Sadraj

Predgovor 9 Biljeka autora 13 1. Uvod 17 1.1. Ayurveda 17 1.2. Stvaranje 18 1.3. Materijalna energija 24 1.4 Stvaranje pet grubih elemenata 24 1.5. ovjek i gigantski svemirski oblik virat-purua 25 1.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode 27 2. K o n s t i t u c i j a o v j e k a - p r a k r i t i 29 2.7. Tko smo mi ? 29 2.1.1. Duhovno tijelo 29 2.1.2. Fino (suptilno ) materijalno tijelo 30 2.1.3- Grubo materijalno tijelo 32 2.2. 2.2.1. Kako odrati zdravo materijalno tijela tijelo? 33 33

Poznavanje

materijalnog

2.2.1.1. Tri-doshe 33 2.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grede 44 2.2.1.3- Strukturni elementi grubog tijela 56 3. Bolesti 67 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. Uvod 67 Uzroci nastajanja i podjela bolesti 68 Sklonosti ka odreenim bolestima 69 Vanost uravnoteenosti urina i znoja 70

3.5. Klju zdravlja i bolesti jc agni 71 3.6. Potisnute emocije 73 3.7. Bolesti uzrokovane poremeajem dosha 74 4. D i j a g n o z a - p r a e n j e zbivanja u tijelu 79 4.1. Uvod 79 4.2. Dijagnoza 4.3. Dijagnoza 4.4. Dijagnoza 4.5. Dijagnoza 4.6. Dijagnoza 4.7. Dijagnoza 4.8. Dijagnoza

Predgovor
Knjiga Stjepana Zagara "AYURVEDA - Vedska medicina", kao to podnaslov kae, donosi praktina znanja za samoozdravljenje. Ayurveda je znanost koja se zasniva na staroj indijskoj filozofiji. Moe se prevesti kao "znanost ivljenja". Kako je u biti znanost lijeenja, ona se koncentrira na o n o to je potrebno za voenje zdravog normalnog ivota. Kao to kae autor nae nove knjige, njena je namjena poboljanje zdravlja i ljepe ivljenje. Ayurveda je savrena znanost kae autor, jer p o t j e e iz savrenog izvora. Ona je razotkriveno znanje; potjee od Apsolutne Istine, a prenosila se lancem uenikog nasljea s uitelja na uenika kroz generacije, kao i sva vedska znanost. Za razliku od Zapadne medicine koja je preteno kurativna, vedska medicina je preteno preventivna. Ayurveda sadri detaljne upute o osobnoj higijeni i prehrani koje omoguuju zdravlje i dugovjenost. Vano je svakodnevno itanje ive knjige; tijela. S obzirom da je prevencija mnogo humanija i jeftinija od lijeenja, ova knjiga doprinosi zbliavanju drevne mudrosti i modernog znanja. Efikasnost i filozofija su ve prihvaene u modernim medicinskim krugovima. One donose holistiki pogled na zdravlje. Naglaavaju vanost uravnoteene dijete, fizike aktivnosti, zdrav nain ivota, higijenu i brigu o tijelu za dug i zdrav ivot. Za razliku od moderne medicine, ayurveda tretira osobu a ne bolest. Kae se da su iva bia su ovom materijalnom svijetu spoj duhovne i materijalne energije. ivo b i e ili duhovna dua (duhovna energija) mora djelovati u skladu s tijelom (materijalnom energijom) koje je dobilo. ovjek je mikrosvemir; oitovanje kozmike energije i u harmoniji je s makrosvemirom, pa je stoga sklon samoizljeenju. Ayurveda eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh u savrenu harmoniju s Vrhovnom svijeu. U prirodi postoji beskonana koliina inteligencije. Tako i tijelo moemo vidjeti kao "tiki - tak" inteligencije koje je s p o s o b n o da se oporavi, izlijei i ude u svoju prirodnu ravnoteu. Treba mu samo pomoi kako bi si moglo samo pomoi. Ayurveda kae kako se to moe

pomou pulsa 79 na osnovi izgleda lica 85 na osnovi izgleda usta 86 pregledom jezika 87 pregledom noktiju 90 po oima 92 pregledom urina 93

4.9. Dijagnoza pregledom stolice 93 5. P r e v e n t i v a i l i j e e n j e 95 5.1 Preventiva 95

5.1.1. Uvod 95 5.1.2. Svakodnevna higijena i navike 95 5.1.2.1. Odmor i spavanje 96 5.1.2.2. Odmah nakon buenja i ustajanja 97 5.1.2.3. Ostale navike i higijena 104 5.1.3. Trudnoa i njega djece 106 5.2. Prehrana 112 5.2.1. Kratak pregled 112 5.2.2. Vitamini 115 5.2.3. Znanstveni nain uzimanja hrane 115 5.2.4. Primjeri obroka i prijedlozi 120 5.2.5. Priprema hrane i lijekova u kuhinji 128 5.2.6. Zaini za spreavanje neeljenog djelovanja hrane 154 Rjenik 157 Koritena literatura 161 Biljeka o piscu 162 Bhaktivedanta UZR 163

postii poznavanjem i pravilnim odravanjem tri fina energetska principa; tridoshe: vata, pitta i kapka. Doshe su za svaku osobu nepromjenjive, genetski odreene (individualni pristup) i temelj su psihosomatske egzistencije ovjeka. Doshe odravaju tijelo u funkcionalnom stanju u nazonosti duhovne due. Ravnotea dosha znai zdravlje i dug ivot, neravnotea znai bolest. Uravnoteenje dosha (unutarnjih sila) provodi se pravilnom prehranom i navikama. U knjizi e m o nai test p o m o u kojeg moemo priblino otkriti svoj osobni tip: vata, pitta, kapha. Naime, svaka osoba je kombinacija ove tri doshe. J e d n a ili dvije doshe mogu prevladavati u tijelu. Poznavanje meusobnih odnosa (u postocima) tri doshe u tijelu je klju pravilnog odnosa (pravilne prehrane, pravilnog lijeenja, itd.) prema tijelu odreene osobe. Doshe, iako nepoznate Zapadnoj medicini, postoje svuda u prirodi. Podlone su promjenama s obzirom na mjesto (more, planine, nizine), vrijeme (u godinim dobima), ivotnu dob, poloaj planeta, itd. Ljudsko tijelo je u stanju njihovog neprekidnog utjecaja. Ono je uvijek u stanju dinamike ravnotee. U knjizi se navode dugovjenost i pomlaivanje. Kae se da oni ovise o tri jo finije esencije: prani, ojasu i tejasu. Prana je slina vati, tejas pitti, a ojas kaphi. Prana, ojas i tejas takoer moraju biti u ravnotei. To se postie jednostavno prehranom, yogi vjebama, nainom ivota, duhovnim vjebama i celibatom. Prana je ivotna energija ili energija daha koja opskrbljuje tijelo kisikom i odrava cirkulaciju. Tejas je sutina vrlo suptilne vatre koja podeava metabolizam p o m o u sustava enzima. Kae se da je klju zdravlja vatra probave koja se u grubljem obliku zove agni. Ojas je bit svih sedam dhatua ili tjelesnih tkiva. Hrana koju j e d e m o stvara strukturne elemente grubog tijela, tj. dhatue. Najvaniji i najfiniji je sjeme (piryd), kje se smatra sutinom, proima itavo tijelo i ini auru (isijava svjetlost). Zbog toga je naglaena vanost uvanja sjemena ili celibat. Dotaknuta je takoer i ayurvedska farmakologija koja se temelji na rasi ili okusu hrane na jeziku, viryi (potencijalu) ili okusu hrane u tijelu ( u i n c i : toplo, hladno, teko, itd.) i vipaku ili okusu nakon to je hrana metabolizirana. Svaka osoba, ovisno o tome koji je tip: vata, pilta, kapha, trebala bi birati odgovarajuu hranu za s e b e vodei rauna o spomenutim okusima. Postoji est rasa ili okusa hrane na jeziku (slatko, kiselo, slano, ljuto, gorko i trpko). Npr. ako osoba

uzima previe hrane neke od est rasa, naruit e ravnoteu tri doshe i nastati e bolest. Osim hrane, na ravnoteu u tijelu utjeu i druge tvari (biljke) koje jedemo. Zatim, metali, kristali, boje, glazba, osjeanja, itd. Ayurveda bolest definira kao nered u tijelu, a zdravlje kao red i opu ravnoteu. Dalje se kae da je bolest neugoda i patnja u tijelu koje imamo zbog toga to se procesi u tijelu vie pravilno ne odvijaju. Definicija zdravlja i bolesti u Zapadnoj medicini prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) ne razlikuje se u osnovi od definicije iz Sushruta-samhite. Charaka i Sushruta-samhita su dvije drevne rasprave o kirurgiji i o p o j medicini na kojima se bazira Ayurveda. Sushruta kae: "Osoba koja ima normalnu ravnoteu tri doshe, sedam tjelesnih tkiva i otpadnih produkata tijela (izmet, urin i znoj), kao i normalni apetit, i tko je blaen u tijelu, umu i duhu je stvarno zdrav, ostale osobe nazivaju se bolesnima". Definicija zdravlja prema SZO kae: "Zdravlje je o p e fiziko, psihiko i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti". Zapaamo da je u Ayurvedi uz grubu i suptilnu materiju nazona i duhovna dimenzija, koja je u Zapadnoj medicini zanemarena. Tzv. psihosomatske ili psihofizike bolesti se takoer tretiraju u zapadnoj i istonoj medicini. Uzrokovane su neuravnoteenou tijela i uma. Kako je neuravnoteenost sjeme bolesti, neuravnoteenost uma moe dovesti do bolesti grubog tijela i obrnuto. Kae se da postoji izravna povezanost izmeu dijete, navika, okoline i osjeajnih poremeaja. Uz ostale uzroke, prejedanje i osjeajni poremeaji su danas glavni uzroci neravnotee tri doshe. Poremeaji ili neravnotea uzrok su p o r e m e e n o g agnija koji ne moe probaviti svu hranu pa se stvaraju toksini ili ama koji krue po tijelu i nakupljaju se u slabim podrujima. Toksini se stvaraju i zbog osjeajnih poremeaja. Zato se kae da je klju zdravlja i bolesti agni ili vatra probave (metabolizam). Takoer se navodi vanost uravnotenog izbacivanja tri male: stolice urina i znoja. Dijagnostika u u ovoj knjizi, p r e p o r u e n a za o b i n o g ovjeka, temelji se na stalnom praenju meusobnog djelovanja zdravlja i bolesti. Lijeenje je ponovno uspostavljanje ravnotee. Naglaava se vanost ranog otkrivanja simptoma neravnotee ili preventivno djelovanje. Stoga se svakoj osobi preporua e e promatranje pulsa, jezika, oiju, noktiju, usana, lica, mokrae i stolice, da bi mogla uoiti promjene, otkriti uzroke i preventivno djelovati. Kada nastupi bolest, osim ovih, lijenici koriste i druge metode dijagnoze. Lijeni-

ka dijagnostiku i terapija su sloeni i znanstven posao i zahtijevaju ayurvedskog strunjaka. U knjizi je naveden i poseban dio s ayurvedskim savjetima o porodiljstvu i pedijatriji: prehrani majke i djeteta, njega djeteta, specifinosti zdravlja i bolesti kod male djece. to se tie lijeenja, ova knjiga informira itatelje o ayurvedskom nainu lijeenja bolesti. Prema Ayurvedi, prvo treba odstraniti toksine iz tijela pa tek onda primjeniti neki oblik lijeenja. Vano je uravnoteiti tri doshe, izluivanje otpadnih tvari, um i tijelo. Ako se to ne uini, simptomi e se moda povui u unutranjost (povrno lijeenje esto u zapadnoj medicini), i pojaviti na drugom mjestu ili u drugom obliku. Za otklanjanje toksina preporuuju se dva procesa: eliminacijom i neutralizacijom. Najpoznatiji je nain eliminacije "panchakarma" ili pet postupaka. Zatim se pristupa lijeenju. Lijeenje se sastoji od lijekova (uglavnom pripravci od biljaka), kiropraktike, masae, alopatije i dr. Ayurvedski pripravci su sigurni, efikasni, dostupni i nisu tetni a pomau tijelu u njegovom prirodnom tijeku stvaranja ravnotee i m e se pomae izlijeenje. Svrha Ayurvede je da nam kae kako moemo utjecati na na ivot, mijenjati ga, produiti, uiniti ga kvalitetnijim. Ovaj sustav medicine baziran je na filozofiji da duh najdublje utjee na tijelo, a ivot bez bolesti ovisi o stanju nae svijesti, koja je uzrok ravnotee ili neravnotee tijela i uma. To stanje svijesti, vie od bilo koje vrste imuniteta; stvara vie stanje zdravlja. Kao to kae autor, ova knjiga je kratki uvod; uvoenje u znanost o ivotu na saet i informativan nain, dajui mali dio bogatstva ayurvedske mudrosti. Ako elimo savreno zdravlje p o t r e b n o je pobrinuti se i o dui. Trebamo je uiniti blaenom. Ako se poveemo s Vrhovnom svijeu ili s Vrhovnom istinom koja je puna vjenosti, znanja i blaenstva, dua e postati takoer puna vjenosti, znanja i blaenstva. dr. Mirjana Kue

BILJEKA

AUTORA

Vodei malo vie brige o svom zdravlju u odnosu na veinu ljudi, a takoer i zbog moje prirodne privuenosti ayurvedskim znanjem, mogao sam vidjeti koliko mnogo i bespotrebno ljudi pate od raznoraznih bolesti koje nam n a m e e suvremeno doba. Odluio sam stoga napisati ovu knjigu kako bi svakome pomogla u izlijeenju tjelesnih i psihikih poremeaja. Do sada sam odrao nekoliko seminara i predavanja iz Ayurvede. Zato sam privuen upravo vedskim i ayurvedskim znanjem? Zato ga elim i drugima podariti? Sjeam se, prije dvadeset i pet godina bio sam teko bolestan. Kad sam j e d n o m skoro pao u nesvijest, zapitao sam se to ja to radim i za koga, e m u tolika trka u ivotu. Nalazi su pokazali kronini katar eluca zbog nervoze. Uestali su noni bolovi i nesanica, te sam pribjegao uzimanju apaurina. Nakon etrnaest dana oni vie nisu djelovali smirujue, a bolest eluca se zbog njih poveala. U to vrijeme sam radio u koli, zavravao fakultet i imao enu i djecu. Nije teko pogoditi da su to bili uzroci bolesti (preoptereenost, a zatom nervoza i tjeskoba). Nisam znao to uiniti? Jednog dana sam naao u potanskom sanduiu dopisnicu koju je poslao psiholog Slavinski nudei svoju prvu knjigu "Psihiki trening yogija". Slavinski je tvrdio da pomae i u mojem sluaju. Kupio sam knjigu i prema naputku prakticirao "pranayamu"potpuno vogiko disanje. Udubio sam se u studiranje njegove filozofije o zdravom nainu ivljenja. Nakon dva mjeseca nervoza je uistinu nestala. Bolest se smirila. Tada sam nabavio jo nekoliko knjiga o yogi. Z a p o e o sam s prakticiranjem hatha-yoge, vegetarijanstva, makrobiotike i s vremenom bolest je posve nestala. Prije osam godina doao sam do izvorne vedske literature koju je na Zapad prenio Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada. Tada sam potpuno utvrdio svoju vjeru u vedsku znanost. Shvatio sam da to znanje dolazi s vie razine, te je uvijek relevantmo i nepromjenjljivo. Danas imam dugogodinje o s o b n o iskustvo kako pravo vedsko znanje uistinu pomae. Upravo stoga elim ga podariti i drugima. Znanje u ovoj knjizi

nije plod moje vlastite pekulacije ili tzv. osobnog dugogodinjeg iskustva. Imajui vjeru U njega, ja sam ga samo prikupio i prema mojim sposobnostima napisao u to vjernijem obliku. Znanje u ovoj knjizi temelji se preteno na odranim predavanjima iz Ayurvede koju je dao Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada, a sakupio i napisao 1 9 7 8 . godine Navayauvana dasa Adhikari. Sri Srimad A. C. Baktivedanta Swami Prabhupada je rekao: "Sve to sam dao je original iz Ayurvede. Moja predavanja nisu namijenjena lijenicima, v e bhaktama i drugim ljudima radi poboljanja njihovog zdravlja i ljepeg ivljenja". Ista je namjena i ove knjige. U ovoj knjizi su samo djelii ogromnog i detaljnog ayurvedskog znanja. itatelju predlaem da prvi puta proita cijelu knjigu bez preskakivanja kako bi dobio uvid u sadraj koji mu se nudi. Nakon prvog itanja neka ispuni predloeni test u ovoj knjizi kako bi saznao koji je tip: vata, pitta, kapha ili neka od kombinacija tri doshe. Ovo je vano za dalje detaljno studiranje pojedinih dijelova ove knjige u cilju poboljanja osobnog zdravlja i sree. Ako elite pomoi sami sebi i drugima, a cilj ove knjige (ayurvedskog znanja) je upravo taj, tada trebate pratiti zbivanja u vaem tijelu i paralelno studirati ovu knjigu ije znanje e vam pomoi da otkrijete, tj. saznate ili spoznate uzroke zato vas r e c i m o boli glava, eludac, ili zato imate zatvor, itd. I ne samo to, uz p o m o znanja u ovoj knjizi nai e t e lijek za otklanjanje ne samo bolesti, ve i uzroka bolesti. I vie od ovoga, moi e t e osjetiti i vidjeli simptome bolesti prije nego to se ona i pojavi. Takoer e t e biti sposobni shvatiti uzroke svojih problema, pronai lijek i otkloniti bolest prije nego to se ona pojavi. A upravo to znai ivjeti ugodno i sretno u tijelu bez patnji. Ayurveda kae kako bolest predstavlja neugodu i patnju u tijelu koje imamo iz razloga to se u njemu procesi vie ne odvijaju pravilno. Oni su narueni raznim izvanjskim utjecajima i nainima nepravilnog ivljenja i prehrane. Za velik dio bolesti ili patnji sami snosimo krivnju zbog nepravilnog naina ivljenja i prehrane. U ovoj knjizi pronai e t e znanje p o m o u kojeg e t e saznati kako zdravo i sretno, tj. prirodno ivjeti i hraniti se. P o m o u ove knjige, ako je budete paljivo studirali, otkrit e t e vau istinsku prirodu, a ona upravo predstavlja zdravlje, sklad i sreu. Zbog obimnosti sadraja, knjiga izlazi u dva dijela. U drugom dijelu vie govorim o samom lijeenju. Ispriavam se itateljima to e naii na izvjesno arenilo u nazivima pojedinih biljaka, hrane i lijekova. J o nisam

uspio prevesti niti objasniti sve ayurvedske (sanskrtske) nazive biljaka, hrane i lijekova na naem jeziku. Ta neujednaenost je naroito nazona u poglavljima: "Odlike i koritenje hrane", "Vedski dopunjivai hrane" i "Anupana". Ayurvedski nazivi lijekova koji su bez objanjenja ne bi nas trebali smetati. Dovoljno je da znamo za koju su bolest namijenjeni, a to sam napomenuo u knjizi. Svugdje u svijetu kad kupimo lijek, dobijemo uz njega naputak i objanjenje. Povoljno je to to prema ayurvedskim ili indijskim nazivima moete u Indiji kupiti odreene lijekove kojih kod nas nema, a u Indiji nisu skupi i vrlo su dobri. Nadam se da u ove nedostatke uspjeti ispraviti za sljedee izdanje ove knjige. Zahvale: 1. Mom duhovnom uitelju Srila Harikesa Swamiju za neprestano poticanje slijeenja ayurvedske mudrosti i prakse. 2. Sri Srimad A. C. Bhaktivedauta Swami Prabhupada, koji je u svojih trinaest predavanja dao osnove Ayurvede, zastupajui izvornost znanja. Navayauvana dasa Adhikari koji je sakupio i napisao Prabhupadina predavanja. 3- Prijateljima, Sinii Steinbergeru i Nikoli Hapau za pomo pri pisanju teksta, Nikoli urdeviu, za tehniko ureenje knjige, Krunoslavu urdeviu za vrlo korisne savjete, prof. Vesni krlin za lekturu teksta, dr. Mirjani Kue i tur. sci. Dragi Pleku za strunu recenziju knjige, dipl. ing. Tomislavu Kardau na umnoavanju teksta. Zahvaljujem se i svima ostalima koji su gli kako bi ovu knjigu uinili uspjenom. na razne naine pomo-

Autor

POGLAVLJE I
1. Uvod 1.1. Ayurveda
Znanje sadrano u ovoj knjizi je od trajne vrijednosti. Ayurvedska se znanost ne temelji na promjenljivim podacima, ve na vjenoj mudrosti riija - mudraca - svetih osoba koji su svojim meditacijama i manirama dobili milost Gospodina i tako bili prosvjetljeni u srcu ovim znanjem. Stoga je Ayurveda razotkriveno znanje. O n o nije podlono nesavrenstvima i netonostima empirijske (zapadne) medicinske znanosti. Ayurveda je znanje koje nije ogranieno n e k i m vremenskim razdobljem i objanjenja koja se ovdje navode posluit e itaocu tijekom cijelog ivota. Ayurveda je cjeloviti sustav lijeenja. Ayu znai "ivot" a veda "znanje". Stoga Ayurveda znai "Znanost o ivotu." Ayurveda je zabiljeena sanskrtom u Vedama prije 5 . 0 0 0 godina. Sanskrt je najdrevniji jezik Indije i ovog planeta. Ayurveda sadri osam osnovnih grana medicine: pedijatriju, ginekologiju, primaljstvo, oftalmologiju, gerijatriju, otorino-laringologiju, opu medicinu i kirurgiju. Svaka od tih lijenikih specijalnosti objanjena je u skladu s teorijama o pet ivotnih elemenata (eter, zrak, vatra, voda, zemlja), o doshama ili tjelesnim sokovima, o sedam dhatua ili tjelesnih tkiva, o tri male (mokraa, stolica i znoj) te o ivotnom trojstvu - tijelu, umu i duhovnoj svijesti (dui). U ovoj knjizi su samo djelii ogromnog i detaljnog avurveskog znanja. Ayurveda ne obuhvaa samo znanost ve i religiju (yogu) i filozofiju. Religija ili yoga oznaava put do Apsolutne Istine. Ayurveda smatra da je itav ivotni put posveen. Rije filozofija odnosi se na ljubav prema Apsolutnoj Istini. Ayurveda je znanje o tome kako s e Istina izraava u ivotu. itava ayurvedska literatura se temelji na sankhya filozofiji. Sankhya znai "analitika studija materijalne prirode." Korijen rijei sankhya su dvije rijei sanskrta: sat - istina, khya - znati. Za razumijevanje Ayurvede potrebno je poznavati i prihvatiti sankhya filozofi-

ju koju je dao rii, Gospodin Kapila, sin Devahuli a opisana je u Tre e m pjevanju prvog dijela "Srima Bhagavalama" (dalje S.B.).

Osnovni stav Ayurvede

Osnovni stav Ayurvede je sposobnost pojedinca za samoizljeenje. Pogoranja i bolesti osoba moe znatno smanjiti uravnoteenjem svih energija u tijelu. "Ayurveda ui da je ovjek mikrokozmos, tj. svemir unutar svemira... Postojanje pojedinca neodvojivo je od sveukupnog kozmikog oitovanja. Ayurveda promatra zdravlje i bolest u cjelini, uzevi tijesnu povezanost osobnog i kozmikog duha, osobne i kozmike svijesti, energije i tvari... Svatko moe nauiti praktina znanja samoozdravljenja koja su navedena u Ayurvedi. (Ayurveda, dr. Vasant Lad, str. 5 )

1.2. Stvaranje
Mudrac Maitreya je rekao: "Prije stvaranja postojao je samo Svevinji Gospodin, gospodar svih ivih bia. Samo Njegovom vrhovnom voljom o m o g u e n o je stvaranje i na kraju sve se stapa s Njim." (S.B., 3-5.23.) Prije stvaranja nije bilo Purusa inkarnacija ni ivih bia, niti je postojala materijalna energija kojom je stvoren materijalni svijet. Sve je bilo stopljeno u Njemu Samom. Gospodinovom voljom stvoren je duhovni i materijalni svijet. Materijalni svijet je stvoren kasnije kad je jedan dio ivih bia poelio da ivi i slui Gospodina odvojeno od Njega, izvan duhovnog svijeta. Ova odvojena iva bia su zapravo pobunjenici. Materijalni svijet djeluje kao popravilite. Ova mateijalna (izvanjska) energija poznata je kao rnaya ili iluzija i samo uz p o m o nje dolazi do cjelokupne materijalne kreacije. Gospodin ima tri vrste energija: unutranju (duhovni svijet), graninu (to smo mi siuna iva b i a ) i izvanjsku (materijalnu). S obzirom da su iva bia granina energija, tj. duhovna energija Gospodina, po kvaliteti jednaka su Gospodinu vjena, puna znanja i blaenstva kao i Gospodin. Ali su vrlo siuna - veliine duhovnog atoma, dok je Gospodin ogroman sve emanira iz Njega, sve je nastalo iz Njegovih energija. Jedan dio i-

vih bia, zbog svog graninog poloaja (nalaze se izmeu unutranje i izvanjske energije), svoje siunosti, siune samostalnosti (imaju slobodnu volju ili elju) i duhovne prirode (vjeni su sluge Gospodina a ne kontrolori - gospodari), sklon je odabrati ivot u materijalnom svijetu. Gospodin zbog svoje milostive prirode elio je stvoriti svemirsku materijalnu kreaciju da bi pruio priliku, sada odvojenim i uvjetovanim ivim biima uspavanim u zaboravu, da se vrate kui natrag Bogu. Naime, odvojena i uvjetovana (uvjetovana zakonima materijalne prirode) iva bia s vremenom zaboravljaju svoj izvorni poloaj koji su imali u duhovnom svijetu da su sluge Gospodina puni vjenosti, znanja i blaenstva. Ovo je glavna svrha stvaranja materijalne k r e a c i j e Kad je Gospodin vidio potrebu za stvaranjem materijalnog svijeta, svojom voljom inkarnirao se u svoju 1. Purusa inkarnaciju - Maha-Visnua. Purusa inkarnacije su zaduene za materijalni svijet. Od znoja Maha-Visnua nastao je Uzroni ocean. Maha-Visnu lei na Uzronom oceanu i stvara materijalnu prirodu i materijalne svemire za vrijeme svog svemirskog sna. U snu, dok izdie, iz pora njegove koe emaniraju svi materijalni svemiri koji su nalik mjehurima od pjene i svi se sakupljaju kao grozdovi na jednoj strani obale Uzronog oceana. Na drugoj strani je duhovni svijet. Tako se na duhovnom neogranienom nebu vrhovnom voljom Visnua pojavio oblak u kojem je sve mrano. To je materijalna energija zvana pmd/uiua gdje jo nisu oitovane ili pokrenute gune - sile ili kvalitete materijalne prirode. One se u pradlumi nalaze u ravnotei. Zatim Gospodin svojim pogledom oplouje pradhanu s vjenim vremenom i ivim biima (duhovnom energijom). Vrijeme p o k r e e tri gune. Tada meu njima nastupa uzajamno djelovanje koje zainje evoluciju prvotne materije. Ovakva manifestacija materijalne energije zove se mahat-tattva ili svemirski intelekt. Vrhovna je i svukupna. Dok Maha-Visnu izdie, traje materijalni svijet. Kad udie, sve ponovno ulazi u Njega. (Pogledati Shemu stvaranja /.) Zatim je Gospodin kao 1. Purusa pogledao unutranjost pojedinih svemira i vidio kako je unutra sve tamno i prazno. Stoga Gospodin ulazi u svaki pojedini svemir u obliku 2. Purusc (ili drugog Visnua), koji isto tako lei na Uzronom oceanu svog svemira i nastavlja daljnje stvaranje. Sa s o b o m donosi sve materijalne energije. Polovina svemira je ispunjen vodom oceana a u drugoj se nastavlja stvaranje. Ovaj 2. Purusa je izvor i neunitivo sjeme svih ivih bia i inkarnaci-

UVOD - STVARANJE ja u svemiru. Mahat-tattva se sastoji od dvadeset i tri elementa: sveukupna materijalna energija, lani ja, zvuk, dodir, oblik, okus, miris, zemlja, voda. vatra, zrak, n e b o ( e t e r ili prostor), oko, uho, nos, jezik, koa, ruka, noga, organ za izbacivanje izmeta, spolni organi, govor i um. Svi se spajaju utjecajem vremena i ponovno raspadaju tijekom vremena. Vrijeme je Gospodinova energija i djeluje prema Njegovoj volji. Ova energija se zove kala i predstavlja je boica Kali. Tada sve biva pokrenuto utjecajem vjenog vremena i ivih bia te nastaju razni oblici. 2. Purusa se dalje ekspandira u 3. Purusu, koji proima itav svemir. Ovaj 3. Purusa kao Nad-ua svih ivih bia ulazi u srce svakog ivog bia i prati ga tj. vodi kroz ivot. Gospodin kao Nad-ua s vjenim vremenom ulazi ak u svaki atom i tako proima duhovnom energijom cijeli svemir tj. ulazi u dvadeset i tri elementa. Tada se zapravo iva bia bude i poinju djelovali, i ovi elementi bivaju oblikovani i pokrenuti. Nakon ovog pokretanja nastao je gigantski svemirski oblik ili virat-purusa - tijelo Gospodina. U ovom gigantskom obliku sve poiva: svi planetarni sustavi i sve pokretno i nepokretno. Mi smo kopija ovog giganskog oblika. On je tijelo, um i osjetila, dinamika sila sveg kretanja p o m o u deset vrsta ivotnih energija. On je j e d n o srce iz kojg p o t j e e ivotna energija (Vidjeti Shemu stvaranja 2 . ) . Iz pupka 2. Puruse, u kojem je jezero stvaranja, izrastao je lotosov cvijet na ijem vrhu se rodio Brahma, prvo ivo bie svemira. Gospodin prenosi u srce Brahme svo vesko znanje. Svaki svemir ima svog Brahmu - predsjedavajue boanstvo koji je zaduen za dalje stvaranje. Brahma je, nakon to je 3- Purusa proeo cjeli svemir i stvorio uvjete za daljnje stvaranje, p o e o stvarati. Tako je svakom ivom biu dodijelio odgovarajue tijelo ili yantru (stroj), ovisno o djelima koje je uinilo u prolosti i elji. To dodjeljivanje tijela mi nazivamo raanjem. ivo b i e (duhovna dua, djeli Gospodina, veliine duhovnog atoma) biva prenesena, ovisno o djelima koje je uinila u prolosti i elji, u spermu t o n o odreenog oca koji oplouje maternicu majke. Zahvaljujui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue materijalno tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci. Tako su iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i materijalne energije. Brahma je prema uputi Gospodina stvorio 8 . 4 0 0 . 0 0 0 vrsta materijalnih tijela za iva bia. ivo bie mora djelovati u skladu s tijelom koje je dobilo. Na to ga prisiljavaju (veu preko osjetila, uma i inteligencije) lani ja uz p o m o tri gune ili sile materijalne prirode. Lani ja nastaje spajanjem materije i duha, tj. materijalnog tijela i due. Predstavljen je u tri gune: vrlini, strasti i neznanju. Ta energija nas prisiljava i omoguuje da se poistovjetimo s tijelom koje smo dobili, kako bi mogli s dobivenim tijelom izvravati svoju misiju u ovom materijalnom svijetu (Vidjeti "Shemu stvaranja 3 " )

21

SHEMA STVARANJA 1. S t v a r a n j e u sjaju b r a h m a j y o t i j a

1.3 Materijalna

energija

U Bhagavad-giti, stih 7.4., Gospodin kae: "Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ego Moje su odvojene materijalne energije". Iz ove tvrdnje vidimo da se materijalna energija sastoji iz osam glavnih oitovanja. Prvih pet: zemlja, voda, vatra, zrak i eter nazivaju se golemim ili grubim elementima i obuhvaaju pet predmeta osjetila. Svi su oni oitovanje fizikog zvuka, dodira, oblika, okusa i mirisa. Um inteligencija i lani ja su fini materijalni elementi. Lani ja ("ja sam" ili "ovo je m o j e " ) predstavlja temeljno naelo materijalnog postojanja. Obuhvaa deset osjetilnih organa za vrenje materijalnih djelatnosti. Inteligencija se odnosi na cjelokupnu materijalnu kreaciju zvanu mahat-tattva. Tako se od Gospodinovih osam odvojenih energija oituju dvadeset i tri elementa materijalnog svijeta. Oni su izvorno ogranci Gospodinovih energija i odvojeni su od njega. Dvadeset i etvrti element je ivo b i e ili duhovna dua.

pomijeanu s vjenim vremenom i vanjskom energijom. Tako se voda preobrazila u miris i zemlju, ija je glavna odlika miris. Ukratko: zvuk se razvio u nebo, dodir u zrak, oblik u vatru, okus u vodu, miris u zemlju." Na ovaj nain eter se oituje u etiri elementa: zrak, vatru, vodu i zemlju. Iz zemlje su stvorena sva organska iva bia ukljuujui i one iz carstva biljaka, ivotinja, te na kraju i ovjeka. Zemlja takoer sadri neorganske tvari koje tvore carstvo minerala. Tako je iz maternice ovih pet elemenata roena sva materija ije je stvaranje pokrenuo Maha-Visnu, Svevinji. Temeljnih pet elemenata postoje u cijeloj materiji. Voda nam daje klasian primjer. U krutom obliku tvori led koji je oitovanje principa zemlje. Uspavana, latentna vatra u ledu topi ga i javlja se princip vode, a tada se eventualno isparavanjem pretvori u princip zraka. Para nestaje u eteru i tako moemo vidjeti da je temeljnih pet elemenata eter, zrak, vatra, voda i zemlja, nazono u jednoj supstanci. Svi ti elementi potjeu iz energije Kozmike Svijesti, tj iz zvuka kojeg emanira Kozmika Svijest, i svih pet je prisutno u svoj materiji u svemiru.

1.4.

Stvaranje pet grubih

elemenata

Mudrac Kapila je rekao (S. B., T r e e pjevanje, trei dio, 2 6 . 3 2 ) : "Kada energija Gospodina pokrene egoizam u neznanju, oituje se suptilni element zvuk. Od zvuka nastaju etersko n e b o i osjetilo sluha." Mudrac Maitreva r e e (S.B., T r e e pjevanje, prvi dio, 5.31 do 3 6 ) : "Nebo je proizvod zvuka, ..." N e b o je simboliki predstavnik Vrhovne Due. Zatim je Gospodin preao pogledom po nebu djelomino pomjeanim s vjenim vremenom i izvanjskom energijom i tako se razvilo osjetilo dodira, a iz njega je stvoren zrak u nebu. Zatim je iznimno moan zrak u dodiru s nebom proizveo oblik osjetilnog opaanja, a opaanje oblika se preobrazilo u elektricitet uslijed trenja, te u svjetlost potrebnu da bi se vidio svijet. Kad je elektricitet proeo zrak i kad ga je Svevinji pogledao, tada, mijeanjem proetog zraka, vjenog vemena i izvanjske energije dolazi do stvaranja okusa i vode. Zatim je Gospodin pogledao vodu stvorenu od zraka i elektriciteta

7.5. ovjek i gigantski svemirski oblik virat-purua

R e e n o je da u gigantskom svemirskom obliku sve poiva, sva 24 elementa. Mi smo kopija tog gigantskog oblika i stoga i u nama to sve postoji. Virat-purua je gigantski svemirski oblik a mi smo mali svemirski oblik ili mikrosvemir Dakle,"ovjek je mikrosvemir". Stoga pet temeljnih elemenata takoer postoji u svakoj ivoj jedinki. U ljudskom tijelu postoji prostor koji je oitovanje etera, npr. prostor u ustima, nosu, probavnom sustavu, sustavu za disanje, kapilarama, stanicama. Prostor, zapravo eter koji se kree, zove se zrak. On je pokretni element. U ljudskom tijelu zrak se oituje kao pokreti miia, otkucaji srca, irenje i skupljanje plua itd. Ukupno kretanje itavog ivanog sustava vodeno je tjelesnim zrakovima. T r e i element je vatra. Izvor vatre i svjetlosti u Sunevom sustavu je Sunce. U ljudskom tijelu

izvor vatre je metabolizam. Vatra se pojavljuje u probavnom sustavu. U sivim modanim stanicama materije, vatra se oituje kao inteligencija. Vatra takoer omoguava da vidimo svjetlost. Tako su tjelesna temperatura, probava, miljenje i osjet vida sve funkcije tjelesne vatre. Cijeli metabolizam i sustav enzima su kontrolirani tim elementom. Voda je etvrti vaan element tijela. Oituje se kao sekret probavnih sokova u membrani, plazmi i citoplazmi. Voda je apsolutno neophodna za funkcioniranje organa i najrazliitijih tjelesnih sustava. Budui da je ovaj element tako vaan, voda se e s t o zove i "voda ivota". Zemlja je peti i posljednji element svemira nazoan u mikrosvemiru. ivot je mogu jer zemlja dri sva iva bia i neive supstanec za svoju krutu povrinu. U tijelu krute strukture kao to su kosti, nokti, miii, koa i kosa potjeu od zemlje. Pet elemenata se oituje i u funkciji pet osjetilnih organa u ovjeku. Tako su pet elemenata izravno povezani s ovjekovom sposobnou da percipira vanjsku okolinu u kojoj ivi. Temeljni elementi su povezani sa sluanjem, dodirivanjem, vidom, okusom i mirisom. Eter je medij kojim se prenosi zvuk. Taj element je stoga povezan sa sluanjem. Uho, organ sluha se izraava i oituje kroz organ govora koji kreira razumljiv ljudski govor - zvuk. Zrak je povezan osjetom dodira, a osjetilni organ dodira je koa. Organ kroz koji se oituje dodir je prije svega ruka. Ruka je odgovorna za hvatanje, davanje i primanje. Vatra, koja oituje svjetlost, toplinu i boju, povezana je vidom. Oko, organ vida, prati hodanje te je tako povezan sa stopalima. O i daju smjer hodanju. Voda je povezana s osjeajem okusa. Bez vode jezik ne bi mogao kuati.

J e z i k je usko povezan s funkcijama genitalija. Element zemlje je povezan s osjetom mirisa. Nos, osjetilni organ mirisa, povezan je s funkcijama anusa. Osoba koja pati od opstipacije, ima lo zadah iz ustiju, a njegovo osjetilo mirisa biva tupo. Drevni rishiji-muraci su otkrili da svi ovi elementi emaniraju iz iste Vrhovne Osobe koja se u svom izmijenjenom obliku oituje kao Apsolutna Istina. Ayurveda eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh u savreni harmonini odnos s Vrhovnom Svijeu. Tablica pokazuje kojim su se redoslijedom, poev od zvuka, razvili elementi (pet elemenata: prostor zrak, vatra, voda i zemlja), osjetila, osjetilni organi i njihovo djelovanje. Redoslijed od zvuka na dalje treba itati i promatrati vodoravno i vertikalno.

1.6.

Tri gune ili kvalitete materijalne prirode

Gospodin u svojoj Purusa inkarnaciji p o k r e e materijalnu prirodu (Jjrakritf) i tri sile, gune ili kvalitete, zvane: salva - vrlina, raj OS - strast i tamas - neznanje, s vjenim vremenom. Ovakva manifestacija materijalne energije zove se mahat-tattva. Vrhovna je i svukupna. Tri

kvalitete, gune, materijalne prirode proimaju cijelu mahat-tattvu i stoga su manifestacija Gospodinove izvanjske (materijalne) energije ili moi. Zato se cjelokupna materijalna energija moe podijeliti na tri gune ili kvalitete materijalne prirode. Ne postoji djeli koji nije proet s tim kvalitetama. Mijeanjem ovih odlika ili kvaliteta materijalne prirode: satve, rajasa i ta masa, razvijaju se sve osobine materijalne prirode. Sve to postoji proizvod je mijeanja tri odlike materijalne prirode. To se moe jasno ilustrirati p o m o u tri osnovne boje: ute (bijele), crvene i plave. Mijeanjem ovih triju boja u raznim kombinacijama dobiju se sve druge boje - neogranieni broj. Vrlina (satva) se moe obiljeiti utom bojom, strast - c r v e n o m i neznanje - plavom ili crnom bojom. Sila vrline slui za odravanje svemira i njome upravlja Visnu, sila strasti (rajas) je za stvaranje i njome upravlja Brahma - kreator ovog svemira, sila neznanja (tamas) je za unitenje ove materijalne kreacije i njome upravlja Siva, jedan od najmonijih polubogova. Nema predjela u svemiru gdje su neke sile (u daljnjem tekstu gune) u istom stanju. Nadmeu se - mijeaju; jedna uvijek dominira. Tako postoji labilna ravnotea izmeu tri gune. Dok jedna raste, ostale padaju. Zbroj je npr. uvijek sto. Najbolji primjer za to je u fizici Zakon o odranju energije. Neke odlike guna: 1. Vrlina je znanje, svjetlost, istoa, stabilnost, budnost i sutina 2. Strast je nemirno kretanje, jako nastojanje da se postignu rezultati u radu 3. Neznanje je statino, inertno, znanje kao proizvod pekulacije, tame i ludila, lijenost i tvar. Tako u skladu s prolim djelima i eljama ivog bia nastaje mijeanje tri gune materijalne prirode i ivo b i e dobiva tijelo pogodno za ispunjenje svojih elja. Ovo tijelo u kojem sada boravimo je ono to smo zaradili i eljeli. Bilo da je lijepo, runo, pametno ili bolesno.

POGLAVLJE II
2. Konstitucija ovjeka - prakriti 2.1. Tko smo mi?
Mi smo duhovne due - granina duhovna energija veliine duhovnog atoma. Djelii smo Svevinje Boanske O s o b e i stoga smo kvalitativno jednaki s Njim ali smo kvantitativno razliiti od Njega. Gospodin je Vrhovna Osoba a mi smo njegovi podreeni, uvijek odvojeni djelii. Due su takoer o s o b e . Duhovna energija je via Gospodinova energija. U uvodnom dijelu smo rekli kako ivo bie nastaje - kako se rada u ovom materijalnom svijetu. ivo b i e - duhovna dua, djeli Gospodina veliine duhovnog atoma uz p o m o Gospodina (Nad-due), biva preneseno u spermu o c a koji oplouje maternicu majke. Zahvaljujui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue materijalno tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci. Tako su iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i materijalne energije. Osam elemenata: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um inteligencija i lani ja su nie ili materijalne Gospodinove energije. Pet grubih elemenata su: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, a tri fina materijalna elementa su: um inteligencija i lani ja. iva bia, koja koriste ovu niu energiju su via Gospodinova energija. Osam niih energija djeluju grubo i fino, dok via energija jiva ili ivo bie djeluje kao pokretaka sila. U ovom materijalnom svijetu ivo bie-duhovna dua ima tri tijela ili tri osobna odijela: duhovno, fino ili suptilno i grubo.

2.1.1 Duhovno tijelo

Iste je kvalitete kao duhovna dua, ali je ono sada zakrljalo i trebamo ga razviti ako elimo vjean ivot u duhovnom svijetu. U ovom dobu Kali najpovoljnije ga je razvijati pjevanjem mantri ili Svetog Imena Gospodina, sluenjem Gospodina, oboavanjem Gospodina i

davanjem Gospodinu sve to imamo. U materijalnom svijetu dobivamo privremeno materijalno tijelo da bi mogli djelovati i zbog kojeg se ponovno raamo i umiremo. U materijalnom svijetu sve je privremeno, nae tijelo i cijeli materalni svijet. U materijalnom svijetu izloeni smo materijalnim bijedama iz tri izvora: - materijalne prirode (potresi, poplave, poari, itd.) - drugih ivih bia (lava, tigra, vuka, komarca, ljudi, itd.) - naeg tijela (raanja, razne bolesti i nesree, starosti, smrti, itd.). Duhovnu duu i duhovno tijelo ne moemo vidjeti ni finim ni grubim materijalnim oima.

2.1.2. Fino (suptilno) materijalno tijelo

Sastoji se od uma, inteligencije i lanog ja. Sedam ehakri ili centara i 7 2 . 0 0 0 nadii (suptilna tunela) kroz koje prolazi ivotni zrak predstavljaju astralno ili grublje suptilno tijelo. Suptilno tijelo nastaje kad dua dobije od Gospodina u skladu sa svojim eljama i karmom, lani ja. Tada se ista svjesnost i elja due prolazei kroz lani ja razlae na sedam ehakri (centara). Zbog lanog ja stvara se i materijalni um, a inteligencija biva prekrivena iluzijom. Spoj izmeu due i materije osigurava Nad-dua preko lanog ja. Chakre su energetski centri - vrtlozi, nalaze se u eteru - eteralnom dijelu tijela i veza su izmeu suptilnog i grubog materijalnog tijela. Nad-dua se nalazi u visini anahata chakre (predjelu srca). Chakra znai kota, krug, ili presjek tri glavna kanala prane. Chakre su smjetene: 1. Midadhara u predjelu najnieg k i m e n o g prljena (neki kau u predjelu genitalija) - lotos s etiri latice - negativni pol. Otvara se prema dolje. Povezana je s bazinom ivotnom energijom i adrenalinom. Kontrolira vane ivotne reakcije. 2. Svadisthana u ivanom centru u predjelu iznad spolnih organa (ili ispod pupka) - lotos sa est latica. Povezana je sa zadovoljstvom i osjetilnim iskustvom. 3. Manipura u ivanom centru iznad pupka - plexsus Solaris lotos s deset latica. Kontrolira dotok energije u sve unutarnje organe ispod dijafragme. 4. Anahata u sredini grudi u predjelu srca - lotos sa dvanaest lati-

ca. Povezana je sa srcem, grudima i pluima. 5. Vishuddha - grlena, u dnu vrata u blizini titnjae - lotos sa esnaest latica. Povezana je s miljenjem kao i s komunikacijom i govorom. 6. Ajna u sredini ela izmeu obrva - t r e e oko - lotos s dvije latice. Povezana je s glavom, oima i o p e n i t o s percepcijom. Na dubljoj razini povezana je s naom unutranjou i fiziolokim razumijevanjem. 7. Sahasrara na vrhu glave - sjedite pozitivnog pola - Visnua - lotos sa tisuu latica. Otvara se prema gore. Ne djeluje samostalno v e ovisi o ispravnom djelovanju drugih chakri kako bi u o p e dobila mogunost razvoja. Povezana je s duhovnim ivotom, samospoznajom, univerzalnim razmiljanjem te samilou, bez primjesa sentimentalnosti. Bit e uznemirena ako ne prihvatimo svoj pravi poloaj i ne djelujemo odgovorno u naem ivotu. Postoji jo pet manjih centara, dakle ukupno dvanaest. Chakre se okreu, vibriraju svaka svojom vibracijom. Privlanost izmeu negativnog i pozitivnog pola je o n o to zovemo ivot. Negativni pol je sjedite kundalini. Kundalini energija je personificirana boginja prirode. Yogiji kau: "Visnuov sjaj stalno privlai kundalini koja uvijena kao zmija eka na trenutak kada e se m o i uzdii kroz kimeni stup i sjediniti sa svojim gospodarem Visnuom". Kundalini znai uvijena. Du k i m e n o g stupa su tri glavna kanala, na sanskritu: nadia. Na lijevoj strani je negativni: ida-nadi. Na desnoj je pozitivni: pingala-nadi. U sredini, u kimenoj modini je sushumna-nadi. Srednji je put za kundalini. Suptilno tijelo uz p o m o tri gune materijalne prirode upravlja grubim tijelom. Suptilno tijelo nije vidljivo o i m a ovog grubog tijela. Rijetke o s o b e mogu vidjeti obrise suptilnog tijela ili auru. Suptilno tijelo je uzrok naeg prebivanja i patnji u materijalnom svijetu. U njemu se stvara oblik budueg finog i grubog materijalnog tijela. U trenutku smrti, tj. pri naputanju grubog materijalnog tijela nosi duu na mjesto gdje e dobiti sljedee grubo materijalno tijelo.

n a t a p a n c h a maha-bhutas: zemlje, vode, vatre, zraka i etera (prostora). G r u b o tijelo je kao kaput, a fino kao odjea. Pokreti grubog tijela potjeu od srca u predjelu kojeg se nalazi ivo b i e , a osjetila osnaena s deset vrsta ivotnih zraka omoguuju sve djelatnosti tijela.

2.2.

Kako odrati zdravo materijalno tijelo?

Tako da ga poznajemo i pravilno ga odravamo.

2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela

2.2.7.7. Tri-doshe

2.1.3. Grubo materijalno tijelo

Chakre se okreu - vibriraju i oko njih se nakuplja gruba materija sline vibracije i tako se stvara grubo tijelo. G r u b o tijelo je kopija finog materijalnog tijela i sastoji se od pet grubih materijalnih eleme-

Mijeanjem tri gune materijalne prirode i pet grubih elemenata (zemlje, vode, vatre, zraka i etera) nastaju fini energetski principi koje Ayurveda naziva tri-dosha. Tri-dosha je odgovorna za prirodu (grau) grubog tijela svake osobe. Tri-dosha su tri principa ivota: vata, pilta, kapha. Pomau u stvaranju i distribuciji ivotnog zraka, ui i sluzi da bi odrali grubo tijelo zdravim. Iz etera i zraka oituje se kao zrak, vata princip. Vatra i voda oituju se u tijelu kao vatra, princip nazvan pitta. Zemlja i voda oituju se kao vodeni princip poznat kao kapha. Ova tri elementa: vata, pitta i kapha upravljaju svim biolokim, psiholokim i fizikim funkcijama tijela, uma i svjesnosti. Oni imaju konstitucionalnu i zatitnu funkciju u tijelu koje normalno funkcionira. No, ukoliko se desi da su ti elementi izvan ravnotee, oni pridonose razvoju raznih bolesti. Ti elementi su odgovorni za buenje prirodnih nagona prema odreenoj vrsti hrane. Oni upravljaju stvaranjem, odravanjem i unitavanjem tjelesnih tkiva, te odstranjivanjem nepovoljnih produkata iz tijela. Odgovorni su i za psiholoki funkcije to ukljuuje emocije poput straha, ljutnje, pohlepe, te vie razine emocija poput razumijevanja, samilosti i ljubavi. Na taj nain, ova tri elementa su zapravo temelj psihosomatske egzistencije ovjeka. Temeljna konstitucija tih elemenata kod svake o s o b e dogaa se ve u vrijeme zaea. O p e n i t o postoji deset osnovnih konstitucionalnih tipova iju shemu prikazujemo na sljedeoj strani. Izmeu ovih deset openitih tipova postoji nebrojeno mnogo sup-

tilnih varijacija koje ovise o postotku vata-pil ta-kapha elemenata. Temeljna konstitucija pojedinca ostaje ista lijekom cijelog ivota jer je genetski odreena. Kombinacija elemenata koji su nazoni u trenutku roenja, ostaje konstantno zapisana. Meutim, kombinacija ele-

menata, koji prate konstantne tjelesno-patoloke promjene u tijelu, odgovara promjenama okoline. Tijekom ivota postoje brojne interakcije izmeu unutarnje i vanjske okoline. Vanjska okolina obuhvaa kozmike sile (makrokozmos), dok su unutarnje sile (mikrokozmos) voene principima vatapitta-kapha. Temeljni princip avurvedskog lijeenja dri da osoba moe uravnoteiti unutarnje sile promjenom prehrane i ivotnih navika i tako uspjeno odoljeti promjenama u njenoj vanjskoj okolini (promjena vremena, godinjih doba, dolazak bolesti, itd.). Razumijevanje tri-dosha

U skladu s nauavanjem avurvedske medicine, prvi zahtjev u samoizljeenju i lijeenju drugih jest pravilno razumijevanje ove tricloshe. Koncept vatapitta-kapha je temelj Ayurvede i sadri u sebi potencijal s kojima je sposobna uiniti pravu revoluciju u tradicionalnom sustavu lijeenja na Zapadu. Ipak, ovaj koncept tri-doshe, nama Zapadnjacima, teko je objasniti na lak i prihvatljiv nain. Zdravi smo kad su sve tri doshe u naem tijelu u ravnotei. Ako je neka dosha poveana ili smanjena, mi s m o bolesni. 1. Vata je pokretaki princip; o n o to p o k r e e je vata. Ona je ivotna energija ili prana (ivotni zrak) koji p o k r e e . Smjetena je uglavnom u debelom crijevu i upljinama zdjelice. Ako vata nije zrak ka1 kav mi znamo, to je onda; Srimad-Bhagavatam naziva vatu "ivotnom energijom" (S.B., 3.6.9). U objanjenju znaenja ovog stiha, re e n o je da su ove ivotne energije u obliku deset vrsta ivotnih zraka koji cirkuliraju tijelom. Deset vrsta vata ili zraka se opisuju na sljedei nain: glavni prolazi kroz nos disanjem i naziva se prana. Onaj koji prolazi kroz crijeva, kao zrak koji izbacuje ili izluuje, naziva se apana. Zrak koji regulira hranu u elucu i ponekad se uje kao podrigivanje je samana. Onaj koji prolazi kroz grlo i ije zaustavljanje izaziva guenje se naziva udana. Zrak koji krui itavim tijelom se naziva vyana zrak. Takoer postoji i pet suptilniji od gore spomenuti pet zraka. Onaj koji omoguava otvaranje oiju, usta, itd. naziva se naga zrak. Onaj koji poveava apetit se naziva krkava, a onaj koji pomae grenje se naziva kuruna. Zrak koji pomae oputanjc kad irom otvorimo usta (pri

zijevunju) se naziva devadatta zrak, a onaj koji pomae odravanju se naziva dhananjayna zrak. Svi ovi zraci potiu iz centra srca. Ayurveda opisuje svojstva vate, kao i nain na koji se oituje u tijelu. Kao to zrak u atmosferi moe biti primjeen samo kada stupi u odnos s predmetom koji dodiruje (npr. vjetar, prolazei kroz drvo p o k r e e listove), tako se i vata oituje u tijelu kao kretanje i bol. Stanina pokretljivost (pokretanje individualnih stanica), impulsi na ivanim zavrecima, senzorne i motorne aktivnosti (osjetljivost osjetila i kretanje), respiracija i probava su rezultati vata principa. Bol i zadovoljstvo se osjeaju uslijed vate. Svojstva vate su sljedea:

do grla, od grla do grudi i natrag prema glavi. Navest e m o funkcije prane. A) fine (suptilne) funkcije:

1. uva ili obuhvaa buddhi (inteligenciju) 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. uva ili obuhvaa manas ( u m ) upravlja radom (otkucajima) srca upravlja aktivnostima deset osjetila strah tjeskoba praznina nepostojanost funkcije:

1. najlaka je od sve tri doshe 2. nevidljiva i bezbojna 3. suha, hladna i gruba 4. najkrai val od sve tri doshe 5. nalazi se u prostoru ili vakumu (naunik Washore, stanini biolog je dokazao da oko svake stanice postoji vakum, poznat kao stanina vakuola. Vata se nalazi u ovom prostoru oko stanice.) 6. osjea se u tijelu kao kretanje i bol. Vata, ili ivotni zrak, proima itavo tijelo. Postoje i naroita mjesta u kojima je vata koncentrirana. Ova mjesta, kako je r e e n o u Ayurveda su sljedea (Vidi si. 1 na str. 43): 1. Pakasahya - pankreas i uaoenum (ovo je glavno sredite vate u tijelu) 2. Kathi - karlini pojas 3. Sakthi - svi zglobovi 4. Shotra - ui 5. Asthi - kosti 6. Sparsha-indriya - koa Postoje podjele ili vrste vate (ivotnog zraka) prema funkciji. Ove podjele i njihove funkcije ukratko su opisane u objanjenju znaenja SrimadBhagavatama ( 2 . 3 . 9 ) . Pet glavnih ivotnih zraka se nazivaju: praua. udana, vyana, sama na i apana. Prana je smjetena u glavi. Podruje njenog djelovanja je od glave

B) grube 1. 2. 3. 4. 5.

disanje (udisanje) gutanje eruktacija ili podrigivanje kihanje izbacivanje pljuvake i sluzi

Udana je smjetena u grudima. Podruje njenog djelovanja je od nosa do grla, od grla do pupka i natrag. Navest e m o funkcije udane. A) fine funkcije:

1. ouvanje memorije (kada je udana p o r e m e e n a dolazi do amnezije) B ) grube funkcije: 1. 2. 3. 4. 5. disanje (izdisanje) govor i vokalizacija snaga za dranje predmeta (stisak, zahvat) sposobnost osjeanja jezikom sjaj koe

Vyana je smjetena u srcu. Putuje dijagonalno kroz tijelo (preko pupka) prema potrebama tijela. Navest e m o funkcije vyane. A) fine funkcije:

za vrijeme poroaja (pobaaj i carski rez su uzrokovani nepravilnim djelovanjem apane). Ovo je pet glavnih dijeljena vate, tjelesnih ivotnih zraka. Sljedei energetski princip koji nastaje je pitta. 2. Pitta je toplotna energija (sok koji stvara toplinu) izraena u t e k u e m obliku. Njene odlike su sljedee:

1. omoguuje svjesnosti da se za vrijeme spavanja povue iz tijela u oblast srca i da se pri buenju vrati u cijelo tijelo B) grube funkcije

1. regulira disanje i prilagoava tjelesne funkcije za vrijeme vjebanja kako bi sprijeila premor 2. omoguuje savijanje (nagib) glave i trupa 3. otvaranje i zatvaranje onih kapaka 4. upravlja autonomnim ivanim sustavom Samana je smjetena u tankom crevu, putuje sustavom za probavu od eluca do duodenuma, te do crijeva i guterae. Ona regulira vatru probave. Navest e m o funkcije samane. 1. neprekidno odrava vatru probave (poznatu kao fataragni) 2. regulira apetit 3. gura probavljenu hranu (rasa) u limfne kanale za dalju distribuciju tijelom 4. izdvaja fekalni sadraj od rase 5. nareuje apana vayu da dalje odnese fekalni sadraj kako bi bio izbaen. Apana vayu (dalje apana) smjetena je u rektumu ( d e b e l o m crijevu). Putuje do anusa, mara), mokranog mjehura i uretre (mokraovoda), te natrag do rektuma (zadnjeg crijeva). Navest e m o funkcije apane. 1. regulira izbacivanje fekalnog sadraja 2. odrava fetus u materici 3. regulira kontrakcije pri poroaju i gura bebu niz poroajni kanal

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

svjetla je topla ili vrua i prodirua ukasta po boji i uljnata stvara otar, gorui osjeaj kiselog mirisa po karakteru je vrela, viskozna (gusta) tvar, pokretna daje boju koi i auri oko tijela moe se vidjeti osjetilom vida neprijatnog okusa u tijelu se osjea kao toplina. Kao i ivotni zrakovi, i pitta putuje kroz tijelo (ona je toplinska energija u svakoj stanici), ali ima i naruita sredita u kojima je smjetena.

Sredita pitte su sljedea (Vidi si, 1, str. 43): 1. Nabhi - pupak 2. Samashi - tanko crijevo i eludac 3. 4. 5. 6. 7. veda - znojne ljezde Rudiram - krv Rasa - limfa Srak - vid ( o i ) Sparsha-indriya - koa

Postoji pet vrsta pitta prema funkciji. To su: pachak, ranjak, sadak, alochak i brajak. 1. Pachak pitta je smjetena u guterai (prolazi od eluca do gu t e r a e ) i u unim kanalima. Njena uloga je da pomae vatru pro-

bave. 2. Ranjak pitta je smjetena poglavito u unoj kesici i elucu. Boji rasu (limfu) ukastom bojom. Stvara tjelesnu temperaturu. U viku, stvara temperaturu viu od normalne. Izaziva glad i ed. 3. Sadak pitta ostaje samo u oblasti srca. Ima nekoliko vanih finih uloga. Pomae inteligenciji u m o i rasuivanja, stvara snagu volje i odlunost, daje snagu lanom ja, ali i istoj inteligenciji, ve prema elji pojedinca. Izaziva srdbu, mrnju i zavist. 4. Alochakpitta je smjetena u oima. Omoguuje boju oiju i dubinu vidnog polja, te opaanje. 5. Brajakpitta se nalazi pod koom. Regulira temperaturu povrine tijela, upravlja znojnim lijezdama i pomae vati u osiguravanju sjaja koe. Trea i posljednja dosha to se stvara je kapha.

Kao kod vate i pit te,

i kod kaphe postoji pet podjela:

3. Kapha je vrst energetski princip. Moe se usporediti s aminokiselinama i bjelanevinama koje izgrauju grubo tijelo. Osobine kaphe su sljedee:

l.Avalambak kapha se nalazi u grudima, akumulator je energije i daje snagu, daje stabilnost i oblik grudnom zidu i vitalnim organima (srcu, pluima i jednjaku) smjetenim u grudima. Takoer djeluje kao nadzornik za cijelo tijelo i upuuje kaphu u podruja gdje je potrebno. Upravlja privrenou, posesivnou i opratanjem. 2. Kladak kapha je smjetena u elucu. Kada hrana doe u eludac iz jednjaka u neprobavljenom obliku ova kapha preuzima hranu, mjesi je u tjestastu masu i predaje dalje jataragni, vatri probave. 3. Bodha kapha je smjetena na jeziku. Daje m o razdvajanja na hrane, na onu koja je ukusna i na o n u koju ne treba jesti. Mjesto je pohlepe. 4. Tarpak kapha je smjetena u glavi gdje radi na podmazivanju mainerije osjetilnih organa (uiju, oiju, nosa itd.). 5. Slashak kapha se nalazi u svim zglobovima tijela. Podmazuje zglobove u obliku viskozne uljevite tekuine poznate kao sinovijalna tekuina. Ovo su mjesta na kojima su smjetene tri doshe, te njihove podjele i funkcije kako su opisane u ayurvedi. Doshe odravaju tijelo u funkcionalnom stanju u nazonosti duhovne due. Kada su jedna ili vie dosha van ravnotee, javlja se bolest. Prema tome, zdravlje i duina ivota ovise o ravnotei tri doshe. Da bi se odrala ravnotea ayurveda naglaava pet faktora:

1. najtea je i najsporija od sve tri doshe 2. vrsta je, uljana, sluzava 3. meka je i hladna 4. nosi pittu i vatu u sebi 5. opaa se kao svijetlea, bijela, viskozna tvar. Kapha je smjetena u (Vidi si. 1, str. 43): tijelu na sljedeim mjestima

1. odgovarajua dijeta, gladovanje, ajevi i izbor odgovarajue hrane 2. tjelesne na 4. odgovarajua mentalna aktivnost: meditacija, mantre, koncentracija 5. nezagaena okolina: zrak, voda, hrana. Ravnotea izmeu tri-doshe je vrlo vana za nae zdravlje. Npr. princip zraka je potreban za tjelesnu vatru, ali voda je nuna da konvjebe: asane i pranayama Qiatha-yogd)

1. Uruhu - grudi (glavno sredite kaphe) 2. Kantha - grlo 3. Sirah - glava 4. Klome - debelo crijevo i eludac 5. Avarana - sinovijalne m e m b r a n e (u velikim zglobovima) 6. Grahanam - nos l.Jihva jezik 8. Medha - salo

3. reguliranje (ili apstinencija) od spolnih odnosa, ivotna sadha-

trolira vatru. Inae bi tjelesna vatra spalila tkivo. Vata p o k r e e kapha i pittu j e r su one nepokretne. Vata je glavna tzv. "kraljica" dosha. Doshe imaju tri osnovne funkcije: 1. Vata kontrolira kretanje 2. Pitta kontrolira metabolizam 3. Kapha kontrolira strukturu tijela One zajedno upravljaju svim metabolikim aktivnostima:

1. anabolike aktivnosti - kapha 2. katabolike aktivnosti - vata 3. metabolike aktivnosti - pitta

Ukoliko se desi da je u naem organizmu naruena vata, to e rezultirati poveanjem katabolizma koji e utjecati na slom raznih funkcija u tijelu. Porast pitte naruava metabolizam, porast kaphe poveava anabolizam, a porast vate dovodi do istroenosti i iscrpljenosti katabolizma. U naem djetinjstvu, anabolizam i kapha element dominiraju budui da je to vrijeme naglog fizikog rasta. U odraslih je dominantan pitta element jer je u to vrijeme tijelo zrelo i stabilno., U starosti prevladava vata element i katabolizam jer tijelo p o i n j e propadati. Svaka osoba u sebi posjeduje kombinaciju sva tri elementa, ali uvijek jedan od njih prevladava u tijelu. 1. Anabolik - hrana koja potie anabolizam. Anabolizam su konstrukivni, stvaralaki procesi u tijelu . 2. Katabolik - hrana koja potie katabolizam. Katabolizam je vid metabolizma koji razgrauje. 3. Metabolizam je ukupnost biofizikih i kemijskih procesa pri pretvorbi hrane p o m o u kojih ivi organizam odrava ivot i djeluje. Doshe 8:4:2, imaju prirodan odnos (vata:pitta:kapha). 2.2.1.2. Odreivanje ravnotee u odnosu

npr. prehrana, u cilju odabiranja pravilnog naina ivljenja koje e razvijati dobro zdravlje. DOSHA PRAKRITI

Dosha prakriti je sanskrtski naziv glavnog shvaanja Ayurvede. Prakrit i znai priroda odreenog tijela, priroda okoline, supstanca ili bolest. Dosha, kao to smo ve objasnili, tri su energetska principa nazvana vata, pitta i kapha. Iako ih zapadna medicina ne poznaje i ne priznaje kao takve, ove doshe postoje svuda u materijalnoj prirodi kao transformacija tri oblika prirode. Okolina i doshe

osobne

tjelesne

grae

Uvod Pruamo vam detaljan opis tri tipa konstitucije. Vano je zapamtiti da su ovi opisi odraz i s t o g gledita svakog graevnog elementa, a nijedna osobna graa nije graena samo od jednog jedinog elementa. Svaka osoba je kombinacija sva tri elementa, s jednim ili vie elemenata koji prevladavaju. Ove karakteristike tipova konstitucije su prilagoene prema rasnim tendencijama i kulturolokim sklonostima, j e r razliite rase i kulture imaju prirodne sklonosti za odreenom konstitucijom tijela i karakteristinom nainu ivota. Na primjer, Afrikanci imaju tamnu kou, a Indijci jedu ljutu hranu. Stoga upozoravamo itatelje da ne donose konane zakljuke o sebi temeljene na ovim konstitucionalnim opisima. Odreivanje tipa konstitucije koritenjem tablice, trebalo bi sluiti samo za o p e n i t o predznanje koje e upotrijebiti u razliitim podrujima ivota, kao to je

Doshe u tijelu su aktivne. Postoje doshe i u naoj okolini. Imajui na umu da se vata princip odnosi na princip ivotnih zraka, pitta dosha na princip toplotne energije, a kapha dosha na princip vrste materije, moemo razumjeti da promjene u okolini takoer uzrokuju i promjene u ravnotei dosha. Ayurveda kontrolira sve prema ovom konceptu. Na primjer, planinski kraj ima prevladavajuu vata doshu u zraku, morska obala ima prevladavajuu kapha doshu u zraku, dok pustinja ima prevladavajuu pitta doshu u svom zraku. Ito tako izvorska voda je kapha, kinica je vata, a rijena voda je vie pitta po svojoj prirodi. " * Vrijeme i doshe

Kada zapue hladan, suh vjetar, u vama reagira vata, j e r je ona takve prirode. Svaka dosha prepoznaje odreenu vrst vremena koje je potie, prema principu "slino govori slinom." Kapha sezona pada u proljee - od sredine oujka do sredina lipnja. Pitta sezona pada u ljeto i ranu jesen - od sredine lipnja do sredine listopada. Vata sezona pada u kasnu j e s e n i zimu - od sredine listopada do sredine oujka. Kalendarsko godinje doba koje se apsorbira jest jesen. Podijeljena je izmeu dviju dosha. J e s e n se smatra pittom tako dugo dok pevladava toplo vrijeme, a vatom i m se pretvori u hladno, suho i vjetrovto. Zato ovjek treba biti paljiv da bi uspostavio cjelogodinju ravnoteu. Tri ayurvedske sezone samo su pribli-

no odreene i moraju se prilagoditi lokalnim uvjetima. Nije kalendar nego je priroda ta koja nam govori kad dolazi do utjecaja na odreenu doshu. Svaki vlaan, hladan, oblaan dan uzrokovat e porast kaphe, b e z obzira dogaa li se to u jesen, zimi ili u proljee. Doshe su vrlo osjetljive na vrijeme. Hladno, suho vrijeme zajedno s vjetrom akumulira vatu. Toplo vrijeme akumulira pittu, naroito ako je vlano. Hladno, vlano vrijeme ili snijeg akumulira kaphu. R i j e "akumulira" znai da se poveava u skladu s utjecajem iz okoline. Ako previe poraste, akumulacija prerasta u pogoranje, ozbiljno stanje neravnotee. Razlog zato dosha moe biti p o r e m e e n a i izvan njene sezone je taj to postoji odgoda ili prelijevanje, kao npr. kada osjeate prehladu u ljeti. Potrebno je neko vrijeme da se dosha akumulira do t o k e kada poinje ometati tjelesno funkcioniranje. J o jedna stvar koja utjee na doshe je vrijeme tijekom dana, shodno poloaju Sunca u odnosu na Zemlju. Neposredno prije izlaska Sunca, sat i trideset-est minuta, je brahma-muhurta vrijeme kada su sve doshe jednako uravnoteene. Ayurveda kae da je to najbolje vrijeme za yoga sadhanu, prakticiranje yoge ili pobonih (rtvenih) obreda. Jutro, od izlaska sunca do 10 sati ili podneva, najbolje je vrijeme za aktivnost. Tijekom ovog vremena moe se kontrolirati vata dosha. Takoer je poveana kapha dosha. Od 10 sati ili podneva do priblino 16 sati poveava se aktivnost pitta doshe. Pitta, poto je toplinska energija, ini da je vatra probave najjaa u ovo doba dana. Tijekom ovog vremena pojaana je i e. Od 16 sati p o p o d n e do 19 pred v e e r (do zalaska sunca), poveava se kapha i vata dosha. Tijekom ovog vremena ne treba spavati. Nakon 19 sati, tj. zalaska sunca do sljedeeg jutra, poveava se vata dosha. Tada treba biti manje aktivan, uzimati tople napitke ili vrlo lak obrok i odmarati se. Isto tako od zalaska sunca pa do izlaska nije samo vrijeme vate. Npr. od zalaska sunca do 22 sata ponovno je i vrijem kaphe, hladan zrak, vrijeme inercije s malo energije. Od 22 uveer do 2 ujutro vrijeme je i pitte kada se hrana probavlja. Od 2 ujutro do izlaska sunca ponovno je vrijeme vate. Vata regulira kretanje, i i m se ljudi probude izluuju otpadne tvari. Najpovoljnije je da odmah i m ustanemo izluimo otpade tvari. Lake e m o obavljati jutarnje dunosti. Stoga trebamo tijelo naviknuti na to. Dakle, doshe se mijenjaju tijekom 24 sata, ali se sve tri mijenjaju i tijekom 12 sati. Utjecajnije su promjene tijekom svakih 12 sati i njih se treba pridravati. Dorukovati treba rano ujutro imedu 7 i 8 sati (ljudi vata i pitta grade). Ljudi kapha grade ne

bi trebali dorukovati, jer jedenje u vrijeme kaphe poveava kaphu. Najbolje doba dana za ruak je od 10 do 14 sati. D o b r o je jesti kada je s u n c e visoko na nebu, j e r je s u n c e blizak prijatelj ovjeku, daje vatru. Veerati bi trebalo do 18 sati, laganu hranu. Do 21 sat eludac e biti prazan, a san zdrav. Jedenje kasno naveer naruit e doshe i san e biti p o r e m e e n , probudt e t e se neodmorni. Utjecaj sunca i mjeseca

Sunce jaa pittu i ljudi koji pate od bolesti povezanih s pittom mogu imati vie problema ljeti. Mjesec je povezan s ljudskim umom. Boica vode je ta koja vlada kaphom. O s o b i n e su: hladno, bijelo, polagano i gusto. To su i osobine kaphe. Pun mjesec pojaava kaphu u tijelu i izaziva plimu u moru, a poveano je prisustvo vode u svim oblicima ivota. U to vrijeme poveat e se sve bolesti ljudi vezane za kaphu. Utjecaj razdoblja ljudskog ivota

Ayurveda ui da postoje tri vana razdoblja ivota: djetinjstvo, zrelo doba i starost. Djetinjstvo je doba kaphe. Zato djeca mogu patiti od mnogih bolesti kaphe: kongestija, prehlada, kaalj i izluivanje sluzi. U to vrijeme hrana malog djeteta je majno ili kravlje mlijeko koje moe poveati kaphu. Majino mlijeko, ako se majka pravilno-ayurvedski hrani, je izbalansirano i ne bi trebalo poveavati kaphu. Ovaj vremenski period traje do 16 godina. Zrelo doba je od 16 do 50 godina. To je vrijeme pitte kada je ovjek aktivan i pun vitalnosti. U ovom dobu e s t e su t e g o b e vezane uz poremeaj pitte. Starost je doba vate. T e g o b e starosti mogu biti vata poremeaji: drhtanje, slabljenje, gubitak daha, artritis, gubitak sjeanja i b o r e . Kako bi ovjek mogao odrediti prakriti ili prirodu svoga tijela, ayurveda iznosi mnoge odlike razliitih vrsta tijela. Tablice u testu koja slijedi daju samo kratak pregled ovih odlika. Naravno, ni j e d n o tijelo nije samo jedna od ovih priroda: vata, pitta, kapha. Svako ima pomijeane prakriti, s tim da jedna ili dvije prevladavaju.

OTKRIVANJE TJELESNOG TIPA ILI PRIRODE

Upute za koritenje tesla

ispunjavanja testa pitanja ili tvrdnje trebate proitati paljivo. Najprije ponite s pitanjima koja se odnose na vata doshu. Bodujte svako pitanje ili tvrdnju bodovima od 0 do 6. Znaenje: 0 uope se ne odnosi na mene Od 1 do 2 = uglavnom ne odgovara (neto se malo odnosi na mene) Od 3 do 4 = djelomino odgovara (moe se djelomino odnositi na mene) Od 5 do 6 = najvie odgovara ili najvie se odnosi na mene, gotovo uvijek Npr. ako prvom pitanju date 6 bodova, drugom 4 a t r e e m 2, va zbroj do tog pitanja bio bi 6+4+2=12. Na isti nain zbrojite bodove cijelog odjeljka i tako e t e dobiti zbroj vata bodova. Ne zaboravite da to uinite dva puta: za zdravo i bolesno slanje. Zatim tako nastavite s pitanjima za pittu i pitanjima za kapku. Kad zavrite imati e t e tri, odnosno 6 razliitih zbrojeva. Za svaku doshu p o s e b n o (dva). To je va osobni tjelesni tip. Jedan tip je u zdravom ili prirodnom stanju, a drugi u bolesnom ili neprirodnom stanju. Ako elite moete i za svoju bebu napraviti test. Sada hrabro naprijed.

Za otkrivanje vaeg tipa predloena su dva pomagala. Prvi je test koji je sastavljen od tvrdnji koje su priroda samo vata, pitta i kapha tipova, iako smo ranije rekli da prema Avurvedi im deset osnovnih tipova. Treba samo znati odabrati pravu kombinaciju. Test koji slijedi upravo to omoguuje. Va izbor odreenih tvrdnji bit e upravo va tip. Sve ovisi o vaem pravom izboru. Drugo pomagalo je popis bolesti koji je naveden u poglavlju 3.7. (str. 73). Kako se koristi ovo pomagalo, objanjeno je uz sam popis bolesti. Prakriti tvrdnje su prirodni ayurvedski opisi tipova: vata, pitta, kapha; naravno, vrlo skraeno. Naredni test podijeljen je u tri odjeljka: vata, pitta i kapha. U njemu su navedene tvrdnje grubih i suptilnih fizikih osobina i o s o b i n e ponaanja, za svaki tip (vata, pitta i kapha). Te tvrdnje su priroda (prakriti) za svaki tip. Izbor grubih fizikih osobina bit e oit ili lagan. Tee e t e se opredjeljivati kod finih fizikih osobina, osjeaja, miljenja itd. Najtee se opredjeljivati kod osobina ponaanja. Moete odgovarati na dva naina:

TESTOVI
Vata p r a k r i t i
1. Za b e b e Prakriti tvrdnje
Ne odgovara Djelomino odgovara Najvie odgovara

1. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6) navedene tvrdnje za stanje kad ste zdravi, tijekom svog ivota ili barem zadnjih nekoliko godina. 2. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6) navadene tvrdnje za vae stanje kad ste bolesni, zadnjih nekoliko godina. Dobit e t e dva rezultata jednog testa. Prikaz zdravog stanja je vaa priroda, prirodna konstitucija. Konstitucija vaeg bolesnog stanja je narueno stanje koje treba popraviti, tj. vratiti vas u vae prirodno stanje. Ona dosha koja ima vie bodova u naruenom ili bolesnom stanju je p o r e m e e n a i na nju treba djelovati, tj. vratiti je u zdravo ili prirodno slanje. Tada e vae bolesti nestali. Ako niste u mogunosti odgovoriti na dva naina, odgovorite na jedan, va nain. I to e biti dobro, iako malo nepreciznije. Prije

1. tjelesna teina pri roenju ispod 3 kg 2. mrave grae 3. nou loe sanja 4. sklonost ka eluanim bolovima 5. moraju se tjerati na sisanje o 1 - 2 1 - 2 . 1 - 2 1 - 2 , 1 - 2 3 - 4 3 - 4 3 - 4 3 - 4 3 - 4 5 - 6 5 - 6 5 - 6 S - 6 5 - 6

Ukupno vata bodova:

2. Za odrasle

Pitta p r a k r i t i

Ako ste na kraju testiranja dobili ove bodove: vata=S0, pitta=75, kapha=S5, tada ste trodani tip koji je vrlo rijedak. Stoga ponovite i provjerite svoje odgovore. Moda ste dvodani tip koji je najei. Ako niste sigurni, pitajte ayurvedskog lijenika. U Ayurvedi su iznesene detaljno mnoge kombinacije ovih triju osnovnih prakriti. Na je cilj da ovdje predstavimo ovaj osnovni koncept. Postoje i odlike koje ukazuju na viak ili manjak u svakoj od ovih dosha. Neke od tih odlika su sljedee: Previe vate moe da dovesti do groznice, drhtanja, napuhnutog trbuha, insomnije (nemogunosti da se zaspi), slabosti, razgovorljivosti, nedostatka samopouzdanja. Da bi se kontrolirao viak vate treba uzimati lake ali e s t e obroke slatke, kisele i slane hrane, masau cijelog tijela sezamovim uljem, cnemu toplom vodom i ricinusovim

uljem, snehan i svedan. Takoer loptice vate natopljene toplim uljem utapkati po glavi. Viak pitte moe dovesti do jake edi i gladi, osjeaja gorenja, por e m e e n o g ili isprekidanog sna, ukastog obojenja koe, oiju, mokrae i stolice. Da bi se kontrolirao viak pitte, prehrana treba obuhvatiti slatku, gorku, oporu i hladnu hranu, ruinu vodici, ghi i mlijeko. Takoer pomae pasta od sandalo vine na elu, na rukama (akama) i nogama (stopalima), noenje cvjetnog vijenca, vata natopljena hladnim mlijekom i stavljena preko onih kapaka, hladna kupka, blagi laksativ i proista krvi (kao to je sok od draguca). Takoer se preporuuje trljanje stopala ghijem i malo soli p o m o u predmeta od nehrajueg elika. Viak kaphe moe dovesti do nedostatka apetita, lijenosti, otealosti, tekog disanja, predugog spavanja, kalja, hladnih udova i bljeoe koe. Da bi se kontrolirao viek kaphe, preporuuje se laka dijeta ili gladovanja.Trebali bi prevladavati gorki, ljuti i opori (trpki) okusi. Vrua juha sa zainima i proso su dobre namirnice. Treba uzimati vrlo malo ili nimalo sira, slatkia ili penice. Tjelovjeba treba postati dio svakodnevne rutine; najbolje je brzo hodanje. Doshe moga biti u tijelu i u nedostatku. Nedostatak vate moe dovesti do premora, mentalnih poremeaja, trnjenja udova, nesposobnosti osjetilnih organa. Nedostatak pitte moe dovesti do gubitka sjaja, nedostatka apetita i niske tjelesne temperature. Nedostatak kaphe moe dovesti do nesvjestice, slabosti u zglobovima i osjeaja praznine u glavi. Takoer, ta dosha. doshe se mogu i poremetiti. Ovo je poznato kao kaupi-

Kada je vata poremeena, smjer ivotnih zraka je Kada je pitta poremeena dolazi do krvarenja. Kada je kapha poremeena dolazi do kome.

suprotan.

tav. Topla voda s dodatkom limuna i meda, ili s prahom dumbira, kontrolira viak vate, raspruje kapha i otklanja pittu stvarajui znoj i mokrau. Hladna voda kontrolira viak pitte, a poveava vatu i kapku. Ledeno hladna voda remeti vatu. Sva voda ukoliko se prethodno prokuha bit e laka i p o m o i e uravnoteenju dosha. U Avurvedi nisu samo analizirani tijelo i i n i o c i ovjekove sredine, ve su i pojedini organi i pojedine patologije (oboljenja) objanjeni prema svojoj prakriti. I opet, na cilj ovdje nije da ulazimo u dubinu, naroito zbog toga to, ukoliko se ovjek ne koluje za primjenu ovih znanja, moe zloupotrijebiti svoje o g r a n i e n o znanje. Samo informacije radi, navodi se tablica glavnih organa i njihovih prevladavajuih dosha (Vidi si. tijela). 1, str. 43 Unutranji organi grubog

Ghi uvijek neutralizira pit tu. Hladan vjetri i hladna tekua voda stvaraju m i r u sve tri doshe. Fotografija gole ene uznemiruje sve tri doshe. Kobrin otrov ulazi u vata doshu i iri se kroz cijeli ivani sus-

Organi imaju svoje prevladavajue doshe, ali u bolesnom stanju bilo koja od dosha se moe poremetiti. Na primjer, una vreica je pitta organ. Ali moe izazvati poremeaj vata doshe, koji izaziva smetnju kao to je una kolika (bolni grevi crijeva). Ukoliko pitta izazove poremeaj une vreice, moe doi tlo akutne utice. A ukoliko je kapha dosha poremeena, moe se razviti uno kamenje. Vidimo da su dijagnoza i lijeenje sloen posao za onog tko je u i o aynrvedsku medicinu, stoga ih treba ostaviti za onu nekolicinu koji su kvalificirani. Umne spekulacije n e e zadovoljiti. 2.2.1.31. DHATU Strukturni elementi grubog tijela

6. Madhya (ivci i kotana modina) ispunjava kosti i prenosi motoroke i senzorike impulse, te odrava djelovanje suznih lijezda 7. Shukra i arthav ili virya, sjeme (reproduktivna tkiva), sadre sastojke svih tkiva i odgovorni su za reprodukciju; odrava djelovanje spolnih organa. Shukra, poznata i kao virya, ivotna je sutina, bit. Virya ne ostaje samo u spolnim organima, ve obuhvaa itavo tijelo i isijava svjetlost kao tjelesni sjaj, ili auru. Sauvana virya daje snagu, hrabrost i odlunost. Izgubljena uludo ili potroena, virya izaziva slabost, kukaviluk, nekoncetriranu inteligenciju. Ayurveda naglaava da mukarac treba uvati svoje sjeme. Stoga ayurveda upozorava da sjeme ne bi trebalo gubiti bez svrhe. Svrhu seksa Bhagavad-gita definira kao harmu, ili religiozni princip seksualnog ivota radi potomstva koje bi bilo spaeno od drugog roenja u materijalnom svijetu. Sedam dhatua trebamo shvatiti kao prirodni, bioloki, postupni red izraavanja. Nakon probave hrane, "hranjiva plazma", ahara rasa sadri hranjivost za sve dhatue. Ta "hranjiva plazma" se transformira i oplemenjuje uz p o m o topline nazvane dhatu-agni, tj. agnijem svakog dhatua prije nego to je dotini dhatu koristi. Kao to je ve spomenuto rasa se pretvara u raktu, koja se dalje oituje u mamsu, medu itd. To pretvaranje se dogaa uz tri osnovne radnje: 1. Navodnjavanje ili hranidba hranjive tvari se prenose do sedam dhatua kroz krvne ile. 2. Izbor - svaki dhatu izdvaja hranjive tvari koje su mu p o t r e b n e da bi se njegove fizioloke funkcije odvijale. 3. Izravno pretvaranje - kako hranjive tvari prolaze kroz svaki dlHitu, stvara se hrana za gradnju narednog dhatua. Ta tri procesa (navodnjavanje, izbor i pretvaranje) istodobno se odvijaju u tvorbi sedam dhatua. Dhatui se hrane i preobraavaju da bi odrali normalne fizioloke funkcije razliitih tkiva, organa i sustava. Kada postoji poremeaj u ravnotei vata-pitta-kaphe, dhatui su izravno zahvaeni. Uznemirene doshe (vata, pitta ili kapha) i oteeni dhatui su uvijek izravno ukljueni u procesu bolesti. Zdravlje dhatua se moe odrali poduzimajui korake za odranje vata-pitta-kaphe u ravnotei kroz pravilnu dijetu, vjebu i program pomlaenja.

Nae tijelo se sastoji od sedam osnovnih i vitalnih tkiva zvanih dhatui. Sanskrtska rije dhatu znai "graevni element". T i h sedam dhatua je odgovorno za cijelu strukturu tijela. Dhatui odravaju funkcije razliitih organa, sustava i vitalnih dijelova tijela. Igraju bitnu ulogu u razvoju i hranjenju tijela. Dhatui su dio biolokog obrambenog mehanizma. Uz p o m o agnija odgovaraju za imunoloki mehanizam. Kad je jedan dhatu oteen, on utjee na sljedei dhatu, \cv svaki dhatu prima hranu od prethodnog dhatua. Dhatu stvara hrana koju jedemo. Nakon probave, upotrebljiv dio hrane postaje rasa (limfa), koja je prvi dhatu Od rase (limfe) stvara se drugi dhatu, rakta (krv). Rakta i rasa u kombinaciji zajedno stvaraju trei dhatu. mamsa ( m i i e ) . Ovim procesom se dalje stvaraju ostali dhatui. Oni su, po redu: 1. Rasa (plazma) sadri hranjive tvari iz probavljene hrane i hrani sva tkiva, organe i sustave, posebno odrava normalnu funkciju m j e s e n i c e u maternici i izluivanje mlijeka 2. Rakta ( k r v ) upravlja dovodom kisika u sva tkiva i vitalne organe i odrava ivot, krvne ile i miina tkiva 3. Mamsa ( m i i ) prekriva osjetljive vitalne organe, odrava glatke miie i kou, p o k r e e zglobove i odrava fiziku snagu tijela 4. Meda ( m a s n o a ) odrava potkonu mast, nauljenost i podmazanost svih tkiva i znojenje 5. Asthi (kost) nosei je dio tjelesne strukture; odrava zube, nokte i kosu

2. AGNI Agni je sedam vrsta agnis ili toplinskih energija u tijelu. Od ovih sedam, Jataragni, ili vatra probave je najvanija. U Bhagavad-^Ui (dalje B G . ) , se kae kako je Gospodin sam Jataragni: aham vais* vanavo bhutva, "Ja sam vatra probave u svakom ivom tijelu." ( B G . 1 5 . 1 4 ) . Svaki dhatu, ili element, ima vlastitu vatru prisutnu u sebi. Svaka od sedam agnis pomae tom dhatuu u preobraavanju u narednu dhatu (limfa u krv, krv u miie itd.). Vatra krajnjeg elementa, shukra ili virya, transformira toplinsku energriju u svjetlo, te ivo tijelo stvara sjaj (auru). Agni je bioloka vatra koja upravlja metabolizmom. Slina je u svojoj funkciji pitti i moe se smatrati sastavnim dijelomp/Yta sustava u tijelu, koja funkcionira kao katalitika sila u probavi i metabolizmu. Pitta sadri energiju zagrijavanja koja pomae probavi. Ta energija zagrijavanja je agni. Pitta i agni su, u biti, isto s jednom suptilnom razlikom: pitta je ono to sadri, a agni je sadraj. Pitta se oituje u elucu kao eluana vatra, agni. Agni je kiselost u prirodi i njegovo djelovanje razgrauje hranu i potie probavu. On je takoer suptilno povezan s pokretima vate j e r tjelesni zrak uzrokuje plamen tjelesne vatre. U svakom tkivu i stanici je nazoan agni i potreban je za odravanje prehrane tkiva i odranje autoimunolokog mehanizma. Agni unitava mikroorganizme, strane bakterije i toksine u elucu i crijevima. Na taj nain titi floru u tim organima. Dug ivot ovisi o agniju. Inteligencija, shvaanje, percepcija i razumijevanje su takoer funkcije agnija. Boja koe se odrava p o m o u agnija, a sustav enzima i metabolizma p o t p u n o ovisi o njemu. Sve dok agnipravilno funkcionira, procesi razgradnje hrane, apsorbiranje i asimilacija te hrane u tijelo e se odvijati glatko. 3. EST RASA

jezik i tada stavite na nj mali komadi e e r a ili malo papra. N e e t e moi osjetiti okus. Mokar jezik je neophodan za osjeanje okusa. Postoji est okusa: kiselo, slatko, slano, ljuto, gorko i trpko. Tih je est osnovnih okusa izvedeno iz pet elemenata: 1. Slatki okus sadri zemlju i vodu 2. 3. 4. 5. 6. Kiseli zemlju i vatru Slani vodu i vatru Ljuti okus vatru i zrak Gorki zrak i eter Trpki zrak i zemlju.

Za vrijeme t r u d n o e u majinoj maternici, utelovljena dua razvija svih sedam dhatua. U poetku su oni posueni od majke, ali nakon etvrtog mjeseca tijelo poinje stvarati svoje vlastite. Pri kraju fetalnog ivota, nakon to je formirano svih sedam dhatua, formiraju se osjetilne kvrice na jeziku. Da bi odrao dhatue van maternice, jezik mora biti u mogunosti da razlikuje rase ili okuse, te tako primi hra* nu koja e prehranjivati njegovo tijelo. Osnova okusa je p o e l o vode. Jezik mora biti vlaan da bi se njime moglo kuati. Pokuajte osuiti

Osobe s vata konstitucijom trebaju izbjegavati pretjerano uzimanje gorkog, ljutog i trpkog, zbog toga to te tvari pojaavaju vatu a to dovodi do stvaranja plinova. Tvari koje sadre slatko, kiselo i slano, dobre su za osobe vata grae. Osobe s pitta konstitucijom trebaju izbjegavati kiselo, slano i ljuto. Te tvari pojaavaju tjelesnu vatru. Slatko, gorko i trpko blagotvorno je za pitta konstituciju. Osobe s kapha konstitucijom trebaju izbjegavati hranu slatkog, kiselog i slanog okusa, jer ona poveava tjelesnu tekuinu. Neka uzimaju hranu ljutog, gorkog i trpkog okusa. Ovaj termin "rasa" nije isti kao i termin opisan u prethodnom poglavlju kao dhatu zvana limfa. Termin "okus" ne odnosi se samo na osjeanje okusa kvricama smjetenim na jeziku, ve i na krajnju reakciju hrane u kiseloj sredini eluca. Stoga se okus u ustima naziva svau, dok se okus u elucu naziva paka. Na primjer, ayurveda svrstava capati (vrsta peciva od punog peninog brana, vode i soli) u madhura rasu ili slatkog okusa, premda okus u ustima nije sladak na nain na koji mi prepoznajemo slatko. Ipak, njegova reakcija u elucu ga ini slatkim. Avurvedska farmakologija temelji se na pojmovima: rasa, virya i vipak. Ti se pojmovi odnose na okus te na tople i hladne uinke hrane. Organske i anorganske tvari izazivaju razliite okuse i toplinske osjete pri svom prolazu kroz usta, eludac, tanko i debelo crijevo. Kada tvar stavimo na jezik, prvo kuanje okusa zove se rasa, a kada se hrana proguta i ue u eludac, osjet vrueg ili hladnog odmah ili malo poslije toga naziva se virya. Stoga, virya su osjeti povezani sa svojstvima tvari da griju ili hlade.

Hrana ima i postprobavno djelovanje koje se naziva vipak. Tako hrana koja sadri najvie kroba (itarice i krumpir) nakon vakanja i probave postaje slatka, te je njeno postprobavno djelovanje (vipak) slatko. Tako se est rasa razlae tijekom probave na tri postprobavna efekta: slatko, kiselo i ljuto, zvano vipak (Vidi tablicu ispod). Iako je avurvedska farmakologija zasnovana na shvaanju tvari sukladno djelovanjima zvanim rasa, virya i vipak, u svakodnevnom ivotu nalazimo brojne tvari koje imaju specifino, neobjanjeno djelovanje na tijelo. Tu je iznimku od pravila ili specifinu akciju koja oznaava odstupanje od rase, virye i vipaka, gospodin Charak, drevni ayurvedski lijenik, nazvao prabhav (iznimka). Pojmovi rasa, virya i vipak ne primjenjuju se samo na hranu ili biljke ve i na sve ostalo: kristale, metale, b o j e : glazbu (zvukove); ak na duh i emocije. Prem Ayiirvedi slijedi tabela koja daje opa pravila za odreivanje meusobnih odnosa rase, virye i vipaka. Dat je primjer za prabhav ili izuzetak za svaki od est okusa kod neke vrste hrane.

e na prehranu i transformaciju tjelesnog tkiva (dhatua). Rase trebaju biti izbalansirane u prehrani radi optimuma hranljivosti i zdravlja. Znanost o prehrani je osnovala Ayurveda. Ova znanost se zasniva na balansiranju est okusa. U bolesnim stanjima, okus (to znai vie od osjeaja jezika) biljnih lijekova i dijeta su takoer lerapeutski faktori. Na primjer kada je ovjek zaraen, prvi lijek koji aleopateski lijenik daje o b i n o je penicilin. Kakav je okus tog lijeka? Vrlo je gorak - tikta rasa. U istom bi sluaju ayurvedski lijenik prepisao trave i dijetu koji imaju gorak okus kako bi se infekcija stavila pod kontrolu. Pri oboljenju naroito treba voditi rauna da se uzima hrana koja sadri rase koje e p o m o i stanju pacijenta, a izbjegava ona hrana iji ga ukusi razdrauju. Stoga je oigledno da lijenici ili drugi koji prepisuju jednu " univerzalnu" dijetu za sve svoje pacijente zapravo ne poznaju nauku o prehrani. Za o p e zdravstveno stanje i radi spreavanja bolesti moe se dati jedna o p a dijeta za svakoga. Ova dijeta, koja e u glavnim crtama biti prikazana u sljedeem poglavlju, treba sadravati preteno madhura rasu (slatko), j e r je to rasa koja izgrauje tijelo. Ostale rase trebaju biti zastupljene u manjim omjerima. U kui uglednog indijskog gospodina gostu se nudi thali (tanjur) koji sadri prasadam sastavljen od svih est rasa. Da bi nam pomogla u prepoznavanju rasa, ayurveda daje neposredne reakcije koje svaka od rasa stvara na jeziku:

1. Madhura rasa (slatko): o. daje prijatan osjeaj osjetilima b. ako padne na pod, mravi se skupljaju oko nje 2. Amla rasa (kiselo): Tako iz tabele vidimo da tvari slatkog i slanog okusa imaju slatki vipak, kiselog okusa kiseli vipak, a ljutog, gorkog i oporog ljuti vipak. Ta tri okusa (vipak) ne mogu biti prepoznata s osjetilom jezika. Prema tome rasa i vipak u neposrednoj su vezi s okusom tvari, dok je virya u svezi s njenim vruim i hladnim djelovanjem. To troje, rasa, virya i vipak, neposredno utjee na tri-dosha, a isto tako utjea. dovodi do reakcije u ustima b. uzrokuje podizanje obrva c. moe otetiti zube 3. Lavana rasa (slano): o. stvara apetit b. izaziva luenje sline i pljuvake

4. Katu rasa (ljuto): a. uzrokuje suenje oiju b. uzrokuje osjeaj gorenja u ustima i na vrhu jezika 5 .Tikta rasa (gorko): a. nije prijatno na jeziku b. mala koliina moe podstaknuti apetit c. ukus na jeziku ostaje due nego kod drugih rasa. 6. Kashaya rasa (oporo): o. izaziva suhou jezika b. dovodi do promjene u disanju Unutar tijela rasa rase imaju sljedee liladi): efekte:

i vrue. Poboljava apetit i probavu, djeluje protiv greva i kao laksaliv, potie luenje sline. Pomae u izgradnji elija i odstranjuje zaepljenja U tjelesnim kanalima. Ponitava djelovanje svih ostalih okusa. Viak izaziva kona oboljenja kao to su leukoderma (albinizam) i guba, osjeaj svraba, peckanja, gubitaka koe i pojavu bora. Takoer moe uiniti osobu osjetljivu na otrove, moe izazvati otok (zadravanje vode) i uzrokovati jako krvarenje iz maternice. Remeti krv i uzrokuje slabost i vruinu tijela. Uzrokuje upale, visok krvni pritisak, ir, osip i krvna oboljenja 4. Katu rasa (ljuto - grije): Katabolik, smanjuje kaphu a poveava vatu i pittu. Lagano je vrue i uljasto. Smanjuja otok i pomae u odstranjivanju sala. Prekida svrab i pomae kod konih oboljenja. Poboljava apetit i proiava usnu upljinu i itavo tijelo. Ubija gliste, pomae u izljeenju konih ireva, potpomae zgrliavanju krvi i odstranjivanje ugruaka. Viak unitava kaphu u zglobovima (sinovijalnim membranama) , majinom mlijeku, sjemenu i salu. Moe izazvati ivanu bolest, vrtoglavicu i nesvjesticu, bolove u predjelu karlice; iscrpljuje tijelo. Poveava temperaturu, znojenje i slabost, izaziva p e e n j e u grlu, elucu i srcu. Moe uzrokovati ir u elucu. 5. Tikta rasa (gorko - hladi): Katabolik, unitava pitta i kapha dos/ie, pojaava vatu. Lagano i hladno. Poboljava ostale okuse. Smanjuje kapha otekline (zadravanje vode) i koristi se kao tonik za onemoalu jetru. Ubija parazite (gliste) i unitava otrove. Pomae u odstranjivanju svraba i peenja. Obuzdava muku i povraanje. Proiava majino mlijeko i treba je dati majkama koje doje iz ovog razloga, te da bi se balansirala madhura rasa b e b i n e prehrane. Koristi i kod poviene temperature, kao i kod upale grla. Viak isuuje sve tjelesne tekuine, poveava mravljenje, umanjuje tjelesnu snagu i poveava grubost. Moe izazvati vata oboljenja i unititi sedam dhatiisa. Smanjuje kotanu sr i sjeme, moe uzrokovati vrtoglavicu. 6. Kashaya rasa (oporo ili trpko-hladi): Katabolik, proiava krv i upravlja pitta i kapha doshama. Suho, grubo i hladno. Pomae probavi, djeluje sealivno i koristan je u kon-

1. Madhura

(slatko -

Izgrauje svih sedam dhatua, daje tijelu snagu podmazuje i zadovoljava osjetila. Naroito je potrebna trudnicama i majkama koje doje. Poveava koliinu mlijeka u grudima i neophodna je za djecu i stare ljude. Poveava rase, vodu i ojas, stvara toplinu, smiruje tijelo, hladno je. Anabolik, stvara kapha doshu, a razara vatu i pittu. Viak madhura rase stvara preobilnu kaphu koja je uzrok mnogih degenerativnih oboljenja, ukljuujui i eernu bolest, upalu zglobova, oboljenja srca i tumore, kao i gubu (gljivice) na koi, glavobojljc, oboljenja mokranih organa itd. Kod djece moe doi do pojave glista. Poveava debljinu, teinu, uzrokuje pospanost, letargiju, kaalj, e i pretjerani rast miia. 2. Arnla rasa (kiselo - grije): Anabolik, poboljava okus i apetit, pomae u izbacivanju izmeta i uzrokuje slinjenje. Djeluje kao srani tonik (pomae sranoj regulaciji) i potpaljuje Jataragni (vatru vrenja). Izotrava duh i osjetila. Lagano je v r u e i uljasto. Smanjuje vatu a poveava pittu i kaphu. Lagano je vrue i uljasto. Viak amla rase stvara takta pittu (krvne n e i s t o e ) , svrab, gnoj, ireve, kiselinu, garavicu, temperaturu, malokrvnost i o t o k (zadravanje vode). Poveava e, osjetljivost zubi, zatvaranje oiju. f 3- tavana rasa (slanogrije): Anabolik, smanjuje vatu a poveava pittu i kapha. Teko je uljasto

troli proljeva. Proiava otrove pod koom. Viak dovodi do stvaranja plinova (irenja trbuha), uzrokuje stezanje krvnih ila, zgruavanje krvi i bol u predjelu srca, zatvor, iscrpljenost, ed i impotentnost. Poveava s u h o u u ustima, napuhavanje, govorne smetnje. Ovdje njihovih su neki primjeri prevladavajuih uobiajene rasa: hrane, zaina i metala i

Sve rase su kombinacije pet grubih elemenata Gospodinove materijalne energije. Svaka od rasa sadri u sebi svih pet elemenata, ali dva prevladavaju. Ovo se naziva prakriti rasa. O n e su sljedee: Madhura rasa (slatko) Amla rasa (kiselo) Lavana rasa (slano) Tikta rasa (gorko) Katu rasa (ljuto) Kashaya rasa (oporo) - zemlja i voda zemlja i vatra - voda i vatra - zrak i eter-prostor - zrak i vatra - zemlja i zrak

Madhura, amala i lavana rasa poveavaju kapha dosha, a kontroliraju vata doshu. Tikta, katu i kashaya rasa poveavaju vata doshu, a kontroliraju kapha doshu. Amla, lavana i katu rasa Madhura, tikta i kashaya Uzete pojedinano, poveavaju pitta doshu. rasa kontroliraju pitta doshu. na doshe:

rase imaju sljedei utjecaj

Madhura: poveava kaphu i kontrolira vatu i pittu Lavana: poveava kaphu i pittu; kontrolira vatu Amla: poveava kaphu i pittu Tikta: poveava vatu; kontrolira kaphu i pit tu Katu: povaava vatu i pittu; kontrolira kaphu Kashaya: poveeva vatu; kontrolira kaphu i pit tu

BOLESTI

67

POGLAVLJE III
3. Bolesti 3.1. Uvod
Rije bolest znai lienost svjeine, ugode i zdravlja i dolazak patnje kao bolesti. Zato, prije nego to govorimo o bolesti, m o r a m o razumjeti svjeinu, udobnost i zdravlje. "Zdravlje je red; bolest je nered ", kae dr. Vasant Lad u svojoj Avurvedi. Unutar tijela postoji stalna interakcija reda i nereda. Mudar ovjek ui biti p o t p u n o svjestan nazonosti nereda u svom tijelu i tada ponovno eli uspostaviti red. Unutarnja okolina tijela stalno reagira na vanjsku okolinu. Nered se pojavljuje kada to dvoje nije u ravnotei. Za mijenjanje unutarnje okoline u cilju dovoenja u ravnoteu s vanjskom okolinom, o s o b a mora shvatiti kako se pojavljuje p r o c e s bolesti unutar psihosomatskog bia. Ayurveda daje znanje koje omoguuje povratak reda i zdravlja iz nereda i tvrdi kako e u zdravom stanju: - tijelo, um i svijest djelovati h a r m o n i n o kao jedno - osjetila djelovati normalno, - vatra probave (agni) djelovati u ravnotei, - tjelesni sokovi (vata, pitta, kapha) biti u ravnotei, - tri otpadna produkta probave (mokraa, izmet i znoj) izluivat e se u normalnom stupnju i ravnotei. S tim razumijevanjem i znanjem dovodimo spomenute doshe i ostale funkcije u normalnu ravnoteu. Ravnotea spomenutih sokova (vata, pitta i kapha) i drugih funkcija u tijelu odgovorni su za prirodnu zatitu i imunitet. Ako je ta ravnotea uspostavljena ak ni zarazne bolesti ne mogu utjecati na osobu koja je dobrog zdravlja. Tako su neuravnoteenosti tijela i uma odgovorne za fiziku i psiholoku bol i probleme.

3 . 2 . Uzroci nastajanja i podjela bolesti

Nastajanje bolesti Ayurveda kae da bolest nastaje kad u naem tijelu dode do neravnotee: - na gruboj fizikoj razini - na suptilnoj ili umnoj razini - na razini svjesnosti. to moe poremetiti nau ravnoteu?

jeliti prema mjestu izvora: na srane, plune, itd. Simptomi bolesti mogu se pojaviti na mjestu razliitom od mjesta izvora. Bolesti se takoer dijele prema uzrocima nastajanja i tjelesnim doshama vatapittakapha.

3 3 - Sklonosti ka odreenim bolestima

1. Graa finog i grubog materijalnog tijela uzrokuje sklonosti ka odreenim bolestima. Na primjer, ljudi kapha grade imaju odreenu tenju kapha bolestima. Mogu iskusiti ponavljane napade tonsilitisa, sinusitisa, bronhitisa i kongestije u pluima. Slino tome, osobe pitta konstitucije su osjetljive na bolesti jetre, ui i unog mjehura, gastritis, povienu kiselinu u orgnizmu, i r na elucu i upalne bolesti. Pitta tipovi takoer pate o bolesti koe kao to su svrbe i osip koe. Vata ljudi su osjetljivi na plinove, bol u donjem dijelu lea, artritis, iijas, paralize i neuralgije. Vata bolesti imaju svoj izvor u velikom crijevu; pitta bolesti u malim crijevima; kapha bolesti u eluc u . Neuravnoteene doshe e u tim podrujima stvoriti odreene znakove i simptome. 2. Nestabilni um i osjeaji. Npr. kod emotivno nestabilnih osoba koje su sklone ljutnji, strahu ili vezanosti, ako te svoje emocije (osjeaje) potisnu u dublju razinu u umu (podsvijest), tada e se one natrag oitovati preko uma i grubog tijela. Potisnuti strah e stvoriti poremeaj vate; bijes, prekomjernost pitte; zavist, pohlepa i vezanost, pogoranje kaphe. Ove neuravnoteenosti tri doshe naruavaju prirodnu otpornost tijela (imunoloki sustav - agnf) i tako tijelo postaje osjetljivo na bolesti. Ponekad se neuravnoteenost, uzrokujui proces bolesti, moe prvo pojaviti u tijelu i tada se oitovati u umu i svjesnosti. 3- Hrana, ivotne navike i okolina s osobinama slinim osobinama naglaene doshe u tijelu, e prekomjerno poveati tu doshu i stoga e biti u suprotnosti s tjelesnim tkivima. Oni e stvoriti neuravnoteenost koja se u poetku oituje na fizikom planu, a kasnije utjee na um kroz uznemirenost kod tri-dosha. Na primjer, uznemirena vata stvara strah, depresiju i ivanost; prekomjerna pitta u tijelu e uzrokovati bijes, mrnju i ljubomoru; poveana kapha stvara posesivnost, pohlepu i vezanost. Tako postoji izravna povezanost

1. Uzimanje hrane koja nija dobra za na tip tijela (vata, pitta, kapha). Prekomjerno ili preesto uzimanje hrane. Ako dobro ne sava e m o hranu. Ako nepotrebno predugo zadravamo otpadne produkte u tijelu (izmet, mokrau i znoj). 2. Uznemireni um i osjetila (osjeaji) remete rsvnoteu, kao to su: ljutnja, gnjev, strah, tjeskoba, nervoza, ljubomora, posesivnost, pohlepa, prevelika buka, previsoka ili preniska temperatura, itd. Um i osjetila e biti uznemireni zbog patnji koje dolaze iz tri izvora: r - od naeg tijela (raanja, bolesti, starosti i smrti grubog tijela) - od prirodnih nepogoda (poplava, potres, poar, sua, velika hladnoa i vruina) - od drugih ivih bia (ratovi, nanoenje fizike boli, nepravda, materijalni gubici...). Stoga osoba treba nauiti tolerirati uznemirenja koja dolaze iz bilo kojeg izvora ili razloga. Ala) uznemirenje dode trebamo ga se osloboditi, ne potiskivati u um ili podsvjest. 3. Pogrena svjesnost, tj. shvaanje da smo samo ovo grubo tijelo, te strah i briga za njega. Moramo znati da nismo ovo grubo ili fino materijalno tijelo ve duhovna dua koja samo privremeno boravi u njemu. Materijalno tijelo fino ili grubo je privremeno i unitivo. Podjela bolesti Prema Ayurvedi bolest se moe podijeliti prema svom izvoru: psiholokom ( u m ) , duhovnom ili fizikom. Bolest se takoer moe poi-

izmeu hrane, navika, okoline i emocionalnih poremeaja. Zbog oslabljenih tjelesnih dosha, vatapitta-kapha, stvaraju se toksini (.am) koji krue po tijelu. Tijekom tog kruenja toksini se nakupljaju u slabim podrujima tijela. Ako je na primjer, zglob slabo podruje, bolest e se tamo oitovati.

3.4.

Vanost uravnoteenosti urina i znoja

Mokrani sustav otklanja vodu, sol i nitrogeni otpad tijela. Urin je oblikovan u debelom crijevu. Taj otpad pomae odravanje normalne koncentracije vodenih elektrolita u tjelesnim tekuinama. Rad te male ovisi o unosu vode, dijeti, temperaturi okolia, mentalnom stanju i fizikoj kondiciji pojedinca. Boja urina ovisi o dijeti i bolesti. Ako bolesnik ima groznicu, koja je poremeaj pitte, urin e postati tamno ut ili smei. utica, koja je takoer poremeaj pitte, uzrokuje tamnouti urin. Pigmentacija ui moe dati urinu zelenkastu boju a poveana pitta moe stvoriti visoku kiselost urina. Tvari koje potiu uriniranje, kao aj, kava i alkohol, takoer pojaavaju pittu. Ako tijelo zadrava vodu, urin e biti oskudan i ta e se voda sakupljati u tkivima. To stanje e utjecati na krv i uzrokovati povieni tlak. Dakle, uravnoteena proizvodnja urina je vana za odravanje krvnog tlaka i volumen krvi. Ayurvedski tekstovi govore da je ovjeji urin prirodni rastvara koji neutralizira otrove u sustavu te pomae apsorpciji u debelom crijevu. Znojenje je sporedni produkt masnog tkiva. Znojenje je p o t r e b n o za reguliranje tjelesne temperature. Znoj odrava kou mekom, odrava floru pora koe te elastinost i boju koe. Preveliko znojenje je poremeaj koji moe stvoriti gljivine infekcije i smanjuje prirodnu otpornost koe. Nedovoljno znojenje e takoer smanjiti otpornost koe i uzrokovati e otru i ljuskavu kou i prhut. Postoji p o s e b n a povezanost izmeu koe i bubrega p o t o je izluivanje tekueg otpada primarna funkcija ta dva organa. Tako je znojenje posredno povezano sa stvaranjem urina. Znojenje je kao i urin povezano s pittom. U ljeti se ljudi puno znoje, no njihovo uriniranje je smanjeno j e r se otpad odstranjuje kroz znoj. Zimi mnogi ljudi vie uriniraju i manje se znoje. Pretjerano uriniranje moe prouzroiti premalo znojenja i obratno. Zato je n e o p h o d n o da znojenje i uriniranje budu u ravnotei. Diabetes, psorijaza, dermatitis i vode-

na bolest su primjeri bolesti koje su rezultat neuravnoteenog znojenja i urina u tijelu. Preveliko znojenje sniava tjelesnu temperaturu i stvara dehidraciju. Na isti nain, pretjerano uriniranje takoer dovodi do dehidracije i uzrokuje hladnou aka i stopala. Tjelesne tekuine, kao to je rakta (krv) i rasa (limfa) slue iznoenju otpada Quale) iz tkiva koja ih proizvode. Mokrani sustav otklanja vodu (kleda), sol i nitrogeni otpad (dhatu male). Mokrani sustav takoer pomae odravanju normalne koncentracije vodenih elektrolita u tjelesnim tekuinama. Pomae reguliranju volumena tjelesne tekuine i kontroli proizvodnje crvenih krvnih stanica i krvnog tlaka. Na taj nain urin pomae pri odranju ravnotee vata-pitta-kaphe.

3.5. Klju zdravlja i bolesti je agni

Hrana iji okus jezik prihvaa se tada zvae, guta, lie ili pije uz p o m o prane. Kad dospije u eludac kladak kapha mjesi hranu u tjestastu masu koja se stavlja na Jataragni vatru probave. Jataragni kuha hranu u hranjivu tekuinu poznatu kao rasa ili limfa, prvi od sedam tjelesnih elemenata. Dio hrane koji nema nikakve hranjive vrijednosti, nakon to ga je Jataragni prokuhao, naziva se mala ili izluevine. Ima tri vrste male: mutra ili mokraa, vishta ili izmet, i sweda ili znoj. Mala koja se izdvaja iz rase je vishta, izmet. Prema tome, Jataragni kuha hranu u upotrebljivu rasu i neupotrebljivu malu. Rasu i malu zatim preuzima ivotni zrak poznat kao samana, koji odvaja rasu u limfne kanale u tankim crijevima. Ovim se kanalima rasa alje po itavom tijelu. U meuvremenu, samana nareuje drugom ivotnom zraku apana da odnese neiskoristiv izmet do kolona i rektuma iz kojeg biva izbaen. Rasa se kasnije preobraava u krv. Iz krvi se putem bubrega filtrira mala poznata kao mutra, mokraa i izbacuje p o m o u apana i iz mokranog mjehura. J o kasnije u postupku pretvaranja iz miia i sala se izdvaja mala poznata kao sweda ili znoj i izbacuje kroz kou. Prema tome, doshe izbacuju izmet, mokrau i znoj iz tijela. Postoji jo jedan put koji doshe koriste u naroitim sluajevima za izbacivanje nekorisnih materija. Kroz suzne kanale dolazi mala znana kao asru ili suze. U prilikama izuzetne tuge ili radosti, smijeh ili pla proizvode suze. Ove suze sadre mnoge otrovne materije koje se na taj nain odstranjuju.

Iako se smatraju tjelesnim otpadom, urin i izmet nisu u potpunosti otpad. Oni su zapravo, na neki nain, bitni za fizioloki rad pojedinih organa. Na primjer, izmet snabdijeva probavu kroz crijevne resice te mnogi hranjivi sastojci ostanu u izmetu nakon probave. Kasnije, nakon to su apsorbirani, izmet se odstranjuje. Izmet takoer daje snagu debelom crijevu i odrava njegovo zdravlje. Kad osoba ne bi proizvodila izmet, crijeva bi propala. Osoba koja boluje od zatvora ivi due nego ona osoba koja boluje od proljeva. Ako se proljev nastavi i do petnaest dana, smrt e uslijediti. Meutim, kod dueg zatvora osoba e i dalje ivjeti, naravno uz probleme tjelesnog sustava. Zatvor stvara neugodnost i napuhnutost, bolove u tijelu, glavobolju i lo zadah. Sve dok agni pravilno djeluje, procesi rastvaranja hrane, apsorpcije i asimilacije u tijelu teku bez smetnji. Kada agni postane o t e e n zbog neuravnoteenosti tri doshe, to snano utjee na metabolizam. Tjelesna otpornost i imunoloki sustav su oteeni. Sastojci hrane ostaju neprobavljeni i neapsorbirani. Nakupljaju se u debelom crijevu pretvarajui se u mijeanu, smrdljivu, ljepljivu tvar. Taj materijal, koji se zove ama, preoptereuje crijeva i druge kanale, kao kapilare i krvne ile. S vremenom proe kroz mnoge kemijske promjene koje tvore toksine. Ti toksini se apsorbiraju u krv i ulaze u glavnu cirkulaciju. S vremenom se nakupe u slabijim dijelovima tijela, gdje uzrokuju stezanje, smetnje, zastoj i slabost organa i smanjuju imunoloki mehanizam zahvaenih organa, a to se oituje kao artritis, diabetes, bolesti srca i tako dalje. Korijen svih bolesti je ama. Postoji mnogo uzroka za razvoj ame. Na primjer, kada god se unese neprikladna hrana, agni e biti izravno uznemiren i kao rezultat nastat e toksini ili ame koji su stvoreni iz te slabo probavljene hrane. Ako je jezik prekriven bijelim slojem, taj simptom pokazuje da ama postoji u crijevima ili elucu, ovisno o tome koji je dio jezika prekriven. Ama se stvara kada je funkcija agnija usporena, no i preaktivan agni je takoer tetan. Kada agni postane preaktivan, proces probave spali prekomjernim izgaranjem normalne bioloke hranjive tvari u hrani te dolazi do mravljenja. To stanje takoer oslabljuje tjelesni imunitet.

3.6.

Potisnute emocije

Toksini su takoer stvoreni emocionalnim faktorima. Potisnuta ljutnja, na primjer, potpuno mijenja floru unog mjehura, unog kanala, tankog crijeva i pogorava stanje pitte, uzrokujui upaljene plohe na sluzavim membranama eluca i tankog crijeva. Na slian nain, strah i tjeskoba mijenjaju floru debelog crijeva. Kao rezultat, trbuh postaje napuhnut od plina, koji se nakuplja u "depovima" debelog crijeva uzrokujui bol. Ta bol se e s t o moe zamijeniti s problemima srca ili jetre. Zbog loih efekata potiskivanja p r e p o r u e n o je da se ni emocije, niti bilo kakvi tjelesni porivi kao kaalj, kihanje i putanje vjetrova ne smiju potiskivati. Potisnute emocije stvaraju neravnoteu vate koja utjee na agni, tjelesni autoimunoloki odgovor. Kada je agni slab, normalna imunoloka reakcija moe izostati. To moe uzrokovati alergije na neke tvari, kao to su pelud, praina i mirisi cvijea. Alergije se ne mogu radikalno izlijeiti koritenjem antihistamina zbog njihovog izvora u potisnutim emocijama. Drugi uzrok alergije su crijevni paraziti. Na primjer, ako su a m e b e prisutne u debelom crijevu, to moe uzrokovati alergiju na pelud itarica. O s o b e koje su roene sa slabim imunolokim reakcijama esto pate od alergija zato to su alergije u bliskoj svezi s imunolokim odgovorima tijela. Na primjer, osoba roena s pitta gradom bit e prirodno osjetljiva na ljutu, zainjenu hranu koja pogorava pittu. Na isti nain, potisnute pitta emocije kao to su mrnja i bijes takoer mogu poveati jaku osjetljivost na onu hranu koja pogorava pittu. Ljudi s kapha gradom su vrlo osjetljivi na hranu koja pogorava kaphu. U takvim osobama, kapha hrana kao mlijeni proizvodi stvaraju smetnje: kaalj, prehladu, kongestiju i hripanje. O s o b e koje potiskuju kapha emocije kao to su vezanost i pohlepa e imati alergijske reakcije na kapha hranu. Ayurveda preporua promatranje tih emocija s nevezanou a potom dozvoljavanje njihovog oslobaanja. Kada su emocije potisnute, to e uzrokovati uznemirenja uma i s vremenom naruavanje razliitih funkcija tijela.

3.7. Bolesti uzrokovane poremeajima dosha

Ovaj popis bolesti moe nam pomoi za preciznije otkrivanje naeg tjelesnog tipa ili prirode i za odreivanje kojoj closhi pripada naa bolest. Uputa za koritenje:

A)

Bolesti

uzrokovane

vatom:

Ako ste bolesni, pogledajte u ovaj popis bolesti i otkrijte je li vaa bolest uzrokova vatom, pit tom ili kapkom. Kao to smo ve rekli, najprije ili najee doe do poremeaja one doshe koja prirodno dominira u naem tijelu. Npr. ako je veina naih bolesti ili tegoba s popisa pitta, to znai da je dosha pitta najvie p o r e m e e n a i da je to moda i dominantna dosha u naem tijelu. Kao to raunamo u testu u postocima izraunajmo i ovdje koliko posto bolesti pripada kojoj doski. Ovaj raun e pokazati dominantne doshe i va tip u bolesnom stanju koji se puno ne razlikuje od vaeg pravog tipa ili prirode. Drugo, ovo otkrie i ovaj raun pokazat e na koju dosha treba prvo djelovati kako bi je uravnoteili i tako otklonili nastale bolesti. Ponavljam: prirodno treba prvo uravnoteiti vatu (ona se najlake poremeti i glavna je dosha), zatim pittu, pa onda kapku. Oko uravnoteenja najporemeenije doshe bit e najvie posla i najdue e trajati. Ayurveda dijeli bolesti prema doshama. Tako je navedeno: osamdeset bolesti tipa vata, etrdeset bolesti tipa pittha i dvadeset bolesti tipa kapka.

1. Lomljivi nokti 2. irevi na nogama 3. Bol u nogama 4. Lom kostiju nogu 5. Paraliza (uzetost) nogu 6. Obamrlost nogu 7. Bol u glenju 8. Bol u tabanu 9. Iijas (upala ivca koji se nalazi kod kria, a ide zadnjom stranom noge) 10. Bol u kljenu 11. Lom kostiju koljena 12. Paraplegija (uzetost ruku ili nogu) 13. Hromost (epavost) 14. Sklonost pritcvima i irevima 15. Prolaps rektuma i anusa (proirenje ili produenje debelog crijeva na izlazu) 16. Hemeroidi (uljevi ili poveanje vena u donjem dijelu rektuma ili anusu) 17. Svrab kese (testisa) 18. Zatvor 19. Uvueno crijevo jedno u drugo 20. Bol u bedru 21. Paraliza (uzetost) stopala 22. Patuljast rast ili zakrljalost 23- Bol u donjem dijelu kime 24. Oteklina na slabini ili pod pazuhom 25. Bolovi u bedrima i bokovima (kukovima) 26. Plinovi u trbuhu 27. Tahikardija (ubrzano lupanje srca) 28. Stezanje ili grenje u prsima 29. Bol u prsima 30. Suhoa ruku 3 1 . Ukoenost eljusti 32. Ukoenost vrata i tortikolis (zakrivljenost vrata usljed ukoenja) 33. Bol u ramenu ili pleki 34. Bol u usnicama 35. Bol u oima 36. Zubobolja

37. Klimavost zubu 38. Promuklost 39. Nosni glas (glas iz nosa) 40. Nejasni glas 41. Nijemost 42. Trpki (steui) okus u ustima 43. Suhoa u ustima 4 4 . Upala uha 45. Nagluhost i gluhoa 46. Moemo da ujemo samo zvuk rijei 47. Zatvor puteva za ienje tijela 48. Stezanje i grenje puteva za ienje tijela 49. Katarakta (mrena na oku) 50. Glavobolja 51. Paraliza facijalisa ( ukoenost lica zbog upale ivca f'acijalisa) 52. Monoplegia i poliplegija (uzetost jednog ili vie ekstremiteta) 53. Hemiplegija (uzetost jedne strane tijela) 54. Potpuna paraliza (uzetost cijelog tijela) 55. Klonika i tonika konvulzija (grevito i ritmiko trzanje miia) 56. Opi umor i iscrpljenost 57. Astenija (tjelesna slabost) 58. Nesvjestica i vrtoglavica 59. Tremor (drhtanje i cvokotanje) 60. Zijevanje (pretjerano) 61. tucanje 62. Mrzovolja 63. Delirij (bunilo, buncanje od vruice, silan zanos) 64. Osjeaj umora 65. Grubost u ponaanju 66. Iskrivljeni ili deformirani udovi, kao npr.: Genu varum (ox noge ili koljena prema van) ili Genu valgum (x noge ili koljena prema unutra) 67. Pospanost 68. Epilepsija (bolest koja se oituje u iznenadnim napadajim greva i gubitka svijesti). 69. One bolesti, kao na primjer: tipajui bol u oku, sputenost one jabuice, itd. 7 0 . Bolest obrva (sputenost i drugo) 7 1 . Bol u elu 72. Pucketanje ili lupanje u glavi 73. Bol u donjem dijelu ela 7 4 . Nepaljivost i bezobzirnost

75. Zaboravnost 76. Ispucale usne 77. Bol u rektumu (donjem dijelu debelig crijeva) 78. Henrija (kila ili bruh) 79. Savinuti penis 80. Histerija (duevna neuravnoteenost: kolebljivost, prevrtljivost...) B) Bolesti uzrokovane pittom:

1. Osjeaj topline s bone strane 2. Mali gorui osjeaj u tijelu 3. Gorui osjeaj ak izvan tijela 4. Peenje u oima 5. Smrdljivi zadah iz usta od eluanog plina 6. Kiselo podrigivanje hrane 7. Poluprobava 8. Osjeaj unutranjeg gorenja (peenja) 9. Peenje u odreenom dijelu tijela (prsima, ramenu, itd.) 10. Previsoka temperatura u tijelu 11. Pretjerano znojenje 12. Neugodni miris tijela 13- Ispucalost po tijelu (povrinsko) 14. Prljave tvari u krvi 15. Prljave tvari u tkivu tijela 16. Peenje koe 17. Ispucalost koe (dubinsko) 18. Urtikarija (svrbljivi koni osip; preosjetljivost na stanovita jela) 19. Ispucani sloj koe 20. Crveni irevi 2 1 . Udubljenja na koi 22. Unutarnje krvarenje; krvarenje iz utrobe s iskaljavanjem krvi 23- utica 24. ukasta boja koe 25. Crveni pristii i bubuljice po koi 26. Bolni irevi 27. Klorna kiselost u tijelu 28. Gorki okus u ustima 29. Okus krvi u ustima 30. Smrdljivi okus 31. Pretjerana e 32. Osjeaj stalne gladi

33- Stomatitis (irevi u ustima) 34. Faringitis (irevi u drijelu) 35. irevi u oima 36. ir na penisu (upala penisa) 37. ir u rektumu (Proktitis) 38. Krvarenje 39. Sumoran pogled 40. uti ili zelenkasti urin, oi i stolica C) Bolesti uzrokovane kaphom:

POGLAVLJE IV
4. Dijagnoza - praenje zbivanja u tijelu 4.1. Uvod
Na Zapadu se rije dijagnoza o b i n o odnosi na odreivanje bolesti nakon to se pojavila. U avurvedi se dijagnoza odnosi na stalno praenje meudjelovanja izmeu reda (zdravlja) i nereda (bolesti) u tijelu. Proces bolesti je reakcija izmeu dosha i tkiva. Simptomi bolesti se uvijek odnose na poremeaj ravnotee tri-doshe. Kad j e d n o m shvatimo prirodu neuravnoteenosti, ravnotea se ponovno moe uspostaviti kroz lijeenje. Ayurveda pouava vrlo precizne metode za shvaanje procesa bolesti prije oitih znakova da se bolest pojavila. Otkrivajui rane simptome neuravnoteenosti i reakcije na bolest tijela osoba moe odrediti prirodu buduih tjelesnih reakcija. J e d a n od glavnih oblika o p e g ispitivanja (dijagnosticiranja) pacijenta u Avurvedi je osmerostruko ispitivanje (Asthavidha Parikshd). Ako ovih osam ispitivanja radimo svakodnevno dok smo zdravi ili kad osjetimo nepovoljne promjene, onda je to preventivno i najbolje. Ako ih radimo kad smo bolesni, onda je to kurativno i manje inteligentno, ali korisno. Svakodnevno ispitivanje ili promatranje pulsa, jezika, lica, oiju, noktiju i usana osigurava suptilne pokazatelje tjelesnog stanja. Zatim su tu mokraa i stolica. Kroz njih student ayurvede moe nauiti koji patoloki procesi se pojavljuju u tijelu, koji organi su oteeni i gdje su se nakupile doshe i toksini. Tako, provjeravajui tjelesne pokazatelje redovito, mogu se rano otkriti patoloki simptomi i poduzeti preventivne mjere. Ayurveda pouava da je nae tijelo iva knjiga i, da bi se shvatilo i odralo u fizikom i u m n o m blagostanju, mora se svakodnevno "itati".

1. Nejednolikost u jelu 2. Pospanost 3. Prekomjerano spavanje 4. Omamljenost i tupost 5. Teina u tijelu 6. Lijenost i tromost 7. Slinjenje 8. Slatki okus 9. Iskaljavanje sluzi i gnoja 10. Gubitak snage 11. Slaba probava 12. Teina u tijelu 13- Zapaljenost vena 14. Pretilost (prekomjerno debljenje ili gojaznost) 15. Hladnoa udova 16. Urtikarija 17. Anoreksija nervoza (pomanjkanje apetita) 18. Zatajivanje probavne moi 19. Guavost (poveanje titne lijezde; izaziva kaalj i guenje) 2 0 . Bljedoa i bijela boja mokrae, oiju i stolice.

4.2.

Dijagnoza pomou pulsa

Provjera radijalnog pulsa

Jutarnji sati su najbolji za ispitivanje pulsa. Ispitivati je dobro tri puta za redom u razmaku od nekoliko minuta. Kod ispitivanja treba

uoiti: broj otkucaja u min., karakter i kvalitet pulsa. Karakter se oituje kao gibanje (geg ili stil gibanja) stanovitih ivotinja. Npr. za vata puis dobar jc primjer gibanje zmije, za pitta puis - gibanje abe, a za kapha puis - gibanje labuda. Kvalitet se oituje kao hladno, toplo, mekano, tvrdo, lagano (rijetko), brzo (gusto), puno, prazno, kolapsirajue i spiralno.

MJERENJE ILI PROVJERA PULSA POMOU TRI PRSTA

Pokazatelji pulsa variraju od lijeve do desne strane, tako da je najbolje provjeriti puis s obje strane tijela. Puis ne bi trebao biti uziman nakon masae, jela, kupanja, spolnog odnosa ili naprezanja. Na puis takoer utjeu sjedenje blizu izvora topline i n a p o r n e vjebe. Puis se moe provjeriti i na drugim tokama tijela (Vidi str. 82). Da biste izmjerili svoj puis, savinite malo svoju ruku i zglob. Lagano stavite tri prsta na runi zglob ispod zglobne kosti i osjetite otkucaje pulsa. Tada malo smanjite pritisak prstiju da biste osjetili razliite pokrete pulsa. Poloaj kaiprsta oznaava mjesto vata doshe. Kada vata prevladava u grai tijela, kaiprst e j a e osjeati puis koji e biti nereguliran i tanak, kreui se poput valova, poput zmije. Zbog toga se taj puis zove "zmija" puis i oznaava povienu vatu u tijelu. Poloaj srednjeg prsta oznaava puis pitta dos/ie. Kada pitta prevladava u grai, puis e biti jai pod srednjim prstom. Osjeat e se aktivan i uzbuen puis, koji skae poput abe. Zove se "aba" puis. Taj puis oznaava povienu pittu. Kada prevladava kapha. otkucaji pulsa se najvie primjeuju pod prstenjakom. Puis je snaan, a njegovo kretanje podsjea na plivanje labuda. Stoga se on naziva "labud" puis. Kod bolesnog stanja puis se oituje na sljedei nain:

1. Kod poviene vate kree se poput zmije ili pijavice, neregularn o , n e m i r n o , nikada toplo ili hladno. Lagano prihvatite ruku i blago savinite runi zglob. S tri prsta dodirnite ruku nad palanom arterijom tako da osjetite kucanje pulsa. Polako poputajte pritisak kako biste osjetili razlike u kucanju pulsa. 1) Poloaj kaiprsta oznaava puis vate. Kad prevladava taj puis, kaiprst jae osjea kucanje.Takoer, puis se osjea poput pokreta zmije, brzo i sklisko. 2) Poloaj srednjeg prsta oznaava puis pitte. Kad prevladava taj puis, na srednjem prstu je kucanje najjae. Aktivan je i skae poput kretanja abe. 3) Poloaj prstenjaka oznaava puis kaphe. Kad prevladava taj puis, najjae se osjea na prstenjaku. Puis je polagan i slian plivanju labuda. 2. Kod poviene pitte kree se poput abe, vrane, vrapca, drala ili prepelice, topao je, brz, rijedak i mekan. 3. Kod poviene kaphe kree se poput labuda, goluba, pijetla, pauna ili slona; stabilan je, hladan, gust, pun ili teak. Ne samo graa, ve takoer i slanje tjelesnih organa se moe odrediti provjerom povrnog i dubinskog pulsa. Otkucaji pulsa ne odgovaraju samo otkucajima srca, ve otkrivaju i neto o vanim putevima koji povezuju energetske tokove prune u tijelu. Te struje krue kroz krv, prolaze vitalnim organima poput jetre, bubrega, srca i mozga. Osjeajui povrni i dubinski puis, osjeajna osoba moe otkriti stanje tih raznih organa. Svaki prst se nalazi na putu elementa koji je povezan s doshom log mjesta. Na primjer, kaiprst se nalazi na vata doshi i otkriva tjelesni zrak; srednji prst koji se nalazi na pitti otkriva vatru; a prstenjak koji se nalazi na kapha pulsu otkriva vodu.

Kao to slika ruku pokazuje, radijalni puis se pipa s prva tri prsta: kaiprstom, srednjim i prstenjakom. Da bi se napravio potpun pregled pulsa, lijenik gleda u pacijenta i provjerava puis na obje ruke.

TOKE Puis se

PULSA moe provjeravati (Vidi crte dolje):

1). na sljepoonoj arteriji (temporalis superficialis), iznad sljep o o n i c e sa strane glave

2). na arteriji ili vratnoj ili kucavici (carotis e x t e r n a ) sa strane vrata iznad kljune kosti 3). na arteriji ulnaris s unutarnje strane ruke iznad lakta 4). na radijalnoj arteriji (palanoj), na r u n o m zglobu s unutranje strane ruke 5 ) . na bedrenoj arteriji femoralis ( b e d r e n o j ) s unutarnje prednjice noge gdje se spaja sa zdjelicom 6). na arteriji tibialis posterior, iznad stopala, straga glenjevog zgloba 7 ) . na arteriji dorsalis pedis na gornjem dijelu stopala Kad kaiprst poiva na desnom r u n o m zglobu bolesnika, osjea se aktivnost debelog crijeva s povrnim dodirom, a kada se stisne j a e , moe se osjetiti aktivnost plua (crte na str. 84). Ako je bilo snano kad je kaiprst na desnoj strani povrno stavljen, tada je poveana vata u debelom crijevu; ako je duboki puis snaan, postoji kongestija plua (navale krvi u pluima). Srednji prst na desnom r u n o m zglobu moe otkriti stanje unog mjehura s povrnim dodirom, a s j a i m pritiskom stanje jetre. Prstenjak s povrnim dodirom osjea vanjsku ovojnicu srca (perikardija), a s jaim dodirom otkriva usklaenost vatapitta-kaphe. Kaiprst poloen povrno na lijevom r u n o m zglobu bolesnika primjeuje aktivnost tankog crijeva, dok se srce prati jaim pritiskom. S povrnim pritiskom srednjeg prsta se promatra aktivnost eluca, a jai pritisak otkriva stanje slezene. Prstenjak, kada se postavi povrno, otkriva stanje mjehura, a kada se pritisne j a e , stanje bubrega. Potrebna je svakodnevna vjeba da bi se nauila tehnika provjere pulsa. U razliita vremena dana se mogu osjetiti varijacije vaeg pulsa. Moete takoer biljeiti promjene pulsa nakon uriniranja, kada ste gladni ili kada ste ljuti. Promatrajui takve promjene, p o e t e t e uiti kako itati puis. Pids 1) 2) 3) 4) 5) se ne smije provjeravati:

dok smo gladni nakon tekog fizikog posla nakon sjedenja pored vatre dok se kupamo nakon masae

PULS I ORGANI

Broj

otkucaja

prema

dobi:

1). dijete u maternici - 160 2 ) . dijete nakon roenja 140 3 ) . od roenja do jedne godine - 1 3 0 4 ) . od jedne do dvije godine - 1 0 0 5 ) . tri do sedam godina - 95 6 ) . osam do etrnaest godina - 80 7 ) . srednja ivotna dob 72 8 ) . starost - 65 9 ) . bolest - 1 2 0 10). trenutak smrti - 160

4.3- Dijagnoza na osnovi izgleda lica

Lice je takoer ogledalo naeg tjelesnog i umnog stanja. Linije, bore, boja koe i promjene na koi vaeg lica (zadebljanja i promjena oblika) otkrivaju poremeaje i bolesti u vaem tijelu. Promatrajte razne dijelove svog lica u zrcalu. Vodoravno boranje na elu govori da imate duboke brige i nemire. Okomita linija izmeu obrva s desne strane govori da su vae emocije uguene u jetri. Okomita linija izmeu obrva s lijeve strane govori da vaa slezena zadrava emocije. Kada su donji kapci puni i nabrekli, to govori da su bubrezi ozlijeeni. Bljeoa oblika leptira na nosu ili obrazima, odmah ispod podruja bubrega (vidi sliku dolje lijevo), znai da tijelo ne apsorbira eljezo ili kiselinu i da probavili metabolizam ne funkcionira pravilno zbog slabog agnija (vatre). Konstitucioni oblik lica Osoba vata grade se ne moe udebljati. Zbog toga njezini obrazi postanu ravni i utonu. Osoba iji je metabolizam spor (kapha graa) zadrat e vodu, masnou i obrazi e biti bucmasti. Oblik nosa moe ukazivati na grau tijela. O p e n i t o iljat nos moe oznaavati pitta, tupi nos kapka a svinuti nos vata konstituciju.

4.4. Dijagnoza na osnovi izgleda usta Uvod

Usta takoer oituju zdravlje ili bolest razliitih tjelesnih organa. Trebamo promatrati veliinu, oblik, povrinu, boju i obris usta. Ako su suha i hrapava, to ukazuje na dehidraciju ili vata poremeaj. N e 7 rvozom i strahom vata poremeaj stvara suhou i drhtaje usni. Suhoa i ispucalost ukazuje na dehidraciju. Kod anemije usta postaju blijeda. Kao razultat kroninog puenja usta postaju c r n o smea. Ponavljano izbijanje upalnih priteva uz rubove usta ukazuje na prisustvo herpesa i kronini poremeaj pitte. Loa probava ili gliste u debelom crijevu se mogu prepoznati po mnogobrojnim blijedim, smeim tokicama na ustima. Kod dolaska oboljenje od utice usne

poute. U poremeajima srca, usta postaju plava zbog nedostatka kisika. Mrlje raznih podruja usta ukazuju na poremeaj dotinog organa. P r i r o d n i oblik u s t a kod tipova vata, pitta, k a p h a Vata usta su uska i suha, a usne tanke, pitta usta su crvena, a kapha usta su debela, meka i masna.

4.5.

Dijagnoza pregledom jezika

Napomena: Ovaj c i t e je prikaz usta u zrcalu i tako ga treba gledati pri koritenju. Namijenjena je za otkrivanje bolesti na pojedinim dijelovima tijela. C r t e pokazuje gdje su smjeteni pojedini organi tijela na usnama. Promjene pojedinog podruja usta ukazuju na poremeaj u organu koji odgovara t o m podruju. Stoga bi naa usta trebali promatrati svaki dan kako bi na vrijeme uoili simptome pojave bolesti.

Jezik je vitalni organ okusa i .govora. Pregledom ovog vanog organa otkrivamo sva zbivanja u tijelu. J a k o je vaan i pouzdan pri dijagnosticiranju poremeaja u probavi. Moemo ustanoviti stanje dosha (vata, pitta, kapha), plazme i krvi i vatru probave. Pogledajte svoj jezik u zrcalu. Paljivo pogledajte veliinu, oblik, povrinu, rubove i boju. - Kad je vata naruena tada je jezik crnosmei, suh, grub i ispucan (ima pukotine kao ispucana zemlja u vrijeme sua). - Kad je pitta p o r e m e e n a jezik je crven ili utozelen, gorueg osjeaja, ranjav ili irav. - Kad je kapha p o r e m e e n a jezik je presvuen s bijelom sluzi. Kod aneminosti ili nedostatka krvi u tijelu izgubi normalnu boju i postane bijel i gladak. Suhi dehidriram jezik ukazuje na nedostatak u plazmi. Kod vika ui u unoj kesici ili poremeaju jetre jezik je ukast. Ako je boja jezika plava postoji mana na srcu. Kao to se vidi na crteu, razliiti su dijelovi jezika u vezi s razliitim organima. Kad dio jezika izgubi boju ili su pojedini dijelovi jezika udubljeni ili izdignuti, onda su p o r e m e e n i organi na koje se ti dijelovi odnose. Npr., ako su ispred i na rubovima jezika vidljivi otisci zubiju, znak je preslabe apsorpcije hrane u crijevima. Ako su otisci zubi samo sa strane znak je slabih plua. Kad je vatra probave p o r e m e e n a jezik postaje presvuen s bijelim naslagama (amoni). Te naslage ne mogu biti odstranjene pranjem jezika. To ukazuje na toksine u elucu, tankom ili debelom crijevu. Ako su naslage samo na zadnjm dijelu, toksini su u debelom crijevu. Kad su naslage na sredi-

ni jezika, toksini su u elucu i tankome crijevu. Ravni kanal po sredini jezika ukazuje da su emocije bile zdrane (potisnute) du kraljenice. Ako je taj kanal krivudav, to moe biti znak nepravilne kraljenice i bolova u kraljenici. Npr. krivudav kanal u korijenu jezika moe ukazivati na bolove u donjem dijelu leda zbog nepravilne kraljenice. Kanal moe biti krivudav na sredini ili vrhu jezika i ukazivati na bolove u sredini leda ili pri vratu zbog nepravilne kraljenice na tom dijelu. Ako vam jezik podrhtava znak je vata poremeaja, tj. duboke ukorjenjenosti straha ili tjeskobe. Donji zliitim crte pokazuje organima. razliite dijelove jezika u svezi s ra-

Crtei na stranici br. 8 9 , koji opisuju stanja bolesti na pojedinim primjerima, zrcalni su i koriste se pri promatranju jezika u ogledalu.

4.6.

Dijagnoza pregledom Uvod

noktiju

STANJE NOKTIJU KOD RAZNIH POREMEAJA

Prema Avurvedi nokti su otpadni dio kostiju. Pogledajte veliinu, povrinu, oblik, i obrise svojih noktiju. Takoer provjerite jesu li mekani, savitljivi, i njeni, ili krti i lako lomljivi. Kad u tijelu prevladava vata, nokti su krivi, suhi, grubi i lako se lome. Kad prevladava pitta, nokti su ruiasti, mekani, njeni, malo sjajni i lagano savijeni. Kad su nokti snani, debeli, mekani i jako sjajni s jednakim obrisima, onda prevladava kapha. Uzdune linije na noktima oznaavaju lou apsorpciju u probavnom sustavu. Popreni utori na noktima otkrivaju lou prehranu, kroninu groznicu ili dugotrajnu bolest. Ponekad nokti postanu izboeni, konveksni i gomoljasti poput bubnjarskih tapia. To stanje ukazuje na osjetljiva plua i srce. Kad nokti imaju oblik lice i toliko su konkavni da se kap vode moe u njima zadrati, postoji nedostatak eljeza u tijelu. Blijedi nokti ukazuju na anemiju. Pretjerano crvenilo je znak prekomjernog broja crvenih krvnih stanica. uti nokti su znak osjetljive jetre, a takoer ukazuju da osoba boluje od utice. Plavi nokti ukazuju na slabo srce. Svaki prst i palac se odnosi na jedan organ u tijelu. Nokat na palcu se odnosi na mozak i lubanju, a kaiprst na plua. Srednji prst se odnosi na tanko crijevo, a prstenjak na bubrege. Mali prst se odnosi na srce. Bijela mrlja na prstenjaku je znak da se kalcij nataloio u bubrezima. Ako je ta mrlja na srednjem prstu, to znai da u crijevima postoji neapsorbirani kalcij. Ako se bijela mrlja nalazi na kaiprst, to ukazuje na taloge kalcija u pluima.

izgrieni nokti ukazuju na neuroza kod vata poremeaja

stepeniasta povrina ukazuje na slabu prehranu i poremeaj agnija

uzdune linije ukazuju na slabu apsorpciju kod vata poremeaja

vornati prst pri noktu ukazuje na slabo srce. plua i pranu

papigin kljun ukazuje na kroninu prehladu i kapha poremeaj

p o p r e n o utori ukazuju na kroninu groznicu ili dugotrajnu bolest

kvrga na vrhu nokta ukazuje na kroninu upalu plua i kapha poremeaj

bijele mrlje ukazuju na nedostatak kalcija ili cinka

Obojanost nokta moe otkriti odreeni poremeaj. Ako je nokat blijed, rije je o anemiji. uti nokat je znak osjetljve jetre, dok je plavi nokat simptomatian za osjetljiva plua i srce. Ako je mjesec (polumj e s e c pri korijenu nokta) plavi, to ukazuje na poremeaj jetre^Crveni polumjesec je znak srane slabosti.

4.7. Dijagnoza po oima

Male suhe oi koje e s t o trepu ukazuju na vata gradu. Pretjerano treptanje ukazuje na poremeaj vate i znak je duboko ukorijenjene nervoze, tjeskobe ili straha. Objeeni gornji kapak takoer ukazuje na porast vate i znak je osjeaja nesigurnosti, ili nedostatka povjerenja. Sluzave, vlane, velike, lijepe i privlane oi znak su kapha grae. O i pitta grae su sjajne, plamtee i osjetljive na svjetlo, crvenkastih bjeloonica i naginju kratkovidnosti i konjuktivitisu (upali o n e spojnice). Ayurveda tumai da oi dobivaju energiju iz poela vatre. Energija vatre u mrenici oka dovodi do osjetljivosti oka na svjetlo. Budui da osobe pitta grae imaju obilje vatre, vrlo su esto osjetljive na svjetlo. Ako su oi previe istaknute, postoji, vjerojatnost da je p o r e m e e n a funkcija titne lijezde. Bijela ona spojnica (konjuktiva) znak je anemije, a ako je uta onda je slaba jetra. D o b r o je pregledati boju, oblik i veliinu arenice. Mala arenica oznaava slabe zglobove i artritis. Ako se oko arenie vidi bijeli prsten, osoba uzima prevelike koliine soli ili e e r a to uzrokuje nedostatak kalcija, tekoe sa zglobovima i ovapnjenje ila. U srednjoj starosnoj dobi to moe biti znak tjelesnih optereenja. Ako je bijeli prsten vrlo izraen i vrlo bijeli (naroito za o s o b e u srednjoj dobi) onda to oznaava bolest zglobova. Ako zglobovi pucketaju i bole, znak je artritisa. Smedkasto-crne mrlje na arenici ukazuju na neapsorbirano (neiskoriteno) eljezo u crijevima. Oi p r e m a d o s h a m a 1. Vata - o i su malene i nemirne, sputenih o n i h kapaka i suhih rijetkih trepavica. Bjeloonica je mutna, arenica tamna, sivo-smeda ili crna. 2. Pitta - oi su srednje veliine, otre, svijetle i osjetljive na svjetlo. Trepavice su rijetke i masne, dok je arenica crvena i ukasta. 3. Kapha - o i su velike, lijepe i vlane, dugih, gustih i masnih trepavica. Bjeloonica je izrazito bijela, dok je arenica svjetlo plave ili c r n e boje.

4.8. Dijagnoza

pregledom

urina

Kliniko ispitivanje urina

Urin je vrlo vaan otpadni produkt tijela i njegovo ispitivanje moe dati vane informacije za utvrivanje zdravlja i bolesti. Ranojutarnji urin sakupiti u istu posudu (bolje steriliziranu) ili au. Pri uriniranju ne sakupljati prvih nekoliko kapi. Promatrajte boju. Ako je crnkastosmea, to pokazuje na vata poremeaj, ako je tamnouta, to je pitta poremeaj. Takoer za vrijeme zatvora ili premalog uzimanja vode, urin e biti tamnout. Ako je urin boje oblaka, to je p o r e m e a j kaphe. Crvena boja u urinu pokazatelj je krvnog poremeaja. Malu koliinu urina uzeti u pobudu i drati na stabilnom mjestu ( b e z trenje), bez vjetra i drugih uznemirenosti. Kap sezamovog ulja srednje veliine spustiti sa tapiem na povrinu mirnog urina, s visine 5 do 7 c m . Treba paljivo promatrati irenje i druge oblike i uzorke koje poprima ulje. Rezultate treba zapisati. Ako se kap odmah proiri, fiziki poremeaj je lako izlijeiti. Ako kap p o t o n e u sredinu urina, to je pokazatelj bolesti koju je teko izlijeiti. Ako kap p o t o n e na dno, bolest se moe vrlo teko izlijeiti. Ako se kap raspri na povrini u valovitim pokretima, poput zmije po duljini, vata je poviena. Ako se kap raspri na povrini na male kapljice (poput mjehuria) u raznim bojama poput duge u obliku kiobrana ili kruga, pitta je poviena. Ako se kap razbije u kapljice poput perli na povrini urina u obliku sita, kapha je poviena. Normalan urin ima tipini uremiki miris. No ako je urin odbojnog mirisa, u sustavu postoje toksini. Kiseli miris koji stvara zapaljujui dojam pokazuje prekomjernu pittu. Sladak miris urina ukazuje na m o g u e diabetiko stanje. U tom sluaju pojedinac e se najeiti dajui urin. Pijesak u urinu ukazuje na vjerojatnost kamenaca u mokraovodu.

4.9. Dijagnoza pregledom

stolice

Ovo ispitivanje daje mnogo informacija o doshama, tkivima, probavi hrane i openito o zdravlju i bolesti. Ako je probava i apsorpcija probavljene hrane normalna, stolica e biti dobro formirana kad se spusti u vodu. To znai da nema ama u sustavu. Kad probava nije u

redu, prije putanja u vodu stolica je sluzava, u razliitim bojama i ima lo miris, 'lb ukazuje na am u sustavu. Pitta poremeaj

POGLAVLJE V
5. Preventiva i lijeenje 5.1 Preventiva

Zelenkasta ili ukasta boja stolice. Kapha poremeaj

Bijela boja stolice.

5.1.1. Uvod
Prema Avurvedi, navike u nainu ivota imaju vrlo vanu ulogu u ouvanju zdravlja. Prirodni ivot je ivot u skladu s o s o b n o m konstitucijom. Najbolje je ustaliti svakodnevne aktivnosti, kao npr: vrijeme ustajanja, vrijeme pranja i ienja tijela te vrijeme vjebi i meditacij e . Avurvedske poruke o higijeni sastoje se od postupaka za unutarnje i vanjsko ienje tijela. Ovo su aktivnosti za svakodnevno odravanje tijela koje se primjenjuju za sprjeavanje nastanka bolesti, kao i za detoksikaciju, koje se uglavnom odnose na oslobaanje od bolesti. U ovom dijelu govori se o odravanju tijela, u koje spadaju spavanje, kupanje, defekacija, vjebe, masaa, njega usta, grla, oiju, uiju i nosa.

5.1.2. Svakodnevna higijena i navike

Ayurvedski zdravstveni propisi
Dnevni propisi

Za razumijevanje, pravilan izbor i prakticiranje dnevnih propisa moramo dobro poznavati nau prirodu (tri doshe i osobni tip), utjecaj okoline, vremena, sunca, mjeseca i starosne dobi na tri doshe. To znanje je u istoj knjizi od stranice 33 do 6 5 .

5.1.2.1. Odmor i spavanje

Zdrav p o e t a k dnevnih aktivnosti poinje n o prije, lijekom spavanja. Prije odlaska u krevet trebalo bi prakticirati meditaciju ili molitvu i kritiki razmotritii nae o s o b n o vladanje i aktivmosti tijekom dana, da li su bili dobri ili loi. Na ovaj nain moemo drugi dan uiniti nae djelovanje efikasnije i humanije. O b i n o 6 do 7 sati spavanja daje dovoljno odmora za tijelo i um. Duina spavanja ovisi o tipu o s o b e (pata, pitta, kapha) i starosnoj dobi. K r a e spava vata tip a due kapha. to se tie starosne dobi postoji vodi koji se mijenja svakih sedam godina. Npr. dijete od 1 do 7 godina treba 10 do 12 sati spavanja, od 7 do 14 godina treba 8 do 10 sati spavanja, od 14 do 21god. treba 6 do 8 sati spavanja, od 21 do 28 god. 5 do 6 sati, od 28 do 35god. 4 do 5 sati, od 35 do 42 god. 3 do 4 sata. Svatko iznad ove dobi trebao bi vrlo malo spavati. Ovaj vodi za spavanje se odnosi na savreno zdrave osobe. Najbolje je otii na spavanje prije deset sati uveer. Ovakvim nainom ivota sljedimo prirodni tijek energije u tijelu i vanjskoj okolini. Vano je uvijek biti svjestan tog tijeka da bi nam dnevna rutina bila to svrsihodnija. Ovisno o osobnoj konstituciji mogu se dodati i drugi postupci. Na primjer za ljude vata konstitucije preporuuju se veernje masae uljem. Uveer, prije spavanja, treba u svako uho staviti po dvije do tri kapi sezamovog ulja. Ovo podmazuje srednje uho, a pomae balansiranju prane u glavi. Kao to je ve spomenuto, ovo je naroito dobro za o s o b e koje imaju problema sa uspavljivanjem. Odmaranje tijela je neophodno da bi se doshe dovele u normalnu ravnoteu. Reguliran san pomae u spreavanju bolesti i u gubitku teine. Omoguuje maksimalno stvaranje virye (sjemena), posljednjeg elementa koji se stvara u tijelu i koji mu daje inteligenciju, odlunost i tjelesni sjaj (auru). Nepravilan san remeti doshe, uzrokuje poremeaje u probavi i zijevanjc, ini da su udovi kao rasklimani i odvojeni od tijela. Spavanje tijekom dana poveava kapha doshu, a kontrolira vata doshu. Pretjerano spavanje moe dovesti do mentalnih poremeaja, dok spavanje u neodgovarajue vrijeme moe dovesti do smanjenog apetita, groznice, upale sinusa i glavobolja. O p e n i t o spavanje tijekom dana dozvoljava se samo u ljetnim mjesecima, kad su dani dugi.

Tada se moe odspavati tijekom podneva. Osobi koja je uzela neki otrov ili ju je ugrizla otrovna zmija, kao i osobi koja ima ozbiljno oboljenje grla, ne dozvoljava se da spava nou. Insomania, nemogunost da se zaspi u pravo vrijeme, rezultat je vika vata doshe. Da bi se odstranilo ovo stanje, preporuuje se sljedei postupak neposredno prije spavanja: 1. masirati glavu pozadi, vrat i stopala sezamovim uljem 2. staviti po dvije do tri kapi ulja u svako uho 3. okupati se toplom vodom 4. popiti alicu toplog mlijeka s pola liice ghia Takoer se savjetuju odreene navike pri spavanju. S obzirom da lijeva strana tijela sadri ensku ili mjeseevu energiju, a desna muku ili sunevu energiju, poloaj u kojem netko spava i die ima znaajni utjecaj na konstituciju i ravnoteu energija u tijelu. Ako netko uvijek spava na lijevoj strani, mjeseeva energija se potiskuje a suneva pojaava. Takvo pojaanje suneve energije moe uzrokovati stvaranje pretjerane pitte u tijelu. Zato osoba pitta grae treba spavati na desnoj strani, dok se za ljude vata i kapha grade prcporua spavanje na lijevoj strani.

5.1.2.2. Odmah nakon buenja i ustajanja

Odmah kad se probudimo prije ustajanja um treba usmjeriti na pozitivno raspoloenje. To moemo postii ako odaberemo nama drag i voljen objekt za svakodnevno oboavanje. Najbolje je da to bude na duhovni uitelj ili sam Gospodin kojem e m o prije ustajanja odati potovanje odgovarajuom molitvom. To e p o m o i da u k l o n i m o tzv. sindrom "ustajanje na krivu stranu kreveta". Ako nam dan p o n e s pozitivnom svjesnou uma ostatak dana e protei uspjeno i glatko. Ustati 2 sata prije izlaska sunca, ili barem sat i 36 minuta ranije u vrijeme Brahma-muhurte (vrijeme koje je najpovoljnije za prakticiranje duhovnog ivota). Pri ustajanju iz kreveta, nakon spavanja, treba se protegnuti. Ovo p o m i e doshe iz c e n t r a (podruja srca) gdje se

nalaze za vrijeme spavanja i pomae tijelu da se aktivira. Odmah nakon ustajanja uzeti au vode s o b n e temperatute s dodatkom soka od limuna. Kapha i vata konstitucija mogu uzeli oko 1/2 limuna, dok pitta smije uzeti nekoliko kapi (mora sam otkriti koliko). Ovaj dnevni propis e p o m o i jutarnje ienje tijela u tri naina: - prvo, pijenje vode e stimuliratu probavni trakt na lake izbacivanje izmeta pokretanjem vate diljem tijela - drugo, limun djeluje antiseptiki i antibakterijski i tako isti probavni trakt, p o s e b n o trbuh gdje postoji sklonost za prekomjerno akumuliranje sluzi i kaphe - tree, voda pomae bubrezima i mjehuru ienje sustava od toksina. Takoer e voda s limunom p o m o i za lake izvoenje jutarnjih vjebi. Nakon korisna uzimanja vjeba: vode s limunom preporua se jedna vrlo

Vjebe Ayurveda preporuuje jutarnju vjebu kao dio svakodnevne zdravstvene rutine. Kae se da vjeba poveava ovjekovu energiju i elju za radom, pomae u reguliranju vatre probave i poboljava metabolizam (pretvaranje jednog tjelesnog elementa u drugi). Prije vjebanja treba defecirati ukoliko se to jo nije obavilo tijekom dana. Prvog dana treba ii do granice iscrpljenosti. Ovo omoguuje ovjeku da uvidi kolike su mu trenutne sposobnosti. Narednog dana treba vjebati do polovine te svoje sposobnosti. Od tada ovjek moe pomalo poveavati dan za danom svoje vjebe. Za tijelo i duh preporuuju se yoga vjebe i asane (stavovi), zajedno s hodanjem. Naporne etnje treba izbjegavati za vrijeme toplih ljetnih mjeseci, te o s o b e sa povienom temperaturom ili oboljenjem ivanog sustava. Regulirane lagane vjebe trebao bi svatko raditi. S vjebama tijelo raste i postaje propocionalnog oblika. Miina snaga raste. Tijelo moe podnositi napor, umor, vruinu i hladnou. Apetit je popravljen i zdravlje je odrano. Vjebe su najdobrobitnije za ivot u zimi i ljeti. Kad se znoj pojavi na elu i ispod pazuha i disanje postane brzo a osoba je prisiljena da die otvorenih usta, to je znak da bi s vjebama trebalo stati. Dok netko radi ikakve vjebe moe se smatrati da je starost ili dob koju ima primjerena snazi, fizikoj kondiciji, vremenu, godinjim dobima i prehrani. Ako osoba radi vjebe zanemarujui spomenute faktore ili prakticira previe vjebi, tada se pogorava vata i krv, to uzrokuje mnogo bolesti. Slino, osoba koja pati od bolesti ili je prestara, oslabila ili iscrpljena ne bi trebala raditi nikakve teke vjebe. U normalnom tjelesnom stanju za dnevnu rutinu preporuuju se slijedee vjebe: 1. Za tip vata: Padmasana (stav lotosa uz meditaciju), Vajrasana (stav dijamanta ili munje), Siddhasana (je jednostavniji oblik Padmasane i o s o b e koje ne mogu zauzetu stav Padmasane upranjavaju Siddhasanu - stav za meditaciju), sunana Pranayama (disanje naizmjeni n o na desnu pa na lijevu nosnicu). 2. Za pittu: Halasana (plug), stajanje na ramenu ili svijea, Sitali (disanje s jezikom u obliku cijevi), Pranayama (vjeba disanja). 3. Za kaphu: Pashchimotasana (za jaanje trbunih miia), Neti,

- u s t o j e e m stavu pognuti se malo naprijed savinuti malo noge u koljenim i staviti ruke na bedra pdupirui tako gornji trup - sada brzo izbaciti sav zrak iz plua i uvui abdomen (trbuh) do kraja - bez disanja (s praznim pluima) polako izbaciti trbuh i opet ga do kraja polako uvui; uvlaenje i izbacivanje trbuha treba nalikovati gibanju vodenog vala i izazvati zapljuskivanje popijene vode u trbuhu - ponoviti ovaj postupak izbacivanja i uvlaenja trbuha najmanje 10 puta. Ova vjeba e p o m o i ienju trbuha i crijeva te stimulirati malu i velika crijeva na gibanje. Pospjeit e i pritjecanje krvi u taj prostor. Treba pokuati obaviti veliku i malu nudu odmah po ustajanju. U poetku e to moda biti teko, ali uanje od nekoliko minuta stimulirati e apanu. Ovaj ivotni zrak kontrolira izbacivanje stolice i mokrae. Moderni toaleti su potpuno neprirodni za odstranjivanje izmeta iz tijela i n a j e e su uzrok pojave zatvora, hemeroida i drugih problema u crijevnom traktu. Zatim meditirati 1/2 do 1 sat iz yoga vjebi ukljuujui i p r a n a y a m u naglaavajui asane p r e p o r u e n e za odreenu konstituciju.

Agnisara (disanje u posebnom poloaju tijela). Opis i crtei za izvoenje ovih vjebi nalazi se u 2. dijelu knjige. Nakon vjebi odmoriti se udobno leei na leima s ispruenim rukama i nogama i disati iz donjeg dijela trbuha. Zatim slijedi masaa. Masiranje miia nakon naprezanja ili prenaprezanja pomae u oporavku i umanjuje bol. - Masae Masaa se moe uiniti prstima, dlanom ruke ili ak stopalom. Razliiti stupnjevi pritiska mogu biti primjenjeni u obliku gnjeenja ili sa vibracionom tehnikom. Prava masaa p o k r e e masnoe, pojaava miini ton, spojeve na zglobovima ini elastinijim, podie vatu, poboljava cirkulaciju krvi u raznim organima i koi, eliminaciju otpadnih tvari kroz kou, stimulira ivani sustav, preventiva je protiv starosti i produuje ivot. Masaa poboljava ten, dobro djeluje na tonus miia, krvnih ila, na krvotok, ima smirujue djelovanje na kou i ivani sustav, popravlja vid, podstie san i usporava proc e s starenja. Masaa uljem pet do deset minuta prije kupanja je najbolji nain spreavanja konih bolesti. Masaa pomae uravnoteenju dosha i poveava pokrenute energije unutar tijela. Takoer djeluje stimulativno na limfnu cirkulaciju koja je sutina o b r a m b e n o g sustava n naem tijelu. - M a s a a uljima Nakon vjebe moe se poduzeti masaa. Masaa moe biti dnevna ili dva do tri puta tjedno. Masaa se moe izvoditi u dva smjera: od glave prema stopalima (od srca) i od stopala prema glavi ( p r e m a srcu). Prvi n a i n (od srca) treba koristiti ovjek koji je mrav, umoran ili za masau djeteta. Drugi nain treba koristiti osoba velike tjelesne teine. Najbolje ulje za masau tokom ljetnih mjeseci je sezamovo ulje, a za zimske m j e s e c e ulje od slaice (goruice). Brahmi ulje i bademovo ulje su naroito dobra za masau glave. Ulje od mutarda spada u bolje tipove ulja. Kod nekih osoba moe iritirati kou. Stoga ga osoba treba prije o p e upotrebe isprobati na sebi. Ne treba masirati osobu koja ima povienu temperaturu ili proljev. Takoer je masaa kontraindikalivna kod otekline ili infekcije. Nika-

da ne treba vriti masau u predjelu srca. Nakon masae se treba okupati ili istuirati hladnom vodom, a zatim jesti madhura rasu (slatku hranu). Kada nemamo dovoljno vremena za cjelokupnu masau, primjenit e m o brzu masau koja obuhvaa: glavu, vrat, kimu i stopala. Ovo se moe uiniti za manje od pet minuta kao samomasaa. Masaa uljima je poznata na sanskritu kao Abhvanga. Medicinskim uljima trebalo bi masirati cijelo tijelo ukljuujui glavu i stopala. Standardna ulja za masau pokreu prekomjernu masnou iz koe, ini kou sjajnom, mekanom i pojaava je. To je takoer zatita koe od bolesti. Osoba vata grade trebala bi upotrijebiti medicinske uljne preparate iz biljnih sredstava za umirenje kao Asparagus racemosus (shatavari), Withania somnifera (ashwagndha), ili Sida cordifolis (bala kao Narayana ulje) dok su jo topli. Sezamovo ulje je jako dobro za vata grau. Osoba pittu grae trebala bi primjeniti medicinska ulja upotrebom sandalovog drva, suncokreta ili Andropogon muricatus (vetivert kao Chandabalalakshadi - ulje koje se uglavnom sastoji od sandalovog drva i bala). Osoba kapha konstitucije trebala bi primjeniti uljne preparate iz supstanca kao mustard (Brassica alba), saffron (Crocus sativa), ulja od itarica, korijena trske i agar u (morske alge). Masaa o s o b e tipa kapha treba biti duboka. Kao rezultat uljnih zdravstvenih masaa je zatita, preventiva od bolesti i poveanje imuniteta. - O d r a v a n j e zubi Kod preosjetljivih desni preporuuje se ispiranje i masaa sa sezamovim uljem. Zatim treba oprati zube adstrigentnim prakom (koji skuplja usta), ili vakanjem granice nekog gorkog ili adstrigantnog rveta debljine polovine malog prsta. J e d a n kraj granice treba savakan do mekanosti i upotrijebiti umjesto e t k i c e istei zube, masirajui desni i prostor izmeu zubi. Preporuuju se eucalyptus, nim i babul drvo, ali svaka granica odgovarajueg okusa (hrast) moe se koristiti. Slatke paste i e t k i c e koje imamo na zapadu svakako treba odbaciti. Ako zube na ovaj nain odravamo svaki dan mogu se ukloniti mnogi zubni problemi kao to je odumiranje zubnih desni

to je glavni uzrog ispadanju zubi. Kako se proizvodi pravi ayurvedski lijek-pasta za zube vidi recept u drugom dijelu knjige. Odravanje jezika Treba istrugati jezik, zlatnom, srebrenom ili bakrenom liicom (fleksibilnom trakom). Ovim se sa jezika odstranjuje nagomilana sluz, aktivira se limfni sistem tijela, stimulira itavi probavni trakt, poboljava vatra probave i odstranjuje lo zadah iz usta. Ne bi trebalo strugali preduboko, niti treba strugati sve do korijena jezika. Nain na koji se ovo izvodi je isplaziti jezik i p o e t i sa struganjem na onom mjestu gdje jezik naputa usnu upljinu. Dovoljno je zagrebati dva ili tri puta. Neienje jezika ujutro Ayurveda smatra jednakim neumivanju. - Odravanje usta i grla Grlo i usta takoer isprati hladnom voom. Za njegu grla se preporuuje ispiranje grla toplom vodom sa malo morske soli i ghia, kako bi se sprijeile bolesti grla i laringitis (upala glasnih ica) i popravio kvalitet glasa. Ovo je naroito korisno za o s o b e koje koriste svoj glas po cijeli dan. Vrlo se p r e p o r u a grgljanje sa nerazrijedenim sezamovim uljem. To daje snagu zubima, poboljava glas i daje pravi okus hrani kad je jedemo. Kad je grlo bolesno, treba izbjegavati hladna pia i jogurt. Tada pomae sisanje cijelih klinia. - Odravanje lica Svako jutro lice i oi prati hladnom vodom. Medicinsku pastu od haritaki, prah sandalovog drva i mlijeka nanijeti na lice i drati 10 minuta a nakon toga je oprati s vodom. Ta pasta je malo astrigentna, pomae nategnutosti koe i preventivno je protiv bora. Mogu se upotrijebiti i druga ulja za lice, kao Brahmi. Recepti za druge paste nalaze se u 2. dijelu knjige.

- O d r a v a n j e oiju Svaki dan trebalo bi staviti na oi collyrium ili kajjal. To pomae ienju prljavtine i praine i oslobaa viak vode ili vatre. Stalna upotreba ove masti poveava sjaj oiju, snagu i sposobnost da se odupru prevelikom sjaju svjetlosti. Collyrium treba uiniti od ljekovitog aja utike i slatkog korijena s dovoljno meda da se dobije pasta. Ostali recepti se nalaze u 2. dijelu knjige. - Odravanje n o s a Medicinsko ulje trebalo bi stavljati svaki dan u o b e nosnice. To se zove Pratimarsha nasya. Par kapi staviti na vrh malog prsta i njeno namazati nosnice iznutra. Trebalo bi upotrijebiti ayurvedsko ulje zvano Anu tail. Ako nema log ulja dobro je sezamovo, Brahmi i ghi. Stalna upotreba nasye zatiuje oi nos i grlo protiv bolesti i poboljava njihov rad. Postoji odgovarajui nain ienja nosnica koji se moe izvoditi jednom tjedno. Prokuhati pola alice vode sa malo morske soli. Nakon to se smlai, moe se koristiti za ispiranje nosa. Glavu treba okrenutu na b o n u stranu tako da uho bude u vodor avnom poloaju to je vie mogue i oko pola sadraja ove tekuine polako uliti u nosnicu. Disanje obavljati preko usta. Isti postupak ponoviti s drugom nosnicom, glavom okrenutom na drugu stranu. Ovo ienje pomae u spreavanju nastanka upale sinusa i tekoa s disanjem. Ovo nikada ne treba raditi sa hladnom vodom ili kad postoji krvarenje iz nosa. Kod krvarenje iz nosa m o e se umrkavati ili koristiti kao kapi sljedei lijek: ghi prokuhan sa afranom ili sam ghi, procijeen i ohlaen. - Kupanje U vedskoj literaturi je spomenuto sedam vrsta kupanja ukljuujui kupanje uma sa mantrama ili molitvama, kupanje kiom i s u n c e m , itd. Mi e m o se zadrati na kupanje o b i n o m vodom. Preporua se kupanje u jezeru, bolje u prirodnom. Rijeka je bolja od jezera. Kupanje je na kraju svih jutarnjih aktivnosti nakon ustajanja.' Kupanje s toplom vodom za vata i kapha konstituciju trebalo bi uzeli nakon masae s uljem i pravih vjebi. Za pranje tijela a naroito

glave voda ne smije biti ni u kom sluaju pretopla. Oi i lice treba poprskati hladnom vodom. Kupanje toplom vodom oslobaa masnoe, poveava snagu, isti tijelo, poboljava apetit i daje zadovoljstvo osjetilima u tijelu, u prvom redu umu. Osoba pitta konstitucije treba upotrijebili hladnu vodu za kupanje. Pranje hladnom vodom, barem na kraju kupanja, donosi veliku dobrobit jer stimulira cirkulaciju krvi i ivani sustav i praktino ini osobu vitalnijom i ivljom vie nego druge jednostavne vjebe. Stara ili bolesna o s o b a treba se kupati s toplom vodom. Kupati bi se trebalo svako jutro, dok je preporuka dva do tri puta dnevno. Tijekom dana ne treba spreavati prirodne potrebe kihanja, plakanja, mokrenja i defeciranja itd. Ovim postupcima vata dosha otklanja malu (nagomilane tetne materije). Njihovim neprirodnim potiskivanjem dosha e se poremetiti, a mala ostati unutar tijela. S druge strane, ove prirodne p o t r e b e ne treba ni forsirati, upravo kao to ne treba stalno stavljati prste u nos ili oi kako bi se oistili.

manja hrane gasi vatru probave - pretjerano uzimanje vode moe prouzroiti gojaznost spremite vodu u bakrenu posudu ili stavite komadi bakra u vodu; ta je voda dobra za jetru i slezenu - da bi se poboljao vid dobro je n e t r e m i c e gledati u zrake sunca na izlasku dnevno pet minuta. - gledanje u stabilan plamen ujutro ili uveer u trajanju oko 10 minuta poboljava vid. - ne spavati na elucu. - itanje u krevetu oteuje vid. osuili kosu nakon pranja i to odmah da bi sprijeili probleme sa sinusima. - prenasilno ispuhivanje nosa moe otetiti ui, oi i nos. - dugi nokti mogu biti nehigijenski. - pucketanjc zglobovima moe tetiti organizmu (moe se poremetiti vata). beskorisno i nebobrobitno govorenje rasipa energiju i pojaava vatu. strah uznemirenost i neuroza rasipaju energiju i pojaavaju vatu. - ljutnja, mrnja i bijes stvaraju toksine u tijelu i pojaavaju pittu. pohlepa,posesivnost, zavist i sputanost pojaavaju kaphu. - brige slabe srce. Ayurveda daje dva prijedloga za pravilno punjenje eluca:

5. 1.2.3- Ostale navike i higijena

ne jesti prije izlaska sunca niti poslije zalaska - ne dorukovati nakon osam sati ujutro - prati ruke prije i poslije jela - prati zube nakon jela - petnaestak minuta nakon jela valja otii na kratku etnju - osobama koje imaju slabiju probavu preporuuje se lai na lijevi bok 15 do 2 0 min - jesti u tiini i biti svjestan hrane - jesti polako i vakati krutu hranu oko 32 puta (dok se ne stvori u kau) - postiti jedan dan u tjednu da se pomogne izluivanju toksina iz tijela - jedna ajna liica svjeeg umbira s prstohvatom soli otvara apetit - ajna lica ghia s riom pomae probavi - uzimanje previe hrane je nezdravo - pijenje, naroito hladne vode, neposredno prije ili poslije uzi-

1. Napuniti 1/2 eluca hranom, 1/4 tekuinom i 1/4 zrakom 2. Napuniti 1/3 eluca hranom, 1/3 tekuinom i 1/3 zrakom. Kad nam se podrigue, trebalo bi prestati s uzimanjem hrane.

Za slabu probavu preporua se: anis, c r n i ili crveni papar i kardamom. Najbolje je prije jela uzeti svjei dinder sa dodatkom soka od limuna. vakati svjei dinder prije jela. Ovo bi trebalo bili dio svakodnevne njege. Odravajui na ovaj nain otvore osjetila proienim i doshe se takoer proiavaju. Vanjska higijena djeluje na unutranju ravnoteu i cjelokupno zdravlje

tijela.

5.1.3. Trudnoa i njega djece Uvod

Ayurveda ima jedan poseban dio posveen opstelrici (znanost o vjetini poraanja) i drugi dio o pedijatriji (znanost koja se bavi pitanjima i pojavama u svezi sa zdravom i bolesnom djecom). Da bi se obradile ove teme potrebna je posebna knjiga. Na je cilj ovdje da kaemo neto o ulozi prehrane majke i djece. Prvi dio daje prijedloge za majku koje bi trebala slijediti za vrijeme i neposredno nakon trudnoe. Ovo e biti od koristi majkama koje SU zbunjene kontradiktornim savjetima takozvanih Strunjaka za prehranu. Drugo dio daje prehranu b e b e i malog djeteta. U ovom dijelu je dalo i nekoliko kunih lijekova za neznatnije probleme beba. I u zdravlju i u bolesti uloga majke se naglaava kao najvei i najznaajniji faktor u razvitku djeteta. Majka mora rtvovati svoje osobne potrebe za potrebe djeteta, kao to i krava, koja se u Vedama smatra naom drugom majkom, rtvuje svoje mlijeko za ljudsko drutvo i njegov razvoj.

celer, koji se mogu uzimali po volji. Juha od pinata, raguca i perina ili svijeeg korijandera osigurava prirodnu sol, istodobno djelujui i kao deuretik, smanjujui time zadravanje vode koja se moe javiti tijekom trudnoe. Ona takoer pomae tijelu da uzme eljezo koje mu je potrebno. Trudnica treba izbjegavati svau ili pla jer ove aktivnosli remete vata i pitta doshe i djeluje negativno na dijete koje se razvija u njenoj utrobi. Preporuuje se da nikada sama ne eta uveer ili nou poto u to vrijeme izlaze bhutama ili duhovi, koje fetus privlai. Spolni odnosi su zabranjeni tijekom t r u d n o e i dojenja. Za vrijeme trudnoe mogu izazvali ozljedu vagine i povredu bebe. Nakon poroaja slabi i smanjuje kvalitet mlijeka. I najzad, Ayurveda nalae buduoj majci da se moli Bogu za dobar poroaj. Neposredno nakon poroaja, prvi obrok treba biti hranjiv i lako probavljiv. Ayurveda preporuuje kittri sa sjemenom fenugrika (vidi u vedskoj vegetarijanskoj kuharici) ili aj od fenugrika s medom. Fcnugrik pomae u skupljanju maternice nakon poroaja. Sljedeeg jutra treba ponuditi jaku ha lavu od punog peninog brana, ghia, badema i gura. Penino brano treba ispriti na tavici sa ghijem. U posebnoj posudi treba do kljuanja prokuhati u vodi badem i gur (utu, ne mrku melasu). Kad je brano ispreno doda mu se ova voda, i tako se dobije balava. Ovo jelo majka treba uzimati svakodnevno za doruak sljedeih mjesec dana. Ona osigurava snagu i daje majci novu krv, dvije stvari koje je pri poroaju izgubila. Za proizvodnju majinog mlijeka potrebna je kapha hrana. 'Tijekom prva tri mjeseca mlada majka treba voditi rauna da se ne prejee i da uvee ne jede kiselu hranu, zato to ovo moe uzrokovati stvaranje o tek line sljedeeg dana. Prehrana mlade majke lijekom prvih mjeseci trebala bi biti slina prehrani za vrijeme trudnoe. Treba izostaviti svu hranu koja moe uzrokovati zatvor, a jesti hranu koja stvara mlijeko. Preporuka odline hrane za mladu majku:

Trudnoa i poroaj
Tijekom prva tri mjeseca trudnoe najvanije je izbjei ozljedu ili ozbiljniju bolest. Ako se u ovo vrijeme pojavi bijeli sekret iz vagine, preporuuje se ispiranje vagine sa nekom astrigenlnom materijom (kao to je sasuena, u prah smrvljena kora nara) kako bi se isuio viak tekueg sekreta. S poetkom etvrtog mjeseca ene o b i n o dobiju elju za kiselom i/ili ljutom hranom. Ove elje ne treba zadovoljavati, ve treba jesti madhura rasa hranu (slatkog okusa). U ovo spadaju mlijeko, zrelo voe, putar, sir, slatka ria i itarice. Trudnica moe popiti dnevno od etiri do est aa mlijeka rasporeenih tijekom dana. Trudnica ne treba jesti kiselu hranu ili nezrelo voe, zato to je ta hrana po svojoj prirodi pitta. Viak pitta dosha dovodi do krvnih neistoa i moe bili uzrok trovanja, jedno od najnepoeljnijih stanja u trudnoi. Takoer treba izostavili sol u vidu zaina, v e uzimati hranu koja u sebi sadri sol kao npr. pinat, lie rotkvice i

- kravlje mlijeko - slatka ria - ria dugog zrna sa mlijekom i e e r o m - sjeme suncokreta, bundeve i sezama - paroge, tikvice - zeleni kokosov orah

Za snagu i kontrolu stvaranja plinova (napuhavanja) kako za vrijeme trudnoe i nakon, preporuuje se juha od cijelog zelenog mung graha sa sjemenom nara. Uz gore spomenutu dijetu, mlada majka treba uzimati i naroiti [adu tijekom prvih 39 do 40 dana nakon poroaja. Ovaj lau se priprema od smole bagrema koje se moe kupiti u skoro svim indijskim prodavaonicama pod nazivom "guggul". Ova smola ima sposobnost popunjavanja prostora u majinoj kartici koji su nastali tijekom poroaja. Lau se priprema tako da se smola bagrema pri na ghiju sve dok ne postane krta i uplja, a zatim se u taj pripravak doda malo praha umbira, puno penino brano koje se kuha sa ghijem i gurom. Takoer bi trebalo uzimati i opunjiva hrane, Chayavanprash, tri puta dnevno s mlijekom.

Njega djeteta
Tijekom prvih 6 do 12 sati nakon roenja, novoroenetu treba dati malo meda i vode na vrhu majinog prsta kako bi mu se razvio refleks sisanja. Mlijeko koje majka stvara tijekom prvih jedan do etiri dana je gusto i vrlo bogato bjelanevinama. Ono se naziva "piush" i djeluje tako to aktivira tijelo b e b e da p o n e stvarati svoje vlastite hatuse. Nakon etvrtog dana mlijeko se razrjeuje. Kvalitet mlijeka odreuje prehrana i zdravlje majke ili dojilje. Stoga uvijek treba imati na umu navike u prehrani i druge aktivnosti. Ukoliko je ona bolesna ili uznemirena, to e se odraziti na njeno mlijeko i moe lako dovesti do poremeaja djeteta. Majino mlijeko se naziva "hatu-vataka" jer izgrauje sve bebine tjelesne elemente. Ukoliko je san b e b e normalan, i apetit e joj biti normalan. Ako joj je san p o r e m e e n , onda treba pronai razlog. U meuvremenu se moe dati malo mea pomjeanog s brahrni (avurvcski dopunjiva) na jezik kako bi se uspavala ili mu se glava moe izmasirati brahmi uljem. Dobro j e bebu svakodnevno izmasirati ricinusovim uljem i sezamovim uljem nakon drugog mjeseca starosti. U najmanju ruku u glavu treba svakodnevno Mrljati ova ulja. Za trbune bolove pomae masaa trbuha ricinusovim uljem. Kupka treba biti toplija za tijelo, a hladna za glavu. Bebina prehrana prvih est mjeseci sastoji se od majinog mlijeka i razblaenih vonih sokova, juhe od povra i vode s medom. Ayurveda preporuuje da se nade dojilja, za koju je sigurno da ima dugaak spisak potrebnih kvalifikacija. Ako se dojilja ne moe naci, onda

se preporuuje bolje mlijeko, ili kravlje mlijeko prokuhano i razblaeno sa vodom. Takoer, sva voa koja se daje bebi treba biti prethodno prokuhana i ohlaena kako bi se uinila lakom. Voda, sok ili mlijeko treba dati djetetu u zlatnoj ili srebrenoj alici. Metal ubrzava rast djeteta. Majino mlijeko balansira sve bebine doshe. Vata dosha (ivotni zrak) moe se lako poremetiti kod b e b e i malog djeteta. Ova dosha je uzrok straha i bola. Sam i n dojenja (sisanje i gutanje majinog mlijeka) sprjeava strah i daje bebi hrabrost i mir. Naroitu panju treba obratiti na to da beba ne udari ili ozlijedi svoju glavu. S davanjem vrste hrane treba poeti izmeu estog i devetog mjeseca kada djetetu izbija prvi zub. Ukoliko dijele ima slabu probavu (to se vidi po preobilnoj stolici koja se stvara od majinog mlijeka), treba saekati i due. Prva hrana koju mu treba dati je zgnjeena kaica od mung graha ili rie s medom i malo ghia i morske soli. Koliinu treba postupno poveavali. Kad se kod djeteta p o n e razvijati osjeaj ei nakon uzimanja vrste hrane, moe mu se dati hladna, prethodno prokuhana voda. Mravim bebama vodu treba dati nakon, a punijim prije obroka. Prehrana se treba sastojati od iste hrane koju jede i majka, nikako od novih jela. Od devetog mjeseca se preporuuje prirodni nadopunjiva kalcija radi razvoja kostiju. On se naziva "Vamsha lochan", ekstrakt kalcija iz bambusove stabljike. Zapadnjaki proizvodi kalcija kao to su "Dolomite" ne treba koristiti u ovu svrhu, jer se vrlo leko asimilira. "Vamsha lochan" se uzima s medom. Takoer se preporuuje i mljeveni koralj "kapharu". Prema Avurvedi bebu nikad ne treba ostavljali samu. Njen ivani sustav je jo u razvitku i njezini ivotni zraci se mogu lako poremetiti. Ayurveda priznaje postojanje duhova i kae da ova bia, koja se sastoje od fine energije, remete fine zrake beba i male djece kad im se za lo ukae prilika. Prirodno, ovo kod djece izaziva veliki strah. Kada se dijete nae u histerinom stanju nakon to je ostavljeno samo, ovo moe biti jedan od razloga. Da bi se smirilo, majka ga treba podojiti. Ako ovo nije m o g u e , onda treba jednom rukom uhvatiti zadnji dio glave djeteta, a drugu ruku poloiti na pupak i blago ga ljuljukat! Ovo uravnoteuje doshe. Princip lijeenja bolesti kod djeteta vrlo se razlikuje od lijeenja odraslih. "Prana-raksha" je glavno shvaanje djejih bolesti dalo u Avurvedi. Pmna-rakSha znai zatitili prana, zrak ivota, b e z obzira na koji nain. Tijelo djeteta, naroito bebe, ima vrlo slabe spo-

sobnosti za stvaranje imuniteta, a takoer o n o nema ni snage stoga se bolest od prvog trena pojavljivanja smatra vrlo ozbiljnom. Bolesno dijele treba slaviti u mirnu, sigurnu sobu. Soba ne smije biti ni suvie hladna, a ni topla. Majka treba nuditi svoje mlijeko za prehranu. Dijete nikada ne smije gladovati. Majino mlijeko ili razblaeno kravlje mlijeko treba davati e e nego o b i n o . Ovo je suprotno od lijeenja odraslih kojima se preporuuju rijedi obroci ili gladovanje. vrstu hranu (svaku hranu koja se teko probavlja) ireba izbjegavati. Ukoliko se daje kravlje mlijeko, o n o treba biti razblaeno vodom i prokuhano s malo umbira, zatim ohlaeno i u ohlaeno dodati med. Bit e slalko (te e ga dijele rado uzeti) i lako je za probavu. Za vrijeme bolesti, ukoliko majka jo doji bebu, ona mu moe p o m o i da se odbrani od bolesti uzimanjem tikta rasa (gorkog okusa) hrane ili ljekovitih trava. Gorka rasa je djelotvorni prirodni "antibiotik". Ona dezinficira i kontrolira bolesti kojima je uzrok viak kapha doshe, koja su uobiajena za djeje doba. Kako je skoro sva hrana djeteta madhura rasa (slatkog okusa), p o t r e b n o mu je neto gorkog okusa radi ravnotee. Ovo se moe osigurati kroz majino mlijeko, a da djetetu ne smeta. Naroito se preporuuje za vrijeme prehlada, temperature, infekcije ili protiv glista bilo koje vrste. Kada je jetc odraslo treba mu svakodnevno davati neku gorku travu. Ovo djeluje oporavljaj u e pri bolesti, a preventivno pri zdravlju. Kada dijete neprestano povraa, ima proljev, visoku temperaturu ili uticu, treba odmah otii lijeniku. Tada nije vrijeme da budete svoj ljekar. Pravilnom prehranom i pravilnom higijenom imate priliku da djelujete na zdravo dijele. Kada se usprkos tim naporima jetc ipak razboli, onda treba otii lijeniku. Ovdje e m o , ipak, dati neke prijedloge za rjeavanje uobiajenih problema.

imenom "Kraljiin zagrljaj" ( Q u e e n ' s Gripp). Ovaj se lijek priprema od ekstrakta sjemena kopra razblaenog u vodi. Moe se pomijeati s majinim mlijekom. Koliina koju treba dati treba biti napisana na b o i c i ili je treba odrediti lijenik. Kod zatvora bebi ili malom djetetu ne treba dati laksalive (sredstva za i e n j e ) ili enemu. Umjesto toga se preporuuje supozitorij sa ricinusovim uljem. Ukoliko se ne moe nai, onda majka moe staviti malo ricinusovig ulja na mali prst i slaviti ga u bebin rektum. Ako dijete ima gliste, ukoliko h o e uzeti, daje se tikta rasa (gorko). Uobiajen lijek protiv glista i eluanih smetnji kao i kod drugih djejih poremeaja je avurveska preparacija "Bala Goli". Kod visoke temperature, ukoliko traje due od est do dvanaest sati, treba odmah otii lijeniku. Ayurveda kae da dijete ne moe podnijeti visoku temperaturu due od dvanaest sati. Dijete treba biti pokriveno plahtom ili pokrivaem zbog groznice. Kou treba vlaiti hladnom spuvom. Moe se dati aspirin za bebe. Od svih aleopatskih lijekova, aspirin je najmanje toksian. Supstanca iz koje se dobiva aspirin koristi se u ayurvedskim lijekovima. "Ativisha" je avurveska lijekovita trava koja se koristi za skidanje temperature kod b e b e . Uzima je majka, a dijete je dobiva preko majinog mlijeka. U drugom dijelu Ayurvede (5-4.4. "Anapana") dati su jo neki kuni lijekovi. Opa sljedea: 1. Ne upotrebljavati naine etoksikacijc organizma kao to su gladovanje, izazvano povraanje, jaki purgativi (proiivai) i si. 2. Ne davati ljutu ili teku hranu 3. Tijelo djeteta treba biti prekriveno, ali da se hladi 4. Uvijek treba biti s djetetom ili blizu njega, da bi bilo smireno i oputeno. pravila koja treba slijediti kad je dijete bolesno su

Kod eluanih bolova

1. Lijeenje izvana: lokalna aplikacija toplog (ne vrueg) krugu oko pupka. Krug treba biti udaljen od pupka najmanje nikada ne preko samog pupka. Djelotvornije je ako se u ghi prah asafetide kako bi se dobila pasta i tom pastom premaze oko pupka. 2. Lijeenje izunutra: daje se uobiajen apotekarski ghija u 1,5 c m , umijea eludac pod

Da bi se izbjegla bolest to je vie mogue, najvanija je stvar hranjiva i jaka prehrana. U periodu od prve do pete godine starosti treba u prehranu b e b e ukljuiti i kravlje mlijeko, putar i ghi. Treba izbjegavati ljutu, kiselu i masnu hranu (ghi se me smatra ni uljem ni mau). Treba izbjegavati i jogurt i kiselo mlijeko. Zamijeniti rafinirani eet gurom. Gur ili jaggry je odlina i vrlo vana hrana za dijete (Vidi str. 135).

lijek

Bogat je fosfatima i eljezom za izgradnju kostiju i nove krvi. Kolae moe zamijeniti pasta od gura i ghia namazana na pola ehapatija. Vrlo e brzo postati rasa (limfa) i dati djetetu snagu.

vana primjena tradicionalnih postupaka poput voge i vjebi disanja, kao i razumijevanje duhovnih vjebi koje stvaraju sklad i sreu. Hranu trebamo odabrati prema naoj konstituciji. Ako znamo konstituciju i njen odnos prema kvalitetama raznolike hrane, onda moemo odabrati prikladnu prehranu.. Kod izbora hrane, treba uzeti u obzir i godinje doba. Tabela koja slijedi daje popis namirnica koje pomau ili tete odreenom tjelesnom ustrojstvu. Primjeri: Vata sok pojaavaju: jabuke, suho voe, krumpir, lubenice, plavi patlian, rajice, sladoled, zelena salata i graak. I osoba vata tjelesne grade ne treba ih uzimati u veim koliinama. Suprotno tome, slatko voe, kokosov orah, avokado, smea ria, crveni kupus, banane, grejp, narane i trenje povoljne su za ljude vata grade. Pitta doshu e poveati maslac od kikirikija, jako zainjena hrana, kiselo voe, papaja, banane, rajice i bijeli luk. Pittu umiruju: naran e , mango, kruke, prokulica, ljive, zelena salata, sjemenke suncokreta, gljive i paroga. Kapha sok poveavaju: dinje, banane, kokosov orah, papaja, datulje, ananas i mlijeni proizvodi. Suho voe, brusnice, nar, basmati ria i izdanci, povoljni su za ljude kapha grade. U ljetno doba, kada su temperature poviene, d o m i n i r a / ; / . Tada nije dobro jesti vruu, zainjenu i ljutu hranu, jer ona pojaava/?/////. Tijekom jeseni, kad je vjetar snaan, ponekad hladan i suh, u atmosferi je prisutno vie vate. U to vrijeme treba izbjegavati: visoko proteinsku hranu, suho voe, i ostalu hranu koja pojaava vatu. Zima je vrij e m e kaphe jer donosi hladnou i snijeg. Tijekom ovog razdoblja treba izbjegavati: sladoled, hladna pia, jogurt i sir, jer poveavaju kaphu. Kvaliteta i svjeina hrane vani su inioci. Takoer postoje namirnice koje se meusobno ne slau kada se pojedu zajedno. Veinu plodova iz porodice lubenica treba jesti same. U kombinaciji s drugom hranom o n e uzrokuju gruanjc i mogu sprijeili apsorpciju u probavnome traktu. Ovo moe uzrokovati neravnoteu triju dosha. Ako hranu koja se meusobno ne slae uzimamo zajedno, stvaraju se toksini u tijelu.

5.2. Prehrana 5.2.1. Kratak pregled

Govorei o prehrani govorimo o hranjivim vrijednostima hrane. Navikli smo sluati o kalorijama, vitaminima, mineralima, ugljikovim hidratima, proteinima itd., koje odreena hrana sadri. Ayurveda zasniva svoju znanost o prehrani na razliitom sustavu od kojih j e najvaniji efekal koji proizvodi est rasa. Iako postoji samo est raa, njihove kombinacije su mnogostruke. Takoer, svaka hrana sadri odreenu vrstu guna ili odlika (gnua vrline, gutto strasti i gnua neznanja), koje se dalje oituju u 20 odlika. Neka hrana je guru (teka), dok je druga laghu (laka). Neka hrana je shita virya (stvara hlaenje u tijelu nakon uzimanja), dok je druga ushna virya (stvara toplinu kao krajnji rezultat). Dakle, svaka hrana se sastoji od pet grubih elemenata i dvadeset odlika pored svoje rase, koje odreuju njeno djelovanje na tijelo. Svrha razumijevanja ovih podjela je da nam pokae koju hranu trebamo uzimati kad smo bolesni, a koju kad srnu zdravi. U najnovije vrijeme se razvila moderna nutricijska terapija (terapija p r e h r a n o m ) koja preporuuje velike doze vitamina i minerala sintetiziranih iz prirode. Ayurveda ve nebrojene tisue godina pouava vanu znanost bez p o t r e b e za skupim laboralorijama koje bi proizvodile lijekove. Na nesreu, ayurvedska znanost je dosta o t e e n a Kali-yugom (dobom u kojem se trenutno nalazimo), i mali je broj ljudi koji je mogu pravilno primjenjivati. Ayurveda ui da svaki pojedinac ima snage lijeiti samoga sebe. Ta znanost o ivotu svakome prua mogunost da razumijevanjem tijela i njegovih potreba povrati narueno zdravlje. Temelj sposobnosti pojedinca da zdravlje odri lei, prema Ayurvedi, u zdravoj prehrani i zdravim, ustaljenim navikama. Takoer je

Uzimanje hrane treba uskladiti sa stanjem agnija, probavnog ognja u tijelu. Ne jedite ako niste gladni i ne pijte ako niste edni. Ne jedite kad ste edni i ne pijte kad ste gladni. Osjeaj gladi znai da je vaa probavna vatra rasplamsana. Tada trebate uzetu hranu. Ako pijete u to vrijeme, tekuina ce razrijeiti probavne enzime i oslabiti agni. Vano je kako jedete, j e r se hranom hrani ne samo tijelo, ve i um i svijest. Tijekom jela treba sjediti uspravno, ne citati, voditi ozbiljan razgovor ili gledati televizijski program. Misli treba usmjeriti na hranu i biti svjestan njezina okusa. Ako s ljubavlju i osjeajem vaemo jasno e t e iskusiti okus. Okus ne izvire iz hrane, nego iz doivljaja onoga koji jede. Ako je agni oteen, n e e m o pravilno doivjeti okus hrane. Zaini pomau rasplamsavanju agnija, iste tijelo i hrani poboljavaju okus. Prcporua se svaki zalogaj provakati najmanje trideset i dva puta prije gutanja. T i m e omoguujemo probavnim enzimima u ustima da Izvre svoj zadatak, a elucu dajemo vremena da se pripremi za probavljanje provakane hrane. Zato je vano je jesti umjerenom brzinom. Koliina hrane za jedan obrok treba odgovarati koliini koja stane u dvije pune ake. Ako previe jedemo, eludac e se proiriti j zahtijevati dodatnu hranu. Prekomjerno uzimanje hrane stvara dodatne toksine u probavnom traktu. Ta hrana postaje otrov, koji organizam mora s naporom odstraniti. Jesti i piti treba disciplinirano i pravilno. Hrana uzeta na taj nain hrani i jaa tijelo, um i svijest i doprinosi dugovjenosti. Za odravanje ravnotee u tijelu vana je voda. Voda se moe uzimati i u obliku vonih sokova. Vone sokove ne treba uzimati uz obrok, ali voda je uz jelo poeljna. Tijekom jela treba ju uzimati toplu u malim gutljajima. Voda koja se uzima uz jelo postaje nektar koji pomae probavi. Ako veu koliinu vode pijemo nakon jela, razrijeiti e m o probavni sok i probava e biti ometena. Klimatski uvjeti odreuju koliinu vode koja je organizmu potrebna. Dnevno bi trebalo uzetu 1,5 do 2,5 1 vode u hrani ili posebno. Takoer, pretjerana koliina vode moe izazvati zadravanje mokrae i dodatnu tjelesnu teinu. U sluaju loe probave gladovali 1 dan uz toplu vodu. Time se pomae ienju tijela i jaanju agnija. Za normalno zdrave o s o b e gladovanje uz toplu vodu (1 ,5 do 2,5 litre dnevno) preporua se naj-

manje jedan dan u tjednu. Takvom navikom omoguujemo odmor probavnom sustavu. Hladna voda slabi agni. Ledena je voda poput otrova, a topla djeluje kao nektar.

5.2.2. Vitamini
Kod nas na na Zapadu je obiaj estog uzimanja vitamina za ouvanje zdravlja. Lijenici i zdravstveni radnici jednostavno su navikli da propisuju vitamine. Tako uobiajeno uzimanje velikih doza C-vitamina za spreavanje prehlade. Ako se ne uzima u obzir konstitucija bolesnika, takve doze vitamina mogu stvoriti neravnoteu dosha. Ljudsko tijelo ima sposobnost da samo proizvodi potrebne vitamine. Uzimanje gotovih, ne pazei na konstituciju i stanje agnija, moe prouzroiti njihov suviak (hipervitaminosvs), tj. uiniti vie tete nego koristi. Danas ljudi koji redovito uzimaju vitamine i minerale kako bi popravili prehranu i dalje pate od istih nedostataka zbog kojih te tvari i uzimaju, j e r se ti vitamini teko probavljaju i asimiliraju.

5.2.3-

Znanstveni nain

uzimanja hrane

Ravnotea dosha i dobro zdravlje koje je posljedica ove ravnotee zasniva se na umjerenosti u prehrani i spavanju. Kada su prehrana i spavanje pretjerani, nedovoljni ili izvedeni u neodgovarajue vrijeme ili na neodgovarajui nain, postoji dobra mogunost da e se doshe promijeniti. Pretjerano jedenje i spavanje se naziva athiyoga, i svi smo donekle upoznali sa njihovim alosnim posljedicama. Nedovoljno jedenje i spavanje se naziva hena-yoga. Kada ovjek umjetno smanji koliinu uzete hrane ili duinu odmora uzrokuje poremeaj dosha koji e dovesti do bolesti. Neodgovarajue djelovanje u odnosu na tjelesne p o t r e b e naziva se mitha-yoga. Uzimanjem hrane u pogreno vrijeme ili na neodgovarajuem mjestu primjeri su za ovo. Ayurveda preporuuje sama-yogu tj. izii ususret tjelesnim potrebama na reguliran i odgovarajui nain. Ovo e poglavlje opisati neke

od osnovnih pravila za sprovodenje samayoge u prehrani. Pravilno uzimanje hrane treba stvoriti zadovoljan um i osjeaj ravnotee u tijelu. Ukoliko nakon uzimanja hrane um postane uznemiren ili umrtvljen, ili ukoliko tijelo postane teko i umorno, onda je takvo jedenje nepravilno. Za pravilno uzimanje hrane treba voditi rauna o est stvari: o mjestu, vremenu (u okviru dana), duini proteklog vremena od posljednjeg obroka, vrsti hrane koja e se jesti, redoslijedu uzimanja hrane i stanju svijesti onoga koji jede. Mjesto ili atmosfera u kojoj se ovjek hrani trebala bi biti mirna i tiha. Ne treba razgovarati o poslu ili svjetovnim temama. Treba vidjeli hranu kao prasadam, milost Gospodina, sjeajui se ili sluajui o Njemu pri uzimanju hrane. Vaisvanara, potpuni predstavnik Boga kao vatra probave u elucu e prokuhati hranu. Vano je i vrijeme lijekom dana kada se hrana uzima. Kao to su odreeni sati propisani za odreena djelovanja, postoji i najbolje vrijeme za objedovanje. Jataragni (Vaisvanara), vatra probave, najjai je kad je S u n c e najvie, tj. u podne. Stoga glavni obrok treba uzeli oko podneva. U to vrijeme dvije treine eluca moe biti ispunjeno hranom i potpuno probavljeno. to je dalje od podneva, to je Jataragni slabiji. Ujutro i uveer treba uzimati manje koliine hrane. Za doruak i veeru treba uzimati laku hranu (uglavnom voe, mlijeko, kitri, nadignula ria - puffed rice) i si. (potpuna lista lake hrane je data u drugoj dijelu Ayurvede u poglavlju 5.4.3.1. 'Dijete za proien je " odjeljku "laka dijeta") ili se moe uzimati teka hrana, punei samo jednu treinu volumena eluca. Na primjer, ukoliko ovjek eli pojesti obilan obrok uvee, prvo treba odrediti to e napunili njegov trbuh, a tada uzeti samo jednu treinu od te koliine. U suprotnom e doi do trenutnog poremeaja sve tri doshe. Antidot tj. protivsredstvo za prehranjenost prilikom jednog obroka je preskoiti slijedei obrok, dajui Jataragni vie vremena da probavi viak hrane. Ukoliko ovjek jede prije nego to je njegov posljednji obrok potpuno probavljen, ne moe oekivati da e hrana koju jede biti probavljena i preobraena u prvi tjelesni element. Umjesto toga j e Vjerojatno da e ostati kao am, ili neprobavljena hrana u elucu i vanaestercu (uodenumu). Am nije ni rasa (limfa), ni mala odbaena

materija koja se elinimira izmetom ili mokraom. To je nabubrena, fermentirana materija koja postaje otrovnija to due tu ostaje. Am je jedan od osnovnih agenasa koji remeti doshe. Kako se sve doshe nalaze u elucu, ili u njegovoj okolini, kad se am nalazi u elucu moe poremetiti bilo koju od njih. Poremeena dosha moe napustiti svoje sjedite i uzrokovati bolest u bilo kojem dijelu tijela. Tijelo je jedna sveta cjelina sa elucem u svom centru. Stoga je znanstveni nain uzimanja hrane, kakav je dat u Avurvedi, od najvee vanosti za spreavanje bolesti. Ayurveda kae da ne treba jesti nita est sati nakon obroka. Oduzimajui od dvadeset i etiri sata est sati za spavanje, ostaje osamnaest sati. Drugim rijeima, Ayurveda govori da ne treba jesti e e od tri puta dnevno. Nakon est sati ovjek moe jesti ponovno ukoliko se osjea dovoljno lakim (ukoliko se nije prejeo u posljednjem obroku). Izuzetak je kad se slijedi naroito laka dijeta. Pri lakoj dijeti moe se ponovno jesti nakon tri i pol sala. Redoslijed uzimanja hrane je zasnovan na Sustavu est. Prvo treba uzeti svu madhura rasa hranu (slatkog ukusa), kojom treba napuniti jednu treinu volumena eluca. U ovu hranu spadaju itarice (ehapali, kruh), veina mahunarki i veina slatkia. Ova hrana je preteno vrsta ili poluvrsta. Naziva se kapha. Ona osigurava materije koje izgrauju tijelo (bjelanevine, aminokiseline). Madhura rasa hranu treba uvijek uzimati prvu i u veim koliinama nego ostale rase, osim kod poremeaja kaphe kao to su gojaznost ili e e r n a bolest. Nakon uzimanja madhura rasa hrane treba uzeti amala rasu i lavana rasu (kiselu i slanu) hranu. Ona se sasloji sonog kuhanog povra, tekueg dala (juha od mahunarki i svjeeg jogurta ili kiselog mlijeka). Ona su sva toplog karaktera i pitta: poveavaju aktivnost pitta doshe i vatru probave. Ova hrana takoer traba ispuniti treinu volumena eluca. Poto je tekua i manje koncentrirana nego madhura rasa hrana, trebalo bi uzeti oko dvostruko vie amala i lavana rasa kako bi se popunila treina eluca. Nakon pitta kategorije uzima se ria. Mada je ria madhura rasa, uzima se na kraju obroka u maloj koliini kako bi se dao, pruio osjeaj zadovoljstva i zaokruenosti obroka. Ukoliko u okviru obroka ima neke katutikta-kashaya (gorke, Iju-

te, o p o r e ) hrane, ona se moe uzeli na samom poetku obroka radi podsticanja apetita, ili u sredini obroka. O b r o c i bi trebali poeti i zavriti s madhura rasa. Prema ovom sustavu slatki (desert) treba uzeti na poetku obroka. Dakako, moe biti uzet i na kraju obroka, ali u umjerenoj koliini. Treba znati da je veina slatkia po svojoj prirodi veoma teka i da se teko probavlja. U poetnom dijelu obroka lui se vie klorovodine kiseline u elucu, stoga je teku hranu najbolje jesti na p o e t k u obroka. Salate, kada su posluene uz obrok, treba uzeti sa lavanaamla hranom. Uvijek treba imati preljev od jogurta ili soka od limuna i soli kako bi se uinile lake za probavu i da bi im se uklonila sklonost k poveanju vata doshe (koja uzrokoje napuhavanje trbuha, stvaranje plinova i zatvor). Salate ne treba jesti na poetku obroka (kao to mnogi i n e ) iz istog razloga S obilnim obrokom ne treba uzimati voe. Voe treba uzimati samo, ili s mlijekom za poseban obrok. Na kraju obroka kad je 2/3 eluca napunjeno do vrha, preostalu treinu treba ostaviti za zrak. Prva treina je ispunjena vrstim materijalima koje stvaraju kaphu. Druga treina je ispunjena tekuinom koja stvara pittu. Posljednju treinu treba ostaviti za zrak koji stvara vatu. Tako su doshe uravnoteene i probava se neometano nastavlja. Postoji i naroita hrana koju Ayurveda daje za zavretak obroka: svjee putar-mlijeko (buttermilk). Osobine i nain spravljanja ovog proizvoda opisani su na str. 125 ( "Priprema hrane i lijekova u kuhinji"). Prednosti uzimanja oko nakon glavnog obroka su 1,2 dl ili pola sljedee: alice putarmlijeka

Nakon glavnog obroka ne treba odmah poeti s napornim radom. Moe se lei na lijevi bok oko pet do petnaest minuta. Ovo pomae da se doshe usredotouju na njihov posao probave. Nakon petnaest minuta treba ustali i vratiti se poslu. Sat vremena od obilnog obroka ne treba u o p e piti vodu kako bi se dozvolilo vatri probave da se rasplamsa. Nakon sat vremena treba uzeti au vode i ponavljati po au vode svaki sat do sat vremena pred veernji obrok. Ovo umjereno uzimanje vode pomae u guranju hrane od glavnog obroka kroz eludac i duodenum i tako spreava zatvor. Ono takoer zadovoljava prirodnu ed koja se javlja tijekom poponeva (najjai period pitte. toplinske energije, tijekom je popodneva). Osoba sklona gojenju moe sat nakon obroka uzimati au voe u kojoj je rastvoreno dvije lice meda. Ukoliko se uzme prena hrana, kao to su pakora i samosa, sat vremena nakon obroka treba popiti au tople vode. Pakora i samosa su teka hrana i treba je umjereno uzimati, ili jesti same za poseban obrok. Chatni od lamarinda djeluje kao p o m o u probavi kada se uzima p u n o prene hrane. Da se utai e koju ova hrana stvara, a da se ne uznemiri Jataragni, moe se piti aa jednakih koliina voe i mlijeka, zagrijanih zajedno sa prahom umbira. Osoba koja uzima lijekove, osoba koja je bolesna, osoba koja se upravo vratila s dugog puta, dijete i starija osoba trebaju piti mlijeko sa obrokom. Mlijeko ne treba sluiti uz obrok u kome su ponueni grah, bob, rotkvice ili kiselo voa ( n a r a n e , limuni, nezrele banane i si.).

1. pomae stimuliranju enzima za probavu 2. spreava stvaranje plinova nakon obilnog obroka 3. naseljava crijeva zdravom florom (bakterija aciofilu) 4. pomae odravanju odgovarajue kiselo-bazne ravnotee u crijevima Kupovno putar-mlijeko isuvise je kiselo i ustajalo za upotrebu. Ako se ipak koristi, treba ga prvo razrijediti sa najmanje istom koliinom vode. Djeci mladoj od pet godina ne treba davati putar-mlijeko.

Uveer se preporuuje lagan o b r o k ili v r u e mlijeko. Ne bi ga trebalo uzeti suvie kasno, a nakon jela se treba malo proetati. Ako se uvee osjeti jaka glad, treba je zadovoljiti, ali sljedee jutro saekati dok se ta hrana ne probavi, prije nego to se ponovno objeduje. Ayurveda preporuuje da se sva kapha hrana (itarice, ria, slatkii) vae 32 puta prije gutanja. Ovo ima nekoliko prednosti. J e z i k proizvodi enzime za probavu te lako hrana biva pripremljena za pro-

bavu u elucu jo u ustima. Vilica se osnauje a zubi bivaju vre usaeni u desni. I napokon, ovo podrobno vakanje hrane predstavlja prirodnu granicu za koliinu uzete kapha hrane. Nakon 10 do 15 zalogaja dolazi do zamora od vakanja te se prelazi na pitta grupu (tekui dal i povre). Nakon pitta hrane (koja puni eludac do 2 / 3 ) doi e do podrigivanja. Ovo je prirodni znak (koji daje prana) da j e uzeto dovoljno hrane i da treba prestati. Ovo j e inae znanstveni sustav koji daje vrlo dobre rezultate ukoliko se pravilno izvodi.

oru zemlju uz p o m o volova uzimaju ovo za svoj doruak - oko 1/4 kg kikirikija sa l/4kg gura). Ova kombinacija je veoma bogata kalijem, dobra je za miie i srce. Podmazuje zglobove i daje snagu kostima i ligamentima. Oni koji rade fizike poslove mogu uzimati ovaj obrok svakodnevno. Uz ovaj doruak ne treba piti mlijeko niti bilo koje drugo pie.

Prijedlozi za ruak
a) Hrana koja stvara kapha (ne vie od dvije vrste po j e d n o m

5.2.4.

Primjeri obroka

i prijedlozi

obroku) 1. Rotha: debeli preuveliani chapati (jedna rotha jednaka je 4 eha-

Radi boljeg razumijevanja uzeti vedsku vegetarijansku kuharicu.

patija). 2. Puri: jedan puri jednak je 2 ehapatija. Puri su veoma teki za bolesnu osobu. 3. Chapati. 4. Gusta juha od dahla ili leguminoza (mahunarki: grah, b o b , mung, sueni graak) koje se kuhaju u vrlo malo vode kako bi se dobila gusta pasta. Koliina koja se pojedinano kuha je 2-3 velike june lice. 5. Ria sa panirom (vrsta svjeeg suhog sira ), grakom ili oraastim voem. b) Hrana koja stvara pittu

Prijedlog za doruak
Ovo su tradicionalna jela koja se slue za doruak. Mogu se uzimati samostalno ili u kombinaciji. 1. aa vrueg mlijeka sa 1 do 2 lice smljevenog oraastog voa, 1 liica maslaca i eera. Mogu se koristiti bademi, indijski orah (cashew), pistacija i afran smljeveni u sitni prah i uvan u zatvorenoj tegli. Prah od dumbira se moe dodati mlijeku kod prehlade, kalja i oboljenja grla. 2. Sukhadi - chapati od punog brana ispren u posudi s maslacom. Preko njega doda se gur. 3. Kakkri - chapati bez maslaca laki je za probavu. Pritiska se krpom na posudu dok ne postane re. 4. Biljni aj i voe. Neko voe (naroito grejpfrut) moe se staviti u toplu vodu prije uzimanja kako bi se uklonila kiselost. 5. Kikiriki i gur (jaggrv). Jesti jedan po jedan kikiriki. vakati zajedno sa komadom gura. Koliina ovisi od vrste rada koju ovjek obavlja (ljudi u Indiji koji

1. S o n o povre (ne smije biti suho). 2. Tekui dahl (bilo koja vrsta leguminoza kuhana u vodi sa dodatkom zaina). 3. Salata sa preljevom od jogurta ili kiselog mlijeka ili limunovog soka. c) Ria bez dodatka; dovoljna je koliini koja bi stala u aku d) Svjee putar-mlijeko; oko pola ae, pijuckati na kraju obroka Napomena: Slova i brojevi oznaavaju i redoslijed uzimanja hrane.

Dodaci
1. Slatkii se mogu uzimati na p o e t k u i ili na kraju obroka. 2. Chatni (vrsta sporednog jela koje se priprema uglavnom od voa, jako je ljuto i slatko; slui se uz riu, povre, kruh). Moe se uzeti kao hrana koja izaziva apetit sa chapatijem na p o e t k u obroka, ili za vrij e m e obroka. Dobri su kod tekog obroka poto pomau probavi. 3- Kari (preljev napravljen s putar-mlijekom ili jogurton uz dodatak odreenih zaina), moe se uzeti pri tekom obroku umjesto putar-mlijeka. 4. Popersi se mogu uzimati na kraju obroka. Popersi od brana slanutka jako se teko probavljaju, dok se popersi od brana munga ili ute l e e lako probavljaju. 5. J o g u r t ili kiselo mlijeko se moe uzimati uz pitta hranu. Nikada ga ne treba uzimati samog kao obrok ili svakodnevno. Onih dana kada se pije jogurt treba izostaviti putarmlijeko. 6. Na kraju obroka se moe uzeli neko suho voe.

prah. Prah treba sipati u au toplog mlijeka i dodati med ili eer. Ostaviti desetak minula i jesti za doruak 4. Chapati stari 24 sata takoer mogu biti smrvljeveni u prah. Umjesto dodavanja praha mlijeku moe se napraviti lau dodavanjem maslaca i gura ( e e r a ) . Uzeti uz glavni obrok kao hranu koja proizvodi kaphu 5. Med, maslac, ulje i vodu nikada ne treba mjeati (sve zajedno ili u pojedinanim parovima) u jednakim koliinama. Da bi se sprijeilo trovanje koje moe nastati na ovaj nain, treba uzeti nejednake dijelove 6. Hrana gorkog okusa (tikta rasa) je antidot suviku slatke hrane. Gorka hrana je od velike p o m o i za svakog kod oboljenja s poremeajem kaphe, kao to su eerna bolest, zapaljenje zglobova, gnojni irevi itd. 7. Ria i mlijeko uzeti zajedno i n e laku hranu, ali kada se zajedno kuhaju, postaju teki 8. J o g u r t , grah, leu i rotkvice ne treba jesti svakodnevno 9. Kao p o m o probavi treba uzeti, nakon jela, 1-2 liice sjemena anisa (ili komoraa) isprenog do ukaste boje u posudi s malo limunovog soka i turmerika (turmerik, curcuma longa, je biljka iz istone Azije iz porodice umbira, iji se korijen u obliku praha koristi kao uta boja ili zain, kao i u medicini) 10. Kod slabog apetita treba uzeti prije jela komadi svjeeg umbira, prethodno potopljenog u posoljenom soku od limuna 11. Sendvi koji se moe ponijeti: Bakri sendvi. Bakri se priprema mijeanjem maslaca u punom peninom branu, i n e i oblike deblje od' chapatija i kuhajui ih u plitkoj posudi od lijevanog eljeza. Prije jela, izmeu dva bakrija, staviti nejednake koliine meda i maslaca kao filu, ili fila moe biti sainjena od zelene salate, izdanaka i malo ulja 12. Vrlo hranjivo ekadashi pie (samo po sebi o b r o k ) : Panchamrita. Pravi se od mlijeka (jedna aa od 2,5 dl), jogurta ( 1 , 4 a e ) , meda (2 lice) ili eera, maslaca (1 liica) i masla (2 liice) 13. Slatkii i slatka hrana (madhura rasa), ukljuujui i penicu, riu i si., treba uzeti s malo masla kako bi se pomoglo probavljanje i iskoritavanje. Maslo moe biti kuhano u hrani ili dodato prije uzimanja 14. Stare itarice (ria, penica i druge) su hranjivije nego svjee

Prijedlozi za veeru
Moe se uzeti jedno ili vie: 1. Vrue mlijeko. 2. Nadignuta ria: zagrije se sa liicom maslaca. Radi ukusa dodaju se sol i papar. 3. Kitri: priprema se od munga i rie uz malo toplog masla. 4. S o n o povre. Uveer ne treba uzimati suho povre kao na primjer krumpir. O n o poveava vata doshu. 5. J u h a od povra.

Razliiti prijedlozi
1. Kuhanu hranu ne treba jesti hladnu, suvie je teka 2. Ria koja je ostala moe se podgrijati ukoliko se to izvede na odgovarajui nain. U riu treba dodati malo vode i posudu s riom smjestiti u veu posudu. Zagrijati vodu u veoj posudi do kljuanja i ria e postati topla a ne da postane suha. 3. Chapati koji su prenoili mogu se iskoristiti ukoliko se izmrve u

(ovogodinje) itarice 15. Morsku sol treba dodavati kiseloj hrani kako bi se kontroliralo poveanje pitta doshe. 16. Primjer tipinog jelovnika za ruak (brojevi oznaavaju redoslijed uzimanja hrane): 1) chapati (madhura), 2) sono povre (lavana-amki), 3) pasta od munga ili suenog graka (lavana-madhiini), 4) salata sa limunovim sokom i soli (lavana-amld), 5) ria (madhura), 6) putar-mlijeko (anda-kashuya). 17. Hrana koja je kuhana prije vie od 6 sati postaje teka za probavu. Treba uzeti manje koliine takve hrane 18. Med nikada ne treba kuhati. Kada se zagrijava, med dobiva toksini efekat. Treba koristiti samo sirov, nekuhani med. Ne treba ga koristiti ni za p e e n j e 19. Recepat za svjei ehatni (bez kuhanja): Zdrobiti malo svjeeg lia korijandera s komadiem korijena dumbira i 1/4 zelenog feferona. Radi ukusa moe se dodati i nekoliko (2-3) zdrobljenih kikirikija. Ovaj ehatni se slui radi poboljanja apetita uz prvi chapati ili neku drugu madhura rasa hranu. Pomae stvaranju klorovodine kiseline koja ima glavnu ulogu u probavi. Takoer, kontrolira doshe i smanjuje pojavu plinova. 2 0 . Banane, mango, papaja i sueno v o e su jedina hrana koju bi trebalo uzeti sa ehapatijem ili drugom tekom hranom. Ostalo v o e treba uzeti samo, ili kao dio lagane dijete.

Prijedlozi za odabir hrane pri kupnji i prije kuhanja

Treba uzeti preporuenu hranu prema dominantnoj doshi ili doshama (ako su dvije ili ak tri) u naem tijelu. Ako nema odgovaraj u e p r e p o r u e n e hrane uzeti o n o najbolje to ima i upotrijebiti odgovarajue zaine prema tabelama (sirana br. 154-156). Preporuena hrana prema doshama sloena je u sljedee tabele prema prijedlozima avurvedskih lijenika u skladu s avurvedskim propisima.

Sva djeca u dobi od tri do etrnaest godina trebala bi piti mlijeko tri puta dnevno. Trudna ena bi trebala svakodnevno piti dovoljno mlijeka za dvoje ljudi. ena koja doji moe popiti i do 1,5 1 (est alica) mlijeka dnevno. Kiselo voe (narane, grejp i limun ne idu dobro s mlijekom).

Kozje

mlijeko

5.2.5. Priprema hrane i lijekova u kuhinji

U kuhinji se svakodnevno priprema hrana. Hrana koju ste pripremili moe za vas biti dobra ili loa, ovisno o tome znate li pripremati zdrave obroke. Dakle, trebate imati znanje. Ako imate znanje, upravo kuhinja moe postati i vase k u n o ljeilite. Kuhinju i sredstva u njoj moete koristiti, osim za kuhanje zdrave hrane, i za izradu biljnih lijekova koji e pomoi vama i vaoj obitelji. Bilje je hrana, lijek i otrov, ovisno o tome znate li ga pravilno odabrati i pripremiti. Izmeu opisa ostale hrane, slijedi opis nekih lako pristupanih prirodnih trava ili biljaka i uputa pomou koje lako moete pripremati zdrave obroke i p o t r e b n e lijekove.

Kashaya i lavana rasa ( o p o r o i slano). Mnogo je lake od kravljeg mlijeka. Ima manje kapha doshe zato to koza pije manje vode nego to pije krava. Hranjiva vrijednost mu je mnogo manja, ali je zato vrlo korisno za djecu koja ne mogu probaviti kravlje mlijeko. Sadri antitijela za nekoliko bolesti. Treba ga upotrebljavali pri povienoj temperaturi, astmi, visokom krvnom tlaku, tuberkulozi, proljevu, kao i kod osoba kojima kravlje mlijeko ne odgovara. Majino mlijeko

Vrlo je lako i kod b e b e stvara svih sedam dhatua, ako je dato s ljubavlju. Takoer je vrlo korisno kod oboljenja oiju. Nekoliko kapi mlijeka mogu se iskoristiti kao efikasno sredstvo za ispiranje kod svili oboljenja oiju. Majka koja doji ne treba uzimati vruu, kiselu, slanu ili ukiseljenu hranu, kako njeno mlijeko, koje nastaje od njezine rasa dhatu (liml'c), ne bi tetno djelovalo na bebu. Ako iz bilo kojeg razloga majka nema dovoljno mlijeka, onda je dobro prokuhano kozje mlijeko najbolje. Jogurt i kiselo mlijeko

Mlijeni proizvodi
Kravlje mlijeko

Madhura rasa, shita virya (slatko, lako). Moe poveati svaki dhatu koji je u nedostatku. Formira kaphu i izgrauje tijelo. Kontrolira vatu i pittu. Smatra se amritom jer, uzeto samo, odmah prelazi u rasu (limf'u).Treba ga kuhali kako bi se uinilo lakim i bez klica, osim ako se ne popije neposredno poslije munje. Stajanjem u boci ili nekom drugom sudu postaje tee za probavu. Stoga je najbolje da se pije vrue. Vrlo je dobro za srana oboljenja i za otklanjanje otrova.

Amla rasa, ushua virya (kiselo, ugrijava). Poboljava apetit ukoliko se uzme na poetku obroka. Treba dosta vremena da se probavi. Pomae u stvaranju krvi, masti i sjemena. Daje snagu Jataragni. Poveava kaphu i pittu, kontrolira vatu. Ukoliko se uzme s drugom hranom, onda ne remeli doshe, ali uzet sam za s e b e dovodi do poremeaja. Moe se mijeali sa maslom, medom ili dahlom od munga. Popularan recept preporuuje mijeanje jogurta sa bananom i iskucanim sjemenom goruice. Jogurt pomae kod kroninih problema

sa sinusima i kod upale mokranih kanala. Obrani jogurt pomae kod poremeaja probave i kod upale pankreasa (guterae). Jogurt se mora popiti svje u okviru 24 sata od pripreme. J o g u r t ne treba jesti svakodnevno, ili u o p e , za vrijeme hladnih ili kiovitih godinjih doba, zatim naveer, sam, ili ukoliko je podgrijan. Uzimanje velike koliine jogurta moe dovesti ko oteklina, preobilnog krvarenje za vrijeme menstruacije, oboljenja koe, anemije, visokog krvnog tlaka, nesvijesti ili poviene temperature. Recept za lasi:

- iarea (proljev) - cistitis (upala mokranih kanala) - anemija (malokrvnost) - za otklanjanje otrova iz organizma - za kontrolu i smanjenje holesterola (vano za mnoga srana oboljenja) - za otklanjanje vika sala. Putar-mlijeko ima efekte suprotne jogurtu. Treba ga uzimati svakodnevno nakon glavnog obroka u podne. Velika je p o m o u pravilnom radu organa za probavu. Jogurt i putar-mlijeko ne treba uzimati u istom obroku. Putar-mlijeko ne treba davati djeci mladoj od 5 godina.

Z a g r i j t e 1/4 l i t r e m l i j e k a do k l j u a n j a . P u s t i t e n e k a p o l a g a n o vrije i n a k a p a j t e u n j e g a m a l o l i m u n o v o g s o k a . Tada d o d a j t e j e d n u v e l i k u l i c u k u l t u r e j o g u r t a . Pokrijte mlijeko i drite ga na toplom, t a m n o m mjestu p r e k o noi. Ujutro e to biti svjei j o g u r t . P o m i j e a j t e m i k s e r o m j e d n a k u k o l i i n u j o g u r t a i v o d e . K a o zasladiva m o e s e d o d a t i s m e i e e r o d t r s k e .

Putar (maslac)
Kashaya rasu, shita virya (opor, hladi). Putar daje snagu i teinu tijelu. Stvara salo. Treba biti sladak, a ne slan. Kontrolira vatu, pittu i raktu (krv)

Putar-mlijeko
Amla i kashaya rasa (kiselo i o p o r o ) . Svjee putar-mlijeko je najvie cijenjena hrana u Avurvedi. Mora se svakodnevno pripremati svjee, od jednakih dijelova svjeeg jogurta i vode, koji se bukaju do pojave tankog sloja mlijene masti na povrini. Mast treba odvojiti. Ono to ostaje je putar-mlijeko. Ukoliko je ponovno postalo gusto, onda treba dodati jo 2 5 % vode kako bi se razrijedilo. Takoer, ukoliko je jogurt koji se upotrebljava kiseli, treba dodati jo vode. Putarmlijeko je najbolja hrana za probavu. O n o potpaljuje Jataragni (vatru probave) i poveava luenje enzima za probavu. Kontrolira kapha i vata doshe. Pidar-mlijeko pomae u sljedeim stanjima:

Ako

se

uzima

umjereno,

pomae

sljedeim

sluajevima:

- krvne neistoe (uziman se e e r o m ) - hemeroidi - tuberkuloza - bolovi u zglobovima - oboljenje oiju - poremeaji u crijevima - otekline

Maslo (ghi) ili proieni maslac

Madhura rasa, shita virya (slatko, hladi). Kontrolira sve doshe. Maslo napravljeno od kravljeg mlijeka produuje ivotnost, poveava memoriju, m o rasuivanja i inteligenciju. Daje snagu i odlae proces starenja tjelesnih tkiva. Poveava oplodnu sposobnost, sjeme i testise. Poboljava glas i grlo. Vrlo je dobar za djecu i starije osobe. Stvara svih sedam dhatua i osigurava to god nedostaje.

za odstranjivanje oteklina (edema) - kod oboljenja trbuha (srobolja, grevi u elucu), kolitisi (upala kolona, debelog crijeva), irevi, inigeslije (nedovoljna ili p o r e m e e n a probava), eluane smetnje itd. - hemeroidi

Kontrolira vatu i pittu; poveane koliine pitte. Koristan je u sljedeim

i najbolji je za otklanjanje i kontrolu

O p e n i t o je dobro za oi, nos. i kou. Maslo staro deset ili vie godina postaje jak otrov koji se koristi kao lijek. Koristi se kod gojaznosti, epilepsije, nesvjestice, poremeaja vida i sluha. Daje se pomijean sa vodom u malim kapima. Kae se da je staro maslo toliko m o n o da moe ovjeka povratiti iz kome. Proizvodnja masla (ghia):

sluajevima:

trovanja - osipi, gnojni irevi, posjekotine, opekotine, herpes i boginje - irevi - poviena temperatura pluna oboljenja mahnitost (shizoirenia) Maslo postaje jo korisnije kada se koristi kao nosa odgovarajuih trava. Trave se p o t o p e u maslac, zagrije se do kljuanja, i onda se takvo maslo uzima po jednu licu dnevno. Maslo ima naroitu sposobnost polpaljivanja vatre probave. Kao to se kod obreda prinoenja rtve, prolije po vatri lica masla kako bi se plamen rasplamsao, na isti nain djeluje maslo i unutar tijela. Ima sposobnost da pronae nedostatak kod Jataragni (ukoliko ga ima) i da ga uravnotei. Takoer, sadri hranjivu vrijednost mlijeka od koga je napravljen. Potrebno je oko 2,5 litre mlijeka da bi se dobilo oko 60 grama masla. To maslo sadri vrijednost mlijeka, a da ne djeluje negativno na vatru probave. Ukoliko bi se uzelo 2,5 litre mlijeka, proces probave bi bio potpuno poremeen. Ali jedna ili dvije lice masla potpaljuje i pomae p r o c e s probave koji je najvaniji inilac kod spreavanja bolesti. Maslo rasplamsava agni i obogauje okus hrane, a to olakava probavu potiui luenje probavnih sokova. Izvrsni je pospjeitelj apetita. Maslo poveava m o shvaanja, pamenja i jaa ojas. Ako se uzima s ugrijanim mlijekom lijei opslipaciju. Upotrebljen s biljkama, maslo prenosi njihova ljekovita svojstva do tkiva. U kombinaciji sa slaiem, korijenom idirota ili gotu kolom koristi se povrinski kao ajurveski lijek. Maslo rjeava probleme anemije i poremeaja u krvi, lijei kroninu groznicu i oslobaa otrove iz organizma. Ne povisuje holesterol kao mnoga druga ulja i ima takva svojstva koja umiruju i vatu, i pittu i kaphu. Upravo zato pomae odranju ravnotee tri doshe. Maslo ubrzava lijeenje ozljeda, ira probavnih organa i kolitisa.

Maslo (ghi) se proizvodi iz nesoljenog maslaca. Od lkg maslaca dobije se 800 g gliija. U osueni lonac stavili maslac i grijati ga na umjerenoj vatri. Kad se maslac rastopi grijte jo dok ne zavrije. Kad maslac zavrije, smanjite vatru tako da se vrenje jedva primijeti, tada pjena koja se stvorila nee pokipjeti. U poetku moete malo i promijeati. Ne uklanjajte pjenu, jer sadri ljekovite tvari, koje e se otopiti ti ghi. Kaci primijetite ispod pjene da se maslac poeo bistrili tada moete poeli sakupljati pjenu sa licom u posebnu posudu. Ova pjena se moe koristiti umjesto ghija ili maslaca za pripremu nekih jela (halave, tijesta, itd). Na dno e se taloiti krute tvari. Tvari na dnu ne smiju zagorjeti. Kad dobiju utosmedkastu boju ghi hi trebao biti gotov, ist, zlatnoute boje s mirisom na kokice, ako ste pjenu stalno briljivo sakupljali. Kada se u maslo kapnu jedna ili dvije kapi vode pa se uje pueketanjc, to je isto znak da je maslo gotovo. Pustite da se malo ohladi te ga procijedite, ako elite, kroz fino platno pazei pri tome da se talog na zamuti. Maslo je visokokvalitetna namirnica potrebna naem tijelu. Maslo ne morate drati u hladnjaku, nee se pokvariti. Moe stajali na sobnoj lemperaiuri mjesecima i koju godinu. Recepti od masla Maslo s korijenom idirota:

Najprije pripremite uvarak korijena idirota, tako da na osam dijelova vode uzmete jedan dio praha korijena idirota. Kuhajte tu smjesu sve dok ne ostane samo etvrtina vode. Uzmite jedan dio tog uvarka i dodajte mu jednaki dio masla (ghija). Zatim na jednaki dio te mjeavine dodajte istu koliinu vode i kuhajte dok voda ne ispari. Ono to ostane je maslo s korijenom idirota.

Maslo

(ghi)

sa

sladiem:

Jaggry (gur-mrka ili uta melasa)

Gur-jaggrv (ITindu-jaggri, sanskritski - surkara e e r ) je vrsta tamnog sirovog e e r a dobovenog iz sri pojedinih vrsta e e r n e trske. Pomae pri odstranjivanju zatvora. Stvara kaphu i dhatuse. Ukoliko se uzima u prevelikoj koliini, umanjuje vatru probave. Svako preveliko unoenje eera remeti Jataragni. Star deset godina, postaje odlian srani tonik.

Pripremite uvarak slaelica (slatkog korijena) tako da uzmete jedan dio praha od sladica na osam dijelova vode. Kuhajte dok ne ostane samo etvrtina vode. Zatim uzmete jedan dio te mjeavine i tome dodajte jednaki dio masla, te jednaki dio vode i kuhajte dok voda ne ispari. To to ostane je maslo sa sladiem.

eeri
Proieni e e r se ne spominje u Avurvedi iz jednostavnog razloga to je bio pronaen ve puno kasnije. U Indiju je bio donesen za vrijeme Moghul perioda. Moj uitelj Ayurvede kae da je donekle toksian. Prirodni eeri kao to su sok od e e r n e trske, melasa, jaggrv (gur), r o c k e e r i med upotrebljavani su svi i o njima se govori u Avurvedi. Razmotrit e m o ih pojedinano. O p e n i t o govorei, eeri su vrlo dobra hrana za izgraivanje tijela. Ne bi ili trebalo uzimati kod bolesti p o r e m e e n e kaphe.

Granulirana melasa

(Turbinado eer)

Pomae u kontroli krvnih neistoa (rakta pitta). Kontrolira vatu. Dobra je za e, nesvjesticu i muku.

Rock sugar, candy ili kanelit

Dobar je za krvne neistoe, protiv ei i osjeaja visoke temperature u akama i stopalima, kao i za refleks povraanja. Pomae u olakanju nesvjestice. e e r spravljen od n e e g drugog osim od eerne trske, kao naprimjer od e e r n e repe, kukuruznog sirupa, javorovog sirupa i dr. ne preporuuju se za upotrebu. Ovakvi eeri poveavaju plinove i dovode do poremeaja pri probavi.

Sok od eerne trske

Madhura rasa. Treba ga uzeti na prazan eludac. Kontrolira vatu i poveava kaphu, osim ako se uzima nakon obroka, u tom sluaju poveava vatu. Trsku treba vakati kako bi se iz nje izvukao sok. Viak dosha nakupljaju se u vakanim vlaknima i tako se odstranjuju iz tijela. Stvara veliku koliinu mokrae. uta trska je bolja od crvene. Kada voda ispari iz soka, dobije se melasa.

Med
Med stvara toplinu u tijelu i zbog loga smanjuje vatu i kaphu. Okusa je slatkog i trpkog. Djelotvoran je pri lijeenju vanjskih i unutarnjih ireva. Poput ghija i med prenosi ljekovita svojstva biljaka k tjelesnim tkivima. Zbog toga se koristi kao medij u kombinaciji s mnogim travama. Med je izvrstan za proiavanje krvi, a koristan je i za oi i zube. Olakava tegobe kod prehlada, kalja i kongestije. Kada se medom premaze vanjska ozljeda, p o m o i e brem izljeenju. Med i voda zajedno daju snagu tijelu i pomau ispiranju bubrega. Ako se uzima umjereno smanjuje debljinu. Med se ne smije kuhati jer se kuhanjem njegova svojstva mijenjaju i postaju takva da vie ne odgovaraju tijelu. Pregrijani med moe opteretiti probavu i stvoriti toksine.

Crna melasa
Remeti sve doshe i teko se probavlja. Moe uzrokovati gliste. Djeluje kao blagi laksativ (sredstvo za i e n j e ) : koristi se kod poremeaja rada bubrega, za proiavanje mokrae. Kad se melasa proiava na suncu, odvajaju se crni djelii i tako se dobiva jaggrv (gur).

Prema Ayurvedi, ovo je najbolji prirodni zasladiva. Madhura i kashaya rasa (sladak i Opor). Koristi se kod onih oboljenja (stavlja se na unutarnju siranu donjeg kapka), zatim kod krvnih neistoa, astme, izenterije, konih oboljenja, glista, kalja. Ayurveda kae da se med moe upotrebljavati i kod e e r n e bolesli. Takoer, pomae u zarastanju kostiju poslije loma, kao i izluivanju gnoja iz ireva. Lako se probavlja i najbolja je hrana za kontrolu kaphe. Med je kontrainikativan, ima svojstvo suprotnog djelovanja tj. tetan je, ukoliko se zagrijava. Ne smije se nikad kuhati i upotrebljavati u kuhanju. Kada se zagrijava do visoke temperature, med postaje toksian. Takoer ne treba ga uzimati osoba pod temperaturom ili na nekom vruem mjestu (kao to je pustinja). Ne smije se staviti u vodu koja vrije, ali se moe dodati u topli napitak. Naroita upotreba meda je kao emetik (za izbacivanje, povraanje), za edemu (klislir, uglavnom voda s dodatkom meda i limunovog soka), kao i nosa ljekovitih trava.

Takoer se upotrebljava za kontrolu kronine poviene temperature (jedna lica na pola alice tj. 1,2 dl vrueg mlijeka). To je Iaksaliv dovoljno siguran da se moe koristili i u lijeenju male djece. Za lijeenje dojeneta neka majka umoi mali prst u ulje i dade djetelu da posie. Kod kronine konslipacije jednu veliku licu ulja treba uzeti sa alic o m aja od dumbira. Taj tonik e neutralizirati toksine, osloboditi plinove i zatvorenost. Ricinusovo ulje je takoer i protureumatska biljka, jer je prirodni ublaiva boli i Iaksaliv. aj od ricinusovog korijena koristi se u lijeenju mnogih vata poremeaja, kao to su artritis, iijas, kronini bolovi u leima i grenje miia. aj je takoer i sredstvo protiv kongestije, te tvar protuartritinih i protuupalnih svojstava. Djelotvoran je i pri lijeenju kostobolje (gihta, uloga). Ulje o d s l a i c e ( g o r u i c e ) Vrlo je ushna virya (osjeaj topline). Ne treba se koristiti za unoenje u tijelo s hranom. Ne smije se davati djeci. Moe unititi vatu i kaphu; uzrokuje krvne neistoe. Uzeto u malim koliinama (jedna liica sa zainom haradc), moe unititi gliste, pomae kod konih Oboljenja i kod unutarnjih ireva. Koristi se kao ulje za masau, a pomae i u ouvanju tjelesne topline. Stoga se koristi uglavnom za vrijeme hladnih mjeseci kao ulje za masau. Ulje e n j a k a Zgnjeiti dvije glavice enjaka i staviti jednu veliku licu sezamovog ulja i to skuhati. enjak ostavite u ulju. Prije upotrebe valja podgrijali. Ulje k l i n i a Skuhajte pet cijelih klinia u jednoj velikoj lici sezamovog ulja i ostavite klinie- u njemu. Pri upotrebi ulje treba bili toplo.

Ulja
Ayurveda preporuuje upotrebu ulja kako za unoenje u tijelo tako i za vanjsku masau. Ulje o d s j e m e n a s e / a m a Kontrolira vatu ( 8 0 % od svih oboljenja su po svojoj prirodi poremeaji vate). Daje snagu zglobovima, unitava gliste (jedna lica na pola alice tj. oko 1,2 dl tople vode dnevno), pomae u formiranju vrste stolice (kod proljeva) i pomae u ouvanju sala u tijelu (za vitke o s o b e ) . Viak moe stvoriti preobilnu kaphu, izazvali kona oboljenja, tetiti oima. U tijelu izaziva osjeaj topline. R i c i n u s o v o ulje Gorko je, Ljuto i slatko. Kontrolira vatu i kaphu. U tijelu izaziva osjeaj topline, a takoer ima sposobnost prodiranja, penetracije. Sprjeava pojavu herenije (kile), irenje eluca i vode u testisima.

Leguminoze (mahunarke)

Jeam
Suh je, lagan i kontrolira kaphu. Koristan je kod oboljenja bubrega.

Mung grah (Phaseolus radiatus ili P. aureus)

Madhura rasa i shita virya (slatko i hladi). Kontrolira sve doshe i Ayurveda ga vrlo preporuuje.

Ria
Madhura rasa i shita virya (slatko, hladi). Dobar za sve tri doshe.

Obini grah (Phaseolus vulgaris, kidney bean)

Poveava vatu i malu (izmet) i teko se probavlja. Da bi se odstranio ovaj lo efekat, moe se popraviti sa putar-mlijekom.

Lako se probavlja, odstranjuje umor i neraspoloenje. Koristi se za osposobljavanje o s o b e nakon bolesti (u obliku tekue kae) i kod poviene temperature.

Proso Lima grah (Phaseolus limensis, Lima bean)

Stvara vatu. Koristan kod oboljenja kaphe. Lako se probavlja. Podrijetlom iz tropske june Amerike. Poveava vatu i pittu, krv, majino mlijeko, sjeme i mokrau. Pomae odstranjivanju otrova i otoka, smanjuje kapha. Dobar je i za vid. Ne treba ga jesti e e od jednom tjedno. Povre

Plavi mali patlidan (japanska sorta)

Madhura rasa (sladak). gliste. Poveava vatu i pitu, a smanjuje kaphu.

Lea (Lens culinaris)

Poznato je kao vegetarijansko meso. Poveava kapha i pittu i kontrolira vatu. Ushna virya (toplo), stvara sjeme i malu (izmet) te moe dovesti do prijevremene ejakulacije (izbacivanje sjemena). itarice

Koristi se kod kalja. Treba ga jesti bez koe, jer inae moe stvoriti

Veliki plavi patlidan

Tikta i kashaya rasa (gorak i o p o r ) , ushna virya (grije). Poveava pittu, a kontrolira vatu i kaphu.

Sjeme sezama
Madhura i tikta rasa (slatko i ljuto). Poveava pittu i jataragni.

Gorka dinja
Katu rasa (ljuto). Naroito se preporuuje za oboljenja kaphe (kao to je e e r n a bolest).

Dobro za kou i kosu. Starije sjeme se lake probavlja.

Penica
Madhura rasa i shita virya (slatko, hladi). Kontrolira vatu i pittu, a poveava kaphu. Izgrauje dhatuse, daje snagu i teinu tijelu. Podmazuje, a naroito koristi u izgradnji kotanog tkiva.

Draguac (grbac - Nasturtium officinale)

Unitava pittu i salo. Preiava krv, ima iste osobine kao i pinat (Vidjeti pod pinat).

pinat
Kontrolira pittu, pravi novu krv i poveava mokrenje. Pomae u poremeajima mokranih kanala. Teko se probavlja, ali oslobaa od zatvora.

Repa
Ukoliko se jede sirova, remeti sve doshe. Kada se kuha sa sezamovim uljem, kontrolira vatu i dobra je za astmu, sinuse, glas i kaalj.

Mrkva
Madhura i tikta rasa (slatka i gorka). Poveava pittu, remeti jetru i izaziva zatvor.

Krastavac
Poveava pittu i mokrau. Dodat jogurtu u raiti (vrsta salate - vidjeti u vedskoj kuharici), postaje vrlo teak za probavu.

Gljiva
Prema Ayurvedi, ovo je jedno od nepoeljnih povra. Remeti ravnoteu svih dosha.

Ljetna tikva - bundeva (Dumlek-Cucurbita Pepo L)

Ayurveda je preporuuje kao najbolje povre za bolesne o s o b e . Treba je zainiti maslom i kimom. S maslom kontroliramo vatu i pittu i oboljenja vate i pitte. Kad je prezrela, moe poveati pittu.

Zelena salata
Odstranjuje otrove iz krvi i kontrolira pittu. Sok od svjee salate djeluje kao analgetik (protiv bolova); moe u sebe upiti bol od ugriza pele, svrab, osip ili ugriz korpiona, ukoliko se trlja na tom mjestu. Unijeta u tijelo dobra je kod ireva, gastritisa (upale eluca) i kolitisa (upale debelog crijeva). Uzima se 30 do 60 g svjeeg soka dnevno tijekom tri tjedna. Dobra je za sva pitta stanja.

Tikva
Kontrolira vatu i pittu. afrodizijak. Preporuuje se kod oboljenja bubrega, mokranih kanala i prostate.

Krumpir
Lak j e i suh. Viak poveava Vatu. Kada se sirovi krumpir izree i izgnjei, dobiva se sok koji unitava salo i koristi se kod pretjerane teine.

Karjiol i zelje
Kontroliraju vatu i pittu, a poveavaju kaphu. Kako bi se sprijeilo stvaranje plinova nakon jela, treba ih prokuhali u maslu. Takoer ovo povre iz islog razloga ne treba jesti uveer.

Asparagus
Dobar je za sve doshe.

Okra
Ovo povre, koje u Indiji zovu damini prsti, jako je hranjivo. Poveava sve dhatuse. Mlada, manja vrsta je najbolja. Korijen okre, kad se kuha u vodi do guste paste, zatim procijedi i sok popije, jako je koristan kod eerne bolesti i cistilisa (zapaljenjc mokranog mjehura i uretre). Vrhovi okre se mogu isjei i trljati do pojave guste teku i n e koja se koristi za ovu terapiju.

Rotkvice
Poveavaju pittu, a smanjuju kaphu i vatu. Njeni zeleni listovi se koriste kao diuretik (izaziva mokrenje).

Koriandar

(Conundrum

sativum)

Bijeli luk - enjak (Anium sativum L.)

Tikta rasa i Ushna virya (gorak i grije). Poveava pitu, a kontrolira vatu i kapha. Ova biljka sadri ulje, aromatina je, ljuta, gorka i otra. Koristi se kao lijek kod hemeroia, glista, e e r n e bolesti, zapaljenja sinusa i lomova kostiju. Stimulira rad srca i olakava plinove. Dobar je za probavu i apsorpciju; korisna je biljka i za pomlaivanje. Mnogi ljudi koji slijede neki put duhovnoga razvoja kau da je enjak radastian (koi duhovni rast) i da ga ne trebaju uzimati oni koji vjebaju duhovne tehnike. enjak potie spolnu energiju i ne savjetuje se onima koji ive u celibatu. No bez obzira na duhovne kontrainikacije, enjak je vrlo djelotvoran kod vata poremeaja. Budui da zagrijava, od p o m o i je lijekom kinog perioda i zimi. Takoer ublaava boli u zglobovima. Meutim, enjak nije dobar za IjUde pitta konstitucije, jer je ljut i trpak. Ova je biljka protureumatina, a moe se koristiti i kod suhog kalja ili kod kongestije. Vrlo je djelotvorna kod glavobolje uzrokovane boleu sinusa, te boli ili zujanja u uima. U lijeenju tekoa s uima, kapne se tri do etiri kapi enjakova ulja u uho ili se uho napuni tim uljem preko noi i zaepi vatom. Do jutra e bol prestati. enjak ublauje i zubobolju. Osjetljivi zubi ili zubno meso koje se povlai sa zuba mogu se masirati uljem enjaka. Svjei se enjak moe koristiti za kuhanje. ini hranu ukusnom i lake probavljivom jer razbuktava agni, Svjei enjak je protuvata ili protukapha djelovanja. Moe se koristiti kao vru oblog na hemeroide ili bilo koju drugu oblast u kojoj treba kontrolirati kaphu ili valu. Ne treba se koristiti lijekom trudnoe.

Postoje dva oblika koriandra. Jedan je svjea zelena biljke, a zove se cilantro. Drugi je suho sjeme koriandera. To je aromatska i stimulativna tvar koja potie probavu.

Lie

korijandera

Svje korijaner je madhura i tikta rasa te shita virya (sladak i gorak, hladi). J a k o je koristan u odstranjivanju vika pitte. Svjei je sok koriandera koristan kod osipa i dermatitisa, j e r ima protu-pilla svojstva. Moe se slavili na kou u obliku kaaste mase da bi se uklonile kone upale. Takoer isti krv. Diuretik je i odstranjuje osjeaj gorenja. Kada se svjei listovi izmrve i od njih napravi ehatni, dobija se najbolje jelo za poboljanje apelila.

Sjeni e k o rij a ud era

Otklanja plinove, kolike i pittu. Ima i svojstvo da hladi. Koriandar je prirodni diuretik i moe se uzeti pri osjeanju peenja pri mokrenju. U tu svrhu pripremile aj tako da sjemenke stavite na cjedilo i prelijete ih vruom vodom. Taj aj ini mokrau Iunatijom. Koristan je i za pospjeenjc vjetrenja kod slabe probave, zatim kod munine, morske bolesti i kod povraanja.

Ljuta paprika (Fructus capsici)

Ta ljuta i paprena domaa biljka esto se koristi pri kuhanju. Razbuktava oganj probave i potie apetit. Pojaava cirkulaciju i potie znojenje. Pomae u pranjenju crijeva i unitava gliste i parazite. Koristi se kod prehlade, kalja i kongestije. Ta mirodija proiava debelo crijevo i znojne lijezde. Moe se uzimati i u kapsulama. Dvije kapsule dva ili tri puta dnevno pomau rastvaranju krvnih ugruaka. Korisna je kod rata i kapha poremeaja, ali ne i kod pitta poremeaja. Ljuta paprika pomae smanjenju teine hrane, ini ju lakom, ukusnom i omoguuje lako apsorbiranje. Treba ju koristiti s leom i sirom. Slino djelovanje ima chili i feferon.
fit

Crveni luk (Anium epa)

Crveni je luk snano sredstvo koje nadrauje osjetila. Ljut je i aromatian. Pare luka sadre amonijak koji nadrauje oi i izaziva suzenje nosa i oiju. Ako se netko osjea klonulim ili smetenim, luk e mu, izmrvljen u komadie i inhaliran. pruiti olakanje. Luk pomae probavi i potie spolnu energiju. To je raaslina hrana i ne savjetuje se onima koji se pridravaju celibata kao duhovne discipline. Kuhani je luk sladak i manje ljut. Ako se primjeni kao topli oblog na i r na koi, ir e [niknuli. Visoka groznica i grenje koje je prati, mogu se ublaiti lako da se naribani sirovi luk, zamotan u tkaninu, stavi na

elo ili abdomen. Luk e ublaiti akutni napad epilepsije, ako se inhalira kroz nos ili se upotrijebi kao kapi za oi. Takoer pomae u smanjenju holesterola i dobar je kao osvjeiva za srce. Djelovanje je luka takvo da smanjuje lupanje srca. Pola alice svjeega soka od luka s dvije lice (male ajne) meda ublait e astmu, kaalj, greve, muninu i povraanje. Unitit e i crijevne gliste. Naribani luk s pola ajne liice kurkume i pola liice karija, ublait e boli u zglobovima ako se primjeni kao pasta, te namaze na oboljeli zglob.

svjei papar u zrnu. Crni papar pomae kod oteklina. Kao sredstvo protiv osipa koristi se prstohvat mljevenog papra pomijeanog s maslom i primijenjuje se povrinski. Crni papar je otar i ljut, no pomijean s ghijem ublauje pitta poremeaje, kao to su dermatitis i osip.

Morska sol
Morska sol ukoliko se troi umjereno, kontrolira sve tri doshe. Viak soli, moe se infiltrirati u sve djelove, poveati kaphu i pittu, a unititi vatu. Moe se koristiti kao topli melem za otvaranje apscesa ili ireva. Mnogi ljudi koriste morsku sol da poboljaju okus hrani, meutim ona ima i ljekovita svojstva. Morska sol sadri vodu i usputni je produkt mora. Ona pobuuje i pojaava pittu i kapha, jer sadri vodu i vatru. Pri kuhanju treba koristiti samo male koliine. Morska sol oslobaa vjetrove i nadutost abdomena (trbuha), isti usta, potie luenje u probavnim kanalima i pomae probavu. Morska se sol moe koristiti i za ublaenje vanjskih oteklina. Treba ju zagrijati u tavi i staviti u platnenu vreicu. Tada se moe primijeniti izvana kao oblog. Morska je sol i prirodni ublaiva boli i moe se koristiti povrinski za lokalnu primjenu na b o l n o m e mjestu. Takoer pomae izluivanju vode. Stavite nekoliko kapi koncentrirane otopine morske soli u nos da biste proistili kapha dosha i oslobodili se zaepljenosti nosa.

Zaini Kim (kumin) (Caru/n carvi L.)

To je aromatina biljka blago gorka i trpka okusa. K i m je tikta rasa i ushna virya (gorak i ugrijava). Poveava pittu, a kontrolira vatu i kaphu. Stimulans je i proiiva krvi. Smanjuje otekline i unitava gliste. Dobar je diuretik i naroito je dobar poslije poroaja jer smanjuje otok maternice i poveava majino mlijeko. Smanjuje otok kod laktacije, pomae kod proljeva i plinova. Potie probavu i poboljava okus hrani. Takoer pospjeuje luenje probavnih sokova. P r e p e e n i mljeveni kim s uspjehom se koristi kod crijevnih smetnji kao to su proljev ili dizenterija. Za takva oboljenja uzme se prah od nekoliko samljevenih zrnaca kima sa svjee pripremljenom stepkom (putarmlijekom). K i m ublaava i greve u trbunoj upljini. Vrlo je djelotvoran kod pitta i kapha poremeaja.

Soda hikarbona
Ako se kuha slanutak ili crni grah (ili neka druga vrsta mahunarke) sa sodom bikarbonom, uinit e ih lakim za probavu i skratiti vrijeme kuhanja. Da bi se otklonili suviak kiseline, plinovi i probavne tekoe dobro je popiti au tople vode sa sokom od pola limuna i prstohvatom sode bikarbone. Pola ae sode u vodi za kupanje pomae cirkulaciji i ini kou mekom. Soda otklanja upale na koi, osip i odrava zdravlje i istou koe.

Papar crni (Piper nigrum) Crni biber

Tikta rasa (gorak i ugrijava). Poveava pittu, a kontrolira vatu i pittu. Stimulans je i ekspektorans (pomae izbacivanje sluzi kaljanjem). Koristi se kod zatvora i prehlada nastalih usljed vrlo slabe vatre probave. Poboljava probavu i djeluje negativno na stvaranje ama (neprobavljena hrane koja vri i postaje otrovna). Ovaj zain je ljut i otar stimulans koji pomae rasplamsati agni. Pojaava luenje probavnih sokova i poboljava okus hrani. Koristi se kod opstipacije, kod suhih hemoroida, vjetrova i gubitka apetita. I ovaj se zain moe uzeti s malo meda za suzbijanje glista u debelom crijevu. Treba koristiti samo

Sjeme

slaiceI goruice

Poveava pittu i moe izazvati rakta pitta (krvne neistoe uslijed vika pitte u krvi). Kontrolira vatu i kaphu. Koristi se kod glista i kod

oboljenja grla. Crna goruica (Brassica nigra L.). Crna je goruica vrlo ljuta, paprena, otra, prodornog okusa i uljasta. Sjeme se koristi kao domaa mirodija. Rasplamsava agni i neutralizira toksine. Meutim, treba je paljivo uzimali jer pojaava pittu. Goruica djeluje kao ublaiva boli i smanjuje bol miia. To je lijek za smirivanje vjetrova i ublaenje kongestije. Prah goruice izmijean s vodom moe se koristiti kao oblog. Ne smije se staviti direktno na kou, jer se mogu pojaviti mjehurii. Za ublaivanje bolova u zglobovima i kod boli u grudima smjesa se namaze na tkaninu koja se onda stavi na kou. Goruica se moe koristiti za parenje da bi se smirilo grenje miica. Zamotajte sjeme goruice u platnenu vreicu i stavit sve zajedno u vruu vodu. Zatim umoite ruke i stopala u vodu kako biste se oslobodili bolova u zglobovima ili boli u miiima. Sjemenke goruice pomijeane s vodom oputaju miie. Goruica se moe koristiti pri kuhanju ili peenju. Zagrijte sezamovo ulje u tavi. Kada je vrue dodajte sjeme goruice (otprilike dva prstohvata) i prite s lukom, enjakom i povrem, koje tada postane vrlo lagano i lako probavljivo. Goruica se moe koristiti i kod loe probave, naimanja abdomena i nelagode izazvane neurednom probavom.

tnje kao to su prehlada, mrcanje, kongestija, a napose kongestija grla. Za odstranjivanje glavobolje pripremite smjesu od pola ajne lice umbirovog praha pomijeanog s voom. To ugrijte i utrljajte na elo. Ova e smjesa izazvati blagi osjeaj topline i otklonit e glavobolju. umbir se moe koristiti i kao zain kod kuhanja. Osobito je prikladan za hladna vremena. Zainjena umbirom, hrana postaje laka i jednostavnija za probavljanje. umbir e p o m o i u proiavanju crijeva i potaknut e zdravo gibanje utrobe. Moemo ga primijeniti i povrinski na bolne zglobove i miie. On potie cirkulaciju i otklanja bolove time to p o k r e e blokiranu energiju. Kod bolova u tijelu preporuuje se umbirova kupka. Naribani se umbir stavi u komad tkanine i privrsti za slavinu tako da kroz njega t e e vrua voda. Ova "umbir-voda" oslobaa boli i ima osvjeavajue djelovanje. Prah se moe utrljati u stopala da se ugriju i povratiti cirkulacija. Svje korijen pomae kod pretjerane debljine, astme i kalja. Recept za yogi aj od dumbira

umbir/Djumbir/Djindjer,

(Zingiber

officinalis)

Tikta i madhura rasa (gorak i sladak). Kontrolira kaphu i vatu. Ova se biljka moe koristiti svjea ili osuena. Oba su oblika aromatina i ljuta (otra). umbir je stimulans i karminativ. Svjei dumbir sadri vie vode i blai je. Osuen i samljeven u prah jai je i otriji, snanijeg i prodornijeg djelovanja. aj od svjeeg dumbira dobar je za ljude vata i pitta grade. Suhi je dumbir snaan i odgovara ljudima kapha grade jer je velike koncentracije. umbir izaziva znojenje, rasplamsava agni, neutralizira toksine i pomae probavu, apsorpciju i asimilaciju hrane. umbir pomae pri upali grla, kod o b i n e prehlade, kongestije i kod problema sa sinusima. umbirov prah pomijean s toplom vodom moe se uzimati s medom. Naribani, svjei umbir s malo enjaka moe se jesti za uravnoteenje slabog agnija. Ova e mjeavina rasplamsati agni i apetit e se vratiti. Prstohvat soli u pola ajne lice naribanog svjeeg dumbira takoer djeluje kao sredstvo za otvaranje apetita. umbir je najbolji domai lijek za kapha sme-

Pomijeajte dvije ajne liice svjee naribanog dumbira, etiri sjemenke kardamoma, osam cijelih klinia, cijeli pruti cimeta i osam alica vode. Kuhajte dok ne preostane polovica vode. Kada se mjeavina ohladi, dodajte tri decilitra kravljeg mlijeka i popijte.

Fenegrik
Kontrolira vatu, pittu i visok krvni tlak. Naroito se preporuuje mladim majkama nakon poroaja kako bi se smanjila o t e n o s t matern i c e i smanjili plinovi. Kao melem smanjuje otok i upalu, koristi se kod proljeva, kolika i plinova.

Sjeme fenela ili komoraa (Foeniculum Vulgare Min.)

Regulira menstrualni ciklus; otklanja napuhavanje trbuha i crijevne greve. Vie o komorau u poglavlju "Ljekovite trave".

Harade

(hindu

naziv)

i dva prstohvata soli u ai tople vode. Kurkuma ima i protuupalna svojstva. Kod raznih oteklina, prignjeenja, kod ozljeda koe, primjenjuje se pasta kurkume. U pola ajne liice kurkume dodajte prstohvat soli i stavite na bolno mjesto. Bol, otekline i upale brzo e nestati. Kurkuma je korisna i za lijeenje dijabetesa. Ako se nakon svakoga jela uzimaju 4-5 kapsula, koliina e se e e r a u krvi vratiti na normalu. Tamarind Amala rasa, ushna virya (kiselo, grij ). Zreli tamarind, poveava pittu i kontrolira kaphu i vatu. Diuretik je (izaziva mokrenje) stimulira jetru i dobar je za srce. Nana/Metvica (Mentha Piperita (L.) Huds.)

Kashaya i madhura rasa, ushua virya ( o p o r i sladak, grije). Kontrolira kaphu i vatu, i koristi se kod grudnih bolesti, glavobolja, starih groznica, konih oboljenja i prejakog znojenja. Asafoetida (Ferula asafoetida)

Ova aromatina tvar, smola, dobivena iz drveta osvjeavajuih je svojstava. Poveava pittu i kontrolira vatu i kaphu. Pomae u stvaranju izmeta i smanjuje sve vrste trbunih oboljenja. Kod beba se koristi protiv bolova u trbuhu u vidu vanjskog lokalnog nanoenja (Vidjeti 5.1.7. "Trudnoa i njega djece"). Upotrebljcn u hrani kao zain, pomae probavi. Ljepilo se pri u ghiu i od njega se prave tablete. Koristi se kod kolika, astme, kalja, zatvora i crijevnih greva. Dobro je sredstvo za iskaljavanje i prirodni je laksativ. Prstohvat asafoetide kuhan s l e o m pomae probavi. Razbuktava agni, uklanja toksine i oslobaa od boli. Takoer oslobaa vjetrove iz debeloga crijeva. Ako se pojavi bol u uhu, moe se u nj staviti malo asafoetide umotane u komadi vate. Njeno e vas ishlapljivanje osloboditi boli. Kurkuma, turmenk (Curcuma longa)

Madhura rasa (slatka). Prokuhana voda od metvice (aj od metvic e ) koristi se kod trbunih bolova i problema sa elucem. afran (Crocus Sativus L.)

Tikta rasa (gorak), poboljava ten, a dobar je i za bolesti oiju. Proiava krv, pomae pri prehladi kod djece. Dobar za p o r e m e a j e jetre, bolnu ili neredovitu menstruaciju, bjelo pranje. Utrljava se na grudi kod upale plua. Kardamom sjeme (Elettaria cardamomum)

Istono indijska biljka iz porodice umbira iji se korijen u obliku praha koristi kao uta boja ili kao zain, kao i u medicini. 'Tikta rasa, ushna virya (gorak, ugrijava). Kontrolira sve tri doshe, naroito kaphu. Vrlo je dobra za maternicu, a proiava i majino tijelo. Izvana: dobra za osipe, svrab, ekcem. Iznutra: za inhaliranjc, rastvara sluz. Kao hrana, proiuje krv. Ova aromatina biljka je stimulans i ima mnogo korisnih funkcija. Gorka je, malo ljuta i dobro proiava krv, a djeluje i kao tonik (osvjeavajue sredstvo), koje pomae probavu i oslobaa od kongestije. Umirujue djeluje na dina oboljenja, kaalj i astmu. Ublauje artritis i prirodno je sredstvo protiv bakterija. Kurkuma se moe dodati visoko proteinskoj hrani kako bi pomogla probavi i sprijeila stvaranje plinova. Korisna je za odravanje flore debelog crijeva. Za ublaenje upale mandula i kongestije u grlu kurkuma se moe grgljati. U tu svrhu pomijeajte dva prstohvata kurkume

Kontrolira sve tri doshe. Tonik za srce, ublauje gorui osjeaj, koristi se kod povraanja i vaan je sastojak ayurvedskih lijekova protiv kalja astme i bronhitisa. Deuretik, kada se uzima sa medom. Kardamom je aromatian, stimulativan i osvjeavajui. Takoer potpiruje oganj probave. Osvjeava um i potie srce. Blago je opor, sladak i pomalo ljut. Smije se koristiti samo u malim koliinama, posipan u aj ili na povre. Kardamom jaa srce i plua, oslobaa plinove i boli, otri um, otvara dine puteve i osvjeava dah.

Klini

(Caryophymis

aromaticus).

Voe Banana
Madhura rasa i shita virya (slatka i hladi). Poveava kaphu i sjeme, kontrolira pittu. Kontrolira preveliku kiselost. Vrlo je korisna kod krvnih neistoa i pomae kod unutarnjih ireva. Dijebetiarima se ne preporuuje jesti banane.

K l i n i je jo jedna aromatina biljna tvar, ljutog okusa, uljasta i otra. U suviku moe pojaati pittu. Pomlaiva, kontrolira sve tri doshe. Koristi se u bekovima protiv kalja, astme, tucanja, trbunih bolova i kod krvnih neistoa. K l i n i je prirodni olakiva boli. Zato se koristi kao lokalni analgetik kod zubobolje. U tu svrhu mali komadi vate n a m o i m o u ulje i potom stavimo u zubnu upljinu. K l i n i e p o m o i uravnoteiti vatu i kaphu. Moe se koristiti kao prah s povrem i voem. Prah klinia moe se uzimati za aj. Ako se aju od dumbira doda i prstohvat praha od klinia, uklonit e se poremeaj vate i kaphe. K l i n i e olakati kaalj, kongesliju, prehladu i probleme sa sinusima. Nekoliko kapi ulja od klinia mogu se dodati vreloj vodi, to e , ako se inhalira, pomoi kod zaepljenja nosa i kongestije. Kod suhog kalja preporuuje se vakati komadi klinia sa utim e e r o m u kristalima. uti se e e r preporuuje da se pitta ne bi poremetila, a i zato to je klini ljut i stvara osjeaj gorenja jezika.

Urine
Nezrele urme poveavaju pittu, dok je zrela urma kontrolira i proiava krv, ukoliko se jede sa malo masla. I urme poveavaju kapha i sjeme. Ne treba ih jesti svakodnevno, osim za vrijeme hladnih zimskih mjeseci.

Crne
Poboljavaju ra.

groice

kvalitetu krvi i kontroliraju pittu u krvi. D o b r e su za

Cimet

(Cinnamomum

ceylonicum).

oi, za odstranjivanje trovanja, zadaha iz usta, a pomau i kod zatvoTakoer se koriste kod tekog disanja, astme i kod tuberkuloze. Prije uzimanja ih treba namoiti u vodu da nabubre.

Poveava pittu, a kontrolira kaphu. Ova aromatina biljka pospjeitelj je protuseptikih i osvjeavajuih svojstava. Hlago je ljutoga i trpkoga okusa. Djelovanje na tijelo je toplo. Cimet je dobra biljka za ctoksifikaciju. Stvara svjeinu te snagu i okrepljuje tkiva. Djeluje i kao ublaiva boli. On pomae kod vata i kapha poremeaja, a moe pomoi i kod pitta oboljenja ako se uzima u malim koliinama. Meutim ako se uzima previe, poremetit e pittu. Cimet razbuktava oganj, pomae probavi i ima prirodna proiavajua svojstva. Uz to potie i znojenje. Koristan je kod prehlade, kongestije i kalja. Proiava usta i grlo, koristi se kod oboljenja grla, laringitisa. (upala glasnih ica), kod kalja, sinusitisa, itd. Cimet, karamom, dumbir i klini uzimaju se zajedno kao aj protiv kalja, kongestije i za poboljanje probave. Treba ih uzimati u malim koliinama, po jedan prslohvat od svakoga.

Smokve
Svijee smokve su dobre kod krvnih neistoa, kalja i problema u grudima. Kontroliraju vatu i pittu. Suhe smokve treba potopiti u vodi ili prokuhati u mlijeku, time se dobiva vrlo ukusan i hranjiv napitak za djecu.

Bademi
Kontroliraju vatu i pittu, a poveavaju kaphu. Naroito su dobri za mozak. Moe se uzeti 8 do 10 badema dnevno, prethodno preko noi potopljenih u voi, a koica se skida prije jela.

Recept

za

bademov

napitak

nja i koristan je za usta i grlo. Kisela sorta je takoer vrlo dobra, ali treba se uzeti sa solju. Dobar je kod dizenterije.

Ostaviti deset badema u vodi preko noi. Ujutro skinite ljuske. Stavite bademe s aom toploga mlijeka u mikser. Dodajte po prstohvat praha kardamoma i svjee samljevenog crnog papra i jednu ajnu licu meda. Mijeajte pet minuta velikom brzinom i popijte. Ovaj napitak pojaava energiju i ojas.

Mango
Nezreli mango poveava vatu i pittu a zreli kontrolira vatu i kaphu. Slatko zrelo v o e manga se smatra glavnim medu svim v o e m . Tonik je, stvara rasu (limfu), krv i sjeme. Moe se jesti sa itaricama ili mlijekom. Ukoliko dovodi do pojave plinova, treba ga poprskati s malo praha dumbira i masla.

Orasi
Svje orah je o p o r i poveava vatu, dok je stari orah sladak, kontrolira vatu i stvara rasu (limfu).

Orai (Muskatni orai,

Myristica fragrans)

Groe
Slatke sorte poveavaju rasu (limfu) i krv. Kisele sorte su dobre za podsticanje apetita i pomau u probavi.

To je oraasti plod malajskog drveta. Aromatini je stimulans. Koristi se da bi se poboljao okus ajevima i mlijeku. Pridodan mlijeku koristan je kao osvjeavajui napitak za srce i mozak. Koristi se i kod spolne n e m o i . Orai je djelotvoran i u lijeenju nedostatka kontrole nad mokrenjem, o p e slabosti, proljeva, vjetrenja i tupe boli u abdomenu kao i kod gubitka apetita i poremeaja jetre i slezene. Ora i je sredstvo za oputanje, i omoguuje prirodni san, te se stoga i koristi kod nesanice. Treba ga uzimati umjereno i smiju ga koristiti samo odrasli, zbog vrlo snanog djelovanja i to samo prstohvat odjednom. Vrlo je koristan za ljude vata i kapha konstitucije, ali ga ljudi pitta konstitucije moraju uzimati oprezno, samo u vrlo malim koliinama. Napomena: svo gorko oraasto voe je balo jesti. vrlo otrovno i ne bi ga tre-

Lubenica
Kontrolira pittu i kaphu, a remeti vatu. S medom ili e e r o m moe kontrolirati vatu. Kontrolira pittu i ed, a poveava mokrau. Oguljene sjemenke se mogu jesti sirove ili kuhane sa solju kao dobar diuretik za odstranjivanje pitte.

Kantalupa (vrsta dinje)

Kontrolira pittu i kaphu, a remeti vatu. S medom ili e e r o m moe kontrolirati vatu.

Kokosov orah
Tonik, proiiva mokranih kanala, poboljava kvalitetu krvi. Kokosovo mlijeko je hranjivo, hladi i poveava sjeme.

Marelica
Svjea marelica smiruje pitta i vata poremeaje i odstranjuje otrove. Suene takoer kontroliraju pittu i kaphu, ali remete vatu.

Nar/Mogranj/Sipak
Slatka sorta je laka, opora i kontrolira sve tri doshe. Svje je sok tonik za srce, grlo i eludac, dobar za probavu, uklanja osjeaj gore-

Jabuka
Madhura i kashaya rasa (slatka i o p o r a ) . Kontrolira/;/// i vatu, ali u suviku remeti vatu. Koristi se pri proljevu, dizenteriji jer poma-

e formiranju stolice. Takoer je korisna koci anemije. Moe izazvati blagi zatvor.

Lajm
Kada se kao svje sok uzme s toplom vodom, kontrolira vatu i pittu; ali kada se uzme sa hladnom vodom, poveava vatu. Proiava grlo, poboljava glas, poveava apetit i dobro dijeluje na srce. Kod debljanja, preporuuje se uzimanje svjeeg soka u toploj vodi s medom, kako bi se smanjila kapha.

5.2.6.

Zaini koji mogu sprijeiti neeljeno djelovanje neke hrane

Kada na trnici ili u trgovini nema one hrane koja odgovara naem tijelu, tada m o e m o kupiti ono to ima i upotrijebiti odgovarajue zaine koji mogu sprijeiti neeljeno djelovanje kupljene hrane na nae tijelo. T r e b a m o samo paziti na koliinu preporuenih zaina. Prema Avurvedi slijedi tabela.

RJENIK

Akne: Upala koe na vratu, licu, ramenima i gornjem dijelu leda. Alergija: To je bolest metabolizma ( p o r e m e e n a vatra probave agni), to ozrokuje smanjeni umunitet i ini tijelo osjetlivo na odreenu hranu i druge tvari u okolini (praina, pelud...). medicina: Zapadnjaki sustav lijeenja lijenikim sredstvima i kirurkim postupcima koji djeluju protivno od postojeih znakova bolesti. Analgetik: Tvar koja ublauje bol.

Alopatska

Anemia: Slabokrvnost il smanjeni broj crvenih krvnih tjeleca. Antacid: 1>ar koja smanjuje povienu kiselinu u elucu. Daje se za lijeenje gastritisa, ira na elucu i dr. Artritis: Bolest upale zglobova praena bolovima i oteklinom. Astma: Bolest koja se oituje u napadu tekog i kratkog disanja, gubitka daha, hripanja i kaljanja (suhog ili s izbacivanjem sluzi). Atrofija: Bolest krljanja cijelog tijela ili pojedinih dijelova. Basmati ria: Najkvalitetnija vrsta rie s istoka, koristi se neglazirana. Ne naruava doshe, vrlo je lagana, finog okusa i mirisa. Brahmi: tica). Zaine treba koristiti za vrijeme pripremanja ili tijekom uzimanja hrane. Bronhitis: Upala sluznice u bronhijima. Bronhije su ogranci dunika od hrskavinih prstenova. Sanskritski naziv za biljku Gotu-Kola (Hvdrocotvle asia-

Bursitis Cervicitis:

(Burzitis):

Upala

vezivnog maternice.

tkiva

oko

zglobova.

Flora: Medicinski se odnosi na vrlo vane zdrave bakterije koje su prisutne u razliitim dijelovima tijela, naroito u probavnom traktu. Gastrointestinalni trakt: Svi probavni organi p o e v od za vakanje, gutanje, probavu, apsorpciju i eliminaciju. organa

Upala grlia

Cistitis: Katar (upala) mokranog mjehura. Charak: Veliki ajurvedski lijenik koji je napisao klasino djelo Ayurvede - Caraka samhitu. Defekacija: Pranjenje crijeva ili "stolica". de". Dehirdacija: Gubitak vode iz tijela. Pravljenje velike "nu-

Giht: Bolest metabolizma praena upalom zglobova, hrskavice usne upline i bubrega zbog kristalinog taloga mokrane kiseline. Hemostatik: Tvar koja zaustavlja krvarenje.

Hiperemija: Preobilje krvi u sudovima nekog dijela tijela (navala krvi). Hipertenzija: Hipoglikemija: Povieni krvi pritisak. eera u krvi.

Dekokt: Uvarak ili ljekoviti napitak od kuhanih trava. Dermatitis: Upala koe praena crvenilom, boli i svrbeom. Diabetes: Bolest koja se oituje u povienoj razini eera u krvi, pojaanom luenju urina i drugo. Uzrok je p o r e m e e n metabolizam i stoga smanjeni imunitet tijela. Diuretik: Tvar koja potie luenje mokrae. Dizenterija: Teka zarazna bolest koja se oituje upalom debelog crijeva i krvavim proljevom. Edema: Bolest oticanja pojedinih dijelova tijela zbog zadravanja prevelike koliine tekuine u tijelu. Ego: J a , jastvo ili osobnost. Emetik: Tvar koja izaziva povraanje. Endokrine hormona. Ezetna: Akutna ili kronina upala koe. lijezde: lijezde s unutarnjim luenjem odreenih

Pomanjkanje

Holesterol: tetna masna supstanca u kristaliziranom obliku. Kali-yuga: Vedski naziv za ovo doba. Za doba mrnje i licemjerstva; eljezno doba. Karma: Sanskritska rije a znai svako djelovanje. Karminativ: Tvar koja oslobaa plinove. oboljenje razliitih trbunih

Kolika: Bolni gr crijeva; naglo organa; jak i iznenadan proljev.

Kolitis: Kronina bolest pretjeranog luenja sluzi u debelom crijevu p r a e n a konstipacijom ili proljevom. Kongestija: Nagomilavanje ili navala krvi u odreenim dijelovima tijela, putem krvnih ila. Leukoderma: Lokalno gubljenje Nitrogeni: Duikova sol. pigmenata koe.

Nux vomica: Blaga tinktura opijuma. Daje se za smirenje. Patogeneza: Prvotni razvoj bolesti.

KORITENA LITERATURA

Peristaltika: Ritmika nesvjesna kontrakcija glatkih miica koja p o k r e e hranu kroz probavni sustav. Psorijaza: pitte. Genetski uzrokovana bolest koe zbog poremeaja

Reumatizam: Upale zglobova, ligamenata ili miica, praena bolovima ili o g r a n i e n o m sposobnou kretanja. Sinus: upljina u e o n o j kosti. Spondiloza: Bolest kimenoga stupa; kraljenjaka. nepokretnost i ukoenost

Tantrizam: Tantre dolaze od gospodina Shive. Danas su to uglavnom tibetanska budistika uenja koja tee neposrednom iskustvu prosvjetljenog jastva p o m o u simbola, vizualnih slika, ponavljanja mantri-tantri zvukova, propisanih pokreta, konrola disanja i drugih obreda. Tenditis: Upala tetiva.

Neobjavljena i neaidoriziranapredavanja A.C. Bhaktivedante Swami Prabhupada, 1978. Bhagavadgita kakva jest, A.C. Bhaktivedante Swami Prabhupada, Zagreb, 1 9 9 5 . Srimad-Bhagavatam (Pjevanja od 1 do 1 2 ) , A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, Samobor, 1 9 8 8 . Ayurveda The Science of Self-Healing, dr. Vasant Land, Lotus Pres, New M e x i c o , 1 9 8 4 . Perfect Health Chopra, 1 9 9 0 . Iscjeljivanje kristalima, uro Despot, Rijeka 1 9 9 7 . Kristalima do zdravlja, Osman Hasanpai, Zagreb, 1 9 9 2 . Ljekovito bilje i njegova upotreba, Richard Willfort, Mladost Zagreb, 1 9 7 4 . Vegetarijanska prehrana, Jak W. Lucas, Zagreb, Natural Healing Delhi, 1 9 9 6 . - Daily Health in the Indian Ayurvedic System, 1971. dr. Aja Thomas, Portland, Oregon. - Lijenik u kui, Stvarnost-Zagreb, Through Ayurveda, prof.dr. 1985. Rande, Subhash The Complete Mind/Body Guide, dr. Deepak

BILJEKA 0 PISCU

BHAKTIVEDANTA UDRUGA ZA ZNANOST I RELIGIJU

"Bhaktivedanta" Udruge za znanost i religiju osnovana je 1994. godine u Zagrebu, ali djeluje u cijeloj Hrvatskoj. Osnovali su je lanovi i simpatizeri vedske knjievnosti i filozofije. lanovi udruge su uvaene linosti iz oblasti znanosti, filozofije, religije i kulture u naoj zemlji (doktori, magistri, profesori i drugi). God. 1996. Udruga je pokrenula i svoj asopis "Karma" koji se prodaje na kioscima u Hrvatskoj. Kako je generalna metodologija znanstvenog prouavanja reduciranje svega na atome i molekule i njihove meusobne veze, ekstrapolacijom iz tih studija kemije, biologije, fizike, moderni znanstvenici pokuavaju objasniti itav spektar ivota - njegovo podrijetlo, djelatnosti, osjeanja, moralna naela, itd. samo u okviru mehanikih prirodnih zakona. Taj se koncept dalje proiruje na filozofiju, sociologiju i politiku. Ali kada se moderna znanost suoi s tekim moralnim pitanjima, ne moe dati zadovoljavajua rjeenja, jer nije u mogunosti generirati svjesnost iz kemijskih meudjelovanja. Ona se bavi samo prouavanjem bezosjeajne energije (atomi i molekule). Studija unutarnjeg jastva, prvobitne svijesti, ivota same osjctilne energije, ostaje tako neistraena. To nije iznenaujue poto je takva studija iznad konvencionalne empirijske znanosti. Da bi moderna znanost doista bila potpuna znanost, mora pripojiti tu ideju - mora postati teobiologijom. Teobiologija se primarno bavi znanou o svijesti s gledita da sve osjetilno ili ne, dolazi od "prvobitne svijesti". Teobiologija nije pokuaj isticanja religiozne dogme. Prije je pokuaj generiranja otvorenog i zdravog dijaloga meu znanstvenicima, uenjacima i velikim misliocima svijeta po pitanju znanja o podrijetlu i prirodi ivota i svijesti kao suprotnost isto materijalistikoj znanosti. Teobilogija predstavlja opsean i shvatljiv opis ivota, materije i njihovih djela, stoga prua istinski prihvatljiva rjeenja za dileme i probleme s kojima se svijet danas suoava. Stoga "Bhaktivedanta udruga za znanost i religiju" ima vrlo vanu poruku za sve slobodoumne

Stjepan agar - prosvjetni radnik, filozof, znanstvenik i pisac. Na Fakultetu industrijske pedagogije u Rijeci 1 9 6 8 . godine zavrava viu kolu gdje stjee zvanje nastavnika. Od 1967. godine radi u srednjim strunim kolama kao nastavnik. Fakultet industrijske pedagogije u Rijeci zavrava 1 9 7 4 . godine, gdje je stekao zvanje profesora. Tri godine je obavljao i dunost ravnatelja kole, a zatim 1 9 8 9 . odlazi za savjetnika u bivi Zavod za kolstvo. U novoj hrvatskoj dravi radi u Ministarstvu prosvjete i porta u svojstvu savjetnika. U svoje slobodno vrijeme uvijek je tragao da bi spoznao istinu. Ve od 1 9 7 3 . prouava razne knjige za bolje zdravlje i ivot. Tri godine se aktivno bavio hatha-yogom, a zatim je tri godine prouavao makrobiotiku. Od 1 9 8 7 . dolazi u kontakt s izvornim vedskim spisima. Od tada postaje ljubitelj vedske mudrosti. Posebno je ljubitelj ayurvedske znanosti ili vedske medicine. Odlazi u Indiju na daljnju izobrazbu. Odrao je niz javnih predavanja iz vedske mudrosti i Ayurvede. Godine 1 9 9 7 . stjee titulu brahmane, vjerodostojnog predavaa vedske filozofije i teologije. Pisac je kolskih programa, znanstvenih lanaka i eseja. Tajnik je Udruge za znanost i religiju "Hhaktivedanta" u Zagrebu. ivi i radi u Zagrebu.

164 ljude, mislioce, filozofe, znanstvenike, studente. Ona pokuava pribliiti j e d n o znanstveno, moderno i duhovno razumijevanje koje se moe izraziti u svim podrujima ljudskog razmiljanja i djelovanja. Takvo univerzalno duhovno razumijevanje nije samo izraz jedne odreene filozofije, religije ili kulture, ve naprotiv, transcendira i nadilazi granice koje nastaju u njihovim imenima. Udruga stoga polazi od vedske tradicije u kojoj se temeljno duhovno znanje iskazuje u svim razliitim vidovima ljudskog ivota. To ipak ne znai da su drugi pristupi iskljueni i mi ni u kom sluaju ne elimo ustvrditi pravo kako smo izabrali jedini put k toj temi. Ovim nainom elimo uiniti na izbor plauzibilnim i obrazloiti ga. Na toj osnovi m o e m o formulirati nae sljedee ciljeve: - predstaviti vedska kulturu i njezine razliite vidove predoiti itatelju razliite pristupe u razumijevanju vedskoga znanja - potvrditi vedske izjave ruku pod ruku sa suvremenim znanstvenim spoznajama formulirati vedsko znanje razliitim jezicima: jezikom prirodoslovca, filozofa, teologa, itd. iz vedskoga znanja dati impulse za razvoj i usavravanje razliitih alternativnih i znanstvenih podruja praktino primijeniti vedsko znanje u rjeavanju razliitih problema o spomenutim temama omoguiti dijalog koji premouje granice kulture, religije i svjetonazora, i tako omoguiti dostizanje sfere jednog univerzalnog duhovnog razumijevanja Svatko od nas posjeduje tu spremnost i tenju za nauavanjem novog i korisnog, jer na taj nain postajemo sposobni otkloniti vlastite nedostatke, predrasude i nesporazume. Nae je oitovanje da prava razmjena u svezi tih tema i njihova praktina primjena pronae plodno tlo, ne samo na papiru nego i izravno meu ljudima.

Kontakt: "Bhaktivedanta" UZR prof Stjepan Frana Bubano vi a 8, 10360 Sesvete Tel: 0 1 / 2 0 2 4 - 1 7 9 , 66-00-060

agar