećanje. podsjetnik.
stručnom stručnom Koristi se Koristi se
terminologijom. terminologijom stručnom stručnom
Objašnjava uz podršku terminologijom terminologijom
svojim učitelja. uz podršku uz podršku
riječima, Objašnjava učitelja. učitelja. Nailazi
potkrepljuje svojim Objašnjava na poteškoće
primjerima. riječima, svojim riječima. pri pokušaju
potkrepljuje opisivanja
primjerima. svojim riječima.
usredotočenost na Konzistentno Uglavnom je Ponekad je Rijetko je
zadatak je usredotočen usredotočen usredotočen na usredotočen
na zadatak i na zadatak i zadatak i rok na zadatak i
rok izvršenja. rok izvršenja. izvršenja. rok izvršenja.
Vrlo je Ostali članovi Ponekad ga Često ga ostali
discipliniran. skupine ostali članovi članovi skupine
tijekom rada skupine tijekom tijekom rada
mogu računati rada trebaju trebaju
na njega. podsjećati na podsjećati na
izvršenje izvršenje
zadatka. zadatka.
suradnja i doprinos Gotovo uvijek Tijekom rada Povremeno Rijetko aktivno
aktivno sluša, uglavnom daje aktivno sluša, sluša i dijeli
aktivan je cijelo korisne ideje i dijeli ideje i ideje. Rijetko
185
vrijeme u radu, sudjeluje u pokušava biti se trudi biti
dijeli ideje i radu i podrška podrška
podrška je razgovoru. drugima. Daje drugima te
drugima. Bitan je član skroman povremeno
Povezuje skupine koji doprinos u ne radi
učenike u daje sve od radu. zadatak.
skupini i stvara sebe.
pozitivno
ozračje.
* rubrika primijenjena prema idejnom modelu rubrike za vrednovanje rada u grupi Škole za
život
5. prilog
RADNI LISTIĆ: PROMATRANJE KRETANJA HETEROTROFNIH PROTOKTISTA
a. Prije promatranja uzorka na preparatu i/ili videa pretpostavi postoji li razlika u brzini
kretanja promatranih organizama. Objasni svoju pretpostavku.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
b. Promotri uzorak i/ili video i provjeri svoju pretpostavku. Objasni je li tvoja

pretpostavka bila točna. Što je razlog takvu kretanju?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
c. Na temelju promotrenoga uzorka/videa nacrtaj skicu svake vrste. Na slici označi

dio tijela
(stanice) koji je odgovoran za kretanje.
186
6. prilog
LISTA ZA SAMOPROCJENU PRAKTIČNOGA RADA
POKAZATELJI +/-
Tijekom rada razumio sam sve etape izvođenja praktičnog rada.
Izvođenju praktičnog rada pristupio sam ozbiljno i odgovorno.
Proveo sam uspješno sve etape praktičnoga rada.
Mogu prepoznati i razlikovati pojedine vrste protoktista na osnovi praktičnoga
rada.
Mogu nacrtati skicu pojedinih vrsta protoktista.
Mogu prepoznati na skici dijelove tijela odgovorne za kretanje pojedinih vrsta
heterotrofnih protoktista.
Razumijem razliku između autotrofnih i heterotrofnih protoktista.
*Lista je nastala prema idejnom modelu liste procjene praktičnog rada Škole za život.
7. prilog
POJMOVI ZA KRUŽNE DIJAGRAME
KRALJEŽNJACI BODLJIKAŠI
unutarnji potporanj
kostur
zglobovi
heterotrofni protoktisti
BESKRALJEŽNJACI
VANJSKI KOSTUR
oklop
ČLANKONOŠCI - POKRILJE, KRILA KUKACA
ŠKOLJKAŠI – LJUŠTURE
PUŽEVI - KUĆICE
NEKI ŽARNJACI - KORALJI
UNUTARNJI POTPORANJ - voda
NEKI ŽARNJACI - MEDUZE
187
Tematska priprema

Nastavna tema: 5.3. Kretanje biljaka i ostalih skupina organizama
Biološki koncepti:
Ishodi nastave:
živih bića.
organizama.
svijeta.
B.7.3.3. uspoređuje prilagodbe za kretanje u različitih organizama te ih povezuje s
načinom života i preživljavanjem
okoliša - veza MT Održivi razvoj (III.A.3.)
rezultate. - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., B 3.4.); MT Poduzetništvo (A
- 3.1., B - 3.1., B - 3.2., C - 3.1. i 3.2.); MT Zdravlje (B.3.2.C)
usvojenome znanju
predloška
mjernim
188
instrumentima za prikupljanje podataka
- veza MT Zdravlje (C.3.2.D, C.3.3.A)
Održivi razvoj
A.3.1. Razvija sliku o sebi.
C.3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.
Poduzetništvo
Zdravlje
tjelesne mase.
Vrednovanje:
- dobiti povratnu informaciju o razumijevanju gradiva tijekom obrade s pomoću Padlet ili
Lino virtualne ploče
- grafički organizator učenja Vennov dijagram (84. str. u RB, 4. zadatak - služi ujedno kao
plan učeničkog zapisa
- grafički organizatror učenja; plan učeničkog zapisa – 1. tablica: Kretanje živih bića.

- INSERT metoda – Tablica za praćenje istraživanja Smjer rasta biljke
- rubrika za vrednovanje praktičnog rada.
- učenici rješavaju kviz na platformi IZZI
- učitelj može sam izraditi kviz u Kahootu ili Mentimeru.

− kako se kreću biljke i ostali organizmi (autotrofni protoktisti, bakterije i gljive)
− ponavljanje – kako se kreću živa bića
189
1. sat
Kretanje biljaka i ostalih organizama
Uvodni dio sata:
U uvodnoj aktivnosti učenici gledaju videozapis Listovi mimoze reagiraju na dodir
(preuzeto iz Metodičkog priručnika Škole za život). Učenik pročita uvodni odlomak na 112.
str. udžbenika, Potaknimo znatiželju.
Raspravljaju o pročitanome u razredu.
Učenici gledaju videozapis Kretanje biljaka na IZZI digitalnoj platformi.
Uz videozapis je naveden sljedeći tekst: Korijen raste prema dolje, u zemlju, a stabljika s
listovima prema svjetlosti.
Na osnovi te tvrdnje učitelj potiče učenike na istraživanje prema uputama u 9. zadatku na
86. str. radne bilježnice.
1. pokus: Korijen raste prema dolje, u zemlju, a stabljika s listovima prema svjetlosti
Učitelj provodi pokus u učionici, a zainteresirani učenici mogu ga ponovno izvesti i kod
kuće kao dodatni rad. Pokus učenici prate desetak dana i bilježe zapažanja. Neka učenici
izvedu zaključak koji učitelj, ako je potrebno, dodatno objasni na satu.
Učenici pročitaju tekst u udžbeniku i popune tablicu za praćenje istraživanja Smjer rasta
biljke (1. prilog). Koristi se INSERT tehnika.
Učenici INSERT tehnikom proučavaju tekst u udžbeniku na 112. i 113. stranici. Učitelj daje
detaljne upute što je INSERT tehnika. (Preporuka: Na ploču učitelj piše simbole kojima će
se učenici koristiti za obilježavanje teksta: znao sam; + novo sam naučio; ? želim više
znati o tome.)
Učenici samostalno pišu isti zadatak u svoje bilježnice. Nakon izvršenog zadatka
usporede bilješke i zajednički popune tablicu u skupini svatko dodajući ono što nedostaje.
Predstavnik skupine izvijesti u razredu.
Zaključke upisuju na virtualnoj ploči. Ostali učenici dopunjavaju svoje bilješke u skladu s
bilješkama na ploči.
2. pokus: praktični rad – Gibanja biljaka pod utjecajem svjetlosti
Učenici rješavaju 8. zadatak u radnoj bilježnici na 86. str. Tim će pokusom otkriti kako
svjetlost utječe na gibanja biljaka.
Učitelj objašnjava kriterije na osnovi kojih će učenici moći procijeniti kvalitetu svog rada. U
tu svrhu poslužit će jednostavna rubrika za vrednovanje praktičnog rada (2. prilog).
Neka učenici poprate bilješkama gledanje sljedeća dva videozapisa na IZZI digitalnoj
platformi:
Videozapis Plodovi pucavci pravi su primjer kako promjena količine vode utječe na
stanične stijenke biljaka.
Videozapis I u stanicama se sve kreće.
Učenici rasprave u skupini što su vidjeli u videozapisima prema pitanjima na ploči koja
sastave, uz vođenje, sami učenici. Pitanja će postaviti drugim skupinama tijekom
prezentacije radova.
Učenici prezentiraju rezultate istraživanja i izvođenja pokusa s pomoću virtualne ploče
(fotografiraju svoje radove koje učitelj prebaci na ploču).
Slijedi analiza i zaključci rada.
Učenici izvode plan učeničkog zapisa Kretanje biljaka i ostalih organizama iz
Vennovog dijagrama, 84. str. RB, 4. zadatak.
Završni dio sata:
Učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi.
Za kraj učenicima ponudite refleksiju i samorefleksiju o radu i doprinosu u skupini
(vrednovanje kao učenje) (3. prilog).
190
Zadatak za domaću zadaću: Posij nekoliko sjemenki graha. Oko posude izradi valjkasti
stupac crne boje s poklopcem. Na valjku probuši rupu širine barem 5 centimetara.
Prekrivenu posudu stavi na svijetlo mjesto. Grah redovito zalijevaj i prati promjene, a
možeš ih i fotografirati. Vodi dnevnik i zapisuj sve promjene.
Koji su rezultati pokusa?
Izvanučionička nastava može biti posjet Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Planira se posjet muzeju u kojem učenici uz stručno vodstvo obilaze muzej. Učenicima se
mogu dati i unaprijed pripremljeni zadatci.
2. Sat
Kako se kreću živa bića?- ponavljanje
Uvodni dio sata:
Razgovara se sa učenicima o obrađenom gradivu o načinima kretanja organizama.
Potakne ih se da se prisjete videozapisa, slika, praktičnih radova itd. koje su izvodili za
vrijeme obrade gradiva. Neka učenici uoče kako su organizmi koji imaju dvobočnu
simetriju pokretljiviji, dok su slabije pokretni, tj. sjedilački organizmi oni koji su pričvršćeni
za podlogu (hidra, spužva, koralj).
Učenici promatraju preparate člankonožaca u školskoj zbirci (kutije s kukcima, suhi
preparati riječnog raka i morskih rakovica i jastoga). Učenici crtaju i opisuju predstavnike
pojedinih skupina beskralježnjaka i zaključuju o razlikama u njihovu kretanju.
Na IZZI digitalnoj platformi, učenici gledaju videozapis o kretanju životinja i biljaka te
protoktista.
Učenici prezentiraju zadatke obrađene u HPM-u.
Učenici rješavaju kviz na platformi IZZI.
Završni dio sata:
Učenici ponavljaju gradivo s pomoću kviza u Kahootu ili slagalicom u Learning Appsu.
Učenici popunjavaju tablicu u prilogu 4. i time kreiraju plan učeničkog zapisa.
Materijal i pribor:
− bilježnica
− hamer-papir
− flomasteri
− škare
− ljepilo
191
1. prilog
INSERT TEHNIKA
znao sam + novo sam naučio ? želim više znati o tome
2. prilog
VREDNOVANJE PRAKTIČNOG RADA
objašnjenje tečno i tečno, ali s dobro, uz jedva
razumljivo previše/premalo pomoć (3) razumljivo
(5) detalja (4) (2)
izgled potpuno, uglavnom uredno, površno

(urednost, uredno, potpuno, ali jasno, obrađeno
preciznost, jasno (5) neuredno (4) nepotpuno (2)
prepoznatljivost) (3)
precizno, uglavnom jasno, ali površno,

zapažanja potpuno, potpuno, ali nepotpuno netočno (2)
precizno neprecizno (4) (3)
(5)puno
precizno, uglavnom jasno, ali površno,
zaključak potpuno, potpuno, ali nepotpuno netočno (2)
precizno neprecizno (4) (3)
(5)puno
Preuzeto i primijenjeno iz publikacije projekta "GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij",

Garašić, D. i dr. autori, priručnika za nastavnike, Požega, 2015.)
192
3. prilog
LISTA SAMOPROCJENE ZA RAD U SKUPINI
Razmislite o navedenim DA Djelomično se slažem

tvrdnjama. jer:
Uspješno smo izvršili
postavljeni zadatak.
Svaki član skupine dao je
svoj maksimum u radu.
Međusobno smo
uvažavali mišljenja svih
članova skupine.
Ocjenom od 1 do 4 odredi
koliko si zadovoljan
osobnim doprinosom
izvršenju zadatka. Jedan
je najmanja ocjena, a
četiri je najviša ocjena.
U kojem si dijelu najviše
pridonio radu skupine?
Napiši prijedloge za
budući uspješniji rad u
skupini.
4. prilog
PLAN UČENIČKOG ZAPISA: KRETANJE ŽIVIH BIĆA

kretanje čovjeka kretanje životinja kretanje biljaka i
ostalih organizama
neki načini
kretanja/gibanja
organi za
kretanje
staništa
193
Tematska priprema
ZAŠTITA ŽIVIH BIĆA

Nastavna tema: 6.1. Zaštita čovjeka
Biološki koncepti:
Ishodi nastave:
živih bića.
organizama.
A.7.2.5. opisuje specifičnosti građe bakterijske stanice
A.7.2.8. opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskog organizma
promjenjivost,
usložnjavanje i prilagodbe
A.7.2.10. opisuje viruse kao infektivne čestice koje se mogu umnožavati samo u živome
biću
svijeta.
B.7.1.9. prepoznaje ulogu obrambenog sustava organizma u preživljavanju – veza MT
Zdravlje (C.3.3.A)
mjera zaštite.
postupke
postupke – veza MT Zdravlje (A.3.2.A, A.3.2.D, C.3.1.B, C.3.2.C); MT Održivi razvoj
(III.C.1.)
B.7.2.6. prepoznaje važnost samozaštite pri pružanju prve pomoći - veza MT Zdravlje
(C.3.1.B)
194
B.7.2.7. prepoznaje znakove koji upućuju na pregrijavanje i pothlađivanje te objašnjava
načine vraćanja organizma u uravnoteženo stanje
B.7.2.8. opisuje moguće uzroke, znakove i načine sprječavanja dehidracije te postupke
vraćanja organizma u uravnoteženo stanje
B.7.2.9. stavlja u odnos epidemiološki lanac i mjere sprječavanja širenja zaraze ukazujući
na važnost prevencije i pravilne primjene antibiotika – veza MT Zdravlje (C.3.1.B)
B.7.3.1. istražuje životne uvjete odabranoga staništa
B.7.3.6. povezuje građu pokrova tijela različitih organizama s načinom njihova života
rezultate.
- veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., B 3.4.); MT Poduzetništvo (A - 3.1., B -
3.1., B - 3.2., C - 3.1. i 3.2.); MT Zdravlje (B.3.2.C)
rezultate.
usvojenome znanju
predloška
D.7.2.2. raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga društva pri korištenju
rezultatima bioloških otkrića - veza MT Održivi razvoj (III.A.4.); MT Osobni i socijalni razvoj
(A 3.3., B 3.2., C 3.2.)
D.7.2.3. objašnjava čovjekovo djelovanje na prirodne procese – veza MT Održivi razvoj
(III.C.2., III.B.1., III. B.2.); MT Građanski odgoj i obrazovanje (C.3.3.)
Održivi razvoj
A. 3.1. Razvija sliku o sebi.
A. 3.3. Razvija osobne potencijale.
B. 3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.
B. 3.4. Suradnički uči i radi u timu.
195
C 3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.
Poduzetništvo
Zdravlje
tjelesne mase.
Vrednovanje:
- razgovorom dobivamo povratnu informaciju o jasnoći gradiva tijekom obrade
- minuta za kraj: učitelj postavlja konkretna pitanja, učenici usmeno odgovaraju te ukratko
ponove služeći se svojim bilješkama i rješenjima u radnoj bilježnici
- učenici izrađuju umnu mapu u digitalnom alatu Mindmeisteru (ili Cooglu, Poppletu, u
PPT-u ili na papiru) o temi Zaštita čovjeka - koža (građa i uloga)

- učenici ispunjavaju liste za samoprocjenu praktičnoga rada - model kože čovjeka (prilog)
- učenici ispunjavaju listu za samoprocjenu uspješnosti pružanja prve pomoći pri
opeklinama i ozeblinama (prilog)
- obilazak galerije, korištenje listom procjene za vrednovanje kao učenje - istraživanje
Zaštita i bolesti kože
- učitelj može sam izraditi kviz u digitalnom altu Kahootu ili Mentimeru i njime vrednovati
učenike

− koža: građa i uloga
− zaštita i zdravlje kože
− obrambeni sustav - zaštita od bolesti
− miniprojekt: Istraži kako prekomjerno izlaganje Sunčevim zrakama djeluje na kožu.
1. sat
Zaštita čovjeka- Koža I.
Uvodni dio sata:
Uvodnu aktivnost započnite rubrikom Potaknimo znatiželju (120. str. u udžbeniku).
Učenici izvode praktičan rad Otisak prsta na 90. str. u radnoj bilježnici. Koža jagodice
prsta može se proučavati i povećalom. Mogu se uzeti otisci različitih prstiju istoga učenika,
ali i usporediti s otiskom prsta drugih učenika u razredu, što može biti zanimljiv poticaj za
raspravu. Postavite učenicima sljedeća pitanja:
Kad se upotrebljava metoda otiska prsta u svakodnevnome životu, a kad u znanstvene
svrhe? Zašto se uzimaju otisci prstiju prilikom izrade osobne iskaznice? Kakav je postupak
na mjestu zločina pri traženju počinitelja kaznenog djela? (Slike otisaka prstiju mogu se
pokazati na IZZI digitalnoj platformi.)
196
Građa kože
Učenici izrađuju model kože prema vlastitoj ideji (maštovitost i originalnost pokazat će i
donošenjem materijala prema vlastitom izboru) (1. prilog).
Slijedi vrednovanje kao učenje prema zajednički oblikovanoj rubrici za vršnjačko
vrednovanje izrade modela kože (2. prilog) prema kojima su i zadani kriteriji za izradu
modela kože.
Kao uvod u aktivnosti kojima će se upoznati s ulogama kože, učenici se uključuju u
brainstorming putem digitalnog alata Mindmeister. Odgovori učenika potiču raspravu koja
ih uvodi u upoznavanje uloge kože i njezine građe.
Učenici gledaju videozapise o građi pokrovnog sustava čovjeka i raspravljaju o
povezanosti građe i uloge pokrovnog sustava (Sustav organa za izlučivanje -
koža, https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/3b8a4b4e-84b0-4580-aa6f-e38efe028ed9/biologija-
8/m07/j01/index.html i https://www.biodigital.com/).
Učenici proučavaju tekst INSERT metodom na editoriju e.skole (ranije navedena
poveznica) pod podnaslovima A koža?, Njega kože, Opekline i što učiniti, Prištići, akne i
miteseri, Rak kože.
Učenici izvode u paru mali pokus o ulozi kože u regulaciji tjelesne temperature. Jedan
učenik iz para stavi ruku u plastičnu vrećicu, a drugi učenik iz para zaveže vrećicu
vunicom ili zalijepi samoljepljivom trakom. Pričekaju nekoliko minuta. Za to vrijeme čitaju
tekst iz udžbenika na 121. i 122. str. o tome koje sve uloge koža obavlja. Učenici
objašnjavaju pokus. Zaključuju koju su ulogu kože tim pokusom dokazali. Metodom
razgovora navode i ostale uloge kože, što zapisuju u bilježnicu popunjavajući učenički
zapis u obliku umne mape (3. prilog).
Ako je dostupno, možete upotrijebiti simulaciju kao što je PISA-in zadatak na poveznici:
http://www.oecd.org/pisa/PISA2015Questions/platform/index.html?user=&domain=SCI&un
it=S623-RunningInHotWeather&lang=hrv-HRV.
Zadatak se odnosi na utjecaj trčanja po vrućini na organizam čovjeka koji se očituje u
dehidraciji i povišenju tjelesne temperature (može doći do toplinskoga udara).
Rješavajući radni listić Kako se štetne tvari izlučuju iz tijela? (4. prilog), učenici povezuju
uloge kože s ostalim sustavima u čovjekovu tijelu koji pomažu u izlučivanju štetnih tvari
kao i sama koža.
Završni dio sata:
Kratkim usmenim ispitivanjem se utvrdi koliko su gradiva učenici usvojili.
2. sat
Zaštita čovjeka- Koža II.
Uvodni dio sata:
Uvodna priča (s IZZI digitalne platforme):
Sjediš na livadi. Prekrasan je i sunčan dan. Ubrao si buket cvijeća i odlučio još malo
istraživati ljepotu oko sebe. Međutim, buket je cvijeća uvenuo jer su u istraživanju prošli
sati. Što se dogodilo? Zašto si se tijekom istraživanja znojio? Odgovore potraži u ovoj
cjelini.
Učenici komentiraju svoje odgovore.
Suradničkim učenjem učenici istražuju o zaštiti i bolestima kože. Upoznaju se s važnosti
zaštite i higijene kože služeći se udžbenikom na 122. str. te sadržajima na IZZI digitalnoj
platformi.
Igrom uloga učenici uvježbavaju što su naučili o zaštiti kože. Jedan učenik u ulozi liječnika
savjetuje pacijenta i daje preporuke o poželjnom ponašanju u slučaju izlaganja Sunčevim
zrakama, o mjerama zaštite, o koristi kratkotrajnom izlaganju Sunčevim zrakama. Učenici
u ulozi pacijenata postavljaju pitanja ili govore o svome problemu s kožom.
197
Alternativno, učenici mogu riješiti radni listić Istraži kako prekomjerno izlaganje Sunčevim
zrakama djeluje na kožu (5. prilog).
Metodom obilaska galerije predstavnici skupine iznose najbitnije zaključke o istraživanju
zaštite i bolesti kože.
Listom procjene koju su učenici izradili na razini razreda uz vođenje provedite vrednovanje
za učenje.
Učenici gledaju materijale na platformi IZZI (slike i opis postupaka pri opeklinama i
ozeblinama). Radom u skupini vježbaju postupke pružanja prve pomoći pri opeklinama i
ozeblinama. Rješavaju radni listić o pružanju prve pomoći kod ozljeda kože i opeklina (6.
prilog) te procjenjuju uspješnost izvođenja postupaka pružanja prve pomoći prema listi
procjene (7. prilog).
Završni dio sata:
Minuta za kraj: učenici usmeno odgovaraju te ukratko ponove služeći se svojim bilješkama
i rješenjima u radnoj bilježnici.
Učenicima učitelj može zadati da prikupe zanimljivosti o koži (8. prilog) i tako ponove
naučeno i prošire svoje znanje.
3. sat
Zaštita čovjeka- Obrambeni sustav
Uvodni dio sata:
U uvodnoj aktivnosti učenici gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi prikazuje ulogu
obrambenog sustava i leukocita prilikom napada patogena i alergena (imunološka
reakcija).
Poželjno je da učenici izrade model imunološke reakcije te da ga objasne na temelju
izrađenog modela.
Učenici promatraju animaciju koja prikazuje usporedbu građe virusa s građom bakterijske i
eukariotske stanice (isključivo na razini da virus nema stanicu, ali ima nasljednu tvar te se
može umnožavati).
Raspravom zašto se virusi umnožavaju samo u drugim živim bićima učenici zaključuju da
virusi nemaju vlastiti metabolizam jer nemaju osnovne dijelove stanice, primjerice,
mitohondrije.
Učenici izrađuju model epidemiološkog lanca te raspravljaju o načinima širenja zaraze,
načinima prevencije i povezanosti epidemiološkog lanca s pojavom epidemija.
Izvedite simulaciju širenja zaraze u populaciji (s pomoću post-it papirića; primjer je
razrađen u MP Škole za život).
Završni dio sata:
Učitelj raspravlja sa učenicima s učenicima o važnosti cijepljenja za zdravlje ljudi i
zajednice.
Učenici za domaću zadaću mogu potražiti informacije o otkrićima cjepiva i njihovu utjecaju
na svakodnevni život.
4. sat
Zaštita i sprječavanje širenja zaraze
Uvodni dio sata:
Učitelj povede razgovor s učenicima o stečenoj i urođenoj imunosti. Neka učitelj pokuša
dobiti uvid koliko predznanje imaju učenici o ovoj temi.
198
Osim prirodno stečene, urođene imunosti (stečene od majke preko posteljice i nakon
rođenja dojenjem) i imunosti stečene prebolijevanjem bolesti, postoji i umjetno stečena
imunost koja se dobije cijepljenjem.
Učenici će na IZZI digitalnoj platformi pogledati videozapis i odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. Što je imunosna reakcija?
2. Kako se imunosni sustav bori protiv bolesti?
3. Kojim se lijekovima koristimo u slučaju bakterijske infekcije?
4. Što je virusima potrebno za razmnožavanje?
5. Kako možemo spriječiti zarazu?
Nakon ponovnog gledanja videozapisa Širenje zaraze možete učenicima zadati da
naprave prikaz puta širenja zaraze među ljudima. Što je epidemija? Prikaz mogu izraditi u
digitalnom alatu Piktochart. Također mogu izraditi i prikaz sprječavanja širenja zaraze.
Učenici zapisuju plan učeničkog zapisa (9. prilog).
Završni dio sata:
Na IZZI digitalnoj platformi učenici mogu riješiti kviz i doznati koliko su naučili o zaštiti
čovjeka.
Na IZZI digitalnoj platformi za domaću zadaću učenici dobivaju upute:
0B
Pogledaj videozapis o stanovnicima na našoj koži. Raspravi s kolegama iz razreda o toj

temi. Odgovori na sljedeća pitanja:
1. Koje organizme nalazimo na koži čovjeka?
2. Kakav utjecaj ti organizmi imaju na nas?
Za samovrednovanje učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi (ako učenici imaju
vlastiti ulaz, bolje je da svatko sam rješava, uz samoprovjeru).
Ukoliko je učitelj u mogućnosti, neka organizira izložbu u razredu povodom Svjetskog dana
zdravlja koji se obilježava 7. travnja.
Materijal i pribor:
− bilježnica
− model kože (i/ili potrebni materijali za izradu modela kože)
− pribor za izvođenje pokusa o ulozi kože:
− prozirna najlonska vrećica
− obična gumica za kosu
− hamer-papir
− flomasteri
− škare
− ljepilo
199
1. prilog
RADNI LISTIĆ: IZRADA MODELA KOŽE
a) Izradi model kože s pomoću odabranih materijala (od kolažnoga papira, stiropora,
plastelina, voska i sl.). Kao predloškom koristi se slikom iz udžbenika (6.2. slika, 121.
str. udžbenika).
b) Prezentiraj model kože u razredu opisujući građu i ulogu kože.
2. prilog
LISTA ZA VRŠNJAČKO VREDNOVANJE PRAKTIČNOGA RADA
prezentiranje, samostalno, uz manje dobro, uz jedva
objašnjavanje detaljno, korekcije, pomoć (3) razumljivo,
rada točno i detaljno, pogreške u
razumljivo manje objašnjavanju
(5) nejasnoće (4) (2)
izgled potpuno, potpuno, uglavnom površno

(preciznost, precizno, manje potpuno, ali napravljeno i
prepoznatljivost) autentično precizno, ali manje manje
(5) prepoznatljivo precizno i nije prepoznatljivo
(4) u potpunosti (2)
prepoznatljivo
(3)
dojam uspješno korektno uglavnom slabo, trebalo

izvedeno i izvedeno (4) dobro s je uložiti više
predstavljeno propustima truda(2)
(5) (3)
200
3. prilog
201
4. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO SE ŠTETNE TVARI IZLUČUJU IZ TIJELA?
Naše tijelo izlučuje štetne tvari organima za izlučivanje. Na 1. a), b) i c) slici prikazani su
sustavi organa kojima se izlučuju štetne tvari.
Napiši ispod slike svakoga sustava koju štetnu tvar izlučuje.
Što bi se dogodilo s našim tijelom da se otpadne tvari ne odstranjuju iz njega?
1. slika
a) probavni sustav b) dišni i optjecajni sustav c) koža
Prisjeti se ranije naučenoga gradiva. Objasni kako je rad probavnoga i optjecajnoga sustava
povezan s dišnim sustavom.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
202
5. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO PREKOMJERNO IZLAGANJE SUNČEVIM ZRAKAMA DJELUJE
NA KOŽU?
Većina ljudi smatra da preplanula koža odaje zdrav izgled. Mnogi ljudi leže satima na
suncu jer pretpostavljaju da preplanulost poboljšava njihov izgled. Međutim, liječnici danas
upozoravaju o opasnostima pretjeranoga izlaganja Sunčevim zrakama.
Istraži zašto je često izlaganje Sunčevim zrakama štetno za zdravlje.
U istraživanju se možeš koristiti različitim izvorima koje ćeš pronaći u školskoj knjižnici,
kućnoj knjižnici, lokalnoj prodavaonici kozmetike i ljekarni, časopisu o zdravlju i kulturi
življenja, na oznakama na bočicama sredstava za zaštitu od sunčanja i sl.
Provjeri na etiketi sadržaj sredstava za sunčanje koje imaš kod kuće ili u drogeriji i ljekarni.
Možeš postaviti i neka pitanja o pojedinim sredstvima (zamoli djelatnike za suradnju).
Na temelju prikupljenih informacija odgovori na sljedeća pitanja:
1. Što znači faktor koji se navodi na sredstvima za sunčanje?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Koji bi faktor liječnici i farmaceuti tebi preporučili za izlaganje Sunčevim zrakama?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Dok si na suncu, koliko često i kad bi se trebao mazati sredstvima za sunčanje?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Kako pretjerano izlaganje Sunčevim zrakama utječe na starenje kože?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Koja se vrsta raka može dobiti od pretjeranoga sunčanja?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Rezultate svoga istraživanja iznesi u razredu.
* Predložite zainteresiranim učenicima da prouče i doznaju nešto više o kosi i noktima.

Pritom se mogu koristiti podatcima s mrežnih stranica ili drugom dostupnom literaturom ili
neka potraže savjete stručnjaka (kozmetičara, farmaceuta, liječnika). Rezultate istraživanja
neka prezentiraju u razredu.
203
6. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO PRUŽITI PRVU POMOĆ PRI OPEKLINAMA I OZEBLINAMA?
Promotri tekst i slike na IZZI digitalnoj platformi te odgovori na sljedeća pitanja:
1. Kako opekline i ozebline nastaju?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
2. Što treba učiniti kako bi se spriječila dublja ozljeda kože nakon što se netko opekao
(naravno, težina ozljede ovisi i o temperaturi kojoj je koža bila izložena pri
opeklini/ozeblini i o površini koja je bila zahvaćena)?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
3. Kako se pruža prva pomoć kod opeklina, a kako kod ozeblina?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
4. Zašto treba imobilizirati udove ako su opečeni?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
5. Zašto osoba s težim opeklinama treba piti tekućinu ili mora primiti infuziju?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
6. Zašto pri pothlađivanju prvo nastaju ozebline na koži lica, ruku i nogu?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
7. prilog
pokazatelji +/
-
Tijekom gledanja videa razumio sam sve etape pružanja prve pomoći.
Mogu prepoznati simptome gušenja kako bih pravovremeno pružio prvu pomoć.
Osjećam da sam spreman pružiti drugoj osobi prvu pomoć u slučaju
opeklina/ozeblina.
Zainteresiran sam da naučim više o postupcima pružanja prve pomoći.
204
8. prilog
ZANIMLJIVOSTI O KOŽI
• Najveći organ našega tijela - 1, 5 - 2 m2.
• Čini 18 % mase tijela.
• Melanin u koži onaj je isti pigment koji se nalazi u šarenici oka.
• U Hrvatskoj svake godine od melanoma umre više od 50 muškaraca i oko 60
žena.
• Oko 80 % mladih ima akne - najčešći problemi kože.
9. prilog
ZAŠTITA I ZDRAVLJE KOŽE
Preventivna zaštita kože od UV zraka
• zaštitna krema
• kapa
• naočale
• boravak u hladu
Bolesti kože
• akne
• osip
• rak kože
Ozljede kože
• otvorene ozljede – rane
• nastale djelovanjem visoke temperature
– opekline
• nastale pothlađivanjem- ozebline
205
Tematska priprema

Trajanje: 4 školska sata (jedan sat- jedan sat- dvosat)
Nastavna tema: 6.2. Zaštita životinja
Biološki koncepti:
• održavanje ravnoteže u prirodi
Ishodi nastave:
živih bića.
A.7.2. povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.8. opisuje položaj važnijih organa u tijelu na primjeru ljudskog organizma
promjenjivost,
biću
svijeta.
Zdravlje (C.3.3.A)
mjera zaštite.
postupke
(C.3.1.B)
206
rezultate.
usvojenome znanju
predloška
D.7.1.6. odabire primjerene metode rada za svoje istraživanje
(A 3.3., B 3.2., C 3.2.)
(III.C.2., III.B.1., III. B.2.); MT Građanski odgoj i obrazovanje (C.3.3.)

Održivi razvoj
A.3. Razmatra uzroke ugroženosti prirode.
C. 3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.
C. 3.2. Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
Poduzetništvo
207
Zdravlje
A.3.3. Održava pojačanu pravilnu osobnu higijenu kože lica i tijela.
C.3.1.B Obrazlaže potencijalne opasnosti u kućanstvu i okolini.
C.3.2.B Objašnjava način pružanja prve pomoći učenicima sa zdravstvenim
poteškoćama.
C.3.2.D Razumije važnost pronalaženja vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju.
C.3.3.A Objašnjava važnost cijepljenja i sistematskih i preventivnih pregleda u školskoj
dobi.
Vrednovanje:
- umna mapa na temu Zaštita životinja

- učenici ispunjavaju analitičku rubriku za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje
izvedenog praktičnog/istraživačkog rada
- lista samoprocjene ostvarenosti ishoda učenja - izlazna kartica s emotikonima
- usmeno razgovorom učenici ponove naučeno i dobiju povratnu informaciju o naučenome
- učitelj može sam izraditi kviz u digitalnom alatu Kahootu ili Mentimeru

− pokrov tijela kralježnjaka
− pokrov tijela beskralježnjaka i nametnika
− imunosni sustav životinja: zaštita od bolesti u životinja
1. sat
Pokrov tijela kralježnjaka
Uvodni dio sata:
Uvodnu aktivnost učitelj neka započne rubrikom Potaknimo znatiželju (126. str. u
udžbeniku). Slike šarenih uzoraka kože životinja (zvijeri) povod su razgovoru o vrstama
životinja kojima pripada uzorak kože i o tome žive li na istome tipu staništa. Učenici
raspravljaju o svojim odgovorima i tako dolaze do zaključaka kako boja i građa pokrova
tijela ovisi o načinu života i okolišu u kojima životinja živi.
Pitanjima s IZZI digitalne platforme, učitelj potakne razgovor i uvede učenike u temu.
Jesu li pokrovi tijela šišmiša i gušterice jednaki? Imaju li sličnosti pokrovi tijela poskoka i
krokodila? Imaju li sve mačke krzno? Jesu li sve vrste goveda kratkodlake? Što je s bojom
krzna? O čemu ovise te prilagodbe?
Učenici gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi. Zatim odgovaraju na pitanja o
razlikama i specifičnim obilježjima pokrova tijela kralježnjaka.
Učenici rješavaju 1. zadatak u radnoj bilježnici na 95. str. Povezuju prilagodbe kože s
vrstom životinje kojoj pripadaju uočavajući pritom razlike u pokrovu tijela pojedinih
predstavnika skupina kralježnjaka.
Učitelj s učenicima izvodi praktične radove (3. zadatak, 96. str. i 8. zadatak, 98. str.)
kojima učenici proučavaju i međusobno uspoređuju pokrov tijela sisavaca, vodozemaca i
riba.
208
Završni dio sata:
Na ploči učitelj zalijepi listu za samoprocjenu uspješnosti u radu (1. prilog). Učenici pri
izlasku iz učionice upišu plus pored stupca koji odgovara njihovu dojmu o postizanju ishoda
nastave.
Zadatak za samostalni rad učenika (u digitalnom sadržaju platforme IZZI): Za domaću
zadaću...
Skupini kukaca pripadaju i paličnjaci. Doznaj više o njihovim prilagodbama s obzirom na
izgled pokrova tijela. Izradi prezentaciju o paličnjacima i predstavi ih razredu.
*Ako ste u mogućnosti, možete napraviti vivarij (inesektarij) s paličnjacima u učionici

biologije. Stoga prethodni zadatak može poslužiti kao dobra priprema za to.
Istraživački zadatak (analizira se na kraju teme)

Učenici mogu da proučiti pera različitih skupina ptica tako što će ih promatrati golim okom,
ali i lupom, povećalom te fotografirati cijela pera, ali i detalje uzoraka te odrediti vrste ptica
na osnovi razlika u izgledu pera. Učenici mogu izraditi školsku zbirku pera.
2. sat
Pokrov tijela beskralježnjaka i nametnika
Uvodni dio sata:
Učenici gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi o kretanju gujavice i njezinim
prilagodbama pokrova tijela. Promatraju i slike različitih organizama beskralježnjaka i
nametnika. Zatim odgovaraju na pitanja o razlikama i specifičnim obilježjima pokrova tijela
beskralježnjaka.
Učenici rješavaju 2. zadatak u radnoj bilježnici na 95. str. Povezuju prilagodbe kože s
vrstom životinje kojoj pripadaju uočavajući pritom razlike u pokrovu tijela pojedinih
predstavnika skupina beskralježnjaka i nametnika.
Malo je poznat imunosni sustav životinja. Najbolje su istraženi sisavci, ne samo jer su
najsličniji nama nego jer ih držimo i kao kućne ljubimce.
Digitalni sadržaj može učenicima dati informacije o potkovastom raku bodljašu kojeg vide i
na fotografiji, a bitan je u farmaceutskoj industriji jer se njegova krv upotrebljava za
otkrivanje nečistoća u lijekovima i medicinskim pomagalima, stoga možemo reći da taj rak
služi zaštiti čovjeka.
Učenici utvrđuju naučeno ispunjavanjem Vennova dijagrama u 7. zadatku na 97. stranici
radne bilježnice. Tako će učenici usporediti pokrov tijela kralježnjaka i beskralježnjaka.
Završni dio sata:
Usmeno razgovorom ponovite naučeno kako biste dobili povratnu informaciju o
naučenom.
Plan učeničkog zapisa dan je u obliku umne mape: Zaštita životinja izrađene na mrežnoj
stranici: https://www.mindmeister.com/1309129213.
3. i 4. sat
Pokrov tijela životinja - provedba istraživačkog/praktičnog rada
Učitelj učenicima zadaje uz to da unaprijed predvidi potrebno vrijeme da izaberu jednu
skupinu životinja, promatraju i prate njihovo ponašanje, obilježja, pokušaju istražiti njihove
prilagodbe povezane s pokrovom tijela, promjenom temperature okoliša (može se izabrati
proučavanje pera različitih skupina ptica i sl.).
209
Jedan prijedlog istraživačkog/praktičnog rada može učitelj pokazati na primjeru vježbe
Tjelesni pokrov životinja čuva tjelesnu toplinu (izvor: Džapo –Tonšetić – Zadražil. 2009.
Zbirka praktičnih radova iz prirode i biologije. Profil. Zagreb.).
Učenici vode dnevnik, bilježe uočene promjene (Pokrov tijela životinja - upute za provedbu
istraživačkog/praktičnog rada su u prilogu). Dnevnike zapažanja trebaju donijeti na zadnja
dva sata obrade ove teme kad se predstavljaju i analiziraju njihovi uradci. Mogu se koristiti
i analitičke rubrike za rad u skupini kao što su ponuđene u 2. prilogu.
Obilaskom galerije radova učenici predstavljaju radove. Učenici na post-it papiriće daju
ocjenu radovima (treba popraviti, djelomično ili u potpunosti) drugih učenika prema rubrici
za vrednovanje istraživačkog/praktičnog rada (3. prilog).
Materijal i pribor:
− bilježnica
− pribor za izvođenje pokusa /upute u radnoj bilježnici:
− mikroskop ili lupa, predmetno staklo, dlaka sisavca, preparat ljuske ribe i kože
žabe
− printer
− post-it papirići
− papir za izlazne kartice
− flomasteri
210
1. prilog
drugomu učeniku.



shvatio.
211
2. prilog
ANALITIČKA RUBRIKA: VREDNOVANJE ISTRAŽIVAČKOG/PRAKTIČNOG RADA

elementi popraviti
sastavnice Postoji osvrt na Razumijevanje

praktičnoga ograničenja problematike
rada dobivenih rezultata primjereno je
(materijal i i/ili na moguća dokumentirano i Zaključci proizlaze
pribor, tijek poboljšanja izvedbe potkrijepljeno ISKLJUČIVO na temelju
rada, istraživanja u usporedbama rezultata vlastitoga
zapažanja, budućnosti. (citatima) sa istraživanja i nisu
zaključak, sličnim ponovljeni rezultati.
crtež) istraživanjima
drugih autora.
metodologija Plan Pojedini sadržaji

istraživanja/izvođenja nisu dobro Plan
praktičnoga rada nije razrađeni, ali istraživanja/izvođenja
jasan i konkretan. većina dobro praktičnog rada jasan je i
Učenik opisuje temu i konkretan.
metodologiju nije znanstveno su Učenik je metodologiju
proveo samostalno utemeljeni. proveo samostalno u
u svom okružju. svom okružju.
Rezultati nisu opisani Rezultati nisu u Rezultati su opisani jasno
jasno i logičnim potpunosti i logičnim slijedom, prate
slijedom, ne prate objašnjeni. ciljeve istraživanja i
ciljeve istraživanja. temelje se na
upotrijebljenoj
metodologiji.
prezentacija Nije se pripremio za Dobro je naučio S lakoćom izlaže i

rada izlaganje: čita, ne izlagati, ali ne zna uspostavlja komunikaciju s
zna odgovoriti na odgovoriti na učiteljem i učenicima.
pitanja učitelja i pitanja koja
učenici.
212
3. prilog
LISTA SAMOPROCJENE RADA U SKUPINI
ime i prezime
učenika
Tijekom sata DA
aktivno sam NE
sudjelovao i DJELOMIČNO
doprinosio radu
skupine.
Navedi dva pojma
koja si razumio na
satu.
Navedi bar jedan
pojam koji nisi
dobro razumio na
satu.
Mogao bih DA
današnje znanje NE
prenijeti drugom DJELOMIČNO
učeniku.
(Zaokruži jedan
odgovor.)
213
Tematska priprema

Nastavna tema: 6.3. Zaštita biljaka i ostalih skupina organizama
Biološki koncepti:
• održavanje ravnoteže u prirodi
Ishodi nastave:
živih bića.
A.7.2 Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.8. opisuje položaj važnijih organa u tijelu na primjeru ljudskog organizma
promjenjivost,
biću
svijeta.
Zdravlje (C.3.3.A)
mjera zaštite.
postupke
(C.3.1.B)
214
rezultate.
usvojenome znanju
predloška
(A 3.3., B 3.2., C 3.2.)
(III.C.2., III.B.1., III. B.2.); MT Građanski odgoj i obrazovanje (C.3.3)
Održivi razvoj
III.A.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
III.A.3. Razmatra uzroke ugroženosti prirode.
III.C.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
C. 3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.
C. 3.2. Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
Poduzetništvo
Zdravlje
215
A.3.3. Održava pojačanu pravilnu osobnu higijenu kože lica i tijela.
C.3.1.B Obrazlaže potencijalne opasnosti u kućanstvu i okolini.
C.3.2.B Objašnjava način pružanja prve pomoći učenicima sa zdravstvenim teškoćama.
C.3.2.D Razumije važnost pronalaženja vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju.
C.3.3.A Objašnjava važnost cijepljenja i sistematskih i preventivnih pregleda u školskoj
dobi.
Vrednovanje:
- razgovorom učitelj dobiva povratnu informaciju o jasnoći gradiva tijekom obrade
- učitelj provjerava razgovorom i uvidom u bilježnice koliko su učenici uspješno napisali
sastavak o temi Kako se razvijao biljni svijet
- učenici pišu T-tablica (ujedno i plan učeničkog zapisa) u bilježnicu (ili prema
mogućnostima u Mindmeisteru (ili Cooglu, Poppletu, u PPT-u) tako da upisuju u lijevi
stupac skupine biljaka, a u desni pripadajuće prilagodbe njihova pokrova.

- učenici ispunjavaju liste za samoprocjenu uspješnosti izvedenog praktičnog rada
mikroskopiranja protoktista.
- učenici odgovaraju na pitanja o zaštiti organizama (u digitalnom alatu Plickers).

− pokrov tijela biljaka
− pokrov tijela višestaničnih algi
− zaštita jednostaničnih protoktista i bakterija
1. sat
Zaštita biljaka i ostalih skupina organizama
Uvodni dio sata:
Uvodnu aktivnost učitelj počinje rubrikom Potaknimo znatiželju (134. str. u udžbeniku),
fotografijom i pričom o lotosovu listu. Učenici gledaju videozapis na IZZI digitalnoj
platformi. Rješavaju sljedeći zadatak: Promotri što se događa s kapima vode nakon što
padnu na površinu lotosova lista.
Raspravom o viđenom učenici zaključuju da je list lotosa jako dobro prilagođen vodenom
okolišu jer svojom voštanom prevlakom odbija vodene kapi. Neka učenici odgovore na
pitanje što bi se dogodilo da list lotosa nema takav oblik zaštite.
Učitelj pokazuje videozapis na IZZI digitalnoj platformi (IZZI Priroda 5) o tome kako je
nastao život: https://moj.izzi.hr/DOS/580/1946.html .Tim kratkim slikovitim prikazom
biološke evolucije učitelj počinje priču i o pojavi biljaka prvo u vodi, a zatim i o naseljavanju
na kopnu.
Prije pisanja sastavka na temu Kako je nastajao biljni svijet učenici se upute da pročitaju
samostalno tekst na 134. i 135. stranici udžbenika i daju im se detaljne upute (1. prilog).
Promatranjem pokrova različitih biljaka i gljive lupom ili mikroskopom (ovisi čime će se
bolje vidjeti) učenici će usporediti izgled i građu njihova pokrova. Moći će zaključiti postoje
li prilagodbe za određene uvjete u kojima žive. Na osnovi vanjskog izgleda površine lista,
prisutnosti dlačica ili voštane prevlake na površini listova i uvjeta u kojima biljke žive,
učenici će moći povezati uvjetovanost građe pokrova biljaka i njihovo preživljavanje.
216
Učenici rješavaju 5. zadatak na 102. str u kojem trebaju proučiti prilagodbe iglica bora
protiv isušivanja. Osim iglica mogu proučiti i druge dijelove golosjemenjača i njihovu
prilagodbu vrlo različitim životnim uvjetima.
U 6. zadatku na 103. str. radne bilježnice promatraju spore paprati i njihovo ponašanje na
zraku i u vodi, čime mogu objasniti povezanost paprati s vlažnim staništem zbog načina
razmnožavanja.
Završni dio sata:
Izlaznom karticom s dva pitanja za provjeru ishoda teme Zaštita biljaka i ostalih
organizama učitelj provjerava koliko su učenici ostvarili odgojno-obrazovne ishode
(2. prilog).
2. sat
Zaštita jednostaničnih protoktista (protista) i bakterija
Uvodni dio sata:
Učenici gledaju videozapis o kretanju papučica, zelenih bičaša i još nekih vrsta
jednostaničnih protoktista koji žive u kapi barske vode koje ste uzgojili i snimili ranije (u
barsku vodu doda se malo suhog sijena ili truloga lišća i drži oko tjedan dana u bočici na
svijetlom mjestu, ali ne izravno na suncu) ako učenici teže uočavaju promatrane
organizme (znamo da su dosta brze pa ih treba zadržati u vidnom polju mikroskopa ili s
pomoću mikrookvira ili niti vate koju iglicama raširimo u vidnom polju).
Učenici izvode praktičan rad Promatranje protoktista (protista) u kapi vode prema uputama
na radnom listiću (3. prilog) te crtaju promatrane organizme.
Pritom trebaju obratiti pozornost na pokrov njihova tijela (trepetljike papučice, glatke
stanične membrane, tjelesne nastavke ili drugo).
Na slici ili videozapisu, učitelj pokaže autotrofne protoktiste i njihovu dodatnu ovojnicu -
staničnu stijenku. Naglasi se da su time autotrofni protoktisti u prednosti jer su tako bolje
zaštićeni. Pitanjem na 136. str. udžbenika na kraju odlomka Jednostanični protoktisti: Hoće
li heterotrofni ili autotrofni protoktisti lakše preživjeti u potencijalno zagađenome okolišu?
Učitelj potakne raspravu kako bi dobio odgovor koji će logično uslijediti nakon što su učenici
upoznali građu i heterotrofnih i autotrofnih protoktista.
Završni dio sata:
Učenici rješavaju listu procjene uspješnosti izvođenja praktičnog rada Promatranje
protoktista (protista) u kapi vode (4. prilog).
Domaća zadaća:
Za vježbu neka učenici riješe i ostale zadatke povezane s ovom temom u radnoj bilježnici.
3. sat
Zaštita organizama- ponavljanje
Uvodni dio sata:
Kratkim usmenim ispitivanjem se ponovi obrađeno gradivo.
Učenici mogu ponoviti praktične radove koje su već izveli tijekom obrade gradiva, ali i
neke nove (ovisno o mogućnostima i vremenu), primjerice, mogu izvesti praktičan rad
Otisak kore drveta (5. prilog).
217
Pokrov tijela biljaka i ostalih skupina organizama - provedba istraživačkog / praktičnog
rada / usustavljivanje gradiva
Učenicima se zada (predvidi se koliko im treba vremena) da odaberu primjere biljaka i
ostalih skupina organizama čiji će pokrov promatrati i usporediti gledano golim okom i
lupom. Neka usporede njihove prilagodbe povezane s pokrovom tijela i uvjetima okoliša
na koje su prilagođeni.
Učenici vode dnevnik i bilježe uočene promjene (6. prilog). Dnevnike zapažanja vođene
prema pravilima izvođenja praktičnog rada trebaju donijeti na zadnja dva sata obrade ove
teme kad se predstavljaju i analiziraju njihovi uradci.
Obilaskom galerije radova učenici predstavljaju svoje radove. Učenici na post-it papiriće
daju ocjenu radovima (treba popraviti, djelomično ili u potpunosti) drugih učenika prema
analitičkoj rubrici za vrednovanje istraživačkog/praktičnog rada (7. prilog).
Odgovaranje na pitanja o zaštiti organizama (preporuka je napraviti u digitalnom alatu
Plickers, ako se njime koristite) poslužit će za usustavljivanje gradiva i dobivanje povratne
informacije o usvojenosti ishoda učenja pojedinačno, ali i za cijeli razred.
*Jedan prijedlog istraživačkog/praktičnog rada možete pokazati na primjeru vježbe

Istraživanje dlakavosti listova (izvor: Džapo –Tonšetić – Zadražil, Zbirka praktičnih
radova iz prirode i biologije. 2009. Profil. Zagreb. na 92. str.).
Učenici mogu riješiti kviz na IZZI digitalnoj platformi.

Završni dio sata:
Učenici izrađuju T-tablicu (ujedno i plan učeničkog zapisa) u bilježnici (ili prema
mogućnostima u Mindmeisteru, Cooglu, Poppletu, u PPT-u ili jednostavno na papiru) tako
da u lijevi stupac upisuju skupine biljaka, a u desni pripadajuće prilagodbe njihova pokrova
(8. prilog). Odgovore učitelj komentira s učenicima.
Materijal i pribor:
− bilježnica
− mikroskopi
− materijal za mikroskopiranje: uzorci pokrovnog tkiva biljaka i gljive (šampinjona)
− pribor za mikroskopiranje: iglica za prepariranje, predmetna i pokrovna stakalca,
Petrijeva zdjelica, bočica vode s kapaljkom
− hamer-papir
− flomasteri
218
1. prilog
KAKO JE NASTAJAO BILJNI SVIJET?
Upute za pisanje sastavka:
Objasni povezanost građe i uloge pokrova pojedinih skupina biljaka s (evolucijskim)
tijekom nastajanja biljnoga svijeta. U opisu iskoristi sve zadane pojmove. U pisanju slijedi
pitanja tako da odgovore uklopiš u opis.
Pojmovi koje je potrebno objasniti u sastavku: 

mahovine, papratnjače (preslice, prave paprati), golosjemenjače, kritosjemenjače, biljni
organi s provodnim žilama, nema razvijene biljne organe, zaštitni mehanizmi: debela kora,
smolasti kanali sa smolom u svim biljnim dijelovima, voštane prevlake na igličastim
listovima, razvijeni biljni organi, za vodu vezane zbog razmnožavanja.
Pitanja:
1. Objasni kojim se tijekom odvijao razvoj biljnoga svijeta.
2. Gdje je najprije nastajao život: u vodi ili na kopnu?
3. Zašto se sve skupine biljaka nisu odjednom pojavile na kopnu?
4. Kakve su i jesu li iste površine listova pojedinih skupina biljaka?
5. Zašto neke biljke imaju čvrste stabljike i listove presvučene voštanim prevlakama?
6. Zašto neke biljke na površini lista imaju dlačice?
7. Čemu služi pokrov biljaka?
2. prilog
IZLAZNA KARTICA S DVA PITANJA ZA PROVJERU ISHODA TEME ZAŠTITA
BILJAKA I OSTALIH ORGANIZAMA
1. Navedi dva primjera vrste biljaka i/ili ostalih organizama i njihove prilagodbe
pokrova tijela uvjetima okoliša.
_________________________________________________________
_________________________________________________________
2. Izvedi zaključak o važnosti pokrova tijela i zaštiti biljaka i/ili ostalih organizama.
_________________________________________________________
_________________________________________________________
_________________________________________________________
219
3. prilog
RADNI LISTIĆ - PRAKTIČAN RAD: PROMATRANJE PROTOKTISTA (PROTISTA) U
KAPI VODE
Pribor i materijal:
mikroskop, pribor za mikroskopiranje, barska voda, malo sušenoga sijena, uzorak
protoktista.
Upute za rad:
U barsku vodu dodaj malo suhoga sijena ili truloga lišća i drži oko tjedan dana u bočici na
svijetlome mjestu, ali ne izravno na suncu.
U slučaju da teže uočavaš promatrane organizme (ti su organizmi dosta brzi pa ih treba
zadržati u vidnom polju mikroskopa), posluži se mikrookvirom ili nitima vate koju iglicama
raširi u vidnome polju.
Tijek rada:
1. Promatraj kapi vode i uzorka protoktista pod malim povećanjem mikroskopa.
2. Prema mogućnostima protoktiste možeš obojiti dodavanjem boje u hranu.
3. Obrati pozornost na pokrov njihova tijela (trepetljike papučice, glatke stanične
membrane, tjelesne nastavke ili drugo).
4. Nacrtaj promatrane organizme.
4. prilog
LISTA PROCJENE USPJEŠNOSTI IZVOĐENJA PRAKTIČNOG RADA
PROMATRANJE PROTOKTISTA (PROTISTA) U KAPI VODE
POKAZATELJI +/
-
Tijekom rada razumio sam sve etape izvođenja praktičnog rada.
Izvođenju praktičnog rada pristupio sam ozbiljno i odgovorno.
Proveo sam uspješno sve etape praktičnoga rada.
Mogu prepoznati i razlikovati pojedine vrste protoktista na osnovi praktičnoga rada.
Mogu nacrtati skicu pojedinih vrsta protoktista.
Mogu prepoznati na skici dijelove pokrova tijela odgovorne za zaštitu pojedinih vrsta
heterotrofnih protoktista.
Razumijem razliku između stanične stijenke, stanične membrane te dodatne zaštitne
ovojnice.
*Lista je nastala prema idejnome modelu liste procjene praktičnoga rada Škole za život.
220
5. prilog
RADNI LISTIĆ - PRAKTIČAN RAD: OTISAK KORE DRVETA
Pribor i materijal: papir A4 formata, obična olovka, selotejp, spužvica s tintom.
Upute za rad:
Načini otisak kore drveta tako da prisloniš papir na koru odabranoga drveta i lagano
osjenčaš kvadrat površine 1 – 2 cm2 na papiru.
Otisak svoga prsta načini prema već poznatome načinu (3. zadatak, 90. str. udžbenika)
koristeći se spužvicom s tintom.
Tijek rada:
Načini otisak kore drveta i otisak svoga prsta te ih promotri i usporedi.
Nalijepi presliku kore drveta i svoga kažiprsta u donje pravokutnike. Napiši naziv slike.
____________________________ ____________________________
Usporedi otisak kore drveta s otiskom svoga prsta.
Što zaključuješ?
Imaju li sličnosti napravljeni otisci?
Objasni svoj odgovor.
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
221
6. prilog
RADNI LISTIĆ - PRAKTIČAN RAD: POKROV TIJELA BILJAKA I OSTALIH SKUPINA
ORGANIZAMA - PROVEDBA ISTRAŽIVAČKOG / PRAKTIČNOG RADA /
USUSTAVLJIVANJE GRADIVA
Pribor i materijal: lupa, mikroskop, sobne biljke različitih tvrdoća i glatkoća listova, vodene
biljke (vodena paprat nepačka, vodena kuga i dr.), gljive.
Upute za rad:
Promotri golim okom, lupom i/ili mikroskopom barem dva uzorka pokrovnih tkiva biljaka,
gljiva (šampinjona), steljki algi i /ili jednostaničnih zelenih algi.
Nacrtaj promatrano u bilježnicu.
__________________ __________________
Zaključi postoje li prilagodbe za određene uvjete u kojima žive promatrani organizmi.

Navedi primjer.
______________________________________________________________
Poveži na primjeru uvjetovanost građe pokrova biljaka i njihovo preživljavanje.
_______________________________________________________________
222
7. prilog
ANALITIČKA RUBRIKA ZA VREDNOVANJE ISTRAŽIVAČKOG/PRAKTIČNOG RADA

elementi popraviti
sastavnice Moguća su Sastavnice

praktičnog poboljšanja izvedbe istraživačkog/
rada istraživanja u praktičnog rada
(materijal i budućnosti. obuhvaćene su Sve sastavnice rada
pribor, tijek radom, ali ih treba obuhvaćene su i detaljno i
rada, detaljnije opisati. objašnjene na temelju
zapažanja, rezultata vlastitog
zaključak, istraživanja.
crtež)
metodologija Plan Pojedini sadržaji

istraživanja/izvođenja nisu dobro Plan
praktičnog rada nije razrađeni, ali istraživanja/izvođenja
jasan i konkretan. većina dobro praktičnog rada jasan je i
Učenik opisuje temu i konkretan.
metodologiju nije znanstveno su Učenik je metodologiju
proveo samostalno utemeljeni. proveo samostalno u
u svom okružju. svom okružju.
Rezultati nisu opisani Rezultati nisu u Rezultati su opisani jasno
jasno i logičnim potpunosti i logičnim slijedom, prate
slijedom, ne prate objašnjeni. ciljeve istraživanja i
ciljeve istraživanja. temelje se na
upotrijebljenoj
metodologiji.
prezentacija Nije se pripremio za Dobro je naučio S lakoćom izlaže i

rada izlaganje: čita, ne izlagati, ali ne zna uspostavlja komunikaciju s
zna odgovoriti na odgovoriti na učiteljem i učenicima.
pitanja učitelja i pitanja koja
učenici.
223
8. prilog
ZAŠTITA ORGANIZAMA
skupina biljaka, gljiva i ostalih skupina zaštita i prilagodbe pokrova tijela
organizama
mahovine - slabo razvijen pokrov, povezan s vlažnim
staništem
papratnjače - razvijeni biljni organi, za vodu vezane

zbog razmnožavanja
- zaštitni mehanizmi: debela kora, smolasti

golosjemenjače kanali sa smolom u svim biljnim dijelovima,
kritosjemenjače voštane prevlake na igličastim listovima
gljive - uz celuloznu stijenku sadrže i hitin
višestanične i jednostanične alge - uz staničnu membranu sadrže i staničnu

stijenku
bakterije - sadrže membranu, staničnu stijenku i
dodatni zaštitni ovoj
224
Tematska priprema
Trajanje:
Nastavna tema:
Biološki koncepti:
•
Ishodi nastave:
Vrednovanje:

−
1. sat
Uvodni dio sata:
Završni dio sata:
225
2. sat
Uvodni dio sata:
Završni dio sata:
3. sat
Uvodni dio sata:
Završni dio sata:
Materijal i pribor:
−
226

Biologija 7 Prirucnik PDF

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biologija 7 Prirucnik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Martina Čiček • Dubravka Karakaš • Ozrenka Meštrović • Tanja Petrač

Zagreb, Hrvatska, 2019.

Član smo europskog udruženja izdavača udžbenika.

Sve sadržaje potražite na:

Vrednovanje učenika u nastavnom procesu 5

Vrednovanje je postupak ili niz postupaka kojima se određuje stupanj ostvarenosti

Vrednovanje se može provoditi na različite načine, u različito vrijeme i s različitom

Sumativno vrednovanje uglavnom se izražava brojčanom ocjenom, a u okviru

Dijagnostičko vrednovanje u osnovi ne donosi brojčanu ocjenu, a često se provodi na

Svaki oblik/vrsta vrednovanja ima određenu ulogu. Dijagnostičko vrednovanje služi

Jedan od najvažnijih zahtjeva za onoga koji vrednuje jest objektivnost, što

Da bi se ta dva obilježja/zahtjeva vrednovanja, iako u načelu suprotna, mogla

Nelagodu i strah tijekom pismenih i usmenih provjera znanja moguće je ublažiti

Rubrike za vrednovanje mogu se organizirati u različitim oblicima, najčešće korištene

Holističke rubrike (1. tablica) su jednodimenzionalne rubrike koje uglavnom služe za

1. tablica: Primjer holističkih rubrika. Rješavanje problema.

Iako se u obrazovnom sustavu još uvijek najjači naglasak stavlja na vrednovanje

Za veću fleksibilnost i kratkoročno planiranje, odnosno brze izmjene plana

Vrednovanje kao učenje, vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, učenicima

Samovrednovanje je vrednovanje vlastitih ideja, rada ili rezultata. Kvalitetno

Vršnjačko vrednovanje jest vrednovanje ideja, postupaka ili rezultata vršnjaka,

Bilo kakvo vrednovanje, pa tako i vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, mora

Vrednovanje naučenog provodi se uglavnom na kraju nastavne teme ili određenog

Vrednovanje naučenog uglavnom se provodi kao sumativno vrednovanje s pomoću

Primjeri bilješki o odnosu prema radu:

Primjeri povratnih informacija u svrhu vrednovanja za učenje i vrednovanja kao

Primjeri mogućih ocjena, odnosno opisa razina ostvarenosti

World cafe (svjetski kafić)

Intervju u tri koraka

makrokoncept odgojno-obrazovni ishodi (jezgrovni) razrada odgojno-obrazovnih ishoda

A. Organiziranost živoga svijeta

B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

C. Energija u živome svijetu

- Opći plan izvedbe nastave i ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda

tematska broj nastavna

Organiziranost prirode i obilježja živih bića

Disanje živih bića

D.7.1.6. Odabire primjerene metoda rada za svoje

Prehrana živih bića

Prijenos tvari kroz

Zaštita živih bića

3. Hranidbeni odnosi na staništu

11. Plućno i stanično disanje, mehanika disanja

21. Disanje protoktista/ gljiva/ bakterija I.

33. Prehrana biljaka

40. Optok krvi kroz tijelo

Prijenos tvari kod jednostaničnih organizama- provedba istraživačkog/

55. Kretanje beskralježnjaka i heterotrofnih protoktista

62. Pokrov tijela beskralježnjaka

68. Usustavljivanje nastavnih sadržaja 7. razreda osnovne škole

ORGANIZIRANOST PRIRODE I OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA

Trajanje: 3 školska sata

Nastavna tema: 1.1. Organizacijske razine u prirodi

Nastavni sadržaji koji se obrađuju:

ORGANIZIRANOST PRIRODE I OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA

Trajanje: 3 školska sata

Nastavna tema: 1.2. Građa i oblježja živih bića

Vrednovanje kao učenje:

Nastavni sadržaji koji se obrađuju:

ORGANIZIRANOST PRIRODE I OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA

Trajanje: 2 školska sata

Nastavna tema: 1.3. Raznolikost živih bića

Vrednovanje kao učenje:

3 informacije za koje mislim da znam