U II 4596 2013 Obveznim Udzbenicima

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima(NN104/13),1
ZaprimljenonaUstavnomesudu 5.rujna2013. podbrojUII4596/2013 UstavnisudRepublikeHrvatske

Trgsv.Marka4 10000Zagreb
PrijedlogzapokretanjepostupkaocjenesuglasnostisUstavomizakonom Pravilnikaoobveznimudbenicimaipripadajuimdopunskimnastavnim sredstvima(NN104/13) sprijedlogomzaodreivanjeprivremenemjere

3x
Predlagatelj: Udruga Nastavnici organizirano, OIB 77576130540, Samoborska cesta 6, 10090Zagreb;sukladnolanku5.StatutazastupajetajnikDaliborPerkovi,prof. Donositelj spornoga akta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, OIB 49508397045,DonjeSvetice38,10000Zagreb(unastavku:Ministarstvo). 1.Orepetitivnostiovogapredmeta Predlagatelj je 29. svibnja 2013. bio predloio ocjenu ustavnosti i zakonitosti prethodnoga istoimenoga pravilnika, donesena 23. svibnja 2013., objavljena u Narodnimnovinamabr.65/13,kojijedonositeljopozvaosamo11danaodstupanjana snagu (NN 73/13). Zbog povlaenja toga pravilnika, Ustavni je sud rjeenjem UII 3117/2013 od 8. srpnja 2013. odbacio prijedlog ovdje predlagatelja za ocjenu prethodnogaistoimenogapravilnika. Meutim, donositelj spornoga akta 1. kolovoza 2013. donio je gotovo identian pravilnik (NN 104/13), na jednako nedemokratski i protupostupniki nain. Trei po redu pravilnik, za provedbu istoga zakonskoga lanka koji se u meuvremenu nije mijenjao,objavljenje14.kolovoza2013.tejenasnagustupio22.kolovoza2013. Razlozi ovoga prijedloga u bitnome su podudarni onima iz prijedloga od 29. svibnja 2013. Stoga se predlae da radi ekonominosti Ustavni sud ovomu predmetu priklopi oitovanje donositelja spornoga akta iz predmeta UII3117/2013, ako je ono tamo dano, i na osnovi toga oitovanja meritorno odlui o prijedlogu. U suprotnom prijeti opasnost da ministar stavi izvan snage i Pravilnik ija se ocjena ovdje predlae samo kakobiizbjegaonjegovustavnosudskinadzor. 2.Opravnominteresupredlagatelja Predlagatelj okuplja uitelje i nastavnike iz svih hrvatskih krajeva, iz razredne nastave i svih nastavnih podruja, koji su zainteresirani za hrvatski obrazovni sustav,
njegov razvoj i unaprjeenje. Rije je o neprofitnoj pravnoj osobi, nevladinoj organizaciji i strukovnoj udruzi graanskoga drutva koja je u javnosti prepoznata kao nezaobilazni imbenik u raspravama koje se tiu obrazovanja. Udruga je inicirala reformu pedagokoga sustava koju je do sada potpisom poduprlo vie od osam tisua uitelja i nastavnika u hrvatskih kolama. Mrene stranice Udruge tjedno imaju od 10 do50tisuaposjeta. Statutarne djelatnosti predlagatelja su: promicanje autonomije uitelja u odabiru udbenika, nastavnih sredstava i metodologije rada; sudjelovanje u kreiranju relevantnih propisa pomou inicijativa, peticija i prijedloga; suradnja s mjerodavnim dravnim tijelima (Ministarstvo obrazovanja) i pravnim osobama s javnim ovlastima (Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja); poboljanje drutvenoga i materijalnoga poloaja nastavnika; poticanje strunoga usavravanja nastavnika i meunarodne usporedbe obrazovnih sustava; suradnja s roditeljima u stvaranjusigurnogaozrajaunastaviputempredavanjairadionica;poboljanjeradnih uvjeta (opremljenost kola, broj uenika po razredu, jednosmjenski rad, ukljuenje uenika s tekoama); jaanje uloge nastavnika u stvaranju predmetnih kurikula (naukovnihosnova,nastavnihuputnikailiobrazovnika). 3.Brojnertveloeudbenikereforme Eksperimentiranje i samovolja iz Ministarstva obrazovanja u konanici se prebija preko lea 341.376 uenika osnovnih i 179.497 uenika srednjih kola (takvi su statistiki podatci o broju upisanih uenika Dravnoga zavoda za statistiku na dan 31. kolovoza2012.).Tih520.873uenika,njihovihroditelja,uiteljainastavnikavrijednisu strune pozornosti i pravde Ustavnoga suda, da upozori i zaustavi uporno nepravno normiranjeMinistarstvaobrazovanja. BuduliseudbenicidonosilipremaosporenomPravilniku,tijekomnjihovenajmanje etverogodinje uporabe, sve loe posljedice toga Pravilnika doivotno e osjeati 663.906djeceuHrvatskoj(polaznikaosnovneisrednjekoleijotrijunaratajakojie umeuvremenukrenutiukolu).(Kakosedolodotogabrojaobrazloenojeutoki3. prijedlogaUII3262/2013). 4.Prijedlogprivremenemjere Ministarstvo je donijelo sporni Pravilnik kako bi moglo provesti novi postupak odabira udbenika, to je ve pokualo nitavim upravnim aktom od 26. travnja 2013. Navodno je, usprkos jurisprudenciji Ustavnoga suda RH (rjeenje UIIIB2560/2013 od 20. svibnja 2013. NN 65/13) i Upravnoga suda u Zagrebu (pravomone presude od 11. srpnja 2013.), ponovno pokrenut novi ciklus odobravanja novih udbenika iako Ministarstvo nije donijelo ni objavilo odluku o tome da je, i kad je krajnji rok za podnoenje zahtjeva, odnosno kade biti objavljen novi Popis udbenika, novi Katalog udbenika i nova Konana lista udbenika. Cijeli se postupak odvija u tajnosti, daleko od oiju javnosti to posebno zabrinjava. Zbog toga prije opasnost da bi primjenom osporenoga Pravilnika mogle nastupiti teke i nepopravljive posljedice za ak etiri naratajadjece,uenikaosnovnihisrednjihkolaudravi. Teke i nepopravljive posljedice ogledaju se u opasnosti da se odgojnoobrazovnom sustavu nametnu, i to najmanje na etiri godine, novi udbenici zasnovani na starim nastavnim planovima i programima, sadrajno neprilagoeni XXI. stoljeu (jer moraju
slijediti stare nastavne planove i programe), neusuglaeni s novom strategijom obrazovanja; sve doneseno u nezakonito i okultno provedenom postupku, uz eklatantno krenje temeljnih naelademokracije, savjetovanja s javnou, iskljuivanje graana,uitelja,nastavnika,roditeljaiuenika. lankom43.UstavnogazakonoUstavnomsuduRH(NN99/99)propisanoje: Ustavni sud moe, do donoenja konane odluke, privremeno obustaviti izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa,ija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjemmoglenastupititekeinepopravljiveposljedice. Stoga se predlae da Ustavni sud tako i uini, privremeno obustavljajui izvrenje svih pojedinanih akata i radnji koje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i druga nadlena tijela poduzimaju na osnovi Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (NN 104/13), do donoenja konane odluke Ustavnoga suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom i zakonom toga pravilnika. Pravna praksa Ustavnoga suda u tom je smislu ustaljena rjeenjima: UI 763/2009 od 7. srpnja 2010. (NN 90/10), UI4763/2012 od 3. travnja 2013. (NN 43/13), UI14572013 od 11. travnja 2013. (NN 49/13) i UI3861/2013 od 16. srpnja 2013.(NN99/13). I.OFORMALNOJNEUSTAVNOSTIINEZAKONITOSTICIJELOGAPRAVILNIKA 5.PostupnikaneustavnostinezakonitostPravilnika Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (NN 27/10, 55/11 i 103/13) odreuje:
lanak10. (1) NaPopisuudbenikaipripadajuihdopunskihnastavnihsredstavanalazeseudbenicii pripadajua dopunska nastavna sredstva koji su Pravilnikom o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima utvreni kao obvezni i imaju pozitivno struno miljenje o usklaenosti s nacionalnim i predmetnim kurikulumom i Udbenikimstandardom. ... (4) Pravilnikizstavka1.ovoglankadonosiministarnaprijedlogstrunogpovjerenstva. (5) Struno povjerenstvo iz stavka 4. ovog lanka ima sedam lanova koje imenuje ministar, iz reda uitelja i nastavnika te predstavnika strunih udruga iz podruja odgojaiobrazovanja.
Te se zakonske obveze moraju bezuvjetno potovati jer se tiu postupnike valjanosti donoenja, a javnost ima pravo doznati tko je sastavio ovaj Nacrt prijedloga odnosno tko, imenom i prezimenom, kao lan Strunoga povjerenstva, predlae ministru da ga donese. Osim te nedvosmislene zakonske obveze, postoji i etika, struna i politika obveza jer naela dobre uprave, transparentnosti rada dravne uprave, odgovornosti prema javnom novcu i obavljanju javnih poslova za zajedniko dobro te predanost borbi protiv potkupljivosti zahtijevaju da javnost dozna tko je sastavljaopojedinepropisnike,paikonkretnenovostiuspornomPravilniku. 5.1.Nasuprottome,ministarjedonioPravilniknasvojuruku,anesukladnolanku10. stavku4.Zakonaoudbenicimazaosnovnuisrednjukolu,tj.to stvarnonijeuiniona prijedlog strunoga povjerenstva iz lanka 10. stavka 5. Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu. Izravnu zakonodavnu delegaciju, da Pravilnik donese bez
prijedloga strunoga povjerenstva, u konkretnom sluaju ministar nije imao; nije bio ovlaten na vlastitu pobudu donijeti ovaj Pravilnik. Time je prekoraio svoje ovlasti. ZbogtogajePravilnikucijelostinesuglasansodredbama: lanka 18. organskoga Zakona o sustavu dravne uprave (NN 150/11 i 12/13):
Ministri...donosepravilnike...zaprovedbuzakona...kadsunatoizrijekomovlateni,u granicamadaneovlasti.
lanka 5. stavka 1. Ustava: U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom,aostalipropisiisUstavomisazakonom. 5.2. Ministarstvo obrazovanja vie je puta, tako u pismu pomonici ministra za odgoj i obrazovanje od 6. srpnja 2013., kao i u javnoj je raspravi 10. svibnja 2013. (prilog 7, toka 1 uz prijedlog UII3117/2013 od 29. svibnja 2013.) i ponovno 22. srpnja 2013. najmanjeudvapodneska: Prilog 1, toka 1: Stella Gapar, Oitovanje od 22. srpnja 2013. na Nacrt prijedloga Pravilnikaoobveznimudbenicimaipripadajuimdopunskimnastavnim sredstvima Prilog 2, toka 1: Petar Marija Radelj, Oitovanje od 22. srpnja 2013. na Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima ipripadajuim dopunskim nastavnimsredstvima bezuspjeno upozoreno i pozvano da objavi imena lanova Strunoga povjerenstva zbog osnovane sumnje da ono nije utvrdilo prijedlog Pravilnika kao jedino zakonom za toovlatenoradnotijelo. Ministarstvo obrazovanja do danas se ogluilo o sve te pozive da objavi tko ini sedam lanova Strunoga povjerenstva, iz stalea uitelja i nastavnika i iz reda predstavnika strunih udruga iz podruja odgoja i obrazovanja, a koji da su predloili donoenjePravilnika. Ministarstvo obrazovanja tijekom tobonjega javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnou bilo je pitano, kad je to Povjerenstvo imenovano i kad je odralo sjednicu na kojoj je utvrdilo svoj Nacrt kao prijedlog ministru. Nikakva odgovora ni oitovanja na to. Stoga se ne moe pretpostaviti da je Struno povjerenstvo ipak bilo imenovano, makar potajice, i da je ono ministru predloilo donoenje Pravilnika. Zbog svega toga Pravilnik u cijelosti valja smatrati nesuglasnim zakonu. Ministarstvo obrazovanja ogluilo se i na upozorenje da bez tih informacija javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou ne moe biti transparentno, iskreno, kvalitetnonivaljano. 5.3. Da je Ministarstvo obrazovanja uspostavio Struno povjerenstvo i da je ono doista predloilo Nacrt prijedloga Pravilnika, Ministarstvo je o tom trebalo pravodobno obavijestitijavnost.Tojelegitimnooekivanjekojeproizlaziiz: lanka38.stavka4.UstavaRepublikeHrvatske(NN76/10):Jamisepravona
pristupinformacijamakojeposjedujutijelajavnevlasti.Ogranienjapravanapristup informacijamamorajubitirazmjernanaravipotrebezaogranienjemusvakompojedinom sluajutenunauslobodnomidemokratskomdrutvu,apropisujusezakonom.(atakvaje
informacijabilazatraena) lanka46.UstavaRH:Svatkoimapravoslatipredstavkeipritube,davatiprijedloge dravnimidrugimjavnimtijelimaidobitinanjihodgovor.(atakavjeprijedlogbio podnesen)
lanka77.Zakonaosustavudravneuprave(NN150/11i12/13)kojiodreuje:
(1) Odnosi tijela dravne uprave i graana temelje se na meusobnoj suradnji i povjerenju te potivanjudostojanstvaljudskeosobe. (2) Tijela dravne uprave duna su davati graanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pruati im strunu pomo u poslovima radi kojih se obraaju tijelima dravne uprave. (3) Tijela dravne uprave duna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvjetavatijeosvomraduputemsredstavajavnogpriopavanjailinadrugiprikladannain. (4) Davanje informacija uskratit e se kada se radi o klasificiranom podatku, ili je informacija zatienazakonomkojimseureujepodrujezatiteosobnihpodataka.
lanka10.st.1.toke8.Zakonaopravunapristupinformacijama(NN25/13):
(1)Tijelajavnevlastiobveznasunainternetskimstranicamaobjavitinalakopretraivnain: 8) zapisnike i zakljuke sa slubenih sjednica tijela javne vlasti i slubene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadlenosti.
5.4. Sve okolnosti upuuju da Struno povjerenstvo nije uspostavljeno. To potvruju, i to suglasno, svi prispjeli odgovori elnika strunih udruga iz podruja odgoja i obrazovanja. Naime, na pitanje je li Ministarstvo obrazovanja od njih zatrailo da predloe predstavnika za Struno povjerenstvo izl. 10. Zakona o udbenicima, jesu li gaodredili,jeligaministarimenovao,kadikoga,odgovorilisu: Vinjaestak,tajnicaUdrugeuiteljarazrednenastaveZvono9.srpnja2013.: Ne,predstavnikZvonanijeimenovanniukakvoStrunopovjerenstvo. JosipKliinovi,potpredsjednikUdrugeNastavniciorganizirano9.srpnja2013.: Ne.NitkoizNastavnici.orgnijeslubenopozvankaopredstavnikUdruge. SuzanaHitrec,predsjednicaUdrugehrvatskihsrednjokolskihravnatelja(UHSR) 9.srpnja2013.:Nismobiliukljueniuradnavedenogpovjerenstvanitiimamo podatkeonjegovomdjelovanju. JasenkaJonji,ravnateljicaHrvatskezajedniceosnovnihkola(HZO)10.srpnja 2013.:Nitkonasnijekontaktiraoniimenovaoniukakvopovjerenstvo. NikicaMihaljevi,predsjednikHrvatskeudrugeravnateljaosnovnihkola (HURO)10.srpnja2013.:NitkoiznaeUdrugenijeimenovanunikakvoStruno povjerenstvozaizraduNacrtaPravilnikaoobveznimudbenicimanitismo konzultiranioistom. Ni predstavnici Hrvatske udruge nastavnika, Hrvatskoga pedagokoknjievnog zboraiForumazasloboduodgojanisupotvrdilidabinjihovpredstavnikbioimenovan uStrunopovjerenstvo. 5.5. Stoga valja zakljuiti da ministar nije imenovao Struno povjerenstvo, da ono nije konstituirano, da se nije sastalo izmeu 17. lipnja (kad je opozvan drugi Pravilnik) i 5. srpnja 2013. (kad je u javnu raspravu dan nacrt treega Pravilnika), da nije utvrdilo ni ministru predloilo Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima niti otvaranje javnoga savjetovanja sa zainteresiranomjavnouonjemu. Zbog svega navedenoga, pokazuje se neistinitom tvrdnja iz uvoda Nacrta Pravilnika od5.srpnja2013.iizuvodadonesenogaPravilnikaod1.kolovoza2013.,dajeStruno povjerenstvo predloilo ministru donoenje ovoga i ovakvoga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima. Stoga je javno
savjetovanje sa zainteresiranom javnou bilo promaeno, a doneseni Pravilnik je ex tuncneustavaninezakonit.Naime,potovanjepropisaneprocedure,aliidemokratskih standarda pri donoenju akata najmanja je mjera zahtjeva koja se pred njihove donositeljepostavljaudemokratskomdrutvuutemeljenomnavladaviniprava. Radi otklanjanja pravnih uinaka neustavno i nezakonito donesenoga Pravilnika, predlae se da ga Ustavni sud u cijelosti poniti. Time ne bi nastupila pravna praznina jer bi prvi Pravilnik o obveznim udbenicima (od 31. oujka 2010. NN 40/10) nije prestaovrijediti: a) zato jer je donesen po aktualnoj (pravno vrjedeoj) zakonskoj osnovi (lanku 10. stavku 4. Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu NN 27/10) koja je ondabilaisadajesveudiljnasnazi b) jer drugim Pravilnikom (od 23. svibnja 2013 NN 65/13), prvi Pravilnik (od 31. oujka 2010. NN 40/10) nije stavljen izvan snage ni ukinut, nego je stupanjem na snagu drugoga istoimenog Pravilnika (6. lipnja 2013.), sukladno njegovu lanku 8. stavku 1., samo prestala primjena prvoga Pravilnika. No, opozivom drugoga Pravilnika (od 17. lipnja 2013., to je na snagu stupilo 19. lipnja 2013.) i stupanjem na snagu (22. kolovoza 2013.) treega Pravilnika (od 1. kolovoza 2013.) formalno nije prestao vrijediti prvi Pravilnik, pa ponitenjem treega Pravilnikanebinastupilapravnapraznina. * * * * * * * Opreza radi, eli se istaknuti i druge okolnosti o kojima bi donositelj, u moguem ponovljenom postupku donoenja, morao voditi rauna, a Ustavni ih sud ve sada moeuzetiuobzir. 6.Izigravanjejavnogasavjetovanjasazainteresiranomjavnou lanak22.Zakonaoprocjeniuinakapropisa(NN90/11)propisuje:
(1) Nakon to Struni nositelj izrade propisa izradi propis i Prijedlog iskaza, duan ih je staviti na javnu raspravu javnosti i zainteresiranoj javnosti u trajanju od najmanje 15 donajvie30dana. (2) Javna rasprava iz stavka 1. ovoga lanka provodi se na nain kako je ovim Zakonom odreenozaprovedbusavjetovanjaoNacrtuprijedlogaiskaza.
O javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnou lanak 19. stavak 4. Zakona o procjeni uinaka propisa odreuje: Nakon provedenog savjetovanja, Struni nositelj izradepropisajeputemsvogKoordinatoraduanrazmotritisveprimjedbe,prijedlogei miljenjajavnostiizainteresiranejavnostinaNacrtprijedlogaiskazateoprihvaenimi neprihvaenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost i zainteresiranu javnostputemsvojeinternetskestranice. Povratna informacija o javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnou jo uvijek nijedostupnapasenemoesmatratidajejavnaraspravaprovedena. Bez obzira je li donositelj u konkretnom sluaju trebao formalno postupati prema Zakonu o procjeni uinaka propisa, on je u stvarnosti morao napraviti Procjenu uinka dosadanjega Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (NN 40/10), tj. dati ocjenu dosadanjega stanja, ciljeve koje namjerava postiinovimodredbamaterazlogezakonkretnanovarjeenja.
Naime, zbogega bi inae ministar donosio novi propis u materiji gdje je zakonska obveza ve bila zadovoljena, i to prije tri godine, u roku propisanim lankom 34. stavkom3.Zakonaoudbenicimazaosnovnuisrednjukolu? A ako je ve iao procjenjivati uinak dosadanjega Pravilnika, te na kraju potpisati noviPravilnik,donositeljnijemogaozanemaritiustavneodredbe:
RepublikaHrvatska[...]je[...]demokratskaisocijalnadrava.(l.1.st.1.) vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnoga poretkaRepublikeHrvatskeitemeljzatumaenjeUstava(l.3.) Svatko je duan drati se Ustava i prava i potovati pravni poredak Republike Hrvatske.(l.5.st.2.) Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjemusvakompojedinomsluaju.(l.16.st.2.) Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. (l. 62.) Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanjeiskrb.(l.63.st.3.) Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.(l.65.)
Donositelj nije mogao zanemariti niti kako je, premalanku 11. stavku 5. Zakona o procjeni uinaka propisa, jedno od etiriju mjerila: uinak na socijalno osjetljive i druge skupine s posebnim interesima i potrebama, te je, prema lanku 5. Uredbe o provedbi postupka procjene uinaka propisa (NN 66/12), morao doi do zakljuka da sporni Pravilnik ima vrlo znaajan uinak na pristup obrazovnom sustavu i posljedice nanjega. Svojim postupanjem od 5. srpnja do 1. kolovoza 2013. donositelj spornoga akta prekrio je i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona,drugihpropisaiakata(NN140/09)ito: poglavlje I. (Jedno od temeljnih obiljeja suvremenih demokracija jest razvijeno
civilno drutvo koje se, izmeu ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu graana, organizacija civilnoga drutva, odnosno openito zainteresirane javnosti s javnim i dravnim institucijama. Prihvaanje takve aktivne uloge graana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znai i spremnost dravnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnou upostupcimadonoenjazakona,drugihpropisaiakata.)
poglavlje III. alineju 3. (Ukljuivanje razumijeva vii stupanj dvosmjernog procesa

putem kojega su predstavnici zainteresirane javnosti aktivno ukljueni u utvrivanje javne politike, primjerice kroz lanstvo u radnim skupinama za izradu zakona, drugog propisailiakta.)
poglavlje V. toku 2. (Dostupnost i jasnoa sadraja postupka savjetovanja. Obavijesti i pozivi na savjetovanje o objavljenim nacrtima trebaju biti jasni i saeti uz navoenje svih informacija potrebnih za lake prikupljanje oitovanja zainteresirane javnosti.) poglavlje V. toku 4. (Povratna informacija o uincima provedenog savjetovanja.
Oitovanjazainteresiranejavnostikaoisaetoobjedinjenoobrazloenjeneprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta javno se objavljuju na internetskoj stranici tijelanadlenogzanjegovuizraduilinadrugiodgovarajuinain,kakobisevidiouinak
savjetovanja u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata.) jer povratne
informacijenema. Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=17422) izstudenoga2010.pak,preciznoodreujuiupozoravaju:

10.5. Po zavretku postupka savjetovanja, nadleno dravno tijelo objavljuje oitovanja zainteresirane javnosti i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta. Te se informacije u pravilu objavljuju prije sljedeih koraka. Svi kojisudostavilisvojaoitovanjatrebalibiupravilubitiobavijetenioobjavitihinformacija. Objava oitovanja zainteresirane javnosti kao i saetog objedinjenog obrazloenja neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta od kljune je vanosti za integritet cijelog postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, alje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, moe se ugroziti itav proces i obeshrabritibuduesudjelovanjezainteresiranihdionikaupostupcimasavjetovanja.(Ured za udruge Vlade RH, Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnouupostupcimadonoenjazakona,drugihpropisaiakata,Zagreb,2010.,str.22)
Meutim,donositeljnijeprihvatioaktivnuulogugraan,strunjak,zainteresirane javnosti, roditelj, uitelj, nastavnik, ocjenitelj i primjenitelj udbenik za koje se Pravilnikdonosi;izraduNacrtapravilnikanijepovjerioStrunompovjerenstvu,anakon okonanja tzv. javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnou obeane povratne informacijenema. Takvim postupanjem donositelj spornoga akta kri i vlastito obeanje iz priopenja od 5. srpnja 2013.: Nakon zavretka savjetovanja sa zainteresiranom javnou, pristigli komentari, primjedbe i prijedlozi bit e objavljani [sic! trajni glagol] na mrenim stranicama Ministarstva, uz obrazloenja o prihvaanju ili neprihvaanju. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502). U svakoj imalo istinskoj, stvarnoj javnoj raspravi, prvo bi bio objavljen njezin ishod (jer bez toga ona nije provedena), a tek zatimpropisnikformalnodonesen. Neobjavom oitovanja donositelj spornoga akta uporno kri i pravo na pristup informacijama o emu je, u tijeku albeni postupak (prilog 3) nakon zahtjeva podnesenog10.svibnja2013.iuzaludnopourivanoga24.i27.svibnjate14.kolovoza 2013. 7.OsustavnojneustavnostiinezakonitostinomotehnikeuMinistarstvu Vrijeme je da se nakon uvida u takvo uporno i viegodinje stanje i postupanje pravnovrjednujetakvaprovedbajavnihraspravauMinistarstvuobrazovanja. 7.1.Obuhvatjavnihsavjetovanjasazainteresiranomjavnou PremapodatcimasmrenihstranicaMZOSa(MinistarstvoJavnarasprava),od12. listopada 2010. do 17. kolovoza 2013. to je Ministarstvo provelo 30 (trideset) internetskihsavjetovanja.
Dokaz:poveznicenaobjavejavnerasprave: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10823 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3347 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11092 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11091 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11617 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11630 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11632
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3398 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3397 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11747 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11777 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11927 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12048 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3436 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3474 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12368 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3481 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12411 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3483 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3486 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12473 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3493 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12527 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648
Istodobno je izmeu 27. sijenja 2012. i 2. kolovoza 2013. donesen i u Narodnim novinama objavljen 21 propis (Prilog 4) nositeljije izrade je bilo Ministarstvo. Ono je time bilo i obveznik provoenja javne rasprave. No, o tom 21 propisu nije odrano nikakvosavjetovanjesazainteresiranomjavnou. 30+21=51, a 21/51=0,41. Stoga valja zakljuiti da o najmanje 41% propisa koje izrauje, Ministarstvo ne provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnou. Taj je postotak i vei jer je Ministarstvo donio jo vie propisa o kojima nije odrano internetskosavjetovanje,aliihnijesveobjaviouNarodnimnovinama,poput:
Kriterijaonovanompodupiranjuznanstveneizdavakedjelatnosti(znanstvenih publikacijaivisokokolskihudbenika)od5.listopada2010.
(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18101)
Odlukeopoetkuizavretkunastavnegodine,brojuradnihdanaitrajanjuodmora uenikaosnovnihisrednjihkolazakolskugodinu2012./2013.od15.oujka2012.
Pravilaonovanompodupiranjuznanstvenihiznanstvenostrunihskupova,znanstvenih iznanstvenostrunihudrugateprogramapopularizacijeznanostiod12.rujna2012.
OdlukeoeksperimentalnojprovedbiipraenjuprovedbeKurikulumagraanskoga odgojaiobrazovanjaod27.kolovoza2012.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=19037) Odlukeouvoenju,praenjuivrednovanjuprovedbeKurikulumazdravstvenogodgojau osnovnimisrednjimkolamaod27.rujna2012. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11972) OdlukeoizmjeniOdlukeoeksperimentalnojprovedbi,praenjuivrednovanjuprovedbe Kurikulumagraanskogaodgojaiobrazovanjaod24.listopada2012.

Odlukeopoetkuizavretkunastavnegodine,brojuradnihdanaitrajanjuodmora uenikaosnovnihisrednjihkolazakolskugodinu2013./2014.od12.oujka2013.
Kriterijazanovanupotporuznanstvenimasopisimaiasopisimazapopularizaciju znanostiod12.travnja2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=19848)
Odlukeouvoenju,praenjuivrednovanjuprovedbeKurikulumazdravstvenogodgojau osnovnimisrednjimkolamaod31.svibnja2013.
(http://www.scribd.com/doc/145091712/Odlukaod3152013oKurikulumuzdravstvenog odgoja)
idrugih.
7.2.Neustavnostuskratejavnerasprave injenicadaonajmanjedvijepetinedonesenihpropisanijeomoguenointernetsko savjetovanje kao ni javna rasprava na neki drugi, klasini nain, postavlja pred Ustavni sud obvezu da protumai mjerodavne odredbe Ustava i zakona te odgovori je li provedbasavjetovanjasazainteresiranomjavnou: graansko pravo, standard demokratskoga drutva, ustavna i zakonska obveza nositeljaizradepropisa, ili diskrecijsko pravo javne vlasti,in milosti, znak neije dobre volje, povlastica kojusvremenanavrijemevlastodraciskazujepodanicima? Zaodgovornatopitanjemjerodavnesuodredbe: lanka 1. stavaka 2. i 3., lanka 16. stavka 2., lanka 38. stavka 4. i lanka 46. UstavaRH lanka 10. stavka 1. toke 3. i lanka 11. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o pravu na pristupinformacijama(NN25/13)te ulomak iz Konanoga prijedloga zakona o pravu na pristup informacijama od 6. veljae2013.: Nije prihvaena primjedba zastupnika Davorina Mlakara da se Konanim prijedlogom zakona ne propisuje obveza tijelima javne vlasti da na internetskim stranicama objavljuju, pored nacrta zakona, i nacrte drugih propisa u svrhu savjetovanja sa zainteresiranom javnou. U svrhu podupiranja transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti,borbe protiv korupcije, osnaivanja graana i koritenja prednosti novih tehnologija, a radi otvaranja prostora zajednikog djelovanja dravne vlasti s graanima i civilnim drutvom u stvaranju, provoenju i nadzoru politika koje su od izravnog interesa za graane, predlagatelj Konanim prijedlogom zakona, propisuje obvezu i nain savjetovanja sa zainteresiranom javnou i u sluaju izrade nacrta propisa, kao i opih akata jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a to je kao obveza utvreno Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenuvlastuRepubliciHrvatskojzarazdoblje2012.2013.
(https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=13458,str.3839)
Iz svega navedenog slijedi da je od 8. oujka 2013., dana stupanja na snagu organskoga Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13), internetsko savjetovanje o svakom nacrtu propisa (zakona i provedbenoga ili drugoga propisa) obvezanositeljaizradetogapropisa. Moli se Ustavni sud da u obrazloenju odluke istakne sljedee misli vane za izgradnjuvladavineprava:Slijeenjezakonompropisaneformepretpostavkajepravne valjanosti poduzetih radnji. Forma je zakleti neprijatelj samovoljnosti i blizanac slobode. Strogost pravila o obliku postupanja sprjeava ikanozno djelovanje, osigurava pravinost i jednakost sudionika, titi od proizvoljnosti i jami zakonitost. Pravila o formi postupanja posljedica su steenih iskustava i ustaljene predaje, samo ako ih se primjenjuje nesvrhovito, a ne radi onoga zbog ega su donesena, postaju sama sebi svrhom i opravdanjem, iznevjeravaju zadau kojoj su namijenjena i gue
prava koja su trebala tititi. No, do formalizmaee dovodi zlouporaba nego smislena strogost. Sve to vrijedi i za odravanje javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnou (to ukljuuje i potporu povratnom informacijom o savjetovanju tijekom njegovatrajanjaiobjavucjelovitepovratneinformacijenakonnjegovadovretka). Ne prihvati li se takvo tumaenje, da javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou o nacrtu svakoga propisa nije obvezatno nego fakultativno/opcionalno, valja odgovoriti na pitanje tko, kad i kako odluuje koji nacrt propisa treba proi javnu raspravu, a koji ne? Kako tada izbjei arbitrarnost u postupanju. Kako zatititi naela razmjernosti,jednakosti,demokracije...? Kako da javnost dobije pristup informacijama o svakom nacrtu propisa, nego (a) objavom toga nacrta na koji moe reagirati komentiranjem i (b) nakon proteka razumnoga roka dobivanjem odgovora na svoju predstavku? Zarlankom 38. stavkom 4. Ustava onda nije opisana prva faza javne rasprave o nacrtu propisa, alankom 46. druga faza, pravo na dobivanje povratne informacije? Stoga je, u svjetlu lanka 38. stavka 4. Ustava, pravo pitanje: kojim je zakonom propisano pravo javne vlasti da o bilokojemnacrtunekogapropisanemoraprovestijavnuraspravu?Buduidatakoto nijepropisano,valjasevratitilanku5.Ustavaizakljuitikakoobvezatnostprovoenja javneraspraveosvakomnacrtuzakonaidrugogapropisaproizlaziizsamogaUstava. 7.3.Neprikladnovrijemeobjavejavnihrasprava Nain na koji Ministarstvo provodi javne rasprave jest sr problema, a on ima vie vidova. injenica je da Ministarstvo forsiralo javne rasprave usred ljeta, nakon zavretkanastavnegodine.
Dokaz:objaveod17.lipnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12527 5.srpnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502 12.srpnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588 17.srpnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598 18.srpnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600 26.srpnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631 31.srpnja2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633 1.kolovoza2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12638i 2.kolovoza2013.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648
U srpnju 2013. pokrenuto je est javnih rasprava, a godinu dana ranije, u srpnju 2012. Ministarstvo nije otvorilo ni jednu jedinu javnu raspravu, kao ni u rujnu ili listopadu 2012., ni u sijenju ili veljai 2013. U studenom i prosincu 2012. i u oujku 2013.otvorenajepojednajavnarasprava,ausrpnju2013.njihest!(v.Prilog5) injenicajedaMinistarstvosvetejavneraspraveobjavljujestihijski,aneplanskipa zainteresirana javnost nije unaprijed obavijetena da e i kad e one biti. Stoga je i injenicadasusvetejavneraspravenezakonitejerlanak11.stavak1.Zakonaopravu napristupinformacijama(NN25/13)odreuje:
Tijela javne vlasti nadlena za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata duna su radi informiranja javnosti na svojim internetskim stranicama objaviti uz godinji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koji se odnose na njihovo podrujerada.
No, Ministarstvo nije donijelo i ne ini se da ima namjeru donijeti bilo kakav Plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa, a ako ga forme radi i donese, nema nikakvajamstvadaegaipridravati.
ZbogsvegasenameezakljuakdaMinistarstvonepostupaudobrojvjeriotvarajui javne rasprave usred ljeta kad je samo to Ministarstvo, u nedavnom obrazloenju nacrtapropisaistaknulo: U vrijeme ljetnog odmora je teko pronai velik broj osoba koje su voljne raditi na tako zahtjevnom poslu kao to je prosudba [...]. U vremenu smanjenog intenziteta rada (lipanj kolovoz), intenziviran [je] rad na udbenicima kako od Ministarstva tako i od strunih povjerenstava koja u razdoblju lipanj kolovoz prosuujunasloveodnosnoizraujupisanostrunomiljenjeousklaenosti[...]. Zakonom o izmjenama [...] predlae se pomicanje odreenog broja rokova koje smatramo nunima i kljunima da bi proces mogao nesmetano tei (12. srpnja 2013.,http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20378,str.23). to onda potvruje ovolika navala javnih rasprava usred ljeta nego da su sve te javne rasprave od strane Ministarstva tobonje i fingirane, samo formalne, a ne i stvarne. Ministarstvo zapravo ne eli doznati to javnost, graani, strunjaci, roditelji, radniciusustavuicivilnodrutvomislionjihovimnacrtima,nitiihpoboljavati. 7.4.Predmetjavnihrasprava Od 30 provedenih internetskih savjetovanja, 29 ih je bilo o nacrtima propisa i jednaovedonesenompropisu(Kurikuluzdravstvenogaodgojaod31.5.2013.). Nasuprot tomu, javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou provodi se iskljuivoonacrtupropisa. 7.5.Trajanjejavnihrasprava Sva odrana savjetovanja sa zainteresiranom javnou navodno su provedena prema Kodeksu savjetovanja (NN 140/09). Meutim, od 30 odranih javnih rasprava, njih17ili57%trajalojekraeodtimKodeksompreporuenihnajmanje15dana. Od stupanja na snagu Zakona o pravu na pristup informacijama (8. oujka 2013.), Ministarstvo je provelo 16 internetskih savjetovanja od kojih je njih 15 ili 94% trajalo kraeod30 dana,toje kaopravilo propisanolankom11.stavkom2.Zakonaopravu na pristup informacijama. Od tih 16 javnih rasprava, njih 13 (81%) odrano je u razdoblju kraem nego je kao minimalan poeljni rok odreeno Kodeksom savjetovanja.Dakle,umjestodaseusklaujespravnimnormama,demokratskakultura odravanjajavnihraspravaodstranenositeljaizradepropisaopada.Skandaloznojepri tom da tu i takvu praksu Ministarstvo uporno opravdava kao zakonitu te u slubenim objavamaistie: Kodeks o savjetovanju sa zainteresiranom javnou o postupcima donoenja zakona u glavi V. koja ureuje standarde i mjere u postupku savjetovanja propisuje rok provedbe internetskog i drugog oblika savjetovanja. Izriito se navodi kako je "poeljno" da rok "ne bude krai od 15 dana". Koritenjem rijei "poeljno"ostavljasemogunostdabudedrugaije. Takoer, treba naglasiti da nije prekrena niti odredba lanka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13.). U potonjoj stoji da su odreena tijela javne vlasti duna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana. Rijei "u pravilu" ne mogu se tumaiti na nain da je obvezno trajanje od 30 dana jer iz takve terminologije ne moe proizlaziti obvezatnost. Nastavno na navedeno, a s
obzirom na smisao drugih odredbi, kao i cilj samog Zakona da se omogui i osigura Ustavom Republike Hrvatske zajameno pravo na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizikim i pravnim osobama putem otvorenostiijavnostidjelovanjatijelajavnevlasti,oitojedanitaodnavedenog nijeprekreno. Toseponavlja10.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20344,str.67) 12.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588) 17.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598) 18.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600) 26.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631)i 31.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633). Tono je da zakonska odredba u pravilu doputa iznimku, ali ta iznimka mora potvrivatipravilo,anesamapostatipravilo. Kljuno pitanje za vjerodostojnost javnih savjetovanja sa zainteresiranom javnou koje provodi Ministarstvo glasi: to je pravilo u omjeru 94% javnih rasprava kraih od zakonskogapravilaod30danaisamo6%duljihodtogazakonskogapravila? 7.6.Zavretakjavnihrasprava Od 30 zavrena i dva otvorena, dakle ukupno 32 internetska savjetovanja na mrenim stranicama Ministarstva, za njih deset zavrenih i dva otvorena
(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633ihttp://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12638)
odreeno je da zavravaju u dan kad javnopravno tijelo ne radi: u subotu, nedjelju ili na blagdan (usp. Prilog 5). U formalistikom tumaenju Ministarstva ve su zabiljeeni sluajevi dase odbilo priznati kao prilog javnoj raspravi oitovanje koje je na mrenom posluitelju Ministarstva zaprimljeno nakon ponoi toga roka, premda bi svrhovito tumaenje bilo da se u obzir uzmu sva oitovanja zaprimljena do poetka redovitoga radnogvremenaodnosno,sukladnosvimhrvatskimpostupnikimzakonimadarokkoji istjee u subotu, nedjelju ili blagdan, kad javnopravno tijelo ne radi, zavrava istekom prvoga sljedeega radnoga dana. Moli se Ustavni sud da zauzme shvaanje o tom problemuradibuduegazakonitogpostupanjaMinistarstva. 7.7.Objavapristiglihoitovanjaiobrazloenjeneprihvaenihprimjedbi Ministarstvo je do sada u etiri sluaja objavilo pristigla oitovanja zainteresirane javnostiiobrazloenjeneprihvaenihprimjedbi: o Nacrtu od 12. travnja 2012. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenojdjelatnostiivisokomobrazovanju:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3394: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11643 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11644 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11649 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11650 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11651 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11652 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11653 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11654 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11655 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11656 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11657 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11658
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11659 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11682 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11683 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11684 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11685 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11686
oNacrtuod27.travnja2012.ZakonaoHrvatskojzakladizaznanost:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11780(izsvibnja2012.): http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18762 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18763 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18768 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18769 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18770 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18771 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18772 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18773 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18775 http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18779
o Nacrtu od 27. travnja 2012. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i strunimnazivimaiakademskomstupnju:
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18859(27.lipnja2012.)
oNacrtuod29.travnja2013.Udbenikogastandarda:
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20528(9.kolovoza2013.)
a u dva sluaja do sada Ministarstvo je objavilo da nitko nije dostavio oitovanje u internetskosavjetovanje:
o Nacrtu od 15. travnja 2013. Pravilnika o sastavu, imenovanju i nainu rada strunih povjerenstava za prosudbu udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnuisrednjukolu:
oNacrtuod 26.srpnja2013.izmjenai dopunaPravilnikaosadrajuiobliku svjedodbii drugihjavnihispravatepedagokojdokumentacijiievidencijiukolskimustanovama:

Dakle, Ministarstvo je, i u to mandatu aktualnoga ministra, pokazalo da pravilno razumije,dobroshvaateznaimoeprovodititoikakoodreuju: lanak 46. Ustava RH (Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugimjavnimtijelimaidobitinanjihodgovor.) lanak 38. stavak 4. Ustava RH (Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javnevlasti.[...]) lanak 19. stavak 4. Zakona o procjeni uinaka propisa (NN 90/11): Nakon provedenog
savjetovanja, Struni nositelj izrade propisa je putem svog Koordinatora duan razmotriti sve primjedbe, prijedloge i miljenja javnosti i zainteresirane javnosti na Nacrt prijedloga iskaza te o prihvaenim i neprihvaenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost i zainteresiranu javnost putemsvojeinternetskestranice. lanak 11. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13): Nakon provedenog savjetovanja tijela javne vlasti duna su o prihvaenim i neprihvaenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvjee o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnou koje dostavljaju Vladi RepublikeHrvatske.
poglavlje V. toka 4. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09): Oitovanja zainteresirane javnosti
kao i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta javno se
objavljuju na internetskoj stranici tijela nadlenog za njegovu izradu ili na drugi odgovarajui nain, kakobisevidiouinaksavjetovanjaupostupcimadonoenjazakona,drugihpropisaiakata.
toka 10.5. Smjernica za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=17422):
Po zavretku postupka savjetovanja, nadleno dravno tijelo objavljuje oitovanja zainteresirane javnostiisaetoobjedinjenoobrazloenjeneprihvaenihprimjedbinaodreeneodredbenacrta.Tese informacije u pravilu objavljuju prije sljedeih koraka, npr. prije upuivanja zakona, propisa i drugih akata u Sabor. Svi koji su dostavili svoja oitovanja trebali bi u pravilu biti obavijeteni o objavi tih informacija. Objava oitovanja zainteresirane javnosti kao i saetog objedinjenog obrazloenja neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta od kljune je vanosti za integritet cijelog postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, alje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, moe se ugroziti itav proces i obeshrabriti budue sudjelovanje zainteresiranihdionikaupostupcimasavjetovanja.
Meutim, u preostale 24 zavrene javne rasprave (a to je njih 80% ili etiri petine) Ministarstvo nije objavilo prispjela oitovanja zainteresirane javnosti niti obrazloenjeneprihvaenihprimjedbiiprijedloga! 7.8.Tzv.Saetakobrazloenjaoprovedenompostupkusavjetovanja Umjesto zakonima i Kodeksom naloene objave zaprimljenih oitovanja i obrazloenja neprihvaenih prijedloga i primjedbi, Ministarstvo ponekad objavljuje Saetakobrazloenjaoprovedenompostupkusavjetovanja:
12.lipnja2012.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18853) 10.kolovoza2012.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18976) 4.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20320) 10.srpnja2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18895) 6.kolovoza2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20080) 12.kolovoza2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20529) 28.kolovoza2013.(http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20563)
Ta vrsta dokumenta predstavlja eufemistian prikaz stvarnosti, preuivanje niza, ako ne i veine prispjelih primjedbi i prijedloga, kroz arbitrarno i nepravno poimanje prispjelih oitovanja. Ukratko, rije je o krajnje subjektivnom i selektivnom izboru pojedinih tema koje da su bile zastupljene u javnom savjetovanju. Tvrdnje u takvim saetcimanisuprovjerljive,amahomsusamesebiproturjene.
Primjerice,nastr.2.Saetkaobrazloenjaod1.VII.2013.,oprovedenompostupku savjetovanjaonacrtuUdbenikogastandarda (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20320)dvaseputabrojsudionikajavneraspraveo DrugomenacrtutreegaUdbenikogastandarda(kojajeodranaod29.travnjado13. svibnja2013.)utvrujekao122: Nain provedbe savjetovanja [...] 11. U javnu raspravu ukljuivali su se pojedinci, institucije i udruge. Na navedenu adresu epote pristigla su 122 oitovanja zainteresiranejavnosti. [...] Glavni nalazi. Na javnu raspravu pristigla su 122 oitovanja s velikim brojem miljenja,primjedabaiprijedloga. No, na str. 1420 istoga Saetka nalazi se Popis organizacija/pojedinaca koji su dostavili priloge savjetovanju, a u njemu je popisano da je popunjene obrasce u internetskom savjetovanju Ministarstvu poslalo ukupno 35 ustanova i skupina te 125 fizikih osoba, bez naznake da je i tko to uinio zajedno. Zbrojeno, 35 i 125 nije 122, nego 160 osoba
kojesudostavilepriloge.Kojijeondatoanbrojpristiglihobrazacaujavnojraspravi,122 ili160? Taj detalj zapravo potvruje da, koliki god bio interes javnosti, i koliko god se dobri prijedloziiprimjedbepoaljuujavnuraspravu,oniMinistarstvutekodaitaznae.
Povrh svega i taj Saetak se objavljuje vrlo neredovito i kao iznimka, a ne kao pravilo. Tako je u 30 provedenih savjetovanja, on objavljen samo za njih osam. Time je izostala i ta makar nepotpuna i pristrana povratna informacija. A, bez potpune povratneinformacijejavnaraspravanijedovrena,nijeprovedena. 7.9.Ovakaciji OdnacrtapropisaijihjenositeljizradebiloMinistarstvo,upromatranomrazdoblju uNarodnimnovinamaobjavljenje41propis.Zanjih14ili34%,vakacijajeodreenana ustavnoneprihvatljivnain. Postotak je i vei ako se pribroje propisi koji nisu ni objavljeni u Narodnim novinama,aijejestupanjenasnaguodreenodanomdonoenja. No, ak je i sluaju jednoga propisa objavljena u slubenom listu (Odluka o Nastavnomplanuiprogramuhrvatskogajezikazatraiteljeazila,azilanteistrancepod supsidijarnom zatitom starije od 15 godina NN 100/12) on stupio na snagu 38 danaprijenegojeobjavljen. U sljedeih est sluajeva propis je stupio na snagu danom objave, dakle bez ikakvevakacije:
ZakonoizmjenamaZakonaoprosvjetnojinspekciji(NN16/12) Zakonozakladizaznanost(NN78/12) PravilnikodopuniPravilnikaouvjetimazaizborizasnivanjeradnogodnosalektora hrvatskogjezikaiknjievnostinastranimvisokokolskimustanovama(NN131/12) PravilnikoizmjenamaidopunamaPravilnikaopatentu(NN145/12) Pravilnikopolaganjudravnemature(NN1/13) PravilnikoizmjenamaidopunamaPravilnikaopatentu(NN85/13).
U daljnjih sedam sluajeva propis je stupio na snagu prvoga sljedeega dana od danaobjave:
Pravilnikoobrascimainainuvoenjaoevidnikaoobavljeniminspekcijskimpregledima ipoduzetimmjeramasportskeinspekcije(NN27/13) Pravilnikoslubenojiskazniciiznakusportskihinspektora(NN27/13) PravilnikostavljanjuizvansnagePravilnikaoobveznimudbenicimaipripadajuim dopunskimnastavnimsredstvima(NN73/13) PravilnikoizmjenamaidopunamaPravilnikaostrunimmjerilimaipostupkuizdavanja odobrenjazaobavljanjedjelatnostikolektivnogostvarivanjapravaionaknadama zaradvijeastrunjaka(NN90/13) Pravilnikopostupkuodobravanjaudbenikaipripadajuihdopunskihnastavnih sredstavasmalomnakladom,zauenikestekoamaizakolekojeprovode nastavunastranomejeziku(NN104/13) Pravilnikopostupkuodobravanjaudbenika,dodatakaudbenikuipripadajuih dopunskihnastavnihsredstavazanastavunajezikuipismunacionalnihmanjina zaosnovnuisrednjukolu(NN104/13) Pravilnikosastavu,imenovanjuinainuradastrunihpovjerenstavazaprosudbu udbenikaipripadajuihdopunskihnastavnihsredstavazaosnovnuisrednjukolu (NN104/13).
Veina je njih stupila je na snagu nakon to je Ustavni je sud u toki 17. odluke UI 3845/2006 od 23. sijenja 2013. (NN 12/13) utvrdio: U postupku izvrenja ove odluke
zakonodavac je takoer duan urediti obvezu zakonom ovlatenih donositelja drugih propisa, odreenih ulanku 18. Zakona o sustavu dravne uprave (Narodne novine broj 150/11), da na jasan i dostupan nain obrazloe osobito vane razloge zbog kojih je potrebno da odreeni pravilnik, naredba ili naputak iznimno stupi na snagu prvi dan od dana objave u Narodnim novinama. Ta je obveza inherentna ovlastima donositeljadrugihpropisadapovlastitojocjeniodreujukraevakacijskorazdobljeod onog propisanog zakonom. Nepostojanje bilo kakvog dokumenta ili akta koji bi sadravao obrazloenje osobito vanih razloga za koritenje tom iznimnom zakonskom mogunou po prirodi bi stvari moralo biti ocijenjeno kao arbitrarno postupanjedonositeljadrugihpropisa. Svi navedeni propisi, doneseni nakon objave toga obvezujuega shvaanja Ustavnogasuda,zakojeinisedanitkouMinistarstvunemari,nisuimaliobrazloenje, paslijedomtogani obrazloenjeosobito vanihrazlogaza kraevakacijskorazdoblje od ustavnoga pravila od osam dana. Postupanje donositelja tih propisa mora se ocijenitikaosamovoljno,nezakonitoinesuglasnosUstavom. 7.10.Zakljuak Sa aljenjem valja ustvrditi kako takozvane javne rasprave koje organizira Ministarstvo obrazovanja uope nisu javne rasprave, nego prikupljanje individualnih miljenja koje se obavlja tek toliko da se zadovolji forma i ostavi laan dojam komunikativnostiidemokratinostidonoenjaodlukauMinistarstvuobrazovanja. 8.Oposljedicamanepotovanjapravilapostupka Zadaa je Ustavnoga suda ocijeniti je li postupak donoenja Pravilnika o obveznim udbenicima bio u skladu sa zakonom i drugim mjerodavnim propisima te s ustavnim zahtjevima koji za pitanja obrazovanja proizlaze iz odreenja Republike Hrvatske kao demokratske drave utemeljene na vladavini prava (lanci 1. i 3. u vezi slankom 65. Ustava). Je li Pravilnik o obveznim udbenicima zakonito donesen ako ga nije predloilo zakonompredvienoStrunopovjerenstvo? Kako da se naknadno povjeruje da nacrt Pravilnika o obveznim udbenicima doista predloilo Struno povjerenstvo, ako se imenovanje, sastav i podatak o sjednici toga Strunogapovjerenstvauporno,dodanas,tajiodjavnosti? Je li Pravilnik o obveznim udbenicima mogao biti zakonito donesen ako javno savjetovanjesazainteresiranomjavnounijebilovaljano? Kako je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou moglo biti valjano kad suprotnozakonskojobvezinijebiloprethodnonajavljeno? Kako je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou moglo biti valjano kad je suprotno pravilu o tridesetodnevnom trajanju iz Zakonu o pravu na pristup informacijama trajalo samo 15 dana (oglaeno 5. srpnja naveer, zavrilo 21. srpnja 2013.)? I to usred sezone ljetnih kolskih praznika, dakle namjerno u doba kad je golema veina prosvjetnih radnika i zainteresirane javnosti na godinjem odmoru, u prirodi,namoru,aneblizuraunaladabisudjelovalauinternetskomsavjetovanju? Kako se valjano moglo pristupiti donoenju Pravilnika ako plodovi javne rasprave nisu uzeti u obzir, do danas nisu objavljeni niti ima potvrde da ih je itko u Ministarstvu uoperazmotrio,akamoliobrazloiokojeprijedlogeiprimjedbeneprihvaaizato?
Koji su razlozi zbog kojih bi u postupku pripreme i donoenja Pravilnika o obveznim udbenicima bilo opravdano zaobii propisana pravila i demokratske proceduralne standarde?Jesulioniustavnopravnoprihvatljivi? Europski je i hrvatski standard da organizacijski ili kadrovski problemi (preoptereenost poslom, nedostatni ljudski resursi, nestrunost ili potplaenost slubenika) nisu valjana isprika dravnih tijelima za sporost ili nepostupanje. O tom je ustaljenapraksaupostupcimazatitepravanarazumnirokEuropskogasudazaljudska pravauStrasbourgu
Dokaz: toka 51. presude Buchholz protiv Njemake od 6. svibnja 1981., toka 29. presude ZimmermanniSteinerprotivvicarskeod13.srpnja1983.,GuinchoprotivPortugalaod10.srpnja 1984., Union Alimentaria Sanders SA od 7. srpnja 1989., Brigandi protiv Italije od 19. veljae 1991., toka 20. presude G. H. protiv Austrije od 3. listopada 2000., toke 59. presude Horvat protivHrvatskeod26.srpnja2001.,idruge,
O tom je ustaljena praksa Ustavnoga suda Republike Hrvatske u postupcima zatite pravanapristupsudu:
Dokaz: odluke UIIIA880/2002 od 10. srpnja 2002. (NN 83/02), UIIIA666/2002 od 13. prosinca 2002. (NN 9/03), UIIIA1100/2002 od 17. sijenja 2003. (NN 16/03), UIIIA1520/2002 od 19. veljae 2003. (NN 41/03), UIIIA2905/2002 od 7. travnja 2003. (NN 72/03), UIIIA1511/2002 od 14. svibnja 2003. (NN 90/03), UIIIA3299/2002 od 21. svibnja 2003. (NN 111/03), UIIIA 1397/2002 od 21. svibnja 2003. (NN 97/03), UIIIA521/2003 od 3. lipnja 2003. (NN 102/03), U IIIA474/2003 od 3. lipnja 2003. (NN 108/03), UIIIA3005/2002 od 11. lipnja 2003. (NN 106/03), UIIIA1353/2003. od 17. rujna 2003. (NN 155/03), UIIIA2421/2003. od 28. sijenja 2004. (NN 15/04), UIIIA2303/2003 od3. oujka 2004. (NN 33/04), UIIIA905/2003 od 5. svibnja 2004. (NN 58/04), UIIIA799/2004 od 9. lipnja 2004. (NN 86/04), UIIIA3688/2003 od 30. lipnja 2004. (NN 97/04), UIIIA3527/2003 od 30. lipnja 2004. (NN 98/04), UIIIA589/2003 od 7. srpnja 2004. (NN 100/04), UIIIA544/2004 od 7. srpnja 2004. (NN 100/04), UIIIA3914/2003 od 22. rujna 2004. (NN 141/04), UIIIA1882/2004 od 12. listopada 2004. (NN 151/04 i 10/05), UIIIA321/2004 od 25. listopada 2004. (NN 159/04), UIIIA2891/2002 od 27. listopada 2004. (NN 162/04), UIIIA 3046/2004 od 15. veljae 2005. (NN 37/05), UIIIA2994/2004 od 8. oujka 2005. (NN 37/05), U IIIA461/2005od12.svibnja2005.(NN69/05),UIIIA582/2005od27.lipnja2005.(NN84/05),U IIIA1997/2004 od 30. lipnja 2005. (NN 90/05), UIIIA686/2004 od 11. srpnja 2005. (NN 90/05), UIIIA904/2004 od 11. srpnja 2005. (NN 90/05), UIIIA2119/2004 od 12. srpnja 2005. (NN 88/05),UIIIA2036/2004od8.rujna2005.(NN110/05),UIIIA3313/2004od21.rujna2005.(NN 123/05), UIIIA3382/2004 od 21. rujna 2005. (NN 126/05), UIIIA863/2005 od 12. listopada 2005.(NN 130/05), UIIIA2069/2005 od 26. listopada2005. (NN137/05), UIIIA1941/2005 od 9. studenoga 2005. (NN 139/05), UIIIA1679/2005 od 16. studenoga 2005. (NN 146/05), UIIIA 1187/2005 od 16. studenoga 2005. (NN 146/05), UIIIA988/2005 od 16. studenoga 2005. (NN 146/05), UIIIA3874/2005 od 24. studenoga 2005. (NN 149/05), UIIIA1734/2004 od 8. prosinca 2005. (NN 5/06), UIIIA2588/2005 od 13. prosinca 2005. (NN 8/06), UIIIA5038/2004 od 20. rujna2006.(www.usud.hr),UIIIA3087/2003od20.studenoga2006.(NN132/06),
O tom je ustaljena i praksa svih hrvatskih sudova u postupcima zatite prava na postupak(suenjaurazumnomroku). ObvezujuejeshvaanjeUstavnogasudaRH: Openito, nijedan razlog koji se tie ustrojstva, organizacije, sastava ili pitanja vezanih uz nain rada nekog tijela odnosno nekog upravnog sustava ili jednog njegova dijela ne moe biti opravdanje za zaobilaenje propisanih pravila za donoenjemjerodavnogaktai/iliopihdemokratskihproceduralnihstandarda.
Tojepraviloveodavnoutvrenozasustavsudbenevlasti,gdjeseorganizacijski problemi u funkcioniranju dravnih (upravnih i pravosudnih) tijela ne mogu smatratiopravdanimrazlogomzanedonoenjesudskihodlukaurazumnomroku. Pozvavi se na jurisprudenciju Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, Ustavni sud postavio je pravilo da je drava obvezna organizirati svoj pravni poredaknanainkojiomoguavasudovimadaispuneproceduralnezahtjeve[...] opetovano istiui naroitu vanost tog zahtjeva za pravilno i uredno voenje sudskihpostupaka[...]. Polazei od demokratskog ureenja Republike Hrvatske (lanak 1. Ustava) u vezi s vladavinom prava kao najviom vrednotom njezina ustavnog poretka (lanak 3. Ustava), Ustavni sud ne vidi nijedan opravdani razlog zbog kojeg ta pravila u odgovarajuem sadraju ne bi trebala vrijediti i za postupke donoenja zakona, drugihpropisaiopihakata. (toka9.3.1.odlukeUII1304/2013od16.srpnja2013.NN99/13) Primijenjeno na konkretan sluaj, donositelj nema ustavnopravno prihvatljiv razlog niisprikuzbog: donoenja propisa bez prijedloga ovlatenoga predlagatelja (Strunoga povjerenstva) izigravanjajavneraspraveneobjavomnjezinihrezultata. injenica da slubenici Ministarstva obrazovanja ne raspolau ljudskim resursima i vremenom da bi stigli obraditi prispjele reakcije i oitovati se o njima, upuuje na uzaludnostjavnerasprave.Svakiministarsklonpotovanjuprocedurebiobipriekao s potpisivanjem propisnika barem dok ta vrsta forme ne bude zadovoljena. Stoga valja zakljuitidajavnaraspravanijeispunilasvojusvrhu,aministarnijepotovaoninjezinu formunisadraj. Budui da prijedlozi koje su lanovi i suradnici Udruge Nastavnici organizirano uputiliujavnojraspravinisuprihvaeni,nitijeobrazloenozbogeganisu,sveupuuje da je donositelj pobijanoga propisnika jo jednom u raskoraku sa stajalitem, proklamiranim 16. travnja 2013. (oito samo reda radi): smisao javne rasprave upravo je u tome da ona rezultira promjenama u sadraju, pokae li se to potrebnim i strunoopravdanim(public.mzos.hr/Default.aspx?art=12371). Svaku fiziku i pravnu osobu obvezuje shvaanje Ustavnoga suda: demokratinost procedure u okviru koje se odvija drutveni dijalog o pitanjima od opeg interesa jest ono to samakt,kaoishodteprocedure,moeodreditikaoustavnopravnoprihvatljiv ili neprihvatljiv (toka 8. odluke UII1118/2003 od 22. svibnja 2013. NN 63/13). Stoga opisane okolnosti izigravanja javne rasprave utiru put prema zakljuku da je ishodpostupka(pobijaniPravilnik)ustavnopravnoneprihvatljiv. Rije je o strukturnoj povrjedi postupka zbog kadrovske politike, ustroja rada, ignoriranjazahtjevademokracije,pravilapravnestrukeipotrebaobrazovnogasustava. Da obavjeivanje javnosti o rezultatima javne rasprave nije prioritet Ministarstva potvruje injenica to na mrenim stranicama Ministarstva, lijevo, u rubrici Javna rasprava, 4. rujna 2013. stoji oglaena javna rasprava o 14 nacrta pravilnika, iako je javnaraspravazanjih12zavrila(zanekejo3.travnja2013.). StogajeoitodaMinistarstvonetvrdidajejavnaraspravazavrena(takvibiaktibili prebaeni u rubriku nie, Zavrena javna rasprava), pa se u ustavnosudskom postupku
postavlja pitanje moe li se donositi propisnik dok javna rasprava o njemu nije dovrena(objavomnjezinihrezultata)? Istodobno u rubrici Zavrene javne rasprave pohranjene su vijesti o otvaranju 18 javnihrasprava,alizaveinunjihnikadnijeobjavljenapovratnainformacija,dakle,one zapravonisuzavrene. 9.Nunostprocjeneuinakauponovljenomnormiranju Osimodgovoranapitanjemoelisedonositipropisnikprijenegoseobjaverezultati javne rasprave, jedini mogui lijek za ovo stanje jest da, osim ponitenja spornoga Pravilnika(imeenasnazidodaljnjegaostatiistoimeniPravilnikiz2010.NN40/10) Ustavni sud zbog uoenih i uestalih nepravilnosti u normativnoj djelovanju ministra znanosti, obrazovanja i sporta, na osnovi lanka 31. stavka 5. Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske naloi donositelju da, odlui li mijenjati ga ili donositi novi Pravilnik u toj tvari, prethodno javno provede postupak iz Priloga 1. Uredbeoprovedbipostupkaprocjeneuinakapropisa,tj.da: 1. opie problem koji se namjerava rijeiti normativnim rjeenjem, odnosno stanje zbog kojeg je tu tvar potrebno drukije normirati (primjerice, kakvo je miljenje struka pojedinih predmeta, a posebno didaktiara i metodiara, s koliko bi knjinihnaslovatrebalopokrivatinastavupojedinihpredmeta), 2.opieciljkojiseelipostiinormativnimrjeenjem, 3.navedeadresate, 4. objasni normativno rjeenje (izraene teze propisa) i utvrdi nenormativno rjeenjekojimbisetakoermogaopostiicilj, 5. odredi vremenski okvir za rjeavanje problema i postizanje navedenog cilja te objasnimogueprepreke,rizikeurjeavanjuproblema, 6. pokori se redoslijedu koji je Zakonom o udbenicima predvien (prvo se moraju donijetinacionalniipredmetnikurikuli,paUdbenikistandard,atekpotomovaj Pravilnik)ilipriznadatrebapromijenitiZakonoudbenicimaakoseeledonositi noviprovedbenipropisibeznovihpredmetnihkurikula, 7. izjasni se o utjecajima promjene Pravilnika na trino natjecanje i navede koliko se veliki financijski uinci oekuju u pogledu osiromaenja roditelja (posebno imajui na umu ustavno jamstvo o besplatnosti obrazovanja!) i u pogledu poticanja grafike industrije (zarada nakladnika, knjiara, tiskara, autora i recenzenata), u pogledu sprjeavanja podmiivanja i potkupljivosti pri ocjenjivanju i odabiru udbenikih kompleta te u pogledu zbunjivanja nastavnika skraenim udbenikim kompletima pri nepromijenjenom nastavnom planu i programu, 8. navede kakvi se uinci od normativnoga rjeenja oekuju na dravni proraun i proraunejedinicalokalneipodrunesamouprave, 9. navede kakvee uinke normativno rjeenje imati na socijalno osjetljive skupine, interesne skupine u drutvu odnosno drutvo u cjelini, a posebno na obrazovni sustav, stanje socijalnih prava graana, kupovnu mo roditelja i skrbnika, socijalnu ukljuenost graana i zatitu posebnih skupina ljudi (s novim udbenicimaprestajemogunostnasljeivanjastarihilinjihovakupnjapomnogo povoljnijojcijeni), 10. navede hoe li normativno rjeenje utjecati na okoli, odrivi razvoj i s tim u svezinazdravljeljudi,
11. navede oekivani broj postupaka i potvrdi pripremljenost Ministarstva za provedbu uvrtenja novih udbenikih kompleta na Popis udbenika i pripadajuihdopunskihnastavnihsredstava(izl.10.Zakonaoudbenicima);za donoenje odluka: o imenovanjima strunih povjerenstava, o obustavi odnosno prekidu postupka zbog zatite autorskih prava, o (ne)uvrtavanju u Katalog, o povlaenju udbenika, o brisanju udbenika, o uvrtavanju na Konanu listu, o najvioj razini cijene, o izmijenjenoj cijeni, o prigovorima nakladnika; za provedbu upravnog/inspekcijskog nadzora; za promjenu Kataloga obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava (u Katalogu je ovoga trena sveukupno 2.981 naslov: 1.313 za osnovnu kolu, 573 za gimnazije, 1075 zastrukovnekolei20atlasa),vezanozaadresateiskojimtonociljem, 12. navede hoe li za postizanje cilja biti nuan povezani rad vie tijela dravne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i tijela lokalne i podrune samouprave, 13. navede saznanja i primjere na koji je nain isti problem rijeen u zakonodavstvu zemaljaEuropskeunijeodnosnotreihzemalja. te uz odgovore na ta pitanja priloi Teze o sadraju propisa koje potpisuje Struno povjerenstvoizl.10.st.5.Zakonaoudbenicima. 10.Ociljevimaimetodamaudbenikereforme Ministar obrazovanja u aktu od 26. travnja 2013. (prilog 4 uz prijedlog UII 3117/2013)biojeutvrdiotriciljareforme: 1. kvalitetnijiudbenici 2. jezinousklaeniudbenici 3. lakekolsketorbe. Iako je Ustavni sud RH 20. svibnja 2013. odgodio izvrenje toga akta, a Upravni sud u Zagrebu 11. srpnja 2013. pravomono ga oglasio nitavim, Ministarstvo obrazovanja zapravo nije odustalo od svojega nauma, nije prihvatilo obvezujua shvaanja ni Ustavnoga ni Upravnoga suda, nego i dalje radi po svojem, ne obazirui se na pravne standarde. Ako je glavna svrha reforme rastereenje uenikih torba, sredstvo za postignue toga cilja manje je u normativnim mjerama (donoenju propisa), a mnogo vie u nenormativnimudobrojvoljiiorganizacijikola. U mnogim je kolama uvedena jednosmjenska nastava pa djeca, ako ostaju poslijepodne u kolskom boravku, mogu uiti, ponavljati i rijeiti domae zadae u koli.Uvoenjemosobnihpretinaca(uenikihormaria)ueniciknjigemogupohraniti unjihukoli,teodkueinatragnemorajunosititorbe,pogotovoneteke. Tamo gdje nema ostavljanja knjiga u koli, malom preinakom rasporeda mogu se uvesti bloksatovi za predmete koji imaju i praktini dio, primjerice u biologiji, kemiji, fizici, i time zadrati pozornost uenika i zanimljivost nastave. Smanjenjem broja predmetapojedinihdanaautomatskisesmanjujeiteinatorbe. Veliko je odtereenje kolske torbe mogue i planiranjem rada, da nastavnik unaprijed obavijesti uenike i oni ga posluaju, koja im tono nastavna pomagala trebaju za sljedei susret. Udbenik i ba svi pratei naslovi (radna biljenica, zbirka zadataka,atlas)sigurnonisununinasvakomsatu. Ako je Dravi stalo da uenika torba bude laka, onda bi mogla potpomoi rast gospodarstva i od nakladnika kupiti po jo treinu godinje naklade svih udbenikih
naslova da na svakoj kolskoj klupi uenike eka po jedan udbenik, pa da iz njega jednog, po dvoje u klupi, prate nastavu, a vlastite udbenike dre kod kue da iz njih ue.Takoihnebimoralinositi. No, za donoenje novoga Pravilnika zapravo nije bilo pravoga razloga. lanak 39. stavak 5. Dravnoga pedagokog standarda osnovnokolskoga sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08) od 10. lipnja 2008. do danas obvezuje odreujui: Udbenik se zasniva na nastavnom programu i sadrajno se mijenja kad se mijenja nastavni program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unoenja novih spoznaja u udbenik. Rije je o propisniku koji je donio Hrvatski sabor, pa je on po pravnoj snazi iznad svih Vladinih uredbi ili propisnika koje donosi Ministar. Nastavni program nije promijenjen, ni auriran, pa je cijela strka oko novih udbenika samo prepakiranje starogasadrajaunoviomot,anesrnapromjenauobrazovnomsustavu. Ustaljeno je shvaanje pravne znanosti da se propis moe opravdano promijeniti zbog promjene prilika kojima zbog raznolikosti bolje odgovaraju neke druge odredbe. No, osim uzroka uvijek treba promatrati i svrhu propis se mijenja s razlogom ako se time pridonosi zajednikomu dobru. No ve samo mijenjanje propisa, promatrano u sebi, nanosi stanovitu tetu zajednikoj dobrobiti. Kad se propis mijenja, umanjuje se obvezujuasnaga(engleskiconstrictingpower)propisaupravotimetoseukidaobiaj. Stoga zdrav razum kae da materijalno pravo ne treba mijenjati osim ako se bar djelomino ne nadoknauju gubitci zajednike dobrobiti to nastaju spomenutim ukidanjem.Takavjesluajkadnovaodredbadonosivrlovelikuinedvosmislenojasnu korist (koje ovdje nema ni u naznakama) ili kad se javlja nezaobilazna nuda zato to postojei propis sadrava oito bezakonje, odnosno zato to je postupanje po njemu vrlo tetno. Stoga je jo Justinijan (Digesta, I, 4, 2) propisao: prilikom uvoenja novih stvari njihova korist mora biti jasna da bi se odstupilo od prava to se dugo vremena smatraovaljanim. II.OMATERIJALNOJNEUSTAVNOSTIINEZAKONITOSTINEKIHODREDABA Kaotojeuvodnoistaknuto,UdrugaNastavnicizajednozauzimasezaodgovornost, autonomiju i dostojanstvo nastavnikoga poziva. Nasuprot tome, ustrajavanje Ministarstva u birokratskom normiranju nastavak je postupka pretvaranja kole u vrtie, nastavnika u inovnike Ministarstva obrazovanja, uenika u strojeve za uenje naizust, nastavak je udaljavanja roditelja iz obrazovnoga sustava i produbljivanje mentalitetapremakojemukoleslueuvanjudjecedokroditeljirade.Stogaseuovoj situaciji, u oekivanju Strategije i zakon kojie napraviti nuan zaokret u obrazovnoj politici,ovdjevaljausredotoitinauklanjanjeneustavnihinezakonitihodredaba. 11.Onormiranjupomourijeiodnosno Pravilnik ne utvruje jednoznaan sadraj predmeta svojega ureenja, tj. potreban broj udbenika i/ili pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava. Drugim rijeima, nije nedvosmisleno propisano koliko se tono knjinih naslova primjenjuje kao obvezni u nastavipojedinogapredmeta. (Usput valja upozoriti na problem da hrvatskim pravom nije odreen krovni nazivnik koji bi izrekao blii rod /genus proximum/ za udbenike i dopunska nastavnasredstva.Modabi,alitojedunost zakonodavca,pogoenarijebilauilo, imenica srednjega roda koja znai sredstvo, pomagalo za praktinu i zornu kolsku nastavu /Rjenik hrvatskoga jezika, ur. Jure onje, Zagreb, 2000., str. 1290/. Nakladnici i knjiari
rabe izraz udbeniki komplet, iako to podrazumijeva da se uilo za pojedini predmet uvijek sastoji od vie dijelova (radi vee zarade oni bi to i eljeli). No, za mnoge predmete propisano je da je dovoljan samo jedan knjini naslov (udbenik) pa meu trgovcimarairenipojamudbenikikompletnijeprikladan.Radijasnoe,zakonodavac bi morao normirati zajedniki nazivak za radne materijale koji su obvezni u nastavi jer se ovako oni kolokvijalno, ali i u propisima koje donosi Ministarstvo, skrauju u udbenici iako se tada pod njima ne misli samo na udbenike nego i na ostala nastavnasredstva,nekaddopunska,anekadipomona.) Izvor problema nejednoznanosti odredaba jest to to se u Pravilniku ak 42 puta pojavljuje prilog odnosno, a to je vie nego i u drugom Pravilniku od 23. svibnja 2013.,ija je ocjena ustavnosti zbog toga i bila predloena, ali ju ministar je izbjegao stavivitajPravilnikizvansnagejedanaestidanodnjegovastupanjanasnagu. Uporaba priloga odnosno iri pravnu nesigurnost. Odnosno znai to jest i zapravo (Vladimir Ani, Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1991., str. 404). Tomo Mareti (Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, svezak 38, U Zagrebu 1922., str. 641) objanjava da je rije nainjena u novije vrijeme prema ruskom i da se na njemaki prevodi kao beziehungsweise [dotino, odnosno], na latinski kao respective, na engleski kao respectively, na talijanski rispettivamente. Potekoa je, dakle, to uporaba priloga odnosno zamagljuje jednoznanost odredaba i onemoguuje jedinstvenu primjenu, ne zna se na to tono upuuje. Taj izraz raspruje, razvlai i mijenja normu te sprjeavanjezinotonoutvrenje. emu iscrpno navoenje, naizgled sveobuhvatno, a zapravo izbirljivo? To je taksativnonabrajanjekojeostavljaalternative,negdjeakietiriopcije,alinesadrava mjerilazaizborizmeutihmogunosti. Ako taj izbor preputa diskrecijskoj ocjeni, problem je to ne odreuje tko i kako odluuje, trebaju li, primjerice, za nastavu povijesti ili zemljopisa u osnovnoj koli, uenici imati: (a) udbenik, (b) udbenik i radnu biljenicu, (c) udbenik i atlas ili (d) udbenik, radnu biljenicu i atlas. Naprotiv, propisuje da se svaki od ta etiri sklopa smatrajuobveznimazauporabuunastavnomiodgojnoobrazovnomraduuosnovnoj i srednjoj koli i slue za realizaciju nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, odnosno redovitoga nastavnog plana i programa te za samostalno uenje kod kue (l. 1. Pravilnika). I samo Ministarstvo priznaje da je propisivanje pomou odnosno odreivanje opcija,anekogentne,jednoznanenorme.Dapae, Ministarstvo tvrdi da se tom odredbom ostavila mogunost procjene uenikovih sposobnosti kao i mogunost procjene optereivanja uenika uilima u opsegu u kojem e uila posluiti maksimalnom razvoju uenika, imeese,istodobno,izbjeipreoptereenjeuenika Ministarstvo nije sigurno komu tono ostavlja te mogunosti: uitelju i nastavniku,odnosnostrunomaktivu Ministarstvo zakljuuje da je prilogom odnosno zapravo dana mogunost uitelju i nastavniku, odnosno strunom aktivu da samostalno odlui to e u nastaviuradusuenicimakoristiti. UtimjetvrdnjamaMinistarstvanekolikoneloginosti. Najmanja jedinica za koju se bira uilo jest pojedina kola, sukladno lanku 22. Zakona o udbenicima, a ne niti razred, niti razredno odjeljenje, a kamoli pojedini
uenik. Stoga ne stoje tvrdnje da se tim prilogom omoguuje individualan pristup pojedinomueniku. Uitelj ili nastavnik samo iznimno biraju uilo, i to ako je za odreeni nastavni predmet u dotinoj koli samo jedan uitelj ili nastavnik. Inae uilo u pravilu bira struni aktiv (uitelja razredne nastave, ili uitelja predmetne nastave, ili nastavnika predmetnenastave,sukladnol.22.stavku2.Zakonaoudbenicima). Mogunost izbora ovdje o kojem govori Ministarstvo zapravo nije stvarna nego samo teorijska, pod pretpostavkom da nakladnici uope naprave jeftinija uila (znai u pravilu samo udbenik po predmetu). Pravilnik ne odreuje nikakvu prepreku da svi nakladnici,ne iskoristemaksimalnu mogunost vee zaradepa da za predmete gdjese kao obvezatne doputa dva, tri ilietiri naslova, naprave njih toliko, a ne samo jedan. Ovaj i ovakav Pravilnik ni na koji nain ne usmjerava nakladnike da za prosudbu i uvrtenje na Popis, u Katalog i na Konanu listu predloe uila koja bi osigurala kakvou, laku ueniku torbu i manji izdatak za roditelje. Zbog toga normiranje pomou odnosno ne samo da nije u slubi ustavnoga jamstva besplatnosti obrazovanja nego mu se izrijekom protivi. Jer ako obrazovanje ne moe biti apsolutno besplatno, koji razlog i opravdanje moe imati donositelj da instrumentom koji mu je na raspolaganju, ureujui materiju obveznih udbenika, u duhu ustavne odredbi, ne pridonesebaremrelativnijojbesplatnostiobrazovanja? Odreivanje sadraja obveznih uila pomou odnosno vrluda izmeu dopusne, preporuene i rastavne inaice, ali nije istinski alternativno jer ne odreuje okolnosti, razlogeiliosobuovlatenuodluitikadailizatojednainaicaiskljuujedrugu(itreui etvrtu), ili prevladava nad ostalima. Takvo vezivanje meusobno iskljuivih rjeenja (treba li za neki predmet pribaviti jedan, dva ili tri knjina naslova, i koja) protivi se pravnojsigurnosti. Tako su za geografiju i povijest u osnovnoj koli (l. 3.) predviene ak po etiri kombinacije obveznih udbenikih kompleta: 1. samo udbenik, 2. udbenik i radna biljenica,3.udbenikiatlasi4.udbenik,radnabiljenicaiatlas.Nikakvihobjanjenja kada, zato, kako se primjenjuje koja od njih. To nije normiranje reda nego programiranjenereda,kaosa! Premaistom,3.lanku,normirasedvostrukostmoguihsastavauilaza: hrvatskijezikoddrugogadoosmogarazredaosnovnekole matematikuodpetogadoosmogarazredaosnovnekole stranijezikusvimrazredimaosnovnekole priroduidrutvo prirodu biologiju fiziku kemiju tehnikukulturu(tonijebiloudrugomPravilnikuod23.svibnja2013.) informatiku(tonijebiloudrugomPravilnikuod23.svibnja2013.) vjeronauk latinskii grki. To je kombinacija od najmanje 90 udbenikih kompleta u osnovnoj koli, a ovisno o razredimaukojimaseuejeziciivie. Usrednjojkolipredvienedvostrukekombinacijeobvezatnihuilaza:
hrvatskijezik matematiku stranijezik biologiju fiziku kemiju geografiju povijest latinskii grki(l.4.st.1.). Za strukovne nastavne predmete u srednjoj koli predviene su po tri mogue kombinacije(l.4.st.2.).Asvakaseodnjihsmatraobvezatnom!?! U nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina od drugoga do osmoga razreda osnovne kole i u srednjoj koli predviene su po dvije kombinacije (l. 5. st. 1. alineje 1.i2.),azapredmetjezikikulturanacionalnemanjineuosnovnojiusrednjojkoliak potrikombinacije.Svakajeodtihmogunostiobvezna! Smjernickadjekojaodkombinacijadoputena,preporuenailikojajepravilo,a kojajeodnjihiznimkaizatonema. Preuivanje tih injenica u ime iskljuivo formalne ocjene ustavnosti i zakonitosti znailo bi pristati da propis ne mora biti jasan, jezgrovit, dobro odmjeren s jednoznanimzahtjevomupuenimadresatu. Nasuprottome,pravneformulacijeutekstupravnihpropisanetrpedvosmislenost upotrijebljenih izraza (Ivo Borkovi, Postupak i tehnika izrade pravnih propisa, Zagreb, 1985.,str.100). PravilnikjeprotivanobvezujuempravnomshvaanjuUstavnogasudaRH: zakonodavac[je]duanurediti[materiju]takodaobveze[...]svedenarazumnu mjeru u skladu s naelom razmjernosti i da ih uredi jednoznano, precizno i predvidljivo, pazei na pravnu jedinstvenost i unutarnju pravnu dosljednost ureenja tih obveza (osobito kad je rije o meusobnoj usklaenosti [vie zakona])(toka24.odlukeUI425/2009od19.srpnja2012.NN90/12) U Odluci UI722/2009 od 6. travnja 2011. (NN 44/11) Ustavni sud RH iznio je vana naelaoodreenosti,preciznostiijednoznanostipravnenorme:
5.1. Ustavni sud smatra nespornim da adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dunosti te predvidjeti posljedice svojeg ponaanja ako pravna norma nije dovoljno odreena i precizna. Zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme predstavlja "jedan od temeljnih elemenata naela vladavine prava" (presudaEuropskogsudaupredmetuBeianprotivRumunjske,6.prosinca2007.,zahtjev br. 30658/05, 39: "... constitue l'un des lments fondamentaux de l'Etat de droit") i kljuan je za postanak i odranje legitimiteta pravnog poretka. On osigurava da demokratski legitimirani zakonodavac samostalno zakonom razrauje temeljna prava i slobode, da izvrna i upravna vlast raspolau jasnim zakonskim i podzakonskim regulatornim mjerilima za svoje odluke te da sudbena vlast i sudovi mogu provoditi kontrolu zakonitosti pravnog poretka (presuda njemakog Saveznog ustavnog suda 1 BvR 370/07 od 27. veljae 2008., 209). Kad se taj zahtjev ne potuje, neodreeni i neprecizni zakoni ustavnopravno nedoputeno delegiraju dijelove ovlasti zakonodavca nasubjektivnorjeavanjeodupravnihisudbenihvlasti. Ustavni sud podsjea da zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme nije samo semantiki zahtjev koji trai da se odnos izmeu njezina adresanta i adresata odvija uz to manje komunikacijske neodreenosti. Ti su zahtjevi temeljna mjerila za
normativnuregulacijusvihsluajevaukojimaodgovornapitanjeiznalaenjaitumaenja mjerodavnogpravanebibiojednoznaan. Ustavni sud napominje da se zahtjevi za odreenou i preciznou pravne norme moraju smatrati sastavnim dijelom naela vladavine prava na podruju svih grana prava jer bi njihovo zanemarivanje ugrozilo druge sastavnice naela pravne sigurnosti kaodijelanaelavladavineprava,osobitozahtjevezajedinstvenomprimjenompravate potovanjemuinakapravomonihpresudaidrugihodlukatijeladravneijavnevlasti. 5.2. Zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme ima pozitivni i negativni smisao. U pozitivnom smislu zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme znai dagraanimorajumoiiznjezinaizriajastvarnoikonkretnoznatisvojapravaiobaveze kako bi im mogli prilagoditi svoje ponaanje. Ako to ponaanje reguliraju dvije ili vie pravnih normi, njihov donositelj mora osigurati njihovu jasnou i predvidljivost i u pogledu sadraja svake od njih i u pogledu uinka koji one stvaraju u svojem meuodnosu (zakljuak njemakog Saveznog ustavnog suda 1 BvF 3/92 od 3. oujka 2004.,107). Pozitivni smisao zahtjeva za odreenou i preciznou pravne norme, meutim, nije ispunjen ako graani, kao savjesne i razumne osobe, nagaaju o njezinu smislu i sadraju, a njezini se primjenjivai esto razilaze u njezinu tumaenju i primjeni u konkretnim sluajevima. Prijeporna tumaenja neke pravne norme, koja rezultiraju neujednaenom praksom upravnih i sudskih tijela, predstavljaju sigurnu naznaku pogreakainedostatakaunjezinojodreenosti. Negativnismisaozahtjevazaodreenouipreciznoupravnenormeupuenetijelu dravne vlasti znai da njezin izriaj mora vezati to tijelo tako da mu ne doputa postupanje izvan svrhe odreene njezinim sadrajem. To je vano i za postupanje tijela dravne i javne uprave i za postupanje tijela sudbene vlasti. Prva smiju postupati samo na temelju dovoljno jasnih zakonskih mjerila koja ih pravno vezuju ili im pak doputaju odreeni stupanj slobodne prosudbe (najee u obliku diskrecijske ocjene). U suprotnom bi ono ugrozilo slobodu graana od samovolje i zlouporabe dravne vlasti, posebice u sluajevima mjera i radnji koje se poduzimaju prema njima bez njihova prethodnog znanja. Druga moraju kontrolirati zakonitost akata i postupanje primjenjivaa pravnih normi na temelju jasnih i preciznih pravnih mjerila. Pri tome, nedostaci u preciznosti pravne norme mogu onemoguiti nadzor nad primjenom naela razmjernosti, odlunog za ustavnopravno ogranienje prava ili slobode graana (lanak 16.stavak2.Ustava). Zakonodavac moe na razliite naine izbjei neodreenost i nepreciznost pravne norme, ukljuujui i to da posebnim zakonskim definicijama odredi sadraj pojedinim zakonskim pojmovima. No, pri tome je uvijek potrebno da injeniceuvjeti u hipotezi zakonske norme sadre elemente predvidljivosti ponaanja pravnih subjekata sukladne njezinom ustavnopravno prihvatljivom cilju (arg. iz zakljuka njemakog Saveznog ustavnogsuda1BvF3/92od3.oujka2004.,113.).
VeinutihobvezujuihshvaanjaUstavnijesudponovioitokama19.i19.1.odluke UI3843/2007od6.travnja2011.(NN48/11). U monografiji o strasbourkom acquisu predsjednica Ustavnoga suda istie da je prva sastavnica vladavine prava pristupanost prava to znai da ono mora biti razumljivo,jasnoipredvidljivo(str.1088). to je ovdje razumljivo, jasno i predvidljivo ako je za 13 predmeta u osnovnoj koli te za deset opih i za sve strukovne predmete u srednjoj koli pod pojmom obveznoga uiladanrasponod1do4moguaslijedabezikakvihpomagalazakonkretizaciju? Predlae se da Ustavni sud utvrdi neprimjerenost, neprihvatljivost i nepravnost normiranjapomouprilogaodnosnoukonkretnomsluaju.
12.Onormiranjupredmetnogakurikuluma ak tri puta, ulanku 1., ulanku 2. stavku 1. i ulanku 2. stavku 2. sporni Pravilnik upuuje na institut predmetni kurikul. Tako, odreuje svoj djelokrug Pravilnika: da on Pravilnik [...] propisuje koji se udbenici [...] smatraju obveznima za uporabu [...] i slue za realizaciju [...] predmetnoga kurikuluma (l. 1.). Tako normira pozivan vid: Odabir obveznih udbenika [...] temelji se na [...] predmetnom kurikulumu (l. 2. st. 1.). Tako odreuje i negativan vid: Obveznim udbenikom [...] ne moe se smatrati onaj[...]kojedjelominopokrivanastavniprogram[...]predmetnogkurikuluma(l.2. st.2.). Ta pojava zahtijeva da Ustavni sud utvrdi to je matini zakon (lex specialis) za predmetni kurikul, tko ga i do kada treba donijeti. U Zakonu o odgoju i obrazovanju uosnovnojisrednjojkoli(NN87/08,86/09,92/10,105/10,90/11,5/12,16/12,86/12, 126/12 i 94/13) nigdje se ne spominje institut predmetni kurikul. Mjerodavne odredbeZakonaoudbenicimaglase:
Osnovnipojmovi lanak2. PojedinipojmoviusmisluovogZakonaima[sic!]sljedeaznaenja: [...] 2.Udbeniknastavnosredstvonamijenjenoviegodinjojuporabi,usklaenosUdbenikim standardom,kojeseobjavljujeuoblikuknjige,amoeimatiidruguvrstuioblikakojetako propisanoUdbenikimstandardom,asluiuenicimakaojedanodizvoraznanjaza ostvarivanjeodgojnoobrazovnihciljevautvrenihnacionalnimipredmetnimkurikulumom. [...] 9.Nacionalniipredmetnikurikulumnacionalnijekurikulumtemeljnidokumentkojina nacionalnojrazinidonosivrijednostiiopeciljeveodgojaiobrazovanja,odreujeoekivanja touenicimoguitrebajuznatiizatomoguitrebajubitiosposobljenipozavretku odreenogstupnjaobrazovanja,toikakomoguitrebajuuititekakosepratiivrednuje kvalitetauenikihpostignuairadakola.Predmetnikurikulumjeplaniprogramnastavnog predmetaprimjerenrazvojnojdobiuenika,predznanjuioptereenjuuenikausklaens nacionalnimkurikulumom. [...] lanak34. (3)Pravilnikeizlanka6.stavka6.,lanka8.stavka4.ilanka10.ovogZakonaministare donijetiurokuod30danaoddanastupanjanasnaguovogZakona,aostaleprovedbene propisenatemeljuovogZakonaministaredonijetiurokuodgodinedanaoddanastupanja nasnaguovogZakona.
UNarodnimnovinamaobjavljenasusamodvakurikula:Kurikulumhrvatskenastave uinozemstvu(NN194/03)iukinutiKurikulumzdravstvenogodgoja(NN17/13i63/13). Ako je matini zakon za to Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, onda valja utvrditi da se on ne poznaje institut predmetni kurikul nego samo nastavniplaniprogram. Stoga Pravilnik nije suglasan Zakonu o udbenicima, ili, ako jest, postavlja nemogu ilinepotrebanuvjet. 13.Izdefinicijapredmetaureenjaproizlazidajeovopogrjeanredoslijedradnji Sporni Pravilnik nije u slubi Zakona o udbenicima zaiju je provedbu donesen jer nepridonosiutvrenjubrojaobveznihudbenikaidopunskihnastavnihsredstava. Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu preimenovao je raniji institut nastavniplaniprogramuinstitutnacionalnikurikulumipredmetnikurikulum(l. 2. toka 9.). Sukladno tome, napravljena je zakonska definicija udbenika (l. 2. toka
2.), atlasa (l. 2. toke 4.c i 4.d), pomonih nastavnih sredstava (l. 2. toka 5.), Popisa udbenikaipripadajuihdopunskihnastavnihsredstava(l.2.toka10.). U prijelaznim odredbama,lankom 34. stavkom 5. Zakona o udbenicima odreeno je: Do donoenja nacionalnog i predmetnog kurikuluma, udbenici, dopunska i po monanastavnasredstvausklaujusesvaeimnastavnimplanovimaiprogramima. Zakonodavac nije predvidio da takvo prijelazno stanje ostane trajno, a ini se da hoe jer je Zakon o udbenicima na snazi ve etvrtu godinu (od 2. oujka 2010.), a cijelotorazdobljenijedonesennijedanjedinipredmetnikurikulzanjegovuprovedbu. Ustavni sud jo je 24. veljae 2005. (Izvjee UX835/2005 NN 30/05) upozorio da se podzakonskipropisiestodonosenakonprotekazakonomodreenogrokazanjihovo donoenje,atonijeuskladusnaelomustavnostiizakonitosti. Ta pojava neustavnosti i nezakonitosti sada je uzrok poremeaja u cijeloj normativnojdjelatnostiMinistarstvaobrazovanjaipridonosizbunjivanjusvihsudionika obrazovnogaprocesauzemlji. Predmet ureenja spornoga Pravilnika su: udbenici i dopunska nastavna sredstva.lanak2.toka2.Zakonaoudbenicimapropisuje:
Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona ima sljedea znaenja: Udbenik nastavno sredstvo namijenjeno viegodinjoj uporabi, usklaeno s Udbenikim standardom, koje se objavljuje u obliku knjige, a moe imati i drugu vrstu i oblik ako je tako propisano Udbenikim standardom, a slui uenicima kao jedan od izvora znanja za ostvarivanje odgojnoobrazovnihciljevautvrenihnacionalnimipredmetnimkurikulumom.
Dalje,meudopunskimnastavnimsredstvimalanak2.toka4.cZakonaodreuje:
Geografskiatlasdopunskonastavnosredstvonamijenjenoviegodinjojuporabi,koje sadri zbirku geografskih karata povezanih u cjelinu sukladno nacionalnom i predmetnomkurikulumuiUdbenikomstandardu.,
alanak2.toka4.dZakona:
Povijesni atlas dopunsko nastavno sredstvo namijenjeno viegodinjoj uporabi koje sadri zbirku povijesnih karata povezanih u cjelinu koje zorno dokumentiraju povijesne dogaajesukladnonacionalnomipredmetnomkurikulumuiUdbenikomstandardu.
Donositelj Pravilnika probija sve te zakonske definicije te propisuje koji se udbenici i pripadajua dopunska nastavna sredstva smatraju obveznima za uporabu u nastavnom i odgojnoobrazovnom radu u osnovnoj i srednjoj koli i slue za realizaciju nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, odnosno nastavnoga plana i programa te za samostalnouenjekodkue(l.1.). Zakon nije ovlastio donositelja da propie to slui za ostvarenje nastavnog plana i programa nego to slui za ostvarenje nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma! Ministar obrazovanja najprije je duan ostvariti zakonske pretpostavke da se bilo to moe nazvati udbenikom u skladu s vrjedeim Zakonom o udbenicima, tj. donijeti nacionalni i predmetne kurikule, a tek potom ureivati koji su to udbenici obvezni. Beznacionalnihipredmetnihkurikulanijednaknjigasenemoenazivatiudbenikomu smislupostojeegaZakonaoudbenicima! Pravilnik slui provedbi Zakona o udbenicima, a on poznaje institut nacionalni i predmetnikurikulum.Paipak,uPravilnikuse,nasuprottome,vieputakoristiinstitut nastavni plan i program kojeg u Zakonu o udbenicima nema! U odluci UI 3845/2006 od 23. sijenja 2013. (NN 12/13) Ustavni sud RH istie kako je njegova dunost da upozori na potrebu usklaivanja jezika u pravu. Odabir termina i jednooblina primjena jezika u pravu obveze su zakonodavca. Donositelj
provedbenoga propisa nije ovlaten njime uspostavljati pravno nazivlje razliito od onogauzakonuzaijuprovedbudonosipropis. IstuneustavnostinezakonitostdonositeljPravilnikaponavljaulanku2.stavku1.:
Odabir obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava temelji se na nacionalnom ipredmetnomkurikulumu,odnosnonastavnom planuiprogramuzasvaki nastavni predmet u svakom razredu osnovne i srednje kole, sukladno optimalnom optereenjuuenika.
TakvojenormiranjesuprotnoZakonuoudbenicimaiobveziministraobrazovanjaiz lanaka26.stavka3.ilanka27.stavka11.Zakonaoodgojuiobrazovanjuuosnovnoji srednjojkoli. Zakonodavac,zdravirazum,logikastvari,strunjaciistrunatijelaistiudamateriju treba regulirati od propisnika vie pravne snage na nie, a ne obrnuto. Premalanku 89. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje trebalo je predloiti Strategiju razvoja i unaprjeenja predkolskoga, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, potom Hrvatski sabor uskladiti zakone iz toga podruja (jer je meu njima izriito neujednaenonazivlje),azatimministarobrazovanjadonijetiprovedbenepropise. Predsjednica Povjerenstva za analizu udbenika prof. dr. Vedrana SpajiVrka izjavila je 6. travnja 2013. da nam ne trebaju novi udbenici bez novih kurikula (http://www.vecernji.hr/vijesti/od2014starisadrzajalinovompakiranjuclanak534654). Da nema opravdanja za tiskanje novih udbenika, nedvosmisleno se izjasnio i Vinko Filipovi, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje u intervjuu kolskim novinama od 26.oujka2013.(Prilog9uzprijedlogUII3117/2013od29.svibnja2013). Od Sabora imenovano Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje jednoglasno je 29. travnja 2013. (Prilog 10 uz prijedlog UII3117/2013 od 29. svibnja 2013.) preporuilo da se ne donose novi provedbeni propisi dok se ne donesu Strategija i novi kurikuli. Tek bi premanjimatrebalodonijetiostaleprovedbenepropise,asamonakontogaimasmisla raditi nove udbenike. U meuvremenue to biti stari, skraeni sadraj, a novo jedino formatikorice! Predsjednik Savjeta za znanost i obrazovanje vladajue stranke (SDPa) i lan Odbora za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora prof. dr. Gvozden Flego u Veernjem listu od 3. svibnja 2013. rekao je: Posve je bespredmetno donositi nove udbenike na temelju starih kurikuluma i nastavnih planova i programa. Ne mogu dokuitito jemotivsvegatoga.Posebnojeneprimjerenotraitiodizdavaadanove udbenikeizradeurokuodmjesecipoldana. Sva ta argumentirana miljenja Ministarstvo relativizira i zapravo obezvrjeuje tvrdnjom kao da su samo znak pluralizma miljenja i da za Ministarstvo nisu obvezujua. Ne postoje ugledni javni djelatnici, institucije ili pojedinci koji su poduprli postupanje ministra Jovanovia i njegovo oktroiranje prava, procedure i tzv. udbenikereforme. 14.Nezakonitostnormiranjapetnezakonskihkategorijauila Sadrajno glavna novost Pravilnika jest da je, kako se ini, dosadanje osnovno nastavnosredstvo(udbenik)preimenovanouudbenikjezikaitoza: - nastavnipredmethrvatskijezikuosnovnojkoli(lanak3.redak1.) - nastavnipredmethrvatskijezikusrednjojkoli(l.4.st.1.redak1.)i
nastavni predmet jezik nacionalne manjine u osnovnoj koli (l. 5. st. 1. redak 1.) - nastavni predmet jezik nacionalne manjine u srednjoj koli (l. 5. st. 1. redak 2.) - nastavni predmet jezik i kultura nacionalne manjine u osnovnoj i u srednjoj koli(l.5.st.1.redak3.) Istodobno takva promjena nije provedena za uenje svih jezika jer je za nastavne predmete strani jezik, latinski jezik i grki jezik u osnovnoj i srednjoj koli ostao samoudbenik. Uvoenjepojmaudbenikjezikanerazlonojeinezakonito.Osimtoga,udbenik jezika nije bio pojam predvien Nacrtom Pravilnika od 5. srpnja 2013. Budui da nisu objavljena oitovanja u javnu raspravu, ne moe se ispitati kako je dolo do uvoenja tekategorijeuila,itomimozakona. Ako je neki nastavni predmet jezik,ega bi udbenik za takav predmet bio nego udbeniktogajezika? Ako se pak nastavni predmet jezik i kultura nacionalne manjine, a njega se ui iz udbenika jezika (l. 5. st. 1. redak 3.), iz ega e se uiti druga polovica toga predmeta,kulturanacionalnemanjine? lanak 2. toka 2. Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (NN 27/10 i 55/11)propisujedaje:
Udbenik nastavno sredstvo namijenjeno viegodinjoj uporabi, usklaeno s Udbenikim standardom, koje se objavljuje u obliku knjige, a moe imati i drugu vrstu i oblik ako je tako propisano Udbenikim standardom, a slui uenicima kao jedan od izvora znanja za ostvarivanje odgojnoobrazovnih ciljeva utvrenih nacionalnim i predmetnimkurikulumom.
lankom2.tokom4.Zakonaoudbenicimazaosnovnuisrednjukoluodreujese daje:
Dopunsko nastavno sredstvo nastavno sredstvo usklaeno s Udbenikim standardom koje slui uenicima za lake praenje, vjebanje i utvrivanje te provjeru udbenikog gradiva. Dopunskim nastavnim sredstvima, u smislu ovog Zakona, smatraju se: radna biljenica (vjebenica), zbirka zadataka, geografski atlas i povijesni atlas, multimedijskapomagalaisredstvainformacijsketehnologije.
Takoer, nigdje u Zakonu nije odreeno to je to poetnica, a to se odreuje obvezatnimza: - hrvatskijezikuprvomrazreduosnovnekole(l.3.redak1.) - jeziknacionalnemanjineuprvomrazreduosnovne(l.5.st.1.redak1). Isto tako, nigdje u Zakonu nije odreeno to je to itanka, a to se normira obvezatnimza: - hrvatskijezikoddrugogadoosmogarazredaosnovnekole(l.3.redak1.) - hrvatskijezikusrednjojkoli(l.4.st.1.redak1.) - jeziknacionalnemanjineuosnovnojkoli(l.5.st.1.redak1.) - jeziknacionalnemanjineusrednjojkoli(l.5.st.1.redak2.) - jezik i kulturu nacionalne manjine uosnovnoj i u srednjoj koli (l. 5. st. 1. redak 3.) Nadalje, nigdje u Zakonu nije odreeno to je to radna biljenica uz udbenik jezika,atosepojavljujekaoobvezatnosredstvoza: - nastavnipredmethrvatskijezikuosnovnojkoli(lanak3.redak1.) - nastavnipredmethrvatskijezikusrednjojkoli(l.4.st.1.redak1.)i
nastavni predmet jezik nacionalne manjine u osnovnoj koli (l. 5. st. 1. redak 1.) - nastavni predmet jezik nacionalne manjine u srednjoj koli (l. 5. st. 1. redak 2.) - nastavni predmet jezik i kultura nacionalne manjine u osnovnoj i u srednjoj koli(l.5.st.1.redak3.). Uvoenje pojma radna biljenica uz udbenik jezika nerazlona je i nezakonita. Osim toga, radna biljenica uz udbenik jezika nije bila predviena Nacrtom Pravilnika od 5. srpnja 2013. Budui da nisu objavljena oitovanja u javnu raspravu, ne moeseispitatikakojedolodouvoenjatekategorijeuila,itomimozakona. Naposljetku, nigdje u Zakonu nije odreeno to je to radni materijal za izvoenje vjebiipraktinograda,atosepojavljujekaoobvezatnosredstvozatehnikukulturu uosnovnojkoliiuranijimnacrtimaiprethodnodonesenimpravilnikanijepostojalo,a oitovanja u javnu raspravu nisu objavljena pa je posve nejasno na iji prijedlog i s kojom argumentacijom, osim zarade nakladnicima, je radni materijal za izvoenje vjebiipraktinogradaproglaenobvezatnimudbenikom! Niuvoenjeradnogamaterijalazaizvoenjevjebiipraktinogradanijerazlono ni zakonito. Osim toga, radni materijal za izvoenje vjebi i praktinog rada nije bio predvienNacrtomPravilnikaod5.srpnja2013.Buduidanisuobjavljenaoitovanjau javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnou, ne moe se ispitati kako je dolo do uvoenjatekategorijeuila,itomimozakona. Djelokrug ovoga Pravilnika strogo je utvren lankom 10. stavkom 1. Zakona i odnosi se, kako i u nazivu Pravilnika stoji, samo na udbenike i dopunska nastavna sredstva. Prema zakonskoj definicija obaju pojmova, udbenik jezika, itanka, ili radni materijal za izvoenje vjebi i praktinog rada nije ni jedno ni drugo. Stoga je neprihvatljivoprovedbenimpropisomnormiratimimo(praeterlegem)zakona,dapae, protivnjega(contralegem). U pravnoj literaturi se istie naelo: Pravilnicima se, u pravilu, ne mogu utvrivati obveze adresata koje nisu utemeljene na viem propisu. (Mihajlo Vukovi uro Vukovi,Znanostoizradipravnihpropisa,4.izdanje,Zagreb,1997.,str.107). Zabrinjava to se podzakonskim normiranjem i uvoenjem tih vrsta uila, zapravo izvre zakonska norma i temeljna odredba o trajnosti uila da, uz iznimku radne biljenice koja je namijenjeno jednogodinjoj uporabi (l. 2. toka 4.a Zakona o udbenicima), sva druga uila (udbenik, zbirka zadataka i atlas svi su po definiciji namijenjeni viegodinjoj uporabi lanak 2. toke 4.a, 4.b, 4.c i 4.d Zakona o udbenicima) trebaju biti u uporabi vie godine, a ne samo jednu da se mogu nasljeivatiilipredavatisljedeimnaratajima. 15.Odometimaodredbelanka5.stavak2. Sadrajna novost treega Pravilnika u odnosu na prvi jest da jelanak 5. dopunjen stavkom 2. koji glasi: Za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina od odredaba u lanku3.,4.i5.moguodstupatiudbeniciuvezeniizdravematinognaroda. Taodredbapotienizpitanja. Odnosi li se niim ogranieno odstupanje i na dopunska nastavna sredstva ili samo na udbenike (kako je doslovce normirano)? Doslovce kako stoji, odredba je smisleno neprovediva jer je obvezatno uilo za nastavni predmet jezik nacionalne manjine i u osnovnojiusrednjojkoliuvijekdvostruk(l.5.st.1.redci1.i2.),komplet,anesamo
udbenik.Ilihrvatskadravapreputadrugimdravamadaodreujupoemueikako uhrvatskimkolamauitilanovihrvatskogadrutva? Tkosudravematinoganaroda?imejetoutvreno? Popravukojedraveseutomsluajuutvrujetojeudbenik? Moe li se, sukladno Udbenikom standardu, za nastavu na jeziku i pismu albanske nacionalne manjine uvesti udbenike iz Makedonije, za nastavu na jeziku rumunjske nacionalne manjine uvesti udbenike iz Moldove, za nastavu na jeziku njemake nacionalne manjine uvesti udbenike na njemakom iz vicarske ili Belgije u kojima je njemaki slubeni jezik, a za nastavu na jeziku talijanske nacionalne manjine uvesti udbenike na talijanskom iz vicarske? Mogu li se za nastavu na jeziku i pismu srpske nacionalnemanjine uvesti udbenici iz Srbije ili tzv. Republike Srpske u kojima se istiu notornepovijesneneistine? Zato i takvim udbenicima, kao dodatak ne bi morali biti pridodani sadraji potrebnizarazumijevanjehrvatskihnacionalnihikulturnihvrijednosti? 16.Onepostojanjuprijelaznogarazdoblja Pravilnik uope nema Prijelazne odredbe. Njihova je svrha u prijelaznom razdoblju regulirati odnose koji su zasnovani prema ranijem propisniku. One su, u pravilu, prisutne u onim propisnicima koji reguliraju materiju koja je ve jednom bila regulirana. Pri izradi prijelaznih odredbi treba paziti da se njima ne povrijede ve steenapravaodreenihsubjekata(IvoBorkovi,Nomotehnika,III.izdanje,Split,1996.,str.83). Trenutaan prelazak sa staroga Pravilnika na novi pravno i ivotno nije mogu bez prijelaznihodredaba,dabisedoznalo,primjerice,dokadauKataloguostajupomona nastavnasredstvaodobrenapremaPravilnikuiz2010.,dokadaseonamorajuuskladiti skojimsveodredbamanovogaPravilnika... Posljedica izostanka prijelaznih odredaba jest da sva, novim Pravilnikom ukinuta dopunska nastavna sredstva (radne biljenice, zbirke zadataka, atlasi za pojedine razrede), gube svojstvo obveznih nastavnih sredstava, te se po njima ne smije provoditi nastava i ispitivanje znanja uenika od dana stupanja na snagu spornoga Pravilnika, premda svi ti naslovi i dalje ostaju u Katalogu obveznih uila i na Listi odobrenih uila. U praksie to znaiti oprjeno razliita tumaenja. Ako je Pravilnik na snazi, zato se ne primjenjuje na udbenike u kolskoj godini 2013./2014.? Ako se pak neprimjenjuje,zatojeondastupionasnagu? UZagrebu5.rujna2013. zaUdruguNastavniciorganizirano: M.P. DaliborPerkovi,prof.,tajnikUdruge,v.r.
Prilozi: 1.Prilogjavnojraspraviprof.StelleGaparod22.srpnja2013. 2.Prilogjavnojraspravimr.sc.PetraMarijeRadeljaod22.srpnja2013. 3.albaod29.kolovoza2013.zbogogluheMinistarstvanazahtjevzaobjavuoitovanja prispjelihuinternetskosavjetovanjeonacrtuPravilnikaoobveznimudbenicima 3.PopispropisaizNarodnihnovina,izradekojihjeMinistarstvobionositelj,patimeiobveznik provedbejavnerasprave,aliokojimanijeodranojavnosavjetovanje 4.PregledjavnihraspravaMinistarstva,odranihod12.listopada2010.do17.kolovoza 2013.
OBRAZAC
ZA SUDJELOVANJE U INTERNETSKOM SAVJETOVANJU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta o kojem se provodi savjetovanje Naziv tijela nadlenog za izradu nacrta Razdoblje internetskog savjetovanja (poetak i zavretak) Ime i prezime osobe odnosno naziv predstavnika zainteresirane javnosti (OCD, ustanove i sl.) koja daje svoje miljenje, primjedbe i prijedloge na predloeni Nacrt prijedloga Interes odnosno kategorija i brojnost korisnika koje predstavljate Naelne primjedbe s obrazloenjem Stella Gapar
Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
od 5. do 21. srpnja 2013. godine
0. Ovaj prilog javnoj raspravi je pravodoban jer kad zadnji dan roka pada u nedjelju, kao to je ovdje bio 21. srpnja 2013., kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana (l. 81. st. 2. ZUP). 1. Zato nije objavljeno tko je i kad predloio ovaj Nacrt Pravilnika? 2. Zato, sukladno l. 11. st. 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) nije opisan problem koji se namjerava rijeiti normativnim rjeenjem, odnosno stanje zbog kojeg je tu tvar potrebno drukije normirati? 3. Zato nije opisan cilj koji se eli postii novim normativnim rjeenjem? 4. Tko su adresati pravilnika: autori udbenika, nakladnici, uitelji/nastavnici, roditelji i/ili uenici? 5. Zato nije objanjeno normativno rjeenje (izraene teze propisa) i utvreno nenormativno rjeenje kojim bi se takoer mogao postii isti cilj? 6. Zato nije naveden oekivani broj postupaka i pripremljenost Ministarstva za provedbu uvrtenja novih udbenikih kompleta na Popis udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava (iz l. 10. Zakona o udbenicima); za donoenje odluka: o imenovanjima strunih povjerenstava, o obustavi odnosno prekidu postupka zbog zatite autorskih prava, o (ne)uvrtavanju u Katalog, o povlaenju udbenika, o brisanju udbenika, o uvrtavanju na Konanu listu, o najvioj razini cijene, o izmijenjenoj cijeni, o prigovorima nakladnika; za provedbu upravnog/inspekcijskog nadzora; za promjenu Kataloga obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava (u Katalogu je ovoga trena sveukupno 2.981 naslov: 1.313 za osnovnu kolu, 573 za gimnazije, 1075 za strukovne kole i 20 atlasa)?
Primjedbe na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (Ako je primjedaba vie, prilau se obrascu, a ovdje se navode samo lanci ili dijelovi nacrta na koje se odnose.)
7. Striktnim odreenjem u lanku 3. i lanku 4. stavku 1. Pravilnika otpala je mogunost da se za pojedini predmet koristi samo jedan naslov (samo udbenik, to je bilo propisano pravilnicima od 31. III. 2010. i 23. V. 2013.), dakle suen je prostor slobode, izbora i prilagodbe konkretnom stanju razreda, a s druge strane u lanku 4. stavku 2. bez ikakvih je pobliih mjerila ostavljena mogunost i dana sloboda, ne zna se tono komu: autoru, nakladniku, nastavniku, aktivu, roditeljima, ueniku, ili uenicima nekog razreda, da odabere/u hoe li za pojedini strukovni nastavni predmet imati samo udbenik ili udbenik i zbirku zadataka. To je posve suprotno pojmu obvezni udbenik iz naslova Pravilnika. Kako se takvom odredbom obuhvaa obveza, tj. kako se time ureuje da se mora initi ono to proizlazi iz obveze? Drugim rijeima kakva je to neodreena obveza? 8. Pravilnik slui provedbi Zakona o udbenicima, a on poznaje institut nacionalni i predmetni kurikulum. Pa ipak, u Pravilniku se, nasuprot tome, vie puta koristi institut nastavni plan i program kojeg u Zakonu o udbenicima nema! 9. Zakonodavac nije predvidio da prijelazno stanje (iz lanka 34. stavka 5. Zakona o udbenicima odreeno je: Do donoenja nacionalnog i predmetnog kurikuluma, udbenici, dopunska i po-mona nastavna sredstva usklauju se s vaeim nastavnim planovima i programima.) - ostane trajno. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 126/12) odreeno je da su se nastavni i predmetni kurikuli trebali donijeti jo 2. kolovoza 2009. (sukladno lancima 26. stavku 3., lanku 27. stavku 11., sve u roku iz lanka 164. stavka 1.). Stoga je neprihvatljivo da se, umjesto da se oni donesu, donose provedbeni propisi suprotni zakonu koji ne poznaje mogunost da udbenik slui provedbi kurikula odnosno nastavnoga plana i programa. Ta irina i neodreenost nespojiva je s pravnom normom i njezinim zahtjevom da bude precizna, jednoznana, a ne ovako ili onako. Zakon nije ovlastio ministra da propie to slui za ostvarenje redovitoga nastavnog plana i programa nego to slui za ostvarenje nacionalnoga i predmetnoga kurikula. 10. Zakonodavac nije ovlastio ministra da propisuje nove kategorije nastavnih sredstava kao to su jezini udbenik i itanka. Ti pojmovi nisu definirani Zakonom o udbenicima! 11. O lanku 5. stavku 2. Pravilnika koji glasi: Za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina od odredaba u lanku 3., 4. i 5. mogu odstupati udbenici uvezeni iz drave matinog naroda. Odnosi li se niim ogranien stupanj odstupanja i na dopunska nastavna sredstva ili samo na udbenike? Po pravu koje drave se u tom sluaju utvruje to je udbenik? Gdje je utvreno koje su to drave matinoga naroda? Mogu li se za nastavu na jeziku i pismu albanske nacionalne manjine uvesti udbenike iz Makedonije, za nastavu na jeziku rumunjske nacionalne manjine uvesti udbenike iz Moldove, za nastavu na jeziku njemake nacionalne manjine uvesti udbenike na njemakom iz vicarske ili Belgije u kojima je njemaki slubeni jezik, a za nastavu na jeziku talijanske nacionalne manjine uvesti udbenike na talijanskom iz vicarske? Mogu li se za nastavu na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine uvesti udbenici iz Srbije ili tzv. Republike Srpske u kojima se istiu notorne povijesne neistine? 12. Ne postoji prijelazno razdoblje do kada se aktualni udbeniki kompleti moraju prilagoditi ovom Pravilniku. To sigurno nije mogue u roku od osam dana koliko je ostavljeno kao vakacijsko razdoblje. Hoe li se ovaj Pravilnik primjenjivati na udbenike u kolskoj godini 2013./2014.? Ako ne, zato e stupiti na snagu ve za osam dana od objave? Ako da, je li to pravno i stvarno mogue, provedivo i je li sukladno naelu razmjernosti? Ustavni je sud prije 13 godina zauzeo je naelno stajalite da e ogranienje poduzetnikih sloboda i vlasnikih prava, premda je poduzeto s legitimnim ciljem, povrijediti gospodarska prava propisana Ustavom Republike Hrvatske u svakom onom
sluaju kada je oito da ne postoji razuman odnos razmjernosti izmeu naina ili opsega ogranienja poduzetnikih sloboda i vlasnikih prava pojedinaca i ciljeva koji se ele postii u javnom interesu. Razmjernost, naime, moe postojati samo u sluaju ako poduzete mjere nisu restriktivnije no to je potrebno da bi se osigurao pravovaljan (legitiman) cilj. Sud je naao da je zakonska mjera koja se sastoji u zabrani jedne do tada legalne gospodarske djelatnosti, a da se istodobno nije ostavio razuman rok u kojem bi se pogoeni subjekti mogli prilagoditi novonastalim uvjetima poslovanja, suprotna gospodarskom ustroju utemeljenom Ustavom RH. To stoga to je sporna mjera [...] stvorila situaciju koja naruava pravinu ravnoteu koja mora postojati izmeu zatite poduzetnikih sloboda i vlasnikih prava, s jedne strane, i zahtjeva za ostvarenjem javnih interesa radi zatite zdravlja ljudi, s druge strane. Poduzetnicima je [...] nametnut individualan i prekomjeran teret koji bi se mogao kompenzirati samo propisivanjem razumnoga vremenskog roka dovoljno dugog za prilagodbu novim uvjetima poslovanja ili pak propisivanjem prava na naknadu tete. Budui da u konkretnom sluaju nije ostavljen razuman rok za prilagodbu novim uvjetima poslovanja niti je predvieno pravo na naknadu tete, ovaj Sud smatra da je osporavana odredba u nesuglasju s lankom 48. stavkom 1., lankom 49. stavcima 1., 2. i 4., te lankom 50. stavkom 1., ali i s lankom 54. stavkom 1. Ustava RH, kojim se jami pravo na rad i sloboda rada. (odluka U-I-1156/1999 od 26. sijenja 2000. NN 14/00).
Ime i prezime osobe (ili osoba) koja je sastavljala primjedbe i prijedloge ili osobe koja predstavlja zainteresiranu javnosti, e-mail ili drugi podaci za kontakt Datum dostavljanja
Stella Gapar
22. srpnja 2013.
Vana napomena: Popunjeni obrazac s prilogom zakljuno do 21. srpnja 2013. godine dostaviti na adresu elektronike pote: javnarasprava-obvezni-udzbenici@mzos.hr
Primjedbe koje ne budu dostavljene na priloenome obrascu, nee se razmatrati.
OBRAZAC
ZA SUDJELOVANJE U INTERNETSKOM SAVJETOVANJU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta o kojem se provodi savjetovanje Naziv tijela nadlenog za izradu nacrta Razdoblje internetskog savjetovanja (poetak i zavretak) Ime i prezime osobe odnosno naziv predstavnika zainteresirane javnosti (OCD, ustanove i sl.) koja daje svoje miljenje, primjedbe i prijedloge na predloeni Nacrt prijedloga Interes odnosno kategorija i brojnost korisnika koje predstavljate
Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
od 5. do 21. srpnja 2013. godine

mr. sc. Petar Marija Radelj
Vladavina prava, pravnost propisa, ustavnost i zakonitost objektivnoga pravnoga poretka pravna sigurnost 4,5 milijuna hrvatskih dravljana zavedenih u Registru biraa RH, podlonika hrvatskoga ustavnopravnog poretka
Naelne primjedbe s obrazloenjem
1. Prijedlog Pravilnika nije utvrdilo jedino zakonom za to ovlateno tijelo. Zakonska osnova za ovaj Pravilnik jest lanak 10.
stavak 4. Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (NN 27/10 i 55/11), a on glasi: Pravilnik iz stavka 1. ovog lanka donosi ministar na prijedlog strunog povjerenstva. A u susljednom stavku 5. istoga lanka odreuje se: Struno povjerenstvo iz stavka 4. ovog lanka ima sedam lanova koje imenuje ministar, iz reda uitelja i nastavnika te predstavnika strunih udruga iz podruja odgoja i obrazovanja. U javnoj raspravi o istoimenom Pravilniku 10. svibnja 2013. sam upozorio MZOS: Te se zakonske obveze moraju bezuvjetno potovati jer se tiu postupovne valjanosti donoenja, a javnost ima pravo doznati tko je sastavio ovaj Nacrt prijedloga odnosno tko, imenom i prezimenom, kao lan Strunoga povjerenstva, predlae Ministru da ga donese. Osim te nedvosmislene zakonske obveze, postoji i etika, struna i politika obveza jer naela dobre uprave, transparentnosti rada dravne uprave, odgovornosti prema javnom novcu i obavljanju javnih poslova za zajedniko dobro te predanost borbi protiv potkupljivosti zahtijevaju da javnost dozna tko je sastavljao pojedine propisnike, pa i konkretne novosti u ovom Pravilniku. Meutim, MZOS u ovoj javnoj raspravi ni inae nije objavio odluku o imenovanju Strunoga povjerenstva, ili njegov sastav. 1.1. Dana 6. srpnja 2013. pitao sam MZOS: Tko ini sedam lanova Strunoga povjerenstva, iz stalea uitelja i
nastavnika i predstavnika strunih udruga iz podruja odgoja i obrazovanja, a koji predlau donoenje toga pravilnika? Kad je to Povjerenstvo imenovano i kad je odralo sjednicu na kojoj je utvrdilo svoj Nacrt kao prijedlog Ministru? (Ono je moglo, za izradu ovoga Pravilnika, biti osnovano tek nakon donoenja Pravilnika kojim je izvan snage stavljen drugi Pravilnik o obveznim udbenicima NN
73/13: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_73_1465.html, tj. nakon 17. lipnja 2013., a nisam nauo da se ijednu staleku ili strunu udrugu pitalo da predloi predstavnika!) Bez tih informacija javna rasprava ne moe biti transparentna, ni iskrena, ni kvalitetna. Moete li uiniti da se te informacije dodaju u objavi javne rasprave?
Tijekom vie od 15 dana nikakav odgovor nije stigao pa se ne moe pretpostaviti da je Ministar imenovao Struno povjerenstvo. 1.2. Da je MZOS uspostavio Struno povjerenstvo i da je ono doista predloilo Nacrt prijedloga Pravilnika, o tomu je trebao pravodobno obavijestiti javnost. To je legitimno oekivanje koje proizlazi iz: - lanka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 76/10): Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom. (budui da je takva informacija bila zatraena) - lanka 46. Ustava RH: Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati
prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. (budui da je takav prijedlog bio podnesen)
- lanka 77. Zakona o sustavu dravne uprave (NN 150/11) odreuje:

(1) Odnosi tijela dravne uprave i graana temelje se na meusobnoj suradnji i povjerenju te potivanju dostojanstva ljudske osobe. (2) Tijela dravne uprave duna su davati graanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pruati im strunu pomo u poslovima radi kojih se obraaju tijelima dravne uprave. (3) Tijela dravne uprave duna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvjetavati je o svom radu putem sredstava javnog priopavanja ili na drugi prikladan nain. (4) Davanje informacija uskratit e se kada se radi o klasificiranom podatku, ili je informacija zatiena zakonom kojim se ureuje podruje zatite osobnih podataka.
(budui da je o tom imenovanju trebalo izvijestiti javnost, a lanak 78. st. 3. Zakona o sustavu dravne uprave odreuje: davanje netonih
izvjea predstavlja teu povredu slubene dunosti.
1.3. Da Struno povjerenstvo nije uspostavljeno suglasno potvruju svi prispjeli odgovori elnika strunih udruga iz podruja odgoja i obrazovanja. Naime, na pitanje je li MZOS od njih zatraio da predloe predstavnika za Struno povjerenstvo iz l. 10. Zakona o udbenicima, jesu li ga odredili, je li ga ministar imenovao, kad i koga, odgovorili su: Vinja estak, tajnica Udruge uitelja razredne nastave Zvono 9. srpnja 2013.: Ne, predstavnik Zvona nije imenovan ni u kakvo Struno povjerenstvo. Josip Kliinovi, potpredsjednik udruge Nastavnici organizirano 9. srpnja 2013.: Ne. Nitko iz Nastavnici.org nije slubeno pozvan kao predstavnik Udruge. Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjokolskih ravnatelja (UHSR) 9. srpnja 2013.: Nismo bili ukljueni u rad navedenog povjerenstva niti imamo podatke o njegovom djelovanju. Jasenka Jonji, ravnateljica Hrvatske zajednice osnovnih kola (HZO) 10. srpnja 2013.: Nitko nas nije kontaktirao ni imenovao ni u kakvo
povjerenstvo. Nikica Mihaljevi, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih kola (HURO) 10. srpnja 2013.: Nitko iz nae Udruge nije imenovan u nikakvo Struno povjerenstvo za izradu Nacrta Pravilnika o obveznim udbenicima niti smo konzultirani o istom. Ni predstavnici Hrvatske udruge nastavnika, Hrvatskoga pedagokoknjievnog zbora i Foruma za slobodu odgoja nisu potvrdili da bi njihov predstavnik bio imenovan u Struno povjerenstvo. Stoga valja zakljuiti da Ministar nije imenovao Struno povjerenstvo, da ono nije konstituirano, da se nije sastalo izmeu 17. lipnja i 5. srpnja 2013., da nije utvrdilo ni Ministru predloilo Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima niti otvaranje javne rasprave o njemu. 1.4. Zbog svega navedenoga, pokazuje se neistinitom tvrdnja iz uvoda Nacrta Pravilnika da je Struno povjerenstvo predloilo Ministru donoenje ovoga i ovakvoga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima. Ako je tomu tako, ova je javna rasprava promaena, a budui pravilnik koji bi se donio uz takva krenja postupka neustavan i nezakonit. Naime, potovanje propisane procedure, ali i demokratskih standarda pri donoenju akata najmanja je mjera zahtjeva koja se pred njihove donositelje postavlja u demokratskom drutvu utemeljenom na vladavini prava. 1.5. Predlaem i pozivam Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da objavi javni poziv uiteljima, nastavnicima i strunim udrugama iz podruja odgoja i obrazovanja da predloe lanove Strunoga povjerenstva, da ih Ministar imenuje, da se konstituiraju, donesu Poslovnik o svojem radu, utvrde Nacrt prijedloga Pravilnika iz l. 10. Zakona o udbenicima i predloe da se o njemu provede javna rasprava. Sve ostalo ili drukije postupanje bit e na tetu obrazovnoga sustava, zloporaba poloaja i ovlasti, zloporaba obavljanja dunosti dravne vlasti, nesavjestan rad u slubi, povrjeda ravnopravnosti graana, povrjeda ugleda Republike Hrvatske i obmanjivanje javnosti.
2. Nisu ispunjenje pretpostavke za voenje javne rasprave.

Ministar je elnik tijela izvrne vlasti, a ne izvorni i trajni zakonodavac. Za provedbu pojedinoga zakona ministar je ovlaten donijeti samo one propisnike na koje ga je zakonodavac ovlastio. Zato u lanku 18. organskoga Zakona o sustavu dravne uprave (NN 150/11 i 12/13) stoji: Ministri... donose pravilnike... za provedbu zakona... kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama dane ovlasti. Iz toga slijedi pravilo da je zakonodavna delegacija ministra jednokratna i zadana, a ne stalna i svekolika. Zakonskoj obvezi iz lanka 10. stavka 4. Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu ve je udovoljio ministar znanosti, obrazovanja i porta kad je 31. oujka 2010. donio Pravilnik o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (NN 40/10). To je pitanje tim vanije jer ministar obrazovanja ve etiri godine nije donio nacionalni kurikulum sukladno lanku 26. stavku 3. i lanku 164. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12), ni nastavni plan i program sukladno lanku 27. stavku 11. i lanku 164. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli; ve pune tri odnosno dvije godine nije donio pravilnike iz lanka 6. stavka
6., lanka 8. stavka 4., lanka 12. stavka 4., lanka 18. stavka 8., lanka 19. stavka 7. i lanka 34. stavka 3. Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu. Donoenje novoga provedbenoga propisa po istoj zakonskoj osnovi, a da u meuvremenu zakonska podloga nije mijenjana, u hrvatskome je pravu neuobiajena pojava, pa donositelj u najmanju ruku duguje obrazloenje javnosti, posebno adresatima Pravilnika: uenicima, uiteljima, nastavnicima, autorima i nakladnicima, zbog ega je potrebno donijeti novi Pravilnik u istoj pravnoj stvari? I to se time kani postii? Obveza odgovora na to pitanje pretpostavka je otvaranju javne rasprave sukladno prisilnopravnoj odredbi lanka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13): Tijela javne vlasti nadlena za
izradu nacrta zakona i podzakonskih akata duna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donoenje i ciljeva koji se ele postii savjetovanjem.
Nasuprot tomu, MZOS nije objavio razloge za donoenje novoga pravilnika ni ciljeve koje se ele postii savjetovanjem, na koja pitanja je elio dobiti odgovor zainteresirane javnosti, osoba drugih struka i svjetonazora. I taj muk o znatielji, odnosno njezin nedostatak na strani predlagatelja i koordinatora javne rasprave pokazuje da je javna rasprava deplasirana. 3. U protekla dva mjeseca, pozivom na istu zakonsku osnovu, Ministar je donio: - Pravilnik o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima za osnovnu i srednju kolu (NN 65/13, a da do danas nisu objavljena oitovanja zainteresirane javnosti kao i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi, kako nalae Kodeks savjetovanja u poglavlju V. toki 4. NN 140/09) i - Pravilnik o stavljanju izvan snage Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (NN 73/13, bez ikakve javne rasprave). Pri otvaranju javne rasprave o drugom Pravilniku o obveznim udbenicima, 26. travnja 2013. MZOS je obeao: Nakon zavretka savjetovanja sa zainteresiranom javnou, pristigli komentari, primjedbe i prijedlozi bit e objavljani na mrenim stranicama Ministarstva, uz obrazloenja o prihvaanju ili neprihvaanju. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405&sec=3499). To obeanje do danas nije ispunjeno. Stoga se postavlja pitanje vjerodostojnosti i smislenosti te prethodne i ove javne rasprave ako ona nije interaktivna, ako javnost u njoj nije partner, obavijeteni sudionik postupka, nego javna rasprava postaje u punom smislu rijei takozvana, provodi se samo forme, reda radi, a bez stvarne elje da se zainteresiranoj javnosti omogui sudjelovanje u njoj na osnovi potpunih informacija, sastava Strunoga povjerenstva, razloga za donoenje novoga Pravilnika i ciljeva savjetovanja. U Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja iz studenoga 2010. odreuje se: 10.5. Po zavretku postupka savjetovanja, nadleno dravno
tijelo objavljuje oitovanja zainteresirane javnosti i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta. Te se informacije u pravilu objavljuju prije sljedeih koraka, npr. prije upuivanja zakona, propisa i drugih akata u Sabor. Svi koji su dostavili svoja oitovanja
trebali bi u pravilu biti obavijeteni o objavi tih informacija. Objava oitovanja zainteresirane javnosti kao i saetog objedinjenog obrazloenja neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta od kljune je vanosti za integritet cijelog postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, alje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, moe se ugroziti itav proces i obeshrabriti budue sudjelovanje zainteresiranih dionika u postupcima savjetovanja.
Nakon to je drugi po redu istoimeni Pravilnik donesen 23. svibnja 2013., dana 24. svibnja 2013. pitao sam MZOS gdje su nakon zavretka savjetovanja sa zainteresiranom javnou, na mrenim stranicama Ministarstva objavljeni pristigli komentari, primjedbe i prijedlozi, uz obrazloenja o prihvaanju ili neprihvaanju. Dana 27. svibnja 2013. naelnica Sektora za zajednike poslove Uprave za odgoj i obrazovanje odgovorila mi je: Jo nismo stigli objaviti saetak nakon savjetovanja sa zainteresiranom javnou, kao i sve priloge i odgovore. Ljubazno molimo za strpljenje. Javna rasprava o kojoj je rije zavrila je 10. svibnja 2013. Ni nakon vie obeanja ni pournica, pristigli obrasci ni razlozi za neprihvaanje odreenih prijedloga do danas nisu objavljeni. Uskratom rezultata prethodne javne rasprave, ponovna javna rasprava u istoj materiji, o novom, treem prijedlogu istoimenoga Pravilnika zapravo je onemoguena. Ustavni sud RH u odluci U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. utvrdio je:
Nijedan razlog koji se tie ustrojstva, organizacije, sastava ili pitanja vezanih uz nain rada nekoga tijela odnosno nekoga upravnog sustava ili jednoga njegova dijela ne moe biti opravdanje za zaobilaenje propisanih pravila za donoenje mjerodavnoga akta i/ili opih demokratskih proceduralnih standarda. A toki 8. Odluke U-II-1118/2003 od 22. svibnja 2013. (NN 63/13): Demokratinost procedure u okviru koje se odvija drutveni dijalog o pitanjima od opeg interesa jest ono to sam akt, kao ishod te procedure, moe odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv.
Na slubenim stranicama MZOS-a posve je preueno da je Ministar uope opozvao drugi Pravilnik o obveznim udbenicima samo 11 dana nakon to je on stupio na snagu i zato je to uinio. Stoga je posve neivotno, nevjerodostojno i nevjerojatno zato je uope otvorena javna rasprava o etvrtom po redu propisu za provedbu lanka 10. stavka 4. Zakona o udbenicima. 4. Iako se od samoga naslova stalno ponavlja da se tim propisnikom razrauju obvezni udbenici i dopunska nastavna sredstva, nigdje u Nacrtu prijedloga nije razraeno odreenje da je Republika Hrvatska socijalna drava (l. 1. st. 1. Ustava) ni lanak 65. Ustava: Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom. Propisujui neto obveznim, dakle nameui dunost da ih uenici imaju, Pravilnik ne opravdava da je i kako je u slubi toga ustavnoga jamstva. Ako Drava neto namee kao obvezu, logino je da to osigurava besplatno. Tako je prije bilo sa sluenjem vojnoga roka, tako je jo uvijek s obveznim cijepljenjem. Zato bi udbenici ili bilo to drugo u obrazovanju bilo obvezno, a ne i besplatno sukladno Ustavu i zakonu? Predlaem temeljito preraditi Pravilnik u tom pravcu. Ili priznati da je ustavna odredba obeanje ludom radovanje! 5. Odravanje javne rasprave usred ljetnih kolskih praznika (5.-21. srpnja 2013.) o ovako vanom propisu za odgoj i obrazovanje
neprimjereno je. 6. Odluka da zadnji dan javne rasprave istjee u nedjelju neprihvatljiv je i protivan odredbi lanka 81. stavka 2. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09): Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u
drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana.
7. Zato nije predvieno javno izlaganje nacrta Pravilnika, sukladno lanku 19. stavku 3. Zakona o procjeni uinaka propisa (NN 90/11: Za
vrijeme razdoblja savjetovanja, Struni nositelj izrade propisa duan je putem svog Koordinatora, ovisno o sloenosti materije koja se propisom ureuje, provesti jedno ili vie javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja.
Primjedbe na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (Ako je primjedaba vie, prilau se obrascu, a ovdje se navode samo lanci ili dijelovi nacrta na koje se odnose.)
8. Kad sam iao u osnovnu kolu, za matematiku, klasine i strane jezike, prirodu i drutvo, zemljopis i povijest u osnovnoj koli roditelji uenicima nisu morali kupiti po dva naslova (radnu biljenicu ili zbirku zadataka za svaki od njih, kao to predvia Nacrt pravilnika od 5. srpnja 2013.), jer je jedan, tj. samo udbenik bio sasvim dovoljan. Ako sad roditelji moraju kupiti dvostruko vie knjiga, gdje su nestali: duh socijalne osjetljivosti, definicija da je RH socijalna drava, ustavno jamstvo o besplatnosti kolovanja i ideali socijaldemokratske vlasti? Komu Ministarstvo slui i komu se dodvorava? Poduzetnicima ili svojem narodu? 9. Zato se izbrisala mogunost da za mnoge predmete bude dovoljan samo jedan naslov (udbenik) umjesto da se propie kada ih i zato treba vie kao obvezatnih. Stoga je ovaj prijedlog Pravilnika golemi korak unatrag u odnosu na prethodne, i otvoreno pogodovanje onima koji zarauju na udbenicima, a ne pomo i potpora nastavnicima i uenicima. Uostalom, koga je Struno povjerenstvo pitalo zato za pojedine predmete ne bi bio dovoljan udbenik, kako je bilo propisano Pravilnicima od 31.3.2010. i 23.5.2013.? 10. Zato se lankom 8. ne predvia staviti izvan snage Pravilnik iz 2010.? Pravilnikom od 23. svibnja 2013. on nije bio ukinut pa je i dalje na snazi!
Ime i prezime osobe (ili osoba) koja je sastavljala primjedbe i prijedloge ili osobe koja predstavlja zainteresiranu javnosti, e-mail ili drugi podaci za kontakt Datum dostavljanja
Petar Marija Radelj
21. srpnja 2013.
Vana napomena: Popunjeni obrazac s prilogom zakljuno do 21. srpnja 2013. godine dostaviti na adresu elektronike pote: javnarasprava-obvezni-udzbenici@mzos.hr
Primjedbe koje ne budu dostavljene na priloenome obrascu, nee se razmatrati.
Radelj vs. MZOS, alba od 29. kolovoza 2013., str. 1
Zaprimljeno u Agenciji za zatitu osobnih podataka kao klasa 008-09/13-01/47
Agencija za zatitu osobnih podataka Odjel za pravo na pristup informacijama Fra Grge Martia 14 10000 Zagreb
alba zbog ogluhe Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na zahtjev za objavu oitovanja prispjelih u internetsko savjetovanje o nacrtu Pravilnika o obveznim udbenicima
izravno elektronikom potom albenoj instanciji i tijelu javne vlasti: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, OIB 49508397045 Donje Svetice 38, 10000 Zagreb I. injenino stanje 1. Dana 10. svibnja 2013. tijelo javne vlasti primilo je sljedei uredan i potpun pisani zahtjev za pristup informacijama:
alje: Petar Radelj Datum: 10. svibnja 2013. u 22.59 Predmet: Zahtjev za pristup informacijama Prima: Maja Dodi Gruili Potovana gospoo Dodi Gruii, Prilaem niz pitanja, dvojbi i primjedbi koje sam uputio mjerodavnima u Vaem Ministarstvu, na uzoj@mzos.hr, odgojiobrazovanje@mzos.hr, ministar@mzos.hr, udzbenici@mzos.hr i javnarasprava-obvezni_udzbenici@mzos.hr, jer u na preciznim odgovorima biti prisiljen inzistirati kroz institut zahtjeva za pristup informacijama, ako ih ne dobijem od osobe ili osoba koje provode javnu raspravu o Pravilniku o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima za osnovnu i srednju kolu. S potovanjem, Petar Marija Radelj Trnovica 105 10040 Zagreb Dana 10. svibnja 2013. 22.47 Petar Radelj je napisao: Potovani, Kao zainteresirana stranka, pravodobno Vam dostavljam prijedloge i primjedbe na Nacrt od 26.4.2013. prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima za osnovnu i srednju kolu, uz jasna obrazloenja, na obrascu koji ste za to predvidjeli. eljno oekujem Vau reakciju.
S potovanjem, Petar Marija Radelj
2. Istoga dana tijelo javne vlasti potvrdilo je primitak zahtjeva i odgovorilo:

alje: Maja Dodi Gruii Datum: 10. svibnja 2013. u 23.19 Predmet: Re: Zahtjev za pristup informacijama Prima: Petar Radelj Potovani, Javna rasprava provodi se sukladno naelima navedenim u Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (NN 190/40). Javna rasprava koja Vas zanima traje do danas i nije potrebno slati komentare na sve dostupne adrese, nego iskljuivo na adresu navedenu u opisu rasprave. Detalje i pravila javne rasprave za koju ste dostavili komentare moete pogledati ovdje http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405&sec=3480. Jednako tako, nakon zavretka savjetovanja sa zainteresiranom javnou, pristigli komentari, primjedbe i prijedlozi bit e objavljani na mrenim stranicama Ministarstva, uz obrazloenja o prihvaanju ili neprihvaanju. Za dodatne upite vezano za postupak savjetovanja moete se obratiti na adresu elektronike pote: javnarasprava-obvezni-udzbenici@mzos.hr. S potovanjem, Maja Dodi Gruii
3. Dana 24. svibnja 2013. tijelo javne vlasti primilo je pournicu:

alje: Petar Radelj Datum: 24. svibnja 2013. u 19.46 Predmet: Re: Zahtjev za pristup informacijama Prima: Maja Dodi Gruii Potovana gospoo, Na http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12471&sec=1933 vidim da je donesen novi Pravilnik o obveznim udbenicima, ali ne vidim gdje su nakon zavretka savjetovanja sa zainteresiranom javnou, na mrenim stranicama Ministarstva objavljeni pristigli komentari, primjedbe i prijedlozi, uz obrazloenja o prihvaanju ili neprihvaanju. Cijenio bih ako biste me uputili na takav link, tim vie to nita od svega to sam Vam predloio nije prihvaeno. S potovanjem, Petar Marija Radelj
4. Dana 27. svibnja 2013. slubenica tijela javne vlasti je otpisala:

alje: Ingrid Jurela-Jarak Datum: 27. svibnja 2013. u 9.36 Predmet: RE: Prilog javnoj raspravi o novom Pravilniku o obveznim udzbenicima Prima: Petar Radelj Kopija: udzbenici <udzbenici@mzos.hr>, Ankica Njei, Evica Krepela Potovani gospodine Radelj, Pravilnik je objavljen. S obzirom da pratite nae javne rasprave, vjerujem da ste upoznati kako ih je neto vie u podruju udbenika. Stoga jo nismo stigli
objaviti saetak nakon savjetovanja sa zainteresiranom javnou, kao i sve priloge i odgovore. Ljubazno molimo za strpljenje. S potovanjem, Ingrid Jurela Jarak
5. Istoga dana javila se i slubenica za informiranje tijela javne vlasti:

alje: Maja Dodi Gruii Datum: 27. svibnja 2013. u 15.04 Predmet: RE: Zahtjev za pristup informacijama Prima: Petar Radelj Potovani, Upoznata sam da ste odgovor na ova pitanja ve dobili, ali ponovit emo jo jednom; potrebno je odreeno vrijeme da se podaci i prikupljeni komentari obrade. Kako je i navedeno, a to je bio sluaj i sa svim prethodnim javnim raspravama, rezultati e biti objavljeni na mrenim stranicama i za Pravilnik o obveznim udbenicima, i za Udbeniki standard. S potovanjem, Maja Dodi Gruii, Univ. Spec. Pol. Savjetnica u Kabinetu ministra Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38 10 000 Zagreb Tel. 01 4594 295
6. Istoga dana sam otpisao kako se donoenjem pravilnika prije nego se objave rezultati javne rasprave, ona obezvrjeuje i ukazao da je izostao odgovor na traenu informaciju.
alje: Petar Radelj Datum: 27. svibnja 2013. u 15.59 Predmet: Re: Zahtjev za pristup informacijama Prima: Maja Dodi Gruii Kopija: Ankica Njei, Tea Rado, Igrid Jurela Potovana gospoo Dudi Gruii, Hvala Vam na ljubaznosti i dobroj volji da odgovorite. Na alost, procedura (redoslijed koraka koju MZOS provodi) je promaena, ne pridonosi izgradnji vladavine prava, nijee aktivnu ulogu graana, otvorenost i javnost te uskrauje povratnu informaciju. Na alost, ni Vi ni ja nismo dobili odgovor kad e rezultati javne rasprave biti objavljeni. Da se razumijemo, tu objavu uope ne pourujem (svjestan da u MZOS-u imate intenzivnu normativnu aktivnost), nego tvrdim da je nedemokratski i suprotno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) to je Ministar donio propise prije nego je javna rasprava provedena. Javna rasprava po naravi stvari nije jednosmjerna, nije dovrena danom do kojeg ste primali sugestije i ne sastoji se samo u tome da se MZOS-u poalju popunjeni obrasci nego i da MZOS na njih odgovori. Vi ste mi u prvom kontaktu, 10. svibnja, dolje, obeali da e to biti
uinjeno. A sada se pozivate na lou dosadanju praksu kojom se rezultate javnih rasprava objavljivalo naknadno. emu? Kakva smisla sad vie uope ima objava razloga ako je sve gotovo, propisi doneseni? To Vam je usporedivo tomu da Sabor izglasa zakon bez da se izjasni o podnesenim amandmanima. Stoga se postavlja pitanje zato je Ministar donio propise prije nego su prijedlozi koji su mu upueni, razmotreni, i dovreno savjetovanje o njima? Kamo mu se toliko urilo? A savjetovanje nije dovreno dok ne dostavite ili javno ne objavite stajalita MZOS-a o prijedlozima koje ste primili. S potovanjem, Petar Marija Radelj
7. Nikakva odgovora nije bila tijekom lipnja ni srpnja pa sam 14. kolovoza 2013. uputio novu pournicu:
alje: Petar Radelj Datum: 14. kolovoza 2013. u 14.04 Predmet: Re: Zahtjev za pristup informacijama Prima: Maja Dodi Gruii Potovana gospoo Dodi Gruii, Od 10. svibnja 2013. do danas ekam odgovor na pitanja koja sam Vam tada uputio o donoenju, javnoj raspravi i sadraju Pravilnika o obveznim udbenicima. Nitko se iz MZOS-a nije udostojao bilo to mi odgovoriti, oitovanja prispjela u javne rasprave koje su bile otvorene u svibnju i u srpnju ove godine nisu objavljena, kao ni obrazloenja neprihvaenih prijedloga. Ljubazno ponavljam molbu da mi pruite traene informacije. S potovanjem, Petar Marija Radelj
No, tijelo javne vlasti do danas tijelo javne vlasti uope nije reagiralo. II. Mjerodavno pravo Ustav Republike Hrvatske propisuje:
lanak 38. (4) Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom. lanak 46. Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.
Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) propisuje:

lanak 11. (3) Nakon provedenog savjetovanja tijela javne vlasti duna su o prihvaenim i neprihvaenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvjee o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnou koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske. lanak 25. (1) Protiv rjeenja tijela javne vlasti moe se izjaviti alba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja. (3) Povjerenik je duan rjeenje o albi donijeti i dostaviti stranki, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne albe.
(7) Kad utvrdi da je alba osnovana, Povjerenik e rjeenjem korisniku omoguiti pristup informaciji.
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) odreuje:
V. poglavlje 4. Oitovanja zainteresirane javnosti kao i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta javno se objavljuju na internetskoj stranici tijela nadlenog za njegovu izradu ili na drugi odgovarajui nain, kako bi se vidio uinak savjetovanja u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata.
Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata propisuju:
10.5. Po zavretku postupka savjetovanja, nadleno dravno tijelo objavljuje oitovanja zainteresirane javnosti i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta. Te se informacije u pravilu objavljuju prije sljedeih koraka, npr. prije upuivanja zakona, propisa i drugih akata u Sabor. Svi koji su dostavili svoja oitovanja trebali bi u pravilu biti obavijeteni o objavi tih informacija. Objava oitovanja zainteresirane javnosti kao i saetog objedinjenog obrazloenja neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta od kljune je vanosti za integritet cijelog postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, alje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, moe se ugroziti itav proces i obeshrabriti budue sudjelovanje zainteresiranih dionika u postupcima savjetovanja.
III. albeni petit Molim da se utvrdi kako je alba osnovana te da mi se omogui pristup informaciji tako da mi se dostave sva oitovanja prispjela u javnu raspravu o nacrtu Pravilnika o obveznim udbenicima u javnim raspravama odranima od travnja do srpnja 2013. Unaprijed zahvaljujem. U Zagrebu 29. kolovoza 2013. Petar Marija Radelj, v. r.
Propisi iz NN izrade kojih je MZOS bio nositelj, pa time i obveznik provedbe javne rasprave, ali o kojima nije odrano javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou
Rbr 1. 2. Naziv propisa Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji Odluka o Nastavnom planu i programu hrvatskoga jezika za traitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zatitom starije od 15 godina radi pristupa srednjokolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih Pravilnik o nainu utvrivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraivanja Pravilnik o obrascu i nainu voenja oevidnika o obavljenim nadzorima prosvjetnih inspektora Pravilnik o dopuni Pravilnika o uvjetima za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika i knjievnosti na stranim visokokolskim ustanovama Pravilnik o polaganju dravne mature Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o patentu Pravilnik o nainu utvrivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka stranaca u svrhu srednjokolskog obrazovanja kroz programe razmjene uenika Odluka o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim kolama Pravilnika o dopuni Pravilnika o nainu utvrivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka stranaca u svrhu znanstvenog istraivanja Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama i nagradi za rad lanova albenih vijea u podruju prava industrijskog vlasnitva Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku sportskih inspektora Pravilnik o obrascima i nainu voenja oevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima i poduzetim mjerama sportske inspekcije Pravilnik o iskaznici i znaku osoba koje obavljaju inspekcijski nadzor prosvjetne inspekcije Pravilnik o stavljanju izvan snage Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o patentu Pravilnik o strunim ispitima za ovlatene zastupnike u podruju prava industrijskog vlasnitva Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strunim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad vijea strunjaka ZID Zakona o sportu ZID Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Uredba o izmjenama Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu Propis donesen 27.1.2012. 30.7.2012. Objava NN 16/12 NN 100/12 Stupio na snagu 8.2.2012. 30.7.2012. Dana vakacije 0 - 38
3. 4. 5. 6. 7. 8.
31.7.2012. 31.10.2012 . 12.11.2012 . 5.12.2012. 18.12.2012 . 28.12.2012 . 31.1.2013.
NN 92/12 NN 124/12 NN 131/12 NN 1/13 NN 145/12 NN 7/13
16.8.2012. 22.11.2012. 29.11.2012. 2.1.2013. 27.12.2012. 25.1.2013.
8 8 0 0 0 8
9.
NN 17/13
21.2.2013.
10.
13.2.2013.
NN 22/13
2.3.2013.
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.
27.2.2013. 28.2.2013. 28.2.2013. 4.3.2013. 17.6.2013. 26.6.2013. 28.6.2013.
NN 27/13 NN 27/13 NN 27/13 NN 31/13 NN 73/13 NN 85/13 NN 84/13
12.3.2013. 5.3.2013. 5.3.2013. 21.3.2013. 19.6.2013. 4.7.2013. 11.7.2013.
8 1 1 8 1 0 8
18. 19. 20. 21.
4.7.2013. 15.7.2013. 15.7.2013. 1.8.2013.
NN 90/13 NN 94/13 NN 94/13 NN 101/13
13.7.2013. 30.7.2013. 30.7.2013. 10.8.2013.
1 8 8 8
Javno savjetovanje Rbr. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Poziv na javnu raspravu http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10823 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3347 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11092 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11091 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11617 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11630 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11632 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3398 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3397 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11747 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11777 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11927 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12048 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3436 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3474 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12368 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3481 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12411 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3483 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3486 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12473 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3493 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12527 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648 poelo 12.10.2010. 23.12.2010. 31.3.2011. 8.4.2011. 12.4.2012. 27.4.2012. 27.4.2012. 18.5.2012. 18.5.2012. 29.5.2012. 6.6.2012. 24.8.2012. 20.11.2012. 5.12.2012. 19.3.2013. 15.4.2013. 26.4.2013. 26.4.2013. 29.4.2013. 30.4.2013. 13.5.2013. 27.5.2013. 1.6.2013. 17.6.2013. 5.7.2013. 12.7.2013. 17.7.2013. 18.7.2013. 26.7.2013. 2.8.2013. trajalo do 1.11.2010. 17.1.2011. 15.4.2011. 24.4.2011. 12.5.2012. 12.5.2012. 27.5.2012. 3.6.2012. 3.6.2012. 14.6.2012. 6.8.2012. 10.9.2012. 4.12.2012. 20.12.2012. 3.4.2013. 29.4.2013. 10.5.2013. 10.5.2013. 13.5.2013. 14.5.2013. 28.5.2013. 10.6.2013. 12.7.2013. 24.6.2013. 21.7.2013. 29.7.2013. 31.7.2013. 1.8.2013. 10.8.2013. 17.8.2013. subota subota nedjelja nedjelja subota subota nedjelja nedjelja nedjelja zadnji dan blagdan trajalo (dan) 19 24 14 15 29 14 29 15 15 15 60 16 13 14 14 13 13 13 13 13 14 13 41 6 15 16 13 13 14 14 oitovanja Nisu Nisu Nisu Nisu 14.5.2012. 8.6.2012. 27.6.2012. Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu 0 Nisu Nisu 9.8.2013. Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu Nisu 0 Nisu
Objavljen/a saetak Nije Nije Nije Nije 21.6.2012. Nije Nije Nije Nije Nije 10.8.2012. Nije Nije 17.1.2013. Nije 6.8.2013. Nije Nije 4.7.2013. Nije Nije Nije 28.8.2013. 10.7.2013. Nije Nije Nije Nije 12.8.2013. Nije propis Nije NN 61/11 NN 130/11 Nije NN 94/13 NN 78/12 NN 118/12 NN 86/12 NN 86/12 NN 86/12 NN 22/13 NN 94/13 Nije NN 15/13 Nije NN 104/13 NN 65/13 NN 104/13 NN 65/13 NN 104/13 Nije NN 88/13 NN 106/13 NN 94/13 NN 104/13 Nije Nije Nije NN 104/13 Nije
Propis donesen Nije 20.5.2011. 28.10.2011. Nije 15.7.2013. 6.7.2012. 12.10.2012. 13.7.2012. 13.7.2012. 13.7.2012. 8.2.2013. 15.7.2013. 2.4.2012. 17.1.2013. Nije 7.8.2013. 23.5.2013. 7.8.2013. 23.5.2013. 7.8.2013. Nije 21.6.2013. 20.8.2013. 15.7.2013. 1.8.2013. Nije Nije Nije 13.8.2013. Nije stupio Nije 11.6.2011. 24.11.2011. Nije 30.7.2013. 13.7.2012. 3.11.2012. 4.8.2012. 4.8.2012. 4.8.2012. 2.3.2013. 30.7.2013. Nije 14.2.2013. Nije 15.8.2013. 6.6.2013. 15.8.2013. 6.6.2013. 15.8.2013. Nije 16.7.2013. 31.8.2013. 30.7.2013. 22.8.2013. Nije Nije Nije 22.8.2013. Nije
Dan vakacije - 8 8 - 8 0 8 8 8 8 8 8 - 8 - 1 8 1 8 1 - 8 8 8 8 - - - 8 -

U II 4596 2013 Obveznim Udzbenicima

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

U II 4596 2013 Obveznim Udzbenicima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima(NN104/13),1

ZaprimljenonaUstavnomesudu 5.rujna2013. podbrojUII4596/2013 UstavnisudRepublikeHrvatske

PrijedlogzapokretanjepostupkaocjenesuglasnostisUstavomizakonom Pravilnikaoobveznimudbenicimaipripadajuimdopunskimnastavnim sredstvima(NN104/13) sprijedlogomzaodreivanjeprivremenemjere

informacijabilazatraena) lanka46.UstavaRH:Svatkoimapravoslatipredstavkeipritube,davatiprijedloge dravnimidrugimjavnimtijelimaidobitinanjihodgovor.(atakavjeprijedlogbio podnesen)

poglavlje III. alineju 3. (Ukljuivanje razumijeva vii stupanj dvosmjernog procesa

savjetovanja u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata.) jer povratne

informacijenema. Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=17422) izstudenoga2010.pak,preciznoodreujuiupozoravaju:

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11659 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11682 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11683 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11684 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11685 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11686

oNacrtuod 26.srpnja2013.izmjenai dopunaPravilnikaosadrajuiobliku svjedodbii drugihjavnihispravatepedagokojdokumentacijiievidencijiukolskimustanovama:

Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima

od 5. do 21. srpnja 2013. godine

22. srpnja 2013.

Primjedbe koje ne budu dostavljene na priloenome obrascu, nee se razmatrati.

Nacrt prijedloga Pravilnika o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima

od 5. do 21. srpnja 2013. godine

Naelne primjedbe s obrazloenjem

- lanka 77. Zakona o sustavu dravne uprave (NN 150/11) odreuje:

2. Nisu ispunjenje pretpostavke za voenje javne rasprave.

Petar Marija Radelj

21. srpnja 2013.

Primjedbe koje ne budu dostavljene na priloenome obrascu, nee se razmatrati.

Radelj vs. MZOS, alba od 29. kolovoza 2013., str. 1

Zaprimljeno u Agenciji za zatitu osobnih podataka kao klasa 008-09/13-01/47

Radelj vs. MZOS, alba od 29. kolovoza 2013., str. 2

S potovanjem, Petar Marija Radelj

2. Istoga dana tijelo javne vlasti potvrdilo je primitak zahtjeva i odgovorilo:

3. Dana 24. svibnja 2013. tijelo javne vlasti primilo je pournicu:

4. Dana 27. svibnja 2013. slubenica tijela javne vlasti je otpisala:

Radelj vs. MZOS, alba od 29. kolovoza 2013., str. 3

5. Istoga dana javila se i slubenica za informiranje tijela javne vlasti:

Radelj vs. MZOS, alba od 29. kolovoza 2013., str. 4

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) propisuje:

Radelj vs. MZOS, alba od 29. kolovoza 2013., str. 5

31.7.2012. 31.10.2012 . 12.11.2012 . 5.12.2012. 18.12.2012 . 28.12.2012 . 31.1.2013.

NN 92/12 NN 124/12 NN 131/12 NN 1/13 NN 145/12 NN 7/13

16.8.2012. 22.11.2012. 29.11.2012. 2.1.2013. 27.12.2012. 25.1.2013.

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

27.2.2013. 28.2.2013. 28.2.2013. 4.3.2013. 17.6.2013. 26.6.2013. 28.6.2013.

NN 27/13 NN 27/13 NN 27/13 NN 31/13 NN 73/13 NN 85/13 NN 84/13

12.3.2013. 5.3.2013. 5.3.2013. 21.3.2013. 19.6.2013. 4.7.2013. 11.7.2013.

18. 19. 20. 21.

4.7.2013. 15.7.2013. 15.7.2013. 1.8.2013.

NN 90/13 NN 94/13 NN 94/13 NN 101/13

13.7.2013. 30.7.2013. 30.7.2013. 10.8.2013.

You might also like