Green Garden broj 72 sijeanj / veljaa 2011.

godina XI cijena 3 K M

Vjesnici proljea Top pet sorti krumpira Zimska rezidba breskve Zimski pak Japanska kruka

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

PHENIX
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO

Vinograd: koliina: 60-70 kg/dulum

Vonjak: koliina:80-100 kg/dulum

Povre: Koliina 80-120 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Urednikova rije
Prvi broj glasila Green Garden, u 2011. godini, na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz cvjearstva, povrtlarstva, voarstva, zatite bilja. Proljetna sadnja lukovica obavlja se poetkom oujka, a veina lukovica cvate tijekom ljeta. Koje lukovice odabrati za proljetnu sadnju, kako obaviti izbor sadnog mjesta te obaviti samu sadnju, saznajte puno vie iz priloga pod naslovom Obojite ljeto lukovicama. Priloge posveene povru zapoinjemo s radiem, kojeg mnogi smatraju pravom zimskom salatom. Sve o uzgoju radia moete proitati na stranici broj 10. Sredinom veljae u junim podrujima Hercegovine mnogi proizvoai kreu sa sadnjom krumpira. Vjeita dvojba, rezati gomolje krumpira ili ne. Ako ste se ve odluili za rezidbu gomolja onda to inite po naputcima struke, a o svemu tome moete vie proitati u prilogu pod naslovomRezidba gomolja krumpira. Isto tako donosimo poseban prilog o vanijim sortama krumpira. Stranice posveene voarstvu zapoinjemo prilogom o radovima u vonjaku tijekom zime, a nastavljamo s prilogom o pravilnoj sadnji voaka. Breskva je najzastupljenija kotiava vona vrsta na podruju Hercegovine. Rezidba breskve je vrlo odgovoran i struan posao o kojem ovisi buduu rod. Sve o rezidbi breskve moete proitati na stranici broj 22. Posljednjih nekoliko godina zabiljeena je sve ea pojava suenja krakova trsova, pa i u hercegovakim vinogradima. to je uzrok tome proitajte u prilogu kojeg potpisuje mr. sc. Milorad ubi. Na stranicama koje su posveene voarima donosimo jo zanimljivih naslova ali vam svakako preporuamo da proitate prilog o japanskoj kruci ili Nashi i prilog o japansko-kineskim sortama ljiva koje su sve vie traene od proizvoaa. Stranice posveene zatiti bilja ispunjene su sa nekoliko interesantnih priloga od kojih izdvajamo: tetnici drva voaka i Bolesti jabuka tijekom uvanja. Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o uzgoju crvene djeteline, novom nainu vezanja vinove loze, lijeski. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
Vjesnici proljea Uzgoj kaktusa iz sjemena Obojite ljeto lukovicama Lonci za cvijee i ukrasno bilje Povrtnjak sredinom zime SVJEI RADI zimska poslastica uvanje krumpira kroz zimu Rezidba gomolja krumpira - da ili ne? Grijanje zatienih prostora Obvezna rezidba smokve ::: Kalemarski vosak za zatitu rana drvenastih biljaka Zimski pak za zatitu voaka i vinove loze tijekom zime Top 5 najznaajnijih sorata krumpira u BiH Radovi u vonjaku tijekom zime Najee pogreke kod sadnje voaka PITANJA I ODGOVORI tetnici u drvu voaka Zimska rezidba breskve Suenje krakova trsa Lijeska stablo ili grm Nashi kruke neto sasvim novo Kinesko - japanske sorte ljive Novi naini vezanja vinove loze i voaka Bolesti kukuruza u skladitu ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

4 5 6 8 9 10 11 12 13 14 15 16 18 19 20 21 22 23 24 26 27 28 29 30

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

4
Uzgoj na balkonu
Jaglace moete posaditi u jednu veu posudu s drugim cvijeem otpornim na hladnou. Na dno posude stavite neto za drenau (npr. ljunak) u visini od nekoliko centimetara. Posudu ispunite kvalitetnim supstratom. Malo strpljenja i mate bit e dovoljno da zablista dobra kombinacija. Zemlju moete prekriti mahovinom i zalijevajte kada je ona posve suha.

Jaglaci u vrtu
Dobro rastu u obinom, hranjivom i vlanom vrtnom tlu u polusjeni ili na suncu. Maliranje u proljee, zalijevanje ljeti, uklanjanje suhih ocvalih cvjetnih glava, neke su od osnovnih mjera. Okruite ih dobrim susjedima koji e im pruiti zatitu, a nee zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro e se snai meu lukovicama (narcisi, irisi, zumbuli, afrani), mauhicama, tratinicama, pepeljugom. Prihranjujte svakih 10 dana tekuim mineralnim gnojivom za cvjetnice. Uz pravilnu i briljivu njegu, jaglaci e u dobro osvijetljenoj, prozranoj i svjeoj prostoriji cvasti dva mjeseca. Kada zavri period cvatnje, nemojte bacati jaglace koje ste drali u kui, ve ih presadite u vrt. Stavite ih na polusjenovito mjesto. Ako ih posadite u vlanu zemlju bogatu organskim tvarima, sljedee proljee e ponovo procvjetati. Prilikom presaivanja, vee grmove moete razdvojiti.

Vjesnici proljea
Vjesnici proljea u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu predstavljaju pravo malo udo. Prve cvjetne vrste koje uz mauhice ukraavaju vrtove u zimskim danima su jaglaci. Svojom ljupkou i svjeinom uspijevaju zainteresirati mnoge, pa i one koji nisu ljubitelji cvijea.
Josip Brkljaa,ing.
atinsko ime Primula (primusprvi) odnosi se na ranu cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat vrstama, koje se odlikuju velikom raznolikou oblika i boja. (Kaun, jaglac, jagorevina, kao da je mnotvo imena - slijedilo mnotvo vrsta.) Postoje njene primule za zatvorene prostore, vrste koje vole vodu za movarne vrtove, zbijeni i minijaturni tipovi za kamenjar, te vrste osobito prikladne za vrtne gredice. Jaglac je vrlo zahvalne trajnica, niskog rasta. Listovi su dosta iroki , hrapavi s udubljenom nervaturom, a cvat se sastoji iz mnotva sitnih cvjetova. Korijen je vrlo kratak i ne ide duboko u tlo. Primula spp.-hibridi, kojih u posljednje vrijeme ima u svim bojama i oblicima, su vrijedne pretproljetne trajnice, koje cvatu veoma rano. Sadimo ih u vrtove, ali i u sanduie i lonce pa su i sobne biljke. Razmnoavaju se dijeljenjem nakon

cvatnje i sjemenom u jesen. Najee ih nabavljamo u punom cvatu i samo presaujemo.

Uzgoj jaglaca u zatvorenim prostorima

Ako ih drimo u kui, moramo imati na umu da se radi o izvorAgrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi zimskog cvijea istiu jaglace koji se sve vie trae kako za sadnju u vrtovima tako i posudama. U ponudi su sadnice razliitih boja. Jaglac kao ljekovita biljka koristi se u lijeenju plunih bolesti, nesvjestice, lupanja srca. aj od cvjetova poveava broj crvenih krvnih zrnaca. Lijei zaepljenost, histeriju. Uzima se korijen: tri etvrtine lice, na tri decilitra prokljuale vode- tri puta dnevno po alicu

no vrtnoj biljci, kojoj odgovaraju neka hladnija prostorija, u kojoj temperatura nije via od 12 do 14C. Posebno e dobro uspijevati u zimskom vrtu ili uz prozor. Ne podnosi preobilno zalijevanje, ali ni zasuivanje korjenove bale. Koristite iskljuivo meku vodu.

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

5
cereusa i Opuntia, dobro uspijevaju ak i na iznenaujue niskim temperaturama - iako im nikako ne odgovara kombinacija hladnoga i mokrog. U blagim podnebljima s malo mraza uspijevaju i vrste sa spektakularnim rozetama, primjerice Agave americana i njezini kultivari, A. filifera i Beschorneria yuccoides. Poluotpornim biljkama treba dobro propusno mjesto i dobra zatita. Poeljno ih je smjestiti uz topao, zaklonjen zid, kako bi bile to zatienije. Tamo gdje temperature ne padaju ispod 7-10oC, primjerice

Uzgoj kaktusa iz sjemena

Matea Pehar, dipl. ing.
eutim, otkako je na BH trite uplovila poznata sjemenska kua Franchi, ija je matina zemlja Italija, ni to vie nije nemogue. Tako, zahvaljujui ba Franchiju, uz proljetnu nabavu sjemena rajice, paprike, mrkve i ostalog povra moete nabaviti i odabrano sjeme kaktusa. Svakako, preporuamo ono s oznakom Green Garden. A iako nam se sve to ini malo komplicirano, posao sjetve i proizvodnje kaktusa nije uope teak, ak ni za apsolutne poetnike. Razumljivo je da se ipak trebamo pridravati nekih osnovnih pravila i zahtijeva biljke.

Tekue gnojivo za kaktuse

Iako to zasigurno nismo znali, kaktusi se mogu uzgojiti i iz sjemena. Zapravo, veina kaktusa se upravo proizvodi, odnosno, razmnoava sjetvom sjemena. A zato to nama uope nije bilo poznato, ne treba biti zauujue s obzirom da ove bodljikave, a opet vrlo simpatine biljke uglavnom nabavljamo kao ve gotov proizvod u cvjearama.

juna podruja, malo je ogranienja za odabir sukulenata za vrtove.

Prihranjivanje
U razdoblju rasta potrebno je prihranjivati kaktuse i ostale sukulente da budu zdravi, da dobro rastu, te da potaknete cvatnju. Danas na tritu ima nekoliko vrsta hranjiva ali preporuamo ono namjensko za kaktuse i sukulente. Gnojivo se koristi svaka 2-3 tjedna u vrijeme aktivnog rasta biljke. Nikada ga nemojte koristiti u razdoblju mirovanja ili ako je tlo suho, jer bi to moglo otetiti stabljike i listove.

Sjetva u poseban supstrat

Tako je sjeme kaktusa nuno posijati u namjensku Flortis zemlju za kaktuse koju trebamo rasporediti u prethodno oienu posudu i to
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

u sloju od 5 cm debljine. Kada se pripremljena zemlja malo navlai, po njenoj se povrini rasporeuje sjeme kaktusa koje se potom blago i utisne pod njenu povrinu. Ali, sjeme nipoto ne smije biti potpuno pokriveno zemljom, izuzev vrlo krupnih sjemenki kakve imaju opuncije i astrofitumi. Posuda se nakon toga treba zatititi staklom ili plastinom folijom i smjestiti na svijetlo mjesto, ali nipoto na izravnu sunevu svjetlost. Tijekom nicanja potrebno je, pak, odravati temperaturu od 20 do 30 stupnjeva C. U pravilu, nou temperatura moe biti neto nia, a danju via. Zbog osiguravanja navedene temperature sjetva kaktusa se planira uglavnom za ljetne mjesece. Ovisno o vrsti kaktusa, sjeme nie za 4-10 dana a biljice obino imaju oblik malih okruglih glavica razliitih boja. Nakon 2-3 mjeseca preporua se prvo, a nakon toga i

drugo pikiranje u neto kvalitetniji profesionalni supstrat za cvijee. Na taj nain, uz malo truda i njege, moemo uzgojiti kaktuse i u vlastitom angamanu.

Kaktusi na otvorenom
Paljivim odabirom i vjetim rasporeivanjem u vrtovima i u relativno svjeijim podnebljima mogu se uzgojiti atraktivne zbirke kaktusa i ostalih sukulenata. Ipak, malo je sukulentnih vrsta koje podnose viak vlage; ak i otporne vrste zahtijevaju dobru propusnost tla - takve vrste dobro uspijevaju u povienim gredicama iz kojih viak vode slobodno otjee. Meu najotpornijim su Opuntia humifusa, Sedum i uvarkua (Sempervivum), te neke vrste rodova Crassula i Umbilicus. Uz dobru propusnost i puno sunca ljeti, brojne pustinjske biljke, osobito neke vrste rodova Echino-

Supstrat za uzgoj kaktusa

Obojite ljeto lukovicama

Ove lukovice mogu se saditi od oujka do svibnja. Sada je vrijeme za planiranje i kupnju.
Josip Brkljaa, ing.
krasne lukovice ne podnose teka zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. Prilikom sadnje lukovicu vrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa zemljom.
Cvijet dalie

Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zrani dep pa se ne moe ukorijeniti. Dubina sadnje: openito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta vea od veliine (promjera) lukovice. Najei razmak sadnje je 8 do 10cm za sitne lukovice, a 10 do 20 cm za krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 navie iste vrste. Tako ete dobiti mnogo ljepu sliku. Ukoliko je potrebna gnojidba, koristite kotano brano, a nikako svjei stajski gnoj. A na kraju ljetno-jesenske sezone cvatnje pripremaju se za prezimljavanje.

Dahlia hybrida (dalija, georgina)

Vladarica vrtova od konca ljeta pa do prvih jesenskih mrazeva. Bogatstvom oblika i boja plijene nau pozornost u vremenu kada je veina vrsta ve ocvala. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo

je na mraz, pa ih sadimo kad proe opasnost, od konca oujka do sredine travnja. Iznad svega, dalija je vrlo prilagodljiva biljka. Iako voli humusno-ilovasto tlo, rast e gotovo svagdje. Voli sunce, ali e uspijevati i u polusjeni. Zadebljalo korijenje ili, kako je uvrijeeno rei gomolj, sadi se na dubinu 15 cm, tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5 cm. Gredica samo za dalije je idealan nain uzgoja, ali one e se snai meu trajnicama na rubnom dijelu gredice, ak i u kamenjaru ili u balkonskom sanduiu (patuljaste vrste). U sunim podrujima, uz obilno zalijevanje dobro je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore drvea (oko 5 cm), koji e sprijeiti brzo isparavanje vode. Visoke stabljike nekih sorata trebaju potporanj, tap koji e se zabiti prije sadnje da se ne oteti gomolj.

Dva ili tri puta u sezoni, dalije treba pognojiti kompleksnim mineralnim gnojivom siromanim duikom, da bi cvatnja bila bogatija.
Cvijet gladiole traje do dva tjedna

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

7
Andreas Dahli (po kome je biljka nazvana) smatrao je daliju povrem, a ne vrtnim cvijeem. 1815. u Belgiji je uzgojena dalija s dvostrukim cvjetovima i zanimanje se s gomolja prebacilo se na cvijet. kojem su jednom posaeni. Postojea paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse. Ljiljani su simbol istoe i nevinosti. To je cvijet sveanih trenutaka. uti ljiljan znak je brige i boli.

Gladiolus sp. (gladiola)

Dostojanstvenost njenih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna znaajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i esterolatini cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim nijansama duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15 cm u divovskih. Sade se na sunano mjesto, zatieno od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 10-13 cm, razmak sadnje 10-15 cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednog cvjetnog klasa ne traje due od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini, dovoljno blizu jedna druge, meusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. Osim kao vrtno cvijee izvrsne su i za rez. Ime roda dolazi iz latinskog jezika, u znaenju mali ma, kao aluzija na oblik listova.

Freesia hybrida (frezija)

Svojom ljupkou i opojnim mirisom dotiu i osvajaju. Vrlo dobro poznate kao cvijee za rez, a manje su poznate vrtne frezije. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom poinje naa avantura. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zatieno od vjetra, a tlo plodno i ocjedito. Sade se u skupinama, na dubinu 5 do 8 cm, a razmak izmeu gomolja je 10 cm. Iz svakog gomolja potjerat e 4 do 6 cvjetnih stapki, svaka sa 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne reemo, potjerat e nove cvjetne stapke, nakon to se prve osue. Redovito zalijevanje je dio koji se ne preskae u uzgoju fezija. Friedrich Heinrich Theodor Frees njemaki botaniar i brodski lijenik, po kome je frezija dobila ime. Domovina frezija je Karipska oblast u junoj Africi.

Cvijet ljiljana

Canna hybrida (kana)

Biljka prekrasnog lia i tropskog izgleda. Cvjetni klas u svemu podsjea na gladiolu, osim to nema njezinu popularnost. Lie joj je veliko i snano, zelene ili tamne crvenkastosmee boje. Cvjetovi mogu biti jednobojni uti, crveRazliito obojeni cvjetovi kane

ni, ruiasti ili naranasti, ali ima ih proaranih kontrastnim bojama. Koristi se u cvijetnjacima i gredicama te na terasama. Rizome kane potjeramo u tresetnom supstratu krajem veljae, a na otvoreno ih sadimo kad proe opasnost od mraza. Kana troi puno hranjiva pa joj treba osigurati duboko i hranjivo tlo. Na manje povrine sade se niske biljke, visina 50 do 60 cm. Visoke sorte, visine 150 obino su u drugom redu u gredici. Sade se u manjim skupinama od po nekoliko biljaka, a razmak sadnje je 40 cm. Dubina sadnje je 10 cm. Ljubiteljica je sunca. Ime roda je staro klasino ime za biljku koja nalikuje na trsku.

Lilium sp.(ljiljani, krin)

Reputacija teko uzgojivih biljaka, danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veliini cvijeta, snazi i otpornosti.

Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veliina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30 cm, raspon boja obuhvaa cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke ine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunano mjesto, stabljike e se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ete nepravilne biljke. Za razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili meu niske pokrivae tla. Lukovice nemaju zatitni omota pa se lako osue, o emu moramo voditi rauna. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vrak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presaivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na
Frezije cvatu od kolovoza do listopada

Kao i dosada njih, tako i o ve godine, za pro ljetnu sadnju lukovica Sjemenarnin i Agrocentri u Mostaru i ir o kom Brijegu u svojoj ponu di imaju veliki iz bor razliitih vrsta lukovica i sorti, koje uistinu osigu ravaju lijep iz gled vaih cvjetnih gredica kraje m proljea i poe tkom ljeta...

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Lonci za cvijee i ukrasno bilje

Sobno cvijee se uzgaja u razliitim vrstama posuda, ije dimenzije prije svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijea veliku panju pridaju upravo njenom odabiru
Vrhunac su posude od terakote koja je ujedno neto vie od gline i koja zbog svog velikog arma predstavlja najbolju opciju za ukraavanje domova, balkona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta glinenih posuda vodite rauna da nemaju nikakve otre rubove koji se mogu lako otkrhnuti a dobra posuda imat e i dobar zvuk kada kucnete po njoj. I jo neto, kada se na glinenim posudama pojave bjelkaste mrlje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva, problem rjeavate etkicom namoenom u octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.

ne otvore pa mogu posluiti i umjesto tanjuria ili drugih podmetaa koji se obino stavljaju pod posude.

Plastine posude-najloiji izbor

I doista, plastine posude jesu najprihvatljivije s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i najpogodnije. Zato? Zato to takve posude nisu namijenjene za velike sobne biljke jer su prelagane i kao takve prilino nestabilne. Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u sluajevima kada su neadekvatne tj. premalene i kada se zemlja u njima prosui. Meutim, moemo ih koristiti za manje cvjetne biljke posebice ako imamo malo vei broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jeftine plastine posude esto i neugledne, uz malo nae kreativnosti i taj nedostatak lako moemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se posluiti trikom uz pomo ljepljive trake kojom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se boja osui, skinemo ljepljivu traku i dobili smo pruge koje po elji zatim moemo obojiti i nekom drugom bojom. Tako, uz malo kreativnosti, za kratko vrijeme i najneugledniju plastinu posudu za cvijee moemo preobraziti u areno umjetniko djelo. Iz navedenog teksta jasno se vidi kako svaka posuda nije dobra i odgovarajua za svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su vrlo zahtjevne i kao takve trae maksimum panje, poevi od redovitog prihranjivanja pa sve do izbora odgovarajueg oblika i vrste posude. Stoga svim ljubiteljima cvijea poruujem kako im rado stojim na raspolaganju u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu, gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pravilan uzgoj sobnog cvijea i ukrasnog bilja.

MAtea Pehar, dipl. ing.

vima, pa tako i najobinijim laicima, jasno je kako biljke za uspjean rast zahtijevaju dovoljne koliine vode i hranjivih tvari. Vodu dodajemo prema potrebi dok osnovne hranjive tvari sobne biljke dobivaju iz komposta tj. zemlje za cvijee. Meutim, kada nabavimo navedenu zemlju za cvijee, trebamo je staviti u odgovarajuu posudu. Njen oblik i veliina izravno odreuju brzinu i kvalitetu razvoja same biljke, kao i to kakvo e korijenje za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako je poznato da biljke s plitkim korijenom, poput kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posude. S druge strane, velike sobne biljke popust fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj trae velike, prostrane posude.

titi za sve vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od gline zaista je velika. Ali, prethodno neto trebate znati - zimzelene sobne biljke najbolje izgledaju u jednostavnim, neukraenim posudama dok mirisni aranmani od cvjetnica itekako draesno djeluju u uskim posudama jer su visoke i tanke. Tako izgledaju doslovce poput buketa u vazi. S druge strane, niskim cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i ire glinene posude.
Posude za sobno cvijee

Keramike posude-mnotvo neobinih oblika

Danas na tritu nalazimo veliki broj privlanih i neobinih ukrasnih keramikih posuda, razliitih boja i dimenzija. Zapravo, rije je o ukrasnim loncima u koje moemo poloiti ve zasaene biljke zajedno s posudom. Dakle, ukrasni keramiki lonci se rabe iskljuivo za kamufliranje postojeih neuglednih i oteenih posuda. Veina tih ukrasnih posuda nema drena-

Glinene posude - prikladne za sve sobne biljke

Velika prednost glinenih posuda je u tome to ih moemo iskorisB RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Povrtnjak sredinom zime

Ivica Doko, dipl. ing.
remda su vei i ozbiljniji proizvoai povra ve izvrili nabavku sjemena i gnojiva, onima koji to isto povre proizvode za vlastite potrebe ta mjera jo uvijek prethodi.

U odnosu na poetak zime sjetva i sadnja povra dobiva sve vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.

Peletirano organsko gnojivo

Istina, domai stajski gnoj se sve vie zamjenjuje namjenskim, tvorniki proizvedenim peletiranim organskim gnojivima. Dakako, rije je o stajskom gnoju kao komercijalnom proizvodu, koji je osloboen prisutnosti sjemenki korova i zemljinih tetnika. Dakle, od danas po stajski gnoj moete doi i u svaku bolje opskrbljenu poljoljekarnu gdje ga moete nabaviti bez

bojazni da ete njegovim razbacivanjem po parceli rairiti korovsku vrstu koju ste ranije godinama mukotrpno i iskorjenjivali. Pored toga, u ovom vremenskom razdoblju nuno je pripremiti tlo zatienog prostora za sjetvu povru ali i izvriti njegu

Sjetva povra u zatieni prostor u toplijim podrujima VRSTA POVRA RANI KUPUS RANI KELJ RANA PAPRIKA RAJICA PROLJETNA SALATA PATLIDAN
Mlade biljke rajice

KOLIINA SJEMENA g/m2 4 3 18 6 5 15

VRIJEME SJETVE 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-20.02. 01.-15.02.

presadnica salate i kupusnjaa posijanih poetkom mjeseca. Pod tim podrazumijevamo njihovo prozraivanje, natapanje, zatitu od bolesti i tetnika kao i veoma dragocjenu mjeru njihove zatite od hladnoe tijekom nonih sati. Takoer, ne smijemo zaboraviti u naim junim podrujima izvriti gnojidbu i obradu tla za sjetvu ili sadnju ranih kultura. Barem je tako bilo prijanjih godina. Time aludiram na obilne i svakodnevne kine padaline koje ve tjednima onemoguuju sve, pa i one najmanje, radove u polju. A ukoliko nam vrijeme to dopusti, u junim krajevima moemo izravno sijati bob i graak, saditi proljetni enjak i luice luka, a moe se obaviti i sjetva za uzgoj presadnica u zatienom prostoru
Presadnice salate

(kupus i kelj proljetni, cvjetaa proljetna, korabica i salata).

Kontrola uskladitenog povra i voa

Kako ne smijemo zaboraviti ni ranije uskladiteno povre, nuno je zaviriti u trapove i spremita da bi zamijetili i otklonili eventualne natrule plodove. Osim toga, za toplijih dana spremita se trebaju malo i prozraiti. Iz svega navedenog lako se moe zakljuiti kako povrari mogu jo kratko produljiti svoj zimski san jer je preostalo malo vremena do dolaska toplijih dana, kada e i u samom povrtnjaku biti obilje opsenih, cjelodnevnih radova.

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

10

SVJEI RADI zimska poslastica

Matea Pehar, dipl. ing.

oput salate, endivije, artioke i radi (Cichorium intybus) predstavnik je porodice glavoika (Asteraceae), a uzgaja se radi lia. To je vrlo vrijedna povrtlarska kultura, koja povoljno djeluje na probavu i elastinost krvnih ila i to iskljuivo zbog sadraja karakteristinih gorkih tvari (intybina), organskih kiselina te mnotva vitamina. I dok se ljubiteljima povra u naoj zemlji na samu spomen gorkih zimskih salata die kosa na glavi, u susjednoj Dalmaciji isti ti ljubitelji povra oblizuju prste. Razlog lei u injenici kako su Talijani ipak ostavili traga u dalmatinskoj kulturi, korigirajui tako i njihove prehrambene navike. A kolika je popularnost tog lisnatog povra u Italiji, najbolje govori i injenica kako se u gradu Colonga Veneta, nedaleko od Verone, ve 20 godina odrava tzv. Festival radia. Sorta koju posebno slave na toj priredbi jest radichio di Verona, radi tamnocrveno-ljubiastih listova i bijelih rebara smjetenih u relativno vrstoj glavici. Ali, kako danas postoji veliki izbor razliitih kultivara radia, tako se i boja njihovog lia kree od svih nijansi zelene, preko arenih pa sve do onih crveno, odnosno, ljubiasto obojenog lia. Koji god, pak, da odaberemo, neemo pogrijeiti jer u 100 grama radi ima svega desetak kalorija a predstavlja i vie nego bogat izvor vlakana, vitamina B6 vanog za pravilan rast i razvoj, te antioksidansa C i E, folne kiseline i eljeza, dakle tvari bitnih za zdravu krv. Osim toga, sadrava znaajne koliine magnezija koji uva srce, premda ima i odreenu koliinu

fosfora i cinka. Stoga lako moemo zakljuiti kako se radi o nadasve zdravom povru, dostupnom tijekom itave godine a koje svojom bojom, specifinim i pomalo gorkastim okusom, ukraava i obogauje mnoga jela.

U srednjem vijeku od divljeg radia nastala je u Europi kulturna biljka cikorija, Cichorium intibus var.sativum D.C., koja se uzgaja prvenstveno zbog zadebljalog korijenja, a koristio se kao krmna biljka i kasnija za suenje i pripremu kavovina. Karakteristika je ovog varijeteta zadebljali korijen pravilnog oblika, koji je naao i druge primjene. U Italiji se jedan ekotip koristi kuhan kao varivo. U sjevernoj Europi najvie je rairen uzgoj korijena za pospjeivanje i koritenje novog lia u svjeem stanju kao salata ili kuhan kao prilog.
Presadnice radia

Radi-omiljena zimska poslastica

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

11

uvanje krumpira kroz zimu

Mr. sc. Milorad ubi, dip. ing. agr.
obro razvijen usjev krumpira u vrijeme aktivnog rasta treba mjeseno dobro rasporeenih 120 mm vode, pa je godina 2010. sve do poetka iskapanja kasnih ili zimskih sorata bila dostatna vlagom. Ipak, obilne kie koje su zabiljeene u veini naih podruja tijekom rujna, ne samo da su oteale vaenje uroda kasnih sorata, ve izravno utjeu na fizioloku stabilnost gomolja za uvanje, pa trni proizvoai tijekom naredne zime 2010./2011. moraju potivati pravila za skladitenje gomolja kako bi gubici uroda bili to manji. Pravilno vaenje i uskladitenje posebno je vano u vlanijim sezonama jer je takoer i bolesnih gomolja vie. Borba protiv najvanijih bolesti cime koje se krajem vegetacije prenose ispiranjem na gomolje tijekom 2010. godine je ponovno bila vrlo zahtjevna. Prvenstveno stoga jer je u svim ljetnim mjesecima padalo vie od 100 mm kie, a izmjena kinih i vruih ljetnih dana s nesnoljivom sparinom i dugotrajnim jutarnjim vlaenjem cime krumpira od rose ili magle pogoduje snanom razvoju dviju najeih bolesti: plamenjae (Phytophthora infestans) i crne pjegavosti ili palei (Alternaria solani). Takoer, veina kasnih sorata krumpira koje su zadnjih godina proirene zbog tolerantnosti na cistolike krumpirove nematode pojaane su osjetljivosti na bolesti cime i gomolja. Stoga se broj potrebnih tretiranja cime protiv gljivinih bolesti zadnjih 6 sezona udvostruio u odnosu na broj tretiranja koje smo
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

U veini naih uzgojnih podruja krumpira nepravilan je raspored oborina, pa ova kultura ima iznimne zahtjeve za prozranim, strukturiranim i dubokim tlima.

provodili krajem 1990-ih, a mehaniko ili kemijsko unitavanje cime (desikacija) je postala nuna tehnoloka mjera pri uzgoju kasnih sorata krumpira iji urod planiramo skladititi tijekom jeseni.

(manjim od 12 C), a poglavito ako je zemljite prije vaenja bilo zasieno vlagom, primarno utjee na aktivnost enzima koji oksidiraju fenole, odnosno na tetnost ovog fiziolokog poremeaja. Sorte se jako razlikuju prema osjetljivosti na tamnu pjegavost mesa (u Meimurju su tijekom 2010. bile jae oteene sorte Roko i Belarosa), a jae su oteeni gomolji koji sadre vie suhe tvari. Drugi fizioloki poremeaj koji zadnjih godina dolazi do izraaja tijekom skladitenja je uplje srce krumpira. Nastaje kao posljedica nepravilnog rasta, najee na pjeskovitim ili tresetnim tlima, a jae su oteeni krupniji gomolji. Prepoznaje se po upljini u sredinjem dijelu mesa gomolja. Sorte su razliito osjetljive na ovaj poremeaj (u Meimurju je tijekom 2010. bila oteena sorta Carrera). Veinom se na povrini koice gomolja ne vide nikakve tetne promjene, ali kod nekih sorata okca mogu biti dublje poloena. Jedini siguran nain prepoznavanja upljeg srca je rezanje gomolja na polovice.

Do pojave upljeg srca dolazi zbog dva osnovna razloga: 1) u stresnim uvjetima rasta (npr. visoke temperature i jako sunano zraenje) sredinje stanije mesa gomolja moe odumrijeti. krob se izvlai iz oteenog tkiva, a sredinja upljina se okruuje smeom (plutastom) prevlakom; 2) ako se gomolji normalno ne razvijaju u duinu i irinu, nastale tenzije nepravilnog rasta mogu uzrokovati formiranje sredinjih zvjezdolikih upljina. Ponekad se na stjenkama unutranje upljine formira tanak plutasti sloj, na kojem se moe pojaviti bijela prevlaka. Prevencija sprjeavanja mogue pojave i razvoja upljeg srca gomolja se sastoji od izbora manje osjetljivih sorata, sklopom u sadnji utjecati na formiranje veeg broja gomolja po biljci (to ovisi o razmacima sadnje unutar reda i promjeru ili teini majinskih gomolja) i osigurati optimalne uvjete rasta (dovoljno vlage i ne previe duinih hranjiva).

Najei fizioloki poremeaji pri skladitenju gomolja

Suvremene sorte krumpira se pored najvanijih tehnolokih svojstava koja privlae proizvoae (npr.vrijeme dospijea, visina uroda, oblik gomolja, boja koice) razlikuju po kulinarskom tipu, odnosno unutranjim svojstvima (sadraj suhe tvari). Jedan od najtetnijih fiziolokih poremeaja koji zadnjih godina u naoj zemlji sve vie dolazi do izraaja je tamna pjegavost mesa gomolja. Poremeaj se obino prepoznaje 1-2 dana nakon vaenja po unutranjim tamnim (plaviastozelenim) promjenama nekoliko mm ispod koice gomolja. Na povrini se tetne posljedice ne primjeuju, pa takvi gomolji na inspekcijskom stolu nisu prepoznatljivi, a krajnji korisnik tetne posljedice u mesu vidi tek nakon rezanja krumpira. Izgled kruno rasporeenih tetnih promjena u mesu gomolja (plaviaste, zelenkaste ili smee boje) ovisi o sorti krumpira, odnosno boji mesa gomolja i sadraju suhe tvari. Tamna pjegavost mesa gomolja nastaje kao posljedica aktivacije enzima fenol-oksidaze, pri emu nastaje plaviasti ili plaviasto-zeleni melanin. Natuenje gomolja kod vaenja uroda pri niim temperaturama

Skladitenje i uvanje
Za kvalitetno i dugo uvanje krumpira potrebna su specijalna toplinski izolirana skladita s aktivnom ventilacijom, gdje je ohlaivanje krumpira ovisno o temperaturi vanjskog zraka. Gomolji krumpira su iva bia koja disanjem oslobaaju toplinu i uvanjem na hrpama neprimjerene visine, bez prozraivanja, postaju podloniji negativnim fiziolokim poremeajima i razvoju patoloke trulei i gnjiloe (u hrpi temperatura mase gomolja za 4 dana naraste 1 C). Stoga prije dugotrajnijeg uvanja gomolje prvo treba osuiti i tijekom dvotjednog razdoblja pospjeiti zaraivanje rana (idealno bi bilo pri optimalnoj temperaturi 15-18 C propuhivati oko 14 dana zrak s povienom vlagom). U praksi se urodi krumpira uvaju u nedovoljno izoliranim prostorijama i podrumima, pa zimi esto dolazi do zaslaivanja krumpira, a naroito ako se temperatura sputa na vrijednosti ispod 6 C (pritom gomolji gube vodu, a krob se pretvara u eer, pa tako zaslaeni gomolji mogu izdrati i -2 C). Tek posljednjih desetak godina proizvoai stolnog ili jestivog krumpira ugrauju u skladite aktivnu ventilaciju za provjetravanje i ohlaivanje krumpira. Manjim proizvoaima krumpira koji ga uzgajaju samo za vlastite potrebe dobro je preporuiti da nakon vaenja krumpir odstoji barem 24 sata na hrpi u sjenovitom i ne previe vlanom mjestu. Nakon toga je dobro gomolje probrati i sortirati ih po veliini u manje drvene (npr.letvarice) ili prozrane plastine sanduke, pritom odbaciti oboljele i izdvojiti mehaniki oteene gomolje. Prostorija za uvanje gomolja mora biti dovoljno zamraena, s poeljnim rasponom temperature od 4 do 20 C.

12

Rezidba gomolja krumpira - da ili ne?

Hercegovaki proizvoai krumpira pred njegovu sadnju tradicionalno, osim naklijavanja vre i rezidbu gomolja. Meutim, postavlja se pitanje je li to, sa strune strane gledita, opravdano ili je pak rije o sasvim neprihvatljivoj mjeri pripreme gomolja za sadnju
Mario ubela, dipl. ing.

razvijenu biljku. Spomenimo i kako posljednjih 20-tak godina u Americi prakticiraju strojnu rezidbu s tim da se gomolji reu na odjeljke s klicama teine 40-50 grama.

to s gomoljima nakon rezidbe?

Kako smo i naveli, pravilna rezidba se vri desetak dana prije sadnje. Postavlja se pitanje to s rezanim dijelovima gomolja, gdje ih smjestiti i to je uope svrha tako rane rezidbe. Sve e nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako sami postupak rezanja predstavlja veliku povredu gomolja a rezano mjesto idealan ulaz za prodor bakterija i gljivica koji u loijim uvjetima sadnje ak mogu prouzroiti propadanje gomolja. Stoga, krumpir treba to prije smjestiti u uvjete koji e omoguiti stvaranje zatitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj zatitni sloj ili kalus, i samo sjeme e biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inae, kako bismo potakli tvorbu kalusa, krumpir trebamo to prije nakon rezidbe smjestiti u prostoriju gdje se temperature kree od 14 do 16 stupnjeva C i relativna vlaga zraka od 80 do 90%. I to bismo na kraju zakljuili nego da se, sa strune strane, rezidba gomolja ne preporua jer uvijek postoji mogunost od prenoenja virusnih oboljenja. Zato je uporaba cijelih gomolja svakako najbolja ali i najskuplja jer zahtijeva i vei utroak sjemena po jedinici povrine. S druge strane, praksa je pokazala opravdanost rezidbe, ali provedene uz potivanje navedenih pravila poevi od momenta rezidbe pa sve do uvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje. Istina je i da se svjee izrezani gomolji mogu odmah saditi, ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve gomolje posadimo u hladno i vlano tlo, dolazi do njihovog brzog propadanja, to e se manifestirati praznim mjestima na parceli. Ali, uvijek ima strunjaka koji e ustanoviti da je ipak sve do loeg sjemena... U zemljama gdje se gomolji krumpira masovno reu zapraivanje reza fungicidima protiv gljivinih bolesti koje izazivaju trule gomolja uobiajena je praksa. Koriste se fungicidi na osnovi tirama, mancozeba, tiabendazola i dr.

doista, u Hercegovini se prije sadnje krumpira tradicionalno vri i rezidba gomolja. Uglavnom se primjenjuje kod krupnije kalibrae sorte Jaerla, ali i kod ostalih sorata koje se sade na ovom podruju. Osim kod nas, rezanje gomolja se prakticira i u susjednoj Dalmaciji te na otocima, dok idui prema sjevernijim podrujima ono postupno opada. Moglo bi se rei kako se gomolji krumpira reu zbog nedostatka dovoljnih koliina zdravog deklariranog sjemenskog materijala, zbog breg mnoenja kvalitetnog sjemena ili zbog ekonomske svrsishodnosti kada je rije o proizvodnji merkantilnog krumpira. Bilo kako bilo, ono to je od bitnog znaenja, sa strune strane gledita, a to mi upravo trebamo i upozoriti jest da samo rijetki proizvoai krumpira rezidbu gomolja izvode na pravilan nain.

Naklijali gomolji krumpira

Pravilna rezidba gomolja - temelj uspjeha

Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. Ve naklijali gomolji reu se po duljini tako da priblino jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici. Drugim rijeima, ree se du osi gomolja od vrnog dijela ka pupku s tim da nakon svakog reza no trebamo dezinficirati 70% alkoholom ili pak potapanjem u 2% rastvor formalina. Meutim, krupni naklijali gomolji se u pojedinim dijelovima nae zemlje reu i popreno s tim da se u tom sluaju odsijeca samo vrni dio koji i sadrava najvei broj klica. Ali, od bitnog je znaenja da kod spomenute vrne rezidbe teina odsjeenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer laki odsjeak nee dati normalno
Rezidba gomolja krumpira

Izrezani gomolji spremni za kalusiranje B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Prirodno zagrijavanje zatienih prostora temelji se na pretvorbi svjetlosne energije sunca u toplinsku energiju. Zrake svjetla, koje prolaze kroz pokrovni materijal do povrine tla zatienog prostora, zagriju tlo, a od tla se grije i zrak (efekt staklenika). Pri okomitom padu sunevih zraka na povrinu objekta oko 90% svjetla proe pokrovnim materijalom, dio se odbije u atmosferu, a dio apsorbira pokrovni materijal.
Dr. sc. Boidar Benko
Gubici topline
a ujednaeno odravanje razine topline u zatienom prostoru nije dovoljna energija sunca. Za to postoje sustavi grijanja. Meutim, zatieni su prostori s graditeljskog gledita slabo izolirani objekti. Velike su koliine topline potrebne za odravanje optimalnih temperatura za rast biljaka, posebno u zimskom razdoblju. Gubici topline iz zatienih prostora ovise o pokrovnom materijalu, koji se meusobno jako razlikuju po svojoj propusnosti za infracrveno (dugovalno toplinsko) zraenje. Staklo i poliester imaju malu propusnost (manje od 10%) i veliki faktor refleksije. S druge strane, obian polietilen ima veliki faktor propusnosti za infracrveno zraenje (preko 70%). To je glavni razlog da se plastenici pokriveni polietilenom (PE) bre ohlade za vrijeme vedrih noi. Zbog toga se polietilenu dodaju IR stabilizatori, ime se gubici topline smanjuju tako da propusnost za infracrveno zraenje iznosi oko 25%. Uz to, plastenici se pokrivaju dvostrukom PE-folijom i izmeu dva sloja se tijekom zime upuhuje zrak koji slui kao izolator. Kako bi smanjili gubitke topline potrebno je: brtvljenjem spojnih mjesta elemenata konstrukcije i pokrovnog materijala, kao i ventilacijskih otvora, smanjiti gubitke topline infiltracijom; gubitke topline zbog izraene stratifikacije zraka (vertikalne slojevitosti topline) smanjiti koritenjem sustava grijanja koji transportira topli zrak veom brzinom (oko 10 m/s)
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Grijanje zatienih prostora

13
odnosno, ukapljeni plin i zagrijava volumen zraka u kuitu. Ventilator unutar termogena taj zagrijani zrak upuhuje u zatieni prostor, a za daljnju distribuciju i mijeanje slue ventilatori smjeteni po duini lae. Drugi oblik dinaminog sustava se naziva fan-jet sustav i za distribuciju toplog zraka koristi perforirano polietilensko crijevo s otvorima prema dolje, ime se struja toplog zraka usmjerava prema biljkama. Grijanje toplom vodom (statini sustav) uglavnom se koristi za zagrijavanje veih proizvodnih objekata. Prednost ovog sustava je vea vodoravna ujednaenost topline i to topla voda kao medij dulje zadrava toplinu i grije zatieni prostor u odnosu na topli zrak. Uz objekt je potrebno izgraditi i kotlovnicu, u kojoj se voda zagrijava na odreenu temperaturu. Temperatura zagrijavanja vode ovisi o tipu cijevi koje se koriste za distribuciju. Ako se koriste metalne cijevi, voda se zagrijava na 70 do 90 C, a ako se koriste plastine, tada je temperatura vode 40 do 60 C. Temperatura povratne vode, koja se vraa u kotlovnicu, u prosjeku je oko 20 do 30 C nia. Zagrijana voda se putem cijevi (cijevnih registara) distribuira po zatienom prostoru. Cijevi se najee postavljaju u paru uz nosivu konstrukciju ili izmeu redova biljaka kada slue kao tranice za kolica za njegu i berbu. Dodatne cijevi se postavljaju ispod lijeba (pomau topljenje snijega zimi) te uz eone i bone stranice objekta, gdje su najvei gubici topline. Za zagrijavanje zatienih prostora se mogu koristiti i geotermalni izvori vode, to se zasad u Hrvatskoj vrlo malo primjenjuje. U zatienom prostoru s kombiniranim sustavom grijanja na poetku i kraju sezone ukljuuje se sustav grijanja toplim zrakom (interventno, nono grijanje). Tijekom glavne sezone grijanja kontinuirano je ukljuen sustav grijanja toplom vodom, dok se grijanje toplim zrakom ukljuuje povremeno, kad su vrlo niske vanjske temperature. Termo ili ventilokonvektori su ureaji za grijanje toplim zrakom kod kojih topla voda zagrijava zrak unutar kuita ureaja, a takav zagrijani zrak ventilator ubacuje u zatieni prostor.

Grijanje plastenika termogenom

i usmjerava ga prema tlu; gubitke topline radijacijom (nou) smanjiti koritenjem antiradijacijskih energetskih zavjesa. Temeljem prorauna gubitaka topline iz zatienog prostora izraunava se potrebna koliina topline i projektira kapacitet sustava za grijanje, a isto tako, planira i potreba goriva za sezonu grijanja.

Grijanje zatienih prostora

Svi sustavi grijanja dijele se u dvije skupine, ovisno o mediju za prijenos topline. Statini, kao medij za prijenos topline, koriste vodu, dinamini koriste zrak, a kombinirani koriste oba medija. Svaki sustav grijanja ima odreenih prednosti prema drugome. Za manje objekte ili manju ukupnu proizvodnu povrinu preporuuju se sustavi grijanja toplim zrakom. Prednosti grijanja toplim zrakom su bre ukljuenje i iskljuenje su-

stava kod promjenjivih vremenskih prilika ime se ostvaruje uteda goriva; povoljnija vertikalna distribucija topline; postizanje boljih uvjeta za opraivanje samooplodnih kultura zbog stalnog kretanja zraka; uz dodatno ureenje sustava koritenje za hlaenje u toplijem dijelu godine; povoljniji uvjeti za mehaniziranu obradu tla; nia investicija u sustav grijanja. Nedostaci ovog sustava grijanja su vei trokovi eksploatacije; bre hlaenje zatiena prostora pri nestanku elektrine struje (statini jo grije, dok se voda u cijevima ne ohladi); nia temperatura tla (za oko 2C). Sustavi grijanja toplim zrakom se sastoje od termogena, smjetenog u ili izvan zatienog prostora i ventilatora za distribuciju toplog zraka po duini lae. Termogen se uobiajeno montira u visini lijeba. U njemu izgara gorivo, ulje za loenje ili zemni,

14

Obvezna rezidba smokve

Ono to rijetki voari znaju jest injenica da je smokva moda i najzahtjevnija vona vrsta u pogledu rezidbe. Ova kraljica junih krajeva doista ne trai mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi
Mladen Karai, dipl. ing.
rije svega, potrebno je znati kako se u toplijim predjelima, gdje nema opasnosti od mrazeva smokva moe rezati u razdoblju od prestanka do poetka kretanja sokova. Ako, pak, postoji mogunost pojave jaeg mraza, smokva se orezuje neto kasnije i to pred sam poetak kretanja sokova. Ono to je bitno znati jest injenica da smokva ne podnosi rez debljih grana iz razloga to tada rane teko zacjeljuju. Uslijed toga na tim mjestima javlja se trule ili nekroza tkiva to u konanici moe izazvati i propadanje cijelog stabla. Nezarasla rana postaje i sredite okupljanja tetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spuvastu sriku grana uslijed ega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. Zbog toga je najpoeljnije to manje orezivati deblje grane smokve. Osim toga, radi smanjenja oteenja kore kao posljedice

Rezidba smokava se obavezno provodi

djelovanja sunca i mraza oko veih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. Nakon zavrene rezidbe sve odrezane grane nuno je sakupiti i odstraniti iz vonjaka. Kada smo sve to uradili, slijedi i redovita zimska zatita s 3 %-tnim mineralnim uljem (FRU-

TAPON) kojim unitavamo titaste ui. Ovo je tim vanije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi, kasnije tijekom vegetacije, ograniena uporaba insekticida. Zapravo, samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama tijekom vegetacije a ukoliko ne primijenimo

odgovarajui, moe doi do totalne defolijacije lia. Drugim rijeima, na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lia. Stoga se mjera zimske zatite za smokvu ini vie nego prihvatljivom.

Nino Rotim, dipl. ing.

Kalemarski vosak za zatitu rana drvenastih biljaka

nih gljivica koje u konanici mogu unititi cijelo stablo. S druge strane, takva mjesta su idealna za mnoge tetnike koji na njih odlau jaja (jabuni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (ui). Osim toga, navedeni vosak slui i za saniranje oteenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepanje ili nekog drugog imbenika. Stoga pri
Rane napravljene rezidbom treba premazati Premazivanje rana obavlja se kalemarskim voskom

o naslovu bismo rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voarstvu. Ali, na svojevrstan nain doista je tako. Rana je rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba to prije zalijeiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za rezidbu voaka jasno nam je kako e i rezanih rana biti previe. Kako bismo rane nastale rezidbom to prije sanirali, trebamo nabaviti kalemarski (voarski) vosak ijom masom moramo premazati sva vea rezana mjesta. Zato? Zato to su takva mjesta idealna za prodor patoge-

rezidbi ne vodite rauna samo o otrim karama ve i o sredstvu koje e na najuinkovitiji nain zacijeliti nastala rezana mjesta!

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Zimski pak za zatitu voaka i vinove loze tijekom zime

Gotovo da i nema vone vrste na kojoj zatita protiv tetnih organizama provedena tijekom zime nee biti od manje ili vee koristi. tovie, pojavu nekih gljivinih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovravost lista na breskvi i nektarini, jedino je mogue sprijeiti tretiranjem tih vonih vrsta za vrijem njihova zimskog mirovanja.
Velimir Lasi, dipl. ing.
tijekom zime na mnogim vonim vrstama i vinovoj lozi su prisutni razni tetni organizmi. Premda ti tetni organizmi u zimskom razdoblju, u pravilu, ne ine tete, meutim, ako ih se ne suzbije tijekom zime, oni tijekom vegetacije mogu priiniti ozbiljne tete. Zatita tijekom zime kod veine vonih vrsta se s razlogom smatra osnovnom zatitom, jer u vonjacima u kojim je pravovremeno provede kvalitetno zatita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim tetnim organizmima. Gotovo da i nema vone vrste na kojoj zatita protiv tetnih organizama provedena tijekom zime nee biti od manje ili vee koristi. tovie, pojavu nekih gljivinih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovravost lista na breskvi i nektarini jedino je mogue sprijeiti tretiranjem tih vonih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja.
Stablo breskve poprskano zimskim pakom

15

tretiranja i na nekim drugim vonim vrstama u velikoj mjeri e pridonijeti smanjenju mogueg napada raznih gljivinih oboljenja tijekom vegetacije. Primjerice, primjenom bordoke juhe ili nekog drugog pripravaka na osnovi bakra u tijeku zime na jabuci, kruki i mumuli u velikoj mjeri e se smanjiti pojava fuzikladija na listu i plodu tih vonih vrsta.

lisne i titaste ui, te grinje. Zimsko tretiranje voaka izvodi se i u cilju spreavanja ili smanjenja pojave tetnika, prije svih titastih uiju i grinja. Meutim, za razliku od veoma uspjenog djelovanja bakarnih fungicida na razne uzronike gljivinih bolesti koje se tijekom zime nalaze na vokama, za suzbijanje tetnika tijekom zime na naem tritu nema tako djelotvornih insekticida.

Zimskom zatitom protiv veine bolesti

Na trenji se zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti manjoj pojavi upljikavosti ili reetavosti lista, a time sprijeiti i njegovo prijevremeno opadanje. Isto tako to tretiranje e sprijeiti suenje listova i pojavu gorke trulei plodova. Na vinji e zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu koziavosti lista i upljikavosti lista. Primijenjeno na ljivi, zimsko plavo tretiranje e takoer pridonijeti manjoj pojavi upljikavosti lista i rogaa ploda ljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako, ako se zimsko plavo tretiranje obavi na ipku, tada e tijekom vegetacije na stablima manje biti upljikavosti lista, te nee doi do prijevremenog opadanja lia. Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra, ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadre i mineralna ulja, u kom sluaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki tetnici kao to su

Kupanje voaka
Da bi zimska tretiranja bila uinkovita, ona se trebaju kvalitetno obaviti. Ne treba tedjeti na pesticidnoj tekuini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne granice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnotvo spora od kuda ih vjetar ili kapljice kie odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, to veina voara uglavnom i radi, zbog ega se zimsko tretiranje obino naziva zimsko kupanje voaka.
I vinovu lozu poprskati zimskim pakom

Najei pripravak koji se koristi u zimskoj zatiti voaka i vinove loze je preparat Zimski pak (kombinacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 10-15 lit. vode. Tijekom zimskih mjeseci na okotima vinove loze prezimljava vei broj titastih uiju (primjerice breskvina i ljivina titasta u) ali i grinje ikarice koje u pojedinim godinama mogu priiniti ozbiljne tete.

Zatita protiv tetnika i bolesti

Zatita voaka tijekom zime najee se provodi protiv gljivinih bolesti na kotiavim vonim vrstama primjenom fungicida na osnovi bakra. Izvoenjem zimskog plavog tretiranja na breskvi i nektarini onemoguava se pojava kovravosti lista, a u velikoj mjeri i upljikavost lista. Pravovremenom provedbom zimskog plavog
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Top 5 najznaajnijih s
Sistematsko ispitivanje, praenje i uvoenje novih sorata krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovakim podrujima, najsigurniji je nain da se iz bogate ponude kvalitetnih sorata odaberu one koje su za nae uvjete najpogodnije.
Ivica Doko, ing.

16

ada govorimo o sjemenskom krumpiru, sa aljenjem emo ustvrditi kako je kod nas domai sortiment prilino oskudan. Osim toga, dosadanja iskustva svjedoe da su najbolji proizvodni rezultati postignuti koritenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorata, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veu perspektivu. A upravo zahvaljujui otvaranju trita, posljednjih 15-tak godina nai proizvoai imaju mogunost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrije-

me, zbog svoje velike kvalitete, udomaene strane sorte kao to su Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta, Adora, Carera... Meutim, svake godine na tritu pojavljuju se nove, jo produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osobina. U tom pogledu posebno izdvajamo ove sorte: Arnova, Faluka, Monaco, Roko i Romano.

Arnova
je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata ukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih proizvodnih osobina strunjaci predviaju kako su napokon pronali sortu koja e zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte - Adora i

Liseta, ali, naalost, bez znaajnijeg uspjeha kod velikih proizvoaa. Naime, Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu, dok Liseta kasnije prispjeva 10-tak dana, premda su obje navedene sorte puno kvalitetnije za konzumiranje od Jaerle. Ali to oito nije bitna injenica velikim proizvoaima koji od sjemenskog krumpira trae da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako e za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je ve utvrena brza degeneracija -izroavanje, to dovodi do potekoa u proizvodnji njenog sjemena.

Monaco
predstavlja srednje ranu sortu ija duina vegetacije iznosi 100 dana. Odlikuje je bijela pokoica dok je meso ute boje. Sorta je idealna za uzgoj na podruju Bosne i Hercegovine te je prikladna za svjeu potronju. Dospijeva odmah iza najranijih sorata pritom formirajui srednje velike, ujednaene ovalne gomolje s plitkim okcima. Monaco je takoer vrlo rodna sorta krumpira s odlinim kulinarskim osobinama (AB tip). Gomolji navedene sorte se ne raskuhavaju te se mogu posluiti kuhani leo, na salatu, kao i peeni s mesom na klasian nain. Sorta je otporna na bolesti zbog ega je proizvoaima krumpira puno prihvatljivija u odnosu

Arnova

Monaco

Faluka

Arnova, rana, izuzetno rodna sorta

Monako, izuzetno kvalitetna rana sorta, odlina kao pekarski krumpir, zamjena za Lisetu

Faluka, najrodnija so odlina za kuhanje i

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

sorata krumpira u BiH

17

na Lisetu. Zbog toga svi oni koji su imali priliku uzgajati obje spomenute sorte, Monaco u argonu nazivaju poboljanom, oplemenjenom Lisetom. Pored toga, proizvoai hvale sortu Monaco i zbog lijepog izgleda gomolja ija je pokoica glatka a gomolji ujednaeni, to bitno olakava prodaju na trnicama i na policama trgovina. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske osobine, Monaco e u budunosti svakako biti sorta od veeg znaenja za Bosnu i Hercegovinu.

Faluka
je perspektivna srednje rana ija duina vegetacije iznosi neto vie

od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokoicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu to predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosjenu agrotehniku, ispod jedne cime moe oekivati prinos izmeu 2,5 do 3,00 kilograma. Gomolji su pak krupni i ujednaeni, duguljastoovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti, Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage te je otporna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trule gomolja, bakterijsku bolest crna noga i dr.), a to je posebice vano veim proizvoaima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa, to

znai da je prikladna za razliite namjene (kuhanje, peenje i prenje). Drugim rijeima zbog toga to se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje razliitih sloenaca, krumpir juha i paprikaa, premda zbog relativno malog sadraja suhe tvari njeni gomolji mogu jednako dobro posluiti i za prenje pomfrita.

Obiljeje: visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoe.

Romano
je svima dobro poznata kasna sorta koja se koristi za zimnicu. Mnogi je smatraju najkvalitetnijom sortom za uvanje. Svakako, o njenim kulinarskim osobina sve se odavno zna i stoga je nezamjenjiva sorta za spremanje mnogih jela a posebice peke. I na koncu, dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorata jer blii se vrijeme nabave sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nuno pravodobno i na pravilan nain naklijati.

Roko
pripada skupini kasnih sorti, duina vegetacije 140 dana. Karakteristika sorte je crvena do svijetloljubiasta boja pokoice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za skladitenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature.

Roko

Romano

orta, i peenje

Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano

Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

18

Radovi u vonjaku tijekom zime

Velimir Lasi, dipl. ing.
posljednje vrijeme, kao zatitu, voari sve vie koriste i kemijska sredstva kojima se prskaju donji dijelovi stabla. U tu svrhu moe posluiti Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija tetnu divlja. se trenutno voke nalaze u stanju mirovanja tako mogu izdrati dosta niske temperature. Meutim, za vedrijih i sunanijih dana kora voaka se lagano zagrijava ime one ponovno poinju i raditi. Usljed kolanja sokova pokrenutih tijekom sunanih dana, dolaskom noi voke ostaju nezatiene to dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo suneve zrake te se kora ne zagrijava a time ne dolazi do njenog pucanja. Navedeno bijeljenje voaka pomae i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova kronje. Pored navedenih mjera u vonjaku ne smijemo zanemariti i jo jednu.

Ne, nije vrijeme za odmaranje jer i za hladnih i snjenih zimskih dana u vonjaku uvijek ima posla. Prije svega, treba ga zatititi od voluharica i divljai (zeeva, srna i divljih svinja). U tu svrhu dobro dou zatitne mree koje se jednostavno i s lakoom stavljaju na voke. Postavljene plastine mree ne treba vezati jer se one proiruju kako i sama voka raste. Dakle, dovoljno je mree postaviti i biljke su nam zatiene od tetnih glodavaca, a to je posebice vano za netom posaene jednogodinje vone sadnice.

Bijeljenje voaka
Pored toga, poetkom zime je dobro obijeliti i debla voaka kako bi ih zatitili od pucanja kore. Za bijeljenje se rabi suspenzija dobre mazivosti, a koja se dobije na sljedei nain: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gaenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg moivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit jet). Premazivanje se obavlja etkom a premazuje se deblo i ravite grana. Cilj bijeljenja debla voaka je zatita od pucanja kore. Kako
Bijeljenje debla voaka

U tu svrhu, prije poetka zime, stabla agruma se omotavaju namjenskim mreama. A svi se dobro sjeamo kako je posljednje dvije godine, zbog jae i hladnije zime te mraza, u junoj Hercegovini nastradao veliki broj stabala agruma, upravo zbog njihovog neadekvatnog ili nikakvog zatiivanja. Stoga, to ove godine nipoto nemojte zaboraviti!

Prstenasto zarezivanje kore

Na vrlo bujnim jabukama i krukama (ne i na kotiavim vokama) koje na zadovoljavaju urodom, prstenasto zarezivanje kore moe se primijeniti kao krajnje sredstvo za obuzdavanje vegetativnog rasta i poticanja veeg stvaranja cvjetova. Potkraj proljea oko debla uklonite usku traku kore i kambijskog sloja, na visini od oko 1 m. Ta mjera umanjuje dotok hranjiva i hormo-

Zatita od mraza
Naime, ukoliko to jo nismo uradili, nuna je zatita i agruma od mraza i jakih sjevernih vjetrova.

na u korijenje, pa se oni nakupljaju u gornjem dijelu stabla. Prstenasto se zarezivanje mora provesti vrlo paljivo jer stablo moe usahnuti. Najprije izmjerite irinu trake koja na malom stablu mora biti samo 3 mm; irina se postupno poveava do 1 cm na vrlo velikim stablima. Cijelom irinom debla noem izreite traku kroz koru i kambijski sloj do tvrdog drveta i uklonite je. Ranu zatvorite s nekoliko slojeva ljepljive vodootporne vrpce, koja mora prekrivati ranu bez dodirivanja kambijskog sloja. Rana bi tijekom jeseni trebala zacijeliti i tada moete ukloniti ljepljivu traku. Sljedee godine stablo bi trebalo proizvesti mnogo vie cvjetova, a time i plodova - jer svaka biljka na ozljeivanje reagira obnavljanjem. 1. zalijepite ljepljivu vrpcu oko debla, to e vam pomoi da nainite dva usporedna reza. Prsten bi trebao biti irok 3 mm -1 cm, ovisno o starosti i veliini stabla 2. usporedne rezove trebali biste nainiti kroz koru i kambijski sloj. Tupom stranom otrice noa oprezno uklonite prsten kore. 3. omotajte vodootpornu ljepljivu traku oko prstena, tako da prekriva ranu, ili da ne dodiruje kambijski sloj. Traku uklonite kada rana zacijeli.
Zatita voaka od mraza

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Najee pogreke kod sadnje voaka

Ivan Peri, dipl. ing.
svojoj dugogodinjoj praksi susretao sam se sa mnogim situacijama, koje slobodno moemo svrstati u rangove od kominog do traginog. Naime, uistinu je nevjerojatno da se kod sadnje voaka prave poetnike pogreke zbog ega se veliki broj sadnica ne primi, niti se uz takav pristup i nain sadnje one uope mogu ukorijeniti. Svjedok sam i mnogih pogreaka koje su veinom svojstvene za voare amatere i hobiste, premda nekada mnoge teorije i tvrdnje samih profi voara znaju biti itekako dvojbene.

19

Sadnja voaka predstavlja iznimno odgovoran i zahtijevan posao iz razloga to se radi o viegodinjim biljkama, to znai da se svaka pogreka skupo plaa i teko ispravlja. A iako se to ini vrlo jednostavnim, voke ipak treba znati pravilno posaditi.

jedno primiti. Meutim, stvarna je istina kako e se voka primiti, ali je isto tako istina i da vona sadnica nikada nee imati onu silinu porasta i ukorjenjivanja kao voka posaena u jamu oblika kvadrata, dimenzija 100 x 100 cm i dubine 60-70 cm. Osim toga, korijen voke posaene u plitku jamu ubrzo nailazi na tvrd sloj zemlje te ne ide

u dubinu ve postrano, po povrini zemlje. Time je voka dolaskom sue (plitak korijen ne nalazi vodu iz dubljih slojeva) i vjetra (iskri je) osuena na propast. Nadalje, kalem mjesto nipoto se ne smije zatrpavati ve mora viriti nekoliko cm iznad razine tla. Vonu sadnicu nakon sadnje obvezno moramo i zaliti s 10-tak litara vode. Osim toga, na-

dam se da to vie nije potrebno ni napominjati- stajsko gnojivo mora biti crno i zrelo te ne smije doi u dodir s korijenovim sustavom. I na kraju, sa sjeverne strane pravilno posaene sadnice postavlja se odgovarajui kolac ili oslonac koji ne smije dodirivati vonu sadnicu, a to se u naim vonjacima, naalost, nerijetko moe i uoiti.

Uz potivanje struke pogreke svesti na minimum

Najee dvojbe i pogreke

Najea pogreka koja se javlja kod sadnje voaka odnosi se na nepravodobnu pripremu i kopanje sadnih jama. Tako se one najee pripremaju na sami dan sadnje, to je vie nego pogreno. Dakle, kako bi se sadno mjesto to bolje pripremilo i kako bi se sadna jama to bolje uredila za prijam sadnica, ona se treba iskopati mjesec dana ranije ili barem deset dana prije izvoenja sadnje. Druga pogreka odnosi se na kopanje sadnih mjesta neodgovarajuih dimenzija-jer zato nepotrebno kopati duboke i iroke jame kada e se voka sveSadnice kupiti u vonim rasadnicima

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

PITANJA I ODGOVORI
Giorgia nova sorta trenje
U vrtnom rasadniku pored brojnih sorti treanja kupio sam i meni nepoznatu sortu, strunog naziva Giorgia. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Unaprijed zahvalan. Nije ni udo da vam je sorta nepoznata, jer je rije o prilino novijoj talijanskoj sorti koja formira krupne plodove svijetlocrvene do tamnocrvene boje. Meso ploda je srednje vrstine i dobre kakvoe. Stablo je osrednje bujnog rasta i samoneoplodno je, to znai da joj treba osigurati adekvatne opraivae. Dobri opraivai su joj Burlatova, Van i Adriana. Inae, sorta zrije oko 10. lipnja i zbog svojih kvalitetnih osobina svakako je za preporuku u kunim vrtovima. Mladen Karai, dipl. ing. njeni plodovi imaju specifian okus, pomalo neobian za svjeu potronju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je rije? Rije je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, srednjeg vremena cvatnje. Plod je srednje krupan, utozlatne boje pokoice i atraktivnog izgleda. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja, to bitno olakava berbu. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatian okus, ona je prije svega predviena za preradu u razliite proizvode kao to su kompoti, marmelade, demovi, vone salate i kaasti sokovi. Dakle, rije je o sorti breskve za industrijsku preradu zbog ega je kao takvu i trebate koristiti. Mladen Karai, dipl. ing. po trasi ivice na predvienim razmacima, naizmjenino rasporeujui slabije i snanije sadnice, kako bi i ivica bila koliko-toliko ujednaena. Nakon toga iskopanu zemlju iz jarka pomijeajte s Flortis supstratom te manji dio te mjeavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju poloite sadnice. Slijedi zatrpavanje jarka s ostatkom zemlje uz njeno paljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom zavrili, jo je potrebno ivicu prikratiti kako biste potakli njeno grananje ali i izvriti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne koliine vode. Josip Brkljaa, ing. Istina je da u vonim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najee njegova sadnica-sijanac. Razlog lei u sloenosti i potekoama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog ega na tritu imamo i njihovu stalnu nestaicu. Jer orah je, za razliku od drugih vonih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka), ogranien zapravo na samo jednu podlogu. Rije je o podlozi uzgojenoj iz sjemena ime se razumljivo i produava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno reeno, sadnica-sijanac e rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po rijeima voara rasadniara to e biti ve za 4-5 godina a po praktinim iskustvima tek za 9-10 godina. Ako vas to pak moe utjeiti, sadnica-sijanac je pet puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. Nino Rotim dipl. ing.

20

Zato ribice ugibaju

Imam caffe bar u centru grada. Ispred samog anka se, pored ostalog, nalazi i veliki akvarij sa zlatnim ribicama. Meutim, iako sam im osigurao sve (redovito ienje filtara i akvarija, dodavanje preparata za regeneraciju vode i ribice istae) zlatne ribice nakon kraeg vremenskog razdoblja redovito ugibaju. to moe biti potencijalni uzrok tomu? Poto sam i sam bio suoen sa slinim potekoama, dugo vremena sam traio uzrok ugibanja raznih vrsta ribica u caffe barovima i nonim klubovima. Nakon opsenih radnji i temeljitog ienja cijelih akvarija te opreme nisam dobivao pozitivan rezultat. Onda sam i s malo sree otkrio pravi razlog. Naime, ribice su veoma osjetljive na glasnu glazbu koja svojim poveanim decibelima doslovce razara njihov osjetljivi organizam. Stoga vam jedino preostaje da odaberete izmeu glazbe i ribica. Vedran Lasi

Rakija promijenila boju i okus

Za vlastite potrebe proizvodim rakiju, koja je ove godine dobila smeu boju. Osim toga, poprimila je i blagu oporost u okusu. to je uzrok tomu? Rije je o tipinim simptomima koji se javljaju kao posljedica slabo pripremljene tj. ovinjene i odravane bave iz koje je alkohol rakije ekstrahirao tanin. Zbog toga se, uostalom, uz smeu boju pojavi i oporost u okusu. Kako bi se to eliminiralo, na 100 litara smee rakije dodaje se 1 litra obranog mlijeka. Mlijeko se treba dodavati polagano uz stalno mijeanje. Nakon tri dana rakija se odvoji od taloga i potom filtrira preko, prethodno vodom navlaene, guste gaze ili filter papira postavljenih na lijevku. Kada rakiju odvojimo od taloga, potrebno ju je ponovno destilirati. Na taj nain uinkovito e te ukloniti taninske tvari iz rakije. Nino Rotim, dipl. ing.

Sadnja ivice
Planiram svoju okunicu od prometnice odvojiti, odnosno, ograditi ivom ogradom. Stoga me zanima na koji nain se vri sadnja ivice? ivice se obino sade u jednom redu, a ukoliko raspolaete s dovoljno prostora, istu tu sadnju moete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Ukoliko, pak, planirate formiranje duge ivice za koju e vam trebati mnogo biljaka, onda je dobro u rasadnicama odreenu koliinu unaprijed i naruiti. to se broja sadnica tie, one ovise od veliine i naina rasta biljne vrste s tim da e vam po nepisanom pravilu za jedan duni metar trebati od 2 do 5 sadnica. Razumljivo, ukoliko elite ivicu koja e se brzo zatvoriti, onda se i sama sadnja planira malo gue, s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne uri, grmove posadite na preporuenu udaljenost. Sadnja se izvodi na nain da uz trasu ivice prethodno nategnete ue uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i irine 40-60 cm. Potom je poeljno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Sadnice razmjestite

Sorte krumpira za pripremu salata

Kako nisam najbolja poznavateljica sorti krumpira, molim vas da mi pomognete u odabiru sorti prema namjeni. Naime, voljela bih, kao domaica, znati koja je sorta krumpira najbolja za pripremu salata od krumpira. Kvalitetna ugostiteljska ponuda jela od krumpira kao i njihovo gotovljenje u domainstvu moraju biti praeni i pravim izborom sorte jer se sorte krumpira kulinarski znatno razlikuju. Primjerice, prvoklasna leo pripremljena bijela riba mora biti posluena s isto tako kvalitetnim kuhanim krumpirom koji se ne raskuhava te je fine sitnozrne strukture mesa. Sorte krumpira koje nakon kuhanja ostaju tvrde, ne raskuhavaju se, i dobro se reu su tipine salatne sorte. Kao tipine salatne sorte krumpira preporuamo Adoru, Monalisu i Lisetu. Mario ubela, dipl. ing.
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Sadnice cijepljenog oraha

Moete li mi objasniti zato je u vonim rasadnicima teko pronai cijepljene, odnosno, kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uope doe na rod? Unaprijed zahvalan!

Industrijska breskva
U svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena koje sam dobio iz Italije. Meutim,

tetnici u drvu voaka

Velimir Lasi, dipl. ing.

21

Posljednjih godina moemo zamijetiti sve vei broj napadnutih stabala voaka, iji drveni dijelovi predstavljaju pravu poslasticu za nekoliko tetnih vrsta kukaca. I dok tetnike na listovima i vanjskim dijelovima stabala s lakoom unitavamo od vrbotoa i granotoa moemo samo strepiti

apravo, postoji nekoliko tetnih vrsta kukaca koji prave tete ubuujui se u drvene dijelove stabla. Meu njima moramo posebno istaknuti vonog sipca, granotoa i vrbotoa te vonu strizibubu. Bilo kako bilo, ono to je bitno naglasiti jest injenica da napadnuta vona stabla na podruju Hercegovine vrlo brzo i stradaju. Tomu prije svega pridonosi jaka, doslovce orkanska bura koja s lakoom lomi napadnute grane ili ak itava stabla. Naime, navedeni tetnici ubuuju se u unutranjost grana gdje se, poput vrbotoa, razvijaju u njihovom sredinjem dijelu pravei manje ili vee hodnike. Za kratko vrijeme unutranjost grana ili debla slabi zbog ega su i tijekom hladnijih, vjetrovitih hercegovakih dana podlone lomljenju.

VRBOTO-tetnik debla
Malo bi koji voar i pomislio da veliki sivosmei leptir (promjera krila oko 9 cm) kojeg teko moe zapaziti u svom vonjaku (jer leti nou), predstavlja vrlo opasnog tetnika. enka leptira tijekom lipnja i srpnja pomou legalica lee jaja na koru u skupinama. Petnaestak dana kasnije izlegu se
Leptir vrbotoa

gusjenice koje se odmah potom ubuuju u koru. Kada malo odrastu, prodiru u samo drvo gdje prve godine naprave hodnik dubok 2-3 cm a na ijem se izlazu zapaa crvenkast sok i piljevina. Stoga je i te kako vano s vremena na vrijeme sasvim izbliza paljivo pregledati koru grana i debla voaka, jer se upravo po tim rupicama lako otkrije i prisutnost ovih drvenih nametnika. Poto zbog vlastitog nemara te rupice esto ne zamijetimo, gusjenica sljedee godine nesmetano prodire dublje u drvo gdje bui ovalne plosnate hodnike prema sredini debla. Svojim snanim vilicama ona dubi drvo dvije godine zbog ega se cijelo stablo sui i konano propada. A u Hercegovini se u napadu zna uoiti i do tridesetak gusjenica po jednom stablu. A ta prodrljiva gusjenica se da lako prepoznati jer ima crnu glavu i mesnato crvenkastu boju s karakteristinim mirisom na trulo drvo. Naraste oko 9 cm i gotovo da ne bira rtvu jer napada ak do 200 vrsta stabala. Tako je moemo vidjeti i na vrbi, platanu, lipi, javoru, divljim kestenovima te jablanima. U vonjaku posebno napada jabuke, kruke i trenje zbog ega nazovi strunjaci esto kau da im je kotiavo voe unitio ilogriz. Iako ni on nije rijedak tetnik

Liinka i leptir granotoa

(ak naprotiv), puno vrbotocevih rtava pripisuju upravo njemu.

GRANOTO- tetnik grana

I dok vrboto napada iskljuivo debla starijih voaka granoto preferira iskljuivo grane i stabalca mladih voaka. Stoga su i tete koje on nanosi vokama esto i vee, jer u palirnim (dirigiranim) uzgojima prouzrokuje pucanje i lomljenje grana nunih za formiranje uzgojnih oblika. Granoto je pak bijeli leptir, s krilima posutim crnim tokicama, veliine do 6 cm. Gusjenica mu je ute boje s crnim tokicama veliine do 6 cm. Ipak, moemo ustvrditi kako je ovaj tetnik manji probira voaka od vrbotoa, jer osim jabuke, kruke i trenje napada jo samo dunju, orah, lijesku te katkad i vinovu lozu.

Mjere suzbijanja
Navedeni tetnici se suzbijaju na istovjetan nain. Dakle, osnovna mjera je uoavanje ulaznih ru-

pica nakon ega se kroz njihov otvor guraju ice savinutog vrha u kuku. Znai, nastojimo tetnu gusjenicu unititi prvenstveno mehanikim putem, a ako nam to ne poe za rukom, u otvore rupica moemo utrcavati i insekticide u peterostruko veoj koncentraciji. Navedene rupe se potom trebaju dobro zaepiti kalemarskim voskom. S druge strane, jae napadnuta stabla moemo jedino iskriti i upotrijebiti kao ogrjev. Ipak, za razliku od vrbotoa, granoto se moe suzbiti i na taj nain to moemo otpiliti jae napadnute grane te ih potom i spaliti. Za razliku od drugih tetnika drva voaka, ovaj ubojiti tandem napada iskljuivo zdrava stabla, i to vrlo uporno, ne naputajui ih kad ih ve jednom napadnu. Stoga je i velika nona mora svih hercegovakih voara ubojiti tandem granoto i vrboto, premda ne zaostaju ni njihovi prijatelji po struci brojni prstenari i potkornjaci!

Jedan od naina unitavanja gusjenica u granama

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Zimska rezidba breskve

Obavlja se od poetka opadanja lia pa do kretanja vegetacije, ne kod temperatura ispod nitice. U hladnim podrujima preporua se kasnija rezidba, dok se u junim podrujima obavlja krajem sijenja i li poetkom veljae.
Mladen Karai, dipl. ing.
Zimska rezidba
imska se rezidba breskve provodi u doba mirovanja tj. od opadanja lia pa do poetka vegetacije u proljee. Treba paziti da se rezidba ne obavlja ako su temperature ispod nitice. Kada e se poeti s rezidbom, esto zavisi od veliine nasada, odnosno o raspoloivoj radnoj snazi. Kad veih nasada s rezidbom se zapoinje odmah nakon opadanja lia, bez obzira radi li se o kontinentalnom ili mediteranskom podruju. Kod manjih nasada s rezidbom se zapoinje najee krajem sijenja ili poetkom veljae. U podrujima gdje su esti proljetni mrazevi rezidba se obavlja kasno, najee nakon kretanja vegetacije kada su ve uoljive tete na pupoljcima odnosno izbojima. U tom sluaju vea je mogunost izbora zdravih pupoljaka. esto se u praksi rezidba obavlja u vrijeme cvatnje (Italija - pokrajina Emilia-Romagna). U hladnijim podrujima preporuuje se kasnija rezidba (potkraj razdoblja mirovanja vegetacije) jer rane nastale rezidbom bre zacjeljuju. Kod orezanih stabala breskve vegetacija ranije zapoinje nego kod neorezanih i traje neto dulje, to je posljedica bujnosti. Poznato je i da se pupovi bujnijih stabala stvaraju kasnije nego pupovi na slabo bujnim stablima. svibanjskoj kitici formira se malo lia pa plodovi na njoj ostaju sitni. Kratki rodni izboj je tanki izboj duine do 15 cm s razvijenim kratkim internodijima. Vrni pup mu je uvijek drveni, a postrano su smjeteni cvjetni pupovi. Nema veeg znaenja za rodnost breskve, jer nema dovoljno lia pa plodovi ostaju sitni. Mjeoviti rodni izboj je dugaak 20-70 cm i dulje, zavisno od bujnosti, starosti i sorte. To je dugi rodni izboj. Mjeoviti rodni izboj je najznaajniji za rodnost breskve, na kome su dobro razvijeni cvjetni i lisni pupovi, iz kojih se razvijaju najkrupniji i najkvalitetniji plodovi i nove rodne mladice. Na vrhu izboja nalazi se drveni pup. Ljetni ili preuranjeni izboji razvijaju se iz pupova mladica formiranih u istom vegetacijskom razdoblju. Ovi se izboji razvijaju kod mladih i bujnih voaka. U pravilu, nisu rodni, ali ako se ranije jave u krajevima s dugom vegetacijom, mogu se formirati cvjetni pupovi, pa ovi izboji mogu biti rodni. Mlazevi ili vodopije se dugi snani izboji vertikalnog rasta koji se razvijaju iz adventivnih ili latentnih pupova starijih grana, ali i mladih, na mjestima jaeg dotoka hranjiva i u blizini reza ili povreda. To su nerodni izboji koje veinom rezidbom odstranjujemo ili koristimo za formiranje kronje.

22

U podrujima gdje su esti proljetni mrazevi rezidba se obavlja kasno, najee nakon kretanja vegetacije kada su ve uoljive tete na pupoljcima odnosno izbojima. U tom sluaju vea je mogunost izbora zdravih pupoljaka.

Orezano stablo breskve

Mjeoviti rodni izboj

Rodni i nerodni izboji kod breskve

Kod breskve se razlikuje nekoliko vrsta rodnih i nerodnih izbojaka. Svibanjska (majska) kitica je vrlo kratki izboj reduciranih internodija. Zavrava uvijek lisnim pupom, oko kojeg su posrano smjeteni u skupini cvjetni pupovi. Ovaj izboj je obino dug 2-5 cm, s 3-5 postranih cvjetnih pupova. Rijetko se javlja kod mladih i bujnih voaka. Nema veeg znaenja za rodnost breskve ukoliko se razvilo dovoljno rodnih (mjeovitih) izbojaka. Na

Svibanjska kitica

Kratki rodni izboj B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

23

Suenje krakova trsa

Suenje krakova trsa, iji je uzronik gljivica Eutypa lata, prvi je put u naoj zemlji dokazano 1983. godine na trsju pokraj Poege, a naknadno jo u vinogradima Istre i nasadima kraj Ludbrega (Cvjetkovi & Isakovi, 1990). Zadnjih godina primjeujemo porast oboljelog trsja vjerojatno uzrokovanog ovom boleu, ali ih struka i proizvoai ne prepoznaju!
Mr. sc. Milorad ubi
olest je naroito rairena u geografskim irinama gdje dominiraju otre zime (npr. u sredinjoj Europi), ali se takoer opisuje u toplijim regijama (npr. mediteranski dio Francuske). Gljivica Eutypa napada 80-tak razliitih rodova unutar 27 biljnih porodica. Veina su drvenaste vrste koje obitavaju u umskim zajednicama, a najvanije poljoprivredne kulture domaini ove bolesti su vinova loza, marelica (gumoza marelice) i crni ribiz. Dugo se smatralo da je Eutypa bolest samo starijih vinograda (iznad 10 godina), ali takoer mogu biti inficirane i podloge preko kojih se patogen iri na plemke. Uglavnom se znakovi ove bolesti rijetko primjeuju u nasadima mlaim od 8 godina, a kasnije se u starijim vinogradima broj loza s negativnim promjenama poveava. Prvi se simptomi primjeuju ve u proljee
Simptomi suenja krakova trsa

nakon intenzivnog porasta mladica. Pojedini mladi izdanci koji rastu iz zaraenih krakova imaju krljav ili skraeni rast. Meukoljenca ili internodiji su vrlo tanki i kratki, pa takve mladice do kraja sezone doseu duinu od samo 25-40 cm. Lie koje se razvija na oboljelim izbojima je veliinom manje nego zdravo, klorotino (ukaste boje), deformirano, nazubljeno i uvijeno. Ponekad se na rubovima pojavljuju male nekrotine tokice koje starenjem lisnog tkiva postaju vea smea podruja. Grozdii se normalno razvijaju do cvatnje, a kasnije otpadaju ili se osue. Na krakovima mogu svi izdanci pokazivati opisane simptome ili pak pojedine mladice normalno rastu, a pojedine su krljave ili velike svega nekoliko cm. U pravilu se znakovi bolesti pojavljuju na jednom kraku, a zatim se proire na drugi krak. Krljavost se svake godine pojaava do konanog propadanja

cijelog trsa. Vanjske i vidljive promjene posljedice su razvoja gljivice Eutypa lata u stablu i krakovima. Na uzdunom se presjeku kroz stablo loze vide jedna ili vie nekroza (odumiranje tkiva), koje se esto mogu protezati od rana uzrokovanih rezidbom ili drugom mehanikom povredom (npr.tua), a ire se poput klina duboko u drvo. Nekrotino je tkivo vrste konzistencije, najee sivo-smee boje, a nastaje kao rezultat vrlo tetnih toksina, toksina koje lui uzronik ove bolesti.

sporo napreduje u lozi, pa se prve negativne promjene vide tek dvije godine nakon infekcije, a najee se opisani simptomi pojavljuju 3 do 4 godine nakon zaraze. Zbog slabijeg poetnog razvoja u pravilu se prava ekonomska tetnost ove bolesti uoava tek u rodnim vinogradima. Najvea se opasnost od ove bolesti javlja pri provoenju otrijih rezova (npr. promjena uzgojnog oblika), nakon uvoenja strojne berbe vinograda ili nakon jaih tuonosnih sezona.

irenje zaraze
U podrujima s umjerenim zimama, gdje temperature padaju na vrijednosti ispod 0C, Eutypa lata rano u proljee iz plodita oslobaa infektivne askospore, za to su neophodne slabije proljetne kie (makar u koliini 1 mm). Plodita se na taj nain isprazne do kraja jeseni. One ire zarazu na svjee rane pri dugotrajnijem vlaenju (barem 11-12 sati), uz optimalne temperature 20 do 25C. Ovo oslobaanje infektivnih askospora poklapa se sa rezidbom vinograda. Askospore mogu biti vjetrom donesene u vinograd iz udaljenih drugih domaina (50100 km), a pritom zadravaju vijabilnost do dva mjeseca. Klinom cijevi kroz rane dospijevaju u provodne snopove ili ilno stanije, a naknadno se ire dublje u drvo. Mjesta reza ostaju osjetljiva na infekcije u razdoblju 2 tjedna, ali nakon mjesec dana opasnost prestaje. Uzronik bolesti u poetku

Preventiva i zatita
Najbolji preventivni rezultati dobiveni su premazivanjem rana fungicidima na osnovi benzimidazolkarbamata i slino, odmah nakon rezidbe (npr. Mikazol Pasta, Biopol V). Kako ova bolest rijetko inficira jednogodinju rozgvu, premazuju se rane nastale na drvu starijem od 2 godine. Nijedan fungicid koji se koristi za zatitu vinograda prskanjem protiv uobiajenih bolesti ne daje dovoljno uinkovitu zatitu protiv gljivice Eutypa lata (nekad je vrlo uinkovit bio benomil, ali koncentracija kemikalija u kropivu i kvaliteta pokrivenosti rana nakon prskanja najee ne sprjeavaju relativno spor i dugotrajan infekcijski proces). Stoga je ova bolest potencijalno vrlo opasna u regijama i na poloajima gdje se nalaze zaraeni alternativni domaini (nasadi kraj uma, marelica), te se vjetrom i kiama krajem zime i tijekom proljea iri u vinograde.

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Lijeska stablo ili grm

Lijeska u uzgoju dolazi od nekoliko vrlo srodnih i slinih vrsta, a to su Corylus avellana, Corylus maxima i Corylus americana. Sve njih zovemo jednim imenom lijeska, dok Corylus colurnu zovemo medvjea lijeska, a koristi se samo kao podloga za lijeske u uzgoju. Plod lijeske je ljenjak, koji je odlina dopuna prehrani, zbog svojeg hranjivog kemijskog sastava, a esto se koristi i u farmaceutskoj industriji. Bogat je vlaknima, vitaminima, mineralima, ne sadri kolesterol, a dobar je izvor zasienih masnih kiselina.
Goran Fruk, dipl. ing. agr.

24

ijeska trai sunana i duboka ocjedita tla slabo kisele do neutralne reakcije (pH 6,07,0). Vei dio korijena lijeske nalazi se na dubini od 1 metra, ali aktivno korijenje moe dosei i dubinu od 2-3 metra i to je razlog zbog kojeg bi lijesku trebali saditi na dubljim tlima. Dobro uspijeva i na pliim tlima uz obvezno navodnjavanje. Stabla u uzgoju sade se na razmak

od 5 metara, grmovi u uzgoju na 7 metara, a grmovi koji se ele uzgajati kao ivica na razmak od 1,5 metara unutar reda.

Cvatnja zimi razvoj ploda u proljee

Lijeska je listopadna vona vrsta koja zahtijeva hladne zime kako bi se prekinulo mirovanje pupova. Kod veine vonih vrsta cvatnju i opraivanje oekujemo u proljee. Kod lijeske to nije tako. Ona cvje-

ta sredinom zime, to je u naim krajevima uglavnom u sijenju i veljai. Tada se odvija i opraivanje, tj. prenoenje polena s mukih resa na enske cvjetove. Iako se u to doba odvija cvatnja i opraivanje, nastavak procesa (oplodnja i rast ploda) nastavlja se tek u proljee. Iako je lijeska otporna na niske temperature, one ispod -9C u vrijeme cvatnje, mogu otetiti enske cvjetove. Potrebna godinja koliina padalina je 900 mm, no ipak je i

Lijeska se esto uzgaja u obliku grma i u intenzivnim nasadima. To je ostalo jo od starijih vremena kada se lijeska uzgajala na vlastitom korijenu koji esto stvara jake korijenove izdanke. Tada je bilo najlake odravati lijesku kao grm.

u tim podrujima potrebno natapanje tijekom sunih ljetnih mjeseci. Kako su kultivirane sorte lijeske samoneoplodne, vano je imati drugu sortu koja e sluiti kao opraiva. Dobro je da opraiva bude zastupljen sa 20% u nasadu te da je posaen najvie 20 metara od glavne sorte nasada (proizvodnje). Takoer, kod lijeske dolazi i do problema razliitog vremena cvatnje mukih i enskih cvjetova, to takoer izbjegavamo sadnjom razliitih sorata. Pri tome treba biti oprezan i saditi sorte koje cvatu u isto vrijeme, ali i koje se meusobno mogu oploditi zbog ranije navedenih problema. Lijeska prirodno tvori grm ili nisko drvo s nekoliko debala i raa na jednogodinjim izbojima te kada se formira uzgojni oblik nije ju potrebno rezati svake godine. Kod rezidbe svake godine postavlja se pitanje isplativosti jer je razlika izmeu uloenog i dobivenog zanemariva. Rezidba se obavlja runo, a cijena sata radnika je visoka. No, nakon 2-3 godine kada padne rodnost, ta razlika vie nije zanemariva te je nuno obaviti rezidbu kako bi se potaknuo jai vegetativni rast ime bi se i otvorila mogunost bolje rodnosti.

Uzgoj u obliku grma

Lijeska na vlastitom korijenu stvara mnogo korijenovih izdanaka te je uzgoj na vlastitom korijenu pogodan za uzgoj u obliku grma ili kao iva ograda. Meutim, ako lijesku odluimo uzgajati kao stablo, ono na to treba paziti jest da redovito odstranjujemo vodopije i korijenove izdanke pogotovo ako su na vlastitom korijenu. Za uzgoj u obliku stabla vie se preporua lijesku cijepiti na medvjeu lijesku koja stvara manje korijenovih izdanaka. No, kod ove podloge javlja se problem to njoj ne odgovaraju teka
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Stablo lijeske

25

Plodovi lijeske

tla koja su esta u kontinentalnoj Hrvatskoj, ve ocjedita ilovasta tla. Meutim, medvjea lijeska dobro podnosi ekstremne uvjete i suu. Rezidbu treba obaviti tijekom zime dok lijeska miruje. Tako emo smanjiti potronju hranjiva na nepotrebne izboje koji nam smetaju i tako potaknuti cvatnju. Takoer, rezidbom trebamo odstraniti i bolesne, oteene ili suhe grane kako bismo smanjili mogunost napada bolesti i tetnika. Lijeska se esto uzgaja u obliku grma i u intenzivnim nasadima. To je ostalo jo od starijih vremena kada se lijeska uzgajala na vlastitom korijenu koji esto stvara jake korijenove izdanke. Tada je bilo najlake odravati lijesku kao grm. Takoer se smatralo da lijeska tako bolje rodi zbog vee rodne povrine. To moda i jest tako ako se gleda prinos po biljci koja je i sama po sebi vea te trai vie mjesta. Ali ako se gleda po jedinici povrine, vei urod se moe oekivati samo kod uzgoja lijeske kao stablaice, jer je tako mogu gui sklop. Stabla lijeske dolaze u punu rodnost nakon 6 godina, a trajnost nasada moe dostii i do 40 godina, pa i due. To pokazuje koliko je bitno detaljno planiranje prije sadnje kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal lijeske i nau proizvodnju uinili to isplativijom. Grm se, takoer, moe formirati i iz sadnica koje su cijepljene na medvjeu lijesku ako se 3-4 sadnice posade na isto mjesto (grmolika vaza). Tako emo dobiti grm koji e imati 3-4 glavne grane i koji emo lake odravati s obzirom na to da nee imati mnogo korijenovih izdanaka kao lijeska na vlastitom korijenu. Ovakav uzgoj je mogu i isplativ samo u ekstenzivnim nasadima, tj. na okunicama. Za intenzivnu proizvodnju on je preskup
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

i nije rentabilan, zahtijeva vie sadnica, a uteda s obzirom na uzgoj u obliku grma na vlastitom korijenu nije znaajna. Uzgojni oblik grma se formira skraivanjem sadnice na 20-30 cm kako bi se potaknulo stvaranje korijenovih izdanaka. Od novostvorenih korijenovih izdanaka treba ostaviti 3 do 4 koji e tvoriti osnovne grane. Ostale izboje treba redovito odstranjivati, osim ako ih se eli iskoristiti za obnovu grma ili formiranje gueg grma (iva ograda).

Lijeska stablaica
Uzgoj lijeske kao stablaice (cijepljene na medvjeu lijesku) sve vie ulazi u intenzivni uzgoj zbog svoje ekonomske opravdanosti. Stablo lijeske ne zauzima puno prostora kao to je to sluaj kod grma, ime je mogui gui sklop i
Lijeska uzgojena kao grm

vei urod po jedinici povrine. Ne zahtijeva toliko rada oko ienja korijenovih izdanaka, deblo je visine 50-80 cm to omoguuje veu upotrebu mehanizacije. Stabla su bolje osvijetljena nego grm ime se postie vea koliina i bolja kvaliteta ploda, a samim time i via cijena. Vaza kao uzgojni oblik je vrlo pogodna za lijesku jer daje dobru osvijetljenost kronje, to je bitno jer plodovi zahtijevaju mnogo sunca, a lijeska raa na jednogodinjim izbojima. Vaza se formira sa 3 do 4 osnovne grane za koje se ne preporua grananje debla na istom mjestu ve na razmaku od 20-ak cm kako bi spojno mjesto grane i debla bilo vre. Neke od prikladnih sorata za uzgoj u Hrvatskoj su Istarski duguljasti, Rimski ukusni, Okrugli difonski i Barcelona.

Istarski duguljasti je sorta lijeske vrlo popularna i zastupljena u uzgoju u Hrvatskoj. Redovito i obilno raa. Plodovi su krupni (3-3,5 g) i duguljasti. Zbog tvrde ljuske, plodovi su otporniji na napad ljeskotoa. Zreli plodovi teko se odvajaju od omotaa. Randman Istarskog duguljastog je 43%. Dobri opraivai za Istarski duguljasti su sorte Rimski i Ludolfov. Rimski ukusni (Tonda Gentille Romana) talijanska je sorta. Dobro raa. Dobar opraiva je Okrugli difonski (Tonda di Giffoni). Plod je okruglasti, srednje krupan (2,5 g). Randman je 45,0%. Zbog svoje kvalitete i odlinog okusa (kao to i sam naziv kae) traena je sorta za konditorsku industriju. Okrugli difonski (Tonda di Giffoni) takoer je talijanska sorta okruglastog srednje krupnog (2,5 g) ploda. Dobre je rodnosti i kvalitete esto koriten za konditorsku i farmaceutsku industriju. Osjetljiva prema kasnim mrazevima zbog ega se ne preporua za kontinentalno podruje. Barcelona (Fertile de Coutard) francuska je sorta vrlo zastupljena u uzgoju u SAD-u. Plodovi su krupni (3,3 g). Otporna je na bolesti i nametnike. Pogodna je za preraivaku industriju. Iako zatita lijeske nije zahtjevna, ona zauzima vano mjesto u uzgoju. Poznati tetnici lijeske su ljeskoto, bademov moljac, lijeskina u i grinje. Oni mogu poiniti velike tete. Tako se npr. grinje zavlae u pupove, te ih unitavaju. Ako unite cvjetni pup, nema cvatnje pa ni ploda. Ako unite vegetativni pup, nema vegetativnog rasta, a time ni budueg roda. Od bolesti lijeske, u Hrvatskoj je najznaajnija pale cvijeta i suenje mladica (Monilinia coryli), a prisutne su i pepelnica (Phyllactinia coryli) te gljive aavice, koje se najee ne suzbijaju.

26
SORTIMENT Shinsui (Hladna voda)
Propada skupini japanskih sorata koje se najvie uzgajaju. Slabije je do srednje bujnosti. Srednje je rodnosti a plodovi su relativno mali (100-160 grama). Oblik ploda je spljotenookruglast, jantarnobronane boje. Meso ploda je vrsto i sono. Dozrijeva dva dana prije Viljemovke.

Kosui (Blagotvorna voda)

Nalazi se meu pet vodeih sorata u Japanu. Stablo je dosata bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljotenookruglastog oblika. Meso ploda je ukasto, dosta itno. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke.

Nashi kruke neto sasvim novo

Mladen Karai, dipl. ing.
Uvjeti uzgoja
Nashi krukama pogoduju podruja s dovoljno toplim ljetima, ujednaenim rasporedom oborina tijekom godine i neto veom relativnom vlagom zraka. to se tie tla, nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruke. Stabla Nashi kruaka su neto bujnija od evropskih. Veina sorata raa na dvogodinjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodinjem odnosno trogodinjem. Sorte koje raaju na starijem drvetu trae neto otriju rezidbu. Nashi kruke cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Veinom su samooplodne,

Hosui (Obilnost)
Jedna od vodeih sorata u Japanu, Kini i SAD, a kao dobra sorta pokazala se i u Europi. Stablo je bujne iroke kronje s granama koje se savijaju prema tlu. Obilato raa. Plod je vrlo velik (150-250 grama), okrugao, privlanog izgleda. Meso ploda je vrlo kvalitetno. Dozrijeva 10 dana poslije Viljamovke. Podnosi skladitenje 4-5 mjeseci.

U potrazi za neobinim i nesvakidanjim vonim vrstama, Nashi kruke su pravi izbor. Domovina Nashi kruaka je Kina i Japan, odakle se polako ire u ostala podruja. U Kini su poznate kao Li ili Cha-li sorte, a zapadna literature ih zajednikim imenom naziva Nashi.

Shinseiki (Novo stoljee)

no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri emu treba voditi rauna kod nabavke sadnog materijala. Veina sorata izuzetno dobro raa, a karakteristino je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorijeivanje plodova. Dozrijevanje plodova je sukcesivno i, u pravilu, traje do 14 dana. Pokoica plodova Nashi kruaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oteuje, stoga teko podnose transport. Plodovi Nashi kruaka po okusu se ne mogu usporeivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptikih svojstava. Ovisno o uvjetima skladitenja plodovi se mogu uvati 2 - 6 mjeseci. Japanska sorta koja je u Italiji i francuskoj preporuena za komercijalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate kronje. Najvie raa na dvogodinjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljotenookruglastog oblika, utozelene boje. Meso je tvrdo i sono. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke.

uropa je za njima pokazala interesiranje tek zadnjih dvadesetak godina, prije svega zbog neobinog, za veinu naih potroaa nedojmljivog ukusa. Za razliku od europskih sorata kruke drugaijeg su oblika ploda zbog kojega se uvrijeilo miljenje da su nastale krianjem jabuke i kruke. U nastanku nashi kruaka koritene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata. Kao podloge za cijepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata.

Hayatama (Rani dragulj)

Japanska sorta umjereno bujnog stabla. Plod je malen do srednje malen (120 grama). Boja ploda je bronanojantarna. Meso ploda je grube teksture, vrsto. Dozrijeva 16 dana iza viljemovke. Plodovi se mogu uvati 2-3 mjeseca.

Na podruju BiH uzgoj Nashi kruaka mogu je samo u njenim junim podrujima (juna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva. Budui da su po izgledu i okusu ploda neto sasvim drugo od nama bliskih europskih kruaka - ni potroai nisu za njih posebno zainteresirani. U sjemenarninin Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu moete nabaviti sadnice Nai ili japanske kruke.

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Kinesko - japanske sorte ljive

ljiva je vodea vona vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prolog stoljea doslovce se uzgajala samo sorta Poegaa. Ipak, posljednjih godina se sortiment ljive bitno promijenio tako da danas postoji veliki broj sorata.
Mladen Karai, dipl. ing.
osna je oduvijek bila poznata po proizvodnji ljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna podruja ljive u naoj zemlji na podruju sjeveroistone Bosne (podruje Majevice, Bijeljine, Brkog, Gradaca i Doboja) te sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje), iako je njen uzgoj zastupljen i u slijevu rijeke Bosne te istonim podrujima (Gorade, Viegrad i Zvornik). S druge strane, u Hercegovini se ljiva proizvodi vie za osobne potrebe, premda postoje i malo vea proizvodna podruja, poput istone Hercegovine (Nevesinje) i podruje Rame, odnosno, Prozora. Koliko se ljiva cijeni u Bosni, najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradacu (kraj kolovoza) posveen upravo njoj. Kako se u Hercegovini svake godine odrava sajam tre-

27

nje, moemo povui paralelu kako je Bosancima ljiva ono to je nama Hercegovcima trenja. Na podruju Hercegovine zadnjih desetak godina biljei se porast sadnje ljetnih i ranih jesenskih sorata. Osim njih sve ee se trae i kinesko-japanske sorte. Razlog tomu je blizina jadranske obala gdje najee i zavravaju plodovi ove cijenjene vone vrste.

Bleck Beaut
Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija). Dozrijeva poetkom srpnja. Plodovi su osrednje krupni. Pokoica ploda je tamne ljubiastocrne boje, a meso ploda je utocrveno, vrsto i odline kakvoe. Sorta je bujnog rasta, ne ba obilne rodnosti i samoneopodna. Kao dobri opraivai za ovu sortu preporuuju se: July Sun, Santa Rosa.

Friar
Friar je amerika sorta koja dozrijeva oko 10 kolovoza. Plodovi su krupni, tamnoljubiaste boje pokoice s tamnim lenticelama te s mnogo maka u vrijeme berbe. Meso ploda je svjetlo uto i vrlo vrsto. Sorta rano prorodi a redovito raa. Samoneoplodna je te su joj potrebni opraivai (Santa Rosa, Morettini 355, Bleck Amber)

Sorte koje se najee uzgajaju Bleck Amber

Amerika sorta koja sazrijeva oko 20. srpnja. Plodovi su krupni, skoro crne boje, svijetloutog i vrstog mesa. Meso je protkano crvenim arama i odline je kakvoe. Sorta je srednje bujnog rasta, visoke rodnosti . Bleck ambert je samoneoplodna sorta te se preporua sadnja opraivaa (Friar, Santa Rosa, Golden Plum).

Queen Rose
Queen Rose je amerika sorta koja dozrijeva oko 20. srpnja. Odlika sorte su krupni (oko 150 gr) plodovi, crvenoljubiaste boje pokoice te utog i srednje vrstog mesa, odline kakvoe. Sorta je bujnog rasta ali u punu rodnost dospijeva vrlo sporo. Raa redoviti i obilno. Sorta je samoneoplodna a kao dobri opraivai preporuuju se: Friar, Midnight Sun i Green Sun.

Freedom
Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija) koja dozrijeva oko 10. rujna. Plodovi su izrazito krupni, plavoljubiaste boje pokoice s naglaenim lenticelama. Meso ploda je vrsto i uto obojeno. Sorta rano prorodi, a karakterizira je srdnje bujan rast. Samoneoplodna je te se sadi uz opraivae (Friar, Black Amber, Santa Rosa).

Atraktivni plodovi kinesko-japanskih sorti ljiva

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Novi naini vezanja vinove loze i voaka

28

Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodinjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao moe biti znatnije olakan primjenom profesionalnih traka kao i runih rezaa

Mladen Karai, dipl. ing.

nasadu vinograda esto svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se vee stablo trsa, a krakovi se veu uz glavnu icu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Stablo se vezuje pagom ili odgovarajuim plastinim materijalima. Meutim, openito gledano, za vezivanje stabla, krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od razliitih materijala kao to su: kudeljni konopac (paga), rafija, plastini lik, plastini lanii ili prstenovi od eline ice.

Profesionalne trake za vezanje vinove loze

Iako se u Hercegovini, u svrhu vezanja, ponajvie koristi lik posljedkare za vezanje vinove loze

njih se godina uoila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime, pojedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jaanja stabla vez kontinuirano treba i poputati, odnosno, obnavljati iz razloga to se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj nain dolazi do poremeaja u kolanju sokova, to pak moe imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na injenicu da se vezanje loze vri na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su nainjene od plastino-gumiranog materijala sa praznom sredinom. Zahvaljujui tomu, navedene trake se lako rasteu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake
Vezivo za vezanje vinove loze

zadravaju nekoliko godina tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje ime je i cijeli posao uvrivanja loze bitno olakan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u vonjacima.

Runi rezai
Poto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na runi rad, proizvedeni su i odgovarajui rezai ijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. Naime, radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju nainjene savinute otre rezae. Na taj nain, im se loza povee dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadravanja moe prei na privrivanje sljedeeg trsa. Meutim, dok se profesionalna traka za vezanje loze

poprilino udomaila u hercegovakim vinogradima, runi rezai su jo uvijek apstraktni pojam. Ali, ne zbog svoje nefunkcionalnosti, ve iskljuivo zbog neznanja vinogradara. Stoga se nadam da e i ovaj lanak potaknuti nae vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potrae i spomenute rune rezae.

kare za vezanje vinove loze

Unazad nekoliko godina na tritu su se pojavile namjenske kare za vezanje vinove loze koje su se pokazale izuzetno praktinim alatom koji omoguava brzo vezanje vinove loze. Za vezanje vinove loze, pomou kara, potreban je samo jedan radnik. Navedene kare mogue je kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama.

Prstenovi za rezanje veziva

B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Bolesti kukuruza u skladitu

Dr. sc. Tihomir Milievi
ajvaniji problem koji se vee uz te parazitske gljivice jest stvaranje odreenih spojeva koji imaju izrazito tetno djelovanje na ljude i ivotinje ako se hrane takvim zaraenim kukuruzom. Spojevi koje stvaraju te gljivice nazivaju se mikotoksini i oni mogu uzrokovati vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze, kako na ovjeku tako i na ivotinjama koje se hrane zaraenim kukuruzom. Mikotoksini su vrlo opasni za zdravlje ovjeka i ivotinja i stoga je vrlo vano uoiti prisutnost tih gljivica i takav kukuruz potpuno izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domaih ivotinja. Kod nas se ini upravo velika greka jer se vrlo esto ba takav zaraeni kukuruz koristi za hranjenje domaih ivotinja, prije svega svinja, a onda preko mesa koje konzumiramo od ivotinja hranjenih takvim kukuruzom, mikotoksini koji se tada ve nalaze u mesu, uzrokuju bolesti zvane mikotoksikoze i na ljudima.

29
Razvoj i simptomi pljesnivosti
Pljesnivost kukuruza je, znai, zajedniki naziv za bolesti na zrnu kukuruza, koje uzrokuje vie vrsta patogenih gljivica i ova bolest je najtetnija i najopasnija bolest na kukuruzu u naim uvjetima, ali i u cijelom svijetu. Bolest se javlja krajem vegetacije jo u polju na klipu kukuruza, ali i kasnije u tijeku skladitenja u silosima. Najvaniji uzronici su dobro poznate gljivice iz roda Fusarium. Jedna od njih uzrokuje tzv. ruiastu pljesnivost kukuruza. Obino se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza, a izmeu redova zrna pojavljuje se karakteristini svijetloruiasti micelij po kome se bolest i naziva ruiasta pljesnivost i vrlo se lako raspoznaje. I druge vrste gljivica iz roda Fusarium takoer uzrokuju pljesnivost, pa se naziva fuzarijska pljesnivost. Simptomi se javljaju obino na pojedinanim zrnima ili skupini zrna, a preko njih se formira karakteristina branasta bijela prevlaka. Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ruiaste fuzarijske pljesnivosti, koja se javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu) ili ak na cijelom klipu i stvara ruiasti micelij. Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i druge gljivice. One obino naseljavaju mehanika oteenja zrna kukuruza, stvarajui karakteristine prevlake. Ako se radi o gljivicama iz roda Aspergillus, onda su to crne ili zeleno-ute prevlake, a ako se radi o rodu Penicillium, onda su to prevlake plavo-zelene boje. Moe se rei za sve spomenute gljivice da su one uvijek prisutne u prirodi na poljima kukuruza, a intenzivnije se javljaju u uvjetima vlanog vremena, s time da je vlano i toplo vrijeme pogodnije za irenje bolesti koji uzrokuju gljivice iz roda Fusarium, a vlano i hladno vrijeme za druge spomenute gljivice. Iz polja ove gljivice nastavljaju razvoj na zrnu kukuruza i tijekom skladitenja, pogotovo ako uvjeti u skladitima odgovaraju za njihov razvoj, a to se obino dogaa ako se skladiti kukuruz koji je jo vlaan. Zatita od pojave ovih izrazito tetnih i za zdravlje ljudi i ivotinja opasnih gljivica provodi se uzgojem otpornijih kultivara, a bitno je da kukuruz koji ide u skladita bude s malim postotkom vlage i da skladita imaju mogunost za prozraivanje, ime se smanjuje mogunost razvoja ovih gljivica, a time i pojave mikotoksina.

Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, a pogotovo kasnije, tijekom skladitenja, javlja se vei broj gljivica, koje znaajno mogu utjecati na urod, a naroito na kvalitetu zrna kukuruza.

Simptomi napada gljivica iz roda Aspergillus

Moe se rei za sve spomenute gljivice da su one uvijek prisutne u prirodi na poljima kukuruza, a intenzivnije se javljaju u uvjetima vlanog vremena, s time da je vlano i toplo vrijeme pogodnije za irenje bolesti koji uzrokuju gljivice iz roda Fusarium, a vlano i hladno vrijeme za druge spomenute gljivice.
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Simptomi napada gljivica iz roda Fusarium

30

Okra uporaba u kuhinji

Okra je jednogodinja biljka koja se prvenstveno uzgaja u tropskim i suptropskim podrujima. Biljka odumire nakon zriobe plodova. Nezreli plodovi se obino jedu kuhani kao povre, no mogu se jesti i sirovi. Zbog svog visokog sadraja sluzi smatra se da imaju izrazito blagotvorni uinak na eludac. Biljka se moe nabaviti i kod nas. Okri je slina vrsta A. moschatus, jae obrasla dlaicama, veih cvjetova i jajolikih plodova, uzgaja se zbog svojih sjemenki koje imaju miris po mousu za potrebe parfumerijske industrije.

Naj, naj, naj ..

Najjaa mlazna struja

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Lotusov cvijet sveti cvijet hindusa i budista

Lotusov cvijet je, kao simbol ponovnog roenja i istoe, sveti cvijet hindusa i budista. No to ne sprjeava njegovo koritenje. Jede se korijen, mladi listovi te prije svega plodovi bez gorkog embrija. Iako lotusov cvijet cvate u muljevitim movarama, uvijek je vrlo ist. Submikroskopski male votane strukture na njegovoj povrini brinu se da se prljavtina ne moe prihvatiti, ve je uvijek ispire kia. Taj lotusov efekt se u novije vrijeme imitira kod sanitarne keramike i boja.

Mlazne struje su uske i brze struje zraka u gornjoj atmosferi. Najbre mlazne struje vjetrova ikad zabiljeene izmjerene su u Japanu tijekom zime, kad tropski zrak iz sjeverne Indije putuje preko otoka u sjeveroistonom smjeru, a kreu se brzinom od 500 km/h.

Planet s najduim danom

Dok se Zemlja oko svoje osi okrene za 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde, Veneri je za to potrebno 243,16 Zemljanih dana. Budui da je Venera blia suncu nego Zemlja, njezina je godina kraa od Zemljine godine i traje 224,7 dana. Stoga dan na Veneri traje due od godine na Veneri.

Vodeni zumbul hrana za svinje

Vodeni zumbul, porijeklom iz june Amerike, uvezen je u tropska podruja zbog svojih lijepih cvjetova. Nakon poetnog oduevljenja postao je iva muka. Jo vie nego sjemenkama razmnoava se izbojcima i skoro svaki odlomljeni dio moe izrasti u novu biljku. Na taj nain jedna jedina rozeta moe tijekom jedne godine dati preko 3000 mladih biljaka. Posebice u Starom svijetu, gdje nedostaju prirodni neprijatelji, vodeni zumbul stvara tako guste mree nasada da je onemoguena ak i plovidba brodovima. U jugoistonoj Aziji slui kao skoro neiscrpni izvor hrane za svinje.

Vatra koja najdue gori

Vatra koja najdue na svijetu gori zapravo je sloj zapaljenog ugljena koji gori ispod planine Wingen u australskoj dravi Novi Juni Wales. Vjeruje se da je poela gorjeti prije otprilike 5000 godina kada je munja udarila u sloj ugljena na zemljinoj povrini. Danas vatra gori na otprilike 30 m ispod povrine i polako si probija put prema dubljim slojevima ugljena.

Najvii tsunami
Najvii tsunami bio je visok 524 metra, a pojavio se 9.7. 1958. godine u zaljevu oblika fjorda Lituya bay, Aljaska, USA. Divovski odron zemlje uzrokovao je nastanak tsunamija koji se kretao brzinom od 160 km/h. Val je bio tako visok da je s lakoom mogao preplaviti zgrade Petronas Towers u Kuala Lumpuru u Maleziji, koje su zbog svoje visine od oko 452 m, najvie poslovne zgrade na svijetu.
B RO J 7 2 S I I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 1 .

Nourak cvate u poslijepodnevnim satima

Nourak je viegodinja biljka, no i kod nas se moe uzgajati kao jednogodinja zeljanica. Svoj naziv zahvaljuje mnotvu boja svojih cvjetova. Veina naziva u drugim jezicima povezana je, meutim, s injenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova navodna aka je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji slue za bojenje ivenih namirnica.

Pokaite mu koliko ga volite!

s o n e j l v a r p a N ubavlju lj

Pronadite NOVU ukusnu recepturu u najbliim prodajnim mjestima!