Na osnovu lana 26 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici odranoj 28. oktobra 2010.

godine, donio je POSLOVNIK O RADU SENATA UNIVERZITETA CRNE GORE OSNOVNE ODREDBE lan 1 Ovim poslovnikom se blie ureuje nain rada i odluivanja Senata Univerziteta Crne Gore (u daljem tekstu: Senat), nain rada njegovih radnih tijela i druga pitanja od znaaja za rad Senata. Odreena pitanja koja se odnose na nain rada Senata, a koja nijesu ureena ovim poslovnikom, mogu se urediti odlukom ili zakljukom Senata. Senat i njegova radna tijela obavljaju poslove iz svoje nadlenosti na redovnim i posebnim sjednicama. Senat moe odravati i sveane sjednice povodom jubileja, proslava i u drugim sluajevima. O primjeni ovog poslovnika staraju se predsjednik Senata i generalni sekretar Univerziteta Crne Gore (u daljem tekstu: generalni sekretar). KONSTITUISANJE SENATA lan 2 Prvu sjednicu novog saziva Senata (konstitutivna sjednica) saziva rektor. Na konstitutivnoj sjednici Senata verifikuju se mandati lanova Senata za tekui mandatni period, konstatovanjem zavretka procedure izbora od strane ovlaenih predlagaa. Verifikacija mandata novih lanova Senata se moe vriti i na redovnim sjednicama, u toku trajanja mandata Senata, ukoliko ovlaeni predlaga proceduru izbora nije sproveo do konstitutivne sjednice, ukoliko ostane upranjeno mjesto nakon prestanka mandata lanu Senata, kao i u drugim sluajevima kada se steknu uslovi propisani Statutom Univerziteta Crne Gore za imenovanje novog lana Senata.

PREDSJEDNIK SENATA lan 3 Predsjednik Senata je rektor, po funkciji. lan 4 Predsjednik Senata rukovodi radom Senata, saziva sjednice Senata, predlae dnevni red sjednica, predsjedava sjednicama, potpisuje akte i odluke koje donosi Senat i stara se o njihovom sprovoenju. Predsjednika Senata za vrijeme njegove odsutnosti ili sprijeenosti zamjenjuje jedan od prorektora, koga on odredi. PRAVA I DUNOSTI LANA SENATA lan 5 Prava i dunosti lana Senata stiu se verifikacijom mandata. lan Senata je duan da prisustvuje sjednici Senata i uestvuje u njenom radu. U sluaju kada sjednici Senata ne prisustvuju predstavnici neke organizacione jedinice onda se materijali koje je Senatu dostavila ta organizaciona jedinica, po pravilu, nee razmatrati. Ako lan Senata odsustvuje sa sjednica Senata vie od tri puta u toku jedne kalendarske godine bez pravdanja odsustva, Senat e na tu okolnost upozoriti organizacionu jedinicu o ijem je lanu rije. DRUGA LICA KOJA UESTVUJU U RADU SENATA lan 6 U radu Senata, bez prava odluivanja, mogu uestvovati i oni dekani fakulteta i akademija, direktori instituta, kao i rukovodioci samostalnih studijskih programa na osnovnim studijama, koji nijesu lanovi Senata. Generalni sekretar prisustvuje sjednici Senata i ima pravo da uestvuje u radu Senata, bez prava odluivanja. Generalni sekretar se stara o pripremanju sjednica Senata, sprovoenju zakljuaka Senata, kao i o primjeni ovog poslovnika u dijelu koji se odnosi na pripremu sjednica Senata. Predsjednik Senata moe pozvati i druga lica da uestvuju u radu Senata, bez prava odluivanja.

RADNA TIJELA SENATA lan 7 Radi poveanja efikasnosti rada, Senat obrazuje stalna i privremena radna tijela radi davanja miljenja ili predloga o odreenim pitanjima iz djelokruga svog rada. lan 8 Senat, kao svoja stalna radna tijela, ima sljedea strukovna vijea: 1. Vijee za drutvene nauke, 2. Vijee za umjetnost, 3. Vijee za prirodne i tehnike nauke. Senat, kao stalno radno tijelo, ima Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta. lan 9 Strukovna vijea Senata rade na nain utvren ovim poslovnikom. lan 10 Strukovno vijee Senata sastoji se od po dva predstavnika fakulteta, akademije, instituta i samostalne visoke strune kole i po jednog predstavnika samostalnih studijskih programa koje osniva Univerzitet Crne Gore, odgovarajue oblasti. Strukovnim vijeem Senata, po odluci rektora, predsjedava jedan od prorektora, koji je istovremeno i lan tog vijea. lanovi vijea Senata su, po pravilu, sa najviim zvanjem i ne moraju biti lanovi Senata. lan 11 Za izvravanje odreenih zadataka i obavljanje poslova iz svoje nadlenosti Senat moe obrazovati privremena radna tijela (komisije, radne grupe, strune grupe i drugo). Predsjednik i lanovi privremenih radnih tijela mogu biti i lica koja nisu lanovi Senata. Zadaci i sastav privremenih radnih tijela utvruju se odlukom o njihovom obrazovanju. Na nain rada privremenih radnih tijela primjenjuju se odredbe ovog poslovnika o nainu rada stalnih radnih tijela, ako odlukom o njihovom obrazovanju nije drugaije odreeno. lan 12 Strukovno vijee Senata radi na sjednicama. Sjednica se, po pravilu, odrava jednom mjeseno, prije odravanja sjednice Senata.

Sjednicama strukovnog vijea obavezno prisustvuju njegovi lanovi, a mogu, po pozivu, prisustvovati i predstavnici studijskih programa Univerziteta, fakulteta, akademije, instituta i samostalne visoke strune kole, bez prava odluivanja. lan 13 Strukovno vijee Senata moe razmatrati materijale i zauzimati stavove ako sjednici prisustvuje vie od polovine njegovih lanova. Ako sjednici ne prisustvuje nijedan lan organizacione jedinice koja je predlaga, odnosno obraiva materijala koji se razmatra, razmatranje tog materijala se, po pravilu, odlae. lan 14 U pripremi sjednice strukovnog vijea Senata, predsjedavajui tog tijela, po sopstvenoj inicijativi ili zakljuku strukovnog vijea, moe organizovati sastanke sa ovlaenim predstavnicima drugih ustanova visokog obrazovanja, dravnih organa, organa uprave i institucija od interesa za Univerzitet Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet). lan 15 Radi razmatranja pitanja iz zajednike nadlenosti ili radi usaglaavanja stavova, strukovna vijea Senata odravaju zajednike sjednice koje sazivaju predsjedavajui tih radnih tijela. lan 16 Strukovno vijee Senata podnosi Senatu pisani izvjetaj koji sadri konstataciju i ocjene o razmotrenom materijalu i predloge zakljuaka, u formi u kojoj Senat treba da ih usvoji. lan 17 Strune i administrativne poslove za potrebe strukovnog vijea Senata obavljaju slube Rektorata Univerziteta. lan 18 Strukovno vijee Senata, o svim pitanjima iz djelokruga svoga rada, predlog zakljuaka i miljenje utvruje veinom glasova ukupnog broja lanova radnog tijela. PRIPREMA AKATA I DRUGIH MATERIJALA lan 19 Predloge materijala za razmatranje na sjednici Senata obraivai pripremaju na nain odreen ovim poslovnikom. lan 20 Predlog za razmatranje i odluivanje na sjednici Senata mora biti obrazloen. Obraivai predloga akata i odluka duni su da ih saine u skladu sa pravno-

tehnikim pravilima i da uz predlog dostave tekst odredaba koje se mijenjaju ili dopunjuju, ukoliko se predlae njihova izmjena ili dopuna. Materijale pripremljene za razmatranje na sjednici Senata obraivai dostavljaju generalnom sekretaru, najkasnije deset dana prije odravanja sjednice Senata. SJEDNICA SENATA 1. Sazivanje sjednice Senata lan 21 Predsjednik Senata saziva sjednicu Senata po sopstvenoj inicijativi, na predlog Upravnog odbora, odnosno predsjednika Upravnog odbora, na predlog stalnog radnog tijela Senata ili na predlog najmanje 1/3 od ukupnog broja lanova Senata. Poziv za sjednicu Senata sadri datum, mjesto i vrijeme odravanja sjednice, kao i predlog dnevnog reda. Poziv za sjednicu i materijali za odluivanje stavljaju se na internet stranicu Univerziteta i dostavljaju putem e-maila svim lanovima Senata, strukovnih vijea i licima pozvanim da uestvuju u radu Senata. lan 22 Sjednice Senata se odravaju, po pravilu, jedanput mjeseno, na dan koji odredi predsjednik Senata. Sjednica Senata se saziva najkasnije pet dana prije njenog odravanja. Predsjednik Senata moe, izuzetno, sjednicu sazvati i u kraem roku, a dnevni red predloiti na samoj sjednici, u sluajevima kada procijeni da bi odlaganje razmatranja odreenog pitanja do trenutka odravanja u redovnom roku sazvane sjednice moglo prouzrokovati tetne posljedice. Predsjednik Senata moe sazvati posebnu sjednicu kada to zahtijevaju odreene okolnosti ili potreba hitnog preduzimanja odreenih mjera. lan 23 Na sjednici Senata nije dozvoljeno puenje i korienje mobilnog telefona. 2. Odravanje, tok sjednice i odluivanje lan 24 Senat radi i odluuje na sjednici. lan 25 U hitnim i drugim naroito opravdanim sluajevima, Senat moe na predlog predsjednika Senata i bez odravanja sjednice odluiti o pojedinim pitanjima na

osnovu pribavljenih saglasnosti veine lanova Senata, s tim to se to na prvoj narednoj sjednici Senata zapisniki konstatuje. lan 26 Predsjedavajui Senata otvara sjednicu i utvruje da li je prisutna veina ukupnog broja lanova (kvorum). Kvorum je potreban za: poetak sjednice; usvajanje zapisnika; utvrivanje dnevnog reda i za odluivanje. Kvorum nije potreban u toku pretresa na sjednici. Po utvrivanju kvoruma, predsjedavajui Senata pristupa utvrivanju dnevnog reda. Prilikom utrvivanja dnevnog reda lan Senata moe da predloi izmjene ili dopune predloenog dnevnog reda, pri emu je duan da obrazloi hitnost i opravdanost predloga za dopunu dnevnog reda. lan 27 Po utvrivanju dnevnog reda, pristupa se usvajanju zapisnika sa prethodne sjednice. lan Senata ima pravo da stavi primjedbe na zapisnik i da trai da se u njemu izvre odgovarajue izmjene ili dopune. O osnovanosti primjedbe na zapisnik odluuje se javnim izjanjavanjem. Predsjedavajui Senata utvruje da je zapisnik usvojen bez primjedaba, odnosno sa izvrenim izmjenama koje su prihvaene. lan 28 Po usvajanju zapisnika, prelazi se na razmatranje i odluivanje po takama utvrenog dnevnog reda. Predsjedavajui moe u toku sjednice izvriti izmjenu u redosljedu razmatranja taaka dnevnog reda. Predsjedavajui moe odrediti pauzu u radu sjednice ukoliko je zbog odluivanja neophodno pribaviti odreene podatke ili izvriti provjere, ili je zbog dugotrajne rasprave dolo do zamora lanova. Pauza u radu sjednice ne moe trajati due od pola sata. Predsjedavajui moe prekinuti sjednicu u sljedeim sluajevima: Kada se u toku rada sjednice broj prisutnih lanova Senata smanji ispod broja potrebnog za punovano odluivanje. Kada se sjednica Senata ne moe zavriti istog dana. Kada doe do teeg naruavanja reda na sjednici a predsjedavajui nije u stanju da redovnim mjerama povrati red na sjednici.

Prekinuta sjednica se nastavlja najkasnije u roku od tri dana od dana njenog prekida. Nastavak sjednice zakazuje predsjedavajui. Rasprava se vodi o svakoj taki dnevnog reda i, po pravilu, poinje izlaganjem predlagaa. lanovi Senata mogu uestvovati u raspravi samo kada prethodno dizanjem ruke trae i dobiju rije od predsjedavajueg. Predsjedavajui je duan da svakom lanu Senata prui mogunost da uestvuje u raspravi o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Senata. lan Senata i drugi uesnik sjednice Senata, prilikom razmatranja pojedinih pitanja, moe govoriti samo o pitanju koje se razmatra. Ako se uesnik u raspravi udalji od odgovarajue take dnevnog reda, predsjedavajui e ga na to opomenuti. Svaki uesnik u raspravi o istom pitanju moe govoriti samo dva puta, po pravilu do 10 minuta, izuzev po taki dnevnog reda: "Pitanja i predlozi" za koju ukupno trajanje svih diskusija po pojedinom pitanju ne moe biti due od 5 minuta. lan 29 Odluivanju se pristupa nakon to predsjedavajui konstatuje da vie nema prijavljenih za raspravu. Poslije rasprave, a prije glasanja, predsjedavajui je duan da formulie predlog o kome e se glasati. Po zavretku rasprave, Senat donosi odgovarajua akta, odluku, zakljuak, preporuku, odnosno zauzima stavove o pojedinim pitanjima ili daje predloge, miljenja i saglasnosti. Pod takom dnevnog reda: "Pitanja i predlozi", Senat moe donositi samo radne zakljuke, koji su u funkciji davanja odgovora na postavljena pitanja i pripreme materijala o kojima se odluuje u redovnom postupku, kao i informisanja Senata o pojedinim pitanjima. lan 30 Senat na sjednici odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova koji imaju pravo da uestvuju u odluivanju. U odluivanju o izboru u akademska, odnosno nauna zvanja mogu uestvovati samo lanovi Senata sa istim ili viim akademskim, odnosno naunim zvanjem. U postupku odluivanja o sticanju stepena doktora nauka mogu uestvovati samo lanovi Senata sa stepenom doktora nauka. Pitanja proceduralne prirode rjeavaju se na sjednici, bez pretresa.

JAVNO I TAJNO GLASANJE lan 31 Glasanje na sjednici Senata je javno, ako nije drugaije propisano, odnosno ukoliko Senat ne odlui drugaije. Predsjedavajui sjednicom objavljuje rezultate glasanja i da li je predlog o kome se glasalo usvojen, odnosno izvren izbor. lan Senata glasa tako to se izjanjava za ili protiv ili se uzdrava od glasanja. Glasanje se vri dizanjem ruke ili pojedinanim izjanjavanjem. Predlog da se glasa tajno podnosi lan Senata. Ako se odluuje tajnim glasanjem, glasa se putem glasakih listia. U sluaju tajnog glasanja formira se komsija za glasanje (u daljem tekstu: komisija) od tri lana iz reda lanova Senata, od kojih je jedan predsjednik. Senat utvruje tekst predloga o kome e se glasati tajno. Komisija sainjava glasaki listi i ovjerava ga peatom Univerziteta. Prije prelaska na glasanje, predsjedavajui Senata saoptava koja je veina neophodna za donoenje odluke. Za situaciju kada je prijavljen ili predloen vei broj kandidata od broja koji se bira, predsjedavajui prije prelaska na glasanje predlae Senatu metodologiju svoenja liste kandidata i broj krugova glasanja. Generalni sekretar vri javnu prozivku lanova Senata i uruuje im glasake listie, evidentirajui koji je lan primio glasaki listi. Komisija kontrolie tok glasanja i nakon to svi prisutni lanovi Senata svoje glasake listie ubace u glasaku kutiju pristupa utvrivanju rezultata glasanja. Prije otvaranja glasake kutije utvruje se broj neuruenih glasakih listia. O rezultatima tajnog glasanja komisija sainjava izvjetaj. Tehniku pomo u radu komisije prua generalni sekretar. Izvjetaj sadri podatke o broju: uruenih glasakih listia; glasakih listia naenih u glasakoj kutiji (upotrijebljeni glasaki listii); vaeih i nevaeih glasakih listia; glasova za ili protiv, odnosno za pojedinog kandidata, kao i konstataciju da li je predlog usvojen, odnosno koji je kandidat izabran, ili ostvario pravo za sljedei krug glasanja. Nevaeim glasakim listiem smatra se: nepopunjeni glasaki listi; glasaki listi iz koga se sa sigurnou ne moe utvrditi kako je lan glasao; glasaki listi na kome je zaokruen vei broj kandidata od broja koji se bira. Izvjetaj potpisuju svi lanovi komisije i on je sastavni dio zapisnika sa sjednice Senata.

AMANDMANI lan 32 Na predlog o kome se glasa mogu se predloiti amandmani. Amandmani se predlau u formi koja omoguava njihovo neposredno ukljuivanje u tekst predloga. U sluaju kada je podnijet amandman, Senat prvo glasa o amandmanu, u sluaju kada se podnosilac predloga ne saglasi sa predloenim amandmanom. Podnosilac predloga o kome se glasa moe povui svoj predlog u cjelini ukoliko smatra da usvojeni amandman bitno mijenja sadrinu predloga. Ukoliko je podnosilac predloga saglasan sa tekstom amandmana, onda amandman postaje sastavni dio predloga. ODRAVANJE REDA lan 33 O redu na sjednici Senata stara se predsjedavajui. Za povrede reda na sjednici mogu se izrei mjere upozorenja ili oduzimanja rijei. ZAPISNIK O RADU SENATA lan 34 O sjednicama Senata vodi se zapisnik. Zapisnik, naroito, sadri: redni broj sjednice, datum, mjesto i vrijeme odravanja, ime predsjedavajueg sjednicom, imena prisutnih i odsutnih lanova Senata, imena lica koja po pozivu uestvuju u radu sjednice, dnevni red sjednice, imena lica koja su uestvovala u raspravi, rezultate glasanja po svakoj taki dnevnog reda, usvojene odluke, zakljuke, stavove, miljenja, preporuke, akte. lan 35 lan Senata moe da izdvoji miljenje, koje treba da obrazloi. Izdvajanje miljenja se konstatuje u zapisniku. lan Senata koji je na sjednici izdvojio miljenje moe traiti da se bitni djelovi njegove izjave unesu u zapisnik. U tom sluaju izjava se prethodno autorizuje. Usvojeni zapisnik potpisuju predsjedavajui sjednice i generalni sekretar, odnosno lice koje je vodilo zapisnik. lan 36 Predsjedavajui moe odluiti da se sjednica Senata tonski snima.

lan 37 Usvojeni zapisnici sa sjednica Senata, zajedno sa cjelokupnom dokumentacijom i tonskim snimkom trajno se uvaju u arhivi Rektorata. Usvojeni zapisnici objavljuju se na internet stranici Univerziteta. JAVNOST RADA SENATA lan 38 Senat obavjetava javnost o svom radu i o donesenim aktima, odlukama, zakljucima i zauzetim stavovima, kao i o znaajnim pitanjima koje razmatra ili koja e razmatrati, davanjem saoptenja za javnost, odravanjem konferencija za tampu, davanjem intervjua i na drugi nain. Izuzetno od stava 1 ovog lana, ukoliko se radi o posebno znaajnim pitanjima za Univerzitet, po ocjeni predsjednika Senata ili uz konsultaciju lanova Senata, sjednici Senata mogu prisustvovati i predstavnici medija. O nainu obavjetavanja javnosti odluuje predsjednik Senata. Akti Senata, odluke, zakljuci i stavovi publikuju se nakon njihove verifikacije u glasilu Univerziteta. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 39 Izmjene i dopune ovog poslovnika vre se na nain i po postupku propisanim za njegovo donoenje. lan 40 Stupanjem na snagu ovog poslovnika prestaje da vai Poslovnik o radu Senata Univerziteta Crne Gore br. 01-681 od 6.4.2004. godine. lan 41 Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Biltenu Univerziteta Crne Gore. Broj: 08-1854 Podgorica, 28. oktobar 2010.godine SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE PREDSJEDNIK Prof.dr Predrag Miranovi, s.r.