KRANSKA SAVJEST NA CESTAMA

Osim nedavno objavljenog lanka u Svescima, br. 25/261 i Deset zapovijedi za vozae , tiskani! u Glasu Koncila2, jedva "emo na"i kakav lanak u na#im vjerskim novinama i asopisima glede pitanja prometnog morala . $o%da je koji od na#i! biskupa #togod o tome stidljivo i progovorio u pastirskom pismu, ali bez ve"eg odjeka. & u propovijedima se o tome malo ili nimalo ne govori. 'ije onda ni udo #to se ni mi sve"eni(i ni na#i penitenti ne optu%ujemo za prebrzu vo%nju, za sudar prouzroen zbog nemarnosti. $sgr. )OD*+&', generalni du!ovnik ,ran(uske karitativne ustanove -e(ours .at!oli/ue , rekao je jednom zgodom0 $i sve"eni(i ne ujemo nikad svoje penitente ili penitentkinje da se u ispovijedi ovako optu%uju0 1Oe, optu%ujem se da sam sagrije#io prema bli%njem ili prema svojoj obitelji jer sam prebrzo vozio, jer sam sjeo za upravlja iako sam u%ivao previ#e alko!ola1. 2 Ova injeni(a potvr3uje da je moralnost na tom podruju jednaka ni#ti(i, a nikad nije ni bila vi#a, nikad nije bila ,ormirana. 'i mi kr#"ani u tom pogledu nemamo razvijeniji smisao odgovornosti od drugi!. 'eki su ipak optimisti pa tvrde da prisustvujemo ra3anju moralnosti, ali ne iz neki! pozitivni!, kr#"anski! motiva, nego moralnosti koja se temelji na stra!u.4 $e3utim, posljedi(e te amoralnosti postaju iz dana u dan sve stra#nije. 5e" nekoliko desetlje"a promet na (estama predstavlja izvanredno te%ak moralni problem i u svijetu i u nas. 6 nas mo%da jo# vi#e, jer je prema statistikama 7ugoslavija na vr!u ljestvi(e po postotku prometni! nesre"a u odnosu na broj vozila.5 Da bismo taj problem mogli #to bolje obraditi s moralnog stajali#ta, smatram da je potrebno, bar osvjetljenja radi, iznijeti nekoliko podataka iz statistike i eksperimentalne psi!ologije. 1. 8OD+.& 'emamo namjere iznijeti najnovije podatke, nego donosimo neke samo za ilustra(iju. Oni vrijede za 9ran(usku, i to 1:61.g.6 prometni! nesre"a mrtvi!0 ranjeni!0 8ove"ano u odnosu prema g. 1:54. za 21,<5= 8rometna poli(ija izjavljuje da su uzro(i bili sljede"i0 op"a nepa%nja0 nepo#tivanje prednosti0 prevelika brzina0 nedr%anje desne strane0 nepa%nja u zavoju0 nedavanje znakova skretanja0 nepa%ljivo izla%enje0 nepravilna vo%nja na kri%anju0 15:.:25 :.14; 212.5;4 22,6:= 21,2>= 1:,:<= 12,;6= <,><= 4,:5= 2,;2= 2,>1=

1 2

?. @A&)'+A)B, ovjek i njegov automobil, str. 51.C54, prevedeno iz Cahiers Laennec, 2: D1:6:.C1E 17. kolovoza 1 7!, str. 6, prevedeno iz "ienerkirchenzeitung 2 $ons. )OD*+&', #st$il %e mal con%uireF, u0 &ocumentation Catholo'ue DGD.E 2:/1:5>E :46. 4 ?. @A&)'+A)B, nav. (l., str. 54 5 6sp. 8. @O'H&O5+''&, Sangue sulle stra%e, 6niversale A??A D& .&, Borino, 1:6;., str. >. 6 8!. DA?*+IA, )s*chologie et morale %e l+automobiliste, u0 L+ami %u Clerg,, >4 D1:64.E, 422.C455. 6 daljnjem prikazu poslu%io sam se mislima ovog autora.

6 7ugoslaviji svake godine pogine na (estama oko 5.;;; osoba. Od 1:>1. do 1:><. poginulo je 2<.;;; osoba. Bo su neposredni uzro(i, a oni pravi mnogo su dublji0 alko!ol, du!ovno skitniarenje, bolest, pretjerano povjerenje u sebe, nedostatak pa%nje prema drugima. a- .lkohol. J Kad primijetimo da je neki voza toliko popio te svojom #etnjom po (esti ugro%ava %ivote drugi! vozaa i pje#aka, obino "emo ga prijaviti nadle%nim organima da ga uklone iz prometa. 6 nekim zemljama postoji zakon da takve vozae treba prijaviti. $oramo priznati da su takvi sluajevi vrlo rijetki i lako i! otkrijemo. $nogo je opasnije kad netko uzme manju koliinu alko!ola koja stvara neko stanje eu,orije, smanjuje pa%nju i usporava re,lekse. 8ritom ne tvrdimo da automobilizam nu%no tra%i potpunu apstinen(iju. &sto bismo mogli re"i i za nedjeljne izlaske i odmore, ali razboritost tra%i stanovit odmor prije nego #to ponovno sjedamo za upravlja. bE &uhovno skitni(arenje. J 'i#ta manje opasnije od alko!ola nije ni du!ovno skitniarenje. Kako zaboraviti nevolje u poduze"u, slu%biF Kako se rije#iti dosadne %ene i angrizave puni(eF 'ajugodniji lijek je autoL Bakav nervozan ovjek lunja (estama i razumljivo je da "e nepa%ljivo voziti. +utomobil je , ka%e H)+5A?, mnogima, s jedne strane, sredstvo za dokaz umi#ljene superiornosti, a s druge strane, to je droga koja im omogu"uje da zaborave na sve ostaloM na #ikana(ije u uredu, na neuspje! u karijeri i neostvarene %ivotne ambi(ije, na dosadu ili neslaganje u braku, na dje(u koja zanovijetaju... > (E /olest. J & za nju vrijedi isto #to i za alko!olizam. Kad do3e do odre3enog stupnja, bolest onemogu"uje i zabranjuje uzeti upravlja u ruke. 'ekad je mo%e nadomjestiti posebna pa%nja, a nerijetko je ovjek zauvijek onemogu"en. 'aprotiv, lak#e bolesti, kronine ili ne, mogu dovesti do opasnosti koje niti ne naslu"ujemo. 6stanovljeno je , ka%e $. )A'*+)D, da oni koju su stalno pre!la3eni ili boluju od jetara, prosjeno, u 6;= sluajeva do%ive bar jednu prometnu nesre"u svake tre"e godine. < dE )reveliko 0ovjerenje u sebe. J & to je jedna psi!olo#ka zapreka za dobro upravljanje volanom, o kojoj se malo misli. $nogi se pre(jenjuju u pogledu vo%nje, kao i u mnogim drugim stvarima. -tatistike pokazuju da vi#e prometni! nesre"a uzrokuju oni koji sebe smatraju dobrim vozaima . +li i tu se obino doga3a isto #to i na drugim podrujima0 esto, ako ne i uvijek, krivnja se svaljuje na drugoga. eE )reziranje %rugih. J +utomobilist upada u istu napast kao i drugi ljudi. Doista, treba voditi brigu o drugome, o onome koji ga pretjee i kojega on pretjee, o onome koji se kriomi(e uvlai u promet. 5o%nja obvezuje da drugoga pri!vatimo, ali ona ne iskljuuje posve suparni#tvo, #tovi#e, neprijateljstvo. Bko nije vidio vozaa kako naprasito ne dopu#ta da ga drugi pretekne, i onda kad se vue (estomF 'ovine nam povremeno javljaju o sva3ama vozaa koji na li(u mjesta izravnavaju raune. Dobro je rekao jedan (rni !umorist0 +utomobilist prije vidi u drugom korisniku (este zapreku koju treba prije"i nego osobu koju treba po#tivati. & taj mentalitet prezira i du! suparni#tva uzrok su mnogi! nesre"a.

2. N+8+O+'7+ AK-8A)&$A'B+?'A 8-&*O?OH&7A

>

7. 8. )A'+)D, 1a volanom2 0ra(ovjek, u Le 3ouveau can%i%e, paris0 lanak preveden u &zboru, 4 D1:65.E, str. 12;.C125 < *. )A'+)D, L+automobilista e morale cristiana, Citta%ela #%itrice, 8erguia, 1:6:., str. 2:M naslov originala0 L+automobiliste e la morale chr,tienne, ed. Du(olotCHemblouP.

&ako ne smatramo eksperimentalnu psi!ologiju nepogre#ivom, ipak nam njezina zapa%anja mogu pomo"i da prosudimo ovjeka, da zakljuimo #to se u njemu doga3a i da po mogu"nosti otkrijemo uzroke toga. 6 zadnje se vrijeme govori o psi!ologiji vozaa. 'a dnu ovjekove nutrine otkrivamo dva stava, pre(jenjivanje i kompenza(iju Dodu#akE. 7edan psi!olog ka%e da je (esta za vozaa dobar test, za!valjuju"i kojem "e otkriti svoje unutra#nje nedostatke, katkada i potisnute te%nje. Dobro je netko rekao0 8oka%i mi kako vozi#, pa "u ti re"i tko si. :Bu dolazi do izra%aja ono podsvjesno u ovjeku. & onaj naizgled normalan ovjek najednom se oituje u drugom svjetlu. &znijet "emo nekoliko konstanti iz psi!ologije vozaa. a- 4sje5aj snage. J 6 vozaa postoji ne#to vrlo slino ponosu srednjovjekovnog viteza . Ovaj se poistovje"ivao sa svojim konjem, i kakve sve podvige nije bio u stanju poduzeti da se poka%e boljim od drugi!L + za taj uspje! bio je zaslu%an on koji je konja izabrao i odgojio. & voza se smatra tvor(em uspje!a svoji! kola, nije li i! on izabraoF 'ije li on porazgovorio sa svojim prijateljima o nji!ovoj snazi i rasi F + za sve to nije zaslu%na tvorni(a koja i! je izradila ili konstruktor koji i! je zamislio, nego on sam. Kad netko napada njegova kola, napada njega osobnoL )O.*A vjeruje da la%ni osje"aj mu%evnosti J iza kojeg se naje#"e krije podsvjesni osje"aj manje vrijednosti J tjera vozaa automobila na kolerine ispade. 8repustiti svoje mjesto drugom vozau, dopustiti mu da vas pretekne, da vas 1izigra1 na kakvom kri%anju ili parkirali#tu . . . . to 1vrije3a dostojanstvo1 i osje"aj vlastite vrijednosti. . . u stvari vlastitu 1superiornost1. 6pravo taj osje"aj vlastite superiornosti osobina je velike ve"ine ljudi koji voze vlastite automobile, pogotovo ako su poetni(i. 5lastiti automobil uvijek je 1najbolji u seriji1, pa mu to omogu"uje da kao 1od #ale1 pretekne svaki drugi automobil iste marke i istog modela. 5lastiti automobil ima uvijek bar za dlaku 1bolji motor1, njegove gume su u boljem stanju Dak i poslije iste kilometra%eE. & stoga poku#ati prete"i takvog vozaa, to znai ba(iti rukavi(u superiornosti njegova automobila, a time, dakako, i njegovoj vlastitoj superiornosti. 8ustiti da vas netko pretekne, znai pomiriti se s osobnom uvredomL & otuda sve one kojekakve sva3e, koje se zaas pretvaraju u tunjavu, ili ak u ubojstva. 1; bE 6ra7enje 8emocija9. J Baj pojam ?+5A??A de,inira ovako0 Bo je neodre3eno, slo%eno i tajnovito stanje koje u sr%i sadr%i i u%itak i bol. Ono pretvara stanovite kretnje u jednu vrstu tjeskobe nad onim #to "e se dogoditi. 11 J 6pravo je paradoksalno za ovjeka QQ. stolje"a da gaji taj osje"aj nesigurnosti. 'ije li ovjek ponosan #to je uklonio mnoge opasnosti po svoj %ivot na podruju medi(ine, so(iologije i politikeF &stina, ovjek oduvijek te%i za mirom i sigurno#"u, ali je isto tako sigurno da on do tog stanja %eli do"i silom. 6 njemu postoji ono #to su stari skolasti(i nazivali iras(ibilno , a eksperimentalna psi!ologija te%njom za obranom ili instinktom borbe . Bonije reeno, u dana#njem ovjeku ostaje neka %elja za borbom, pobjedom, odbijanjem malogra3anskog mira, sigurnosti, mirovanja, a to najlak#e i najuspje#nije posti%e svojim upravljaem. 6 njemu se nalazi osje"aj sile, tajanstvenosti i nesigurnosti. On zato kupuje nova kola kako bi pretekao vozae vikenda#e i mirne tati(e . -vjestan je da ove osje"aje ne mo%e pot!ranjivati samo osobnim silama, zato uzima upravlja koji mu poma%e da se uzdigne iznad drugi!, pa makar doveo u opasnost vlastiti %ivot. 'ije va%no za njega #to nije dorastao kolima velike snageL c- /orba 0rotiv :rustracije. J Bu opojenost brzinom i snagom prati redovito psi!olo#ka i moralna opasnost. Ona smanjuje u nekom smislu osje"aj odgovornosti, ote%ava slobodno odluivanje, koje je presudno za svjestan postupak.
:

A. DA. 5A)&.O6)B, Les violences m,cani'ues, :l,au mo%erne, u0 #tu%es, 12D1:5:.E 264. 7. 8. )A'+)D, nav. (l., str. 124 11 ?. ?+5A??A, Les 0uissances %u moi, 8aris, 1:4<., str. <2
1;

$. $. 8&)AB uspore3uje vozaa s vojnikom. Ovaj u%iva povlasti(u anonimnosti za!valjuju"i svojoj uni,ormi. 'e u%iva li to i voza kad anonimno vozi me3u tolikim vozaima na (estiF + ne daje li vojniku njegovo oru%je snagu, ba# kao vozau njegova kolaF 12 Rovjek koji stoji u repu pred kinom jednostavno se ne usu3uje ni poku#ati stati ispred oni! koji su stigli prije njega, jer zna da "e izazvati negodovanje, a mo%da ak dobiti i batina. 'e radi se, dakako, samo o stra!u od batina, nego jednostavno o stra!u od neugodne situa(ije. $e3utim, kad sjedi za volanom, zatvoren u kabinu svog automobila, ovjek postaje gotovo anoniman i ima osje"aj sigurnosti kao da se nalazi u nekakvoj tvr3avi. 'e#to je sigurno0 kad bi voza izgubio taj osje"aj anonimnosti, kad bi se bojao da "e ga pje#a(i kojima tjera stra! u kosti mogli u!vatiti, bilo bi manje 1akroba(ija1 po na#im uli(ama i kri%anjima. 12 5e" naslu"ujemo kakva opasnost mo%e proiza"i iz toga. 8rema +D?A)6, radi se o osveti0 8ojedina( smatra da mu dru#tvo nije dalo ono mjesto koje mu pripada. Ono ga ponizuje . 6 njemu se ra3a osje"aj, svjesni ili nesvjesni, da se pravi va%nim, te%nja da poka%e tko je. @udu"i da automobil pru%a svom vozau mogu"nost da se potvrdi i pobolj#a svoj dru#tveni ugled, on mo%e biti prilika za kompenza(iju. & zato se tra%e brza kola koja su, iako iste serije i marke kao i druga, ipak uvijek bolja , s kojima se druga ne mogu usporediti . Kako npr. mo%emo protumaiti onu jurnjavu kad se upali zeleno svjetlo ili onu buku sirena kad do3e do zastoja u prometu, ako ne potrebom da se kompenzira ,rustra(ija iji je objekt sam vozaF Kako protumaiti i s!vatiti ono ma!nitanje u pretje(anju i manevriranju, ako ne svije#"u in,eriornosti i %eljom nadoknade za ono #to se u ovjeku doga3aF $. )O.*A primje"uje0 18ogledajte vozae automobila koji stoje pred nekim zakrenim kri%anjem. 8osvuda bijesna li(a, pogledi upravo du#manske mr%nje. -vatko se dr%i kao da je spreman da vas ve" u sljede"em trenutku ugrize. + kad se konano upali zeleno svjetlo, ljudi su is(rpljeni0 gledaju pred sebe tupim pogledom grogiranog boksaa1. 14 C +meriki su psi!olozi ustanovili da vozai iz ni%i! dru#tveni! slojeva uzrokuju vi#e prometni! nesre"a, #to je tako3er znaajno. dE .gresivnost. J Nbog snobizma u odnosu na druge i zbog toga #to drugoga smatra suparnikom, ako ne i neprijateljem, voza upada u napast da prema drugome gaji osje"aje agresivnosti. +gresivnost ima svoje znaenje u %ivotu pojedin(a, njome se on brani od drugoga, njome se potvr3uje pred drugim. 'e mora ona svaki put biti ne#to negativno, tj. neka zloporaba, egoizam, zaboravljanje obveza prema drugom. 'eka je agresivnost po sebi bezuvjetno potrebna. -jetimo se samo psi!olo#ke i moralne bijede oni! ljudi koji nisu sposobni braniti se ili uvati svoje mjestu u dru#tvuL 8si!olozi razlikuju jake i slabe . &ma neki! vozaa koji upravo zbog boja%ljivosti kr#e prometne propise usporavaju"i brzinu, ekaju"i da drugi pro3e, iako imaju prednost, u svemu gledaju"i mogu"nost nesre"e. Bakvi se vozai upravo dive drugima zbog nji!ove sigurnosti. 'e treba, dakle, bezuvjetno odba(iti svaki oblik agresivnosti, jer, kao #to je rekao A. $O6'&A), ona mo%e biti zdrav nagon.15 5oziti auto vrsto, sigurno, bez bojazni da "e do"i do kakva me!anikog kvara, jest normalno vladanje. +ko postoji kakav podsvjesni ponos,

12 12

). 8&)AB, )s*chologie %e l+automobiliste et s,curit, routi,re, ?iSge, 1:52., str. <5. 7. 8. )A'+)D, nav. (l., str. 122. 14 4n%je, str. 124 15 A. $O6'&A), 6rait, %u caract,re, 2. izd., 8aris, 1:4>., str. 5><.

znajmo da on mo%e vi#e pogodovati nego aso(ijalne reak(ije. Bo ipak ne znai da se ne moramo boriti protiv zastrana agresivnosti. 2. $O)+?'& 5&D 8)O@?A$+ a- )o;tivanje 0rometnih 0ro0isa. J Kr#"anski je moral u isto vrijeme i vrlo jednostavan i vrlo slo%en. -v. ga je 8+5+O sa%eo0 Bko ljubi bli%njega, ispunio je zakon D)im 12, <E, ali je isti apostol donio toliko drugi! propisa, zapovijedi i naredbi. +ko se u!vatimo za kakva lijepa naela, lako upadamo u opasnost verbalizma i nedjelotvornosti, a ako umna%amo propise, oni esto ostaju bez du!a, ostajemo u ,arizej#tini. 5oza kr#"anin nalazi se ovdje pred mnogo stupnjeva moralnosti, koji nisu svaki put ni sna%ni ni autentini. 7edan je od nji! bitno utemeljen na stra!u od poli(ije. Tto bismo rekli o vozau koji nikad ne bi podigao nogu s papui(e za gas osim kad bi u daljini ugledao poli(iju ili koji bi se mogao obraniti od nerazboritosti prema drugome samo uz pomo" uvara redaFL @io bi %aljenja vrijedan onaj koji bi uvijek tako postupao, ali takvom stavu ne bismo mogli umanjiti i zanijekati korist i djelotvornost. 5i#i stupanj moralnosti predstavljalo bi po#tivanje autoriteta i zakonU kao takvog. -v. 8avao o tome ka%e )imljanima0 'eka se svatko pokorava vi#im vlastima, jer nema vlasti osim od @oga. & one koje postoje, od @oga su uspostavljene. Nato onaj koji se suprotstavlja vlasti, protivi se odredbi @o%joj. + koji joj se protive, navu"i "e sami na se osudu. 8oglavarU se ne treba bojati kad se radi dobro, ve" kad se radi zlo. *o"e# li da se ne mora# bojati vlasti, ini dobro te "e# s njezine strane imati !valuL 7er ona slu%i @ogu za tvoje dobro. +li ini# li zlo, boj se, jer ne nosi uzalud maa. Ona, naime, slu%i @ogu da kazni onoga koji ini zlo. Nato se treba pokoravati ne samo zbog stra!a od kazne nego i radi savjesti D12, 1C5E. Kr#"ani se moraju, dakle, pokoravati zakonima ne samo da izbjegnu kazne, nego i zato da ti zakoni vo%e njihove savjesti. Bko prekr#i zakon, ne zaslu%uje samo novanu kaznu, nego vrije3a dru#tvo i @oga. 6 tom du!u su govorili i pojedini pape 16 i biskupske kon,eren(ije Tvi(arske, @elgije, 9ran(uske, &talije, 'jemake, 8oljske i pojedini biskupi ti! zemalja. -igurno da o prometnim propisima treba govoriti i mladima i dje(i0 -jajnoL Na!tijevam da se na vjeronauku i u #koli redovito pouava o obvezama pravednosti i ljubavi koje daju religiozni smisao prometnim propisima i petoj zapovijedi. Breba probuditi i ,ormirati savjesti koje jo#, ili vi#e ne, osje"aju te%ine ti! obaveza. &spit savjesti mora voditi brigu o obvezama koje se odnose na sve korisnike (esta, vozae i pje#ake, svakoga u onome #to ga se tie. 1> 'eki autori previ#e nagla#avaju penalni karakter tog pitanja i raspravljaju kad se radi o te#kom a kad o lakom grije!u, je li opasnost bila vjerojatna, i po njoj onda odre3uju te%inu prekr#aja.1< 'e bismo se na tome zadr%avali. Nakon treba ljudski s!vatiti i primijeniti... 8riva"amo mi#ljenje oni! moralista koji smatraju da se ovdje ne radi o isto penalnim zakonima. @. *A+)&'H o tome pi#e sljede"e0 'ijedan korisnik (este Dpje#ak, bi(iklist, moto(iklist, automobilistE ne smije prezirati prometne propise pozivaju"i se na teoriju o isto
16

8. 8&O Q&&. .llocution 4. o(tobre 1:55., D., 2:/1:5>.EM &-B&, .llocuzione ai 0arroci e 0re%icatori 'uaresimalisti %i <oma, 1<. ,ebbraio 1:5<. u L+4sservatore <omano del 1:. ,ebbraio 1:5<. J 8. &5+' QQ&&&. .llocution %e S. S. =#.3 >>??? @ %es automobilistes %e <ome, D., 41D1:5:.E <42.C<45.M &-B&, +llo(uzione al primo .ongresso dellV .ssociazione internazionale %i me%icina %egli inci%enti %el tra::ico, &C, 4>D1:62.E, 64>. J 8. 8+5+O 5&. .llocuzione all+ ?stituto internazionale %el turismo sociale, &C, 4>D1:65.E, 2;:M &-B&0 La Sacra Scrittura e il co%ice %ella stra%a, 2. ottobre 1:65., &C, 4>D1:65.E, 1<2;. 1> $ons. +. H+6DA?, Le co%e %e la route a un sens religieuA, &C, 41D1:5:.E, <46. J 6sp. $ons. A H6A))I, Les chretiens au volantL, &C, 41D1:5:.E, <44.C<45 1< 8. @O'H&O5+''&, nav. %j., str. 16.C1:.

penalnim zakonima. 6 toj vrlo va%noj materiji (ivilni zakon samo tumai @o%ji zakon. 'ijedno neznanje ne ispriava, a niti neko tumaenje pravednosti i ljubavi koje nadilaze slovo zakona %a bi bile vjernije njegovu %uhu. Oni koji ne po#tuju zakone javne sigurnosti Do kapa(itetu svog vozila ili vlastitom kapa(itetu ili nainu vo%njeE uludo izla%u opasnosti i #teti i svoj %ivot i %ivot bli%nji!, koje mogu biti i smrtonosne. Bi isti grije#e protiv pravednosti i ljubavi, ak i u sluaju da se nije ni#ta dogodilo. Be%ina se grije!a mjeri vrijedno#"u ugro%eni! dobara i veliinom #tete. 6 sluaju stvarne #tete dolazi u pitanje lojalna nadoknada. 1: -lino ka%e i msgr. +. 7+'--A'0 - obzirom na (ivilne zakone, nema mjesta pozivati se na teoriju isto penalni! zakona. Ba su pravila odre3enje i primjena naravnog zakona u materiji od najve"eg znaenja za zajedniko dobro. Nakljuak se sam name"e0 prometni propisi obvezuju u savjesti i zato grije#i onaj koji odbija da im se prilagodi. 2; 7o# vi#i stupanj moralnosti jest 0o;tivanje lju%skog 7ivota. ?judski %ivot je svet. -vi smo ga primili kao dar kojim treba upravljati u skladu sa zakonima #to i! diktira sama narav radi na#eg spasenja. Oivot je nepovredivo vlasni#tvo onoga kojemu je povjeren. O tome govori 5. zapovijed. J -lino mo%emo re"i i o uvanju integriteta. $o%emo %rtvovati jedan organ da bismo pomogli (ijelom tijelu, ili, u sluaju presa3ivanja, zdravlju drugoga. $e3utim, u sluaju neozbiljne vo%nje radi se o nerazboritom i gre#nom ugro%avanju i %ivota i zdravlja.21 bE )ozitivno tra7enje moralnih vre%nota2 vlast na% sobom . J 7o# vi#e iznad reenoga nalazi se pozitivno tra%enje moralni! vrednota u upotrebi automobila u skladu s dostojanstvom ovjeka i kr#"anina. Bo je du! i svr!a pozitivni! zakona i na tom i na drugim podrujima. 8rva nas misao vodi da istra%imo kako nas upotreba automobila mora dovesti do bolje vlasti nad sobom, do ve"e razboritosti, do manje %ivane napetosti. 'a prvi pogled ti izrazi izgledaju daleko jedan od drugoga, a ipak se vrlo dobro svode prema jednoj sredi#njoj toki. <azboritost mo%e izgledati kao neki jadni stari ro3ak u popisu kreposti, a mo%emo re"i da je ona i dinamina lu(idnost, stav razlikovanja, pri!va"anja predvidivi! rizika. 'jezina je prva uloga tono prosuditi konkretne datosti radnje, a druga da se odlui na djelo koje tra%i moralno djelovanje u aktualnim okolnostima. Bo oito ukljuuje da mi ne popu#tamo svojim %iv(ima i da smo doista gospodari radnje. 6 psi!olo#kom smo razmatranju vidjeli da se voza za vrijeme vo%nje ne nalazi u posve istim dispozi(ijama kao u drugim asovima svog %ivota. Breba, dakle, raunati na impulse koji mogu njime ovladati, da mo%e uiniti ne#to nerazborito i neodgovorno i da u tim okolnostima mo%e uiniti pogre#ku za koju "e biti odgovoran in (ausa . 6oavamo da mo%e postojati opasnost od morala koji bi odijeljeno promatrao %ivotne ine, a ne bi uoio vezu koja i! spaja. 'ismo du%ni pri!vatiti neku vrednotu samo u asu kad je ona prisutna, nego se moramo tako odgajati da budemo sposobni pri!vatiti je u danom asu. $o%emo to usporediti s nekim sluajevima iz %ivota0 uenik se pripravlja za ispit, odvjetnik za svoju obranu, a in%enjer za izradu planova. 'ije va%an samo as ispita ili obrane nego i nji!ova priprava. + u moralu zaboravljamo da na#i ini pripadaju i pro#losti i reak(ijama u danom asu. +utomobilist mora, dakle, biti vrlo razborit i !rabar da bi znao dokle mo%e pri!vatiti egzalta(iju mo"i i osje"aje rizika.
1: 2;

@. *+A)&'H, La loi %u Christ, sv. &&&, 8aris, 1:5:., 2>>.C2><. +. 7+'--A', Le Co%e %e la route et la morale, u0 #0hemeri%es theologicae lovanienses, rujan 1:5<., str. 522. 21 H. 8A)&.O, . %i:esa %ella vita, 4. izd., .entro -tudi -o(iali, $ilano, 1:65., str. 4:2.C5;;.

-matramo da se ne radi o angrizavosti koja se esto nepravedno pripisuje moralistima. 'ormalno je za jednog vozaa da za upravljaem na3e odre3eno odu#evljenje i odu#ak, ali sve to treba staviti u ljudsku mjeru. 8rava se snaga vozaa ne sastoji u srljanju u ludi rizik ni u opijenost brzinom, nego u vlasti nad sobom i vozilom. 'akon #to je iznio blagodati automobila i vozila op"enito, papa 8&O Q&&. u svom je nagovoru lanovima )imskog automobilistikog kluba rekao0 +li ne zaboravite 0o;tivati korisnike ceste, biti :ini i lojalni prema drugim vozaima i pje#a(ima pokazati svoj karakter slu%enja. -matrajte a#"u znati svladati nestrpljivost, tako esto naravnu, %rtvuju"i katkad svoju ljubav, da trijum,ira ugla3enost koja je znak prave ljubavi. Bako "ete mo"i ne samo izbje"i neugodne nesre"e, nego "ete pridonijeti da automobil bude jo# korisnije sredstvo i vama samima i drugima, sposobno da donese jo# ve"e, nepatvorene radosti. 22 (E )o;tivanje i slu7enje %rugome. J 8osljednje rijei iz 8apina govora tra%e povezanost ljubavi prema sebi i ljubavi prema bli%njemu. Rovjek mora biti u miru sa sobom da bi mogao biti u miru s bli%njim. 7o# je stari 8?+BO' primijetio da %ivot u dru#tvenoj zajedni(i mute oni koji su u sebi izgubili ravnote%u, a A. $O6'&A) dodaje0 -misao za drugoga nedjeljiv je od smisla za nutrinu. 22 -vatko je od nas prisustvovao kakvom sudaru0 vozai bijesni izlaze iz auta, pregledavaju vozilo, obja#njavaju se s drugim, svatko se nastoji opravdati, a onda se maloCpomalo du!ovi smire. . . 6 tom sluaju drugi kao da ne postoji sa svojim pravima. + stvari drugaije stoje. 8rava su uzajamna. 8rin(ip uzajamnosti i O(i i teolozi smatraju temeljnom postavkom naravnog zakona. &stina, esto je te#ko odrediti sam naravni zakon, jer je njegova premisa nejasna, mo%da bismo je mogli osvijetliti onom iz -v. pisma0 Tto %eli# da tebi netko ini, uini i ti drugome0 u tome se sastoji sav zakon i proro(i D$t >,12E. J $i ne %elimo da nas drugi vozai napadnu, rane, ubijuM %elimo da nam drugi pomognu kad smo u nevolji. Bo je indika(ija i imperativ za nas, jer su prava drugi! na %ivot, na integritet, na ast, u temelju ista kao i na#a. 6 nama postoji isto ljudsko dostojanstvo, utemeljeno na zajedni#tvu naravi, stvorene od @oga. $oramo biti svjesni toga, a ne u prometnim propisima gledati ogranienje vlastiti! prava i dostojanstva, na#e vrijednosti. 'ije samo pravednost pokreta na#i! postupaka prema drugom nego i ljubav. Avan3elist ?uka spomenute &susove rijei iznosi u perspektivi ljubavi, a ne uzajamnosti0 Kako %elite da vam ine ljudi, tako inite i vi njima. +ko ljubite one koji vas ljube, kakvu nagradu zaslu%ujeteF & gre#ni(i ljube one koji nji! ljube. & ako dobro inite onima koji vama dobro ine kakva "e vam biti nagradaF & gre#ni(i ine to isto. +ko pozajmljujete onima od koji! se nadate da "ete natrag primiti, kakva "e vam biti nagradaF & gre#ni(i pozajmljuju gre#ni(ima da jednako nazad prime D6, 21C25E. Kao #to primje"ujemo, Avan3elist iznosi pravila kr#"anskog vladanja u kontekstu darivanja, bolje biti prema drugome blagonaklon, ak i prema onome koji to ne zaslu%uje. Na vozaa bi to znailo da ne bi smio lo# postupak drugi! uzvratiti lo#im postupkom, da nepravdu i uvredu ne uzvra"a prostakim rijeima. Hospodinova pouka ide dalje od naravnog zakona koji dopu#ta uzvra"anje zla za zlo.

22

&ocuments 0onti:icauA %e S. S. )ie >??. 1:56, rSunis et prSsentSs par $gr -. Dela(roiP, editions -t. +ugustin, -aintCmauri(e, 1:5<., str. 1>5.C1>6. 22 A. $O6'&A), nav. %j., str. 521

>

6oljiva je razlika izme3u pravednosti i ljubavi0 prva priznaje i uva%ava prava, objektivno utemeljena na vrijednosti drugoga, a druga i! priznaje i onima koji i! lo#im vladanjem nisu zaslu%ili. 8otaknut kr#"anskom ljubavlju voza kr#"anin nastojat "e s!vatiti i provesti 8avlove rijei0 ?jubav je strpljiva, ljubav je dobrostivaM ljubav ne zavidi, ne !vasta se, ne o!oli se. 'ije nepristojna, ne tra%i svoje, ne razdra%uje se, zaboravlja i pra#ta zloM ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. -ve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi D1 Kor 12, 4CE. )e"i "e netko da pretjerujemo i da se esto radi o sitni(ama kojima ne bi trebalo posve"ivati toliko pa%nje. &pak, iskustvo govori da su sitni(e bile uzrokom toliki! smrtonosni! nesre"a na na#im (estama. Kristov nam Nakon ne dopu#ta da preziremo sitni(e 0 Bko je vjeran u malome, bit "e vjeran u velikome... D?k 16, 1;E. Oekuju"i priliku da uinimo !erojska djela ljubavi, upadamo u opasnost da nikad ni#ta dobra ne uinimo u svom %ivotu. 8rakti(irati ljubav, znai podnositi nepravdu J ak i potpuno neopravdanu J a da ovjek ne izgubi strpljivost, da se ne uzrujava u prometnim neprilikama, da zna podnijeti druge koji prelaze grani(e svoji! prava... -v. 8avao je opomenuo0 'e dopusti da te svlada zlo, ve" zlo svladaj dobrim D)im 12, 21E, i zatim0 'ikakva ru%na rije neka ne izlazi iz va#i! usta, nego samo korisna za izgradnju gdje je potrebno da iska%e dobroinstvo slu#ateljima. 'e %alostite Du!a -vetog @o%jega, kojim ste zapea"eni za dan otkupljenjaL 'eka se ukloni od vas svaka vrsta gorine, gnjeva, srd%be, vike i psovke, sa svakom vrstom zlo"eL $jesto toga budite jedan prema drugom prijazni, puni milosr3aL Opra#tajte jedan drugome, kao #to je i @og vama oprostio u KristuL DA, 4, 2:C22E. Be opomene vrijede i te kako i za vozae. @a# kao da je na nji! mislio. 5o%nja automobilom neizbje%no nas stavlja u stanje dijaloga s drugim. 'a nekim panoima stoji napisano 'iste sami na (estiL Doista, vozai su na poseban nain suoeni s drugima0 s automobilistima koji i! mimoilaze, koje pretjeu ili oni nji! pretjeu, s onima koji i! onemogu"uju da voze br%e, s pje#a(ima koji prelaze (estu ili idu njome, posebno s dje(om, tim dra%esnim rastresenja(ima . Resto su suoeni sa svojim suputni(ima koji ne s!va"aju logiku vo%nje . 'aje#"e se radi o nijemom dijalogu. Ovisi o nji!ovu smislu za nadnaravnu 8aga0,9 da to suoenje ne postane neprijateljsko, nego ljudsko i bratsko. WWW &ma jo# mnogo problema o kojima bismo mogli govoriti, a usko su povezani s na#im %ivotom na (estama, kao #to su npr. pitanje pravedne nadoknade, pomo"i nastradalima na (esti, autoC stopiranja.24 Na kraj evo nekoliko pastoralni! smjerni(a kako da tu psi!ologiju i moral iznesemo vjerni(ima u propovijedima, prigodnim govorima, ispovijedi. 6 prvom redu treba odrediti 0olaznu to(ku postupka. Kako govoriti, da na#e rijei dopru u nutrinu na#i! slu#ateljaF 6oavamo dvoje0 radost zbog automobila i odre3en stra!. - jedne strane, voza i njegovi suputni(i u%ivaju u kolima, u njima nalaze neku egzalta(iju o kojoj smo govorili, ali i stra! utemeljen na injeni(ama o kojima smo tako3er govorili u prvom dijelu. Baj se stra! mo%e pretvoriti u pravo praznovjerje. Natim treba razviti 0ozitivnu 0ers0ektivu pitanja u smislu nagovora 8&7+ Q&&. 8o njoj pri!va"amo i pro(jenjujemo vrednotu automobila i ostale vrednote koje s njim mo%emo posti"i. 'eka bude daleko svaki pesimizam, moralizam , daleko od nas da u vozaima
24

H. 8A).&O, nav. %j., 5;2.C5;4. Do pomo"i nastradalimaEM +. ?+6)A'B i 7. DA?A8&A))A, Chr,tien sur tes routes, 3<6h <:D1:5>.E, 1;>1.C1;>2 Do obvezi nadoknadeE.

<

gledamo samo lu3ake i uboji(e . Baj je mentalitet nastao nakon #to je upotreba automobila postala svakida#nja, banalna, ne znamo po kojem atavizmu ili moralnoj kratkovidnosti. 'eki mijenjaju stajali#te ve" prema tome kako voze automobil ili jesu li ponovno postali pje#a(i. +utomobil je postao narodna svojina i ne smijemo ga pri!vatiti s rezigna(ijom, nego kao znak napretka. Doista mo%emo govoriti o napretku ako upotrebom automobila ravnaju kre0osti kao #to su razboritost, pravednost i ljubav. 'a#a je uloga odgojitelja i pastira da poka%emo kako "e automobil biti izvor ugodnosti, udobnosti i radosti ako pravne prometne propise primijenimo u bratskom, ljudskom i kr#"anskom du!u, u punoj vlasti nad sobom. 'e radi se o tra%enju vr!unske moralnosti, nego o borbi protiv utilitarizma . @ilo bi %aljenja vrijedno ovdje se zaustavitiL 6potreba automobila samo je jedan od toliki! sluajeva koji tra%e kr#"ansko osvajanje dobara, stvoreni! na#om te!nikom (iviliza(ijom i integra(ijom vrednota i zemaljski! stvarnosti. 'e radi se samo o tome da predvidimo kr#"ansku upotrebu te me!anike. Breba je zapravo u(ijepiti u svijet. Kako se u tome treba vladati, iznio nam je sv. 8avao0 -vako je stvorenje @o%je dobro, i ni#ta ne treba odba(iti ako se uzima sa za!valno#"uM posve"uje ga, naime, @o%ja rije i molitva D1 Bim 4, 4E. Ovdje izraz za!valnost ne oznaava toliko in za!valjivanja, koliko volju upraviti @ogu sve #to, konano, od njega dolazi i upotrebljavati to u skladu s njegovim zakonima. )adi se, dakle, o upotrebi automobila kao i svi! proizvoda na#e suvremene (iviliza(ije, da se u ovjeku uvijek i sve vi#e oituje sjaj slike @o%je, da nam poslu%i kao sredstvo za temeljno vladanje koje Hospodin od nas tra%i0 ljubav koja o%ivljuje ostale kreposti, u ovom sluaju pravednost, dobro!otnost, razboritost. Dana#nji je ovjek to sposoban s!vatiti. 6 tom du!u mo%emo koristiti razna izvanjska pomagala i poti(aje, kao #to su tjedni i mjese(i prometa , i slino. @elgijski su biskupi u svom pastirskom pismu poruili0 $olimo za suradnju sve one kojima je povjerena odgojiteljska slu%ba. 6 odgoju savjesti sve"eni(i igraju va%nu ulogu. $olimo i! da s!vate i pri!vate svoju odgovornost. 8onajprije oni sami moraju ispitivati svoju savjest i ozbiljnije razmotriti temeljna pravila morala na (esti. 'ije li pitanje savjesti jednog sve"enika nepromi#ljeno ugroziti apostolski %ivot pun obe"anjaF 'akon #to na temelju ti! razmatranja pre(iziraju ili mo%da rati,i(iraju osobno vladanje na (esti, oni "e biti sposobni ,ormirati savjest u svoji! suradnika, %upljana i uenika. J +li svi kr#"ani moraju priznati svoju odgovornost. & pje#ak ima na (esti isto tako te#ki! obaveza kao i drugi korisni(i. & on je prisiljen obdr%avati pravila razboritosti i pristojnosti. -vatko mora i primjerom i odva%nim rijeima pridonijeti odgoju savjesti. 25

25

La morale %e la circulation routiBre Lettre 0astorale %e l+,0isco0at belge, &C, 4<D1:6.E