UNIVERZITET U BIHAU BIOTEHNIKI FAKULTET ODSJEK UMARSKI

SEMINARSKI RAD
PREDMET : FIZIOLOGIJA BILJAKA TEMA: KONTROLA CVJETANJA

STUDENTI : Said Mahmutagi Haris Dinovi Biha, 2013.

PROFESOR: prof.dr. Hamdija ivi

SADRAJ

1. UVOD......................................................................................................... 2 2. CVIJET ....................................................................................................... 3 3. CVJETANJE................................................................................................4 4. KONTROLA CVJETANJA........................................................................5 1.4 Biljke kratkog dana ................................................................................5 2.4 Biljke dugog dana...................................................................................6 5. LITRERATURA............................................................................................7

1.UVOD

Tijekom ivotnog ciklusa kod biljaka se moe razlikovati poetna faza vegetativnog rasta i kasnija, reproduktivna faza. U nekih vrsta biljaka, npr. penice i suncokreta, taj je prijelaz vrlo otar, dok u drugih vrsta, npr. graha i paradajza, istovremeno mogu biti prisutni i vegetativni rast i cvjetanje. Kod prvog tipa biljaka rast je obino odreen, a stablo zavrava cvijetom, dok se kod drugog tipa biljaka cvjetovi razvijaju na bonim ograncima, a glavno stablo nastavlja rasti. No, u obje grupe biljaka postoji odreeno minimalno razdoblje iskljuivo vegetativnog rasta. U nekih je vrsta izraena autonomna kontrola cvjetanja, tj. prijelaz prema cvjetanju zbiva se neovisno o okolinim uvjetima, dok druge vrste zahtijevaju izlaganje tono odreenim okolinim uvjetima, npr. odreenoj duljini dana i/ili temperaturi da bi procvjetale. No, prijelaz iz vegetativne u reproduktivnu fazu moe biti odreen i unutranjim, genetskim kontrolnim mehanizmima.

2.CVIJET

Cvijet ili cvat je reproduktivni organ biljaka cvjetnica (Magnoliophyta). Cvijet sadri reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je da proizvodi sjeme. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta se razvijaju u plod. Kod viih biljaka sjemenke slue za razvoj slijedee generacije potomaka, kao primarni nain razmnoavanja odreene biljne vrste. Pored uloge kao reproduktivni organ biljke, cvjetovi su od davnina sluili ljudima u razne svrhe, poev od ukraavanje svoje okoline, ali i kao hrana. Cvijet je smjeten na cvjetitu, gornjem proirenom dijelu cvjetne stapke. Vanjski dijelovi cvijeta su aka i vjeni. aku ine lapovi,a vjeni ine latice. U unutranjosti cvijeta nalaze se spolni dijelovi cvijeta. enski spolni dio cvijeta je tuak. Graen je od plodnice,vrata i njuke tuka. Donji proireni dio tuka naziva se plodnica.U njoj se nalazi jedan ili vie sjemenih zametaka, a u svakom od njih je enska polna elija. Pranici su muki dijelovi cvijeta.Svaki pranik graen je od pranike niti i pranice u kojoj su peludna zrnca.U svakom su peludnom zrncu muke polne elije. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. Cvjetovi koji imaju tuak i pranike su dvospolni cvjetovi npr.jabuka,kruka,dunja. Oni cvjetovi koji imaju samo tuak ili samo pranike, jednospolni su npr. lijeska, vrba, orah, maslaak. Cvat je skup cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Cvatovi mogu biti razliite grae. Razlikujemo glavicu (maslaak), klas (penica), grozd (vinova loza) itd. Opraivanje je prijenos peludnih zrnaca na njuku tuka. Cvjetovi se oprauju kukcima i vjetrom, a rijee se i samooprauju. ovjek obavlja umjetno opraivanje kako bi dobio nove odlike biljaka. Oplodnja je proces u kojemu se muka polna elija iz peludnog zrnca sputa kroz cjevicu do sjemenog zametka,te se u njemu spaja s jajnom elijom. Nakon oplodnje plodnica se tuka poveava i od nje se razvije plod,a ostali dijelovi cvijeta uvenu. Iz sjemenog zametka razvit e se sjemenka,a iz jajne elije klica.

3. CVJETANJE

Cvjetanje je prvenstveno odreeno trajanjem razdoblja tame, pa bi bilo tanije biljke kratkog dana nazivati biljkama duge noi, a biljke dugog dana biljkama kratke noi. Minimalno razdoblje tame koje zahtijevaju biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati naziva se kritinim razdobljem tame. U veine biljaka samo listovi moraju biti izloeni fotoperiodinom efektu, ili samo jedan list, ili barem njegov dio, da bi se javilo cvijetanje. Zreli listovi koji jo nisu poeli stariti su najosjetljiviji na fotoperiod. Openito odgovor biljaka na fotoperiod ovisi onjihovoj starosti i fazi razvoja. U veine biljaka prije nego ona postane fotoperiodino osjetljiva mora se odviti odreeni period vegetativnog rasta. Ovaj period se naziva juvenilni period

4. KONTROLA CVJETANJA Fotoperiodizam je metaboliki odgovor biljaka na duinu dana, tj. njihov period osvjetljenja. Period trajanja u kojem su biljke izloene svijetlu u toku 24 sata, zove se fotoperiod. Ovo je najpouzdaniji ekoloki signal koji informira biljku o sezoni, i kao takavu mnogih biljnih vrsta igra vanu ulogu u regulaciji trajanja vegetativnog perioda istvaranja cvijeta.Razlikujemo biljke koje su osjetljive na fotoperiod i zahtijevaju specifian reim osvjetljenja da bi mogle cvjetati i biljke koje su neutralne na fotoperiod i one cvjetaju bez obzira na fotoperiod, esto nakon odreene faze ontogeneze. U biljaka koje su osjetljive na fotoperiod razlikujemo vrste ije cvjetanje se potie izlaganjem uvjetima kratkog dana (biljke kratkog dana, BKD) i vrste ije cvijetanje se potie izlaganjem uvjetima dugogdana (biljke dugog dana, BDD).

1.4 BILJKE KRATKOG DANA

U biljke kratkog dana ubrajaju se mnoge vrste koje su samonikle u podrujima male geografske irine gdje duljina dana nikada ne prelazi 14 sati. One biljke kratkog dana koje rastu u umjerenim podrujima cvjetaju u kasno ljeto i jesen kada dani postanu krai. Primjer biljaka kratkog dana su ria, soja i krizantema. Takve biljke cvjetaju najee u kasnu jesen i ranu zimu.

2.4 BILJKE DUGOG DANA

Tipine biljke dugog dana su samonikle u umjerenom podruju a cvjetaju ljeti kada su dani dugi (mnoge trave i itarice, pinat, djetelina i dr.). No duljina dana je dvosmislen signal jer ne razlikuje proljee od jeseni. Jedan od naina izbjegavanja te dvosmislenosti jest dodatni zahtjev za odreenom temperaturom. Npr. u jagode koja je biljka kratkog dana, cvjetovi se zameu u jesen ali se ne razvijaju do proljea kada poraste temperatura. Neke biljke zahtijevaju izlaganje hladnoi da bi mogle procvjetati. Proces u kojem se cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoi naziva se vernalizacijom. Zahtjev za vernalizacijom esto je povezan sa zahtjevom za odreenim fotoperiodom.

LITERATURA

1. FIZIOLOGIJA BILJAKA, D. Vinterhaler, PMF Sarajevo 2003/2004 2. FIZIOLOGIJA BILJAKA, eljko kvorc, Jozo Frani, Krunoslav Sever, SVEUILITE U ZAGREBU, umarski fakultet 3. www.scribd.com