Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Nakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar Tekst uredili: doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol. Lektor: Tomislav Ladan, prof. Recenzenti: prof. dr. sc. Izabela Sori, prof. dr. sc. Slavica Bai, doc. dr. sc. Antun Arbuni, doc. dr. sc. Maja Ljubeti, doc. dr. sc. Igor Radeka Naslovnica: Boris Ljubii / STUDIO INTERNATIONAL Grafika priprema: SAND, Zagreb Tisak: GIPA, Zagreb Naklada: 10.000 Zagreb, kolovoz 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 371.214(497.5) NASTAVNI plan i program za osnovnu kolu / <tekst uredili Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre>. - Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006. ISBN 953-6569-25-6 I. Nastavni planovi -- Osnovno kolstvo -- Hrvatska 300731027

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490 E-mail: HNOSpotpora@mzos.hr URL: http://www.mzos.hr ISBN 953-6569-25-6

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Zagreb, 2006.

SADRAJ
Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU ....................................................................... 8
1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8 2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu ................................................................................. 9 3. Ciljevi i zadae odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli ................................................................................... 10 4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11 5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12 6. Odgojno-obrazovni, kolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13 7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuionikog rada ............................... 13 8. Rad s darovitim uenicima ................................................................................................................................. 14 9. Rad s uenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15 10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj koli .............................................................................. 16 11. Odgojno-obrazovna djelatnost strunih suradnika u osnovnoj koli .............................................................. 17 12. kolska knjinica................................................................................................................................................... 19 13. Integrativni odgojno-obrazovni sadraji za osnovnu kolu .............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25 LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51 GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66 STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79 ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81 NJEMAKI JEZIK .................................................................................................................................................... 117 FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156 TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194 KLASINI JEZICI .................................................................................................................................................... 224 LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224 GRKI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232 MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238 PRIRODA I DRUTVO ....................................................................................................................................... 253 PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261 BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266 KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272 FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279 POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284 GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292 TEHNIKA KULTURA ....................................................................................................................................... 304 INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321 KATOLIKI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336 SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU ............ 365

Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu kolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u koli - uitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiniara te mentora, savjetnika i sveuilinih nastavnika na poboljanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Poboljanje je usmjereno na rastereenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadraja, predmetno i meupredmetno povezivanje sadraja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteenu raspodjelu po razredima, preciznije uoblienje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa prema razvojnim razinama uenika. Unoenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojnoobrazovnih sadraja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najvie kvalitete rada osnovnokolskoga sustava odgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov pristup pouavanja u osnovnoj koli, usmjeren na uenika umjesto na sadraj, ostvareno je primjerenije umijee pouavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaenost s predkolskom, srednjokolskom i visokokolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava. Kako bi se dobile odreenije, jasnije i vre smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo jo dva znaajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu 2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodei nacionalne ispite meu uenicima prvih razreda gimnazija. Uinci istraivanja ovih pristupa promjenama sustava odgoja i obrazovanja posluit e za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama koje ine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima e kole i svi zainteresirani biti obavijeteni i sustavno ukljueni u daljnja poboljanja obveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Okvir promjena u osnovnoj koli za prosvjetnu i iru hrvatsku javnost naznaen je u Vodiu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda oivljen je senzibilitet uitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za promiljanjem bolje vlastite prakse i odlunost da se unaprijedi uenje u koli. Zahvaljujem lanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih podruja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuilinim profesorima i drugima koji su predano radili na poboljanju nastavnih sadraja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Nova hrvatska kola doputa, omoguuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju strunost i ostvare najvia postignua svoga poziva, kako u podruju sveukupnoga kolskog ivota, tako i u prihvaanju provedbe ovoga nastavnog plana i programa kao kolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljanja.

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU

1. UVOD
Saetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu kolu iznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim promjenama, prikazani su vidovi i oblici kolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uenicima i s uenicima s tekoama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuionikog rada, odgojnoobrazovna djelatnost nositelja kolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika kolskoga i nastavnog rada, te oekivanja glede njihove uloge u promiljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno poboljanje odgojno-obrazovnoga rada u koli i izvan kole. Objanjena je svrha knjinice kao sastavnoga dijela kole.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu (temeljem l. 22. Zakona o osnovnom kolstvu, Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadrajno donosi: 1. NASTAVNE PLANOVE, i to
E

E E E

plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godinjem broju sati, te ukupnom tjednom i godinjem broju sati plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godinjem broju sati plan realizacije posebnih programa uenja stranih i klasinih jezika plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika 2. NASTAVNE PROGRAME, i to

program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i rezultatima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua) program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaen - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua) posebne programe uenja stranih i klasinih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)

Nastavni plan i program nove hrvatske kole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadraja. Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i mogunostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu. Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadraja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga nastavnoga i kolskog rada temeljit e se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti. Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga razreda osnovne kole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom 2005./2006. godine u 49 osnovnih kola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a povjereni su znanstvenicima Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19. lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uenicima prvih razreda gimnazija. Rezultati uspjeha uenika na tim ispitima bit e takoer jedan od pokazatelja uinkovitosti rada u osnovnoj koli, odnosno putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2006.

2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU

Na temelju lanka 24. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi

ODLUKU
o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu

I. Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu kolu u Republici Hrvatskoj. Nastavni plan i program za osnovnu kolu primjenjuje se od kolske godine 2006./2007. Dosadanji nastavni plan i program tehnike kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne kole.

II. Sadraj Nastavnoga plana i programa iz toke I. sastavni je dio ove odluke. III. S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehnike kulture i izborne nastave informatike iz toke I., stavak 3 ove odluke. IV. Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja i objavit e se u Narodnim novinama.

MINISTAR KLASA: 602-02/06-05/00041 URBROJ: 533-10-06-1 Zagreb, 3. kolovoza 2006. prof. dr. sc. Dragan Primorac

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

3. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLI

Osnovna kola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja irokog opeg odgoja i obrazovanja. S opim odgojem i obrazovanjem uenici dobivaju temeljna znanja potrebna ovjeku za ivot, otvara im se mogunost daljnjega kolovanja, postie se jednakost odgojno-obrazovnih mogunosti, a s obvezom polaenja osnovne kole sprjeava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i drutveno marginaliziranje. Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouavanje uenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje e im biti potrebne za obnaanje razliitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naina pouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi uenika i primjerenih uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima. Uenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu ive, razumijevanje prolosti i sadanjosti u svijetu prirode i drutva, ovjekovom odnosu prema prirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim i duhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima. Funkcija i uloga kole znaajno je promijenjena i ne moe se reducirati na drutveno-kulturnu reprodukciju. Drutveno-politike, gospodarske, radno-tehnoloke, informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i sve dinaminiji razvoj znanosti, nameu koli zahtjev za uspostavljanjem nove kulture pouavanja i uenja, koja e pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca, otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za cjeloivotno uenje. Od kole se oekuje da uenike naui uiti. Opredijeljenost za europski suivot znai prihvaanje novih drutveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim ivotnim podrujima, ali istodobno uvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. Osnovni odgoj i obrazovanje sadri etiku dimenziju potrebnu za ivot dostojan ovjeka. Zato je razvoj stavova, miljenja, motivacije i volje sastavni dio pouavanja i uenja u osnovnoj koli. Osobne i drutvene vrijednosti ispunjavaju ivot svakoga ovjeka. Uenike valja pouiti drutveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od kole se oekuje promiljanje o vrijednostima i dugoronim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajedniki usuglaenim drutveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.
2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2005., str. 11. 10

Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje drutva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralatvo, inovativnost, kompetitivnost, osposobljenost za usavravanje, te potrebu cjeloivotnog obrazovanja.2 Njima treba teiti na svim razinama formalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i obrazovanje ine njihov temelj. Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli su: E osigurati sustavan nain uenja o svijetu, prirodi, drutvu, ljudskim dostignuima, o drugima i sebi, E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj uenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima, E stvoriti mogunosti da svako dijete ui i bude uspjeno, E osposobiti uenike za uenje, nauiti ih kako uiti i pomoi im u uenju, E pripremiti uenike za mogunosti i iskuenja koja ih ekaju u ivotu, E pouiti uenike vrijednostima dostojnih ovjeka. Suvremeno drutveno-kulturno okruenje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne osobe, osobe stvaralakoga duha, s dubokim osjeajem za ouvanje nacionalne i kulturne batine, te potivanje vrijednosti drugih kultura i naroda. S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojnoobrazovni rad u osnovnoj koli valja usmjeriti na cjeloviti razvoj uenika imajui u vidu drutvene, politike, gospodarske, informacijsko-tehnoloke, globalizacijske i druge promjene. Promjene kolskoga pouavanja/uenja posebice su usmjerene na uravnoteeno i povezano obrazovno i odgojno djelovanje. U tom smislu uenike valja pouiti o i osposobiti za ivljenje prema: E najsuvremenijim spoznajama iz jezinoga, matematikoga, prirodoslovnoga, drutvenoga, tehnolokoga, informacijsko-komunikacijskoga, umjetnikoga, zdravstveno-tjelesnog podruja i podruja ope kulture i religije, E zahtjevima promjenjivoga svijeta, to iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti apstraktnoga miljenja, sposobnosti samostalnoga uenja i samostalnoga rjeavanja problema, trajno razvijena intelektualna uvstva, te sposobnosti za ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa, E vrijednostima znanja i uenja kao individualnoga i drutvenog dobra, E individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima, E graanskom moralu, opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E E E

temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, sadrajima i naelima zdravoga ivljenja, slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miljenja, svijesti i savijesti naelima potivanja razliitosti i interkulturalnog razumijevanja.

Odlike osobnosti kojima valja teiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj koli su: samostalnost, inicijativnost, istraivaki duh, stvaralaki interes, komunikativnost, potenje, pravednost, samopouzdanje, potivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razumijevanje, samostalno i kritiko miljenje, miroljubivost, odgovornost, osjeaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniki duh te samosvjesnost.

4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNOOBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PREMA HNOS-u

Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u koli odnosi se na usmjerenost pouavanja na uenika. Ona podrazumijeva: E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim potrebama uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uenika, E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati na razvoj svih podruja uenikove osobnosti, E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoronim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uenja odreenoga odgojno-obrazovnog sadraja jasna uitelju, uenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, E uvaavanje uenikovih predznanja i neposrednoga iskustva, E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih pouavatelja u uenikovom okruenju, E planiranje i pripremu kolskoga i nastavnog rada prema sposobnostima uenika, stvarajui razlikovne sadraje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave, E praenje uenikovih podruja interesa i uvoenje njemu primjerenih oblika pouavanja i uenja, koji e omoguiti aktivno, samostalno uenje i praktino djelovanje uenika, E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiu promatranje, samostalno istraivanje, zakljuivanje, znatielju te uenje kako uiti, E stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozraja koje e odraavati interes i motivaciju uenika za uenje, E stvaranje kolskoga i razrednog ozraja koje se temelji na meusobnom potivanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti,
11
E

upuivanje na samostalno uenje kod kue, upuivanje u tehnike uspjenog uenja i sustavno praenje izradbe domaih zadaa, identificiranje i praenje darovitih uenika i uenika s tekoama u uenju, pruanje pomoi uenicima s tekoama u razvoju i senzibliziranje ostalih uenika za njihove potrebe, pomo i suradnju, poticanje razvoja darovitih uenika i omoguivanje njihovoga stvaralatva sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanje razliitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojnoobrazovne ciljeve, dosljedno pridravanje standarda ocjenjivanja i redovito, razlono izvjeivanje o uenikovom napretku o uenju i razvoju, redovito praenje te pravodobno, jasno i razvidno, uoblieno i zbrojno vrjednovanje uenika s konstruktivnim povratnim informacijama o uenikovom napredovanju, razvoju i ponaanju, na nain da uenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i nain daljnjega razvoja i poboljanja, uvoenje i praenje samovrjednovanja uenika i meusobnoga vrjednovanja uenika u razredu, ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje) uitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva, naina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata uenika, redovitu i trajnu suradnju s drugim uiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojnoobrazovnim podrujima i/ili predmetima, razmjene miljenja o vrsnoi metoda i sredstava pouavanja, mogunosti organizacije i dr., te poticanje profesionalnoga entuzijazma, redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u koli, odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta, razumljivu komunikaciju, dogovorena naela rada u koli, nain praenja uenikova rada kod kue, i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju, djelotvornu iskoritenost vremena na nastavnom satu i u koli.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA

NASTAVNI PREDMETI
I. OBVEZNI PREDMETI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. HRVATSKI JEZIK LIKOVNA KULTURA GLAZBENA KULTURA STRANI JEZIK MATEMATIKA PRIRODA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA PRIRODA I DRUTVO POVIJEST GEOGRAFIJA TEHNIKA KULTURA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA UKUPNO OBVEZNI PREDMETI (REDOVITA NASTAVA) IZBORNI PREDMETI 15. 16. 17. VJERONAUK STRANI JEZIK OSTALI IZBORNI PREDMETI UKUPNO IZBORNI PREDMETI (IZBORNA NASTAVA) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMA

II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 1,5 (52,5)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 2 (70)

4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140)

4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 2 (70) 1,5 (52,5) 1 (35) 3 (105) 18 (630) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 18 (630) 2 (70) 22 (770) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 23 (805) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910)

2 (70) 2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910)

2 (70)

2 (70)

2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210)

2 (70)

2 (70)

4 (140)

6 (210)

POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA 18. 19. LATINSKI JEZIK GRKI JEZIK UKUPNO POSEBNI PROGRAMI OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA 20. 21. 22. DOPUNSKA NASTAVA I DODATNI RAD IZVANNASTAVNE DJELATNOSTI SAT RAZREDNIKA 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 6 (210) 3 (105) 3 (105) 6 (210)

12

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, KOLSKI I NASTAVNI RAD

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim radom s uenicima. Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuivanje djece starosne dobi od est do petnaest godina u odgojnoobrazovni rad osnovne kole, koji se u pravilu organizira kao razredna nastava za uenike od I. do IV. razreda i kao predmetna nastava za uenike od V. do VIII. razreda. Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od uenika istoga razreda. Izuzetak ine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za sve uenike od I. do IV. razreda ili za uenike od V. do VIII. razreda u planinskim i otokim kolama. Izborna nastava odnosi se na uenikov osobni izbor odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadraja u koli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u kolskoj godini u kojoj se uenik za njega opredijelio. O uenikovom izboru i obveznosti pohaanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Svrha organiziranja izborne nastave je omoguivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom podruju za koje uenik pokazuje posebne sklonosti i pojaan interes. Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uenika i/ili skupinu uenika koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira oblik pomoi u uenju i nadoknaivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vjetina iz odreenih nastavnih podruja ili vie nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Dopunski rad se moe organizirati za sve nastavne predmete izuzevi likovnu, glazbenu, tehniku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave slui i kao posebna pomo djeci graana Republike Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva. Dopunski rad se tada organizira radi brega prevladavanja odgojnoobrazovnih razlika glede razliitih kolskih sustava, uspjenijega prilagoavanja novom kolskom okruenju, te kao efikasan nain prevladavanja jezinih prepreka u sluenju materinjim jezikom. Dodatni rad oblik je rada u koli koji se organizira za darovite uenike. Razina odgojno-obrazovne kolske i nastavne uinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojnoobrazovnih i nastavnih sadraja, i oblicima nastavnoga rada, nego i o stupnju osposobljenosti uitelja za primjenu najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava kolskoga, nastavnoga i izvankolskog rada. Uitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima nastavnoga i kolskog rada, te svim vidovima odgoja i obrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom
13

radu s uenicima. Iako se izbor odreenoga odgojnoobrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim mogunostima kole, esto je zadravanje tradicionalnih oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu. Preporuuje se vie timskoga promiljanja i unoenja promjena koje e poveati kvalitetu nastavnoga i kolskog rada.

7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI, METODE I SREDSTVA IZVANNASTAVNOGA I IZVANUIONIKOG RADA

Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj koli podrazumijevaju uiteljevu slobodu kreiranja odgojnoobrazovnoga rada i smisao za stvaralatvo, a istodobno i uspjean poticaj za angairanje uenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obino su povezane s odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Naini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga, skupnoistraivakoga, samoistraivakog tipa odgojnoobrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktiko-metodikih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uenike uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenike koji zaostaju za oekivanom razinom uenja i uenike s posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu ueniku odluku o ukljuivanju, to odraava i njihovo htijenje za veim uspjehom, a pokazuje i veu motivaciju za uenjem u slobodnijim okruenjima pouavanja/uenja. Sadraji i podruja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. To su: E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje kolskog radija i kolskih novina, projekti - umjetniki stilovi i razdoblja (odjea, komunikacija, obrasci ponaanja, prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetnikoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock, jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd., E prirodoslovno-matematiko podruje, koje omoguuje iskustveno uenje i razmatranje odnosa, primjerice, ovjek i biljke, ovjek i ivotinje, pokusi iz kemije, kemija u okoliu, kemija u svakodnevnom ivotu, meteorologija, istraivanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda, kartografija, genetika, astronomija i sl., E portsko-zdravstveno-rekreacijsko podruje koje se odnosi na stjecanje portskih vjetina i sposobnosti (nogomet, koarka, odbojka, ah...), uenje drutvenih plesova, folklora, ovladavanje vjetinama i sposobnostima korektivne gimnastike, vjebama relaksacije i dr.,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu njegovanje nacionalne i kulturne batine, koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraivanju zaviaja, etnologije, turistike kulture i sl., E ouvanje prirode i okolia te zdravoga naina ivota - istraivanje zaviaja i ouvanje njegova okolia, uenje o ouvanju okolia, stjecanje kulture ivljenja u zdravom okoliu za zdrav okoli, E drutveno-humanistiki projekti i radionice (graanski odgoj i obrazovanje, prava djece i ljudska prava), E ueniko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo, domainstvo, pelarstvo, osnovne tehnike kukianja, vezenja, pletenja, ureenje kolskih vrtova i sl., E tehniko stvaralatvo (tehnike inovacije, tehnike modeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.). Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji nain sprjeavanja drutveno neprihvatljivoga ponaanja, a iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uenika i samostalno-istraivako uenje.
E

upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poetka provedbe. kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira viednevno na posebno odabranom prirodnom odreditu s odgovarajuim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za pouavanje i uenje. Program kola u prirodi temelji se na godinjem nastavnom planu i programu osnovne kole.

8. RAD S DAROVITIM UENICIMA

Tenja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignuima zahtijeva pridavanje veega znaenja otkrivanju iznadprosjene i darovite djece i stvaranju mogunosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili vie podruja. Zadaa uitelja je zamijeniti uobiajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadraji, metode i oblici rada prilagoavali prosjenoj veini u razredu. Uoavanje darovitih uenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima, motivacijom i sposobnostima darovitih uenika je obveza uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli. Dva najea pristupa koja se koriste za potrebe darovitih uenika u osnovnoj koli su: E izradba i realizacija posebnoga ili obogaenoga odgojno-obrazovnog programa i E akceleracija programa. Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaenoga odgojno-obrazovnog programa za darovitog uenika ili skupinu darovitih uenika pretpostavlja: E identificiranje darovitoga uenika, odnosno dijagnosticiranje darovitosti E izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih uenika, E formiranje tima strunjaka koji e pratiti njegov/njihov rad, E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica, nastavna sredstva, literatura, oblici pouavanja, odnosno uenja), E vrjednovanje uenikovih rezultata i postignua. Mogunosti obogaivanja programa za darovitoga uenika ili uenike su raznovrsne. Program se moe odnositi na svako odgojno-obrazovno podruje, a pristup sadraju je dublji, individualno voen, esto povezan s drugim podrujima, interaktivan, a moe biti pod vodstvom mentora izvan kole (primjerice, znanstvenika, umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaenog programa daroviti uenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i kolskog okruenja, nego individualno rade na zadacima ili projektima uz struno voenje. Vano je voditi rauna o individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog uenika, a napose o njihovoj motivaciji. Akceleracija je oblik nastave kojim se ueniku omoguuje zavravanje osnovne kole u vremenu kraem od propisanog. Odnosi se na one uenike koji se istiu izvrsnim postignuima u dijelu ili svim odgojno14

Izvanuionika nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadraja izvan kole. U izvanuioniku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazalita, galerije i druge ustanove, terenska nastava, kola u prirodi i drugi slini organizirani oblici pouavanja/uenja izvan kole. Cilj izvanuionike nastave je uenje otkrivanjem u neposrednoj ivotnoj stvarnosti, u kojemu se uenici susreu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj ive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan kole potie radost otkrivanja, istraivanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utjee na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potie intelektualna uvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi rauna o interesima, mogunostima i sposobnostima uenika. Izvanuionika nastava treba koristiti mogunost interdisciplinarnoga povezivanja sadraja razliitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lake i bre uenje. Vano je temeljito planiranje aktivnosti izvan uionice, s jasno osmiljenim ciljevima i zadaama, sadrajno i metodiki adekvatno pripremljeno. Najei oblici izvanuionike nastave su kolski izleti, kolske ekskurzije te program poznat kao kola u prirodi. Plan i program ovih aktivnosti utvruje se godinjim planom i programom rada kole. kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniki odlazak uenika i uitelja u mjestu u kojemu je kola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi kola u svrhu ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa. kolska ekskurzija je viednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, portskim i tehnikim odreditima izvan sjedita kole, u skladu s odreenim ciljevima i zadaama kole. kolske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duan

Nastavni plan i program za osnovnu kolu obrazovnim predmetima. Takvim uenicima se prua mogunost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda tijekom jedne kolske godine. Akceleracija moe biti djelomina - kada daroviti uenik provodi u viem razredu samo dio kolskoga dana, sluajui jedan ili vie predmeta, i potpuna - kada uenik u jednoj kolskoj godini zavrava dva razreda. Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji nain ostvarenja potreba darovitoga uenika. Darovita se djeca istiu odreenim natprosjenim sposobnostima, to je za uitelja zahtjevnije u didaktiko-metodikom pristupu. Vano je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga uenika prije donoenja odluke o primjeni akceleracije. Dodatnim radom esto se potie ukljuivanje uenika za sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama. Hrvatski kolski sustav omoguuje i trei vid rada s darovitim uenicima, a to je omoguivanje ukljuivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same kole, ili programe kojima se organizira poseban razred za darovite uenike, a postoje i posebne kole - glazbene, baletne, likovne, i slini programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. ljetne kole, subotnje kole, programi specijalizacija i sl. Potpuna integracija podrazumijeva ukljuenost uenika s tekoama u razvoju u razredni odjel, izradbu i primjenu posebno prilagoenih programa za uenika s tekoom ili tekoama u razvoju, koje kreira uitelj u suradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike. Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na nain da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvie tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuen jedan uenik s tekoama u razvoju, moe imati najvie 28 uenika, s dva uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moe imati najvie 26 uenika, a s tri uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moe imati najvie 24 uenika. Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima (vida, sluha, tjelesnih oteenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produeni struni postupak u skupinama od 6 do 10 uenika nakon nastave. Djelomina integracija podrazumijeva ukljuenost uenika s tekoama u razvoju, najee s lakom mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom uenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu, a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za uenike s tekoama u razvoju, kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu. Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih tekoa u razvoju koluju se u sustavu djelomine integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadraje hrvatskoga jezika, matematike i prirode i drutva, dok nastavne sadraje likovne i glazbene kulture te tehnike i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoenom programu. U odgojno-obrazovnom radu s uenicima s tekoama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe uenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrke primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.

9. RAD S UENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA

Suvremena hrvatska kola omoguuje i potie integraciju uenika s lakim tekoama u razvoju u redoviti kolski sustav, to ovisi o stupnju tekoe i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrke koju uenici s tekoama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje prua kola i omoguuje lokalna zajednica. Prema novim terminologijskim odreenjima uenici s tekoama u razvoju kategoriziraju se u uenike s posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti osnovnokolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadraja, naina, metoda rada i vrjednovanja postignua. Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu se ukljuuju u redovite razredne odjele, te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane naine rada s obzirom na strunu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja, o kojemu miljenje i prosudbu donosi poseban tim strunjaka. Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne kole omoguuje dva vida integracije djece s tekoama u razvoju: a) potpunu integraciju, i b) djelominu integraciju.

15

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. 2012. predviaju niz mjera u podruju odgojnoobrazovne integracije djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: struno osposobljavanje i usavravanje uitelja, meuresornu suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, mobilne slube podrke i dr. Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunih suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora najprikladnijih pedagoko-psiholokih i didaktikometodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja napredovanja i uspjenosti. Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uenicima s tekoama u razvoju i njihovoj integraciji u redoviti nastavni rad u koli ukljuuje intenzivnu suradnju uitelja, ostalih uenika, strunih suradnika, ravnatelja, roditelja/skrbnika i lanova obitelji, lokalne zajednice, udruga. U radu s uenicima s posebnim potrebama u redovitom sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli teite se stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i nastavnih programa. Posebno izraen program pretpostavlja individualizirani rad, praenje i vrjednovanje uenikova napredovanja, savjetovanje sa strunim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima. Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba uenika, te procjeni podruja koja treba razvijati kod uenika s posebnim potrebama. Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna procjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadraja, razine usvajanja sadraja, vremenske dimenzije (kratkoroni i dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka, sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua uenika. Preporuuje se ee praenje uspjenosti programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili doraivanja programa. Ukoliko kola nema zaposlenog strunjaka koji se bavi s uenicima s tekoama u razvoju, ona je duna osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovlatenim institucijama. Svi dokumenti i prilozi praenja uenika ulau se u mapu uenika. Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji kole duni su izraditi pisano izvjee o postignuima, kao i preporuke za daljnji rad. Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju se za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rjeenja Ureda dravne uprave i Odluke uiteljskog vijea kole.
16

Nova hrvatska kola predvia mogunost uvoenja novih, alternativnih oblika rada s uenicima s tekoama u razvoju, koji obogauju postojee nastavne planove i programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvankolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv. bonus nastava, koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju vie kognitivne razine, a za uenike s tekoama u razvoju predstavljaju teko dostian ili pak nedostian cilj. Ovaj oblik rada je posebno koristan za sprjeavanje upuivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske sredine kada to nije nuno. Blok satovi olakavaju organizaciju bonus nastave. Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadraje, planira kola u suradnji s roditeljima, uenikom i strunim suradnicima, a oni ovise o inicijativnosti, domiljatosti i mogunosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.

10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U OSNOVNOJ KOLI

Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli su: ravnatelj, uitelji i struni suradnici. Ravnatelj je ovlatena i odgovorna osoba za funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u koli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagokoj djelatnosti kole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je stvaranje ozraja za promjene, povezivanje s kolektivom, poticanje timskoga rada i zajednikoga rjeavanja problema, stvarati suradniko ozraje, pokazati jasno namjere, ciljeve i zadae kole, istaknuti doprinose i zasluge lanova kolektiva, ukljuiti lokalnu zajednicu u rad i ivot kole, jasno iskazivati prioritete kole, suraivati s lanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i zahvalnosti s drugima, nagraivati napore uitelja i uenika, nazoiti proslavama, provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i samovrjednovanje rada uitelja. Uitelji su struno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj nastavi prema podrujima nastavne djelatnosti. Oni ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj, izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uenicima s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuionikim aktivnostima. Razrednik ima ulogu uitelja koja se odnosi na voenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uenika, uitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i odgojitelj odreene skupine uenika koja ini razredno odjeljenje. On je osoba koja upuuje uenike u kolski i nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomae im, potie razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima te ih pouava zajednikom ivljenju. Ulazak djeteta u kolu oznaava susret s novim socijalnim okruenjem, drukijim

Nastavni plan i program za osnovnu kolu drutvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholokog ozraja i meusobnoga potovanja. Razrednik prati rast i razvoj uenika, njihovo ponaanje, otkriva uzroke moguega neprihvatljivog ponaanja. Razrednik radi u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima kole i nastave, identificira probleme uenika, pomae im u rjeavanju problema i neuspjeha u uenju, te stalno surauje s drugim uiteljima. Njegova je obveza i stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praenja razvoja uenika, razrednik vodi pedagoke i administrativne poslove. Na poetku kolske godine razrednik izrauje program rada svoga odjela. uspostavljaju i razvijaju sustav informatike i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeivanja osobnoga rada te rada kole, E provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u koli. Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga radnika i knjiniara usmjeren je na sva podruja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne kole. Ta podruja su: E pripremanje kolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije, E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, provoenje studijskih analiza, istraivanja i projekata, E stalni struni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u koli, E biblioteno-informacijska i dokumentacijska djelatnost.
E

11. ODGOJNO-OBRAZOVNA DJELATNOST STRUNIH SURADNIKA U OSNOVNOJ KOLI

Razvojno-pedagoka i psiholoka djelatnost sastavni je dio programa rada osnovne kole, ija uloga jest stalno unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u koli i nastavi. Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjiniar. Struni suradnici u koli ostvaruju sljedee zadae: E potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignua uenika, E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi uenika, E profesionalno informiraju i usmjeravaju uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, E pruaju savjetodavnu pomo uenicima, roditeljima, uiteljima, strunim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa, E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad, E sudjeluju u strunom usavravanju odgojnoobrazovnih djelatnika, E istrauju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada, E istrauju i analiziraju pojedine pedagoke / psiholoke / defektoloke pojavnosti (programa, akcija, odgojno-obrazovnih postignua, pedagokog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa, E rade na povezivanju kole s lokalnom i irom zajednicom, E uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, E prate nove spoznaje iz podruja pedagogije / psihologije / defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i kolskom radu,
17

Pripremanje kolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije odnosi se na: E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uenika, kole i okruenja - ispitivanje i utvrivanje pojava i procesa s ciljem operativnih, dijagnostikih, znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojnoobrazovne situacije i pripremu plana odgojnoobrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike; E organizacijske poslove, planiranje i programiranje rada kole i nastave - planiranje i programiranje rada svakoga strunog suradnika; sudjelovanje u osmiljavanju i kreiranju kratkoronoga i dugoronog razvoja kole, te izradbu godinjega plana i programa rada kole; planiranje i programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i rada strunih tijela kole; provedbu kvantitativne i kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva kole; praenje razvoja i napredovanja uenika; profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima; izvannastavne aktivnosti; rad strunih tijela kole; planiranje provedbe integrativnih nastavnih i kolskih programa; pripremu individualnih programa za uvoenje pripravnika u samostalni rad; sudjelovanje u planiranju i programiranju javne afirmacije kole; E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa kole - praenje cjelokupnoga rada kole i vrjednovanje kvalitete rada i didaktiko-metodikih uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u estetsko-ekolokom ureivanju prostora kole; poticanje uitelja za primjenu audio-vizualnih sredstava i informatike opreme u nastavi.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti: E upisi djece u I. razred osnovne kole - utvrivanje psihofizike sposobnosti djece pri upisu u I. razred, utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela; E unaprjeenje rada kole - sudjelovanje u suvremenim promjenama rada kole; poticanje uvoenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i kolskog rada; struna pedagokopsiholoka i didaktiko-metodika pomo u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanuionikih aktivnosti; identifikacija i praenje rada i uspjeha darovitih uenika, sudjelovanje u izradbi individualiziranih programa za darovite uenike i uenike s tekoama u razvoju, pruanje strune pomoi uenicima s tekoama u uenju, s loim obiteljskim prilikama i drugim oteavajuim okolnostima; provoenje razvojnih i akcijskih istraivanja i drugih znanstveno-strunih projekata; vrjednovanje realizacije nastavnih programa i kolskoga rada, uenika i razrednih odjela; predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete rada kole, kulture kole i profesionalne kulture; sudjelovanje u meukolskim, upanijskim, regionalnim i meunarodnim projektima; E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupno pruanje savjetodavne pomoi uenicima, roditeljima, uiteljima; razmatranje i predlaganje odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje nepoeljnih ponaanja uenika; individualni i skupni savjetodavni rad sa strunjacima; E profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba uenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje uenika, roditelja i uitelja s mogunostima nastavka kolovanja djece/uenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavoda za zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s uenicima s posebnim potrebama; E zdravstvena i socijalna zatita uenika - sudjelovanje u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i podizanje zdravstvene kulture uenika i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomo uenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne zatite; upoznavanje socijalnih prilika uenika i pomo ueniku u ostvarivanju socijalno-zatitnih potreba; uvaavanje i zastupanje prava uenika. Struno usavravanje je obveza neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u koli i nastavi, a aktivnosti strunih suradnika povezane su sa stalnim strunim razvojem, i to na nain: E planiranja i provedbe obveznoga strunog usavravanja uitelja i strunih suradnika, E praenja i pruanja strune pomoi pripravnicima i uiteljima poetnicima,
18
E

E E E

suradnje sa strunjacima i ustanovama koje prate odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja, organiziranja i voenja strunih rasprava u koli, organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova, angairanja u odgovarajuim strunim udruenjima, praenja znanstvene i strune literature.

Biblioteno-informacijska i dokumentacijska djelatnost podrazumijeva sljedee aktivnosti: E nabavku znanstveno-strunih asopisa, knjiga i druge literature, E nabavku multimedijskih izvora znanja, E poticanje uenika, roditelja, uitelja na koritenje znanstvene i strune literature, E pruanje strune pomoi ueniku i roditelju u koritenju literature, E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju informatizacije kole, E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uenike, uitelje, roditelje, nastavni i kolski rad, E voenje kolske, pedagoke i nastavne dokumentacije, E izradba i uvanje uenike dokumentacije. Struni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dio poslova neophodan je timski rad. Pedagog je najire profiliran struni suradnik. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u koli. Prati, istrauje i analizira nastavni rad, te predlae naine i sadraje za unaprjeivanje i poboljavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u koli. Teite rada pedagoga je na pedagokodidaktikom podruju kolskoga i nastavnog rada. Psiholog je strunjak koji primjenjuje znanstvene spoznaje pedagoke i razvojne psihologije u kolskoj praksi. Primjenom odgovarajuih psihologijskih instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju psiholokoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog procesa. Teite njegova rada je individualni i skupni rad s uenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnoobrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potreba i ponaanja, te djelotvorniji rad s njima. Pratei razvoj i napredovanje uenika, psiholog radi s njima savjetodavno, a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju. Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji uenika s tekoama u razvoju i uenju. Utvruje individualne odgojno-obrazovne sadraje namijenjene uenicima s tekoama u razvoju i uenju, te odreuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. Brine o osposobljavanju i strunom usavravanju uitelja u podruju integracije i brige za

Nastavni plan i program za osnovnu kolu razvoj djece s tekoama. U skladu s vrstom i stupnjem tekoe, utvruje didaktiko-metodike uvjete rada. Surauje s roditeljima usklaujui odgojno-obrazovne napore kole i roditeljskoga doma. Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uenika u koli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih imbenika i uspjeha uenika. Analizom socijalne situacije u koli utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih problema i neuspjeha pojedinih uenika. Upoznaje se s neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju djeca s izraenim socijalnim potrebama te predlae rjeavanje socijalnih problema takvih uenika. Prua pomo uiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga ambijenta i otklanjanju socijalnih problema. Knjiniar potie razvoj italake kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora, pridonosei razvoju kulture samostalnoga intelektualnog rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima i njihova upuivanja u koritenje razliitih izvora znanja, knjiniar sudjeluje u formiranju multimedijskoga sredita kole kroz opremanje strunom literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuom odgojno-obrazovnom tehnikom. Knjiniar prati znanstveno-strunu literaturu, izrauje anotacije i tematske bibliografije, te potie uenike i uitelje na koritenje znanstvene i strune literature. S aktualiziranim promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, te provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu, knjiniari unose kvalitativne promjene u odgojno-obrazovni rad knjinice donoenjem posebnoga programa rada Informacijska pismenost i poticanje itanja. To su i preduvjeti za uspjena postignua u uenju i razumijevanju, poticanju mate i uivanju u itanju, promicanju naela da su sloboda miljenja i slobodan pristup informacijama polazita za uspjeno i odgovorno sudjelovanje u graanskom demokratskom drutvu. Za ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je suradnja s uenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima/skrbnicima. Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaa neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, strunoknjininu te kulturnu i javnu djelatnost. Suvremena djelatnost knjinice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu informacijska pismenost je jedna od vanih sastavnica ovjekove pismenosti uope. Ona ukljuuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika pismenosti kolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenike samostalnom projektno-istraivakom radu, potie ih na stvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija. kolska knjinica je mjesto gdje se uenik uvodi u svijet knjige i itanja. itanjem uenik otkriva raznoliki svijet literature. Pritom tehnike itanja i razumijevanje proitanoga postaju bitan preduvjet uspjenosti procesa cjelokupnoga kolskog uenja. Zadaa je kolskoga knjiniara stvoriti od uenika itatelja koji e s oduevljenjem i radou osjetiti knjievno djelo. Samostalnost u uporabi razliitih izvora informacija i znanja oituje se u snalaenju u svim knjinicama, sluenju njihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naela, uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i svrsishodnoga cjeloivotnog uenja te napredovanja u struci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena. Timskim radom kolskoga knjiniara i uitelja omoguuje se meupredmetno povezivanje slinih ili zajednikih nastavnih sadraja iz podruja informacijske i italake pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarivanju, ime se znatno smanjuje optereenost uenika. Program rada kolske knjinice moe biti namijenjen uenicima, uiteljima, roditeljima ili svim korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaama i ciljevima. Aktivnosti kolske knjinice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedee: E sudjelovanje u zajednikom planiranju tema, E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom, E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu, E provoenje individualnih i skupnih projekata, E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina, E organiziranje predavanja i radionica za uenike, uitelje, strune suradnike, roditelje, E prezentacije projekata.
19

12. KOLSKA KNJINICA

Suvremena kolska knjinica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko sredite kole. Kao izvor informacija i znanja prvenstveno je namijenjena uenicima i uiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima kole, mjesto okupljanja i provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. Nositelj djelatnosti kolske knjinice kolski je knjiniar od kojeg se oekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisnikih potreba te informacijske vjetine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija. kolska knjinica je prostor prilagoen potrebama uenika i omoguuje im uenje i samostalno istraivanje. Zadaa je suvremene kolske knjinice potpora odgojnoobrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i programa kole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji e uenike potaknuti na razliite ideje u procesu iskustvenoga uenja i omoguiti im stjecanje stvaralakoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u razliitim oblicima: E radionica za interesnu skupinu uenika, E radionica za uenike pojedinih razrednih odjela, E radionica za uenike s posebnim potrebama, E nastavni dan u kolskoj knjinici, E knjievni susreti - predstavljanje knjiga, E izradba biltena, preporuenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora, E izlobe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih materijala, audiovizualne grae, uenikih radova...), E organiziranje susreta s osobama koje izlau odreenu temu, E organiziranje itateljskih klubova, E pokretanje projekata koji timski okupljaju uenike i uitelje, E obiljeavanja obljetnica pisaca, bivih poznatih uenika kole i dr. Nezaobilazna je uloga kolske knjinice u promicanju prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga ovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. Takav e uenik moi dosegnuti optimalni i eljeni stupanj obrazovanja, pridonijeti svojoj drutvenoj sredini, aktivno se ukljuiti u cijelo drutvo, znati se oduprijeti ivotnim nedaama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i stilove ivljenja, sa znatieljom usvajati nova znanja potrebna za prilagoivanje u svim ivotnim situacijama. Osnovna je zadaa suvremene kole zajedno sa kolskom knjinicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjinine grae, razvijati italake vjetine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vjetine koje su preduvjet za uinkovito pronalaenje informacija. Isticanjem osnovne zadae kolske knjinice, uenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske kole. Navedeni imbenici omoguit e uenicima da postanu svjesni vlastitih informacijskih i italakih potreba koje e im pomoi u aktivnom ukljuivanju u drutvo znanja. Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj knjinici su: E privikavati uenike na knjinini prostor i ozraje, E utjecati na pozitivna miljenja i stavove o knjizi, knjinici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijati naviku koritenja knjinice i mogunosti koritenja, E razvijati itateljske i druge sposobnosti i vjetine uenika (komunikacijske, informacijske, istraivake...), E osposobiti uenike za koritenje izvora znanja i informacija u kolskoj knjinici, E odgajati i obrazovati aktivnoga itatelja, motivirati uenike za izvankolsko itanje, E upoznati uenike sa svim izvorima informacija i nauiti ih koristiti usluge kolske i drugih knjinica, posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjenika i sl. za istraivake i projektne zadae,
20
E

E E

uputiti uenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih, umjetnikih, tehnikih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika, crte, mapa, tonski i videozapis), raditi s darovitim uenicima u dodatnom radu, u slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne zajednice, upoznati uenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloivotnog uenja, pratiti i ispitivati zanimanje uenika za knjigu, pouiti uenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, biljeka i saetak za potrebe problemsko-istraivakoga i projektnog rada, pouiti uenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjinoj grai.

Neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima u kolskoj knjinici strukturiran je po razredima i sadrajima, te zadaama odgojno-obrazovnoga rada. Od I. do IV. razreda osnovne kole razvijaju se vjetine pisanja i itanja. Prioritet aktivnostima u radu s uenicima u i sa kolskom knjinicom daje se poticanju itanja kao jezinoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem italake pismenosti potie se govorno i pisano izraavanje uenika, daju im se nova znanja, obogauje se rjenik, pomae im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etikih normi, to su preduvjeti za uspjeno uenje svih predmeta. U I. razredu uenike treba upoznati sa kolskim knjiniarom i knjininim prostorom, nauiti ih razlikovati knjinicu od knjiare, upoznati ih s izvorima uenja i znanja i njihovoj svrsi, nauiti ih posuivati, uvati i vraati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga (slikovnica, rjenik, knjiga), razvijati sposobnost promatranja, zapaanja i slobodnog iznoenja vlastitoga miljenja. U II. razredu uenik treba znati prepoznati i imenovati djeje asopise (naslovnica), razlikovati djeji tisak od dnevnoga tiska i asopisa, znati prepoznati rubriku i odrediti je li ga sadraj pouava ili zabavlja (pouno-zabavni list), razlikovati asopise prema vremenu izlaenja (tjednik, mjesenik), stjecati naviku itanja djejih asopisa. Od uenika se oekuje da se znaju samostalno orijentirati u knjinici i pronai eljenu knjigu, da znaju kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjini blok), da savladaju osnovnu komunikaciju s knjievno-umjetnikim tekstovima na razini prepoznavanja, da doivljavaju knjigu kao motivacijsko sredstvo za razliite aktivnosti prianjem pria i bajki u knjinici, da naue aktivno sluati, da usvajaju nove rijei i bogate rjenik. U III. razredu uenik treba znati imenovati osobe koje su vane za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj), te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadraj, biljeka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Uenici trebaju svladati samostalno itanje knjievnoumjetnikih tekstova i poznavati aktivnosti knjinice radi poticanja itanja i uporabe knjinice u uenju i kreativnom koritenju slobodnoga vremena. U IV. razredu uenici trebaju upoznavati referentnu zbirku (enciklopedija, leksikon, rjenik, pravopis, atlas) i naine njezine uporabe u svrhu proirivanja znanja, trebaju znati prepoznati referentnu zbirku na razliitim medijima, te znati pronai, izabrati te primijeniti informaciju. Uenici trebaju nauiti razlikovati knjievno-umjetnika djela, popularno-znanstvena i strunu literaturu te stjecati naviku sluenja znanstveno-popularnim tekstom. Od V. razreda kolska knjinica uvodi uenike u svijet informacija pouavajui ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. U procesu pouavanja vano je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije. U sreditu su pozornosti, dakle, informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vjetina potrebnih za cjeloivotno uenje. U V. razredu uenik treba znati uoiti podruja ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti, zapaziti njihovo grananje, itati tekst iz asopisa s razumijevanjem i znati ga prepriati. Oekivanje je da uenik zna pronai knjigu na polici uz pomo signature, objasniti kataloni opis i pronai knjigu u knjinici uz pomo knjininoga kataloga. U VI. razredu uenik e razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju popularno-znanstvena i struna djela te prema njemu znati pronai knjigu u bilo kojoj knjinici, sluiti se katalozima i bibliografijama pri pronalaenju informacija za potrebe problemsko-istraivake i projektne nastave. Uenik treba samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naine pretraivanja i izvore informacija za rjeavanje problemsko-istraivakih zadaa. U VII. razredu uenik treba znati izabrati i uporabiti podatke iz razliitih asopisa pri oblikovanju informacija, treba znati citirati, pronai citat i uporabiti ga, usvojiti citiranje literature pri izradbi referata i zadaa istraivakoga tipa, razumjeti vanost i svrhu pravilnoga citiranja literature u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam autorstva (potovati intelektualno vlasnitvo u uporabi i kreiranju informacija). Uenik treba biti osposobljen pretraivati fondove knjinica putem e-kataloga (on-line katalozi), znati pronai odgovor na pitanje ima li odreena knjinica neku jedinicu knjinine grae, koliko ih ima i koji im je trenutani status, treba samostalno uoiti koje knjige nekoga autora ima knjinica. Uenik treba znati razlikovati tiskani i elektroniki asopis. U VIII. razredu vano je da uenici razumiju sustav pojedinih vrsta knjinica u Republici Hrvatskoj (Nacionalna i sveuilina knjinica, narodna, specijalna i kolska knjinica) i u svijetu; znati samostalno pretraivati
21

fondove knjinica e-katalogom (on-line katalog i on-line informacija) radi pronalaenja jedinica knjine grae ili izvora informacija za samostalnu izradbu uenikoga rada. Oekuje se da uenici steknu znanje o meupredmetnom povezivanju knjinino-informacijskih znanja s drugim predmetima, da su osposobljeni itati s razumijevanjem i prepriavati vlastitim rijeima, raditi biljeke i pisati saetak, te primijeniti steena znanja i vjetine u cjeloivotnom uenju. Realizacija sadraja programa italake pismenosti i knjinino-informacijskoga podruja kolske knjinice Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadraja vezanih za rad u kolskoj knjinici nije odreen posebnim brojem nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadraje bit e potrebno vie sati, a neki e se obraditi tijekom jednog sata. Redoslijed sadraja ne upuuje na strogi redoslijed obradbe. Sadraje treba ostvarivati na naine koji aktivno ukljuuju uenike, potiu njihovu znatielju i kreativnost. Sadraji programa mogu se izvoditi u kolskoj knjinici, informatikoj uionici, razredu, vienamjenskom ili nekom drugom prostoru u koli ili izvan nje. Budui da kolska knjinica sve uspjenije usklauje svoje zadae i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti korelacijom s bilo kojim podrujem iz kolskoga programa, jer svaki sadraj moe biti podloga za ostvarivanje ciljeva i zadaa italakoga i informacijskog opismenjivanja. U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja, timski rad uitelja i svih strunih suradnika, meu kojima je i kolski knjiniar, te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo meupredmetnim suodnosom, usporedbom sadraja, pokazivanjem slinosti i razlike unutar odreenoga podruja znanja moe usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje. kolska knjinica je prostor za kulturne i javne djelatnosti kao to su organiziranje, priprema i provedba kulturnih sadraja - knjievne i filmske tribine, natjecanja u znanju, knjievni susreti, veeri poezije, predstavljanje kolskih novina, knjiga, tematske izlobe, filmske projekcije i videoprojekcije. Program rada u kolskoj knjinici odnosi se i na suradnju s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladei u slobodno vrijeme.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

13. INTERGRATIVNI ODGOJNOOBRAZOVNI SADRAJI ZA OSNOVNU KOLU

a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja uenika u osnovnoj koli jedan je od temeljnih ciljeva i zadaa opega odgoja i obrazovanja. Sadraji zdravstvenoga odgoja odnose se na uenje o zdravlju i zdravom ivljenju, promociju zdravlja i kulture zdravoga ivljenja svakoga ovjeka. Napredak znanosti i intenzivne promjene ekolokih i globalizacijskih uvjeta ivota nadili su mogunosti samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao vrijednosti koja pridonosi kvaliteti ivota pojedinca i zajednice. Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u koli timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenih djelatnika. Opi cilj interdisciplinarnoga rada je promicanje zdravlja i zdravoga naina ivota, usvajanje zdravih ivotnih navika, pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja usmjereni su na razumijevanje imbenika higijene i osobnoga ivotnog stila u odgoju i obrazovanju za zdravlje. Budui da na zdravlje utjeu okolina i ivotne navike, potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuiti roditelje i druge strunjake, odnosno istaknute pojedince koji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim ivotnim navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju opih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje. Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao fiziko, duevno i socijalno blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. U radu s uenicima, preventivni odgojno-obrazovni program potrebno je temeljiti na viedimenzionalnom modelu zdravlja koji ukljuuje podruja tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja. Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje. Budui da je zdravlje veoma sloena kvaliteta ivljenja, pouavanje o zdravlju i zdravom ivljenju treba doticati sva podruja koja na njega utjeu. U odgoju i obrazovanju za zdravlje oekivanja su usmjerena na to da uenici razumiju odnos higijene i osobnoga ivotnog stila, ime se razvija odgovornost za vlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uenici razumiju odnos izmeu hrane i zdravlja, moi e donositi odluke koje e poboljavati njihovo zdravlje i sprjeavati bolesti.
22

U sigurnoj i poticajnoj sredini kole i roditeljskoga doma uenici trebaju nauiti preuzimati odgovornost za vlastito zdravlje, to podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj prehrani, uenje o spolno prenosivim bolestima, ouvanju reprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu, uinkovitom suprotstavljanju uivanju sredstava ovisnosti i drugim rizinim ponaanjima. Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zatiti, zdravstvenoj kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno je uskladiti s razvojnom dobi uenika, njihovim interesima i potrebama. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadraj satova razredne zajednice, koji se odraava na cjelokupni ivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskih sastanaka i okosnica zajednikoga druenja, okupljanja, provedbe razliitih humanitarnih i drugih aktivnosti. Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno povezane s konkretnim nastavnim sadrajima i temama koje obvezuju uitelje prirode, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, razrednike i strune suradnike koji sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u realizaciji drugih planiranih programa i projekata. Uinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazumijeva opredjeljenje cijele kole i usklaeno djelovanje svih imbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitom djelovanju kole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju svi uitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici, rukovodstvo kole i svi zaposlenici kole u suradnji s roditeljima. Roditelje je potrebno ukljuiti u odgojno-obrazovni rad kole kada dijete krene u kolu. S roditeljima je osobito vano suraivati na promicanju zdrave prehrane, upozoravati na potrebu redovitoga djejega sna i odmora, na vanost kretanja i boravka na svjeem zraku, na najee probleme i poremeaje koji se pojavljuju u odreenoj razvojnoj dobi, na specifina ponaanja i probleme odrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na rizina ponaanja. Odgojno-obrazovno djelovanje kole i roditelja dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima, ovlatenim vanjskim suradnicima, ustanovama i institucijama. Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu usvajanja zdravoga naina ivota, posebno s obzirom na prevenciju najznaajnijih zdravstvenih problema, te razvoja pozitivnih stajalita i motiva za zdrav i odgovoran nain ivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u koli su razumijevanje zdravlja, shvaanje vrijednosti zdravlja i sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge. Svjetska i domaa iskustva rada na tom podruju pokazuju kako je vanije i uinkovitije promicati zdravlje,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu isticati i podupirati i vjebati pozitivne modele ponaanja radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore usmjerivati na sprjeavanje bolesti. Razliite aktivnosti u koli, prmjerice, urednost i istoa kolskoga prostora, mogunost odravanja potrebne razine osobne higijene, primjerenost namjetaja i opreme, te estetsko ureenje kole, vani su imbenici u provedbi i ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komunikacijskih obrazaca koji e pomoi da uenici shvate utjecaj zdravlja na kvalitetu ivljenja i donoenje kvalitetnih odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja korisne su razliite akcije, predavanja, posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potie suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjetina, gledita i vrijednosti. Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaanjem daju uitelji, struni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici kole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i drutveno okruenje u najirem smislu, vaan je za razvoj sloenih kognitivnih i socijalnih vjetina koji e djeci i mladima pomoi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije zdravoga ponaanja i prihvaanja zdravlja kao istinske vrijednosti. Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja potrebno je trajno usavravanje uitelja, nastavnika i strunih suradnika. ivota, suosjeanje i uvaavanje potreba drugih, zadovoljavanje vlastitih potreba, pri emu se vodi rauna da se ne dovede u pitanje mogunosti zadovoljavanja potreba buduih generacija i drugih ivih bia, na izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima, mogunostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom. U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja, razvijanje kritikoga miljenja i vjetina vrjednovanja informacija te vjetina demokratske rasprave u rjeavanju problema, mirnog rjeavanja sukoba i spremnost za odgovorno donoenje odluka. Ostvarivanje ovih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuih metoda i oblika rada, koji e u najveoj mjeri aktivirati uenika te mu omoguiti iskustveno uenje i uenje otkrivanjem, rjeavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno sudjelovanje u donoenju odluka. Zadaa je kole osmiljavati i unositi sadraje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli i odrivi razvoj. Osim u postojeim nastavnim predmetima, odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj moe se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicima rada: integriranom izvankolskom nastavom, danima integrirane nastave u koli, ostvarivanjem kolskih projekata za okoli, posebno u suradnji s lokalnom zajednicom, strunim institucijama, udrugama i gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te sudjelovanjem u razliitim regionalnim, nacionalnim i meunarodnim projektima. Projekti i programi s temom zatite okolia i odrivoga razvoja, poput meunarodnih programa GLOBE i SEMEP, projekta RKO - kole, nacionalnoga programa Mladih uvara prirode i slino, daju tematski i sadrajni okvir aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoli, omoguuju umreavanje kola sa slinim interesima te osiguravaju meusobnu potporu i razmjenu iskustava. Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj predstavlja relevantan sadraj cjeloivotnog uenja. U realizaciju ovoga programa poeljno je ukljuivanje roditelja/ skrbnika, ali i lokalne zajednice. c) PROMETNA KULTURA Prometna kultura je dio ope kulture, a odnosi se na sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne kole. Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprjeavanju i smanjenju broja nesrea u kojima stradavaju djeca i odrasli. Prometni odgoj poinje ve u roditeljskom domu. Polaskom u prvi razred uenici trebaju pokazati djelominu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku eljeznike pruge ako put do kole vodi preko nje. Za samostalno kretanje uenika do kole i oko kole odgoj i obrazovanje poinju u koli.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I ODRIVI RAZVOJ Pitanje zatite okolia i odrivoga razvoja strateko je pitanje svake drave. Ono je takoer u sreditu zanimanja meunarodne zajednice te je predmetom brojnih deklaracija, konvencija i meudravnih sporazuma. Za ostvarivanje odrivoga razvoja, koji podrazumijeva gospodarski i drutveni rast i razvoj, uz istodobno ouvanje kvalitete okolia i razumno koritenje prirodnih resursa, obrazovanje ima presudno znaenje. Potrebna je temeljita promjena stoljeima razvijane kolektivne svijesti o neiscrpnom kapacitetu okolia, koji e pridonijeti i nadomjestiti sva naruavanja nastala ljudskim aktivnostima. Novi narataji moraju izgraditi drukiji odnos spram okolia, te razviti sposobnosti i vjetine koje e im pomoi u suoavanju s naslijeenim i novonastalim problemima. Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj svojim sadrajima obuhvaa sve to nas okruuje te podrazumijeva prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okolia. Budui da se temelji na izgraivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, esto se govori o unutarnjem okoliu, to se odnosi na potovanje fenomena
23

b)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu U I. razredu od uenika se ne oekuje snalaenje u sloenim prometnim situacijama. U niim razredima osnovne kole djeca su posebno ugroena u prometnoj svakidanjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila, tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva. Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost snalaenja, zbog niskoga rasta imaju sueno vidno polje i orijentacija im je znatno oteana na prometnoj ulici. Djeca te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne prometne situacije, pa im panja esto skree na druge sadraje i to ih posebno ugroava. Nastavnim programom predvieni su sadraji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i drutvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnika kultura u viim razredima osnovne kole. Osim u redovitoj nastavi sadraji prometne kulture predvieni su u izbornoj nastavi, uz program tehnike kulture. Uenici mogu, ako to ele, odabrati jedan od izbornih modula ve od V. razreda. Izborni programi izvode se kontinuirano tijekom cijele kolske godine jedan, odnosno dva kolska sata tjedno, ovisno o programu. Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama klubova mladih tehniara prua velike mogunosti za odgojno-obrazovno djelovanje u podruju prometne kulture i preporuuje se njihovo osnivanje gdje god postoje mogunosti za njihov rad. Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj kulturi uenika korisne su i povremene akcije u suradnji s prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih eljeznica. Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanja uenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja u vjetinama kao to su vonja bicikla, uklanjanje kvarova na biciklu, natjecanja u vonji biciklom na prometnom poligonu. Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomo filmova roditelji mogu pomoi uiteljima u prevenciji stradavanja djece u prometnim nezgodama. Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniiti samo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilan prometni odgoj i obrazovanje ukljuuje uvjebavanje ponaanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj prometnoj situaciji. Primjer odraslih u pouavanju prometne kulture je presudan. Dobri primjeri vrijede vie od zapovijedi i zabrana. d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAANSTVO Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo. U njemu su ujedinjena dosadanja iskustva steena provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naem sustavu i iskustva drugih zemalja. Program obuhvaa: E odgoj za ljudska prava, E odgoj za demokratsko graanstvo, E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje, E odgoj za mir i nenasilno rjeavanje sukoba, E odgoj za odrivi razvoj, E odgoj za sprjeavanje predrasuda i diskriminacije, E istraivanje humanitarnog prava i sl. Ovaj program moe se ostvarivati na nekoliko naina: E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadre programske teme koje su bliske temama ljudskih prava, E kao izborni predmet, E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata, E kroz izvankolske aktivnosti, E sustavno kroz cjelokupni kolski plan i program. Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je programski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruju razredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII. razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog odgoja. Poeljno je da svi uitelji budu upueni na program odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja kako bi uinkovitije koristili metodu integracije i korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadraja. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo omoguuje primjenu aktivnih metoda uenja i pouavanja: projektno uenje, suradniko uenje, uenje u paru, igranje uloga, simulacije, rjeavanje problema, socijalno uenje koritenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr.

24

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

HRVATSKI JEZIK
UVOD
Hrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najue je povezana sa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavna komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet je zastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaa etiri predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjievnost, jezino izraavanje i medijsku kulturu. Prema naelu unutarpredmetnoga povezivanja zadae i sadraji svih predmetnih sastavnica meusobno se proimaju i nadopunjuju, a prema naelu meupredmetnoga povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim podrujima. sadraja. Odailjanje poruka ili jezina proizvodnja ostvaruje se misaonom obradbom sadraja i njegovim jezinim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.

ZADAE
Zadae svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja. Zadae nastavnoga podruja hrvatski jezik: E osposobljivanje uenika za uspjeno snalaenje u svakodnevnim priopajnim situacijama; E ovladavanje jezinim sredstvima potrebnim za uspjenu komunikaciju; E osvjeivanje potrebe za jezinim znanjem; E suzbijanje straha od jezika; E osvjeivanje razlika izmeu standardnoga jezika i zaviajnih idioma; E postupno usvajanje hrvatskoga jezinog standarda. Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima jezino-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitije uenika od prvoga do etvrtoga razreda osposobljivati za praktino sluenje hrvatskim jezikom, posebno jezinim normama, nego ga uiti jezikoslovnim pojmovima te normama i pravilima na teorijskoj razini. Zadae nastavnoga podruja jezino izraavanje: E razvoj sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja, misli i stavova; E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma; E ostvarivanje uspjene usmene i pisane komunikacije. Zadae nastavnoga podruja knjievnost: E spoznavanje i doivljavanje, tj. primanje (recepcija) knjievnih djela; E razvijanje osjetljivosti za knjievnu rije; E razvijanje itateljskih potreba; E stvaranje itateljskih navika; E osposobljivanje za samostalno itanje i primanje (recepciju) knjievnih djela. Zadae nastavnoga podruja medijska kultura: E osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazalitem, filmom, radijem, tiskom, stripom, raunalom; E primanje (recepcija) kazaline predstave, filma, radijske i televizijske emisije; E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.

CILJ
Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uenike za jezinu komunikaciju koja im omoguuje ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i ukljuivanje u cjeloivotno uenje. Ostvarivanje svrhe i zadaa nastave hrvatskoga jezika ukljuuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi: E razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima; E razvoju literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i kulture; E stvaranju zanimanja i potrebe za sadrajima medijske kulture; osvjeivanju vanosti znanja hrvatskoga jezika; E razvijanju potovanja prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi. Nastava hrvatskoga jezika omoguuje uenicima stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti, stajalita, vrijednosti i navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju i omoguuje im aktivno sudjelovanje u drutvu. S obzirom na sloenu strukturu nastavnoga predmeta, potrebno je navesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosi ostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanje uenika za jezinu komunikaciju u svim priopajnim situacijama u kojima se moe zatei uenik osnovne kole. Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje se razmjenjivanjem poruka: primanjem i odailjanjem. Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jezine poruke, a odailjanje pretpostavlja jezinu proizvodnju ili oblikovanje zvune i pismovne poruke. Strukturalna i sadrajna sloenost jezinih poruka kojima su izloeni uenici osnovne kole mora biti primjerena zateenoj razini njihovih jezino-komunikacijskih sposobnosti. Jezine sposobnosti ostvaruju se jezinim djelatnostima i misaonom obradbom. Primanje poruka ukljuuje sluanje i itanje te misaonu obradbu jezinoga
25

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

RAZREDNA NASTAVA 1. RAZRED

Poetno itanje i pisanje osobitost je prvoga razreda i provodi se cijele kolske godine.

2.

Izgovor i pisanje glasova

Kljuni pojmovi i nazivi: glas. Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i zapisivati sve glasove u rijeima, s osobitom pozornou na one koje veina uenika tee zamjeuje i razlikuje (, , d, , lj, nj, potom ije/je).

3.

Reenica
Kljuni pojmovi: reenica. Obrazovna postignua: razumjeti pojam reenica u komunikacijskim situacijama; samostalno izgovarati i napisati reenicu; prepoznati prema intonaciji i interpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu, upitnu i usklinu reenicu.

NASTAVNO PODRUJE:
POETNO ITANJE I PISANJE TEME

1. Priprema za poetno itanje i pisanje

Kljuni pojmovi: rije. Obrazovna postignua: globalno itanje i zapamivanje slike rijei; globalno itanje i otkrivanje smisla proitanih skupova rijei i reenica; zamjeivanje glasova na poetku, u sredini i na kraju rijei; stvaranje rima na zadani poticaj; rastavljanje reenica na rijei.

4.

Interpunkcija
Kljuni pojmovi: kraj reenice, toka, upitnik, usklinik. Obrazovna postignua: oznaiti kraj izjavne reenice tokom; rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i usklinik na kraju jednostavne uskline reenice.

2. Svladavanje glasova i slova

Kljuni pojmovi: slovo, itanje. Obrazovna postignua: prepoznavanje tiskanih slova (grafema) i povezivanje s glasom (fonemom); povezivanje glasova i slova u cjelovitu rije; otkrivanje znaenja rijei.

5.

Veliko poetno slovo

Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo, malo poetno slovo. Obrazovna postignua: znati da se velikim poetnim slovom uvijek pie poetna rije u reenici i sva imena; primjenjivati pravilo o pisanju velikoga poetnoga slova na poetku reenice, u imenima i prezimenima ljudi, te u imenu mjesta u kojem uenik ivi.

3. Poetno itanje
Kljuni pojmovi: globalno itanje, analitikosintetiko itanje. Obrazovna postignua: globalno itanje rijei; glasovna analiza i sinteza rijei; analitiko - sintetiko itanje kraih reenica i tekstova.

NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVNJE TEME

4. Poetno pisanje tiskanih slova (latinino pismo)

Kljuni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo; napisana rije i reenica; abeceda tiskanih slova; glasovna abeceda. Obrazovna postignua: pisanje slova, rijei i reenica velikim tiskanim slovima.

1.

Sluanje i govorenje
Kljuni pojmovi: sluanje i govorenje. Obrazovna postignua: sluati sugovornika; govoriti, primiti krau slunu poruku; sasluati i primiti dulju slunu poruku (prie, interpretativno itanje knjievnih tekstova).

2.

5. Poetno pisanje pisanih slova (latinino pismo)

Kljuni pojmovi: veliko i malo pisano slovo, abeceda pisanih slova. Obrazovna postignua: pravilno pisanje slova; rijei i reenica pisanim slovima.

Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor)

Kljuni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor. Obrazovna postignua: potivati pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja); znati oblikovati pitanje i oblikovati odgovor.

3.

Stvaranje nizova rijei

Kljuni pojmovi: niz rijei. Obrazovna postignua: pridruiti nekoj rijei druge rijei na temelju zadanoga poticaja (rijei kojima imenujemo odjeu, kojima naglaavamo kakva je odjea, rijei kojima moemo rei da sunce jako grije itd.).

NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

1.

Glas, slovo, rije

Kljuni pojmovi: glas, slovo, rije. Obrazovna postignua: razumjeti i razlikovati pojmove glas, slovo, rije.
26

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

4. Sastavljanje reenica od zadanih nizova rijei

Kljuni pojmovi: niz rijei, reenica. Obrazovna postignua: sastavljati reenicu od zadanoga niza rijei.

3. Lik
Kljuni pojmovi: lik Obrazovna postignua: zamijetiti i meusobno razlikovati likove u prii; zapaziti osnovne etike osobine: dobar-lo.

5. Dopunjavanje reenica
Kljuni pojmovi: dopunjavanje reenica. Obrazovna postignua: dopuniti reenicu rijeju koja nedostaje na razliitim sintaktikim mjestima.

4. Lutkarski igrokaz
Kljuni pojmovi: igrokaz, pozornica, gledalite. Obrazovna postignua: spoznati i doivjeti (recepcija) krae igrokaze, stilski i sadrajno primjerene djetetu; razlikovati igrokaz kao tekst namijenjen izvoenju na pozornici.

6. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: pripovijedanje. Obrazovna postignua: samostalno pripovijedati prema poticaju slike ili niza slika, vlastita iskustva ili zamiljanja.

5. Slikovnica
Kljuni pojmovi: slikovnica, slika, tekst. Obrazovna postignua: spoznati i doivjeti (recepcija) kratke slikovnice, stilski i sadrajno primjerene djetetu; razlikovati slikovnicu od drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta.

7. itanje
Kljuni pojmovi: tekst, itanje. Obrazovna postignua: itati i otkriti poruku u proitanome tekstu; itati glasno s tonom intonacijom izgovornih cjelina i reenice; usavravati vjetinu itanja.

8. Pisanje
Kljuni pojmovi: pisanje. Obrazovna postignua: samostalno oblikovati krau pisanu poruku.

Popis 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

lektire: (izabrati 4 djela, obavezno prvo)

Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor) Zvonimir Balog: Male prie o velikim slovima Grigor Vitez: A zato ne bi Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina utog maslaka Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu Ewa Janikovszky: Ba se veselim ili Zna li i ti ili Da sam odrastao ili Kako da odgovorim eljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed ili Slikoprie ili Letei glasovir ili Petra ui plivati Sonja Zubovi: Kako se gleda abeceda Ivanka Borovac: ivotinjska abeceda Stanislav Femeni: Idi pa vidi Svjetlan Junakovi: Dome, slatki dome Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maak koji je hrkao Ana oki-Pongrai: Nema pojma, Grizlijane

9. Pisanje - potivanje pravopisne norme

Kljuni pojmovi: veliko slovo na poetku reenice, toka, upitnik, usklinik. Obrazovna postignua: sluanjem odreivati reenine granice i pisati ih u skladu s pravopisnom normom; uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Pria
Kljuni pojmovi: pria. Obrazovna postignua: ostvariti vezu (komunikaciju) s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima zatvorenoga i otvorenoga tipa; spoznati, doivjeti i iskazati doivljaj kratke prie stilski i sadrajno primjerene ueniku.

1. Animirani film
Kljuni pojmovi: lutkarski film, crtani film. Obrazovna postignua: primanje kratkih lutkarskih i crtanih filmova stilski sadrajno primjerenih djetetu; razlikovati lutkarski i crtani film.

2. Lutkarska predstava
Kljuni pojmovi: lutka, lutkarska predstava. Obrazovna postignua: doivjeti lutkarsku predstavu; navesti glavne likove; oiviti scensku lutku; izvesti krai ulomak igrokaza.

2. Pjesma
Kljuni pojmovi: pjesma. Obrazovna postignua: spoznati, doivjeti i iskazati doivljaj kratke pjesme, stilski i sadrajno primjerene ueniku; po obliku razlikovati pjesmu od proznoga teksta.
27

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

3. Knjinica
Kljuni pojmovi: kolska knjinica, mjesna knjinica, knjiniar. Obrazovna postignua: upoznati kolsku i mjesnu knjinicu; nauiti posuivati, uvati i vraati knjige; razlikovati knjinicu od knjiare.

6. Rastavljanje rijei na kraju retka, spojnica

Kljuni pojmovi: spojnica. Obrazovna postignua: pravilno rastavljati rijei na kraju retka; nauiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju.

7. Skupovi ije/je/e/i
Kljuni pojmovi: ije, je, rije. Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati skupove ije/je/e/i u ee rabljenim rijeima.

Popis filmova: 1. B. Kolar: Vau-vau 2. M. Jovi i S. Fabrio: Pale sam na svijetu 3. N. Kostelac: Crvenkapica 4. B. Ranitovi: Srce u snijegu 5. N. Park: Krive hlae 6. B. Dovnikovi i A. Marks: Tvrdoglavo mae ili Bijela
pria ili Tko je Videku napravio kouljicu

8. Pisanje nijenica
Kljuni pojmovi: nijenice, ne i ni. Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati nijenice (rijece ne i ni) u nijenim izjavnim reenicama.

7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i kominih

filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, Profesoru Baltazaru i Ch. Chaplinu

9. Pisanje rijece li
Kljuni pojmovi: rijeca li. Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati rijecu li u upitnim reenicama.

2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE TEME

1. Imenice
Kljuni pojmovi: imenice. Obrazovna postignua: razumjeti imenice kao rijei kojima imenujemo sve to nas okruuje; razlikovati imenice meu drugim rijeima u govornoj i pisanoj komunikaciji.

1. Sluanje sugovornika telefonski razgovor

govorenje

Kljuni pojmovi: govornik, sugovornik. Obrazovna postignua: uljudno razgovarati i sluati sugovornika u telefonskome razgovoru; razlikovati razgovor i telefonski razgovor; postavljati pitanja i odgovarati na pitanja.

2. Veliko poetno slovo

Kljuni pojmovi: imena, veliko poetno slovo. Obrazovna postignua: nauiti pisati veliko poetno slovo u imenima s kojima uenik dolazi u doticaj (jednolanima i vielanima), imenima ulica i trgova te naseljenih mjesta.

2. Pripovijedanje prema poticaju

Kljuni pojmovi: pripovijedanje. Obrazovna postignua: oblikovati i ispriati kratku priu prema poticaju; uoavati nejezine sastavnice u komunikaciji.

3. Opisivanje
Kljuni pojmovi: opisivanje, opis. Obrazovna postignua: zapaati pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta, lika cvijeta...), opisati lik prema planu opisa; opisati predmet prema planu opisa.

3. Reenice
Kljuni pojmovi: izjavna reenica, upitna reenica, usklina reenica, jesna reenica, nijena reenica. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati izjavnu, upitnu i usklinu reenicu; prepoznati i razlikovati jesnu (potvrdnu) i nijenu (negiranu) reenicu.

4. Obavijest
Kljuni pojmovi: obavijest. Obrazovna postignua: ovladati pojmom obavijesti; oblikovati usmenu i pisanu obavijest.

4. Red rijei u reenici

Kljuni pojmovi: reenica, red rijei. Obrazovna postignua: povezivati rijei u smislenu, jasnu i razumljivu cjelinu.

5. Izvjeivanje o prolome dogaaju

Kljuni pojmovi: usmeno izvjeivanje, proli dogaaj. Obrazovna postignua: usmeno izvjetavati o prolome dogaaju bez suvinih pojedinosti.

5. Otvornici, zatvornici, slog

Kljuni pojmovi: otvornici, zatvornici, slog. Obrazovna postignua: razlikovati otvornike i zatvornike; rastavljati rijei na slogove; odrediti broj slogova u rijei prema broju otvornika.
28

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

6. Izvjeivanje o obavljenome zadatku

Kljuni pojmovi: izvjeivanje. Obrazovna postignua: izvjetavati o zadatku, obavljenome ili onome koji e se tek obaviti, drei se kronolokoga slijeda dogaaja.

5. Igrokaz
Kljuni pojmovi: igrokaz, glumac, uloga, gluma. Obrazovna postignua: ostvarivanje igrokaza primjerenih ueniku; u izvedenome igrokazu razlikovati glumca, ulogu i glumu. Popis lektire: (izabrati 5 djela, obavezno prvo) 1. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor) 2. Ratko Zvrko: Grga varak 3. Karel apek: Potarska bajka 4. Carlo Collodi: Pinokio 5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh 6. Dubravko Horvati: Stanari u slonu 7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada 8. Nada Ivelji: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili Boina bajka 9. elimir Hercigonja: Potar zeko Brzonogi ili Pranjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i stara kruka 10. Andrea Peterlik-Huseinovi: Plavo nebo ili Ciconia ciconia 11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i arobnica Lili 12. Ela Peroci: Djeco, laku no (izbor) 13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi 14. Mila eljeznjak: Sretne prie 15. Boidar Prosenjak: Mi 16. Hrvoje Kovaevi: General Kiro mi 17. Larisa Mravunac: Djeak u zvjezdanim izmama 18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, Kraljevi uperak, Maak u izmama Pepeljuga, ili Ljepotica i zvijer Mme Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim imenom.) 19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrak

7. Izraajno itanje (interpretativno)

Kljuni pojmovi: izraajno itanje. Obrazovna postignua: glasno itati ulomke svakoga obraenoga knjievnoumjetnikoga teksta; obratiti potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika.

8. Pisanje estitke i razglednice

Kljuni pojmovi: estitka, razglednica. Obrazovna postignua: oblikovati pisanu poruku koja se uobiajeno upuuje primatelju kao razglednica i estitka; potivati pravopisnu normu.

9. Stvaralako pisanje - sastavak

Kljuni pojmovi: sastavak. Obrazovna postignua: samostalno pisati krae vezane tekstove - sastavke prema zadanome poticaju.

10. Pisanje - potivanje pravopisne norme

Kljuni pojmovi: veliko slovo - vielana vlastita imena, nijenice, toka, upitnik, usklinik. Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati prethodna znanja i vjetine; pisati vielana vlastita imena, nijenicu u skladu s pravopisnom normom; uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Dijelovi pjesme
Kljuni pojmovi: pjesma, kitica, stih, pjesnika slika. Obrazovna postignua: razlikovati dijelove pjesme: kiticu i stih; primati (recepcija) pjesme i pojedine pjesnike slike stilski i sadrajno primjerene ueniku.

1. Filmska pria
Kljuni pojmovi: filmska pria, slijed dogaaja, lik u filmu. Obrazovna postignua: primati (recepcija) primjerene djeje filmove; zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u filmu; ispriati filmsku priu kratkoga crtanoga filma; razlikovati glavne i sporedne likove u filmu.

2. Redoslijed dogaaja u prii

Kljuni pojmovi: redoslijed dogaaja. Obrazovna postignua: zamijetiti uzronoposljedinu i vremensku povezanost dogaaja u prii; primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski i sadrajno primjerene ueniku.

2. Kazalite
Kljuni pojmovi: kazalina predstava, pozornica, gledalite. Obrazovna postignua: primati (recepcija) nekoliko primjerenih kazalinih predstava (prema mogunosti); razlikovati kazalinu predstavu od filma; razlikovati pozornicu od gledalita.

3. Glavni i sporedni likovi

Kljuni pojmovi: glavni lik, sporedni lik. Obrazovna postignua: razlikovati glavne i sporedne likove; zamijetiti vane pojedinosti o likovima: osnovne etike osobine (npr. hrabar-kukavica, marljiv-lijen).

3. Televizija
Kljuni pojmovi: televizija, televizijski program, televizijska emisija. Obrazovna postignua: izdvojiti iz televizijskoga programa najdrau emisiju, pogledati ju i razgovarati o njoj.
29

4. Bajka
Kljuni pojmovi: bajka. Obrazovna postignua: razlikovati bajku meu drugim djelima kao priu o udesnim dogaajima i likovima.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

4. Djeji asopisi
Kljuni pojmovi: djeji asopisi, strip. Obrazovna postignua: upoznavati neke djeje asopise i stripove u njima, itati ih, razlikovati ih od ostaloga tiska. Popis filmova: 1. Vrbani: Svi crtei grada 2. D. Vukoti: Kauboj Jimmy 3. Z. Grgi: Posjet iz Svemira 4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh 5. M. Lovri: Putovanje plavog lonca 6. M. Lovri: Runo pae 7. Lj. Joji: Svinjar 8. Lj. Joji: Kraljevna na zrnu graka 9. K. Golik: Glia, Raka i Njaka 10. M. Jovi I S. Fabrio: Metla i Metlenko 11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio 12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i kominih filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch. Chaplinu 13. Televizijske emisije s tematikom doma, kole i zaviaja

5. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i uveanicama

Kljuni pojmovi: 0. Obrazovna postignua: pravilan izgovor i pisanje ije/je/e/i u ee rabljenim umanjenicama i uveanicama.

6. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagoli. Obrazovna postignua: razlikovati glagole kao rijei kojima izriemo to tko radi ili to se dogaa; prepoznati glagol u reenici prema pitanjima to netko radi, to se dogaa.

7. Pridjevi
Kljuna pojmovi: pridjevi. Obrazovna postignua: razlikovati pridjeve kao rijei koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje - kakvo je to, ije je to.

8. Dvotoje i zarez u nabrajanju

Kljuni pojmovi: nabrajanje, dvotoje, zarez. Obrazovna postignua: upoznati dvotoje i zarez kao interpunkcijske znakove, pravilno ih rabiti u nabrajanju.

9. Kratice
Kljuni pojmovi: kratice. Obrazovna postignua: pravilno pisati ope kratice: r., u., itd., npr., te ee oznake za mjere.

3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE TEME

1. Sluanje i govorenje
Kljuni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor. Obrazovna postignua: razlikovati samostalni govorni nastup (monolog) od razgovora (dijaloga); uljudno i prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliitim dijalokim komunikacijskim situacijama; ostvariti krai samostalni govorni nastup; zamijetiti ulogu neverbalne komunikacije.

1. Imenice
Kljuni pojmovi: vrste rijei, ope imenice, vlastite imenice, jednina/mnoina. Obrazovna postignua: razumjeti pojam imenice kao vrste rijei; razlikovati ope i vlastite imenice; razlikovati jedninu i mnoinu imenica.

2. Veliko poetno slovo

Kljuni pojmovi: imenica, veliko poetno slovo. Obrazovna postignua: primjenjivati pravilo o pisanju vielanih vlastitih imenica u pisanju imena voda i gora u zaviaju, nebeskih tijela, naseljenih mjesta koja uenik poznaje, nazivima ustanova i poduzea, kola, kazalita.

2. Sporazumijevanje hrvatskim knjievnim jezikom

Kljuni pojmovi: sporazumijevanje, razgovor, samostalni govor poruka. Obrazovna postignua: ovladati pojmovima govornik, sugovornik, sluatelj, poruka.

3. Umanjenice i uveanice
Kljuni pojmovi: umanjenice, uveanice. Obrazovna postignua: prepoznati umanjenice i uveanice kao vrste imenica.

3. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: stvarni dogaaj, nestvarni dogaaj. Obrazovna postignua: razlikovati zamiljeni dogaaj od stvarnoga; pripovijedati o stvarnome i zamiljenome dogaaju.

4. Izgovor i pisanje i u umanjenicama i uveanicama

Kljuni pojmovi: glas , glas . Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati i u umanjenicama na -i, -i, -ica, u uveanicama na ina.

4. Stvaranje zajednike prie prema poticaju

Kljuni pojmovi i nazivi: zajednika pria prema poticaju. Obrazovna postignua: sudjelovati u stvaranju zajednike prie prema zadanome poticaju oblikujui
30

Nastavni plan i program za osnovnu kolu jedan ili nekoliko dogaaja, potujui uzronoposljedine veze.

Hrvatski jezik

2. Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi

Kljuni pojmovi: ritam, srok/rima. Obrazovna postignua: zamijetiti ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi radi isticanja i naglaavanja neke ideje ili zvunoga doivljaja pjesme; sluno i vidno zamjeivanje sroka.

5. Obavijest
Kljuni pojmovi: obavijest. Obrazovna postignua: razlikovati obavijest kao vrstu teksta ije su sastavnice provjerljive i istoznane za sve primatelje - ovladati pojmom; oblikovati krau obavijest.

3. aljiva pjesma
Kljuni pojmovi: aljiva pjesma. Obrazovna postignua: primati aljive pjesme (recepcija); razlikovati aljivu pjesmu meu drugim pjesmama.

6. Izvjeivanje o obavljenome zadatku

Kljuni pojmovi: izvjeivanje. Obrazovna postignua: izvjetavati o obavljenome zadatku drei se kronolokoga slijeda dogaaja.

4. Povezanost dogaaja mjestom i likom

vremenom,

7. Stvaralako pisanje - oblikovanje kraega sastavka

Kljuni pojmovi: uvod, glavni dio, zakljuak u sastavku. Obrazovna postignua: oblikovati i pisati sastavak uz poticaj i bez njega.

Kljuni pojmovi: dogaaj, lik, vrijeme radnje, mjesto radnje. Obrazovna postignua: povezati dogaaje i likove proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom.

5. Izgled i ponaanje lika

Kljuni pojmovi: obiljeja lika. Obrazovna postignua: odrediti osnovna obiljeja lika prema izgledu, ponaanju i govoru.

8. itanje po ulogama
Kljuni pojmovi: itanje po ulogama. Obrazovna postignua: izraajno glasno itati dramski tekst (igrokaz) potujui vrjednote govorenoga jezika; sudjelovati u dramskim improvizacijama.

6. Usporedba
Kljuni pojmovi i nazivi: usporedba. Obrazovna postignua: uoiti usporeivanje dvaju pojmova po slinosti.

9. Rasprava
Kljuni pojmovi: rasprava, raspravljanje. Obrazovna postignua: sudjelovati u raspravi potujui uljudbena pravila; pridravati se teme, potujui tue i iznosei vlastito miljenje.

7. Pripovijetka
Kljuni pojmovi i nazivi: pripovijetka. Obrazovna postignua: razlikovati pripovijetku od bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot nestvarnima.

10. Pisanje - potivanje pravopisne norme

Kljuni pojmovi: veliko slovo (vielana vlastita imena voda, gora, naseljenih mjesta u zaviaju poznatih ueniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i uveanicama, i u umanjenicama i uveanicama, kratice. Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo vielanih vlastitih imena voda i gora, naseljenih mjesta u zaviaju poznatih ueniku u skladu s pravopisnom normom; uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei.

8. Basna
Kljuni pojmovi: basna, pouka. Obrazovna postignua: primati basnu (recepcija); zamijetiti osobine likova; uopiti zakljuak basne u obliku pouke; zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina drugim ivim biima i stvarima.

9. Djeji roman
Kljuni pojmovi: djeji roman. Obrazovna postignua: prepoznati djeji roman kao opirniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama. Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva) 1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu 2. Ivana Brli-Maurani: udnovate zgode egrta Hlapia 3. Luko Paljetak: Mievi i make naglavake 4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen 5. Dubravko Horvati: Griki top 6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik Pauline P.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

1. Tema u poeziji i prozi

Kljuni pojmovi: tema. Obrazovna postignua: zamjeivanje i izdvajanje teme u proznome i poetskome tekstu.

31

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 7. Sanja Pili: Nemam vremena ili E ba mi nije ao ili Hou i ja 8. Stanislav Femeni: Ludi kamen 9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu 10. Nada Ivelji: estinski kiobran ili uvarice novih krovova 11. Boidar Prosenjak: Sija sree 12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili ipolino 13. Hrvatske narodne bajke 14. James M. Barrie: Petar Pan 15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru 16. Frank Lyman Baum: arobnjak iz Oza 17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjetica 18. Elwyn Brooks White: Paukova mrea 19. Dragutin Horki: aave zgode 20. Basne (izbor)

Hrvatski jezik

4. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

1. Imenice
Kljuni pojmovi: vrste rijei, muki rod, enski rod, srednji rod. Obrazovna postignua: odrediti imenice kao vrstu rijei; razlikovati muki, enski i srednji rod, jedninu i mnoinu imenica.

2. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagoli. Obrazovna postignua: razlikovati glagole od drugih rijei u govorenju i pisanju, odrediti ih kao vrstu rijei; znati da glagolima iskazujemo tko radi, to radi ili to se dogaa.

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Djeji film
Kljuni pojmovi i nazivi: djeji film, glumac. Obrazovna postignua: primati primjerene djeje filmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu od animiranoga filma; ispriati filmsku priu.

3. Izricanje prolosti, sadanjosti i budunosti

Kljuni pojmovi: prolost, sadanjost, budunost. Obrazovna postignua: prepoznati prolu, sadanju i buduu glagolsku radnju.

4. Pridjevi
Kljuni pojmovi: opisni pridjevi, posvojni pridjevi. Obrazovna postignua: razlikovati pridjeve kao vrstu rijei; meusobno razlikovati opisne i posvojne pridjeve.

2. Radijska emisija
Kljuni pojmovi: radijska emisija za djecu. Obrazovna postigna: primati radijsku emisiju za djecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvuna izraajna sredstva.

5. Upravni i neupravni govor

Kljuni pojmovi: upravni i neupravni govor. Obrazovna postignua: razlikovati upravni od neupravnog govora; sluiti se upravnim i neupravnim govorom u govorenju i pisanju.

3. Knjinica - koritenje enciklopedije

Kljuni pojmovi: djeja enciklopedija, sadraj/kazalo, abecedni red. Obrazovna postignua: pronai traenu obavijest u djejoj enciklopediji sluei se kazalom i abecednim redom. Popis filmova: 1. Z. Grgi, A. Zaninovi, B. Kolar: Izbor filmova o profesoru Baltazaru 2. M. Blaekovi: Pali 3. D. Vunak: Mali vlak 4. B. Dovnikovi, A. Marks: Dva mia 5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i mi 6. M. Blaekovi: udnovate zgode egrta Hlapia 7. M. Relja: Vlak u snijegu 8. V. Fleming: arobnjak iz Oza 9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek 10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga

6. Veliko poetno slovo

Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo, naziv. Obrazovna postignua: primjenjivati pravila o pisanju velikoga poetnoga slova u vielanim nazivima.

7. Kratice
Kljuni pojmovi: kratice. Obrazovna postignua: pravilno pisati kratice poznatijih vielanih naziva.

8. Izgovor i pisanje , , d, , lj, nj, ije/je/e/i

Kljuni pojmovi: izgovor glasa, pisanje glasa. Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati , , d, , lj i nj, ije/je/e/i u ee rabljenim rijeima.

9. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena

Kljuni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena. Obrazovna postignua: primjenjivati pravila o pisanju velikoga i maloga poetnoga slova u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.

32

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 10. Knjievni jezik i zaviajni govor Kljuni pojmovi: knjievni jezik, zaviajni govor, narjeje. Obrazovna postignua: razlikovati knjievni jezik od zaviajnoga govora; odrediti svoj zaviajni govor u odnosu na jedno od tri narjeja hrvatskoga jezika; usmeno i pisano komunicirati na svome zaviajnome govoru.

Hrvatski jezik

8. Rasprava
Kljuni pojmovi: raspravljanje, rasprava. Obrazovna posignua: sudjelovati u raspravi potujui uljudbena pravila; pridravati se teme izraavajui svoje osjeaje i raspoloenje.

9. Pisanje - potivanje pravopisne norme

Kljuni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena na -ov, -ev, -in); kratice poznatijih vielanih naziva. Obrazovna posignua: pisati osvjeivati i primjenjivati prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov, -ev, in) u skladu s pravopisnom normom; uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei; pisati kratice poznatijih vielanih naziva.

NASTAVNO PODRUJE: JEZINO IZRAAVANJE

TEME

1. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi i nazivi: pripovijedanje. Obrazovna postignua: teno i samostalno pripovijedati o stvarnome i zamiljenome buduem dogaaju.

2. Saimanje pripovjednih tekstova

Kljuni pojmovi: dogaaj, saimanje, saetak. Obrazovna postignua: zamjeivati i izdvajati dogaaj u pripovjednome tekstu i vane pojedinosti u dogaaju; saeto prepriavati dogaaj ukljuujui bitne pojedinosti za razumijevanje teksta; samostalno oblikovati saetak.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

1. Odreivanje teme u poeziji i prozi

Kljuni pojmovi: tema. Obrazovna postignua: primati tekstove primjerene ueniku (recepcija); zamijetiti i odrediti temu; odreivati pojedinosti u tematsko - sadrajnome sloju.

3. Samostalno stvaranje prie

Kljuni pojmovi: sastavak, dogaaj, likovi. Obrazovna postignua: samostalno stvarati priu prema ponuenomu saetku; samostalno pisati sastavak (stvaralako pisanje).

2. Vidni i sluni doivljaj

Kljuni pojmovi: vidni i sluni doivljaj. Obrazovna postignua: primati (recepcija) prozne i poetske tekstove u cjelini i pojedine pjesnike slike primjerene ueniku; zamijetiti i izdvojiti vidne i slune pjesnike slike.

4. Opisivanje
Kljuni pojmovi: stvaran opis, slikovit opis. Obrazovna postignua: razlikovati stvaran i slikovit opis; opisivati prema planu (usmeno i pisano).

3. Ritam u pjesmi
Kljuni pojmovi: srok, ritam, slog, stih. Obrazovna postignua: primati primjerene lirske pjesme (recepcija); zamjeivati pojedinosti zvunoga sloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova, srok).

5. Sporazumijevanje
Kljuni pojmovi: govorno i negovorno sporazumijevanje. Obrazovna postignua: razumjeti govorenu i negovorenu poruku; samostalno oblikovati govornu i negovorenu poruku; uoiti i prepoznati vrjednote govorenoga jezika; uoiti i prepoznati nejezine elemente u sporazumijevanju (pokreti).

4. Uvod, rasplet i zaplet u prii

Kljuni pojmovi: uvod, rasplet i zaplet. Obrazovna postignua: primati primjerene fabulativne tekstove (recepcija); zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet).

6. Pisanje - pismo
Kljuni pojmovi: pismo. Obrazovna posignua: pisati pismo potujui uljudbena pravila i formu.

5. Odnosi meu likovima

Kljuni pojmovi: lik, govor lika, ponaanje lika. Obrazovna postignua: primati primjerene prozne tekstove (recepcija); oblikovati i izraziti sud o likovima prema njihovu ponaanju (govor i postupci); pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima.

7. Izraajno itanje
Kljuni pojmovi: reenina intonacija, reenini naglasak. Obrazovna postignua: izraajno itati i razumjeti proitano; glasno itati potujui reenini naglasak i intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika.
33

6. Personifikacija
Kljuni pojmovi: personifikacija (poosobljenje). Obrazovna postignua: upoznati personifikaciju kao pjesniku sliku; stvarati personifikacije na zadani poticaj.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

7. Dijelovi teksta
Kljuni pojmovi: dijalog, monolog, opis, pripovijedanje. Obrazovna postignua: zamjeivati i razlikovati ulogu dijelova proznoga teksta.

2. Usporedba filma s knjievnim djelom

Kljuni pojmovi: knjiga, film. Obrazovna postignua: primati nekoliko djejih filmova nastalih na knjievnome predloku (recepcija); iskazivati vlastiti doivljaj knjievnog djela i filma; zamijetiti slinosti i razlike izmeu filma i knjievnog djela prema kojemu je snimljen.

8. Knjievne vrste
Kljuni pojmovi: pjesma, bajka, pripovijetka, djeji roman, igrokaz. Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati osnovna obiljeja pjesme, basne, bajke, pripovijetke, djejeg romana i igrokaza. Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva) 1. Ivana Brli-Maurani: Rego i uma Striborova 2. Mato Lovrak: Druba Pere Kvrice 3. Anto Garda: Duh u movari ili Ljubiasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna zelene peine ili Igrake gospoe Nadine 4. Erich Kstner: Emil i detektivi ili Tonek i Tokica ili Letei razred ili Blizanke 5. Hrvoje Kovaevi: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maje ape ili Tajna Tunog psa ili Tajna graditelja straha ili Tajna zlatnog zuba 6. Slavko Mihali: Petrica Kerempuh 7. Felix Salten: Bambi 8. Rudyard Kipling: Knjiga o dungli 9. Nikola Puli: Kljui oko vrata 10. Matko Marui: Snijeg u Splitu 11. Johanna Spyri: Heidi 12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci 13. Zlata Kolari-Kiur: Moja zlatna dolina 14. Maja Gluevi: Bijeg u koari ili Klopka za medvjedia 15. Nada Mihokovi-Kumri: Tko vjeruje u rode jo 16. Silvija esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2 17. Zoran Pongrai: Mama je kriva za sve 18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko 19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi 20. Sanja Lovreni: Esperel, grad malih uda 21. Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa ili Ronja razbojnika ki ili Razmo u skitnji 22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci 23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Velianstveni 24. Anton van de Velde: Neobini doivljaji ptia Sovia 25. euk, uni-Bandov, Horvat-Vukelja, KolariKiur: Igrokazi

3. Raunalo
Kljuni pojmovi: raunalo, mrea (internet). Obrazovna postignua: razlikovati obavijesne i zabavne mogunosti raunala.

4. Knjinica - sluenje rjenikom i kolskim pravopisom

Kljuni pojmovi: rjenik, pravopis. Obrazovna postignua: pronai traenu obavijest u kolskome rjeniku ili pravopisu sluei se kazalom i abecednim redom. Popis filmova: 1. D. Vukoti: Krava na Mjesecu 2. B. Dovnikovi: Znatielja 3. D. Vukoti: Piccolo 4. M. Blaekovi: udesna uma 5. V. Tadej: Druba Pere Kvrice 6. O. Gluevi: Vuk 7. B. Marjanovi: Mala uda velike prirode (izbor) 8. T. Burto: Batman 9. R. Donner: Superman

PREDMETNA NASTAVA 5. RAZRED

NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

1. Jednoznanost i vieznanost rijei

Kljuni pojmovi: osnovno znaenje rijei, preneseno znaenje rijei, jednoznanost i vieznanost rijei. Obrazovna postignua: razlikovati osnovno znaenje rijei i preneseno znaenje poznatih rijei; oprimjeriti nekoliko vieznanih rijei; prikladno primjenjivati vieznane rijei u jezinim djelatnostima (sluanju, itanju, govoru, razgovoru i pisanju).

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

2. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei

Kljuni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijei, osnova rijei, nastavak. Obrazovna postignua: razumijevati temeljnu ulogu promjenjivih i nepromjenjivih rijei u hrvatskome jeziku; zapaati, imenovati i razlikovati poznate promjenjive i nepromjenjive rijei; dijeliti rijei na osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih promjena i umetaka.
34

1. Dokumentarni film
Kljuni pojmovi: dokumentarni film. Obrazovna postignua: primanje primjerenih dokumentarnih filmova (ekolokoga sadraja, zaviajna tematika) primjerenih ueniku; zamijetiti osnovna obiljeja dokumentarnoga filma.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

3. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagolska osoba i broj; glagoli kretanja, govorenja. Obrazovna postignua: prepoznavati glagolsku osobu i glagolski broj u reenici; uoavati i rabiti glagole kretanja i govorenja u svim jezinim djelatnostima.

9. Zamjenice
Kljuni pojmovi: govornik, sugovornik, negovornik. Obrazovna postignua: prepoznavanje zamjenice u tekstu; razumijevanje pojma zamjenice kao rijei za zamjenjivanje govornika, sugovornika i negovornika; zamjenjivanje imenica, pridjeva i brojeva.

4. Sklonidba imenica
Kljuni pojmovi: sklonidba (deklinacija), nazivi padea, padena pitanja. Obrazovna postignua: razumijevati temeljnu ulogu padea u hrvatskome jeziku; znati padene nazive: nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ, instrumental, vokativ; u reenici prepoznavati padee u temeljnim znaenjskim ulogama; u odreivanju padee sluiti se proirenim padenim pitanjima (tj. cijelom reenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); u govoru i pismu rabiti padene oblike (s provedenim glasovnim promjenama) u skladu s normom; ovladati uporabom padea uz pojedine prijedloge u skladu s normom; prepoznati jednake oblike rijei u razliitim padeima.

10. Nepromjenjive vrste rijei: prilozi, prijedlozi, veznici, estice, usklici

Kljuni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta, vremena, naina), prijedloga, veznici, estice, usklici. Obrazovna postignua: prepoznati priloge, este prijedloge, veznike, estice da, ne, li i usklike u reenici; pravilno rabiti prijedloge s(a), k(a), pravilno rabiti priloge gdje, kamo, kuda, pravilno rabiti veznike, estice, usklike u govorenju i pisanju.

11. Predikat
Kljuni pojmovi: predikat. Obrazovna postignua: prepoznati glagolski predikat kao temeljni dio reenice; prepoznati glagolski predikat u reenici u svim glagolskim vremenima; prepoznati i rabiti glagolski predikat.

5. Odreeni i neodreeni oblik pridjeva

Kljuni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu. Obrazovna postignua: prepoznati odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu; samostalno pronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblika pridjeva u reenici i tekstu; pravilno rabiti neodreeni oblik pridjeva.

12. Subjekt
Kljuni pojmovi: subjekt, vie subjekata, neizreeni subjekt. Obrazovna postignua: samostalno imenovati subjekt izreen glagolskim oblikom; prepoznavati reenice s vie subjekata kao proirene reenice s vie istovrsnih dijelova; prepoznavati reenice s neizreenim subjektom.

6. Sklonidba pridjeva
Kljuni pojmovi: sklonidba pridjeva, padei. Obrazovna postignua: prepoznavati padee pridjevskih oblika s pomou proirenoga padanoga pitanja i imenice s kojom se pridjev slae; rabiti padene nastavke odeenih i neodreenih pridjeva; uoiti jednak glasovni sastav razliitih oblika.

13. Veliko poetno slovo u nazivima kontinenata, drava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u nazivima kontinenata, drava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta. Obrazovna postignua: primijeniti pravila o pisanju velikoga poetnoga slova u nazivima kontinenata, drava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta na prikladnim primjerima u skladu s pravopisom

7. Stupnjevanje pridjeva
Kljuni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv, komparativ, superlativ). Obrazovna postignua: imenovati i prepoznati pozitiv, komparativ i superlativ u govorenju i pisanju; prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju; pravilno rabiti komparativ i superlativ najeih pridjeva; moi tvoriti komparative i superlative plodnim nainima (sufiksom -iji i prefiksom naj-).

14. Hrvatski jezik - prolost i sadanjost

Kljuni pojmovi: hrvatski knjievni jezik, uloga knjievnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj djelatnosti. Obrazovna postignua: razlikovati zaviajne idiome i knjievni jezik; osvijestiti postojanje razliitih narodnih govora i potrebu njihova njegovanja; razvijati svijest o vanosti pravilnoga pisanja i govorenja hrvatskim knjievnim jezikom.

8. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni i redni brojevi, sklonidba rednih brojeva. Obrazovna postignua: prepoznavati glavne i redne brojeve u reenici; uoavati razliite oblike rednih brojeva u reenici; pisati brojeve u skladu s pravopisom.

15. Hrvatski jezik i dvojezinost

Kljuni pojmovi: materinski jezik, drugi jezik, dvojezinost, slubeni jezik, manjinski jezik. Obrazovna postignua: razlikovati materinski i drugi
35

Nastavni plan i program za osnovnu kolu jezik; razumjeti razliku izmeu jednojezinoga i dvojezinoga ovladavanja hrvatskim jezikom; razumjeti ulogu slubenoga jezika; razumjeti ulogu manjinskoga jezika.

Hrvatski jezik

7. Pisanje velikoga poetnoga slova

Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u nazivima planeta, kontinenata, oceana, drava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta (zaviaj). Obrazovna postignua: primjenjivati pravopisnu normu u pisanju velikoga poetnoga slova u nazivima planeta, kontinenata, oceana, drava, zemalja, naroda i zaviajnih mjesta s obzirom na zaviajnu pripadnost i najeih primjera.

NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE TEME

1. Subjektivno dogaaja

objektivno

iznoenje

Kljuni pojmovi: subjektivno i objektivno pripovijedanje. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati subjektivno i objektivno pripovijedanje; subjektivno i objektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano).

8. Reenini znakovi
Kljuni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali; zarez iza usklika i rijei u vokativu. Obrazovna postignua: pisati veznike a i ali u reenicama u skladu s pravopisom; pisati zarez iza usklika na poetku reenice; pisati zarez iza rijei u vokativu.

2. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe

Kljuni pojmovi: opis, subjektivni opis osobe. Obrazovna postignua: razlikovati subjektivni od objektivnoga opisa osobe; stvarati subjektivni opis osobe (usmeni i pisani).

9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei provedenim glasovnim promjenama

3. Pripovijedanje u prvoj i treoj osobi

Kljuni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi, pripovijedanje u treoj osobi. Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u prvoj i treoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju; pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prva osoba) i nesudionik (trea osoba).

Kljuni pojmovi: rije, glasovne promjene, pravopis. Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene glasovne promjene; sluiti se pravopisom.

10. Sluanje i interpretativno knjievnih tekstova

itanje

4. Stvaralako prepriavanje
Kljuni pojmovi: prepriavanje, uvoenje novih elemenata u pripovijedanje (dogaaj, lik). Obrazovna postignua: prepriavati izmijenjene ili dopunjene prie uvodei novi dogaaj i likove.

Kljuni pojmovi: interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova. Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u doivljaju knjievnoumjetnikoga djela s obzirom na razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj djela prikladnim interpretativnim itanjem (sluei se vrjednotama govorenoga jezika).

11. Sluanje knjievnih i neknjievnih tekstova 5. Pisanje i izgovor prijedloga, priloga, veznika i estica
Kljuni pojmovi: prijedlozi k(a), s(a); prijedlozi na, o, pri, u uz lokativ i akuzativ; prilozi gdje, kamo, kuda; estica put. Obrazovna postignua: pravilno rabiti prijedloge k/ka ispred rijei koje poinju sa k i g ili suglasnikim skupom koji zavrava sa k i g (ka koli, ka zgradi), s(a) (sa mnom) u govoru i pismu; prepoznavati i razlikovati akuzativ i lokativ (na, o, pri, u); pravilno rabiti i razlikovati priloge gdje, kamo, kuda u govoru i pismu; pisati esticu put uz redne brojeve. Kljuni pojmovi: knjievni i neknjievni tekstovi. Obrazovna postignua: razlikovati knjievne i neknjievne tekstove na temelju slunoga primanja (recepcije); zamjeivati ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u tekstu.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

1. Knjievnost
Kljuni pojmovi: knjievnost, knjievni rod (lirika, epika, drama), knjievna vrsta. Obrazovna postignua: razlikovati knjievne rodove s obzirom na vanjski oblik (proza, lirika, drama).

6. Izgovor i pisanje rijei s glasovima ije, je (umanjenice i komparativi)

Kljuni pojmovi: glasovi ije, je. Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno izgovarati i pisati umanjenice i komparative s obzirom na glasove ije/je; sluiti se pravopisom.

2. Obiljeja pripovjednoga teksta

Kljuni pojmovi: pripovijedanje, dogaaj ili radnja, osnovna misao, proza. Obrazovna postignua: uoiti da pripovjedni tekst pripovijeda o radnji; uoiti osnovnu misao pripovjednoga teksta.

36

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

3. Fabula i dijelovi fabule

Kljuni pojmovi: fabula, dijelovi fabule, poglavlje. Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet radnje); uoiti poglavlje u djejem romanu.

11. Dramski tekstovi

Kljuni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici, dijalog, monolog, didaskalije. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja teksta namijenjena izvoenju na pozornici; razlikovati dijalog od monologa.

4. Naini pripovijedanja
Kljuni pojmovi: pripovjeda u 1. i 3. osobi, pripovijedanje, opisivanje, dijalog. Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u 1. i 3. osobi; uoiti odnos pripovjedaa u 1. i 3. osobi prema pripovijedanome - oprimjeriti ga navodima iz teksta; razlikovati dijelove teksta koji iznose tijek radnje, opisivanje i dijalog.

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Mediji
Kljuni pojmovi: medij - prijenosnik poruke, vrste medija. Obrazovna postignua: osvijestiti postojanje razliitih vrsta medija; navesti primjer za priopajni proces (poiljatelj - poruka - medij - primatelj sporazumijevanje) u jednome od medija.

5. Lik u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: karakterizacija lika govorom i postupcima. Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati osobine lika u proznome i dramskome djelu; oprimjeriti govornu i etiku karakterizaciju navodima iz teksta.

2. Filmski rodovi
Kljuni pojmovi: dokumentarni film, animirani film, igrani film. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati filmske rodove.

6. Pustolovni roman
Kljuni pojmovi: pustolovni roman. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja pustolovnoga romana; odrediti dijelove fabule; okarakterizirati lik (etiki, govorno) i odnose meu likovima.

3. Animirani film
Kljuni pojmovi: crte ili predmet u pokretu. Obrazovna postignua: prepoznati osnovna obiljeja animiranoga filma; razlikovati crtani film od lutkarskoga filma.

7. Preneseno znaenje u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: preneseno znaenje, pjesnika slika, poslovica, zagonetka. Obrazovna postignua: zamijetiti preneseno znaenje iskazano personifikacijom i pjesnikom slikom u knjievnim djelima.

4. Tisak
Kljuni pojmovi: vrste tiska. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati vrste tiska.

8. Lirsko pjesnitvo
Kljuni pojmovi: lirska pjesma, motiv, vezani i slobodni stih, naziv stiha prema broju slogova. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja lirske pjesme; prepoznati i imenovati motive i temu; prepoznati i razlikovati vezani od slobodnoga stiha; imenovati vezani stih prema broju slogova; uoiti ritam u vezanome i slobodnome stihu.

5. Kazalite
Kljuni pojmovi: kazalina izraajna sredstva: govor, gluma, scenografija, kostimografija. Obrazovna postignua: uoiti suprotstavljene likove, prepoznati kazalina izraajna sredstva u predstavi: scenografiju, kostimografiju, rasvjetu. IZBORNI SADRAJI Duga i kratka mnoina Zbirne imenice (tvorba, znaenje, slaganje s predikatom) Imenice koje imaju samo mnoinu/jedninu Imenice koje mnoinu zamjenjuju zbirnim imenicama Imenice koje mnoinu tvore zamjenskim (supletivnim) osnovama (ovjek-ljudi) Nazivi drava i sklonidba Brojevne imenice Akuzativ i genitiv uz glagol nemati Navezak Sibilarizacija Palatalizacija Jotacija Nepostojano a, e Pravilna uporaba prijedloga uz pojedine padee

9. Stilska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: onomatopeja, kontrast, epitet. Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati stilska sredstva u poetskome i pripovjednome tekstu; razlikovati epitet od pridjeva.

10. Tematska pjesama

vrstovna

podjela

lirskih

Kljuni pojmovi: domoljubna, pejsana i ljubavna pjesma, himna, haiku. Obrazovna postignua: razlikovati domoljubnu, pejsanu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu i glavnu misao pjesme; hrvatska himna; uoiti obiljeja himne, uoiti obiljeja haiku pjesme.
37

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Prijedlozi i padei u medijima (dobri i pogrjeni primjeri) Jednostavni i sloeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi - pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Prilozi ovdje, tu, ondje; ovako, tako... Prilog ili prijedlog? Prilog ili pridjev? Uporaba evo, eto, eno Hrvatski govori: ikavski, ekavski (i)jekavski itanje s razumijevanjem (knjievnih i neknjievnih tekstova) Opseno prepriavanje Subjektivno i objektivno izvjeivanje Osnovno i preneseno znaenje Osobno intimno pismo Razgovor U zaviaju hrvatske himne miruje prolost i zrcali se budunost moje zemlje Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba Usmene lirske pjesme o Boiu Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake i jezikom moje generacije Pria nastala iz onomatopeje (ueniki ostvaraji) Lirske pjesme na zaviajnome narjeju Motiv u likovnoj i knjievnoj umjetnosti Znanstvena fantastika, pustolovni i bajkoviti elementi u djejim romanima odabranoga knjievnika Pejsa u djelima zaviajnih pisaca Pokretna slika na filmu, televiziji i raunalu Zvuk u filmu Kazalini plakat kao medij

Hrvatski jezik

16. 17. 18. 19. 20. 21 22. 23. 24. 25. 26.

Tito Bilopavlovi: Pauna Aleksandar Pukin: Bajka o ribaru i ribici Basne (izbor) Branka Primorac: Ljubavni sluaj maka Joje Roald Dahl: Charlie i tvornica okolade Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas Ivan Cankar: Istina i ljubav Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja) Hrvoje Hitrec: Matko na takama Anto Garda: Miron u kripcu ili Filip djeak bez imena Selma Lagerf: Legende o Kristu

Popis filmova:
Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni obrauju u tom razredu. 1. to je film: Uvod u filmske vrste 2. B. Dovnikovi: Znatielja 3. D.Vukoti:1001 crte, Igra 4. W. Fin, J. Sanford: Pobuna na farmi 5. W. Disney: po izboru 6. C. Wedge, C. Saldanha: Ledeno doba 7. Suvremeni animirani filmovi po izboru.

6. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

1. Vrste zamjenica Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Ivan Kuan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
ili Zagonetni djeak ili Koko u Parizu ili Lae, Melita ili Domaa zadaa aljive narodne prie Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice Milivoj Matoec: Strah u Ulici lipa ili Tiki trai neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suvian u Svemiru Grigor Vitez: Pjesme Sempe/Goscinny: Nikica Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu ili Zaljubljen do uiju ili Svata u mojoj glavi Zlatko Krili: Poetak plovidbe ili udnovata istina ili Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili aljive prie i prie bez ale Sanja Pili: Mrvice iz dnevnog boravka Pavao Pavlii: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju Michael Coleman: Zov labirinta ili Mrea je baena ili Bijeg s Mree Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u itarjevu ili Muki Mark Twain: Doivljaji Toma Sawyera ili Doivljaji Huckleberryja Finna Jules Verne: Put u sredite zemlje ili Put oko svijeta za 80 dana ili 20000 milja pod morem Maja Brajko-Livakovi: Finka Fi
38

Kljuni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne, povratna, povratno-posvojna, pokazne. Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti posvojne, povratne, povratno-posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.

2. Glagoli po predmetu radnje

Kljuni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli, povratni glagoli. Obrazovna postignua: prepoznavati glagole po predmetu radnje (tj. po imenskoj rijei u akuzativu); razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole; prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole po predmetu radnje u skladu s normom.

3. Glagoli po vidu
Kljuni pojmovi: glagolski vid, svreni i nesvreni glagoli. Obrazovna postignua: razlikovati svrene i nesvrene glagole; uoavati i razlikovati najee vidske parove.

4. Infinitiv
Kljuni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova i zavretci. Obrazovna postignua: prepoznati infinitiv i njegove zavretke; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuni glagola.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

5. Glagolski pridjevi i glagolska imenica

Kljuni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolska imenica. Obrazovna postignua: prepoznavati i tvoriti glagolske pridjeve; razlikovati i pravilno rabiti radni i trpni pridjev; prepoznavati glagolske imenice sa zavretkom -nje; razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i glagolsku imenicu.

11. Izricanje elje kondicionalom

Kljuni pojmovi: kondicional prvi, kondicional drugi. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu; pravilno rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju za izricanje elje i molbe.

12. Vrste predikata

Kljuni pojmovi: glagolski i imenski predikat. Obrazovna postignua: prepoznati imenski predikat; prepoznati imenski predikat u razliitim glagolskim oblicima; razlikovati imenski od glagolskoga predikata.

6. Izricanje sadanjosti prezentom

Kljuni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija), prezent pomonih glagola. Obrazovna postignua: prepoznati prezent, razumjeti njegovo osnovno znaenje; sprezati glagole u prezentu prema morfolokim obiljejima (osoba i broj); usvojiti prezent pomonih glagola; prikladno rabiti prezent u govorenju i pisanju.

13. Reenini i pravopisni znakovi: trotoje, izostavnik, crtica, zagrada

Kljuni pojmovi: trotoje, izostavnik, crtica, zagrada. Obrazovna postignua: prepoznati trotoje, zagrade u tekstu kao reenine znakove i crticu kao pravopisni znak; razumjeti njihovu uporabu; pravilno pisati trotoje, izostavnik, crticu, zagrade i znati ih ostvariti u itanju; pravilno pisati veliko i malo slovo iza razgodaka.

7. Izricanje prolosti perfektom

Kljuni pojmovi: perfekt, krnji perfekt. Obrazovna postignua: prepoznati perfekt, razumjeti njegovo osnovno znaenje, vladati oblicima perfekta pomonih glagola; prikladno rabiti perfekt u govorenju i pisanju; razlikovati prezent i perfekt u govorenju i pisanju.

8. Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom

Kljuni pojmovi: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt. Obrazovna postignua: prepoznavati aorist i imperfekt kao jednostavne glagolske oblike; prepoznati pluskvamperfekt kao sloeni glagolski oblik; razumjeti njihovo osnovno znaenje; usvojiti aorist i imperfekt pomonoga glagola biti; prepoznavati aorist i imperfekt pomonoga glagola htjeti; moi zamjenjivati aorist, imperfekt i pluskvamperfekt perfektom; moi proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu najee rabe.

14. Veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
Kljuni pojmovi: vielani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova. Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno slovo u vielanim imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgova, ulice, parkovi...); samostalno se koristiti pravopisom u pisanju velikoga poetnoga slova.

15. Poetci hrvatske pismenosti

Kljuni pojmovi: hrvatska pisma: latinica, glagoljica, irilica; Baanska ploa, prvotisak. Obrazovna postignua: razlikovati latinicu, glagoljicu, irilicu i znati osnovne podatke o njima; prepoznati pismo kojim je pisan tekst; znati ime i osnovne podatke o Baanskoj ploi, prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu; imenovati i prepoznati najvanije o spomenike u svojemu zaviaju, znati vane povijesne podatke o njima.

9. Izricanje budunosti futurom

Kljuni pojmovi: futur prvi, futur drugi. Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi; razumijevati njihova znaenja i tvorbe; samostalno sprezati glagole u futuru prvome; zamjenjivati futur drugi svrenim prezentom; preoblikovati prezent u oba futura.

NASTAVNO PODRUJE: JEZINO IZRAAVANJE

TEME

10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom

Kljuni pojmovi: glagolski nain, imperativ. Obrazovna postignua: prepoznati imperativ kao glagolski nain, razumjeti njegovo znaenje, razumjeti njegovu tvorbu; iskazivati zapovijed i molbu imperativom; prepoznati imperativ u reenici; razlikovati istooblinice imperativa i prezenta u reenici.

1. Stvaralako prepriavanje s promjenom gledita

Kljuni pojmovi: gledite, prepriavanje s promjenom gledita. Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i pisano mijenjajui gledite.

39

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

2. Saeto prepriavanje
Kljuni pojmovi: saeto prepriavanje, saimanje, saetak. Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto prepriavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti; samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano).

10. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga

Kljuni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga(m. r. jd.). Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje; pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. r. jd. kojemu osnova zavrava na je- (htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti...).

3. Razgovor
Kljuni pojmovi: slubeni razgovor, privatni razgovor. Obrazovna postignua: razlikovati slubeni od privatnoga razgovora; sudjelovati u dramskim improvizacijama slubenoga i privatnoga razgovora potujui osobitosti svakoga od njih.

11. Pisanje, izgovor i itanje glagolskih oblika

Kljuni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti; nijenica uz glagolske oblike. Obrazovna postignua: pravilno rabiti aorist glagola biti u govoru i pismu; pravilno pisati nijenicu uz glagolske oblike.

4. Interpretativno itanje i krasnoslov

Kljuni pojmovi: interpretativno itanje, krasnoslov. Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u doivljaju knjievnoumjetnikoga teksta s obzirom na razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj knjievnoumjetnikoga teksta prikladnim interpretativnim itanjem; krasnosloviti.

12. Pisanje zamjenica

Kljuni pojmovi: pisanje zamjenice sebe, se; razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojne zamjenice u govoru i pismu. Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se, aliti se).

5. Portret
Kljuni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, plan opisa. Obrazovna postignua: razlikovati vanjski od unutarnjega opisa lika; portretirati lik na temelju prethodno stvorenoga plana.

13. itanje i pisanje trotoja, izostavnika, crtice i zagrade

Kljuni pojmovi: reenini i pravopisni znakovi. Obrazovna postignua: pravilno rabiti trotoje: izostavljanje rijei/skupa rijei/ u reenici, na kraju prekinutoga teksta koji se nastavlja, na mjestu prekida nabrajanja; pravilno rabiti crticu kao reenini znak: izraavanje jae stanke nego to je izraena zarezom; pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak: zamjena prijedloga do (80 - 90 km, 1852. - 1881.), udaljenost izmeu dvaju (ili vie) mjesta, smjer; prepoznati, pravilno pisati i govoriti izostavnik i zagradu.

6. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora

Kljuni pojmovi: pejsa, otvoreni prostor, zatvoreni prostor, plan opisa. Obrazovna postignua: opisivati pejsa, otvoreni i zatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenoga plana opisa.

7. Stvaralako pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota

Kljuni pojmovi: stvaralako pisanje (anegdote iz kolskoga ivota), govorenje anegdota i viceva. Obrazovna postignua: stvaralaki pisati na zadani poticaj (voeno i samostalno); sluati i sluno doivljavati interpretaciju anegdote i vica; interpretativno kazivati anegdotu i vic.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

1. Odnos teme i motiva u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: tema motiv. Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme, poticaj doivljaju, dogaaju, sukobu) u tematskome kontekstu.

8. Dramatizacija pripovjednoga teksta

Kljuni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog, monolog, didaskalije. Obrazovna postignua: preoblikovati pripovjedni tekst u dramski; uprizoriti dramatizirani tekst.

2. Usmena (narodna) knjievnost

Kljuni pojmovi: usmena knjievnost, stalni epitet, epski deseterac, epska i lirska pjesma. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epske i lirske narodne pjesme; uoiti stalni epitet i deseterac kao obiljeja usmenoga stvaralatva; razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ili doivljaja.

9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei provedenim glasovnim promjenama

Kljuni pojmovi: rijei u kojima su provedene glasovne promjene. Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
40

3. Pripovjedne vrste: crtica, anegdota, vic

Kljuni pojmovi: crtica, anegdota, vic. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja crtice, anegdote, vica.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

4. Povjestica
Kljuni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo, kompozicija. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja povjestice kao djela koje ima elemente pjesnikoga i pripovjednoga izraavanja; razlikovati povjesticu od lirske pjesme.

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Filmska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja. Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva u filmu; razlikovati vrste kadrova, planova i kuta snimanja.

5. Povijesni i znanstveno-fantastini roman

Kljuni pojmovi: povijesni roman, znanstvenofantastini roman. Obrazovna postignua: razlikovati romane prema tematsko-motivskomu sloju; prepoznati naine pripovijedanja.

2. Mrea (internet)
Kljuni pojmovi: mrene stranice, hrvatski jezik i knjievnost na mrei. Obrazovna postignua: pronai nekoliko mrenih stranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjievnosti.

6. Pjesnike slike
Kljuni pojmovi: pjesnika slika. Obrazovna postignua: spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen osjetilom vida, sluha, njuha, okusa i dodira; uoiti motive u pjesnikim slikama i povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni.

3. Strip
Kljuni pojmovi: zraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana kvadratima. Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva stripa; uoiti slinost i razliku izmeu filmskoga kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja). IZBORNI SADRAJI Glagoli po znaenju Povratni glagoli: pravi, nepravi, uzajamno povratni Nesvreni glagoli: trajni i uestali Dvovidni glagoli Prava i prenesena sadanjost Gnomski prezent, aorist Futurski perfekt, aorist Pripovjedni i svevremenski imperativ Izricanje stroge zapovijedi i zabrane Prezent ili aorist Imperfekt - zaboravljeno glagolsko vrijeme Aorist i imperfekt u sms-porukama Inaice futura (razgovorne, meujezine, dijalektne) Glasovne promjene u sprezanju Jotacija ili palatalizacija u prezentu Glasovne promjene u gl. pridjevu radnom: vokalizacija i promjena je > i ispred o Glagoljske knjige; glagoljine i latinine inkunabule Povijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri (Aleja glagoljaa) Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Sronost posvojne zamjenice i imenica Naglaeni i nenaglaeni oblici povratne zamjenice Sklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica Stvaralako pisanje (dnevnik) Obavijest - vijest Javni govor Izraajno itanje dijalektnih tekstova (zaviajni idiom) Scenske improvizacije Izlet u zaviaj duha (Josip Bratuli), kola glagoljice, Aleja glagoljaa od Roa do Huma; Baanska ploa (Krk), Valunska ploa (Cres) itd. Poetci hrvatske pismenosti i knjievnoga stvaralatva Hrvatski epski junaci usmene knjievnosti
41

7. Stilska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: ponavljanje, asonanca, aliteracija. Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati stilska sredstva u poetskome i proznome tekstu, uoiti ulogu ponavljanja istih glasova, rijei, izraza, reenica u ostvarivanju ritma.

8. Dijalektno pjesnitvo
Kljuni pojmovi: su zaviajni motivi; akavsko, kajkavsko i tokavsko pjesnitvo. Obrazovna postignua: prepoznati suodnos zaviajnoga govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih tema i motiva; uoiti ritminost u pjesmama na narjejima.

9. Vrste kitica (strofa)

Kljuni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema broju stihova, vrste ritma. Obrazovna postignua: odrediti i imenovati kiticu (strofu) prema broju stihova; dvostih, trostih, etverostih; prepoznati vrste rime: parna, obgrljena, ukrtena.

10. Dramski tekst

Kljuni pojmovi: drama, dijelovi dramskoga teksta. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja i dijelove dramskoga teksta: dramski sukob, dramski likovi, dramska situacija, in: prepoznati dramski sukob kao temelj dramskoj radnji.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbi Anegdote i vicevi na zaviajnome narjeju Crtice o ivotu u koli, obitelji i zaviaju Dramski tekstovi zaviajnih pukih pisaca Zaviajne narodne poslovice i poruke u njima Vrste stripa po temi Uporaba rijei u stripu Raunalne igre

Hrvatski jezik

7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

1. Objekt
Kljuni pojmovi: objekt, izravni objekt i neizravni objekt. Obrazovna postignua: uoiti i prepoznati objekt u reenici; razlikovati izravni i neizravni objekt.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine (osim ume 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 21. 22. 23. 24. 25. 26.
Striborove i Regoa koji su u etvrtome razredu) Stjepan Toma: Mali ratni dnevnik August enoa: Povjestice Blanka Dovjak-Matkovi: Zagrebaka pria Mark Twain: Kraljevi i prosjak Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praumu Ivona ajatovi: Tajna ogrlice sa sedam rubina Snjeana Grkovi-Janovi: Velebitske vilin staze Josip Cveni: vrsto dri joy-stick Jadranko Bitenc: Twist na bazenu ime Stori: Poljubit u je uskoro, moda Christine Nstlinger: Konrad, djeak iz limenke ili Olfi meu enama Vlatko ari: Rogan ili Miko Vladimir Nazor: Veli Joe Milutin Majer: Dolazak Hrvata Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen Dubravko Horvati: Junaina Mijat Tomi Jonathann Swift: Gulliverova putovanja Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina Joa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga Frances Hodgson Burnett: Mali lord Pajo Kaniaj: Triave pjesme Danijel Dragojevi: Bajka o vratima elimir Hercigonja: Tajni leksikon C. S. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor) Oscar Wilde: Sretni kraljevi Nikola Puli: Maksimirci

2. Prilone oznake
Kljuni pojmovi: prilone oznake, prilona oznaka mjesta, vremena, naina. Obrazovna postignua: uoiti prilone oznake u reenici; razlikovati prilone oznake mjesta, vremena, naina.

3. Imeniki dodatci: atribut i apozicija

Kljuni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniki, atributni skup, apozicija, apozicijski skup. Obrazovna postignua: prepoznavati atribut i atributni skup; apoziciju i apozicijski skup; razlikovati pridjevni i imeniki atribut; prikladno rabiti atribut i apoziciju u govorenju i pisanju; pravilno pisati zarez kod apozicije i apozicijskoga skupa u poslijeimeninome poloaju.

4. Zamjenice i njihova uloga u reenici

Kljuni pojmovi: upitne, odnosne i neodreene zamjenice. Obrazovna postignua: pravilno rabiti padene oblike upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u govorenju i pisanju; razumjeti uloge povratne i povratno-posvojne zamjenice u reenici.

5. Jednostavna reenica
Kljuni pojmovi: jednostavna reenica, neproirena reenica, proirena reenica; neoglagoljena reenica, besubjektna reenica. Obrazovna postignua: upoznati strukturu neproirene reenice; prepoznati slaganje subjekta i predikata u reenici; prikladno slagati subjekt i predikat; upoznati strukturu proirene reenice; prepoznati predikat i rijei koje ga dopunjuju u proirenoj reenici; prepoznati subjekt i rijei koje ga dopunjuju u proirenoj reenici; prepoznati i imenovati neoglagoljenu reenicu; prepoznati i imenovati besubjektnu reenicu.

Popis filmova: Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih) koji e uenicima najbolje pokazati pojedina filmska izraajna sredstva. 1. to je film: Filmska izraajna sredstva 2. Kazalite: Sve je to kazalite, Guva na pozornici 3. Braa Lumiere, G. Melies 4. P. Krelja: Povratak 5. R. Zemeckis: Forrest Gump 6. S. Raimi: Spiderman 2 7. G. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal) 8. W. Wyler: Ben Hur

6. Sloena reenica
Kljuni pojmovi: nizanje, povezivanje i uvrtavanje reenica, veznika sredstva. Obrazovna postignua: udruivati jednostavne reenice u sloenu; razumjeti naine sklapanja jednostavnih reenica u sloenu; prepoznavati veznika sredstva: veznike, veznike skupove, priloge i zamjenice kao veznike rijei.
42

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

7. Nezavisno sloena reenica

Kljuni pojmovi: veznike i neveznike reenice (reenini niz), sureenice. Obrazovna postignua: udruivati jednostavne reenice u sloenu nizanjem i povezivanjem; razlikovati vrste veznika u nezavisno sloenim reenicama.

13. Samoznane i suznane rijei

Kljuni pojmovi: samoznane i suznane rijei, naglasnice, nenaglasnice, prednaglasnice, zanaglasnice. Obrazovna postignua: razlikovati samoznane (leksike) rijei i suznane (gramatike) rijei; razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice i zanaglasnice (tipini primjeri); pravilno rabiti prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju; prepoznavati naglasne cjeline; prepoznavati i pravilno izgovarati naglaene i nenaglaene rijei.

8. Vrste nezavisno sloenih reenica

Kljuni pojmovi: nezavisno sloena reenica: sastavna, rastavna i suprotna reenica, iskljuna i zakljuna reenica. Obrazovna postignua: razumjeti znaenje razliitih vrsta nezavisno sloenih reenica; prepoznavati vrste nezavisno sloenih reenica; nauiti tipine veznike; pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloenim reenicama.

14. Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova. Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno slovo u najeim primjerima.

9. Zavisno sloena reenica

Kljuni pojmovi: zavisno sloena reenica, glavna i zavisna sureenica, inverzija, umetnuta reenica. Obrazovna postignua: uvrtavati jednostavne reenice u sloenu; prepoznati zavisno sloenu reenicu, u zavisno sloenoj reenici raspoznavati glavne i zavisne sureenice, inverziju, zavisne umetnute sureenice i vezna sredstva.

15. Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika

Kljuni pojmovi: prvi tiskani rjenik i prva tiskana slovnica (gramatika); Gajeva reforma, gajica, zajedniki jezik svih Hrvata. Obrazovna postignua: znati imena i osnovne podatke o prvome tiskanome rjeniku i prvoj tiskanoj slovnici hrvatskoga jezika (Faust Vrani, 1595.; Bartol Kai, 1604.); razumjeti ulogu i vanosti pojave tiskanih rjenika i slovnice u razvoju hrvatskoga jezika; razumjeti razloge koji su doveli do Gajeve reforme i njezine uinke.

10. Izricanje predikata, subjekta, objekta i atributa reenicom

Kljuni pojmovi: predikatna reenica, subjektna reenica, objektna reenica, atributna reenica. Obrazovna postignua: razumjeti znaenje predikatne reenice, subjektne reenice, objektne reenice, atributne reenice; prepoznavati ih; u jednostavnijim primjerima zamjenjivati imenski predikat predikatnom reenicom, subjekt subjektnom reenicom, objekt objektnom reenicom, atribut atributnom reenicom.

NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE I STVARANJE TEME

1. Pripovijedanje (usmeno i pisano)

Kljuni pojmovi: elementi fabule, dijalog u pripovjednome tekstu. Obrazovna postignua: razlikovati i izdvajati dijelove fabule u govorenju i pisanju; pripovijedati na temelju zadanih dijelova fabule; djelotvorno se koristiti dijalogom u pripovijedanju.

11. Vrste prilonih reenica

Kljuni pojmovi: prilona reenica; vrste prilonih reenica: mjesna, vremenska, nainska. Obrazovna postignua: zamjenjivati prilone oznake mjesta, vremena i naina zavisnim sureenicama; prepoznavati prilone reenice i razumjeti njihovo znaenje; znati pisati zarez u zavisnim reenicama.

2. Uloga opisa u pripovijedanju

Kljuni pojmovi: opis, statian i dinamian opis, usporavanje radnje. Obrazovna postignua: prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju (statian i dinamian opis, usporavanje radnje); djelotvorno se koristiti opisom u pripovijedanju.

12. Naglasak
Kljuni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku, mjesto naglaska u naglaenoj rijei. Obrazovna postignua: prepoznati i prema uzoru pravilno rabiti naglaske u govorenju i itanju; postupno odreivati naglasna obiljeja: mjesto, duinu i ton u tipinim rijeima; pravilno itati naglasno oznaene rijei; osvijestiti razliku izmeu vlastitoga i knjievnoga naglasnoga sustava.

3. Natuknica i biljeka
Kljuni pojmovi: natuknica i biljeka. Obrazovna postignua: izdvajati kljune pojmove iz vezanoga teksta; djelotvorno se sluiti biljekama i natuknicama u pripremi izvjea, komentara, rasprave

43

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

4. Biografija i autobiografija
Kljuni pojmovi: biografija i autobiografija. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije podatke iz autobiografije; stvarati natuknice za pisanje biografije.

12. Upravni govor

Kljuni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju, navoenje i objanjenje. Obrazovna postignua: pisati upravni govor u reenicama s razliitim odnosima navoenja i objanjenja; pisati upravni govor u skladu s pravopisom; pravilno preoblikovati upravni u neupravni govor i obratno.

5. Vijest, novinska vijest

Kljuni pojmovi: vijest. Obrazovna postignua: sluati, itati i razumjeti vijest; samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu.

13. Pisanje neodreenih zamjenica 6. Komentar

Kljuni pojmovi: komentar. Obrazovna postignua: prepoznati komentar i razlikovati ga od vijesti; sluati i razumjeti komentar; stvarati komentar u govoru i pismu. Kljuni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga, zamjenica i estice god. Obrazovna postignua: pravilno pisati neodreene zamjenice s prijedlogom; pravilno pisati i razumjeti razliku u znaenju izmeu sloene zamjenice s esticom god i rastavljenoga pisanja estice god uz zamjenicu.

7. Izraavanje pjesnikim slikama

Kljuni pojmovi: stilska izraajna sredstva. Obrazovna postignua: samostalno stvarati pjesnike slike prema razliitim osjetilnim poticajima; samostalno stvarati onomatopejske rijei i izraze u jezinim poetskim igrama; samostalno stvarati usporedbu, personifakciju, metaforu, hiperbolu i gradaciju u jezinim poetskim igrama; rabiti stvorene izraze u pri stvaralakome pisanju.

14. Pisanje - potivanje pravopisne norme

Kljuni pojmovi: veliko slovo; reenini i pravopisni znakovi; pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je; pisanje najeih kratica (prema popisu). Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo u skladu s pravopisom; uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je (prema popisu rijei); pisati kratice u skladu s pravopisom; sluiti se pravopisom.

8. Odnosi meu rijeima

Kljuni pojmovi: istoznanice, bliskoznanice, suprotnice. Obrazovna postignua: uoavati razliite znaenjske odnose meu rijeima; preoblikovati tekst zamjenjujui pojedine rijei znaenjski srodnima; prevoditi zaviajne sinonime na standardni jezik; zapaati uloge istoznanih i bliskoznanih rijei u knjievnome tekstu.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

1. Ideja u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: ideja. Obrazovna postignua: uoiti ideju u knjievnom djelu; razlikovati ideju od pouke.

9. Naini sporazumijevanja
Kljuni pojmovi: sporazumijevanje, vrjednote govorenoga jezika, nejezina sredstva sporazumijevanja. Obrazovna postignua: upoznati vrjednote govorenoga jezika i nejezinih sredstava sporazumijevanja te zamjeivati njihovu obavijesnu funkciju; primjereno se sluiti vrjednotama govorenoga jezika; djelotvorno se sluiti nejezinim sredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji.

2. Slijed dogaaja u pripovjednome djelu

Kljuni pojmovi: kompozicija, kronoloki slijed, retrospekcija. Obrazovna postignua: uoiti kompoziciju u pripovjednome djelu; prepoznati kronoloki slijed; prepoznati retrospekciju.

3. Mit i legenda
Kljuni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova i legenda, likovi u mitu i legendi. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja mita i legende; razlikovati mit i legendu; uoiti znaajke lika u mitu i legendi.

10. Izraajno itanje

Kljuni pojmovi: izraajno itanje. Obrazovna postignua: sluati izraajno itanje; izraajno itati poznate tekstove; zamjeivati ulogu reeninih znakova i njihovu vezu s govornim vrjednotama jezika.

4. Biografija, autobiografija 11. Zarez u sloenoj reenici

Kljuni pojmovi: reenini niz, inverzija, umetnuta reenica, vezna sredstva. Obrazovna postignua: rabiti zarez u sloenoj reenici u skladu s pravopisom (reenini niz, inverzija, umetnuta reenica, vezna srodstva).
44

Kljuni pojmovi: biografija, autobiografija. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja biografije i autobiografije.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

5. Socijalna tematika u pjesnitvu i prozi

Kljuni pojmovi: socijalni roman, socijalna pripovijetka, socijalna pjesma. Obrazovna postignua: uoiti socijalne motive i teme u pjesnikim i pripovjednim tekstovima.

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Igrani film
Kljuni pojmovi: igrani film, vrste igranoga filma. Obrazovna postignua: prepoznati i objasniti obiljeja igranoga filma i filmske prie; uoiti ideju te odnose meu likovima i izraajna sredstva; razlikovati vrste igranoga filma; usporediti film i knjievno djelo.

6. Kriminalistika pripovijetka i kriminalistiki roman

Kljuni pojmovi: kriminalistika pripovijetka i kriminalistiki roman. Obrazovna postignua: uoiti motive, teme i znaajke likova u pripovjednim djelima kriminalistike tematike.

2. Televizijske emisije
Kljuni pojmovi: vrste televizijskih emisija. Obrazovna postignua: razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu.

7. Lik u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: etika karakterizacija, psiholoka karakterizacija, socijalna karakterizacija, portret; motiviranost postupaka lika. Obrazovna postignua: uoiti znaajke lika u knjievnome djelu; prepoznavati naine karakterizacije lika u knjievnome djelu; odrediti portret lika u knjievnome djelu; uoiti motiviranost postupaka likova i njihove meuodnose.

3. Radio
Kljuni pojmovi: zvuk - radijsko izraajno sredstvo, vrste radijskih emisija. Obrazovna postignua: prepoznati radijska izraajna sredstva; razlikovati vrste radijskih emisija; osvijestiti obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija.

4. Knjinica
Kljuni pojmovi: knjina graa. Obrazovna postignua: samostalno se sluiti referentnom zbirkom: rjenikom, enciklopedijom i pravopisom. IZBORNI SADRAJI

8. Stilska izraajna sredstva: hiperbola, gradacija

metafora,

Kljuni pojmovi: metafora, hiperbola, gradacija. Obrazovna postignua: prepoznati i objasniti metaforu; prepoznati i imenovati hiperbolu i gradaciju u knjievnom tekstu.

Prijedloni objekt
Glagoli koji otvaraju mjesto razliitim vrstama objekta (gl. rekcija) Prijedloni atribut Glagolski pridjevi u funkciji atributa Apozicije koje se ne slau s imenicom u rodu i broju Neimenske rijei u imenskome predikatu Infinitiv kao subjekt Prilone oznake sredstva, koliine, drutva Prilona oznaka mjesta u znaenju mjesta radnje, cilja radnje i tijeka radnje Preoblika upravnoga govora u neupravni objektnom reenicom i obratno Primjeri sloenih reenica s veznikom a kojima se ne izraava suprotnost Mjesto odnosne zamjenice u sloenoj reenici Tvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje od pridjeva Razlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva Glasovne promjene: rijei u kojima je provedeno vie glasovnih promjena Antonimi, djelomina i viestruka antonimija Oblini i leksiki homonimi, homonimija, homonimski parovi, homografi Pisanje razliitih vrsta kratica Najstariji hrvatski rjenici (Jakov Mikalja, Juraj Habdeli, Ivan Belostenec) Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina Splianina) Razgovor u razliitim komunikacijskim situacijama
45

9. Sonet
Kljuni pojmovi: sonet. Obrazovna postignua: prepoznavanje, razotkrivanje.

10. Balada
Kljuni pojmovi: balada. Obrazovna postignua: uoiti lirsko-epska obiljeja balade; primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj i epskom u pjesmi te stilskim sredstvima pri interpretaciji balade.

11. Teme lirskih pjesama

Kljuni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna (religiozna) pjesma. Obrazovna postignua: uoiti teme i motive u misaonim i duhovnim pjesmama.

12. Dramske vrste

Kljuni pojmovi: komedija, tragedija, drama u uem smislu rijei; dramski prizor. Obrazovna postignua: razlikovati komediju, tragediju i dramu u uem smislu rijei; uoiti dramski prizor.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama) Mitski likovi Prijevod dijalektnih tekstova Pisanje pjesme Od hrvatskih petrarkista do Matoa (sonet u hrvatskoj knjievnosti) Lirsko-epske knjievne vrste: romanca i poema enoino doba Autobiografije ljudi koji osvjetlae svijet Razvoj hrvatskoga putopisa Zaviajne legende Trivijalna knjievnost Etika karakterizacija likova u djelima odabranoga knjievnika Maska, scenografija i kostimografija u filmu Film i kazalite Kazalini ivot u Hrvatskoj Televizijska i radijska vijest

Hrvatski jezik

Popis filmova:
U prvom su planu igrani filmovi: 1. to je film: Igrani film 2. to je film: Gluma u filmu 3. Filmovi Ch. Chaplina 4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli 5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaajne nagrade) 6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i kvalitetna serija po izboru)

8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK TEME

1. Nastajanje rijei
Kljuni pojmovi: proirivanje znaenja, posuivanje rijei, tvorenje rijei. Obrazovna postignua: osvijestiti naine nastajanja novih rijei (proirivanjem znaenja, promjenom oblika, promjenom vrste, posuivanjem); moi stvarati nove rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Boidar Prosenjak: Divlji konj 2. Hrvoje Hitrec: Smogovci 3. Vladimir Nazor: Pripovijetke 4. Dobria Cesari: Pjesme 5. Damir Milo: Bijeli klaun 6. Zoran Pongrai: Gumi-gumi 7. Branka Primorac: Maturalac 8. Dubravko Jelai-Buimski: Sportski ivot Leteeg 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.
29. Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i KGB-a Charles Dickens: Oliver Twist Ian Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja August enoa: uvaj se senjske ruke Dinko imunovi: Duga Pero Zlatar: Otkljuani globus Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili Mirakul od mora Branka Kalauz: uj, Pigi, zaljubila sam se Jadranka Klepac: Miris knjige Bernard Jan: Potrai me ispod duge Daniel Defoe: Robinson Crusoe Pavao Pavlii: Dobri duh Zagreba Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi jadi Adriana Molea Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja Scott ODell: Otok plavih dupina ili Caru carevo Gustav Schwab: Najljepe prie klasine starine Nada Ivelji: eli li vidjeti bijele labudove ili Bijeli patuljak ili Lutke s duom Deborah Ellis: Djevojica iz Afganistana Nada Mihokovi-Kumri: Lastin rep C. S. Lewis: Kronike iz Narnije Izbor proze i poezije o domovinskome ratu

2. Podrijetlo rijei
Kljuni pojmovi: podrijetlo rijei, knjievne rijei, dijalektne rijei. Obrazovna postignua: razlikovati domae (knjievne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijei; osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom; razumjeti tetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih) stranih rijei u hrvatskome jeziku.

3. Rijei jednaka oblika, a razliita znaenja

Kljuni pojmovi: istozvunice, istopisnice, istooblinice. Obrazovna postignua: prepoznati najee istozvune i istopisne rijei vladati primjerima; razlikovati znaenja rijei jednaka oblika, a razliita znaenja u pisanju i govorenju.

4. Frazemi
Kljuni pojmovi: frazem. Obrazovna postignua: prepoznati frazem; poznavati osnovna obiljeja frazema, tumaiti poznate frazeme; prikladno rabiti ee frazeme, osobito zaviajne.

5. Glasovi
Kljuni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuni i bezvuni glasovi. Obrazovna postignua: znati kako nastaje glas; znati podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati podjelu glasova po zvunosti; poznavati podjelu glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeu naina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao zatvornik, najee suglasnik, katkad samoglasnik).
46

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik Obrazovna postignua: razlikovati najvanija obiljeja svakoga hrvatskoga narjeja i glavne prostore gdje se govore; razlikovati tokavsko narjeje od hrvatskoga knjievnoga jezika; razumjeti odnos naziva hrvatski knjievni jezik i hrvatski standardni jezik, razlikovati ih.

6. Glasovne promjene
Kljuni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i pisanju. Obrazovna postignua: uoiti i prepoznati glasovne promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaenje po zvunosti, jednaenje po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.

7. Rijei u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i

Kljuni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijei. Obrazovna postignua: glasovno i pisano razlikovati oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima; izgovarati i pisati rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne rijei s razliitim refleksom u govornika razliitih hrvatskih narjeja; razlikovati troslov od slijeda triju slova.

13. Zaviajni govor i knjievnome jeziku

narjeje

prema

Kljuni pojmovi: zaviajni govor i hrvatski knjievni jezik. Obrazovna postignua: razlikovati zaviajni govor i narjeje od knjievnoga jezika; razumjeti odnos i ulogu zaviajnoga govora i narjeja prema hrvatskome knjievnome jeziku; zamjenjivati rijei, izraze i reenice zaviajnoga govora hrvatskim knjievnim jezikom i obratno.

14. Pisanje vielanih imena

Kljuni pojmovi: pisanje velikoga slova u vielanim imenima. Obrazovna postignua: poznavati i primjenjivati pravopisna naela o pisanju velikoga slova u vielanim imenima.

8. Zamjenjivanje zavisnih glagolskim prilozima

reenica

Kljuni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje zavisnih reenica glagolskim prilozima. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli, razumjeti njihovo znaenje i slubu u reenici; pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne reenice glagolskim prilozima.

15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljea

Kljuni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga jezika. Obrazovna postignua: poznavati temeljne podatke o hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeu; razumjeti vanost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskoga jezika.

9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u sloenoj reenici

Kljuni pojmovi: istovremenost i prijevremenost. Obrazovna postignua: prepoznati vremenske odnose iskazane razliitim glagolskim oblicima u reenicama i razumjeti njihova znaenja; znati slagati futur prvi i futur drugi u zavisno sloenim reenicama.

NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE TEME

1. Razliitost stilova
Kljuni pojmovi: stil, vrste stilova. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati knjievnoumjetniki, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti potrebu za razliitim stilovima izraavanja.

10. Izricanje pogodbe, mogunosti i elje sloenim reenicama

Kljuni pojmovi: izricanje pogodbe, mogunosti i elje. Obrazovna postignua: prepoznati i razumjeti pogodbu, mogunost i elju izreene kondicionalima; izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom reenicom.

2. Razgovorni stil
Kljuni pojmovi: razgovorni stil, posuenice, argonizmi, dijalektizmi, lokalizmi. Obrazovna postignua: zamjeivati obiljeja razgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice, argonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeivati njihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ih stilski neutralnim rijeima i izrazima; primjereno se sluiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u razliitim komunikacijskim situacijama.

11. Viestruko sloena reenica

Kljuni pojmovi: viestruko sloena reenica. Obrazovna postignua: prepoznati obiljeja viestruko sloenih reenica; ralanjivati viestruko sloene reenice na ishodine reenice i odrediti njihov meusobni odnos; pravilno sastavljati viestruko sloene reenice u pisanju i govorenju.

12. Osnovna obiljeja hrvatskih narjeja

Kljuni pojmovi: hrvatska narjeja, tokavsko narjeje i hrvatski knjievni jezik, hrvatski standardni jezik.
47

3. Rasprava
Kljuni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: sluati i primjereno nastupiti u raspravi; osvijestiti vanost dokazivanja (argumentiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze (argumente) izraavajui misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji.

Hrvatski jezik ulogu razliitoga poretka rijei u reenici; pravilno rabiti nenaglasnice u reenici.

11. Slinosti i razlike meu rijeima

Kljuni pojmovi: istozvunice, istopisnice i istooblinice. Obrazovna postignua: razlikovati istozvunice, istopisnice i istooblinice u govoru i pismu.

4. Problemski lanak
Kljuni pojmovi: problemski lanak, kritika, suprotstavljanje miljenja. Obrazovna postignua: razlikovati problemski lanak i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili problemski lanak.

12. Sluanje i itanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova

Kljuni pojmovi: standardni jezik, zaviajni govor, materinski jezik, manjinski jezik. Obrazovna postignua: zamjeivati razlike izmeu standardnoga i zaviajnoga govora, materinskoga i manjinskoga jezika; sluati, itati i razumjeti zaviajna knjievna djela; govoriti i pisati zaviajnim idiomom.

5. Novinarski stil
Kljuni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, saetost, aktualnost, intervju. Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeivati obiljeja novinarskoga stila; izdvajati najvanije obavijesti iz novinskoga lanka; pisati novinarskim stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.

13. Pisanje - potivanje pravopisne norme

Kljuni pojmovi: veliko slovo, reenini i pravopisni znakovi, pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je, pisanje najeih kratica (prema popisu). Obrazovna postignua: osvjeivati, primjenjivati i usustaviti prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo u skladu s pravopisom; uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, ije, je (prema popisu rijei); pisati kratice u skladu s pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora u skladu s pravopisom; sluiti se pravopisom.

6. Administrativno-poslovni stil
Kljuni pojmovi: administrativno-poslovni stil, administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava. Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom; upoznati stilska obiljeja zapisnika, zahtjeva i prijave; znati ispuniti uobiajene administrativne obrasce (brzojav, pretplatni listi, anketu, prijavnicu).

7. ivotopis
Kljuni pojmovi: ivotopis, molba, dopis. Obrazovna postignua: upoznati ivotopis kao poseban tekst pisan administrativno-poslovnim stilom; pisati vlastiti ivotopis kao prilog nekomu drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr. dopisu ili molbi; upoznati obiljeja dopisa i molbe.

NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST TEME

1. Pristup temi u knjievnome djelu: humor, ironija, satira

Kljuni pojmovi: humor, ironija, satira. Obrazovna postignua: uoiti odnos pripovjedaa, pjesnika i dramskoga pisca prema temi.

8. Osvrt ili prikaz

Kljuni pojmovi: osvrt ili prikaz. Obrazovna postignua: upoznati obiljeja osvrta ili prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluei se biljekama ili natuknicama.

2. Putopis
Kljuni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja putopisa; uoiti asocijativnost kao vaan postupak u nastajanju putopisa.

9. Pismo
Kljuni pojmovi: osobno i otvoreno pismo. Obrazovna postignua: upoznati obiljeja osobnoga i otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo potujuu uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska obiljeja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na slubeni dopis.

3. Novela
Kljuni pojmovi: novela, psiholoko i emotivno prikazivanje lika. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja novela; uoavati odnose meu likovima u noveli.

10. Red rijei u reenici

Kljuni pojmovi: red rijei u reenici, stilski neobiljeen red rijei, stilski obiljeen red rijei. Obrazovna postignua: razlikovati obini, neobiljeeni red rijei od obiljeenoga; razumjeti
48

4. Moderna bajka
Kljuni pojmovi: klasina bajka, moderna bajka. Obrazovna postignua: razlikovati modernu bajku od klasine.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

5. Ep
Kljuni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epa i njegove dijelove (pjevanja); uoiti znaajke epskoga junaka.

2. Dokumentarni film
Kljuni pojmovi: dokumentarni film: obiljeja i vrste dokumentarnoga filma. Obrazovna postignua: razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste dokumentarnih filmova; uoiti filmska izraajna sredstva u dokumentarnome filmu.

6. Stilska izraajna sredstva: simbol, alegorija

Kljuni pojmovi: simbol, alegorija. Obrazovna postignua: prepoznati simbol; prepoznati i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi (alegorijska pjesma).

3. Zagrebaka kola crtanoga filma

Kljuni pojmovi: Zagrebaka kola crtanoga filma. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja Zagrebake kole crtanoga filma; navesti imena najznaajnijih autora.

7. Kompozicija lirske pjesme

Kljuni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u prozi. Obrazovna postignua: uoiti povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi; uoiti obiljeja pjesme u prozi.

4. U potrazi za knjigom
Kljuni pojmovi: kataloko i raunalno pretraivanje. Obrazovna postignua: samostalno ili uz pomo knjiniara pronai podatke o odreenome knjinome naslovu katalokim i raunalnim pretraivanjem. IZBORNI SADRAJI

8. Ritam u lirskoj pjesmi

Kljuni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraenje, stanka, prebacivanje. Obrazovna postignua: uoiti elipsu, inverziju, opkoraenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne elemente u lirskoj pjesmi.

Popridjevljeni glagolski prilozi

Tvorba rijei - osnovni pojmovi i tvorbeni naini Tvorenje novih rijei prijenosom znaenja Tvorenje novih rijei preobrazbom Novotvorenice Rijei iz stranih jezika Ne mogu se sve strane rijei prevesti na hrvatski. Ili ipak mogu? Obiljeen red rijei i govorna sredstva Prilone oznake uzroka i namjere Uzrona i namjerna reenica Slinosti i razlike izmeu reenica s veznicima da i kako Netipini veznici Biljeenje naglasaka na jednostavnim i estim primjerima Najvanije gramatike, pravopisi, rjenici i asopisi; filoloke kole tokavsko, kajkavsko i akavsko narjeje Prouavanje govora materinskoga narjeja i dijalekta Knjievnoumjetniki stil Znanstveni stil Popularno-znanstveni stil Vrste intervjua Moj prvi intervju Humoristiko pripovijedanje Pisanje putopisa Pisanje scenarija i knjige snimanja Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom) Vukovarske ratne slike Sinie Glavaevia Duhovne teme u ivotu petnaestogodinjaka (Ivan Pavao II., B. Duda, Golub, S. Lice) Osvrt (esej) Nacionalni i umjetniki epovi Stilska izraajna sredstva: dostojanstvo sinestezije umore ume, zlate se ita i miruje more... duom zemlje

9. Dramske vrste
Kljuni pojmovi: monodrama, protagonist, antagonist, unutarnji monolog. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja monodrame; razlikovati protagonista i antagonista u dramskome tekstu; uoiti obiljeja unutarnjega monologa.

10. Knjievnost - umjetnost rijei

Kljuni pojmovi: pisac i pripovjeda, lirski subjekt. Obrazovna postignua: razlikovati pisca od pripovjedaa ili lirskoga subjekta; uoavati kako se ista tema ostvaruje u razliitim knjievnim rodovima i vrstama; usustaviti temeljna knjievna znanja.

11. Knjievna batina

Kljuni pojmovi: Marko Maruli - otac hrvatske knjievnosti; stari pisci hrvatski prema naelu zaviajnosti. Obrazovna postignua: znati ulogu Marka Marulia u hrvatskoj knjievnosti; imenovati jednoga knjievnika starije hrvatske knjievnosti iz svoga zaviaja.

NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Scenarij, knjiga snimanja

Kljuni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj. Obrazovna postignua: razlikovati scenarij i knjigu snimanja; uoiti ulogu redatelja.

49

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatske (individualno stvaralatvo) Stari pisci hrvatski prema naelu zaviajnosti Alegorija u likovnoj i knjievnoj umjetnosti Portret najbliskijeg knjievnog lika Slika uenikog zaviaja u djelima putopisaca, npr. Matka Peia Povijest filma Filmski trik Filmska montaa

Hrvatski jezik

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Dinko imunovi: Alkar 2. Slavko Kolar: Breza 3. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale 4. Ernest Hemingwey: Starac i more 5. August enoa: Prosjak Luka ili Branka
6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Dnevnik Ane Frank Ephraim Kishon: Kod kue je najgore Vinja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga Marija Juri Zagorka: Ki Lotraka Sunana krinjari: Ulica predaka ili arobni prosjak uro Sudeta: Mor William Shakespeare: Romeo i Julija Pero Budak: Meava Silvija esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Pateticu Nada Miheli: Biljeke jedne gimnazijalke Maja Brajko Livakovi: Kad pobijedi ljubav Sanja Pili: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam popubertetio

Vladan Desnica: Pravda Mate Balota: Tijesna zemlja Eugen Kumii: Sirota ili Zaueni svatovi Tomislav Milohani: Detini i znamenje Miroslav Krlea: Djetinjstvo Ivan Goran Kovai: Pripovijetke Karl Bruckner: Sadako hoe ivjeti Josip Laa: Grand hotel Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog veeg zla Zlatko Krili: Krik Milena Mandi: Pokajnik Antoine de Saint Exupery: Mali princ Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston Nancy Farmer: Kua korpiona Nick Hornby: Sve zbog jednog djeaka Michael Ende: Momo ili Beskrajna pria

Popis filmova:
U prvom su planu dokumentarni filmovi: 1. to je film: Filmska montaa 2. Zagrebaka kola crtanoga filma (Bourek, Grgi, Vukoti, Dovnikovi i dr.) 3. R. Sremec: Zelena ljubav 4. I. krabalo: Slamarke divojke 5. Z. Tadi: Druge 6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija 7. R. Benigni: ivot je lijep

50

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura

LIKOVNA KULTURA
UVOD
Program likovne kulture u osnovnoj koli temelji se na procesu istraivakoga uenja i stvaranja. Struktura programa uvaava i prati razvojne faze uenikova likovnoga izraavanja i stvaranja, a od uitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnog i psihofizikog razvitka djece. Obiljeja djejeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su spontanost, ekspresija, skladnost, ritminost te stapanje realnog i fantastinog. Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaaju brojne elemente, od poticanja psihomotorinoga razvitka, preko mate, intelektualnoga razvitka do estetike osjetljivosti i emocija. Likovnom izobrazbom uenici stjeu trajna i uporabljiva znanja i vjetine u svrhu likovnog izraavanja, odnosno vizualne komunikacije. Analitiko-misaoni procesi potiu kod uenika aktivan i stvaralaki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu percepciju te proiruju kompetencije vizualnoga miljenja. Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih prosudba i odluka i na taj nain oblikuju likovni govor. Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom opaaju, istraivanju neposredne okoline i umjetnikoga djela, stvaralakoj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istraivanju i vrjednovanju. Likovni se govor razvija preustrojem unutranjih veza meu vizualnim znakovima i znaenjima u osobnom iskustvu stvaralakih procesa. Oblikuje se promatranjem, istraivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima. Programski sadraji potiu vizualnu znatielju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme te originalnost u njihovu rjeavanju likovnotehnikim sredstvima. Takoer potiu razvoj svih stupnjeva divergentnoga miljenja na podruju vizualnolikovnoga odgoja i obrazovanja. Umjetnika djela uenike uvode u svjetove razliitih kultura i prirodnog okolia, nadahnjuju ih i otvaraju mogunost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti za sebe. Sadrajem i oblikom program je prilagoen potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga izraavanja i stvaralatva poetkom 21. stoljea. Na ve postojee nastavne sadraje, a u svezi s eksplozijom vizualnih obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiki dizajn, video i kompjutorsku sliku u podruju plonoga oblikovanja; umjetniku instalaciju, umjetniko oblikovanje svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i urbanizam u primijenjenom oblikovanju. Sadraji i metode buduih kurikuluma kako su definirani sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda HNOS-a (nastavne teme, kljuni pojmovi, obrazovna
51

postignua, likovnoumjetnika djela) omoguuju recikliranje dosadanjih nastavnih sadraja na nain primjeren ritmu i tijeku pouavanja. Specifinosti nastavnoga predmeta likovne kulture oituju se i u tome da: E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj koli temelji se na praktinom rjeavanju likovnoga problema, E nastava razvija ope sposobnosti u likovnoj umjetnosti, stvaralake sposobnosti, odgaja estetsku osjetljivost na primjerima umjetnikih likovnih djela i izraavanju uenika, to je mjerljivo, E HNOS sadri elemente razlikovanja, pa je nuno uoiti kompetencije na vie razina zahtjevnosti, ispod i iznad normalnog standarda, E svaki uenik moe u potpunosti izraziti sebe, stei znanje i proiriti kompetencije vizualno-likovnoga miljenja, to zahtijeva realizaciju nastave unutar blok- sata. Nastavni predmet likovna kultura obuhvaa sljedea podruja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje te dizajn, povezujui funkcionalno sadraje svih navedenih podruja. U skladu s tim podrujima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: Toka i crta, Ploha, Boja, Povrina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajednike za sve razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rije o oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika), prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji (plona) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za svaku nastavnu temu navedeni su kljuni pojmovi (likovni problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadri dvije ili vie nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku potrebno kako bi obradio navedene kljune pojmove. Nazivi nastavnih tema upueni su uiteljima, kljuni pojmovi uenicima. Redoslijed je predloen, a ne obvezujui. Uz teme su navedena i obrazovna postignua za uenike, po emu se uenik razlikuje prije i poslije uenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od postignua za uenike i zadaa koje uitelj mora ispuniti, a koje su navedene u napomenama. Na svakom se nastavnom satu treba pokazati odgovarajue likovnoumjetniko djelo. Umjetniko djelo nije u funkciji ilustracije motiva, ve je ono konkretna ilustracija likovnoga problema koji e uenici rjeavati; treba sadrajem, a ne temom odgovarati likovnom podruju. Slino vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim predmetima. Iako se tematska korelacija najee ostvaruje traenjem zajednikoga motiva, korisnija je strukturalna korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini zajednikih pojmova to se usvajaju. Na odgojnoj razini uenik tako stjee nazore i uvjerenja o unutarnjem ureenju (strukturi) svijeta u kojem ivi. Na taj se nain znakovno neoiglednim poveznicama proiruje na znaenjsko i spoznajno.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura procesima: uoavanje, istraivanje, izraavanje/ stvaranje, vrjednovanje i spoznavanje. E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniko djelo ili odgovarajui vizualni poticaj koji je prikazan i pojanjava odreeni likovni problem. Svojim razliitim razinama iitavanja konkretna ilustracija nudi uenicima i vii stupanj oblikovnoga miljenja svjesnim iitavanjem likovnih struktura, omoguuje i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji uenika. E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniko djelo ili odgovarajui vizualni poticaj koji odabire uitelji po slobodnom izboru. E Kljuni pojmovi su temeljni pojmovi koje uenici usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadravanjem pozornosti te praktinim radom. Uenici trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno izraziti, upoznati, imenovati. E Obrazovna postignua vezana su na specifinost usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe kljunih pojmova uenik mora ponijeti sa sobom kroz ivot kao trajno postignue. E Izborni sadraji ukljuuju terensku nastavu (muzeji, galerije, radionice...). E Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama obuhvaaju na razliitim razinama praktini rad u nastavi likovne kulture, to ukljuuje rad u timu strunjaka uitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa. Likovna kultura pouava samodisciplini, jaa samopouzdanje, potie sposobnosti miljenja, poduava vanost timskoga rada i suradnje. Ona upuuje na neposrednu vezu izmeu uenja, radnoga zadatka, fizikoga rada i najviih razina postignua. Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog naina miljenja prodirui matom u znanost i razumom u stvaralatvo. Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga ivota osobe. Ona pomae uenicima da razviju nazore, karakter i spoznajnu integraciju s drugima, omoguuje zajednice razliitosti koje su temelj drutva pluralizma i demokracije.

CILJ
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjetina u likovnom izraavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. Likovnom izobrazbom uenici razvijaju svoju vizualnu percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralatvo, proiruju kompetencije vizualnoga miljenja. Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih prosudba i odluka te na taj nain oblikuju likovni govor.

ZADAE
Cilj se nastave likovne kulture razlae u tri temeljne zadae. Te zadae odreuju kljuni oblici likovne pismenosti uenika i upuuju na povezanost vizualne percepcije, likovnog stvaralatva i uenja. Uenik treba stei i razvijati sljedee sposobnosti, znanja i stavove: Sposobnosti E usmjereno likovno opaanje E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava E samostalni i suradniki, praktini i stvaralaki rad E vizualno, kritiko i stvaralako miljenje E likovna/vizualna komunikacija E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne kulture sa sadrajima drugih nastavnih predmeta E estetska prosudba likovnoga rada, umjetnikoga djela i okoline Znanja E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i sadraja iz nastavnih tema E poznavanje i razumijevanje umjetnikih podruja slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene umjetnosti i dizajna te novih medija E poznavanje kulturne batine (svjetska, nacionalna, etno umjetnost) Stavove E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima likovnoga rada (osobnoga i drugih uenika), umjetnikoga djela te radnog i ivotnog okruenja E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu batinu

Specifinosti likovne kulture:

NAPOMENA
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a) obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od 35 sati godinje. Nastavne cjeline i teme upuuju uenike na to: to se ui, kako se ui, kada se ui i gdje se ui. Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne kulture djelomino se preklapaju, a djelomino su komplementarni. HNOS likovne kulture sluio je kao podloga za izradbu programa. Sredinji dio programa nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju nastavnoga procesa uz pomo kljunih pojmova i obrazovnih postignua koja uenik/uenica treba postii. Svaka nastavna tema ima specifini cilj i zadatke koje treba ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poiva na sljedeim
52

1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiljanja i izraavanja u korelaciji s nastavnim sadrajima drugih predmeta. 2. Omoguiti individualno istraivanje odnosa likovnih / vizualnih elemenata na briljivo odabranim primjerima hrvatske i svjetske likovne batine te u samostalnom likovnom izraavanju. 3. Razvijati individualni pristup uitelja svakom ueniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti. 4. Utjecati posebnou nastavnih sadraja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opaanja, oblikovnoga miljenja i stvaralakoga ponaanja uenika.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura Obrazovna postignua: opaziti, razlikovati i imenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima u prostoru. IZBORNE TEME

RAZREDNA NASTAVA 1. RAZRED

NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje TEMA

NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn TEME

1. TOKA I CRTA - Crte po toku i karakteru

Kljuni pojmovi: toka, crta (razliite crte), crtanje, crte, skupljeno/raspreno, niz. Obrazovna postignua: vizualno opaziti i istraiti doivljaj crta; izraavati se i stvarati tokama i crtama; razlikovati crte (vrsta, smjer, niz).

1. CRTA - Crta kao likovni element pisma

Kljuni pojmovi: znak, pismo. Obrazovna postignua: uoiti i razlikovati crte kao gradbene elemente pisma.

2. PLOHA - Likovi i slika u pokretu

Kljuni pojmovi: crtani film, TV slika. Obrazovna postignua: prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu.

NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje TEME

3. BOJA - Ilustracija
Kljuni pojmovi: slikovnica. Obrazovna postignua: likovno izraziti doivljaj prie.

1. BOJA - Imena boja, osnovne i izvedene boje

Kljuni pojmovi: boja, slika, slikanje, slikar, osnovne boje, izvedene boje. Obrazovna postignua: vizualno razlikovati, imenovati i izraavati se razliitim bojama; mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu.

4. POVRINA - Vizualna komunikacija

Kljuni pojmovi: reklama, poruka. Obrazovna postignua: uoiti da se vizualnim elementima mogu prenositi poruke. 5.

2. BOJA - Tonovi boje

Kljuni pojmovi: svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja, potez. Obrazovna postignua: vizualno razlikovati i rabiti tonove boja; mijeanjem s bijelom i crnom dobiti svjetliju i tamniju boju.

VOLUMENI I MASA U PROSTORU Dizajn

Kljuni pojmovi: oblik i namjena. Obrazovna postignua: povezati izgled oblika kojima se svakodnevno slui s njihovom namjenom.

3. PLOHA - Geometrijski i slobodni likovi

Kljuni pojmovi: geometrijski lik, slobodni lik. Obrazovna postignua: vizualno opaziti i izraavati se geometrijskim i slobodnim likovima.

4. PLOHA - Ritam likova

Kljuni pojmovi: ritam, lik. Obrazovna postignua: opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje TEME

1. POVRINA - Plastike teksture

Kljuni pojmovi: glatka i hrapava povrina, modeliranje, graenje, razliite povrine. Obrazovna postignua: uoiti i spontano izraziti razliite plastike teksture.

2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela

Kljuni pojmovi: kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo i uglato tijelo.
53

PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA Oblikovanje na plohi - crtanje 1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i pero 2. Miroslav Kraljevi: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tu i pero 3. Hrvoje ercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tu i pero Oblikovanje na plohi - slikanje 1. Vasilly Kandinsky: uto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu 2. Piet Mondrian: Kompozicija, 1921., ulje na platnu 3. Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje na platnu 4. Juraj Dobrovi: Polja, 1969., ulje na platnu 5. August Macke: Kairouan, akvarel, na papiru, 1914. 6. Victor Vasarely: Folk-Lor, 1973., sitotisak Oblikovanje na plohi - grafika 1. Katchushika Hokusai: Val, 1823.-1829., drvorez u boji Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje 1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor 2. Duan Damonja: Metalna skulptura 86, 1975., eljezo 3. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen 4. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3, 1962., drvo 5. Miroslav utej: Veliko jaje, 1968., drvo i plastika Primijenjeno oblikovanje - dizajn 1. Iktin, Kalikrat, Karpion: Partenon, 432. g. p. n. e., kamen 2. Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. g.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 3. Julije Klovi: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526., riznica Zagrebake katedrale 4. Keramike posude iz Vuedola, 3000. g. pr. Kr. 5. Duan Vukoti: Surogat, 1961., animirani film 6. Osvaldo Cavandoli: La Linea, animirani film

Likovna kultura Obrazovna postignua: uoiti i izraavati odnose razliitih veliina masa.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Graevine i tijela u prostoru

Kljuni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor, graevina, ulica, trg. Obrazovna postignua: snalaziti se u prostoru, razlikovati i odreivati poloaj (smjer) u prostoru. IZBORNE TEME

2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje TEME

1. TOKA I CRTA - Gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte

Kljuni pojmovi: gradbena crta, obrisna crta, otvorena crta, zatvorena crta. Obrazovna postignua: stvarati gradbenim i obrisnim crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte.

NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn TEME 1. TOKA I CRTA - Grafiki dizajn Kljuni pojmovi: dizajn, vizualni znak. Obrazovna postignua: objasniti dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom okruju.

2. TOKA I CRTA - Kontrast crta po karakteru

Kljuni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta, meka crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana crta. Obrazovna postignua: izraziti kontrast crta razliitim likovnotehnikim sredstvima.

2. PLOHA - Fotografija
Kljuni pojmovi: fotografija, fotograf. Obrazovna postignua: uoiti i razlikovati uporabu fotografije.

3. POVRINA - Odnos slike i teksta

Kljuni pojmovi: reklama (promidba), poruka. Obrazovna postignua: uoiti veliinu i oblik slike u odnosu na veliinu i oblik teksta na reklami. PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA Oblikovanje na plohi - crtanje 1. Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525., olovka, srebrenka i tinta 2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., tu i trska 3. Henry Matisse: Crte, 1908., tu i pero Oblikovanje na plohi - slikanje 1. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu 2. Paul Gauguin: Trnica (Ta matete), 1892., ulje na platnu 3. Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu 4. Rembrandt van Rijn: S. Petar porie poznanstvo s Gospodinom, 1660., ulje na platnu 5. Joan Gris: Zdjela s voem, staklo i limun (mrtva priroda s novinama), 1916., ulje na platnu 6. Raoul Haussman: Tatljin kod kue, 1920., fotomontaa 7. Ren Magritte: Neodlunost (Ovo nije lula, 1929., ulje na platnu Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje 1. Alexander Archipenko: ena koja se elja, 1915., bronca 2. Henry Moore: Leea figura, 1938., drvo Primijenjeno oblikovanje - dizajn 1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen 2. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noi..., 1918., tu, pero, akvarel 3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koa, krzno, vuna
54

NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje TEME

1. BOJA - istoa boje

Kljuni pojmovi: istoa boje, jarke i zagasite boje. Obrazovna postignua: vizualno razlikovati, stvarati i imenovati jarke i zagasite boje.

2. BOJA - Kontrast svjetlo - tamno

Kljuni pojmovi: kontrast, suprotnost svjetlo - tamno, ton. Obrazovna postignua: promatrati, usporeivati i izraavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje.

3. BOJA - Kontrast toplo - hladno

Kljuni pojmovi: tople i hladne boje, kontrast toplo hladno. Obrazovna postignua: uoiti i izraavati kontraste toplih i hladnih boja.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje TEME

1. POVRINA - Kontrast povrina

Kljuni pojmovi: kontrast povrine. Obrazovna postignua: uoiti, usporeivati razlikovati razliite vrste tekstura. i

2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Omjeri veliina masa

Kljuni pojmovi: masa, veliine masa.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. Suneva ploa - Asteki kalendar (1300.-1525.), kamen 5. Kreimir Tadi: Svjetovi, 1966., fotografija 6. Henri Cartier Bresson: Atena, 1953., fotografija 7. Dubrovnik, fotografija odozgo i urbanistiki plan grada 8. Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., runo bojani celuloid, animirani film

Likovna kultura

NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - grafika TEMA

1. PLOHA - Ritam, omjeri veliina likova

Kljuni pojmovi: grafika, monotipija. Obrazovna postignua: upoznati osnovne pojmove vezane uz grafike tehnike.

3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje TEME

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje TEME

1. POVRINA - Plastika tekstura

Kljuni pojmovi: plastina tekstura, povrina. Obrazovna postignua: uoavati i izraavati plastine teksture kao sastavne dijelove povrine.

1. TOKA I CRTA - Ornament, narodni ukras, simetrija

Kljuni pojmovi: niz, smjer, ritam, preplet, ornament (narodni ukras). Obrazovna postignua: postignua: uoiti, prepoznati i izraziti ornament (narodni ukras).

2. POVRINA - Visoki, niski i udubljeni reljef

Kljuni pojmovi: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupeno. Obrazovna postignua: uoavati i izraavati doivljaj mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom reljefu.

2. TOKA I CRTA - Crtaka tekstura

Kljuni pojmovi: crtaka tekstura, skupljenoraspreno. Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati crtake teksture.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kontrast punoga i praznoga prostora

Kljuni pojmovi: kiparstvo, proupljena masa, udubljeno-ispupena masa u prostoru. Obrazovna postignua: uoavati, razlikovati i izraavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.

NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje TEME

1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko

Kljuni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih boja, arene i nearene boje. Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati kontraste boja i neboja (arenih i nearenih boja).

4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Plono istanjena masa, ravnotea

Kljuni pojmovi: puna plastika, mobil, ravnotea. Obrazovna postignua: uoavati i izraavati ravnoteu u prostoru. IZBORNE TEME

2. BOJA - Komplementarni kontrast

Kljuni pojmovi: komplementarni kontrasti. Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati komplementarne odnose i kontraste boja.

NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn TEME

3. PLOHA - Modelacija i modulacija

Kljuni pojmovi: ploha, tonsko i koloristiko slikanje. Obrazovna postignua: vizualno opaziti i izraziti plohu; uoavati, razlikovati i izraavati se tonskim i koloristikim slikanjem.

1. TOKA I CRTA - Kadar, odnos slike i teksta

Kljuni pojmovi: slika, kadar, strip, tekst. Obrazovna postignua: prepoznati i izraavati kadar kao isjeak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu i animiranom filmu.

4. POVRINA - Slikarska tekstura

Kljuni pojmovi: slikarska tekstura. Obrazovna postignua: uoavati i izraavati slikarske teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima povrine.

2. PLOHA - Ritam i niz likova

Kljuni pojmovi: ritam likova, lik u pokretu. Obrazovna postignua: uoiti i izraziti lik u pokretu, plohu u prostoru.

3. BOJA - Kadar, simbolika boja

Kljuni pojmovi: film, animirani film. Obrazovna postignua: izraziti pokret i simboliku boja u kadru.
55

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura

4. POVRINA - Scenografija
Kljuni pojmovi: scena, scenografija, materijali. Obrazovna postignua: upoznati, istraivati i izraavati oblike u prostoru uporabom razliitih materijala u oblikovanju scene.

4. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje TEME

5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Udubljeno - izboena masa

Kljuni pojmovi: scenska lutka. Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i izraavati razliite tipove lutaka i njihovih oblika koji proizlaze iz naina njihova pokretanja. PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA Oblikovanje na plohi - crtanje 1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i pero 2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i tinta Oblikovanje na plohi - slikanje 1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na platnu 2. Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889., ulje na platnu 3. Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu 4. Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu 5. Majstor iz Flmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj ploi 6. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2, 1912., ulje na platnu 7. Edgar Degas: Dokeji prije trke, 1872., ulje i pastel na papiru Oblikovanje na plohi - grafika 1. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema slubenicama, 1796., drvorez u boji 2. Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje 1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor 2. Miron: Diskobol (baca diska), 5. st. pr. Kr., mramor 3. Alexander Calder: Mali pauk, 1940., lim i ica 4. Alberto Giacometti: Palaa u 4h ujutro, 1933., drvo, staklo, ica i niti Primijenjeno oblikovanje - dizajn 1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen, arhitektura i tlocrt 2. Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo 3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koa, krzno, vuna 4. Norman McLaren: Pas de Deux, 1968., eksperimentalni film 5. Borivoj Dovnikovi: Uzbudljiva ljubavna pria, 1989., animirani film

1. TOKA I CRTA - Kompozicija (smjetaj u formatu)

Kljuni pojmovi: kompozicija. Obrazovna postignua: uoiti i opisati smjetaj toaka i crta u formatu papira; prepoznati elemente kompozicije.

2. TOKA I CRTA - Crte prema znaenju

Kljuni pojmovi: gibanje crta, mirovanje crta. Obrazovna postignua: istraivati i uoavati razlike izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta; uoiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju).

NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje TEME

1. BOJA - Kompozicija i nijanse boja

Kljuni pojmovi: kompozicija boja, nijanse boja. Obrazovna postignua: istraivati nijansiranje boje mijeanjem (vrsta, ton, istoa).

2. POVRINA - Teksture, optiko mijeanje

Kljuni pojmovi: mrlja, potez, raster, optiko mijeanje boja. Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i izraavati optiko mijeanje boja tokama osnovnih boja.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje TEME

1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kompozicija oblika

Kljuni pojmovi: odnosi veliina, kompozicija volumena i masa u prostora. Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i izraavati raspored i odnose veliina razliitih oblika.

2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Linijski istanjena masa

Kljuni pojmovi: crta u prostoru, prostorni crte. Obrazovna postignua: istraivati, uoavati i izraavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Tlocrt

Kljuni pojmovi: tlocrt, zid, stup, krov. Obrazovna postignua: upoznati tlocrte jednostavnijih graevina.

56

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura 6. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na platnu 7. Joan Gris: Zdjela s voem, staklo i limun, 1916., ulje na platnu 8. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu Oblikovanje na plohi - grafika 1. Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez 2. Boidar Jakac: Koncert, 1921., drvorez Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje 1. Ivan Picelj: Connexion 51. S., 1982., drvo 2. Vojin Baki: Razvijene povrine III, 1960., metalna ploa 3. Sinia Majkus: Benin, 1996., ica 4. Michelangelo Buonarroti: Piet, 16. st., mramor Primijenjeno oblikovanje - dizajn 1. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj, Pariz, 1889., elik 2. Zvonimir Lonari: 4. Animafest, 1980., sitotisak, plakat 3. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge - La Goulue, 1891., litografija, plakat 4. Vilko iljak: V6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH, 1975./1996., kompjuterska grafika 5. Vuedolska golubica/jarebica, 3000. g. pr. Kr., keramika

4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Arhitektura i urbanizam

Kljuni pojmovi: arhitektura, gradogradnja. Obrazovna postignua: upoznati obiljeja naselja razliitih krajeva. IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn TEME

1. PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veliina... (harmonija)

Kljuni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvo boja, oblika i veliina. Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i izraavati pojedine odnose (boja, oblika, veliina) u cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajednikih mjera i naela; upoznati razliku izmeu umjetnosti i primijenjene umjetnosti.

2. POVRINA - Kompozicija, rekompozicija

Kljuni pojmovi: fotomontaa, rekompozicija. Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i izraavati rekompoziciju elemenata odreene kompozicije fotomontaom.

PREDMETNA NASTAVA 5. RAZRED

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Oblici i funkcije

Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika i funkcije. Obrazovna postignua: uoavati i izraavati uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom; razlikovati razliite vrste dizajna.

4. BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika, veliina...

Kljuni pojmovi: plakat, grafiki dizajn, kompjutorska grafika. Obrazovna postignua: uoavati kontraste i dominacije boja, oblika, veliina... na plakatu, reklami, televizijskoj poruci, povezivati vizualne i verbalne poruke. PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA Oblikovanje na plohi - crtanje 1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i tinta 2. Albrecht Drer: Rinoceros (Nosorog), 1515., tu i pero ili drvorez Oblikovanje na plohi - slikanje 1. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510., ulje na drvenoj ploi 2. Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573., ulje na platnu 3. Raphael: Atenska kola, 1511., freska 4. Paul Klee: Vrt rua, 1920., ulje i tu na papiru 5. Georges Seurat: Lijepa ena se pudra, 1888., ulje na platnu
57

1. Toka i crta - Obrisne crte, tok i karakter crta

Kljuni pojmovi: Obris/kontura, tok crte, karakter crte, graenje crtom, smjer. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti i spoznati ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Raoul Dufy, Svira, crte perom, oko polovice 20. st.; Paul Klee, Tanz Entzetzen (Plesa), tu i pero, 1931.; Michelangelo Buonarroti, Majka i dijete, crvena i crna olovka, srebrenka i tinta, 1525.; Mihajlo Arsovski, More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar ITD Pablo Picasso: Mlada djevojka, crte perom, 1948.

2. Toka i crta - Strukturne toke i crte

Kljuni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte, toka. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u sloenim strukturama. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee, Izraajna lira; Kthe Kollwitz, Bijeda, litografija, 1893.-1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu aluminij, nehrajui elik,1957., Oton Gliha, crte, flomaster 1968.

Likovna kultura

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEME

3. Boja - iste boje, kontrast toplo-hladno

Kljuni pojmovi: spektralni krug boja, tople i hladne boje, kromatski intenziteti dinamika boje, daltonizam. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete i dinamiku toplih i hladnih boja. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Roul Dufy, Barke, ulje na platnu, 1907.; Menci Klement Crni, Bonaca, ulje na platnu, po. 20. st.; Paul Gaugin, ena sa cvijetom, ulje na platnu,1891.; Paul Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.

1. Povrina - Ritam oblika i tekstura

Kljuni pojmovi: reljef, jednostavni ritam, tekstura, kiparski materijal. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u niskom i visokom reljefu. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ploe oltarne pregrade iz Sv. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef), kamen, kraj 11. st.; Andrija Buvina, Drvene vratnice katedrale, 1214., Split.

4. Boja - Komplementarni kontrast

Kljuni pojmovi: komplementarni kontrast (suprotne boje koje se nadopunjavaju), likovni elementi. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Miroslav utej, Ultra ab, serigrafija, 1967.; Henri Matisse, Portret gospoe Matisse, ulje na platnu,1905.; Jerolim Mie, Borovi u Supetru, ulje na platnu, prva polovica 20. st.

2. Masa/volumen i prostor - Osnovni trodimenzionalni oblici

Kljuni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostormasa/volumen. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i likovnoumjetnikim djelima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ivan Metrovi, Zdenac ivota, bronca, 1905.; Vuedolska golubica, glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, uplji oblik s bijelom unutranjosti, drvo, 1963.; Georges Vantongerloo, Zajednitvo volumena, kamen.

5. Ploha - Likovi na plohi

Kljuni pojmovi: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija-asimetrija. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi u simetrinim i asimetrinim kompozicijama. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Piet Mondrian, Kompozicija s crvenim, crnim, plavim, utim i sivim, ulje na platnu, 1920.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na platnu,1929.; Vasilij Kandinski, uto-crveno-plavo, ulje na platnu, 1925.

3. Masa/volumen - Sloene strukture i konstrukcije

prostorne

6. Povrina - Slikarske teksture

Kljuni pojmovi: slikarske teksture, karakter povrine. Obrazovna postignua: uoiti i istraiti slikarske teksture u likovnoumjetnikom djelu te izraziti, vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom uratku. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Van Gogh, Soba u Arlesu, ulje na platnu, 1889.; Marino Tartaglia, Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Vincent van Gogh, Vrt, ulje na platnu, 1890.

Kljuni pojmovi: struktura, nosive strukture, funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcionalnost prostora na temelju tlocrta. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Crkva sv. Kria, 11. st., Nin; Katedrala sv. Jakova, ibenik, 15. st.; Iktinus i Kalikrates, Partenon, Atena, 5. st. pr. Kr.; Sv. Donat, Zadar, 9. st.; Eero Saarinen, TWA - Trans World Airlines, Kennedy aerodrom, New York, 1956. - 1961.; Jon Utzon, Opera, Sidney, 1959. - 1973. IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

1. Toka i crta - Strukturne crte

Kljuni pojmovi: ornament, kulturna batina, niz, polje. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenata u vlastitom radu i u likovnoumjetnikim djelima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Tapiserija iz Bayeuxa, Engleska, kraj 11. st.; Vunena torba iz Segeta kraj Trogira, Etnografski muzej, Zagreb.

7. Ploha - Statine i dinamine plohe

Kljuni pojmovi: statino/dinamino, grafika, kartonski tisak, visoki tisak, matrica, otisak, grafiki list. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos statinih i dinaminih ploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafikoga lista. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Henri Matisse, Les Codomas, kola/sitotisak, 1947; M. C. Pravilna podjela plohe 1 drvorez, 1957.; Karl Schmidt-Rotluff, Make, drvorez, 1914.; Glava ene, 1919.
58

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura REPREZENTATIVNI PRIMJERI

2. Ploha - Redefinicija plohe

Kljuni pojmovi: ritam, dinamika, rekomponiranje, plakat, vizualne komunikacije. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovnoumjetnikoga djela u slubi vizualnih komunikacija. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Henri Matisse, Kauboj, ilustracija za knjigu Jazz, kola/otisak, 1947., MOMA, NY; Boris Buan, kazalini plakat ar ptica, sitotisak, 1982., HNK; Mihajlo Arsovski, More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar ITD.

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEMA

1. Toka i crta - strukture toke i crte

Kljuni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte, toka Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u sloenim strukturama. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee, Izraajna lira, olovka; Kthe Kollwitz, Bijeda, litografija, 1893. - 1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4 aluminij, nehrajui elik, 1957.

3. Boja - Svjetlosne vrijednosti istih boja

Kljuni pojmovi: kromatska ljestvica, svjetlina boje, iste boje. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti istih boja unutar kruga boja. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Jan Vermeer, Sluavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.; Vjenceslav Richter, Sis 4, ulje na platnu, 1975.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEMA

1. Masa/volumen i prostor - Osnovni trodimenzionalni oblici

Kljuni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor masa/volumen. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena i prostora u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i likovnoumjetnikim djelima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ivan Metrovi, Zdenac ivota, bronca, 1905.; Vuedolska golubica, glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, uplji oblik s bijelom unutranjosti, drvo, 1963.; Georges Vantongerloo, Zajednitvo volumena, kamen.

4. Povrina - Grafika modelacija

Kljuni pojmovi: skupljeno-raspreno, grafika modelacija, strukturne linije. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite osobine povrine u neposrednoj okolini i umjetnikom djelu te ih izraziti crtama. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee, Prijetea glava, grafika (radirung), 1905.; Michelangelo Buonarroti, Studije figura, tu i pero, 1495.; Ante Kuduz, Zagorski pejsa, tu i pero 1982.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEMA

6. RAZRED
crta oblika Proporcije (tijela) u

1. Masa/volumen i trodimenzionalnih prostoru

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

Kljuni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer cjeline i dijelova, figura. Obrazovna postignua: postignua: istraiti i izraziti omjer i razmjer cjelina i dijelova razliitih oblika masa u prostoru. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Kopljonoa (prema Polikletu), mramor, 5. st. pr. Kr.; Alberto Giacometti, ovjek koji pokazuje prstom, bronca, 1947.; Rimska keramika aa, itarjevo - Velika Gorica, 1.-2. st. pr. Kr.; Miron, Diskobol (baca diska, mramor), 5. st. pr. Kr.; Ivan Koari, Prizemljeno sunce, bronca, 1971.; Henry Moore, Leee figure, bronca, 1934., Petar Barii, Umjetnost gaanja iz luka, bronca 1992.

1. Toka i crta -Teksturne crte

Kljuni pojmovi: teksturne crte. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite vrste teksturnih vrijednosti povrine te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrine. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Albrecht Drer, Kuni, crte, 1502.; Ivan Lovreni, Dvorci Hrvatskog zagorja, sitotisak, 1994.; Hrvoje ercar, Riba sa zlatnim nogama, tu i pero, 1993., Pablo Picasso, Golub, litografija, 1950.

2. Toka i crta - Teksturne i strukturne crte

Kljuni pojmovi: strukturne crte. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati slinosti i razlike izmeu teksturne i strukturne crte.

59

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ingres, Autoportret, olovka, 19. st.; Pablo Picasso, impanza, akvatinta, 1936.; Lepoglavska i paka ipka, Etnografski muzej; Paul Klee, Velika kupola, tu, pero, 1927.

Likovna kultura

7. Ploha - Pozitivni i negativni prostor plohe

Kljuni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe, grafika - visoki tisak. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora plohe u visokom tisku. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Emil Nolde, Prorok, drvorez, 1912.; JIN-JANG, 3000. g. pr. Kr.; Julije Knifer, Meandar, ulje na platnu, 1963.; Aubrey Vincent Beardsley, Saloma, crte perom, 1892.; Ernst Ludwig Kirchner, Portret Jeana Arpa, drvorez, 1933.; Henri Matisse, Oblici, bijeli i plavi torso (Jazz), kola/otisak, 1944.; M. C. Escher, Dan i no, drvorez, 1938.

3. Boja - Lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje

Kljuni pojmovi: lokalna boja, harmonija (sklad boja), tonska gradacija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite lokalne boje te njihove tonske stupnjeve u tonskoj gradaciji. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vjekoslav Karas, Rimljanka s lutnjom, ulje na platnu, 1847.; Milan Steiner, Na kii, ulje na platnu, 1918.; Leo Junek, Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Victor Vasarely: LA-MI, serigrafija, 1973.; Juraj Dobrovi, Polja 2, ulje na platnu, 1969.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEME

1. Povrina - Plastika tekstura 4. Boja - Optiko mijeanje boja

Kljuni pojmovi: mehaniko i optiko mijeanje boja. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razlike izmeu mehanikoga i optikoga mijeanja boja u kompoziciji. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Georges Seurat, Cirkus, ulje na platnu, 1890.; Sjedei model u profilu, ulje na platnu, 1887. Kljuni pojmovi: kiparska obradba, visoki, plitki i uleknuti reljef. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliitim izraajnim mogunostima plastinih tekstura povrine te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj izboenosti plohe u prostoru. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Crkva sv. Nedjeljice u Zadru kamen, 11. st.; Duan Damonja, Skulptura ALP-II, aluminij i poliester, 1973.; Duan Damonja, Projekt spomenika rtvama u Dachauu (model), eljezo, 1965.; Duan Damonja, eljezna tapiserija - MX, eljezo, 1978.; Majstor Radovan, Portal katedrale u Trogiru, kamen, 1240.; Glava djevojke, Solin, mramor, kraj 2. st.; Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), mramor, 1533.; M. Oppenheim, Predmet, 1936.; Vjenceslav Richter, Reljefometar, aluminij, 1967.

5. Ploha - Simetrija i asimetrija plonih oblika u kompoziciji

Kljuni pojmovi: simetrija (zrcalna), kompozicija, geometrijski i slobodni likovi, detalj i cjelina. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati simetriju i asimetriju plonih oblika u kompoziciji. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu; Ivan Picelj, Kompozicija, ulje na platnu, 1951.; Vjekoslav Karas, Ana Krei, ulje na platnu, 1856.; Matisse, Kompozicija s maskama, kola, 1953.; Matisse, Morska udovita, kola, 1950.; Hundertwasser, Stanovnici stabla ne spavaju, kombinirana tehnika, 1973.; Juraj Dobrovi: Polja, ulje na platnu, 1969.

2. Masa/volumen i prostor mase/volumena i prostora

Odnos

6. Povrina - Slikarske teksture i fakture

Kljuni pojmovi: tekstura, faktura, potez - slikarski rukopis, slikarske tehnike. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite slikarske teksture i fakture u vlastitom radu i likovno - umjetnikim djelima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Van Gogh, Zvjezdana no, ulje na platnu, 1889.; Oton Gliha, Gromae, suhozid s otoka Krka, ulje na platnu, 1963.; Mark Rothko, Ljubiasto, bijelo i crveno, ulje na platnu, 1953.; J. Pollock, Jedan, ulje na platnu, 1950.; G. Klimt, Poljubac, ulje na platnu, 1907./1908.; Ivo Duli, Maestral i kupai, ulje na platnu, 1954.; Edo Murti, uta staza II, akrilik na platnu, 1998.; David Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu, 1980.
60

Kljuni pojmovi: puna plastika, plono istanjena masa. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u razliitim kompozicijskim odnosima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vojin Baki, Razvijene povrine III, metalne ploe, 1960.; Alexander Calder, Kopljonoa, obojeni metal, 1971.; Constantin Brancusi: Poetak svijeta, polirana bronca, 1924.; Robert Frange Mihanovi, Kralj Tomislav, bronca, 1931., Petar Barii, Prostorno pruanje, pozlaeno drvo 1999.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura ulje na platnu, 1925.; Nives Kavuri-Kurtovi, Rastoeno jedinstvo, olovka, olovke u boji, 1986.

3. Masa/volumen i prostor - Linijski istanjena masa

Kljuni pojmovi: linijski istanjena masa, materijalizacija crta. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati dinamiku linijski istanjene mase u kompozicijskim odnosima s prostorom. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Alberto Giacometti, ovjek koji pokazuje prstom, bronca, 1947.; Sol Lewitt, Zidna struktura pet modela s jednom kockom, lakirani elik 1965.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br. 4, aluminij, nehrajui elik, 1957.; Ivan Koari, Kupa, bronca, 1955., Slavomir Drinkovi, Koplje sv. Juraja, kromirani elik i granit, 1991. IZBORNA NASTAVA

4. Boja - Simbolika i asocijativna uloga boje

Kljuni pojmovi: mimikrija, maskirne boje, simbolika, asocijacija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti i spoznati simboliko i asocijativno znaenje boja. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Boris Ljubii, Krvatska, plakat, 1991.; Zvonimir Lonari, plakat za 4. Animafest, sitotisak, 1980.; Mark Chagall, Selo i ja, ulje na platnu, 1911.; Joan Mir, Osobe i pas pod suncem, tempera na platnu, 1949.

NASTAVNO PODRUJE: NASTAVNO PODRUJE:

Plono oblikovanje / 2D TEME Primijenjeno oblikovanje - dizajn TEMA

1. Masa/ volumen i prostor - Odnos oblika, materijala i funkcije

Kljuni pojmovi: meuprostor, prohodnost, funkcionalnost, sklad oblika/forme, materijala i funkcije. Obrazovna postignua: uoiti i spoznati trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti, funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Rietveld, Stolica, drvo, 1917. g.; Fotografija francuskoga vrta.

1. Toka i crta - Ploni rasteri

Kljuni pojmovi: raster toaka, raster crta. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati ploni raster kao nezavisni element u razliitim kompozicijskim odnosima naizmjeninih rastera toaka i rastera crta. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Tvrava - grad Karlovac, plan iz 1646. Ivan Picelj, Conexion 1-5, serigrafija, 1978.; Albrecht Drer, Rinoceros, drvorez, 1515.; Duan Damonja, Crte BX-I, tu, lavirani tu, valjak, pero, 1993.

7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

2. Ploha - Rekompozicija oblika, boja i crta

Kljuni pojmovi: modni dizajn, tekstilni dizajn, kostimografija, scenografija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati izraajne mogunosti rekompozicije oblika, boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i scenografiji. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ante Kuduz, Kruna kompozicija, serigrafija, 1967.; Ji Kol, Nasmijeeni pejza, kola, 1967.; Rene Magritte, Le Blank Cheque, ulje na platnu, 1965.; Gustav Klimt, Portret Adele, ulje i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci za friz u palai Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i boja bronce, kreda, olovka na papiru,1905. - 1906.

1. Toka i crta - Linearna perspektiva

Kljuni pojmovi: linearna perspektiva, stajalite, oite, horizont, kut gledanja, vidno polje. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini horizonta i oita te kutu gledanja promatranoga prostora u umjetnikim djelima i vlastitom likovnom radu. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca, 1482.; Paolo Uccello, udo hostije, tempera na dasci, 1467. - 1468.; Piero della Francesca, Bievanja Krista, tempera na drvenoj ploi, oko 1455., Luciano Laurana/Lucijan Vranjanin (?), Idealni grad, tempera na dasci, oko 1470.; Pavo Urban, Posljednje slike, II, dijapozitiv u boji, Dubrovnik 1991.

3. Ploha - Privid (iluzija) volumena na plohi

Kljuni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi, kadar, grafika i tonska modelacija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati privid, iluziju mase/volumena na plohi grafikom ili tonskom modelacijom u razliitim likovnim tehnikama. Primjeri likovno-umjetnikih djela: V. Vasarely, PalKet, akrilik, 1973. - 1974.; Domenico Ghirlandaio, Roenje Bogorodice, freska; Vermeer van Delft, ena i dva ovjeka, oko 1659. - 1660.; Leo Junek: Autoportret,
61

2. Toka i crta - Proporcije (odnos vie veliina)

Kljuni pojmovi: omjer, razmjer, kanon, proporcija, zlatni rez. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite veliine i odnose na plohama i tijelima

Nastavni plan i program za osnovnu kolu i uoiti zakonitosti zlatnoga reza i razliitih kanona. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da Vinci, Studija po Vitruviju, 1492. Poliklet (prema Polikletu): Doriforos, mramor, 5. st. pr. Kr.

Likovna kultura

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D - dizajn TEMA

1. Ploha - Ravnotea i ritam u kompoziciji

Kljuni pojmovi: sklad, znak, znaenje, itljivost vizualne poruke, grafiki dizajn. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati itljivost vizualne poruke kroz izraajnost, znaenje i jasnou znaka. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Mihajlo Arsovski, More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar ITD.

3. Povrina - Izraajnost crta - sloene strukture

Kljuni pojmovi: gustoa crte, struktura crtama. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati gustou i izraajnost crte kao elementa sloenih struktura. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Michelangelo Buonarroti, Studije figura, tu i pero, 1495.; Eduardo Paolozzi, Crte glave, 1954.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEME

4. Boja - Tonska modelacija

Kljuni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija, privid zaobljenosti. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, primijeniti, vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Josip Rai, Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer, ipkarica, ulje na platnu, 1669. - 1670.; uro Tiljak, Park, ulje na platnu, 1925.; Leo Junek, Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Miljenko Stani, U spomen Karasu, ulje na platnu, 1953.

1. Masa/volumen i prostor - Ritam plono istanjenih masa

Kljuni pojmovi: usijecanje, rotacija, plono istanjena masa. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati usijecanje, rotaciju i ritam plono istanjenih masa. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vojin Baki, Razvijene povrine III, metalna ploa, 1960.; Alexander Calder, Obus, obojeni elik, 1976., Washington, DC; Antoine Pevsner, Konstruirana glava II, celuloid, 1916.

2. Masa/volumen i prostor - Proporcija 5. Boja - Koloristika modulacija

Kljuni pojmovi: koloristika modulacija, izraajnost (ekspresija), figurativna likovna kompozicija. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom izraavamo privid volumena na plohi i koloristike modulacije te izraziti koloristikom modulacijom dinamiku likovne kompozicije. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Marino Tartaglia, Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Henri Matisse, Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.; Zlatko Prica, Aglomeracija uto zeleno plavo, ulje na platnu, 1969. Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjer). Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos veliina prema zakonitostima zlatnoga reza na primjeru likovno-umjetnikoga djela i vlastitoga likovnoga rada. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Miron, Diskobol (baca diska), mramor, 5. st. pr. Kr.; Poliklet, Doriforos, mramor, 5. st. pr. Kr.; Slavomir Drinkovi, Izmeu neba i zemlje, kamen, 1993; Le Corbusier, Modulor, oko 1946.

3. Masa/volumen i prostor - Ravnotea

Kljuni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija, statika, ravnotea. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju odnosno asimetriju. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Asteka dvoglava zmija, drvo s mozaikom od tirkiza, 15. st.; Zvonimir Lonari, Pjeak na konju, poliester, metal,1986.; Artisti, poliester, metal, 1997.; Lipovac, Biciklist; Plutej iz Biskupije kraj Knina, kamen, 9. st.; Marija Ujevi, Trka, bronca, Savska aleja skulptura, Zagreb, 1995.; Marija Ujevi, enoa, bronca, 1988./1989.

6. Povrina - Linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na plohi

Kljuni pojmovi: kadar, ablja, ptija, linearna ili geometrijska perspektiva. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite vrste prikazivanja volumena na plohi i u kadru. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Raffaelo, Atenska kola, freska, 1511; Piero della Francesca, Perspektiva idealnoga grada, tempera na drvenoj ploi, 1470.; M. C. Escher, Drugi svijet II, drvorez, 1947.; Piero della Francesca, Bievanje Krista, tempera na drvu, 1455., Antonello da Messina, Sv. Sebastijan, tempera na drvenoj ploi, 1476.; Andrea Mantegna, Mrtvi Krist, tempera, 1506.; M. C. Esher, Gore - dolje, crtei, 1947.

62

Nastavni plan i program za osnovnu kolu IZBORNA NASTAVA

Likovna kultura

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEMA

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

1. Masa/volumen i prostor - Ritam

Kljuni pojmovi: alternacija, interval. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati alternaciju mase/volumena u razliitim intervalima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Asteki kalendar, kamen, 16. st.; Raoul Goldoni, Kompozicija (Torzo III) iridirano staklo, 1975.; Ron Arad, Izlobeni sistem, 2005.

1. Toka i crta - Linearna perspektiva s dva oita

Kljuni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oita, optika iluzija, prostorni planovi, projekcija. Obrazovna postignua: istraiti, izraziti i spoznati na temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih planova linearnu perspektivu s dvaju oita. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca, 1482.; Caillebotte, Parika ulica - kini dan, ulje na platnu, 1876. - 1877.; Nasta Rojc, Popov toranj, ulje na platnu, 1938.; Edward Rusha, Dvostruki standard, sitotisak u boji na papiru, 1969.

REPREZENTATIVNI PRIMJERI

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

1. Boja - Koloristika modulacija

Kljuni pojmovi: koloristika modulacija, izraajnost (ekspresija), figurativna likovna kompozicija. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom se izraava privid volumena na plohi i koloristike modulacije te izraziti koloristikom modulacijom dinamiku likovne kompozicije. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Marino Tartaglia, Autoportret, ulje na platnu, 1917.; H. Henri Matisse, Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.

2. Ploha - Ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija

Kljuni pojmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati na umjetnikom djelu i vlastitom radu dominaciju, alternaciju, varijaciju ploha. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Victor Vasarely, Vega 200, akril na platnu, 1957.; Marc Chagall, Zeleni gusla, ulje na platnu, 1923.; Zlatko Prica, Crveni grm, ulje na platnu, 1957.; Zlatko Prica, Aglomeracija uto zeleno plavo, ulje na platnu, 1969.

2. Boja - Tonska modelacija

Kljuni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija, privid zaobljenosti. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, primijeniti, vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Josip Rai, Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer, Sluavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.

3. Boja - Koloristika perspektiva

Kljuni pojmovi: koloristika perspektiva, jarkost boje, dinamika boja. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati jarkost boja te njihovu dinamiku u prostornim planovima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Maurice de Vlaminck: Bougival, ulje na platnu, 1905.; Andr Derain, Most Charing Cross, ulje na platnu, 1906.

4. Povrina - Materijalizacija teksture povrine

Kljuni pojmovi: varijacija, gradacija. Obrazovna postignua: istraiti i primijeniti razliite teksture u likovnom izrazu. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Lucio Fontana, Prostorni koncept, ulje na platnu, 1962.; Lucio Fontana, Prostorni koncept: Vjenanje u Veneciji, ulje na platnu, 1960.-1961.; Alberto Burri, Juta i crveno, grubo platno, ljepilo i vinil na platnu, 1954.; Antoni Tpies, Sivo Oker, LXX, mijeana tehnika: uljana boja, lateks i mramorna praina na platnu, 1958.

8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

1. Crta kao dominanta

Kljuni pojmovi: dominanta, dominacija, suprotstavljanje. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati crtu kao dominantan element kompozicije. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Piet Mondrian, Drvo jabuke u cvatu, ulje na platnu, 1912.; Piet Mondrian, More, ulje na platnu, 1912.; Paul Klee, Starac koji rauna, bakropis, 1929.

63

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; Mark Rhotko, Crveno, crno, bijelo na utom, ulje na platnu, 1955.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na platnu, 1925.; Auguste Macke, Gospoa u zelenom haljetku, ulje na platnu, 1913.

2. Sklad likova
Kljuni pojmovi: horizontalna, vertikalna, dijagonalna, kruna/ovalna, piramidalna kompozicija. Obrazovna postignua: uoiti izraziti, vrjednovati i spoznati sklad i harmoniju likova u razliitim kompozicijama. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vasilij Kandinski, Skica I za Kompoziciju VII, ulje na platnu, 1913.; Frans Hals, Portret W. van Heythusena, ulje na platnu, 17. st. (za dijagonalnu kompoziciju); Leonardo da Vinci, Bogorodica sa Sv. Anom, ulje na drvenoj ploi, 1510. ( za piramidalnu kompoziciju); Paka ipka, niti agave, Etnografski muzej (za krunu); Henry Matisse, Ples, ulje na platnu, 1910. (za ovalnu); Pierre Bonnard, ene u vrtu 1 - 4, tempera na papiru, 1891.; Charles R. Sheeler, Prozori, ulje na platnu, 1965., El Greco, Krist na Maslinskoj gori (vertikalna kompozicija); Boris Buan, Nedjelja na selu, ugljen, pastel, votane krede na papiru, 1985.-1986.; Paul Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; Vincent iz Kastva, Ples mrtvaca, freska, 1474., Crkva sv. Marije na krilinah, Beram (horizontalna kompozicija); Giovanni Bellini, Bogorodica i pejza (Madona na livadi), ulje na dasci, oko 1505. (za piramidalnu ili trokutastu kompoziciju).

6. Rekompozicija, fotomontaa
Kljuni pojmovi: rekompozicija, fotomontaa. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite mogunosti rekomponiranja. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Robert Rauschenberg, Buffallo II, 1964.; Raoul Hausmann, Tatlin kod kue, fotomontaa, 1920.; Max Ernst, Autoportret, fotomontaa, 1920. Ji Kol, Nasmijeeni pejza, kola, 1967.; Boris Buan, Plakat za predstavu Roko i Cicibela, serigrafija, 1983.; David Hockney, Terasa sa sjenama, fotografski kola, 1985.

7. Kontrast - ritam suprotnosti

Kljuni pojmovi: dinamino, statino. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati uz pomo kontrasta ploha statini i dinamini ritam. Primjeri likovno-umjetnikih djela: David Hockney, Terasa sa sjenama, fotografski kola, 1985.; David Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu,1980.; Boris Demur, Spira Mirabilis (udesna spirala), grafika (suha igla i akvatinta), iz mape grafika Spira mirabilis, 2002.

3. Kompozicija linearnih tekstura

Kljuni pojmovi: crtake teksture, grafika modelacija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite kompozicije linearnih tekstura. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Albrecht Drer, Rinoceros, drvorez, 1515.; Albrecht Drer, Pasija (Kristove muke), drvorez, 15. st.; Albrecht Drer, Borba Sv. Mihaela sa zmajem, drvorez, 1498.; Duan Damonja, Crte BX- 1, tu, lavirani tu, pero, valjak, 1993.; Ante Kuduz, Zagorski pejza 10, tu i pero, 1982.; Michelangelo, Studija figure, tu i pero, 1495.

8. Ritam i simetrija likova

Kljuni pojmovi: alternacija, repeticija, ornament, simetrija, ritam ploha. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju i simetriju likova. Primjeri likovno-umjetnikih djela: hrvatska kulturna batina - Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda, Etnografski muzej, akovo; Victor Vasarely, Vega, sitotisak, 1957.; Etnografski muzej, Zagreb; oha iz Velike Gorice, 19. st., Etnografski muzej, Zagreb.

4. Izraajnost boje
Kljuni pojmovi: izraajnost boja, asocijativnost boja, simbolika. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati izraajnost i simboliku boja. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Franz Marc, Veliki plavi konji, ulje na platnu, 1911.; Eduard Munch, Krik, 1893.; Vincent van Gogh, Kavana nou, 1888.; Paul Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; Paul Gauguin, Odakle dolazimo? Tko smo? Kuda idemo?, ulje na platnu, 1897.; Slavonski ponjavac, Etnografski muzej; Moreka, maskirani pantomimiki ples, koji se plee u Koruli, panjolskog podrijetla iz 15. st.; Joan Mird, Osobe i pas pred suncem, tempera na platnu,1949.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEME

1. Kontrast
Kljuni pojmovi: kontrast, (suprotnost), puno prazno. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati razliite stupnjeve kontrasta masa u prostoru te osvijestiti izraajnost kompozicije masa kao cjeline. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Alesandar, Atenodor, Polidor, Laokont i sinovi, mramor, II. st. pr. Kr.; Henry Moore, Leea figura, kamen, 1938., Tate Gallery, London.

5. Prostorno djelovanje boje

Kljuni pojmovi: dinamika boja, planovi prostora. Obrazovna postignua: izmjenom kontrasta toplih i hladnih boja uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati prostorno djelovanje boje.
64

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Likovna kultura IZBORNE TEME

2. Kompozicija
Kljuni pojmovi: kompozicija: piramidalna, dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruna. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj kompoziciji. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Stonehenge, kamen, 2200. - 1300. g. pr. K.; Constantin Brancusi, Ptica u prostoru, bronca,1928.; Rozeta s katedrale u Rabu; Amfiteatar u Puli, 1. st.; Michelangelo, Piet (Oplakivanje), mramor, kapela Medici, Firenza, 1555.; Brancusi, Beskrajni stup, lijevano eljezo, 1937.; ime Vulas, Jedra, braki kamen, spomenik pomorcima na Silbi, 2000. IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEMA

1. Harmonija, ritam, kontrast tekstura

Kljuni pojmovi: kostimografija, modni dizajn, harmonija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati raznovrsna znaenja i vrste povrina u ostvarenju skladnosti oblika. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Issey Miyake, Modeli iz kolekcije Pleats Please, 1988.; Modeli s likovne izlobe Issey Miyake Making Art, Centar Cartier fondacije, Pariz, 1998. - 1999.; Gustav Klimt, Portret Emilie Floge, ulje na platnu, 1907.; Alan Hranitelj, Izloba kostima (elava pjevaica, Mala trgovina uasa, Pigmalion...), Galerija Meunarodnoga grafikog likovnog centra, Ljubljana, 2006. - 2007., G. Klimt, Portret Adele, ulje i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci za friz u palai Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i boja bronce, kreda, olovka na papiru, 1905./1906.

NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D TEME

1. Odnos slike i teksta

Kljuni pojmovi: kadar, kadrirati, strip. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju tokom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Andrija Maurovi, Sedma rtva, tu, pero, kist, lavirani tu, 1936.; Majstor iz Flmallea, Roenje, ulje na drvenoj ploi, 1420.; Dubravko Gjivan, Konj (strip), pero, kist, tinta tu, tu u boji, olovka, 1974.; Roy Lichtenstein, Whaam!, ulje na platnu, 1963.; Andy Warhol, Velika poderana limenka Campbell juhe, akrilik na platnu, 1962.; Keith Haring, Bez naslova, vinil-tu na gumiranom platnu, 1982.; Jean-Michel Basquiat, Zydeco, akrili ulje na platnu u 3 dijela, 1984.

NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D TEMA

1. Oblikovanje prostornih povrina

Kljuni pojmovi: umjetnika instalacija, urbanizam, nacionalna batina, engleski park / francuski park, perfomance i land art. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati mogunosti oblikovanja prostornih povrina i umjetnikih instalacija kroz primjere urbanizma, graditeljstva, nacionalne batine, englesko /francuskoga parka, perfomansa i land arta. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Robert Smithson, Spiral Jetty, nasip zemlje, 1970., Great Salt Lake, Utah; Zelena (Lenuzzijeva) potkova, 1860. 1980.; Bunja ili kaun, kamen, narodno graditeljstvo, Dalmacija; Drvena kurija, Lomnica kod Velike Gorice, autohtona arhitektura Turopolja i Posavine; Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka pokraj Zagreba, drvo, oko 1867.; Maksimir, pejzani perivoj, engleski tip parka, Zagreb, kraj 18. st.

2. Ploha - Ritam
Kljuni pojmovi: video, film, digitalna slika, svjetlost, kompozicija u filmu, kadriranje, svjetlo, sjena i kontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu. Obrazovna postignua: uoiti, vrjednovati i spoznati znaenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla, sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Norman Mc Laren, Begone Dull Care, runo bojani celuloid, 1949.; Duan Vukoti, Surogat, animirani film, 1961.; Borivoj Dovnikovi, Uzbudljiva ljubavna pria, animirani film, 1989.; Goran Petercol, Sjene, instalacija na podu i zidovima prostora: tri naizmjenina osvjetljenja, aluminijski elementi, 1994.

3. Boja - Oblik i boja

Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, funkcija, asocijativnost, primijenjena umjetnost. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati znaenje boje i oblika u funkciji industrijskoga dizajna. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Gerrit Rietveld, Stolac, 1917., drvo; Boris Ljubii, Prijedlozi novog dizajna hrvatskih nacionalnih simbola, oko 1990.; Sonia Delaunay, Nacrt za odjeu i namjetaj, 1924.; Ron Arad, Stolac za ljuljanje, APOC, 2003.
65

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Glazbena kultura

GLAZBENA KULTURA
UVOD
Kako je glazba vrlo znaajan dio ljudske kulture, ona mora imati svoje mjesto u opem odgoju i obrazovanju. Nastavu glazbene kulture proimaju dva temeljna naela: jedno je psiholoko, a drugo kulturno-estetsko. Psiholoko naelo uzima u obzir injenicu da uenici u pravilu vole glazbu i da se njome ele i aktivno baviti (pjevati, svirati). Koliko je to mogue, toj elji uenika treba izlaziti ususret, jer njihova dob, pa zatim i kola, nisu samo vrijeme i mjesto pripreme za ivot, nego su i ivot sam. S druge strane, kulturno-estetsko naelo polazi od toga da nastava glazbe mora uenika i pripremati za ivot, tj. osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon kole, bude kompetentan korisnik glazbene kulture. U dananjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vano. Glazba je u niim razredima osnovne kole idealno podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati snaan doprinos rastuoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu kolskom djecom. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajui uitelja, pleu, kreu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih glazbenoteorijskih sadraja. Isto tako, uenicima su nepotrebni udbenici i radne biljenice. Sav tekstovni nastavni materijal moe stajati u koli i nije potrebno da ga djeca nose kui. Predmetna nastava glazbene kulture moe zapoeti u 4. razredu. Nastava glazbene kulture nuno u sredite pozornosti stavlja uenikovu glazbenu aktivnost. U inu pjevanja, sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluanja (bilo koje dobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doivljava se i ui glazba, obogauje se uenikov osjeajni svijet i izotruje njegov umjetniki senzibilitet. Uinak toga procesa nije mogue izravno koliinski odrediti. Ta se injenica izravno odraava i na ocjenjivanje utoliko to uitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u obzir i skrivene uinke (nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnos prema predmetu, odnosno glazbi), kao to mora voditi rauna o pojedinanim glazbenim sposobnostima uenika. Stoga se nastavna podruja izvoenja glazbe, pjevanje i sviranje, u pravilu ne ocjenjuju. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih postignua kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te uoavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevaki glasovi, glazbeni oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.). Program je nastave glazbene kulture otvoren, to znai da daje slobodu uitelju da, uz obvezatne sadraje, sam uobliuje dobar dio nastave uzimajui u obzir i elje i mogunosti uenika. Obvezni dio nastavnoga sadraja mora biti sluanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv. umjetnike glazbe, preko narodne (domae
66

i strane), do jazza i popularnih anrova svih vrsta. Uitelj je slobodan u izboru naina aktivnoga muziciranja - po naelu realne ostvarivosti i mogunostima glazbeno relevantnoga dosega. I popise pjesama u nastavnom podruju pjevanje treba shvaati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s predloenoga popisa i/ili izvan njega, uitelja obvezuje samo naznaena koliina pjesama. Uitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za odreenu nastavnu jedinicu i u podrujima, cjelinama i temama u kojima se nastavni rad temelji na sluanju glazbe, a to su folklorna glazba, glazbala, pjevaki glasovi, oblikovanje glazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja. Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruja glazbenoga opismenjivanja. Ono je svedeno na najmanju moguu mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafikih znakova. Glazbeno e se pismo upoznavati samo kao fenomen osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu glazbene pismenosti u osnovnoj koli nije mogue postii, pa se na tome ne smije inzistirati. Uitelj e sam odluiti koliko e vremena posvetiti tomu podruju. Kako je svaki uinak u razredu relativan, uspjeh uenika u tom podruju ne moe utjecati na njegov konaan uspjeh u predmetu. Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno, izvan tablica po razredima. U odgovarajuim razredima naznaeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi. Uitelju je preputen izbor redoslijeda obradbe kako bi se moglo potovati naelo zaviajnosti. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj koli ukljuuje izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti (zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples, glazbenu sluaonicu, raznovrsne glazbene projekte) te nastavu izvan uionice, u prvom redu posjete glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena mlade i dr.). Posebnu pozornost zasluuju ansambli: zbor i mogui orkestri. Oni su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga muziciranja. Nuno je da se nastava glazbe odrava svakoga tjedna. Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta. Specijalizirana uionica je conditio sine qua non uspjele nastave glazbe.

CILJ
Cilj nastave glazbe u opeobrazovnoj koli uvoenje je uenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritiko i estetsko) procjenjivanje glazbe.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Glazbena kultura Zbog posebnosti ove teme, svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh uenika u toj temi ne moe utjecati na njegov konaan uspjeh u predmetu. Glazbala se upoznaju na temelju sluanja odgovarajuih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve znaajke zvuka pojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati vie glazbenih primjera: Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluati u cjelini, ali se sluanje u cjelini preporuuje ako to raspoloivo vrijeme doputa. Tada je to aktivno sluanje s aktivnim praenjem glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa. Cjelinu Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje uitelj organizira i ostvaruje potpuno slobodno, vodei rauna samo o njenoj glazbenoj relevantnosti. U ovim aktivnostima vaniji je proces od ishoda. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod uenika se izotravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uinak na uenike. Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluanja i aktivnoga praenja predloenih glazbenih primjera. Uenici sami izvode zakljuke. Temeljna metoda: razgovor (nakon sluanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri sluaju se viekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju na glazbenim primjerima. Ne ue se definicije. Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri stavka (broja) - ve prema raspoloivom vremenu. Verbalne obavijesti svode se na odreenje vrste, na glavne znaajke, glavne skladatelje (informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakon sluanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se sluaju viekratno i u cjelini. Ne ue se verbalne definicije. Napomena za teme iz folklorne glazbe Svi se pojmovi izvode iz sluanja glazbenih primjera po sljedeem naelu: najprije se slua glazbeni primjer, a zatim se - razgovorom - iz glazbe izvode zakljuci. Gdje god i kad god je to mogue, treba se posluiti i video komponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente: obiaje, nonje. Samo se po sebi razumije da e se pjevati pjesme s obraivanih folklornih podruja. Uenici moraju znati prepoznati glazbu prema folklornoj pripadnosti, na glazbenom primjeru opisati znaajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici. Znanje uenika provjeravati iskljuivo uz upotrebu glazbenih primjera!

ZADAE
Uenike treba: E upoznati (metodiki voenim sluanjem) s razliitim glazbenim djelima, E upoznati s osnovnim elementima glazbenoga jezika, E poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, sviranje). S Zadaa pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) uenje pjesme. S Zadaa sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) uenje konkretnoga glazbenog komada. S Zadaa sluanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih glazbenih djela i odlomaka. S Zadaa glazbenoga opismenjivanja je stjecanje samo osnovnih obavijesti o notnom pismu. S Zadaa obradbe glazbenih vrsta i oblika u prvom je redu aktivno sluanje glazbe. Sami su oblici i vrste pritom u drugome planu i verbalno znanje o njima u naelu ne ide dalje od onoga to se moe sluhom otkriti na glazbenom primjeru.

NAPOMENA
Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraju lienom svake napetosti. Ako je to ikako mogue, treba napustiti uobiajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako bi se uionica doivjela kao slobodan prostor u kojem uenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se vie ili manje stilizirano (plesati, koraati). Temeljna metoda rada mora biti razgovor uitelja s uenicima - pa i razgovor izmeu samih uenika. Sve to je vano znati, ui se tu, na samome mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjebanjem (pjevanje, eventualno sviranje), koncentriranim sluanjem glazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnost koja niim ne optereuje uenike. Kod njih treba stvarati dojam kako je dovoljno da budu oputeni da se prepuste djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s uiteljem kao partnerom. Pjesme se ue po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvjebavanje intonacije dura i mola pjevanjem solmizacijom - sve shvaati kao neobveznu igru. Nauene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uitelja ako odgovaraju dobi, glazbenim mogunostima djece i svrsi predmeta. Treba postii lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje, teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju. Skladbe se sluaju postupkom aktivnoga sluanja u kojem uenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene znaajke. Intonacijske i ritamske pojave osvjeuju se na nauenim pjesmama po sluhu - bez ulaenja u teoriju i bez uvjebavanja.
67

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Glazbena kultura

RAZREDNA NASTAVA
Program nastave glazbene kulture, u prva tri razreda osnovne kole, temelji se na glazbenim podrujima pjevanja, sviranja, sluanja glazbe i glazbene kreativnosti. Nastavno podruje pjevanja razvija osjeaj tone intonacije i ritma, glazbeno pamenje i samopouzdanje. Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama bez obvezatnoga zapamivanja teksta. Nastavno podruje sviranja razvija osjeaj ritma, metra, precizne koordinacije i suradnje. Nastavno podruje sluanja glazbe razvija sposobnost slune koncentracije, specifikacije sluha (mogunost prepoznavanja zvukova i boja razliitih glasova i glazbala), analize odsluanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrjednovanja glazbe. Nastavno podruje glazbene kreativnosti izotrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, potie matovitost glazbenoga izraza i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja. Sve kljune pojmove potrebno je rabiti na razini prepoznavanja, a ne njihovoga definiranja i teorijskoga obrazlaganja. Praenje i vrjednovanje nuno je prilagoditi individualnom razvoju glazbenih sposobnosti, nakon utvrenoga inicijalnog stanja na poetku te zavrnoga, na kraju kolske godine. Uenici tijekom prva tri razreda trebaju: E uoiti i sluno razlikovati visinu tona / vii i nii ton/ i trajanje tona /dui i krai ton E sluno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe / tiho, glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano, umjereno, brzo E razvijati intonativne i ritamske sposobnosti E razvijati glazbeno pamenje E prepoznati i sluno razlikovati vokalnu, instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu E prepoznati i sluno razlikovati izvodilaki sastav skladbe / zvuk pojedinanih glazbala na razini prepoznavanja E razvijati glazbeni izriaj E razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnosti E obogaivati emocionalni svijet i izotravati umjetniki senzibilitet E razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritiko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe

1. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: Ljiljana Goran: Semafor; Vera Gerik: Kiica; Hristo Nedjalkov: Jesen; Janez Bitenc: Mlinar Mio; Vladimir Tomerlin: Zdruena slova; Zlatko poljar: Veseljak; Dragutin Basrak: Padaj, padaj snjeiu; Janez Bitenc: Tika-taka; Primo Ramov: Dijete pjeva; Stjepan Mikac: Prvokolci; Makso Pirnik: Zvoni u proljee; Milan Majer: Ale, bale, biri; Josip Kaplan: estitka majici; Josip Kaplan: Zeko plee. Narodne: I, i, i, ja sam mali mi; En ten tini; Tee, tee, bistra voda; Moj dom; Djeja poskoica; Sveti Niko svijetom eta; Spavaj mali Boiu; Djeca i maca; Kad si sretan; Mi smo djeca vesela; Pliva riba; Kako se to radi. Kljuni pojmovi: brojalica, glazbena igra, djeja pjesma (umjetnika, narodna), solopjeva. Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama; percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, visinu tona (vii i nii ton), pratiti smjer kretanja melodije (uzlazno, silazno).

NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15 pjesama.

2. SVIRANJE E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama Kljuni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo. Obrazovna postignua: izvoditi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica. 3. SLUANJE GLAZBE Skladbe: Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa domovino; Ludwig van Beethoven: Ptija tuga; Jean Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeji zbor); Robert Schumann: Divlji jaha (iz Albuma za mlade, op. 68.); Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma za mlade, op.68.); Dmitrij ostakovi: Koranica; Miroslav Mileti: Bubnjar; Modest Petrovi Musorgski: Ples pilia (iz ciklusa Slike s izlobe); Camille Saint-Sans: Pijetao i kokoi (iz ciklusa Karneval ivotinja); Ludwig van Beethoven: Za Elizu
68

Nastavni plan i program za osnovnu kolu (samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); Sergej Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (Klasina), op. 25: 3. stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; Boris Krnic: Medo plee; Bela Bartok: Igra. Narodna: Narodi nam se. Kljuni pojmovi: skladba, pjevanje (pjeva, zbor), sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna. Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno izraajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaki sastav, tempo, dinamiku, ugoaj).

Glazbena kultura Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih znao; Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak uti; Josip Luli: Moj djed; Ukolu je sestrica; Maria Cukierwna: Tramvaj - auto - vlak; Emil Cossetto: Doo, doo, Juro je. Narodne: Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdo mala; Pjevala je ptica kos; Junak Janko; Proljetna pjesma; Ja posijah lan; Jedna vrana gakala; Radujte se narodi; Mi mi je polje popasel; Muzika; Mali ples. Kljuni pojmovi: ton. Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, sluno razlikovati pjesme razliitog tempa i dinamike, percipirati visine i trajanja tonova.

NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini prepoznavanja, prema pojednanim sposobnostima uenika. Po izboru uitelja, a prema raspoloivu vremenu, sluati i upoznati jo pokoju skladbu.

NAPOMENA
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom, govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama E slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, glazbalima kojima uenici raspolau E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom Improvizacija pokretom E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uenika E oponaanje zvukova neposrednog okolia spontanom ili dogovorenom improvizacijom Kljuni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk. Obrazovna postignua: izmiljati male ritamske / melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama i pokretom; obiljeavati pojedine rijei i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uenika. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15 pjesama. 2. SVIRANJE E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama Kljuni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo. Obrazovna postignua: svirati i razlikovati ritam i dobe obraenih bojalica i pjesama. 3. SLUANJE GLAZBE Skladbe: Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa domovino; Robert Schumann: Vojnika koranica (Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka (djeji zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: Stari dubrovaki plesovi; Josip Magdi: Mali zoo (Leptir, Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille SaintSans: Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval ivotinja); Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let (Pria o caru Saltanu); Leopold Mozart: Djeja simfonija (svi stavci, ali pojedinano); Wolfgang Amadeus Mozart: Menuet (3. stavak, Mala nona muzika KV 525); Aram Haaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta Gajane); Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak uti (djeji zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx: Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: Proljee; Johann Strauss: Jelai koranica; Branimir Saka: Instrument arobnjak. Kljuni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent, skladatelj. Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno izraajne sastavnice skladbe (izvodilaki sastav, tempo, dinamika, ugoaj).
69

2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko poljar: Proljetna pjesma; Mario Bogliuni: Snjegovi; Lazarova-Ruml Jerabkova: Ruke; Zlatko Grgoevi: Cin, cin, cin; Zlatko Grgoevi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin: Izgubljeno pile, Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; Josip Kaplan: Pred majinom slikom; Marija Matanovi:

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Glazbena kultura sije, kia e; Cin can cvrgudan; Jednu sem ruu mel; Ftiek veli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kia pada; Raca plava po Dravi; Ode zima. Kljuni pojmovi: domoljubna pjesma. Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati, izvoditi i sluno razlikovati pjesme u razliitom tempu i dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.

NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini prepoznavanja, prema individualnim sposobnostima uenika, te po izboru uitelja. Prema raspoloivom vremenu sluati i upoznati jo pokoju skladbu.

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom, govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama E slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, instrumentima kojima uenici raspolau, E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom Improvizacija meloritamskih cjelina E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predloku Improvizacija pokretom E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uenika E oponaanje zvukova neposrednog okolia spontanom ili dogovorenom improvizacijom Kljuni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske cijeline. Obrazovna postignua: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i pokretom; oponaati zvukove slobodnom improvizacijom.

NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15 pjesama. 2. SVIRANJE E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama Kljuni pojmovi: ritam, dobe. Obrazovna postignua: izvoditi ritam i dobe nauenih pjesama; razlikovati ritam i dobe. 3. SLUANJE GLAZBE Skladbe: Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa domovino; Wolfgang Amadeus Mozart. enja za proljeem (djeji zbor); Wolfgang Amadeus Mozart: Das klinget so herrlich das klinget so schn - zbor sa zvoniima (iz opere arobna frula: Finale 1. ina); Andr-Ernest-Modeste Grtry: Magarac i kukavica (djeji zbor); Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i tamb. ork.); Fortunat Pintari: Duda; Rudolf Matz: Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska; Antonin Dvok: Humoreska; Camille Saint-Sans: Labud (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille SaintSans: Pijanisti (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille Saint-Sans: Slon (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille Saint-Sans: Zavrna koranica (iz ciklusa Karneval ivotinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo horvatsko; Sergej Prokofjev: Pea i vuk; Luigi Boccherini: Menuet; Petar Ilji ajkovski: Ples eerne vile. Kljuni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna pjesma, solopjesma strofnog oblika). Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno izraajne sastavnice skladbe (izvodilaki sastav, tempo, dinamika, ugoaj i glazbeni oblik).

3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: Antun Mihanovi-Josip Runjanin: Lijepa naa domovino; Arsen Dedi: Sretna Nova godina; Branko Starc: Zvonii-i; Nika Njiri: Godinja doba; Rajko Eimovi: Saonice male Sanje; Lovro upanovi: Zapjevajmo slono svi; Branimir Mihaljevi: Zeko i potoi; Marija Matanovi: Proljee u srcu; M. Braja Raan: Moja majka; Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj; Andr-Ernest-Modeste Grtry: Magarac i kukavica; xxxx: Bumbari i pele; Vatroslav Kolander: Jesenska. Narodne: Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; Krii, krii, tiek; Plei, plei poskoi; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to vrijeme godita; U kolu; Na kamen sjela Ljubica; Sunce
70

NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini prepoznavanja, prema pojedinanim sposobnostima uenika, te po izboru uitelja. Prema raspoloivom vremenu, sluanje i upoznavanje jo pokoje skladbe.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama E slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, glazbalima kojima uenici raspolau, E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom E improvizacija meloritamskih cjelina Improvizacija meloritamskih cijelina E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predloku Improvizacija pokretom E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uenika E oponaanje zvukova neposrednog okolia spontanom ili dogovorenom improvizacijom Kljuni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk. Obrazovna postignua: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i pokretom; obiljeavati pojedine rijei i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uenika; oponaati zvukove slobodnom improvizacijom.

Glazbena kultura Kljuni pojmovi: pjesme kao takve. Obrazovna postignua: poznavanje 15 pjesama; lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta; u pjesmama razlikovati melodiju, metar, ritam, tempo, dinamiku. 2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Skladbe: P. I. ajkovski: Zima (djeji zbor); F. Chopin: Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1; J. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru, 1. stavak; M. P. Musorgski: Slike s izlobe (Promenada, Ples pilia Tuilleries); F. Schubert: Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2; F. Mendelssohn: Svadbena koranica op. 61/9 iz glazbe za Shakespeareovu komediju San Ivanjske noi; W. A. Mozart: Mala nona muzika KV 525: Menuet (3. stavak); R. Schumann: Divlji jaha iz Albuma za mlade, op. 68.; A. Vivaldi: 4 godinja doba, Koncert br. 4 u fmolu (Zima) - 2. stavak Largo; G. Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur; B. Bjelinski: Kapljice (djeji zbor); B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1; Sinfonietta za gudae, 3. stavak Perpetuum mobile; B. Kunc: Mlado lie: Draga pria: Tri prizora iz crtanog filma; I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi. Kljuni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignua: poznavanje 5-10 novih skladbi; prepoznavanje skladbi (prema individualnim sposobnostima uenika); znati ime skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmovi izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoakih sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo, dinamiku i slino) - na razini prepoznavanja. 3. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija. Dvodobna, trodobna i etverodobna mjera; jednostavne ritamske pojave (figure). Ritamske i metarske oznake iz nauenih pjesama; temeljne oznake tempa. Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva teoretiziranja; pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uoavanja podudarnosti kretanja melodije s njenim grafikim prikazom. Iz pjevanja pjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu. Upoznavanje pojava bez uvjebavanja. Kljuni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba crtovlje, klju. Obrazovna postignua: pjevanje ljestvice solmizacijom i abecedom; trajanja nota = razina prepoznavanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvoenje jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem, izgovaranjem neutralnim slogom.

PREDMETNA NASTAVA 4. RAZRED

NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: W. A. Mozart: enja za proljeem; F. Schubert: Snivaj, spavaj; S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao; Z. Grgoevi: Sunece zahaja; Gle ide je; R. Rogers: DO, RE, MI; M. Milankovi: Maestral; A. Dedi: Himna zadrugara; J. Kaplan: estitka majici; Mjeseev pjesnik; J. Gotovac: Dom; N. Njiri: Vjetar. uk sedi; Evo san ti doa; Vrbnie nad morem; Dva i dva su etiri; Po kopinom; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; Oj Jelo, Jelice; Tee, tee bistra voda; iro; Farandine moj; Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi pod jasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadila sam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela.

71

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. GLAZBENE IGRE Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uitelja: slobodno ritmiziranje oponaanjem uitelja, slobodno i stilizirano kretanje na sluanu glazbu, sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl. Kljuni pojmovi: 0. Obrazovna postignua: vana je aktivnost; kompetencije su relativne i individualno razliite. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta, u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.

Glazbena kultura

3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i Meimurja

Primjeri za izbor: Cveti mi fijolica; Tica vuga lepo speva; Meimurski lepi deki; Barui; Barica; Polka; arda; Dobar veer dobri ljudi; rote; Zagorski ples; Polegla trava detela; Janki dojahal; Igrajte nam muikai; Grad se beli preko Balatina. Kljuni pojmovi: violina, cimbal, u novije vrijeme i harmonika, solo enski glas, enske pjevake skupine, muke pjevake skupine, vrste pjesama: rugalice, ljubavne, radne, plesne. Obrazovna postignua: poznavanje zvunih, glazbenih karakteristika folklorne glazbe Hrvatskog Zagorja i Meimurja; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

NASTAVNO PODRUJE:
SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME

4. Folklorna glazba Banovine i Like

Primjeri za izbor: Glasnice, Volim eti i kopati; Titrala se lepa Mara; Svadbene pjesme; Pastirska; Oj meni vele udaj se mala; Lik;, Oj odi brate da ga zapivamo; Sva su sela prominila boju; Nema pisme nit ima pivanja; Oj stani mala na opanke moje; Viknu vila s Prologa planine. Kljuni pojmovi: enske skupine a cappella, mukarci (solo), ene (solo), radne pjesme, dijaloke pjesme, pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje, netemperirano pjevanje. Obrazovna postignua: poznavanje zvunih, glazbenih znaajki folklorne glazbe Banovine i Like; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Folklorna glazba* 1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje

Primjeri za izbor: okako kolo; Svatovac; Tri jetrve ito ele; Slavonsko kolo; Kabanica od seksera; Svatovski drme; Samica; Diva Marica ito doela; Kolo iz Duboevice. Kljuni pojmovi: folklorna glazba, gajde, tambura samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella, pjevanje uz ples, slavonsko kolo, okako kolo, bearac, radne pjesme. Obrazovna postignua: poznavanje zvunih, glazbenih znaajki folklorne glazbe Slavonije i Baranje; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

2. Folklorna glazba Podravine i Posavine

Primjeri za izbor: Pa poljka; Sejali smo bauljka; Stara polka; Zbira junak deklice; Drme; Kozatu; Tri djevojke jeam ele; Ples z ropecom; Oj Ivane Ivaniu; Lepi Juro kres nalae; Turopoljski drme; I ovo se klajna zeleni Juraj, kirales; Glasnice; Drme; Volim eti i kopati; Ja posijah repu. Kljuni pojmovi: citura (citra) tamburaki sastav, cimbal, dvojnice gudaki sastavi; grupno (najee ensko) pjevanje. Obrazovna postignua: poznavanje zvunih, glazbenih znaajki folklorne glazbe Podravine i Posavine; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale

Primjeri za izbor: Roene smo u Betini selu; U Betini ponajbolje jesu; Na dobro vam novi dan svanija; Mljetska poskoica; Lino; Svet Ivane o moga Trogira; Cvit mi je u gori; Da si od srebra, da si od zlata; Splitski plesovi; Jematvanski zvuci. Kljuni pojmovi: a cappella pjevanje mukih i enskih skupina, jednostavna melodika malog opsega, netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica, mandoline, poskoica, lino. Obrazovna postignua: poznavanje zvunih, glazbenih znaajki folklorne glazbe dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera

Primjeri za izbor: Potancu; Meni te je majka obeala; Pojila je nevjestica; Labinski tanac; Oj ribare ribariu; Divojka je i od sebe lipa;
* Teme iz folklorne glazbe obrauju se, od 5. razreda nadalje, slobodnim redoslijedom po razredima po naelu zaviajnosti. 72

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Balun; Vidja san je na tacjunu; Potpuhnul je tihi vitar; N. Devi: Istarska suita (Poskoica). Kljuni pojmovi: sopele, mih, urla, ples, aljive pjesme, netemperirano pjevanje, istarski idiom, pjevanje solistiko, u parovima, grupe, dvoglasno. Obrazovna postignua: poznavanje zvunih, glazbenih znaajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Glazbena kultura Mozart: enja za proljeem; F. Schubert: Uspavanka; R. Schumann: Divlji jaha; Radostan seljak; L. van Beethoven: Ptija tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.; xxxx: Ptice se vraaju; J. Haydn: Kaiserquartett, 2. stavak (samo tema); P. I. ajkovski: Slatko sanjarenje; R. Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre(Pjesma Toreadora iz opere Carmen). Kljuni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignua: poznavanje glazbenih primjera; dvodijelna pjesma, reenica, period, trodijelna pjesma - prepoznavanje na konkretnom glazbenom primjeru. Ne ue se definicije.

5. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uitelja i uenika. Kljuni pojmovi: pjesma kao takva. Obrazovna postignua: poznavanje 15 pjesama; lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta. Glazbeni se pojmovi izvode iz znaajki same pjesme (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.). 2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Skladbe: W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavak samo tema); V. ganec: Vehni, vehni fijolica; R. Matz: Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N. Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24; H. VillaLobos: Preludij br. 3; C. M. von Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A. Mozart: Divertimento u D-duru; J. S. Bach: Seljaka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. Kljuni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignua: prepoznavanje skladbi (prema osobnim sposobnostima uenika); znati ime skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio, elegija, humoreska, preludij, nazivi izvoakih sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo, dinamiku i slino - na razini prepoznavanja na konkretnim glazbenim primjerima. TEME

2. Gudaa glazbala
Primjeri: Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N. Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.; Viola: W. A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i orkestar u Es-duruKV 364; Violonelo: C. Saint Sans: Karneval ivotinja: Le cygne (labud); R. Matz: Elegija i humoreska; Kontrabas: C. Saint-Sans: Karneval ivotinja - Slon; Primjer iz jazz glazbe - po volji (npr. Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054). Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaa B. Papandopulo: Sinfonietta za gudae, 1. stavak Intrada i/li 3. stavak Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicato polka; B. Britten: Simple Symphony - 3. stavak: Playful Pizzicato. Kljuni pojmovi: violina, viola, violonelo, kontrabas. Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog gudaega glazbala - na glazbenom primjeru i na slici. Ne ue se definicije.

Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti:

Nastavne teme iz folklorne glazbe! 3. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO Kljuni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznake tempa i dinamike. Obrazovna postignua: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma - na razini prepoznavanja. 4. SLOBODNO, IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU, PLES I SVIRANJE Uitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog nastavnog podruja, vodei rauna o njihovoj glazbenoj vanosti i kvaliteti. Kljuni pojmovi: 0 - vana je aktivnost. Obrazovna postignua: vana je aktivnost; muzikalno izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu, plesa, sviranja; sposobnosti su relativne i individualno razliite.
73

1. Oblikovanje glazbenoga djela

Dvodijelna pjesma, reenica, period, trodijelna pjesma, fraza, motiv. Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na temelju sluanja predloenih glazbenih primjera. Uenici sami izvode zakljuke. Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u cjelini. Primjeri: Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesec sja; G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak uti; W. A.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu IZBORNE TEME Zbog malog broja sati, ali i zbog posebnosti predmeta, u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.

Glazbena kultura odgovarajuih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve znaajke pojedinog pjevakog glasa, potrebno je za svakoga od njih imati vie glazbenih primjera. Primjeri: W. A. Mozart: arobna frula: arija Kraljice noi Der Hlle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris; G. Rossini: Seviljski brija: arija Figara Largo al factotum; G. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma; G. Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome; Trubadur: arija Azucene Stride la vampa; Traviata: arija Germonta Di Provenza il mar il sol; I. Zajc: Nikola ubi Zrinjski: Pjesma Jelene; J. Hatze: Serenada, Majka; B. Bersa: Seh du dan; G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera); I. Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar; B. Bjelinski: Kapljice. Nekoliko primjera pjevaa popularne glazbe. U razgovoru s uenicima odrediti vrstu glasa. Zborske skladbe po izboru. Voditi rauna o kakvoi i primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluati u cjelini, ali se sluanje u cjelini preporua ako to raspoloivo vrijeme doputa. Tada je to aktivno sluanje s aktivnim praenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa dinamike, oblika. Kljuni pojmovi: sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas, zborovi: mjeoviti, muki, enski, djeji. Obrazovna postignua: prepoznavanje pjevakih glasova na glazbenim primjerima.

6. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uitelja i uenika. Kljuni pojmovi: pjesma kao takva. Obrazovna postignua: poznavanje 15 novih pjesama; lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta; iz pjesme se izvode glazbene znaajke (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.). 2. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO Kljuni pojmovi: slobodno - prema nahoenju uitelja. Obrazovna postignua: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma - na razini prepoznavanja. 3. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME

1. Oblikovanje glazbenoga djela

Sloena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama; Rondo. Primjeri: W. A. Mozart: Mala nona muzika KV 525: Menuet (3. stavak); Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u Eduru, op. 13, br. 5; P. I. ajkovski: elkunik: Valcer cvijea; A. Dvok: Slavenski ples, op 72, br. 2; W. A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu Ah vous dirai-je maman, KV 265; N. Paganini: Capriccio u a-molu, op. 1, br. 24.; L. van Beethoven: Za Elizu; Sonata u c-molu, op. 13 - 2. stavak Adagio cantabile; Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che far senza Euridice; I. M. Jarnovi: Koncert za violinu i orkestar u A-duru, 3. stavak (Rondo). Kljuni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; prepoznati oblik na glazbenom primjeru; sloena trodijelna pjesma, tema s varijacijama, rondo - prepoznavanje na konkretnim glazbenim primjerima.

3. Glazbala
a) Glazbala s tipkama Primjeri: Klavir/embalo: J. S. Bach: Das wohltemperierte Klavier, I. sv.: br. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846 (preludij); embalo: J. Ph. Rameau: La Poule (Koko); Orgulje: J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565; G. Faure: Requiem: In paradisum deducant; T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i gudai); Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neto drugo); Harmonika: A. Piazzolla: Adios nonino (ili neto drugo to se nae pri ruci); elesta: P. I. ajkovski: elkunik: Ples eerne vile; B. Bartk: Glazba za gudae, udaraljke i elestu - 1. stavak: nakon zavretka fuge. Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo karakteristini dijelovi. Kljuni pojmovi: klavir (glasovir), embalo, orgulje, harmonika, elesta. Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom primjeru i na slici; ne ue se definicije.

2. Pjevaki glasovi
Vrste pjevakih glasova, vrste zborova. Glasovi se upoznaju na temelju sluanja
74

Nastavni plan i program za osnovnu kolu b) Trzalaka glazbala Primjeri: Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma Zabranjene igre); F. Tarnga: Sjeanje na Alhambru; J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio i/ili, 3. stavak: Allegro gentile; Primjeri iz jazz glazbe po volji i dostupnosti; Rock i pop glazba: od J. Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do Rolling Stonesa - bit e dobro sve gdje se dobro uje gitara; Harfa: P. I. ajkovski: Valcer cvijea iz baleta elkunik - Uvod; Mandolina: W. A. Mozart: Don Giovanni: Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2. ina. Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piu na plou. Kljuni pojmovi: harfa, gitara, mandolina, lutnja. Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumlazbala - na glazbenom primjeru i na slici. Ne ue se definicije.

Glazbena kultura

7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uitelja i uenika. Kljuni pojmovi: pjesma kao takva. Obrazovna postignua: 15-20 novih pjesama; lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje teksta. 2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME

1. Oblikovanje glazbenoga djela

Sonatni oblik Primjeri: W. A. Mozart: Mala nona muzika K. V. 525, I. stavak Allegro; W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K. V. 550, I. stavak Molto allegro; L. van Beethoven: 5. simfonija u c-molu, op. 67, I. stavak Allegro con brio; S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (Klasina), op. 25, I. stavak Allegro. Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim primjerima. Ne ue se definicije. Kljuni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih glazbenih djela: dva do tri primjera na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije; cilj je glazba, oblik je sredstvo; sonatni oblik (ekspozicija, provedba, repriza) - prepoznati na primjeru.

Folklorna glazba (2 teme po izboru)

4. SLOBODNO IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU, PLES I SVIRANJE Uitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme, vodei rauna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. Kljuni pojmovi: 0 - vana je aktivnost. Obrazovna postignua: vana je aktivnost; glazbeno izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu, plesa, sviranja; kompetencije su relativne i individualno razliite. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta, u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.

2. Glazbala
a) Drvena puhaa glazbala Primjeri: Flauta: W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u Dduru (ili G-duru); A. Dvok: Simfonija u e-molu, br. 9 (Iz Novoga svijeta) 1. stavak 3. tema; B. Smetana : Vltava, poetak; J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2. suite u h-molu; C. Debussy: Syrinx - flauta solo Prlude laprs-midi dun faune; S. Prokofjev: Sonata u D-duru, br. 2 op. 94 (bis); N. Rimski-Korsakov: eherezada simfonijska suita op. 35, 2. stavak Pria carevia Kalendera; Mala flauta: G. Bizet: Carmen, Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante; Oboa: B. Bersa: Sunana polja, 2. i 3. tema; V. Lisinski: Veer; P. I. ajkovski: Labue jezero (br. 10, poetak 2. ina,); B. Bjelinski: Koncert za obou i gudae; Engleski rog: A. Dvok: 9. simfonija u e-molu, 2. st.; G. Rossini: Wilhelm Tell - uvertira, trei odsjeak (dobro i za flautu); Joaquin Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak Adagio; Klarinet: W. A. Mozart: Koncert za klarinet i orkestar; C. M. von Weber: Koncert za klarinet i orkestar - u f molu, op. 73 i/ili u Es-duru, op. 74; G. Gershwin: Rapsody in Blue; B. Papandopulo: Kvintet za gudaki kvartet i klarinet - 3.
75

Nastavni plan i program za osnovnu kolu st.; Fagot: P. Dukas: arobnjakov uenik - glavna tema; N. Njiri: Scherzo i tarantela - za fagot i klavir; W. A. Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191; C. M. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75.; P. I. ajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.; I. Stravinski: Posveenje proljea - poetak.; S. Prokofjev: Klasina simfonija u D-duru, op. 25 - 1. st.; Saksafon: M. Ravel: Bolero; A. Haaturjan: Gajane: Ples sa sabljama. Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako ima dosta vremena, neke je (krae) primjere preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piu na plou. Kljuni pojmovi: flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, fagot, saksofon. Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom primjeru i na slici. Ne ue se definicije. b) Limena puhaa glazbala Primjeri: Puhai kao grupa: A. Copland: Fanfare za obinog ovjeka; Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es duru, 1. stavak; G. Verdi: Aida, 2. in Marccia trionfale; M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s izlobe; P. I. ajkovski: Talijanski capriccio; L. Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis; Mala truba: G. F. Hndel: Music for the Roya Fireworks: Uvertira ili La Rejouissance; J. S. Bach: Brandenburki koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Rog: W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru KV 412, 2. stavak Rondo-Allegro; R. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru, op. 11; R. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28.; P. I. ajkovski: 5. simfonija u e-molu, 2. st.; Trombon: W. A. Mozart: Tuba mirum, Rekvijem; M. Ravel: Bolero; R. Wagner: Preludij 3. inu opere Lohengrin; S. ulek: Vox Gabrieli (trombon); Tuba: I. Josipovi: Tuba ludens; Musorgski-Ravel: Slike s izlobe, Bydlo; I. Stravinski: Petruka, 4. slika Seljak s medvjedom; B. Britten: The Young Persons Guide to the Orchestra (Vodi kroz orkestar za mlade), op 4. Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piu na plou. Kljuni pojmovi: truba, rog, trombon, tuba. Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom primjeru i na slici. Ne ue se definicije.
76

Glazbena kultura c) Udaraljke Primjeri: Timpani: R. Strauss: Also sprach Zaratustra, simfonijska pjesma, op. 30.; Veliki bubanj: G. Rossini: Seviljski brija: arija don Basilija La calunnia e un venticello; Mali bubanj: M. Ravel: Bolro; I. Kuljeri: Koncert za marimbu i orkestar; A. Markovi: Ugoaj za marimbu i orkestar; Kastanjete: G. Bizet: Carmen, 2. in: Chanson Amoureuse ce nest pas une raison; P. I. ajkovski: panjolski ples iz baleta Labue jezero; Tamtam (gong): M. P. Musorgski: No na pustoj gori; D. otakovi: 8. simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka); Ksilofon: C. Saint Sans: Karneval ivotinja: Fosili; Zvona: P. I. ajkovski: Sveana uvertira 1812, op. 49 - zavretak; M. P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa; G. Puccini: Tosca - 1. in, zavretak scene u crkvi; H. Berlioz: Fantastina simfonija, 5. st.; Zvonii: W. A. Mozart: arobna frula, finale 1. ina Das klinget so herrlich das klinget so schn: Arija Papagena: Ein Mdchen oder Weibchen wnscht Papageno sich. Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako ima dosta vremena, neke je (krae) primjere preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piu na plou. Kljuni pojmovi: timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, inele, gong, trokuti, marimba(fon), vibrafon, zvona, zvonii, ksilofon, kastanjete, woodblocks). Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom primjeru i na slici. Ne ue se definicije.

3. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra

Sonata, suita, koncert, simfonija, simfonijska pjesma Primjeri: L. van Beethoven: Sonata u c-molu (Patetina), op. 13, br. 8, 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata) 1. st.; F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op. 35, 3. stavak Marche funebre; J. S. Bach: Air, 2. stavak iz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak iz 2. suite u h-molu, BWV 1067; E. Grieg: Peer Gynt: 1. suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma Solveige; L. van Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5, op. 67, 1. stavak: Allegro con brio; W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto allegro; S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25 (Klasina) 3. stavak: Gavota; J. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka; P. I. ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op. 23, 1. st.; B. Bersa: Sunana polja - simfonijska pjesma; B. Smetana: Vltava - simfonijska pjesma; Paul Dukas: arobnjakov uenik - simfonijska pjesma. Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u cjelini. Ne ue se definicije.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Kljuni pojmovi: skladbe kao takve. Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu - na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; znati slobodno odrediti vrstu: sonata, suita, koncert, simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma, programna glazba - prema konkretnom glazbenom primjeru.

Glazbena kultura Bepo: arija Floramye iz 2. ina; J. Strauss: Mein Herr Marquise arija Adele iz 2. ina operete imi; J. Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. ina operete Orfej u podzemnom svijetu; A. Ll. Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna; I dont know how to love him; A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet); L. Delibes: Coppelia (Valcer); I. Stravinski: Ruski ples (Petruka); P. I. ajkovski: Valcer cvijea (elkunik); A. Haaturjan: Ples sa sabljama (Gajane); K. Baranovi: Licitarsko srce; F. Lhotka: avo u selu. Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluati viekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamivanja. Kljuni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignua: poznavati temeljne znaajke konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira, inovi, slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvoai /orkestar, glumci-pjevai/, karakter, glavni skladatelji.); poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi)na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim rijeima odrediti vrstu: opera, opereta, musical, balet; cilj je glazba.

Folklorna glazba (2 teme po izboru)

3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALATVO, RAUNALO (MIDI-oprema) - po izboru Uitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodei rauna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. Kljuni pojmovi: prema nahoenju uitelja i konkretnim mogunostima. Obrazovna postignua: vana je aktivnost; obrazovna postignua prema konkretnim mogunostima, dakle, sasvim relativna. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta, u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.

2. Vokalno-instrumentalne vrste
Oratorij i kantata Primjeri: G. F. Hndel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is Born, He Shall Feed His Flock; C. Orff: Carmina Burana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach: Seljaka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluati viekratno, u cjelini radi upoznavanja i zapamivanja. Kljuni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi. Obrazovna postignua: poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim rijeima odrediti vrstu: oratorij, kantata.

8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uitelja i uenika. Kljuni pojmovi: pjesma kao takva. Obrazovna postignua: lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje teksta. 2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME

3. Popularna glazba
Popularna glazba Slobodan izbor uitelja i uenika. Tema se odreuje i obrauje potpuno slobodno uz velik angaman uenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuci donose razgovorom nakon aktivnog sluanja glazbe. Kljuni pojmovi: rhythm and blues, country, western, rock and roll, soul, pop, hard rock, punk rock, heavy metal, acid rock, jazz rock, punk rock, hip - hop, rap, grunge, new age, etnoglazba, narodna glazba itd. slobodni odabir primjera prema afinitetima uitelja i uenika. Obrazovna postignua: slobodno i kompetentno raspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova

1. Glazbeno-scenske vrste
Opera, opereta, musical, balet Primjeri: W. A. Mozart: Arija Kraljice noi Der Hlle Rache(arobna frula); G. Puccini: Nessun dorma, arija Kalafa iz opere Turandot; V. Lisinski: Zorko moja, arija Porina iz opere Porin; G. Bize: Habanera, arija Carmen iz istoimene opere; G. Rossini: Largo al factotum, arija Figara iz opere Seviljski brija; G. Gershwin: Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess; J. Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrno kolo); V. Lisinski: Porin - uvertira; I. Zajc: Nikola ubi Zrinjski: - U boj, u boj; J. Bock-J. Stein: Gusla na krovu: If I Were a Rich Man; I. Tijardovi: Mala Floramye: tropjev jor
77

Nastavni plan i program za osnovnu kolu osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim, marketinkim i masmedijskim aspektima.

Glazbena kultura Kljuni pojmovi: sonata, simfonija, gudaki kvartet, W. A. Mozart; J. Haydn, L. van Beethoven (verbalna informacija). Obrazovna postignua: znati odrediti razdoblje; pamtiti predstavnike. d) Glazba romantizma Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma. Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatno upotrijebiti primjere koje se ve ranije slualo. Kljuni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma (verbalna informacija). Obrazovna postignua: znati odrediti razdoblje; imenovati nekoliko predstavnika; V. Lisinski, hrvatska nacionalna opera. e) Glazba 20. stoljea Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Kljuni pojmovi: atonalnost, karakteristini zvuni sklopovi. Obrazovna postignua: osnovna informacija o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaajkama; moi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru. f) Jazz Tema se obrauje po naelu: aktivno sluanje glazbe s glazbenim zadatcima, a zatim razgovor o odsluanome. Na temelju razgovora uenici donose zakljuke. Posluiti se primjerima iz jazz glazbe po volji. Glazba amerikih Crnaca, podvrste jazza, improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Poznati izvoai. Kljuni pojmovi: jazz, improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Obrazovna postignua: zvuno prepoznavanje jazza i njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i idioma; moi opisati znaajke jazza na slunom primjeru. 3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALATVO, RAUNALO (MIDI-oprema) - po izboru Uitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme, vodei rauna o njihovoj glazbenoj vanosti i kvaliteti. Kljuni pojmovi: 0 - u sreditu je panje aktivnost. Obrazovna postignua: prema nahoenju uitelja i konkretnim mogunostima. IZBORNI SADRAJI Zbog malog broja sati, izborni se sadraji ne predviaju.

4. Glazbala
Elektronika glazbala Elektronike orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektroniki klavir (glasovir), elektrina gitara. Glazbala se upoznaju na temelju sluanja odgovarajuih glazbenih primjera. Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Konkretni primjeri po izboru i dostupnosti. Bit e korisno eksperimentiranje s pravim glazbalima: vlastitima ili s onima u razredu (elektroniki klavir, sintesajzer). Kljuni pojmovi: elektronike orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektroniki klavir (glasovir), elektrina gitara. Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom primjeru i na slici; ne ue se definicije.

5. Glazbeno stilska razdoblja

a) Glazba do srednjeg vijeka Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba trubadura. Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Nije potrebno da ih uenici pamte. Kljuni pojmovi: Gregorijanski koral, glazba trubadura (verbalna informacija). Obrazovna postignua: odrediti razdoblje srednjega vijeka; osnovna informacija o pojavi srednjovjekovne glazbe. b) Glazba renesanse i baroka Vokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J. S. Bach. Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ve ranije sluali. Kljuni pojmovi: vokalna polifonija, misa, opera, polifonija, fuga, J. S. Bach (verbalna informacija). Obrazovna postignua: Odrediti razdoblje; osnovne informacije o glazbenim vrstama i polifonom glazbenom idiomu. c) Glazba u Bekoj klasici Sonata, simfonija, gudaki kvartet; W. A. Mozart; J. Haydn; L. van Beethoven. Sadraj se obrauje verbalno-informativno; glazbeni primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija; obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ve ranije sluali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno sluanje.
78

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Strani jezici

STRANI JEZICI
UVOD
Ovaj dokument sadri nastavne programe za osnovnu kolu za engleski, njemaki, francuski i talijanski jezik, i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8. razreda).1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za pojedini jezik.2 Dok HNOS obuhvaa sveukupnost nastavnih ciljeva, sadraja i standarda pouavanja, nastavni programi za strane jezike izdvajaju sadraje, tj. odgojno-obrazovna postignua te nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodne nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom pristupu nastavi stranih jezika, sadrajno rastereenje prethodnih programa, uvoenje novih sadraja (npr. strategije uenja, interkulturalne kompetencije) te prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno povezivanje. Obradba predvienih sadraja u skladu s metodikim pristupom usmjerenosti na uenika pretpostavlja primjenu standarda pouavanja, metodikih i drugih uputa sadranih u HNOS-u. Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proirena elementima sociokulturne, interkulturalne te italake/knjievne kompetencije. Istodobno, u skladu s potrebama drutva nastava stranih jezika, osim jezinih, mora nuno razvijati i vjetine komuniciranja, timskoga rada te osposobljavati uenika za rjeavanje problema. Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u sredite nastavnoga procesa stavlja uenike i njihov kognitivnoafektivno-socijalni razvoj primjenjujui nastavne metode usmjerene na uenike. Obiljeje je tih metoda poticanje uenika na razmiljanje i kognitivno organiziranje sadraja te kreiranje situacija u kojima uenik moe primijeniti postojee znanje. Takav pristup nastavi, obogaen razvijanjem strategija uenja osposobljava uenika za cjeloivotno uenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu uenja i pouavanja na kojoj se temelji HNOS. Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom na kognitivne sposobnosti djece vano je razlikovati rano uenje stranih jezika u prva tri ili etiri razreda osnovne kole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6. razreda, te tree razdoblje u 7. i 8. razredu. Ovisno o dobi uenika razlikovat e se naini ostvarenja ciljeva nastave stranih jezika i primjena naela nastave, tj. ostvarenje standarda pouavanja. Uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima osnovne kole temelji se na multisenzornom (vidnom, slunom, dodirnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa spoznajnim, uvstvenim i motorikim svojstvima uenika. Rano uenje stranih jezika teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. U toj dobi vano je razviti osjetljivost djece za drugi jezini sustav i olakati im daljnje uenje stranih jezika. Za razliku od ranoga uenja stranoga jezika, nastava se u viim razredima osnovne kole postupno usmjerava na kognitivno uenje. Jezine se strukture objanjavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvoenje metajezika. U tom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju.

SVRHA I OBILJEJA NASTAVE STRANIH JEZIKA

Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na globalne promjene u suvremenom drutvu, koje zahtijevaju jezine i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost za rjeavanje problema i sl. Gledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih razmjera, znanje stranih jezika jedna je od kljunih kompetencija koje pojedinac treba stei kako bi poboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja kao i u sve dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti, omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje informacija, koritenje izvora znanja i dr. U zemljama lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju za viejezinost graana Europe, a to podrazumijeva da bi se tijekom obveznog obrazovanja svakom ueniku u EU trebalo omoguiti uenje barem dvaju stranih jezika.
1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uenika koje s uenjem prvoga stranoga jezika zapoinju u 1. razredu, a uenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za uenike koji su uenje prvoga stranoga jezika zapoeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugoga stranoga jezika. 2 Vidi pod http://www.mzos.hr 79

CILJEVI I ZADAE
Obrazovni ciljevi i zadae

Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluanja i razumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnog izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i govornoj produkciji, sposobnost itanja i razumijevanja rijei, reenica i kraih tekstova, kao i sposobnost primjene

Nastavni plan i program za osnovnu kolu pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijei, reenica i kraih poruka. Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi rauna o tome da je sluanje i itanje proces dekodiranja i razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumjeti primjenom postojeeg znanja, konteksta i pomou strategija za razumijevanje. Isto tako, polazite pri obradbi gramatike istraivako je uenje koje predstavlja taktiku voenja uenika prema samostalnom uoavanju analogija i jezinih pravilnosti. Uenik induktivnim putem samostalno otkriva jezine zakonitosti i sam dolazi do gramatikih pravila, bez suvine uporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda koraka u kojima uenici najprije prepoznaju i sakupljaju nove gramatike strukture, potom ih razvrstavaju te ih naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. Uenik, potaknut na razmiljanje i kreativno rjeavanje problema, primjenjujui steeno tako sam stvara novo znanje. Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem sociokulturne i interkulturalne kompetencije. Uenik se kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na kognitivnom, afektivnom i socijalnom planu. Pri odreenju razina jezine kompetencije koje bi uenici trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete su u obzir smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike.3 Uenici bi nakon osam godina uenja prvoga stranoga jezika trebali dosegnuti razinu A2 - temeljni stupanj: E razumjeti izolirane reenice i esto rabljene rijei s podruja od neposrednog osobnog interesa E komunicirati u jednostavnim i uobiajenim situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima E jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja, neposrednu okolinu te sadraje s podruja zadovoljavanja neposrednih potreba.4 U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda) predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine A2 (temeljni stupanj). To znai da uenici mogu: E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruje E uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim, svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima E vrlo jednostavno opisati podruja koja ih osobno zanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okruja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.

Strani jezici Odgojni ciljevi i zadae Odgojni ciljevi i zadae u nastavi stranoga jezika znae sustavno senzibiliziranje i motiviranje uenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijem, tj. razvijanje razumijevanja strane kulture pridonosei istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle, na svakoj razini uenike treba upoznavati s kulturom i civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom zemljom. Kod uenika se razvija svijest o mnogojezinosti i viejezinosti te meukulturalnim slinostima i razlikama. Uenike se potie na samostalno uenje i usvajanje uspjenih strategija uenja i sluenja znanjem pripremajui ih za cjeloivotno obrazovanje. Na taj nain se razvijaju navike skupnog i suradnikog uenja kao i sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignua te mogunost objektivne usporedbe s postignuima drugih.

NAPOMENA
1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa za strani jezik nije obvezujui. Vano je da se predloene teme obrade. Pojedina cjelina moe sadravati vei ili manji broj tema. Pojedine se teme ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe ciklikoga proirivanja leksika i struktura. 2. Broj leksikih jedinica koje e uenici aktivno rabiti, kao i onih koje e usvojiti samo na razini razumijevanja, odreen je priblino za svaku godinu u odjeljku Leksika podruja. Udbenici za uenje jezika i izvorni materijali za pojedini razred sadravat e radi autentinosti teksta vie leksikih jedinica od navedenoga broja. Dovoljno je da ih uenici razumiju u kontekstu. 3. Isto se tako u udbenicima i izvornim tekstovima radi autentinosti iskaza mogu nai neke gramatike strukture koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za odreenu godinu uenja jezika. Te oblike nije potrebno obraivati u nastavi. Uenici e ih prepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivno upotrebljavati. 4. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema uenicima zanimljiva i za njih relevantna. U protivnome uitelji mogu u dogovoru s uenicima odabrati neku drugu temu. Za obradbu tih tema predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih sati. 5. Metodike upute za uitelje i nain provjere i vrjednovanja znanja, vjetina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u. Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih pisanih radova tijekom kolske godine treba uskladiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja uenika. 6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se nalaze u HNOS-u.

3 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005. 4 Usp. isti izvor, str. 24. 80

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Engleski jezik

ENGLESKI JEZIK
UVOD
Engleski se jezik kao materinski jezik ili slubeni jezik govori u velikom broju zemalja, protee se kroz razliite kulture i danas slui kao glavni jezik komunikacije u cijelome svijetu. Znanje engleskoga jezika od velike je vanosti za obrazovanje, za putovanja u inozemstvo i za uspostavljanje drutvenih i poslovnih meunarodnih dodira i veza. Zato uenje engleskog jezika ve u osnovnoj koli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i jezinih umijea potrebnih za meunarodnu komunikaciju i pripremanje uenika za rastue meunarodno trite rada. Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja informatike i komunikacijske tehnologije. Osim toga, uenjem engleskoga jezika uenici upoznaju zemlje engleskoga govornoga podruja te sloenost i viestrukost razliitih kultura koje se njime slue. Nastava engleskoga jezika u osnovnoj koli priprema uenike za nastavak obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru, a primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome procesu poticat e i odrati pozitivan stav i motivaciju za njegovo uenje tijekom cjelokupnog obrazovanja. 4. Razredni jezik - razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traenje doputenja Kljune strukture i izriaji: Sit down! Stand up! Go...! Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close! Can I go out, please? Boje - imenovanje osnovnih boja, opisivanje predmeta, bojenje po diktatu Kljune strukture i izriaji: What colour is it? - It's white/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue! kolski pribor - imenovanje osnovnoga kolskog pribora Kljune strukture i izriaji: This is my pencil/book/pen. Moja uionica - imenovanje nekih predmeta i dijelova uionica, pozivanje na aktivnost Kljune strukture i izriaji: Open/Close the door. This is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing! Doruak - imenovanje jela i pia za doruak Kljune strukture i izriaji: What s for breakfast? I like/dont like milk/bread and butter. Blagdani - Boi i Uskrs - estitanje, pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice Kljune strukture i izriaji: Merry Christmas; Santa Claus/Father Christmas. Happy New Year. Happy Easter. Easter eggs...

5.

6.

7.

8.

Engleski kao prvi strani jezik

1. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ponaanje, oslovljavanje Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. What's your name? I'm... How are you today?- Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you... 2. Ja i moji prijatelji - predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi, estitanje roendana, pjevanje prigodne pjesmice Kljune strukture i izriaji: Whats your name? Im...Who is this? This is my friend. How old are you? Im 6/7. Happy birthday to you! Ja i moja obitelj - predstavljanje lanova ue obitelji Kljune strukture i izriaji: This is my family. Who is this? - This is my mum/dad/sister/brother.

9.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prigodne recitacije i pjesmice, prikladna djela djeje knjievnosti, kulturno-civilizacijske teme i dr. Izrauju se tematski panoi, posteri i dr. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno obraanje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor, predmeti u uionici), pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja, aktivnosti u razredu (razumijevanje najeih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje nekih osnovnih jela i pia (doruak), roendani, blagdani (Boi, Uskrs, Nova godina). Do kraja 1. godine uenja u 1. razredu osnovne kole
81

3.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksikih jedinica, a razumjeti oko 130 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 1. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini Zamjenice E osobne zamjenice: I, you, he, she, it E pokazna zamjenica: this Imenice E jednina imenica (a boy, a girl...) E mnoina imenica (boys, girls...) Pridjevi E posvojni pridjevi: my, your E opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball. Upitne rijei E upitne rijei: what, how, where Brojevi E glavni brojevi od 1do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi (in, on, under, up, down...) Prilozi E neki prilozi vremena (today...) Reenice E jednostavne izjavne reenice Na razini prepoznavanja E zapovijedi u sklopu tematskih podruja E prezent glagola to be i to have i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini E osobne zamjenice: we, they E upitne reenice s upitnom rijeju how many E inverzne upitne reenice JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje dobi, svojine, koliine, imenovanje predmeta i osoba, opis predmeta i osoba, potvrivanje i nijekanje, osnovni obrasci uljudnog ponaanja: molbe i zahvale, estitanje blagdana i roendana.

Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vezana i za odgoj i socijalizaciju, primjerice, pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, prva kitica pjesme We wish you a Merry Christmas, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu biti pjevane. Na satu se preporua obraditi ili proitati dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog sadraja E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei i kraih reenica E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuujui i jazz chants i rap E elementarno opisivanje slikovnoga predloka E sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3 kratke reenice) E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezinih funkcija E odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja ITANJE E pamenje pismovne slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno itanje u skupini ili pojedinano PISANJE E preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema grafijskomu i likovnomu predloku (u 2. polugoditu) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje
82

Nastavni plan i program za osnovnu kolu tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.). Kulturolokim sadrajima pristupa se kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uenja i sluenja znanjem, koritenje vizualnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja, uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, postupni razvoj samostalnog i suradnikog uenja i svijesti o vlastitom napretku. 7.

Engleski jezik Glavni dnevni obroci - usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najea jela/pia, izraavanje osobnih stavova prema jelu i piu Kljune strukture i izriaji: I have... for breakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don't like coffee. Moje tijelo - opisivanje osoba, opisivanje radnje koju trenutno inimo Kljune strukture i izriaji: He's got brown hair/big hands/a small nose/blue eyes... He's drawing/ jumping/eating ... Odjea - imenovanje odjee koju djeca te dobi najee nose Kljune strukture i izriaji: What are you wearing? Ann is wearing jeans, a T- shirt ...

8.

9.

2. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Pozdravi i oslovljavanje - pozdravljanje pri dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good morning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs /Miss White. What's your name? I'm... How are you today? I'm fine, thank you./OK. And you? 2. Moja obitelj - predstavljanje lanova svoje ue i ire obitelji, izraavanje svojine Kljune strukture i izriaji: my, your, his, her; This is my mum/dad/brother/uncle/aunt. I've got/I have... You've got/You have... S/he's got/S/he has... Boje - opisivanje predmeta Kljune strukture i izriaji: What colour is your/her/his pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown. Moje igrake - ponavljanje i proirivanje naziva za igrake, opisivanje svojih igraaka, globalno razumijevanje pojma jedan i vie Kljune strukture i izriaji: I have/ have got three balls/dolls. How many...? My plane is blue/big. The teddy is in the box. kolski pribor - ponavljanje i proirivanje naziva za kolske predmete, odnos predmeta u prostoru Kljune strukture i izriaji: in, on, under, behind, in front of. Your pencil is on the desk. Kuni ljubimci - usvajanje naziva za kune ljubimce, opisivanje kunih ljubimaca Kljune strukture i izriaji: I have got a pet/a dog/a cat. Have you got a pet? Yes, I have./No, I haven't. What is it?It's a dog. My dog is small/big/black/ brown.

10. Blagdani - usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane, estitanje i pjevanje prigodnih pjesama, izricanje nekih tipinih radnji vezanih uz blagdane, razumijevanje krae prie po slikama Kljune strukture i izriaji: Christmas tree/presents /cards/carols, Father Christmas, Easter bunny/ eggs... Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! - We Wish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns ... Happy Halloween! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i prema interesima uenika, prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.

3.

4.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Susreti (pozdravljanje pri susretu i opratanju, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje ue i ire obitelji), brojevi (od 1 do 20), boje, kola (kolski pribor i aktivnosti u koli), kuni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i pia), moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova ljudskoga tijela), odjea (nazivi za najee odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiaji (Halloween, Boi, Nova godina, Uskrs). Do kraja 2. razreda osnovne kole uenici bi trebali aktivno rabiti oko 180 leksikih jedinica, a na razini prepoznavanja i mehanikog usvajanja do 250 (pjesmice, recitacije i brojalice). Planira se aktivno usvajanje i koritenje 5 - 6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
83

5.

6.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 2. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini i 3. lice mnoine E izraavanje svianja/nesvianja: I like/don't like E traenje doputenja pomou glagola can Zamjenice E osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they E pokazna zamjenica: this Imenice E jednina / mnoina imenica (prema tematskim podrujima) lan E neodreeni lan a/an i odreeni lan the (globalna uporaba) Pridjevi E posvojni pridjevi: my, your, his, her, their E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20; pitanje za broj s How many ... Prijedlozi E prijedlozi: in, on, under, behind, in front of Upitne rijei E upitne rijei: who, what, how, where Reenice E jednostavne izjavne reenice Na razini prepoznavanja E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini (1. i 2. lice glagola) E imperativ 2. lice jednine i mnoine - izraavanje zapovijedi i u sklopu tematskih podruja (razredni govor) E izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematska podruja, jednina i 3. lice mnoine) E osobne zamjenice: we, you E inverzne upitne reenice JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini, osnovni obrasci uljudnoga ponaanja, predstavljanje sebe i drugih, imenovanje predmeta, osoba, pojava, opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opisivanje kunih ljubimaca, izraavanje koliine/broja, izraavanje svojine, imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pia, izraavanje osobnog stava i osjeaja, estitanje blagdana i roendana, izraavanje odnosa u prostoru, opisivanje radnje koju trenutno inimo, izraavanje molbe i naredbe, pozivanje na igru.
84

Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja, kao npr.: predstavljanje, tipina imena i prezimena, pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i obiaji vezani uz blagdane, hrana. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane, jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri priu. Obraditi barem jednu tradicionalnu djeju priu ili bajku.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.) E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi) E postupno privikavanje uenika na globalno razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunomu uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei i kraih reenica E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje, ukljuujui i rap E imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta i radnji E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezinih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja E sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sudjelovanje u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku

Nastavni plan i program za osnovnu kolu ITANJE E sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama E glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane, u skupini ili pojedinano PISANJE E sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijei ili kraih reenica prema uzorku E prepoznavanje i koritenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, w, q) E dopunjavanje u govoru usvojenih rijei slovima koja nedostaju E dopunjavanje reenica rijeima koje nedostaju prema uzorku E pisanje estitki za blagdane prema uzorku E pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeju, prema uzorku INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiaji i sl.). Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Postupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje vidnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik), postupno ovladavanje tehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih, jednostavnih projekata, uoavanje uloge ilustracija kao pomonog sredstva za razumijevanje sadraja teksta, postupni razvoj samostalnog i suradnikog uenja, svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio). 2.

Engleski jezik Moj dom - imenovanje razliitih vrsta stanovanja, opis sobe, stana, doma, dijelova pokustva, postavljanje pitanja vezano uz stanovanje Kljune strukture i izriaji:There is a desk in my room. My home is a big house. /My home is a small flat. I live in a flat. There are three chairs in the kitchen. There is a hall in my house. Are there bunk beds in your room? - No, there arent. Where do you live?- I live in a house. Odjea i obua - imenovanje i opisivanje odjee i obue, izraavanje ukusa/svianja i nesvianja Kljune strukture i izriaji:Tom is wearing a T-shirt. What are you wearing? What colour is your T-shirt? The shoes are too big. I like/don't like my jeans/sweatshirt ... She likes/doesnt like hats. Domae i divlje ivotinje - imenovanje i opisivanje ivotinja Kljune strukture i izriaji: The pig has four legs / one tail. The dog is black/ small/ strong. The rabbit can run fast /jump high. U uionici - imenovanje predmeta u uionici, izraavanje odnosa u prostoru, postavljanje pitanja za broj Kljune strukture i izriaji: I am in the classroom. My English teacher is... There is a chair... There are 10 boys in the playground. How many pupils are there? In/on/under/in front of/ behind. Vrijeme - mm izricanje kronolokoga vremena: dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci; izricanje atmosferskoga vremena Kljune strukture i izriaji:When do you go to school? What time do you play tennis?- On Saturday/ At 4 oclock. What time is it? - It is five oclock./ It is half past five. What month is it? - It is May. What season is it?- It is summer. It is cloudy, rainy, sunny. Slobodno vrijeme i port - imenovanje portova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno vrijeme, izricanje posjedovanja Kljune strukture i izriaji:I am playing football. /She is playing the violin. He can run./She can ride a bike. Can you/she... I have got a ball. She has got a bike. kolski praznici i kako ih provodimo opisivanje aktivnosti tijekom odmora u razliitim godinjim dobima Kljune strukture i izriaji: It is summer. They are making a sand castle on the beach. It is winter. We are making a snowman. Have a nice holiday!

3.

4.

5.

6.

7.

3. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja, moji prijatelji i obitelj - davanje osnovnih podataka o sebi, prijateljima i uoj i iroj obitelji Kljune strukture i izriaji: This is... My name /Her name is... She is 9. She has got long hair. He is tall /short. He can ride a bike... He likes football. His birthday is in June.
85

8.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 9. Obroci - imenovanje obroka i nekih vrsta hrane i pia Kljune strukture i izriaji: I have breakfast at 8 in the morning. I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghetti for breakfast/lunch. I like tea. I dont like juice.

Engleski jezik don't like - S/he doesn't like) razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz pomo imperativa Zamjenice E osobne zamjenice E pokazna zamjenica: this E upitne zamjenice: who, where, whose, what, how many Imenice E razlikovanje jednine i mnoine - There is / There are E razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoine imenica te nekih nepravilnih mnoina lan E neodreeni lan a /an E odreeni lan the Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata E posvojni pridjevi my, your, his, her, their Brojevi E glavni brojevi 1-100 Prijedlozi E neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at) Prilozi E neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right, there, here) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: SVO - I like pizza. E kratke izjavne reenice s glagolom can: I can ride a bike. E jednostavne upitne reenice s upitnom rjeju who E postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your ball? Na razini prepoznavanja E present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast. E pitanja u present simple - Do you like...? Does he like...? E pitanja s glagolom can - Can you ride a bike? E simple past - da bi se omoguilo njegovo spontano koritenje pri prianju i itanju pria E posvojni pridjevi u mnoini - our, your E neke prilone oznake vremena (a long time ago, once upon a time)
E

10. Blagdani - estitanje blagdana i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice - prema kalendaru, navoenje nekih tipinih aktivnosti, pisanje estitke, pozivnica Kljune strukture i izriaji: Happy Halloween! Come to my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas! Happy New Year! Christmas tree, candles. Happy Easter! Easter bunny, Easter eggs. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima uenika prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ponaanje, oslovljavanje, imenovanje, predstavljanje i opis prijatelja i lanova ire obitelji, imenovanje i opis predmeta (kolski pribor, kolski prostor, odnosi u prostoru), brojevi od 1 do 100, blagdani i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i naredbe, izvravanje radnji), kronoloko vrijeme (dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci), atmosferske prilike, dijelovi ljudskoga tijela, jelo i pie (obroci), voe i povre, imenovanje i opis odjee i obue, neke portske aktivnosti i igre. Do kraja 3. razreda osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 260, a razumjeti oko 350 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 3. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola be i have/have got E izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous glagola za opis aktivnosti E izraavanje svianja i nesvianja (I like - s/he likes; I
86

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje dobi, imenovanje predmeta i osoba, opisivanje predmeta i osoba, potvrivanje i nijekanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, osnovni obrasci uljudnog ponaanja, izraavanje ukusa i stava prema neemu, izricanje radnji, izraavanje molbi, koliina, naredbi, izraavanje onoga to znamo i ne znamo raditi, estitanje blagdana.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja kao npr.: pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, portske aktivnosti i igre. Neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna neka sadri priu. Obraditi jednu tradicionalnu djeju priu ili bajku.
E E

Engleski jezik prepriavanje nekog slijeda dogaaja verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezinih funkcija postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igri uloga

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog sadraja E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni zapisi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvunom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, kraih reenica, brojalica i pjesmica (ukljuujui rap i jazz chants) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih modela E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskog jezika u rijeima E smiljanje i produkcija kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E opisivanje slikovnoga predloka E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji E povezivanje elemenata prie pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E iznoenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku od obraenih tema
87

ITANJE E pamenje pismovne slike rijei i kraih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno itanje u skupini ili pojedinano E razumijevanje jednostavnih kraih tekstova o poznatim sadrajima E glasno itanje jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji sadre poznate strukture i rjenik PISANJE E preslikavanje izdvojenih rijei i kraih reenica prema pismovnom i likovnom predloku E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E nadopunjavanje kratkog teksta rijeima (prema modelu) E povezivanje izmijeanih dijelova kratkog teksta u logiku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeju, prema modelu) E pisanje estitki za blagdane prema predloku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja E uoavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim poetnim slovom) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiaji, obroci, prometna sredstva i sl.). Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje vidnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik), koritenje ilustracija kao pomonog sredstva za razumijevanje sadraja teksta i konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei, uoavanje naela abecednog strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koritenje popisa rijei npr. u udbeniku, upoznavanje naina strukturiranja slikovnih rjenika i sluenje njima kao pomonim sredstvom za traenje znaenja rijei i naina pisanja odreene rijei, uvianje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranog jezika, koritenje najjednostavnijih mogunosti novih medija u funkciji uenja stranog jezika uz pomo uitelja, predstavljanja rezultata skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnog i suradnikog uenja, razvijanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio). 4.

Engleski jezik U gradu / na selu - prometna sredstva, mjesta u gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uenje o ponaanju u prometu - prelazak preko ceste, usvajanje izraza za naine putovanja, davanje svoje adrese / adrese kole Kljune strukture i izriaji: My place/village/town is small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house is..., Our car is...; There is a church near my home. Cross the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on foot. Praznici - ponavljanje i proirivanje izraza vezanih uz godinja doba, mjesece i vremenske prilike, gdje provodimo praznike Kljune strukture i izriaji: in the country / at the seaside / go diving He's swimming... What's the weather like in summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih obroka i proirivanje rjenika za nazive jela, voa i povra, nabavljanje hrane: trgovine, supermarket, cijene, izrada popisa namirnica za kupovinu Kljune strukture i izriaji: How many apples ...? I've got an apple /two apples. I go to the supermarket/shop every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread, milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop opens /closes at... Odjea - ponavljanje i proirivanje naziva za odjeu, opisivanje odjee Kljune strukture i izriaji: What are you wearing? Im wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat... Moje tijelo i uvanje zdravlja - ponavljanje i proirivanje naziva za dijelove tijela i osjeaje, opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja, razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela Kljune strukture i izriaji: Im scared. Foot/feet; Whats the matter with you? Ive got a toothache/ a cold. Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every day. Do exercises every morning. ivotinje - ponavljanje i proirivanje naziva za domae i divlje ivotinje, opisivanje njihovih dijelova tijela, glasanje ivotinja Kljune strukture i izriaji: mouse - mice; Birds can fly. A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The neigbours dog barks at the cat.

5.

6.

4. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje lanova ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina lanova obitelji i prijatelja, zanimanja Kljune strukture i izriaji: This is my dad/ mum. He's kind. She's pretty. Hes a vet/sailor. /Shes a lawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? My uncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny. He is taller than John. 2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz temu Kljune strukture i izriaji: I play computer games every day. Who do you play/walk/go...with? When do you watch TV? How often...? How many hours a week...? U koli - aktivnosti u koli, razredu, kolski predmeti, raspored sati, izraavanje odnosa u prostoru, razumijevanje i izraavanje molbe, doputenja, zapovijedi Kljune strukture i izriaji: in, on, in front of, behind, under, between, at school/ at home, do the homework, There is /there are...What is she doing? - She's reading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrow your pen? Yes, you can./No, you can't. 9.

7.

8.

3.

10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiaja (Halloween karneval) Kljune strukture i izriaji: Halloween - go trick or treating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding, crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Easter eggs/basket/bunny.

88

Nastavni plan i program za osnovnu kolu IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prie, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

Engleski jezik lan E neodreeni lan i odreeni lan uz imenice Pridjevi E posvojni pridjevi E opisni pridjevi Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between Prilozi E prilozi i prilone oznake mjesta i vremena (here, over there, always, every day, every week, now) Upitne rijei E raspitivanje o mjestu uz pomo where E postavljanje pitanja s how many Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 Na razini prepoznavanja E simple past tense E uporaba glagola must za izraavanje naredbi E present perfect simple za izraavanje rezultata neke radnje (Have you finished/copied...?) E phrasal verbs E stupnjevanje pridjeva E neodreeni lan a/an i odreeni lan - globalno usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje lanova ire obitelji i prijatelja; izraavanje srodnosti / pripadnosti, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja i nesvianja, imenovanje najeih zanimanja, dnevnih obroka i namirnica i izraavanje svojega miljenja u vezi s tim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, godinjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih prilika, odjee, dijelova ljudskoga tijela, osjeaja i zdravstvenih tegoba, ivotinja i dijelova njihova tijela, kolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uz kolu; davanje i traenje informacija o mjestima u gradu davanje svoje adrese ili adrese kole; postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, how many i izraavanje koliine; prepriavanje nekoga slijeda dogaaja, izraavanje molbe i zapovijedi; estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UK i u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika, nain stanovanja, kupovanja ivenih namirnica, vanije graevine u mjestu, osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (zemljopisna obiljeja i sl.). Djeja knjievnost: obraditi nekoliko tradicionalnih pukih
89

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Predstavljanje lanova ire obitelji i prijatelja; izraavanje srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine, najea zanimanja, kolski predmeti u 4. razredu, kolske aktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometna sredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naini putovanja, aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj, prijatelji, odjea, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godinja doba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevni obroci, hrana i pie, najee voe i povre, zdravlje i zdravstvene tegobe, domae i divlje ivotinje, blagdani. Do kraja 4. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 380 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne objanjavaju eksplicitno ve se usvajaju globalno u sklopu predloenih tematskih jedinica. Na kraju 4. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice izjavni, upitni i nijeni oblik) E izricanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - izjavni, upitni i nijeni oblik) E razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz pomo imperativa E izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomo glagola can Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which E pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be (There is/are) E pokazne zamjenice / pridjevi this i that Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine vezanih uz tematska podruja E izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva (Saxon genitive)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u predstavljanju prie te ponuditi uenicima najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priom ili jednu kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati.

Engleski jezik samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim situacijama sudjelovanje u kraim dramatizacijama

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kratkih i jednostavnih naredbi E sposobnost povezivanja vidnog i zvunoga jezinog sadraja E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika E sposobnost razumijevanja sporijeg i paljivo artikuliranoga govora s duljim stankama za asimiliranje znaenja E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica, pjesmica i brojalica vezanih za predloene jezine sadraje i situacije E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija E povezivanje elemenata prie slikovnicama ili slikovnim karticama i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka E sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz predloene jezine sadraje E iznoenje rezultata skupnog ili pojedinanog rada npr. postera na neku od obraenih tema E sposobnost prepriavanja kraih tekstova ili slijeda dogaaja E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezinih funkcija E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
90

ITANJE E pamenje pismovne slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei E sposobnost itanja reenica i dijaloga nakon odsluanih zvunih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i itanja reenica i kratkih, jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja kratkih i jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reenine intonacije PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanje reenica/kratkih tekstova koji su prethodno obraeni E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju E pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeanih dijelova kratkog teksta u logiku cjelinu E pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno usvojenih sadraja E pisanje rijei, reenica i vrlo kratkih tekstova prema zvunom modelu - diktat INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, nekim tehnikama uenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst; koritenje vizualnih elemenata pri memoriranju jezinih sadraja, ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, popisa rijei u udbeniku i dvojezinih rjenika, mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika; voenje vlastitoga

Nastavni plan i program za osnovnu kolu rjenika/usustavljivanje rijei po tematskim podrujima; predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog rada; samostalno zakljuivanje; razvoj samostalnoga i suradnikog uenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima, svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika; postupno preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak. 5.

Engleski jezik Izraavanje vremena - sati, dijelovi dana, godinja doba, mjeseci u godini, izricanje vremena, glavni brojevi 1 - 1000, itanje osnovnih raunskih operacija i telefonskih brojeva Kljune strukture i izriaji: Whats the time? Its 5 oclock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/ morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at midnight/ noon/ 2 oclock What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six? Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje, opisivanje svojega mjesta/grada /domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja - atmosferske prilike, obiaji, kultura, ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz biljke i ivotinje - opisivanje mjesta, pojava, ivotinja Kljune strukture i izriaji: I go to school every day. The capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most famous square in London. A squirrel is smaller than a rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The longest river in the world is the Nile. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty... a story - stories, a box - boxes. Zdravlje i kako ga sauvati - ponavljanje i proirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o zdravoj prehrani i zdravome nainu ivota, usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, bavljenje portom / tjelesnim aktivnostima, higijena, kod lijenika, najee tegobe Kljune strukture i izriaji: breakfast, brunch, lunch, dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? I wouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk, walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I've got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose. I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a tooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps the doctor away. Blagdani - obiaji vezani uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, proslava Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween Kljune strukture i izriaji: carol singers, a pantomime, Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be my Valentine!

5. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, njihove tjelesne i karakterne osobine, ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za zanimanja Kljune strukture i izriaji: My name is.../I am 10. I am from... I've got a small/big family. I live with my mother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/ a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer. What would you like to be? I've got many friends. I've got/ He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at..., He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got blond hair and blue eyes; to be/ have/ have got. 2. Dom i oko njega Opisivanje doma/kue/stana, soba, pokustva te prostora izvan i oko njega - vrta, ulice, prometa Kljune strukture i izriaji: My/Her/His house/flat is small/big. There is a hall, a living room... There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front of, behind. to uimo u koli - nastavni predmeti u 5. razredu osnovne kole, raspored sati, ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi, engleska abeceda, slovkanje rijei Kljune strukture i izriaji: What is your favourite/least favourite subject? When do you have English/maths...? On Mondays, Can you spell your name? be good/bad at/be best in; I like/don't like geography/science...My sister is writing her homework now. Have you finished the exercise? Kako provodimo slobodno vrijeme imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova, hobija Kljune strukture i izriaji: How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like...swimming. I play badminton on Mondays and Wednesdays. When did you start collecting stamps? I go skating/skiing in winter.

6.

7.

3.

8.

4.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uenika, kao na primjer neka pria, bajka, pjesma, strip i sl.

91

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Engleski jezik izricanje prole svrene radnje (past simple - uporaba nekoliko najuestalijih glagola) Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? Because...) E uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are) E uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that Imenice E izraavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon genitive) E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine vezanih uz tematska podruja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes) lan E neodreeni lan a / an Pridjevi E izraavanje pripadanja uz pomo posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) E stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i stupnjevanje pridjeva good i bad Prilozi E prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today, yesterday, now, usually, always, sometimes) Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of, next to) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 1000 E redni brojevi od 1 do 1000
E

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA lanovi ue i ire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne kole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000, redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raunske operacije, nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda, tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjea prema prigodi i godinjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje, boje, unutranjost i okruenje doma (kue/stana), mjesto stanovanja /grad/drava/domovina, odnosi u prostoru, godinja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana, sati, biljke i ivotinje, voe, povre i hrana u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme, izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbala, blagdani. Do kraja 5. godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko 660 leksikih jedinica. Pri obradbi novog leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Budui da je uenicima ovo peta godina uenja engleskoga jezika, gramatika se objanjava eksplicitno (present simple i present continuous za izraavanje sadanjosti te past simple za izraavanje prolosti). Iako se gramatika objanjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to ne znai uenje gramatikih paradigmi i pravila uporabe navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje. Uenike je neophodno gramatiki osvjeivati, ali ih pritom valja i rastereivati, a to se postie primjenom razliitih kreativnih metoda i naina rada. S druge strane, present perfect simple za izraavanje rezultata neke radnje ne objanjava se eksplicitno ve se takve jezine strukture globalno usvajaju u sklopu predloenih tematskih jedinica. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) E razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present simple / present continuous) E izraavanje zapovjedi i molbi imperativom E izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can E izraavanje elja za budunost uz pomo glagola would
92

Na razini prepoznavanja
E E E

izraavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) phrasal verbs znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama / udbenicima trebaju se rabiti opeprihvaeni simboli fonetske abecede) globalna uporaba odreenoga lana the

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: imenovanje i predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne kole, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje i opis zanimanja, biljaka i ivotinja, odjee koju nosimo u odreenim prilikama i godinjim dobima, imenovanje kolskih predmeta, itanje osnovnih raunskih operacija, nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje, opisivanje naina provoenja slobodnoga vremena, svojega doma (kue/stana), njegove unutranjosti i onoga to ga okruuje, svojega mjesta/grada/drave/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja, snalaenje u prostoru/na ulici, izraavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu atmosfersko i kronoloko vrijeme, prepriavanje dogaaja iz prolosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja; sudjelovanje u dijalogu, estitanje blagdana, upoznavanje s obiajima uz proslavu nekih specifinih blagdana i roendana. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva i ponaanje u prometu, portske aktivnosti i igre, neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije slikovnice s nepoznatom priom i najmanje jednu kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati.
E

Engleski jezik povezivanje elemenata prie pomou slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanoga rada npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema prepriavanje slijeda dogaaja verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezinih funkcija sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima

E E

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E razumijevanje i uzvraanje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog sadraja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika E razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije poznate tematike E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene jezine sadraje i situacije E slovkanje rijei (spelling) E sposobnost koritenja jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
93

ITANJE E prepoznavanje i itanje fonetskih simbola E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei E sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraega teksta nakon odsluanih zvunih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reenine intonacije PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje reenica/kratkih tekstova tematike i rjenika koji su prethodno obraeni, estitka za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja jednostavnih reenica E sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i to rade E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraih reenica E odgovaranje na pitanja E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u smislenu cjelinu E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu prethodno usvojenih sadraja E pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova prema zvunomu modelu - diktat. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: stvaranje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za

Nastavni plan i program za osnovnu kolu razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja; koritenje vidnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja, ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, popisa rijei u udbeniku i dvojezinih rjenika, mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika, raunala, elektronike pote i interneta u uenju stranoga jezika; voenje vlastitoga rjenika; usustavljivanje rijei po tematskim podrujima; uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija; prikaz rezultata pojedinanog i skupnoga rada; razvoj samostalnoga i suradnikoga uenja, svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika; samostalno zakljuivanje. 4.

Engleski jezik Knjievnost, likovna i glazbena umjetnost usvajanje rjenika vezanoga uz temu Kljune strukture i izriaji: good/better/the best, bad/worse/the worst, much-many/more/the most, This is the best painting I have ever seen. I like reading fables/novels/comics. I don't like listening to operas. Zemlje engleskoga govornog podruja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland - upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba Kljune strukture i izriaji: He was a famous doctor/ writer/ composer., She played tennis last weekend. We went home after school yesterday, but she didn't. When did they arrive in London?, 1 - 100 (cardinal and ordinal numbers), a hundred - two hundred, one thousand - four thousand, on July 15, on Monday, at school, in May, at five o' clock, in the afternoon..., He won his 3rd gold medal in swimming. Slobodno vrijeme - usvajanje rijei i izraza vezanih uz slobodno vrijeme, medije, port, putovanja, pomo u kui, prepriavanje svojih doivljaja i iskustava, prianje o planovima i namjerama Kljune strukture i izriaji: Have you finished your work?, I've done my homework., Then you can send SMS messages to your friends. Last summer I went to....with my friends. can/may: May I go out? - No, you may not. Can we surf the Internet now? - No, you can't. I like playing football. I'm going to play football tomorrow. She is going to visit her friends. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih obiaja, pjesama, jela, igara, plesova naroda engleskoga govornog podruja Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

5.

6.

6. RAZRED esta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja, moja obitelj i prijatelji - ponavljanje i proirivanje rjenika - opisivanje osobina i izgled ljudi, izricanje svakodnevnih radnji i obveza, izricanje prave sadanjosti Kljune strukture i izriaji: to be, have/have got, must/have to, curly/straight hair, big eyes/nose, clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy ... We must do our homework. I always/ sometimes/ never go to bed at 10 p.m. I usually read in bed but today I'm watching a film. 2. Moj dom - ponavljanje i proirivanje rjenika, opisivanje doma - prostorije, namjetaj, ulica, trgovine, mjesta u gradu, razgovor o prednostima ivota u gradu i na selu Kljune strukture i izriaji: there is/ there are, share the room with... In my room there is/are... This is my room, not hers. I like living in the city/in my village. The air is clean/fresh/polluted... There are tall buildings, trams, museums, theatres... There are fields, meadows, woods ... Home, sweet home. There's no place like home. Nae zdravlje i okoli - razgovaranje o zdravoj hrani, ivotu i okoliu, usvajanje rjenika vezanog uz ekologiju i osvjeivanje potrebe za zatitom okolia Kljune strukture i izriaji: We must protect the environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic bottles. In ten years we'll have no water. Are there any flowers? - No, there aren't any. /Yes, there are some. How much money/sugar/tea...? How many apples/cars/people...?
94

7.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uenika, kao na primjer prie ili se pripremaju tematski panoi i projekti. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

3.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Obitelj i prijatelji, karakterne osobine i izgled osoba; mjesto stanovanja: dom, grad, zaviaj, svakodnevne obveze u kui i koli, zdrava hrana, zdravo tijelo, zagaenje i zatita okolia, budui dogaaji, mediji, port, putovanja, likovna i glazbena umjetnost i knjievna djela, kronoloko i atmosfersko vrijeme, odjea, kultura i

Nastavni plan i program za osnovnu kolu civilizacija zemalja engleskoga govornog podruja i znamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskoga govornoga podruja, proslava blagdana, obiaji, pjesme, tipina blagdanska jela i sl. Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno rabiti oko 780, a na razini razumijevanja do 880 leksikih jedinica. Predvia se aktivno usvajanje oko 10 novih leksikih jedinica po satu obradbe novoga gradiva. Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema tematskim sadrajima i interesima uenika. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila i konteksta. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Na kraju 6. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E glagoli to have/have got i to be; struktura there is /are E present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E present simple u odnosu na present continuous E phrasal verbs E planirana budua radnja uz pomo going to future (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E simple future za predvianje buduih radnji E traenje doputenja uz pomo glagola can i may (upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izricanje obveze uz pomo must / have to E simple future za predvianje buduih radnji E izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih i nepravilnih glagola E would za izricanje elje Zamjenice E posvojne zamjenice (mine, yours...) E ponavljanje osobnih zamjenica Imenice E tvorba mnoine imenica E brojive i nebrojive imenice E neodreena koliina uz pomo some, any, much, many E razlika izmeu How much? i How many?- brojive i nebrojive imenice E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea. Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (kratki, dugi i nepravilni pridjevi good, bad, many, much, little, far) E posvojni pridjevi (my, your...) Prijedlozi E prijedlozi mjesta i vremena Prilozi E prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici E prilozi i prilone oznake vremena Brojevi E glavni i redni brojevi od 1 do 1000
95

Engleski jezik Na razini prepoznavanja E present perfect simple za izricanja rezultata radnje JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: prianje o sebi i drugima, obitelji i prijateljima, opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba, opisivanje predmeta i situacija, usporeivanje predmeta i osoba, postavljanje pitanja, snalaenje u prostoru i vremenu, opisivanje svojega doma, grada ili mjesta, uljudno ponaanje, izricanje sklonosti i potreba, izraavanje stava, prepriavanje prolih dogaaja, izricanje radnji koje se upravo dogaaju, onih koje se ponavljaju, koje su upravo zavrile i buduih radnji, traenje i davanje informacija, opisivanje kronolokoga i atmosferskoga vremena, odjee, upoznavanje kulture i civilizacije, znamenitih osoba i tipinih blagdanskih jela zemalja engleskoga govornog podruja i usporeivanje s Hrvatskom, estitanje blagdana, roendana i sl., pisanje estitki, poruka i pisama. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim obiajima, pjesme, igre, dnevne obveze vrnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme, odijevanje, stanovanje, informacije o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama, izletitima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz podruja knjievnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim obiajima vezanim uz svakodnevni ivot. Djeja knjievnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje dvije ilustrirane kratke prie od kojih jedna moe biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E razumijevanje paljivo artikuliranoga govora E razumijevanje i izvravanje uputa i naredbi E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja E razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika E reproduciranje reenine intonacije E reproduciranje zvunih modela E spelling (izgovor slova abecede) E pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih modela E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jezinih funkcija E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada E sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz predloene jezine sadraje E postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja ITANJE E sposobnost razumijevanja pisanih uputa E sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon odsluanoga zvunog uzorka E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika E svladavanje reenine intonacije E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon itanja teksta PISANJE E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadraja E uoavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova abecede E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih pisama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i rada, kolovanja
96
E E

Engleski jezik popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih tekstova u smislenu cjelinu samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno obraenih sadraja ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon to su sadraji uvjebani samostalno i zajedniko osmiljavanje tekstova i grafikih rjeenja za razredni pano

E E

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, uporaba vizualnih elemenata u svrhu pamenja jezinih sadraja, udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, novih medija u uenju stranog jezika; voenje vlastitoga rjenika, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka, primjena tehnika zapamivanja, predstavljanja rezultata pojedinanoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikoga uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.

7. RAZRED sedma godina uenja

CJELINE I TEME 1. ivot mladih i njihovi problemi - razgovaranje o problemima mladih u suvremenom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o ivotu i problemima u razredu i koli Kljune strukture i izriaji: My son never talks to me. My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I had a car accident. I didn't get hurt. We didn't pay attention to... They lived/flew/went/had/bought... I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. Who opened the door? Who did you see? What happened three days ago? What did you do? She is more beautiful than her friend. This is the worst excuse I have ever heard.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 2. Svakidanjica - ponavljanje i proirivanje rjenika na temu zdravoga ivota, stanovanja, poslova, zanimanja, razgovaranje o ugroenim biljnim i ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu, prijedlozi kako pomoi ugroenim vrstama te kako ouvati planet Zemlju Kljune strukture i izriaji: who, which, that. He was a writer who spent the whole life in a small village. It is an animal that lives in the desert. Endangered species live all over the world. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia. What can we do to protect them? Where do they live? In forests/seas/lakes/deserts... Slobodno vrijeme i kako ga provodimo razgovaranje o televizijskom programu, odlasku u kino, vrstama filmova, poznatim glumcima/redateljima, vrstama glazbe, portovima, itanju knjiga i knjievnosti Kljune strukture i izriaji: Can/be able to. I can see the waves crashing on the beach. We'll be able to talk to people from other planets. I could sing but I couldn't play a musical instrument. My favourite film is.../I saw it last week... I often listen to classical music. Mark Twain's novels are very good but I prefer reading about Harry Potter's adventures.Girl's room, girls' room, children's room, boy boys, house - houses, piano - pianos, baby - babies, goose geese. Doivljaji i mata - prianje o vlastitim doivljajima i pustolovinama i o likovima iz mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili romana za djecu i omladinu Kljune strukture i izriaji: They bought themselves some ice-cream. She is looking at herself in the mirror. Tourists will stay in hotels on the moon. Some people won't like the moon. We are going to travel by rocket in the future. It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was watching television when she heard a loud crash. While I was cooking, my friend was watching TV. Zemlje engleskoga govornog podruja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog podruja i usporedba s Hrvatskom, putovanja snalaenje u nepoznatom gradu/stranom svijetu Kljune strukture i izriaji: Since/for. I have known him for 3 years. I have known him since 2001. Already/yet. She has already finished her homework. I haven't finished yet. Man - men, foot - feet, fish - fish(es). The USA, the Sava, the Adriatic Sea. Anybody, something, nowhere. Excuse me, can you tell me the way to .../How can I get to... - Take the 77 bus.../Turn left at the traffic lights ... 6.

Engleski jezik Blagdani - obiljeavanje Boia i Uskrsa radom na prigodnim tekstovima i pjesmama, usporeivanje raznih obiaja vezanih uz proslavu Nove godine Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

3.

IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uenika prie ili pripremaju tematski panoi, posteri, projekti, kao na primjer o ugroenim biljnim i/ili ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj/svijetu, glazba/filmovi/knjige koje volim. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima. Preporuuje se uporaba izvornih tekstova na engleskom jeziku primjerena jezinoj kompetenciji uenika.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, opis osoba, razgovor o problemima mladih u suvremenom svijetu i o sukobu generacija, o zdravom nainu ivota, stanovanju, zanimanjima i poslovima, ekoloke teme o ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i zagaenju okolia i kako pomoi, razgovor o slobodnom vremenu - odlasku u kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu i literaturi, prepriavanje i razgovor o vlastitim doivljajima, traenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta, upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba s Hrvatskom, blagdani i proslave. Do kraja 7. godine uenja u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksikih jedinica, a razumjeti oko 1100 leksikih jedinica. Ne bi trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai i provjerava situacijski bez mehanikog zapamivanja paradigmi i pravila. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E present continuous - potvrdni, upitni i nijeni oblik, za izricanje sadanjosti i budunosti E present simple - potvrdni, upitni i nijeni oblik E razlikovanje uporabe present simple/continuous E past simple pravilnih i nepravilnih glagola E trajanje radnje u prolosti - past continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
97

4.

5.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu razlikovanje uporabe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom E budua radnja i predvianje izraeno sa simple future E planovi u budunosti - going to future E radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadanjosti i prolosti E uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje sposobnosti u sadanjosti, prolosti i budunosti E uporaba modalnoga glagola would Zamjenice E pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) E neodreene zamjenice (anybody, something, nowhere) E povratne zamjenice (myself, yourself, itd.) E odnosne zamjenice (who, that, which, whose, where) Imenice E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica pravilne i nepravilne mnoine E glagolske imenice E proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E posvojni genitiv u jednini i mnoini lan E uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E proirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima nepravilnoga stupnjevanja Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma, godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa, telefonskih brojeva i sl. Reenica E subjektna i objektna pitanja s who i what Na razini prepoznavanja E odnosne reenice
E

Engleski jezik tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika, nain stanovanja, kupovanje namirnica. Uenici upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruja, velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne spomenike, pojedine dijelove zemalja i obiaje ljudi. Kroz tematske jedinice susreu se sa znaajnim osobama, osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruja, te s njihovim knjievnim djelima i likovima. Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke prie, autorske basne ili bajke i sl. U sedmoj godini uenja uenike potiemo da proitaju najmanje jednu neto dulju pripovijetku ili krai roman tematski i jezino primjeren njihovoj dobi.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i naredbi E sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stii do odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu E sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog sadraja E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E razumijevanje izjavnih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustikih modela E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija E davanje uputa kako stii do odreenoga mjesta u mjestu/gradu E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
98

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih kultura: predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, izraavanje srodnosti/pripadnosti, problema mladog narataja, problema vezanih uz odnos s roditeljima, meu vrnjacima u razredu i u ivotu, izraavanje miljenja, gledita i zamisli o ouvanju okolia, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriavanje vlastitih doivljaja iz prolosti, planovi za budunost, predvianja u budunosti, razmiljanje o sadanjosti, prolosti i budunosti, davanje savjeta, razumijevanje uputa kako stii na odreeno mjesto, estitanje blagdana. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; uljudno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Engleski jezik
E

E E

povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada (postera, teksta ili sl.) sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje, prepriavanje slijeda dogaaja sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenoga teksta sposobnost prepriavanja osobnih doivljaja verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jezinih funkcija sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga

E E E

samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon uvjebanih sadraja samostalna i zajednika izradba tematskih postera samostalno pisanje voenih sastavaka stvaralako pisanje - pisanje voenih sastavaka i pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uenika na stvaralako pisanje

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.) Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, koritenje vizualnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.), poticanje uenika na koritenje strategija uenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mind maps), voenje vlastitoga rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija, koritenje novih medija u uenju stranoga jezika, razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.), primjena tehnika zapamivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), predstavljanja rezultata pojedinanoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.

ITANJE E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa E sposobnost itanja pripovjednih tekstova i dijaloga nakon sluanja uzorka E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika E svladavanje reenine intonacije E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku PISANJE E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova abecede E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje diktata E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih pisama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu ivljenja i rada, kolovanja E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon proitanoga teksta E nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno obraenih sadraja E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadraja
99

8. RAZRED osma godina uenja

CJELINE I TEME 1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi mladih, razgovaranje o neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na portskim priredbama, ulici, nasilje meu kolskom djecom, problemi vezani uz odnos meu naratajima, odabir zanimanja i traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika Kljune strukture i izriaji: You should talk to your parents about the problem. I'm going to study at the university. I'll help you carry the bag. Quick-quickly.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 2. Mladi i njihovi interesi - provoenje slobodnog vremena (mediji, glazba, itanje, kuni ljubimci, port) razgovaranje o izgledu i modi, o ljubavi i zaljubljivanju Kljune strukture i izriaji: She has already seen that comedy. She was at the theatre yesterday. People leave their pets in the street, don't they? You must take care of your pet. She's as tall as her brother. Today's fashion is much nicer than... My/mine,etc. This book is mine. Sugar/ tea/coffee/money/information/advice/news. Putovanja - planiranje putovanja, snalaenje u stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju, pisanje kratkog pisma ili razglednice, Hrvatska kao turistiko odredite Kljune strukture i izriaji: It says in the brochure that... I'm leaving tomorrow. The train leaves at two oclock. While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did you spend your winter holidays?We went to Greece. Croatia has got the most beautiful coast in the world. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, internet, mobitel Kljune strukture i izriaji: The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. Many people die of starvation in Africa. In 10 years computers will be used in all schools. My parents always tell me not to leave the light on. Zemlje engleskog govornog podruja (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija) i Hrvatska - zemljopisna obiljeja, dogaaji iz povijesti, kultura i civilizacija, obrazovanje Kljune strukture i izriaji: London is the capital of England/the UK. He likes coffee but he doesn't like tea. Drinking tea is not so popular among young people in the UK. Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporedba obiaja s naim obiajima u Hrvatskoj Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura i uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

Engleski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj, prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi vezani uz posao, traenje zaposlenja), svakidanjica (zdravlje, stanovanje, skrb o mladima, zatita od zaraznih bolesti), slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje, port), putovanja (turizam, rad turistike agencije, planiranje putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko snalaenje u stranoj zemlji i s tim u vezi vanost engleskoga kao svjetskoga jezika), svijet u kojem ivimo/problemi suvremenoga ovjeanstva (siromatvo, glad, ekoloki problemi...), teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr. ukljuivanje Hrvatske u EU), blagdani. Do kraja 8. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 1300 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400. Planira se uvoenje 12 - 14 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim temama, posebice iz podruja kulture i civilizacije. Treba poveati broj izvornih tekstova. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se uvodi i uvjebava i na komunikacijskim uzorcima, cikliki se ponavlja i utvruje, a metajezik se koristi u sklopu struktura propisanih programom. Gramatike strukture usporeuju se sa slinima u hrvatskom jeziku. Na kraju 8. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E present simple/present continuous/present perfect - tvorba, oblici, uporaba i razlikovanje uporabe E past simple/continuous - tvorba, oblici, uporaba E simple future/going to future/present simple/present continuous za izricanje budue radnje E modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i oblicima (can/could, be able to, may/might, must/have to, ought to, shall/should, will/would) E can s glagolima percepcije E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /future/simple past) tvorba, oblici, uporaba Zamjenice E osobne zamjenice (u nominativu i objektnom padeu) E odnosne zamjenice (who, which, that, whose, whom) E posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim pridjevima - oblik i razlike E povratne zamjenice E neodreene zamjenice Imenice E ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoine imenica i proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama
100

3.

4.

5.

6.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uenika prie ili pripremaju tematski panoi ili projekti kao na primjer o modi, AIDSu, nasilju meu djecom, kada bih mogao zaeljeti 3 elje... Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima. Uenike treba poticati na itanje izvornih tekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihove jezine kompetencije.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu lan E proirivanje znanja o uporabi/isputanju lanova ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih pojmova Pridjevi E posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu na posvojne zamjenice E stupnjevanje pridjeva (proiriti komparativom jednakosti: as tall as) E razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi, tvorbi i mjestu u reenici

Engleski jezik praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica. Uenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga govornog podruja, velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske jedinice stjeu znanja o znaajnim osobama, osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruja, te o njihovim knjievnim djelima i likovima. Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Obraujemo i tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadraja. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke prie, jedna od kojih moe biti autorska basna ili bajka, ili se umjesto nje ita igrokaz, kraa drama i sl. Bilo bi dobro da uenici proitaju najmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman za djecu i mlade.

Prilozi
prilozi naina - tvorba i uporaba prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u reenici E odnosni prilog where Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma, godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa, telefonskih brojeva i sl. Reenica E question tags -tvorba i uporaba E upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u glavnoj reenici u present tenses E neupravne molbe/zapovijedi E redoslijed rijei u reenici (SVO) E subjektna i objektna pitanja Na razini prepoznavanja E kondicionalne reenice - prvi i drugi tip E vremenske reenice
E E

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E razumijevanje izriaja i rijei koji su bitni uenicima E razumijevanje informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima, poput promidbenih poruka, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl. E razumijevanje kraih i jednostavnijih osobnih pisama E razumijevanje i izvravanje uputa i kraih i jednostavnijih naredbi E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja E raspoznavanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E razumijevanje paljivo artikuliranoga govora sa stankama za asimiliranje znaenja E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih sadraja E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada na projektu u sklopu obraenih tema E sposobnost prepriavanja tekstova/slijeda dogaaja u sklopu obraenih tema E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
101

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu naratajima, o vanosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama, o blagdanskim obiajima, o elementima kulture i civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga govornog podruja i usporedba s Hrvatskom, o razlikama, prednostima i nedostatcima ivota na selu/u gradu, o nainu koritenja slobodnoga vremena, o svojim interesima i hobijima i ponaanju mladih u svezi s tim, o oekivanjima i planovima za budunost, prepriavanje osobnih doivljaja i iskustava, raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja, izvjee o putovanju, snalaenje u stranoj zemlji kao turist, izraavanje stavova o ekolokim problemima i ugroenim vrstama, izraavanje molba, zahtijeva, zahvala, elja, slaganja i neslaganja, obveza i dunosti. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i

Nastavni plan i program za osnovnu kolu u sklopu jednostavnijih jezinih funkcija sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja sudjelovanje u kraim dijalozima u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente sudjelovanje u dramatizacijama

Engleski jezik dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. (being/savoir etre) na ovom stupnju jo ne oekuje. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, voenje vlastitoga rjenika/usustavljivanje rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih), samostalno zakljuivanje, razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinanoga i skupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.

ITANJE E pamenje pismovne slike rijei i reenica u sklopu obraenih sadraja E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei E sposobnost itanja reenica, dijaloga i tekstova u sklopu obraenih sadraja E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova o poznatim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reenine intonacije E itanje fonetskih simbola PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanje reenica/kraih tekstova koji su prethodno obraeni E pisanje estitki za blagdane, poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu prethodno usvojenih sadraja E pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjenika i struktura INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se uenike potaknulo na uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama. Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i razgovor o iskustvima u svezi s tim). Proiruju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao nainu ivota u zajednici odreenoga jezika, upoznaju se kulturna dostignua poput knjievnih djela, likovnih, umjetnikih djela, te elementi drutveno-kulturalnog konteksta. Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na razini vjetina potrebnih za ponaanje u odreenom drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire)
102

Engleski kao drugi strani jezik

4. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Susreti i pozdravi pozdravljanje, predstavljanje i oslovljavanje odraslih i vrnjaka, identificiranje osoba i predmeta Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good morning. Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you... I'm... My name is... This is... What's her/his name? Who is this? - This is John. What is this? This is a book. 2. Ja i moja obitelj - usvajanje naziva i predstavljanje lanova ue obitelji, opisivanje njihovih osobina, izricanje osjeaja Kljune strukture i izriaji: This is my mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl. She has got a brother. I'm happy/tired/scared... Moj dom i oko njega - opisivanje stana/kue/sobe, izraavanje vlasnitva, pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz pomo prijedloga, opisivanje bliega okolia (vrt, trgovina, ulica) Kljune strukture i izriaji: This is my room. It is small/tidy. John's room is... my, your, his, her room ... in, on, under. There is/are. There is a park in my street.

3.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. U uionici - usvajanje razrednoga govora naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje pitanja o stvarima u razredu Kljune strukture i izriaji: Sit down! Read! Write! Listen! Copy! Come here/to the board! ... S/he is reading. Is s/he writing? - Yes, s/he is. Where is the book? Who is reading? What is s/he doing? Sandy's pencil Moje tijelo - usvajanje naziva za dijelove ljudskoga tijela i njihovo opisivanje, brojevi od 1 do 20, razumijevanje uputa, savjeta Kljune strukture i izriaji: S/he 's got a big nose... Brush your teeth! Wash your hands! One mouth, two hands... ten fingers... How many boys are there...? An arm - arms, a foot - feet. Ja i moji prijatelji - opisivanje osobe, izricanje dobi/pitanje za dob Kljune strukture i izriaji: How old are you? - I am 10. My best friend is 10 years old. S/he is clever/short S/he is nice/kind. I play basketball. S/he plays football Moja odjea - usvajanje naziva za odjeu i boje, opisivanje odjee Kljune strukture i izriaji: What colour is...? What are you wearing today? I'm wearing a yellow dress/ blue jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat... Dnevni obroci - usvajanje naziva za dnevne obroke, neke vrste hrane i pia, izraavanje svianja i nesvianja Kljune strukture i izriaji: breakfast, lunch, dinner, supper; I have fish for dinner. I like apples/I don't like bananas. My favourite food/drink is... Kuni ljubimci - usvajanje naziva za kune ljubimce, domae i neke divlje ivotinje (zooloki vrt), opisivanje ivotinja - usvajanje naziva za dijelove tijela ivotinja, opisivanje to ivotinje rade Kljune strukture i izriaji: My favourite animal is ... It has got long ears. It can hop.

Engleski jezik 12. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiaja hrvatskoga naroda i naroda zemalja engleskoga govornog podruja Kljune strukture i izriaji: Thanksgiving Day/Dani kruha; Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas! carols, Christmas pudding, crackers, Happy New Year! Happy Easter! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uenika prikladna djela djeje knjievnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

5.

6.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ponaanje, oslovljavanje, prijatelji i lanovi ue obitelji, igrake i kolski pribor, prirodni okoli (voe, povre, cvijee), brojevi od 1 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najee upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), neki dijelovi odjee i obue, izricanje kronolokoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kui i stanu, okoli i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki portovi i portske aktivnosti. Do kraja 1. godine uenja u 4. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksikih jedinica i razumjeti oko 200 leksikih jedinica. Ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko gradivo cikliki se proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini E there is / there are E imperativ E present continuous (izjavni, upitni i nijeni oblik) E radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he plays, I like / don't like) E razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi imperativom E glagol can za izraavanje sposobnosti Imenice: E jednina imenica (a boy, a girl...) E mnoina imenica (boys, girls...) E posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room)
103

7.

8.

9.

10. Slobodno vrijeme - imenovanje nekih portskih aktivnosti i pojedinih portova Kljune strukture i izriaji: I play football. I like basketball. My friend likes...I can swim/ski... 11. Svijet oko nas - imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okolia: cvijee, voe, povre Kljune strukture i izriaji: What is this? This is a flower. What colour is it? It's red.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Zamjenice E osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they E pokazne zamjenice this / that Pridjevi E posvojni pridjevi: my, your, his, her E opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball. Prilozi E neki prilozi i prilone oznake vremena (today, every day, often ...) Upitne rijei E upitne rijei: what, who, where, how Prijedlozi E neki prijedlozi: in, on, under, up, down ... Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 Reenice E jednostavne izjavne reenice koje opisuju radnju koja se upravo dogaa (present continuous; kratki odgovori na pitanja: Yes, s/he is.) Na razini prepoznavanja E prezent glagola to be i have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini E present simple (izjavne reenice, nijene reenice u svim licima) E nepravilna mnoina nekih imenica: foot - feet; tooth teeth E globalna uporaba neodreenog i odreenog lana E upitne reenice s how many, whose, where E nepravilna mnoina nekih imenica: foot - feet, tooth teeth JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje raspoloenja, vlasnitva, dobi, koliine, molbe, zahvale i naredbe, izricanje ukusa, stava prema neemu i radnji, imenovanje predmeta i osoba, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki sadraji uklopljeni su u predviena tematska podruja vezana i za socijalizirajue i odgojne aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, kolsko okruje, stanovanje, odijevanje, imena vrnjaka u zemljama engleskoga govornog podruja, neka prezimena, neki nazivi gradova. Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u svezi njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri priu.
104

Engleski jezik

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvunoga jezinog sadraja. E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja. E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni sadraji) E razumijevanje kratkih slovkanih rijei (slovo po slovo abecede-spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E razumijevanje i ponavljanje fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku. E pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, brojalica, pjesmica, ukljuujui i jazz chants i rap E najosnovnije opisivanje slikovnoga predloka E povezivanje elemenata prie pomou slikovnice, aplikacije/slikovnih kartica E slovkanje - spelling (izgovor slova abecede) E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu najosnovnijih jezinih uloga E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja E sudjelovanje u kraim dijalozima i dramatizacijama ITANJE E pamenje pismovne slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno itanje u skupini ili pojedinano E na razini prepoznavanja: znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama/udbenicima treba koristiti opeprihvaene meunarodne simbole fonetske transkripcije) PISANJE E prepisivanje kraih reenica prema predloku E nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeima E pisanje rijei i kratkih reenica E pisanje estitki prema pisanom predloku E uoavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei teksta rijeima prema vidnome ili zvunome predloku INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.). Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se

Nastavni plan i program za osnovnu kolu kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, koritenje vizualnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik), koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, koritenje konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei, uoavanje naela abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koritenje popisa rijei npr. u udbeniku, upoznavanje naina strukturiranja slikovnih rjenika, koritenje slikovnih rjenika kao pomonoga sredstva za traenje znaenja rijei i naina pisanja odreene rijei, uvianje mogunosti masovnih medija pri uenju stranoga jezika. 4.

Engleski jezik Slobodno vrijeme - imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova, hobija Kljune strukture i izriaji: How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like swimming. I play badminton.I go skating in winter. Izraavanje vremena - sati, dijelovi dana, godinja doba, mjeseci u godini, izricanje vremena, ponavljanje glavnih brojeva od 1 do 100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi, itanje osnovnih raunskih operacija i telefonskih brojeva Kljune strukture i izriaji: What's the time? - It's 5 o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. In the afternoon/morning/ evening. On Sunday/ in July/summer/at midnight/noon/2 o'clock. What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six? Svijet u kojem ivimo - opisivanje svojega mjesta / grada / drave / domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja - atmosferske prilike, obiaji, kultura, ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz biljke i ivotinje - opisivanje i usporedba; opisivanje svakodnevne/uobiajene radnje Kljune strukture i izriaji: I go to school every day. The capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most famous square in London. A squirrel is smaller than a rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The longest river in the world is the Nile. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty. A story - stories, a box - boxes. Hrana i zdravlje - ponavljanje i proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim dnevnim obrocima, razgovor o zdravoj prehrani, usporedba hrane i prehrambenih navika nae i zemalja engleskoga govornog podruja, razgovor o zdravlju i zdravom nainu ivota, kretanje i bavljenje portom/tjelesnom aktivnou, kod lijenika najee tegobe Kljune strukture i izriaji: breakfast, brunch, lunch, dinner, supper. I'd like some... Would you like any...? I wouldn't like any... Don't get on buses and trams. Walk, walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I've got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. I cough/sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a tooth - teeth, a sheep - sheep, a child - children.

5.

5. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opisivanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja - njihovih tjelesnih i karakternih osobina; usvajanje naziva za zanimanja Kljune strukture i izriaji: My name is... I am 10. I am from... I've got a small/big family. I live with my mother, my father... My dad/mum is a teacher/ an architect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a postman. What would you like to be? I've got many friends. I've got/He's got/She's got a pet. I'm/He's crazy about.../good at... He/She is/isn't tall/plump/naughty. I've got/He's got blond hair and blue eyes. To be/ have got. 2. Dom i oko njega - opisivanje doma (kue/stana), njegove unutranjosti (sobe/pokustva) i prostora izvan i oko njega (vrta, ulice, prometa) Kljune strukture i izriaji: My/Her/His house/flat is small/big. There is/are - There is a hall, a living room... There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall. My street is/isn't very long. On, in, under, in front of, behind. Nastavni predmeti u koli - imenovanje nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne kole, raspored sati, dani u tjednu, izraavanje svianja i nesvianja, izricanje naredbi, engleska abeceda, slovkanje rijei Kljune strukture i izriaji: What is your favourite subject? When do you have English/maths...? On Mondays... Can you spell your name? Be good/bad at / be best in. I like/don't like... My sister is playing in the kindergarten now. Have you finshed the exercise?

6.

7.

3.

105

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 8. Blagdani - usporedba obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja; upoznavanje uenika s proslavom Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween i kako se slavi Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

Engleski jezik Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagola potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uestalih glagola - potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izraavanje zapovjedi i molbi imperativom E izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? Because...) E uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are) E uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those Imenice E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine imenica (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti u pisanju (a story - stories, a box - boxes) E izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva (Saxon genitive) lan E neodreeni lan a / an

IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se teme po izboru nastavnika i/ili uenika, prigodne prie, pjesmice, recitacije, kulturno-civilizacijske teme ili pripremaju tematski panoi ili projekti.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA lanovi ue i ire obitelji, tjelesne i karakterne osobine ljudi, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do 100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100, itanje osnovnih raunskih operacija (zbrajanje i oduzimanje), itanje nadnevka i godine, itanje telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling), slobodno vrijeme (izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbala), imenovanje i opisivanje odjee koju nosimo u odreenim prilikama i godinjem dobu, ponavljanje naziva za boje, opisivanje doma (kue/stana), njegove unutranjosti (sobe/namjetaj) i onoga to ga okruuje (vrt/ulica /promet), snalaenje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru), utvrivanje i proirivanje izraavanja vremena (godinja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovi dana/sat), ponavljanje i proirivanje naziva za biljke i ivotinje, opisivanje svojega mjesta/grada, ponavljanje i proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana, usporeivanje obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, upoznavanje uenika s proslavom Valentinova i Halloween-a. Do kraja 2. godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno rabiti oko 200 leksikih jedinica i razumjeti oko 300 leksikih jedinica. Ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna gramatika pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu, kroz primjere, a uenici je i dalje uglavnom usvajaju globalno u sklopu predloenih jezinih struktura. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama:

Pridjevi
izraavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my, your, his, her, our, their) E stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i nepravilno stupnjevanje pridjeva good i bad Prilozi E prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today, now, usually, always, sometimes) Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi od 1 do 100 Na razini prepoznavanja E would za izricanje elja i planova u budunosti E izraavanje ishoda neke radnje (present perfect simple) E globalna uporaba odreenog lana the
E

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, imenovanje zanimanja, imenovanje kolskih predmeta u 5. razredu osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja te stava prema neemu, opisivanje naina provoenja slobodnog vremena, imenovanje i opisivanje odjee, opisivanje svojega doma i onoga to ga okruuje, snalaenje u prostoru, izraavanje pripadnosti, izraavanje koliine, izraavanje vremena,
106

Nastavni plan i program za osnovnu kolu postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe, imenovanje i opisivanje biljaka i ivotinja, estitanje blagdana i roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva i ponaanje u prometu, portske aktivnosti i igre, neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). Djeja knjievnost: Na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst ravnopravno sudjeluju u predstavljanju prie. Obraditi jo najmanje jednu tradicionalnu priu ili bajku.

Engleski jezik struktura i tematskih sadraja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraim dramatizacijama sposobnost koritenja jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija povezivanje elemenata prie s pomou slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz predloene jezine sadraje iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanoga rada npr. postera na neku od obraenih tema

E E

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnog) i slunoga (jezinog) sadraja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvunom uzorku E sposobnost pravilne proizvedbe govorenih i snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene jezine sadraje i situacije E spelling (slovo po slovo) E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu osnovnih jezinih funkcija E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih
107

ITANJE E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora uestalih rijei E sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraeg teksta nakon sluanja zvunih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim prigodama E postupno svladavanje reenine intonacije PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika E pisanje reenica/kratkih tekstova na osnovi obraene tematike i rjenika E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova o sebi i izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i onomu to rade E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraih reenica E pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja E povezivanje pomijeanih dijelova kratkog teksta u smislenu cjelinu E pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno usvojenih sadraja INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu slobodnog vremena i praznika i sl.) Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje vizualnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.), koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, voenje vlastitog rjenika, usustavljivanje rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u udbeniku te dvojezinih, a postupno i jednojezinih rjenika, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija, koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranog jezika, koritenje raunala, elektronike pote i interneta u uenju stranoga jezika, predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnog i suradnikoga uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnog vrjednovanja uenika, samostalno zakljuivanje. 3.

Engleski jezik Zanimanja - imenovanje zanimanja, vrste poslova, opis prostora u kojem se posao obavlja Kljune strukture i izriaji: good/better/the best, bad/worse/the worst, much/many-more-the most. He is a postman. - He works at the post office/ He delivers letters. My mum is a nurse. She works in a hospital. Hrana - kupovanje namirnica u trgovini /na trnici, imenovanje i razlikovanje namirnica, izricanje koliine i cijene, izraavanje ukusa, glavni brojevi od 1 do 1000 Kljune strukture i izriaji: some, any, much, many. Have you got any/some milk? Yes, we have some. Are there any flowers? No, there aren't any. Yes, there are some. How much money/sugar/tea? How many apples/cars/ people...? Zemlje engleskoga govornog podruja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland - upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba Kljune strukture i izriaji: He was a famous doctor. She played tennis last weekend. We went home after school yesterday, but she didn't. When did they arrive in London? On July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock, in the afternoon. Slobodno vrijeme - usvajanje rijei i izraza vezanih uz medije, port, praznike i putovanja, pomo u kui, prepriavanje doivljaja i iskustava Kljune strukture i izriaji: Have you finished your work? I've done my homework. Must / have to: They must do their homework. Then they can play on the computer or read comics. Where were you last summer? - I was in Italy. I visited Rome and Venice. Next summer I am going to visit the USA. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih obiaja, pjesama, jela, igara i plesova naroda engleskoga govornog podruja Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

4.

5.

6. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja, moja obitelj i prijatelji - razgovaranje o sebi, obitelji, prijateljima, njihovim osobinama, izgledu; opis mjesta u kojem ivimo, regije, jezika kojim govorimo, opis svojega doma, ulice, trgovina, kina, kazalita, muzeja, portskih objekata i sl., izricanje svakodnevne radnje i obveze Kljune strukture i izriaji: to be, have got. There is / there are. He is drinking his tea. I always/sometimes /never go to bed at 10 p.m. I usually wear my jeans but today I'm wearing a dress. This is my room, not hers. Must / have to: We must do our homework. He has to work hard. 2. Zdrav ivot i okoli - proirivanje rjenika o zdravoj hrani, tijelu, raspravljanje o zdravoj hrani i zdravome ivotu, ekologiji i zatiti okolia Kljune strukture i izriaji: We must protect the environment/stop pollution/recycle paper, glass and plastic bottles. I'm going to cook lunch tomorrow. She is going to visit her friends. In 50 years we will have no water. tomorrow, next year. Can I go out? No, you can't. Can we surf the Internet now? - No, you can't. I like playing football. 6.

7.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti, tematski panoi, posteri i slino. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

108

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Engleski jezik lan E neodreeni lan a / an i odreeni lan the Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (jednosloni, viesloni i nepravilni pridjevi good, bad, many, much) Prilozi E prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici E prilozi i prilone oznake vremena Prijedlozi E prijedlozi za mjesto i vrijeme Brojevi E glavni i redni brojevi od 1 do 1000 Na razini prepoznavanja E present perfect simple za izricanje ishoda radnje E simple future za predvianje buduih radnji E phrasal verbs E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea JEZINE FUNKCIJE U sklopu predloenih tematskih podruja i jezinih struktura: prianje o sebi i drugima, opisivanje predmeta, osoba i situacija, postavljanje pitanja, snalaenje u prostoru i vremenu, uljudno ponaanje, izricanje sklonosti i potreba, izraavanje stava, prepriavanje prolih dogaaja, izricanje radnji koje se upravo dogaaju, izricanje radnji koje se ponavljaju, traenje i davanje informacija, izricanje buduih radnji, izricanje radnji koje su upravo zavrile, usporeivanje predmeta i osoba, estitanje blagdana, roendana i sl., pisanje estitki, poruka i pisama. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji su uvrteni u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanja, razni podatci o blagdanskim i drugim obiajima, pjesme, igre, plesovi, dnevne obveze vrnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme, odijevanje, nain stanovanja, informacije o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama, izletitima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz podruja knjievnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim obiajima vezanim uz svakodnevni ivot. Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priom i jednu kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici nakon obradbe mogu samostalno proitati.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; karakterne osobine i izgled osoba; opis svojega grada ili mjesta, predstavljanje svojega kraja i jezika kojim govorimo, opisivanje svojega doma; proirivanje rjenika o zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zatiti okolia; opisivanje svakodnevnih obveza u kui, koli, komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u trgovini, poti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000; vokabular vezan uz medije, port, putovanja, prepriavanje svojih iskustava; proirivanje izraavanja i opisivanja kronolokoga i atmosferskog vremena; ponavljanje i proirivanje vokabulara o odjei; upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja, znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog podruja, obiaji, pjesme, tipina blagdanska jela i sl. Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanje od 7 do 9 novih leksikih jedinica po satu novoga gradiva. Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema tematskim sadrajima i zanimanju uenika. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 6. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E glagoli to be i to have/have got E there is / are E present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E present simple u odnosu na present continuous E planirana budua radnja uz pomo going to future (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E would za izricanje elja i planova u budunosti E traenje doputenja uz pomo glagola can (upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izricanje obveze uz pomo must / have to E izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih i nekih nepravilnih glagola Zamjenice E posvojne zamjenice (mine, yours...) E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these, that/those Imenice E tvorba mnoine imenica E brojive i nebrojive imenice E neodreena koliina uz pomo some, any, much, many E razlika izmeu How much? i How many?
109

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E E E E

Engleski jezik PISANJE E pisanje diktata nakon obradbe sadraja E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova abecede E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih pisama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i rada, te o kolovanju E popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno obraenih sadraja E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih sadraja E samostalno i zajedniko osmiljanje tekstova i grafikih rjeenja za razredni pano INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda i stereotipa, nenasilno rjeavanje sukoba i sl. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, usklopivanje i sl.), voenje vlastitoga rjenika, koritenje udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.), primjena tehnika zapamivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koritenje novih medija u uenju stranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinanoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.

razumijevanje paljivo artikuliranoga govora razumijevanje i izvravanja uputa i naredbi povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijei (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika E reproduciranje reenine intonacije E reproduciranje zvunih modela E spelling (izgovor slova abecede) E pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih zvunih modela E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jezinih funkcija E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu E iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada (postera, teksta, i sl.) E sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja E reproduciranje dijaloga u kojim uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove E sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz predloene jezine sadraje ITANJE E sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon sluanja uzorka E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika E svladavanje reenine intonacije E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon proitanoga teksta

110

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Engleski jezik 5. Zemlje engleskoga govornog podruja obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskoga govornog podruja, usporedba s Hrvatskom Kljune strukture i izriaji: Since /for - I have known him for 3 years. I have known him since 2001. Already/ yet. She has already finished her homework. I havent finished yet. Have you visited Australia? - No, but we flew to New York last spring. The USA, the Sava, the Adriatic Sea. Anybody, something, nowhere. Theres something in your hair. Have you seen anybody in the building? Blagdani - obiljeavanje blagdana Boia i Uskrsa - rad na prigodnim tekstovima i pjesmama, usporeivanje obiaja vezanih uz blagdane Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

7. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Obitelj i prijatelji - ponavljanje i proirivanje rijei i izraza za predstavljanje i opis obitelji i prijatelja, razgovaranje o problemima mladih u suvremenom svijetu, o sukobu narataja, problemima u razredu, koli, meu prijateljima Kljune strukture i izriaji: My son never talks to me. My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I had a car accident. I didnt get hurt. I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. Who opened the door? What happened three days ago? She is more beautiful than her friend. This is the best film I have ever seen. 2. Zdrav ivot i okoli - ponavljanje i proirivanje rjenika na temu zdravoga ivota, razgovor o zatiti okolia, ugroenim biljnim i ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu; prijedlozi kako pomoi ugroenim vrstama Kljune strukture i izriaji: Endangered species live all over the world. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia. What can we do to protect them? Slobodno vrijeme i kako ga provodimo ponavljanje i proirivanje rjenika vezanog uz slobodno vrijeme, razgovaranje o televizijskom programu, odlasku u kino, vrstama filmova, sluanju glazbe, vrstama glazbe, portovima, itanju knjiga i knjievnosti Kljune strukture i izriaji: Can/could/be able to: I can see the waves crashing on the beach. Well be able to talk to people from other planets. I could sing but I couldnt play a musical instrument. Girls room, girls room, childrens room. My favourite film/movie is.../I saw it last week... I often listen to classical music. I have never seen such a good movie. Doivljaji i mata - prianje o vlastitim doivljajima i pustolovinama i o likovima iz mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili romana za djecu i mlade Kljune strukture i izriaji: Tourists will stay in hotels on the moon. Some people wont like the moon. We are going to travel by rocket in the future. It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was watching television when she heard a loud crash. While I was cooking, my friend was watching TV.

6.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti, tematski panoi, posteri i slino, kao na primjer o ekolokoj problematici, modi i slino.

3.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Predstavljanje sebe, predstavljanje i opisivanje prijatelja i lanova ue i ire obitelji, problemi mladih u suvremenom svijetu i problemi sukoba generacija, zdrav nain ivota, ekoloke teme o ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i zagaenju okolia i kako pomoi, razgovor o stanovanju, zanimanjima i poslovima, o slobodnom vremenu - odlasku u kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu i knjievnosti, prepriavanje vlastitih doivljaja, upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja, znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba s Hrvatskom, blagdani i proslave. Do kraja 4. godine uenja u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno rabiti oko 460 leksikih jedinica a razumjeti oko 600 leksikih jedinica. Ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno, najee induktivno. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E present continuous - upitni, nijeni i potvrdni oblik E present simple - upitni, nijeni i potvrdni oblik
111

4.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu past simple pravilnih i nepravilnih glagola trajanje radnje u prolosti - past continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik) E razlikovanje upotrebe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom E budua radnja i predvianje sa simple future E planovi u budunosti - going to future E radnja u present perfectu (potvrdni, nijeni i upitni oblik) E uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadanjosti i prolosti E uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadanjosti, budunosti i prolosti E phrasal verbs Zamjenice E pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who,which, that i whose)
E E

Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; uljudno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama engleskog govornog podruja, neka tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena i praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica. Uenici se upoznaju s povijeu zemalja engleskog govornog podruja, velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske jedinice susreu se s piscima i autorima iz zemalja engleskog govornog podruja, te s njihovim knjievnim djelima i likovima. Knjievnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje dvije kratke prie od kojih jedna moe biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati.

Imenice
razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica pravilne i nepravilne E proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E posvojni genitiv u jednini i mnoini lan E neodreeni lan a/an E uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E proirivanje komparacije pridjeva novim primjerima Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000 Reenice E subjektna i objektna pitanja s who i what Na razini prepoznavanja E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd. E povratne zamjenice E glagolske imenice E odnosne reenice
E

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i izvravanja jednostavnijih uputa i naredbi E sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog sadraja E razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike E razumijevanje slovkanih rijei (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika E sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih slunih modela E slovkanje (izgovor slova abecede) E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu
112

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura: predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, izraavanje srodnosti/pripadanja, izraavanje problema mladog narataja, izraavanje problema odnosa prema roditeljima, izraavanje problema u odnosu meu vrnjacima u razredu i u ivotu, gledita i miljenja, izraavanje zamisli o ouvanju okolia, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriavanje vlastitih doivljaja iz prolosti, planovi i predvianja za budunost, davanje savjeta, estitanje blagdana, roendana, pisanje pisama prijateljima.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Engleski jezik imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog vremena i sl.) STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, koritenje vidnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.), voenje vlastitoga rjenika, koritenje udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, koritenje dvojezinoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija, poticanje uenika na koritenje strategija uenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mind maps), razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koritenje novih medija u uenju stranoga jezika uz pomo uitelja, predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.

E E E

E E

iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada (postera, teksta i sl.) prepriavanje uz likovne poticaje, prepriavanje slijeda dogaaja prepriavanje proitanoga i obraenog teksta prepriavanje dogaaja iz osobnog iskustva verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jezinih funkcija sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja reproduciranje razgovora u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranju uloga

ITANJE E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa E sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon sluanja uzorka E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima u svakodnevnim prigodama E tiho i glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika E svladavanje reenine intonacije E itanje fonetskih simbola u rjeniku PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova abecede E pisanje kraih diktata E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih pisama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjesta ivljenja i rada, kolovanja E nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno obraenih sadraja E samostalno pisanje voenih sastavaka E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih sadraja E samostalna i zajednika izradba tematskih postera INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr.
113

8. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi mladih, razgovaranje o neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na portskim priredbama, ulici, nasilje meu kolskom djecom, problemi vezani uz odnos meu naratajima, odabir zanimanja i traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika Kljune strukture i izriaji:You should talk to your parents about the problem. I'm going to study at the university. I'll help you carry the bag. 2. Mladi i njihovi interesi - provoenje slobodnoga vremena, mediji, glazba, itanje, port, kuni ljubimci, razgovaranje o izgledu i modi, statusnim simbolima, ljubavi i zaljubljivanju Kljune strukture i izriaji: She has already seen that comedy. She was at the theatre yesterday. You must take care of your pet. Today's fashion is much nicer than... my/mine, etc. This book is mine.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaenje u stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju, pisanje kratkoga pisma ili razglednice, Hrvatska kao turistiko odredite Kljune strukture i izriaji: While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did you spend your winter holidays? - We went to Greece...Croatia has got the most beautiful coast in the world. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, internet, mobitel Kljune strukture i izriaji:The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. Many people die of starvation in Africa. My parents always tell me not to leave the light on. Zemlje engleskoga govornog podruja i Hrvatska - zemljopisna obiljeja, povijesni dogaaji, kultura i civilizacija Kljune strukture i izriaji: He likes coffee but he doesnt like tea. Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje blagdanskih obiaja s naim obiajima u Hrvatskoj Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

Engleski jezik zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr. ukljuivanje Hrvatske u EU); blagdani. Do kraja 8. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 700 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planira se uvoenje 10 - 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim temama posebice iz podruja kulture i civilizacije. Treba poveati broj izvornih tekstova. GRAMATIKE STRUKTURE Na kraju 8. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E present simple /continuous /perfect (tvorba, oblici, uporaba i razlikovanje uporabe) E past simple /continuous (tvorba, oblici, uporaba) E simple future / going to future za izricanje budue radnje E modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could, may /might, must /have to, shall / should, will / would) E phrasal verbs E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / past) tvorba, oblici, uporaba Zamjenice E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who, which, that, whose) E povratne zamjenice (myself) E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd. Imenice E jednina i mnoina imenica - pravilnih i nepravilnih E proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E glagolske imenice lan E neodreeni lan a/an E uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi E proirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i mjestu u reenici Prilozi E prilozi naina (tvorba i uporaba) E prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u reenici Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma, godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa, telefonskih brojeva i sl. Reenice E neupravne molbe/zapovijedi E redoslijed rijei u reenici (SVO) E subjektna i objektna pitanja s who i what
114

4.

5.

6.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti, tematski panoi, posteri i slino kao na primjer o modi, AIDS-u, nasilju meu djecom, kada bih mogao zaeljeti 3 elje... Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj, prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi vezani uz posao, traenje zaposlenja); svakidanjica; (zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zatititi od zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje, port); putovanja (turizam, rad turistike agencije, planiranje putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko snalaenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vanosti engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem ivimo/ problemi suvremenoga ovjeanstva (siromatvo, glad, ekoloki problemi); teme iz kulture i civilizacije

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Na razini prepoznavanja E vremenske reenice E question tags E upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj reenici u present tenses JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i struktura: razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu naratajima; prepriavanje osobnih doivljaja i iskustava; raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja; razgovaranje o vanosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama; razgovaranje o obiajima povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga govornog podruja i usporedba s Hrvatskom; razgovaranje o razlikama, prednostima i nedostatcima ivota na selu i u gradu; izvijee o putovanju; snalaenje u stranoj zemlji kao turist; razgovaranje i izraavanje stavova o ekolokim problemima i ugroenim vrstama, o nainu koritenju slobodnoga vremena, o oekivanjima i planovima za budunost, o svojim interesima i hobijima i ponaanju mladih u vezi s tim; izraavanje molba, zahtjeva, zahvala, elja, slaganja i neslaganja, obveza i dunosti. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; pristojno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; obiaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu; tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadraja; imena i prezimena u zemljama engleskoga govornog podruja; vanija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u sadrajima vezanih uz kolu: kolskim predmetima; raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provoenje slobodnoga vremena i praznika; stanovanje; kupovanje ivenih namirnica; informacije o zemljama iji se jezik ui (zemljopisna obiljeja, dogaaji iz povijesti, povijesne i kulturne znamenitosti i sl.). Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer bi trebalo uvesti najmanje dvije kratke prie, autorske basne ili bajke i sl. One uenike koji su za to spremni treba poticati da proitaju najmanje jednu neto dulju pripovijetku, igrokaz ili krau dramu.
E

Engleski jezik sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kraih i jednostavnijih naredbi sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog sadraja sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora sa stankama za zapamivanje znaenja razumijevanje izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijei (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih znaajki engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih sadraja E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada na projektu u sklopu obraenih tema E sposobnost prepriavanja tekstova/slijeda dogaaja u sklopu obraenih tema E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnijih jezinih funkcija E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja E sudjelovanje u kraim razgovorima u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente E sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranje uloga ITANJE E pamenje pismovne slike rijei i reenica u sklopu obraenih sadraja E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei E sposobnost itanja reenica, razgovora i tekstova u sklopu obraenih sadraja E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova o poznatim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reenine intonacije E itanje fonetskih simbola
115

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E sposobnost razumijevanja izriaja i rijei koji su bitni uenicima E sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim svakodnevnim materijalima, poput reklama, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl. E sposobnost razumijevanja kraih i jednostavnijih osobnih pisama

Nastavni plan i program za osnovnu kolu PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanja reenica / kraih tekstova koji su prethodno obraeni E sposobnost pisanja estitki za blagdane, poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu usvojenih sadraja E pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjenika i struktura INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija kako bi uenici razvili osjeaj za uoavanje kulturolokih razliitosti unutar civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proiruju se znanja na kognitivnoj razini: o kulturi kao nainu ivota u zajednici odreenog jezika, upoznaju se kulturna dostignua poput knjievnih djela, likovnih, umjetnikih djela, te drutveno-kulturalni kontekst. Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na razini vjetina potrebnih za ponaanje u ciljanom drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).

Engleski jezik STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, ovladavanje nekim tehnikama uenja, koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta, voenje vlastitoga rjenika/usustavljivanje rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih), razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka, primjena tehnika zapamivanja, samostalno zakljuivanje, koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika, predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.

116

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Njemaki jezik

NJEMAKI JEZIK
UVOD
Njemaki se jezik ne govori samo u Njemakoj, Austriji i vicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu, dijelovima istone Francuske, istone Belgije i sjeverne Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik ui se irom svijeta, a posebice u zemljama srednje i istone Europe. Na taj nain njemaki jezik moe posluiti kao sredstvo komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika toga jezika. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemakim jezikom u raznim podrujima ivota na privatnom i profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini, bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putem masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europske integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemakoga jezika bitan je imbenik u postizanju cilja viejezinosti kao jednog od temelja ouvanja kulturne i jezine raznolikosti naega kontinenta. Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viestoljetna povezanost Hrvatske i zemalja njemakoga govornoga podruja dovela i do kulturnih i jezinih proimanja. Upravo su zato u hrvatskom knjievnom jeziku i nekim hrvatskim narjejima prisutni utjecaji njemakoga jezika. U nekim krajevima Hrvatske njemaki jezik kao materinji jezik govore pripadnici njemake i austrijske manjine. U okviru nastave njemakoga kao stranog jezika uitelji e poticati uenike da sami pronau veze zemalja njemakoga govornoga podruja s Hrvatskom kao i veze njemakoga i hrvatskoga jezika. Osnovna naela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave njemakoga jezika te opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane jezike 2 koji sadri vane napomene za primjenu ovog nastavnog programa.

Njemaki kao prvi strani jezik

1. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Susreti: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje, oslovljivanje, uljudno ophoenje Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschs! Guten Tag, Frau/Herr Bari/Mller! Wie gehts? - Danke, gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schn./Bitte schn. 2. Obitelj: predstavljanje sebe i ue obitelji Kljune strukture i izriaji: Wer bist du? Ich bin... Wie heit du? Ich heie... Wer ist das? Das ist... Wie heit dein/deine...? Mein/meine... heit... Das ist meine Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter, Schwester. Wie heit dein/deine...? Mein/meine ... heit... Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja Kljune strukture i izriaji: Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin. Wie heit er/sie? - Er/sie heit... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt). Igre i igrake: imenovanje i opis igraaka, predmeta i igara Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist ein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? - Ja/Nein. Der Ball ist schn, rot, klein. Was machst du? - Ich spiele Memory. kola: kolski pribor i aktivnosti u kolskom okruenju, razumijevanje i izvravanje osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/ schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich! Nimm bitte dein Buch! Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okolia Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schn/grn/gro/klein... Welche Farbe hat der Apfel? Rot, gelb, grn.

3.

4.

5.

6.

1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005. 2 Vidi str. 79. 117

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 7. Kuni ljubimci: imenovanje i opis ivotinja Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Haustier? Hast du einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, ich habe eine Katze. Wie heit deine Katze? Godinja doba: imenovanje godinjih doba i izricanje osnovnih atmosferskih prilika Kljune strukture i izriaji: Es ist Sommer/Winter... Die Sonne scheint. Es regnet/schneit. Roendan i proslava roendana: estitanje, pjevanje prigodne pjesmice Kljune strukture i izriaji: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. Danke.

Njemaki jezik Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u nominativu i akuzativu E mnoina nekih imenica lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred imenice E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer, was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10 Prilozi E neki prilozi: heute, morgen... E upitni prilozi: wie... Negacija E nein Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die Rose ist rot. E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju: Wer ist das? Wie heit du? Na razini prepoznavanja E glagoli sein i haben te neki najuestaliji glagoli u mnoini prezenta E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoine imperativa) E jednina imenica s odreenim lanom u nominativu i akuzativu E osobne zamjenice: wir, ihr E neki prilozi: hier, dort, rechts, links... E neki prijedlozi: in, auf, unter... E negacija nicht E upitne reenice s upitnim prilozima wieviel, wie viele E inverzne upitne reenice JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine, imenovanje i opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, izraavanje molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje blagdana i roendana. Upoznaju se imena i prezimena

8.

9.

10. Blagdani, obiaji i tradicija Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i lanovi ue obitelji, predmeti (igrake i kolski pribor), neki dijelovi prirodnoga okolia (cvijee i voe), neke ivotinje (kuni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najee upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), godinja doba i neke osnovne atmosferske prilike. Do kraja prve godine uenja u 1. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 130 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 80 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 4 do 5 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 1. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E haben i sein u jednini prezenta E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini prezenta

118

Nastavni plan i program za osnovnu kolu vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja. Djeja knjievnost: izvorne djeje puke pjesmice za govorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
E

Njemaki jezik uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni tekstovi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predloku E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje E koritenje vie reenica u nizu (2-3) za predstavljanje sebe, opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga predloka) E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E slovkanje ITANJE E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i reenica na razini poznatog i prethodno usmeno obraenoga predloka E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno itanje rijei i vrlo kratkih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane PISANJE E preslikavanje jednostavnih rijei i kraih reenica prema grafijskom i likovnomu predloku, uz dodavanje jednostavnih rijei ili povezivanje s ilustracijama E slaganje rijei iz predloenoga niza slova

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.). U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom prve godine uenja u 1. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika (crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na osnovi veega broja primjera, sluiti se znanjem materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, koristiti se medijima (televizija, internet, tisak) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

2. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opratanju u komunikaciji s vrnjacima i odraslima, predstavljanje Kljune strukture i izriaji: Hallo!/GutenTag!/Guten Morgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/Auf Wiedersehen!/Tschs! Wie heit du? - Ich heie... Wer bist du? - Ich bin... Wie alt bist du? - Ich bin 8 Jahre alt. Wo wohnst du? - Ich wohne in Karlovac / Leibnitz / Dsseldorf... Wie gehts? - Danke, gut. / Nicht so gut. / Super. / So so. 2. Obitelj: predstavljanje ire obitelji, opisivanje lanova obitelji Kljune strukture i izriaji: Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/ Opa/Onkel... Wie heit dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie heit... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut, streng/nicht streng, schlank...

119

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 3. Aktivnosti u koli i izvan nje: izricanje radnji, izraavanje stajalita, izvravanje i izdavanje naredbi, imenovanje osoba u kolskom okruenju, pozivanje na igru i neke portske aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Was machst du/machen wir in der Deutschstunde? Ich singe / lerne... Wir singen / lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter rechnen. Anne und Peter sind Schler. Ihr/e // Sein/e Lehrer/Lehrerin heit Herr/Frau Schulze. Kannst du gut singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was machst du gern? Ich lese/spiele Fuball/spiele am Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern. kolsko okruenje: imenovanje kolskoga pribora i nekih dijelova uionice Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist ein Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische sind hier? - Fnfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat er/sie? - Zwlf. Wie viele... haben Karin und Karl? Vrijeme: imenovanje i opisivanje godinjih doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u tjednu i izricanje punoga sata Kljune strukture i izriaji: Wie viele Jahreszeiten hat ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? - Winter. Wie ist das Wetter? - Schn / schlecht. Es ist kalt / warm / windig / neblig / wolkig. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie spt ist es? - Es ist drei Uhr. Kua i stan: imenovanje prostorija, snalaenje u prostoru Kljune strukture i izriaji: Das ist die Kche/das Bad. Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier. Jelo i pie: imenovanje nekih vrsta jela i pia, izraavanje osobnoga stajalita (nazora, miljenja) Kljune strukture i izriaji: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/ trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag... ivotinje: imenovanje i opis ivotinja (kuni ljubimci, ivotinje u zoolokom vrtu i na selu), glasanje nekih ivotinja Kljune strukture i izriaji: Welche Tiere leben zu Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Br ist gro. Der Hund bellt. Nae tijelo: imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Der Kopf/die Augen. Wie sind deine Augen? Blau.

Njemaki jezik 10. Odjea: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schn. Welche Farbe hat der Rock? 11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih prometnih sredstava Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein Bus/Zug... Womit fhrst du? Ich fahre mit dem Bus/Zug... 12. Blagdani, obiaji i tradicija: Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

4.

5.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i lanovi ire obitelji, predmeti (kolski pribor, kolski prostor, osobe u koli), kuni ljubimci i ivotinje na selu i u zoolokom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i naredbe, izricanje radnji), djeje igre (pozivanje na igru i neke portske aktivnosti), godinja doba i atmosferske prilike, kronoloko vrijeme (dani u tjednu, puni sat), prostorije u kui i stanu, snalaenje u prostoru, osnovne vrste jela i pia, neki odjevni predmeti, neka osnovna prometna sredstva, neki dijelovi tijela. Do kraja druge godine uenja u 2. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 220 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 5 do 6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno, nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E haben i sein u jednini i mnoini prezenta
120

6.

7.

8.

9.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini i mnoini prezenta E prezent modalnih glagola: knnen i mgen u jednini; oblici mchte i mchtest E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruja (2. lice jednine i mnoine imperativa) Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u nominativu i akuzativu i s odreenim lanom u nominativu E mnoina nekih imenica u nominativu i akuzativu lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u jednini i mnoini: ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica E pokazna zamjenica: das E upitne zamjenice: wer, was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do 20 Prijedlozi E neki prijedlozi: mit, in... E uestali prijedlozi u jezinim obrascima Prilozi E neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern... E upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele... Negacije E nein, nicht Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata /prilona oznaka: Das Heft ist gelb/hier. E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju: Wer ist das? E inverzne upitne reenice E kratke izjavne reenice s modalnim glagolom: Ich kann schwimmen. Na razini prepoznavanja E jednina imenica s odreenim lanom u akuzativu E neki prilozi: jetzt E neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu... E jednostavne upitne reenice s upitnom zamjenicom welcher,-e,-es E inverzne upitne reenice s modalnim glagolom
E

Njemaki jezik i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i sl., pozivanje na igru i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje blagdana i roendana, nain stanovanja, neka jela, prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja, nazivi nekih gradova i sl. Djeja knjievnost: izvorne djeje narodne pjesmice za govorenje i pjevanje, poneka autorska pjesma, didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki brae Grimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja E razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno usmeno obraen E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni tekstovi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja i odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predloku E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje E koritenje vie reenica u nizu (3-4) za predstavljanje sebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga predloka) E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E slovkanje

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje raspoloenja, stajalita, svojine, dobi, koliine, imenovanje
121

Nastavni plan i program za osnovnu kolu ITANJE E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadrajima E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane E svladavanje reenine intonacije prema zvunomu modelu PISANJE E prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih reenica i kratkih tekstova koji su prethodno obraeni E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logian slijed E pisanje estitke za blagdane prema predloku E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reenica o poznatim prethodno usmeno obraenim sadrajima E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskog i njemakog jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, hrana i sl.). U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom druge godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 2. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika (crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na osnovi veega broja primjera, sluiti se znanjem materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

Njemaki jezik

3. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i ire obitelji Kljune strukture i izriaji: Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e... Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wie heit sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? - Er/sie heit... Wie alt ist dein/deine...? - Er/sie ist... Was macht er/sie gern? Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie? Er/sie wohnt in... Das ist in Kroatien / Deutschland / sterreich... 2. Nae tijelo i zdravlje: imenovanje nekih najeih zdravstvenih tegoba u djejoj dobi Kljune strukture i izriaji: Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. Mein / meine... tut weh. Ich huste / habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / Zahnschmerzen... Ich kann nicht in die Schule gehen/ Sport treiben... Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potreptina Kljune strukture i izriaji: Was machst du/macht er im Bad? Ich bade/putze mir die Zhne/wasche mir die Haare/kmme mich... Was brauchst du dazu? Die Zahnbrste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch, den Spiegel... Odjea i obua: imenovanje i opisivanje odjevnih predmeta, izraavanje ukusa Kljune strukture i izriaji: Was hast du heute an? Eine Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu, kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind.... Wie gefllt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Put do kole: izricanje naina dolaska u kolu (prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila ponaanja u prometu Kljune strukture i izriaji: Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fu. Womit fhrst du nach Hause? Mit der Straenbahn... Wie lange musst du fahren/gehen? Wer geht/fhrt mit? Darfst du bei Rot/Grn/Gelb ber die Strae? - Nein./Ja. Uionica: imenovanje predmeta, pokustva i opreme u uionici, odnosi u prostoru Kljune strukture i izriaji: Was ist alles im Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CDPlayer/Videogert/Lampen/Bnke... Wie viele Sthle sind hier? Wie viele Bcher haben wir? Wie viele Hefte haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter / neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...

3.

4.

5.

6.

122

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 7. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova stana i kue, pokustva i ureaja u kuanstvu Kljune strukture i izriaji: Das Wohnzimmer ist gro/klein/hell... In der Kche steht der Herd. Der Tisch steht vor dem Fenster. Kronoloko i atmosfersko vrijeme: dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci Kljune strukture i izriaji: Wann haben wir Deutsch? Wann hast du/hat er/sie Tennis? - Am Montag und am Mittwoch. Wie spt ist es? - Es ist halb drei. Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Es regnet. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? - Januar. Welche Monate sind im Winter? - Dezember, Januar, Februar und Mrz. portske aktivnosti i igre: imenovanje i izricanje radnji Kljune strukture i izriaji: Was machst du auf dem Sportplatz? Ich spiele Handball. Welche Sportart magst du? Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!

Njemaki jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophoenje, prijatelji i lanovi ire obitelji, kolski pribor, kolski prostor, dijelovi stana i kue, namjetaj i aparati u kuanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0 do 50, blagdani i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i naredbe, radnje), kronoloko vrijeme (dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci), atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najee zdravstvene tegobe u djejoj dobi, jelo i pie (obroci), voe i povre, prometna sredstva i ponaanje u prometu, osobna higijena, odjea i obua, neke portske aktivnosti i igre, proslava roendana. Do kraja tree godine uenja u 3. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 350 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 260 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno, nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 3. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E glagoli haben i sein u prezentu E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini i mnoini prezenta E prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen, drfen u jednini; oblici: mchte, mchtest, mchten E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruja (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim lanom u nominativu i akuzativu E mnoina nekih imenica u nominativu i akuzativu lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer, was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata

8.

9.

10. Prehrana: imenovanje obroka, voa i povra, izraavanje vlastitoga ukusa Kljune strukture i izriaji: Welche Gemsesorten / Obstsorten kennst du? Welches Gemse/Obst magst du/magst du nicht? Welches Gemse/Obst mag dein/e Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../ mag kein/e/n...? Was frhstckst du? Was isst/trinkst du zu Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das Frhstck / Mittagessen / Abendessen bei dir? Mchtest du/mchten Sie...? 11. Roendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu roendana i roendanske proslave Kljune strukture i izriaji: Wann hast du Geburtstag? Im April. Machst du eine Party? Kannst du kommen? Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinem Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was macht ihr auf der Party? Wir hren Musik, singen, spielen... Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. Danke. 12. Blagdani, obiaji i tradicija Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava se obogauje slunim i vidnim materijalima.

123

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Brojevi E glavni brojevi od 0 do 50 Prijedlozi E neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor, zu, fr... Prilozi E neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern... E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann... Negacije E nein, nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata / prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am Samstag. E kratke izjavne reenice s modalnim glagolom E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju E inverzne upitne reenice ukljuujui i pitanja s modalnim glagolom

Njemaki jezik Djeja knjievnost: narodne/tradicionalne djeje pjesmice i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, jedna od najpopularnijih bajki brae Grimm uz usporedbu izvorne i moderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz hrvatske djeje knjievnosti, dvije likovno kvalitetne izvorne slikovnice.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanje E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa/ili bez slikovnoga predloka) E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E prepriavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomo pitanja ili vizualnih poticaja E iznoenje rezultata skupnoga rada E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E slovkanje ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih kraih tekstova o poznatim sadrajima E glasno itanje jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik E svladavanje reenine intonacije prema zvunomu modelu
124

Na razini prepoznavanja
E

E E

E E E E

prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen i drfen u mnoini preterit glagola sein i haben u jednini osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u dativu i akuzativu neki vremenski prilozi: gestern... neki prijedlozi: von, nach, bei, ber... upitni prilog womit uporaba lana uz imena zemalja i zemljopisnih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, prepriavanje slijeda dogaaja, izricanje odnosa u prostoru i vremenu, izraavanje stajalita, albe, zahvale, elje, zahtjeva i naredbe, traenje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl., pozivanje na igru ili neku drugu zajedniku aktivnost i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. uljudno ophoenje, estitanje blagdana i roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, portske aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemalja njemakoga govornoga podruja i neke osnovne informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).

Nastavni plan i program za osnovnu kolu PISANJE E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje pozivnica za proslavu roendana, estitki za roendan i blagdane prema predloku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja E pisanje rijei prema zvunomu modelu (npr. slovkanih rijei) E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskoga i njemakoga jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, obroci, prometna sredstva i sl.). U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom tree godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 3. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elemenata radi zapamivanja jezinih sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika (crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na osnovi veega broja primjera, tematski usustavljivati leksik, uoiti nain strukturiranja slikovnoga rjenika i naela abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koristiti popis rijei npr. u udbeniku i slikovnih rjenika, uoiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, sluiti se znanjem materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

Njemaki jezik

4. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja i osobe oko mene: iznoenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama, ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima Kljune strukture i izriaji: Ich heie... Ich bin... Jahre alt. Ich lebe in... Ich wohne in der ...-Strae Nummer.../am ...-Platz Nummer... Ich gehe in die vierte Klasse. Meine Schule heit... Mein/e Klassenlehrer/in heit... Mein bester/meine beste Freund/in heit..., Er/sie ist... Jahre alt... Seine/ihre Adresse ist... Er/sie lebt in... Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland... 2. Zanimanja: imenovanje nekih eih zanimanja, mjesta njihova obavljanja i vrste aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Wo arbeitet der/die Kellner / Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin / Automechaniker / Verkufer...? Auf dem Feld/im Restaurant / Bro / Krankenhaus / Supermarkt. Was macht er/sie? - Er/sie programmiert / verkauft / bedient Gste / unterrichtet... Was sind dein/e, sein/e, ihr/e Eltern von Beruf? Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih predmeta, iznoenje rasporeda sati, dana u tjednu, izricanje sati Kljune strukture i izriaji: Welche (Schul)fcher hast du/habt ihr am Montag? Wie heit dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du nicht besonders? Wann beginnt/endet die erste, zweite... Stunde? - 10 vor/nach... Viertel vor/nach... Wann beginnt/endet die groe Pause? Wie lange dauert die Pause? Slobodno vrijeme: imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova, hobija, izricanje stajalita o tim aktivnostima Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du gern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern? Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du? Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i odgovarajuih aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Was machst du/macht sie/er am Morgen? - Ich stehe/sie steht um... Uhr auf. Ich frhstcke. Ich gehe in die Schule. Was machst du/macht er/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehe fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch... Er/sie sieht fern... Heute will ich ins Kino gehen.

3.

4.

5.

125

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 6. Kupovina namirnica: voenje razgovora u trgovini i/ili na trnici, izricanje koliine i cijene Kljune strukture i izriaji: Kann ich dir helfen? Ich mchte/brauche... Haben Sie...? Geben Sie mir bitte... Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen... Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte. Aktivnosti u kui: izricanje radnji i zaduenja u domu Kljune strukture i izriaji: Was machst du in der Kche? Ich decke den Tisch/sple das Geschirr/trockne das Geschirr ab... Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele / lerne / rume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...? Briga o zdravlju: izricanje naina ponaanja, savjeta i zabrana u sluaju bolesti Kljune strukture i izriaji: Christine/Thomas ist krank. Sie/er hat... Sie/er kann nicht... Sie/er muss im Bett bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/ viel schlafen... Sie/er darf nicht Fuball spielen/ rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/will nicht im Bett bleiben/schlafen. Die Eltern rgern sich. Moje mjesto: imenovanje nekih vanijih graevina u mjestu, snalaenje u prostoru Kljune strukture i izriaji: Ich wohne/er wohnt in... Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Grostadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nhe? Es gibt ein/e/en // kein/e/en Kino, Geschft, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? Neben dem Kino, im Zentrum, in der... Strae, am... Platz.

Njemaki jezik 12. Blagdani, obiaji i tradicija Kljune strukture i izriaji: Ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

7.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj), aktivnosti u koli i izvan nje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme (izvankolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike, dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronoloko vrijeme (dani u tjednu, dijelovi dana, sati, godinja doba, mjeseci), glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, stanovanje i aktivnosti u kui, blagdani i proslave, neki vaniji objekati u mjestu, kupovanje namirnica (koliina i cijena), zanimanja, briga o zdravlju, prirodni okoli i ponaanje u prirodi. Do kraja etvrte godine uenja u 4. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 500 leksikih jedinica, a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 7 do 8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno, nego ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben E prezent uestalih glagola vezanih uz tematska podruja ukljuujui i neke sloene glagole E prezent nekih povratnih glagola u jednini E konstrukcija es gibt E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen, drfen i wollen u jednini; oblici mchte, mchtest i mchten E preterit glagola sein i haben u jednini E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u nominativu i akuzativu jednine E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoine
126

8.

9.

10. Prirodni okoli i ponaanje u prirodi: imenovanje i opis krajolika, ponaanje u prirodi Kljune strukture i izriaji: Das ist eine/ein Wiese/Berg/Wald/Fluss... Er/sie/es heit... Er/sie/es ist in sterreich/Kroatien... Er / sie / es ist grn / schn / gro / hoch / lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Sie machen Ausflge. Machst du manchmal Ausflge? Wohin? Womit fhrst du? Wer kommt mit? Was drfen wir nicht in der Natur machen? Blumen pflcken, Abfall liegen lassen... 11. Praznici: opisivanje naina i mjesta provoenja praznika, pisanje razglednice Kljune strukture i izriaji: Was macht er/sie in den Sommerferien / Winterferien / Frhlingsferien? Er / sie schwimmt, sonnt sich, fhrt Ski, macht Ausflge, bleibt zu Hause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, am Meer, auf dem Lande, bei Oma / Opa / Tante / Onkel / Freunden, im Gebirge/Ausland, in sterreich/Ungarn... Wohin fhrst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer, aufs Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, ins Gebirge/Ausland, nach sterreich/Ungarn...

Nastavni plan i program za osnovnu kolu lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine te u dativu i akuzativu jednine E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer, was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do100 E redni brojevi do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit, fr... Prilozi E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern... E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit, wohin... Negacije E nein, nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata/prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am Samstag. E prilona oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am Vormittag lerne ich/habe ich Tennis. E izjavne reenice s modalnim glagolom E upitne reenice s upitnom rijeju E inverzne upitne reenice ukljuujui i pitanja s modalnim glagolom

Njemaki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr., uljudno ophoenje, estitanje i neke aktivnosti vezane uz blagdane, provoenje slobodnog vremena i praznika, nain stanovanja i dr. Upoznaju se imena i prezimena vrnjaka, nazivi ulica i trgova u zemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije o zemljama njemakoga govornoga podruja (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.), neki poznati portai iz zemalja jezika cilja. Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje, jedna od bajki brae Grimm u izvornoj/modernoj verziji, likovi njemake djeje knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga i/ili njemakoga jezika u usporedbi s likovima iz hrvatske djeje knjievnosti.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijei GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa ili bez slikovnog predloka) E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E prepriavanje slijeda nekog dogaaja uz pomo pitanja ili vizualnih poticaja E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima
127

Na razini prepoznavanja
E

perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih podruja uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der Rhein, die Zugspitze...)

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje raspoloenja, ukusa i stajalita, svojine, dobi, koliine, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, prepriavanje slijeda nekog dogaaja, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje elje, molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i sl., pozivanje na neku zajedniku aktivnost, izricanje savjeta i zabrana, traenje i davanje informacija i sl.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Njemaki jezik analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, redovito/sustavno ponavljati, uiti rijei u kontekstu, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom

ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o poznatim sadrajima E glasno itanje jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik E svladavanje reenine intonacije PISANJE E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E dopunjivanje teksta rijeima E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje estitki za blagdane i razglednica s putovanja/praznika prema predloku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja E pisanje rijei prema zvunomu modelu (npr. slovkanih rijei) E dopunjavanje i pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova prema zvunomu modelu - diktat E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E uoavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i njemakoga jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom etvrte godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 4. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i
128

5. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu lanovima obitelji, razgovor o blinjima Kljune strukture i izriaji: Wohnt deine Oma in deiner Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen Groeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du eine/n Freund/in in Deutschland/sterreich...? Hast du Kontakt mit ihm/ihr? 2. Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i vrijednost prijateljstva, problemi mladih, njihovi interesi i potrebe Kljune strukture i izriaji: Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was rgert dich? Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fr mich? Ja, von mir fr dich. kola: ivot u koli, problemi koji se javljaju, tenja prema to boljim postignuima i veemu znanju Kljune strukture i izriaji: Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt, geschrieben, gelesen... Wir mssen das ganze Leben lang lernen! Welche Themen interessieren dich besonders? Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal Angst vor...? Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje portom, zdravlje, glazba, odlasci u kino, kazalite, knjinicu, njegovanje kulture itanja, koritenje medija u svakodnevici Kljune strukture i izriaji: Treibst du Sport? Ja./Nein. Sport treiben ist gesund. Komm zu mir! Kinder, lernt fleiig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. Unser/e Trainer/Trainerin heit Herr/Frau Bauer. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein. Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.

3.

4.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 5. Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opis prostora Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? Ich wohne in einem Haus/einer Wohnung. Wie viele Stockwerke hat dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit...? Was hast du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch? Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi ivot, zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija Kljune strukture i izriaji: Wie war es im Gebirge? Wunderschn. Wandern macht fit. Was habt ihr gegessen/getrunken? Gesundes Essen, Obst, Gemse, Milch, warme Gemsesuppe, pfel, grner Salat... Fast Food ist nicht gesund. Warum? Es ist fett, macht dick... Kod kue i u inozemstvu: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemakoga govornog podruja, putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih znaajnih obiljeja Kljune strukture i izriaji: Wie ist das Klima/die Landschaft in Kroatien/sterreich? Gibt es viele Wlder, Flsse, Inseln...? Welche Naturschnheiten /Sehenswrdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/in der Schweiz...? Welche typischen Spezialitten gibt es in Kroatien / Deutschland / sterreich...? In sterreich habe ich Sachertorte gegessen. Ich war im Prater. In den Sommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, am Bodensee, in Deutschland, in Kln... Doivljaji: stvarni doivljaji, mata, pustolovine Kljune strukture i izriaji: Trumst du gern? Schreibst du manchmal ber deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch? Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir Gedanken ber Reisen? Blagdani, obiaji i tradicija Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.

Njemaki jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj), svojstva i usporedba osoba i predmeta, orijentacija u prostoru i vremenu, aktivnosti u koli i izvan nje, putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristinih obiljeja, znamenitosti, tipina jela), mediji, slobodno vrijeme, (njegovanje kulture itanja, koritenje medija u svakodnevici, znaenje bavljenja portom, briga za zdravlje (zdrava prehrana), stanovanje (opis prostora, odnosi u prostoru, kultura stanovanja, neki vaniji objekti u mjestu), glavni brojevi do 1000, redni brojevi do 31, blagdani, obiaji, tradicija i proslave. Do kraja pete godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 660 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 530 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 7 do 8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture mogu tumaiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i mnoini E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoini E perfekt nekih najuestalijih pravilnih i nekih nepravilnih glagola u jednini i mnoini s pomonim glagolima haben i sein E konstrukcija es gibt E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E imenice s odreenim i neodreenim lanom u nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze, der Rhein...) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine te u dativu i akuzativu jednine E posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i mnoini u nominativu: mein/meine, deine/deine,
129

6.

7.

8.

9.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi, posteri, pripemaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u obraanju iz potovanja E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoine E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu jednine i mnoine Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu jednine i mnoine Brojevi E glavni brojevi do 1000 E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu (leksiko posredovanje) Prijedlozi E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit, fr... Prilozi E stupnjevanje pravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut, schlecht, gern... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, wohin, woher, warum... Negacije E nein, nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Reenice E jednostavne izjavne reenice E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju E inverzne upitne reenice E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E jednina i mnoina imenica s neodreenim i odreenim lanom u genitivu E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i mnoine E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, oder, denn JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje radnji i dogaaja u sadanjosti i prolosti, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje predmeta, osoba i pojava, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba i pojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza, dunosti, estitanje blagdana, roendana i sl., traenje i davanje informacija.

Njemaki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. estitanje blagdana i roendana, blagdani i obiaji, obitelj, prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja, znamenitosti, kulturni ivot. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o vlastitoj zemlji. Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne / tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje, jedna ili vie jednostavnijih pria iz suvremene njemake djeje knjievnosti, usporedba likova iz njemakih pria/bajki i likova iz hrvatske djeje knjievnosti, likovi njemake djeje knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kraih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kraih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) E prepriavanje slijeda nekog dogaaja E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik E reproduciranje i produkcija reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova u okviru poznate tematike E samostalno glasno itanje reenica i kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik E pravilna uporaba reenine intonacije
130

Nastavni plan i program za osnovnu kolu PISANJE E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnomu / zvunomu predloku ili bez predloka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraih sastava uz predloeni model - voeni sastav E pisanje jednostavnih reenica koje sadrajno ine krai sastav E pisanje estitke, razglednice i sl. E pisanje kratkih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. bladanski obiaji, svakodnevni ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja, senzibilizacija za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom pete godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 5. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

Njemaki jezik

6. RAZRED esta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Moj svijet: razgovor o sebi, blinjima, njihovim osobinama i izgledu; opis mjesta u kojem ivimo, doma, ulice i etvrti, jezik kojim govorimo Kljune strukture i izriaji: Ich habe viele Freunde. Ich wohne in der Grimmstrae Nr. 56. Wo ist es schner, auf dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im Theater war es schner und interessanter als im Museum. Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schnsten. 2. U mom zaviaju i izvan njega: putovanja, obiljeja, ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemakoga govornoga podruja Kljune strukture i izriaji: Die Hauptstadt Kroatiens ist Zagreb. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Das ist eine alte Stadt. Die Markuskirche steht am Markusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war lnger in Wien als in Salzburg. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswrdigkeiten? Wo kann ich den Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in der Schweiz... Meine Winterferien habe ich in sterreich verbracht. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem stranih jezika, mediji, komunikacija (internet, SMS poruke, slanje razglednica i pisama, odlazak u potu) Kljune strukture i izriaji: Welche Sprachen sprichst du? Deutsch, Englisch, Franzsisch... Fremdsprachen sind sehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen Freunden? Schreibst du Briefe, E-Mails oder SMSNachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins Internet-Caf. Liest du Tageszeitungen / Jugendmagazine...? Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj umjetnosti i knjievnost Kljune strukture i izriaji: Warst du schon mal im Theater, im Konzert, in einer Ausstellung, in einer Theatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was macht ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektre? Liest du gern Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wer tritt heute Abend auf?

3.

4.

131

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 5. kola i kolovanje: nastavni predmeti, raspored sati, ocjene, ustrojstvo kolskih i izvankolskih aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Ich mag Deutsch. Welche Fher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde, Naturkunde, Mathematik... Welche Fcher machen dir Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal Ausflge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...? Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju: odnosi u obitelji, zajedniko organiziranje slobodnoga vremena, problemi vezani za odnose meu naratajima Kljune strukture i izriaji: Meine Eltern leben getrennt. Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und Winterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr gern Ausflge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmig Taschengeld? Wie knnen die Schler Geld verdienen? Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein Bruder und ich plaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war alles anders. Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten auf dem Feld... Moda i odijevanje: kupovanje odjee i obue, vanjski izgled, razliitosti u imovinskome statusu mladoga narataja, statusni simboli Kljune strukture i izriaji: Darf ich dir/Ihnen helfen? Ich brauche ein Paar neue Schuhe, ein neues Kleid... Ich mchte ein buntes/kariertes/einfarbiges... Kleid. Welche Gre? Ich trage Schuhgre 36 und Konfektionsgre 38. Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Der Pullover gefllt mir nicht. Welche Klamotten trgst du gern? Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist mir aber auch nicht wichtig. Mein Vater fhrt kein teures Auto. Wir fahren gern Rad. Rad fahren ist gesund. Blagdani, obiaji i tradicija Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.

Njemaki jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj), mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju, problemi mladih, kola i kolovanje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje kolskih i izvankolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici, sredstva komunikacije), mediji, zaviaj, putovanja i znamenitosti, neki vaniji objekti u mjestu, umjetnost, moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena i konfekcijski brojevi), blagdani, obiaji, tradicija, glavni brojevi do 1000, redni brojevi do 31. Do kraja este godine uenja u 6. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 850 leksikih jedinica, a od toga uinkovito upotrebljivati oko 680 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 8 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 6. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i mnoini E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoini E preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja E perfekt nekih najuestalijih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini E konstrukcija es gibt E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E deklinacija imenica s odreenim i neodreenim lanom u jednini i mnoini (sistematizacija) lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. Die Schweiz, die Adria, die Zugspitze...) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu

6.

7.

8.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

132

Nastavni plan i program za osnovnu kolu jednine i mnoini; uljudno obraanje sa Sie u svim padeima jednine i mnoine E posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Brojevi E glavni brojevi (sistematizacija) E redni brojevi do 31 (leksiko posredovanje) Prijedlozi E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit, fr... Prilozi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal, links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut, schlecht, gern... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, wohin, woher, warum... Negacije E nein, nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Reenice E jednostavne izjavne reenice E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju E inverzne upitne reenice E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom E povezivanje reenica u nezavisno sloene reenice veznicima: und, aber, oder Na razini prepoznavanja E nezavisno sloena reenica s veznikom denn E zavisno sloena reenica s veznikom weil JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje radnji i dogaaja u sadanjosti i prolosti, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, zahtjeva, naredbe, obveza, dunosti, negodovanja, traenje i davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.

Njemaki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, putovanja, znamenitosti, mladi u drutvenom okruenju, kolovanje, umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o vlastitoj zemlji. Primjeri iz knjievnosti: narodne/tradicionalne i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, poneka basna, poneka jednostavnija pria o djetinjstvu, likovi njemake djeje knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) E prepriavanje slijeda nekog dogaaja E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reproduciranje i produkcija reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova u okviru poznate tematike E uoavanje karakteristinih obiljeja razliitih vrsta tekstova E samostalno glasno itanje reenica i kraih tekstova E pravilna uporaba reenine intonacije

133

Nastavni plan i program za osnovnu kolu PISANJE E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili zvunomu predloku ili bez predloka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraih sastavaka uz predloeni model - voeni sastav E pisanje sastavaka na osnovi obraenih tema E pisanje estitke, razglednice i sl. E stvaralako pisanje E pisanje kraih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, svakodnevni ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom este godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 6. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomou natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

Njemaki jezik

7. RAZRED sedma godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ljudi i dogaaji: iznoenje podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, zabave i porta) Kljune strukture i izriaji: Carl Benz baute 1886 das erste Auto. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100 Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. Bokovi (17111787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofr interessierte er sich? Finde Informationen ber einen bekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du eine/einen deutschen Rock- oder Popsngerin/Sportler? Schreibe einen kurzen Bericht ber deinen Lieblingssnger/Filmstar! 2. Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanje slobodnog vremena, vanost bavljenja portom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme (odlasci u kino, kazalite, na koncerte i javne priredbe), elektroniki i tiskovni mediji Kljune strukture i izriaji: Mit wem/Wie verbringst du deine Freizeit? Mit meiner Familie, mit meinen Bchern... im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn ich nicht lernen muss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/ auf den Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben ist gesund, weil... Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party... Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins Kino/in die Konditorei einladen? - Ja, ich komme mit, denn heute haben wir keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ich nicht. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem Computer, surfe, spiele, unterhalte mich mit ..., chatte gern. Prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost Kljune strukture i izriaji: Hast du viele Freunde? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? ber welche Themen sprecht ihr? Worber/ber wen rgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fuballspieler / Filmstar. Gibt es Auenseiter / schwarze Schafe in deiner Klasse? Mein Freund singt am besten. Er ist humorvoll und toleranter als ich. Der interessanteste Junge in meiner Klasse ist Denis. Alle Mdchen sind verliebt in ihn. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja, razliite ivotne navike, kuanske obveze i ivot u zajednici Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? In Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen... Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20. Jahrhundert? Als sie... alt war... /Wenn sie... zu Hause... Damals gab es keinen/keine Fernseher/Splmaschine. Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie

3.

4.

134

Nastavni plan i program za osnovnu kolu lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du? Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wer macht die meiste Arbeit in deiner Familie? 5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi, prometne veze, snalaenje u stranoj zemlji (traenje obavijesti na kolodvoru, u prometnim sredstvima, na recepciji) Kljune strukture i izriaji: Reist du gern? Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/ in sterreich, am Meer/auf dem Lande/in den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal /mitten in.../auf einer Hhe von... m. Wodurch ist dein Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt? An welche Lnder grenzt Kroatien/Deutschland? Was findest du in Deutschland/dort besonders interessant? Vergleiche das mit... Womit fhrst du in die Schule/in die Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der Straenbahn / Bahn... Ich gehe zu Fu. Wann fhrt der Zug nach...? Eine Platzkarte bitte. Svijet mate i svakodnevice u knjievnim, likovnim, glazbenim i filmskim djelima Kljune strukture i izriaji: Worum geht es in diesem Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heit die Hauptperson? Was fr eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Mchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Wie gefllt dir dieses Bild? Warum? - ovisno o odabranim primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.

Njemaki jezik mate i svakodnevice u knjievnim, likovnim, glazbenim i filmskim djelima. Do kraja sedme godine uenja u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i rjeniki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola E perfekt jednostavnih i sloenih, pravilnih i nepravilnih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, nijeni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik) E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E deklinacija imenica s neodreenim i odreenim lanom u jednini i mnoini (sistematizacija) E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schne Kroatien, die Schweiz, die Save, die Trkei, die Adria...) Zamjenice E osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim padeima jednine i mnoine (sistematizacija) E povratne zamjenice E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim padeima E neodreena zamjenica man Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (sistematizacija) E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu, dativu i akuzativu u pozitivu Brojevi E glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu

6.

7.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, porta i zabave), smisleno organiziranje slobodnoga vremena, prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost, vanost bavljenja portom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme, (kino, kazalite, koncerti, javne priredbe), elektroniki i tiskovni mediji, kultura stanovanja nekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaenje u stranoj zemlji, blagdani, obiaji i njegovanje tradicije, svijet
135

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Prijedlozi E sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i akuzativ Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, woher, worauf... Negacije E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e Reenice E izjavne i upitne reenice E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, oder, denn E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn Na razini prepoznavanja: E rekcija nekih uestalih glagola: gefallen, helfen, geben; sich interessieren fr + A, trumen von + D, sich rgern ber + A, sich freuen auf + A... E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima jednine i mnoine u pozitivu (sklonidba pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E zavisno sloene reenice uz veznik als E odnosne reenice E pitanja s upitnim rijeima: Wofr.../Fr wen... Wovon.../Von wem... Worber... /ber wen... Worauf.../Auf wen... JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, prepriavanje dogaaja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i stajalita o neem, imenovanje, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, negodovanja, odobravanja, slaganja, neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, traenje i davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. njegovanje tradicije, mladi u drutvu, mediji u svakodnevnom ivotu, zatita okolia i dr. Upoznaju se zanimljivosti o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjievnog, likovnog i filmskoga stvaralatva te glazbenoga stvaralatva za mlade, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, porta i zabave. Primjeri iz knjievnosti: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka
136

Njemaki jezik prikladna pripovijetka o ivotu djece, ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i djela iz njemake knjievnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i slunoga sadraja E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijalokih situacija E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) E prepriavanje slijeda nekog dogaaja E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom ITANJE E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike E uoavanje znaajki razliitih vrsta tekstova E samostalno glasno itanje E pravilna uporaba reenine intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili zvunomu predloku ili bez predloka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi proitanoga teksta

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Njemaki jezik

E E E

pisanje kraih sastava uz predloeni model struktura (npr. natuknice i pitanja) pisanje sastavaka nakon obraenih sadraja pisanje estitke, razglednice, pisma, poruka i sl. stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie, dijela prie koji nedostaje i sl.) pisanje diktata

8. RAZRED osma godina uenja

CJELINE I TEME 1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju: odnosi meu naratajima, problemi mladih, pripadnost skupini i izdvojenost Kljune strukture i izriaji: Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblfft - sie hat sich modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft. 2. Europsko okruenje, multikulturalnost i vanost uenja stranih jezika: slinosti i povezanosti kultura, predrasude i stereotipi, EU, uloga viejezinosti kod nas i u Europi, jezini portfolio, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti Kljune strukture i izriaji: In welchen Lndern spricht man Deutsch? Was heit Multi-Kulti? Welche Symbole sind auf Euro-Mnzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa zu seinem Namen? Wie heien die Mitgliedslnder? Die europische Flagge hat zwlf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. Die deutschen Austauschschler wohnen in ihren franzsischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht man sich besser. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja, ovisnosti i njihovi uzroci Kljune strukture i izriaji: Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber fr einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld fr ihre Kleidung ausgibt. Mein Vater mchte vom Rauchen loskommen. Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen? Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf? Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich? Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava prehrana Kljune strukture i izriaji: Die Umweltverschmutzung ist ein groes Problem. Schtzt die Umwelt! Wirf keine Plastiktten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getrnke in Dosen kaufen. Wenn man nicht mehr fernsehen will, soll man die Gerte abschalten. Ernhrst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenl.

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i vlastite kulture. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom sedme godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 7. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik namjerava sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
137

3.

4.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 5. Problemi drutva, oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponaanja, civilno drutvo i nevladine udruge, briga i pomo potrebitima Kljune strukture i izriaji: Habt ihr schon einen Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/ Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einer Organisation/eines Vereines? Warum? - Weil ich da ntzlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spa macht. Der Streit fngt meist harmlos an, und dann wird man mit schlimmen Schimpfwrtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschler, egal welcher Nationalitt sie sind. Was kann man gegen Gewalt / Hunger / Rassendiskriminierung/Krieg... tun? Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja, kolovanje Kljune strukture i izriaji: Wenn jemand studieren mchte, dann muss... Ich mchte..., weil.../denn... Ich mchte..., aber... Ich mchte...(nicht)... studieren. Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Darum mchte ich Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. Was fr eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland/in ... ist anders als bei uns. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u knjievnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Europas groe Erfinder/Knstler die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler, Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke... Wofr/Fr wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika Kljune strukture i izriaji: Hattest du einmal einen Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit dem Geld gemacht? - Ich habe mir ein gutes Wrterbuch gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Was wre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder wrdest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.

Njemaki jezik uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi meu naratajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi, stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponaanja, glazba), predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruenju i izvan njega, obrazovanje za budunost, sustavi kolovanja, vanost uenja stranih jezika, uloga viejezinosti kod nas i u Europi (jezini portfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika, zatita okolia, briga o zdravlju, briga i pomo potrebitima, civilno drutvo i nevladine udruge, otkrivanje novoga i nepoznatoga, blagdani, obiaji i njegovanje tradicije, svijet mate i svakodnevice u knjievnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima. Do kraja osme godine uenja, u 8. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 1350 - 1400 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeni i upitni oblik) E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, nijeni i upitni oblik) E futur E rekcija nekih uestalih glagola E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E jednina i mnoina imenica s neodreenim i odreenim lanom u svim rodovima i padeima E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
138

6.

7.

8.

9.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima

Nastavni plan i program za osnovnu kolu lan E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova Zamjenice E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i mnoini u svim padeima (sistematizacija) E povratne zamjenice (sistematizacija) E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim padeima E neodreena zamjenica man E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was fr ein/e u svim padeima E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeima Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima jednine i mnoine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) Brojevi E glavni i redni brojevi Prijedlozi E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom; s dativom i akuzativom Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka E zamjeniki prilozi: darauf, dafr... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf, wofr... Negacije E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e Reenice E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, oder, denn... E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn i als E odnosne reenice E indirektne upitne reenice E upitne reenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was fr ein/e u svim padeima E upitne reenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele, woher, womit.... E inverzne upitne reenice E izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom.

Njemaki jezik JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema tj. leksikih podruja i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriavanje dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti i budunosti, izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraavanje koliine i cijene, dobi, molbe, zahvale, elje, raspoloenja, negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, ohrabrenja, podrke, nagaanja, traenje i davanje informacija, izraavanje uzroka i posljedice, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. ivot u europskom okruenju, supkultura mladih, zatita okolia, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemakoga govornoga podruja i EU, o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjievnosti, likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, porta i zabave. Primjeri iz knjievnosti: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o ivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, usporedba likova i djela na njemakom jeziku s onima poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvunoga sadraja E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike

Na razini prepoznavanja
E

E E

konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola prezent i preterit pasiva kondicional (wrde + infinitiv)

139

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Njemaki jezik i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i vlastite kulture. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom osme godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 8. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik namjerava sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, prepoznavati fraze i sluiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

E E E

E E

E E

sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijalokih situacija sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave reprodukcija i produkcija monolokih tekstova imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta prepriavanje slijeda dogaaja prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada interpretativno itanje kraih knjievnih formi izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom

ITANJE E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike ukljuujui i krae knjievne forme E uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova E samostalno glasno itanje tekstova E pravilna uporaba reenine intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnomu /zvunomu predloku ili bez predloka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi zvunog ili pisanoga teksta E pisanje saetka E pisanje kraih sastava prema zadanomu modelu voeni sastavak E pisanje sastavaka nakon obraenih sadraja E pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektronikih pisama E stvaralako pisanje (npr. pisanje kratke prie, novoga kraja prie ili nekoga dijela prie koji nedostaje) E pisanje diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uoavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti
140

Njemaki kao drugi strani jezik

4. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschs! Guten Tag, Frau/Herr Bari/Mller. Wie heit du? Ich heie... Ich bin... Wie gehts? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht. 2. Obitelj: imenovanje osoba, predstavljanje lanova ue obitelji Kljune strukture i izriaji: Das ist meine Familie. Wer ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter, Bruder/

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Schwester, Opa/Oma. Mein/meine... heit... 3. Wie heit dein/deine...?

Njemaki jezik 10. Vrijeme: izricanje kronolokoga vremena, imenovanje godinjih doba i osnovnih atmosferskih prilika Kljune strukture i izriaji: Wie spt ist es? Es ist drei Uhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann hast du Geburtstag? Im April. Es ist Frhling / Sommer / Herbst / Winter. Es regnet. Es ist sonnig... 11. Blagdani, obiaji i tradicija: osnovni leksik uz blagdane, estitanje Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

Prijatelji: predstavljanje, imenovanje Kljune strukture i izriaji: Wer ist das?Das ist mein/meine Freund/Freundin. Wie heit er/sie? Er/sie heit... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/e Freund/in? Er/sie wohnt in der ...-Strae/am ...-Platz. Roendan: slobodno vrijeme i druenje s prijateljima Kljune strukture i izriaji: Wann hast du Geburtstag? Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Mchtest du etwas trinken? Mchtest du ein Stck Torte...? kolsko okruenje: imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor), aktivnosti u razredu razumijevanje i izvravanje osnovnih naredbi u kolskom okruenju Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das dein/e...? Nein./ Ja, das ist mein/e... Wie ist die Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist gro / klein /lang... Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne / spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimm bitte dein Buch! Gib mir den Ball! portske aktivnosti: imenovanje nekih portskih aktivnosti Kljune strukture i izriaji:Treibst du Sport? Welchen Sport treibst du? Fuball / Basketball / Tennis / Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Ich spiele gern.... Ich fahre Rad. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjee i obue Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Eine Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das TShirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu, kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind... Wie gefllt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...? Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kui i stanu Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? Ich wohne in Varadin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung. Hier ist die Kche/das Bad/das Wohnzimmer... Der/die/das... ist gro/klein, links/rechts... Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okolia Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schn/grn/gro, klein... Welche Farbe hat die Tomate?

4.

5.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA

6.

7.

8.

LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu, upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophoenje, ua obitelj, prijatelji i druenje s njima, igrake i kolski pribor, neki dijelovi prirodnog okolia (cvijee, voe i povre), glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najee upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), kronoloko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci u godini), godinja doba, neke osnovne atmosferske prilike, prostorije u kui i stanu, neki dijelovi odjee i obue, proslava roendana, neki portovi i portske aktivnosti. Do kraja prve godine uenja, u 4. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 200 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 120 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben i nekih najuestalijih glagola u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja E oblici mchte, mchtest, mchten, mag, magst E zapovjedni nain (2. lice jednine imperativa)

9.

141

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u nominativu i akuzativu E jednina nekih imenica s odreenim lanom u nominativu E mnoina nekih imenica lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraanje sa Sie E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer, was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata

Njemaki jezik blagdana i roendana, kolsko okruenje, stanovanje, odijevanje, portske aktivnosti. Upoznaju se imena i prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja, nazivi nekih gradova i sl. Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne / tradicionalne djeje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje, neka ostvarenja konkretne poezije, jedna od najpopularnijih bajki brae Grimm u izvornoj / modernoj verziji, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvunoga sadraja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja. E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni tekstovi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanja rijei GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba i radnji (uz ili bez slikovnoga predloka) E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E slovkanje ITANJE E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i reenica na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloka E glasno itanje rijei i vrlo kratkih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane E svladavanje reenine intonacije PISANJE E prepisivanje jednostavnih rijei i reenica E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom ili zvunomu predloku
142

Brojevi
E glavni brojevi od 0 do 20 Prilozi E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, rechts, hier, dort, da... E upitni prilozi: wie, wo, wann Negacije E nein, nicht Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die Rose ist rot. E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju E inverzne upitne reenice Na razini prepoznavanja E zapovjedni oblik nekih uestalih glagola (2. lice mnoine imperativa i uljudno obraanje sa Sie) E imenica s odreenim lanom u akuzativu jednine E osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine: (mir,dir) i akuzativu (mich, dich) E neki prijedlozi: in, auf, unter... E negacija kein/e u nominativu i akuzativu E upitne reenice s upitnim rijeima wieviel, wie viele, welcher/e/es

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i stajalita prema neemu, izraavanje dobi, imenovanje i opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa u vremnu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E E E

Njemaki jezik

pisanje rijei i kratkih reenica pisanje estitke prema pisanomu predloku uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei

5. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opratanju u komunikaciji s vrnjacima i odraslima, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen!/Abend!, Auf Wiedersehen!/Tschs! Wie heit du? Ich heie... Ich bin... Wie alt bist du? Ich bin... Wo wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wie gehts? Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so. 2. Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanje lanova ue obitelji Kljune strukture i izriaji: Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel, Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder, Schwester... Wie heit dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie heit... Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt. Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin. kola: imenovanje nastavnih predmeta (kolskoga pribora), osoba u kolskom okruenju, izdavanje i izvravanje najeih uputa i naredbi, izricanje radnji u koli i u slobodno vrijeme Kljune strukture i izriaji: Welche Schulfcher hast du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus. Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine Deutschlehrerin. Kommen Sie bitte her. Wo ist deine Schultasche? Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme, portske aktivnosti, hobiji, osobni raspored dana, izraavanje miljenja Kljune strukture i izriaji: Was magst du? Ich mag... Ich mag nicht... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke Cola... gern/nicht gern. Wie gefllt dir...? ... gefllt mir/gefllt mir nicht. Ich spiele Tennis / Fuball /Handball... Lufst du schnell? Wann beginnt das Fuballspiel? Stanovanje: imenovanje prostorija u kui i stanu, snalaenje u prostoru i vremenu Kljune strukture i izriaji: Das ist die Kche/das Bad... Der/die/das ... ist links rechts/hier. Ist der Herd im Bad? Nein, er ist in der Kche. Wer muss die Wohnung aufrumen? Rumst du dein Zimmer auf?

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom prve godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 4. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, redovito/sustavno ponavljati, uiti rijei u kontekstu, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

3.

4.

5.

143

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela, izraavanje osobnoga odnosa prema njima, imenovanje pribora za jelo Kljune strukture i izriaji: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke Pizza, Marmelade, Eier.../Cola, Milch, Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe nicht. Und dein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola mchte ein Eis essen/eine Cola trinken. Gib mir, bitte, den Lffel! Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih dijelova tijela, zdravlje, imenovanje nekih najeih zdravstvenih tegoba u djejoj dobi Kljune strukture i izriaji: Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste / habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / Zahnschmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sport machen... Odjea i kupovanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjee Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein Rock/Hemd, eine Hose/Jacke/ Bluse... Welche Farbe hat der/ die/das...? Der/die/das ... ist blau/rot/gelb... Ich will einen modernen Rock kaufen. Wie gefllt dir der blaue Rock/das grne Hemd...? Mchten Sie/mchtest du den blauen oder den gelben Rock anprobieren? Promet: imenovanje nekih osnovnih prometnih sredstava Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein Bus/ein Auto/eine Straenbahn. Wohin fhrst du? Nach Mnchen/ans Meer/in die Stadt... Womit fhrst du? Ich fahre mit dem Bus/Auto, mit der Straenbahn... Darfst du bei Rot gehen? Musst du bei Grn warten?

Njemaki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna djela djeje knjievnosti, kulturno-civilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

7.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i lanovi obitelji, osobe u kolskom okruenju, kolski pribor, neke vrste jela, prostorije u kui i stanu, neki dijelovi tijela, neki dijelovi odjee i obue, neka osnovna prometna sredstva, kuni ljubimci, ivotinje u zoolokom vrtu i na selu, najee upute i naredbe, radnje u slobodno vrijeme i u koli, kronoloko vrijeme (puni sat, pola sata), neke osnovne atmosferske prilike, snalaenje u prostoru i vremenu, druenje s prijateljima, neki portovi i portske aktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, blagdani i obiaji. Do kraja druge godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 320, a od toga aktivno rabiti oko 220 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvodit vie od 8 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture obrauju na osnovi primjera i situacija te postupno uvode neki osnovni metajezini pojmovi. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben i nekih uestalih jednostavnih i sloenih, pravilnih i nepravilnih glagola u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja E prezent modalnih glagola u jednini i mnoini: drfen, knnen, mssen i wollen (jesni, nijeni i upitni oblik); oblici: mchte, mchtest, mchten, mag, magst E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u nominativu i akuzativu jednine i mnoine lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraanje sa Sie E osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i akuzativu (mich, dich) E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i akuzativu jednine i mnoine: mein/meine, dein/deine,
144

8.

9.

10. ivotinje: imenovanje i opis kunih ljubimaca, ivotinja u zoolokom vrtu i na selu, glasanje nekih ivotinja Kljune strukture i izriaji: Welche Tiere leben zu Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die Katze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund? Nein, ich habe keinen Hund, ich habe eine Katze. Welche Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das Krokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... ist gro/ klein, gelb/grau... Der Hund bellt. 11. Vrijeme: atmosferske prilike, godinja doba i izricanje kronolokoga vremena (pola sata) Kljune strukture i izriaji: Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schn/schlecht. Es ist kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am Nachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wann gehst du zur Schule? Um halb acht. 12. Blagdani, obiaji i tradicija: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane, estitanje Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraanju iz potovanja E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer, was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 100 E redni brojevi do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter... E neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit... E neki prijedlozi uz akuzativ: fr... Prilozi E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele... Negacije E nein, nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Reenice E jednostavne izjavne reenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die Rose ist rot. E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima: was, wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele... E inverzne upitne reenice E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E prezent modalnih glagola mgen i sollen E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u dativu jednine i mnoine E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Adria...) E upitne reenice s upitnim rijeima: welcher/e/es, woher JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine, molbe, zahvale, elje, zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, traenje i davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, neke aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, kolsko okruenje, stanovanje, odijevanje, portske aktivnosti, prehrana,
145

Njemaki jezik promet, druenje s prijateljima. Upoznaju se imena i prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neke informacije o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji. Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne/ tradicionalne i autorske djeje pjesmice za govorenje i/ili za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki brae Grimm u izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemake i hrvatske knjievnosti, likovi njemake djeje knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga sadraja E globalno i selektivno razumijevanje kratkih jednostavnih tekstova poznate tematike E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni tekstovi) E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica, stripova ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) E prepriavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomo pitanja ili slikovnih poticaja E iznoenje rezultata skupnoga rada E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E slovkanje ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloka E glasno itanje reenica i tekstova koji su prethodno usmeno uvjebani E svladavanje reenine intonacije

Nastavni plan i program za osnovnu kolu PISANJE E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom ili zvunomu predloku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje jednostavnih reenica E pisanje estitke prema pisanomu predloku E prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. bladanski obiaji, svakodnevni ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom druge godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 5. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti vizualne tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

Njemaki jezik

6. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Moje mjesto: imenovanje nekih vanijih objekata u mjestu Kljune strukture i izriaji: Ich wohne/er wohnt in... Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt / Grostadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der Nhe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt, Kino, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum, in der... Strae/am... Platz. 2. Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja, vrsta poslova i prostora u kojima se posao obavlja Kljune strukture i izriaji: Wo arbeitet der/die Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/ Automechaniker/Verkufer...? Auf dem Feld, im Restaurant/Bro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gste/ unterrichtet... Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odredita putovanja, znamenitosti Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Ferien? Wie war die Reise? Das war eine wunderschne Reise. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war lnger in Wien als in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater? Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schnsten. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswrdigkeiten? Praznici: opisivanje naina i mjesta provoenja praznika, pisanje razglednice Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Ferien? In Deutschland, in Mnchen, am Meer, auf dem Lande, zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im Gebirge/Ausland, in sterreich, Ungarn... Was hat er / sie in den Sommerferien / Winterferien / Frhlingsferien gemacht? Er/sie hat gebadet... Kupovanje namirnica: imenovanje i razlikovanje namirnica, izraavanje vlastitoga ukusa, voenje razgovora u trgovini i/ili na trnici, izricanje koliine i cijene Kljune strukture i izriaji: Welche Gemsesorten / Obstsorten kennst du? Welches Gemse/Obst magst du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag ... /keinen/keine/ kein...? Was mchtest du? Ich mchte/brauche 2 Kilo pfel, 40 Gramm Kse, eine Flasche Milch, 2 Dosen Limonade, 3 Stck Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mir bitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

3.

4.

5.

146

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 6. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje obroka i njihovih osnovnih sadraja Kljune strukture i izriaji: Was ist gesundes Essen? Was hast du heute gefrhstckt? Obst, Jogurt, Msli, Salami... Was hast du gestern zu Mittag gegessen? Gemsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes, Sigkeiten, Eis, Fast-Food... Was hast du zu Abend getrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer hat bei dir das Frhstck/Mittagessen/Abendessen gemacht? Mchtest du/mchten Sie...? Priroda i zatita okolia: uvanje okolia, vanost i znaenje okolia, ponaanje u prirodi Kljune strukture i izriaji: Wir sind Naturfreunde. Du sollst die Umwelt schtzen und die Umgebung sauber halten. Welche Blumensorten blhen im Garten / Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in...? Wie sind die Inseln, Berge, Flsse...? Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potreptina Kljune strukture i izriaji: Was machst du im Bad? Ich wasche mich, ich kmme mich, ich ziehe mich an... Ich dusche/bade/putze mir die Zhne/wasche mir die Haare.../kmme mich... Was brauchst du dazu? Eine Zahnbrste, Shampoo, einen Kamm, Seife, ein Handtuch, einen Spiegel... Aktivnosti u kui: izricanje radnji u vlastitom domu Kljune strukture i izriaji: Was machst du in der Kche? Ich decke den Tisch/sple das Geschirr/trockne das Geschirr ab... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgerumt... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater / Mutter / Bruder / Schwester in der.../im...?

Njemaki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prigodne recitacije, pjesme i druga prikladna djela knjievnosti za djecu i mlade, kulturno-civilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

7.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, prijatelji i lanovi obitelji, kolski predmeti i pribor, neki dijelovi prirodnoga okolia, neka zanimanja, vrste poslova i prostora u kojima se posao obavlja, neki vaniji objekti u mjestu, kronoloko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i etvrt sata i minute), putovanja i provoenje praznika, tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica i prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni brojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz dunosti i obveze (najee upute, naredbe i radnje). Do kraja tree godine uenja, u 6. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivno rabiti oko 340 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture mogu tumaiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama, tj. kao dio konteksta. Na kraju 6. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih glagola vezanih uz tematska podruja E prezent povratnih glagola u jednini i mnoini E prezent modalnih glagola drfen, knnen, mssen, wollen; prezent glagola sollen i mgen u jednini i mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik) E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i mnoini E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih glagola s pomonim glagolima haben i sein u jednini i mnoini (izuzev modalnih glagola) E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E imenice s neodreenim i odreenim lanom u nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine lan E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der Rhein...)
147

8.

9.

10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana: imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova, hobija, izricanje odnosa prema nekim aktivnostima, u vrijeme njihova obavljanja (etvrt sata, minute) Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frhstcke, gehe in die Schule... Was machst du am Vormittag /Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem Freund, spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wir ins Kino gehen. Wann hast du Italienisch? Montags und mittwochs um Viertel vor fnf 11. Blagdani, tradicija i obiaji Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine E posvojne zamjenice u svim padeima jednine i mnoine E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoine E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 1000 E redni brojevi do 31 (leksiko posredovanje) Prijedlozi E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter, vor... E prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei... E prijedlozi uz akuzativ: fr... Prilozi E stupnjevanje pravilnih priloga E prilozi u svim stupnjevima komparacije E neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele... Negacije E nein, nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine Reenice E nezavisno sloene reenice uz veznike: aber, oder, denn E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher E inverzne upitne reenice E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E imenice s neodreenim i odreenim lanom u genitivu jednine i mnoine E upitne reenice s upitnim prilozima: womit... JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, izraavanje koliine, dobi, svojine, molbe, elje, zahvale, raspoloenja, zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i usporeivanje predmeta, osoba i pojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, traenje i davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.

Njemaki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, neke aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u slobodno vrijeme, zatita okolia i sl. Upoznaju se neke osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o vlastitoj zemlji. Djeja knjievnost: tematski prikladne narodne i autorske pjesme, jednostavnije djeje prie i basne, usporedba likova iz djela njemake i hrvatske knjievnost, likovi iz njemake knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika, po mogunosti barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku. E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga sadraja. E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova poznate tematike E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima E izgovaranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E slovkanje ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloka ili nepoznatoga, ali u okviru poznate tematike E glasno itanje poznatih reenica i tekstova E svladavanje reenine intonacije

148

Nastavni plan i program za osnovnu kolu PISANJE E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom ili zvunomu predloku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraih sastavaka uz predloeni model struktura (npr. pitanja) E pisanje jednostavnih reenica koje sadrajno ine krai sastavak E pisanje estitke, razglednice, kraega pisma E pisanje kratkih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, svakodnevni ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom tree godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 6. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomou natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

Njemaki jezik

7. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu lanovima obitelji, razgovor o blinjima Kljune strukture i izriaji: Wohnt deine Oma bei euch? Hilfst du deinen Groeltern gern? Wer macht was bei dir zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du Kontakt mit ihnen? 2. Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i vrijednost prijateljstva, problemi mladih, njihovi interesi i potrebe Kljune strukture i izriaji: Hast du viele Freunde? Hast du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was rgert dich? Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fr mich? Ja, von mir fr dich. kola: ivot u koli, problemi koji se javljaju, tenja to boljim uincima rada i veem znanju Kljune strukture i izriaji: Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben, gelesen ... Welche Fher interessieren dich besonders? Warum? Welche Fcher machen dir Schwierigkeiten? Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje portom, odlasci u kino, kazalite, knjinicu; opasnosti suvremenoga svijeta Kljune strukture i izriaji: Treibst du Sport? Ja/Nein. Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schler, die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich? Mediji: njegovanje kulture itanja, koritenja medija u svakodnevici Kljune strukture i izriaji: Siehst du gern fern? Welche Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auch lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in? Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine / Modezeitschriften...? Welche? Warum?

3.

4.

5.

149

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura stanovanja i nain ivljenja danas i nekada Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? In Rijeka/in Mnchen. Ich wohne in einem kleinen Haus/in einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Huser sind gemtlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie war es in der Zeit unserer Groeltern? Sie lebten ohne flieendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keine Splmaschine... Meine Eltern kamen spter in die Stadt. Zatita okolia: ugroenost prirode, znaaj zatite prirodnoga okolia Kljune strukture i izriaji: Welche Gefahren bringt die Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Mll? Man soll den Mll trennen und in die Mlltonne werfen. Man muss Wasser sparen! Wir schtzen die Umwelt. Wie kann man die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in Europa sind umweltbewusst. Briga za zdravlje: zdrav ivot, zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija Kljune strukture i izriaji: Wie war es im Gebirge? Wunderschn. Was ist gesundes Essen/gesunde Ernhrung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch, Salzstangen, warme Gemsesuppe, grnen Salat ... Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemakoga govornog podruja Kljune strukture i izriaji: Wie ist das Klima in ...? Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wlder, Flsse...? Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was fr Naturschnheiten gibt es in ...? Wie ist das Meer/wie sind die Berge in ...? Welche typischen Spezialitteten/welche kulturellen Denkmler gibt es in...?

Njemaki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

7.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Iznoenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj), odnosi s blinjima, aktivnosti u koli i ivot u koli, motivacija za uenje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, vanost bavljenja portom i drugim pozitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta, izvankolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike, zatita okolia, dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronoloko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije, namjetaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kui), blagdani i proslave, mediji (itanje, gledanje televizije), neki vaniji objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja. Do kraja etvrte godine uenja, u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 640 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama tj. kao dio konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, nijeni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini E prezent i preterit modalnih glagola u jednini i mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik) E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine te uljudno obraanje sa Sie)

8.

9.

10. Putovanja: ari putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristinih obiljeja Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in sterreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde besucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde in Deutschland besuchen. 11. Doivljaji iz ivota: vlastiti doivljaji, mata, pustolovine Kljune strukture i izriaji: Wovon trumst du gern? Schreibst du manchmal ber deine Erlebnisse? Machst du dir Gedanken ber die Reisen? Was fr Abenteuer hast du erlebt? 12. Blagdani, tradicija i obiaji Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.

150

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Imenice E imenice s neodreenim i odreenim lanom u svim rodovima i padeima u jednini i mnoini (sistematizacija sklonidbe imenica) lan E uporaba odreenoga, neodreenoga i nultoga lana E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schne Kroatien, die Schweiz, die Save, die Trkei, die Adria, der Rhein...) Zamjenice E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i mnoini u svim padeima E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoine E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije Brojevi E glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te nadnevak bez sklonidbe Prijedlozi E sistematizacija prijedloga Prilozi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele... Negacije E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e Reenice E nezavisno sloene reenice uz veznike: aber, oder, denn... E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn E upitne reenice s upitnim rijeima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher, womit... E inverzne upitne reenice E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E rekcija nekih uestalih glagola: gefallen, helfen, geben, beschreiben, sich interessieren fr + A, sich freuen auf +A, trumen von + D, sich rgern ber + A E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji E neodreena zamjenica man E neodreene zamjenice: jemand, niemand u svim padeima E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima jednine i mnoine u pozitivu (sklonidba pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili negacija kein + pridjev + imenica) E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E zavisno sloene reenice uz veznik als E odnosne reenice

Njemaki jezik JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, prepriavanje dogaaja, izraavanje dobi, koliine i svojine, raspoloenja, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, zahtjeva, naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i neslaganja, obveza i dunosti, traenje i davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. obiljeavanje blagdana i obiaji, prehrambene navike, putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih, aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija. Upoznaju se informacije o zemljama njemakoga govornoga podruja i o Europskoj uniji u korelaciji s vlastitom zemljom, aktualni dogaaji i poznati predstavnici njemakoga govornoga podruja iz svijeta glazbene i likovne umjetnosti, filma, porta i zabave. Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, neka jednostavnija pria o djetinjstvu, ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogunosti, barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi iz njemake knjievnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga sadraja E globalno i selektivo razumijevanje tekstova E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim raspravama E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
151

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Njemaki jezik znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik namjerava sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

E E E

povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) prepriavanje slijeda dogaaja iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom

ITANJE E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova E uoavanje karakteristika razliitih vrsta tekstova E samostalno glasno itanje E pravilna uporaba reenine intonacije PISANJE E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili zvunomu predloku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi proitanoga teksta E pisanje kraih sastava uz predloeni model (npr. natuknice i pitanja) E pisanje estitke, razglednice, pisma, poruke E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie ili dijela prie koji nedostaje) E pisanje kraih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i vlastite kulture. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom etvrte godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 7. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
152

8. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju: odnosi meu naratajima, problemi mladih, pripadnost skupini i izdvojenost Kljune strukture i izriaji: Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblfft - sie hat sich modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft. 2. Europsko okruenje, multikulturalnost i vanost uenja stranih jezika: EU, slinosti i povezanosti kultura Kljune strukture i izriaji: Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. Die europische Flagge hat zwlf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Lnder und ihre Hauptstdte sind... Die deutschen Austauschschler wohnen in ihren franzsischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht man sich besser. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja Kljune strukture i izriaji: Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber fr einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld fr ihre Kleidung ausgibt.

3.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava prehrana Kljune strukture i izriaji: Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getrnke in Dosen kaufen. Ernhrst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenl. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponaanja, problemi drutva Kljune strukture i izriaji: Der Streit fngt meist harmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmen Schimpfwrtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschler, egal welcher Nationalitt sie sind. Was kann man gegen Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun? Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja, kolovanje Kljune strukture i izriaji: Wenn jemand studieren mchte, dann muss... Ich mchte..., weil/denn... Ich mchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann eine gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium... /Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich mchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. Was fr eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland ist anders als bei uns. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u knjievnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heit die Hauptperson? Was fr eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Mchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Europas groe Erfinder/Knstler - die bekanntesten Kroaten... Wofr/Fr wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika Kljune strukture i izriaji: Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Was wre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder mchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Wie verdienst du dein Taschengeld? Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.

Njemaki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.

5.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi drutva, oblici poeljnog i nepoeljnoga ponaanja, predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruenju i izvan njega, zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje, uenje stranih jezika, uloga viejezinosti kod nas i u Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o zdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane zemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave. Do kraja pete godine uenja, u 8. razredu osnovne kole uenici bi trebali razumjeti oko 840 leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 670 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, nijeni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i sloenih te povratnih glagola E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeni i upitni oblik) E futur E rekcija nekih uestalih glagola E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine te uljudno obraanje sa Sie) Imenice E jednina i mnoina imenica s neodreenim i odreenim lanom u svim rodovima i padeima E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
153

6.

7.

8.

9.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu lan E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih pojmova Zamjenice E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i mnoini u svim padeima (sistematizacija) E povratne zamjenice (sistematizacija) E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim padeima E neodreena zamjenica man E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeima E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was fr ein/e u svim padeima Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije Brojevi E glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom Prijedlozi E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom te s dativom i akuzativom Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf... E zamjeniki prilozi: darauf, dafr Negacije E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e Reenice E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, oder, denn... E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn i als E odnosne reenice E indirektne upitne reenice E upitne reenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was fr ein/e u svim padeima E inverzne upitne reenice E izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom

Njemaki jezik dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti i budunosti, izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraavanje koliine, cijene, dobi, molbe, zahvale, elje, raspoloenja, negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, ohrabrenja, podrke, nagaanja, traenje i davanje informacija, izraavanje uzroka i posljedice, estitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. ivot u europskom okruenju, supkultura mladih, zatita okolia, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemakoga govornoga podruja i EU, o vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, porta i zabave. Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o ivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogunosti, barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i djela iz njemake knjievnosti poznati iz nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga sadraja E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva pitanja E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijalokih situacija E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave E reprodukcija i produkcija monolokih tekstova u okviru poznate tematike E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
154

Na razini prepoznavanja
E

E E E

konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola kondicional (wrde + infinitiv) prezent i preterit pasiva opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima jednine i mnoine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica)

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriavanje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka) prepriavanje slijeda dogaaja iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada interpretativno itanje kraih knjievnih formi izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom

Njemaki jezik STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Uenici bi tijekom pete godine uenja, sluei se postojeim znanjem, u 8. razredu trebali nauiti: sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik namjerava sroiti, pripremiti izlaganje pomou natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, prepoznavati fraze i sluiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

E E E E

ITANJE E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraih tekstova poznate tematike E uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova E samostalno glasno itanje tekstova E pravilna uporaba reenine intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnomu/zvunomu predloku ili bez predloka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi zvunog ili pisanoga teksta E pisanje saetka E pisanje kraih sastavaka prema zadanomu modelu voeni sastavak E pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektronikih pisama E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie ili nekoga dijela prie koji nedostaje) E pisanje diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uoavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i vlastite kulture. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga govornoga podruja.

155

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Francuski jezik

FRANCUSKI JEZIK
UVOD
U osnovnim kolama Republike Hrvatske francuski jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih kola pouava i ui kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uz engleski, njemaki, talijanski i druge svjetske jezike francuski se pouava kao strani jezik u svim zemljama Europe i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornoga podruja (u Europi, Africi, Kanadi...) je i slubeni jezik. Poznavati francuski jezik znai moi izravno komunicirati s 265 milijuna ljudi iz razliitih zemalja svijeta, globalno razumjeti i lake uiti ostale romanske jezike, pratiti dvojezini program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV. gimnaziji u Zagrebu te moi poloiti i hrvatsku maturu uz napomenu o posebnom ili pojaanom programu francuskoga jezika. Nadalje, to znai imati i mogunost ukljuivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom i francuskom jeziku, te stei diplomu koju izdaje sveuilite Paris II. Ta meunarodna diploma daje mogunost zapoljavanja u ustanovama Europske unije, osobito mladima koji e biti nositelji budunosti Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane ravnopravnom lanicom Europske unije. Uenici osnovnih kola i gimnazija Republike Hrvatske mogu polagati DELF (scolaire i junior). Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih, radnih i slubenih jezika Europske unije i Vijea Europe pa e stoga njegovo poznavanje omoguiti bru i laku komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemu ovomu doda i injenica da se broj francuskih turista u naoj zemlji iz godine u godinu poveava, vanost poznavanja ovoga stranoga jezika je neupitna. Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje 1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane jezike.2

Francuski kao prvi strani jezik

1. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vrnjacima i s odraslima Kljune strukture i izriaji: Globalno usvajanje obrazaca za pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoir Madame, Monsieur, Matresse. 2. Predstavljanje sebe i drugoga Kljune strukture i izriaji: Postavljanje i odgovaranje na pitanja: Comment t'appelles - tu? Je m'appelle... Comment il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est... Osnovne strukture u uljudnom ophoenju Kljune strukture i izriaji: a va? Oui, a va, merci, a va trs bien, merci, Et toi? Non, a (ne) va pas, S'il te/vous plat... voil, merci, de rien, pardon, d'accord. Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja Kljune strukture i izriaji: Tu as quel ge? J'ai 6/7 ans, Il/Elle a quel ge? Il/Elle a 6/7 ans. Imenovanje osoba, predstavljanje lanova ue obitelji i prijatelja Kljune strukture i izriaji: C'est mon pre (papa)/frre, c'est ma mre (maman)/sur, mon copain/ma copine. Prepoznavanje i imenovanje predmeta igrake, kolski pribor, smjestiti u prostoru Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un ballon, nounours, une peluche/un ours en peluche...C'est une poupe/voiture... un crayon/crayon de couleur/ feutre/ livre/cahier... une trousse/gomme... sur, sous, dans. Pojam broja, odreivanje broja predmeta i osoba od 1 do 10 Kljune strukture i izriaji: globalno razlikovanje pojma jedan i vie un crayon/des crayons/trois crayons, Il y a combien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons? J'ai...

3.

4.

5.

6.

7.

1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005. 2 Vidi str. 79. 156

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 8. Opis osobe i stvari (veliina i boja), imenovanje boja Kljune strukture i izriaji: un petit/grand garon/une petite/grande fille, sympa, gentil(le), poli(e), De quelle couleur est...? rouge, jaune, orange, rose, bleu, noir, vert, gris, blanc... (slaganje imenice i pridjeva u rodu i broju). Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okolia (cvijee, voe - nekoliko imenica) Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un arbre/ une fleur. Je vais au parc/au jardin, De quelle couleur est la rose/pomme?

Francuski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Na kraju prve godine uenja, u prvom razredu osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluiti s priblino 80 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 110 leksikih jedinica (pjesmice i brojalice). Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva to bi iznosilo 2 do 3 leksike jedinice usvojene na razini samostalne produkcije. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 1. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se znanja ne usvajaju analitiki, ve globalno prema predloenim jezinim strukturama. Na kraju prvoga razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih jezinih struktura: Glagoli E prezent (jesni) gl. avoir, tre, aller (tri lica jednine) Imenice E imenice jedn./mno. (prema tematskim podrujima) Zamjenice E nenaglaene osobne zamjenice (jednina) Pridjevi E opisni pridjevi, pridjevi boja m./. roda jednine kao dio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata E izraavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina) Brojevi E glavni brojevi od 1 do10 Prijedlozi E oznake mjesta: sur, sous, dans, Prilozi E prilozi koliine - beaucoup, combien Negacija E samo non, glagol ostaje u jesnom obliku Upitne rijei E qui, comment, qu'est-ce que c'est, de quelle couleur Reenice E jednostavne izjavne E upitna reenica uz pomo upitnih rijei i intonacije Na razini prepoznavanja E prezent jesni mnoina (glagoli u okviru tematskih podruja) E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruja razredni govor) E avoir, tre 3. lice mnoine E globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (jedn./mno.) E lan odreeni i neodreeni, jedn./mno. + imenica E nenaglaene osobne zamjenice mnoina

9.

10. Imenovanje i opis ivotinja - kuni ljubimci Kljune strukture i izriaji: Tu as un chien? Oui,(j'ai un chien) /Non, (j'ai un chat), un poisson, perroquet, une tortue... 11. Izricanje kronolokoga vremena (dani u tjednu) - snalaenje u vremenu (pojmovi danas i sutra) Kljune strukture i izriaji: Aujourd'hui c'est... Demain c'est... (dani u tjednu). 12. kola, razred - naredbe/upute u kolskom okruenju (razredni jezik) Kljune strukture i izriaji: Razumjeti i slijediti upute: assieds-toi/asseyez-vous, lve-toi/levez-vous, coute(z), rpte/rptez, montre(z), dessine(z), colorie(z),regarde(z), prends/prenez, ouvre(z), ferme(z) ton livre/vos livres la page/ la fentre/ la porte... chante(z), mime(z). 13. estitanje roendana i pjevanje prigodnih pjesmica - osnovni nazivi hrane Kljune strukture i izriaji: Bon anniversaire! Voil un cadeau pour toi! merci, de rien, un chocolat/des chocolats, sandwich(s), gteau(x), bonbon(s), un coca, jus de fruits, Super! Bravo! 14. estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica/brojalica (prema kalendaru) Kljune strukture i izriaji: Joyeux Nol! Bonne anne! Joyeuses Pques! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema interesima uenika i izboru uitelja prigodne recitacije, pjesmice, prie/bajke, kao npr. upoznavanje uenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chat bott, Le petit chaperon rouge...). Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tema.

157

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E E

Francuski jezik
E

prilozi koliine: combien de... il y a + izraz koliine razlikovanje pojma jedan i vie

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, imenovanje osobe, opis osobe, imenovanje i opis predmeta i ivotinja, potvrivanje i nijekanje, estitanje roendana i blagdana izraavanje osjeaja, zadovoljstva i divljenja, naredbi i uputa na nastavnom satu, molba, traenje, zahvaljivanje, izraavanje koliine, posvojnosti, smjetanje u prostoru, odnosi u vremenu (puni sati, dani u tjednu) KULTURA I CIVILIZACIJA Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalnocivilizacijski sadraji integrirani u sve tematske cjeline (pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje blagdana i roendana, kolsko okruenje, imena i prezimena vrnjaka u zemlji cilja...), potrebno je usporeivati te sadraje u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima i uljudnom ophoenju te uenicima ukazivati na slinosti i razlike meu njima vodei rauna o komparativnom pristupu. U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski obiaji).

E E

odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz obraene strukture i teme postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica sudjelovanje u kratkim dramatizacijama

ITANJE E prepoznavanje i glasno itanje prethodno usmeno usvojenih rijei E prepoznavanje i glasno itanje prethodno usmeno usvojenih jednostavnih iskaza i reenica PISANJE (KRAJEM 2. POLUGODITA): E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E preslikavanje jednostavnih rijei prema predloku E preslikavanje jednostavnih reenica prema predloku E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora uestalih rijei E prepisivanje jednostavnih rijei sa slovima i znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljenicu E uoavanje uloge ilustracija kao sredstva za razumijevanje sadraja teksta E uporaba vizualnih elemenata u zapamivanju jezinih sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika) E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uenja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o vlastitu napretku

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE: E raspoznavanje, razumijevanje i provoenje naredbi (razredni govor) na francuskom jeziku E razumijevanje jednostavnih uputa E razumijevanje jednostavnih zvunih modela E razumijevanje jednostavnih reenica i pitanja E povezivanje zvunoga jezinoga sadraja i slikovnoga predloka E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E postupno razumijevanje sricanja rijei (slova abecede) GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA: E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika u rijeima E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom E potrebno je upuivati uenike na uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema zvunom predloku, pazei na fonoloke, ritmike i intonacijske osobitosti francuskoga jezika. E neverbalno i verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
158

2. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vrnjacima i s odraslima... Kljune strukture i izriaji: Proirivanje obrazaca za pozdravljanje Bonne nuit, Bon week-end, bientt/lundi... Mademoiselle... 2. Ja i moja ira obitelj Kljune strukture i izriaji: Voil/cest ma grand-mre (mamie)/mon grand-pre (papi). Comment sappelle ta tante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est... Ja i moja okolina - grad/mjesto, ulica, trg, kua, zgrada, stan Kljune strukture i izriaji: la ville/le village, la rue, la place, la maison, la tour, l'appartement. J'habite /au numro...

3.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. Kua kao mjesto stanovanja i imenovanje prostorija Kljune strukture i izriaji: la chambre, la cuisine, le salon, la salle de bains, les toilettes. Il y a combien de pices dans ton appartement/ta maison? O est...? gauche/droite. Qu'est-ce que tu fais dans ta chambre/cuisine, ton salon...? Je dors/ mange/ regarde la tl. Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela) Kljune strukture i izriaji: la tte, les yeux, le nez, la bouche, les oreilles, les cheveux, De quelle couleur sont tes yeux/cheveux? (bleus, verts, bruns), le/les doigt(s), la/les main(s), le/les bras, la/les jambe(s), le/les pied(s). Hrana i pie Kljune strukture i izriaji: le goter, croissant, biscuit, yaourt, chocolat chaud, la brioche, l'eau. Qu'est-ce que tu prends comme boisson? Je prends... Je veux/voudrais. J'aime, je n'aime pas, j'adore. Domae ivotinje - seosko imanje Kljune strukture i izriaji: la ferme, la cour de la ferme, la poule, le poussin, le lapin, la vache, le cochon, le cheval, Combien de...? Divlje ivotinje - zooloki vrt Kljune strukture i izriaji: le crocodile, le tigre, le zbre, le loup, la girafe, le lion, l'lphant. Comment est/sont...? grand/petit. Godinja doba (imenovati). Izraavanje atmosferskih prilika Kljune strukture i izriaji: l'automne, lhiver, le printemps, l't, En quelle saison sommes-nous? On est en quelle saison? Nous sommes/on est au printemps, en automne, hiver, t... Quel temps fait-il? Il fait beau/froid/Il pleut/Il neige.

Francuski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Na kraju 2. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 150 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, brojalice). To bi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva iznosilo 2 do 3 leksike jedinice usvojene na razini samostalne reprodukcije. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 2. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih uenici usvajaju globalno, na implicitan nain. Njihovo se znaenje postupno osvjetava uglavnom u komunikaciji, oslanjajui se na ve poznati leksik. Glagoli E prezent, imperativ marcher, voler, sauter, nager, manger, habiter , jouer - 3. lica jednine E gl. tre - 3. lica mnoine E faire, prendre - 3. lica jednine E izraavanje ukusa: j'aime, je n'aime pas, j'adore Imenice E imenice jedn./mno (prema tematskim podrujima) Zamjenice E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol (tri lica jednine i tri lica mnoine) Pridjevi E opisni pridjevi m./. rod jedn./mno. sympa, mignon,ne, gentil,le, petit,e, grand,e, pridjevi boja E izraavanje posvojnosti (mes, tes, ses) Brojevi E glavni brojevi od 10 do 30 Prijedlozi E devant, derrire, gauche, droite Prilozi E naina - bien E vremena - aujourd hui, demain, maintenant, bientt E mjesta - devant, derrire, gauche, droite Upitni izrazi E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de..., o, comment? Reenica E jednostavna izjavna reenica S subjekt + glagol (Je mange.) S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant. Nous sommes en hiver.) E upitna reenica pomou upitnih rijei Na razini prepoznavanja E gl. avoir 3. lica mnoine

5.

6.

7.

8.

9.

10. Slobodno vrijeme. Igre u kui, igre na otvorenome Kljune strukture i izriaji: Jaime dessiner/colorier /dcouper/coller/fabriquer, Je joue aux cartes/au loto /monopoly... avec mon frre/ma soeur/mes amis, Je joue au chat/au loup. 11. Blagdani, praznici, svetkovine prema kalendaru Kljune strukture i izriaji: le carnaval, Pques (la cloche) IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema interesima uenika i prema izboru uitelja prigodne recitacije, pjesmice, prie/bajke, primjerice, uz slikovni predloak kao poticaj izrei nekoliko jednostavnih reenica iz jedne od Perraultovih bajka. Sadraje ponavljati i proirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema.

159

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E E E E E

Francuski jezik GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih modela E neverbalno i verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme E reproduciranje kratkih dijaloga E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica E opisivanje slikovnoga predloka E imenovanje i opisivanje radnje E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj E povezivanje elemenata prie u logian slijed pomou slikovnoga predloka E razumijevanje i svladavanje sricanja rijei (slovo po slovo abecede sricati svoje ime) ITANJE E svladavanje reenine intonacije prema zvunome modelu E glasno itanje prethodno usmeno usvojenih rijei E glasno itanje prethodno usmeno usvojenih jednostavnih reenica E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadraja PISANJE E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E prepisivanje rijei sa slovima i znakovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti, apostrof, sedij) E prepisivanje kraih reenica E dopunjivanje rijei slovima koja nedostaju E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice E pisanje estitaka prema predloku STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati: E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni i pojmovni), E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja uz pomo Europskoga jezinoga portfolija (EJP)
160

E E

E E

gl. dormir 3. lica jednine traenje doputenja (Je peux...) uljudno traenje je veux/je voudrais zamjenica on + glagol u 3. licu jednine lan odreeni/neodreeni jednina/mnoina + imenica saeti lan (Je vais au parc. Nous sommes au printemps) uoavanje razlike m/. roda opisnih pridjeva na fonolokoj razini upitni pridjev quel/le negacija ne...pas

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje, pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, izricanje elje i uljudno traenje, estitanje, zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, osjeaja, ukusa, snalaenje u prostoru, vremenu, izricanje koliine... KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja i jezine funkcije, primjerice imena vrnjaka, tipina prezimena, nain stanovanja, nazivi hrane, neki likovi iz bajke/prie, obrada jedne bajke/prie. U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski obiaji). U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga govornoga podruja.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E razumijevanje jednostavnih uputa E razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom jeziku (razredni govor) E razumijevanje jednostavnih zvunih modela E razumijevanje jednostavnih reenica i pitanja E povezivanje zvunoga jezinoga sadraja i slikovnoga predloka E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E postupno privikavanje uenika na globalno razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta E razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijei (slovo po slovo abecede)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik 8. Izleti i ekskurzije - prijevozna sredstva i ponaanje u prometu Kljune strukture i izriaji: passer le week-end la campagne/ la mer/montagne, aller en avion/bus /car/voiture/tram(way), vlo/pied, Au feu rouge nous attendons, au feu vert nous traversons. Ja i moja okolina - opis mjesta, snalaenje u prostoru Kljune strukture i izriaji: O se trouve...? Le parc se trouve derrire lcole, devant, ct de, beau, belle.

razvoj sposobnosti individualnoga rada, rad u paru i skupnoga rada razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada

3. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Izricanje kronolokoga vremena, mjeseci u godini, itanje sata (puni sat, pola sata) Kljune strukture i izriaji: Quelle date/quel jour sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes... Quels jours avons-nous franais? Le mardi/le jeudi... Quelle heure est-il? Il est midi/minuit, huit heures/neuf heures et demie... 2. Dnevne aktivnosti (dijelovi dana i odgovarajue aktivnosti) Kljune strukture i izriaji: quelle heure tu te rveilles/tu vas l'cole/tu fais tes devoirs... ? Je me rveille/ je vais l'cole/ je fais mes devoirs ... le matin/midi /soir, l'aprs-midi. Nae tijelo i zdravlje (imenovanje najeih zdravstvenih tegoba) Kljune strukture i izriaji: J'ai mal .... + dijelovi tijela. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fivre... le mdecin, prendre des mdicaments, l'ordonnance, sur ordonnance. Osobna higijena Kljune strukture i izriaji: le savon/peigne/dentifrice, la brosse ( dents )/serviette, se laver/coiffer/ s'habiller, se brosser. Obroci - imenovanje obroka i osnovna jela Kljune strukture i izriaji: le petit-djeuner/ djeuner/goter/dner, Qu'est-ce que tu prends au...? de la tartine/confiture, du lait/beurre/pain, du potage/ poisson/riz, de la viande/salade/glace, des fruits/ lgumes/frites/ptes/champignons, jadore la glace. Odjea i obua - imenovanje i opisivanje osnovnih odjevnih predmeta Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu mets/portes...? Je mets/porte... le T-shirt / pull / jean / pantalon / bonnet, l'anorak, la jupe/robe/casquette, les chaussures/chaussetttes/gants/ tennis, Regardez mes nouvelles chaussures! Jadore ce pull/cette jupe. Slobodno vrijeme - igre, port Kljune strukture i izriaji: faire de + naziv porta, le tennis / football / judo / ski... le vlo, la natation/luge...aller + le cinma / thtre / concert / muse / cirque/parc d'attractions, jouer cache-cache, bataille navale.

9.

10. Proslava roendana - pisanje pozivnica i estitaka, estitanje, pokloni, hrana i pie, aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Bon anniversaire! la fte, Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le CD, le jeu vido, des fleurs, couter de la musique, danser, Je naime pas la musique techno/le rap... 11. Blagdani prema kalendaru - estitanje, pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica, tradicija i obiaji Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim blagdanima (npr. dcorer le sapin) la fte des mres/pres. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadraji se obogauju novim audio i vizualnim materijalima (CD, audio/videokasete, televizija...) npr. na zadanu temu izraditi vlastiti strip s poznatim/izmiljenim junacima, izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reenica pokuati predstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.

3.

4.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA ZNANJA

LEKSIKA PODRUJA Do kraja 3. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 250 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 350 leksikih jedinica. Predvia se aktivno usvajanje 4 do 5 leksikih jedinica prilikom obradbe novih sadraja. Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema tematskim sadrajima i interesima uenika. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 3. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture ne tumae se eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju treega razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih struktura:

5.

6.

7.

161

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Glagoli E prezent glagola avoir i tre (sva lica jednine i mnoine) E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeni sva lica) E glagoli boire, mettre, aller , jouer /de, faire de - 3. lica jednine E izrazi s glagolom avoir (faim, soif, chaud, froid, mal ) Imenice E jednina i mnoina imenica lan E odreeni i neodreeni lan jednina/mnoina uz imenice Zamjenice E naglaene osobne zamjenice (kratki odgovor) Pridjevi E upitni pridjev quel/le, quel(le)s E enski rod pridjeva Brojevi E glavni brojevi do 50 Prijedlozi E mjesta - devant, derrire, ct de... Prilozi E neki prilozi vremena - midi, le soir, laprs-midi Negacija E ne...pas Upitni izrazi E pourquoi, o, quand, quel(s)/le(s) Reenica E red rijei u reenici E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima pourquoi, o, quand E jednostavne izjavne reenice subjekt + glagol + dodatak (Ma casquette est bleue, Jadore la glace.) Na razini prepoznavanja E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih sadraja, 3. lica jednine S glagol offrir S perfekt glagola u sklopu tematskih sadraja E uporaba odreenoga lana uz dane u tjednu E uporaba partitivnoga lana E uporaba saetoga lana (Je joue au ballon. Il a mal au bras. Je fais du tennis.) E izraavanje posvojnosti pomou naglaene osobne zamjenice ( moi/toi/lui...) E pokazni pridjevi E glavni brojevi do 60 E uporaba prijedloga en i uz prijevozna sredstva E oznaivanje i pisanje nadnevka E svladavanje slova francuske abecede JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: postavljanje pitanja, izricanje osjeaja, ukusa, sklonosti, uljudno ophoenje, opisivanje i prepriavanje, prepriavanje prolih dogaaja, traenje informacija, opis prostora, estitanje, izrazi vremena, snalaenje u prostoru, izraavanje koliine (naziv hrane + partitivni lan), ponaanje u prometu.
162

Francuski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturalni sadraji integrirani su u predviena tematska podruja. U pristupu kulturalnim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima treba voditi rauna o komparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatske kulture (imena vrnjaka, tipina prezimena, neka jela, navike pri odijevanju, prometna sredstva, portske igre i aktivnosti, obradba neke bajke/prie). U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena i prezimena, blagdanski obiaji, hrana, odjea, igre i portske igre i sl.). U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima koristi se komparativnim pristupom usporeujui ogovarajue sadraje u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E privikavanje na sluanje drugoga E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i slunoga jezinoga sadraja E razumijevanje kraih izjavnih i upitnih reenica E globalno razumijevanje kraega teksta poznate tematike GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda) E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E reproduciranje kratkih razgovora, dijaloga E voenje kraih dijaloga u prethodno obraenim situacijama E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica E opisivanje slikovnoga predloka E imenovanje i opisivanje radnje E povezivanje sastavnice prethodno obraene prie s pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik

izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj

4. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Ja i osobe u mom okruenju - ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima, neka najea zanimanja Kljune strukture i izriaji: En quelle classe es-tu? Je suis en quatrime... Mon adresse est... Je viens de... la matresse, lemploy(e)/ingnieur, le/la vendeur/vendeuse. 2. Mjesto u kojem ivim - kulturne, javne i zdravstvene ustanove u mjestu Kljune strukture i izriaji: le magasin/(super)march, l'hpital / htel / glise, la piscine / poste / ptisserie/ boulangerie / librairie/ bibliothque, le zoo, acheter. ivot u koli - kolski predmeti, prostorije u koli, raspored sati Kljune strukture i izriaji: Quelle est ta matire prfre? C'est... Je suis fort(e) en... la rcration/ cantine/bibliothque, Le croate/franais, les maths... tre en retard, excusez-moi, Qui est absent/de service? Personne. Pardon, pouvez-vous rpter, je nai pas compris. Tu peux peler le nom de ton copain? Telefonski razgovor, pravila telefoniranja, izricanje telefonskih brojeva Kljune strukture i izriaji: Quel est ton numro de tlphone/portable? All! Je peux parler .. Un instant, ne quittez pas,Cest de la part de qui? Odlazak na trnicu i u kupovinu - imenovanje voa i povra, vrste trgovina Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu achtes au (super)march? Combien de...Je vais acheter/prendre beaucoup, peu de...J'achte du/de l'/de la/des... a fait combien? On paie la caisse. Slobodno vrijeme i izvankolske aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon cours d'anglais/ de piano/danse... L'cole de musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur, le ml, J'adore les jeux vido. Aktivnosti u kui, neki dijelovi pokustva i njihov razmjetaj Kljune strukture i izriaji: Est-ce que tu aides ta maman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre, je fais la vaisselle, je passe l'aspirateur, Qu'est-ce que tu fais dans ta chambre? Je lis, jcoute de la musique, je joue, je dors, je fais mes devoirs... Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre? Le lit/fauteuil/tapis, la table/chaise/lampe, l'tagre/ armoire, le lavabo, la douche /baignoire, le frigo, la cuisinire.

ITANJE E glasno itanje kraih reenica prethodno usmeno uvjebanih potujui naglasak i intonaciju E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova prethodno usmeno usvojenih E itanje po ulogama E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadraja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E prepisivanje rijei sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti, apostrof, sedij) E prepisivanje kraih reenica E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice E pisanje kraih reenica E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku E pisanje pisma zahvale na poziv ili estitku E pisanje rijei prema zvunome uzorku (sricanje slova abecede) STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati: E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni i pojmovni sadraji) E uoavanje naela abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku i u slikovnom rjeniku E postupna uporaba popisa rijei u udbeniku i slikovnom rjeniku E privikavanje na sluenje slikovnim rjenikom (traenje znaenja i naina pisanja pojedinih rijei) E predstavljanje rezultata individualnoga rada, rada u paru i skupnoga rada (interview, anketa i poster ) E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji uenja stranoga jezika E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uenja E upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje pretpostavki i samostalnoga zakljuivanja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP) E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje i vlastito znanje

3.

4.

5.

6.

7.

163

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 8. Francuska - zemlja jezik koje uim, osnovne obavijesti o Francuskoj, kulturne znamenitosti Kljune strukture i izriaji: la France, les Franais, Paris, la capitale, le monument / mtro / les rues /avenues, boulevards, le drapeau, les grandes villes, les fleuves/montagnes, mers. Godinji kalendar - blagdani/praznici i obiaji vezani uz njih, pisanje estitaka Kljune strukture i izriaji: la rentre, les vacances d't/hiver/de Pques. Jai fait du ski pendant les vacances dhiver, la fte nationale, la bche/galette/ fve, le poisson d'avril, se dguiser, joyeux, euse(s), bon, bonne, la carte postale.

Francuski jezik Pridjevi E opisni pridjevi - jednina i mnoina, muki i enski rod E posvojni pridjevi mes, tes, ses E upitni pridjev quel/le, quel(le)s E pokazni pridjevi Brojevi E glavni brojevi do 60 E redni brojevi od 1 do 4 E oznaivanje i pisanje nadnevka Prijedlozi E prijedlozi mjesta (dans, sous, sur, devant, derrire) Prilozi E prilozi vremena hier, aujourd'hui, demain Reenica E red rijei u reenici E jednostavne izjavne reenice od dva ili tri elemenata prema predloku: subjekt + predikat + dodatak (objekt, pridjev, prilona oznaka), primjerice, Je mange une glace. Il va au parc. E nijene reenice Je ne mange pas de poisson. E upitne reenice s upitnom rijei (qui, combien, o, estce que, quest-ce que, quand, pourquoi) Na razini prepoznavanja E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskih sadraja, 3. lice mno. E prezent glagola venir, acheter, prfrer, lire, dormir - 3. lica jednine E perfekt glagola u okviru tematskih sadraja E enski rod nekih imenica (zanimanja) E partitivno de E prilog koliine + de (beaucoup, un peu, combien) E izraavanje budue radnje (futur proche) E glavni brojevi do 100 E redni brojevi do 10 E nezavisno sloene reenice (sastavne s veznikom et) JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: izricanje sklonosti, davanje informacija, uljudno ophoenje, izricanje stava, opisivanje i prepriavanje, izraavanje posvojnosti, prepriavanje prolih dogaaja, estitanje, snalaenje u prostoru, vremenu, razredni govor (davanje uputa, naloga, traenje informacija), telefonski razgovor KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturalni sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. obiaji vezani uz pojedine blagdane i praznike, osnovne informacije o zemlji iji se jezik ui (npr. naziv zemlje, glavni grad, naziv neke rijeke, planine, nazivi ulica/trgova, najznaajnijih spomenika, raspored dnevnih/tjednih aktivnosti, slobodna srijeda, provoenje slobodnoga vremena/praznika, voenje telefonskoga dijaloga, simboli Francuske i Hrvatske), neki likovi iz djejih pria i njihov opis. U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
164

9.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi prema sklonostima uenika krae prie, basne, recitacije, pjesmice..., pronai podatke na internetu o zabavnim parkovima u Francuskoj (Parc Astrix, Futuroscope...)

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Do kraja 4. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 350 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 450. Predvia se aktivno usvajanje 5 do 6 leksikih jedinica prilikom obradbe novih sadraja. Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema tematskim sadrajima i interesima uenika. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 4. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju etvrtoga razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih struktura: Glagoli E glagoli: avoir, tre, aller, faire - prezent u svim licima u jesnom i nijenom obliku E glagoli: prezent (jesni i nijeni) gl. prema tematskim sadrajima E povratni glagoli - prezent, jednina Imenice E imenice mukoga i enskoga roda jednina/mnoina lan E odreeni i neodreeni lan jednina/mnoina uz imenice E uporaba odreenoga lana uz dane u tjednu E uporaba partitivnoga lana Zamjenice E naglaene osobne zamjenice E nenaglaene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima

Nastavni plan i program za osnovnu kolu ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoavanje slinosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena i prezimena, blagdanski obiaji, obroci, kolski kalendar, provoenje slobodnoga vremena, nain stanovanja i sl.). U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi rauna o komparativnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.

Francuski jezik ITANJE E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju E svladavanje reenine intonacije E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova E itanje po ulogama E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadraja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti, apostrof, sedij) E prepisivanje reenica mijenjajui neke elemente E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice E pisanje odgovora na pitanja E pisanje estitaka, razglednica i pozivnica prema predloku E pisanje kraih pisama prema predloku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema prethodnim sadrajima uvjebanim usmeno E ispunjivanje obrasca osobnim podatcima E pisanje kratkih diktata i autodiktata STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM Navedenim kompetencijama iz prethodnih razreda dodati: E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni) E koritenje slikovnim rjenikom (traenje znaenja i naina pisanja pojedinih rijei) E privikavanje na traenje rijei u popisu rijei u udbeniku (traenje znaenja, naina pisanja, roda imenice...) E privikavanje na uporabu medija u funkciji uenja stranoga jezika E uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija u jezinom sustavu E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uenja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP) E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje i vlastito znanje

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvunoga jezinoga sadraja E privikavanje na sluanje drugoga E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika (nazali...) E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih modela E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E ponavljanje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neke dijelove E voenje kraih dijaloga u prethodno obraenim situacijama E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E opisivanje slikovnoga predloka E imenovanje i opisivanje radnje E povezivanje elemenata prethodno obraene prie pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neke elemente E sudjelovanje u kraim dramatizacijama E abeceda, sricanje rijei
165

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Francuski jezik 5. Vrste stanovanja, opis prostora, opis pokustva Kljune strukture i izriaji: J'habite en ville/ la campagne, quel tage...? Au premier/rez-de chausse... dans un appartement/immeuble, une maison, Limmeuble o jhabite est trs moderne. J'ai un jardin/balcon, une terrasse/loggia... Mon appartement est... Ce fauteuil/canap est plus confortable que celui-ci. Cette pice est plus claire que celle-l. Larmoire/tagre, la plante(verte)/fleur. Kupovanje u velikim trgovakim centrima, specijaliziranim trgovinama, zanimanja, naini plaanja, snalaenje na razliitim odjelima Kljune strukture i izriaji: Je vais au supermarch/centre commercial... Une fois par semaine ma mre fait ses courses lhypermarch. Le magasin, la boutique, le vendeur/client, la vendeuse/cliente, J'achte/Je prends du jus de fruit/de leau/de la confiture/des fruits... Pourriezvous me montrer.../ me dire o se trouve... SVP, je voudrais acheter... Combien cote...? On peut payer en espces/avec la carte/par chque... Le caddy, l'article, la boulangerie /ptisserie/pharmacie, le pharmacien, la pharmacienne. Godinja doba, klimatske karakteristike, godinji ritam Kljune strukture i izriaji: En quelle saison...? Quel temps fait-il? J'aime/Je prfre... Pourquoi...? Parce que... Le printemps/l'automne... commmence le... et finit le... les fruits typiques de ... la mto: le ciel est couvert/gris, il fait froid/chaud/doux, il pleut/il neige/ il tonne, il y a du soleil/vent/brouillard/tonnerre, des nuages/clairs, a glisse. Odjea, obua, izraavanje ukusa, boje, veliine Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu mets/tu portes ...? Le parapluie, l'imper(mable), les bottes, les chaussures, le cache-nez, le pull, les gants, le bonnet/la casquette... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je prfre celui/celleci/l... Kuni ljubimci, briga o ivotinjama, opis ivotinja, ljubav prema ivotinjama Kljune strukture i izriaji: Mon petit chien sappelle Milou. Est-ce que tu as un animal? Le vtrinaire soigne des animaux. Jai trouv un petit chien dans la rue. Il a lair perdu, il est en mauvais tat, sale, faible... Il se gratte. Je lui donne manger/boire, je lemmne chez le vtrinaire... Jadore mon petit chat. Je moccupe de mes poissons rouges.

5. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Iznoenje podataka o sebi, o svojoj obitelji te osobama iz okruenja, izricanje veza s ostalim europskim zemljama, izricanje narodnosti Kljune strukture i izriaji: Je m'appelle... Je suis... Je viens de... J'habite /enville, rue, numro... Je vais ... J'ai une grande/petite famille. Les membres de ma famille: la tante/loncle, le cousin/la cousine, le neveu/la nice, Je suis fils/fille unique. Mon frre/ma sur ain(e)/cadet/te, mes grands-parents paternels/maternels, Je suis croate/ belge/suisse, franais,e, canadien, ne, italien, ne. 2. ivot u koli i izvankolske aktivnosti ; kolski sustav u Francuskoj i Hrvatskoj Kljune strukture i izriaji: Je suis au collge, en classe, lcole primaire, le collge, le lyce, lenseignant,-e, le professeur de + matire, J'ai gographie le mardi et le vendredi. La salle de l'informatique, de documentation, la cour de rcration, la matire optionnelle, lcole de musique/de danse, le club de tennis/football... latelier de dessin, Je viens de terminer mes devoirs/de lire... Je suis le cours de... J'ai une bonne/mauvaise note. Cest trs bien/mieux, aujourdhui, le barme sur vingt, le bulletin/certificat. Que fais-tu pendant le week-end/la fin de la semaine? le professeur principal, le cahier de classe. Slobodno vrijeme, izvannastavne i izvankolske aktivnosti, portovi, tjedni raspored, aktivnosti Kljune strukture i izriaji: faire des projets: j'irai/on ira/nous irons la campagne/montagne /piscine/mer, je ferai/on fera/nous ferons du vlo/de la voile/ randonne/des promenades/un pique-nique, la maison de campagne, la terrasse, la cave, le grenier, le jardin, la ferme, la vigne, les vacances dhiver/ dt, les grandes vacances. Le week-end dernier je suis all(e) ... Est-ce que tu as dj /quelquefois fait de + imenica, Jai visit un muse/ Je n'ai jamais visit un muse... visiter un muse, une galerie/exposition/collection,le parc dattractions , lexposition a lieu..., collectionner, tre en retard. Grad, prijevozna sredstva, snalaenje u prostoru Kljune strukture i izriaji: SVP/STP, o se trouve...? Allez tout droit/jusqu'au feu...tournez droite/gauche, ici, l-bas, devant, derrire, la rue/lavenue, le boulevard /carrefour /feu(vert/rouge), un accident de voiture, Comment vas-tu ...? prendre le bus/train/bateau, l'(auto)bus/(auto)car Je vais pied/vlo/bicyclette, Je vais en bus/train, la gare/gare routire, l'arrt/ le ticket de bus/tram, le guichet, le billet de train/dautocar, un billet (d) aller, (d) aller et (de) retour, le parc de loisirs.

6.

7.

3.

8.

9.

4.

10. Blagdani i svetkovine, obiaji vezani uz pojedine blagdane Kljune strukture i izriaji: Nol, l'piphanie, la Chandeleur, le Carnaval, les crpes, la galette des rois, la fve, la bche de Nol, les santons.... IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se dodatni sadraji prema izboru uenika/uitelja npr.
166

Nastavni plan i program za osnovnu kolu proitati Koko u Parizu (I. Kuan), ukljuiti uenike u projekt na zadanu temu kao primjerice pronai poslovice i izreke vezane uz ivotinje na francuskom i hrvatskom jeziku i usporediti ih. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.

Francuski jezik Pridjevi E pridjevi s dvama oblicima u mukom rodu: nouveau, beau, vieux E enski rod i mnoina pridjeva narodnosti E stupnjevanje pridjeva (komparativ) Brojevi E glavni brojevi od 1 do100 E redni brojevi od 1 do 10 Prijedlozi E prijedlozi , de, en uz geografska imena Prilozi E uestali prilozi vremena dj, quelquefois, jamais E mjesta ici, l-bas, derrire, devant E naina bien, mieux Reenica E uzrona reenica koja odgovara na pitanja izricanjem razloga (pourquoi...? parce que) Na razini prepoznavanja E prilozi (hier, souvent, toujours) E prola radnja izraena perfektom (pass compos) E izricanje bliske prole radnje pomou venir de... E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous, je voudrais) E odnosna zamjenica qui, o E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt E pokazne zamjenice celui/celle-ci/l, ceux/celles-ci/l E nepravilna komparacija pridjeva E komparacija priloga bien - mieux E redni brojevi od 10 do 20 E Reenice: E reenice od vie elemenata. E upitne reenice s inverzijom E nezavisno-sloena reenica s veznicima et, mais E nijena reenica s ne ... jamais JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: uljudno ophoenje, iznoenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruenja, izraavanje sklonosti, opisivanje izvankolskih i izvannastavnih aktivnosti, orijentacija u prostoru: traenje i davanje informacija, opisivanje vlastitoga ivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega, opisivanje krajolika, ivotinja, pripovijedanje i objanjavanje dogaaja u prolosti i budunosti, davanje i provoenje naredbi u kolskom okruenju, osnovni oblici uljudbe, nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te izraavanje osobnoga stava prema odreenom prijevoznom sredstvu, izricanje kakvoe, ukusa i stava prema neemu, usporedbe, uljudno traenje, opis godinjih doba, izraavanje elja, estitanje prigodom blagdana i roendana.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Tijekom 5. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba priblino 450 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 660. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje. Po nastavnom satu, pri obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksikih jedinica. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 5. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Budui da je uenicima to peta godina uenja francuskoga jezika, pristup gramatici moe biti kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanja usvojenoga gradiva. Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. S druge strane, neke jezine strukture (primjerice kondicional za izricanje uljudnoga pitanja) ne objanjavaju se eksplicitno ve se samo globalno usvajaju komunikacijskim aktivnostima u okviru predloenih tematskih jedinica. Glagoli E prezent glagola 1., 2. i 3. grupe vezanih uz tematska podruja u svim licima jednine i mnoine u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom, nijenom i upitnom obliku (faire, rpondre, crire, prendre, pouvoir, vouloir) E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijenom obliku E izricanje budue radnje (futur proche, futur simple) E negacija ne ... jamais Imenice E tvorba enskoga roda imenica, uporaba mukoga i enskoga roda imenica E nepravilna mnoina imenica vezanih uz tematska podruja (animal, cheval, cadeau, il) E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju (slaganje unutar imenskoga skupa) lan E uporaba odreenoga i neodreenoga lana uz imenice E uporaba saetoga lana s prijedlozima i de za izricanje smjera E izostavljanje lana uz imena gradova Zamjenice E uporaba zamjenice on + glagol u prolom, sadanjem i buduem vremenu
167

Nastavni plan i program za osnovnu kolu KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vodei rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i francuskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika, kao primjerice neka jela i prehrambene navike, razlika kolskih sustava u Francuskoj i Hrvatskoj, pjesmice u okviru tematskih sadraja, novane jedinice za odreivanje cijena, kupovanje, raspored dana, poslovice i izreke vezane uz ivotinje (sale comme un cochon, ttu comme un ne, parler franais comme une vache espagnole, bte comme une oie...), neki likovi iz djejih pria i njihov opis; obrada bajke/prie/ulomka iz romana. U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice blagdanski obiaji, svakodnevni ivot, kulturalno uvjetovane razlike u znaenju i uporabi jezinih izriaja i sl.) te senzibilizacija uenika za uoavanje i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova uklanjanja. U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima slui se komparativnim pristupom usporeujui sadraje u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.
E E

Francuski jezik recitiranje i pjevanje pjesmica sposobnost uporabe vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz poticaje i bez njih iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanoga rada

ITANJE E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E usvajanje pravilne reenine intonacije PISANJE E pisanje geografskih imena velikim slovom E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje kraih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viestrukog izbora E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje diktata s poznatim elementima E pisanje kraih voenih sastava (4 do 5 reenica) STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice i rjenika E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje i vlastito znanje

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i slunoga jezinoga sadraja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica, pitanja i kraih tekstova GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadraja E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jezinih uzoraka E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata
168

6. RAZRED esta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Poetak kolske godine, planovi, organizacija kolskih i izvankolskih aktivnosti Kljune strukture i izriaji: la rentre, lemploi du temps, Cette anne je m'inscrirai... Je voudrais suivre un cours de... Mes projets sont... La semaine prochaine j'irai...

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 2. Komunikacija na daljinu, telefon, SMS poruke, slanje razglednica i pisama, odlazak u potu Kljune strukture i izriaji: All? Est-ce que je peux parler ... Il/Elle nest pas l. C'est de la part de qui? Ne quittez pas, SVP!.. le tlphone/portable, une cabine tlphonique, la tlcarte... Voil mon numro de tlphone. Je peux avoir le tien... laisser un message sur le rpondeur, appeler, rpondre, sonner, la lettre/carte postale/carte de vux, le courriel/ml... Je vais la poste... poster, le guichet, le timbre(poste), lenveloppe, coller.. Je veux envoyer... le facteur, mettre la bote, la bote aux lettres. Odnos dijete - roditelji, kune obveze Kljune strukture i izriaji: Je te prsente mes parents... enchant(e)... J'aide mes parents, je range ma chambre, je passe l'aspirateur, je fais la vaisselle. Tu aimes faire des excursions avec tes parents... le djeuner familial, se fcher... mes grands-parents, je les aime... Je passe le week-end avec eux. Jai une famille nombreuse. Le dimanche, je fais la grasse matine. Ce n'est pas facile d'avoir des parents divorcs. Je passe le week-end avec papa. Zdravo ivljenje, boravak na svjeem zraku, zdrava prehrana, omiljena jela, uestale djeje bolesti, savjeti za zdravo ivljenje Kljune strukture i izriaji: Je fais du sport/des promenades, les loisirs, la vie saine, se promener lair pur, parler des habitudes alimentaires, l'alimentation quilibre... Jadore les plats que ma mre prpare, le rgime, les maladies, fumer, les cigarettes... Il faut boire beaucoup. Il ne faut pas boire trop de boissons gazeuses. Je suis gripp,e, avoir une bronchite/un rhume, mon nez coule. Jai vomi. Je prends des mdicaments/un sirop/une piqre, gurir, en bonne sant. C'est bon/ce n'est pas bon pour la sant. se sentir bien/mieux/mal, Il faut manger plutt des fruits et des lgumes, se coucher tt/tard.... Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti, putovanja, upoznavanje drugih gradova Kljune strukture i izriaji: Zagreb est la capitale de la Croatie. Paris est la capitale de la France. La rue principale/pitonne. Pourquoi j'aime ma ville/mon village? un muse/chteau/monument, une glise, Qu'est-ce que je n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visit d'autres villes et j'ai surtout aim... Cest une vieille ville, le centre historique, une agence de tourisme/voyages, un parc dattractions. O vas-tu passer tes vacances? O as-tu pass tes vacances? Tu as pass combien de temps +ville/en+rgion? Francuska - zemlja jezik koje uim, pokrajine, departmani, simboli Francuske, strane svijeta, specijaliteti pokrajina Kljune strukture i izriaji: la France, les Franais, la langue franaise, O se trouve...? les points cardinaux, lest/ouest, au nord/sud... Quest-ce que tu trouves intressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les rgions, les dpartements, les fleuves/les rivires, les montagnes, les mers qui baignent la France, les pays voisins, compare-le
169

Francuski jezik avec... On connat quelques symboles de la France: le coq gaulois, Marianne, le drapeau, notre pays, nos voisins... Je connais quelques spcialits rgionales. J'aime les fromages franais... 7. Razredni govor, razumijevanje uputa/ savjeta uitelja, uljudno ophoenje Kljune strukture i izriaji: Pardon madame, je nai pas bien compris, pourriez-vous rpter? Ne bavardez pas! Ncrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame, est-ce que je peux sortir, SVP? Svijet u kojem ivimo, uvanje okolia, oneienje okolia, buka, boravak u prirodi, planinarenje/pjeaenje Kljune strukture i izriaji: J'habite en ville, banlieue/ la campagne. En quelle rgion se trouve...? Il faut protger la nature/garder l'environnement, faire de la randonne, faire une promenade/ balade, marcher, le sac dos, lappareil photo... Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de photos? Les parcs nationaux, le pique-nique, pique-niquer. Est-ce que tu connais quelquun qui naime pas la nature? Non, je ne connais personne. Regardez comme c'est beau! Cette usine est une grande pollueuse. La pollution/ le bruit, la poubelle slective. Blagdani i svetkovine, obiaji u Francuskoj i Hrvatskoj Kljune strukture i izriaji: Comment les Franais ftentils Nol? Quel est le plat typique...? Les jours fris, les classes de neige/vertes.

3.

8.

4.

9.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema izboru dodatni sadraji. Projekt: Zdrava hrana, sastaviti mogui jelovnik... Sadraji se obogauju novim audio i vizualnim materijalima.

5.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Tijekom 6. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba priblino 570 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 700 leksikih jedinica. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 6. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanja gradiva. Gramatika se tumai u kontekstu stanja bez mehanikoga zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta.

6.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Glagoli E prezent nekih nepravilnih glagola 1., 2. i 3. grupe (prema tematskim podrujima) E glagoli 1. grupe na -yer (envoyer, nettoyer, payer...) E futur glagola prema tematskim podrujima E perfekt glagola 1., 2. i 3. grupe, s pomonim glagolom avoir ili tre E nijeni imperativ E bezlini izraz il faut + infinitiv Imenice E imenice mukoga/enskoga roda (zanimanja) E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod (la tante/loncle) lan E uporaba lana uz geografska imena E uporaba saetoga lana s prijedlozima i de Zamjenice E neodreene zamjenice on, quelquun E oblici i uporaba posvojnih zamjenica E uporaba odnosne zamjenice qui, que E oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog objekta Pridjevi E oblici i uporaba posvojnih pridjeva - jednina i mnoina E opisni pridjevi - stupnjevanje (komparativ/superlativ) Brojevi E pisanje glavnih brojeva rijeima do 60 E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini) Prijedlozi E prijedlozi uz imena drava, pokrajina, gradova Prilozi E prilozi vremena - parfois, quelquefois, de temps en temps E tous les+vremenska oznaka, jamais E uestali prilozi mjesta - ici, l, au bout de, loin de, prs de Negacija E ne ... personne Reenica E poredak rijei u reenici E odnosne zavisno-sloene reenice (qui, que) Na razini prepoznavanja E osobne zamjenice indirektni objekt E zamjenice en, y JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura: predstavljanje sebe i drugih, iznoenje osobnih planova za iduu kolsku godinu, opisivanje kolskih i izvankolskih aktivnosti, komunikacija: sposobnost komuniciranja telefonom, mobitelom, SMS porukama, pisanje i slanje razglednica, kratkih pisama, sposobnost komuniciranja u javnim ustanovama, izraavanje odnosa meu lanovima obitelji, izraavanje zadovoljstva, obveze (il faut...), zahvaljivanje, iskazivanje osjeaja, izraavanje stava prema hrani, i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj, usporeivanje, komunikacija na javnim mjestima, izraavanje vlastitog
170

Francuski jezik ukusa, izricanje dojmova s turistikoga putovanja, stava prema portovima te utjecaj porta i zdrave ishrane na zdravi ivot, opisivanje svetkovina, blagdana i obiaja u Francuskoj i Hrvatskoj, izraavanje osobnih dojmova. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemalja frankofonoga govornoga podruja primjereno dobi uenika, primjerice klieji uljudnog ophoenja, pisanje estititaka, pisama i poruka, uporaba uobiajenih izraza na poetku i kraju pisma, kupovanje, novane jedinice za odreivanje cijena, raspored dana, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice, audio i video materijali, sluenje geografskom kartom, planom grada, podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim znamenitostima, razgovor o hrani, odnos prema prirodi. U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoavanje kulturalnih slinosti i razlika i uvianje razloga njihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice blagdanski obiaji, svakodnevni ivot, kulturalno uvjetovane razlike u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja i sl.) te senzibilizacija uenika za uoavanje i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova uklanjanja. U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima rabi se komparativni pristup, tj. usporedba odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i slunoga jezinoga sadraja E razumijevanje pitanja i tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadraja

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik
E

E E E

sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jezinih uzoraka sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uz izmjenu nekih elemenata sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija sposobnost prepriavanja tekstova uz/bez poticaja sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim iskustvom

sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastiti napredak i vlastito znanje sposobnost meusobnoga vrjednovanja uenika

7. RAZRED sedma godina uenja

CJELINE I TEME 1. Veliki izumi, izumitelji, istraivai, znameniti ljudi i dogaaji Kljune strukture i izriaji: le radium, le cinma, le vaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur, les frres Lumire, obtenir le prix Nobel, Lavoisier, Ampre, Champollion...) Lcrivain qui a crit...Il/elle est n(e)...Il/elle tait... lartiste, le peintre, lacteur, le musicien. Les Franais qui ont marqu lhistoire: Molire, V. Hugo, Antoine de Saint-Exupry, Jules Verne... les arts: la peinture, la sculpture, larchitecture, la musique, la littrature, le film, le thtre, les sciences: la chimie, la physique, la mdecine, la biologie... 2. Svakidanjica - zdravi ivot, ljepota, osobna higijena, moda Kljune strukture i izriaji: l alimentation quilibre, Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de lair pur, le grand air, changer dair, la vie saine, tre au rgime/suivre le rgime, lhygine/hyginique, Le dodorant, la lotion, le dentifrice, la brosse ( dents), le sche-cheveux, le shampo(o)ing, le dtergent, la crme/la pommade, utiliser rgulirement, propre/sale, Quels sont tes vtements prfrs? Quelle taille fais-tu? Quelle est ta pointure? Je chausse du 39. Est-ce que tu veux les essayer? Jai besoin de... le pyjama/survtement, les collants / chaussures / pantoufles/ gants, lanorak/charpe en laine, le T-shirt en coton, le chemisier en soie, un pull lger/chaud, tre bien/mal habill(e), Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Je lai vue dans les vitrines. Je viens dacheter un pantalon vert. Le jean est un vtement unisexe, Cest trop cher parce que cest un produit de marque, la mode/dmod, neuf/us, Ce pull te va trs bien/ ne te va pas du tout. Nove tehnologije, raunalo, osnovni dijelovi raunala, telefon, mobitel Kljune strukture i izriaji: linformatique, l ordinateur, le moniteur, Lunit centrale de mon ordinateur est en panne, le clavier, la souris, le courrier lectronique, @ (larobase), recevoir/rdiger un message, naviguer sur Internet, linternaute, le mot de passe, un baladeur, un lecteur CD, graver, la chane HI-FI, le magntophone cassettes, Il y a trois messages sur mon rpondeur, le (tlphone) portable.

ITANJE E zapamivanje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E pravilno itanje tekstova i bez zvunih uzoraka E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa, obavijesti i poruka PISANJE E prepisivanje reenica i tekstova prema predloku E odgovaranje na pitanja o poznatu sadraju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viestrukog izbora E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje kraih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (do 10 reenica) E pisanje estitaka, kratkih poruka, ispunjivanje obrazaca E pisanje pozdrava na razglednici E pisanje kraega pisma prema predloku E pisanje odgovora na krae pismo STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice i rjenika E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i njihova primjena E razvoj svijesti pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih (Portfolio)

3.

171

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. Doivljaji i mata, opis glavnih likova i dogaaja, obrasci za prepriavanje i stvaralako pisanje Kljune strukture i izriaji: laventure/la msaventure, le hros principal, le personnage courageux/fier/gnreux/ avare/cruel... dabord, ensuite, puis, enfin. Je regardais la tl, quand jai entendu... Quest-ce qui sest pass? Il sagit/il sagissait de... Il tait une fois/Il y avait... Elle dit que... lhistoire de science-fiction, un conte (de fe) gnial, formidable, nul, sans valeur, horrible, pas mal, satisfaisant, pouvantable... En lisant, jai appris des choses intressantes et... Priroda, zatita okolia, prirodne nepogode, njihovi uzroci i posljedice, oneienje Kljune strukture i izriaji: Sauvons la plante! lcologie, la protection de lenvironnement, la dfense du milieu naturel, la poubelle slective, leau, la mer, le lac, la rivire, Notre plante, on laime, on la protgeIl faut protger lenvironnement contre la pollution, la scheresse, la pluie, les torrents, la chaleur/canicule, linondation, le tremblement de terre/le sisme, lalerte, se produire/ provoquer/avoir lieu, grave/tragique/imprvu... Putovanja, prometna sredstva, mogunosti snalaenja u stranoj dravi, neke drave frankofonoga govornoga podruja Kljune strukture i izriaji: les moyens de transport, aller en avion/bateau/train/voiture/bus/mtro, le billet(d), aller (et de) retour, Quel est le prix? Est-ce quil y a une rduction/encore des places libres? Jy vais vlo/moto/ pied, Sil fait beau, jirai chez ma tante Les pays francophones: la Suisse/ Belgique/ Rpublique du Mali, Le Canada/ Luxembourg, lAfrique, la douane, la frontire, le passeport, dclarer, changer de largent, Jaimerais visiter... Ljubav i zaljubljenost, ljubav u obitelji, ljubav prema blinjemu, prve simpatije, fiziki izgled i ponaanje Kljune strukture i izriaji: Il traite ses grands-parents avec respect, les relations enfants-parents, lamiti, Il a de lamour pour ses parents. Ils vivent un grand amour, un amour fou. Michel, vient-il aussi la boum? Je voudrais bien quil vienne. Denise, aide-t-elle sa grand-mre faire des achats? Jaime ce garon, cest mon meilleur ami, Marie est plus grande que Claude. Jeanne est la plus polie fille de la classe, du monde... ivot u koli, novi predmeti, sudjelovanje u slobodnim aktivnostima Kljune strukture i izriaji: Cette anne jai quelques nouvelles matires: la chimie/physique. Je voudrais suivre un cours de Jadore la littrature. Je prpare une pice de thtre avec mes copains Nous avons visit la Cit des sciences et de lindustrie et nous y avons vu des choses extraordinaires, La semaine prochaine, jirai 9.

Francuski jezik Blagdani - dravni praznici Kljune strukture i izriaji: le 14 juillet, la Marseillaise, lhymne national franais, l'Armistice - le 11 novembre...

5.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim audio i vizualnim materijalima, dramatizacijom jednostavnijih kazalinih komada za mlade, skeevima i slino; primjerice, pisati dnevnik (journal intime) sa zamiljenoga putovanja nakon to se s uenicima prethodno pripreme leksike jedinice vezane uz tematske sadraje, te pokuati napisati ivotopis - CV prema predloku.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Do kraja 7. razreda osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati priblino 700 leksikih jedinica, a razumjeti do 850 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i gramatike se strukture tumae eksplicitno uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja paradigmi i pravila. Glagoli E prezent (upitni, nijeni i potvrdni oblik) usustavljivanje E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola - utvrivanje i usustavljivanje E imperfekt E budua radnja i predvianje E kondicional sadanji (kondicional I.) E izricanje bliske prolosti Je viens dacheter - le pass rcent Imenice E neke imenice s nepravilnom mnoinom (lil/les yeux) E tvorba enskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la speakerine lan E uporaba neodreenoga, odreenoga i saetoga lana utvrivanje E izostavljanje lana u nekim ustaljenim izrazima (avoir raison/tort...) Zamjenice E zamjenice COD (utvrivanje) i COI E neodreene zamjenice (quelquun, personne...) E prilone zamjenice (en i y)

6.

7.

8.

172

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Pridjevi E komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna utvrivanje i usustavljivanje) E neodreeni pridjevi (tout) Brojevi E glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini) E redni brojevi Prijedlozi E prijedlog en + naziv sirovine (en coton, en soie) Prilozi E tvorba priloga na -ment E nepravilni prilozi bien (bon), mal (mauvais) Negacija E pojaana negacija (ne...plus/jamais/personne/rien) Upitne rijei E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour qui, avec qui Reenice E pogodbene reenice 1. tip E upravni i neupravni govor (glavna reenica u prezentu) E usustavljivanje upitnih reenica, upitne reenice s upitnom rijei, upitne reenice s inverzijom i sa est-ce que Na razini prepoznavanja E uporaba perfekta i imperfekta E pasiv E pogodbene reenice 2. tip E konjunktiv iza glagola elje (Je voudrais quil vienne) E gerund (le grondif) JEZINE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / estitaka /pisama, predstavljanje sebe i drugoga postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluei se poznatim prilozima, izricanje radnji, izraavanje svojine i pripadanja, izraavanje problema mlade generacije, izraavanje problema vezanih uz odnos s roditeljima, izraavanje problema meu vrnjacima, opisivanje ekolokih problema - ugroene ivotinjske i biljne vrste, izraavanje ideja kako pomoi da se sauva okoli, prepriavanje vlastitih doivljaja iz prolosti, izricanje planova za budunost, postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnih pitanja (u sadanjosti, prolosti i budunosti), traenje i davanje savjeta, traenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje elje i uljudno traenje, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja, raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti,

Francuski jezik snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje. KULTURA I CIVILIZACIJA Kroz nastavne teme uenici se susreu sa znaajnim osobama (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur, les frres Lumire, Lavoisier, Ampre, Champollion...) piscima i autorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruja te s njihovim knjievnim djelima i likovima (Molire, Antoine de Saint-Exupry, Jules Verne...). Uenicima treba sustavno ukazivati na kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje, radi osvjeivanja tolerancije, razumijevanja i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim, etnikim i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba razvijati kod uenika empatiju prema drugome i drukijem. Ti su sadraji ukljuujui odgojne i socijalizirajue integrirani u predloene teme za 7. razred. U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa i naredbi E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga jezinoga sadraja E uzvraanje na naputke i naredbe na francuskom jeziku E razumijevanje izjavnih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih slunih uzoraka E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jezinih funkcija E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
173

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik
E

E E

E E E

reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga sposobnost zapamivanja i reproduciranja sadraja obraene cjeline sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija sposobnost opisivanja slikovnoga predloka povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz predloene jezine sadraje, iznoenje ishoda skupnoga ili individualnoga rada (postera, teksta ili sl.) sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje, prepriavanje slijeda dogaaja (primjerice, strip) sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenoga teksta sposobnost prepriavanja dogaaja iz osobnog iskustva

samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon uvjebanih sadraja samostalna i zajednika izradba tematskih postera

ITANJE E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa E sposobnost itanja tekstova, dijaloga nakon odsluanoga zvunog uzorka E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i leksika E svladavanje reenine intonacije E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku PISANJE E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika E pisanje rijei prema zvunome modelu E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje estitaka, poruka na razglednicama, kraih pisama, ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opis mjesta ivljenja, kolovanja... E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon proitanoga teksta E nadopunjivanje tekstova rijeima koje nedostaju E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno obraenih sadraja E samostalno pisanje voenih sastavaka E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadraja

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja E uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.) E poticanje uenika na uporabu strategija uenja primjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitoga rjenika E uporaba rjenika u udbeniku za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei E uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija E stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te izvoenje zakljuaka tijekom nastave u koli i izvan kole E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika (primjereno dobi uenika) E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada, primjerice, postera o nekoj od obraenih tema E razvijanje samostalnoga i suradnikoga uenja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (Portfolio, EJP) E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje i vlastito znanje

8. RAZRED osma godina uenja

CJELINE I TEME 1. Francuska i Europska unija, Vijee Europe, Deklaracija o pravima ovjeka i djeteta, europska himna... Kljune strukture i izriaji: L'Union europenne, Le Conseil de l'Europe, le sige, les institutions... les droits de l'homme, les droits de l'enfant, La Dclaration universelle des droits de lhomme, leuro, les tats membres et leurs capitales sont... L'hymne europen est l'Ode la joie de la IXe symphonie de Beethoven.. 2. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj, odabir kole i zanimanja, vanost uenja stranih jezika, multikulturalnost Kljune strukture i izriaji: Le systme scolaire franais est diffrent du systme croate. le lyce (technique, professionnel), Je voudrais continuer/apprendre... prparer/passer le baccalaurat, Dans notre collge on organise la semaine portes ouvertes avec diffrents ateliers, tous les lves adorent a. Est-ce que ton ami a dj choisi son mtier? Non, pas encore.... Il est utile que japprenne plusieurs langues trangres. Quelle langue parles-tu le mieux? la biographie/le curriculum (vitae), une socit multiculturelle.

174

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 3. Problemi ovjeanstva, razgovaranje o problemima u svijetu (glad, siromatvo...), ekoloki problemi, ugroene vrste Kljune strukture i izriaji: tre en colre, la guerre, la famine, la pauvret, le racisme, la tolrence, lintrt vis-vis dautres cultures, la convivialit, lentraide (en classe), combattre tous les prjugs, laide humanitaire aux pays pauvres/dfavoriss, la dfense des animaux, la pollution, les mares noires, les dchets, les dgts, la faune, la flore, la dforestation, menacer gravement... Svijet znanosti i umjetnosti, izlobe, muzeji, koncerti, film, festivali... Kljune strukture i izriaji: la peinture, le tableau, le peintre, le dessinateur, le sculpteur, l'impressionnisme, l'art moderne, On ma invit au vernissage. Dans quelle salle est installe cette exposition? l'architecture, la musique, Jai assist au concert dun violoniste trs connu. le film court/long mtrage, Ce film a t prim au festival de Cannes. Televizija, televizijski kanali, emisije, program, izravni prijenos, snimanje Kljune strukture i izriaji: Il y a des chanes publiques et des chanes prives. Un bon film passe ce soir sur le canal+. Les satellites permettent de retransmettre des missions tlvises. J'ai aim ce tlfilm. Tu suis rgulirement ce feuilleton? Les pages publicitaires, le programme diffus en direct de... le journal tlvis, les informations, les clips vido, la pub(licit), la camra numrique... Klimatske promjene, vrste klime i njihove znaajke, zagrijavanje, ozonski omota Kljune strukture i izriaji: les changements climatiques, le rchauffement de la plante, une menace globale, leffet de serre, le climat mditerranen / continental / humide / rude / doux, printanier, estival, hivernal, les trous dans la couche d'ozone, les pluies acides. ivot u suvremenom drutvu, ovisnost i problemi u ponaanju, bavljenje korisnim radom, poslovi za vrijeme praznika Kljune strukture i izriaji: les jeunes dlinquants, protger les jeunes en danger, la violence (scolaire), Cet enfant a subi des violences. sanctionner les mineurs, les enfants maltraits, fumer, le danger du tabagisme, lespace fumeurs/non-fumeurs, la drogue, la lutte contre la toxicomanie, Est-ce que tu travailles pendant les vacances? Blagdani, svetkovine i puki obiaji Francuske Kljune strukture i izriaji: les jours fris, la tradition, la fte foraine...(des gaufres, des barbes papa, des tours de mange), La fte de la musique (le 21 juin).

Francuski jezik jednostavnijih kazalinih komada za mlade, skeevima i slino; proitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju o pravima djeteta, na internetu, u asopisima, pronai tekstove vezane uz probleme mladih u koli/obitelji/drutvu... i usporediti probleme naih uenika s problemima uenika u nekim dravama frankofonoga govornoga podruja.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Na kraju osme godine uenja jezika u 8. razredu osnovne kole predvia se aktivna uporaba priblino 800 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikog usvajanja do 1000 leksikih jedinica. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 8. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Preporuuje se usvajati gramatiku induktivnim putem. Gramatika se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja paradigmi i pravila. Glagoli E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i nainima prema nastavnim temama - usustavljivanje E uvjebavanje uporabe glagolskih vremena obraenih do 8. razreda E pasiv Imenice E tvorba enskoga roda imenica (iznimke) E tvorba mnoine imenica (iznimke) lan E uporaba neodreenoga, odreenoga, partitivnoga i saetoga lana - utvrivanje i usustavljivanje Zamjenice E osobne zamjenice COD i COI - utvrivanje i usustavljivanje E prilone zamjenice en i y Pridjevi E tvorba enskoga roda pridjeva (iznimke) E tvorba mnoine pridjeva (iznimke) E oblici i uporaba neodreenih pridjeva Brojevi E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i rednih brojeva Prijedlozi E ponavljanje i utvrivanje Prilozi E ponavljanje i utvrivanje Reenice E odnosne reenice - usustavljivanje E pogodbene reenice 2. tipa
175

4.

5.

6.

7.

8.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim auditivnim i vizualnim materijalima, dramatizacijom

Nastavni plan i program za osnovnu kolu upravni i neupravni govor (glavna reenica u prezentu) E upravna i neupravna pitanja Na razini prepoznavanja E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola elje E neupravni govor (glavna reenica u prolom vremenu)
E E

Francuski jezik povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnog jezinog sadraja razumijevanje pitanja i kraih izvornih tekstova razumijevanje sugovornika

E E

JEZINE FUNKCIJE Pisanje ivotopisa, uporaba informatike terminologije na francuskom, prianje prolih dogaaja, opisivanje tradicionalnih i folklornih obiaja te blagdana u Francuskoj, nekim dravama frankofonoga govornoga podruja i usporedba s obiajima u Hrvatskoj, komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/estitaka /pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i glagolskih naina (zapovjedni nain i kondicional sadanji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike (nekoliko reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluei se poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje namjere i pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja, izricanje elje i uljudno traenje, traenje i davanje informacija predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja, raspoloenja, izraavanje slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeanja, kritike..., izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu, izraavanje svojine i pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje. KULTURA I CIVILIZACIJA Kroz nastavne teme uenici se susreu s poznatim osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti, povijesnim i slavnim linostima, pri emu im treba ukazivati na slinosti i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima, uljudnom ophoenju... Kod uenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji, razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim, etnikim i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba razvijati empatiju prema drugome i drukijem. Ti su sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani u nastavne teme za 8. razred. S pomou tih sadraja uenici se upoznaju s osnovnim pojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije (primjerice, kulturni ok, razgovor o iskustvima...).

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga/razgovora o poznatoj temi E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadraja E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jezinih uzoraka E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez zadanoga predloka E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez njih E sposobnost primjene obraenih tema na osobna iskustva ITANJE E zapamivanje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga/razgovora i tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka i bez njih E itanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka PISANJE E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viestrukog izbora E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksikih jedinica) E pisanje estitaka, kratkih poruka, ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon uvjebanih sadraja E samostalna i zajednika izradba tematskih postera
176

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik

Nastavni plan i program za osnovnu kolu STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja novih rijei i gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice, rjenika i asopisa E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoavanje slinosti i razlika izmeu francuskoga i hrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (Portfolio, EJP) E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uenje i znanje 3.

Francuski jezik kolsko okruenje, naziv kole/razred, opis uionice, kolski pribor, smjestiti u prostoru, izraziti posvojnost, te razumijevanje uputa uitelja na nastavnom satu Kljune strukture i izriaji: Tu vas dans quelle cole? Tu es en quelle classe? (en quatrime). La salle de classe est grande. Quest-ce que cest? Quest-ce quil y a dans, sur, sous, devant, derrire, au milieu de... Cest/Ce nest pas un livre, cahier, crayon, sac, feutre/une trousse, gomme, rgle, Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/ ballons/voitures...Cest le sac de...Cest son sac., le cahier de classe, Pardon madame, je ne comprends pas, pourriezvous rpter?. Quest-ce que tu manges/prends la cantine? Je mange un sandwich/ croissant/des tartines... Je prends du chocolat chaud. Viens au tableau! Passe-moi la craie, STP. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje lanova ue obitelji Kljune strukture i izriaji: Regarde, cest la photo de ma famille/ ma mre (maman) / mon pre (papa), Je passe mes vacances chez mes grands-parents. Il a un frre et une sur. Sa cousine est trs sage. Je suis fils/fille unique. Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja (grad / mjesto, ulica / trg, zgrada / kua / stan), opis sobe te snalaenje u prostoru Kljune strukture i izriaji: Ils habitent une grande/petite ville, dans un quartier moderne. lglise du village, Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics. Jhabite un appartement dans un immeuble de cinq tages. Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. Maman est dans la cuisine/la salle de bains... Dans ma chambre il y a un lit, une table... O se trouve le cinma/muse, la poste...? Je vais tout droit/ gauche, droite, aller ... Kalendar, izricanje dana u tjednu, obiljeavanje nadnevaka, imenovanje godinjih doba, izricanje atmosferskih prilika Kljune strukture i izriaji: Aujourdhui cest quel jour/quelle date? Cest lundi... Aujourdhui cest le 22 janvier/mars. Quelles sont les quatre saisons de lanne? Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid. Il pleut/neige. Il y a du soleil/vent/tonnerre, des nuages/clairs. Druenje s prijateljima, proslava roendana, pisanje pozivnica, estitanje, izraavanje osobnih nazora, ukusa odobravanja i negodovanja, zahvaljivanje Kljune strukture i izriaji: Bon/Joyeux anniversaire! Allume les bougies du gteau danniversaire! Voil un cadeau pour toi (un CD/jeu vido/des fleurs...) Jaime bien ton cadeau, merci! Il ny a pas de quoi. Je naime pas/jadore...le chocolat/les bonbons au chocolat, les sandwichs/pizzas/gteaux... Prends un coca/jus de fruits... coutons de la musique! Dansons, chantons...!

4.

Francuski kao drugi strani jezik

4. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Susreti s vrnjacima i odraslima, pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini te osnovni priopajni obrasci u uljudnom ophoenju Kljune strukture i izriaji: Salut (Mathieu)! Bonjour/Bonsoir Mme/M./Mlle, Au revoir, demain/ lundi...Comment a va? a va? Oui, a va, merci. Non, a ne va pas, pas mal... Sil te/vous plat... voil, merci, de rien, pardon, daccord, Je peux/veux/voudrais... 2. Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, izricanje narodnosti, opis osobe Kljune strukture i izriaji: Comment tappelles-tu? Je mappelle, Il/Elle sappelle... Enchant (e) de faire ta/votre connaissance Il/Elle est croate/ slovne/ franais(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne)... Qui est-ce? Cest mon copain/ma copine. Ce sont mes copains/ ami(e)s. Quel ge as-tu? Jai 9/10 ans. Il/Elle a quel ge? Il/Elle a... Cest ma copine. Elle sappelle Anne, elle est sympa(thique), gentille, polie, grande, petite...

5.

6.

7.

177

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 8. Slobodno vrijeme i portske aktivnosti, dijelovi dana, izricanje vremena - puni sat Kljune strukture i izriaji: Laprs-midi ma sur va lcole de musique/danse... Quelle heure est-il? Il est quatre heures. faire+naziv porta, Mon cousin fait du VTT/. Il adore jouer aux cartes/au loto, mais moi, jaime bien les jeux lectroniques/tlviss. Quels sont tes loisirs favoris? Odijevanje, imenovanje i opis nekih dijelova odjee i obue, boje Kljune strukture i izriaji: Mon copain porte un jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. Ma sur a une belle jupe/ robe... Elle a des chaussettes courtes. Quest-ce que tu mets / portes? Je mets / porte...(aujourdhui / au printemps / en t...) De quelle couleur est...?

Francuski jezik prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksike jedinice usvojene na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 4. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama, tj. u situacijama. Dakle, njihovo znaenje postupno osvjetavaju u tekstu povezujui ga s poznatim leksikom. Glagoli E prezent (jesni, nijeni oblik ne...pas) i imperativ najuestalijih glagola u sklopu tematskih podruja, povratni gl. s'appeler - 3. lica jednine i glagola tre, avoir, aller, faire, prendre - 3. lica jednine Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica mukog i enskoga roda E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na fonolokoj razini) lan E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenoga lana jednina/mnoina + imenica Zamjenice E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol Pridjevi E opisni pridjevi (razlikovanje m./. roda na fonolokoj razini) E oblici posvojnih pridjeva za m./. rod - prva tri lica jednine i (mes, tes, ses) E upitni pridjev quel/le - Quel temps fait-il? Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini) Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim uzorcima, primjerice (dans, sur, sous, devant, derrire) Prilozi E neki uestali prilozi vremena i mjesta, primjerice (aujourdhui, gauche, droite) Negacija E non E ne...pas Upitne rijei E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de... Reenice E jednostavne izjavne reenice prema uzorku: S subjekt + predikat: Je parle. S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sur. S subjekt + pridjev u slubi imenskoga predikata: Il est grand. S jednostavne upitne reenice s upitnom rjeju: Qui arrive? i intonacijom. Na razini prepoznavanja E glagoli avoir, aller, faire, prendre - 3. lica mnoine E traenje doputenja (Je peux...) E uljudno traenje je veux/je voudrais

9.

10. Moje tijelo, nauiti nazive za neke dijelove tijela i opisati osobu, voditi rauna o osobnoj higijeni Kljune strukture i izriaji: Les parties du corps humain sont la tte / bouche / main / jambe...le cou / ventre / bras / doigt / pied / nez... Ses yeux sont bleus/verts/marron. Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. Lave tes mains! 11. Prirodni okoli, imenovati cvijee, voe, povre, ivotinje Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que cest? Cest un arbre/ oiseau/une fleur... Dans ce parc il y a beaucoup de roses, de tulipes et de marguerites. La pomme est verte. Jaime les bananes/oranges... Jadore la salade, les pommes de terre/tomates/ carottes... Il a un grand chien. Elle adore son petit chat. 12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana i svetkovina, estitanje i obiaji Kljune strukture i izriaji: Joyeux Nol! Joyeuses Pques! Bonne anne! IZBORNE TEME Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere... timski rad - uloga pojedinca u ouvanju prirode/okolia.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Na kraju prve godine uenja u 4. razredu osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 120 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
178

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik
E

E E E E E

lan odreeni/neodreeni jednina/mnoina + imenica uoavanje razlike m/. roda opisnih pridjeva (u pisanju) pokazni pridjevi neki prilozi vremena (maintenant, demain) glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini) redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini) postupno usvajanje slova francuske abecede

JEZINE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, imenovanje i opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opis nekih dijelova ljudskoga tijela, odjee i obue, imenovanje i opis ivotinja, opisivanje atmosferskih prilika, izricanje elje i uljudno traenje, estitanje (roendana, blagdana), zahvaljivanje, izricanje dobi, izraavanje svojine i pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe, osjeaja i raspoloenja, izraavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanja, negodovanja, izraavanje osobnih stavova, potvrivanje i nijekanje, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena (puni sat). KULTURA I CIVILIZACIJA Uenicima je potrebno ukazivati na slinosti i razliitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji, tradiciji, obiajima, uljudnom ophoenju vodei rauna o komparativnom pristupu sadrajima. Ti su sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani u tematske cjeline za 4. razred i razvijaju kod uenika toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice, imena, prezimena, obiaji vezani uz pojedine blagdane...).

E E E

E E

sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i neverbalne poticaje (gestualne, likovne i zvune) sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novim situacijama) sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neki element sposobnost voenja kraih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraim dramatizacijama recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica opisivanje slikovnoga predloka, sluei se jednostavnim rijeima i reenicama imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prie prethodno obraene s pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj

ITANJE E prepoznavanje grafijske slike rijei i reenica prema prethodno usvojenim zvunim uzorcima E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova E itanje po ulogama E postupno svladavanje reenine intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadraja E glasno itanje abecede PISANJE E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijei gdje se ta slova nalaze E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi, akcenti, apostrof, sedij) E prepisivanje kraih reenica E podcrtavanje ili zaokruivanje tonog odgovora, precrtavanje suvinih elemenata E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (rijei moraju biti ponuene) E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice E pisanje kraih reenica E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti sadraja (gramatikih, leksikih, funkcionalnih, pojmovnih) E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz uporabu auditivnih i vizualnih poticaja
179

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E privikavanje na sluanje drugoga E neverbalno uzvraanje na naputke i naredbe na francuskom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jezinoga sadraja E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike E senzibiliziranje uenika na razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih modela

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik 3. Moji prijatelji, imenovanje, predstavljanje i opis osobe (fiziki izgled, karakterne osobine) Kljune strukture i izriaji: Qui est-ce? Cest mon copain/ma copine. Qui sont tes amis/copains/copines? Comment sont-ils/elles? Dcris-moi... Avec qui...? Il/elle est mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e). pelle ton/son prnom/nom. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje lanova ire obitelji Kljune strukture i izriaji: Cest/voil ma famille. Qui est-ce? Cest ma tante/nice/cousine, mon oncle/ neveu/cousin... Je suis fils/ fille unique. Kua i stan, imenovanje prostorija u stanu/kui Kljune strukture i izriaji: il y a combien de pices dans ton appartement/ta maison? Cest la cuisine/salle de bains/ manger/de sjour/chambre coucher/le salon. Les toilettes sont au milieu de lappartement/la maison. Je fais/range ma chambre. Ton cousin habite quel tage? (au rez-dechausse). Ma grand-mre habite au deuxime (tage). Hrana i pie, imenovanje obroka, nekih jela i pia te pribora za jelo Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu prends au petit djeuner/djeuner/goter/dner? Je prends des tartines/crales/du th... de la soupe/viande/glace... des frites/fruits/lgumes/ptes/champignons. Jadore le fromage et le jambon. Elle mange une quiche lorraine. Bon apptit! Jai faim/soif. Je veux/voudrais du lait chaud, des croissants, de la confiture, de leau... Je voudrais un verre deau/ un jus de fruits. mettre le couvert, la fourchette/serviette... Nae tijelo i zdravlje, proirivati leksik vezan uz dijelove tijela i imenovati neke najee zdravstvene tegobe i bolesti u djejoj dobi Kljune strukture i izriaji: Lair de la montagne est bon pour la sant. Il/elle est malade. Il/elle a mal la tte/gorge/lestomac/au ventre/aux pieds/dents... Tu as de la fivre, tu tousses, tu es enrhum(e)... Elle a le nez qui coule. Prends des mdicaments! la grippe, sur ordonnance. Slobodno vrijeme, izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme, portske aktivnosti, izricanje vremena (puni sat i pola sata) Kljune strukture i izriaji: Que fais- tu/faites- vous? Je joue lordinateur/je travaille sur ordinateur. Jadore les jeux vido. Ses loisirs prfrs sont le tennis, le basket et le dessin. Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie.

E E

uporaba vizualnih elemenata u zapamivanju jezinih sadraja postupno ovladavanje strategijama uenja i aktivnoga sluenja znanjem postupno privikavanje na sluenje slikovnim rjenikom i rjenikom u udbeniku/metodi (traenje rijei po abecednome redu i traenje znaenja nepoznatih rijei) postupno razvijanje samostalnog uenja razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na zajednikome zadatku: usvajanje francuskoga jezika, kulture i civilizacije drava frankofonoga govornoga podruja (suradniko/kolektivno uenje) postupno privikavanje na uporabu novih medija u funkciji uenja francuskoga jezika, a primjereno dobi i interesima uenika postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanja uenika (Europski jezini portfolio - EJP), a to znai razvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretku lanova skupine kojoj uenik pripada

4.

5.

5. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Susreti i meusobno upoznavanje, predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini i neki priopajni obrasci pri susretu i opratanju Kljune strukture i izriaji: Salut... Bonjour, Bonsoir/ Mme/ M./Mlle, Au revoir, demain/lundi... Bonne nuit, bientt Comment a va? a va? Merci, a va bien/comme ci comme a /ni bien ni mal... O est-ce que tu habites? Jhabite ()... Vous habitez o? Nous habitons/jhabite... Quelle est ton/votre adresse? 2. kola, aktivnosti u koli, imenovanje osoba u kolskom okruenju, imenovanje kolskih predmeta, izvravanje i izdavanje naredbi, razumijevanje uputa uitelja na nastavnom satu Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu aimes / adores / dtestes? Jaime/je naime pas... Comment sappelle ton professeur de croate/franais, musique...? Voil Mme Dupont. Elle est professeur de franais. le professeur principal, Vous avez combien de cours par semaine? Quelle est ta matire prfre? Assiedstoi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne... Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers dactivits/ dexercices la page... montre(z), lis(ez) coute(z), rpte/rptez.

6.

7.

8.

180

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 9. Odijevanje i kupovanje, imenovanje i opisivanje nekih dijelova odjee, obue, boje Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu mets/portes aujourdhui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemise rouge et des baskets. Et demain je vais mettre mon jean et mon pull blanc. Cette fille a une jupe/robe trs courte/chic le T-shirt en coton/soie, un pull lger/chaud, Le jean est un vtement unisexe.

Francuski jezik GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih uenici usvajaju mehaniki. Njihovo znaenje postupno osvjetavaju u tekstu povezujui ga s poznatim leksikom. Glagoli E prezent glagola 1. grupe (jesni, nijeni oblik ne...pas) E glagoli avoir, tre, aller i zapovjedni nain E futur proche E uljudno traenje je veux/je voudrais Imenice E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan E odreeni/neodreeni jednina/mnoina + imenica E partitivni lan Zamjenice E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol Pridjevi E opisni pridjevi (m./. rod) E posvojni pridjevi za muki i enski rod u jednini i mnoini Brojevi E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini) E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini) E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka Prijedlozi E uporaba najuestalijih prijedloga u izrazima (au milieu de, tout droit...) Prilozi E neki prilozi vremena i uestali prilozi mjesta (aujourd'hui, demain, maintenant, ici, l) Negacija E ne...pas Upitne rijei E est- ce que, qui, comment, qu'est-ce que, o, quand Reenice E jednostavne i proirene reenice E upitne reenice sa: qui, comment, qu'est-ce que, o, quand Na razini prepoznavanja E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeni oblik) i povratnih glagola vezanih uz tematska podruja E naglaene osobne zamjenice E pokazni pridjevi E partitivno de E pourquoi/parce que (car) JEZINE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje, pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, izricanje dobi, postavljanje pitanja/odgovaranje na jednostavna pitanja, voenje kratkoga dijaloga, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis ivotinja, izraavanje svojine i pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe, izricanje elje i uljudno traenje, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja i
181

10. ivotinje, imenovanje i opis kunih ljubimaca i nekih ivotinja u zoolokom vrtu Kljune strukture i izriaji: Jaime beaucoup les animaux. Tu as un animal de compagnie/familier? Jai un chien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster, une perruche/tortue...Aujourdhui ils vont au zoo pour voir les animaux sauvages comme: le lion/ tigre/zbre/lopard/crocodile, llphant... 11. Prijevozna sredstva, imenovanje i opis nekih osnovnih prijevoznih sredstava, semafor Kljune strukture i izriaji: Cest une voiture / un vlo / tram / train / bus / avion / (auto)car. Je vais en voiture / piedTu vas en France, prends lavion! Le feu est au rouge / lorange. Tu dois attendre. Au feu vert, traverse la rue! 12. Blagdani i svetkovine, estitke i obiaji Kljune strukture i izriaji: Bonnes ftes! Joyeux Nol! Joyeuses Pques! Bonne anne! Quels sont les mois de lanne? IZBORNE TEME Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere... Sluati i ralanjivati Carnaval des animaux (Camille Saint-Sans), pronai poslovice i izreke na hrvatskom/francuskom jeziku vezane uz ivotinje i usporediti ih.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Na kraju druge godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 230 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 280 (pjesmice, recitacije, brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksikih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 5. razred.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu raspoloenja, izraavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanja i negodovanja, izricanje koliine, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, uporaba brojeva uz odreivanje nadnevaka, izricanje vremena (puni sat i pola sata), potvrivanje i nijekanje KULTURA I CIVILIZACIJA Uenicima treba ukazivati na slinosti i razliitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima, uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom pristupu sadrajima. Uenici se senzibiliziraju i upuuju na kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena, prezimena, obiaji vezani uz blagdane...) Svi ti sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u navedene nastavne teme za 5. razred.
E

Francuski jezik voenje kraih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraim dramatizacijama recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica opisivanje slikovnoga predloka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene prie s pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj

E E E E E

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E E

ITANJE E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova E itanje po ulogama E svladavanje reenine intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadraja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih pravila E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika E prepisivanje rijei sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij) E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice E pisanje kraih reenica E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje i sl.) E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima E postupno privikavanje na sluenje rjenikom u udbeniku, slikovnim rjenikom i dvojezinim rjenikom E postupno privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom nastave i izvan kole (istraivako uenje) E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika (primjereno dobi uenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...) E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) E postupno razvijanje samostalnoga i zajednikog uenja E jednostavnim aktivnostima uenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga
182

E E E

privikavanje na sluanje drugoga neverbalno uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku povezivanje audiovizualnoga jezinoga sadraja razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja razumijevanje i svladavanje sricanja rijei (slovo po slovo abecede) globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike postupno navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik/prvi strani jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka - verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jezinih funkcija E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neki element

Nastavni plan i program za osnovnu kolu /suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te izrada i prikupljanje radova uenika za ulaganje u njihov dosje). Na taj nain i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i napredovanja svojega djeteta.

Francuski jezik tarte aux pommes... le plat prfr, Jaime/je naime pas le lait. Je mange du poisson, beaucoup de salade, peu de pain, je bois beaucoup deau... tre en bonne/mauvaise sant/en (pleine) forme, avoir une bonne/mauvaise mine. 5. Osobna higijena, imenovanje osnovnih potreptina i radnji, higijenske navike Kljune strukture i izriaji: Tous les matins je me lave/me brosse les dents/me peigne... avoir besoin de savon/ dentifrice/shampo(o)ing, / mousse de savon... prendre une douche, soigner les dents, une bonne hygine, propre, sale...Elle se met du dodorant sous les bras aprs sa douche. Odijevanje i moda, kupovanje odjevnih predmeta, veliine, boje, moda, poznati kreatori, glavni brojevi od 60 do 1000, izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima Kljune strukture i izriaji: Comment est-ce que tu trouves ce pantalon? Il cote combien? Ce nest pas cher (du tout). Quel est le prix de cette robe/jupe...? Elle cote 45 euros. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un gant). Cette veste/chemise... nest pas ma taille. les chaussures/baskets/bottes. Tu fais quelle pointure? Je fais du 38/39. shabiller en prt--porter, de grands couturiers franais... La robe orange est plus longue que la verte. Kupovina, imenovanje nekih osnovnih namirnica (kruh, mlijeko, voe povre...), voenje razgovora na trnici, kupovanje u (vele)trgovini, izricanje osobnog ukusa, koliine Kljune strukture i izriaji: la boulangerie j'achterai des croissants/brioches/un pain au chocolat... Quels fruits prfres-tu? (les pommes / poires / abricots / pches / prunes/bananes... Qu'est-ce que tu aimes comme lgumes? (les pommes de terre/carottes/tomates... Vous dsirez, Madame? Je voudrais trois kilos de pommes, des carottes, deux litres de lait, de la confiture, du yaourt, de l'huile... J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc, les oranges, les saucisses... Zanimanja, imenovanje nekih zanimanja, vrsta poslova i prostora u kojima se odvijaju djelatnosti Kljune strukture i izriaji: Quel(le) est son mtier / sa profession? Il / elle est employ(e) / comptable / professeur / mdecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) / boulanger(-re)... Le programmeur tablit le programme dun ordinateur. Il est bibliothcaire/documentaliste. Le mdecin et linfirmire travaillent lhpital. Un jour je serai pilote. Praznici i blagdani, imenovanje mjesta gdje se provode praznici/blagdani (selo, grad, more, jezero, planina...), osnovni obrasci za pisanje razglednica, mjeseci u godini Kljune strukture i izriaji: On se repose/on va la plage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matine... O estce que tu as pass tes vacances/d't/d'hiver/de Pques? J'ai

6. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Moj grad, moje mjesto, imenovanje nekih vanijih zgrada, ustanova i znamenitosti Kljune strukture i izriaji: Jhabite une petite/grande ville. les rues/avenues/boulevards..., Lhtel/cole /hpital/glise se trouve dans le centre-ville. Dans notre ville il y a la gare/gare routire/larrt de bus/tram(way)/la station de mtro... La mairie/lHtel de ville, la banque/poste, le muse/ cinma/thtre/centre culturel... se trouve sur la place du village/de la ville. Traverse au passage clout! Lui. il habite dans la banlieue de... On va au concert/ lopra/ la fte... Pour aller au bureau de poste tournez droite/allez tout droit... 2. Seoski turizam, domae ivotinje, ptice, zdrava hrana, izricanje atmosferskih prilika, imenovanje godinjih doba, cvijee (livada, vrt) Kljune strukture i izriaji: Jaime bien la nature, le calme...On va acheter une maison la campagne. Pourquoi? Parce que/car lair de la campagne est pur, changer dair, en plein air, La nourriture est saine... Les poules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sont dans la cour de la ferme. Il adore couter le chant des oiseaux, les fleurs de jardin, la tulipe/narcisse le muguet... les saisons de lanne... Les feuilles jaunissent/tombent... Il pleut souvent. Il fait beau/frais/chaud/froid. Francuske pokrajine, imenovati neke pokrajine (Normandie, Bretagne, Alsace, Lorraine, Provence...) detaljnije obraditi jednu, imenovati tipina jela i obiaje, restoran, strane svijeta Kljune strukture i izriaji: La France se trouve louest de lEurope. les quatre points cardinaux, Strasbourg est le chef-lieu dAlsace. manger/commander une quiche lorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crpes bretonnes/du camembert normand... dans un restaurant, en + rgion Obroci i briga za zdravlje, imenovanje obroka i uobiajenih jela uz svaki obrok, zdrava hrana Kljune strukture i izriaji: les repas, Quest-ce que tu prends dhabitude au petit djeuner/ djeuner/goter/dner? Des crales / fruits / tartines / croissants / du lait / th / chocolat chaud / yaourt / pain beurr... de la soupe / des lgumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / de la viande / du fromage / un pain au chocolat/des ufs/une
183

6.

7.

3.

8.

4.

9.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu pass mes vacances la campagne/montagne/mer, au bord d'un lac, chez mes grands-parents, ltranger, en France, en Suisse Genve. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai nag/plong/fait du ski/de la luge/de l'aviron... Je me suis promen(e)/baign(e)... A Pques les enfants cherchent dans le jardin les ufs en chocolat. Je suis rest(e) la maison. En quels mois ftons-nous les ftes religieuses (la Toussaint, Nol, Pques...)/nationales franaises/croates et les autres (la fte des mres/pres...)? 10. Priroda i zatita okolia, vanost uvanja okolia, ponaanje u prirodi Kljune strukture i izriaji: protger la nature, les espaces naturels, Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur la Terre (notre plante). les emballages recyclables, la lutte contre la pollution. On ne jette pas les papiers/dchets par terre mais dans les poubelles. De quelle couleur est le conteneur bouteilles? la protection de lenvironnement, Dans notre collge nous avons un club cologiste. 11. Blagdani, tradicija i obiaji Kljune strukture i izriaji: osnovni leksik ovisno o blagdanima. les jours fris, la bche de Nol, le poisson davril, se dguiser. IZBORNE TEME Pripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere... Organizirati dopisivanje s vrnjacima u Francuskoj ili nekoj drugoj dravi frankofonoga govornoga podruja (elektronska pota), napisati popis stvari potrebnih za putovanje (na more/selo...)

Francuski jezik Glagoli E glagoli 1.grupe, prezent (jesni, nijeni oblik ne...pas) E osobitosti glagola 1. grupe (tipa appeler acheter, manger) E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska podruja (jesni i nijeni oblik) i prezent nepravilnih glagola pouvoir, vouloir, prendre i mettre E prezent glagola 2. grupe (finir) E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir, tre, aller, faire E pass compos s glagolom avoir i tre E slaganje participa perfekta sa subjektom Imenice E slaganje pridjeva s imenicom E tvorba enskoga roda imenica (cas particuliers) E enski rod imenica koje oznaavaju zanimanje (boulanger, re) lan E article contract E article partitif i partitivno de Zamjenice E neodreena zamjenica on E naglaene osobne zamjenice Pridjevi E upitni pridjev quel/le E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus) E pokazni pridjevi Brojevi E glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini) E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini) E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim uzorcima npr. (dans, sur, sous, devant, derrire, au milieu de...) E uz geografske pojmove (drave, regije, gradovi) - en + drava/regija, + grad Prilozi E uestali prilozi vremena i mjesta (hier, parfois, l-bas) Negacija E ne...pas Upitne rijei E est-ce que, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi Reenice E jednostavne i proirene reenice E upitne reenice s: qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi Na razini prepoznavanja E prezent glagola attendre, crire i lire (jesni, nijeni i upitni oblik) E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematska podruja E pojaana negacija (plus, jamais, rien) E uporaba odreenoga/neodreenoga lana E imenice (tvorba . roda i mnoine) E pridjevi s dvama oblicima u m. rodu E prilone zamjenice en, y E vezne rijei (konektori) d'abord, ensuite, puis, alors, enfin
184

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Na kraju tree godine uenja u 6. razredu osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 350 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 450 (pjesmice, recitacije, brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksikih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 6. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se znanja postupno usvajaju analitiki, tj. eksplicitno, uvoenjem osnova metajezika i jednostavnih gramatikih pravila (po mogunosti induktivnim putem) no neophodno je da ih uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama tj. kao dio konteksta.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu JEZINE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje estitaka, razglednica, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja /odgovaranje na pitanja, voenje kratkog dijaloga i rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reenica), izraavanje dogaaja i radnji u prolosti, sadanjosti i budunosti, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis ivotinja, izraavanje svojine i pripadnosti, izricanje elje i uljudno traenje, traenje i davanje informacija, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja i raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu, izricanje cijene, mjere, teine i koliine, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena (Koliko je sati? - sve mogunosti), potvrivanje i nijekanje KULTURA I CIVILIZACIJA Uenicima je potrebno ukazivati na slinosti i razliitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima, uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom pristupu sadrajima. Uenici se senzibiliziraju i upuuju na kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena, prezimena, obiaji vezani uz blagdane, obroci...) Svi ti sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u predviene nastavne teme za 6. razred.
E

Francuski jezik odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neki element voenje kraih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraim dramatizacijama recitiranje kraih autentinih pjesmica opisivanje slikovnoga predloka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene prie s pomou aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj (primjerice, strip)

E E E E E

ITANJE E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova E itanje po ulogama E svladavanje reenine intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadraja PISANJE E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei E samostalno pisanje rijei sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uvjebavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij) E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (s pomou ponuenih rijei/izraza) E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice E pisanje kraih reenica (rijei ponuene) E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku E pisanje kraega voenoga sastava E pisanje kraega diktata (dicte prpare) i autodiktata STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje i sl.) E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanje sadraja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima E postupno osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u udbeniku, slikovnim i dvojezinim rjenikom E postupno privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom nastave i izvan kole (istraivako uenje)

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E pozorno sluanje drugoga E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike E usvajanje to pravilnijeg izgovora i intonacije sluanjem izvornih govornika E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik/prvi strani jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jezinih funkcija

185

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik 4. Slobodno vrijeme, kino, kazalite, glazbena/plesna kola, glazbala, Fte de la musique Kljune strukture i izriaji: Tous les soirs on regardait les clips vido, les dessins anims, on jouait avec la console vido, on se connectait Internet, on naviguait sur Internet, on regardait des films franais en version originale. On a vu quelques pices de Molire... lopra, le concert, Est-ce que tu joues dun instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/ violoncelle...) Le mercredi ma sur va lcole de danse. La nuit du 21 au 22 juin, cest la fte de la Musique. port - poznate portske priredbe, Tour de France, Roland-Garros, automobilistiki reliji, primjerice, Paris - Dakar, Monaco, Le Mans Kljune strukture i izriaji: la Coupe du monde de football, Le Tour de France est lpreuve cycliste la plus importante du monde. Le maillot jaune, gagner le premier prix, Le principal tournoi de tennis cest Roland-Garros. Raid Paris-Dakar est trs clbre, le Bol dor motocycliste, Cest un/e sportif/ve qui fait rgulirement du sport. U putnikoj agenciji, obavijesti o polasku vlakova..., red vonje, prijevozna sredstva, le TGV..., putovanja, hotel Kljune strukture i izriaji: l agence de voyages, aller Malte/Madagascar/Chypre, aux Antilles, la voie, les horaires de train...Il a pris le train de midi. Les voyageurs attendent le dpart/larrive du train. chercher un trs bel htel pour y passer le week-end, Notre htel dispose de 216 chambres confortables quipes de douche, de toilettes... le tlphone, la tlvision, le satellite... Avec la carte Inter Rail on peut voyager pendant un mois partout en Europe. les moyens de transport, Le TGV est le train grande vitesse. (le TGV Atlantique/Mditerranen, lEurostar...). Telekomunikacije, telefoniranje, nove tehnologije - mobitel, raunalo, internet... Kljune strukture i izriaji: Je voudrais parler /avec... Cest de la part de qui? Un instant, ne quitte(z) pas, je vais lappeler. Rappelle/rappelez plus tard, STP/SVP laisser un message sur le rpondeur, Il travaille sur Internet. Quest-ce que tu penses de lenseignement qui se ferait par le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte les horaires de train/quil cherche un numro de tlphone sur son minitel. Jai un message sur mon portable (tlphone mobile). Nous voudrions acheter une camra/un appareil photo numrique...

E E

uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika (primjereno dobi uenika) prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...) prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) postupno razvijanje samostalnog i zajednikog uenja jednostavnim aktivnostima uenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga /suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uenika (primjerice, ispunjavanje EJP-a i skupljanje radova uenika za njihov dosje). Na taj nain i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i napredovanja svojega djeteta.

5.

7. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Francuska, geofizike osobine, klima, gradovi, pokrajine, usporedba s Hrvatskom Kljune strukture i izriaji: les informations essentielles sur la France/Croatie, La France ressemble un hexagone. Nomme(z) et montre(z) sur la carte les montagnes/fleuves/mers et quelques rivires. On distingue un climat atlantique, un climat continental et un climat mditerranen. La France est divise en 22 rgions et 95 dpartements. Et la Croatie? Les grandes villes en France/Croatie sont... 2. Pariz, kratka povijest, umjetniki i turistiki Pariz i njegove znamenitosti Kljune strukture i izriaji: Lutce, la capitale, la Seine, la ville lumire, La ville de Paris est le centre politique, administratif, commercial et conomique de la France. Elle a une richesse architecturale exceptionnelle: l Htel des Invalides, Notre-Dame de Paris, le Louvre, la Tour Eiffel, le Centre Pompidou... Les monuments les plus rcents sont: la Grande Arche de la Dfense, la Gode, la Grande Halle de la Villette; la Cit des sciences et de lindustrie, le muse dOrsay, lInstitut du Monde Arabe, la pyramide du Louvre, lOpra de la Bastille... Geografski pojmovi - les DOM i les TOM, imenovati neke drave frankofonoga govornoga podruja (obraditi jednu), kontinenti Kljune strukture i izriaji: Quels pays francophones connais-tu? La France, cest aussi les DOM et les TOM. (La Guadeloupe, la Martinique, la Guyane franaise et la Runion constituent les DOM). La Suisse est un tat de lEurope centrale. Cest une rpublique confdrale (23 cantons) - Confdration suisse/hlvetique (CH). Genve abrite de nombreuses institutions de lOrganisation des Nations Unies (lONU). Nomme(z) les continents! 6.

7.

3.

186

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 8. Zdravlje i moderan nain ivljenja, pravilna ishrana, bolesti modernoga doba Kljune strukture i izriaji: se maintenir en forme, conserver une bonne sant tout ge, pratiquer une activit physique Le tabac et lalcool sont dangereux pour la sant, Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. Il faut manger des produits bio/ fruits/ lgumes/produits laitiers, de la viande... Les habitants des villes mnent une vie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques...) Elle a eu une dpression nerveuse. Est-ce que ta maman prend de la tisane avant de se coucher? Oui, elle en prend presque tous les soirs. Zatita okolia, priroda u opasnosti, ugroene vrste, vanost zatite prirodnog okolia za sadanje i budue narataje, prednosti i nedostatci ivljenja na selu / u gradu Kljune strukture i izriaji: La nature/notre plante/lozone est en danger. Les forts sont menaces par les pluies acides. Certaines espces vont disparatre, certaines plages sont pollues. Nous nacceptons pas les essais nuclaires. Jaime mieux la campagne, je la trouve plus agrable, plus calme... Il faut amliorer la qualit de lair en ville. Donne(z) le meilleur de toi-mme/ vous-mmes pour sauver le paysage naturel.

Francuski jezik IZBORNE TEME Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere... Istraiti mjere koje poduzimaju pojedine drave frankofonoga govornoga podruja za ouvanje okolia, napisati reklamu za neku putniku agenciju...

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Do kraja etvrte godine uenja u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 490 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 620 (pjesmice, recitacije, skeevi). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 6 do 7 leksikih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 7. razred. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan. Uenici postupno usvajaju gramatika nazivlja. Gramatike se strukture obrauju u kontekstu induktivnim putem, kad god je to mogue. Gramatika pravila i paradigme ne smiju se ispitivati izolirano, tj. izvan konteksta. Na kraju sedmoga razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih jezinih struktura: Glagoli E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje i proirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir, partir, sortir, crire, lire, dire, attendre E futur simple pravilnih glagola (utvrivanje i ponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola te kondicional sadanji E pass compos s glagolom avoir i tre (utvrivanje i usustavljivanje) E imparfait (tvorba i uporaba) E pass rcent (tvorba i uporaba) Imenice E tvorba - enskoga roda i mnoine lan E uporaba odreenoga/neodreenoga lana Zamjenice E osobne zamjenice COD i COI (le, la, les, lui, leur) E odnosne/upitne zamjenice qui, que, dont, o E prilona zamjenica en i y Pridjevi E pridjevi s dvama oblicima u mukom rodu (nouveau, beau, vieux) E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon) E tvorba enskoga roda opisnih pridjeva (kao sportif/sportive)

9.

10. Zgode i nezgode u dinaminom ritmu ivota, les faits divers, zanimljivosti iz svakodnevnoga ivota, neuobiajeni dogaaji, kratki i jednostavni autentini lanci iz novina, asopisa i sl. Kljune strukture i izriaji: les faits divers, avoir lieu, - Deux adolescentes qui voulaient imiter le hros de leur feuilleton prfr, ont attaqu une banque avec des armes en plastique... - Hier aprs-midi, peu de temps avant la fermeture des pistes une skieuse sest cass la jambe... - Dans la nuit de vendredi samedi, il est tomb plus de deux mtres de neige sur la station de Saint-Vran dans les Hautes-Alpes... 11. Umjetnost, slikarstvo - impresionisti, glazba Georges Bizet, Maurice Ravel, Camille SaintSans... Kljune strukture i izriaji: le muse dArt moderne, le tableau de Claude Monet, le peintre, le muse dOrsay, le Djeuner sur lherbe dEdouard Manet, couter les uvres de Georges Bizet. (son opra -comique Carmen, sa musique de scne lArlsienne...) (Maurice Ravel Bolro, la Valse...) Camille Saint-Sans - le Carnaval des animaux, Samson et Dalila...) 12. Blagdani, tradicija i obiaji Kljune strukture i izriaji: ovisno o blagdanima, primjerice, manger la galette des rois le jour de lpiphanie, lancer des confettis aux ftes du carnaval, manger des beignets (en Croatie).

187

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 (na pisanoj razini) E redni brojevi (na usmenoj razini) Prijedlozi E uporaba najuestalijih prijedloga, uporaba prijedloga u izrazima (en voiture...) Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta i naina (tout prs, correctement) E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bien Negacija E pojaana negacija (plus, jamais, rien) Upitne rijei E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour qui, avec qui

Francuski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Uenicima treba ukazivati na slinosti i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima, uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom pristupu sadrajima. Treba im sustavno ukazivati na kulturalne slinosti i razliitosti, kroz odgojne i socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije, razumijevanja i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim, etnikim, i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba razvijati empatiju prema drugome i drukijem (primjerice, imena, prezimena, obiaji vezani uz blagdane, obroci...) Dakle, uenike treba privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja, u nainu ponaanja u komunikaciji i sl. te ih privikavati na prepoznavanje stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu njihova uklanjanja. Isto tako, kod uenika treba razvijati svijest o ulozi vlastite i strane kulture. Ti su sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani u predloene nastavne teme za 7. razred.

Vezne rijei (konektori)

E d'abord, ensuite, puis, alors, enfin Reenice E neupravni govor (izjavne reenice - uvodna reenica u prezentu) Na razini prepoznavanja E osobitosti glagola 1. grupe (svi glagoli) E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do sada obraenim vremenima i nainima) E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir E pokazne zamjenice E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous) E prilozi na -ment (specifinosti) E pogodbene reenice (1. i 2. tip) E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t) filles) E glavni brojevi od 100 do 1000 (na pisanoj razini)

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E pozorno sluanje drugoga E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja te nekih zavisno-sloenih reenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E usvajanje to pravilnijeg izgovora i intonacije oponaanjem izvornih govornika E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik i mogunost reproduciranja GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jezinih funkcija E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata uz izmjenu nekih elemenata prema predloku i prema vlastitu nahoenju uenika

JEZINE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/estitaka /pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i naina, voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reenica), imenovanje i opisivanje kulturnih znamenitosti, imenovanje i opisivanje najeih zdravstvenih tegoba, imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga, izricanje radnji, stanja i zbivanja, izricanje svojine i pripadnosti, traenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, predvianje buduih i prepriavanje prolih dogaaja, izricanje radnji iz bliske prolosti, izricanje elje i uljudno traenje, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja, raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.

188

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...) prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) razvijanje samostalnoga i zajednikoga uenja jednostavnim aktivnostima uenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uenika (EJP). Na taj nain i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i napredovanja svojega djeteta.

E E E E E E

reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neki element sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi sudjelovanje u dramatizacijama recitiranje kraih autentinih pjesmica opisivanje slikovnoga predloka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene prie s pomou aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj (primjerice, strip) sposobnost prepriavanja dogaaja u prolosti, sadanjosti i budunosti (nekoliko jednostavnih reenica)

E E

ITANJE E glasno itanje tekstova koji sadre poznate strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju E izraajno itanje dijaloga/tekstova E itanje po ulogama E svladavanje i primjena reenine intonacije E razumijevanje kraih tekstova poznatoga sadraja E itanje i razumijevanje kraih izvornih poruka (plan grada, jelovnik, turistike obavijesti, upute, SMS, elektronska pota, internet...) PISANJE E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora E uvjebavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema) E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (prema predloku i prema vlastitu izboru uenika) E slaganje ponuenih rijei/reenica u logian slijed E pisanje estitaka/pozivnica i kraega pisma prema predloku E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima E pisanje kraega voenoga sastava E pisanje diktata na poznatu temu E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja na temelju prethodno uvjebanih sadraja STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje i sl.) E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima E osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u udbeniku, slikovnim, dvojezinim i jednojezinim rjenikom E privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom nastave i izvan kole (istraivako uenje) E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika (primjereno dobi uenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
189

8. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Kultura, tradicionalna / suvremena francuska ansona (Edith Piaf, Georges Brassens, Cline Dion) film, kazalite, bande dessine- BD... Kljune strukture i izriaji: Quel(le)s chanteurs/euses de rap/rock/pop... connais-tu? ...est un minent acteur de cinma franais/ ... est une actrice trs connue. Cannes, au mois de mai, un festival international de cinma a lieu chaque anne. Georges Herg tait un dessinateur belge, crateur du personnage de Tintin. 2. Slavni ljudi, povijesne linosti: Vercingtorix, Jeanne dArc, Napolon Kljune strukture i izriaji: Autrefois la France s'appelait la Gaule. Vercingtorix, chef des Gaulois, est considr comme le premier hros national. Pour beaucoup de Franais, Jeanne d'Arc est l'image de la France. Elle est considre comme une herone nationale. Napolon Ier Bonaparte, empereur franais, n en Corse, exil sur l'le d'Elbe et mort sur l'le de Sainte-Hlne. Les cendres de Napolon reposent aux Invalides Paris. Otkria i izumi, Marie i Pierre Curie, braa Lumire, Louis Pasteur Kljune strukture i izriaji: Marie et Pierre Curie ont dcouvert le radium. Ils ont obtenu le prix Nobel de physique. Aprs la mort de son poux, Marie a reu aussi le prix Nobel de chimie. Louis Pasteur, chimiste et biologiste franais, crateur de la microbiologie, Il a dcouvert le vaccin contre la rage. Il a invent la pasteurisation. Les frres Lumire - Louis, (inventeur du cinmatographe et prcurseur du VII e art), partir de 1895 il a tourn de nombreux films. Son frre Auguste a perfectionn la photographie.

3.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. Knjievnost, roman - Victor Hugo, odlomci iz Les Misrables; kazalite - Molire, izvatci iz komedija; poezija - Paul Verlaine, Jacques Prvert... Kljune strukture i izriaji: Les pices de Molire, La comdie humaine de Balzac, la posie de Paul Verlaine, de Jacques Prvert... font partie des chefs-d'uvre de la littrature franaise. Victor Hugo est un des plus clbres crivains franais. Il a crit de nombreuses uvres: NotreDame de Paris, Les Misrables, l'Homme qui rit... Europa juer i danas, Europska unija, Vijee Europe, Deklaracija o pravima ovjeka i djeteta, Deklaracija o principima snoljivosti (tolerancije), multikulturalnost, viejezinost, europska himna... Kljune strukture i izriaji: Un Europen /uneEuropenne, L'Union europenne, combien de pays at-elle runis? Dcris le drapeau europen! L'hymne europen est l'Ode la joie, de la IX e symphonie de Beethoven. Le Palais de l'Europe Strasbourg est le sige du Conseil de l'Europe et du Parlement europen. La Dclaration universelle des droits de l'homme vote par L'ONU dfinit les droits individuels, les liberts publiques... Les tats membres et leurs capitales sont..., les institutions..., une socit multiculturelle... Odnos mladi/odrasli, ivot i problemi mladih, izlasci, druenja, jednakost spolova, neprihvatljivo ponaanje... Kljune strukture i izriaji: Dans la socit d'aujourd'hui, c'est dur d'tre jeune. Selon toi/vous qu'estce qui est le plus important pour russir sa vie? (avoir un mtier/tre entour de gens que l'on aime, avoir de l'argent, tre connu...) Les parents pensent que les enfants l'ge de 14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des amis et pour rentrer trop tard chez eux. Le passage dadolescence lge adulte est parfois vraiment difficile. Payer une femme moins qu'un homme pour le mme travail, est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut respecter les parents... le disco, l'anniversaire... Stop nasilju - solidarnost na djelu, mogui uzroci i posljedice nasilja, nasilje u koli, rasna i vjerska snoljivost, ksenofobija... Kljune strukture i izriaji: La violence augmente de jour en jour dans le monde entier, elle est partout dans la socit et mme dans les tablissements scolaires. Il y a trop de programmes violents la tlvision, trop de films montrant des crimes, des brutalits. Le respect des autres est le refus du racisme. Il faut se battre: contre la sgrgation/la xnophobie... donner et tendre la main aux autres, la tolrance, la solidarit, la gnrosit, le respect, l'intrt vis-vis d'autres cultures... 8.

Francuski jezik Problemi ovjeanstva, glad, siromatvo, bolesti suvremenoga drutva, otuenost Kljune strukture i izriaji: la famine, la scheresse/l'aridit du sol, la pauvret, Qu'est-ce que signifie le sigle UNICEF et quelle est la mission de cette organisation?, En 1994, on a cr le Sidaction pour soutenir la recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades. Les gens devraient marcher au lieu de courir, se parler vraiment au lieu de communiquer avec un portable, au lieu de rester des heures et des heures devant la tlvision... Poznati nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj, JacquesYves Cousteau Kljune strukture i izriaji: Les parcs nationaux sont placs sous le contrle de ltat. Ce sont des endroits o les paysages, les animaux, les plantes sont protgs. les parcs naturels rgionaux, la flore et la faune, le tourisme, les rserves naturelles..., Jacques-Yves Cousteau, est l' auteur de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du silence, Le Monde sans soleil...) et de livres. Il a essay de sauver les mers et les ocans.

5.

9.

6.

10. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj, slinosti i razlike, profesionalna orijentacija, izbor srednje kole nakon 8. razreda Kljune strukture i izriaji: Le systme ducatif franais est divis en trois niveaux (primaire, secondaire et suprieur). En France, l'cole est obligatoire jusqu' 16 ans. Compare(z) le systme ducatif franais avec le ntre! Avant de choisir votre type d'tudes secondaires vous pouvez demander les informations un conseiller d'orientation. 11. Blagdani, dravni praznici Kljune strukture i izriaji: leksik ovisno o blagdanima, primjerice, La nuit du 14 juillet on tire des feux d'artifice dans toute la France, la fte des amoureux-le 14 fvrier... IZBORNE TEME Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere... Obraditi legendu o Jeanne dArc, pronai na internetu aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja uenika napisati saetak (timski rad).

7.

190

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Francuski jezik
E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini) Prijedlozi E uporaba najuestalijih prijedloga E uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima Prilozi E prilozi vremena, mjesta i naina E stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga bien. Negacija E pojaana negacija (plus, jamais, rien, personne) Upitne rijei E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour qui, avec qui, de qui/quoi Reenice E 1. i 2. tip pogodbenih reenica E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni nain, uvodna reenica u prezentu) E odnosne reenice E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv) E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut /faudrait, il est ncessaire/interdit/dangereux de + infinitiv) Na razini prepoznavanja E pluskvamperfekt E il faut + konjunktiv prezenta najeih tematskih glagola E konjunktiv uz glagole htijenja, naredbe, osjeaja i iza veznika afin que, pour que E slaganje vremena E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous) E posvojne zamjenice E pokazne zamjenice E prilozi na -ment (specifinosti)

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Do kraja pete godine uenja u 8. razredu osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 650 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga reproduciranja do 800 (pjesmice, recitacije, skeevi, rap...). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 7 do 8 leksikih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za 8. razred. Na kraju osmoga razreda, u drugom stranom jeziku predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima definiranim u Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, a to znai da u prethodno navedenim podrujima jezine djelatnosti uenici postiu razinu viu od A1, ali ne uspijevaju u svim vjetinama dosei razinu A2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se znanja usvajaju analitiki, tj. eksplicitno uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Ispitivanje gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta situacije nije doputeno. Preporuuje se usvajati gramatike strukture u situacijama svakodnevnoga ivota ili na tekstovima s aktualnim temama. Glagoli E sva do sada obraena vremena i naini glagola 1. 2. i 3. skupine (utvrditi) i nauiti nepravilne glagole connatre, voir, dcouvrir, offrir, falloir, boire, dormir, savoir E gerund (le grondif) E voix passive Imenice E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod E mnoina imenica, pravila u pisanju E nepravilna mnoina imenica E imenice kod kojih se u mnoini mijenja samo lan (primjerice, des gratte-ciel) lan E uporaba lana u ustaljenim izrazima E izostavljanje lana Zamjenice E utvrivanje naglaenih osobnih zamjenica u nominativu i nenaglaenih COD, COI (le, la, les, lui leur) E utvrivanje odnosnih zamjenica i neodreene zamjenice on Pridjevi E utvrivanje enskoga roda i mnoine E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju Brojevi E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t) filles/si(x) livres) E glavni brojevi od 1 do 1000 (na pisanoj razini)
191

JEZINE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / estitaka / pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i glagolskih naina (zapovjedni nain i kondicional sadanji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja na temelju obraene tematike i primjena u nekoj slinoj situaciji (nekoliko reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluei se poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje namjere i pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja, izricanje elje i uljudno traenje, traenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje osjeaja, raspoloenja, izraavanje slaganja i neslaganja, suosjeanja, kritike, samokritike, izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena, izraavanje atmosferskih prilika potvrivanje i nijekanje.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu KULTURA I CIVILIZACIJA Uenicima treba sustavno ukazivati na slinosti i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih drava frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima, uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom pristupu sadrajima. Senzibilizacija uenika i ukazivanje na kulturalne slinosti i razliitosti vri se kroz odgojne i socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukijem (primjerice, kulturni ok, razgovor o iskustvima...) Dakle, uenike treba privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja, u nainu ponaanja u komunikaciji i sl., privikavati ih na prepoznavanje stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu njihova uklanjanja. Isto tako, kod uenika treba razvijati svijest o ulozi vlastite i strane kulture. Svi ti sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u navedene nastavne teme za 8. razred.
E E E E E E

Francuski jezik sposobnost traenja informacija i objanjenja sudjelovanje u dramatizacijama recitiranje kraih autentinih pjesmica opisivanje slikovnoga predloka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene prie s pomou aplikacija/slikovnih kartica sposobnost uporabe nekoliko reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija sposobnost izraavanja osobnih nazora, elja, zakljuaka izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao poticaj (primjerice, strip)

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E pozorno sluanje drugoga E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja te nekih zavisno-sloenih reenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E usvajanje to pravilnijeg izgovora i intonacije oponaanjem izvornih govornika E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik i mogunost reproduciranja GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova francuskoga jezika (nazali, glas r...) E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne reenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jezinih funkcija E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E postavljanje pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata uz izmjenu nekih elemenata prema predloku i prema vlastitu nahoenju uenika E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju neki element E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama o poznatoj temi
192

ITANJE E glasno itanje tekstova koji sadre poznate strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju E izraajno itanje dijaloga/tekstova E itanje po ulogama E svladavanje i primjena reenine intonacije E razumijevanje kraih tekstova poznatoga sadraja E itanje i razumijevanje izvornih poruka, odabranih tekstova iz tiska/asopisa, uputa za uporabu, reklama, TV programa, SMS-a, internet... PISANJE E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora E uvjebavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema) E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (prema predloku i prema vlastitu izboru uenika) E slaganje ponuenih rijei/reenica u logian slijed E pisanje estitaka/pozivnica i kraega pisma prema predloku E pisanje kraega voenoga sastava E pisanje diktata na poznatu temu E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja na temelju prethodno uvjebanih sadraja STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje i sl.) E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima E osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u udbeniku, slikovnim, dvojezinim, jednojezinim i viejezinim rjenikom E privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom nastave i izvan kole (istraivako uenje) E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika (primjereno dobi uenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Francuski jezik

E E

prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) uporaba udbenika, radne biljenice, gramatike i drugih izvornih materijala (internet, televizija, CDRom, DVD...) uporaba i mogunost izbora najuinkovitijih i najsuvremenijih strategija u uenju jezika razvijanje samostalnoga i zajednikoga uenja razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema skupini uenika koji rade na zajednikome zadatku jednostavnim aktivnostima uenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/ suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uenika (EJP). Na taj nain i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i napredovanja svojega djeteta.

193

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Talijanski jezik

TALIJANSKI JEZIK
UVOD
U osnovnim kolama u Republici Hrvatskoj talijanski jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i kao jezik drutvene sredine u dvojezinim podrujima RH. Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana zemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodira na drutveno-kulturolokom, umjetnikom, povijesnom, gospodarstvenom i politikom planu. Upravo su zato u hrvatskom knjievnom jeziku, a i nekim hrvatskim narjejima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika na leksikom i morfosintaktikom planu. U nastavi talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim kolama uitelji e poticati uenike da sami pronau meukulturalne i meujezine utjecaje. Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje,1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane jezike.2 5. Uenik i kolsko okruenje: osnovni opis kolskoga prostora, pribora i kolskih aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Che cos? un libro, un quaderno, una matita, una gomma. Ascolto, parlo, scrivo. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1 do 10, brojanje uenika i poznatih predmeta Kljune strukture i izriaji: uno, due, tre Quanti ci sono? Quante ci sono? Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja Kljune strukture i izriaji: Quanti anni hai? (Ne) ho Quanti anni ha? (Ne) ha Opis osoba i stvari: odreivanje veliine i prepoznavanje osnovnih boja Kljune strukture i izriaji: Com...? Come sono...? Piccolo, grande, rosso, verde... Razredni meujezik: osnovne naredbe i uljudno ophoenje Kljune strukture i izriaji: Alzati! Alzatevi! Prendi! Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora Per favore, dammi Prego Grazie!

6.

7.

8.

9.

Talijanski kao prvi strani jezik

1. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Pozdravi: pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buon giorno! Buona sera! Arrivederci! 2. Predstavljanje Kljune strukture i izriaji: Chi sei? Io sono? Come ti chiami? Mi chiamo Chi ? Komunikacijski obrasci pri susretu Kljune strukture i izriaji: Come Bene/benissimo/male.

10. Osnovni rjenik uz tradicionalne blagdane: nazivi blagdana, estitanje Kljune strukture i izriaji: San Niccol, la Befana, il Natale, il Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! Felice Capodanno! 11. Proslava roendana: estitanje i izricanje elja Kljune strukture i izriaji: Buon compleanno! Tanti auguri! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, uenik i izvankolska okolina, igre i igrake.

3.

stai?

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 1. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 120 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja i globalne uporabe do 200 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne uvodi se vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksik se cikliki ponavlja.
194

4.

Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji Kljune strukture i izriaji: Questo ...? Questa ...? S, questo .../questa ... il pap/la mamma /il fratello.

1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005. 2 Vidi str. 79.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane s prigodom. Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja, i globalne uporabe) E glagoli essere i avere , prva tri lica prezenta u potvrdnom i nijenom obliku E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u 1., 2. i 3. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijenom obliku E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja 2. lice jednine i 2. lice mnoine Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice za prva tri lica jednine E pokazne zamjenice Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog roda imenica lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni lan i odreeni lan uz imenice u jednini i mnoini mukog i enskog roda Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoine mukoga i enskoga roda uestalih pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju Brojevi (razina uporabe) E glavni brojevi od 0 do 10 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe E uestali prijedlozi u jezinim obrascima Prilozi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i nijenom obliku E osnovne upitne reenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Na razini prepoznavanja E oblici za mnoinu, prezent glagola essere, avere i nekih uestalih glagola u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku u kontekstu situacije E imperativ u okviru tematskih podruja E mnoina osobnih zamjenica E brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci
195

Talijanski jezik uljudnog ophoenja, traenje usluge i zahvaljivanje, estitanje blagdana i roendana. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema razliitostima, primjerice, komunikacijski obrasci uljudnog ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice, talijanska vlastita imena i prezimena.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jezinog sadraja E razumijevanje kraih reenica i pitanja GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih znaajki talijanskoga jezika prema zvunome uzorku E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja i odgovaranja na takva pitanja. E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanomu predloku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica u nizu (2 do 3) za predstavljanje sebe, opis stvari. ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno itanje u skupini ili individualno (pojedinano) (u 2. polugoditu) PISANJE E preslikavanje izdvojenih rijei i kraih reenica prema grafijskomu predloku E slaganje rijei iz predloenoga niza slova STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje osnovnih strategija pamenja znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E postupno koritenje biljenice i udbenika uz izradbu osobnoga slikovnog rjenika E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan uionice

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Talijanski jezik 9. Kuni ljubimci: osnovni opis i glasanje Kljune strukture i izriaji: Che animale hai? Che animale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino, il pesciolino, la tartaruga... Com...? Piccolo/grande, bello/brutto... Come fa...?

postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

2. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buon giorno! Buona sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!... 2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih osoba, komunikacijski obrasci pri susretu Kljune strukture i izriaji: Chi sei? Sono... Chi ? Questo ... Questa ... Questi sono... Queste sono.... Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji Kljune strukture i izriaji: mio, mia, tuo, tua, suo, sua. Questo il mio pap/mio nonno/mio fratello... Questa la mia mamma/mia nonna/mia sorella. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: kolski pribor i kolski prostor; aktivnosti u koli Kljune strukture i izriaji: Che cosa c...? C.../Ci sono... Nello zaino/nella cartella c.../ci sono... lastuccio, la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: la lavagna, i banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuola leggo, scrivo, disegno, gioco.... Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi od 1. do 5. Kljune strukture i izriaji: Quanti.../Quante..ci sono? Ci sono 5, 8, 10 libri/matite... Dov..? Nel primo/nel secondo/nel terzo banco. Dani u tjednu i godinja doba: imenovanje dana u tjednu i godinjih doba Kljune strukture i izriaji: Che giorno ? luned... Che stagione ? primavera... Moj dom: imenovanje prostorija u kui, snalaenje u prostoru, aktivnosti u kui Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in cucina? Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la televisione... Nella mia stanza scrivo i compiti, gioco... Hrana i pie: imenovanje pojmova, izraavanje osobnih stavova prema jelu i piu Kljune strukture i izriaji: Che cosa mangi? Che cosa bevi? Ti piace...? Mi piace... Non mi piace... La pizza, la pasta, il cioccolato, il formaggio, il pane, il prosciutto, il panino, il latte, la limonata,lacqua...

10. Atmosferske prilike: opisivanje trenutane vremenske situacije Kljune strukture i izriaji: Che tempo fa? Fa bel tempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C il sole. Ci sono le nuvole. Piove. Nevica. 11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana, estitanje Kljune strukture i izriaji: Buone feste! Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske maske: Arlecchino! Pulcinella! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice.

3.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama.Tijekom 2. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 200 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja do 250 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikog gradiva ne uvodi se vie od 5 do 6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksik se cikliki ponavlja. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom, na razini prepoznavanja, razumijevanja i uporabe. Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i nijenom obliku, c' i ci sono E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u 1., 2. i 3. licu jednine prezenta te u 1. i 3. licu mnoine prezenta u potvrdnom i nijenom obliku E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja, 2. lice jednine i 2. lice mnoine Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. i 3. lice mnoine E pokazne zamjenice

4.

5.

6.

7.

8.

196

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje jednine i mnoine te mukog i enskoga roda imenica lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni i odreeni lan uz imenice u jednini i mnoini mukog i enskoga roda Pridjevi E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E posvojni pridjevi u 1., 2. i 3. licu jednine mukog i enskoga roda Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 E redni brojevi do 5 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe uestali prijedlozi u jezinim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i nijenom obliku E upitne reenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Dov'? Com'? Na razini prepoznavanja E oblici za mnoinu prezenta glagola essere, avere, i nekih uestalih pravilnih i nepravilnih glagola u pozitivnom, negativnom i upitnom obliku. Oblici Ti piace...? Mi piace.. Mi piacciono E imperativ u okviru tematskih podruja E osobne zamjenice u mnoini E uporaba lana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji prisvojni pridjev E glavni brojevi do 31 kod oznaavanja datuma E redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci JEZINE FUNKCIJE U okviru predloenih tema i struktura predviene su funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe i drugih, izricanje pripadanja, izraavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba, izraavanje koliine, izraavanje vlastitog gledita, osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, estitanje blagdana i roendana. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema drugaijem. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice.

Talijanski jezik

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jezinog sadraja E razumijevanje kraih reenica i pitanja GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema zvunom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustinih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, brojalica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanomu predloku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koritenja vie reenica u nizu pri opisivanju osoba i predmeta ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno itanje kraih reenica i dijaloga u skupini ili pojedinano (individualno) E itanje abecede PISANJE E preslikavanje rijei i reenica prema grafijskomu predloku E odabir zaokruivanjem ili podcrtavanjem E sposobnost pisanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraih reenica STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje pamenja znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i sposobnost organizacije prostora u biljenici E koritenje udbenika i biljenice uz izradbu osobnoga slikovnog rjenika E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i kole E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
197

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Talijanski jezik IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, bajke, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, obradba jedne bajke Biancaneve (likovi i osnovni sadraj).

razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (Europski jezini portfolio EJP)

3. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i ire obitelji Kljune strukture i izriaji: Chi questo/questa? Questo il mio amico mio zio/cugino. Questa la mia amica mia zia/mia cugina. 2. Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i njihov opis (boje) Kljune strukture i izriaji: il viso, la testa, il corpo, le braccia, le mani, le gambe, i piedi... Com? Come sono? Alto, basso, piccolo, grande. Di che colore sono gli occhi di...? Neri, azzurri, marrone, blu, verdi... Come sono i capelli di...? Neri, biondi, rossi, castani, lunghi, corti, ricci, lisci... Osobna higijena: higijenske navike tijekom dana, higijenski pribor Kljune strukture i izriaji: Che cosa fai nel bagno? Mi lavo, mi pettino, mi lavo i denti, mi asciugo... il sapone, il dentifricio, lo spazzolino da denti, lasciugamano... Che cosa fa..? Si lava... Godinja doba i vremenska situacija: godinja doba, dnevne vremenske situacije te odabir prikladne odjee Kljune strukture i izriaji: Che stagione ? ... Che tempo fa? Fa... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Mi metto il vestito, i pantaloni jeans... Fa freddo. Mi metto la giacca a vento, il maglione... Proslava roendana: pisanje pozivnica, estitanje, darovi, hrana i pie Kljune strukture i izriaji: Ti invito al mio compleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti anni hai? Ne ho... I regali: un libro, un CD, una maglietta, i pennarelli... Che cosa prepari? Preparo i dolci, la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete? Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete. Prende... itanje sata: glavni brojevi do 31, redni brojevi do 12. Kljune strukture i izriaji: Che ora ? Che ore sono? luna. mezzogiorno. mezzanotte. Sono le tre. Il primo settembre... Dicembre il dodicesimo mese dellanno. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i svetkovina, estitanja Kljune strukture i izriaji: Buon Natale! Buone feste! Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale... prepariamo... compriamo...
198

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 3. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 300 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 350 leksikih jedinica kao i usvajanje predloenih gramatikih struktura na razini prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe. Leksik i jezine strukture tumae se i provjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava (predmeta, slikovnih kartica, postera slikovnog rjenika, CD-a i CDI-a), pokreta i mimike te se stalno ponavljaju uz primjenu razliitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim osjetilima. Novi se leksik predstavlja uz koritenje poznatih struktura i uz povezivanje s ve obraenim gradivom. Pri obradi novih leksikih sadraja ne uvodi se vie od 5 do 6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. GRAMATIKE STRUKTURE Jezine se strukture usvajaju mehaniki uz postupno osvjeivanje njihova znaenja u tekstu i povezivanje s poznatim rjenikom. Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijenom obliku E prezent uestalih glagoli vezanih uz tematska podruja u potvrdnom i nijenom obliku E glagol fare u prezentu u drugom i treem licu jednine, u pitanjima E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja i mehanike uporabe 2. lica jednine i 2. lica mnoine Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice E upitne zamjenice Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine mukog i enskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni i odreeni lan za muki i enski rod u

3.

4.

5.

6.

7.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu jednini i mnoini uz imenice lan uz neke imenice za rodbinske odnose pred kojima stoji posvojni pridjev Pridjevi E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini E oblici posvojnih pridjeva Brojevi E glavni brojevi od 1 do 31 E redni brojevi do 12 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od vie elementa u potvrdnom i nijenom obliku E upitne reenice sa Chi? Che cosa? Com'? Come sono? Dov'? Dove sono? Quanto? Per chi ? Perch? Na razini prepoznavanja E prezent povratnih glagola u mnoini E imperativ uz uljudno oslovljavanje E uporaba odreenog lana uz rodbinske odnose E uporaba odreenog lana ili isputanje lana uz dane u tjednu, oznaivanje datuma E posvojni pridjevi u mnoini
E

Talijanski jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih znaajki talijanskog jezika prema zvunom uzorku E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka ili izdvojenih rijei, kraih reenica, brojalica, pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjene nekih elemenata E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanome predloku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koritenja vie reenica u nizu pri opisivanju osoba, predmeta i situacija E sposobnost prepriavanja kraih poznatih tekstova uz likovne poticaje ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica i dijaloga nakon odsluanih zvunih uzoraka PISANJE E prepisivanje kraih reenica prema predloku E zaokruivanje i podcrtavanje tonih odgovora, precrtavanje suvinih elemenata E sposobnost prepisivanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje reenica prema prethodno usvojenim i zadanim elementima STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E postupno koritenje udbenika i biljenice uz izradbu osobnoga slikovnog rjenika, sposobnost pronalaenja rijei u abecednom rjeniku u udbeniku E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E razvijanje strategija pamenja grafijske slike rijei E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP)
199

JEZINE FUNKCIJE U okviru predloenih tema i struktura obrauju se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i ire obitelji, imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru, opisivanje predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela, estitanje i zahvaljivanje, izraavanje stajalita prema hrani i piu, izraavanje svojine, itanje sata i opisivanje atmosferskih prilika, izraavanje koliine, potvrivanje i nijekanje. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Postupno se razvija razumijevanje i tolerancija prema stranoj kulturi i obiajima i nainu ophoenja u svakodnevnim situacijama. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jezinog sadraja E razumijevanje kraih reenica i pitanja

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Talijanski jezik IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja. Primjerice, proirivanje teme trnice ili upoznavanje s likovima iz bajki.

4. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Moja okolina i ja: iznoenje osobnih podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruenja Kljune strukture i izriaji: Mi chiamo Sono di Vivo a Abito in al numero Frequento la quarta classe. La mia scuola i miei amici. 2. Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti, portovi, dani u tjednu, mjeseci, redni brojevi do 20. Kljune strukture i izriaji: Cosa fai...? Vado al cinema, in gita, al parco? Frequento un corso di Il mio sport preferito ... Il luned ho il corso dinglese... La scuola inizia il primo settembre. Prijevozna sredstva u gradu: javna i individualna Kljune strukture i izriaji: Vado a scuola in autobus/tram/ bicicletta. Prendo il tram numero Stanovanje: opis prostora, aktivnosti u pojedinim prostorijama Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? A destra, a sinistra, davanti, dietro, sotto, sopra. Nel soggiorno/nella mia stanza c... ci sono.... Che cosa fai in cucina... Raspored dana: odreivanje vremena i obroci Kljune strukture i izriaji: la mattina, il pomeriggio, la sera la prima colazione, la merenda, il pranzo. Per merenda mangio/bevo... Odlazak u kupovinu: trnica, veletrgovina; imenovanje voa i povra, odreivanje cijena, brojevi do 100 Kljune strukture i izriaji: Al mercato/supermercato compro la frutta, la verdura Quanto costa...? Un euro/due euro Pago alla cassa. Izlet na selo: domae ivotinje i njihovo glasanje, opis i korist od domaih ivotinja Kljune strukture i izriaji: Vado in campagna Nella fattoria ci sono molti animali Come fa...? Che cosa d...? Posjet zoolokom vrtu: vrste divljih ivotinja i njihov opis Kljune strukture i izriaji: Allo ZOO ci sono Come sono...? Blagdani i svetkovine: nazivi i estitanje Kljune strukture i izriaji: il Natale, il Capodanno, la Pasqua, la Festa della mamma/del pap...

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 4. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 350 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 500 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne uvodi se vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Nakon 4. godine uenja jezika predvia se postizanje jezine razine A1 prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijenom obliku E prezent uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u svim licima jednine i mnoine na globalnoj razini u potvrdnom i nijenom obliku E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i u 3. licu mnoine na globalnoj razini E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja i mehanike uporabe, 2. lica jednine i 2. lica mnoine Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine mukog i enskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod u jednini i mnoini uz imenice E uporaba odreenog lana uz imenice za rodbinske odnose

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

200

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini E oblici posvojnih pridjeva Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi do 20 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u priopajnim (komunikacijskim) obrascima Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi? Che cosa? Com'? Come sono? Dov'? Dove sono? Quanto? Per chi ? Perch? Quando? Na razini prepoznavanja E uestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E povratni glagoli u prezentu u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E imperativ uz uljudno oslovljavanje E partitivni lan za odreivanje koliine, uporaba prijedloga di bez lana za odreenu koliinu JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e se jezine funkcije: iznoenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruenja, prihvaanje i davanje prijedloga (planiranje slobodnoga vremena), opisivanje izvankolskih aktivnosti i portova, izricanje stajalita, izricanje vremena, odabir kolskog pribora, opisivanje i snalaenje u prostoru (kola i okruenje), razumijevanje, izvravanje i izdavanje naredbi u kolskom okruenju, izraavanje osobnoga stajalita prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu, izricanje stava prema prostoru u kojem se ivi, uljudno ophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenih proizvoda, traenje i davanje informacija, izraavanje osobnoga stajalita prema kunim ljubimcima, izraavanje elja te estitanja prigodom blagdana. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim ciljevima i sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Razvija se razumijevanje i tolerancija prema razliitostima i upuuje na uoavanje slinosti. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja prigodom posjete restoranu, kupovanju u trgovini, traenju informacija o smjetaju odreene ustanove. Svetkovanje blagdana, estitanje i prigodni obiaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama. Razvija se interkulturalna kompetencija.

Talijanski jezik

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i kraih reenica E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne poticaje ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka PISANJE E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku E podcrtavanje i zaokruivanje tonog odgovora E povezivanje elemenata predloenog teksta u reenice E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje kraih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraih ciljanih diktata E primjena grafijskih pravila karakteristinih za talijanski jezik

201

Nastavni plan i program za osnovnu kolu STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i slikovnoga rjenika i abecednoga rjenika u udbeniku E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E razvoj svijesti pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 7.

Talijanski jezik Kupovanje: vrste trgovina, naini plaanja, brojevi do 1000 Kljune strukture i izriaji: Al centro commerciale compro Per favore mi dia Mi dica Quanto costa...? Pago in contanti/con la carta di credito. Godinja doba: klimatske znaajke, trajanje, plodovi, odjea i obua Kljune strukture i izriaji: Che stagione ? Che tempo fa? Preferisco... perch... Lautunno inzia... e finisce... La frutta e la verdura tipica di ogni stagione. Fa freddo, mi metto... Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana i svetkovina, izraavanje vlastitih sklonosti prema odreenim proslavama Kljune strukture i izriaji: La mia festa preferita ... perch...

8.

9.

5. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Okruenje u kojem ivim: rodbinske veze, prijatelji, pripadnost Europi Kljune strukture i izriaji: Mi chiamo Sono di Vivo a Abito in via al numero I membri della mia famiglia Sono croato/a, italiano/a. I miei amici italiani si chiamano vivono a 2. kola: aktivnosti u koli, nastavni predmeti i raspored sati Kljune strukture i izriaji: A scuola il luned ho la lezione ditaliano. Ascolto, parlo, disegno, scrivo, leggo. La mia materia preferita ... Lorario delle lezioni... Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti, portovi, tjedni raspored aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Faccio parte del coro/della squadra di Il mio sport preferito Pratico il nuoto Vado in gita/al cinema Prijevozna sredstva: gradska i meugradska prijevozna sredstva, snalaenje u prostoru, ponaanje u prometu Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? La fermata a destra/a sinistra/davanti/dietro... Prendo il tram/il treno/ laereo... A che ora parte/arriva... Essere in ritardo/in orario. Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem ivim, opis prostora u kojem ivim; njihova usporedba Kljune strukture i izriaji: Abito in citt / campagna / un condominio/un appartamento/una casa, al... piano. Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti u kui Kljune strukture i izriaji: La mattina/il pomeriggio/la sera mi alzo, mi lavo, faccio colazione/pranzo/ceno. Di solito, ogni giorno, spesso, qualche volta, mai.
202

IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesme i prie. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja. Primjerice, individualni i ekipni portovi, poznati hrvatski i talijanski portai, portski rekviziti, izradba panoa i prikupljanje izvornih materijala.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 5. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 450 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 650 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje usvojenoga gradiva. Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikog pamenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. Glagoli E prezent glagola essere i avere u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz tematska podruja u svim licima jednine i mnoine u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku

3.

4.

5.

6.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. i 3. lice jednine i 2. lice mnoine Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice E povratne zamjenice Imenice E uporaba jednine i mnoine mukog i enskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod u jednini i mnoini uz imenice E uporaba odreenog lana uz imenice E uporaba odreenog lana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proirivanje) Pridjevi E jednina i mnoina mukog i enskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E pokazni pridjevi u jednini i mnoini E posvojni pridjevi u jednini i mnoini Brojevi E glavni brojevi od 1 do 1000 E redni brojevi do 20 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba uestalih prijedloga u ustaljenim izrazima E spajanja prijedloga s odreenim lanom (globalno) Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta E mjesto priloga u reenici (globalno) Reenice E reenice od vie elemenata. Upitne reenice sa: Chi? Che cosa? Com'? Come sono? Dov'? Dove sono? Quanto? Per chi? Per chi ? Perch..? Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ u svim licima E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom oslovljavanju E osnovne matematike operacije E spajanje prijedloga s odreenim lanom E neki uestali prilozi naina
E

Talijanski jezik stajalita prema odreenomu prijevoznomu sredstvu, komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini i plaanju, izraavanje miljenja o vremenu i atmosferskim prilikama, izraavanja elja te estitanja blagdana. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Razvija se tolerancija i empatija prema stranoj kulturi i obiajima. Usvajaju se i stalno proiruju komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliitim situacijama svakodnevnog ivota. Koriste se izvorni audio i videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. Uoavaju se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiajima i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i kraih usmenih i pisanih tekstova GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih tematskih sadraja i odgovaranje na takva pitanja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija prema predloku E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz poticaje ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka PISANJE E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju E pisanje diktata s poznatim elementima
203

JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura obradit e se jezine funkcije: iznoenje podataka o sebi i osobama iz vlastitoga okruenja, izraavanje stavova prema koli, kolskim aktivnostima i nastavnim predmetima, opisivanje izvankolskih i izvannastavnih aktivnosti, stavovi uenika i motivacija za odabir porta ili neke druge aktivnosti, orijentacija u prostoru: traenje i davanje informacija, opisivanje vlastitoga ivotnog prostora i aktivnosti unutar njega, izdavanje i izvravanje naredbi u kolskom okruenju, osnovni oblici uljudbe, izraavanje osobnoga

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Talijanski jezik 4. Priprema obroka: tipini talijanski i hrvatski gastronomski specijaliteti, poznati recepti, usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj Kljune strukture i izriaji: Per preparare la macedonia di frutta ci vuole.../gli ingredienti... Lava!... Mescola!... Le specialit italiane: il panettone... I pasti principali in Italia... In Croazia mangiamo... Trgovine: odlazak u kupovinu, odreivanje koliine, naini pakiranja prehrambenih proizvoda, konfekcijski brojevi za odjeu i obuu, tipini talijanski proizvodi, zanati i zanimanja, uslune djelatnosti Kljune strukture i izriaji: Vado in macelleria, in panetteria... Compro: 2 etti di..., una bottiglia di... 1 chilo di... Quanto/Quanta/Quanti/Quante...? La mia taglia ... Calzo (porto) il numero... Dal fruttivendolo compro... Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: la Moka, la pizza... Moj grad: znamenitosti, kulturne ustanove, galerije, muzeji, to mi se svia u mojem gradu, zato volim ivjeti u gradu Kljune strukture i izriaji: Zagabria la capitale... Si trova... La piazza principale... Nella mia citt ci sono... Vivere in una grande citt... Il turista: Per favore, come posso arrivare a...? Prenda il tram numero 9... Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad), prijevozno sredstvo, smjetaj, dojmovi s izleta Kljune strukture i izriaji: Sono andato in gita a... In gita... a Firenze ho visitato... Ho viaggiato in macchina (in autobus)... Ho alloggiato in... Mi piaciuto... port: vrste portova, zdrav ivot Kljune strukture i izriaji: Lo sport che mi piace ... perch... Mi alleno per... Pratico... Gli sport in Italia... Gli sport individuali o di gruppo... Se vuoi stare bene pratica... Unintervista con un calciatore. Blagdani i svetkovine: obiaji u Italiji i Hrvatskoj Kljune strukture i izriaji: Gli Italiani festeggiano... mangiano... si scambiano i regali... In Croazia festeggiano... I piatti tipici...

E E

E E

provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na viestruki izbor popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje kraih reenica sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta uz dodavanje novih elemenata pismeno odgovaranje na osobna pitanja pisanje kraih voenih sastava (4 - 5 reenica)

5.

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i slikovnoga rjenika i abecednoga rjenika E sposobnost uoavanja analogija i zakljuivanja na osnovi primjera E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)

6.

7.

6. RAZRED esta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Poetak kolske godine: planovi, organizacija kolskih i izvankolskih aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Questanno far un corso di... Mi iscriver a... I miei progetti sono... Domani studier..., giocher..., chiamer... 2. Komunikacija na daljinu: telefon, mobitel, SMS poruke, e-mail, slanje razglednica i pisama, pota Kljune strukture i izriaji: Una telefonata: Pronto, chi parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini). Alla posta: per favore mi dia un francobollo/un modulo... Vorrei spedire una raccomandata, un telegramma... Poziv na proslavu roendana ili godinjice: organizacija proslave, hrana i pie, estitanja; obiteljski odnosi Kljune strukture i izriaji: Ho mangiato..., ho bevuto... Alla festa invito... Vieni? Daccordo!... Mi dispiace, non posso... No, grazie, devo... Per la festa compro... Preparo la tavola: metto... Descrivo la mia famiglia: mia moglie, mia nipote... Alla festa... 8.

9.

3.

IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije i pjesme. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja. Primjerice, organizacija izleta, prikupljanje materijala, izradba plana puta i proraun cijene ili obradba pripremanja talijanskog specijaliteta, sastojci, nain pripreme, podrijetlo.

204

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Talijanski jezik Prijedlozi E oblici i uporaba padenih prijedloga: DI, A, DA, IN, SU, CON, PER Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E upitne reenice, neupravni govor kad je u glavnoj reenici glavno vrijeme Na razini prepoznavanja E nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu, njihovo mjesto u reenici i slaganje s participom prolim glagola u perfektu E mjesto opisnih pridjeva uz imenice E uestali prilozi naina i njihovo mjesto u reenici, izrazi za pojaavanje negacije JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e se jezine funkcije: iznoenje osobnih planova za iduu kolsku godinu, opisivanje kolskih i izvankolskih aktivnosti, komunikacijski obrasci, sposobnost komuniciranja telefonom, mobitelom, SMS porukama, elektronikom potom, e-mailom, razglednicama, kratkim pismima, komunikacija u javnim ustanovama. Opisivanje, pozivanje, izraavanje odnosa meu lanovima obitelji, izraavanje zadovoljstva, zahvaljivanje, izraavanje stajalita, usporeivanje, izraavanje vlastitoga ukusa pri kupovanju, izricanje dojmova s putovanja, opis geografskoga poloaja, znamenitosti i kulturnih institucija, muzeja i galerija, opisivanje vlastitoga grada, izraavanje privrenosti i osobnog stajalita prema portovima, zdravoj prehrani i ivotu. Izraavanje dojmova o svetkovinama i obiajima u Italiji i Hrvatskoj. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja tijekom uobiajenih dnevnih aktivnosti, estitanja i svetkovanja. Izvorni tekstovi, prigodne recitacije i pjesmice, audio i videomaterijali, zemljopisne karte, planovi gradova, podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim znamenitostima bit e korisne kulturoloke informacije koje e razvijati interkulturalnu kompetenciju, toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. Koristei razliite izvore informacija, uoavat e se stereotipi i uklanjat e se predrasude o stranoj kulturi te poticati uenike na njihovo kritiko prosuivanje.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 6. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 550 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 700 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne treba uvoditi vie od 7 do 8 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. Glagoli E prezent nepravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije: venire, dare, fare, potere, rimanere, stare, dovere, volere E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare--scare E futur I. glagola essere i avere E futur I. 1., 2. i 3. konjugacije pravilnih glagola E futur I. povratnih glagola triju konjugacija E futur I. nepravilnih glagola: venire, dare, fare, potere, rimanere, stare, dovere E futur I. glagola 1. konjugacije na -ciare, -gare, -sciare E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije, s pomonim glagolom avere ili essere, tvorba pravilnih i nepravilnih participa prolih E perfekt povratnih glagola E imperativ glagola 1., 2. i 3. konjugacije E imperativ glagola essere i avere E imperativ nepravilnih glagola: venire, dire, dare, fare, rimanere lan E oblici i uporaba partitivnoga lana Zamjenice E nenaglaeni oblici direktnih osobnih zamjenica Pridjevi E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello E oblici i uporaba pridjeva bello E stupnjevanje pridjeva E stupnjevanje pridjeva buono; uporaba E stupnjevanje pridjeva: cattivo, alto, basso i njihova uporaba E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello ispred imenica Brojevi E glavni brojevi od 1000 nadalje E pisanje brojeva rijeima E oznaivanje datuma, pisanje datuma

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
205

Nastavni plan i program za osnovnu kolu GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika prema uzorku E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez njih E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim iskustvom ITANJE E pamenje grafijske slike rijei, izdvojenih reenica i jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa, informacija i poruka, itanje SMS-a i e-maila i tekstova na Internetu. PISANJE E prepisivanje reenica i tekstova prema predloku E zaokruivanje tonoga odgovora, podcrtavanje zadanih elemenata E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viestrukog izbora E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje kraih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih sastava (do 10 reenica ) E pisanje estitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a, ispunjavanje obrazaca STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
206

Talijanski jezik auditivnih poticaja i pisanoga teksta izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i rjenika uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i njihova primjena stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja i izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i kole sposobnost povezivanja rijei u tematska podruja razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih sposobnost meusobnoga vrjednovanja uenika (EJP)

E E

E E

7. RAZRED sedma godina uenja

CJELINE I TEME 1. Putovanje: odabir odredita, odabir prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci), turistika agencija, kupnja karata, spremanje prtljage Kljune strukture i izriaji: Potremmo partire per Vorrei andare a/in Mi piacerebbe visitare... Viaggiare in treno, in autobus, in aereo. Arrivare a destinazione. Allagenzia turistica posso chiedere informazioni, comprare i biglietti Preparare i bagagli. 2. Zrana luka: odlazak u zranu luku, aktivnosti prije, u tijeku i poslije leta Kljune strukture i izriaji: Lautobus per laeroporto parte da Laereo parte alle Controllare i bagagli, il passaporto. Laereo decolla prende quota Latterraggio Lhostess, il pilota. Rim: povijesni, umjetniki i turistiki aspekti, snalaenje u stranome gradu Kljune strukture i izriaji: Oggi visitiamo Sarebbe interessante vedere Per arrivare in Prendiamo la metropolitana. Dove si trova...? Consultare la pianta. Posjet tipinomu restoranu: komunikacija u restoranu, odabir autohtone hrane i pia Kljune strukture i izriaji: Prenotare un tavolo per... Consultare la lista dei cibi e delle bibite Chiamare il cameriere. Per primo prendo Per secondo prendiamo Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non) compreso. ivot mladih: izlasci, mjesta izlazaka, druenje, glazba Kljune strukture i izriaji: La sera mi piace uscire con Vado in discoteca Mi piace la musica di Stasera andiamo al cinema / a teatro / al concerto di

3.

4.

5.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 6. Ljudsko tijelo: irenje poznatoga rjenika (vokabulara), laki zdravstveni problemi, komunikacija pri traenju pomoi Kljune strukture i izriaji: Non mi sento bene... mi fa male... Vado dal medico/allambulatorio/allospedale/al pronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi, vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija Kljune strukture i izriaji: I parchi nazionali in Italia sono Le Alpi si trovano I vulcani sono La Sicilia Le bellezze naturali I monumenti storici Talijanska popularna glazba: poznati pjevai, naslovi pjesama, festivali popularne glazbe Kljune strukture i izriaji: I miei cantanti preferiti sono So cantare... Seguo il festival della canzone... Blagdani i svetkovine: obiaji uz proslave svetkovina i blagdana Kljune strukture i izriaji: Il Natale, il Capodanno, la Pasqua, il Carnevale Le tradizioni e le specalit gastronomiche.
E E

Talijanski jezik uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i imperfektu + gerundiv E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i nainima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere, scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere Imenice E neke uestale imenice s nepravilnom mnoinom lan E uporaba neodreenog i odreenog lana E odreeni lan s prijedlozima E isputanje lana u nekim izrazima Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju Zamjenice E naglaene osobne zamjenice (subjekt, objekt), nenaglaene osobne zamjenice (direktni objekt) te njihovo slaganje s participom prolim, nenaglaene osobne zamjenice (indirektni objekt) E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s participom prolim E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaenih zamjenica i prilonih oznaka Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva Prilozi E tvorba i uporaba priloga naina E stupnjevanje nekih priloga E prilozi mjesta i vremena Prijedlozi E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim lanom, uporaba Reenice E upitne, vremenske, pogodbene u sadanjosti Na razini prepoznavanja E gerundiv umjesto zavisnih reenica, pogodbene reenice u prolosti Se potevo venivo subito. E uporaba odreenog lana uz geografska i vlastita imena i prezimena JEZINE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jezinih struktura obradit e se jezine funkcije: izraavanje vlastitih sklonosti pri planiranju i odabiru odredita putovanja (izleta), prijevoznoga sredstva te uvaavanje i prihvaanje miljenja drugih, odgovarajui komunikacijski obrasci, komunikacija u zranoj luci, traenje informacija, opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turistikih znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri odabiru jela i pia, naruivanje, izraavanje vlastitih sklonosti, opisivanje posjeenih lokaliteta, usporeivanje sa slinim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izraavanje zadovoljstva/nezadovoljstva, traenje medicinske pomoi, izraavanje boli i nelagode, izraavanje slaganja/neslaganja s miljenjem drugih, opisivanje znaenja pojedinih praznika te naina slavljenja i obiljeavanja.

7.

8.

9.

IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije i pjesme. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja, npr. obradba jedne talijanske pokrajine.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 7. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 800 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja oko 950 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia se obradba od 8 do 9 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez mehanikog zapamivanja paradigmi i pravila. Glagoli E bezlini oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezlini izrazi ( bello, possibile/impossibile, bisogna, necessario) s infinitivom E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola (essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere) E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola (essere, avere, fare, dare, stare, bere, piacere)
207

Nastavni plan i program za osnovnu kolu KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama, traenje informacija o redu vonje, turistikim prospektima, sluenje zemljopisnom kartom, planom grada, itd., pridonijet e razvoju kulturoloke kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uz uoavanje slinosti i razlika, razvijajui toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi.
E E

Talijanski jezik popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje reenica sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta uz dodavanje novih elemenata pismeno odgovaranje na osobna pitanja pisanje voenih sastavaka (do 10 reenica) pisanje estitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila, ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka

E E E

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i kraih usmenih tekstova E razumijevanje namjera sugovornika GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost prepriavanja poznatog teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E korektno itanje tekstova i bez zvunih uzoraka E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa i poruka, itanje SMS poruka, e-maila, Interneta PISANJE E prepisivanje tekstova prema predloku (kao vjeba za diktat) E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadacima viestrukoga izbora
208

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja novih rijei i gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i postera E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i rjenika i drugih izvora znanja E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja, analize podataka i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoavanje slinosti i razlika izmeu stranoga i materinskoga jezika ili meu stranim jezicima E sposobnost rjeavanja problema uz koritenje novih tehnologija (Internet, raunalo) E razvijanje strategije suradnikog uenja i sposobnosti izlaganja o rezultatima rada u skupini E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)

8. RAZRED osma godina uenja

CJELINE I TEME 1. Neke poznate povijesne linosti: istraivai, znanstvenici, knjievnici i umjetnici (osnovni podatci); zanimanja Kljune strukture i izriaji: I famosi inventori italiani sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo Gallilei nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sue opere principali... 2. kolski sustav: uporedba kolskoga sustava u Italiji i u Hrvatskoj; pisanje ivotopisa Kljune strukture i izriaji: La scuola elementare in Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore, superiore), iscriversi alluniversit, laurearsi. Il mio curriculum vitae. Raunalo i Internet: prednosti i nedostatci Kljune strukture i izriaji: Invio un e-mail, frequento vari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi del computer.

3.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 4. Odjea i obua: talijanska moda i stilisti; rasprostranjenost talijanske modne industrije u svijetu Kljune strukture i izriaji: Mi tolgo... mi vesto... mi svesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere i prezzi fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. I grandi stilisti italiani sono... Talijanska televizija i tisak: TV program i vrste emisija; vrste filmova, dnevni i tjedni tisak novinski lanci, promidbeni oglasi Kljune strukture i izriaji: Seguo il programma televisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmi musicali, i film, il telegiornale sul primo canale. Stasera andr in onda... I giornali e le riviste italiane sono... Le pagine pubblicitarie presentano... Talijanski gradovi: znaajke gradova, osobitosti suvremene Italije Kljune strukture i izriaji: Napoli, Milano, Venezia, storia e cultura, importanza economica, specialit gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico. Ekoloki aspekti ivota: ivot u gradu, ivot na selu, ljubav prema ivotinjama i borba za opstanak rijetkih vrsta Kljune strukture i izriaji: Vantaggi e svantaggi della vita in citt e in campagna, diritti degli animali, animali in via destinzione, la protezione/labbandono degli animali. Blagdani i svetkovine: narodni obiaji Italije; znaenje gesta u talijanskoj kulturi Kljune strukture i izriaji: Tradizioni, feste e folclore: il Palio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale di Venezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani.

Talijanski jezik GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez mehanikog zapamivanja paradigmi i pravila. Glagoli E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s nenaglaenim osobnim zamjenicama E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i nainima: cogliere, nascere, piacere, porre, produrre, risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere E uvjebavanje upotrebe glagolskih vremena obraenih do 8. razreda Imenice E tvorba enskog roda imenica (iznimke) E tvorba mnoine imenica (iznimke) Pridjevi E tvorba enskog roda pridjeva (iznimke) E tvorba mnoine pridjeva (iznimke) E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva lan E isputanje lana i uporaba lana uz zemljopisno nazivlje te osobna imena i prezimena Zamjenice E odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale... E nenaglaene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i njihovo zdruivanje s imperativom, gerundivom i infinitivom E zdruivanje nenaglaenih zamjenica s ecco E zdruivanje nenaglaenih zamjenica u dativu i akuzativu i njihovo mjesto u reenici samo na razini razumijevanja i prepoznavanja u tekstu Brojevi E izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljea, mjera i teina Prilozi E prilozi kojima se izraava sumnja/dvojba Prijedlozi E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim lanom: uporaba Reenice E odnosne reenice E upravni i neupravni govor E pogodbene reenice (Si + prezent ind., prezent/ futur, Si + imperfekt ind., imperfekt) Na razini razumijevanja E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima za imperativ u 3. licu jednine i mnoine u zavisnim reenicama iza glagola elje, volje, sumnje, itd. E zdrueni oblici nenaglaenih osobnih zamjenica (dativ + akuzativ) i njihovo mjesto u reenici E zdrueni oblici nenaglaenih osobnih zamjenica i njihovo spajanje s imperativom, infinitivom, gerundivom i s ecco. E izricanje stoljea - il Duecento

5.

6.

7.

8.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne pjesme, i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, podrobnije obradba jedne talijanske regije, izradba postera i prikupljanje izvornih materijala.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 8. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 1000 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksikih jedinica. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi vie od 9 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Nakon 8 godina uenja jezika predvia se postizanje razine A2 prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike.
209

Nastavni plan i program za osnovnu kolu JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju se jezine funkcije: iznoenje podataka o poznatim linostima, i analiza utjecaja na talijansku drutvenu stvarnost, opisivanje kolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj, komunikacijski obrasci: pisanje ivotopisa, uporaba informatikoga nazivoslovlja na talijanskom, izraavanje gledita prema uporabi raunala i moderne tehnologije na mlade, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski obrasci), iznoenje miljenja o poznatim talijanskim stilistima i televizijskom programu, izraavanje sklonosti prema razliitim vrstama programa, praenje talijanskoga tiska, povlaivanje ili kritika, opis nekih veih talijanskih gradova, iznoenje pozitivnih i negativnih znaajki dananje Italije, gledite prema ivotu u gradu i na selu, diskusija o ekologiji i ouvanju okolia, opisivanje tradicionalnih i folklornih obiaja i blagdana u Italiji te usporedba sa slinim obiajima u Hrvatskoj, iznoenje osobnoga iskustva. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama u gradovima, uporaba turistikih prospekata, zemljopisne karte, plana grada; poznavanje talijanske povijesti, kulture i nekih znaajnijih umjetnikih djela i linosti proirit e znanje o stranoj zemlji i omoguit e bolje razumijevanje njezine kulture proirujui interkulturalnu kompetenciju. Kritiki stav prema stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiajima pridonijet e boljem razumijevanju vlastite kulture.

Talijanski jezik okviru obraenih tematskih sadraja sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama sposobnost sudjelovanja u dijalozima sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog predloka i izricanje osobnih stavova sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez njih sposobnost primjene obraenih tema na osobna iskustva

E E E

E E

ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka i bez njih E itanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka, itanje SMS-a , e-maila i Interneta PISANJE E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viestrukog izbora E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (do 20 reenica) E pisanje estitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila, ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka, pisanje biografije STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja novih rijei i gramatikih struktura uz primjenu audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih tekstova ili tematskih panoa E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice, rjenika i asopisa na stranom jeziku E koritenje novih tehnologija u traenju informacija, samostalno pronalaenje potrebnih informacija i njihovo koritenje E stjecanje znanja na osnovi istraivanja, analize podataka i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka E razvoj suradnikog uenja E sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili individualnog istraivanja (poster, izlaganje) E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoavanje slinosti i razlika izmeu stranoga i
210

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i didaktikih i kraih izvornih tekstova E razumijevanje namjera sugovornika GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka E sposobnost prepriavanja poznatog teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

Nastavni plan i program za osnovnu kolu materinskoga jezika ili meu stranim jezicima razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 6.

Talijanski jezik Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis osoba Kljune strukture i izriaji: Com il ragazzo? Il ragazzo piccolo/grande/bello/buono... Com la ragazza?La ragazza buona... Come sono i ragazzi/le ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazze sono piccole... Odjea: imenovanje i opis odjee, boje Kljune strukture i izriaji: Che cos ...? Che cosa c ..? C ... Di che colore ...? Che cosa /ti metti/si mette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette la maglietta gialla e una bella gonna... Il mio maglione/la mia gonna/ sopra.../ sotto... Godinja doba i atmosferske prilike: opis dnevne vremenske situacije, prikladna odjea, izraavanje osobnih stavova Kljune strukture i izriaji: Mi piace.../Non mi piace... perch... Che stagione ...? ... Che tempo fa? Fa caldo, fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto... Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u koli, izraavanje osobnih stavova Kljune strukture i izriaji: Invito tanti amici... preparo... Ho paura di.../Non ho paura di... Dov...? Dove sono...? Davanti.../ dietro...

Talijanski kao drugi strani jezik

4. RAZRED prva godina uenja
CJELINE I TEME 1. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i neformalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buongiorno! Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chi sei? Sono... Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chi ? Questo un bambino. Questa una bambina. 2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje lanova ue obitelji i prijatelja, odreivanje gdje se tko nalazi Kljune strukture i izriaji: Chi ? Questo il pap/il nonno/lamico di... Questa la mamma/la nonna/la sorella/lamica di...il bambino, i bambini, la bambina, le bambine... Dov...? Dove sono...? Moj dom: opis kue i stanovanja, imenovanje osnovne opreme u kui, odreivanje gdje se to nalazi Kljune strukture i izriaji: Che cos...? ... Che cosa c ? C ... Dov...? ..., Non ..., in cucina, nel bagno, nel soggiorno, ecc. Moje igrake: imenovanje i opis predmeta, igrake i igre, osnovne boje, odreivanje boja predmeta, brojevi od 1-10 Kljune strukture i izriaji: Ho/hai/ha/tanti giocattoli... Il trenino grande. I vagoni sono rossi. La matita gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto. Per favore? Grazie, prego... Com...? Come sono...? Di che colore ...? Di che colore sono...? ivot u koli: opis prostora i osnovne aktivnosti u koli, odreivanje pripadnosti, izvravanje naredbi u kolskom okruenju Kljune strukture i izriaji: Che cosa fai? Canto, leggo, scrivo, disegno, porto... Di che colore ...? La mia/tua/sua/mela rossa... Com...? Il mio/tuo/suo/panino buono... Ascoltate! Disegnate! Sedetevi!

7.

8.

9.

3.

10. ivotinje: imenovanje i opis domaih i nekih divljih ivotinja, kuni ljubimci i ivotinje u zoolokom vrtu, glasanje ivotinja i korist od domaih ivotinja Kljune strukture i izriaji: Come fa...? Dov..? Dove sono...? Come sono...? Che cosa d la gallina? La gallina d 11. Blagdani i svetkovine: nazivi, estitanje, obiaji Kljune strukture i izriaji: San Nicol, Santa Lucia, la Befana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! Boun Natale!, Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tanti auguri! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, izradba pozivnica u vrijeme blagdana, postera, estitaka, prikupljanje slikovnog materijala i izradba panoa.

4.

5.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 1. godine uenja jezika
211

Nastavni plan i program za osnovnu kolu predvia se aktivna uporaba oko 120 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 200 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi vie od 5 do 6 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih uenici usvajaju mehaniki, a zatim se postupno osvjeuje njihovo znaenje u tekstu uz povezivanje s poznatim rjenikom. Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3. lice mnoine u potvrdom i nijenom obliku E prezent uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u prva tri lica lica jednine i u 3. licu mnoine E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine E povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja i mehanike uporabe; 2. lice jednine i 2. lice mnoine Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice uz glagole E pokazne zamjenice Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine mukog i enskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod u jednini i mnoini uz imenice Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini E oblici posvojnih pridjeva za muki i enski rod u prva tri lica jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10 E redni brojevi do 5 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come?, Dove?, Dov'?, Per chi ?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante?
212

Talijanski jezik Na razini prepoznavanja E prezent glagola avere, essere i uestalih glagola uz tematska podruja u svim licima u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E imperativ glagola u okviru tematskih podruja E osobne zamjenice u mnoini E brojevi do 31 za oznaivanje datuma u mjesecu E neki uestali prilozi naina JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru, opisivanje ljudskoga tijela, izraavanje stajalita, izraavanje svojine, opisivanje atmosferskih prilika, izraavanje koliine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i zahvaljivanja. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, opis stanovanja i ivota djece u Italiji, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice razvijat e postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i razliitostima pridonosei razvoju interkulturalne kompetencije. Usporedba se moe proiriti i na prvi strani jezik.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i kraih reenica E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama

Nastavni plan i program za osnovnu kolu prema zadanom predloku sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne poticaje 2.

Talijanski jezik Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme kolskog odmora, uina, druenje, uljudno ophoenje Kljune strukture i izriaji: Durante lintervallo ho fame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favore mi dai la tua merendina / il tuo panino...Volentieri, ecco.... Grazie. Prego. kolski pribor: nabrajanje i opis kolskog pribora; matematike operacije Kljune strukture i izriaji: Che cosa c ? C ... ci sono... Dov l insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti libri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos? uno zaino... Com...? Lo zaino nuovo. Chi ? uno scolaro, un ragazzo, una ragazza... Com...? Come sono...? Il ragazzo bravo. I ragazzi sono bravi. Proslava roendana: pozivnice, estitke, pokloni; boje Kljune strukture i izriaji: Quanti anni hai? (Ne)ho... Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro... Buon compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te... Grazie... Dove? Vicino, lontano... Com? Come sono? Di che colore ...? Di che colore sono...? Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, dani u tjednu Kljune strukture i izriaji: Scriviamo i compiti, metto in ordine... prendo... vado al cinema/a teatro/al compleanno/al supermercato... Vado a piedi... sabato, tardi. Il nuned e il giovedi ho... Prijevozna sredstva: gradski i meugradski prijevoz, priprema za putovanje, stanovanje u gradu Kljune strukture i izriaji: Prendo lautobus, vado dai nonni, abitano al primo/al sesto, al... piano... Faccio la mia valigia e parto per... I miei zii partono domani Izlet: odnos meu prijateljima, higijenske navike, snalaenje u prostoru, godinja doba i mjeseci Kljune strukture i izriaji: Il fine settimana in montagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nel bagno... Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... A che ora? Alle sette, alle... Che stagione ? ... Che tempo fa? I mesi dellanno Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje stola, ponaanje za stolom Kljune strukture i izriaji: ora di pranzo/di cena... Aiuto la mamma/il pap... Apparecchio la tavola.Sulla tavola mettiamo... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena? Leggo i numeri... Che ora ? Che ore sono? Sono le...Alle otto. Blagdani i svetkovine: estitke i obiaji Kljune strukture i izriaji: la festa della mamma/del pap, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon compleanno! Auguri!

3. ITANJE E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E itanje abecede PISANJE E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku E podcrtavanje ili odabir zaokruivanjem tonoga odgovora, precrtavanje suvinih elemenata E povezivanje rijei i slike E sposobnost prepisivanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje kraih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraih ciljanih diktata STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i slikovnoga rjenika E sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u novim situacijama u individualnom radu ili u skupini E stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline (EJP) 4.

5.

6.

7.

5. RAZRED druga godina uenja

CJELINE I TEME 1. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i formalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu Kljune strukture i izriaji: Buongiorno! Buonasera! Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come ti chiami? Mi chiamo... Chi ? un ragazzo, una ragazza... Chi sei ? Sono un... una...
213

8.

9.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, bajke i pjesmice. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, priom Pinocchio (osnovni likovi i pouka)

Talijanski jezik Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi do 12 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba najuestalijih prijedloga u izrazima E pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim lanom u kontekstu Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi ?, Perch?, Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ glagola u okviru tematskih podruja, oblici za uljudno oslovljavanje E uporaba prezenta za izricanje budunosti E uporaba odreenog lana ili isputanje lana ispred imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni pridjev E izraavanje koliine partitivnim lanom ili samo prijedlogom di JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, imenovanje i opisivanje predmeta i izraavanje odnosa u prostoru, opis dnevnih higijenskih navika, izraavanje stajalita, izraavanje svojine, opisivanje atmosferskih prilika i godinjih doba, izraavanje vremena, izraavanje koliine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci uljudnog ophoenja, estitanje i zahvaljivanje. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, tipina talijanska vlastita imena, kultura stanovanja, tipina talijanska jela, estitanje i svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno e proirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeaje empatije i tolerancije prema razliitostima. Usporedba s poznatim sadrajima iz prvoga stranog jezika doprinosi razvoju interkulturalne kompetencije.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 2. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 200 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 300 leksikih jedinica. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. GRAMATIKE STRUKTURE Pristup gramatici je: kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godine uenja. Gramatike se strukture tumae u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenja i ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta. Glagoli E prezent glagola essere i avere u potvrdom, nijenom i upitnom obliku E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz tematska podruja u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u potvrdnom, nijenom i upitnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. lice jednine i 2. lice mnoine Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativu E pokazne zamjenice questo/a/i/e Imenice E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod u jednini i mnoini uz imenice Pridjevi E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E pokazni pridjeva u jednini i mnoini E posvojni pridjevi za muki i enski rod u jednini i mnoini
214

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i kraih reenica, razumijevanje osnovnih namjera sugovornika E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

Nastavni plan i program za osnovnu kolu GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamenja i pravilnog ponavljanja govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne poticaje ITANJE E itanje i razumijevanje rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E sposobnost itanja i razumijevanja kraih uputa i poruka PISANJE E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku E zaokruivanje tonoga odgovora, podcrtavanje ili precrtavanje suvinih elemenata teksta E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora u talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila grafije E uoavanje razlika izmeu grafijskih pravila u talijanskom i hrvatskom jeziku E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraih ciljanih diktata E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki, kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim podatcima STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju u kontekstu reenice E sposobnost primjene steenih znanja u novim situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini
E E

Talijanski jezik izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice, slikovnoga rjenika i rjenika stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocjenjivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i napretku drugih

6. RAZRED trea godina uenja

CJELINE I TEME 1. Pozdravi: formalna i neformalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu Kljune strukture i izriaji: Ciao! Arrivederci! Buon giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo! ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie. 2. Poetak kolske godine: kolski praznici, planovi za budunost i organizacija kolskih i izvankolskih aktivnosti Kljune strukture i izriaji: Quando iniziano le lezioni? Lorario, le attivit extrascolastiche, le vacanze estive. Questanno seguir un corso di... Potanske poiljke: pota, vrste potanskih poiljki, slanje poiljaka, ispunjavanje obrazaca, plaanje, pisanje razglednica Kljune strukture i izriaji: Una cartolina, una lettera, lindirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire un telegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allo sportello. Vrste telefonskih komunikacija: telefon, telefonska govornica, mobitel, korisni telefonski brojevi Kljune strukture i izriaji: Il telefono, telefonare (tra poco, tra unora, domani...), una cabina telefonica. Pronto, chi parla? Consultare lelenco telefonico, il cellulare (il telefonino), un SMS, un e-mail. Kupovanje: trgovaki centri, male trgovine, trnica; odabir prehrambenih proizvoda, voa, povra i pia Kljune strukture i izriaji: andare al mercato/al supermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare le compere, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa, prendere lo scontrino. Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima; izricanje nadnevaka i itanje sata; redni brojevi do 20 Kljune strukture i izriaji: Scusi, quanto costa? 150

3.

4.

5.

6.

215

Nastavni plan i program za osnovnu kolu kune, 2 euro... Che giorno ? Scrivere la data. Dicembre il dodicesimo mese dell'anno. Che ora ?... Sono le... 7. Talijanska kuhinja: tipina talijanska jela, gastronomski specijaliteti, obroci tijekom dana, prehrambene navike Kljune strukture i izriaji: Faccio la prima colazione alle Pranzo/ceno con Ieri ho mangiato Ho cominciato con lantipasto, per primo/per secondo ho preso I cibi tipici italiani: la pizza, i ravioli, gli spaghetti... Odnosi u porodici: rodbinske veze, pripremanje porodine proslave Kljune strukture i izriaji: Oggi il compleanno / lanniversario / lonomastico di La famiglia: il marito, la moglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola per la festa di portovi: ekipni i individualni portovi, odgojni utjecaj porta na mlade Kljune strukture i izriaji: Sono sportivo, pratico mi alleno La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport preferito

Talijanski jezik Glagoli E prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere, rimanere, stare, dovere, volere, bere u potvrdnom i nijenom i upitnom obliku E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scare E futur I. pomonih glagola essere i avere E futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije E futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije E futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire, fare, potere, volere, dovere, stare, bere E futur I. glagola na -care, -gare, -scare E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s pomonim glagolom avere i essere E tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta E perfekt povratnih glagola E imperativ glagola na -are, -ere, -ire ( 2. lice jednine i 2. lice mnoine, a ostali oblici na razini prepoznavanja i razumijevanja) Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativu E nenaglaene line zamjenice za tree lice u akuzativu E pokazne zamjenice questo/a/i/e Imenice E jednina i mnoina mukog i enskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan E partitivni lan E odreeni lan i njegova uporaba uz imenice za rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev Pridjevi E pokazni pridjevi questo, quello u jednini i mnoini E oblici pridjeva bello ispred imenica E pravilno stupnjevanje pridjeva E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono Brojevi E glavni brojevi do 1 000 000 E redni brojevi do 20 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba prijedloga u izrazima s lanom i bez njega E pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU, CON, PER s odreenim lanom u kontekstu Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta Reenice E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi ?, Perch?, Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ za uljudno oslovljavanje E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraanju E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod E nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva, primjerice cattivo... E uporaba prijedloga s odreenim lanom ili bez njega u izrazima
216

8.

9.

10. Izlet na kraju kolske godine: snalaenje u nepoznatom gradu, koritenje plana grada, davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu, koritenje zemljopisne karte Kljune strukture i izriaji: Mettersi daccordo, fare una gita a consultare la pianta della citt Per favore, dov? Presento la mia citt. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, osnovni geofiziki podatci o Italiji i njezinim najpoznatijim gradovima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 3. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 300 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja do 450 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksika preporua se uvoenje od 7 do 8 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. GRAMATIKE STRUKTURE U estom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikog pamenja i ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta i odreivanje odnosa u prostoru, traenje i davanje informacija, izraavanje stajalita, izraavanje svojine, izraavanje koliine i cijene, potvrivanje i nijekanje, prepriavanje dojmova o doivljajima na izletu, izricanje osobnoga stava prema portskim aktivnostima i provoenju slobodnoga vremena, izraavanje slaganja ili neslaganja s nekim prijedlogom KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja na poti, u duanu, itd.., uporaba eura u odnosu na kunu, tipina talijanska jela i obroci, estitanja i svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice (izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnim geofizikim smjetajem Italije i najpoznatijih gradova proiruju kulturoloku kompetenciju uenika razvijajui interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje svijesti o vlastitoj kulturi. U pristupu sadrajima mogu se koristiti informacije steene tijekom uenja prvoga stranoga jezika.
E E

Talijanski jezik sposobnost traenja objanjenja i informacija sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne ili tekstualne poticaje sposobnost iznoenja osobnih gledita i iskustava

ITANJE E itanje i razumijevanje rijei, reenica i kraih tekstova na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka E itanje kraih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa, naslova, reklama), SMS-a, e-maila, tekstova s Interneta PISANJE E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku ili podcrtavanje tonog odgovora te precrtavanje suvinih elemenata E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje sadrajno povezanih reenica E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje kraih diktata E pisanje kraih sastava uz pomo natuknica E pisanje kraih poruka i biljeaka, SMS-a, e-maila STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju uz mogunost njihove primjene na slinim primjerima E sposobnost povezivanja rijei u tematska podruja i primjena uspjenih strategija za njihovo pamenje E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava (postera, mapa) E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i slikovnoga rjenika i rjenika E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja, analize i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija, osoba i radnji E sposobnost organizacije individualnog rada i rada u skupini na rjeavanju postavljenog zadatka E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na osnovi primjera E sposobnost izlaganja postignutih rezultata E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih
217

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E sluanje s razumijevanjem, sluanje i gledanje filma ili videa s razumijevanjem E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i uputa - uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica, dijaloga i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Talijanski jezik 8. Ljetni praznici: odabir naina provoenja ljetnih praznika, turistika agencija, prijevozna sredstva Kljune strukture i izriaji: Le vacanze estive, al mare/in montagna/allestero, in un albergo/in campeggio/in una pensione, chiedere informazioni allagenzia turistica. I mezzi di trasporto: laereo, la macchina, il treno Italija: zemljopisni poloaj, klima, regije, gradovi, prirodne ljepote Kljune strukture i izriaji: Le regioni, i capoluoghi; lambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo;i mari, i laghi, le isole.

7. RAZRED etvrta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Putovanje: priprema, odlazak na eljezniki kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, red vonje, kupnja karata, spremanje prtljage Kljune strukture i izriaji: Parto per Vado alla stazione ferroviaria/allufficio informazioni/allo sportello. Consulto lorario delle partenze. Prenoto un posto Compro un biglietto di andata e ritorno per Preparo i bagagli 2. eljezniki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru, grafiki simboli na kolodvoru i u vlaku i njihovo znaenje Kljune strukture i izriaji: Prendo un carrello, consulto il monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario Compro i giornali all edicola Salgo sul trenoi simboli grafici/la stazione/il treno. Rim: povijesni, umjetniki i turistiki Rim; snalaenje u nepoznatom gradu Kljune strukture i izriaji: una visita turistica, i monumenti, una guida turistica, come usare la pianta della citt. Posjet tipinomu talijanskomu restoranu: gastronomski specijaliteti i tipini jelovnik, ponaanje za stolom, pripremanje stola za razliite svetkovine, izraavanje vlastitoga stava prema odabiru jela i pia Kljune strukture i izriaji: A cena in un tipico ristorante italiano, prenotare un tavolo vicino a.../ nellangolo Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriere consiglia il menu... le specialit sono Prenda No, grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi piace... preferisco... ivot mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska, druenje Kljune strukture i izriaji: In citt i giovani si divertonoin pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca... Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proireno), laki zdravstveni problemi, komunikacija pri traenju medicinske pomoi Kljune strukture i izriaji: Le parti del corpo umano, all ambulatorio, la visita, il medico, l infermiera, avere la febbre, fare le radiografie, la ricetta. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanja djelatnosti, proizvodi Kljune strukture i izriaji: Il panettiere, la panetteria, il pane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, la pasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico, lospedale, lambulatorio, curare i malati/la comessa, il negozio, gli articoli

9.

3.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, gestualno sporazumijevanje meu Talijanima, znaenje uestalih gesta u svakodnevnom ivotu Talijana uz usporedbu s vlastitom kulturom

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 4. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 450 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja do 600 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika preporuuje se uvoenje od 8 do 9 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. GRAMATIKE STRUKTURE U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenja i ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta. Glagoli E ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfekta obraenih pravilnih i nepravilnih glagola E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom jeziku E kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija, kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporaba kondicionala u talijanskom E tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u prezentu i imperfektu + gerundiv, E uestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i nainima
218

4.

5.

6.

7.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Zamjenice E naglaene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt) E naglaene osobne zamjenice s prijedlozima E nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu (direktni objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta E nenaglaene osobne zamjenice u dativu ( indirektni objekt) E uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s participom perfekta Imenice E jednina i mnoina mukog i enskog roda imenica E imenice s nepravilnom mnoinom (dijelovi ljudskog tijela) E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju lan E uporaba neodreenog i odreenog lana E uporaba padenih prijedloga E isputanje lana u nekim izrazima Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu situacije) Brojevi E ponavljanje Prijedlozi E uporaba najuestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim lanom u kontekstu E uporaba prijedloga u izrazima Prilozi E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta i naina E pravilna tvorba i uporaba priloga naina Reenice E reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Perch?, Quando? Na razini prepoznavanja E uporaba gerundiva umjesto zavisne reenice E uporaba nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu i njihovo mjesto u reenici E uporaba ili isputanje odreenog lana u izrazima, uz imena zemalja, pokrajina, gradova i ostalog geografskog nazivlja, lan uz osobna imena i prezimena. JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru, traenje i davanje informacija, izraavanje gledita i elja, izraavanje svojine, predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, opisivanje prolih dogaaja i sjeanja, opisivanje ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja, izraavanje nelagode i boli, traenje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti i izraavanje osobnih dojmova, izraavanje koliine,

Talijanski jezik potvrivanje i nijekanje, komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja na javnim mjestima, zahvaljivanje. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja i izraavanje gestama u svakodnevnoj komunikaciji meu Talijanima, tipini talijanski restorani i gastronomska ponuda, mogunosti smjetaja u turistikim odreditima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim uvjetima u Italiji, znamenitosti Rima, upoznavanje nekih regija s regionalnim sreditima, sluenje zemljopisnom kartom sadraji su koji ciljano proiruju interkulturalnu kompetenciju uenika razvijajui interes i razumijevanje za razliitosti. Slini sadraji povezuju se s nastavom prvoga stranoga jezika.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog ili pisanog jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima E prepoznavanje i razumijevanje kraih usmenih izvornih poruka ( televizijske reklame, izvorne pjesme, itd.) E razumijevanje jednostavnih auditivnih i audiovizualnih izvornih poruka E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik u kontekstu usmenih poruka GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, dijaloga, kraih tekstova i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku ili bez njega E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu elemenata E sposobnost traenja informacija i objanjenja E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
219

Nastavni plan i program za osnovnu kolu osoba, predmeta i situacija i izraavanje osobnih stavova i elja sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz predloak ili bez njega sposobnost prepriavanja dogaaja u sadanjosti, prolosti i budunosti
E

Talijanski jezik sposobnost usmenog ili kraeg pismenog izlaganja o dogaajima iz svakodnevnog ivota razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja uenika i njihovog napretka

ITANJE E itanje i razumijevanje reenica i tekstova na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i kraih tekstova bez neposrednog uzorka E itanje i razumijevanje kraih izvornih poruka (recepti za pripremu jela, plan grada, jelovnik, upute, turistike obavijesti, SMS poruke, e-mail, Internet, itd.) PISANJE E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema predloku E odabir zaokruivanjem, podcrtavanjem i povezivanjem elemenata teksta E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje reenica i kraih tekstova sadrajno povezanih s obraenim temama E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje diktata i kraih sastavaka E pisanje pitanja na zadani tekst E pisanje biljeaka nakon odsluanog ili proitanog teksta E pisanje kraeg teksta o osobnim dojmovima i nazorima (pismo, razglednica), pisanje SMS poruka i e-maila STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene E uoavanje i povezivanje slinosti i razlika u jezinim ustrojima (strani - materinski jezik.; strani - strani jezik.) E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa) E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice, slikovnog rjenika, rjenika i drugih izvornih materijala E stjecanje znanja na osnovi istraivanja, analize i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole E koritenje novih tehnologija u pronalaenju potrebnih podataka E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na osnovi primjera E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

8. RAZRED peta godina uenja

CJELINE I TEME 1. Poetak kolske godine: prepriavanje dojmova s praznika, opis osoba, njihovo ponaanje, znaaj (karakter) i izgled Kljune strukture i izriaji: Il ritorno a scuola, le chiacchiere dopo le lezioni. La descrizione delle persone e del loro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso /egoista... 2. Tisak za mlade: pisma urednitvu, odnosi s roditeljima i vrnjacima, problemi mladih, izgled, simpatije, itd. Pravila drutvenoga ponaanja. Kljune strukture i izriaji: il giornalino per ragazzi, langolo della posta, i problemi dei giovani, il rapporto con i genitori, laspetto fisico, il rapporto con i fratelli, il primo amore, chiedere/ dare consigli a. Ustrojstvo zajednikoga druenja: priprema zajednikog provoda, kupovanje i spremanje zakuske, odabir glazbe; horoskopski znakovi, stajalite prema horoskopu; odreivanje datuma i pisanje datuma Kljune strukture i izriaji: avere una casa/un appartamento a disposizione, organizzare una festa tra amici, loroscopo e la superstizione, indicare la data. Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi stanovnici, razliite zemlje, nacionalnosti, jezici, zastave, zajedniki problemi; ekologija i zdrav ivot; ouvanje Zemlje od zagaenja ekoloko osvjeivanje i svjesno djelovanje na ouvanju okolia u gradu i u prirodi. Kljune strukture i izriaji: I continenti, gli stati, le bandiere, le nazionalit e le lingue. I problemi delle grandi citt, linquinamento, il traffico, lacqua potabile, i rifiuti, come salvare la natura. Svakodnevni ivot tipine talijanske obitelji: ponaanje lanova obitelji, upute prije odlaska na dnevne obveze, odnosi meu lanovima obitelji Kljune strukture i izriaji: una giornata tipica di una famiglia italiana, aver fretta, essere in ritardo, trovare una scusa, fare attenzione

3.

4.

5.

220

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 6. Prometna sredstva: gradski i meugradski promet, prometna sredstva i prometni znakovi, problemi gradskoga prometa, pravila ponaanja u prometu, manja prometna nezgoda Kljune strukture i izriaji: ( non) andare daccordo, chiedere il permesso, un incidente stradale; i mezzi di trasporto: il tram, la metropolitana, il pullman, la nave, la nave traghetto, rispettare la segnaletica stradale. Sudjelovanje na natjecanju: iznoenje miljenja o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na natjecnju; odnos meu vrnjacima Kljune strukture i izriaji: presentarsi a un concorso di... fare il tifo per... la giornata di un/una concorrente, essere in forma, partecipare a Uloga televizije u svakodnevnom ivotu obitelji: odabir programa, usporedba talijanskoga i hrvatskoga programa, kritian odnos prema pojedinim emisijama, koritenje videoteka i DVD-a Kljune strukture i izriaji: seguire una trasmissione, i programmi iniziano il telegiornale, la pubblicit, guardare un film giallo / di fantascienza / western / umoristico / documentario / un programma interessante/ noioso... Kupovanje odjee i obue: odreivanje konfekcijskoga broja za odjeu i obuu, problemi pri odabiru, odabir odjee i obue prema meteorolokim prilikama, ponaanje u trgovini, najpoznatije robne kue u Italiji i kod nas. Poznati talijanski modni kreatori. Kljune strukture i izriaji: i grandi magazzini, le compere, gli sconti, le svendite, labbigliamento, le calzature. I grandi magazzini italiani sono Gli stilisti pi noti sono...

Talijanski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama. Tijekom 5. godine uenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 700 leksikih jedinica, a na planu razumijevanja do 850 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi vie od 9 do 10 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Nakon 5 godina uenja jezika uenici mogu postii razinu A1+ prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike. Uenici e samo u nekim podrujima moi dostignuti razinu A2. GRAMATIKE STRUKTURE U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenje i ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta. Glagoli E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena i naina pravilnih i nepravilnih glagola prema kontekstu E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima i nainima E uporaba nenaglaenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ) uz glagolska vremena i naine E glagoli tipa mettere - mettersi, lavare - lavarsi, guardare guardarsi, itd. i njihova uporaba u perfektu Imenice E tvorba enskog roda imenica E imenice s razliitim oblikom za muki i enski rod E mnoina imenica, grafijska pravila kod pisanja nekih oblika E nepravilna mnoina imenica E imenice kod kojih se u mnoini mijenja samo lan Pridjevi E tvorba enskog roda i mnoine, grafijska pravila kod pisanja nekih oblika E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju E razlika izmeu molto, poco, tanto u funkciji pridjeva i priloga lan E uporaba lana uz imena kontinenata, zemalja i zemljopisnih naziva E uporaba lana u ustaljenim izrazima Zamjenice E naglaene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt) E naglaene osobne zamjenice s prijedlozima E nenaglaene osobne zamjenice u dativu (indirektni objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovo mjesto u reenici u odnosu na glagol

7.

8.

9.

10. Prognoza vremena: vremenske prilike u razliitim godinjim dobima, znaenje simbola na prognostikoj karti Kljune strukture i izriaji: Che tempo fa? Fa bel/brutto tempo, piove, nevica, soffia il vento, il cielo sereno/nuvoloso. Il mare calmo/mosso... IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja. Primjerice, blagdani i svetkovine i talijanska tradicija njihova slavljenja uz usporedbu sa slinim tradicijama kod nas.

221

Nastavni plan i program za osnovnu kolu nenaglaena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu na glagol u prezentu i perfektu, slaganje sa glagolom u perfektu E zdruivanje nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu s 2. licem jednine imperativa glagola fare, dare, dire, stare, andare, zdruivanje zamjenica s imperativima glagola E spajanje zamjenica s ECCO E spajanje nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu s infinitivom i gerundom E odnosne zamjenice CHE, DI CUI, itd. Brojevi E izricanje cijene, nadnevka, mjera i teine Prijedlozi E uporaba najuestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim lanom u kontekstu E uporaba prijedloga u izrazima Prilozi E prilozi vremena, mjesta i naina E uporaba prilonih oznaka CI i NE i razlika u uporabi u odnosu na nenaglaene zamjenice CI i NE Reenice E reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi...?, Perch..?, Quando? E upravni i neupravni govor, odnosne reenice Na razini prepoznavanja E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima imperativa, konjunktiv prezenta u zavisnim reenicama iza glagola sumnje, elje, itd. E zdruene nenaglaene osobne zamjenice dativ + akuzativ i njihovo mjesto u reenici, zdruivanje tih oblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco E odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, u odnosnim reenicama. E pogodbene reenice u sadanjosti i u prolosti: Se posso, vengo/verr da te. Se potevo, venivo.
E

Talijanski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi i interesima uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, tipina talijanska obitelj, odnosi adolescenata s roditeljima, ivot mladih u Italiji, nain zabave, moda, modni kreatori, problemi ivota u gradu i ekologija, televizijski programi, tisak za mlade, multikulturalnost i suivot meu narodima, blagdani i svetkovine s karakteristinim obiajima sadraji su koji razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interes uenika za dodatno proirivanje nekih tema. Sadraji se povezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika.

VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog pisanog jezinog sadraja E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima E razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame, upute s razglasa, televizijski program, krae informacije, meteoroloki izvjetaj, upute o stanju na cestama, meteoroloke informacije, izvorne talijanske pjesme E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno sporazumijevanje meu Talijanima GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica, dijaloga, kraih tekstova i pjesama E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja E sposobnost opisivanja i davanja miljenja i savjeta na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i raspravama prema zadanom predloku ili bez njega E sposobnost traenja obavijesti i objanjenja E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija i izraavanje osobnih nazora, sudova i elja E sposobnost prepriavanja obraenih tekstova uz predloak ili bez njega E sposobnost prepriavanja dogaaja u sadanjosti, prolosti i budunosti
222

JEZINE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, izricanje sudova o sebi, prijateljima i obitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina, opisivanje odnosa meu osobama, opisivanje vremenskih i prostornih odnosa, traenje i davanje informacija, izraavanje stavova i elja, izraavanje osjeaja radosti, slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeanja i kritike, izraavanje svojine i pripadnosti, opisivanje prolih dogaaja i sjeanja i iznoenje osobnih planova za budunost, davanje savjeta, ocjena i uputa, zabranjivanje i izraavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, nuenje, odbijanje i prihvaanje ponude, zahvaljivanje, estitanje, uvjeravanje, izricanje aljenja, ispriavanje, izraavanje koliine i mjere, potvrivanje i nijekanje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Talijanski jezik STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene E uoavanje i povezivanje slinosti i razlika u jezinim ustrojima (strani jezik - materinski jezik.; strani jezik - strani jezik) E izradba dodatnih nastavnih sredstava, dosjea, tematskih panoa, postera E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice, slikovnog rjenika, rjenika, gramatike i drugih izvornih materijala, Interneta, televizije, videa, CDroma, DVD-a E koritenje uspjenih strategija u uenju jezika, individualno i suradniko uenje E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja, analize i izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i kole E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na osnovi primjera E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija, osoba, dogaaja i vlastitih doivljaja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja uenika i njihovoga napretka

sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i formalnom obliku

ITANJE E itanje i razumijevanje reenica i tekstova na razini prethodno obraenih uzoraka E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i tekstova bez neposrednog uzorka E itanje i razumijevanje izvornih poruka, odabrani tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska, upute za uporabu, reklame, televizijski program, e-mail, SMS poruke, Internet PISANJE E pisanje reenica i kraih tekstova prema predloku E zaokruivanje, podcrtavanje ili precrtavanje elemenata u tekstu E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E popunjavanje teksta rijeima ili reenicama koje nedostaju te pisanje kraih tekstova sadrajno povezanih s obraenim temama E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta, pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje diktata i kraih sastava E pisanje pitanja na zadani tekst E pisanje biljeaka nakon odsluanog ili proitanog teksta E pisanje kraeg teksta o osobnim dojmovima, nazorima i problemima (pismo, razglednica, dnevnik, pismo urednitvu asopisa za mlade, ivotopis, SMS, e-mail)

223

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Latinski jezik

POSEBNI PROGRAMI: KLASINI JEZICI

LATINSKI JEZIK
UVOD
PRIKAZ PREDMETA: Tradicija uenja klasinih jezika u Hrvatskoj traje ve gotovo etiristo godina, od trenutka kad su Isusovci osnovali Klasinu gimnaziju u Zagrebu. Uenje klasinih jezika u tadanjoj je osmogodinjoj gimnaziji u svim razredima bilo uobiajeno. To danas zovemo rano uenje klasinih jezika, po kojem se latinski jezik ui od petog do osmog razreda u etverogodinjem programu po tri sata tjedno. 3. ITANJE Uenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijei te intonaciju reenice. Uenici moraju poznavati klasini i tradicionalni izgovor na razini uporabe. Program se izvodi na klasinom izgovoru latinskog jezika, a treba kontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovor kako bi ga uenici i praktino svladali, a osobito esto treba u izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uenici lake itali i razumjeli internacionalizme kao i druge termine nastale iz latinskog jezika. 4. RAZUMIJEVANJE Tekstu se pristupa formalnom gramatikom ralambom pri kojoj se neprekidno uvjebava osnovna metoda: uoavanje gramatikog oblika i njegove uloge u reenici / tekstu. Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatikom ustrojstvu reenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s kontekstom i sa znaenjima rijei i izraza. 5. PREVOENJE Prvi pristup prevoenju mora biti to doslovniji, a zatim se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje reeninih dijelova dokaz su da je uenik shvatio strukturu latinskog teksta. 6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturnopovijesni i civilizacijski kontekst. Putem prevoenja latinskih tekstova uenici usvajaju razliite spoznaje o rimskoj civilizaciji. Tijekom etiri godine uenja latinskog jezika uenici moraju nauiti sadraje iz podruja: E knjievnosti E povijesti E kulture i civilizacije Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti: E knjievnost: upoznati se s glavnim predstavnicima rimske knjievnosti te s osnovnim znaajkama hrvatskog latinizma E povijest: upoznati se s osnovnim dogaajima i razdobljima rimske povijesti; povezati ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaajkama rimske kulture, mitologije i s najvanijim obiajima starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijskomitoloke sadraje treba povezivati s vanijim sadrajima iz grke kulture i civilizacije

Nastavna podruja koja obuhvaa predmet:

1. VOKABULAR (RJENIK) Usvajanje i razumijevanje rijei treba zapoeti sustavno od prvog susreta s tekstom. Rad na satu mora poeti od provjere usvojenog rjenika. Pri tome uitelj moe izvriti i izbor nauenih rijei, jer se u tekstovima nuno javljaju i neke rijetke rijei. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ih povezivati prema srodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju, a osobito ih treba povezivati s rijeima koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. Do prelaska na itanje klasika poetkom 8. razreda i tijekom tog itanja treba ovladati osnovnim rjenikom koji omoguuje snalaenje na sloenijim tekstovima. U poetku uenja uenike treba uputiti u nain navoenja rijei u rjeniku, a pri prelasku na itanje klasika treba ih uputiti u nain koritenja rjenika. 2. GRAMATIKA (SLOVNICA) U prve tri i pol godine uenja (od 5.r. do kraja prvog polugodita 8.r.) treba usvojiti cjelokupno gramatiko gradivo: E glasovni sustav, pismo, pravopis i izgovor E deklinaciju i konjugaciju (s osobitostima i nepravilnostima) E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i nepravilnostima) E prijedloge i brojeve E sintaksu padea (u izboru) E sintaksu konstrukcija E sintaksu nezavisnih i zavisnih reenica E neupravni govor Pri itanju klasika (8. razred) treba proiriti gramatiko gradivo: E pojmom diskursa (razgovora - govora) E relativnim povezivanjem E razradbom promjene reenice u neupravnom govoru

224

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Latinski jezik
E

Vertikalna i horizontalna povezanost unutar predmeta:

Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se neke u skladu s potrebama za uvjebavanjem ili proirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom etverogodinjeg programa. Podrazumijeva se da se prethodno steena znanja i umijea te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati na sljedeim stupnjevima (npr. uenici se na nioj razini susreu s jednostavnijim morfolokim i sintaktikim oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz program). Time se uenicima omoguuje stjecanje trajnih znanja.

E E

kroz tekstove ueniku predstavlja kako se pojedina kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje razlikujui se u sjedinjenju s jednom stranom kulturom - helenistikom Grkom, kako stvara i razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite elemente dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom potie prihvaanje humanistikih vrijednosti budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliitih civilizacija i potovanje prema vlastitim korijenima razvija sposobnost kritike prosudbe

Posebnosti predmeta:
Uenje latinskoga jezika pripada u izborni program u osnovnim kolama u RH i uvijek je povezano s uenjem grkoga jezika. Latinski jezik ui se od petog do osmog razreda, dok se grki jezik ui samo u sedmom i osmom razredu. Uenici se u petom razredu odluuju za klasini program koji ukljuuje oba klasina jezika, no kad se odlue postaje im obvezan. Posebnost je latinskoga jezika da omoguuje uvid u cjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za bolje poznavanje i razumijevanje modernih jezika. Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti o temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer drutveno-humanistike i prirodoslovne znanosti imaju svoje podrijetlo u dostignuima antike civilizacije.

NAPOMENA
Upute za uitelje
Nastavne teme ne moraju se nuno usvajati redom kojim su navedene u nastavnom programu. Nastava latinskog jezika kroz sve etiri godine u osnovnoj koli temelji se na slinim metodikim naelima. Dvije se preporuljive prihvatljive metode rada na satovima nastave klasinih jezika: frontalni tip rada i rad u grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uenikog zajednikog rada na satu). Frontalni tip sata nuno je neophodan zbog specifine strukture klasinih jezika koju je ne mogue usvojiti bez jasno ocrtanih gramatikih okvira. Da bi se postigao konani cilj uenja klasinih jezika, a to je razumijevanje teksta u izvorniku i stjecanje vjetine prevoenja originalnog teksta pisanog na klasinim jezicima, potrebno je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjebe gramatikog sadraja, ponavljanje vokabulara i redovito prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi kojim e metodama uenicima olakati ovaj veliki napor koji iziskuje dosta koncentracije. Vjebe ponavljanja moraju biti dobro osmiljene, tipovi zadataka raznovrsni, zanimljivi i poticajni za rjeavanje. Etape sata, ponavljanje gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je vano naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije koja e osvjeiti sat zamiljen kao frontalni. Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveanju leksika. Gramatike sadraje treba jasno objasniti i esto provjeravati razumijevanje razliitim tipovima vjebi i zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na tekstu naglasak treba staviti na reeninu analizu i razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri razumijevanju teksta kljuan je element poznavanje kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja dogaa, od mitolokih do povijesnih ili drugih tema. U etvrtoj godini uenja latinskog jezika uenike treba pripremiti na itanje veih odlomaka teksta u izvorniku i uputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca. Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi od teksta kao vorita u kojem se gramatiko znanje, vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. Uenje bilo kojeg segmenta nije cilj ni svrha uenja ve upravo
225

CILJ
Cilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uenika da: E spozna i razumije jezinu strukturu latinskog jezika E razumije latinske tekstove i moe ih prevesti na hrvatski jezik E spozna civilizacijsko okruenje u kojem se latinski jezik razvijao E umjereno prevodi s hrvatskoga na latinski E ve od 6. razreda, a poslije sve vie, umjereno koristi razgovorni latinski jezik E postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima, osobito u stihovima

ZADAE
Nastava latinskog jezika: E obrazuje jezine i misaone sposobnosti i razvija sposobnost izraavanja i tumaenja E otvara pristup vanim podrujima duhovnog i drutvenog svijeta E budi povijesnu svijest i olakava snalaenje u suvremenosti E razvija samostalno i stvaralako miljenje i tako omoguuje doprinos razvoja ovjeku usaenih moi E daje ueniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinos oblikovanju Europe i to na zaokruenom i vremenski udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku tekstova

Nastavni plan i program za osnovnu kolu obrnuto, cilj i zadae uenja nuno sve segmente usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konane provjere uenikova znanja. Dinamika sata i motivacija uenika poveava se na razne naine koji ovise o domiljatosti i iskustvu nastavnika u radu s uenicima odreene ivotne dobi i njihovim kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na iroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje god je mogue potrebno je vui paralele osobito s hrvatskim i stranim jezicima, povijeu, likovnom kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan nastavni predmet s kojim klasini jezici, i gri i latinski, barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toaka ili bili integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo objanjavanje strune terminologije odnosno etimologije.) Uspjenost uoavanja korelacija ovisi o velikoj meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika. Mogunosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju kognitivne spoobnosti koje uenicima koriste u apsolutno svim segmentima ivota - od uenja do percepcije svijeta oko sebe. Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima uenikog udruivanja moe se primjenjivati ili kao dio frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao sredstvo ponavljanja i postizanja veeg stupnja motivacije kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjebavanje i provjeru usvojenosti novih nastavnih sadraja) ili kao posebni satovi. Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr. nepravilni i nepotpuni glagoli.) Izvanuionike aktivnosti Nesumnjivo je da e uenici ukljueni u ovakav oblik rada stjecati trajno i u ivotu kasnije primjenljivo znanje. Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije vie nastavnih predmeta. Ovdje se savreno mogu uklopiti oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuionike nastave: terenska i projektna nastava. Terenska nastava Provodi se u trajanju od jednog do optimalno etiri dana, i nije nuno vezana uz postojei plan i program, ve nastavnici sami osmiljavaju temu i odredite te rade poseban plan i program. U veini sluajeva radi se o odlasku izvan mjesta kole iako to nije nuno. Terenska se nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moe odravati i u mjestu gdje se se nalazi kola, a uenici se mogu baviti npr.zaviajnom arheologijom. Tih dana uenici ne pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuivo na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj zastupljeni. Idealno je uenike podijeliti u grupe i raditi cirkularne radionice, tako da svaki uenik sudjeluje u svemu.
226

Latinski jezik Projektna nastava Podrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite tematske projekte. Moe trajati jedan kolski sat ili itavu kolsku godinu ovisno o planiranju jednog ili vie nastavnika i barem je u jednom segmentu povezana s planom i programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju svojom graom.U projektnoj nastavi zastupljeni su svi tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoetku projekta i zakljuak na kraju), grupni rad u razredu i izvan njega (istraivanja, pronalaenje relevantnih elemenata za projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaenje grae u literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.). Prijedlozi nekih izvanuionikih oblika koji se mogu ostvariti i kao vid projektne nastave: E posjet muzejima - trajne i prigodne postavedragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima koji dobro poznaju naine kako zainteresirati odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje govorimo u uenikoj dobi) E postavljanje izlobi u koli s temom iz antike E posjet kazalinim i filmskim predstava s temama iz antikog svijeta ili reminiscencijama na antiku E rad dramske ili filmska grupe antikog usmjerenja E izdavanje kolskog lista s temom antike kulture i civilizacije E odravanje meurazrednih i meukolskih natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturnocivilizacijskog konteksta E kontinuirano praenje antikih sadraji na internetu, odravanje video projekcija, praenje kolskih emisija na radiju i televiziji E suradnja sa kulturnim institucijama (knjinice, arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...) Pisani radovi Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uenja: E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja gramatike E kolske zadae - prijevodi s latinskog jezika na hrvatski jezik i obrnuto Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o ocjenjivanju. Za kontrolni rad i kolsku zadau predvien je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka. U 8. razredu kontrolni radovi mogu se proiriti na gramatiku i stilistiku analizu teksta, dok se kolske zadae predviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutih autora. Samostalan rad uenika Od samog poetka uenja klasinih jezika treba inicirati samostalne radove uenika u obliku referata, predavanja, skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije, sve do sloenih zadataka u 8. razredu kad se itaju klasici, pa uenicima moe biti dodijeljen dio teksta za samostalnu pripremu koja e se ujediniti za nekoliko uenika na satu. Ovisno o informatikoj opremljenosti kole, uenici mogu samostalno prezentirati svoje radove koristei suvremene medije to bitno pospjeuje ueniku motivaciju.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Posebno treba uenike poticati na timski rad to se postie podjelom uenika u grupe. Lektira Uenika lektira podrazumijeva itanje literature s tematikom iz antikog svijeta, prijevode latinskih tekstova primjerenih odreenoj uenikoj dobi. i itanje dopunskih odlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. U pojedinim godinama uenja predlae se: 5. razred - itanje literature na hrvatskom jeziku 6. razred - Fedrove basne 7. razred - izvodi iz Paterkula, Flora, Valerija Maksima i Plinija Mlaeg 8. razred - dopunski odlomci iz djela autora propisanih programom ili autora po odabiru uitelja Lektira se, ve prema dobi, smjeta u samostalnu ueniku pripremu, ali se u odreenim aspektima obrauje na satu. U 5. 6. i 7. razredu teite je na razumijevanju i prevoenju, a u 8. se razredu interes okree i prema drugim aspektima knjievnog teksta. Na temelju proitane lektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uenika. Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrih izreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve etiri godine uenja. U petom razredu uenici itaju i prevode pojedine izreke jednostavnijeg gramatikog sadraja te ih mogu primijeniti u odreenoj situaciji. (npr. Lupus in fabula). U estom razredu prevode poslovice sloenijeg gramatikog sadraaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnoj ivotnoj situaciji. U sedmom razredu uenici mogu prevesti poslovice vrlo sloenog gramatikog sadraja i precizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst, npr. Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. U osmom razredu uenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimske knjievnosti tj. u kontekst pojedinog pisca, npr. O tempora, o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica te poticati uenike da samostalno izrauju vlastite zbirke poslovice u obliku malih tezaurusa.

Latinski jezik

2. Rijei
Kljuni pojmovi: nomina, padei, kategorije glagola, nepromjenjive vrste rijei. Obrazovna postignua: poznavanje vrsta rijei, svladavanje imenikih i glagolskih kategorija.

3. Funkcija rijei u reenici

Kljuni pojmovi: dijelovi reenice: subjekt, predikat, izravni i neizravni objekt, prilona oznaka mjesta/ vremena, naina/uzroka, pridjevski i imenski atribut, apozicija. Obrazovna postignua: prepoznavanje funkcije dijelova jednostavno proirenih reenica, prepoznavanje funkcije dijelova nezavisno sloenih reenica

NASTAVNA CJELINA:
DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA TEME

1. Imenice 1. ili a-deklinacije

Kljuni pojmovi: osnova, nastavak. Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja imenica a-deklinacije.

2. Imenice 2. ili o-deklinacije

Kljuni pojmovi: osnova, nastavak. Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja imenica o-deklinacije.

3. Imenice 3. deklinacije
Kljuni pojmovi: genitivna osnova, nastavak, korijen, zavretak, sigmatski / asigmatski nominativ. Obrazovna postignua: mogunost razlikovanja sigmatskog i asigmatskog nominativa imenica 3. deklinacije; razlikovanje imenica vokalskih osnova od imenica konsonantskih osnova; mogunost pronalaenja genitivne osnove imenica 3. deklinacije u rjeniku; svladavanje dekliniranja imenica 3. deklinacije.

4. Imenice 4. ili u-deklinacije

5. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
UVOD U UENJE LATINSKOGA JEZIKA TEME

Kljuni pojmovi: osnova, nastavak. Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja imenica u-deklinacije.

5. Imenice 5. ili e-deklinacije

Kljuni pojmovi: osnova, nastavak. Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja imenica e-deklinacije; razlikovanje imenica tipa res i imenica tipa dies, osobito u naglaavanju oblika genitiva i dativa jednine.

1. Glasovni sustav
Kljuni pojmovi: fonem (glas), grafem (slovo), vokal (samoglasnik), diftong (dvoglas), konsonant (suglasnik), naglasak. Obrazovna postignua: poznavanje razdiobe glasova, poznavanje latinske abecede, odreivanje naglaska prema pravilima o naglaavanju, tono itanje latinskih rijei, reenica i teksta klasinim i tradicionalnim izgovorom.

6. Pridjevi 1. i 2. deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak. Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva primjenom znanja deklinacije imenica a- i odeklinacije; teno dekliniranje pridjeva 1. i 2. deklinacije s imenicama ostalih deklinacija.

227

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Latinski jezik elativa; aktivno znanje nepravilne komparacije pridjeva bonus,3; malus,3; magnus,3; parvus,3; multus,3; aktivno znanje komparacije pridjeva koji imaju superlativ na -illimus,3.

7. Pridjevi 3. deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak. Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva primjenom znanja deklinacije imenica 3. deklinacije; teno dekliniranje pridjeva 3. deklinacije s imenicama ostalih deklinacija.

2. Tvorba i komparacija priloga naina

Kljuni pojmovi: prilog, komparacija, pozitiv, komparativ, superlativ/elativ. Obrazovna postignua: tvorba priloga naina od pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; komparacija priloga naina

NASTAVNA CJELINA:
KONJUGACIJA U OBLICIMA PREZENTSKE OSNOVE TEMA

1. Glagoli 1. - 4. konjugacije
Kljuni pojmovi: glagolsko lice, broj, nain, vrijeme, stanje. Obrazovna postignua: tono prepoznavanje konjugacije navedenog glagola; konjugiranje glagola 1. do 4. konjugacije u oblicima prezentske osnove (indikativ prezenta, imperfekta i futura I. akt. i pas, imperativ I. i II; infinitiv prezenta akt. i pas, particip prezenta akt.); ispravna uporaba pasivnih glagolskih oblika u reenici; konjugiranje glagola esse u oblicima prezentske osnove; ispravna tvorba i uporaba participa prezenta aktivnog od glagola 1. do 4. konjugacije. IZBORNE TEME Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).

NASTAVNA CJELINA:
ZAMJENICE, BROJEVI, PRIJEDLOZI TEME

1. Zamjenice
Kljuni pojmovi: line (osobne) /posvojne /povratna /povratno-posvojna/pokazne/upitne/ odnosne /neodreene zamjenice, zamjeniki pridjevi /nezavisno-upitne reenice, upitne estice. Obrazovna postignua: svladavanje deklinacije linih(osobnih), posvojnih, povratne, povratnoposvojne, pokaznih, upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica; usvajanje znaenja zamjenica; uoavanje osobitosti zamjenikih pridjeva i uenje njihovog znaenja i deklinacije; usvajanje strukture nezavisnoupitne reenice.

2. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni, redni, dijelni, priloni brojevi. Obrazovna postignua: uoavanje razlika zapisivanja brojeva rimskim ili arapskim brojkama; aktivno poznavanje glavnih brojeva od 1 do 20, desetica, stotica i tisuice; aktivno poznavanje rednih, dijelnih i prilonih brojeva od 1 do 10.

3. Prijedlozi
Kljuni pojmovi: prijedlog, prijedloni izraz. Obrazovna postignua: usvajanje oblika prijedloga s akuzativom, s ablativom, s akuzativom i ablativom, te prijedlonih izraza causa i gratia; usvajanje znaenja ee upotrebljavanih prijedloga.

NASTAVNA CJELINA:

6. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
KOMPARACIJA TEME

OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE TEME

1. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove

Kljuni pojmovi: perfektna osnova, perfekt, pluskvamperfekt, futur II. Obrazovna postignua: konjugiranje svih pravilnih glagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativ perfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnoga), tvorba infinitiva perfekta aktivnoga.

1. Komparacija pridjeva
Kljuni pojmovi: komparacija, pozitiv, komparativ, superlativ, elativ, ablativ usporedbe. Obrazovna postignua: tvorba komparativa i superlativa pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; deklinacija komparativa i superlativa; uporaba komparativa i superlativa u reenici; razlikovanje superlativa i
228

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Latinski jezik

2. Glagolski oblici pasivne (participske) osnove

perfektne

7. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
KONJUNKTIV TEMA

Kljuni pojmovi: particip perfekta pasivnog, particip futura aktivnog, infinitiv perfekta pasivnog, infinitiv futura aktivnog. Obrazovna postignua: tvorba i uporaba oblika participske osnove (indikativ perfekta, pluskvamperfekta i futura II. pasivnog, particip perfekta pasivnog, particip futura aktivnog, infinitiv perfekta pasivnog i futura aktivnog).

1. Konjunktivi
Kljuni pojmovi: konjunktiv, jusivni konjunktiv, adhortativni konjunktiv. Obrazovna postignua: ispravno konjugiranje svih glagola u aktivnim i pasivnim oblicima konjunktiva prezenta, imperfekta, perfekta i pluskvamperfekta; okvirno shvaanje znaenja konjunktiva kao naina; uporaba jusivnog i adhortativnog konjunktiva; prepoznavanje ostalih konjuktiva u nezavisnim reenicama ako se pojeve u tekstu (prohibitivni, potencijalni, irealni).

3. Deponentni i semideponentni glagoli

Kljuni pojmovi: deponentan i semideponentan glagol. Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja eih deponentnih i svih semideponentnih glagola; pravilno prevoenje pojedinih oblika deponentnih i semideponentnih glagola.

NASTAVNA CJELINA:
4. Bezlini glagoli
Kljuni pojmovi: bezlini glagol. Obrazovna postignua: pravilna uporaba bezlinih glagola; poznavanje bezlinih glagola koji se ee pojavljuju u tekstu. NEPRAVILNI I NEPOTPUNI GLAGOLI TEME

1. Nepravilni glagoli
Kljuni pojmovi: nepravilan glagol. Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja nepravilnih glagola: ferre, ire, posse, prodesse, fieri, velle, nolle, malle.

5. Supini
Kljuni pojmovi: supin na -um, supin na -u. Obrazovna postignua: usvajanje oblika i uporabe supina na -um; usvajanje oblika i uporabe supina na u; tvorba infinitiva futura pasivnog. IZBORNE TEME Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).

2. Nepotpuni glagoli
Kljuni pojmovi: nepotpuni glagol. Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja nepotpunih glagola.

NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA PADEA TEMA

1. Osnove sintakse padea

Kljuni pojmovi: sintaksa padea: akuzativ cilja/ablativ odvajanja/usporeivanja/mjesta i vremena; posvojni, subjektni i objektni genitiv. Obrazovna postignua: shvaanje uporabe padea u latinskom jeziku u dijelu u kojem se razlikuje od uporabe u hrvatskom; aktivna uporaba akuzativa cilja, ablativa odvajanja, usporeivanja, mjesta i vremena, posvojnog, subjektnog i objektnog genitiva; prepoznavanje ostalih naina specifine uporabe padea po izboru uitelja u tekstovima.

NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA KONSTRUKCIJE TEME

1. Akuzativ s infinitivom (ACI)

Kljuni pojmovi: akuzativ s infinitivom. Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture i konteksta pojavljivanja konstrukcije ACI; usvajanje najeih glagola i izraza uz koje se pojavljuje ACI; usvajanje postupka prevoenja ACI na hrvatski jezik;
229

Nastavni plan i program za osnovnu kolu prevoenje hrvatskih izrinih objektnih reenica na latinski konstrukcijom ACI.

Latinski jezik KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).

2. Nominativ s infinitivom (NCI)

Kljuni pojmovi: nominativ s infinitivom. Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture i konteksta pojavljivanja konstrukcije NCI; usvajanje najeih glagola i izraza uz koje se pojavljuje NCI; usvajanje postupka prevoenja NCI na hrvatski jezik; prevoenje hrvatskih izrinih reenica na latinski konstrukcijom NCI.

3. Perifrastina konjugacija aktivna (PKA)

Kljuni pojmovi: perifrastina konjugacija aktivna, izricanje namjere. Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje definicije oblika PKA; usvajanje postupka prevoenja PKA na hrvatski jezik.

8. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA KONSTRUKCIJE TEMA

4. Gerund i gerundiv
Kljuni pojmovi: gerund, glagolska imenica, gerundiv, glagolski pridjev. Obrazovna postignua: usvajanje tvorbe gerunda i gerundiva; prevoenje oblika gerunda i gerundiva.

1. Ablativ apsolutni
Kljuni pojmovi: ablativ apsolutni s participom, ablativ apsolutni bez participa. Obrazovna postignua: prepoznavanje i usvajanje dijelova konstrukcije; prevoenje konstrukcije na hrvatski na vie naina; uenje imenica i pridjeva koji mogu zamijeniti particip u konstrukciji; prepoznavanje i prevoenje ablativa apsolutnog u tekstu; prevoenje s hrvatskog na latinski.

5. Perifrastina konjugacija pasivna (PKP)

Kljuni pojmovi: perifrastina konjugacija pasivna, dativ vritelja radnje. Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje definicije oblika PKP; usvajanje postupka prevoenja PKP na hrvatski jezik; shvaanje funkcije dativa vritelja radnje.

NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA ZAVISNO SLOENIH REENICA TEME

NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA ZAVISNO SLOENIH REENICA TEME

1. Vremenske reenice
Kljuni pojmovi: vremenski veznik, cum historicum. Obrazovna postignua: uenje vremenskih veznika s indikativom; uporaba cum historicum s konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje vremenskih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih vremenskih reenica s hrvatskog na latinski.

1. Pravilo o slaganju vremena

Kljuni pojmovi: glavno vrijeme, sporedno vrijeme, vrijeme radnje zavisne reenice u odnosu na glavnu. Obrazovna postignua: usvajanje podjele vremena na glavna i sporedna; ispravno prepoznavanje vremena radnje zavisne reenice u odnosu na glavnu reenicu; usvajanje uporabe konjunktiva prema pravilu o slaganju vremena.

2. Uzrone reenice
Kljuni pojmovi: uzroni veznici, stvaran uzrok, pomiljen uzrok. Obrazovna postignua: uenje uzronih veznika s indikativom; uenje uzronih veznika s konjunktivom; razlikovanje znaenja uzronih reenica s indikativom i onih s konjunktivom; prepoznavanje prevoenje uzronih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih uzronih reenica s hrvatskog na latinski.

2. Zavisno upitne reenice

Kljuni pojmovi: zavisno upitne reenice, upitne rijei, pravilo o slaganju vremena. Obrazovna postignua: uoavanje primjene pravila o slaganju vremena u zavisno upitnim reenicama; prepoznavanje vrste rijei kojima poinju zavisno upitne reenice (upitne zamjenice, pridjevi, prilozi i estice); prevoenje jednostavnijih zavisno upitnih reenica s hrvatskog na latinski. IZBORNE TEME Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
230

3. Namjerne reenice
Kljuni pojmovi: namjerni veznici. Obrazovna postignua: uenje namjernih veznika; poznavanje izraza koji se pojavljuju u glavnoj

Nastavni plan i program za osnovnu kolu reenici; poznavanje ogranienja pravila o slaganju vremena za namjerne reenice; prepoznavanje i prevoenje namjernih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih namjernih reenica s hrvatskog na latinski.

Latinski jezik

9. Odnosne reenice
Kljuni pojmovi: odnosna zamjenica, odnosni prilozi, izjednaavanje naina. Obrazovna postignua: ponavljanje oblika odnosne zamjenice i usvajanje odnosnih priloga; uporaba konjunktiva u odnosnoj reenici zbog promjene znaenja reenice; uporaba konjunktiva u odnosnoj reenici zbog izjednaavanja naina; prepoznavanje i prevoenje odnosnih reenica u tekstu; prevoenje odnosnih reenica s hrvatskog na latinski.

4. Reenice uz glagole sprjeavanja i strahovanja

zahtijevanja,

Kljuni pojmovi: glagoli zahtijevanja, sprjeavanja, strahovanja. Obrazovna postignua: usvajanje najeih glagola uz koje dolaze ove reenice; poznavanje ogranienja pravila o slaganju vremena za ove reenice; prepoznavanje i prevoenje ovih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih reenica ove vrste s hrvatskog na latinski; djelatno poznavanje znaenja uporabe veznika ut i ne uz glagole strahovanja.

10. Upravni i neupravni govor

Kljuni pojmovi: upravni govor, neupravni govor. Obrazovna postignua: prebacivanje izjavnih i upitnih reenica u neupravni govor; prepoznavanje i prevoenje neupravnog govora u tekstu.

NASTAVNA CJELINA:
TEKSTOVI TEMA

5. Posljedine reenice
Kljuni pojmovi: prave posljedine reenice, reenice uz quin, apsolutna uporaba konjunktiva. Obrazovna postignua: usvajanje izraza uz koje konjunktiv stoji apsolutno; usvajanje izraza uz koje konjunktiv stoji po pravilu o slaganju vremena; usvajanje izraza uz koje stoji quin u funkciji veznika; prepoznavanje i prevoenje posljedinih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih posljedinih reenica s hrvatskog na latinski.

1. Tekstovi - izbor iz Cezarovih, Salustijevih i Ciceronovih djela, a po elji nastavnika i Nepota

Kljuni pojmovi: diskurs, relativno povezivanje, viestruko sloene reenice, stil, stilistika. Obrazovna postignua: upoznavanje ivota i djela pisaca koji se itaju; povezivanje ivota i djela autora s najvanijim dogaanjima njihovog vremena; uporaba rjenika; mogunost samostalnog prevoenja dijelova teksta; utvrivanje dosad steenog znanja latinskog jezika; proirivanje dosad steenog znanja latinskog jezika pojmovima kao to su npr. relativno povezivanje, viestruko sloene reenice, diskurs i sl. IZBORNE TEME Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost). U drugom polugoditu osmog razreda uenici se upoznaju s tekstovima klasika koji nisu prireeni nego samo opremljeni komentarom. Uz te se autore i njihova djela veu kulturni, povijesni i civilizacijski sadraji koji se obrauju. Oni djelomino zavise od uiteljevog izbora tekstova zadanih autora.

6. Pogodbene reenice
Kljuni pojmovi: protaza, apodoza, pogodbeni veznici, realne, potencijalne i irealne reenice. Obrazovna postignua: uenje pogodbenih veznika; usvajanje naziva protaza i apodoza za zavisnu i glavnu reenicu; usvajanje osnovnih tipova pogodbenih reenica: realne, potencijalne i irealne pogodbene reenice; usvajanje uporabe glagolskih naina i vremena u razliitim tipovima pogodbenih reenica; prepoznavanje i prevoenje pogodbenih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih pogodbenih reenica s hrvatskog na latinski.

7. Dopusne reenice
Kljuni pojmovi: dopusni veznici. Obrazovna postignua: uenje dopusnih veznika s indikativom; uenje dopusnih veznika s konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje dopusnih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih dopusnih reenica s hrvatskog na latinski.

8. Poredbene reenice
Kljuni pojmovi: poredbeni veznici, stvarna poredba, nestvarna ili pomiljena poredba. Obrazovna postignua: uenje poredbenih veznika s indikativom; uenje poredbenih veznika s konjunktivom; razlikovanje znaenja poredbenih reenica s indikativom i onih s konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje poredbenih reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih poredbenih reenica s hrvatskog na latinski.
231

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Grki jezik

GRKI JEZIK
UVOD
E

PRIKAZ PREDMETA: Tradicija uenja klasinih jezika u Hrvatskoj traje ve gotovo etiristo godina, od trenutka kad su Isusovci osnovali Klasinu gimnaziju u Zagrebu. Uenje klasinih jezika u tadanjoj je osmogodinjoj gimnaziji u svim razredima bilo uobiajeno. To danas zovemo rano uenje klasinih jezika, po kojem se grki ui u 7. i 8. razredu u dvogodinjem programu po tri sata tjedno.

znaenje participa, nerefleksivno izricanje pripadnosti jednostavne i jednostavno proirene reenice, sastavne i suprotne reenice razumijevanje konteksta u kojem se pojavljuju konstrukcije- akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni

3. ITANJE Uenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijei te intonaciju reenice. 4. RAZUMIJEVANJE Tekstu se pristupa formalnom gramatikom ralambom pri kojoj se neprekidno uvjebava osnovna metoda: uoavanje gramatikog oblika i njegove uloge u reenici / tekstu. Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatikom ustrojstvu reenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s kontekstom i sa znaenjima rijei i izraza. 5. PREVOENJE Prvi pristup prevoenju mora biti doslovan, a zatim se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje reeninih dijelova dokaz je da je uenik razumio strukturu grkog teksta. 6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturnopovijesni i civilizacijski kontekst. Putem prevoenja grkog teksta uenici usvajaju razliite spoznaje o grkoj civilizaciji.Kroz dvije godine uenja grkog jezika uenici moraju upamtiti sljedee sadraje iz podruja: E knjievnosti E povijesti E kulture i civilizacije Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom dvije godine uenja grkog jezika mora usvojiti.
E

Nastavna podruja koja obuhvaa predmet:

1. VOKABULAR (RJENIK) Uenje rijei treba zapoeti sustavno, od prvog susreta s tekstom. Rad na satu mora poeti od provjere usvojenog rjenika. Pri tome uitelj moe izvriti i izbor nauenih rijei, jer se u tekstovima nuno javljaju i neke rijetko este rijei. Redovito treba zahtijevati da uenici rijei ue i u pisanom obliku, kako bi sva obiljeja grkog pisma i grke fonologije bila primjereno svladana. Pri ponavljanju i ispitivanju rijei treba povezivati prema srodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju. Posebice ih treba povezivati s rijeima koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. 2. GRAMATIKA (SLOVNICA) a) Fonologija E grko pismo- alfabet E osobitosti u itanju i pisanju E podjela fonema E vrste naglasaka i pravila naglaavanja E proklitike i enklitike b) Morfologija E sastavni dijelovi rijei E oblici i deklinacija lana E deklinacija imenica: A, O, trea deklinacija E deklinacija pridjeva: A i O deklinacije, trea deklinacija E komparacija pridjeva E tvorba i komparacija priloga E zamjenice E brojevi E konjugacija: - infektum-prezentska osnova- glagola na -w i na -mi - konfektum- aorisna osnova- glagola na -w - futur- futurska osnova c) Sintaksa E odreivanje funkcije rijei u reenici E sintaksa glagola (nain, vrijeme, glagolska vrsta, imenski oblici glagola) E osobitosti u strukturi reenice- negacije, imenski atribut, atributni i predikatni poloaj, nain uporabe i
232

knjievnost: uenike treba upoznati s glavnim predstavnicima grke knjievnosti povijest: uenike treba upoznati s osnovnim dogaajima i razdobljima grke povijesti. Povezivati ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom kultura i civilizacija: uenike treba upoznati s glavnim znaajkama grke kulture, mitologije i s bitnim obiljejima i obiajima starih Grka

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Grki jezik socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite elemente dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom potie prihvaanje humanistikih vrijednosti budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliitih civilizacija i potovanje prema vlastitim korijenima razvija sposobnost kritike prosudbe

Vertikalna i horizontalna povezanost unutar predmeta:

Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se neke u skladu s potrebama za uvjebavanjem ili proirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom dvogodinjeg programa. Podrazumijeva se da se prethodno steena znanja i umijea te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati na sljedeim stupnjevima (npr. uenici se na nioj razini susreu s jednostavnijim morfolokim i sintaktikim oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz program). Time se uenicima omoguuje stjecanje trajnih znanja.
E

E E

NAPOMENA
Upute za uitelje
Nastavne teme ne moraju se nuno usvajati redom kojim su navedene u nastavnom programu. Nastava grkog jezika kroz dvije godine u osnovnoj koli temelji se na slinim metodikim naelima. Dvije se preporuljive prihvatljive metode rada na satovima nastave klasinih jezika: frontalni tip rada i rad u grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uenikog zajednikog rada na satu). Frontalni tip sata nuno je neophodan zbog specifine strukture klasinih jezika koju je ne mogue usvojiti bez jasno ocrtanih gramatikih okvira. Da bi se postigao konani cilj uenja klasinih jezika, a to je razumijevanje teksta u izvorniku i stjecanje vjetine prevoenja originalnog teksta pisanog na klasinim jezicima, potrebno je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjebe gramatikog sadraja, ponavljanje vokabulara i redovito prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi kojim e metodama uenicima olakati ovaj veliki napor koji iziskuje dosta koncentracije. Vjebe ponavljanja moraju biti dobro osmiljene, tipovi zadataka raznovrsni, zanimljivi i poticajni za rjeavanje. Etape sata, ponavljanje gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je vano naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije koja e osvjeiti sat zamiljen kao frontalni. Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveanju leksika. Gramatike sadraje treba jasno objasniti i esto provjeravati razumijevanje razliitim tipovima vjebi i zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na tekstu naglasak treba staviti na reeninu analizu i razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri razumijevanju teksta kljuan je element poznavanje kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja dogaa, od mitolokih do povijesnih ili drugih tema Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi od teksta kao vorita u kojem se gramatiko znanje, vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. Uenje bilo kojeg segmenta nije cilj ni svrha uenja ve upravo obrnuto, cilj i zadae uenja nuno sve segmente usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konane provjere uenikova znanja. Dinamika sata i motivacija uenika poveava se na razne naine koji ovise o domiljatosti i iskustvu nastavnika u radu s uenicima odreene ivotne dobi i njihovim kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na iroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje god je mogue potrebno je vui paralele osobito s
233

Posebnosti predmeta:
Uenje grkog jezika pripada u izborni program u osnovnim kolama u RH i uvijek je povezano s uenjem latinskog jezika. Grki se jezik ui samo u sedmom i osmom razredu, dok se latinski jezik ui od petog do osmog razreda. Uenici se u petom razredu samostalno odluuju za klasini program koji ukljuuje oba klasina jezika, no kad se odlue, postaje im obvezan. Specifinost je grkog jezika da se zapisuje vlastitim pismom - alfabetom - te da omoguuje uvid u cjelinu indoeuropskih jezika i daje temelje za bolje poznavanje i razumijevanje modernih jezika. Grki jezik je medij koji nam prenosi obavijesti o temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer drutveno-humanistike i prirodoslovne znanosti imaju svoje podrijetlo u dostignuima antike civilizacije.

CILJ
Cilj je nastave grkog jezika osposobiti uenika da: E spozna i razumije jezinu strukturu grkog jezika E razumije grke tekstove i moe ih prevesti na hrvatski jezik E spozna civilizacijsko okruenje u kojem se grki jezik razvijao E prevodi s hrvatskog na grki

ZADAE
Nastava grkog jezika: E obrazuje jezine i misaone sposobnosti i razvija sposobnost izraavanja i interpretiranja E otvara pristup vanim sferama duhovnog i drutvenog svijeta E budi povijesnu svijest i olakava snalaenje u suvremenosti E razvija samostalno i stvaralako miljenje i tako omoguuje doprinos razvoja ovjeku usaenih moi E daje ueniku uvid u grku kulturu i njezin doprinos oblikovanju Europe i to na zaokruenom i vremenski udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku tekstova E kroz tekstove ueniku prezentira kako se pojedina kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje diferencirajui se kroz integraciju s jednom stranom kulturom - rimskom, kako stvara i razvija osebujnu

Nastavni plan i program za osnovnu kolu hrvatskim i stranim jezicima, povijeu, likovnom kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan nastavni predmet s kojim klasini jezici, i gri i latinski, barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toaka ili bili integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo objanjavanje strune terminologije odnosno etimologije.) Uspjenost uoavanja korelacija ovisi o velikoj meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika. Mogunosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju kognitivne spoobnosti koje uenicima koriste u apsolutno svim segmentima ivota - od uenja do percepcije svijeta oko sebe. Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima uenikog udruivanja moe se primjenjivati ili kao dio frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao sredstvo ponavljanja i postizanja veeg stupnja motivacije kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjebavanje i provjeru usvojenosti novih nastavnih sadraja) ili kao posebni satovi. Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa posebice nakon svake tematske cjeline. Izvanuionike aktivnosti Nesumnjivo je da e uenici ukljueni u ovakav oblik rada stjecati trajno i u ivotu kasnije primjenljivo znanje. Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije vie nastavnih predmeta. Ovdje se savreno mogu uklopiti oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuionike nastave: terenska i projektna nastava. Terenska nastava Provodi se u trajanju od jednog do optimalno etiri dana, i nije nuno vezana uz postojei plan i program, ve nastavnici sami osmiljavaju temu i odredite te rade poseban plan i program. U veini sluajeva radi se o odlasku izvan mjesta kole iako to nije nuno. Terenska se nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moe odravati i u mjestu gdje se se nalazi kola, a uenici se mogu baviti npr.zaviajnom arheologijom. Tih dana uenici ne pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuivo na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj zastupljeni. Idealno je uenike podijeliti u grupe i raditi cirkularne radionice, tako da svaki uenik sudjeluje u svemu. Projektna nastava Podrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite tematske projekte. Moe trajati jedan kolski sat ili itavu kolsku godinu ovisno o planiranju jednog ili vie nastavnika i barem je u jednom segmentu povezana s planom i programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju svojom graom. U projektnoj nastavi zastupljeni su svi tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoetku projekta i zakljuak na kraju), grupni rad u razredu i izvan njega (istraivanja, pronalaenje relevantnih elemenata za
234

Grki jezik projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaenje grae u literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.). Prijedlozi nekih izvanuionikih oblika koji se mogu ostvariti i kao vid projektne nastave: E posjet muzejima - trajne i prigodne postavedragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima koji dobro poznaju naine kako zainteresirati odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje govorimo u uenikoj dobi) E postavljanje izlobi u koli s temom iz antike E posjet kazalinim i filmskim predstava s temama iz antikog svijeta ili reminiscencijama na antiku E rad dramske ili filmska grupe antikog usmjerenja E izdavanje kolskog lista s temom antike kulture i civilizacije E odravanje meurazrednih i meukolskih natjecanja u poznavanju grkog jezika i kulturnocivilizacijskog konteksta E kontinuirano praenje antikih sadraji na internetu, odravanje video projekcija, praenje kolskih emisija na radiju i televiziji E suradnja sa kulturnim institucijama (knjinice, arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...) Pisani radovi Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uenja: E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja gramatike E kolske zadae- prijevodi s grkog jezika na hrvatski jezik i obrnuto Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o ocjenjivanju. Za kontrolni rad i kolsku zadau predvien je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka. Samostalan rad uenika Od samog poetka uenja klasinih jezika treba inicirati samostalne radove uenika u obliku referata, predavanja, skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije.Ovisno o informatikoj opremljenosti kole, uenici mogu samostalno prezentirati svoje radove koristei suvremene medije to bitno pospjeuje ueniku motivaciju. Posebno treba uenike poticati na timski rad to se postie podjelom uenika u grupe. Lektira Obzirom na razinu gramatikog znanja koja se postie u dvogodinjem programu uenici ne mogu samostalno itati tekstove u izvorniku. Preporua se da to vie itaju tekstove grkih autora u prijevodu i tako upoznaju grku mitologiju, povijest i civilizaciju. Uenike treba poticati na koritenje sekundarne literature koja e im pomoi da stvore cjelovitu sliku antikog svijeta. Takoer uenike treba poticati da kontinuirano usvajaju mudre izreke te da izrauju svoje zbirke poslovica kao male tezauruse.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Grki jezik

7. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
FONOLOGIJA TEME

6. Imenice tree ili mjeovite deklinacije

Kljuni pojmovi: osnova/nastavak/zavretak, sigmatski i asigmatski nominativ, genitivna osnova, podjela konsonanata, glasovni zakoni. Obrazovna postignua: razlikovanje tipologije imenica tree deklinacije obzirom na osnovu u genitivu singulara; svladavanje padenih nastavaka i zavretaka - tvorba i uporaba imenica konsonantskih i vokalskih osnova; prepoznavanje glasovnih zakona kontrakcije vokala, pokraivanja vokala, metateze kvantitete, glasovnih zakona sa sigmom, disimilacije aspirate, naknadnog produljivanja, prijevoja - vrste i stupnjevi, elizije; dekliniranje imenica s osobitostima.

1. Alfabet
Kljuni pojmovi: fonologija/grafem/fonemski sustav, vokali / diftonzi / konsonanti, dijereza, hak-spiritus/ spiritus asper (otri hak)/spiritus lenis (tihi hak). Obrazovna postignua: poznavanje razdiobe glasova; itanje i pisanje grkog alfabeta.

2. Naglasak
Kljuni pojmovi: kvantitet sloga, naglasak: akut /cirkumfleks/gravis/oksitona/paroksitona/proparoks itona / perispomena / properispomena, baritona, proklitika, enklitika. Obrazovna postignua: primjena pravila o naglaavanju.

7. Pridjevi tree deklinacije

Kljuni pojmovi: A-deklinacija, glasovni zakoni. Obrazovna postignua: svladavanje deklinacije pridjeva primjenom znanja o deklinaciji imenica tree deklinacije kao i imenica A deklinacije; svladavanje deklinacije pridjeva s osobitostima (velik, mnogi, sav); svladavanje deklinacije pridjeva u okviru paradigme s imenicama A, O i tree deklinacije.

NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV TEME

NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV TEME

1. Pregled imenskog sustava

Kljuni pojmovi: promjenljive i nepromjenljive vrste rijei: morfem / morfologija / tvorba / osnova (korijen) rijei / nastavak / zavretak / deklinacija / konjugacija / komparacija, gramatike kategorije imena: rod / broj (singular, dual, plural) / pade: nominativ / genitiv / dativ / akuzativ / vokativ, singulare tantum / plurale tantum. Obrazovna postignua: poznavanje vrsta rijei i gramatikih kategorija imena.

1. Pregled glagolskog sustava

Kljuni pojmovi: morfem / morfologija / konjugacija / tvorba / osnova rijei (korijen) / formant / tematski vokal, gramatike kategorije finitnih oblika: lice/nain/aspekt (glagolski vid)/glagolska vrsta (dijateza), gramatike kategorije nefinitnih oblika: rod/broj/pade/aspekt/stanje, tematska ili -w konjugacija/verba contracta, atematska ili -mi konjugacija. Obrazovna postignua: usvajanje pregleda glagolskog sustava.

2. lan
Kljuni pojmovi: lan. Obrazovna postignua: svladavanje oblika lana.

3. Imenice A- deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak, zavretak, masculinum, femininum. Obrazovna postignua: svladavanje nastavaka za deklinaciju imenica A-deklinacije; tvorba i uporaba svih tipova imenica A- deklinacije.

2. Tematska konjugacija (o - glagoli) infektum

Kljuni pojmovi: osnova infektuma (prezentska osnova): indikativ sadanji (prezent) / imperativ / infinitiv / particip / aktiv / mediopasiv, deponentni glagol. Obrazovna postignua: usvajanje sustava tvorbe tematske konjugacije; konjugiranje oblika infektuma sadanjeg u aktivu i mediopasivu; dekliniranje participa u aktivu i mediopasivu primjenom znanja o deklinaciji A, O i tree deklinacije.

4. Imenice O- deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak, zavretak, masculinum, neutrum. Obrazovna postignua: svladavanje nastavaka za deklinaciju imenica O-deklinacije; tvorba i uporaba svih tipova imenica O- deklinacije.

3. Indikativ proli (imperfekt)

Kljuni pojmovi: silabiki i temporalni augment, osobitosti augmenta, prijedlog, asimilacija, elizija. Obrazovna postignua: usvajanje sustava tvorbe indikativa prolog; konjugiranje indikativa prolog u aktivu i mediopasivu.

5. Pridjevi A- i O- deklinacije
Kljuni pojmovi: pridjevi s tri i dva zavretka, osnova, nastavak, deklinacija Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva primjenom znanja deklinacije imenica istih osnova.
235

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Grki jezik

4. Verba contracta
Kljuni pojmovi: pravila kontrakcije vokala, oblici osnove infektuma. Obrazovna postignua: primjenjivanje pravila kontrakcije vokala; konjugiranje oblika osnove infektuma.

8. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV TEME

1. Zamjenice
Kljuni pojmovi: deklinacija: lice / pridjevski oblik / imeniki oblik, refleksivno i nerefleksivno izricanje pripadnosti, posvojni genitiv, atributni i predikatni poloaj. Obrazovna postignua: usvajanje podjele zamjenica na line (osobne), posvojne, povratne, zamjenicu autV, pokazne, odnosne, upitne i neodreene; svladavanje deklinacija zamjenica primjenom znanja o deklinaciji imenica; usvajanje znaenja zamjenica.

5. Atematska konjugacija
Kljuni pojmovi: glagol jesam, korjeniti glagoli, konjugacija infektuma, enklitika. Obrazovna postignua: uoavanje razlike izmeu dviju konjugacija; svladavanje konjugacije oblika infektuma glagola jesam; primjenjivanje pravila o akcentu enklitika.

NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA TEME

2. Komparacija pridjeva
Kljuni pojmovi: korijen / sufiks, A / O / trea deklinacija / dva i tri zavretka: pozitiv / komparativ / superlativ / elativ, genitiv usporedbe. Obrazovna postignua: usvajanje sufiksa za tvorbu komparativa i superlativa; svladavanje deklinacije komparativa i superlativa primjenom znanja o deklinaciji imenica; uoavanje razlike izmeu superlativa i elativa.

1. Odreivanje funkcije rijei u reenici

Kljuni pojmovi: reenina analiza: subjekt / predikat / imenski predikat / atribut / apozicija / prilona oznaka, estica, veznik, posvojni genitiv. Obrazovna postignua: razumijevanje strukture reenice u grkom jeziku.

2. Osobitosti u strukturi reenice

Kljuni pojmovi: vrste negacija, poredak rijei u reenici, atributni i predikatni poloaj. Obrazovna postignua: uoavanje razlike u upotrebi negacije; uoavanje vanosti poretka rijei.

3. Tvorba i komparacija priloga

Kljuni pojmovi: komparacija: pozitiv / komparativ / superlativ, osnova, nastavak. Obrazovna postignua: usvajanje tvorbe priloga naina; kompariranje priloga primjenom znanja o komparaciji pridjeva.

3. Jednostavne i nezavisno sloene reenice

Kljuni pojmovi: aktivna i pasivna reenica, jednostavna reenica, jednostavno proirena reenica, nezavisno sloena: sastavna i rastavna reenica, veznik. Obrazovna postignua: svladavanje tvorbe pasivne reenice; prevoenje nezavisno sloenih reenica. IZBORNE TEME Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se produbljivati gramatike teme iz grkog jezika i teme vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Oni ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom dvije godine uenja grkog jezika mora usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika koje pojedini uitelj koristi. Uitelj je slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih smjernica za dvije godine uenja grkog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovog programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost), geografija, matematika, fizika.

4. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni, redni, deklinacija. Obrazovna postignua: aktivno poznavanje glavnih brojeva od 1 do 10; dekliniranje brojeva od 1 do 4; prepoznavanje glavnih brojeva od 11 nadalje; prepoznavanje rednih brojeva.

NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV TEME

1. Atematska konjugacija
Kljuni pojmovi:: mi glagoli: glagolska osnova / osnova infektuma / reduplikacija / prijevoj / formant za infektum -n(n)umi-, deponentni glagol, korjeniti glagol. Obrazovna postignua: usvajanje podjele na tri grupe glagola atematske konjugacije; svladavanje konjugacije oblika osnove infektuma glagola kaem i ii u; konjugiranje aktivnih i mediopasivnih oblika osnove infektuma glagola s reduplikacijom; konjugiranje deponentnih i deponentnih defektivnih glagola.

2. Pregled glagolskog konjugacije

sustava

tematske

Kljuni pojmovi: osnova infektuma, glagolska osnova, glagolski razredi, futurska osnova, osnova konfektuma.
236

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: uoavanje razlike izmeu osnove infektuma i glagolske osnove; mogunost svrstavanja glagola u glagolske razrede.

Grki jezik

NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA- REENINE KONSTRUKCIJE TEME

3. Futur - futurska osnova glagola tematske konjugacije

Kljuni pojmovi: futur: futurska osnova/glagolska, osnova/formant za tvorbu/verba vocalia/verba muta/verba liquida, svreno i nesvreno znaenje, glagolski lik: aktiv/medij, atiki futur. Obrazovna postignua: usvajanje pravila za tvorbu futurske osnove; konjugacija futurskih oblika primjenom znanja o konjugaciji osnove infektuma.

1. Akuzativ s infinitivom
Kljuni pojmovi: akuzativ s infinitivom. Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture i konteksta pojavljivanja reenine konstrukcije ACI; prevoenje konstrukcije na hrvatski jezik upotrebom objektne izrine reenice; uoavanje mogunosti zamjene konstrukcije izrinom reenicom s veznikom ti.

2. Genitiv apsolutni
Kljuni pojmovi: funkcije participa u reenici, adverbijalni particip, apsolutni particip, genitiv apsolutni, zavisna reenica. Obrazovna postignua: prepoznavanje i usvajanje dijelova konstrukcije; prevoenje konstrukcije na hrvatski jezik pomou zavisne reenice; prevoenje zavisne reenice u hrvatskom jeziku upotrebom genitiva apsolutnog. IZBORNE TEME Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se produbljivati gramatike teme iz grkog jezika i teme vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA Kulturno povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Izbor tema iz kulture povijesti i civilizacije djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika koje pojedini uitelj koristi, te je slobodan promijeniti i dopuniti taj izbor. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost), geografija, matematika, fizika.

4. Konfektum - aorisna osnova glagola tematske konjugacije

Kljuni pojmovi: svrena radnja / glagolska osnova / osnova konfektuma (aorisna osnova), augment / formant / nastavak, glagolski lik: aktiv / medij / prijevoj / atika reduplikacija / naglasak. Obrazovna postignua: usvajanje pravila za tvorbu osnove konfektuma; konjugiranje sigmatskog, supletorskog i jakog konfektuma u aktivu i mediju.

5. Konjunktiv
Kljuni pojmovi: tvorba: osnova / formant za nain / dugi tematski vokal / primarni nastavak, aktiv / medij, glagol biti. Obrazovna postignua: prepoznavanje konjunktiva pomou karakteristinog formanta; konjugiranje primjenom znanja o konjugaciji indikativa; usvajanje osnovnih znanja o upotrebi konjunktiva; prepoznavanje i prevoenje voluntativnog i prospektivnog konjunktiva.

6. Optativ
Kljuni pojmovi: tvorba: osnova / formant za nain / tematski vokal / sekundarni nastavak, aktiv / medij, glagol biti. Obrazovna postignua: prepoznavanje optativa pomou karakteristinog formanta; konjugiranje primjenom znanja o konjugacije indikativa; usvajanje osnovnih znanja o upotrebi optativa kao naina kojim se izrie elja i mogunost.

237

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

MATEMATIKA
UVOD
Osuvremenjivanje plana i programa ima cilj nai kompromis izmeu tradicionalnog i novih stajalita u nastavi matematike. Glavna je znaajka promjena u tome da su iz programa izostavljeni sadraji za ije uvoenje na razini osnovne kole nema znanstvenog opravdanja, kao i dijelovi koji su neprimjereni mogunostima i dobi uenika, a dodani su sadraji koji se danas primjenjuju i prijeko su potrebni. Programski sadraj matematike je izraen na sljedeim naelima: E da uenicima u osnovnoj koli treba dati znanja koja su nuna svim uenicima neovisno o izboru njihova budueg zanimanja; E da opseg, sadraj i metode nastave treba uskladiti s dobi uenika; E da treba razvijati i produbljivati matematiko miljenje uenika i osposobljivati ih za osmiljavanje i rjeavanje raznih praktinih problema. Pri izradbi i opisu programa polazilo se i pazilo na slijedee stavove: Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta u osnovnoj koli i to zbog znanja koja su bitna za uspjeno ukljuivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju i drutvo. Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike u formiranju linosti, razvijanju intelekta, razvijanju logikog miljenja, razvijanju stvaralake sposobnosti pri rjeavanja problema, razvijanju radnih navika, razvijanju tonosti u radu, razvijanju osjeaja za kvantitativne (koliinske) odnose i razvijanju prostornog zora. U postojeoj osnovnoj koli matematika je predmet s dugotrajnom tradicijom i dobro definiranim sadrajima te nisu potrebni veliki zahvati u sadanjim programima, stoga su polaznu osnovu pri izradbi Programa za matematiku tvorili postojei programi i HNOS. U nastavi matematike nema mnogo injenica koje treba pamtiti i teite je rada na razumijevanju pojmova i uvjebavanju pojedinih postupaka. injenica je da je matematika velikom broju uenika jedan od najteih predmeta. Uspjelo se koliinski smanjiti gradivo i to tako da su izostavljeni pojedini sloeniji dijelovi, koji su se do sada tradicionalno uili, odnosno da su prebaeni u izborne sadraje. Npr. odustalo se od raunanja s velikim brojevima (bez depnog raunala) i od veine dokaza, dok su problemski i zahtjevniji zadatci djelomice prebaeni u izborne sadraje. Koji su zadatci zahtjevniji, ostavlja se slobodnoj procjeni nastavnika. Izostavljeni su i mnogi strani struni nazivi. Nastavni program naglaava primjenu matematike na koju treba gledati i kao na praktini, korisni predmet koji
238

uenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razne probleme u svojem okruju. U radu s uenicima treba teiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije na temeljima suvremene metodike nastave matematike.

CILJ
Cilj nastave matematike je stjecanje temeljnih matematikih znanja potrebnih za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i drutvu, stjecanje osnovne matematike pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijea rjeavanja matematikih problema.

ZADAE
Uenik treba
E E

nauiti matematiki se izraavati pismeno i usmeno, razviti vjetinu pisanja, itanja i usporeivanja brojeva, usvojena matematika znanja znati primjenjivati u svakodnevnom ivotu, razviti sposobnosti i vjetine osnovnih matematikih problema potrebnih za nastavak kolovanja, spoznavati matematiku kao koristan i nuan dio znanosti, tehnologije i kulture, osposobljavati za apstraktno miljenje, logiko zakljuivanje i precizno formuliranje pojmova, razvijati osjeaj odgovornosti i kritinosti prema svome i tuem radu, razvijati sposobnost za samostalni rad, odgovornost za rad, tonost, urednost, sustavnost, preciznost i konciznost u pisanom i usmenom izraavanju.

RAZREDNA NASTAVA 1. RAZRED

TEME

1. Tijela u prostoru
Kljuni pojmovi: kugla, valjak, kvadar, kocka, piramida. Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati kuglu, valjak, kocku, kvadar i piramidu meu predmetima iz neposredne okoline, na modelima geometrijskih tijela i na ilustracijama.

2. Ravne i zakrivljene plohe

Kljuni pojmovi: ravna ploha, zakrivljena ploha. Obrazovna postignua: razlikovati ravne plohe od zakrivljenih ploha.

3. Ravne i zakrivljene crte

Kljuni pojmovi: crta, ravna crta, izlomljena crta, zakrivljena crta. Obrazovna postignua: razlikovati ravne, izlomljene i zakrivljene crte; crtati zakrivljene, izlomljene i ravne crte.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

4. Toka
Kljuni pojmovi: sjecite crta, toka. Obrazovna postignua: isticati toke kruiem ili kriiem; oznaavati toku velikim tiskanim slovima; spajati ravnom ili zakrivljenom crtom dvije toke.

14. Zamjena mjesta pribrojnika

Kljuni pojmovi: pribrojnici, zbroj, zamjena mjesta pribrojnika. Obrazovna postignua: rabiti nazive pribrojnici i zbroj; primijeniti svojstvo zamjene mjesta pribrojnika.

5. Odnosi meu predmetima

Kljuni pojmovi: vei - manji, unutar - izvan. Obrazovna postignua: procijeniti odnose meu predmetima.

15. Veza zbrajanja i oduzimanja

Kljuni pojmovi: umanjenik, umanjitelj, razlika, veza zbrajanja i oduzimanja. Obrazovna postignua: rabiti nazive umanjenik, umanjitelj, razlika; primjenjivati vezu zbrajanja i oduzimanja.

6. Geometrijski likovi
Kljuni pojmovi: geometrijski lik, krug, trokut, pravokutnik, kvadrat. Obrazovna postignua: prepoznati, imenovati i razlikovati krug, trokut, pravokutnik i kvadrat. .

16. Brojevi od 11 do 20
Kljuni pojmovi: brojevi od 11 do 20, znamenka, jedinica, desetica. Obrazovna postignua: zapisati dvoznamenkasti broj kao zbroj desetica i jedinica; zapisivati, itati i brojiti do 20.

7. Brojevi od 1 do 5
Kljuni pojmovi: broj, brojenje. Obrazovna postignua: zapisavati i itati brojeve 1, 2, 3, 4, 5; brojiti od 1 do 5 i od 5 do 1.

8. Usporeivanje brojeva do 5
Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva. Obrazovna postignua: odrediti odnose meu brojevima: zapisivati zadani odnos znamenkama i znakovima =, <, >.

17. Jednoznamenkasti brojevi

dvoznamenkasti

Kljuni pojmovi: jednoznamenkasti brojevi, dvoznamenkasti brojevi. Obrazovna postignua: znati da se znamenkama 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 mogu zapisati svi brojevi; uoiti mjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastom broju.

9. Zbrajanje brojeva od 1 do 5
Kljuni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, zbrajanje, raunska radnja. Obrazovna postignua: usvojiti dodavanje broja 1; zapisivati zbrajanje matematikim znakovima; zbrajati brojeve od 1 do 5.

18. Usporeivanje brojeva do 20

Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva. Obrazovna postignua: odrediti odnose meu brojevima; zapisati zadani odnos meu brojevima do 20.

10. Oduzimanje brojeva od 1 do 5

Kljuni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, oduzimanje, raunska radnja. Obrazovna postignua: usvojiti oduzimanje broja 1; zapisivati oduzimanje matematikim znakovima; oduzimati brojeve od 1 do 5.

19. Redni brojevi do 20

Kljuni pojmovi: glavni broj, redni broj. Obrazovna postignua: razlikovati glavni i redni broj; zapisivati i itati redne brojeve do 20.

20. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20

Kljuni pojmovi: zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20. Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja i oduzimanja brojeva do 20.

11. Broj 0
Kljuni pojmovi: broj 0. Obrazovna postignua: rjeavati zadatke u kojima je 0 rezultat ili jedan od lanova u raunskoj radnji.

12. Brojevna crta

Kljuni pojmovi: brojevna crta. Obrazovna postignua: odrediti mjesto broja na brojevnoj crti; zbrajati i oduzimati na brojevnoj crti.

21. Zadatci rijeima

Kljuni pojmovi: zadatak zadan rijeima. Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja zadataka zadanih rijeima.

13. Brojevi od 6 do 10
Kljuni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10. Obrazovna postignua: razumjeti nastajanje niza brojeva do 10; zapisivati i itati brojeve do 10; brojiti od 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati i usporeivati u skupu brojeva do 10.

239

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

2. RAZRED
TEME

9. Zbrajanje i oduzimanje triju i vie brojeva

Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, zagrade. Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja zadatka uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.

1. Brojevi do 100
Kljuni pojmovi: brojenje, brojevi do 100, stotica. Obrazovna postignua: itati, pisati i brojiti do 100; pravilno izgovarati brojeve do 100; razumjeti strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica; odrediti mjesto svakoga broja na brojevnoj crti.

10. Jedinice za novac

Kljuni pojmovi: jedinice za novac. Obrazovna postignua: upoznati jedinice za hrvatski novac; osposobiti se za sluenje novcem.

2. Usporeivanje brojeva do 100

Kljuni pojmovi: brojevi do 100, usporeivanje brojeva, odnosi: vei, manji, jednaki. Obrazovna postignua: usporediti i matematikim zapisom izraziti odnos meu brojevima do 100.

11. Duina kao spojnica dviju razliitih toaka

Kljuni pojmovi: toka, duina. Obrazovna postignua: nacrtati i imenovati duinu te oznaiti krajnje toke; razlikovati toke koje pripadaju ili ne pripadaju duini.

3. Redni brojevi do 100

Kljuni pojmovi: redni brojevi, glavni brojevi. Obrazovna postignua: razlikovati redne brojeve od glavnih brojeva; rednim brojem odrediti mjesto u nizu; pravilno pisati i itati redne brojeve do 100.

12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta

Kljuni pojmovi: stranica kvadrata, stranica pravokutnika, stranica trokuta. Obrazovna postignua: oznaiti stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta kao duine.

4. Rimske brojke do dvanaest

Kljuni pojmovi: rimske brojke. Obrazovna postignua: itati rimske brojke do 12; rimskim brojkama zapisati brojeve do 12.

13. Mnoenje brojeva

Kljuni pojmovi: zbrajanje, pribrojnik, mnoenje, umnoak, faktor. Obrazovna postignua: razumjeti mnoenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika; pisati mnoenje matematikim zapisom.

5. Zbrajanje i oduzimanje desetica

Kljuni pojmovi: zbrajanje desetica, oduzimanje desetica. Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja i oduzimanja desetica do 100.

14. Zamjena mjesta faktora

Kljuni pojmovi: mnoenje, faktor, zamjena mjesta faktora. Obrazovna postignua: razumjeti i primijeniti svojstvo komutativnosti mnoenja.

6. Zbrajanje dvoznamenkastoga i jednoznamenkastoga broja

Kljuni pojmovi: zbrajanje, dvoznamenkasti broj, jednoznamenkasti broj. Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja dvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja.

15. Mnoenje brojem 2

Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 2. Obrazovna postignua: ovladati mnoenja brojem 2. postupkom

7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja od dvoznamenkastoga

Kljuni pojmovi: oduzimanje jednoznamenkastoga broja od dvoznamenkastoga broja. Obrazovna postignua: ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastoga broja od dvoznamenkastoga broja.

16. Mnoenje brojem 5

Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 5. Obrazovna postignua: ovladati mnoenja brojem 5. postupkom

17. Dijeljenje brojeva

Kljuni pojmovi: dijeljenje, veza mnoenja i dijeljenja. Obrazovna postignua: razumjeti dijeljenje kao operaciju obrnutu od mnoenja; razumjeti i primjenjivati vezu mnoenja i dijeljenja; pisati dijeljenje matematikim zapisom.

8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva do 100

Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, dvoznamenkasti brojevi. Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva.

18. Dijeljenje brojem 2

Kljuni pojmovi: dijeljenje brojem 2. Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja brojem 2.

240

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

19. Dijeljenje brojem 5

Kljuni pojmovi: dijeljenje brojem 5. Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja brojem 5.

30. Parni i neparni brojevi

Kljuni pojmovi: parni i neparni brojevi. Obrazovna postignua: razlikovati parne i neparne brojeve.

20. Mnoenje i dijeljenje brojem 3

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 3. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 3.

31. Izvoenje vie raunskih radnji

Kljuni pojmovi: redoslijed izvoenja raunskih radnji. Obrazovna postignua: ovladati postupkom raunanja s vie raunskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.

21. Mnoenje i dijeljenje brojem 4

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 4. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 4.

3. RAZRED
TEME

22. Mnoenje brojevima 1 i 0

Kljuni pojmovi: mnoenje brojevima 1 i 0. Obrazovna postignua: razumjeti da je umnoak zadanoga broja i broja 1 jednak zadanomu broju; razumjeti da je umnoak bilo kojega broja 1 i 0 jednak 0.

1. Brojevi do 1000
Kljuni pojmovi: brojevi do 1000, tisuica, etveroznamenkasti broj. Obrazovna postignua: pisati i brojiti do 1000.

2. Slovo kao znak za broj

Kljuni pojmovi: slovo kao znak za broj. Obrazovna postignua: razumjeti uporabu slova kao znaka za broj.

23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju

Kljuni pojmovi: brojevi 1 i 0 u dijeljenju. Obrazovna postignua: razumjeti da je rezultat dijeljenja bilo kojega broja brojem 1 jednak tomu broju; razumjeti da 0 podijeljena brojem razliitim od 0 daje 0 i da se 0 ne dijeli.

3. Usporeivanje brojeva do 1000

Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva. Obrazovna postignua: usporeivati i matematikim zapisom izraziti odnos meu brojevima do 1000.

24. Mnoenje i dijeljenje brojem 10

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 10. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 10.

4. Pisanje dvoznamenkastih i troznamenkastih brojeva

Kljuni pojmovi: dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj. Obrazovna postignua: pisati dvoznamenkaste i troznamenkaste brojeve u obliku 73 = 710 + 3, 205 = 2100 + 010 + 5.

25. Mnoenje i dijeljenje brojem 6

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 6. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 6.

26. Mnoenje i dijeljenje brojem 7

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 7. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 7.

5. Zbrajanje i oduzimanje viekratnika broja 100

Kljuni pojmovi: viekratnik broja 100. Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja i oduzimanja viekratnika broja 100.

27. Mnoenje i dijeljenje brojem 8

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 8. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 8.

6. Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastoga broja i jednoznamenkastoga broja.

Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, jednoznamenkasti broj, troznamenkasti broj. Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja troznamenkastog i jednoznamenkastoga broja, ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastoga broja od troznamenkastoga broja.

28. Mnoenje i dijeljenje brojem 9

Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 9. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja i dijeljenja brojem 9.

29. Tablica mnoenja

Kljuni pojmovi: mnoenje, tablica mnoenja. Obrazovna postignua: ovladati tablicom mnoenja u skupu brojeva do 100.

7. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100

Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100.
241

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

8. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000

Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga zbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000.

16. Dijeljenje zbroja brojem

Kljuni pojmovi: dijeljenje zbroja brojem. Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja zbroja brojem.

9. Ravnina, likovi u ravnini

Kljuni pojmovi: ravnina, likovi u ravnini. Obrazovna postignua: shvaati ravninu kao neogranienu ravnu plohu i likove kao dijelove ravnine.

17. Dijeljenje dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: dijeljenje, jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj, ostatak dijeljenja. Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem, bez ostatka i s ostatkom.

10. Pravac, polupravac i duina kao dijelovi pravca

Kljuni pojmovi: pravac, polupravac, duina. Obrazovna postignua: nacrtati i oznaiti pravac i polupravac; nacrtati duinu kao dio pravca i istaknuti njezine krajnje toke.

18. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga i troznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje, jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga dijeljenja dvoznamenkastog i troznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem, s ostatkom i bez ostatka.

11. Mjerenje duine

Kljuni pojmovi: jedinina duina, mjerenje duine. Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje duine; izmjeriti zadanu duinu jedininom duinom; prenositi zadane duine; crtati duine zadane duljine; preraunavati mjerne jedinice za duljinu.

19. Pravci koji se sijeku i usporedni pravci

Kljuni pojmovi: pravci koji se sijeku, sjecite, usporedni pravci. Obrazovna postignua: crtati pravce koji se sijeku i odrediti im sjecite; crtati usporedne pravce.

12. Mnoenje zbroja brojem

Kljuni pojmovi: mnoenje zbroja. Obrazovna postignua: ovladati mnoenja zbroja brojem. postupkom

20. Okomiti pravci

Kljuni pojmovi: okomiti pravci. Obrazovna postignua: prepoznati okomite pravce; crtati okomite pravce.

13. Mnoenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100

Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 10 i 100, mnoenje i dijeljenje viekratnika. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja dvoznamenkastoga broja brojem 10 i brojem 100; ovladati postupkom dijeljenja viekratnika broja 10 brojem 10 i viekratnika broja 100 brojem 100.

21. Krug, krunica

Kljuni pojmovi: krug, krunica, sredite, polumjer i promjer. Obrazovna postignua: crtati krunicu estarom; prenositi duinu; razlikovati krug i krunicu.

22. Mjerenje obujma tekuine 14. Mnoenje dvoznamenkastoga jednoznamenkastim brojem broja
Kljuni pojmovi: obujam tekuine; mjerenje obujma tekuine; mjerne jedinice za obujam tekuine. Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje obujma tekuine (litra, decilitar) i preraunavati ih.

Kljuni pojmovi: mnoenje, viekratnik broja 10, jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj. Obrazovna postignua: ovladati postupkom mnoenja viekratnika broja 10 jednoznamenkastim brojem; ovladati postupkom mnoenja dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem; primjenjivati svojstvo distributivnosti mnoenja.

23. Mjerenje mase

Kljuni pojmovi: mjerenje mase, mjerne jedinice za masu. Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje mase (gram, dekagram, kilogram) i zapisivati ih; preraunavati jedinice za mjerenje mase.

15. Pisano mnoenje dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: pisano mnoenje. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga mnoenja dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem.

242

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

4. RAZRED
TEME

10. Trokut
Kljuni pojmovi: trokut, vrhovi, stranice i kutovi trokuta. Obrazovna postignua: crtati trokut; istaknuti i oznaiti vrhove, stranice i kutove trokuta.

1. Brojevi do milijun
Kljuni pojmovi: brojevi do milijun, vieznamenkasti brojevi. Obrazovna postignua: itati, pisati i brojiti do milijun.

11. Vrste trokuta s obzirom na stranice

Kljuni pojmovi: raznostranian, jednakokraan i jednakostranian trokut. Obrazovna postignua: usporeivati duljine stranica trokuta; razlikovati, crtati i imenovati trokute s obzirom na duljinu stranica.

2. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke

Kljuni pojmovi: dekadske jedinice, mjesna vrijednost znamenaka. Obrazovna postignua: razumjeti i odrediti mjesnu vrijednost znamenaka u brojevima do milijun.

12. Pravokutni trokut

Kljuni pojmovi: pravi kut, pravokutni trokut. Obrazovna postignua: prepoznati, imenovati, crtati i pravilno oznaiti pravokutni trokut.

3. Usporeivanje brojeva do milijun

Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva. Obrazovna postignua: usporeivati brojeve do milijun.

13. Opseg trokuta

Kljuni pojmovi: opseg trokuta. Obrazovna postignua: razumjeti opseg trokuta kao zbroj duljina njegovih stranica; izraunati opseg trokuta.

4. Pisano zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do milijun

Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje, pisano oduzimanje. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga zbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun.

14. Pravokutnik i kvadrat

Kljuni pojmovi: pravokutnik, kvadrat, stranice, vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata. Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati i crtati pravokutnik i kvadrat; oznaivati stranice, vrhove i kutove pravokutnika i kvadrata.

5. Kut
Kljuni pojmovi: kut, vrh kuta, krakovi kuta. Obrazovna postignua: shvaati kut kao dio ravnine omeen polupravcima; crtati, imenovati i oznaavati vrh i krakove kuta.

15. Opseg pravokutnika i kvadrata

Kljuni pojmovi: opseg pravokutnika i kvadrata. Obrazovna postignua: razumjeti i izraunati opseg pravokutnika i kvadrata.

6. Pravi kut
Kljuni pojmovi: pravi kut. Obrazovna postignua: crtati i oznaavati pravi kut.

16. Mjerenje povrina

Kljuni pojmovi: jedinini kvadrat, kvadratna mrea, povrina. Obrazovna postignua: mjeriti povrinu prekrivanjem jedininim kvadratima; sluiti se kvadratnom mreom u odreivanju povrine.

7. iljasti i tupi kutovi

Kljuni pojmovi: iljasti i tupi kut. Obrazovna postignua: crtati iljasti i tupi kut; razlikovati pravi, iljasti i tupi kut.

17. Povrina pravokutnika i kvadrata

Kljuni pojmovi: povrina kvadrata i pravokutnika, mjerne jedinice za mjerenje povrine. Obrazovna postignua: raunati povrinu kvadrata i pravokutnika; znati mjere za povrinu (kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratni metar).

8. Pisano mnoenje vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: pisano mnoenje. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga mnoenja vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem.

9. Pisano mnoenje vieznamenkastoga broja dvoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: pisano mnoenje. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga mnoenja vieznamenkastoga broja dvoznamenkastim brojem udesno.

18. Pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga dijeljenja vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoenja i dijeljenja.

243

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

19. Pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja dvoznamenkastim brojem

Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja, dvoznamenkasti broj. Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga dijeljenja duljim postupkom vieznamenkastoga broja dvoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoenja i dijeljenja.

4. Oduzimanje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, oduzimanje prirodnih brojeva, umanjenik, umanjitelj, razlika. Obrazovna postignua: usvojiti postupak oduzimanja prirodnih brojeva uz uporabu procjene.

5. Mnoenje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, mnoenje prirodnih brojeva, faktor, umnoak. Obrazovna postignua: usvojiti postupak pisanoga mnoenja prirodnih brojeva uz uporabu procjene; mnoenje s 10, 100, 1000.

20. Izvoenje vie raunskih radnji

Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje, zagrade. Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja zadatka s vie raunskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.

6. Osnovna svojstva mnoenja

Kljuni pojmovi: prirodni broj, mnoenje prirodnih brojeva, svojstva mnoenja prirodnih brojeva. Obrazovna postignua: razumjeti i primjenjivati komutativnost, asocijativnost i distributivnost mnoenja; uoiti kada je primjenom tih svojstava postupak raunanja krai, laki i jednostavniji.

21. Kvadar i kocka

Kljuni pojmovi: kvadar, kocka, strane, bridovi i vrhovi. Obrazovna postignua: upoznati kvadar i kocku, znati bitna obiljeja kvadra i kocke; odrediti njihove strane, bridove i vrhove.

7. Dijeljenje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, dijeljenje prirodnih brojeva, djeljenik, djelitelj, kolinik. Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja s dvoznamenkastim brojem; znati upotrebljavati vezu izmeu mnoenja i dijeljenja uz procjenu rezultata; uoiti problem broja nule pri dijeljenju.

22. Obujam kocke

Kljuni pojmovi: kocka, obujam kocke, mjere za obujam. Obrazovna postignua: mjeriti obujam kocke slaganjem jedininih kocaka; upoznati jedinice za mjerenje obujma (kubini centimetar i kubini decimetar).

8. Izvoenje vie raunskih radnji

Kljuni pojmovi: raunska radnja. Obrazovna postignua: uvjebati raunske radnje s prirodnim brojevima uz potovanje redoslijeda raunskih radnji i prioriteta zagrada; ukljuiti zadatke s pretvaranjem mjernih jedinica; primjenjivati steena znanja u zadatcima iz ivotnih situacija.

PREDMETNA NASTAVA 5. RAZRED

TEME

1. Prirodni brojevi
Kljuni pojmovi: prirodni broj, brojevni pravac, jedinina duina. Obrazovna postignua: zapisivati i itati prirodne brojeve vee od 1 000 000; usvojiti svojstva prirodnih brojeva: broj 1 najmanji je prirodni broj, broj nula nije prirodni broj, ne postoji najvei prirodni broj.

9. Uporaba depnoga raunala

Kljuni pojmovi: depno raunalo. Obrazovna postignua: osposobiti uenike za uporabu standardiziranoga depnoga raunala u jednostavnim raunima uz uporabu procjene rezultata.

10. Djelitelj i viekratnik

Kljuni pojmovi: djelitelj, viekratnik, biti djeljiv. Obrazovna postignua: razlikovati pojmove viekratnik, djelitelj, biti djeljiv i znati za zadani prirodni broj manji od 1000 odrediti djelitelje i nabrojiti nekoliko viekratnika.

2. Usporeivanje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, usporeivanje prirodnih brojeva, zaokruivanje prirodnih brojeva. Obrazovna postignua: usporediti dva prirodna broja; usvojiti postupak zaokruivanja zadanih prirodnih brojeva do zadane dekadske jedinice.

11. Svojstva djeljivosti 3. Zbrajanje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, zbrajanje prirodnih brojeva, pribrojnik, zbroj. Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja prirodnih brojeva uz uporabu procjene, postupak i svojstva zbrajanja znati primijeniti u zadatcima iz ivotnih situacija.
244

Kljuni pojmovi: djeljivost zbroja, djeljivost razlike, djeljivost umnoka. Obrazovna postignua: uoiti djeljivost zbroja (razlike) brojeva brojem kojim je djeljiv svaki od tih brojeva; uoiti djeljivost umnoka zadanih faktora brojem kojim je djeljiv barem jedan od faktora.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

12. Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9

Kljuni pojmovi: pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9. Obrazovna postignua: usvojiti i primjenjivati pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.

20. Paralelogram
Kljuni pojmovi: paralelogram, pravokutnik, kvadrat. Obrazovna postignua: definirati, crtati paralelogram te mu oznaivati vrhove, stranice i kutove; na osnovi uoenoga svojstva stranica paralelograma i veliina njegovih kutova definirati kvadrat, pravokutnik i romb; primjenjivati steena znanja na zadatcima iz ivotnih situacija; izraunavati opseg paralelograma, opseg i povrinu pravokutnika i kvadrata; preraunavati mjerne jedinice za povrinu.

13. Prosti i sloeni brojevi

Kljuni pojmovi: djeljivost, prost broj, sloeni broj. Obrazovna postignua: razlikovati proste i sloene brojeve; odrediti je li zadani broj prost ili sloen.

14. Rastavljanje broja na proste faktore

Kljuni pojmovi: rastavljanje broja na proste faktore. Obrazovna postignua: zadani broj rastaviti na proste faktore.

21. Kut. Mjerenje kutova

Kljuni pojmovi: kut, vrh, krak, kutni stupanj, kutna minuta, kutna sekunda, mjera (veliina) kuta. Obrazovna postignua: crtati razliite kutove s pomou kutomjera, isticati ih i oznaivati; mjeriti veliine kutova; uoavati razlike izmeu razliitih vrsta kutova.

15. Zajedniki djelitelji. Najvei zajedniki djelitelj

Kljuni pojmovi: zajedniki djelitelj, najvei zajedniki djelitelj, relativno prosti brojevi. Obrazovna postignua: usvojiti postupak odreivanja zajednikih djelitelja, najveega zajednikoga djelitelja i prepoznavati relativno proste brojeve.

22. Sukuti i vrni kutovi

Kljuni pojmovi: sukut, vrni kut. Obrazovna postignua: prepoznavati i crtati sukute i vrne kutove te izraunavati mjeru kuta ako je poznata mjera sukuta.

16. Zajedniki viekratnici. Najmanji zajedniki viekratnik

Kljuni pojmovi: zajedniki viekratnik, najmanji zajedniki viekratnik. Obrazovna postignua: usvojiti postupak odreivanja zajednikih viekratnika i najmanjega zajednikog viekratnika za dva zadana broja.

23. Trokut i vrste trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, jednakokrani trokut, jednakostranini trokut, pravokutni trokut, opseg trokuta. Obrazovna postignua: crtati trokut, pravilno ga oznaivati; razlikovati i imenovati vrste trokuta; crtati jednakokrani i jednakostranini trokut te pravokutni trokut s pomou dvaju trokuta; konstruirati trokutu opisanu krunicu; izraunavati opseg trokuta.

17. Pravac, polupravac, duina

Kljuni pojmovi: pravac, polupravac, duina, udaljenost toaka, pruga. Obrazovna postignua: crtati i oznaavati duinu, polupravac i pravac, istraiti meusobni poloaj dvaju pravaca; razviti sposobnost mjerenja duljine duine; preraunavati mjerne jedinice za duljinu i procjenjivati mjere; primjenjivati steeno znanje; crtati okomite i usporedne pravce s pomou dvaju trokuta; crtati prugu.

24. Osnosimetrini likovi

Kljuni pojmovi: os simetrije, osna simetrija, osnosimetrine toke. Obrazovna postignua: uoavati i razlikovati osnosimetrine likove na crteu i u naem okruenju.

25. Razlomci
Kljuni pojmovi: razlomak, brojnik, nazivnik, razlomaka crta, mjeoviti broj. Obrazovna postignua: vizualizirati pojam razlomka; uoavati ekvivalenciju izmeu dijeljenja i razlomka; usvojiti nain zapisivanja i itanja razlomka te znaenje brojnika i nazivnika; usvojiti nain zapisivanja i itanja razlomka u obliku mjeovitoga broja; pretvarati razlomak u mjeoviti broj i obratno.

18. Simetrala duine

Kljuni pojmovi: duina, polovite duine, simetrala duine. Obrazovna postignua: crtati i definirati simetralu duine i polovite duine; razumjeti, analizirati i primjenjivati svojstva simetrale duine.

19. Krunica i krug

Kljuni pojmovi: krunica, krug, sredite krunice, polumjer krunice, promjer krunice. Obrazovna postignua: crtati, oznaivati i definirati krunicu i krug, te njihov polumjer, promjer, tetivu, kruni luk, polukrug, kruni isjeak i odsjeak te kruni vijenac.

26. Usporeivanje, zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika

Kljuni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka jednakih nazivnika, zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika. Obrazovna postignua: istraiti koji je od dvaju razlomaka jednakih nazivnika vei; znati je li zadani razlomak vei ili manji od 1; usvojiti postupak zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.
245

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

27. Proirivanje i skraivanje razlomaka

Kljuni pojmovi: razlomak, proirivanje razlomka, skraivanje razlomka. Obrazovna postignua: usvojiti postupak proirivanja razlomka zadanim brojem te uoavati koji je razlomak skrativ; usvojiti postupak skraivanja razlomka do neskrativoga razlomka; primjenjivati steeno znanje u rjeavanju zadataka u ivotnim situacijama.

34. Mnoenje decimalnih brojeva

Kljuni pojmovi: decimalni broj, mnoenje decimalnih brojeva, umnoak. Obrazovna postignua: usvojiti postupak mnoenja decimalnih brojeva na jednostavnijim brojevima te nakon izvoenja operacije rezultat usporediti s procjenom rezultata i rezultatom dobivenim depnim raunalom.

28. Decimalni razlomci

Kljuni pojmovi: decimalni broj, decimalna toka (decimalni zarez), cijeli i decimalni dio broja, decimalna mjesta, decimale. Obrazovna postignua: istraiti i usvojiti pojam decimalnoga broja; usvojiti postupak za pretvaranje zadanoga decimalnoga broja u decimalni razlomak i obratno; uvjebati itanje i pisanje decimalnih brojeva.

35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima

Kljuni pojmovi: decimalni broj, dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima. Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja decimalnoga broja prirodnim brojem te dobiveni rezultat usporediti s procjenom rjeenja; usvojiti postupak prikazivanja razlomaka u obliku decimalnoga broja; rabiti pisano raunanje, raunanje depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka iz svakidanjice.

29. Prikazivanje decimalnih brojeva na pravcu

Kljuni pojmovi: decimalni brojevi, brojevni pravac. Obrazovna postignua: smjetati decimalne brojeve s jednom decimalom na brojevni pravac.

36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima

Kljuni pojmovi: dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima. Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja decimalnoga broja decimalnim brojem te dobiveni rezultat usporediti s procjenom rjeenja; rabiti pisano raunanje, raunanje depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka iz svakidanjice.

30. Usporeivanje decimalnih brojeva

Kljuni pojmovi: decimalni broj, usporeivanje decimalnih brojeva. Obrazovna postignua: istraiti koji je od dvaju decimalnih brojeva vei; poredati tri ili vie decimalnih brojeva po veliini.

31. Zaokruivanje decimalnih brojeva

Kljuni pojmovi: decimalni broj, zaokruivanje decimalnog broja. Obrazovna postignua: zaokruivati decimalne brojeve do zadanoga broja decimala, procjenjivati rezultat. TEME

6. RAZRED
1. Svoenje razlomaka na zajedniki nazivnik
Kljuni pojmovi: razlomak, zajedniki nazivnik. Obrazovna postignua: usvojiti postupak svoenja dvaju razlomaka na najmanji zajedniki nazivnik i primjenjivati steeno znanje pri rjeavanju zadataka.

32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva

Kljuni pojmovi: decimalni brojevi, zbrajanje decimalnih brojeva, oduzimanje decimalnih brojeva. Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja i oduzimanja decimalnih brojeva; rabiti raunanje i procjenu u rjeavanju zadataka iz svakidanjice.

2. Usporeivanje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka. Obrazovna postignua: poredati po veliini i usporediti razlomke s razliitim nazivnicima (do 100).

33. Mnoenje i dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama

Kljuni pojmovi: decimalni broj, dekadska jedinica, mnoenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama, dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama. Obrazovna postignua: usvojiti postupke mnoenja i dijeljenja decimalnih brojeva dekadskim jedinicama; rabiti procjenu rjeenja prije raunanja; primjenjivati steeno znanje na preraunavanje mjernih jedinica.

3. Brojevni pravac
Kljuni pojmovi: razlomak, brojevni pravac. Obrazovna postignua: organizirati brojevni pravac, procijeniti i odrediti izmeu kojih se dvaju prirodnih brojeva nalazi zadani razlomak; na brojevni pravac smjestiti toke pridruene zadanim razlomcima s nazivnikom manjim od 10.

4. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka

Kljuni pojmovi: razlomak, zbrajanje razlomaka, zbroj razlomaka, oduzimanje razlomaka, razlika razlomaka.
246

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja i oduzimanja razlomaka razliitih nazivnika; izraunati jednostavnije brojevne izraze; steena znanja razumjeti i primijeniti za rjeavanje zadataka iz svakidanjice.

Matematika

13. Sukladnost trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, sukladnost trokuta. Obrazovna postignua: istraiti i usvojiti pojam sukladnosti trokuta; usvojiti simbol sukladnosti; znati rijeiti jednostavnije zadatke primjenom znanja o sukladnosti trokuta.

5. Mnoenje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, mnoenje razlomaka, umnoak razlomaka. Obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti postupak mnoenja razlomaka; steeno znanje primijeniti; snalaljivo i tono raunati koristei svojstva mnoenja.

14. Tri osnovne konstrukcije trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, konstrukcija i crtanje trokuta. Obrazovna postignua: skicirati, analizirati i konstruirati trokut te raspraviti rjeenje. 15. Povrina trokuta Kljuni pojmovi: trokut, visina trokuta, povrina trokuta. Obrazovna postignua: usvojiti pojam visine trokuta i crtati visine kod svih vrsta trokuta; koristei znanje o povrini pravokutnika, zornim prikazom doi do formule za povrinu trokuta; izraunavati povrinu trokuta ako mu je poznata duljina stranice i duljina visine na tu stranicu; steeno znanje primjenjivati u zadatcima iz svakidanjice.

6. Dijeljenje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, reciproni razlomak, dijeljenje razlomaka, kolinik razlomaka. Obrazovna postignua: uvesti pojam recipronog broja; razumjeti i usvojiti postupak dijeljenja razlomaka; rabiti pisano raunanje, raunanje depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka iz svakidanjice.

7. Kutovi uz presjenicu usporednih pravaca

Kljuni pojmovi: kut, presjenica ili transverzala. Obrazovna postignua: definirati pojam presjenice; prepoznati kutove uz presjenicu i njihova svojstva te steeno znanje primjenjivati na rjeavanju zadataka.

16. Cijeli brojevi

Kljuni pojmovi: cijeli broj, pozitivni i negativni cijeli broj. Obrazovna postignua: razlikovati pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznati ih u primjerima iz svakidanjice.

8. Kutovi s usporednim i okomitim kracima

Kljuni pojmovi: kut, kutovi s usporednim kracima, kutovi s okomitim kracima. Obrazovna postignua: prepoznati, usporediti i uspostaviti veze meu kutovima s usporednim ili okomitim kracima.

17. Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu

Kljuni pojmovi: cijeli broj, brojevni pravac, jedinina duina. Obrazovna postignua: smjetati cijele brojeve na brojevni pravac.

9. Trokut. Odnos stranica i kutova trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, vrh trokuta, stranica trokuta, kut trokuta. Obrazovna postignua: razlikovati vrste trokuta; istraiti i primijeniti pravilo odnosa kutova i stranica u trokutu.

18. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost

Kljuni pojmovi: cijeli broj, suprotni brojevi, apsolutna vrijednost. Obrazovna postignua: razumjeti pojam suprotni broj; odreivati apsolutnu vrijednost cijeloga broja; odreivati cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost.

10. Zbroj kutova trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, kut, mjera kuta. Obrazovna postignua: dokazati i usvojiti tvrdnju da je zbroj mjera (veliina) kutova u trokutu 1800; izraunavati veliinu nepoznatoga kuta trokuta.

19. Usporeivanje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, usporeivanje cijelih brojeva. Obrazovna postignua: zadane cijele brojeve poredati po veliini.

11. Simetrala kuta

Kljuni pojmovi: kut, simetrala kuta. Obrazovna postignua: usvojiti pojam simetrale kuta; konstruirati simetralu te istraiti njena svojstva; konstruirati trokutu upisanu krunicu.

20. Zbrajanje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, zbrajanje cijelih brojeva, zbroj cijelih brojeva. Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja cijelih brojeva, postupak i svojstva zbrajanja primjenjivati u zadatcima iz ivotnih situacija.

12. Konstrukcija kutova od 60, 30, 90, 45

Kljuni pojmovi: kut, konstrukcija kuta. Obrazovna postignua: konstruirati kutove primjenjujui svojstva simetrale kuta; prenositi zadane kutove.
247

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika Obrazovna postignua: usvojiti postupke za zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva; izraunati jednostavnije brojevne izraze; postupak, svojstva zbrajanja i procjenu primijeniti u zadatcima iz ivotnih situacija.

21. Oduzimanje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, oduzimanje cijelih brojeva, razlika cijelih brojeva. Obrazovna postignua: usvojiti postupak oduzimanja cijelih brojeva; primjenjivati znanje pri rjeavanju jednostavnijih zadataka.

29. Mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva 22. Rad sa zagradama

Kljuni pojmovi: zagrade. Obrazovna postignua: ovladati izraunavanja izraza sa zagradama. postupkom Kljuni pojmovi: racionalni broj, mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva, umnoak i kolinik racionalnih brojeva. Obrazovna postignua: usvojiti postupke za mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva; upotrebljavati i primjenjivati steeno znanje.

23. Mnoenje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, mnoenje cijelih brojeva, umnoak cijelih brojeva. Obrazovna postignua: odrediti umnoak cijelih brojeva; prepoznavati zajedniki faktor u jednostavnijim zadatcima i izluiti ga; primjenjivati steeno znanje u rjeavanju zadataka iz svakidanjice.

30. Jednadba oblika ax + b = 0

Kljuni pojmovi: linearna jednadba s jednom nepoznanicom, rjeenje linearne jednadbe s jednom nepoznanicom, ekvivalentne jednadbe. Obrazovna postignua: rijeiti jednadbe oblika ax + b = 0 i jednostavnije jednadbe koje se mogu svesti na taj oblik; usvojiti pojam rjeenja jednadbe; provjere rjeenja; objasniti postupak rjeavanja.

24. Dijeljenje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, dijeljenje cijelih brojeva, kolinik cijelih brojeva. Obrazovna postignua: odrediti kolinik dvaju cijelih brojeva; rabiti pisano raunanje, raunanje depnim raunalom i procjenu pri rjeavanju zadataka iz svakidanjice.

31. Primjena linearne jednadbe

Kljuni pojmovi: linearne jednadbe s jednom nepoznanicom, nepoznata veliina, ekvivalentne jednadbe. Obrazovna postignua: razvijati razumijevanje i analiziranje problemskih zadataka; upotrebljavati usvojeno znanje i moi zapisati jednostavnije probleme u obliku linearne jednadbe s jednom nepoznanicom.

25. Pozitivni i negativni racionalni brojevi

Kljuni pojmovi: racionalni brojevi, pozitivni i negativni racionalni broj. Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne racionalne brojeve; zapisivati racionalne brojeve (u obliku razlomka i decimalnog broja).

32. etverokut
Kljuni pojmovi: etverokut, dijagonala, paralelogram, trapez. Obrazovna postignua: prepoznavati, crtati i pravilno oznaivati etverokut; crtati dijagonale etverokuta; razlikovati vrste etverokuta; analizirati njihova svojstva; prepoznavati ih u okolini.

26. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu

Kljuni pojmovi: racionalni broj, brojevni pravac. Obrazovna postignua: organizirati brojevni pravac, procjenjivati i odreivati izmeu kojih se dvaju cijelih brojeva nalazi zadani racionalni broj; na brojevni pravac smjetati toke pridruene zadanim racionalnim brojevima s nazivnikom manjim od 10.

33. Zbroj kutova u etverokutu

Kljuni pojmovi: etverokut, kut, mjera kuta. Obrazovna postignua: usvojiti i objasniti tvrdnju da je zbroj veliina (mjera) kutova u etverokutu 3600; izraunavati veliinu nepoznatoga kuta.

27. Usporeivanje racionalnih brojeva

Kljuni pojmovi: racionalni broj, usporeivanje pozitivnoga i negativnog racionalnog broja i usporeivanje dvaju negativnih racionalnih brojeva. Obrazovna postignua: usporeivati racionalne brojeve zapisane u obliku razlomaka ili decimalnoga broja i primjenjivati steeno znanje na primjerima iz svakidanjice.

34. Konstrukcije paralelograma

Kljuni pojmovi: paralelogram, crtanje i konstrukcija paralelograma. Obrazovna postignua: primjenjujui svojstva paralelograma, skicirati, analizirati i crtati ili konstruirati paralelogram te raspraviti rjeenje.

28. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva

Kljuni pojmovi: racionalni broj, zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva, zbroj i razlika racionalnih brojeva.

35. Povrina paralelograma i trapeza

Kljuni pojmovi: paralelogram, trapez, povrina paralelograma, povrina trapeza. Obrazovna postignua: zornim prikazom, koristei znanje o povrini trokuta i pravokutnika, doi do
248

Nastavni plan i program za osnovnu kolu formule za povrinu paralelograma i trapeza; procjenjivati i izraunavati povrinu paralelograma i trapeza u jednostavnijim zadatcima iz svakidanjice.

Matematika

9. Jednostavni kamatni raun

Kljuni pojmovi: kamate, kamatna stopa, glavnica. Obrazovna postignua: odrediti kamate i primijeniti ih na zadatke iz svakidanjice.

7. RAZRED
TEME

10. Prikazivanje i analiza podataka

Kljuni pojmovi: obiljeje skupa objekata, frekvencija i relativna frekvencija, tablini prikaz, stupasti dijagram, kruni dijagram. Obrazovna postignua: prepoznati obiljeje skupa objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeja; prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeju s pomou tablice frekvencija i relativnih frekvencija te grafiki s pomou stupastoga dijagrama i krunoga dijagrama; izraunavati aritmetiku sredinu te interpretirati dobivene podatke.

1. Koordinatni sustav na pravcu

Kljuni pojmovi: koordinatni sustav na pravcu, ishodite, jedinina duina, koordinata toke. Obrazovna postignua: znati racionalnim brojevima pridruiti toke brojevnoga pravca.

2. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Kljuni pojmovi: ureeni par, koordinatne osi, pravokutni koordinatni sustav u ravnini, koordinate toke. Obrazovna postignua: odrediti toke koordinatne ravnine ako su joj zadane koordinate i obratno; oitati koordinate zadane toke.

11. Vjerojatnost sluajnoga dogaaja

Kljuni pojmovi: sluajni dogaaj, elementarni dogaaj, relativna frekvencija dogaaja, vjerojatnost dogaaja. Obrazovna postignua: navesti elementarne dogaaje, prepoznati koji su elementarni dogaaji povoljni za zadani dogaaj, izraunati vjerojatnost dogaaja.

3. Omjer i proporcija (razmjer)

Kljuni pojmovi: omjer, proporcija (razmjer). Obrazovna postignua: odreivati bilo koji nepoznati lan proporcije koristei osnovno svojstvo proporcije.

12. Dijeljenje duine na jednake dijelove i u zadanom omjeru

Kljuni pojmovi: omjer dviju duina. Obrazovna postignua: dijeliti duinu na jednake dijelove i u zadanom omjeru.

4. Proporcionalne veliine
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost), koeficijent proporcionalnosti. Obrazovna postignua: prepoznavati proporcionalne veliine u zadatcima iz svakidanjice.

13. Slinost trokuta i primjena

Kljuni pojmovi: slini trokuti, koeficijent slinosti. Obrazovna postignua: usvojiti pojam slinosti trokuta; znati pouke o slinosti trokuta; izraunati duljine stranica slinih trokuta; izraunati opseg i povrinu slinih trokuta.

5. Primjena proporcionalnosti na rjeavanje problema iz svakidanjice

Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost), koeficijent proporcionalnosti. Obrazovna postignua: primjeniti matematiki postupak na zadatke iz svakidanjice.

14. Mnogokut
Kljuni pojmovi: mnogokut (n-terokut), dijagonale mnogokuta, kutovi mnogokuta. Obrazovna postignua: usvojiti pojam mnogokuta i nacrtati mnogokut; odreivati ukupni broj dijagonala mnogokuta; odreivati zbroj veliina kutova mnogokuta.

6. Grafiki prikaz proporcionalnosti

Kljuni pojmovi: grafiki prikaz proporcionalnosti. Obrazovna postignua: grafiki prikazivati proporcionalnost; iz zadanoga grafikog prikaza oditavati vrijednosti, tj. koordinate toke.

7. Obrnuta proporcionalnost
Kljuni pojmovi: obrnuto proporcionalne veliine. Obrazovna postignua: prepoznavati obrnuto proporcionalne veliine na primjerima iz svakidanjice; odreivati razmjerom i formulom nepoznate veliine u zadatcima.

15. Pravilni mnogokuti

Kljuni pojmovi: pravilni mnogokut, karakteristini trokut, konstrukcija pravilnoga mnogokuta. Obrazovna postignua: istaknuti karakteristini trokut u pravilnom mnogokutu, konstruirati pravilne mnogokute sa 6, 8 i 12 stranica; crtati pravilni peterokut s pomou karakteristinoga trokuta sluei se kutomjerom.

8. Postotak. Raunanje s postocima

Kljuni pojmovi: postotak. Obrazovna postignua: raunati s postotcima te ih primjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidanjice.

16. Opseg i povrina mnogokuta

Kljuni pojmovi: mnogokut, opseg mnogokuta, povrina mnogokuta.
249

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: izraunati opseg i povrinu mnogokuta.

Matematika

25. Metoda suprotnih koeficijenata

Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama, suprotni koeficijent. Obrazovna postignua: usvojiti postupak metode suprotnih koeficijenata; nainiti provjeru rjeenja.

17. Krunica i krug

Kljuni pojmovi: krunica, krug, sredite, polumjer i promjer krunice. Obrazovna postignua: razlikovati pojmove krunice i kruga; znati da je krunica odreena trima tokama koje nisu na istom pravcu; odreivati meusobni poloaj dviju krunica.

26. Primjena sustava linearnih jednadbi

Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama, supstitucija, suprotni koeficijenti. Obrazovna postignua: u zadanim primjerima samostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi do jednostavnijega naina rjeavanja; svoditi problemske zadatke na rjeavanje sustava dviju jednadbi; izrei, zapisivati i provjeravati rjeenje te ga po potrebi raspraviti.

18. Odnos sredinjega i obodnoga kuta, Talesov pouak.

Kljuni pojmovi: krunica, sredinji kut, obodni kut, Talesov pouak. Obrazovna postignua: znati da je obodni kut jednak polovini pripadnoga sredinjega kuta; usvojiti injenicu da je svaki obodni kut nad promjerom krunice pravi kut.

27. Linearna funkcija

Kljuni pojmovi: linearna funkcija, vrijednost funkcije. Obrazovna postignua: usvojiti nain zapisivanja funkcije; izraunavati vrijednosti funkcije; primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz svakidanjice.

19. Pravac i krunica

Kljuni pojmovi: tangenta krunice, diralite tangente, sekanta. Obrazovna postignua: usvojiti da pravac i krunica mogu imati dvije zajednike toke, jednu zajedniku toku ili da nemaju nijednu zajedniku toku; konstrukcija tangente krunice u njenoj toki.

28. Graf linearne funkcije, jednadba pravca

Kljuni pojmovi: graf linearne funkcije, eksplicitni oblik jednadbe pravca, nultoka. Obrazovna postignua: crtati graf linearne funkcije i iz nacrtanoga grafa iitavati vrijednost funkcije; procjenjivati i provjeravati (raunski i grafiki) pripada li zadana toka grafu funkcije; odreivati nultoke zadane linearne funkcije raunski i grafiki; opisivati ovisnost dviju veliina s pomou tablice i grafa.

20. Opseg kruga

Kljuni pojmovi: krug, polumjer kruga, opseg kruga, broj p. Obrazovna postignua: izraunavati opseg kruga i primjenjivati znanje na zadatke iz svakidanjice.

21. Kruni luk

Kljuni pojmovi: krunica, kruni luk, duljina krunog luka. Obrazovna postignua: izraunati duljinu krunoga luka.

29. Tok linearne funkcije

Kljuni pojmovi: nagib pravca, rastua funkcija, padajua funkcija. Obrazovna postignua: usvojiti znaenje nagiba pravca i odsjeka na osi y i njihovu geometrijsku interpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcije prema nagibu pravca.

22. Povrina kruga

Kljuni pojmovi: krug, povrina kruga. Obrazovna postignua: izraunavati povrinu kruga; primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz svakidanjice; izraunavati povrinu krunoga isjeka.

30. Grafiko rjeavanje jednadbi

sustava

linearnih

23. Sustav linearnih jednadbi

Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama, rjeenje sustava. Obrazovna postignua: provjeravati je li zadani ureeni par rjeenje sustava.

24. Metoda supstitucije

Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama, supstitucija ili zamjena. Obrazovna postignua: usvojiti metodu supstitucije; nainiti provjeru rjeenja.

Kljuni pojmovi: pravac, nagib pravca, usporednost pravaca, presjek pravaca, sjecite, koordinate sjecita. Obrazovna postignua: iskazivati uvjet usporednosti dvaju pravaca; iz jednadbi pravaca odrediti jesu li pravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rjeavati sustav linearnih jednadbi grafiki i raunskim putem; provjeriti rjeenje; odrediti grafikom metodom ima li sustav dviju linearnih jednadbi jedno, nijedno ili beskonano mnogo rjeenja.

250

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Matematika

8. RAZRED
TEME

8. Primjena Pitagorina pouka na kvadrat i pravokutnik

Kljuni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, dijagonala. Obrazovna postignua: izraunati duljinu dijagonale kvadrata i pravokutnika.

1. Kvadriranje racionalnih brojeva

Kljuni pojmovi: racionalni broj, kvadrat broja, kvadriranje. Obrazovna postignua: kvadrirati racionalne brojeve i procjenjivati vrijednosti kvadrata.

9. Primjena Pitagorina pouka na jednakostranini i jednakokrani trokut

Kljuni pojmovi: jednakostranini trokut, jednakokrani trokut, visina trokuta. Obrazovna postignua: rjeavati zadatke koji povezuju visinu i stranicu jednakostraninoga trokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicu jednakokranoga trokuta.

2. Kvadriranje umnoka i kolinika

Kljuni pojmovi: kvadrat umnoka, umnoak kvadrata, kvadrat kolinika, kolinik kvadrata. Obrazovna postignua: kvadrirati umnoak i kolinik te transformirati umnoak kvadrata i kolinik kvadrata.

3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrata

Kljuni pojmovi: kvadrat zbroja, kvadrat razlike, razlika kvadrata. Obrazovna postignua: kvadrirati zbroj i razliku dvaju brojeva; prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat zbroja i kvadrat razlike; rastaviti razliku kvadrata na faktore.

10. Primjena Pitagorina pouka na romb i trapez

Kljuni pojmovi: romb, trapez. Obrazovna postignua: izraunavati duljine dijagonala romba; izraunati duljinu visine jednakokranog trapeza.

11. Realni brojevi

Kljuni pojmovi: racionalni broj, beskonani periodiki decimalni broj, iracionalni broj, realni broj. Obrazovna postignua: zapisivati racionalne brojeve u obliku decimalnoga broja; razlikovati racionalne i iracionalne brojeve; odrediti odnose izmeu skupova N, Z, Q, I i R.

4. Potencije s bazom 10
Kljuni pojmovi: potencija, baza potencije, eksponent potencije, potenciranje. Obrazovna postignua: potencirati broj 10 prirodnim eksponentom; potencirati broj 10 cjelobrojnim eksponentom; raunati s potencijama s bazom 10.

12. Realni brojevi i brojevni pravac

Kljuni pojmovi: Pitagorin pouak, realni broj, skup realnih brojeva, brojevni pravac. Obrazovna postignua: konstruirati duine duljina

5. Drugi korijen
Kljuni pojmovi: drugi (kvadratni) korijen, korjenovanje, priblina vrijednost drugog korijena. Obrazovna postignua: procjenjivati vrijednosti drugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja; procjenjivati cjelobrojni dio vrijednosti drugoga korijena; izraunavati i priblino odreivati drugi korijen uporabom depnoga raunala.

2 i 3 , prikazati na brojevnom pravcu toke pridruene realnim brojevima.

13. Grafovi funkcija y = x 2 i y = x
Kljuni pojmovi: funkcija, graf funkcije, funkcija

6. Raunanje s korijenima
Kljuni pojmovi: drugi korijen, korjenovanje, djelomino korjenovanje, racionalizacija nazivnika. Obrazovna postignua: raunati sa korijenima; djelomino korjenovati; racionalizirati nazivnik

y = x 2 , funkcija y = x , parabola.
Obrazovna postignua: izraunati vrijednost funkcije za odreene vrijednosti argumenta x; rjeavati jednadbu x2=a; crtati grafove funkcija

a . b
7. Pitagorin pouak
Kljuni pojmovi: pouak, Pitagorin pouak, obrat pouka. Obrazovna postignua: znati izreku, smisao i zorni dokaz Pitagorina pouka; izrei obrat Pitagorina pouka te izraunati duljinu jedne stranice pravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalih stranica.

y = x 2 i y = x ; odrediti ili procijeniti

koordinate toaka na grafu.

14. Vektori
Kljuni pojmovi: vektor, jednakost vektora, suprotni vektori. Obrazovna postignua: crtati zadane vektore, prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.

15. Zbrajanje i oduzimanje vektora

Kljuni pojmovi: zbrajane vektora, zbroj vektora, oduzimanje vektora, razlika vektora.
251

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: zbrajati i oduzimati vektore primjenom pravila trokuta.

Matematika

23. Ortogonalna projekcija toaka na ravninu. Udaljenost toke od ravnine

Kljuni pojmovi: ortogonalna projekcija toke na ravninu, udaljenost toke od ravnine. Obrazovna postignua: odrediti ortogonalnu projekciju toke i duine na ravninu; odrediti udaljenost toke od ravnine.

16. Translacija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija (usporedni pomak). Obrazovna postignua: translatirati toku, duinu, pravac, trokut i krunicu; prepoznati lik koji je nastao translacijom drugoga.

24. Prizma
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mrea prizme. Obrazovna postignua: prepoznati i opisati prizme; odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skicirati prizme i njihove mree. 25. Oploje i obujam prizme Kljuni pojmovi: prizma, oploje prizme, obujam (volumen) prizme. Obrazovna postignua: odreivati oploje i obujam prizme.

17. Osna simetrija

Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, osna simetrija, os simetrije. Obrazovna postignua: odreivati osnosimetrinu sliku toke, duine, pravca, trokuta i krunice; prepoznati osnosimetrian lik; konstruirati simetralu duine i simetralu kuta.

18. Centralna simetrija

Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralna simetrija, centar (sredite) simetrije. Obrazovna postignua: odreivati centralnosimetrinu sliku toke, duine, pravca, trokuta i krunice; prepoznati centralnosimetrini lik; odreivati centar simetrije.

26. Piramida
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mrea piramide. Obrazovna postignua: prepoznati i opisati piramide; odreivati broj vrhova, bridova i strana piramida; crtati skice piramida i njihove mree.

19. Rotacija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija (vrtnja), sredite rotacije, kut rotacije. Obrazovna postignua: rotirati zadani lik ako je zadano sredite rotacije i njezin kut.

27. Oploje i obujam piramide

Kljuni pojmovi: piramida, oploje piramide, obujam piramide. Obrazovna postignua: odrediti obujam i oploje piramide.

20. Toke, pravci i ravnine u prostoru

Kljuni pojmovi: toka, pravac, ravnina, prostor. Obrazovna postignua: znati da je ravnina odreena s tri nekolinearne toke; odrediti ravninu ako su joj zadane neke toke; odrediti (na modelu kvadra) pripada li neka toka nekoj ravnini.

28. Valjak. Oploje i obujam valjka

Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mrea valjka, oploje valjka, obujam valjka. Obrazovna postignua: crtati skicu valjka i njegovu mreu; izraunati obujam i oploje valjka.

21. Meusobni poloaji pravaca i ravnina

Kljuni pojmovi: pravci, ravnine i meusobni odnosi. Obrazovna postignua: na modelu kvadra odrediti meusobne poloaje pravaca i ravnina; znati sustavno prebrojati sve pravce odreene danim tokama koji su usporedni, odnosno koji nisu usporedni s danom ravninom.

29. Stoac. Oploje i obujam stoca

Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, stoac, izvodnica stoca, mrea stoca, oploje stoca, obujam stoca. Obrazovna postignua: crtati skicu stoca i njegovu mreu; izraunavati obujam i oploje stoca.

22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitost dviju ravnina

Kljuni pojmovi: okomitost pravca i ravnine, okomitost dviju ravnina. Obrazovna postignua: na modelu kvadra prepoznati je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije; prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne; nabrojiti pravce odreene danim tokama koji su okomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje su okomite na danu ravninu.

30. Kugla i sfera. Oploje i obujam kugle

Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjer kugle, sfera, oploje kugle, obujam kugle. Obrazovna postignua: crtati skicu sferu i kuglu; uoavati glavne krunice; izraunati oploje i obujam kugle.

252

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda i drutvo

PRIRODA I DRUTVO
UVOD
Nastava prirode i drutva u razrednoj nastavi ponajprije pridonosi intelektualnom i socijalno-emocionalnom razvoju uenika. Nastavni predmet ujedinjuje sadraje razliitih znanstvenih podruja, prirodoslovnih i drutvenih (kemije, fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika, informatike...). Tijekom pouavanja uenici trebaju ovladati kljunim pojmovima koji omoguuju nadograivanje sadraja prirodnih i drutvenih predmeta u viim razredima osnovne kole. Nastavni plan prirode i drutva u prvom, drugom i treem razredu ukljuuje 70 nastavnih sati godinje (2 kolska sata tjedno), a u etvrtom 105 nastavnih sati godinje (3 kolska sata tjedno). TEME

1. RAZRED
1. Ja sam uenik
Kljuni pojmovi: uenik, uitelj, razred. Obrazovna postignua: primjenjivati osnovna pravila pristojnoga ponaanja (pozdravljanje, ispriavanje, iskazivanje molbe).

2. Moja kola
Kljuni pojmovi: uionica, naziv kole. Obrazovna postignua: znati naziv svoje kole; imenovati prostorije u koli; navesti njihovu namjenu; snalaziti se u koli.

CILJ
Cilj je nastave Prirode i drutva doivjeti i osvijestiti sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost svih imbenika koji djeluju u ovjekovu prirodnom i drutvenom okruju, razvijati pravilan odnos prema ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvaati razliite stavove i miljenja te poticati znatielju za otkrivanjem pojava u prirodnoj i drutvenoj zajednici.

3. ivot i rad u koli

Kljuni pojmovi: djelatnici u koli, kuni red kole. Obrazovna postignua: upoznati djelatnike u koli (ravnatelj, struni suradnici, tehniko osoblje), primjenjivati najvanije odredbe kunoga reda (poetak nastave, ponaanje u uionici i izvan nje).

4. Snalazimo se u prostoru
Kljuni pojmovi: poloaj u prostoru. Obrazovna postignua: odrediti poloaj predmeta u prostoru, snalaziti se u prostoru prema zadanim odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza, naprijed, natrag).

ZADAE
Uenik treba: E upoznati vlastitu ulogu kao i uloge drugih ljudi u neposrednom okruenju, E upoznati svoje okruenje (obitelj, razred, kolu, mjesto, zaviaj, dravu), E istraivati i upoznavati zaviajne posebnosti (kulturu, obiaje i sl.), E razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu, E otkrivati i upoznavati ivu i neivu prirodu, njezinu raznolikost, povezanost i promjenljivost, E oblikovati pozitivan vrijednosni odnos prema ivim biima i prirodi kao cjelini, E razvijati potovanje prema prirodnoj, kulturnoj i drutvenoj sredini te odgovoran odnos prema okoliu, E razvijati i sustavno unaprjeivati zdravstvenohigijenske navike, E biti osposobljen za pravilno i sigurno ponaanje u prometu (pridravanje propisa), E upoznati svoja prava i dunosti i prava drugih ljudi u neposrednom okruenju.

5. lanovi obitelji
Kljuni pojmovi: obitelj, lanovi obitelji. Obrazovna postignua: imenovati lanove svoje obitelji.

6. ivot u obitelji
Kljuni pojmovi: zanimanje, dunosti. Obrazovna postignua: navesti ime se bave roditelji, nabrojiti svoje dunosti (briga o kunim ljubimcima).

7. Dom
Kljuni pojmovi: dom, stan, kua. Obrazovna postignua: razlikovati pojmove: dom, stan, kua.

8. Odgovorno ponaanje u domu

Kljuni pojmovi: sigurnost, odgovornost, opasnost. Obrazovna postignua: potovati upute o odgovornom ponaanju kada je uenik sam u domu ili odlazi iz doma, izbjegavati opasnosti.

9. Mjesto u kojem ivim

Kljuni pojmovi: rodno mjesto, mjesto stanovanja. Obrazovna postignua: znati naziv mjesta stanovanja i tono navesti svoju adresu.
253

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda i drutvo

10. Promet
Kljuni pojmovi: promet, prometnica, pjeaci, vozai, vozila. Obrazovna postignua: razumjeti potrebu potovanja prometnih pravila; odgovorno sudjelovanje u prometu kao pjeak ili voza bicikla.

20. Osobna istoa

Kljuni pojmovi: istoa, osobna istoa. Obrazovna postignua: razumjeti i znati objasniti vanost odravanja osobne istoe.

21. Zdravlje
Kljuni pojmovi: zdravlje, pravilna prehrana, zatita od bolesti. Obrazovna postignua: razumjeti vanost redovite i zdrave prehrane, ouvanja zdravlja, lijeenja i cijepljenja.

11. Ponaanje pjeaka u prometu

Kljuni pojmovi: pjeak, pjeaki prijelaz, semafor. Obrazovna postignua: osposobiti se za sigurno kretanje prometnicom i prelaenje preko nje; funkcija pjeakoga prijelaza i semafora.

12. Put od kue do kole

Kljuni pojmovi: sigurnost u prometu. Obrazovna postignua: osposobiti se za sigurno i samostalno kretanje od kue do kole (uenik pjeak, kolski autobus, tramvaj...).

22. istoa okolia

Kljuni pojmovi: okoli. Obrazovna postignua: spoznati vanost odravanja istoe prostora, predmeta i okolia; prepoznati utjecaj ovjeka na okoli.

13. Priroda se mijenja (jesenske promjene)

Kljuni pojmovi: jesen. Obrazovna postignua: uoiti jesenske promjene u neposrednoj okolini i njihov utjecaj na ivot.

23. Blagdani
Kljuni pojmovi: blagdan Obrazovna postignua: sudjelovati u obiljeavanju blagdana; estitanje blagdana. * Tijekom kolske godine obiljeavamo Dane kruha, Boi, Uskrs i Dan dravnosti. Dane spomena na mrtve uenici obiljeavaju sa svojim obiteljima.

14. Zima
Kljuni pojmovi: zima, snijeg. Obrazovna postignua: uoavati promjene u prirodi i njihov utjecaj na ivot; razlikovati zimu od jeseni.

15. Priroda se budi - proljee

Kljuni pojmovi: proljee, vjesnici proljea. Obrazovna postignua: imenovati tipine vjesnike proljea; uoavati i pratiti promjene u prirodi i njihov utjecaj na ivot; razlikovati jesen, zimu i proljee. TEME

2. RAZRED
1. Ponaanje u koli i odnosi meu uenicima
Kljuni pojmovi: pristojno ponaanje, uenika prava i dunosti, razumijevanje, uvaavanje. Obrazovna postignua: pristojno se ponaati u koli i izvan nje; mirno rjeavati sukobe, meusobno se pomagti i uvaavati; upoznati prava i dunosti uenika.

16. Blii se ljeto

Kljuni pojmovi: ljeto, ljetovanje, godinja doba. Obrazovna postignua: uoavati i pratiti promjene u prirodi i njihov utjecaj na ivot; razlikovati godinja doba prema najvanijim obiljejima (naelo zaviajnosti).

2. Obitelj
Kljuni pojmovi: ua obitelj, ira obitelj. Obrazovna postignua: razlikovati uu i iru obitelj; imenovati lanove ue obitelji (otac, majka, djeca) i ire obitelji (roditelji, djeca, djedovi i bake).

17. Dan, doba dana

Kljuni pojmovi: dan, doba dana. Obrazovna postignua: razlikovati doba dana; snalaziti se u vremenu (odrediti i imenovati jutro, prije podne, podne, poslije podne, veer, no).

3. Rodbina
Kljuni pojmovi: rodbina. Obrazovna postignua: znati da je svaka obitelj proirena rodbinom.

18. Dani u tjednu

Kljuni pojmovi: tjedan. Obrazovna postignua: imenovati pravim redoslijedom sve dane u tjednu; nauiti da je tjedan razdoblje od sedam dana.

4. Kultura stanovanja
Kljuni pojmovi: obiteljska kua, stambena zgrada, zajednike prostorije. Obrazovna postignua: razlikovati obiteljsku kuu i stambenu zgradu; imenovati zajednike prostorije u stambenoj zgradi (stubite, dizalo, podrum, tavan); upoznati kuni red i usvojiti pravila ponaanja u zgradi.

19. Juer, danas, sutra

Kljuni pojmovi: juer, danas, sutra. Obrazovna postignua: pravilno pojmove: juer, danas, sutra. primjenjivati

254

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda i drutvo Obrazovna postignua: uoiti glavna vremenska obiljeja jeseni u zaviaju; razlikovati listopadno i zimzeleno (vazdazeleno) drvee u zaviaju; povezati vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).

5. Kuanski ureaji
Kljuni pojmovi: kuanski ureaji. Obrazovna postignua: upoznati kuanske ureaje i njihovu svrhovitost; uoiti vanost pravilne uporabe ispravnih kuanskih ureaja.

6. Zatita od poara
Kljuni pojmovi: poar, vatrogasci, vatrogasni ureaj. Obrazovna postignua: razlikovati vatru od poara; uoiti opasnost i tetne posljedice poara (osobito umskoga); upoznati mjere opreza; znati telefonski broj vatrogasne slube (93, 112); poslati pravilnu poruku o mjestu poara.

15. Zima u zaviaju

Kljuni pojmovi: promjene u prirodi. Obrazovna postignua: uoiti glavna obiljeja zime u mjestu u kojem ivimo; povezati vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).

16. Proljee u zaviaju 7. Upoznajmo svoje mjesto

Kljuni pojmovi: sredite mjesta (sela, grada). Obrazovna postignua: upoznati znaajne graevine u blizini kole. Kljuni pojmovi: promjene u prirodi. Obrazovna postignua: uoiti glavna obiljeja proljea; povezati vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).

8. Moj zaviaj
Kljuni pojmovi: zaviaj. Obrazovna postignua: upoznati zaviaj u kojem uenik ivi; zamjeivati posebnosti svojega zaviaja: izgled, biljke, ivotinje (domae ivotinje, divlje ivotinje), djelatnost ljudi.

17. Ljeto u zaviaju

Kljuni pojmovi: promjene u prirodi, turizam. Obrazovna postignua: povezati vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).

9. Zanimanja ljudi
Kljuni pojmovi: zanimanja ljudi. Obrazovna postignua: upoznati razliita zanimanja u neposrednom okruenju.

18. Zatita i uvanje okolia

Kljuni pojmovi: ovjek, okoli, otpad, smee, oneienje. Obrazovna postignua: razumjeti utjecaj ovjeka na okoli, navesti postupke kojima uenici mogu pridonijeti zatiti, ouvanju i unaprijeenju okolia, razlikovati otpad od smea i razvrstavati ga u odgovarajue spremnike.

10. Kulturne ustanove

Kljuni pojmovi: kulturne ustanove Obrazovna postignua: upoznati i razlikovati kulturne ustanove u zaviaju; znati osnovnu namjenu pojedinih kulturnih ustanova.

19. Ura (sat)

Kljuni pojmovi: ura, jedinice za vrijeme. Obrazovna postignua: upoznati i imenovati jedinice za mjerenje vremena na uri-satu, minuta, sekunda; oitati vrijeme na uri (satu).

11. Vode u zaviaju

Kljuni pojmovi: vode tekuice/vode stajaice/ Jadransko more. Obrazovna postignua: upoznati najpoznatije vode u zaviaju i odrediti ih (stajaica - tekuica - more).

20. Mjesec, godina

Kljuni pojmovi: mjesec, godina, datum (nadnevak). Obrazovna postignua: imenovati mjesece u godini, odrediti redni broj mjeseca; odrediti broj dana u mjesecu pomou kalendara, itati kalendar, napisati datum (nadnevak).

12. Prometni znakovi

Kljuni pojmovi: prometni znakovi. Obrazovna postignua: upoznati prometne znakove u blizini kole; odrediti znaenje prometnih znakova vanih za pjeake, sigurno se kretati prometnicom.

21. Dijete 13. Putujemo

Kljuni pojmovi: autobus, vlak, brod, zrakoplov. Obrazovna postignua: razlikovati autobusni i eljezniki kolodvor, zranu i brodsku luku; shvatiti vanost prometne povezanosti u zaviaju. Kljuni pojmovi: djevojica, djeak. Obrazovna postignua: zamjeivati tjelesne razlike i slinosti djeaka i djevojica.

22. Zdravlje
Kljuni pojmovi: higijenske navike, zdravlje i bolest. Obrazovna postignua: usvojiti osnovne higijenske navike; razumjeti povezanost higijenskih navika i zdravlja; odijevati i obuvati istu odjeu i obuu u
255

14. Jesen u zaviaju

Kljuni pojmovi: promjene u prirodi, listopadno drvee, zimzeleno (vazdazeleno) drvee.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu skladu s vremenskim okolnostima i prigodama; razumjeti vanost boravka na svjeem zraku i bavljenja portom.

Priroda i drutvo

5. Izgled zaviaja* a/ nizinski zaviaj

Kljuni pojmovi: nizinski zaviaj. Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati zaviajnu regiju na zemljovidu.

23. Prehrana
Kljuni pojmovi: obroci, namirnice, prehrana. Obrazovna postignua: upoznati namirnice vane za nae zdravlje; uoiti povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem.

24. Zdravstvene ustanove

Kljuni pojmovi: zdravstvena ustanova, zdravstveni djelatnici, hitna pomo. Obrazovna postignua: upoznati zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje (lijenik, medicinska sestra, stomatolog /zubar/, ljekarnik), poslati pravilnu poruku o potrebi hitne pomoi - telefonski broj 94 (112).

b/ breuljkasti zaviaj
Kljuni pojmovi: breuljkasti zaviaj. Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati zaviajnu regiju na zemljovidu.

c/ gorski zaviaj
Kljuni pojmovi: gorski zaviaj. Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati zaviajnu regiju na zemljovidu.

25. Blagdani i praznici

Kljuni pojmovi: blagdan, praznik. Obrazovna postignua: obiljeiti blagdane i praznike u RH; upoznati tradicionalne obiaje obiljeavanja blagdana.

d/ primorski zaviaj

3. RAZRED
TEME

1. Strane svijeta
Kljuni pojmovi: glavne i sporedne strane svijeta. Obrazovna postignua: odrediti glavne i sporedne strane svijeta i znati ih zapisati kraticama; imenovati strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prema tome se snalaziti.

Kljuni pojmovi: primorski zaviaj. Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati zaviajnu regiju na zemljovidu.

6. Vode zaviaja
Kljuni pojmovi: vode tekuice, vode stajaice, ivi svijet. Obrazovna postignua: razlikovati vode tekuice od voda stajaica; uoavati, razlikovati i imenovati vode u zaviajnom podruju, prepoznati najpoznatije biljke i ivotinje u vodama.

2. Stajalite i obzor
Kljuni pojmovi: stajalite, obzor (vidokrug, horizont). Obrazovna postignua: odrediti stajalite i obzor; snalaziti se pomou kompasa, s pomou Sunca ili nekih znakova na zemlji.

7. Znaenje vode za ivot ljudi

Kljuni pojmovi: ovjek, voda. Obrazovna postignua: razumjeti vanost vode za ivot ljudi, biljaka i ivotinja; upoznati razliite naine vodoopskrbe; razlikovati istu od pitke vode; uoiti utjecaj ovjeka na oneienje i potronju vode.

3. Plan mjesta
Kljuni pojmovi: plan. Obrazovna postignua: snalaziti se na planu mjesta ili dijela grada.

4. Zemljovid
Kljuni pojmovi: reljef, geografska (zemljopisna) karta - zemljovid. Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti zaviaja na modelu reljefa; razlikovati znaenje tonova boja na zemljopisnoj karti; snalaziti se na zemljovidu, tj. odrediti strane svijeta; pokazati na zemljovidu planinu, nizinu, vodu, naselje, prometnicu.

8. Pokus
Kljuni pojmovi: pokus, promjena stanja vode: tekuina, led, vodena para. Obrazovna postignua: izvoditi jednostavne pokuse i zakljuke o pojavnim oblicima vode.

9. Jadransko more
Kljuni pojmovi: more, obala, otok i poluotok. Obrazovna postignua: razlikovati pojmove: obala, otok i poluotok; razlikovati more od ostalih voda
256

Nastavni plan i program za osnovnu kolu prema izgledu, okusu, veliini i razliitom biljnom i ivotinjskom svijetu koji ga obogauje.

Priroda i drutvo

17. Promet
Kljuni pojmovi: kopneni, zrani i vodeni promet. Obrazovna postignua: razlikovati vrste prometnica koje povezuju zaviaj s drugim mjestima te pokazati cestu ili prugu na zemljovidu zaviajne regije ili na zemljovidu RH; razlikovati vrste gradskoga prijevoza; pridravati se prometnih pravila i sigurno se kretati prometnicom.

10. Podneblje, vremenska obiljeja zaviajne regije

Kljuni pojmovi: podneblje. Obrazovna postignua: uoavati, pratiti, biljeiti, usporeivati i razlikovati vremenske pojave pojedinih godinjih doba; uoiti meusobnu ovisnost podneblja i ivotne zajednice u zaviajnom podruju; nabrojiti tipine biljke i ivotinje zaviaja.

18. Zdravlje
Kljuni pojmovi: briga za osobno zdravlje, zarazne bolesti, lijeenje. Obrazovna postignua: razumjeti nain prijenosa zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju); pridravati se lijenikih uputa; znati prepoznati zlostavljanje i zatraiti pomo. * Obrauju se: zaviajna regija u kojoj uenik ivi, vode u zaviajnoj regiji, vremenska obiljeja zaviajne regije, gospodarstvene djelatnosti zaviajne regije.

11. Gospodarstvene djelatnosti zaviajne regije

Kljuni pojmovi: gospodarstvo, gospodarske djelatnosti. Obrazovna postignua: upoznati znaajne gospodarske djelatnosti zaviaja; uoiti i razumjeti vezu djelatnosti ljudi sa izgledom zaviaja i prirodnim uvjetima.

12. Gospodarstvo i kvaliteta okolia

Kljuni pojmovi: zatita i uvanje okolia. Obrazovna postignua: upoznati i razumjeti vezu izmeu djelatnosti ljudi i oneienja okolia i navesti primjere iz zaviaja; predlagati mjere zatite; upoznati jednu zakonom zatienu biljku ili ivotinju.

4. RAZRED
TEME

1. Priroda
Kljuni pojmovi: priroda, iva i neiva priroda, ivotni uvjeti. Obrazovna postignua: razumjeti pojam prirode; razlikovati ivu od neive prirode; uoiti suodnos ive i neive prirode i uvjeta ivota.

13. Moja upanija

Kljuni pojmovi: upanija. Obrazovna postignua: upoznati upanijsko sredite ili grad u zaviaju; pronai ga na zemljopisnoj karti; razumjeti znaaj sredita za ivot ljudi.

2. Sunce - uvjet ivota 14. Sadanjost, prolost i budunost - predci i potomci

Kljuni pojmovi: sadanjost, prolost, budunost, predci, potomci. Obrazovna postignua: razlikovati prolost, sadanjost i budunost na temelju dogaaja iz vlastite prolosti i prolosti svojih predaka; razlikovati predke i potomke. Kljuni pojmovi: sunce, svjetlost, toplina. Obrazovna postignua: uoiti povezanost sunca i ivota na Zemlji; tititi se od tetnoga djelovanja sunca.

3. Voda - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: svojstva vode, kruenje vode u prirodi, vrelite, ledite. Obrazovna postignua: upoznati osnovna svojstva vode na temelju pokusa; razumjeti kruenje vode u prirodi; razumjeti utjecaj ovjeka na oneienje, uvanje i potronju vode.

15. Vremenska crta

Kljuni pojmovi: lenta ili crta vremena. Obrazovna postignua: razumjeti pojam desetljee, stoljee i tisuljee; snalaziti se na vremenskoj crti (lenti vremena) - odrediti stoljee.

4. Zrak - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: zrak, svojstva zraka, sastav zraka. Obrazovna postignua: upoznati svojstva zraka na temelju pokusa; znati sastav zraka (kisik, duik, ugljikov dioksid); razumjeti vanost zraka za ivot; razumjeti vanost zatite zraka od oneienja.

16. Moj zaviaj u prolosti

Kljuni pojmovi: kulturno - povijesni spomenici zaviaja. Obrazovna postignua: upoznati vane kulturnopovijesne spomenike zaviaja; istraivati i povezivati temeljem povijesnih izvora (predmeti, fotografije, mape, karte...).

5. Tlo - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: tlo, svojstva tla. Obrazovna postignua: razlikovati vrste tla (boja, izgled); znati da je najplodnije tlo crnica.

257

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda i drutvo

6. ivot biljke
Kljuni pojmovi: biljka cvjetnjaa, korijen, stabljika, list, cvijet, plod. Obrazovna postignua: razlikovati glavne dijelove biljke; razumjeti osnovnu ulogu glavnih dijelova biljke; uoiti vanost biljaka za ivot.

14. Moje tijelo

Kljuni pojmovi: promjene na tijelu, pubertet. Obrazovna postignua: razumjeti da se rastom i razvojem mijenja tijelo i ponaanje (pubertet); razumjeti vanost pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti; razumjeti tetnost ovisnosti; prepoznavati razliite oblike zlostavljanja; znati kome se obratiti u sluaju problema.

7. ivot ivotinja
Kljuni pojmovi: domae ivotinje, divlje ivotinje. Obrazovna postignua: razlikovati skupine ivotinja prema vrsti prehrane; objasniti meusobnu ovisnost biljaka i ivotinja.

15. Hrvati i nova domovina

Kljuni pojmovi: Hrvati, kranstvo. Obrazovna postignua: odrediti vrijeme doseljenja Hrvata u novu domovinu; odrediti stoljee primanja kranstva; upoznati najznaajnije vladare iz dinastije Trpimirovi (Tomislav, Kreimir, Zvonimir).

8. Travnjak
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti. Obrazovna postignua: razumjeti povezanost biljaka i ivotinja u ivotnoj zajednici travnjaka; upoznati nekoliko najpoznatijih biljaka i ivotinja travnjaka.

16. Hrvatska u europskom okruenju

Kljuni pojmovi: povijest, drava, zajednica. Obrazovna postignua: razumjeti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju dravu i bila u zajednici s drugim narodima.

9. uma
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti. Obrazovna postignua: razlikovati listopadnu, zimzelenu (vazdazelenu) i mjeovitu umu; upoznati najpoznatije umske ivotinje; uoiti meusobnu ovisnost biljaka i ivotinja ume; uoiti razloge ugroenosti ivotne zajednice i navesti naine zatite (poar), znati da je nestruno ubiranje gljiva i umskih plodova opasno za ivot.

17. Kulturnopovijesne znamenitosti RH

Kljuni pojmovi: spomenici UNESCO-a. Obrazovna postignua: upoznati dio hrvatske povijesti na temelju najblieg kulturnopovijesnoga spomenika /gradovi i spomenici UNESCO-a, koji su dio svjetske batine.

10. More
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti. Obrazovna postignua: upoznati i razlikovati najpoznatije biljke i ivotinje u moru i uz more; razumjeti vanost mora za RH (turizam, brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke oneienja mora i razumjeti vanost ouvanja istoe mora.

18. Samostalna Republika Hrvatska

Kljuni pojmovi: samostalna i neovisna drava, Domovinski rat, Europska unija. Obrazovna postignua: razumjeti da je Hrvatska bila u sastavu Jugoslavije, osamostalila se, a zatim je pobjedom u Domovinskom ratu obranila svoju samostalnost, svoju budunost planira ostvariti u zajednici s europskim narodima; razumjeti znaenje pojma Domovinski rat (obrana od agresije na domovinu); znati da je 1991. proglaena samostalna RH; imenovati prvoga predsjednika RH; imenovati sadanjega predsjednika RH.

11. Prirodne posebnosti Republike Hrvatske

Kljuni pojmovi: zatiena podruja, nacionalni parkovi, parkovi prirode. Obrazovna postignua: upoznati nacionalne parkove u RH; nabrojiti parkove prirode i zatiena podruja u svojem zaviaju; razumjeti vanost zatite biljaka i ivotinja u RH.

19. Simboli domovine

Kljuni pojmovi: simbol, zastava, grb, himna, hrvatska kuna. Obrazovna postignua: nabrojiti simbole RH; opisati simbole RH; znati da svaka drava ima svoje simbole.

12. ovjek
Kljuni pojmovi: ovjek, zajednica, ljudska prava. Obrazovna postignua: razumjeti ovjekov ivot i ulogu u zajednici; razumjeti jednakost i prava svih ljudi u zajednici; upoznati vana prava djeteta.

20. Zagreb - glavni grad RH

Kljuni pojmovi: glavni grad, politiko sredite (Markov trg). Obrazovna postignua: imenovati glavni grad RH i odrediti mu smjetaj na zemljovidu; objasniti da je Zagreb danas politiko, kulturno, upravno, zdravstveno, prosvjetno, portsko sredite RH; upoznati najznaajnije kulturno-povijesne spomenike grada.

13. Ljudsko tijelo

Kljuni pojmovi: dijelovi tijela, organizam. Obrazovna postignua: razumjeti da je ljudsko tijelo cjelina (organizam); znati vanost uvanja tijela od ozlijeda i tetnih utjecaja.

258

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda i drutvo

21. Stanovnitvo RH
Kljuni pojmovi: narod, jezik, vjera. Obrazovna postignua: imenovati narod i nacionalne manjine koji ine stanovnitvo RH; imenovati slubeni jezik i pismo u RH; nabrojati vjere u RH.

b.

Gospodarstvo nizinskih krajeva RH

22. RH i susjedne zemlje

Kljuni pojmovi: susjedne zemlje, prirodne i umjetne granice. Obrazovna postignua: odrediti na zemljovidu susjedne zemlje; razlikovati prirodne i umjetne granice i pokazati ih na zemljovidu; objasniti vanost prometne i gospodarske povezanosti sa susjednim dravama.

Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti. Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti osnovne gospodarske djelatnosti nizinskoga kraja; razumjeti vanost gospodarstva nizinskih krajeva za RH.

c.

Naselja nizinskih krajeva

Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela. Obrazovna postignua: imenovati i na zemljovidu pokazati gradska sredita; opisati naselja i izgled sela.

d.

23. Breuljkasti krajevi Republike Hrvatske a. Prirodno- zemljopisni uvjeti breuljkastih krajeva

Povijesne i kulturne znamenitosti nizinskoga kraja

Kljuni pojmovi: breuljkasti kraj, reljefna obiljeja, podneblje. Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu pokazati breuljkaste krajeve RH i zaviajna podruja breuljkastih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee rijeke i breuljke breuljkastih krajeva; uoiti obiljeja reljefa i podneblja breuljkastih krajeva.

Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki obiaji (narodna batina). Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne spomenike i najpoznatije povijesne osobe svoga kraja; upoznati puke obiaje kraja u kojem se ivi.

25. Primorski krajevi Republike Hrvatske a. Prirodno-zemljopisni uvjeti primorskih krajeva

b.

Gospodarstvo breuljkastih krajeva RH

Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti. Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost prirodno zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti osnovne gospodarske djelatnosti breuljkastih krajeva; razumjeti vanost gospodarstva breuljkastih krajeva za cijelu RH.

Kljuni pojmovi: izgled primorskih krajeva, reljef, podneblje. Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu pokazati primorske krajeve RH i zaviajna podruja primorskih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee rijeke i gore; nabrojiti najpoznatije vjetrove; uoiti obiljeja (reljef, podneblje) primorskih krajeva.

b. c. Naselja breuljkastih krajeva

Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela. Obrazovna postignua: imenovati i na zemljovidu pokazati gradska sredita; opisati naselja i izgled sela.

Gospodarstvo primorskih krajeva RH

Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti. Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vanost gospodarstva primorskih krajeva za cijelu RH.

d.

Povijesne i kulturne breuljkastih krajeva

znamenitosti c. Naselja primorskih krajeva

Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela. Obrazovna postignua: nabrojiti i na karti pokazati gradska sredita, opisati izgled naselja.

Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki obiaji (narodna batina). Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja. 24. Nizinski krajevi Republike Hrvatske

d.

Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva

a.

Prirodno-zemljopisni uvjeti nizinskih krajeva RH

Kljuni pojmovi: izgled nizinskih krajeva, reljefna obiljeja, podneblje. Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu pokazati nizinske krajeve RH i zaviajna podruja nizinskih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee rijeke; uoiti vanost rijeka, ali i tete (poplave); uoiti obiljeja (reljef, podneblje) nizinskih krajeva.
259

Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki obiaji (narodna batina). Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne spomenike i nabrojiti najpoznatije povijesne osobe svojega kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda i drutvo

26. Gorski krajevi Republike Hrvatske a. Prirodno-zemljopisni uvjeti gorskih krajeva

c.

Naselja gorskih krajeva

Kljuni pojmovi: izgled gorskih krajeva, reljef, podneblje. Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu pokazati gorske dijelove RH i zaviajna podruja gorskih dijelova; pokazati na zemljovidu najvee rijeke i gore; uoiti obiljeja (reljef, podneblje) gorskih krajeva.

Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela. Obrazovna postignua: nabrojiti i na zemljovidu pokazati gradska sredita; opisati izgled naselja i sela.

d.

Povijesne i kulturne znamenitosti gorske Hrvatske

b.

Gospodarstvo gorskih krajeva

Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki obiaji (narodna batina). Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.

Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti. Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vanost gospodarstva gorskih krajeva za cijelu RH.

260

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda

PRIRODA
UVOD
Nastavni predmet priroda u 5. i 6. razredu osnovne kole omoguuje sjedinjivanje, povezivanje i prirodoslovno poimanje cjelina koje se odnose na raznolika podruja prirode. Stoga ovaj predmet pridonosi stvaranju uenikove cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu. Pojedine su se teme oblikovale u cjeline sjedinjivanjem razliitih podruja, zajednica i procesa s razliitih stajalita. Tako su ostvarene veze izmeu nastavnih predmeta (geografija, tehnika kultura, hrvatski jezik, tjelesna i zdravstvena kultura). Smanjivanje koliine injenica koje uenik treba zapamtiti omoguuje vie aktivnoga ukljuivanja uenika u nastavni proces. Od etiri predloene zajednice uma obrauje se jedna, koja je svojstvena kraju u kojem kola djeluje. Po elji uitelja, ume je mogue obraivati po slojevima. ** Od dviju predloenih vrsta kopnenih voda obrauje se jedna, koja je znakovita za kraj u kojem kola djeluje. *** Od dviju predloenih zajednica travnjaka obrauje se jedna, koja je svojstvena kraju u kojem kola djeluje.
*

5. RAZRED
TEME

1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode

CILJ
Nastava prirode treba potaknuti zanimanje uenika za cjelovitost prirode, za njezino istraivanje i razumijevanje na temelju znanstvenih spoznaja i dostignua.

ZADAE
Uenicima treba: E promatranjem procesa i pojava u prirodi objasniti osnovne zakonitosti prirode, E poticati zanimanje za opaanje u prirodi, istraivanje i logino zakljuivanje o sastavnicama i ustroju ivoga svijeta, E razvijati svijest o vanosti ouvanja prirode, E predoiti i objasniti temeljnu grau i ulogu organizama, E omoguiti samostalno i tono izvoenje pokusa i praktinih radova, E razvijati i njegovati kritiko miljenje i zakljuivanje na temelju opaanja, E razvijati odgovornost za vlastito zdravlje, E omoguiti upoznavanje s temeljnim naelima suvremenog poljodjelstva, E pruiti mogunost za suradniko uenje i navikavanje na zajedniki rad.

Kljuni pojmovi: iva i neiva priroda, prirodne znanosti, povealo, svjetlosni mikroskop (sitnozor), mikroskopski preparat. Obrazovna postignua: prepoznati da je priroda sve to postoji; navesti to prouava biologija; obrazloiti kako promatramo prirodu; opisati osnovne osobine ivih bia; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati pribor za mikroskopiranje; pripremiti svjei preparat za mikroskopiranje; praktinim radom samostalno prikazati izotravanje vidnoga polja pod malim poveanjem mikroskopa.

2. Od stanice do mnogostaninoga organizma

Kljuni pojmovi: stanica, osnovna graa stanice; jednostanini organizmi, mnogostanini organizmi, dioba stanice. Obrazovna postignua: prepoznati na crteu i imenovati glavne dijelove stanice; navesti da je stanica osnovna jedinica grae ivih bia; navesti glavne dijelove stanice; usporediti biljnu i ivotinjsku stanicu; pokazati i imenovati staninu stijenku, vakuolu i kloroplaste; razlikovati jednostanini organizam od mnogostaninoga organizma; povezati diobu stanice s razmnoavanjem jednostaninih i rastom mnogostaninih organizama.

NAPOMENE ZA ESTI RAZRED

Izborne teme se uvrtavaju u nastavni plan i program pojedinoga razreda dogovorom uenika i uitelja, koji odluuju koje i koliko od ponuenih tema e obraditi. Umjesto predloenih, mogu se uvrstiti teme po vlastitom izboru. Redoslijed pojedinih tema mogue je mijenjati ako uitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih sadraja. Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviajne osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je mogue, poeljno je primjenjivati praktian rad. Preporua se koristiti Internet kao nain dobivanja dodatnih podataka.

3. Graa i uloge ivotinjskoga organizma

Kljuni pojmovi: beskraljenjaci, kraljenjaci, organ, sustav organa. Obrazovna postignua: razlikovati beskraljenjake od kraljenjaka; prepoznati i imenovati predstavnike skupina kraljenjaka; izdvojiti dijelove tijela kraljenjaka i imenovati nekoliko organa; zakljuiti da kraljenjaci imaju jedinstven plan grae.

4. Kretanje ivotinja
Kljuni pojmovi: kretanje ivotinja, organi za kretanje. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost kretanja ivotinja; razlikovati naine kretanja u vodi, na kopnu i u zraku; obrazloiti tvrdnju da su organi za kretanje prilagodba organizama okoliu u kojem ive.
261

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda

5. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom

Kljuni pojmovi: probavilo i zubalo, biljoder, mesoder, sveder, disanje i krvotok. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost hrane za ivot organizama; prepoznati i imenovati organe probavnoga sustava; usporediti prilagodbe probavila na razliitu vrstu hrane; razlikovati biljodere, mesodere i svedere; odrediti to je krvotok te obrazloiti njegovu vanost za ivot; imenovati dijelove krvotoka i organa za disanje i navesti primjere njihove vanosti i vanost izluivanja za ivot.

9. Biljka cvjetnjaa - sjemenka (klijanje)

Kljuni pojmovi: biljka cvjetnjaa (sjemenjaa), organi biljke cvjetnjae; graa sjemenke, klijanje, jednosupnica, dvosupnica. Obrazovna postignua: prepoznati biljku cvjetnjau; imenovati organe biljke cvjetnjae, razlikovati spolne i nespolne organe biljke cvjetnjae; protumaiti klijanje; navesti i dokazati uvjete klijanja; prepoznati povoljan poloaj klice u sjemenci.

10. Korijen - graa i uloga

Kljuni pojmovi: graa korijena, uloge korijena, difuzija i osmoza. Obrazovna postignua: opisati grau korijena; izdvojiti uloge korijena kao organa biljke cvjetnjae; obrazloiti ulogu korijenovih dlaica; obrazloiti vanosti difuzije i osmoze za ivot biljke.

6. Razmnoavanje i ponaanje ivotinja

Kljuni pojmovi: nespolno razmnoavanje, spolno razmnoavanje, briga za potomstvo, zajednice ivotinja, ponaanje ivotinja. Obrazovna postignua: razlikovati nespolno i spolno razmnoavanje; prikazati temeljne znaajke razmnoavanja riba, ptica i sisavaca; obrazloiti kako iva bia osiguravaju razmnoavanjem opstanak vrste; povezati razmnoavanje ivotinja s brojnou potomaka i brigom za potomstvo; imenovati neke zajednice ivotinja; navesti oblike ponaanja ivotinja kao prilagodbu na nain ivota u prirodi.

11. Stabljika - graa i uloga

Kljuni pojmovi: vrste stabljika, uloge stabljike, kapilarnost. Obrazovna postignua: razlikovati zeljaste i drvenaste stabljike; prepoznati podzemne stabljike (lukovica, gomolj i podanak); obrazloiti ulogu stabljike; istaknuti vanost kapilarnosti; opisati uzlazni tok vode u biljci.

7. ovjekove ivotne potrebe i prehrambene navike

Kljuni pojmovi: bioloko (prirodno), drutveno (socijalno) i misaono bie; hrana i hranjive tvari, pravilna prehrana. Obrazovna postignua: obrazloiti povezanost biolokih potreba ovjeka s njegovim misaonim i drutvenim potrebama; opisati naine zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba; zakljuiti da ovjek zadovoljava svoje potrebe svjesnim djelovanjem; navesti nekoliko prava i obveza ovjeka u zajednici (obitelj, razredni odjel, domovina); odrediti vanost hrane za organizam; imenovati hranjive tvari; obrazloiti vanost pravilne prehrane i predloiti dnevne obroke; opisati pravilne prehrambene navike.

12. List - graa i uloga

Kljuni pojmovi: list. Obrazovna postignua: opisati vanjsku grau lista; prepoznati staninu grau lista, kloroplaste, pui i lisne ile; na temelju pokusa istraiti pojavu transpiracije, fotosinteze i disanja biljaka; navesti primjere vanosti procesa fotosinteze za ivot na Zemlji; povezati grau lista s ulogom koju obavlja.

13. Cvijet i plod - graa i uloga

Kljuni pojmovi: cvijet, cvat, opraivanje, plod, rasprostranjivanje biljaka. Obrazovna postignua: opisati grau cvijeta i njegovu ulogu u ivotu biljke cvjetnjae; razlikovati proces opraivanja od oplodnje; usporediti razliite prilagodbe cvjetova u nainu opraivanja; opisati grau ploda i njegovu ulogu u ivotu biljke cvjetnjae; razlikovati vrste plodova; povezati prilagodbe plodova i sjemenaka s nainom njihova rasprostranjivanja.

8. Pubertet sazrijevanju

promjene

tekoe

Kljuni pojmovi: pubertet, spolni sustav, higijena tijela, ovisnost. Obrazovna postignua: obrazloiti to je pubertet; prepoznati promjene (fizike, spolne i psihike) koje se dogaaju u pubertetu; povezati pojave mjesenice i polucije sa spolnim sazrijevanjem; razlikovati unutarnje organe za razmnoavanje mukaraca (sjemenici, sjemenovodi, mokrana cijev) i ena (jajnici, jajovodi, maternica, rodnica); obrazloiti potrebu odravanja higijene i stei pravilne higijenske navike; navesti primjere opasnosti za zdravlje od puenja, alkohola, zloporabe lijekova i droga.

14. Uzgoj i potronja hrane kod nas i u svijetu

Kljuni pojmovi: glad, vrsta, odlika (sorta), pasmina, odabiranje i krianje. Obrazovna postignua: obrazloiti postojanje problema gladi u svijetu; navesti vanost proizvodnje hrane za zadovoljavanje ivotnih potreba ovjeka; povezati pojavu gladi uz ratove, prirodne nepogode i epidemije bolesti; obrazloiti podrijetlo uzgojenih biljaka i ivotinja; obrazloiti posljedice udomaivanja, krianja i odabiranja ivotinja i biljaka eljenih osobina.
262

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Priroda

15. Uzgoj i zatita biljaka i ivotinja

Kljuni pojmovi: tlo, gnojidba, zatita biljaka, seosko gospodarstvo i farma, zatita domaih ivotinja. Obrazovna postignua: navesti temeljne spoznaje o naelima suvremenoga poljodjelstva u smislu ouvanja okolia i prirodne ravnotee; obrazloiti to je tlo; objasniti kako nastaje humus; navesti o emu ovisi plodnost tla; usporediti prihranjivanje umjetnim i prirodnim gnojivima; odrediti to je kompost i zelena gnojidba; razlikovati kemijska sredstva od bioloke zatite; prepoznati najpoznatije vrste voa, povra i itarica koje koristimo u prehrani; istaknuti vrijednost voa, povra i itarica u svakodnevnoj prehrani; navesti primjere koristi koje ovjek ima od domaih ivotinja; istaknuti naine zatite domaih ivotinja. IZBORNE TEME 1. Pravilna prehrana: radionica 2. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave hrane 3. Kuni ljubimci 4. Uzgoj ukrasnih biljaka

2.2. Biljke i gljive kontinentalne vazdazelene ume

Kljuni pojmovi: kontinentalna vazdazelena uma, slojevitost ume, prilagodbe biljaka. Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja ume; usporediti ume jele i mijeane ume jele i bukve; razlikovati slojeve ume; obrazloiti pojam sjenovite ume; prepoznati i opisati biljke uoene na odabranoj postaji stanita; razlikovati mahovine, liajeve i gljive; navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrsta gljiva.

2.3. Biljke i gljive primorske vazdazelene ume

Kljuni pojmovi: primorska vazdazelena uma, slojevitost ume, prilagodbe biljaka. Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja primorske vazdazelene ume; razlikovati slojeve ume; prepoznati karakteristine biljke uoene na odabranoj postaji opisati njihove prilagodbe; obrazloiti nastanak duika; razlikovati paprat, liajeve, mahovine i gljive; navesti primjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.

2.4. Biljke i gljive primorske listopadne ume

6. RAZRED
TEME

1. iva bia i stanite i ivotni uvjeti

Kljuni pojmovi: jedinka, stanite, ivotni uvjeti, hranidbeni odnosi, bioloka raznolikost. Obrazovna postignua: razlikovati osnovne pojmove u ustrojstvu ivoga svijeta u prirodi (jedinka, populacija, stanite); obrazloiti pojmove ivotna zajednica i ekoloki sustav; obrazloiti protjecanje tvari i energije; navesti primjere prilagodba organizama ivotnim uvjetima stanita; obrazloiti povezanost proizvoaa, potroaa i razlagaa; istraiti ivotne uvjete na odabranoj postaji (izmjeriti: temperaturu zraka, tla, vode, procijeniti koliinu svjetlosti); povezati utjecaj ivotnih uvjeta na opstanak i rasprostranjenost ivih bia; obrazloiti pojam bioloka raznolikost.

Kljuni pojmovi: primorska listopadna uma, slojevitost ume, prilagodbe biljaka. Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja primorske listopadne ume; razlikovati slojeve ume; razlikovati liajeve, mahovine, paprati, gljive; navesti primjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.

3.

ivotinje u umi 3.1. ivotinje kontinentalne listopadne ume

Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni odnosi, prirodna ravnotea. Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje; opisati prilagodbe ivotinja; navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.

3.2. ivotinje kontinentalne vazdazelene ume*

Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni odnosi; prirodna ravnotea. Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje; opisati prilagodbe ivotinja; prikazati hranidbeni odnos potkornjaka i velikoga djetlia; navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.

2.

Biljke i gljive u umi 2.1. Biljke i gljive kontinentalne listopadne ume

Kljuni pojmovi: kontinentalna listopadna uma, slojevitost ume, prilagodbe biljaka. Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja kontinentalne listopadne ume; razlikovati slojeve ume; usporediti svijetle ume sa sjenovitim; prepoznati pitomi kesten, obini grab i kupinu; navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrsta gljiva.

3.3. ivotinje primorske vazdazelene ume

Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni odnosi, prirodna ravnotea. Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje;

263

Nastavni plan i program za osnovnu kolu opisati prilagodbe ivotinja ivotnim uvjetima; navesti primjere hranidbenih odnosa; navesti ivotnu zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima; opisati opasnosti od unesenih vrsta (mungos).

Priroda vodi od onih na kopnu; usporediti ivotne uvjete u moru s uvjetima ivota u kopnenim vodama; raslaniti vrste voda na kopnu; istraiti na odabranoj postaji ivotne uvjete (izmjeriti temperaturu, prozirnost, svjetlost, slanost, gibanje vode, izloenost vjetru i valovima, a prema mogunosti i druge parametre).

3.4. ivotinje primorske listopadne ume

Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni odnosi; prirodna ravnotea. Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje; opisati prilagodbe ivotinja ivotnim uvjetima; navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.

8. iva bia priobalnoga i obalnoga morskog podruja

Kljuni pojmovi: priobalno i obalno podruje, biljke slanue, morske cvjetnjae, prilagodbe ivotinja. Obrazovna postignua: razlikovati priobalno od obalnoga podruja, usporediti ivotne uvjete u priobalnom i obalnom podruju; prepoznati na odabranoj postaji prisutne biljke, ivotinje i alge; razvrstati prilagodbe organizama prema ivotnim uvjetima na obali mora i u moru; prikazati primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.

4. Korist od uma, oneienje i zatita

Kljuni pojmovi: gospodarenje umama, utjecaj ovjeka na okoli, zatita ume. Obrazovna postignua: navesti podruja s najvie uma u Hrvatskoj; navesti koristi koje nam pruaju ume; opisati tetna djelovanja pretjeranoga iskoritavanja uma (erozija) i kiselih kia; istaknuti uzroke nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta; prepoznati ugroene i/ili zatiene biljne i ivotinjske vrste u Hrvatskoj; istaknuti znakove vezane uz ouvanje i zatitu prirode; nabrojiti zatiena prirodna podruja zaviaja; navesti ugroene i/ili zatiene biljne i ivotinjske vrste u zaviaju i uzroke ugroenosti; protumaiti bioloku raznolikost na Zemlji.

9. iva bia morskoga dna

Kljuni pojmovi: morsko dno, alge i morske cvjetnjae, prilagodbe ivotinja, simbioza (suivot). Obrazovna postignua: razlikovati uvjete ivota na kamenitom, pjeskovitom i muljevitom morskom dnu; navesti prilagodbe organizama ivotu na morskom dnu; prepoznati simbiozu, prikazati primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.

10. iva bia u otvorenom moru

Kljuni pojmovi: otvoreno more, prilagodbe organizama, plankton, ribe, sisavci - hranidbeni odnosi. Obrazovna postignua: opisati prilagodbe organizma otvorenom moru; obrazloiti zato najvee ivotinje ive u moru; obrazloiti ulogu biljnoga planktona u hranidbenom lancu; prikazati primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.

5. Energija i njezini oblici - Suneva energija

Kljuni pojmovi: energija. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Suneve energije za ivot na Zemlji; imenovati razliite oblike energije u prirodi i oko nas; opisati pretvorbu jednoga oblika u drugi oblik energije; istaknuti da sva goriva posjeduju pohranjenu energiju i prikazati da se ona gorenjem pretvara u toplinsku energiju (toplinu); obrazloiti da iz fosilnih goriva koristimo pohranjenu Sunevu energiju iz prolosti; navesti mogue posljedice pretjeranoga koritenja fosilnih goriva.

11. iva bia kopnenih voda 11.1. iva bia kopnenih voda tekuica
Kljuni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe ivotinja, hranidbeni odnosi. Obrazovna postignua: opisati prilagodbe ivih bia ivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavu povrinske napetosti; temeljem promatranja prepoznati karakteristine biljke, ivotinje, alge; prikazati primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.

6. Protok tvari i energije

Kljuni pojmovi: gibanje tijela, gibanje vode, gibanje zraka, prijenos hranjivih tvari, prijenos topline. Obrazovna postignua: navesti povezanost protoka tvari i energije sa ivotnim procesima u biljkama i ivotinjama te odnosima u hranidbenim lancima; opisati stalni protok - izmjenu vode i otopljenih tvari kroz staninu membranu; objasniti na primjeru procesa iz neive prirode protok tvari i energije.

11.2. iva bia kopnenih voda stajaica

Kljuni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe ivotinja, hranidbeni odnosi. Obrazovna postignua: navesti prilagodbe biljaka i ivotinja ivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavu povrinske napetosti; temeljem
264

7. ivotni uvjeti u moru i u vodama na kopnu

Kljuni pojmovi: dubina, temperatura, prozirnost, svjetlost, slanost. Obrazovna postignua: razlikovati ivotne uvjete u

Nastavni plan i program za osnovnu kolu promatranja prepoznati karakteristine biljke, ivotinje, alge; prikazati primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.

Priroda

14. Iskoritavanje travnjaka

Kljuni pojmovi: ispaa, sijeno, ljekovito bilje. Obrazovna postignua: prepoznati naine iskoritavanja travnjaka; nabrojiti jestive i ljekovite biljke travnjaka; obrazloiti pravila skupljanja biljaka; navesti ulogu ovjeka u opstanku travnjaka.

12. Korist od mora i oneienje i zatita

kopnenih

voda,

Kljuni pojmovi: korist od mora i kopnenih voda, oneienje i zatita voda, proiivanje vode. Obrazovna postignua: navesti koristi koje nam pruaju more i kopnene vode; nabrojiti organizme koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani; opisati naine oneienja mora i kopnenih voda; obrazloiti vanost zatite mora i vodenih stanita; istaknuti potrebu ouvanja podzemnih voda; navesti naine racionalne potronje vode u svakodnevnom ivotu; povezati oneienja mora i kopnenih voda s utjecajem na ljudsko zdravlje; navesti primjere kako svaki pojedinac moe utjecati na uvanje i zatitu mora i kopnenih voda; razlikovati mehaniko i bioloko proiivanje vode; obrazloiti samoproiivanje vode; povezati prisustvo vrste organizama u vodi sa stupnjem njezina oneienja; izvesti pokus filtriranja oneiene vode.

15. ivotne zajednice travnjaka

oranica

zatita

Kljuni pojmovi: biljne kulture, korov, pesticidi. Obrazovna postignua: nabrojiti najee biljne kulture naih oranica; opisati mogue posljedice pretjerane primjene pesticida i umjetnih gnojiva na bioloku raznolikost travnjaka i zdravlje ljudi; promatranjem prepoznati znakove opasnosti na ambalai sredstava za zatitu biljaka; obrazloiti pojam korova (sluaj razliak i kukolj); promatranjem prepoznati korovske biljke i ivotinje na oranicama (korovi: slak, pirika, crveni mak, ivotinje: prepelica, trka, velik hrak, fazan). IZBORNE TEME 1. Tropske ume 2. Pravila skupljanja i preanja biljaka 3. Plavi svijet - Veli Loinj - Jadranski projekt: dupin 4. ivot u boatoj vodi 5. Ugroena vlana i movarna stanita u Hrvatskoj i u svijetu

13. Travnjaci 13.1. Biljke i travnjaka ivotinje kontinentalnih

Kljuni pojmovi: travnjak, livada, panjak, prilagodbe biljaka i ivotinja, hranidbeni odnosi. Obrazovna postignua: navesti prilagodbe biljka i ivotinja kontinentalnih travnjaka uvjetima ivota; navesti primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i panjak; opisati nastajanje travnjaka; povezati vrste travnjaka s njihovim bitnim znaajkama; na odabranoj postaji istraiti ivotne uvjete na travnjaku; temeljem promatranja prepoznati na odabranoj postaji prisutne karakteristine ivotinje i biljke; obrazloiti pojmove ikara, makija, garig (buik), kamenjar; usporediti uvjete postanka travnjaka i kamenjarskih panjaka.

13.2. Biljke i ivotinje primorskih travnjaka

Kljuni pojmovi: travnjak, livada, panjak, prilagodbe biljaka, prilagodbe ivotinja, hranidbneni odnosi. Obrazovna postignua: istaknuti prilagodbe biljka i ivotinja primorskih travnjaka prema uvjetima ivota; navesti primjere povezanosti organizama kroz hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i panjak; opisati nastajanje travnjaka; imenovati i povezati vrste travnjaka s njihovim bitnim znaajkama; istraiti na odabranoj postaji ivotne uvjete na travnjaku; obrazloiti pojmove ikara, makija, garig (buik), kamenjar; usporediti uvjete postanka primorskih travnjaka i kamenjarskih panjaka.

265

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Biologija

BIOLOGIJA
UVOD
Nastavni program biologije temelji se na osnovnim sadrajima biolokih znanosti i uenicima omoguuje upoznavanje ivog svijeta a i zakonitosti koje u njemu vladaju. U 7. razredu uenici trebaju stei predodbu o razvoju ivih bia na Zemlji i spoznati bogatstvo ivog svijeta koje se oituje u raznolikosti vrsta. U 8. razredu posebna se pozornost posveuje grai i funkcijama ljudskog organizma. Uenici potrebna predznanja stjeu u nastavnom predmetu priroda u 5. i 6. razredu. Preporua se koristiti Internet kao nain dobivanja dodatnih obavijesti i podataka.

7. RAZRED
TEME

1. Pojava ivota na Zemlji

Kljuni pojmovi: kemijska i bioloka evolucija, fosili, geoloka doba. Obrazovna postignua: obrazloiti pojavu i razvoj ivota na Zemlji; navesti uvjete na Zemlji koji su omoguili razvoj ivih bia; opisati znanstveno utemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije i pojavi prvih ivih bia; navesti geoloka doba i prevladavajue organizme u njima; opisati vanost fosila u spoznavanju nekadanjeg ivota na Zemlji.

CILJ
Cilj nastave biologije je da uenici steknu znanje o osnovnim biolokim zakonitostima, temeljnoj grai i funkcijama ivih bia, da razviju prirodoznanstveni nain miljenja, upoznaju metode istraivanja prirode, razviju spremnost i primjerenu odgovornost za primjenu steenih znanja u ivotu.

2. Raznolikost ivoga svijeta

ZADAE
Uenik treba: E usvojiti znanje o raznolikosti i povezanosti ivog svijeta i postupnosti njegova razvoja, E upoznati ljudski organizam, osnovnu grau i funkciju, E razviti interes za prirodoznanstvena istraivanja, za napredak u biologiji i za podruja njezine primjene (poljodjelstvo, zdravstvo, biotehnologija), E razviti umijee promatranja, biljeenja promatranog, izvoenja zakljuaka iz raspoloivog materijala o rasporedu i ustroju ivoga svijeta, E razviti stav o odgovornosti za vlastito zdravlje, E razviti pozitivan stav prema biologiji, elju za samostalnim uenjem, postavljanjem pitanja i provoenjem jednostavnih pokusa radi dobivanja odgovora, E razviti stav prema ivotu kao vrijednosti i upoznati mogunosti ouvanja i zatite prirode, upoznati ljepote svoje okoline (zaviaj, domovina) i znaaj ouvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje i kvalitetu ivota.

Kljuni pojmovi: bioloka carstva, autotrofni i heterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti (nametnici) aerobni i anaerobni organizmi. Obrazovna postignua: prikazati podjelu ivoga svijeta u vie razliitih carstava; navesti najpoznatija carstva: monere, protisti, gljive, biljke i ivotinje; razlikovati nain ishrane autotrofnih i heterotrofnih organizama, saprofita i parazita; usporediti aerobne i anaerobne organizme.

3. Najjednostavniji oblici ivota na Zemlji

Kljuni pojmovi: virusi, bakterije. Obrazovna postignua: prepoznati bakterije kao jednostanine organizme bez jezgre; razlikovati bakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija vanih za ivot na Zemlji; izdvojiti viruse kao najjednostavnije ive oblike koji se razmnoavaju; opisati grau virusa; navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanih bakterijama i virusima; navesti primjere osnovnih mjera zatite od zaraze.

4. Stanica s jezgrom
Kljuni pojmovi: autotrofna i heterotrofna stanica, stanina tjeleca. Obrazovna postignua: prepoznati osnovne dijelove stanice i obrazloiti njihove zadae; povezati kloroplaste s fotosintezom; prirediti jednostavan mikroskopski preparat; samostalno prikazati rukovanje mikroskopom (sitnozorom).

NAPOMENA
Izborne teme se uvrtavaju u nastavni plan i program pojedinoga razreda dogovorom uenika i uitelja, koji odluuju koje e i koliko e od ponuenih tema obraditi. Umjesto predloenih mogu se uvrstiti teme po vlastitom izboru. Redoslijed pojedinih tema mogue je mijenjati, ako uitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih sadraja. Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviajne osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je to mogue, poeljno je primjenjivati praktian rad.
266

5. Stanine diobe
Kljuni pojmovi: kromosom, geni, stanine diobe: mitoza, mejoza. Obrazovna postignua: opisati gene kao nositelje nasljednih osobina; usporediti broj kromosoma u stanica nastalih mitozom i mejozom; razlikovati mitozu od mejoze; istaknuti da se u razvoju spolnih

Nastavni plan i program za osnovnu kolu stanica broj kromosoma smanjuje na polovicu poetnoga broja.

Biologija

11. Oblii
Kljuni pojmovi: djeja glista i trihina. Obrazovna postignua: navesti evolucijski napredak u grai oblia (prohodno probavilo, razdvojenost spolova); nabrojiti nametnike: djeja glista, bijela glistica i zavojita trihina; obrazloiti vanost obveznoga veterinarskoga pregleda mesa, obradbe namirnica visokom temperaturom; istaknuti vanost odravanja osobne higijene kao zatite od zaraza nametnicima.

6. Praivotinje
Kljuni pojmovi: jednostanini organizam, papuica, euglena. Obrazovna postignua: navesti i opisati papuicu i euglenu kao predstavnike jednostaninih organizama; usporediti grau euglene ili papuice s graom bakterijske stanice; obrazloiti zato euglena moe biti proizvoa i potroa; istaknuti osobine euglene sline i biljkama i ivotinjama; opisati ulogu trepetljika (kod papuice) i hranidbenih mjehuria; navesti vanost ljutura krednjaka u nastajanju stijena.

12. Mekuci
Kljuni pojmovi: puevi, koljkai, glavonoci, plat, stopalo. Obrazovna postignua: razlikovati skupine mekuaca: puevi, koljkai i glavonoci; obrazloiti evolucijski napredak u organizaciji pua (otvoren krvotok); temeljem promatranja prepoznati predstavnike nekih ugroenih vrsta mekuaca; obrazloiti potrebu zatite i ouvanja ugroenih vrsta morskih mekuaca.

7. Alge
Kljuni pojmovi: alge, steljka. Obrazovna postignua: razlikovati jednostanine i mnogostanine alge; razlikovati alge s obzirom na pigment: zelene, smee, crvene; obrazloiti znaenje jednostaninih alga u izmjeni tvari (kisika i ugljikova dioksida); opisati grau mnogostanine alge; promatrati i opisati nekoliko vrsta morskih ili slatkovodnih alga (ovisno o zaviaju); prirediti mikroskopski preparat spirogire i kine alge.

13. Kolutiavci
Kljuni pojmovi: gujavica, kolutiava graa tijela. Obrazovna postignua: opisati osobitosti kolutiave grae tijela; navesti evolucijski napredak u grai tijela (zatvoreni krvotok); temeljem promatranja opisati kretanje gujavice; obrazloiti znaenje gujavice za kakvou tla (humus).

8. Gljive
Kljuni pojmovi: micelij, hife, plodite, spore, otrovne gljive. Obrazovna postignua: usporediti gljive s biljkama i ivotinjama (ne proizvode hranu, nego upijaju hranjive tvari iz okolia); prepoznati i opisati gljive kao heterotrofne organizme; usporediti parazitske i saprofitske gljive; opisati liaj kao simbiozu; navesti koristi i tete od gljiva; povezati vanost poznavanja otrovnih gljiva sa zdravljem ljudi.

14. Kukci i ostali lankonoci

Kljuni pojmovi: podjela lankonoaca, uzdunice, vanjski tjelesni pokrov, preobrazba. Obrazovna postignua: obrazloiti na primjeru kukca osobitosti u grai lankonoaca (glava, prsa, zadak, lankoviti udovi, tjelesni pokrov); istaknuti ulogu uzdunica; povezati prilagodbe kukaca na ivotne uvjete; imenovati predstavnike ostalih skupina lankonoaca; opisati preobrazbu kukca; opisati ulogu lankonoaca kao prenosilaca bolesti (krpelj); imenovati neke otrovne lankonoce.

9. Spuve i arnjaci
Kljuni pojmovi: sjedilaki organizmi, zadruni ivot, arne stanice, simetrija tijela. Obrazovna postignua: obrazloiti zato spuve ubrajamo u ivotinje; istaknuti uslonjivanje grae u spuvi (mnogostaninost); obrazloiti na prirodnom materijalu vanjski izgled spuvi (otvori za strujanje vode); prepoznati zato su arnjaci ivotinje unato sjedilakom ivotu; opisati nain probave u arnjaka; obrazloiti pojavu tkiva i zrakaste simetrije tijela; navesti evolucijski nove osobine arnjaka (mreasti ivani sustav).

15. Bodljikai
Kljuni pojmovi: jeinac, vodoilni sustav. Obrazovna postignua: obrazloiti osobitosti grae bodljikaa na primjeru jeinca; nabrojiti predstavnike bodljikaa; obrazloiti povezanost zrakaste simetrije tijela s nainom ivota i prehranom; obrazloiti potrebu zatite i ouvanja morskih bodljikaa.

10. Plonjaci
Kljuni pojmovi: virnjaci, metilji, trakavice, dvobona simetrija. Obrazovna postignua: navesti evolucijski napredak u tjelesnoj grai; prepoznati virnjake; obrazloiti to su dvospolci; opisati prilagodbe nametnika; navesti opasnosti i opisati naine zaraze metiljima ili trakavicom.

16. Svitkovci
Kljuni pojmovi: kopljaa, svitak, kraljenica. Obrazovna postignua: opisati osobitosti grae svitkovaca (kopljaa, kraljenjaci); navesti i obrazloiti evolucijski napredak u grai tijela (unutarnji potporanj tijela i kraljenica).

267

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Biologija

17. Ribe
Kljuni pojmovi: peraje, krge, plivai mjehur. Obrazovna postignua: navesti prilagodbe organizama na ivot u vodi: oblik tijela, krge, peraje, plivai mjehur; opisati grau riba (vensko srce, arterije, vene, kraljenica, pokrov tijela, mozak i osjetila); obrazloiti slinost rasporeda kostiju prsne peraje resoperke i udova kopnenih kraljenjaka.

23. Papratnjae
Kljuni pojmovi: korijen, stabljika, list. Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati osnovne skupine papratnjaa; opisati grau i razmnoavanje; prepoznati na prirodnim uzorcima biljna tkiva i organe; usporediti grau i razvoj papratnjaa s mahovinama; obrazloiti evolucijsku vanost papratnjaa; promatrati i prepoznati vrstu papratnjae iz zaviaja; temeljem promatranja pod mikroskopom (sitnozorom) opisati sporangije sa sporama.

18. Vodozemci
Kljuni pojmovi: disanje koom i pluima, preobrazba. Obrazovna postignua: nabrojiti predstavnike skupina vodozemaca; usporediti prilagodbe na ivot u vodi i na kopnu; usporediti grau punoglavca i ribe; obrazloiti napredak u grai abe: srce, disanje; opisati preobrazbu vodozemca; obrazloiti potrebu zatite vodozemaca.

24. Golosjemenjae
Kljuni pojmovi: sjemeni zametak, sjemenke. Obrazovna postignua: obrazloiti zato pojava sjemenke predstavlja evolucijski napredak; razlikovati glavne skupine golosjemenjaa; navesti predstavnike golosjemenjaa; opisati grau golosjemenjae; promatranjem prirodnoga materijala povezati grau dijelova biljke (eer, list) i golosjemenjau kojoj pripadaju (bor, smreka, jela).

19. Gmazovi
Kljuni pojmovi: kopneni kraljenjaci, pokrov tijela. Obrazovna postignua: opisati prilagodbe gmazova za ivot na kopnu (disanje, kretanje, pokrov tijela); navesti evolucijski napredak u grai unutranjih organa; prepoznati i imenovati predstavnike pojedinih skupina gmazova; obrazloiti postupke pruanja prve pomoi u sluaju ugriza otrovnice; obrazloiti potrebu ouvanja i zatite gmazova.

25. Kritosjemenjae
Kljuni pojmovi: cvijet, plod, jednosupnice, dvosupnice. Obrazovna postignua: navesti znaajke kritosjemenjaa kao najrazvijenijih i najrasprostranjenijih biljaka naega doba; obrazloiti grau cvijeta u funkciji opraivanja i oplodnje; navesti prilagodbe plodova i sjemenaka za rasprostranjivanje; razlikovati jednosupnice od dvosupnica; promatranjem prirodnoga materijala povezati grau dijelova biljke i skupinu kritosjemenjaa kojoj pripadaju.

20. Ptice
Kljuni pojmovi: krila, perje, uplje kosti, stalna temperatura tijela. Obrazovna postignua: opisati znaajke grae ptica (krvotok, disanje i probava); obrazloiti pojam stalne temperature tijela; opisati prilagodbe ptica nainima kretanja (voda, tlo, zrak); obrazloiti brigu za potomstvo u ptica; temeljem promatranja prepoznati najee zaviajne vrsta ptica; obrazloiti potrebu ouvanja i zatite ptica.

26. Evolucija
Kljuni pojmovi: evolucija, prirodna selekcija (odabiranje, izdvajanje), promjenjivost vrsta, Darwin. Obrazovna postignua: obrazloiti bioloku evoluciju; navesti dokaze evolucije ivoga svijeta; obrazloiti imbenike evolucije i proces nastajanja novih vrsta (prirodno odabiranje, izolacija); obrazloiti Darwinovu teoriju tumaenja razvoja ivota na Zemlji. IZBORNE TEME 1. Istraivanje u biologiji 2. Zanimljivosti iz ivota zadrunih kukaca 3. tetnici u poljoprivredi i umarstvu 4. Raznolikost kritosjemenjaa 5. Bioindikatori

21. Sisavci
Kljuni pojmovi: sisanje majinog mlijeka, dlake, maternica. Obrazovna postignua: obrazloiti po emu su sisavci najrazvijeniji kraljenjaci (graa mozga, graa srca, velikoj povrina plua, stalna tjelesna temperatura, pokrov tijela, posteljica, pupana vrpca, briga za mlade); razlikovati prilagodbe sisavaca na razliite naine ivota; razlikovati i razvrstati sisavce u osnovne skupine (jednootvori, tobolari i plodvai).

22. Mahovine
Kljuni pojmovi: stabalce, listii, spore. Obrazovna postignua: navesti prilagodbe prvih biljaka ivotu na kopnu; prepoznati mahovine na temelju prirodnih uzoraka kao najjednostavnije graene biljke; opisati na predloku ivotni ciklus mahovine; prirediti listie mahovine za mikroskopiranje.
268

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Biologija Obrazovna postignua: opisati razvoj ploda prije roenja; razlikovati pojmove trudnoa i poroaj; nabrojiti znakove trudnoe: izostanak mjesenice, tjelesne promjene; opisati ulogu posteljice i pupane vrpce; razlikovati pojmove zametak i plod; obrazloiti potrebu odgovornoga ponaanja u trudnoi.

8. RAZRED
TEME

1. Roditelji i potomci
Kljuni pojmovi: srodnost i raznolikost, nasljeivanje, nasljedne i nenasljedne promjene. Obrazovna postignua: opisati gene kao nositelje nasljednih osobina; razlikovati spolno od nespolnog razmnoavanja; istaknuti da pri spolnom razmnoavanju sudjeluju oba roditelja - ena/enka i mukarac/mujak, odnosno enska jajna stanica i muka spolna stanica - spermij te da su potomci raznoliki; obrazloiti vanost genske raznolikosti za opstanak ivota; opisati kako muke spolne stanice (spolni kromosomi X i Y) odreuju spol.

6. Od roenja do smrti
Kljuni pojmovi: ivotna razdoblja: roenje, djetinjstvo, pubertet, mladenatvo, zrela dob, starost i smrt. Obrazovna postignua: prepoznati znaajke pojedinih razdoblja u ivotu ovjeka; usporediti tjelesno i spolno sazrijevanje; navesti slinosti i razlike meu spolovima; promatrati i opisati promjene na lanovima obitelji i znancima tijekom razliitih ivotnih razdoblja.

2. DNA molekula
Kljuni pojmovi: kromosomi, DNA molekula, genom, mutacije. Obrazovna postignua: navesti to je genom; obrazloiti zato u jednom organizmu sve stanice imaju isti zapis ili genom; obrazloiti da se genom sastoji od DNA molekula; imenovati DNA i RNA kao nasljednu tvar; istaknuti da DNA sadrava gene koji su nositelji nasljednih svojstava u svih ivih bia; objasniti to su mutacije (promjene); istaknuti vanost mutacija koje se prenose na potomstvo i glavni su pokreta prilagodbe ivih organizama; obrazloiti da mutacije mogu nositi upute za razvoj bolesti koje su tada nasljedne (genetske bolesti).

7. Odgovorno spolno ponaanje

Kljuni pojmovi: zdravlje i osobna higijena spolnih organa, ovjean odnos meu spolovima. Obrazovna postignua: navesti spolno prenosive bolesti i njihove uzronike; navesti naine prevencije prenoenja spolno prenosivih bolesti; istaknuti znaenje spolnoga odnosa sa zatitnim sredstvima.

8. Kosti i veze meu kostima

Kljuni pojmovi: kostur, kost, hrskavica, veza meu kostima. Obrazovna postignua: istaknuti kostur kao potporanj tijela; opisati kako zglobovi omoguuju pokretanje; obrazloiti ulogu kostura pri kretanju tijela i zatiti unutarnjih organa; navesti sastav kotane tvari i obrazloiti vanost kalcija u prehrani; povezati nain ivota i pravilan razvoj grae kostiju, obrazloiti ulogu vitamina D i sunanja (rahitis); povezati kotanu sr sa stvaranjem krvnih stanica; pokazati pruanje prve pomoi pri prijelomu, uganuu, iaenju; obrazloiti posljedice nepravilnoga dranja tijela pri mirovanju i kretanju.

3. Graa i funkcija ljudskoga organizma

Kljuni pojmovi: stanica, izvanstanina tekuina, tkiva, organi, organski sustavi ljudskoga tijela. Obrazovna postignua: povezati osobitosti grae i uloge razliitih stanica; navesti postojanje izvanstanine tekuine kao unutarnjega okolia; opisati uslonjivanje grae ljudskoga organizma (stanice, tkiva, organi, sustavi organa); istaknuti zdravstveno znaenje vode za pie te povezati vanost nadoknade vode i soli izgubljene znojenjem.

9. Miii
Kljuni pojmovi: poprenoprugasti miii, srani i glatki miii. Obrazovna postignua: razlikovati poprenoprugaste miie koji rade pod utjecajem nae volje i miie (srani i glatki) koji nisu pod utjecajem nae volje; obrazloiti elektrinu prirodu rada miia; povezati veze izmeu miia i kostiju s pokretanjem ljudskog tijela; obrazloiti vanost redovite i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad miia; usporediti promjene u miiima tijekom miinog rada, umora i odmora.

4. Graa i uloga spolnih organa

Kljuni pojmovi: muki i enski spolni organi, sporedna spolna obiljeja. Obrazovna postignua: povezati grau i ulogu spolnih organa; istaknuti vanost poznavanja menstruacijskog ciklusa; opisati pojavu menstruacije i polucije kao znak spolne zrelosti organizma i mogunosti oplodnje; obrazloiti zato spolnu zrelost treba pratiti odgovorno spolno ponaanje; povezati menstruacijski ciklus s plodnim i neplodnim danima; navesti osnovne naine kontracepcije i obrazloiti ulogu kontracepcije.

10. ivana stanica i ivac

Kljuni pojmovi: ivana stanica, ivano vlakno, ivac. Obrazovna postignua: povezati grau i uloge ivane stanice (kratki i dugi ogranci); obrazloiti elektrinu prirodu ivanoga impulsa, pojmove
269

5. Zaee i razvitak djeteta prije roenja

Kljuni pojmovi: oplodnja ili zaee, razvoj ploda, trudnoa, poroaj.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu podraljivost i elektrinu provodnost ivane stanice i ivca; navesti sinapsu kao specifinu vezu izmeu ivanih stanica ili ivanih stanica i miinih vlakana.

Biologija ulogu ivanoga sustava s ulogom lijezda s unutarnjim izluivanjem; imenovati nekoliko hormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta, spolni hormoni).

11. ivani sustav

Kljuni pojmovi: sredinji, periferni i autonomni ivani sustav. Obrazovna postignua: razlikovati sredinji, periferni, autonomni i voljni ivani sustav i navesti njihove uloge; obrazloiti refleks i njegovu zatitnu ulogu, opisati kako autonomni ivani sustav upravlja organima kojih rad nije pod utjecajem nae volje; opisati ovisnost ozljeda sredinjega i perifernoga ivanoga sustava o zdravlju ovjeka; nabrojiti najee bolesti ivanoga sustava: potres mozga, meningitis, epilepsija, djeja paraliza, modana kap.

17. Krvotok
Kljuni pojmovi: krv, srce, krvne ile. Obrazovna postignua: ralaniti sastav krvi i obrazloiti ulogu krvi; navesti bolesti koje se prenose krvlju; istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuom krvlju (ljudskom i ivotinjskom); povezati grau srca s krvnim optokom; opisati put krvi; obrazloiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice u organizmu; razlikovati arterije i vene; obrazloiti i povezati ulogu limfnih ila s krvotokom; odrediti poloaj srca u prsnom kou; temeljem praktinoga rada prikazati mjerenje pulsa i krvnog tlaka; pokazati pruanje prve pomoi pri zaustavljanju krvarenja.

12. Ovisnosti
Kljuni pojmovi: nikotinizam, alkoholizam, narkomanija. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam ovisnosti; obrazloiti vezu izmeu alkoholizma, nesrea na radu i u prometu, zlostavljanja, kriminala, gubitka samopotovanja; razlikovati kratkotrajne i dugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje; navesti opasnosti i tete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji, drutvu.

18. Zatita organizma od bolesti

Kljuni pojmovi: imunost, bijele krvne stanice, limfni vorovi. Obrazovna postignua: razlikovati steenu i uroenu imunost; obrazloiti ulogu protutijela i njihovu povezanost s leukocitima; povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti; prepoznati alergene kao tvari koje uzrokuju alergije; pokazati na slici nakupine limfnih vorova na tijelu.

13. Osjetilo vida

Kljuni pojmovi: oko, osjet vida. Obrazovna postignua: imenovati dijelove oka; opisati nastanak slike u oku i mozgu; navesti svojstva oka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost, upala one sluznice, siva mrena, daltonizam, slabovidnost, sljepoa.

19. Organi za disanje i glas

Kljuni pojmovi: disanje, plua, izmjena plinova. Obrazovna postignua: nabrojiti organe dinoga sustava; opisati izmjenu plinova u pluima; obrazloiti bioloku oksidaciju; obrazloiti povezanost uloge dinoga i krvoilnoga sustava; navesti potrebu zatite dinoga sustava od praine, plinova (noenje zatitnih sredstava); obrazloiti tetnost puenja za dine organe i glasnice; navesti vanost disanja na nos, boravka u prirodi, zatitu od promuklosti i oteenja glasnica (naprezanje glasnica).

14. Osjetila - osjet sluha i ravnotee

Kljuni pojmovi: uho, osjet sluha i ravnotee. Obrazovna postignua: imenovati dijelove uha; opisati zatitu pri radu s bukom; prepoznati zanimanja koja ugroavaju sluh; navesti mane i bolesti sluha.

15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoe, topline)

Kljuni pojmovi: osjetilo okusa, osjetilo mirisa, kona osjetila. Obrazovna postignua: navesti mnogobrojnost osjeta; istaknuti znaenje osjeta u preivljavanju, kvaliteti ivljenja i meusobnome sporazumijevanju; navesti osjetila za njuh, okus i osjetila u koi (toplo, hladno, bol, dodir) te i opisati grau osjetila (stanice, tjeleca, ivci).

20. Graa, uloga i bolesti probavnih organa

Kljuni pojmovi: probavni organi, mehanika i kemijska probava. Obrazovna postignua: imenovati dijelove probavnoga sustava i opisati njihovu ulogu; obrazloiti ulogu probave u razgradnji hrane; povezati grau probavnoga sustava ovjeka s ishranom namirnicama biljnoga i ivotinjskoga podrijetla; navesti vanost higijenskih navika, redovite i pravilne njege zubi, redovitoga odlaska zubaru.

16. Hormonska regulacija

Kljuni pojmovi: hormoni, lijezde s unutarnjim izluivanjem. Obrazovna postignua: razlikovati lijezde s vanjskim i unutarnjim izluivanjem; obrazloiti znaenje hormona za ivotne procese; usporediti i povezati
270

21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana

Kljuni pojmovi: hranjive tvari, izmjena tvari u stanici, oslobaanje energije. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost hrane kao izvora gradivnih tvari, energije i zatitnih tvari; razlikovati najvanije sastojke hrane i obrazloiti

Nastavni plan i program za osnovnu kolu utjecaj prehrane na zdravlje; prepoznati vanost unoenja balastnih tvari i redovitoga pranjenja crijeva.

Biologija

24. Podrijetlo ovjeka

Kljuni pojmovi: preci ovjeka, praljudi. Obrazovna postignua: prepoznati slinosti izmeu ovjeka i ovjekolikih majmuna zbog zajednikoga, ali ne izravnoga podrijetla praljudi; navesti osobine koje ovjeka ine razliitim od ovjekolikih majmuna i praljudi; upoznati se s primjerima nalaza neandertalca u Hrvatskoj. IZBORNE TEME 1. Spavanje, budnost i djelatnost mozga 2. Biologija i izazovi budunosti 3. Zdravlje i bolesti 4. ovjek kao svemirski putnik 5. port i zdravlje 6. Fiziologija ronjenja

22. Sustav organa za izluivanje

Kljuni pojmovi: bubreg, mokraovod, mokrani mjehur, mokrana cijev. Obrazovna postignua: obrazloiti osnovne funkcije bubrega; navesti da se zatajenje obaju bubrega privremeno lijei umjetnim bubregom (dijalizom); istaknuti vanost transplantacije za zdravlje ovjeka; pokazati poloaj bubrega na tijelu; istaknuti vanost uzimanja tekuine.

23. Koa
Kljuni pojmovi: koa, uloga koe. Obrazovna postignua: povezati grau i viestruke funkcije (uloge) koe; navesti vanost koe za zdravlje organizma; obrazloiti tetnost djelovanja prekomjernoga izlaganja koe suncu s nastankom raka koe.

271

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Kemija

KEMIJA
UVOD
Kemija u osnovnoj koli prvenstveno je usmjerena na kemijska znanja potrebna za svakodnevni ivot, na zanimljivosti i doprinos kemije u izgradnji kvalitetnijega ivota. Zbog toga kemija nije namijenjena samo buduim kemiarima i prirodoslovcima, nego svim uenicima osnovne kole. Nastavni program kemije uenicima treba omoguiti razumijevanje prirodnih pojava i naina kemijskog istraivanja i objanjavanja prirode, pruiti jednostavan i zanimljiv uvid u znanstvene temelje suvremene civilizacije, te razvijati sposobnosti potrebne za nastavak obrazovanja i samoobrazovanje. Uenje kemije takoer pridonosi razvoju logikog i kreativnoga miljenja. Budui da je kemija tipina eksperimentalna znanost, iskustveno je uenje glavni nain uenja, a izvoenje pokusa sredinja nastavna aktivnost. Program je zamiljen tako da uenik do spoznaja dolazi djelatnim metodama uenja, a svoje sposobnosti razvija praktinim, perceptivnim i misaonim djelovanjem. Kemija kao nastavni predmet nije umanjena preslika kemije kao prirodne znanosti. Glavni kriterij pri izboru nastavnih sadraja kemije u osnovnoj koli jest njihova korisnost za svakodnevno ivljenje, nastavak obrazovanja i samoobrazovanje. Pri izboru nastavnih sadraja pazilo se na njihovu hijerarhiju. Nastojalo se da jednostavnije prethodi sloenijemu, da se od konkretnoga kree prema apstraktnomu, da lako prethodi teemu te da se kljuni pojmovi ee ponavljaju. Tako se ostvaruje dobra horizontalna i vertikalna povezanost nastavnih sadraja. Nastavnim programom kemije predvien je vei broj neobveznih izbornih tema. Izborne se teme mogu birati ili dodavati nove primjerene sredini u kojoj kola djeluje. Izbornim se temema proiruje uenikov interes za odreena znanstvena podruja i stjecanje novih znanja. Tako se uenici potiu na samoobrazovanje i cjeloivotno uenje. teorija i modela; vjebanje prikazivanja rezultata pokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima; njegovanje i razvijanje umijea shematskoga prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i izradbe skica pokusa (shema), razvijanje umijea sigurnoga i urednoga rukovanja kemijskim priborom i kemikalijama, razvijanje ekoloke svijesti i odgovornosti prema radnom i ivotnom okruenju, razvijanje sposobnosti opisivanja uoenih pojava (promjena), izricanja vlastitoga miljenja i postavljanja pitanja koja potiu raspravu, razvijanje sposobnosti logikoga zakljuivanja, apstraktnoga, kritikog i kreativnoga miljenja, osposobljavanje za samostalno rjeavanje problema, osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike timskoga rada i suradnikog uenja), usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje uputa za rad drugima.

E E

NAPOMENA
Specifinost nastavnoga programa kemije ogleda se u davanju vie slobode uiteljima pri izvoenju nastavnoga programa i nastavnih sadraja. To znai da se pri izradbi izvedbenog nastavnog programa uitelji ne moraju u potpunosti pridravati redoslijeda nastavnih tema i sadraja navedenih u nastavnom programu. Umjesto navedenih primjera, oni mogu odabrati druge. Uostalom, nastava kemije tipian je primjer egzemplarne nastave i nije vano na kojim su nastavnim sadrajima uenici usvojili odreene pojmove i ideje, stekli znanje, te razvili umijea i sposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave kemije, a putovi koji vode do istoga cilja mogu biti razliiti. Takvim se pristupom tumaenju nastavnoga programa potie samostalnost i stvaralatvo uitelja. Blok-sat i uionica namijenjena samo za nastavu kemije, biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu kemije temeljenu na pokusu kao sredinjoj nastavnoj aktivnosti. Obrazovna strategija koja se primjenjuje u nastavi kemije slina je strategiji znanstvenih istraivanja. Polazi se od problema i postavljanja pretpostavke. Uenici eksperimentiraju, samostalno ili u skupinama, kako bi provjerili pretpostavku ili rijeili problem. Nakon provedenih pokusa, opaanja i mjerenja uenici izvjetavaju o dobivenim rezultatima te ih samostalnim zakljuivanjem (pri em je uitelj moderator), pokuavaju objasniti na temelju ve steenoga znanja. Uitelj je voditelj koji uenicima pomae u radu, usmjerava ih i kroz raspravu navodi na ispravno zakljuivanje. Budui da do svih spoznaja nije mogue doi putem pokusa koje izvode uenici povremeno je potrebno i pouavanje. Ueniki miniprojekti imaju posebnu vanost pri uvoenju uenika u znanstvenu metodu rjeavanja problema. Uenikim miniprojektima potie se stvaralatvo, razvija samopouzdanje, razvija sposobnost logikog a zakljuivanja,
272

CILJ
Cilj je nastave kemije u osnovnoj koli uvoenje uenika u znanstveni nain razmiljanja, odgoj za razuman odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini, stjecanje korisnih kemijskih znanja te osposobljavanje uenika za primjenu kemijskih znanja u svakodnevnom ivotu, tehnici i proizvodnji.

ZADAE
Postavljeni cilj ostvaruje se sljedeim zadaama: E stjecanje znanja o najvanijim kemijskim procesima te razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti, E uvoenje u istraivanje i vjebanje primjene znanstvenih metoda (razvijanje umijea pozorna promatranja i biljeenja pojava u prirodi ili tijekom izvoenja pokusa; vjebanje opisivanja rezultata opaanja i tumaenja pojava na temelju usvojenih

Nastavni plan i program za osnovnu kolu apstraktnog i kritikoga miljenja, te razvija sposobnost povezivanja znanja iz razliitih znanstvenih podruja. Radom na miniprojektima uenici se osposobljavaju za donoenje odluka na temelju obrazloenih dokaza i provjere vrijednosti predoenih podataka. Ueniki miniprojekti omoguuju razvoj nekih pozitivnih navika kao to su priopivanje, suradnja, uvaavanje sugovornika, kultura dijaloga i dr. U nastavi kemije, temeljenoj na pokusima koje izvode uenici, treba birati jednostavne i kljune pokuse, a upute za rad moraju biti jasne, nedvosmislene i jednostavne. Kemija obiluje novim rijeima i nazivima koje treba objasniti i ee ponavljati. Treba biti strpljiv i uenicima omoguiti dovoljno vremena da usmeno ili pisano iskau zakljuke ili rezultate svojih opaanja i mjerenja. Uenike treba ee pohvaljivati za postignute uspjehe, pokazano zalaganje, inicijative i sl.

Kemija

3. Makroskopske promjene tvari

fizikalne

kemijske

Kljuni pojmovi: fizikalne promjene tvari, kemijske promjene tvari, bioloko djelovanje tvari. Obrazovna postignua: pokusima pokazati razlike izmeu fizikalne i kemijske promjene tvari (hranje, gorenje, reakcije nekih tvari s vodom...); samostalno izvoditi jednostavnije pokuse uz pravilnu uporabu laboratorijskoga pribora; vlastitim rijeima i crteom opisati i iskazati rezultate izvedenih pokusa; opaati i razlikovati fizikalne i kemijske promjene tvari u prirodi; razlikovati korisna i tetna bioloka djelovanja nekih tvari (lijekovi, otrovi, droge).

4. Vrste tvari
Kljuni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj, metali, nemetali. Obrazovna postignua: na temelju pokusa shvatiti razliku izmeu elementarnih tvari (metali i nemetali) i kemijskih spojeva; nainiti jednostavniju sintezu spoja iz elementarnih tvari ili razloiti neki spoj na elementarne tvari; upoznati razliite vrste kemijskih spojeva (tvari) koje se rabe u kuanstvu (kiseline, luine i soli) te s pomou njih usvojiti pojmove kiselina, luina i sol; shvatiti da su indikatori kiselina i luina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju u kiselim i lunatim otopinama (aj, sok crvenoga kupusa, lakmus, metiloran, fenolftalein).

7. RAZRED
TEME

1. to prouava kemija
Kljuni pojmovi: osnovni kemijski pribor, mjere opreza pri radu, sredstva za osobnu zatitu i sredstva za gaenje poara u laboratoriju. Obrazovna postignua: poznavati osnovni laboratorijski pribor i posue; poznavati znakove opasnosti i mjere zatite pri radu u laboratoriju i svakodnevnom ivotu; nauiti kako postupiti u sluaju izbijanja poara, pravilno rabiti laboratorijski pribor (prelijevanje tekuina, zagrijavanje u staklenom posuu, usitnjavanje vrstih uzoraka i dr.); crteom prikazati temeljni laboratorijski pribor; prepoznati tetne i opasne kemikalije u kuanstvu; prepoznati proizvode kemijske industrije koji se rabe u svakodnevnom ivotu.

5. Smjese i postupci razdvajanja smjesa

Kljuni pojmovi: homogena i heterogena smjesa, postupci razdvajanja smjesa. Obrazovna postignua: razlikovati smjese tvari od kemijskih spojeva i elementarnih tvari; razlikovati homogenu i heterogenu smjesu tvari; shvatiti da tvari u prirodi najee dolaze kao smjese; nainiti pokuse i putem pokusa postii razumijevanje pojmova: taloenje (sedimentacija), dekantacija, filtracija, talog, filtrat, destilacija, destilat, sublimacija, kristalizacija, kristali; shvatiti da se sastojci smjesa mogu razdvojiti na temelju razlika u fizikalnim svojstvima; predloiti i primijeniti postupak razdvajanja odabranih primjera homogenih i heterogenih smjesa.

2. Makroskopska fizikalna svojstva tvari

Kljuni pojmovi: tvar, fizikalna svojstva uzorka tvari, agregacijsko stanje, promjene agregacijskih stanja. Obrazovna postignua: pokusom ispitati i obrazloiti fizikalna svojstva tvari (gustoa, toplinska i elektrina vodljivost, magnetska svojstva, tvrdoa); na temelju pokusa shvatiti da su talita i vrelita pri stalnom tlaku karakteristina svojstva mnogih tvari; samostalno izvoditi jednostavnije pokuse koji ukljuuju zagrijavanje i mjerenje temperature; razlikovati pojmove tijelo, uzorak i tvar; vlastitim rijeima iskazati i obrazloiti opaene promjene prijelaza agregacijskih stanja vode u prirodi; nacrtati i obrazloiti grafiki prikaz rezultata mjerenja (krivulja zagrijavanja leda i vode); raspravljati i zakljuivati (samostalno ili uz pomo uitelja) o rezultatima nainjenih pokusa; obrazloiti da fizikalna svojstva obuhvaaju razliite razine ponaanja tvari od makroskopskih (tvrdoa, oblik, boja, el. vodljivost...) do unutarnje grae atoma i sastavnih elementarnih estica.
273

6. Otopine
Kljuni pojmovi: otopina, koncentracija (kvalitativno) nezasiena/zasiena/prezasiena otopina, Obrazovna postignua: razumjeti da su otopine homogene smjese tvari; razlikovati pojmove otopina i otapalo; pripremiti nezasienu, zasienu i prezasienu otopinu; prikazati dijagramom topljivosti ovisnost topljivosti tvari o temperaturi; proitati podatke iz dijagrama topljivosti.

7. Iskazivanje sastava smjesa udjelima

Kljuni pojmovi: maseni udjel sastojka u smjesi, volumni udjel sastojka u smjesi, kvalitativni i kvantitativni sastav smjese. Obrazovna postignua: razlikovati kvalitativni i kvantitativni sastav smjese; razlikovati maseni udjel od

Nastavni plan i program za osnovnu kolu volumnoga udjela; nauiti izraunati maseni i volumni udjel sastojaka u smjesi; samostalno pripraviti otopinu na temelju zadanoga masenoga ili volumnoga udjela sastojaka u smjesi.

Kemija

11. Atomi i kemijski elementi

Kljuni pojmovi: atomi, subatomske estice, kemijski element, periodni sustav elemenata, atomski i maseni broj. Obrazovna postignua: stei temeljne predodbe o atomu; shvatiti siunost atoma, stei osnovne predobe o grai atoma (masa i veliina atoma, subatomske estice, elektron, proton, neutron, oznaavanje i naboj); znati da se pojam kemijski element odnosi na vrstu atoma; poznavati imena i kemijske simbole desetak najvanijih kemijskih elemenata; razlikovati kvalitativno i kvantitativno znaenje kemijskih simbola; upotrijebiti simbole kemijskih elemenata u raspravljanju ili samostalnim izlaganjima; znati da su u periodnom sustavu elemenata atomi svrstani u niz prema broju protona u jezgri; uvidjeti da se na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava elemenata nalaze metali, a na desnoj nemetali; nabrojiti nekoliko elementarnih tvari u vlastitoj okolini; prepoznati stvari nainjene od elementarnih tvari.

8. Zrak i glavni sastojci zraka

Kljuni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, duik, plemeniti plin, ugljikov dioksid. Obrazovna postignua: shvatiti da je zrak smjesa plinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva (gustoa, topljivost u vodi) i sastav zraka (glavna 4 sastojka + vodena para); poznavati osnovna fizikalna svojstva atmosfere (tlak zraka smanjuje se s visinom, gustoa toploga zraka manja je od gustoe hladnoga zraka, u zraku se dogaaju sve vremenske promjene, topao zrak moe primiti vie vodene pare od hladnoga zraka, u ohlaenom vlanom zraku vodena se para kondenzira u sitne kapljice) poznavati osnovna kemijska svojstva zraka i kisika, dobivanje i primjenu kisika; opisati i crteom prikazati kruni tok kisika u prirodi; znati pokusom dokazati da izdahnuti zrak sadri vie ugljikova dioksida i vodene pare od svjeega zraka; poznavati uvjete pri kojima moe doi do poara; poznavati temeljne naine gaenja poara.

12. Relativna atomska masa

Kljuni pojmovi: relativna masa, relativna atomska masa, dalton, izotopi. Obrazovna postignua: primjerima i pokusima iz makrosvijeta doi do razumijevanja znaenja pojma jedinice mase i relativne mase; primijeniti pojam relativne mase u atomskom svijetu (kao jedinicu mase uporabiti dalton), poznavati znak za relativnu atomsku masu, nauiti da se atomi istoga kemijskog elementa u prirodi javljaju kao izotopi, poznavati nain oznaavanja izotopa, moi obrazloiti zato relativne atomske mase nisu cijeli brojevi; znati iz periodnoga sustava elemenata oditati relativnu atomsku masu nekoga kemijskog elementa.

9. Voda
Kljuni pojmovi: fizikalna svojstva vode, tvrde i meke prirodne vode, destilirana voda, anomalija vode. Obrazovna postignua: poznavati fizikalna svojstva vode (anomalija vode i njezina vanost za ivot u vodi); pokusom dokazati da se voda moe elektrolizom rastaviti na elementarne tvari: vodik i kisik; poznavati svojstva vode kao otapala i podjelu prirodnih voda prema koliini otopljenih tvari; pokusom dokazati prisutnost otopljenih tvari u vodi za pie i mineralnoj vodi; razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za pie, koliinom pitke vode na Zemlji, najea oneienja vode i naine proiavanja voda.

13. Ioni i ionske strukture

Kljuni pojmovi: ion, formulska jedinka, naboj aniona i kationa. Obrazovna postignua: shematski prikazati i obrazloiti nastajanje iona iz atoma (jednostavni primjeri nastajanja binarnih ionskih spojeva, npr. natrij + klor); razlikovati atome od iona; razlikovati anione i katione; znati kako se oznauju ioni; znati izraditi model kristalne strukture natrijeva klorida od prirunoga materijala; razumjeti znaenje pojma formulska jedinka spoja (najmanji omjer broja atoma ili iona u spoju, odnosno empirijska formula spoja); shvatiti da u ionskom spoju zbroj pozitivnih naboja kationa mora biti jednak zbroju negativnih naboja aniona.

10. Vodik
Kljuni pojmovi: vodik, plin praskavac. Obrazovna postignua: poznavati naine dobivanja vodika (elektroliza vode, reakcija metala s kiselinom, Kippov aparat, pribori za razvijanje plinova), poznavati fizikalna i kemijska svojstva vodika (gustoa, plin praskavac); poznavati osnovne postupke pri radu s plinovima; primijeniti mjere opreza i zatite pri radu sa zapaljivim plinovima; raspravljati o svojstvima kisika, vodika, zapaljivosti vodika i eksplozivnosti smjesa zapaljivih plinova i zraka; navesti primjere i raspravljati o uzrocima nezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ili drugih zapaljivih plinova) i zraka; znati kako postupiti u sluajevima kada se prostorija ispuni zapaljivim plinovima (zemni plin, butan).

14. Povezivanje atoma i molekule

Kljuni pojmovi: molekula, dvoatomna molekula, vieatomna molekula, molekulska formula. Obrazovna postignua: razlikovati molekule elementarnih tvari od molekula kemijskih spojeva; sloiti modele jednostavnijih molekula od dijelova iz

274

Nastavni plan i program za osnovnu kolu kompleta kalotnih modela; izraditi modele molekula od prirunih materijala (npr. plastelina i akalica, drvenih kuglica, kuglica za bor itd.); nauiti imena i formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske grae: HCl, H2O, NH3, CH4, CO2, SO2, SO3, CO, N2O, NO2, N2O3, itd.; na temelju formule pridijeliti ime jednostavnijemu spoju molekulske grae; iz molekulskih formula elementarnih tvari i spojeva prepoznati broj i vrstu atoma koji grade jednu molekulu; razumjeti kvalitativno i kvantitativno znaenje kemijske formule.

Kemija

19. Brzina kemijske reakcije

Kljuni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecaj koncentracije reaktanata, temperature i katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Obrazovna postignua: pokusima pokazati da koncentracija reaktanata, povienje temperature i dodatak katalizatora poveavaju brzinu kemijske reakcije; znati da su katalizatori tvari koje ubrzavaju kemijske reakcije, a na kraju reakcije ostaju nepromijenjeni; navesti primjere primjene katalizatora u svakidanjici (katalizatori u ispunim loncima automobila, enzimi, kvasac, kruh, alkoholno vrenje itd.).

15. Valencije i kemijske formule

Kljuni pojmovi: empirijske i molekulske kemijske formule, valencija (jedno-, dvo- ... valentan), valentne crtice, modeli jednostavnijih molekula. Obrazovna postignua: na temelju tablice periodnoga sustava elemenata moi odrediti valencije atoma 1., 2., 16. i 17. skupine elemenata u ionskim spojevima; usvojiti pisanje empirijske i molekulske formule jednostavnijih (binarnih) kemijskih spojeva na temelju poznatih valencija vodika i kisika; moi odrediti valencije elemenata iz formule spoja.

20. Kemijski elementi u periodnom sustavu elemenata

Kljuni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustav elemenata, slinost kemijskih svojstava elemenata iste skupine. Obrazovna postignua: pokusima pokazati kemijsku slinost elemenata iste skupine periodnoga sustava elemenata (npr. alkalijskih metala i halogenih elemenata). IZBORNE TEME 1. Povijest pojma kemijski element 2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere 3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza 4. Rairenost kemijskih elemenata u svemiru, Zemljinoj kori i ivim biima 5. Voda - temelj ivota

16. Relativna molekulska masa

Kljuni pojmovi: relativna molekulska masa. Obrazovna postignua: poznavati oznake za relativnu molekulsku masu; izraunati relativnu molekulsku masu spoja.

17. Kemijske reakcije i ouvanje mase

Kljuni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o ouvanju mase, reaktanti, produkti, jednadba kemijske reakcije. Obrazovna postignua: pokusima dokazati i razumjeti da kemijskim reakcijama iz elementarnih tvari nastaju nove tvari (kemijski spojevi drukije grae, fizikalnih i kemijskih svojstava); razlikovati pojmove reaktant i produkt kemijske reakcije; shvatiti da je ukupna masa reaktanata jednaka ukupnoj masi produkata kemijske reakcije (zakon o ouvanju mase); tumaiti kemijske promjene (reakcije) na temelju steenoga znanja o atomima; jednadbama kemijske reakcije opisati jednostavne kemijske promjene; razumjeti da broj i vrsta atoma na lijevoj strani jednadbe mora biti jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadbe.

8. RAZRED
TEME

1. Nemetali
Kljuni pojmovi: opa svojstva nemetala, kiseline, vodikov (oksonijev) ion. Obrazovna postignua: izvesti pokuse i jednadbama obrazloiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; nauiti pravilno razrjeivati koncentrirane kiseline vodom; obrazloiti nastajanje kiselih kia; nauiti univerzalnim indikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednost kiselih otopina; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: duina, klorovodina, sumporna, ugljina i sumporasta kiselina.

18. Kemijske reakcije i energija

Kljuni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav, okolina. Obrazovna postignua: pokusima dokazati, razumjeti i smisleno obrazloiti da kemijske reakcije uvijek prate promjene energije izmeu promatranoga reakcijskog sustava i okoline; uoiti da sustav moe preuzeti ili osloboditi energiju u obliku topline, svjetlosti, elektrine energije ili rada.

2. Metali
Kljuni pojmovi: opa svojstva metala, hidroksid, luina, zemnoalkalijski metali, eljezo. Obrazovna postignua: jednadbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (arenjem karbonata i gorenjem metala na zraku); pokusom i jednadbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju
275

Nastavni plan i program za osnovnu kolu luine (gaeno vapno); obrazloiti razliku izmeu hidroksida i luine; nauiti univerzalnim indikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednost lunatih otopina; pokusima i jednadbama kemijskih reakcija obrazloiti vezanje buke, topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama, nastajanje piljskih ukrasa, te taloenje i otapanje kamenca; pokusima istraiti i obrazloiti uvjete korozije eljeza u vodi i naine zatite eljeza od korozije.

Kemija stanino disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poari, razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenakih stijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povienje temperature Zemlje kao planete to uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.

7. Fosilna goriva
Kljuni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija, ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva. Obrazovna postignua: poznavati temeljne injenice o postanku fosilnih goriva; ugljena, nafte i prirodnoga plina; izvesti pokus suhe destilacije drva ili ugljena; stei elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte, vakuumskoj i suhoj destilaciji; upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva; izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom, benzenom i razrjeivaem) u zatvorenom prostoru; nauiti ispravno uvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivima kao ogranienim izvorima energije; protumaiti uzroke eksplozija i poara; raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata; nauiti rukovati s bocama koje sadre ukapljeni plin; nauiti kako postupiti u sluaju nekontroliranog istjecanja zapaljivoga plina.

3. Soli
Kljuni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli, neutralizacija, hidratne soli. Obrazovna postignua: poznavati razliite metode dobivanja soli (neutralizacija kiselina i luina, reakcija metalnih oksida s kiselinama, reakcija metala s kiselinama); izvesti pokuse i jednadbama obrazloiti reakcije magnezija, cinka i eljeza s klorovodinom i sumpornom kiselinom; samostalno napisati i izjednaiti jednadbe reakcija nastajanja soli; imenovati katione i anione jednostavnijih soli; poznavati svojstva, primjenu i naine dobivanja kuhinjske soli; znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanoga sastava (npr. fizioloku otopinu); pokusom pokazati da neki kristali (npr. modre galice, zelene galice i sl.) sadre kristalizacijsku vodu.

4. Maseni udio elemenata u spoju i formula spoja

Kljuni pojmovi: maseni udjeli elemenata u spoju. Obrazovna postignua: razumjeti vezu izmeu formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju; moi izraunati maseni udjel pojedinog elementa u spoju; moi rjeavati jednostavnije problemske zadatke koji ukljuuju raunanje s veliinama kao to su relativna atomska masa, relativna molekulska masa i maseni udjel.

8. Kvalitativni sastav organskih spojeva

Kljuni pojmovi: organski spojevi, organska kemija, kvalitativni sastav organskoga spoja. Obrazovna postignua: poznavati zajednika svojstva organskih spojeva (nisko talite, zapaljivost...); samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C, H, N, S i halogenih elemenata u tvarima organskoga podrijetla; razlikovati tvari organskoga i anorganskoga podrijetla; uoiti mogue opasnosti od nezgoda (isparavanje, poar, otrovanje...) pri radu i uskladitenju tvari organskoga podrijetla.

5. Ugljik i njegovi spojevi

Kljuni pojmovi: alotropske modifikacije ugljika, oksidi ugljika, ugljina kiselina, karbonati. Obrazovna postignua: nauiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima; razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture; znati napisati jednadbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i uz obilan dotok zraka); pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku, te napisati jednadbu pripadne kemijske reakcije (ugljina kiselina, kalcijev karbonat); shvatiti opasnost od otrovanja ugljikovim monoksidom i guenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru.

9. Zasieni ugljikovodici
Kljuni pojmovi: zasieni ugljikovodici ili alkani, saete strukturne i molekulske formule, homologni niz, trodimenzijska graa molekula. Obrazovna postignua: pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasienih ugljikovodika; nauiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek etverovalentan i da se njegovi atomi mogu meusobno povezivati u lance, razgranate lance i prstene; znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi, sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika; nauiti principe prikazivanja grae molekula simbolima, odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula; poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne, saete strukturne i molekulske formule; povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru; povezati pojam zasienosti ugljikovodika s prisutnou samo jednostrukih veza u molekuli; moi sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana; moi napisati jednostavne kemijske reakcije supstitucije (zamjene).
276

6. Kruenje ugljika u prirodi

Kljuni pojmovi: stanino disanje, fotosinteza, kruenje ugljika u prirodi, pougljenjivanje ili karbonizacija. Obrazovna postignua: poznavati najvanije kemijske procese kruenja ugljika u prirodi (fotosinteza,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Kemija skupina spojeva s karakteristinom funkcijskom skupinom -COOR; imenovati jednostavnije estere; navesti neke estere koji se nalaze u prirodi (mirisi voa; jabuke, kruke, banane).

10. Nezasieni i aromatski ugljikovodici

Kljuni pojmovi: nezasieni ugljikovodici: alkeni, alkini i aromatski ugljikovodici, benzen. Obrazovna postignua: pokusima dokazati reaktivnost nezasienih ugljikovodika; poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina; povezati pojam nezasienosti s prisutnou dvostruke ili trostruke veze u molekuli; sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina; znati napisati najjednostavnije reakcije adicije na (npr. broma na eten); napisati strukturnu formulu benzena; znati da je molekula benzena neobino postojana; znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenovima kancerogeni; prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nuno kancerogeni (aspirin); znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala, aceton, razrjeiva, ljepilo...) opasno po ivot i tetno po zdravlje.

14. Masti i ulja

Kljuni pojmovi: zasiene i nezasiene masne kiseline, glicerol, triacilgliceroli, katalitiko hidrogeniranje. Obrazovna postignua: upoznati masti i ulja: svojstva, bioloko i tehniko znaenje, prirodne izvore, uporabu i strukturu molekula (esteri); pokusima razlikovati nezasiene i zasiene masne kiseline (oleinska i stearinska); povezivati znanja o mastima i uljima steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije; shvatiti vanost nezasienih masnih kiselina u prehrani; navesti primjere emulzija koje se rabe u svakodnevnom ivotu.

11. Alkoholi
Kljuni pojmovi: funkcijska skupina, hidroksilna skupina, alkohol, alkoholno vrenje. Obrazovna postignua: dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezreloga voa te dokazati da osim alkohola alkoholnim vrenjem nastaje i ugljikov dioksid; znati da svi alkoholi sadre hidroksilnu skupinu (funkcijska skupina); nauiti principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih strukturnih formula metanola, etanola, propanola i butanola; poznavati fizioloko djelovanje alkohola (ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom); samostalno prikupljati informacije i razliitim izraajnim tehnikama moi pokazati posljedice prekomjerna konzumiranja alkohola i njegov utjecaj na mentalno i fiziko zdravlje; poznavati primjenu etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva; fizikalna svojstva alkohola; kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola); poznavati princip rada kemijskog alkotesta.

15. Monosaharidi
Kljuni pojmovi: ugljikohidrati, monosaharidi, Trommerov reagens, Fehlingov reagens. Obrazovna postignua: samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajuih eera u tvarima prirodnoga podrijetla; najjednostavnijom sumarnom jednadbom prikazati fotosintezu i stanino disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staninom disanju steena u nastavi biologije; poznavati prirodne izvore, kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata; shvatiti vanost ugljikohidrata u prehrani; nauiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata; poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze); prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima; raspravljati i o prehrani; povezati nastavne sadraje o ugljikohidratima sa znanjima steenima u nastavi biologije.

16. Disaharidi i polisaharidi

Kljuni pojmovi: saharoza, krob, celuloza, glikogen, prirodni polimer. Obrazovna postignua: upoznati dobivanje, uporabu i kemijski sastav saharoze; nauiti principe meusobnoga povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u krobu, glikogenu i celulozi; moi dokazati krob u razliitim namirnicama; nauiti izolirati krob iz krumpira i ispitati njegova svojstva; izvesti pokus hidrolize kroba s pomou kiselina i dokazati prisutnost reducirajuega eera; povezivati znanja o ugljikohidratima steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije.

12. Karboksilne kiseline

Kljuni pojmovi: karboksilna skupina, karboksilne kiseline i njihove soli, vie masne kiseline. Obrazovna postignua: nauiti grau molekula karboksilnih kiselina - karboksilna skupina; nauiti principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih strukturnih formula metanske, etanske, propanske i butanske kiseline; dobivanje octene kiseline (octenokiselo vrenje); upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline; usvojiti naela imenovanja karboksilnih kiselina; upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina; upoznati soli karboksilnih kiselina.

13. Esteri
Kljuni pojmovi: ester, esterifikacija, hidroliza estera, nazivi jednostavnijih estera. Obrazovna postignua: samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednabe reakcija; znati da su esteri
277

17. Aminokiseline i bjelanevine

Kljuni pojmovi: amino-skupina, peptidna veza, dipeptid, polipeptid, koagulacija bjelanevina. Obrazovna postignua: nauiti da molekule aminokiselina sadravaju amino i karboksilnu skupinu; znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide; znati da samo 20

Nastavni plan i program za osnovnu kolu razliitih aminokiselina izgrauje sve bjelanevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom; pokusom dokazati bjelanevine u razliitim uzorcima; samostalno ispitati i uoiti promjene do kojih dolazi kada se otopina bjelanca jajeta zagrije, ili joj se dodaju kiseline, luine ili soli tekih metala; povezivati znanja o aminokiselinama i bjelanevinama steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije.

Kemija

20. Plastine mase

Kljuni pojmovi: polimeri, polimerizacija, plastomer, elastomer, duromer. Obrazovna postignua: razumjeti znaenje pojma polimer; razlikovati i usporediti grau prirodnih polimera (npr. celuloza, krob, bjelanevine) i grau umjetnih polimera (npr. polieten); na temelju samostalnih pokusa zakljuivati o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi, svili ili vuni; primijeniti ve steena znanja o prirodnim polimerima (krob, celuloza, glikogen, proteini) za razumijevanje svojstava sintetikih polimera; pokusima istraiti mehanika svojstva folija od umjetnih polimera; raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima razliitih vrsta polimera na temelju njihove molekulske strukture (lanci, mree, preferirana orijentacija molekula itd.). IZBORNE TEME 1. Stijene, rude i minerali 2. Kemija hrane 3. Sapuni nekad i danas 4. Ovisnosti (puenje, narkotici) 5. Gospodarenje otpadom 6. Proizvodnja hrane (interdisciplinarno s biologijom)

18. Enzimi
Kljuni pojmovi: enzim, biokatalizator, aktivno mjesto u enzimu, supstrat. Obrazovna postignua: samostalno izvesti pokus i obrazloiti hidrolizu kroba enzimima; spoznati da su enzimi proteini; nauiti da enzimi kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili vie srodnih reakcija; poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja; povezivati znanja o enzimima steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije.

19. Sapuni i detergenti

Kljuni pojmovi: sapun, detergent, hidrofilni i hidrofobni dio molekule, saponifikacija. Obrazovna postignua: nauiti shematski prikazati grau molekula sapuna i detergenata; samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije; pokusima usporediti svojstva sapuna i detergenta u mekoj i tvrdoj vodi; razumjeti mehanizam pranja; moi samostalno procijeniti kojom je vrstom neistoa zamazana odjea i odabrati odgovarajue sredstvo za pranje; nauiti svrhovito rabiti sapune, detergente i ampone u odravanju istoe kuanstva, rublja, tijela i kose; raspravljati o biorazgradivosti sapuna i detergenata.

278

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Fizika

FIZIKA
UVOD
Nastavni program iz fizike temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama o prirodi. Program ukljuuje temeljne sadraje kojima uenici trebaju ovladati da bi razumjeli pojave u prirodi i primijenili ih u svakodnevnom ivotu. Nastava fizike u korelaciji je s ostalim prirodoznanstvenim predmetima (kemija, biologija, geografija) i s matematikom, to uenicima omoguuje stvaranje cjelovite predodbe prirode. Program se osniva na iskustvenom uenju (problemska i istraivaka nastava), ime se uenici nastoje zainteresirati i potaknuti na dublje prouavanje fizike. Program se sastoji od obveznih i izbornih nastavnih tema. U pojedinoj temi navode se kljuni pojmovi i obrazovna postignua koja uenici trebaju usvojiti. Fizika je temeljna i tipina eksperimentalna znanost, pa se pokus/eksperiment predlae kao sredinja sastavnica nastave. Od nastavnika se oekuje kreativnost u odabiru i pripremi pokusa, te u usmjeravanju i voenju uenika u istraivanju fizikih pojava. Redoslijed tema uitelj moe samostalno oblikovati u skladu s odgovarajuim metodikim pristupom. Primjerice, u sedmom razredu teme od 15. do 19. mogu se saeti u etiri teme i obraditi ovim slijedom:

15. Energija
Kljuni pojmovi: elastina energija, gravitacijska potencijalna energija, kinetika energija. Obrazovna postignua: opisati oblike energije kroz primjere; opisati elastinu, gravitacijsku potencijalnu i kinetiku energiju.

CILJ
Nastava fizike treba uenicima omoguiti razumijevanje prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnika znanstvenoga istraivanja prirode, primjenu usvojenih spoznaja iz fizike u svakodnevnom ivotu, tehnici i proizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenoga miljenja i samostalnoga rjeavanja problema.

16. Pretvorbe energije

Kljuni pojmovi: pretvorba energije. Obrazovna postignua: objasniti, na razliitim primjerima, pretvorbe energije iz jednoga oblika u drugi oblik.

17. Rad

ZADAE
Uenike treba: E upoznati s najvanijim prirodnim pojavama, stanjima i procesima te im omoguiti razumijevanje fizikih zakona i zakonitosti, E pouiti kako znanstvenim jezikom fizike opisivati zanimljive pojave i procese u prirodi i svakodnevici, E motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, E pouiti da osmisle, izvode i analiziraju jednostavne pokuse, postavljaju pretpostavke i stvaraju jednostavne slike o pojavama, E osposobiti za primjenu spoznaja i metoda fizike u suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji te za stjecanje tehnike i prirodoznanstvene kulture, E poticati na logiko i samostalno zakljuivanje te u njima, pri prouavanju prirodnih pojava, razviti kritiko miljenje i prosuivanje, E uvoditi u znanstveni nain razmiljanja i odgajati za ispravan odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini, E osposobiti za samostalno rjeavanje problema, ali i za konstruktivnu suradnju pri timskome radu.

Kljuni pojmovi: rad sile, dul (joule), J. Obrazovna postignua: opisati, kroz primjere, rad sile; objasniti rad kao pretvorbu energije i obratno: objasniti poveanu energiju tijela kao uloeni rad; objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u zadatcima.

18. Snaga
Kljuni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat (watt), W. Obrazovna postignua: opisati snagu na primjerima iz ivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada; primijeniti znanje na primjerima i zadatcima. OSTALE PREPORUKE:

7. razred:
Tema 2., O tijelima, i tema 7., Graa tvari, mogu se obraditi u nizu (ako je vremenski usklaeno s kemijom). Preporua se da se tema 20., Unutarnja energija, i tema 25., Promjena unutarnje energije radom i toplinom, obrade na jednostavan nain primjeren uzrastu uenika.

NAPOMENA
Potanke upute za nastavu fizike navedene su u Predgovoru i Dodatnim napomenama HNOS-a i ine sastavni dio ovoga programa. HNOS sadrava razradbu svih tema navedenih u ovome programu. Poseban je naglasak ovoga programa na postignuima koja uenici trebaju ostvariti te na temeljnim metodikim postupcima kojima se to postie.
279

8. razred:
Teme 12. i 13. mogu se spojiti u temu pod nazivom Elektrini otpor i Ohmov zakon. Teme 19. i 20. mogu se spojiti u temu pod nazivom Postanak, opis i vrste valova. Teme 24. i 25. mogu se spojiti u temu pod nazivom Odbijanje svjetlosti, zrcala.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Fizika

7. RAZRED
TEME

8. Sila
Kljuni pojmovi: meudjelovanje, sila, vektor. Obrazovna postignua: prepoznati i opisati meudjelovanja i uinke sile u prirodi; opisati nain na koji djeluje sila tea, elektrina i magnetska sila na daljinu i dodirom; nacrtati i objasniti silu kao vektor.

1. Uvod u fiziku
Kljuni pojmovi: fizika, metoda, pokus (eksperiment). Obrazovna postignua: opisati ime se bavi fizika; objasniti pojam pokusa (eksperimenta) navodei primjere.

9. Elastina sila i mjerenje sile

Kljuni pojmovi: elastina sila, produenje, njutn (newton), N. Obrazovna postignua: objasniti razmjernost produenja opruge i sile koja djeluje na nju; nacrtati graf ovisnosti produenja o sili - pravac iz ishodita koordinatnog sustava; izmjeriti silu dinamometrom.

2. O tijelima
Kljuni pojmovi: vrsta tijela, tekuine, plinovi. Obrazovna postignua: opisati i razlikovati vrsta tijela, tekuine i plinove na primjerima; opisati prijelaze vrstih tijela u tekuine, tekuina u plinove i obratno.

3. Mjerenje duljine
Kljuni pojmovi: fizika veliina, mjerenje, duljina, metar, m. Obrazovna postignua: opisati pojam fizike veliine i mjerenja (fizika veliina kao umnoak brojane vrijednosti i mjerne jedinice); mjeriti duljinu metrom; izraavati duljinu razliitim mjernim jedinicama; razlikovati znaenja za kilo, deci, centi i mili.

10. Sila tea

Kljuni pojmovi: sila tea, teina. Obrazovna postignua: opisati i razlikovati silu teu (kojom Zemlja djeluje na tijelo) i teinu (kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes); primijeniti znanje o sili tei i teini u jednostavnim problemskim zadatcima.

11. Trenje
Kljuni pojmovi: sila trenja, faktor trenja, teina (pritisna sila). Obrazovna postignua: prepoznati silu trenja na primjerima iz ivota; objasniti utjecaj sile trenja na gibanje tijela; povezati faktor trenja s kakvoom dodirnih ploha (podloge i tijela na podlozi); izmjeriti i izraunati silu trenja.

4. Mjerenje plotine plohe i obujma tijela

Kljuni pojmovi: plotina plohe, kvadratni metar, m2, obujam tijela, kubni metar, m3, litra, l, L. Obrazovna postignua: mjeriti plotine geometrijskih ploha i obujme (geometrijskih i drugih) tijela; izraavati plotinu i obujam razliitim mjernim jedinicama.

12. Teite i ravnotea tijela

Kljuni pojmovi: teinica, teite, ravnotea. Obrazovna postignua: opisati teinicu, teite i ravnoteu tijela; protumaiti teite kao hvatite sile tee; primijeniti znanje na praktinim primjerima.

5. Mjerenje mase tijela

Kljuni pojmovi: tromost (ili inercija), masa tijela, kilogram, kg. Obrazovna postignua: opisati kroz primjere masu kao mjeru tromosti tijela; navesti nepromjenljivost (stalnost) mase neovisno o poloaju tijela bilo gdje u svemiru; procijeniti i izmjeriti vagom mase nekih tijela; izraziti mase tijela razliitim mjernim jedinicama.

13. Poluga i primjene poluge

Kljuni pojmovi: poluga, krak sile. Obrazovna postignua: opisati krak sile kao udaljenost sile od oslonca; objasniti uporabu poluge; primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.

6. Gustoa tvari
Kljuni pojmovi: gustoa tijela, tvar, gustoa tvari, kilogram po kubnome metru, kg/m3. Obrazovna postignua: opisati gustou tvari; razlikovati gustou tvari od gustoe tijela; objasniti vezu gustoe tekuine (vode, ulje) i vrstih tvari s plivanjem tijela; odreivati gustoe razliitih tijela i izraziti ih razliitim mjernim jedinicama.

14. Tlak
Kljuni pojmovi: tlak, paskal (pascal), Pa. Obrazovna postignua: opisati tlak na primjerima; primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.

15. Rad
Kljuni pojmovi: rad sile, dul (joule), J. Obrazovna postignua: opisati kroz primjere rad sile; objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u zadatcima.

7. Graa tvari
Kljuni pojmovi: estice tvari. Obrazovna postignua: navesti i objasniti primjere za estinu grau tvari i postojanje meuprostora izmeu estica.

280

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Fizika Obrazovna postignua: opisati specifini toplinski kapacitet kao svojstvo tvari; objasniti njegovo znaenje na primjerima iz ivota.

16. Energija
Kljuni pojmovi: energija, kinetika energija, pretvorba energije. Obrazovna postignua: opisati oblike energije kroz primjere; objasniti energiju uz pomo kinetike energije; objasniti pretvorbe energije na primjerima; izraunati energiju i rad u jednostavnim primjerima.

25. Promjena unutarnje energije radom i toplinom

Kljuni pojmovi: zakon ouvanja energije. Obrazovna postignua: navesti primjere iz ivota o pretvorbi rada i topline u unutarnju energiju; objasniti zakon ouvanja energije na razliitim primjerima. IZBORNE TEME 1. Hidrostatiki i hidrauliki tlak 2. Rad na kosini (kosina, duljina i visina kosine) 3. Pretvaranje topline u rad (rad iz topline, rad koji obavlja plin, toplinski strojevi) 4. Pravilo smjese za mjerenje topline (temperatura smjese, predana toplina, primljena toplina) 5. Energija i energetika (rad, energija, pretvorbe energije, toplina, unutarnja energija) 6. Struktura atoma i elementarne estice tvari

17. Gravitacijska energija

Kljuni pojmovi: gravitacijska potencijalna energija. Obrazovna postignua: opisati gravitacijsku energiju; povezati gravitacijsku energiju s radom na razliitim primjerima pretvorbe energije; izraunati vrijednost gravitacijske energije u jednostavnim primjerima.

18. Elastina energija

Kljuni pojmovi: elastina energija, potencijalna energija. Obrazovna postignua: opisati elastinu energiju na primjerima; objasniti elastinu i gravitacijsku energiju kao oblike potencijalne energije.

19. Snaga
Kljuni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat (watt), W. Obrazovna postignua: opisati snagu na primjerima iz ivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada; primijeniti znanje na primjerima i zadatcima.

8. RAZRED
TEME

1. Strujni krug i njegovi elementi 20. Unutarnja energija

Kljuni pojmovi: unutarnja energija, toplina, temperatura. Obrazovna postignua: razlikovati i opisati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu; objasniti promjenu unutarnje energije tijela zbog prijelaza topline izmeu tijela i okoline. Kljuni pojmovi: izvori, troila i spojne ice (elektrini vodovi). Obrazovna postignua: sastaviti strujni krug s osnovnim elementima; nacrtati shematski strujni krug grafikim simbolima i objasniti ulogu svakog elementa strujnoga kruga.

2. Elektrini vodii i izolatori 21. Toplinsko irenje tijela

Kljuni pojmovi: toplinsko irenje tijela. Obrazovna postignua: opisati promjenu obujma razliitih tvari s promjenom temperature; objasniti ovisnost obujma tijela o temperaturi te povezati s gustoom tijela; protumaiti anomaliju vode. Kljuni pojmovi: vodi i izolator. Obrazovna postignua: navesti i razlikovati vodie i izolatore; sloiti strujni krug kojim e se ispitati je li tvar (tijelo) vodi ili izolator.

3. Spajanje troila u strujnome krugu

Kljuni pojmovi: serijski i paralelan spoj. Obrazovna postignua: sastaviti strujni krug i nacrtati shemu strujnoga kruga sa serijski ili paralelno spojenim troilima; objasniti praktinu primjenu razliito spojenih troila.

22. Mjerenje temperature

Kljuni pojmovi: Celsiusov stupanj, oC, kelvin, K, nula apsolutne temperature. Obrazovna postignua: izmjeriti temperaturu termometrom i izraziti je u oC i u K.

4. Uinci elektrine struje 23. Prijelaz topline

Kljuni pojmovi: voenje, strujanje, zraenje. Obrazovna postignua: navesti i opisati primjere prijelaza topline voenjem, strujanjem i zraenjem. Kljuni pojmovi: toplinski, svjetlosni, magnetski i kemijski uinci. Obrazovna postignua: prepoznati i navesti ureaje (bez naina rada) u kojima se primjenjuju razliiti uinci elektrine struje.

24. Mjerenje topline

Kljuni pojmovi: specifini toplinski kapacitet, dul po kilogramu i kelvinu, J/(kg K).
281

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Fizika naponu - kolinik elektrinoga napona na troilu i elektrine struje kroz troilo je stalan; nacrtati grafiki prikaz ovisnosti elektrine struje o naponu za razliite otpore.

5. Magneti i magnetsko djelovanje elektrine struje

Kljuni pojmovi: magnet, elektromagnet, magnetska sila. Obrazovna postignua: opisati magnetsko djelovanje (magnetski uinak) struje, primjena elektromagneta.

14. Opasnost i zatita od elektrinoga udara 6. Elektrini naboji i njihovo meudjelovanje

Kljuni pojmovi: elektriziranje trljanjem, elektrini naboj, kulon (coulomb), C, elektrina sila. Obrazovna postignua: objasniti na primjerima postojanje elektrinih naboja; navesti vrste naboja i njihovo meudjelovanje. Kljuni pojmovi: ljudsko tijelo - elektrini vodi, tlo i zemlja - vodi, izolatori, zatvaranje elektrinoga kruga pri elektrinom udaru. Obrazovna postignua: opisati zatvaranje elektrinoga kruga pri neopreznom rukovanju s izvorom elektrinog napona; objasniti naine zatite od elektrinog udara i pripomoi unesreenome.

7. Elektroni, pokretljivi ioni i elektrina struja

Kljuni pojmovi: nositelji naboja: elektroni i ioni, struja kao pojava. Obrazovna postignua: opisati elektrinu struju kao usmjereno gibanje nositelja naboja; objasniti primjere kada su nositelji elektrine struje elektroni (u metalima), a kada ioni (u tekuinama i plinovima).

15. Gibanje i brzina

Kljuni pojmovi: put, vremenski interval, brzina, metar u sekundi, m/s. Obrazovna postignua: usporediti i odrediti srednje brzine gibanja nekih tijela.

16. Jednoliko i nejednoliko gibanje

Kljuni pojmovi: jednoliko gibanje, nejednoliko gibanje. Obrazovna postignua: razlikovati stalnu brzinu (jednoliko gibanje) i srednju brzinu (nejednoliko gibanje); nacrtati grafiki prikaz ovisnosti puta o vremenu i brzine o vremenu.

8. Mjerenje elektrine struje

Kljuni pojmovi: elektrina struja, amper, A, ampermetar. Obrazovna postignua: spajati ampermetar u strujni krug i izmjeriti elektrinu struju.

9. Elektrini napon
Kljuni pojmovi: elektrini napon, volt, V, voltmetar. Obrazovna postignua: opisati elektrini napon kao energiju po jedininome naboju koja se iz elektrinog izvora prenosi strujnim krugom; spajati voltmetar u strujni krug i mjeriti elektrini napon na troilu.

17. Promjena brzine i akceleracija

Kljuni pojmovi: akceleracija (ubrzanje i usporenje), metar u sekundi na kvadrat, m/s2. Obrazovna postignua: opisati akceleraciju i navesti njezinu mjernu jedinicu; odrediti akceleraciju u primjerima iz ivota.

10. Elektromagnetska indukcija

Kljuni pojmovi: inducirani elektrini napon, elektromagnetska indukcija. Obrazovna postignua: opisati pojavu induciranja elektrinoga napona u zavojnici gibanjem magneta u odnosu na zavojnicu.

18. Jednoliko ubrzano gibanje

Kljuni pojmovi: jednoliko ubrzano gibanje, slobodni pad. Obrazovna postignua: opisati jednoliko ubrzano gibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom; objasniti slobodni pad kao primjer jednoliko ubrzanoga gibanja; nacrtati grafiki prikaz ovisnosti brzine o vremenu.

11. Rad i snaga elektrine struje

Kljuni pojmovi: rad elektrine struje, dul (joule), J, snaga elektrine struje, vat (watt), W. Obrazovna postignua: opisati rad i snagu elektrine struje; primijeniti izraze za rad i snagu elektrine struje na praktinim primjerima.

19. Sila i gibanje

Kljuni pojmovi: masa, sila, promjena brzine djelovanjem silom. Obrazovna postignua: objasniti kvalitativno temeljni zakon gibanja: ako je ukupna (rezultanta) sila na tijelo razliita od nule, ona tijelu daje akceleraciju (tijelo se giba ubrzano).

12. Elektrini otpor

Kljuni pojmovi: elektrini otpor, om (ohm), W. Obrazovna postignua: opisati elektrini otpor razliitih troila kao svojstvo vodia; odrediti elektrini otpor kao kolinik elektrinoga napona i elektrine struje.

20. Postanak i vrste valova

Kljuni pojmovi: titranje estica sredstva, transverzalan i longitudinalan val. Obrazovna postignua: opisati valne pojave i objasniti prijenos energije valom; razlikovati i opisati vrste valova.

13. Ohmov zakon

Kljuni pojmovi: stalni otpor. Obrazovna postignua: opisati i obrazloiti Ohmov zakon: elektrina struja razmjerna je elektrinome
282

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Fizika

21. Opis vala

Kljuni pojmovi: valna duljina, frekvencija (uestalost), brzina vala. Obrazovna postignua: opisati kvalitativno odnos valne duljine, frekvencije i brzine; primijeniti na primjerima vezu izmeu valnih veliina.

26. Lom svjetlosti

Kljuni pojmovi: lom svjetlosti, potpuno odbijanje svjetlosti. Obrazovna postignua: opisati i nacrtati lom svjetlosti na granici optikih sredstava; objasniti potpuno odbijanje svjetlosti kao granini sluaj loma svjetlosti na primjerima.

22. Zvuk
Kljuni pojmovi: zvuni izvori, brzina zvuka, zvuk kao longitudinalni val. Obrazovna postignua: opisati nastajanje i rasprostiranje zvuka u razliitim sredstvima; usporediti brzine zvuka u zraku, vodi i drugim sredstvima.

27. Lee
Kljuni pojmovi: sabirne i rastresne lee, jakost lee, reciproni metar, 1/m. Obrazovna postignua: konstruirati sliku i odrediti narav slike koju stvara lea; primijeniti lee u razliitim primjerima.

23. Rasprostiranje svjetlosti

Kljuni pojmovi: svjetlosni izvori, svjetlosna zraka, pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena. Obrazovna postignua: objasniti ideju pravocrtnog rasprostiranja svjetlosti, te da je brzina svjetlosti najvea mogua brzina u prirodi.

28. Razlaganje svjetlosti na boje

Kljuni pojmovi: optika prizma, razlaganje svjetlosti na boje. Obrazovna postignua: navesti primjere i objasniti razlaganje bijele svjetlosti na boje. IZBORNE TEME

24. Odbijanje svjetlosti - sferno zrcalo

Kljuni pojmovi: odbijanje svjetlosti, ravno zrcalo, prividna slika. Obrazovna postignua: opisati odbijanje svjetlosti od razliitih predmeta oko nas; objasniti zakonitost odbijanja svjetlosti od ravnoga zrcala; konstruirati sliku i odrediti narav (prirodu) slike.

1. Odbijanje i lom valova 2. Poluvodii - osnova raunala (isti poluvodii,

N-poluvodi, P-poluvodi, PN-spoj, tranzistor)

3. Pretvorbe energije u elektrinim izvorima

(baterija, generator, fotoelement, termoelement)

4. Primjena magnetskoga djelovanja elektrine

struje (magnetsko djelovanje petlje i zavojnice, meudjelovanje zavojnice i magneta, nain rada ampermetra i elektromotora) 5. Svjetlost - elektromagnetski val (spektar elektromagnetskih valova) 6. Laserska svjetlost (nekoherentni i koherentni izvori svjetlosti, laser)

25. Odbijanje svjetlosti - sferna zrcala

Kljuni pojmovi: sferno zrcalo, arite i arina daljina zrcala, stvarna i prividna slika. Obrazovna postignua: opisati narav slike koju stvara sferno zrcalo; objasniti primjenu sfernih zrcala u svakodnevnom ivotu.

283

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Povijest

POVIJEST
UVOD
Nastava povijesti strukturirana je kronoloki. Sastavnice su ovog predmeta procesi, pojave i dogaaji koji objanjavaju razvoj ljudskoga drutva i ljudskoga djelovanja od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opu i nacionalnu. Ovisno o tome to prouava ona moe biti politika, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga. Suvremena nastava povijesti prouava vie drutvenu i kulturnu nego politiku povijest, unosei brojne sadraje iz podruja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom uenja povijesti naglasak se stavlja na umijea koja uenici trebaju usvojiti, jer povijest se moe razumjeti samo ako uenici, uz ishode povijesnih istraivanja, ue i o metodama kojima se povjesniari slue pri pouavanju prolosti. U nastavi je nemogue iznijeti sva povijesna zbivanja. Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih povijesnih sadraja. U izvedbi nastave povijesti treba predvidjeti sadraje zaviajne povijesti, kao i sadraje predviene programima za nacionalne manjine, provedbu izvanuionike i terenske nastave. Nastava povijesti pomae uenicima u razumijevanju vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju nacionalnog identiteta. Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih kultura pripremaju uenike za ivot u multietnikom i multikulturalnome drutvu.
E

upoznaju razliite naine prikazivanja i interpretiranja prolosti (historiografija, filmovi, dokumentarne serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i sl.), pronalaze, upoznaju, ralanjuju i vrjednuju razliite izvore informacija (udbenik, enciklopedija, historiografski tekst, kolska knjinica, muzej, internet, itd.), upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poiva suvremeno drutvo, kritiki razmiljaju o svijetu u kojem ive, pripremajui se tako za ivot u pluralistikom i demokratskom drutvu, razvijaju interes za povijest, ali i ouvanje kulturne batine, razvijaju radne navike, stvaralatvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloivotno uenje.

NAPOMENA
Iako je u Vodiu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu predvieno da tema ima maksimalno 5 kljunih pojmova, u nastavi je povijesti broj kljunih pojmova po temi vei zbog manjega broja tema u odnosu na druge predmete. Kod izbornih tema predloene su samo neke od moguih izbornih tema i uitelj ih ne mora obraditi. Dapae, moe posve samostalno oblikovati nekoliko izbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom i spomenikom batinom zaviaja ili prema interesima uenika.

CILJ
Svrha je nastave povijesti u osnovnoj koli omoguiti uenicima da na odabranim temama steknu znanja i intelektualne vjetine koje e im pomoi u razumijevanju suvremenog svijeta. Osnovni cilj uenja povijesti u osnovnoj koli jest razvijanje interesa za izuavanje prolosti i zanimanja za sadanjost, odnosno razvijanje povijesnog miljenja.

5. RAZRED
TEME

1. to je povijest
Kljuni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej, arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja, povijesne karte. Obrazovna postignua: odrediti pojam povijest; razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni predmet; navesti vrste povijesnih izvora; uoiti raznolikost i vanost povijesnih izvora u izuavanju povijesti; imenovati znanosti i ustanove koje izuavaju i uvaju povijesne izvore; snalaziti se u vremenu - na crti vremena; odrediti vremenska razdoblja; snalaziti se u prostoru - usporediti povijesne i geografske karte; imenovati povijesna razdoblja; na slikovnom materijalu obrazloiti promjene u ivotu ovjeka.

ZADAE
Uenici:
E

ue o najvanijim dogaajima, pojavama, procesima i znaajnim obiljejima razdoblja i drutava koja prouavaju, to ukljuuje gospodarstveni, drutveni, kulturni i politiki razvoj, svakodnevni ivot, ideje, vjerovanja i nazore ljudi u prolosti, vjebaju snalaenje u vremenu i prostoru, usvajaju i ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju prolih razdoblja, dogaaja i procesa, ue o temeljnim procesima koji pomau razumijevanju prolosti (kronologiji, uzronosti, promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, tumaenju, istraivanju i znaenju prolih dogaaja) i upoznaju se s ulogom izvora i literature u objanjavanju prolosti (ue prepoznavati, ralanjivati, povezivati i vrjednovati razliite vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te na temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja),
284

2. ivot ljudi u prapovijesti

Kljuni pojmovi: kameno doba, metalno doba, nalazita prapovijesnih kultura, Krapinski praovjek neandertalac (izumro), homo sapiens (predak ovjeka). Obrazovna postignua: definirati pojam prapovijesti;

Nastavni plan i program za osnovnu kolu opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture; pokazati prapovijesna nalazita na tlu dananje Hrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesna razdoblja, oznaiti ih na crti vremena; opisati prirodne uvjete potrebne za razvoj ovjeka; povezati nain obradbe kamena ili kovine s nainom ivota ljudi, gospodarstvom, drutvenim ustrojem, kulturom, vjerovanjem, obiajima.

Povijest i povijesnih injenica; imenovati narode koji ive na Apeninskome poluotoku; prepoznati osnovne elemente etruanske kulture; obrazloiti razlike u rimskome drutvu - uzroke i posljedice drutvenih sukoba; opisati jednostavnost rimskoga svakodnevnoga ivota i rimsko vjerovanje - mitovi, hramovi, bogovi.

8. Republika i Carstvo 3. Civilizacije prvih pisama

Kljuni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon, piramide, biblioteka. Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti poloaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti vremena odrediti osnovnu kronologiju; uoiti razliita pisama, naine pisanja i koritenja pisama; imenovati i usporediti najvanije graevine razliitih civilizacija; imenovati razliita vjerovanja; imenovati istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo znaenje; opisati svakodnevni ivot ljudi razliitih drutvenih slojeva. Kljuni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija, Rimsko carstvo. Obrazovna postignua: imenovati i obrazloiti ustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti razvoj i irenje Rimske Republike (provincije); imenovati istaknute osobe u Rimskoj Republici i nekoliko rimskih careva te opisati njihov znaaj; usporediti Rim u doba Republike i u doba Carstva (izgled grada, graevine, svakodnevni ivot Rimljana).

9. Hrvatski prostor u antiko doba

Kljuni pojmovi: romanizacija, provincije, grki i rimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum). Obrazovna postignua: imenovati narode na podruju Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnoj karti nalazita grke i rimske kulture; imenovati rimske pokrajine i gradove na dananjem hrvatskom podruju; pokazati njihov poloaj na povijesnim kartama; vrjednovati kulturnu batinu Grka i Rimljana; opisati posljedice romanizacije naroda na podruju Ilirika.

4. Uspon stare Grke

Kljuni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni, mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija. Obrazovna postignua: pokazati na karti podruje egejskih civilizacija; imenovati helenske narode i opisati osnovna obiljeja njihove kulture; analizirati povijesne izvore - mitove, graevine, umjetnika djela; na crti vremena odrediti kronologiju; uoiti i obrazloiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih sukoba.

10. Pojava kranstva 5. Atenska demokracija

Kljuni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci, proroita, olimpijske igre. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas; imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike, zakonodavce, politiare) i navesti njihova postignua; usporediti drutvene odnose, gospodarstvo i svakodnevni ivot u Ateni i u Sparti; navesti kulturna dostignua Helena, prepoznati utjecaj helenskih dostignua u suvremenoj kulturi. Kljuni pojmovi: kranstvo, apostoli, progoni krana, katakombe, kranski simboli. Obrazovna postignua: opisati pojavu i irenje kranstva; prepoznati simbole kranstva i ustroj prvih kranskih zajednica; obrazloiti znaaj irenja kranstva i promjene u odnosu prema kranima; imenovati prve istaknute krane s hrvatskog podruja.

11. Seoba naroda

Kljuni pojmovi: barbari, seoba naroda, pad Zapadnoga Rimskoga Carstva. Obrazovna postignua: na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti dolazak novih naroda na podruje Rimskoga Carstva; obrazloiti uzroke i posljedice seobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva. IZBORNE TEME 1. Perzija 2. Mezopotamija 3. Grka mitologija 4. Rimsko graditeljstvo 5. Rimska vojska

6. Helenizam
Kljuni pojmovi: barbari, filipike, helenizam, helenistika kultura. Obrazovna postignua: uoiti i obrazloiti uzroke i posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj karti i na crti vremena; vrjednovati ulogu Aleksandra Velikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti helensku i helenistiku kulturu; imenovati istaknute znanstvenike i njihova djela.

7. Poetci Rima
Kljuni pojmovi: legenda, religija, plebejci, puki tribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo. Obrazovna postignua: uoiti razliku izmeu legende
285

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Povijest

6. RAZRED
TEME

5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.)

Kljuni pojmovi: komuna, plemii i puani, bratovtine, romanika i gotika, sveuilite. Obrazovna postignua: obrazloiti razvoj poljodjelstva i obrtnike proizvodnje; opisati kako razvoj gospodarstva utjee na drutveni razvoj; opisati obnovu i nastanak novih gradova te razliku izmeu graana; istaknuti znaaj sveuilita; opisati ivot plemstva, vitezova i graana; imenovati povijesne izvore: trubadursko pjesnitvo, knjievna djela, glazbu; razlikovati na primjerima znaajke romanike i gotike; opisati uzroke stradanja stanovnitva (prirodne nepogode, bolesti, epidemije, ratovi).

1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda

Kljuni pojmovi: Bizant, pokrtavanje, Karolinzi, krunidba, benediktinci, Crkveni raskol. Obrazovna postignua: oznaiti na povijesnoj karti podruja nastanka novih drava i na crti vremena vremenske odrednice; obrazloiti ulogu misionara, sveenika i redovnika te sredozemnih gradova u prenoenju antikih tekovina novim dravama; opisati djelovanje brae Konstantina i Metoda; usporediti bizantsku i franaku kulturu i civilizacijska dostignua; imenovati drave nastale u susjedstvu Hrvata; obrazloiti uzroke i posljedice Crkvenoga raskola.

6. Hrvatska u doba Arpadovia i Anuvinaca

Kljuni pojmovi: hrvatsko-ugarski kralj, slobodni kraljevski gradovi, velikaki rodovi, kulturni i pravni spomenici. Obrazovna postignua: imenovati nekoliko vladara iz dinastije Arpadovia; opisati posljedice tatarske provale u hrvatske zemlje (pustoenja i nastanak slobodnih kraljevskih gradova); opisati uspon hrvatskih velikakih obitelji; na povijesnoj karti pokazati podruja velikakih posjeda; obrazloiti ulogu hrvatskih plemia u ustolienju Anuvinaca; opisati razvoj i obiljeja Mletake Republike; obrazloiti znaaj Zadarskoga mira za hrvatske zemlje; prepriati borbu za vlast nakon smrti Ludovika I. Anuvinskoga; obrazloiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih zemalja; opisati razvoj srednjovjekovnoga Dubrovnika te prilike u srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri; opisati postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i crkve; prepoznati i opisati graevine iz razdoblja romanike i gotike; na primjerima iz zaviaja analizirati povijesne izvore.

2. Feudalno drutvo
Kljuni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemi, kmet, feudalna davanja. Obrazovna postignua: obrazloiti kako nastaje novo drutvo iji je temelj zemlja (feud); prepoznati i imenovati drutvene slojeve srednjovjekovnoga drutva; opisati poloaj kmetova u feudalnom drutvu; obrazloiti odnos izmeu seniora i vazala; opisati poloaj Crkve i poloaj gradova; obrazloiti ulogu Crkve u civilizacijskom razvoju Europe (znanost i umjetnost); na primjerima iz zaviaja usporediti ivot ljudi u gradu i na feudalnom posjedu; analizirati i vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege, feudalne utvrde, umjetnike filmove povijesne tematike.

3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku

Kljuni pojmovi: upanije i upan, ban, knez, kralj, predromanika, glagoljatvo, personalna unija. Obrazovna postignua: opisati doseljenje Hrvata i nastanak prvih kneevina, pokazati podruja na povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti vremena; obrazloiti poloaj hrvatskih kneevina izmeu Franaka, Bizanta i Venecije; opisati razvoj Hrvatske u doba narodnih vladara; analizirati povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise, Baansku plou; obrazloiti nastanak hrvatskougarske drave; imenovati i opisati predromanike spomenike u Hrvata i izdvojiti primjere iz zaviaja.

7. Humanizam i renesansa
Kljuni pojmovi: humanizam, renesansa, humanisti u Hrvatskoj. Obrazovna postignua: uoiti povezanost renesanse s antikom i srednjovjekovnom kulturom; obrazloiti na koji nain humanizam stavlja ovjeka u sredite interesa; pokazati na povijesnoj karti sredita renesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj; prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj hrvatske umjetnosti i znanosti; imenovati istaknute hrvatske humaniste te njihova djela; opisati gradove i graevine nastale u razdoblju renesanse u Europi i Hrvatskoj; obrazloiti uzroke promjena u svakodnevnome ivotu.

4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti

Kljuni pojmovi: islam, kriarski ratovi, arapska kultura. Obrazovna postignua: pokazati na povijesnoj karti podruje nastanjivanja arapskih plemena, irenja arapske drave i arapskog utjecaja; prepoznati osnove islama i znaajke arapske kulture, nabrojiti znanstvena dostignua arapskih znanstvenika i prepoznati njihovu ostavtinu u suvremenosti; pokazati na povijesnoj karti i crti vremena kriarske pohode; obrazloiti uzroke i posljedice kriarskih ratova za Europu i hrvatske zemlje.

8. Velika geografska otkria

Kljuni pojmovi: geografska otkria, karavela, konkvistadori. Obrazovna postignua: opisati gospodarstvo i drutvo u Europi uoi geografskih otkria; navesti tehnika dostignua koja su omoguila geografska otkria; pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja portugalskih i panjolskih pomoraca; naznaiti
286

Nastavni plan i program za osnovnu kolu vremenske odrednice na crti vremena; obrazloiti posljedice geografskih otkria za amerike Indijance i za Europljane. IZBORNE TEME 1. Srednjovjekovni grad 2. Hrvatska srednjovjekovna kultura 3. Inkvizicija 4. Srednjovjekovna Bosna 5. Hrvatske velikake obitelji

Povijest

9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i Europi

Kljuni pojmovi: turska osvajanja, raja, Vojna granica, uskoci, preseljavanja, Vlasi. Obrazovna postignua: opisati nastanak Osmanskoga Carstva; obrazloiti nastanak, irenje Habsburke monarhije i odnos Habsburgovaca prema Hrvatskoj; obrazloiti uzroke brzog prodora Osmanlija u Europu; opisati prve turske prodore u Hrvatsku i najvanije bitke; pokazati na povijesnoj karti pravce osvajanja; opisati proces islamizacije kranskih naroda, turski feudalni poredak; obrazloiti odluke sabora u Cetinu i njihove posljedice; navesti razloge stvaranja obrambenog pojasa (Vojne granice) prema Osmanskomu Carstvu; pokazati na povijesnoj karti podruja bitaka, a vrijeme na crti vremena; imenovati istaknute vojne zapovjednike u ratovima s Osmanlijama; opisati poloaj Hrvata i njihov svakodnevni ivot na podrujima to su ih osvojili Osmanlije te ulogu franjevaca; obrazloiti posljedice turskih ratova za hrvatske zemlje.

7. RAZRED
TEME

1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba

Kljuni pojmovi: enciklopedija, prosvjetiteljstvo, prosvijeeni apsolutizam, urbar, Deklaracija neovisnosti, ustav. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost prosvjetiteljskih ideja o promjeni drutva i politikoga sustava; imenovati vladare prosvijeenog apsolutizma i njihove reforme (osobna sloboda kmetova, ureenje feudalnih odnosa, unaprjeivanje kolstva); obrazloiti poloaj hrvatskih zemalja u sklopu Habsburke monarhije; obrazloiti pojmove centralizacije i germanizacije; obrazloiti na povijesnoj karti uzroke i posljedice Amerikog rata za neovisnost; opisati obiljeja moderne demokracije te utjecaj prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i svakodnevni ivot.

10. Reformacija i katolika obnova

Kljuni pojmovi: reformacija, katolika obnova, Isusovci. Obrazovna postignua: navesti uzroke reformacije: gospodarske, drutvene, politike; opisati ideje o reformi Crkve; pokazati pravce irenja reformacije na povijesnoj karti i povezati s uzrocima irenja; opisati obnovu Katolike crkve; obrazloiti uzroke i posljedice vjerskih ratova; navesti uzroke i posljedice reformacije i katolike obnove za hrvatske zemlje.

2. Oblikovanje modernog drutva - znanost i tehnologija, industrijska revolucija

Kljuni pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija, radnitvo, radnika prava, slobodno vrijeme. Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja 1. i 2. industrijske revolucije i usporediti ih s obiljejima proizvodnje u predindustrijsko doba; imenovati najvanije izume i izumitelje; pokazati na povijesnoj karti podruja najintenzivnijeg industrijskog razvoja; opisati posljedice 1. i 2. industrijske revolucije na promjene u proizvodnji te svakodnevni ivot ljudi; obrazloiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano industrijskom revolucijom i smjestiti ga u iri regionalni i europski okvir.

11. Europa u doba baroka

Kljuni pojmovi: apsolutistika monarhija, parlamentarna monarhija, barok. Obrazovna postignua: opisati promjene u gospodarstvu (manufakture, kapital); imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela; opisati utjecaj barokne umjetnosti na nain ivljenja: velikake palae, graanske kue.

3. Europa od Francuske revolucije do Bekog kongresa (1789. - 1815.)

Kljuni pojmovi: Francuska revolucija, Deklaracija o pravima ovjeka i graanina, Graanski zakonik (Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, Kraglski Dalmatin, Sveta alijansa. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke, tijek i posljedice Francuske revolucije te politike promjene tijekom revolucije: ustavna monarhija i republika; obrazloiti vanost ideja Deklaracije o pravima ovjeka i graanina za cjelokupno ovjeanstvo; opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova osvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loe strane Napoleonove vladavine; vrjednovati utjecaj Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja na Hrvatsku: nestanak Mletake Republike i ukidanje
287

12. Hrvatska u ranome novome vijeku (16. - 18. st.)

Kljuni pojmovi: Zrinsko-frankopanski otpor, rat za osloboenje, visoko kolstvo, Pragmatika sankcija. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke i posljedice Zrinsko-frankopanskog otpora; obrazloiti znaenje rata za osloboenje te navesti pozitivne i negativne posljedice za Hrvatsku; analizirati uzroke uspona i pada Dubrovake Republike, stanje u Dalmaciji i Istri; imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike i njihova djela; opisati barok u Hrvatskoj: interes za jezikoslovlje, narodnu povijest i obiaje, djelovanje isusovaca i pavlina, kolstvo.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Dubrovake Republike, opisati pokret za sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskih pokrajina opisati prilike u zemljama pod Napoleonovom vlau; opisati politiki sustav i poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete alijanse u Europi i Metternichov sustav u Habsburkoj Monarhiji.

Povijest svakodnevni ivot (uspon graanstva, pojava i poloaj radnitva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak ideje socijalizma; navesti osnovne znaajke urbanizacije i ivota u gradovima te pojave novih gospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost (likovna, knjievnost i glazba) u razdoblju promjena; usporediti drutvene i kulturne te promjene u svakodnevnom ivotu u prvoj polovici 19. stoljea u Europi s promjenama u hrvatskim zemljama.

4. Hrvatski narodni preporod modernih nacija u Europi

pojava

Kljuni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatski narodni preporod (Ilirski pokret), nacija. Obrazovna postignua: navesti preporodne pokrete u srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati postanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke i pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i Hercegovine; obrazloiti nastanak i znaaj velikosrpske politike; opisati drutvene, kulturne, politike i gospodarske prilike u Hrvatskoj uoi preporoda; obrazloiti politiki program Hrvatskoga narodnoga preporoda te navesti najvanije dogaaje iz vremena preporoda; usporediti preporod u pojedinim dijelovima Hrvatske te navesti slinosti i posebnosti; vrjednovati vanost preporoda za razvoj moderne hrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika te oblikovanje hrvatske nacije; navesti znaajke preporoda u zaviaju; navesti primjere oblikovanja nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine i drugih naroda koji ive na tlu Hrvatske; analizirati izvore iz navedenoga razdoblja (novine, knjievna i kazalina djela, pjesme i dr.).

7. Europa na vrhuncu moi: nastanak prvih modernih drava u Europi

Kljuni pojmovi: moderne drave, imperijalizam, dualizam, Istono pitanje, humanitarne organizacije. Obrazovna postignua: opisati prilike u Francuskoj i Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i Njemake; obrazloiti sukob politikih interesa i nastanak Istone krize; vrjednovati Berlinski kongres i njegove posljedice: navesti glavna obiljeja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini te opisati poloaj hrvatskoga naroda i crkvene prilike; obrazloiti pojavu politike imperijalizma; vrjednovati vanost razvoja demokratskih sloboda (izborno pravo, graanska politika prava); obrazloiti pojavu humanitarnih organizacija te poetke mirovnih konferencija i sporazuma.

8. Hrvatska u sklopu Habsburke Monarhije (Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na poetku 20. stoljea
Kljuni pojmovi: politike stranke, hrvatska i junoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatskougarska nagodba, moderno sveuilite. Obrazovna postignua: imenovati kljune osobe i pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo djelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora 1861.; usporediti temeljne programe politikih stranka u Hrvatskoj (HPSS, novi kurs); usporediti Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu: obrazloiti politike i gospodarske posljedice dualistikoga ureenja Habsburke Monarhije na hrvatske zemlje (Rijeka krpica, buna u Rakovici); usporediti osnovna obiljeja banovanja Ivana Maurania i Khuena Hdervryja; opisati politiki, gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojne granice na prijelazu iz 19. u 20. stoljee (detaljnije na razini zaviajne povijesti); vrjednovanje vanosti opismenjivanja i kolovanja ljudi, te osnutka nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova; usporediti gospodarske prilike u hrvatskim zemljama koncem stoljea sa stanjem u ostatku Monarhije i nekim veim europskim dravama.

5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj

Kljuni pojmovi: proljee naroda, Zahtijevanja naroda, zastupniki Sabor, Bansko vijee, apsolutizam. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke, ciljeve, tijek i posljedice revolucije u Habsburkoj Monarhiji; razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u Hrvatskoj i Srednjoj Europi: elja za promjenom drutvenih odnosa politikoga sustava te pokuaj stvaranja nacionalnih drava; pokazati glavnih arita revolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazloiti osnovne dogaaje u Hrvatskoj u proljee 1848. Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa Jelaia, ukinuem kmetstva i stalekoga poretka te uvoenjem zastupnikoga Sabora u Banskoj Hrvatskoj; opisati hrvatsko-maarski rat u kontekstu zbivanja u Habsburkoj Monarhiji, pratiti kretanje Jelaieve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecaj revolucionarnih zbivanja na svakodnevni ivot (hrvatska zastava i dr); navesti vanost demokratizacije i modernizacije drutva; analiza izvora (Zahtijevanja naroda, Odluka o ukinuu kmetstva i dr.).

6. Drutvo, kultura i promjene u svakodnevnom ivotu u prvoj polovici 19. stoljea

Kljuni pojmovi: klasicizam, romantizam, socijalizam. Obrazovna postignua: obrazloiti posljedice razvoja znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na
288

9. Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeu

Kljuni pojmovi: kolonijalizam, graanski rat, ropstvo, Hrvatska bratska zajednica. Obrazovna postignua: na povijesnoj karti pratiti irenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i kretanja istraivaa i doseljenika, opisati neke od

Nastavni plan i program za osnovnu kolu sukoba europskih drava oko kolonija te usporediti razliite kulture i civilizacije; vrjednovati odnos kolonijalnih sila prema domorodcima; opisati drutvene, gospodarske i politike prilike na prostoru SAD-a u 19. stoljeu; uoiti i obrazloiti uzroke i posljedice borbe stanovnitva u kolonijama protiv europske prevlasti; opisati na primjeru stjecanje samostalnosti i neovisnosti kolonijalnih drava; obrazloiti razloge iseljavanja hrvatskoga stanovnitva.

Povijest

8. RAZRED
TEME

1. Versajski poredak
Kljuni pojmovi: migracije, panjolska gripa, 14 toaka, velika etvorica, mirovni ugovori, Versajski poredak, Liga naroda. Obrazovna postignua: procijeniti ishode Prvoga svjetskoga rata: politike, socijalne i demografske posljedice te njihov utjecaj na ivote ljudi; utvrditi promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na povijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskoga rata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraenim dravama i posebno Wilsonovih 14 toaka), uoiti i odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose meu velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemaka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im godinama; uoiti i obrazloiti uzrono-posljedinu vezu izmeu versajskog poretka i novoga svjetskoga sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda.

10. Drutvo, kultura i promjene u svakodnevnom ivotu u drugoj polovici 19. i na poetku 20. stoljea
Kljuni pojmovi: Sueski kanal, sufraetkinje, historicizam, impresionizam, moderna, secesija. Obrazovna postignua: opisati nastavak modernizacijskih procesa te najvanije drutvene i kulturne promjene u svakodnevnom ivotu u drugoj polovici 19. i na poetku 20. stoljea; opisati ivot u gradovima: razvoj prometa i komunikacija - Sueskoga kanala; opisati promjene u svakodnevnom ivotu te kvalitetniju organizaciju slobodnoga vremena; navesti primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva, glazbe, knjievnosti, kazalita i kinematografije; kolstvo i pismenost; opisati razvoj porta: nove portske discipline, obnavljanje olimpijskih igara; opisati borbu za enska prava te postupno mijenjanje poloaja ena.

2. Demokratski procesi izmeu dvaju ratova

Kljuni pojmovi: Lude dvadesete, izolacionizam, sufraetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarska kriza. Obrazovna postignua: navesti primjere europske demokracije (Velika Britanija, Francuska, Vajmarsko Njemaka ili ehoslovaka) i obraditi jedan model; procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uoiti i obrazloiti napredak i krize u gospodarstvu u meuratnom razdoblju; uoiti i obrazloiti uzroke i posljedice velike gospodarske krize; opisati drutvene promjene izmeu dvaju ratova: ope pravo glasa za mukarce, promjene u poloaju ena i zahtjeve za pravom glasa, poboljanje poloaja radnika, razvoj kolstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova, nove oblike masovne zabave, utjecaj amerike kulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.

11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat

Kljuni pojmovi: svjetski rat, pozicijsko ratovanje, mobilizacija (novaenje), Londonski ugovor, Jugoslavenski odbor, kapitulacija. Obrazovna postignua: navesti politike saveze i njihove lanice, obrazloiti interese svjetskih sila poetkom 20. stoljea; navesti uzroke i posljedice Balkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvoga svjetskoga rata; navesti uzroke i povod Prvoga svjetskoga rata; pokazati na povijesnoj karti bojita i odluujue bitke; opisati naine ratovanja i nova oruja; obrazloiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u rat te izlaska Rusije iz rata; opisati utjecaj rata na svakodnevicu i opisati promjenu poloaja ena; opisati politiki poloaj Hrvatske u Austrougarskoj Monarhiji te ulogu hrvatskih domobrana na bojitima; vrjednovati vanost djelovanja hrvatskih politiara u zemlji i u inozemstvu te opisati odnos zapadnih sila i susjednih drava prema Hrvatskoj; analizirati izvore (fotografije, dokumenti, dokumentarni filmovi i dr.).

3. Totalitarni reimi izmeu dva rata

Kljuni pojmovi: boljevizam, komunizam, faizam, militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam, totalitarizam. Obrazovna postignua: uoiti i obrazloiti navedene kljune pojmove; usporediti glavne znaajke pojedinih totalitarnih reima (naglasiti stradanje ljudi u svim trima totalitarnim reimima); pokazati na karti drave s totalitarnim reimima (Rusija/SSSR, Italija, Njemaka i Japan); opisati uspon faista, nacista i komunista do vlasti te na temelju izvora obrazloiti kako totalitarni reimi utjeu na ivot graana (stradanja po politikoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovati kulturu, umjetnost i port u slubi totalitarnih reima sa ivotom u demokraciji; opisati poloaj Crkve u totalitarnim reimima.

IZBORNE TEME
1. Postanak pjesme Jo Horvatska ni propala 2. Hrvatski sabor 1861. godine 3. Ustanak Eugena Kvaternika 3. Brodarstvo na Jadranu 4. Izgradnja eljeznikih pruga u Hrvatskoj

289

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Povijest Obrazovna postignua: opisati zbivanja u drugoj polovici 1930-ih godina; uoiti i obrazloiti uzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, a posebno na tlu Jugoslavije; procijeniti saveznike konferencije i politike dogovore te utjecaj totalnog rata na civilno stanovnitvo: posebice stradanja ljudi iz ideolokih, politikih, vjerskih, rasnih i nacionalnih razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja, okupatorska nasilja, nestaice hrane) na primjerima iz zaviajne povijesti; obrazloiti i navesti primjere Holokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora u Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastala Nezavisna Drava Hrvatska, procijeniti ustaki reim i osuditi politiku terora nad graanima (posebno Srbima, idovima i Romima), rasne zakone i koncentracijske logore - Jasenovac; opisati nastanak Federalne Drave Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisati sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu) i obrazloiti znaaj antifaistike borbe za Hrvatsku, kao i prikljuenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj; obrazloiti i osuditi masovna pogubljenja civilnoga stanovnitva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata (Bleiburg i Krini put Hrvata i zbjegove), te posebno stradanja njemake i talijanske manjine; na primjeru opisati kulturna dostignua tijekom rata.

4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

Kljuni pojmovi: vienacionalna drava, Vidovdanski ustav, unitarizam, estosijeanjska diktatura, komunistiki pokret, ustaki pokret, hrvatsko pitanje, Banovina Hrvatska. Obrazovna postignua: obrazloiti tijek stvaranja Drave SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu meunarodnih zbivanja; obrazloiti razliite zamisli o ustroju nove drave: jugoslavenski unitarizam, nova drava kao proirena Srbija, federalizam /konfederalizam, samostalna hrvatska drava, sovjetski model i dr.; pokazati granice Drave SHS i Kraljevstva SHS na povijesnoj karti i obrazloiti meunarodni poloaj nove drave, Jadransko pitanje i njegove posljedice; opisati stanje u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednak gospodarski razvoj, ivot na selu i u gradu (prenapuenost, agrarna reforma, razvoj gradova, poloaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanje reima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni i znanstveni razvoj; na primjerima iz zaviajne povijesti protumaiti nacionalnu povijest (npr. seljaki pokreti 1920. godine, poloaj seljatva, Jadransko pitanje, izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd); opisati politiki ustroj prema Vidovdanskom ustavu; usporediti obiljeja razdoblja parlamentarizma i razdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti vanost ouvanja nacionalnog identiteta; obrazloiti nastanak komunistikoga i ustakoga pokreta; obrazloiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka Banovine Hrvatske, sporazum Cvetkovi-Maek, navesti pristae i protivnike sporazuma.

7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom komunistikih sustava

Kljuni pojmovi: ratni zloini, hladni rat, Marshallov plan i Trumanova doktrina, blokovska politika, NATO, Varavski pakt, Berlinski zid, potroako drutvo, detant (poputanje napetosti), perestrojka, glasnost. Obrazovna postignua: navesti ishode i uoiti posljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnos izmeu dviju supersila; na primjeru opisati hladnoratovske sukobe i krize; uoiti i obrazloiti uzroke, povod i postupno irenje hladnoga rata u drugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti vea krizna arita u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanak i ulogu UN-a nakon rata i u dananjem svijetu (usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovati Opu deklaraciju o pravima ovjeka i ostalih dokumenata te tako isticati vanost demokratskih vrjednota kao temelj potivanja ljudskih prava, klasne (staleke), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti; usporediti razlike izmeu Istoka i Zapada: promjene u obitelji, poloaj ena i mladih; vrjednovati promidbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak, televizija); usporediti svakodnevni ivot s obiju strana eljezne zavjese; opisati kako je dolo do sloma komunizma u istonoj Europi.

5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljea u svijetu i u Hrvatskoj

Kljuni pojmovi: atomska energija, penicilin, Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost. Obrazovna postignua: opisati najvanije drutvene i kulturne promjene u meuratnom razdoblju; navesti najznaajnija znanstvena dostignua: znanstvene teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj drutvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike (ili nekoliko umjetnikih djela i stilova), znanstvenike, izumitelje; navesti viestruku ulogu filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidbe; prepoznati najznaajnija dostignua tehnolokoga razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja prometnica, radio, televizija, radar; obraditi port u meurau te posebno utjecaj politike (Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost ena; imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i njihov rad.

8. Procesi dekolonizacije svijeta 6. Drugi svjetski rat

Kljuni pojmovi: politika poputanja, Trojni pakt, Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski sabirni logori, antifaistika koalicija, totalni rat, rtve i masovna pogubljenja na podruju Hrvatske.
290

Kljuni pojmovi: zemlje Treeg svijeta, dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam, apartheid. Obrazovna postignua: procijeniti znaaj dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu

Nastavni plan i program za osnovnu kolu hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alira; objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u razvoju bivih kolonija (npr. veliki porast stanovnitva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi, zdravstvene i obrazovne prilike i dr.); uz pomo izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive kolonijalnih metropola i bivih kolonija.

Povijest hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i graana Hrvatske koji nisu podravali agresiju; opisati meunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno odrediti kako je dolo do rata, tko je agresor, a tko rtva; navesti primjere tekoa hrvatske obrane i ulogu hrvatskog iseljenitva; opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomo povijesne karte opisati tijek oslobaanja okupiranih podruja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akciju hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja; obrazloiti mirnu integraciju Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini: ljudske rtve i materijalna razaranja, ratni zloini, etniko ienje (Ovara i Srebrenica) i raseljavanje stanovnitva; nabrojiti i obrazloiti primjere Domovinskog rata na podruju zaviaja; opisati prilike u suvremenom hrvatskom drutvu: obnova Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nunost demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika itd.

9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji

Kljuni pojmovi: obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje, jednopartijski sustav, Hrvatsko proljee. Obrazovna postignua: opisati obiljeja komunistikog reima u Jugoslaviji; opisati prilike u Jugoslaviji nakon rata: rtve poraa, totalitarizam, jednostranaje (jednopartijski sustav), odreivanje granica i meunarodni poloaj prije i poslije 1948. godine; obrazloiti posljedice sukoba sa Staljinom (Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistikog ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i drutvu u Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na svakodnevni ivot; uoiti i obrazloiti uzroke politike i gospodarske krize komunistikih reima u 1960-ima i poetkom 1970-ih te razloge neuspjeha gospodarskih reformi i demokratizacije drutva; obrazloiti odnos drave prema religiji i vjerskim zajednicama; obrazloiti ulogu hrvatske gospodarske i politike emigracije te ulogu UDB-e; navesti primjere nacionalnog unitarizma; obrazloiti uzroke i posljedice Hrvatskoga proljea; na primjerima iz zaviajne povijesti opisati osnovne znaajke razvoja turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr.

11. Hrvatska i svijet na pragu treeg tisuljea

Kljuni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika (genom), kloniranje, raunala, kibernetika, proirenje Europske unije. Obrazovna postignua: na odabranim primjerima obrazloiti znanstveni i tehnoloki razvoj te promjene u drutvu suvremenog svijeta; navesti primjere pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u gospodarstvu i drutvu na primjerima globalizacije, demografske eksplozije u 20. stoljeu, socijalnih razlika, promjena u obitelji, poloaja ena i mlade generacije; obrazloiti pojavu postindustrijskoga drutva: masovne kulture, masovnih medija i njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih kulturnih i umjetnikih pokreta i pravaca u drugoj polovici 20. stoljea; na primjerima obrazloiti probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti, kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za ouvanjem ovjekova okolia i pronalaenjem novih izvora energije; obrazloiti znaaj potivanja ljudskih prava u dananjem svijetu (posebno prava djece) kao i poloaj nacionalnih i drugih manjina; opisati politike odnose u suvremenom svijetu. IZBORNE TEME 1. Hrvatski kulturni identitet 2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata 3. Ivan Pavao II. 4. Terorizam 5. Hrvatsko iseljenitvo u 20. stoljeu

10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske drave

Kljuni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpska politika, viestranaki izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, meunarodno priznanje, mirna re/integracija. Obrazovna postignua: opisati politiku i gospodarsku krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, uzroke slabljenja sredinje vlasti i razliite zamisli o preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije; obrazloiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i hrvatsku utnju; opisati viestranaje i prve poslijeratne viestranake izbore u Hrvatskoj (uloga predsjednika Franje Tumana); obrazloiti prilike u Hrvatskoj uoi i nakon izbora; opisati nastanak srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje; opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na
291

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Geografija

GEOGRAFIJA
UVOD
Nastavni se program geografije temelji na suvremenim spoznajama geografske znanosti koje su nuno pedagoko didaktiki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5. razredu osnovne kole, ali uenici neka geografska predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i drutvo (1. - 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8. razredu. Nastava je geografije u suodnosu s prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike pojavnosti svijeta. Uvaavajui znanstvenu, odnosno strunu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti uenika i nastavnoga procesa, program je zamiljen po naelu od manje sloenoga prema sloenijemu, tj. dubina i irina spoznaja poveava se s uzrastom uenika. Opseg znanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebaju obraditi u jednom razredu, a dubina je odreena upuenou uenika (stupnjem usvojenosti znanja i sposobnosti). skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraivanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmiljanja i priopivanja rezultata istraivanja (pisanja izvjea o istraivanju).

NAPOMENA
Nastavni program geografije u 5. razredu sadrava poetno gradivo iz osnova ope geografije tj. standard obvezan za sve uitelje i uenike. On predstavlja abecedu, temelje za uenje geografije u viim razredima i za razumijevanje geografskih i drutveno-gospodarskih pojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviaja, domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konano na globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom programu 5. razreda analitiki je i polazi od tema o Planetu Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i ekstenziteta (dubine i irine) gradiva, za uitelje/uiteljice su: kljuni pojmovi, novo struno nazivlje te obrazovna postignua. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi rauna o aktualizaciji. Poeljna je potpuna ukljuenost uenika, a posebice njihovog praktinog samorada. Osmiljenoj didaktikoj igri u nastavi geografije treba dati odgovarajui prostor jer ona pridonosi veoj doivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom psihofizikom uzrastu uenika. Preporuuje se izvanuionika nastava jer se mnogi sadraji mogu obraditi (demonstrirati) u kolskom dvoritu, naselju i blioj okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu vani su odgojni i socijalizirajui ciljevi za svaku temu, a oni proizlaze iz sadraja koji se obrauju i iz oblika i metoda rada. Za rastereenje uenika, te za racionalizaciju nastavnoga procesa, vrlo je vano koristiti uenika predznanja. Rastereenju svakako pridonosi i suodnos s drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rije o horizontalnom suodnosu). Nastavni program 6. razreda razraen je na pluralistikom globalnom naelu (razliitost pojava i procesa te suodnosu i uzrono-posljedinoj povezanosti) po temama o stanovnitvu i gospodarstvute temama vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu zahtijeva obavijetenost i otvorenost prema svijetu to pridonosi razumijevanju sloenosti i rjeavanju zajednikih problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati romantiarsko-turistike slike, a naglaavati objektivnu geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko miljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi rauna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano poticati uenike na samostalan rad kako bi uenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike
292

CILJ
Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, znaenju i povezanosti prirodnih elemenata i drutvenih pojava i procesa u svjetlu suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje geografskih naina miljenja i razvijanje socijalnoafektivnih sposobnosti uenika. Geografija ima ulogu prenjeti odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, geologija, metereologija...).

ZADAE
Uenike treba: E upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni i ivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s drutvenim pojavama (stanovnitvo, nain ivota, djelatnosti, kultura), E upoznati s osnovnim prirodno-geografskim znaajkama i drutvenim procesima zaviajne regije i znaenjem tranzitnoga poloaja Republike Hrvatske s obzirom na europsko i globalno povezivanje (gospodarske, vojne i politike skupnosti), E upoznati s prirodno-geografskim, drutvenokulturnim i gospodarskim znaajkama kontinenata na primjeru odabranih drava, E upoznati s ekolokim problemima u svijetu i sa znaenjem i mogunostima ouvanja okolia za zdravlje i kvalitetu ivota sada i u budunosti, E uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati umijee uporabe geografske karte i atlasa kao izvora znanja, E uvesti u metode znanstvenoga istraivanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoljivost prema drugome. Posebnu panju treba posvetiti radu s raunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: verbalnoj, kvantitativnoj i grafikoj. Ekoloki odgoj i ouvanje okolia trajni je odgojni zadatak u nastavi geografije. Sadraji nastavnoga programa u 6. razredu pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeanja prema gladnim, unesreenim ratom i prirodnim katastrofama. Kritiko miljenje i samopouzdanje u iznoenju uenikih stavova potiu razgovori, rasprave ili parlaonice (razgovaraonice). U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa uenici upoznaju s geografskim obiljejima europskoga kontinenta i Rusije koristei predznanja koja su stekli u 5. i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opa obiljeja Europe, nakon ega slijedi pregled po dravama, a u zavrnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeja Europe. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme o opim obiljejima Europe, gradivo se nie geografskom logikom, analizom: ope znaajke Europe, prirodnogeografska obiljeja, drutveno-gospodarska obiljeja razvoja i znaenje kontinenta u cjelini. Drave i bitna prirodno-geografska obiljeja drava (primjerno, ovisno o njihovu znaenju u prostoru) obrauju se po dravama: Zapadne, Sjeverne, June, Jugoistone i Istone Europe. Osmi dio programa daje sintetiki zbiljske problemske teme, a naglasak je na integracijskim procesima, prometno-geografskom povezivanju, opem neskladu razvoja i podjeli na tzv: jezgru i periferiju s posebnim naglaskom na ekoloke probleme. U takvu konceptu nastavnoga programa uitelj/uiteljica moe nai prostora i vremena za osuvremenjivanje i osmiljavanje nastavnih sadraja i nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvravanje obveza te razvijanje intelektualne znatielje uenika postie se istraivakim radom i pripremom referata, posjetima manifestacijama na europskoj razini Zagrebaki velesajam, izlobe ili ambasade. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. Stvaralatvo je najvii stupanj osposobljenosti te ga treba poticati kako bi uenici iskazali svoju osobnost: izradba plakata, pojmovna mrea, geografska pria, izradba turistikoga prospekta, slikokarte i sl. U tom uzrastu, kada uenici preispituju svoje vrijednosti i vrijednosti drugih, jako je vano promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini. Kartografska pismenost obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na toj je razini, uz ope geografske karte, potrebno koristiti i tematske karte kako bi uenici to bolje uoili neku pojavu i proces u prostoru. Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja uenika iz niih razreda: priroda i drutvo (znanja o zaviaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz ope geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek istiu slinosti i razlike i poveznice s geografskom obiljejima Republike Hrvatske. Nastavni program iz geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je
293

Geografija dio o geografskim kartama i orijentaciji, a drugi dio Republika Hrvatska. Tema o topografskim kartama obrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uenici ve svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika Hrvatska obrauje se analitiko-sintetikim pristupom. Tu se obrauju prirodno-geografska obiljeja, zatim demografska obiljeja, raznolike veze Hrvatske (drutvene, gospodarske, politike) i svijeta te geografska raznolikost Hrvatske i regionalizacija. U treem se dijelu obrauju prirodno-geografske osobitosti i drutveno-geografska obiljeja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske. Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moe se mijenjati ovisno o regiji u kojoj se kola nalazi. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. Sloenu prostornu stvarnost nemogue je spoznati bez odgovarajue kartografske pismenosti. Nastava geografije treba omoguiti sjecanje kartografskih znanja, umijea i navika koritenja karte kao izvora informacija. Kartografski su znakovi sredstvo izraavanja, kojima se bolje nego bilo kojim drugim znakovima, prua informacija o: poloaju, geografskim obiljejima i brojanim vrijednostima sadraja (pojava i procesa) u prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u nastavi geografije. Izvanuionika nastava geografije vrlo je vana u stjecanju znanja, umijea i navika, a ima i velike odgojne vrijednosti. Uitelj/uiteljica treba planirati takvu nastavu za odreene programske sadraje koji se mogu obraditi u naselju, blioj i daljoj okolici. Terenska i izvanuionika nastava treba biti logistiki i struno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudima i potovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema zaviaju i domovini stalna je zadaa nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka svijest i zatita biljnoga i ivotinjskoga svijeta, osjeaj za lijepo i duhovnu stranu ivota, ponos zaviajem i domovinom. Izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja.

5. RAZRED
TEME

1. Oblik i veliina Zemlje

Kljuni pojmovi: oblik i veliina Zemlje, sila tea, globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi. Obrazovna postignua: izdvojiti i opisati barem jedan dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloiti vanost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Mjesec); znati povrinu Zemlje; opisati oblik Zemlje (kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz (model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juni pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile tee i navesti primjere.

Geografija izraunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu Zagreba i nekoliko gradova svijeta.

7. Prikazivanje Zemljine povrine

Kljuni pojmovi: geografska karta, kartografski znakovi, tuma znakova. Obrazovna postignua: obrazloiti to je geografska karta; opisati koji se sadraji na geografskim kartama prikazuju bojom, kartografskim znakovima i natpisima; razlikovati na geografskoj karti kartografske znakove, pravilno ih tumaiti i primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih karata u svakodnevnom ivotu.

2. Razmjetaj kontinenata i oceana

Kljuni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka. Obrazovna postignua: imenovati te na geografskoj karti i globusu pokazati kontinente i oceane; na karti obrazloiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovati i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati i opisati kopnenu i vodenu polutku.

3. Zemlja u svemiru
Kljuni pojmovi: svemir, zvijezde, planeti, prirodni sateliti, Mjeseeve mijene. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Sunca za ivot na Zemlji; opisati Sunev sustav i nabrojiti nazive planeta; razlikovati svemir od galaktike te planet od zvijezde; razlikovati prirodne satelite od umjetnih; nabrojiti Mjeseeve mijene i prepoznati ih na nebu.

8. Mjerilo i vrste karata

Kljuni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata, atlas. Obrazovna postignua: prepoznati na geografskoj karti grafiko i brojano mjerilo; odrediti na primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema sadraju; prepoznati na crteu topografske znakove i njima se sluiti; izmjeriti na karti zaviaja uz pomo trokuta ili estara zranu udaljenost te ju oitati na grafikom mjerilu; odabrati odgovarajuu tematsku kartu u konkretnoj situaciji.

4. Geografska mrea
Kljuni pojmovi: meridijani, paralele, geografska mrea. Obrazovna postignua: razlikovati paralele od meridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti; odrediti smjetaj zadanog mjesta na geografskoj karti (sjeverno ili juno od ekvatora i istono ili zapadno od poetnoga meridijana); navesti primjer vanosti tonog odreivanja smjetaja.

9. Orijentacija
Kljuni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas. Obrazovna postignua: orijentirati se u prostoru (izvan uionice); orijentirati kartu ili plan u okoliu kole; uspjeno se kretati uz pomo kompasa, skice, plana, karte u okoliu kole; obrazloiti vanost orijentacije u svakodnevnom ivotu.

5. Gibanja Zemlje i godinja doba

Kljuni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje, toplinski pojasi. Obrazovna postignua: razlikovati Zemljinu rotaciju od revolucije; odrediti na crteu smjer rotacije i trajanje te posljedicu (smjena dana i noi); povezati nagnutost Zemljine osi i razliitu osvijetljenost Zemlje; prepoznati poloaj Zemlje u razliita godinja doba; usporediti izmjenu godinjih doba na sjevernoj i junoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu; navesti datume poetka godinjih doba i trajanje dana i noi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i pokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisati osnovna obiljeja toplinskih pojasa; na karti i globusu odrediti smjetaj Hrvatske i navesti u kojem se toplinskom pojasu nalazi.

10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile

Kljuni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera i litosferne ploe, unutarnje sile, mlada i stara gorja. Obrazovna postignua: obrazloiti na crteu unutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteu magmu i lavu; opisati na crteu pomicanje litosfernih ploa; opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri iz RH); razlikovati na crteu epicentar i hipocentar; predvidjeti mogunosti zatite u vrijeme potresa; navesti primjere pruanja pomoi stradalima od potresa; prepoznati na crteu boru i rasjed; navesti i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeja uz pomo fotografija.

11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima

Kljuni pojmovi: krki, obalni, rijeni, ledenjaki i pustinjski reljef. Obrazovna postignua: obrazloiti zato se reljef neprestano mijenja (primjeri iz zaviaja...); navesti vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere (po mogunosti iz zaviaja); razlikovati reljefne uzvisine i udubine te krke oblike reljefa (polje u kru, ponikva, krapa, pilja, jama, sige); prepoznati na
294

6. Mjesno i pojasno vrijeme

Kljuni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska granica, sumranica. Obrazovna postignua: razlikovati na crteima mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom pojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu; obrazloiti vanost raunanja vremena u svijetu;

Nastavni plan i program za osnovnu kolu crteu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif, alo), rijeni reljef (rijena dolina u obliku slova V), ledenjaki reljef (ledenjaka dolina u obliku slova U), pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na terenskoj nastavi reljefne oblike u zaviaju i razvrstati ih po pripadajuem tipu reljefa.

Geografija

15. Tipovi klime, biljni i ivotinjski svijet

Kljuni pojmovi: tipovi klima, biljni i ivotinjski svijet, vrste tla u Hrvatskoj. Obrazovna postignua: obrazloiti kako tipovi klima ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora (ukljuujui i morske struje) i nadmorskoj visini; imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna obiljeja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i ivotinjski svijet uz pomo fotografija; nabrojiti tipine ivotinje pojedinih biljnih podruja; razlikovati tipove tla Hrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloiti vanost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u zaviaju.

12. More
Kljuni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora. Obrazovna postignua: navesti znaenje mora (na primjeru Jadranskoga mora); opisati na crteima, fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora (slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje; razlikovati na crteu ili u prirodi plimu i oseku te na karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti Republike Hrvatske i Europe razvedene od nerazvedenih obala; nabrojiti najvee oneiivae mora i predloiti mjere za zatitu mora.

16. Prirodna bogatstva i ouvanje okolia

Kljuni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, preradba otpada. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost sirovina i energije za ivot i rad ovjeka; razlikovati na fotografijama ili crteima obnovljive i neobnovljive izvore energije; obrazloiti vanost pravilnoga odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklau. IZBORNE TEME 1. Zaviaj na topografskoj karti 2. Astronomija u geografiji 3. Reljef zaviaja 4. Vode u zaviaju 5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviaju 6. Zatita okolia - potok, rijeka, jezero, more u zaviaju, ili pravilno odlaganje otpada

13. Vode na kopnu

Kljuni pojmovi: tekuice i stajaice, movare. Obrazovna postignua: razlikovati tekuice od stajaica; opisati promatranjem crtea ili fotografija vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u zaviaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti izvor, korito i rijeno ue; razlikovati deltu i estuarij i prepoznati ih na karti; prepoznati na karti Republike Hrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera prema postanku; opisati vanost movara; prosuditi analizom fotografija kako neravnomjeran raspored voda u prirodi utjee na ivi svijet; izdvojiti na karti zaviaja vode stajaice od tekuica i navesti primjer njihove vanosti.

14. Vrijeme i klima

Kljuni pojmovi: vrijeme, klima, zrani omota, temperatura zraka, tlak zraka. Obrazovna postignua: razlikovati to je vrijeme, a to klima; na crteu izdvojiti najzastupljenije plinove u zranom omotau; na crteu presjeka zranoga omotaa izdvojiti troposferu i obrazloiti njeno znaenje za ivot ovjeka; opisati kako se zagrijava Zemlja i zrani omota; povezati ovisnost temperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj visini i udaljenosti od mora; izmjeriti i oitati temperaturu zraka na termometru; opisati glavne vrste padalina; oitavati klimatske dijagrame; razlikovati na sinoptikoj karti visoki i niski tlak; opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone; obrazloiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crteu stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima; imenovati nae najee vjetrove (bura i jugo).

6. RAZRED
TEME

1. Stanovnitvo
Kljuni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoa naseljenosti, razliitost ljudi. Obrazovna postignua: navesti priblian broj stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje broja stanovnika; obrazloiti gustou naseljenosti i izraunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i obrazloiti njihovu vanost; razlikovati rodnost od smrtnosti i izraunati prirodnu promjenu; odrediti to je prirodni pad, a to prirodni porast stanovnitva; opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaiti razliku izmeu migracija u prolosti i danas; obrazloiti vanost praenja podataka o stanovnitvu.

2. Gospodarstvo
Kljuni pojmovi: BDP (bruto drutveni proizvod), gospodarske djelatnosti, globalizacija.
295

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne) i imenovati pripadajua im zanimanja; obrazloiti emu nam slue podatci o BDP-u; razvrstati na temelju statikih podatka drave prema BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u odnosu na ostale drave svijeta; opisati dva do tri problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer globalizacije i obrazloiti kako globalizacija svakodnevno omoguuje povezivanje sve vie ljudi.

Geografija

7. Tradicija i suvremenost Azije

Kljuni pojmovi: stare kulture i civilizacije, suvremenost. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije ravniarske krajeve i rijeke te opisati njihovo znaenje u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i civilizacija; usporediti tradicionalni nain ivota sa ivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice migracija selo - grad; obrazloiti vanost kulturnopovijesne batine i raznolikosti vjera za turistiku djelatnost.

3. Meunarodne organizacije
Kljuni pojmovi: meunarodne organizacije: UN, EU, NATO i G7/G8. Obrazovna postignua: opisati vanost UN-a i najvanijih organizacija svijeta; navesti dva do tri primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta UNICEF-a; obrazloiti vanost prirodne i kulturne batine u Republici Hrvatskoj pod zatitom UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU.

8. Monsunska Azija
Kljuni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dungla, tropske kulture. Obrazovna postignua: opisati razliitost i vanost monsuna; odrediti prostorni obuhvat Monsunske Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene prehrani domaega stanovnitva i izvozu; opisati problem krenja dungle; usporediti na tematskoj karti gustou naseljenosti Monsunske i ostalih dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvee gradove.

4. Geografski poloaj, smjetaj Azije

Kljuni pojmovi: Euroazija, geografski smjetaj, geografski poloaj. Obrazovna postignua: na geografskoj karti odrediti granicu (gorje i rijeka Ural), geografski poloaj i smjetaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu razvedenost; obrazloiti vanost morskih prolaza, tjesnaca i najveih luka.

9. Indija, Kina, Japan

Kljuni pojmovi: les, morske struje, velegradovi. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i usporediti smjetaj Indije, Kine i Japana; usporediti na grafikonu kretanje broja stanovnitva i dobno-spolnu strukturu, a na tematskim kartama gustou naseljenosti; opisati poveznost lesa i naseljenosti; obrazloiti povezanost mosrkih struja i ribarstva; izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije, Kine i Japana; nabrojiti najvanije izvozne proizvode; obrazloiti utjecaj navedenih drava na svjetsko trite; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.

5. Reljef u pokretu
Kljuni pojmovi: dubokomorski jarci, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni, depresije. Obrazovna postignua: obrazloiti kako je pomicanje litosfernih ploa utjecalo na oblikovanje reljefa Azije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije njihova obiljeja; obrazloiti pojam i na karti odrediti smjetaj pacifikog vatrenog prstena; procijeniti prednosti i nedostatke ivljenja uz vulkane i obale.

10. Geografski poloaj i prirodno-geografska obiljeja Afrike

Kljuni pojmovi: Gondvana, zenitne kie, pasat, Sahel. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj Afrike prema ostalim kontinentima; obrazloiti na geografskoj karti smjetaj Afrike; pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i oceane koji okruuju Afriku te Sueski kanal i opisati njegovu prometnu vanost; pokazati na geografskoj karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti; obrazloiti povezanost hladnih morskih struja i pustinja; obrazloiti razliku izmeu Visoke i Niske Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost Sahela; obrazloiti nastanak i posljedice pasata i zenitnih kia.

6. Pustinje i nafta Azije

Kljuni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta, zemni plin, naftovod. Obrazovna postignua: prepoznati na klimatskim dijagramima tipove klime i pridruiti im pripadajue biljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruja; obrazloiti pojam kontinentalnosti; pokazati na geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije; odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruja Azije; obrazloiti vanost nafte i zemnoga plina za gospodarstvo i preobrazbu zemalja izvoznica nafte; navesti primjere i probleme suvremenoga transporta nafte; obrazloiti vanost sustava za natapanje i izdvojiti negativne posljedice.

296

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Geografija unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti klimatske initelje, usporediti klime i biljni svijet Amerika; usporediti i analizirati na crteu i tematskoj karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom fotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa [ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najvea jezera i najdulje rijeke i opisati njihov znaaj.

11. Voda i ivot Afrike

Kljuni pojmovi: oaza, akumulacijska brana, tektonska jezera. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije rijeke i usporediti njihovu vanost; obrazloiti vanost doline Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih brana; opisati proces irenja pustinja i posljedice; pokazati na geografskoj karti najvea tektonska jezera; navesti probleme obilja i nedostatka vode.

17. Stanovnitvo i gospodarstvo Amerike

Kljuni pojmovi: drutvena obiljeja Amerike, doseljavanje. Obrazovna postignua: obrazloiti uz grafikon kretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustou naseljenosti, vjersku, jezinu i gospodarsku strukturu stanovnitva; opisati znaajke velegradova i izdvojiti probleme ivljenja u njima.

12. Suvremena Afrika

Kljuni pojmovi: gospodarska ne/razvijenost, monokultura, rudna bogatstva. Obrazovna postignua: analizirati pomou grafikona dinamiku rasta broja stanovnika; opisati razliitost rasa, vjera i jezika; obrazloiti probleme niske gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti podruja bogata rudama, energijom i umama; rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu; izdvojiti suvremene probleme stanovnitva i navesti primjere moguih rjeenja.

18. SAD i Kanada

Kljuni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalni parkovi. Obrazovna postignua: obrazloiti pretpostavke gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazloiti podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvee gradove SAD-a i Kanade; odrediti gospodarski i politiki znaaj SAD-a u svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove (Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati njihove osobitosti.

13. Turizam Afrike

Kljuni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee, safarijski turizam, prirodni rezervati. Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja Egipta; opisati utjecaj mora, spomenike batine, tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike; obrazloiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata i njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na karti najvanija turistika odredita.

19. Meksiko
Kljuni pojmovi: kultura Maya, Azteka i Tolteka. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaja Meksika; opisati gospodarsku povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove Meksika; opisati gospodarsku vanost nafte i turizma temeljena na starim kulturama Maya, Azteka i Tolteka.

14. Gana i Junoafrika Republika (JAR)

Kljuni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i usporediti smjetaj Gane i JAR-a; opisati preduvjete gospodarskoga razvoja; obrazloiti prednosti i nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti najvanije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a; izdvojiti i pokazati na karti najvee gradove.

20. Brazil, Argentina, ile

Kljuni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Brazila, Argentine i ilea; opisati posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna, drutvena i gospodarska obiljeja Brazila (razlika izmeu priobalja i unutranjosti) Argentine i ilea; opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti specifinost poloaja ilea i utjecaj na naseljenost i gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih turistikih odredita i prirodnih osobitosti (Iquas, Rio de Janeiro, Pantanal, Penitenes).

15. Otkria i podjela Amerike

Kljuni pojmovi: geografska otkria Amerike, europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetni kanal. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Amerike; obrazloiti drutvenoprostornu podjelu Amerike i pokazati ju na geografskoj karti; obrazloiti prometnu vanost Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti smjerove i navesti posljedice naseljavanja.

21. Australija 16. Prirodno-geografska obiljeja Amerike

Kljuni pojmovi: gejzir, tornado i hariken, prerija/pampa/campos, selvas, llanos. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti reljefne cjeline Sjeverne i June Amerike i opisati njihova obiljeja; obrazloiti utjecaj vanjskih procesa i
297

Kljuni pojmovi: veliki koraljni greben, arteki bunari, endemi. Obrazovna postignua: na geografskoj karti svijeta odrediti geografski poloaj i smjetaj; pokazati i opisati reljefne osobitosti Australije; protumaiti nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime

Nastavni plan i program za osnovnu kolu i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i vanost artekih bunara; navesti primjere ranoga odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati osobitosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored stanovnitva; nabrojiti glavne gospodarske grane; imenovati i pokazati na karti Australije najvanije gradove.

Geografija

3. Mora i obale, obiljeja i znaenje voda na kopnu

Kljuni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost obale, vode na kopnu. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti europska mora, najvee poluotoke, otoke, zaljeve, morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazloiti razvedenost obala; usporediti obale po postanku i gospodarskoj iskoritenosti; analizirati vanost rijeka za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidroenergija); nabrojiti sljevove i najvanije rijeke te ih pokazati na geografskoj karti; opisati vanost kanala Rajna - Majna - Dunav; navesti primjere jezera prema postanku.

22. Oceanija
Kljuni pojmovi: atoli, vulkani - vulkanski otoci. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam Oceanije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otone skupine; obrazloiti njihov postanak, turistiku i prometnu vanost; usporediti prirodna i drutvena obiljeja Sjevernoga i Junoga otoka; imenovati i na geografskoj karti pokazati najvee gradove.

4. Klima i biljni pokrov

Kljuni pojmovi: klimatski elementi i imbenici, maritimnost. Obrazovna postignua: navesti primjere utjecaja klimatskih imbenika na klimu Europe; obrazloiti na geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske dijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta; navesti i opisati primjere ouvanja bioloke raznolikosti.

23. Polarni krajevi

Kljuni pojmovi: polarno podruje. Obrazovna postignua: na geografskoj karti i globusu pokazati polarna podruja (Arktik, Grenland, Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom na geografski poloaj, klimu, biljni i ivotinjski svijet; istaknuti ekoloko znaenje polarnih podruja. IZBORNE TEME 1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviaju na druge kontinente 2. Pacifiki vatreni prsten 3. Oneienje i zatita okolia - sjea tropskih kinih uma Amazonije 4. Velika geografska otkria 5. Hrvati u Novom svijetu

5. Stanovnitvo
Kljuni pojmovi: sastav stanovnitva, naseljenost, prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija. Obrazovna postignua: opisati na grafikonu kretanje broja stanovnika; navesti priblian broj stanovnika Europe; analizirati na tematskim kartama gustou naseljenosti; razlikovati smjerove migracija u prolosti i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaiti razliitost etnikoga i jezinoga sastava stanovnitva (indoeuropski jezici); obrazloiti na grafikonu demografsku tranziciju.

7. RAZRED
TEME

6. Gospodarstvo Europe
Kljuni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija. Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja gospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije i urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruja; obrazloiti razliku izmeu konurbacije, satelitskoga grada i aglomeracije i navesti primjer; analizirati grafikon gospodarske strukture.

1. Pojam, veliina, smjetaj i poloaj Europe

Kljuni pojmovi: geografski poloaj i smjetaj. Obrazovna postignua: opisati uz pomo geografske karte pojam Europe i Euroazije; pokazati na geografskoj karti krajnje toke Europe i istaknuti povoljan poloaj i smjetaj; usporediti na grafikonu veliinu Europe s drugim kontinentima.

7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

Kljuni pojmovi: otona zemlja, pomorstvo, kolonijalizam. Obrazovna postignua: usporediti na geografskoj karti poloaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske; prosuditi utjecaj geografskoga poloaja na kolonijalna osvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloiti vanost prometnoga povezivanja; izdvojiti slinosti i razlike gospodarstva; pokazati na geografskoj karti vee gradove i opisati posebnosti.

2. Reljef Europe
Kljuni pojmovi: geoloke ere, mlada, stara i prastara Europa, stijene po postanku. Obrazovna postignua: nabrojiti geoloke ere; izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazati i opisati na geografskoj karti reljefne razliitosti.

298

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Geografija

8. Ostale drave Zapadne Europe

Kljuni pojmovi: Beneluks, polder, Europoort, vjetroelektrane. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti zemlje Beneluksa i Republiku Irsku i njihove najvee gradove; obrazloiti prirodne i drutvene osobitosti zemalja Beneluksa i Republike Irske; opisati nastanak i analizirati vanost poldera; prosuditi vanost Rotterdama - Europoorta u pomorskom prometu svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i opisati njihovu vanost; imenovati sjedita meunarodnih ustanova u zemljama Beneluksa; opisati ulogu EU i SAD-u u gospodarskim promjenama Irske.

13. Ostale drave Srednje Europe

Kljuni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska tranzicija. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i imenovati ostale drave Srednje Europe i njihove vee gradove; opisati razliitost Pribaltike i Panonske nizine; obrazloiti vanost crnice i lesa za poljoprivrednu proizvodnju; usporediti drutvene i gospodarske karakteristike drava; analizirati slinosti i razlike Ruhra i lezije (ljonska); navesti primjere turizma gradova (Prag, Budimpeta, Krakow).

14. Europsko Sredozemlje

Kljuni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski krug. Obrazovna postignua: opisati i pokazati na karti obiljeja geografskoga smjetaja i poloaja Sredozemlja te pripadajua mora, morske prolaze, morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti svojstva i gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati na fotografiji ili crteu reljefne oblike u kru; obrazloiti znaenje Sredozemlja kroz povijest i utjecaj na dananji gospodarski razvoj i kulturu.

9. Skandinavske drave
Kljuni pojmovi: ledenjaki reljef, ugrofinski jezici. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti drave Skandinavije, njihove najvee gradove; opisati utjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanje reljefa; obrazloiti vanost i utjecaj mora na gospodarstvo i ivot; navesti razloge rijetke naseljenosti; obrazloiti gospodarski razvoj skandinavskih drava; izdvojiti posebnosti drava; opisati osobitosti ivljenja uz polarnicu.

15. Italija
Kljuni pojmovi: sredinji poloaj, turizam. Obrazovna postignua: opisati i pokazati na geografskoj karti poloaj i smjetaj Italije u Sredozemlju; obrazloiti utjecaj prirodne i kulturne batine na razvoj turizma; opisati uzroke nejednaka gospodarskoga razvoja; pokazati na geografskoj karti i imenovati vanije gradove i izdvojiti njihove posebnosti; obrazloiti ulogu i znaenja Vatikana u meunarodnim odnosima.

10. Ostale drave Sjeverne Europe

Kljuni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna energija. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti Baltike drave, Island i Dansku te njihove glavne gradove i obrazloiti njihov smjetaj i poloaj; obrazloiti slinosti Baltikih drava i izdvojiti prirodne razliitosti Danske i Islanda; opisati vanost geotermalne energije i energije vjetra; oitati i obrazloiti na statistikim podatcima glavne gospodarske osobitosti drava.

16. Ostale drave June Europe

Kljuni pojmovi: primorska i pomorska drava. Obrazovna postignua: usporediti i izdvojiti posebnosti drava i njihovih vanijih gradova; obrazloiti razliku izmeu pojmova primorska i pomorska drava; usporediti pomorsku vanost u vrijeme geografskih otkria i danas; opisati vrste turizma u pojedinim dravama.

11. Njemaka
Kljuni pojmovi: ujedinjenje Njemake, gospodarstvena razvijenost, Ruhrstadt. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i obrazloiti vanost geoprometnoga poloaja Njemake; obrazloiti znaajke suvremenoga gospodarstva; izdvojiti razloge velikoga udjela stranih radnika; imenovati i pokazati na karti najvanije gradove i konurbaciju; opisati znaenje velikih luka na estuarijima.

17. Drave Jugoistone Europe

Kljuni pojmovi: Crnomorske drave, kontinentske drave, etniki i vjerski mozaik. Obrazovna postignua: opisati na geografskoj karti prometni poloaj i pokazati najvanije prometne pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i kontinentske drave; obrazloiti etniki i vjerski mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i imenovati drave i glavne gradove; opisati prirodnogeografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una, kanjon Tare, Ohridsko jezero...).

12. Alpske drave

Kljuni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam. Obrazovna postignua: na geografskoj karti pokazati i imenovat alpske drave; opisati utjecaj reljefa na klimu i biljni svijet; obrazloiti vanost planinskoga reljefa u gospodarskom razvoju (HE); navesti primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne batine na turizam; izdvojiti slinosti i razlike meu dravama alpskoga prostora; navesti obiljeja gospodarskoga razvoja i politiku neutralnost vicarske.
299

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Geografija

18. Rusija
Kljuni pojmovi: merzlota, lesostepa. Obrazovna postignua: izdvojiti Rusiju kao najveu dravu svijeta; obrazloiti na geografskoj karti poloaj na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog razvoja Rusije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvanije gradove te izdvojiti njihove osobitosti; opisati prirodnogeografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko jezero, Kamatka).

23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe

Kljuni pojmovi: ivotni standard, jezgra i periferija. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i ivotnom standardu; obrazloiti pojam gospodarske jezgre i periferije Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske u odnosu na ostale drave; izdvojiti uzroke nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe; obrazloiti uzrono - posljedine veze urbanizacije i drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije, razvoja prometa, obiljeje i migracija...); nabrojiti uzroke te opisati posljedice litoralizacije.

19. Ostale drave Istone Europe

Kljuni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda. Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na geografskoj karti drave i najvee gradove; navesti mogunosti prometnoga povezivanja Istone Europe s ostalim dijelovima kontinenta i Azije; usporediti stupanj gospodarskoga razvoja Istone Europe s ostalim dijelovima kontinenta; opisati zakonom zatiene prirodne posebnosti i ekoloke probleme (Beloveka prauma, ernobil).

8. RAZRED
TEME

1. Geografska irina i duina

Kljuni pojmovi: geografska irina i duina. Obrazovna postignua: odrediti geografsku irinu i duinu zadanih mjesta na geografskoj karti, tj. u geografskoj mrei; navesti primjer vanosti geografske mree, odnosno tonog odreivanja geografskoga smjetaja; odreivanje smjetaja uz pomo GPS ureaja.

20. Ujedinjavanje Europe

Kljuni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska Unija. Obrazovna postignua: obrazloiti razloge, vanost i oblike udruivanja u Europi; opisati proces proirivanja EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati vanost i ulogu EU-a u Europi i svijetu.

2. Topografske karte
Kljuni pojmovi: topografske karte, topografski znakovi, orijentacija, geografski informacijski sustav (GIS), azimut. Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati osnovne elemente sadraja topografskih karata; itati sadraj topografske karata, analizirati ga te orijentirati list karte; sluiti se grafikim i brojanim mjerilom; odrediti koordinate i nadmorsku visinu zadanoga mjesta; osposobiti se za kretanje po terenu uz topografsku kartu i GPS; obrazloiti vanost topografske karte i geografskoga informacijskoga sustava i njihovu primjenu; navesti tko izrauje slubene topografske karte i gdje se one mogu nabaviti.

21. Hrvatska u Europi

Kljuni pojmovi: europske integracije. Obrazovna postignua: obrazloiti na geografskoj karti smjetaj i poloaj Republike Hrvatske u Europi; opisati proces proirivanja EU-a i mjesto Republike Hrvatske u europskim integracijama; navesti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim gospodarskim zajednicama; pronai na internetu podatke o ambasadama i konzularnim predstavnitvima u naoj dravi.

22. Prometni sustav i prometna povezanost Europe

Kljuni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa, prometno povezivanje. Obrazovna postignua: opisati na prometnoj karti vanost prometnoga povezivanja i njegove veze s gospodarskim razvojem; obrazloiti razvoj glavnih vrsta prometa i glavna obiljeja prometnog sustava Europe; obrazloiti vanost i na geografskoj karti pokazati paneuropske prometne koridore; navesti primjere globalizacije u prometu; sluiti se internetom u traenju prometnih informacija.

3. Hrvatska - srednjoeuropska i sredozemna zemlja

Kljuni pojmovi: srednjoeuropska i sredozemna zemlja, dravnost, kulturno-civilizacijski krugovi. Obrazovna postignua: odrediti geografski smjetaj i poloaj Hrvatske na geografskoj karti Europe; obrazloiti i pokazati na geografskoj karti zato je Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna drava te utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati pojmove: dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje.

4.

Prometno-geografski poloaj Hrvatske

Kljuni pojmovi: tranzitni poloaj Hrvatske - prometni pravci, hrvatski prag, prometna infrastruktura. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam tranzita; imenovati i pokazati na geografskoj karti prometne

300

Nastavni plan i program za osnovnu kolu pravce te odrediti koje dijelove Europe i drave povezuju; prosuditi vanost hrvatskoga praga za promet; imenovati najvanije pomorske, rijene i zrane luke i pokazati ih na geografskoj karti; odrediti prometni poloaj zaviaja u Republici Hrvatskoj.

Geografija

9. Stanovnitvo - broj i razmjetaj

Kljuni pojmovi: popis stanovnitva, kontinuitet naseljenosti, prostorni razmjetaj. Obrazovna postignua: opisati na tematskim kartama i grafikonima povijesni pregled naseljenosti te uzroke i posljedice kretanja broja stanovnika; usporediti na grafikonu ili statistikim podatcima broj stanovnika Hrvatske s drugim dravama; pokazati i obrazloiti na karti gustou naseljenosti; obrazloiti razlog promjena kretanja apsolutnoga broja stanovnitva Hrvatske; usporediti na statistikim podatcima kretanje broja stanovnika naselja/upanije s Republikom Hrvatskom.

5. Veliina, granice i oblik teritorija Hrvatske

Kljuni pojmovi: granice na kopnu i moru, veliina teritorija, hrvatska potkova. Obrazovna postignua: na karti pokazati i opisati granicu Hrvatske; razlikovati dijelove obalnoga mora (unutranje i teritorijalno more) i epikontinentski pojas; usporediti povrinu Hrvatske s drugim dravama; opisati oblik Hrvatske; nabrojiti i pokazati na karti 20 upanija i Grad Zagreb.

10. Strukture stanovnitva i gospodarstva

Kljuni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i gospodarska struktura stanovnitva. Obrazovna postignua: obrazloiti analizom grafikona bioloku, nacionalnu, vjersku i jezinu strukturu stanovnitva Hrvatske; navesti da je Hrvatska drava Hrvata i nacionalnih manjina; obrazloiti analizom dobno-spolne piramide uzroke i posljedice poveanja udjela starog stanovnitva analizirajui velike dobne skupine u vremenu i prostoru; predvidjeti promjene dobno-spolne strukture prema podatcima posljednjega popisa stanovnitva; opisati na grafikonu promjene udjela zaposlenosti po sektorima djelatnosti.

6. Reljef Hrvatske
Kljuni pojmovi: kr, sredogorje, poloji, rijene terase, lesne zaravni. Obrazovna postignua: razlikovati vrste stijena prema postanku i gorja po starosti; usporediti prisoj i osoj; imenovati i pokazati na geografskoj karti poloje, rijene terase, lesne zaravni, kotlinu; opisati proces nastanka obalnoga reljefa; prepoznati i opisati krke reljefne oblike; obrazloiti posebnosti krkoga reljefa i njegovu vanost za ivot ovjeka; usporediti gospodarsko znaenje pojedinih reljefnih oblika; prepoznati i opisati reljefne oblike zaviaja.

7. Klima, biljni svijet i ekoloki problemi Hrvatske

Kljuni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija, tlo. Obrazovna postignua: obrazloiti klimatske imbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatske dijagrame tipove klime i odrediti prostor prevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloiti i usporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju; nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloiti meuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisati utjecaj klime na ivot ovjeka; navesti primjere utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo; razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloiti problem kiselih kia i navesti primjer.

11. Prirodno i prostorno kretanje stanovnitva

Kljuni pojmovi: prirodna promjena, migracije. Obrazovna postignua: obrazloiti na grafikonu promjene prirodnoga kretanja stanovnitva Hrvatske; nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja i obrazloiti ga; obrazloiti uzroke i posljedice prostornoga kretanja stanovnitva kroz povijest; pokazati na geografskoj karti smjerove migracija; usporediti i opisati migracije u naselju/upaniji s migracijama u RH i nabrojiti posljedice.

12. Hrvatska - EU i svijet

Kljuni pojmovi: ministarstvo, europski graanin. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost ukljuenosti Hrvatske u meunarodne, politike, gospodarske, financijske, kulturne, portske i druge organizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; na internetu znati pronai web stranice Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te EU-a; obrazloiti pojam europski graanin.

8. Rijeke i jezera Hrvatske

Kljuni pojmovi: slijev, porjeje, jezera po postanku, movare, melioracija. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti rijeke, jezera i movare Hrvatske; odrediti na geografskoj karti porjeje najvanije rijeke zaviaja; odrediti na geografskoj karti rijenu razvodnicu i rijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijenih ua; oitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka i navesti primjere zatitu od poplava; opisati specifinost rijeka i jezera; obrazloiti pojam i vanost melioracije; opisati vanost voda za gospodarstvo i vodoopskrbu zaviaja.

13. Geografska raznolikost Hrvatske

Kljuni pojmovi: prirodno-geografska, upravnopolitika i funkcionalna podjela. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke prirodnogeografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskoj karti prirodno-geografske cjeline i makroregije te opisati utjecaj makroregionalnih sredita; obrazloiti upravno-politiku podjelu Hrvatske.

301

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Geografija

14. Jadransko more

Kljuni pojmovi: transgresija, abrazija, dalmatinski tip obale. Obrazovna postignua: obrazloiti podrijetlo naziva Jadrana; pokazati i obrazloiti poloaj Jadrana u Sredozemlju; usporediti posljedice transgresije i abrazije; opisati i pokazati na karti dalmatinski tip obale; usporediti svojstva i gibanja sjevernoga i junoga Jadrana; navesti primjere vanosti mora za ivot te oneienja i zatite Jadranskoga mora (na primjerima iz zaviaja/iz tiska ili s interneta).

19. Prirodna Hrvatske

kulturna

batina

Gorske

Kljuni pojmovi: krki fenomeni, sedrotvorna jezera. Obrazovna postignua: uz fotografije opisati geografske razloge odabira zatite pojedinih krkih fenomena i umskih podruja; izdvojiti podruja pod zatitom UNESCO-a; opisati nastanak Plitvikih jezera; usporediti nacionalne parkove Primorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti endeme i obrazloiti njihovu rasprostranjenost; opisati tradicijsko graditeljstvo i folklornu batinu.

15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: brodogradnja, poljoprivreda, ribarstvo, solane. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost industrije i prednost njezina razvoja na obali (litoralizacija); pokazati na geografskoj karti vanije morske luke i prometne pravce, brodogradilita i solane te navesti njihovu vanost; opisati utjecaj prometa na gospodarske promjene; izdvojiti specifinosti poljoprivredne proizvodnje i nabrojiti tipine poljoprivredne kulture; odrediti to je marikultura te razlikovati prednosti od nedostataka; nabrojiti i pokazati na karti RH podruja pogodna za marikulturu.

20. Gospodarstvo i naselja Gorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: depopulacija, tipovi naselja, staraka domainstva, ekoloki prihvatljiva hrana. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti vanija naselja; opisati i usporediti tipove seoskih naselja; navesti preduvjete razvoja gospodarstva; nabrojiti gospodarske mogunosti Gorske Hrvatske; obrazloiti znaenje ouvane prirode u funkciji razvoja turizma i proizvodnji ekoloki prihvatljive hrane; pokazati na geografskoj karti poloaj hrvatskoga praga i prometnice; usporediti turizam Primorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti i opisati vrste turizma i pokazati na geografskoj karti najvanija turistika odredita.

16. Prirodna i kulturna batina Primorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: prirodna i kulturna batina. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i imenovati nacionalne parkove i parkove prirode Primorske Hrvatske; uz fotografije opisati geografske razloge odabira zatite pojedinih podruja; imenovati kulturno-povijesne spomenike pod zatitom UNESCO-a i ostale najvrjednije graevine; opisati tradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida i folklornu batinu.

21. Gospodarstvo Nizinske Hrvatske

Kljuni pojmovi: promet, energetika, JANAF, industrija. Obrazovna postignua: odrediti i opisati na geografskoj karti poloaj Nizinske Hrvatske te vane prometne pravce, prometna vorita, rijene i zrane luke; imenovati i na geografskoj karti pokazati vea nalazita nafte i zemnog plina te rafinerije; opisati ulogu JANAF-a; obrazloiti energetsku vanost Drave; izdvojiti industrijske regije i navesti njihove najvanije industrije.

17. Turizam Primorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: Jadranska turistika regija, prirodne i kulturne pretpostavke razvoja. Obrazovna postignua: opisati osnovne prirodne i drutvene pretpostavke razvoja turizma; imenovati i na geografskoj karti i pokazati turistike regije Primorske Hrvatske; obrazloiti vanost turizma u gospodarstvu Hrvatske i globalizacijskim procesima; obrazloiti komplementarnost turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivne i negativne posljedice turizma.

22. Poljoprivreda Hrvatske

umarstvo

Nizinske

Kljuni pojmovi: poljoprivreda, umarstvo, ribnjaarstvo. Obrazovna postignua: nabrojiti i pokazati na geografskoj karti poljoprivredne regije; opisati specifinosti poljoprivrede pojedinih regija; nabrojiti vanije poljoprivredne kulture i vrste stoarske proizvodnje; obrazloiti zato je Nizinska Hrvatska najvanija poljoprivredna regija; odrediti gospodarsku vanost hrasta lunjaka za drvnu industriju i izvoz.

18. Naselja Primorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: makroregija, naselja. Obrazovna postignua: obrazloiti dugu urbanu tradiciju Primorske Hrvatske i utjecaj prirodne osnove na funkcije grada; pokazati na geografskoj karti rijeku i splitsku makroregiju i njihova najvanija gradska sredita; opisati utjecaj turizma na promjenu funkcija i izgleda seoskih naselja.
302

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Geografija

23. Prirodna i kulturna batina Nizinske Hrvatske

Kljuni pojmovi: srednjoeuropski grad, dvorci. Obrazovna postignua: izdvojiti geografske osobitosti parkova prirode Nizinske Hrvatske; opisati vanost zatite movarnih stanita; prepoznati tipine oblike seoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturne spomenike; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na izgled narodnih nonji.

25. Zaviaj
Kljuni pojmovi: zaviaj, zaviajnost, regija. Obrazovna postignua: na izvadcima iz katastarskoga plana i zemljine knjige (gruntovnice) prepoznati traenu esticu i njezina vlasnika, a potom ju pronai na terenu; opisati specifinosti naseljenosti i gospodarstva u zaviaju; usporediti prirodnu i kulturnu batinu zaviaja s upanijom ili ostalim dijelovima RH; navesti primjere ugroenosti i zatite okolia; sluiti se tematskim kartama zaviaja i GIS-om.

24. Naselja i turistike mogunosti Nizinske Hrvatske

Kljuni pojmovi: kulturne manifestacije, zdravstvenoljeilini, seoski i vjerski turizam. Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti vea naselja te opisati njihovu funkciju i gospodarsko znaenje; pokazati i imenovati na geografskoj karti najpoznatija turistika odredita te ih razvrstati prema vrsti turizma; usporediti turizam Nizinske Hrvatske s ostalim turistikim regijama.

IZBORNE TEME (izborne teme predlau se kao projekti i istraivanja zaviaja) 1. Karte Hrvatske 2. Stanovnitvo zaviaja 3. Jadransko more 4. Prirodna obiljeja zaviaja 5. Turizam zaviaja

303

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tehnika kultura

TEHNIKA KULTURA
UVOD
Tehnika kultura nastavni je predmet u kojem se stjeu opa tehniko-tehnoloka znanja i razvijaju umijea primjene ukupno steenih znanja iz razliitih nastavnih predmeta i podruja. Pritom se razvija djelatna sposobnost, radni odgoj i odgovornost uenika. Naime, tehniko-tehnoloki sadraji mogu se izuavati na est razina: E kultura i odgoj, E obrazovanje, E osposobljavanje, E stvaranje tehnologije, E poduzetnitvo, E istraivanje i stvaralatvo. U ovom nastavnom predmetu usmjereni smo na poetnu razinu kulture i odgoja, gdje uenici stjeu znanje i upuuju se u primjenu znanja, ali bez stroge obveze da to i ostvare. Nastavni program sustavno je zasnovan u skladu sa shematski prikazanim elementima koji ine jedinstvenu tehniko-tehnoloku cjelinu. 2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini, poticanje snoljivosti i meusobnoga potovanja pri izradbi izratka, razvijanje pojedinanih sposobnosti i odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u meusobnom razgovoru uenika pri zajednikom radu na zadatku. 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj strategije za rjeenje problema, primjena i provjera prirodoznanstvenih spoznaja u rjeavanju neposredne zadae, primjena suvremenih tehnolokih znanja. 4. Stvaralatvo i istraivanje: poticanje stvaralatva i sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje problema, razvoj mogunosti predoivanja pri sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i projektiranjem objekata. 5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti pri uporabi alata i obradbi materijala te razvoj fine motorike. 6. Odrivi razvoj: pri izvoenju radnih vjebi nastaju otpadci, a odrivi razvoj pretpostavlja nastavak ivota i rada na istom lokalitetu. 7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu ostvariti samo tehniki obrazovani i osposobljeni graani. 8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjebi uenici spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moe postii zadovoljavajui ishod. Navedena postignua nastavnoga predmeta sukladna su usvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU u 21. stoljeu izraenima kroz sintagme: obrazovanje za zaposlenje, samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue drutvo.

CILJ
Tehnoloki proces (TP) ine tehniki materijalni elementi, a ukljuivanjem ovjeka nastaje radni proces (RP) s dodatnim naznaenim elementima. Izvoenje radnoga procesa zapoinje informacijom o radnoj zadai (I), prema kojoj se odabiru materijal (M) energija (E) i tehnika sredstva (TT) za preradbu materijala prema pravilima rada (PR) u prikladne proizvode. Pritom treba voditi rauna o sigurnosti i zatiti na radu (Si), socijalnoekonomskim odnosima (So) i otpadcima nastalim u procesu (Eko). Posebnost ovoga nastavnoga predmeta ogleda se u njegovu doprinosu raznovrsnim opeobrazovnim i odgojnim postignuima uenika osnovne kole. Doprinosi su sljedei: 1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikoga nazivlja, poticanje i vjebanje priopajnih sposobnosti pri ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te uvoenje natjecateljskoga komunikativnoga ponaanja.
304

Cilj je nastave tehnike kulture izgraditi djelatni, poduzetniki i stvaralaki tehniko-tehnoloki nain miljenja te osposobiti uenike za prepoznavanje i primjenu tehnikih tvorevina u ivotnom okruju.

ZADAE
Opa je zadaa nastave tehnike kulture navesti uenike na prvu primjenu svekolikih znanja u tehnici i tehnologiji i razvoj ope tehnike kulture koju ine znanje i djelovanje. Pojedinane zadae jesu: E upoznati uenike s vrstama ivotnoga okruja, njihovim svojstvima i zadaom tehnike; E objasniti pojam tehnike, tehnologije, tehnolokoga i radnoga procesa; E omoguiti uenicima spoznaju znaenja izraavanja tehnikim crteom te razvoj elementarnih umijea sposobnost i znanje itanja jednostavnih crtea (npr. tlocrta graditeljskih objekata, plana grada, ponudbenih i sklopnih crtea tehnikih tvorevina);

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

E

Tehnika kultura mehanizma od standardnih elemenata, primjerice, LEGO prema zadanom cilju koji se eli postii (smjetaj mehanizma u ogranienom prostoru te zadan samo broj okretaja pogonskoga i gonjenoga vratila). Rad u projektnom zadatku razvija ope stvaralakoistraivake sposobnosti uenika za rjeavanje problemskih zadataka. Pri izvoenju svake nastavne teme valja nastojati dovesti uenike u ova stanja: E da vide tvarnu tvorevinu sadraja teme, E da mjere veliine tehnikih tvorevina u tehnikom pokusu i radnom procesu izradbe tvorevina, E da fizikim radom neto i materijalno oblikuju, naprave, proizvedu, stvore. Radi toga je u prijedlogu programa veina nastavnih tema postavljena openito, tako da se iz naziva ne iitava nain njihove metodike obradbe. Tek nakon pokusne provedbe program e biti konkretnije iskazan, kao npr. za peti razred. Izborni programi dopuna su temeljnomu programu. Njima se uenicima omoguuje spoznavanje osnova suvremene tehnike i tehnologije iz posebnih podruja te stjecanje praktinih umijea, ovisno o njihovim sklonostima i psihofizikim osobinama. Tako uenici mogu birati programe koji su potrebni za njihovo daljnje kolovanje, te i programe kojima bi stekli neka korisna znanja i vjetine. Uenici ih biraju u petom, estom, sedmom i osmom razredu prema osobnom interesu; dakako, ovisno o mogunostima i opremljenosti kole. Izborni programi izvode se neprekidno, tijekom kolske godine, po dva sata tjedno, odnosno 70 sati godinje. Izborni programi izvode se u skupini od najvie 15 uenika u slogu po 2 sata. kola moe uenicima ponuditi slobodan izbor jednoga izbornoga programa ili vie njih. Vano je istaknuti da se slobodnim izborom sadraja poveava motivacija uenika. Izvannastavne tehnike djelatnosti obuhvaaju sustavno okupljanje uenika u tehnikim sekcijama i klubovima mladih tehniara. U pravilu, prireuju se i odravaju u prostorima kole, po provjerenim programima i u suradnji s udrugama tehnike kulture. Sudjelovanje u radu izvannastavnih tehnikih djelatnosti je dragovoljno. Cjelovit prikaz plana i sadraja svake nastavne teme naveden je u HNOS-u nastave Tehnike kulture i predstavlja sastavni dio ovoga programa. HNOS sadrava razradbu svih tema programa, ukljuujui ovdje navedeni obvezni dio te dodatne i izborne sadraje koji se mogu obraditi, a ovdje nisu navedeni.

upoznati vrste, svojstva, postupke obradbe i primjenu najvanijih gradivnih materijala za izradbu tehnikih tvorevina; omoguiti uenicima spoznaju primjene sile, rada i energije te oblike koritenja energije za obavljanje rada u razliitim djelatnostima; spoznati temeljne vrste tehnikih tvorevina, znati njihovu uporabu i moi ih prepoznati u okruju; razviti osnovno umijee pisanja uz pomo raunala, slanje poruka i traenje obavijesti na internetu; postii naviku koritenja tehnolokoga algoritma rada, koji ukljuuje sve sastavne elemente tehnikotehnolokih sadraja, pri izvoenju poslova na primjerima radnih vjebi izradbe tehnikih tvorevina; prepoznati mogua zanimanja u tehnikotehnolokoj djelatnosti razliitih podruja; omoguiti uenicima s posebnim obrazovnima potrebama (oteena vida, sluha, oteane glasovne komunikacije, tjelesnoga oteenja, s lakim mentalnim smetnjama, s poremeajima u ponaanju) sudjelovanje u radnim vjebama i postizanje uspjeha u odabranim tehniko-tehnolokim sadrajima obrazovanja i rada; omoguiti uenicima upoznavanje sadraja iz predloenoga izbornoga programa za zadovoljenje njihovih pojedinanih interesa.

U procesu ostvarivanja pojedinanih zadaa treba ustrajno isticati normirano, plansko djelovanje: korak po korak, i praktinu vrijednost onoga to se radi. Time se neprekidno stvara tehnika atmosfera i osigurava postizanje navedenih ciljeva obrazovanja u EU.

NAPOMENA
Program tehnike kulture sastoji se od triju dijelova: temeljni program, izborni program i izvannastavne djelatnosti. Predvia se da bi u nastavi tehnike kulture trebala biti primijenjena iskljuivo radna metoda u trima inaicama: E rad uenika u tehnikom pokusu spoznaje sadraja u skupnome radu; E rad uenika u vjebi izradbe jednostavnih tehnikih tvorevina u pojedinanome i skupnome radu; E rad uenika na projektnom konstrukcijskom zadatku u skupnom i pojedinanome radu. Posebno je vrijedna inaica rad uenika na projektnom zadatku koji se ostvaruje u trima fazama: analiza, sinteza izradbe i ocjenjivanje ostvarenoga, primjerice, u petom razredu, tema br. 14. Nain djelovanja mehanizma, moe biti obraena na sva tri predloena naina na primjeru remenskoga mehanizma i to: E u tehnikom pokusu, mjerenjem broja okretaja i promjera remenica te izraunavanjem prijenosnog omjera; E u vjebi izradbe remenskoga mehanizma prema vrsto zadanim veliinama; E u izradbi projekta i slaganja konstrukcije remenskoga
305

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tehnika kultura

5. RAZRED
TEME

10. Drvo, vrste drva i alati za obradu

Kljuni pojmovi: drvo, vrste drva i runi alati za obradu drva. Obrazovna postignua: prepoznati odabrane vrste drva i nabrojiti njihova svojstva; nabrojiti neke alate za obradu drva.

1. ivotno okruje ovjeka i zadaa tehnike

Kljuni pojmovi: priroda, drutvo i tehnika. Obrazovna postignua: prepoznati prirodne, drutvene i tehnike elemente osobnoga okruenja.

11. Izrada modela

Kljuni pojmovi: vjetrenjaa, model i maketa. Obrazovna postignua: izraditi model ili maketu.

2. Vidljivi dijelovi osobnoga raunala

Kljuni pojmovi: sredinja jedinica raunala i ulazno - izlazne naprave. Obrazovna postignua: imenovati sve vidljive dijelove raunala i pokazati ih.

12. Primjena sile, rada i energije

Kljuni pojmovi: sila, rad i energija. Obrazovna postignua: opisati to je rad i energija i moi izraunati veliinu rada.

3. Nain rada raunala

Kljuni pojmovi: procesor, spremnik (memorija), ulazno - izlazne naprave. Obrazovna postignua: slobodnim iskazom opisati tijek podataka u raunalu.

13. Nain djelovanja alata

Kljuni pojmovi: alat i pribor. Obrazovna postignua: objasniti pravilo djelovanja i navesti primjere alata.

4. Operacijski sustav raunala i raunalni programi

Kljuni pojmovi: operacijski sustav, radna povrina, slikovna podloga i raunalni program. Obrazovna postignua: promijeniti sliku radne povrine; pokrenuti program i zatvoriti program.

14. Nain djelovanja mehanizma

Kljuni pojmovi: mehanizam. Obrazovna postignua: pokazati sklop mehanizama na primjerima sloenih ureaja.

15. Prometni znakovi i propisi

Kljuni pojmovi: znakovi upozorenja, znakovi izriitih naredbi, znakovi obavijesti i vozila s pravom prvenstva (npr. pravila i sigurno kretanje ulicom kao pjeak i biciklist). Obrazovna postignua: prepoznati znaenje i ponaati se u skladu s prometnim znakovima. Popis primjera vjebi za svih 15 prethodno upisanih nastavnih tema 1. Analiza prostora uionice i stvari iz okolia vidljivih kroz prozore uionice. 2. Pravilno ukljuiti i iskljuiti raunalo. Prepoznati i imenovati sve vidljive dijelove raunala. 3. Prikljuivanje mia, tipkovnice, zvunika, monitora i pisaa. 4. Promijeniti sliku radne povrine. Namjestiti datum i pokazivanje vremena na raunalu. Promijeniti uvar zaslona. 5. Oblikovati neispravno napisan tekst prema zadanom uzorku. 6. Pronai papir formata A4 i na njega postaviti raznostranini trokut. Izvesti povlaenje i imenovati etiri vrste crta. 7. Nacrtati i kotirati jednu plohu kvadra. Izraditi tehniki crte plata kvadra. 8. Nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt predmeta sloenoga od dviju kutija ibica. 9. Izrada kocke ili kvadra od kartona. 10. Ispitivanje odabranih svojstava drva. 11. Izraditi model vjetrenjae ili zrane jedrilice. 12. U vjebi podizanja kolske torbe spoznati koritenje
306

5. Osnove pisanja teksta

Kljuni pojmovi: radni prozor, vrste traka i kretanje po tekstu. Obrazovna postignua: iskljuiti i ponovno ukljuiti pojedine trake s naredbama i alatima; kretati se po gotovom tekstu; osnovno oblikovanje.

6. Pribor i norme u tehnikom crtanju

Kljuni pojmovi: pribor i norme. Obrazovna postignua: razlikovati papir po (A) formatu; prepoznati i imenovati dijelove pribora za tehniko crtanje, prepoznati i imenovati vrste crta.

7. Crtanje plateva geometrijskih tijela i kotiranje

Kljuni pojmovi: plat, mrea, geometrijsko tijelo, kotiranje i skica. Obrazovna postignua: moi prepoznati tehniki crte plata odabranoga geometrijskoga tijela.

8. Pravokutno projiciranje
Kljuni pojmovi: nacrt, tlocrt i bokocrt. Obrazovna postignua: nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt jednostavnoga predmeta.

9. Izrada geometrijskoga tijela od kartona

Kljuni pojmovi: geometrijsko tijelo i karton. Obrazovna postignua: izraditi geometrijsko tijelo od kartona.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu sile i energije uenika za obavljanje rada. 13. Pokazivanje i imenovanje odabranih runih alata. Vjeba primjene kljua za skidanje metalnih epova boca. Mjerenje sile na klijetima za sjeenje ice. 14. Od kartona izraditi dvije remenice i izvesti sastavljanje remenskoga mehanizma na pripremljenom postolju. Izbrojiti broj zubi lananika bicikla i izraunati prijenosni omjer okretanja. 15. Izraditi odabrani prometni znak i postaviti ga na pripremljeni stalak. IZBORNE TEME 1. Tehniko pismo 2. Vonja bicikla 3. Temeljni oblici energije

Tehnika kultura Obrazovna postignua: izraditi zadani predmet prema tehnikom crteu.

7. Materijali u graditeljstvu
Kljuni pojmovi: cement, vapno, gips, cement, mort, prirodni materijali. Obrazovna postignua: navesti vrste vezivnih materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.

8. Iskoritavanje energije vode

Kljuni pojmovi: vrste vodne energije, nain koritenja vodne energije (npr. vodenica, hidroelektrana). Obrazovna postignua: objasniti nain i navesti primjere koritenja vodne energije.

9. Toplinska energija goriva

6. RAZRED
TEME

1. Mjerila i vrste crtea prema namjeni

Kljuni pojmovi: mjerila crtanja, vrste crtea prema namjeni. Obrazovna postignua: navesti i primijeniti vrste mjerila crtanja.

Kljuni pojmovi: vrste goriva, tri uvjeta izgaranja, toplinska vrijednost goriva (npr. poar i gaenje poara). Obrazovna postignua: navesti tri uvjeta izgaranja i objasniti toplinsku vrijednost goriva.

10. Nain djelovanja agregata

aparata,

strojeva

2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu

Kljuni pojmovi: normirani simboli crtanja u graditeljstvu (npr. simbol za prozor, vrata, umivaonik, kada za kupanje...). Obrazovna postignua: prepoznati normirane graditeljske simbole u graditeljstvu.

Kljuni pojmovi: aparat, stroj, agregat (npr. elektrini tednjak, motor automobila, kompresorski pokretni agregat u graditeljstvu). Obrazovna postignua: objasniti emu slui stroj, aparat i agregat.

11. Vrste i zadae strojeva

Kljuni pojmovi: vrste skupa strojeva, zadae strojeva pojedine skupine (npr. pumpa [crpka], motor s unutranjim izgaranjem i digitalni informacijski strojevi). Obrazovna postignua: prepoznati energetske, radne i informacijske strojeve.

3. Crtanje tlocrta uionice

Kljuni pojmovi: mjerilo crtanja, simboli u graditeljstvu, kotiranje (npr. izmjeriti uionicu i nacrtati tlocrt). Obrazovna postignua: izraditi tehniki crte tlocrta uionice.

12. Osnovno ureivanje teksta

Kljuni pojmovi: vrste pogleda, izgled slova (podebljana, nakoena, podcrtana, obojena), poravnanje teksta. Obrazovna postignua: odabrati oblik slova i poravnati tekst prije njegova ispisa.

4. Tehnika svojstva plastike i gume

Kljuni pojmovi: plastika, guma (npr. vrstoa, tvrdoa i elastinost). Obrazovna postignua: navesti tehnika svojstva plastike i gume.

5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, plastike i gume

Kljuni pojmovi: kotni broj, mjerna jedinica, tolerancija, kotni broj. Obrazovna postignua: izvesti ocrtavanje predmeta prema tehnikom crteu.

13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta

Kljuni pojmovi: brisanje teksta, premjetanje teksta, zamjena teksta. Obrazovna postignua: brisati nepotreban tekst u dokumentu, izrezati ga i premjetati na druge dijelove dokumenta, kopiranjem ga umnaati po istom dokumentu ili prebacivati u nove dokumente.

6. Izrada uporabnoga predmeta od drva ili plastike

Kljuni pojmovi: montani crte, faze izradbe, izvedba spojeva (npr. stalak za olovke ili okvir za slike).
307

14. Mape i datoteke

Kljuni pojmovi: mapa, datoteka (npr. mapa - kola, a datoteka je uenik). Obrazovna postignua: razlikovati datoteke od mapa; uobliiti novu mapu; premjestiti mapu i datoteku;

Nastavni plan i program za osnovnu kolu kopirati mapu i datoteku; pomicanjem mia upravljati pomicanjem znake na zaslonu monitora te premjetati datoteke iz jedne mape u drugu.

Tehnika kultura

8. Hidroelektrane i termoelektrane
Kljuni pojmovi: elektrana, nain rada hidroelektrane i termoelektrane, dalekovodna elektrina mrea (npr. pokazati crte poznatih elektrana u Hrvatskoj). Obrazovna postignua: objasniti nain rada hidroelektrane i termoelektrane.

15. Elektronika pota

Kljuni pojmovi: mape u elektronikoj poti, upravljanje porukama, opasnost od virusa. Obrazovna postignua: upotrebljavati pribor za elektroniku potu. IZBORNE TEME 1. Prizvodne i uslune djelatnosti 2. Struktura i pogon brodova i zrakoplova 3. Strojevi i agregati u poljodjelstvu, graditeljstvu i preraivakoj industriji

9. Elektrina instalacija u kui

Kljuni pojmovi: fazni vodi, razvodna ploa, osigura (npr. strujni krug: izvor, vodi, troilo). Obrazovna postignua: razlikovati vodie, osigurae i troila te zamijeniti oteeni osigura na pravilan nain.

10. Hladnjaci
Kljuni pojmovi: kompresor, kondenzator, ispariva (npr. kuanski hladnjak). Obrazovna postignua: objasniti nain rada kuanskoga hladnjaka.

7. RAZRED
TEME

1. Tehnika, tehnologija, tehnoloki i radni proces

Kljuni pojmovi: tehnologija, proces (npr. tehnika i tehnologija gradnje obiteljske kue). Obrazovna postignua: navesti definiciju (odredbu) tehnologije i sastavnice radnoga procesa.

11. Elektrini grija vode

Kljuni pojmovi: elektrini grija, termoregulator (npr. istaknuti opasnost od udara elektrine struje). Obrazovna postignua: opisati nain rukovanja i sigurnoga koritenja elektrinoga grijaa vode.

12. Tablice u programima za obradu teksta 2. Vrste crtea prema nainu izrade
Kljuni pojmovi: skica, original (izvornik), kopija (prijepis), shema (nacrt). Obrazovna postignua: prepoznati vrste crtea prema nainu izrade. Kljuni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak, elija), namjetanje visine retka i irine stupca, spajanje i razdvajanje elija (npr. izraunati srednju tjednu temperaturu zraka). Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu zadanoga broja redova i stupaca; unijeti podatke u tablicu.

3. Izrada radionikih crtea predmeta

Kljuni pojmovi: okvir i zaglavlje crtea, skiciranje (ocrt) predmeta (npr. pincete i draa za britvicu). Obrazovna postignua: objasniti postupak izradbe i namjenu radionikoga crtea te izraditi jednostavni radioniki crte odabranoga predmeta.

13. Crtanje programom za obradu teksta

Kljuni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, skupina objekata (npr. kruga, trokuta, kvadrata i elipse). Obrazovna postignua: nacrtati zadane objekte, obraditi ih crtama razliitih boja i debljina te ih naredbom za okupljanje spojiti u jednu cjelinu.

4. Proizvodnja i svojstva metala

Kljuni pojmovi: proizvodnja sirovoga eljeza, svojstva kovina (npr. vrstoa, tvrdoa i elastinost). Obrazovna postignua: navesti temeljna svojstva metala.

14. Pretraivanje obavijesti na Internetu

Kljuni pojmovi: naprednije mogunosti pretrage, uporaba pronaenih obavijesti (npr. koritenje znakova navoda u tekstu). Obrazovna postignua: smanjiti ishode pretrage na tonije odreene stranice.

5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje materijala

Kljuni pojmovi: mjerenje, ocrtavanje, rezanje (npr. kutija za vijke i matice). Obrazovna postignua: rezati metal runom pilom i karama.

15. Rad s porukama

Kljuni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje poruke, privitci. Obrazovna postignua: pravilno upravljati porukama elektronike pote.

6. Spajanje lima (npr. lemljenjem, vijcima i zakovicama)

Kljuni pojmovi: lem, sredstvo za ienje, lemnik. Obrazovna postignua: izvesti spoj limova.

7. Korozija i postupci zatite metala

Kljuni pojmovi: oksidacija, hranje, korozija (npr. korozijska zatita broda). Obrazovna postignua: zatititi lim od korozije.
308

Nastavni plan i program za osnovnu kolu IZBORNE TEME 1. Zanimanja u metalskoj industriji 2. Vodna i kanalizacijska instalacija 3. Lijevanje materijala (npr. gips, plastika, metal)

Tehnika kultura

8. Generatori izmjenine struje i elektromotori

Kljuni pojmovi: generator, izmjenina struja, frekvencija izmjenine struje, elektromotor (npr. generator - alternator i elektropokreta na automobilu). Obrazovna postignua: objasniti nain rada generatora izmjenine struje; objasniti nain rada elektromotora.

8. RAZRED
TEME

1. Izrada sheme jednostavnoga elektronikoga sklopa

Kljuni pojmovi: elektroniki simboli, simboli aktivnih i pasivnih elektronikih sastavnica. Obrazovna postignua: izraditi i itati sheme jednostavnih elektronikih sklopova.

9. Elektrini ureaji u automobilu

Kljuni pojmovi: akumulator, elektrini pokreta, alternator. Obrazovna postignua: nadzor ispravnosti punjenja akumulatora.

10. Izrada pokretanje i upravljanje robotom

Kljuni pojmovi: elektrini, hidrauliki i pneumatski pogon (npr. robotska kolica i ruka). Obrazovna postignua: objasniti ulogu elektromotora, elektromagneta i razloge primjene istosmjernog motora.

2. Vrste i svojstva polimernih materijala

Kljuni pojmovi: vrste polimera (prirodni i umjetni), svojstva umjetnih polimera. Obrazovna postignua: navesti svojstva umjetnih polimera i primjere proizvoda izraenih od plastike.

11. Program za izradu prezentacije

Kljuni pojmovi: traka s izbornicima, osnovne alatne trake, oblikovanje prezentacije, otvaranje i spremanje prezentacije, oblikovanje, naini pogleda na slajdove. Obrazovna postignua: uobliiti jednostavnu prezentaciju; ureivati tekst na slajdu.

3. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike

Kljuni pojmovi: savijanje, lijepljenje, zavarivanje (npr. izrada stalka za olovke i kutije za elektronike elemente). Obrazovna postignua: izvesti savijanje i spajanje plastinih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem.

12. Ureivanje prezentacije

Kljuni pojmovi: premjetanje slajdova u pogledu obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije, umetanje i oblikovanje ilustracije (npr. izraditi prezentaciju o uionici). Obrazovna postignua: ureivati vlastite prezentacije; ispisivati prezentacije; postavljati sliku na slajd i pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju.

4. Izrada spojeva elektrinih vodia

Kljuni pojmovi: spoj, vodi, izolator (npr. strujni krug sa sklopkom). Obrazovna postignua: izvesti spojeve elektrinih vodia zapletanjem ice, spojnicama i lemljenjem.

5. Pasivni i aktivni elektroniki elementi

Kljuni pojmovi: pasivni elektroniki elementi, aktivni elektroniki elementi. Obrazovna postignua: objasniti ulogu pasivnih i aktivnih elektronikih elemenata i uoiti njihov znaaj u fizikom smanjenju sklopa.

13. Povezivanje na Internet

Kljuni pojmovi: modem, lokalna mrea, protivirusni program. Obrazovna postignua: objasniti potrebu za brim internetskim vezama u budunosti, samostalno prilagoditi biranu vezu za kunu uporabu.

6. Ispravlja izmjenine struje

Kljuni pojmovi: dioda, poluvalni i punovalni ispravlja. Obrazovna postignua: navesti i objasniti primjere pretvorbe izmjenine u istosmjernu elektrinu struju.

14. Obrazovni sadraji na Webu

Kljuni pojmovi: obrazovne stranice, internetski sustav za uenje, e-uenje (npr. projektni zadatak zemljopisnoga poloaja Hrvatske). Obrazovna postignua: nauiti osnove samostalnoga uenja s pomou sadraja na Internetu; upotrjebljivati obrazovne portale i jednostavne sustave za uenje. IZBORNE TEME 1. Korozija i postupci zatite metala 2. Zanimanja u elektrotehnici i polimerstvu 3. Izrada elektronikih sklopova

7. Izrada sklopa

jednostavnoga

elektronikoga

Kljuni pojmovi: titrajni krug, multivibrator, R-C vremenska konstanta, punjenje i pranjenje kondenzatora (npr. zujalica, semafor...). Obrazovna postignua: izraditi tiskanu ploicu kairanim bakrom.

309

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika

INFORMATIKA
UVOD
Predmet Informatika treba omoguiti uenicima upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Nastavni sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti: stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i primjenskih programa (vjetine), upoznavanje s osnovnim naelima i idejama na kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim podrujima (rjeavanje problema). Umijea, temeljna znanja i rjeavanje problema tri su sastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati i djelomino odvojeno, ali tek njihovo meusobno proimanje dat e uenicima dobru podlogu za budue cjeloivotno uenje. Podrobni opis umijea, temeljnih znanja i rjeavanja problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijea iz informacijske i komunikacijske tehnologije koje treba stei tijekom cjelokupnoga kolovanja koji je sastavni dio HNOS-a.
E

pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati naine njihova otklanjanja; shvaati pravna i etika naela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice njihova naruavanja; upotrebljavati primjerene programske alate kao potporu u uenju i istraivanju; upotrebljavati multimedijske alate kao potporu vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju; odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota.

NAPOMENA
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u devet programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a. Nastavna cjelina Rjeavanje problema i programiranje moe se izvoditi ili uporabom jezika koji ukljuuju kornjainu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekog proceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporua se uporaba obaju jezika. Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Ako mogunosti raunalnih uionica ne zadovoljavaju te standarde, program e se morati prilagoditi. Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni rad pojedinog uenika na raunalu. U kolama s ogranienim tehnikim i kadrovskim mogunostima treba razmotriti ak i mogunost smanjivanja sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei broj uenika makar i s optereenjem od samo jednog sata tjedno. Pri izvoenju nastave predmeta Informatika treba poticati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u drugim predmetima. Meutim, treba obratiti pozornost na svrhovitu i metodiki opravdanu uporabu tehnologije. Bez ozbiljne metodike pripreme uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije moe se svesti samo na prikazivanje arenih sliica. Nastavni sadraji drugih predmeta mogli bi omoguiti bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebna prilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovnoga odgoja (grafiko suelja i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnoga izraavanja) i tehnikoga odgoja (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sustava). Nastava informatike mora razviti kod uenika sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno je kod uenika razviti nazore koji e omoguiti razlikovanje ali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritikoga
310

IZBORNI PREDMET
CILJ
U okviru nastavnog predmeta uenici moraju nauiti djelotvorno upotrebljavati raunala i biti sposobni ugraditi osnovne zamisli algoritamskoga naina razmiljanja u rjeavanje svakodnevnih problema. Stoga, nastavni program mora osposobiti uenike: E za rjeavanje problema; E za komuniciranje posredstvom razliitih medija; E za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije; E za razumijevanje i kritiku ocjenu prikupljenih informacija; E za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih informacija; E za timski rad pri rjeavanju problema.

ZADAE
Po zavretku osnovne kole uenici bi trebali biti u stanju: E vjeto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave; E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje; E prepoznati i odabrati prikladna tehnoloka sredstva i alate za rjeavanje odreene klase problema; E razumjeti naine pohranjivanja informacija u raunalima; E prepoznati sklopovske i programske probleme koji se

Nastavni plan i program za osnovnu kolu prihvaanja sadraja (nije sve istinito, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znai neodgovornost).

Informatika

7. Kako pokreemo programe?

Kljuni pojmovi: sklopovlje raunala, operacijski sustav, primjenski programi. Obrazovna postignua: objasniti svojim rijeima kako se raunalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem odgovarajuih primjenskih programa pretvara u namjenske strojeve.

5. RAZRED
TEME

1. Bit
Kljuni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1 (jedan), mogua stanja niza bitova. Obrazovna postignua: napisati sva mogua stanja za nizove od 2, 3 i 4 bita.

8. Naini smjetanja i pristup do datoteka u raunalu

Kljuni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programska datoteka, podatkovna datoteka. Obrazovna postignua: objasniti koje operacije nad datotekama obavlja operacijski sustav i kako primjenski programi djeluju na sadraj datoteka; pronai i pokrenuti zadani program ili podatkovnu datoteku; stvarati, preimenovati i premjetati podatkovne datoteke.

2. Brojevi zapisani etvorkom bitova

Kljuni pojmovi: teinska vrijednost bitova, binarni zapis brojeva, binarna znamenka. Obrazovna postignua: svojim rijeima objasniti kako se nizom bitova moe zapisati broj nula i ogranieni broj prirodnih brojeva (pri emu je najvei broj za jedan manji od broja moguih stanja niza bitova); krae zapisivati vrijednosti etvorke bitova jednim simbolom.

9. Osnovni alati programa za crtanje

Kljuni pojmovi: kist, brisalo, kantica. Obrazovna postignua: koristiti osnovne alate u jednostavnom programu za crtanje.

3. Bajt
Kljuni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvije etvorke bitova. Obrazovna postignua: navesti koliko moguih stanja moe poprimiti jedan bajt; izraunavati teine binarnih mjesta uzastopnim mnoenjem s dva; zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostima etvorki.

10. Rad s dijelovima crtea

Kljuni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska, zakretanje izreska. Obrazovna postignua: kopirati izreske crtea.

11. Kombiniranje crtea iz dviju datoteka

Kljuni pojmovi: pokretanje dvaju crtea, premjetanje izreska iz crtea u crte. Obrazovna postignua: rabiti meuspremnik za prenoenje dijelova crtea.

4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednog bajta

Kljuni pojmovi: kd, kodiranje. Obrazovna postignua: za zadani kratki tekst iz tablice proitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru.

12. Pogled na sliku

Kljuni pojmovi: poveavanje (zoom); mapa piksela. Obrazovna postignua: brisati osnovni element crtea (piksel).

5. Pohranjivanje niza znakova u spremnik raunala, znakovna datoteka

Kljuni pojmovi: znakovna datoteka. Obrazovna postignua: objasniti kako se u raunalima pohranjuju tekstovi; napisati vieznamenkaste brojeve kao kodne vrijednosti znamenki u potreban broj bajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnim vrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istog broja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta.

13. Svojstva crtea

Kljuni pojmovi: promjena veliine crtea, pretvaranje viebojnog crtea u jednobojni crte, dubina boje. Obrazovna postignua: mijenjati veliine crtea i dubinu boja crtea i ocjenjivati njegovu kakvou.

14. (A) O snovne naredbe programskog jezika

Kljuni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za dizanje i sputanje pera te brisanje linije. Obrazovna postignua: upotrebljavati nove naredbe u programskom jeziku u rjeavanju jednostavnijih zadataka; programom crtati kvadrat, trokut, pravokutnik i esterokut.

6. Spremnici raunala
Kljuni pojmovi: sredinji spremnik, pomoni spremnici. Obrazovna postignua: svojim rijeima opisati ulogu pojedinih spremnika.

311

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika

15. (A) Ponavljanje niza naredbi

Kljuni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje jednakostraninog trokuta uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom petlje. Obrazovna postignua: crtati kvadrat, trokut i esterokut pomou petlje.

20. Oblikovanje teksta

Kljuni pojmovi: oznaivanje nabrajanja u tekstu, umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica). Obrazovna postignua: oblikovati tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih efekata.

21. Ispis dokumenta 16. (A) Uporaba petlje za crtanje niza likova
Kljuni pojmovi: crtanje jednakostraninog trokuta uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom petlje. Obrazovna postignua: nacrtati niz kvadrata ako je zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata. Kljuni pojmovi: prilagodba granica teksta na papiru, pregled prije ispisa, opseg ispisa. Obrazovna postignua: pregledati i ispraviti postavke dokumenta prije ispisa; ispisati dokument.

22. Dodavanje zaglavlja i podnoja, pisanje u vie stupaca

Kljuni pojmovi: zaglavlja i podnoja, stupci. Obrazovna postignua: umetanje zaglavlja i podnoja u dokument i njihovo popunjavanje sadrajima; preslagivanje teksta u odabrani broj stupaca.

17. (A) Ulazne vrijednosti procedura

Kljuni pojmovi: programi s jednom ulaznom vrijednou, programi s dvije ulazne vrijednosti. Obrazovna postignua: pisati programe koji crtaju kvadrate, trokute ili esterokute promjenljivih duljina stranice.

23. Osnovne usluge Interneta

Kljuni pojmovi: Internet, www, elektronika pota. Obrazovna postignua: razumijevanje Interneta kao skupa usluga.

18. (A) Uporaba vie ulaznih vrijednosti

Kljuni pojmovi: crtanje paralelograma, crtanje pravilnih likova, crtanje kocke. Obrazovna postignua: pisati programe koji koriste dvije ili vie ulaznih vrijednosti (crtanje pravokutnika kojem su duljina i irina ulazne vrijednosti, crtanje paralelograma kojem su ulazne vrijednosti duljine stranica i kut izmeu dviju susjednih stranica).

24. WWW preglednik

Kljuni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje Web stranica. Obrazovna postignua: uporaba Web preglednika za jednostavan pregled stranica.

19. (A) Odluke u programu

Kljuni pojmovi: uvjet za donoenje odluke, naredba odluke, provjera ulazne vrijednosti. Obrazovna postignua: upotrebljivati naredbu odluke u jednostavnijim zadacima (usporeivanje dvaju brojeva, ispitivanje je li ulazna vrijednost vea ili manja od zadanog broja, provjeravanje nalazi li se ulazna vrijednost izmeu dva zadana broja).

25. Moja prva pretraga

Kljuni pojmovi: zadana rije ili izraz (pojam) pretrage, izbor rezultata pretrage. Obrazovna postignua: traiti zadani pojam na Internetu.

26. Uporaba Web pote

Kljuni pojmovi: adrese poiljatelja i primatelja, struktura poruke. Obrazovna postignua: pisati jednostavne poruke.

14. (B) Pojam algoritma

Kljuni pojmovi: pojam algoritma, algoritam slijeda, algoritam grananja. Obrazovna postignua: napisati algoritam za izvoenje raunske operacije, napisati algoritam za odreivanje manjeg od dva zadana broja.

6. RAZRED
TEME

15. (B) Dijagram tijeka

Kljuni pojmovi: pojam dijagrama tijeka, grafiki prikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka. Obrazovna postignua: nacrtati dijagram tijeka za zbrajanje (oduzimanje, mnoenje ili dijeljenje) dva broja, nacrtati dijagram tijeka za usporeivanje dva broja.

1. Vrste datoteka, dokumenti

Kljuni pojmovi: programske datoteke, znakovne datoteke, datoteke dokumenata. Obrazovna postignua: objasniti u kojem se obliku svi sadraji trajno uvaju u raunalu.

2. Prikaz slika na monitoru i pisau

Kljuni pojmovi: raster, piknja, piksel. Obrazovna postignua: izraditi jednostavni crte u biljenici na rasteru malih dimenzija; na rasteru manjih dimenzija pokuati to tonije prikazati pravocrtnu spojnicu dvaju piksela.

16. (B) Naredbe za ulaz i izlaz podataka

Kljuni pojmovi: naredba za ulaz podataka, naredba pridruivanja, naredba za izlaz podataka. Obrazovna postignua: napisati program za izvoenje jedne raunske operacije s dva uitana broja.
312

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika veliine, unijeti podatke u tablicu te joj po potrebi mijenjati poloaj; podatke razvrstati abecednim redom; tablicu ukrasiti dodavanjem obruba zadane debljine, vrste i boje linije.

3. (A) Crtanje kocke i kvadra

Kljuni pojmovi: naredbe za trodimenzionalno crtanje, crtanje kocke, rotacija kocke. Obrazovna postignua: crtati prikaze kocke i kvadra.

4. (A) Viestruke kornjae

Kljuni pojmovi: naredbe za rad s vie kornjaa. Obrazovna postignua: izraditi crte s pomou vie kornjaa.

9. Crtanje programom za obradbu teksta

Kljuni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, grupiranje objekata. Obrazovna postignua: nacrtati zadane (osnovne) objekte, obraditi ih linijama razliitih boja i debljina te ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu.

5. (A) Tipovi podataka: numeriki, znakovni, liste

Kljuni pojmovi: numeriki tip, znakovni tip, liste. Obrazovna postignua: preoblikovati znakovne nizove programom.

10. Povezivanje raunala

Kljuni pojmovi: lokalna mrea, naini povezivanja. Obrazovna postignua: objasniti svrhu i potrebu povezivanja raunala i pristupiti podatcima na drugome raunalu.

6. (A) Algoritmi koji koriste razliite tipove podataka

Kljuni pojmovi: pisanje algoritma, prevoenje algoritma u program. Obrazovna postignua: ralaniti problem na manje dijelove i rjeavati ga korak po korak.

11. Paketni prijenos podataka mreom

Kljuni pojmovi: poruke, paketi podataka, norme za prijenos (protokoli). Obrazovna postignua: svojim rijeima objasniti paketni prijenos.

3. (B) Uporaba naredbi bezuvjetni skok

za

grananje

12. Sustavno prikupljanje sadraja s Web-a

Kljuni pojmovi: opasnost od virusa, spremanje Web stranice na disk, izdvajanje dijelova stranice. Obrazovna postignua: pretvarati Web sadraje u druge oblike.

Kljuni pojmovi: naredba za grananje, naredba za bezuvjetni skok. Obrazovna postignua: napisati program za usporeivanje dva broja.

4. (B) Algoritmi s uporabom petlje

Kljuni pojmovi: algoritam petlje. Obrazovna postignua: sastaviti algoritam za ispis niza brojeva ili za zbrajanje niza brojeva.

13. Snimanje audio zapisa

Kljuni pojmovi: mikrofon, program za snimanje zvuka, pohranjivanje zvune snimke. Obrazovna postignua: snimati zvuk i pohraniti snimku u zvunu datoteku, prepoznati zvunu datoteku.

5. (B) Uporaba naredbi logikog uvjeta

za

petlju

bez

Kljuni pojmovi: naredba za petlju bez logikog uvjeta. Obrazovna postignua: napisati program za ispis niza brojeva i program za zbroj niza brojeva.

14. Oblikovanje audiozapisa

Kljuni pojmovi: WAV, MP3, liste (playlist). Obrazovna postignua: koristiti neki multimedijskih sviraa (media player). od

7. Izrada i oblikovanje tablica, kretanje u njima

Kljuni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak, elija), namjetanje visine retka i irine stupca, spajanje i razdvajanje elija. Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca te podesiti njihove veliine; unijeti podatke u tablicu.

15. Montaa videozapisa

Kljuni pojmovi: videozahvat (capture), montiranje kadrova, prijelazi (tranzicije). Obrazovna postignua: stvoriti manji videozapis Web kvalitete od nekoliko zasebnih videoklipova snimljenih digitalnim fotoaparatom.

16. Obrada videozapisa u vremenu

Kljuni pojmovi: vremenski niz, umetanje zvunih datoteka. Obrazovna postignua: prilagoditi trajanje videouratka.

8. Poloaj i uokvirivanje razvrstavanje u tablici

tablice,

Kljuni pojmovi: poloaj tablice u tekstu, okviri tablica (debljine i vrste crta, odabir sjenanja), razvrstavanje podataka u tablici (rastuim ili padajuim redoslijedom). Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca, prilagoditi njihove
313

17. Umetanje datoteka u videozapis

Kljuni pojmovi: ubacivanje slika; ubacivanje videoisjeaka. Obrazovna postignua: umetati crtee u videodatoteku.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika Obrazovna postignua: rjeavati matematike probleme s pomou raunalnih programa.

18. Zavrna obrada i pohrana videouradka

Kljuni pojmovi: najava i odjava, kakvoa (vrsnoa) videodatoteke. Obrazovna postignua: oblikovati i izgraditi jednostavniji video uradak.

3. (A) Izrada grafikog suelja

Kljuni pojmovi: osnovni prozor, prozor s vidnim naredbama, odreivanje poloaja prozora. Obrazovna postignua: opisati nain programiranja grafikih suelja raunalnih programa.

19. Upoznavanje alata za izradu prezentacije

Kljuni pojmovi: traka sa izbornicima programa za izradu prezentacija, osnovne alatne trake. Obrazovna postignua: prepoznati osnovno okruenje alata za izradu prezentacija.

1. (B) Uporaba naredbe za petlju s logikim uvjetom

Kljuni pojmovi: naredba za petlju s logikim uvjetom. Obrazovna postignua: napisati jednostavan program s uporabom petlje s logikim uvjetom.

20. Oblikovanje prezentacije

Kljuni pojmovi: kreiranje prezentacije, otvaranje i spremanje prezentacije. Obrazovna postignua: kreirati jednostavnu prezentaciju.

2. (B) Crtanje ravnih linija i pravokutnika

Kljuni pojmovi: grafiki zaslon, naredba za crtanje ravne linije, naredba za crtanje pravokutnika. Obrazovna postignua: nacrtati ravnu liniju sa zadanom poetnom i zavrnom tokom zadane boje, nacrtati pravokutnik zadane duljine i irine, sa zadanom koordinatom jednog vrha.

21. Oblikovanje teksta na slajdovima

Kljuni pojmovi: oblikovanje i sjenanje teksta, naini pogleda na slajdove. Obrazovna postignua: ureivati tekst na slajdu.

3. (B) Crtanje krunice

Kljuni pojmovi: naredba za crtanje krunice. Obrazovna postignua: nacrtati krunicu zadanog sredita i polumjera.

22. Umetanje ilustracija

Kljuni pojmovi: umetanje i oblikovanje ilustracije. Obrazovna postignua: postavljati sliku na slajd i pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju.

4. Stvaranje radne biljenice

Kljuni pojmovi: dijelovi proraunske tablice, aktivna elija, oblici pokazivaa mia. Obrazovna postignua: otvoriti radnu biljenicu, pokazivaem mia oznaavati redove, stupce, elije, oitati njihove oznake na radnom listu.

23. Ureivanje prezentacije

Kljuni pojmovi: premjetanje slajdova u pogledu obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije. Obrazovna postignua: ureivati vlastite prezentacije i ispisivati prezentacije.

24. Animacijski uinci

Kljuni pojmovi: koritenje gotovih animacijskih shema, oblikovanje animacije na osnovi ponuenih efekata, efekti prijelaza slajdova. Obrazovna postignua: dodavati animacijske efekte elementima na slajdu i koristiti tu vjetinu pri izradi vlastite prezentacije.

5. Unos podataka
Kljuni pojmovi: vrsta podataka (tekstualni podaci, numeriki podaci), unos formula. Obrazovna postignua: pisati formule uporabom znaka jednakosti i navoenjem konstanti ili varijabli koje su u matematikoj zavisnosti.

6. Uporaba radne biljenice

Kljuni pojmovi: kazalo radne biljenice, umetanje i brisanje (elija, redova i stupaca), kopiranje i premjetanje formula. Obrazovna postignua: kopirati i premjetati te brisati sadraje pojedinih elija, ubaciti red ili stupac u proraunsku tablicu, koristiti brzi izbornik.

7. RAZRED
TEME

1. (A) Koordinatna grafika

Kljuni pojmovi: naredbe i funkcije koordinatne grafike, usporedba koordinatne i kornjaine grafike. Obrazovna postignua: crtati likove zadane koordinatama vrhova te primijeniti naredbe i funkcije koordinatne grafike u zadatcima.

7. Ureivanje tablice
Kljuni pojmovi: brisanje sadraja i formata elije, promjene irina stupaca i visine redaka, obrubljivanje elije. Obrazovna postignua: promijeniti dimenzije stupaca i redaka u proraunskoj tablici; promijeniti sadraj i obrubiti elije.

2. (A) Zadatci o pravilnim mnogokutima

Kljuni pojmovi: crtanje pravilnog mnogokuta ako zadan broj vrhova i duljina polumjera opisane krunice, crtanje upisane krunice; raunanje opsega i povrine pravilnog mnogokuta.
314

8. Formati brojeva u elijama tablica

Kljuni pojmovi: formati brojeva (decimalni broj, valuta, postotak), formati za nadnevke, korisniki formati.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: pretvarati jedan format broja u drugi.

Informatika

16. Vizualni (grafiki) HTML ureivai

Kljuni pojmovi: upoznavanje suelja, tekst i pozadina, umetanje grafikih elemenata. Obrazovna postignua: izraditi jednostavnu osobnu Web stranicu.

9. Nizovi podataka
Kljuni pojmovi: kopiranje podataka i nizova, popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, relativna i apsolutna adresa. Obrazovna postignua: nadopunjavati nizove raznovrsnim podatcima, pretvarati relativne adrese elija u apsolutne adrese, te raditi jednostavne izraune pomou njih.

17. Poveznice (linkovi)

Kljuni pojmovi: indeksna stranica, tekst kao poveznica, slika kao poveznica. Obrazovna postignua: umetnuti slikovni element u stranicu i pretvoriti ga u poveznicu na drugu stranicu.

10. Grafikoni
Kljuni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona, pomagalo za izradu grafikona. Obrazovna postignua: izraditi grafikon na temelju zadane tablice i oblikovati njegove elemente.

18. Elementi stranice

Kljuni pojmovi: grafika i pozadina, jednostavne tablice, oblikovani tekst. Obrazovna postignua: koristiti tablicu kao element na Web stranicama.

11. Promjena prikaza i ispis radne biljenice

Kljuni pojmovi: prikaz vie radnih biljenica, prikaz vie listova jedne radne biljenice, zamrzavanje dijelova proraunske tablice, zaglavlje i podnoje stranice, pregled prije ispisa, ispis radne biljenice. Obrazovna postignua: postaviti trake za zamrzavanje na dugakim radnim listovima kako bi znaenje podataka bilo jasno i na udaljenim dijelovima tablice; postaviti zaglavlje i podnoje.

19. Jezik HTML

Kljuni pojmovi: struktura HTML dokumenta, HTML oznake (tag), jednostavan HTML opis stranice. Obrazovna postignua: protumaiti jednostavni HTML opis stranice.

20. Oznake i parametri HTML jeziku

Kljuni pojmovi: oznaka P, oznaka A, oznaka IMG. Obrazovna postignua: znati dodavati parametre na osnovne oznake.

12. Osnovne funkcije u programu za izradu proraunskih tablica

Kljuni pojmovi: sintaksa funkcije (argumenti, znak razdvajanja), osnovne funkcije. Obrazovna postignua: koristiti osnovne funkcije i s pomou njih napraviti potrebne izraune; pronai prosjenu veliinu, maksimalnu i minimalnu vrijednost niza brojeva.

21. Uporaba vizualnog HTML ureivaa za izradu osobne Web stranice

Kljuni pojmovi: planiranje strukture stranice, upravljanje strukturom, izrada i objava stranice. Obrazovna postignua: uobliiti strukturu stranice.

13. Grafiki elementi

Kljuni pojmovi: crtanje grafikih oblika s pomou predloaka, samostalno crtanje grafikih oblika s pomou osnovnih elemenata (crta, strelica, pravokutnik), odabir i mijenjanje boje linije i ispunjenja, trodimenzionalni efekti. Obrazovna postignua: izraditi sheme i crtee na slajdu; izraditi vlastiti crte koji e opisati zadanu temu.

22. Struktura Interneta

Kljuni pojmovi: posluitelj, klijent, naini komunikacije. Obrazovna postignua: znati objasniti naine komunikacije unutar Interneta.

23. Ostale Internet usluge

Kljuni pojmovi: udaljeni prijenos datoteka (FTP). Obrazovna postignua: opisati opisane usluge Interneta.

14. Tekstni okviri

Kljuni pojmovi: postavljanje tekstnog okvira na slajd, ureivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veliina i boja pisma), ispunjavanje bojom i trodimenzionalni efekt, ukrasni tekst (dodavanje i ureivanje). Obrazovna postignua: dodavati tekstne okvire i ukrasne tekstove na slajdove u vlastitoj prezentaciji.

24. Davatelj usluga na Internetu

Kljuni pojmovi: pristup Internetu; udomljavanje Web stranica. Obrazovna postignua: objasniti ulogu posluitelja.

15. Dodatni elementi u prezentaciji

Kljuni pojmovi: tablice, organizacijski dijagram, tablini prorauni. Obrazovna postignua: dodavati razliite elemente (tablice, grafikoni, organizacijski dijagrami) na slajd i ureivati ih.
315

25. Povezivanje na Internet

Kljuni pojmovi: vrste modema, uloga modema. Obrazovna postignua: objasniti potrebu za brim Internet vezama u budunosti.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika

IZBORNA TEMA 1. (A) Osnove rekurzivnog programiranja

8. (A,B) Primjena programiranja u nastavi matematike

Kljuni pojmovi: crtanje kvadratne funkcije, crtanje funkcije drugog korijena. Obrazovna postignua: upotrebljivati raunalo kao pomagalo pri rjeavanju jednostavnih geometrijskih zadataka.

8. RAZRED
TEME

1. Elektroniki logiki sklopovi i registri

Kljuni pojmovi: logiki sklopovi, registri, sabirnice. Obrazovna postignua: objasniti kako se odvijaju osnovne funkcije raunala na strojnoj razini, objasniti ulogu operacijskog sustava u djelovanju raunala.

9. (A,B) Primjena programiranja u fizici i kemiji

Kljuni pojmovi: primjena u kinematici, simulacija kosog hitca, primjena za osnovna kemijska izraunavanja. Obrazovna postignua: upotrebljavati raunalo kao pomagalo za rjeavanje zadataka iz fizike i kemije.

2. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupi raunala

Kljuni pojmovi: paralelni pristup, serijski pristup, pretvaranje bitova u elektrike veliine, oitavanje stanja tipki. Obrazovna postignua: opisati neke primjere (primjerice, kuanski ureaji) gdje se ugraena raunala koriste u upravljakim napravama.

10. Baza podataka

Kljuni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u bazi, upis u polja tablice. Obrazovna postignua: stvoriti jednostavnu tablicu u nekom programu za upravljanje bazama podataka.

11. Upisni obrasci i pretraga

Kljuni pojmovi: izrada upisnog obrasca, vizualno oblikovanje upisnog obrasca, auriranje podataka s pomou obrasca. Obrazovna postignua: upisivati podatke u prireene baze podataka, pretraivati ih, aurirati i brisati.

3. Svojstva raunala
Kljuni pojmovi: brzina procesora, kapacitet spremnika, brzina prijenosa podataka. Obrazovna postignua: nabrojati osnovna svojstva raunala i mjere za njihovu usporedbu.

4. Pohranjivanje multimedijskih sadraja, obrada zvuka

Kljuni pojmovi: spremniki prostor za pohranjivanje slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obradbe multimedijskih sadraja, analogno-digitalna i digitalno-analogna pretvorba. Obrazovna postignua: ocijeniti veliine datoteka za pohranjivanje multimedijskih sadraja.

12. Ureivanje glavnog slajda

Kljuni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnoje slajda. Obrazovna postignua: izraditi jednostavni glavni slajd s logotipom i podnojem.

13. Veze izmeu slajdova

Kljuni pojmovi: hiperveze izmeu slajdova, hiperveze izmeu prezentacije i drugih dokumenata, akcijski gumbi. Obrazovna postignua: postaviti hiperveze izmeu slajdova; postaviti akcijske gumbe na slajd i odrediti njihova osnovna svojstva; postavljati veze izmeu slajdova pri izradi kviza i sl.

5. (A) Grafike naredbe u programu

Kljuni pojmovi: naredbeni gumbi, klizne trake, okviri s tekstom. Obrazovna postignua: upotrijebiti osnovne grafike naredbe grafikim kontrolama.

6. (A) Procedure i programske funkcije

Kljuni pojmovi: programska funkcija, ugnijeene funkcije. Obrazovna postignua: upotrebljivati u programima neke unaprijed pripremljene funkcije.

14. Prikazivanje prezentacije

Kljuni pojmovi: izvedba prezentacije, postavljanje trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije. Obrazovna postignua: pripremiti prezentaciju za izvoenje i obaviti njezino izvoenje.

7. (B) Potprogrami
Kljuni pojmovi: pojam potprograma. Obrazovna postignua: napisati jednostavniju proceduru (sa ili bez parametara) te je pravilno pozvati u programu.

15. Timska izrada Web stranica razreda

Kljuni pojmovi: dogovor i podjela uloga u skupini, obrada sadraja, provjera uspjenosti i ispravak. Obrazovna postignua: suraivati u skupini.

16. Tehnike objavljivanja

Kljuni pojmovi: prijenos datoteka (FTP), Web publiciranje, sinkronizacija. Obrazovna postignua: znati objaviti svoje vlastite Web stranice.
316

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika

17. Objavljivanje Web mjesta

Kljuni pojmovi: Web mjesto, lokalno predstavljanje Web mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje). Obrazovna postignua: objaviti svoj Web uradak.

ZADAE
U dokumentu Obrazovanje iz informacijske i komunikacijske tehnologije u osnovnoj koli, koji je sastavni dio HNOS-a razmatraju se detaljnije ciljevi i zadae predmeta Informatika. Ustanovljuje se da bi bilo poeljno da uenici po zavretku 4. razreda budu u stanju: E upotrebljavati raunalo koritenjem ulazno-izlaznih naprava; E upotrebljavati raunalo kao pomagalo pri uenju; E raspravljiti o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji uporabom ispravnog nazivlja; E upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske izvore za uenje (interaktivne udbenike, obrazovne programe, multimedijske enciklopedije i sl.); E suraivati s drugim uenicima, uiteljima, roditeljima i ostalima pri uporabi tehnologije; E pokazivati pozitivno drutveno i etiko ponaanje te odgovornost pri uporabi tehnologije; E nainiti uzrastu primjerene multimedijske rukotvorine (artefakte) uz pomo uitelja, lanova obitelji i drugih uenika; E upotrebljivati prikladne programe za rjeavanje problema primjerenih uzrastu; E prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima uporabom tehnologije uz pomo uitelja, lanova obitelji i drugih uenika; E razumjeti kako na koristan nain rasporediti obavijesti (primjerice, stvaranjem abecednih popisa bez uporabe raunala).

18. Pokretni dijelovi stranica

Kljuni pojmovi: datoteka s animiranim sadrajima, program za animaciju. Obrazovna postignua: izraditi animaciju i umetnuti je na Web stranicu.

19. Kritiki odnos prema Internetu

Kljuni pojmovi: izbor kvalitetnih popularizacija domaih sadraja. Obrazovna postignua: ocjenjivati dobavljene Internetom. sadraja, sadraje

20. Sudjelovanje u Internet projektima

Kljuni pojmovi: besplatni volonterski projekti, sponzorirani projekti, komercijalni projekti. Obrazovna postignua: prijaviti se i sudjelovati aktivno u Internet projektu.

21. kolski Internet projekti

Kljuni pojmovi: upoznavanje uenika s projektima u koli, izbor eljenog projekta. Obrazovna postignua: potaknuti stvaralako predlaganje i kritiku. IZBORNE TEME

1. Logike izjave 2. Krae zapisivanje logikih izjava i njihovih vrijednosti, logike funkcije 3. Osnovne logike funkcije 4. Uporaba logikih funkcija u programiranju 5. Primjeri rekurzivnog programiranja

NAPOMENA
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u devet programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a. Od tih devet programskih cjelina u prva etri razreda obrauju se postupno pet cjelina tako da se postigne kruno irenje znanja u vertikali kolovanja. Nastavne teme pojedinih cjelina razvrstane su po razredima uz uvaavanje naela spiralnog modela po kojima se isti sadraj tijekom kolovanja ne ui neovisno vie puta ve se znanje steeno na niim stupnjevima obrazovanja proiruje u viima. Izvoenje izvan nastavnih aktivnosti po ovom programu uvodi uenike na najizravniji nain u podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Uenici koji svladaju taj program mnogo e uspjenije savladati program izbornog predmeta u viim razredima osnovne kole. Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Ako mogunosti raunalnih uionica ne zadovoljavaju te standarde program e se morati prilagoditi. Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni rad pojedinog uenika na raunalu. U kolama s ogranienim tehnikim i kadrovskim mogunostima treba razmotriti i mogunost smanjivanja
317

IZVANNASTAVNA AKTIVNOST
CILJ
Nastavni sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti: E stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i primjenskih programa (u daljnjem tekstu: umijea); E upoznavanje s osnovnim naelima i idejama na kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu: temeljna znanja); E razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim podrujima (u daljnjem tekstu: rjeavanje problema).

Nastavni plan i program za osnovnu kolu sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei broj uenika makar i s optereenjem manjim od jednog sata tjedno.

Informatika

10. Osnove pisanja teksta

Kljuni pojmovi: tipkovnica, tipke. Obrazovna postignua: pravilno upotrijebiti tipke za slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje i tipke za kretanje po tekstu.

1. RAZRED
TEME

1. Osobno raunalo
Kljuni pojmovi: vanjski dijelovi raunala, namjena vanjskih dijelova. Obrazovna postignua: prepoznati, pokazati i imenovati vanjske dijelove raunala.

11. Uporaba pisanje

jednostavnog

programa

za

Kljuni pojmovi: prozor programa za pisanje, glavni izbornik, podruje pisanja. Obrazovna postignua: pravilno pokrenuti program i napisati neku kratku rije.

2. Ukljuivanje i iskljuivanje raunala

Kljuni pojmovi: tipka za ukljuivanje, pokaziva mia, gumbi za iskljuivanje. Obrazovna postignua: pravilno ukljuiti i iskljuiti raunalo; pokazati da je uenik svladao jednostruki klik miem.

12. Osnovni koraci kornjae

Kljuni pojmovi: grafiki pokaziva kornjae, kretanja kornjae, brisanje slike. Obrazovna postignua: crtati ravne linije zadane duljine od 1 do 20, brisati sliku.

3. Pokretanje i zaustavljanje programa

Kljuni pojmovi: pokretanje programa, prozor, zaustavljanje programa. Obrazovna postignua: pokrenuti neki jednostavniji program i zaustaviti ga.

13. Olovka kornjae

Kljuni pojmovi: boje olovke, dizanje olovke, sputanje olovke. Obrazovna postignua: pomicati kornjau s dignutim ili sputenim perom.

4. Uporaba CD/DVD naslova

Kljuni pojmovi: umetanje i izvlaenje CD/DVD diska, postupanje s CD/DVD diskom. Obrazovna postignua: umetnuti i izvui CD/DVD iz pogona optikog diska.

14. Okret kornjae koso lijevo i desno

Kljuni pojmovi: postavljanje kornjae za crtanje kosih crta. Obrazovna postignua: crtati kose linije.

15. Kretanje kroz labirint

Kljuni pojmovi: snalaenje u kornjainom svijetu. Obrazovna postignua: pronai najjednostavnije rjeenje postavljenog zadatka.

5. Uporaba obrazovnih programa

Kljuni pojmovi: snalaenje u programu, razlikovanje slike i teksta kao poveznice. Obrazovna postignua: pokrenuti neki (po izboru uitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.

6. Uporaba crtanje

jednostavnog

programa

za
TEME

2. RAZRED
1. Mape i datoteke
Kljuni pojmovi: mapa, datoteka, imena mapa i datoteka. Obrazovna postignua: razlikovati datoteke od mapa.

Kljuni pojmovi: simbol olovke, podruje crtanja, spremanje crtea. Obrazovna postignua: pomicanjem simbola olovke po podruju crtanja s pomou mia nacrtati neki jednostavni lik.

7. Osnovni alati programa za crtanje

Kljuni pojmovi: kist, brisalo, kantica. Obrazovna postignua: koristiti osnovne alate u jednostavnom programu za crtanje.

2. Rad s mapama i datotekama

Kljuni pojmovi: stvaranje mape, premjetanje mapa i datoteka, kopiranje mapa i datoteka. Obrazovna postignua: nainiti novu mapu, premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu i datoteku; povlaenjem mia upravljati pomicanjem znake na zaslonu monitora te premjetati datoteke iz jedne mape u drugu.

8. Podeavanje alata programa za crtanje

Kljuni pojmovi: boja crte i ispune, debljine crta, otvaranje datoteke spremljenog crtea. Obrazovna postignua: podesiti osnovne alate po potrebi crtea.

9. Crtanje geometrijskih likova

Kljuni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, trokut. Obrazovna postignua: nacrtati nekoliko osnovnih likova razliitih veliina i poloaja.
318

3. Promjena izgleda radne povrine

Kljuni pojmovi: prozor opisa svojstava radne povrine, izbor vrste svojstva, promjena slikovne podloge.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Obrazovna postignua: promijeniti slikovnu podlogu radne povrine; ukljuiti zatitu zaslona; svojim rijeima opisati vanost zatite zaslona.

Informatika

14. Osnovne usluge interneta

Kljuni pojmovi: Internet, www, elektronika pota. Obrazovna postignua: razumijevanje Interneta kao skupa usluga.

4. Multimedijski CD/DVD
Kljuni pojmovi: audio CD/DVD, video CD/DVD. Obrazovna postignua: presluavati audiozapise i pregledavati videozapise raunalom.

15. WWW preglednik

Kljuni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje Web stranica. Obrazovna postignua: uporaba Web preglednika za jednostavan pregled stranica.

5. Rad s dijelovima crtea

Kljuni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska, zakretanje izreska. Obrazovna postignua: kopirati izreske crtea.

3. RAZRED
TEME

6. Kombiniranje crtea iz dviju datoteka

Kljuni pojmovi: otvaranje dvaju crtea, premjetanje izreska iz crtea u crte. Obrazovna postignua: rabiti meuspremnik za prenoenje dijelova crtea.

1. Vrste spremnika (memorije)

Kljuni pojmovi: vanjski spremnici, unutarnji spremnici, radni i trajni spremnici. Obrazovna postignua: objasniti razliku izmeu trajnog i radnog spremnika, nabrojati unutranje i vanjske spremnike.

7. Pogled na sliku
Kljuni pojmovi: poveavanje (zoom), mapa piksela. Obrazovna postignua: brisati osnovni element crtea (piksel).

2. Povezivanje raunala
Kljuni pojmovi: lokalna mrea, veza s internetom, modem. Obrazovna postignua: svojim rijeima opisati potrebu povezivanja raunala i opisati naine kako se to ostvaruje.

8. Pisanje i spremanje jednostavnog teksta

Kljuni pojmovi: pravila pisanja na raunalu, otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke. Obrazovna postignua: napisati velika slova na poetku reenice i pravilno pisati znakove interpunkcije; pisati tekst podijeljen na odlomke.

3. Snimanje audio zapisa

Kljuni pojmovi: mikrofon, program za snimanje zvuka, pohranjivanje zvune snimke. Obrazovna postignua: prepoznati zvunu datoteku; snimati zvuk i pohraniti snimku u zvunu datoteku.

9. Ureivanje stranice teksta

Kljuni pojmovi: orijentacija i veliina papira, porubnice, ispis teksta na papiru. Obrazovna postignua: urediti i ispisati tekst.

4. Svojstva crtea
Kljuni pojmovi: promjena veliine crtea, pretvaranje viebojnog crtea u jednobojni crte, dubina boje. Obrazovna postignua: mijenjati veliine crtea i dubinu boja crtea i ocjenjivati njegovu kakvou.

10. Bojanje likova

Kljuni pojmovi: naredba za bojenje likova, bojenje kvadrata i pravokutnika. Obrazovna postignua: bojiti prethodno nacrtani lik.

11. Naredbe za okretanje lijevo i desno

Kljuni pojmovi: naredba za okret ulijevo, naredba za okret udesno, crtanje trokuta. Obrazovna postignua: crtati trokut jednakih duljina stranica.

5. Promjena izgleda crtea

Kljuni pojmovi: vodena boja, pastelni crte, zamuenje. Obrazovna postignua: mijenjati izgled crtea uporabom razliitih efekata.

12. Crtanje esterokuta

Kljuni pojmovi: crtanje esterokuta zadane duljine stranice, bojenje esterokuta. Obrazovna postignua: crtati esterokut zadane duljine stranica.

6. Oznaivanje i kopiranje teksta

Kljuni pojmovi: oznaavanje, kopiranje, premjetanje. Obrazovna postignua: promijeniti vrstu pisma, stil ili veliinu slova na postojeem tekstu.

7. Traenje i zamjena rijei

Kljuni pojmovi: pronalaenje rijei, zamjena rijei. Obrazovna postignua: traiti i zamjenjivati rijei; koristiti program za pruanje pomoi i u njegovu indeksu pronalaziti kljune rijei.

13. Izrada crtea s pomou nauenih naredbi

Kljuni pojmovi: nema novih pojmova (utvrivanje ranije steenog znanja). Obrazovna postignua: crtati kvadrate, pravokutnike, te trokute i esterokute jednakih duljina stranica.
319

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Informatika

8. Pisanje prvog programa

Kljuni pojmovi: pojam programa kao niza naredbi; otvaranje i zatvaranje ureivaa; spremanje programa i otvaranje spremljenoga programa. Obrazovna postignua: upotrebljivati ureiva teksta pri pisanju programa.

4. Postupci skeniranja
Kljuni pojmovi: skeniranje, kontrast i osvjetljenje, uravnoteenost boja i zasienje. Obrazovna postignua: skenirati crtee s papira.

5. Osnovne naredbe programskog jezika

Kljuni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za dizanje i sputanje pera te brisanje linije. Obrazovna postignua: upotrebljivati nove naredbe u programskom jeziku u rjeavanju jednostavnijih zadataka; programom crtati kvadrat, trokut, pravokutnik i esterokut.

9. Procedure u programu
Kljuni pojmovi: procedura, ralanjivanje zadatka na procedure. Obrazovna postignua: rastaviti problem na manje dijelove; pokazati manje dijelove od kojih se sastoji postavljeni zadatak.

10. Programi za rjeavanje raunskih zadataka

Kljuni pojmovi: ispis podataka, osnovne raunske operacije. Obrazovna postignua: pisati i koristiti programe za obavljanje etiriju raunskih operacija te za raunanje opsega kvadrata, pravokutnika i trokuta.

6. Ponavljanje niza naredbi

Kljuni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje jednakostraninoga trokuta uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom petlje. Obrazovna postignua: crtati kvadrat, trokut i esterokut pomou petlje.

11. Moja prva pretraga

Kljuni pojmovi: zadana rije ili izraz (pojam) pretrage, izbor rezultata pretrage. Obrazovna postignua: traiti zadani pojam na internetu.

7. Uporaba petlje za crtanje niza likova

Kljuni pojmovi: crtanje jednakostraninoga trokuta uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom petlje. Obrazovna postignua: nacrtati niz kvadrata ako je zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.

12. Uporaba Web pote

Kljuni pojmovi: adrese poiljatelja i primatelja; struktura poruke. Obrazovna postignua: pisati jednostavne poruke.

8. Ulazne vrijednosti procedura

Kljuni pojmovi: programi s jednom ulaznom vrijednou, programi s dvije ulazne vrijednosti. Obrazovna postignua: pisati programe koji crtaju kvadrate, trokute ili esterokute promjenljivih duljina stranica.

13. Prihvatljivo ponaanje pri slanju pote

Kljuni pojmovi: pravila ponaanja. Obrazovna postignua: komunicirati na internetu na prihvatljiv nain.

9. Postupak pripreme programa

Kljuni pojmovi: postupak ralanjivanja sloenijeg zadatka. Obrazovna postignua: ralaniti problem na manje dijelove i rjeavati ih korak po korak.

4. RAZRED
TEME

10. Programski alat za elektroniku potu

Kljuni pojmovi: mape u elektronikoj poti, upravljanje porukama, opasnost od virusa. Obrazovna postignua: upotrebljivati alat za elektroniku potu.

1. Snimanje fotozapisa
Kljuni pojmovi: digitalni fotoaparat, okidanje, zaslon traila. Obrazovna postignua: snimati digitalnim fotoaparatom.

11. Rad s porukama

Kljuni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje poruke, privitci. Obrazovna postignua: pravilno upravljati porukama elektronike pote.

2. Obrada digitalnih fotografija

Kljuni pojmovi: pohranjivanje fotozapisa, viestruko preimenovanje, viestruka promjena veliine. Obrazovna postignua: premjetati fotografije s digitalnog fotoaparata na disk.

3. Snimanje videozapisa
Kljuni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa, pregled snimke. Obrazovna postignua: snimati digitalne videozapise.

320

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KLUTURA

UVOD
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje zbog svoga znaenja za skladan razvoj antropolokih obiljeja uenika jedinstveno je po mogunostima i posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu biotiku uvjetovanost kao tjelesno vjebanje, koje u kolstvu osmiljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene kulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerena razvojnim znaajkama djece i mladei, koje ovaj program u cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadraja po razvojnim razdobljima. Time osigurava usmjerenost nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u pojedinom razvojnom razdoblju bitne za uenike. Program tjelesne i zdravstvene kulture sadrava temeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga podruja kojega odreuju obrazovna, antropoloka i odgojna sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje bitnih teorijskih i motorikih znanja zbog ega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi prevladavaju modificirana biotika i osnovna kinezioloka motorika znanja, dok su u predmetnoj nastavi kao nadgradnja uvrtena napredna kinezioloka motorika znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz kineziologije, koja u sprezi s motorikim znanjima izravno potiu razvoj osobnosti uenika. Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na utjecaj razliitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju viestruke promjene morfolokih obiljeja i poboljanja funkcionalno-motorikih sposobnosti. Upravo se zato antropoloka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfolokih, motorikih i funkcionalnih obiljeja uenika. Opi morfoloki uinci podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojega se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonoga masnog tkiva, te prevencija pretilosti. Fizioloki uinci usmjereni su na poticanje funkcija krvoilnoga i dinoga sustava te djelovanje na kakvou kotano-miinoga sustava. Pozitivno djelovanje na imunoloki sustav jednako je potrebno za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i kroninih bolesti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture oituje se i u prostoru razvoja motorikih sposobnosti, ime poveava mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim aktivnostima. Pritom struno provedeni procesi tjelesnoga vjebanja razvijaju motorike sposobnosti znatno iznad razine dostine samo spontanim biotikim rastom i razvojem. Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj stvaranje takvoga sustava vrijednosti uenika prema tjelesnom vjebanju koji e potaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe. Takve navike izvor su ukljuivanja djece i mladei u portske klubove i
321

bavljenja portskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj dobi. Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno znaajan i neizostavan dio opega obrazovanja i kulture ivljenja.

CILJ
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobiti uenike za primjenu teorijskih i motorikih znanja koja omoguuju samostalno tjelesno vjebanje radi vee kvalitete ivljenja. Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura uinkovito mijenja osobine i razvija sposobnosti, ime izravno osigurava promicanje zdravlja kao nezamjenjljivoga imbenika svih ljudskih aktivnosti.

OPE ZADAE
Zadae tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli trajno su usmjerene na: E usvajanje teorijskih i motorikih znanja za svakodnevne motorike aktivnosti, djelotvorno koritenje slobodnog vremena i snalaenje u urgentnim situacijama; E zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vjebanja; E ukljuivanje u portske klubove i razvijanje interesa za osobni napredak u razliitim portskim aktivnostima; E usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog vjebanja; E upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih antropolokih obiljeja; E usvajanje znanja o ouvanju i promicanju zdravlja; E praenje sastava tijela i prevencija pretilosti; E razvijanje i njegovanje higijenskih navika; E promicanje opih ljudskih vrijednosti; E omoguivanje osobne afirmacije uenika; E osposobljavanje za timski (skupni) rad: E aktivan boravak u prirodi. Bioloke promjene u rastu i razvoju uenika i uenica, zahtijevaju u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi tvorbu posebnih zadaa po trogodinjim razvojnim razdobljima.

NAPOMENA
Program tjelesne i zdravstvene kulture izraen je u skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene strukture linosti, a ovjeka prikazuje kao integralnu antropoloku cjelinu. Programska irina uvjetovana je naelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbog ega su motorika znanja sredstvo za postizavanje odreenih zadaa, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnog rada. Ispunjavanje navedenog uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na objektivnu provedivost nastavne teme u materijalnim

Nastavni plan i program za osnovnu kolu uvjetima osnovnih kola Republike Hrvatske, a drugi na primjerenost teme dobi i spolu uenika. Slijede kriteriji sigurnost uenika, korisnost nastavne teme za svakodnevno ivljenje, portsku rekreaciju, urgentne situacije ili temeljnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, znaaj teme za razvoj antropolokih obiljeja uenika i usklaenost s interesima i potrebama uenika. Time je ovaj program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju kola ili koje zbog sloenosti veliki broj uenika ne moe svladati odreenim uspjehom. Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli osmiljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojno razdoblja navodi posebne antropoloke, obrazovne i odgojne zadae, pri emu se unutar obrazovnih opisuju temeljna teorijska i motorika znanja. Slijedi popis nastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega su masnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatraju temeljnim motorikim znanjima. Time je odreena osnova koju svaki uenik (osim uenika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokoj razini. Zbog olakanog pretraivanja programa nastavne cjeline po razredima oznaene su rimskim, a nastavne teme arapskim rednim brojevima. Poslije programa svakoga razreda navode se kljuni pojmovi i obrazovna postignua. Meupredmetne povezanosti i detaljnije razrade svih nastavnih tema tjelesne i zdravstvene kulture kako za uenike redovitog programa tako i za uenike s s posebnim potrebama navedene su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. To omoguuje cjelovitije razumijevanje zadaa tjelesne i zdravstvene kulture i usmjerava povezivanje s drugim predmetima. U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i ne ponavlja se u istom obliku, to znai da se ista moe odabrati i ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao tema, primjerice u 3. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako ta tema nije prikazana u programu tih razreda. U programu se u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelova metodikog postupka, kojega tako definirana tema u provedbi ne iskljuuje. Ovakav pristup istodobno omoguuje okomitu meupovezanost programskih sadraja krivuljom progresivnog optereenja i kreativnost uitelju prigodom izradbe izvedbenog programa, jer ne ograniava zahtjeve s obzirom na razliit sastav uenika prema sposobnostima i koliini steenih motorikih znanja. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke i popratne psihosocioloke razliitosti izmeu uenika i uenica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture sa stajalita znanstvenih i strunih spoznaja, mora biti organizirana posebno za uenike a posebno za uenice.

Tjelesna i zdravstvena kultura

TREE RAZVOJNO RAZDOBLJE* 1., 2. i 3. RAZRED

Tree razvojno razdoblje obiljeava slinost uenika i uenica u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.

POSEBNE ZADAE:
1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja: Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se odnose na potrebu noenja odgovarajue odjee i obue, o tjelovjebenom prostoru te higijenskim aktivnostima nakon tjelesnog vjebanja. Slijede znanja o znaenju bavljenja tjelesnim aktivnostima, korisnosti i tetnosti utjecaja sunevih zraka, djelovanju istoga zraka na ovjeka te vanosti pravilne i raznovrsne prehrane na rast i razvoj. Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o ispravnosti osnovnih poloaja (stav, sijed, uanj, klek, upor, vis itd.) i kretnih struktura (hodanje, tranje, naskakanje, saskakanje, preskakanje itd.) kako bi se sprijeila ozljeivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o pravilnom dranju tijela, o odravanju i ispravljanju svoda stopala, te znaenju praenja tjelesne visine i teine. b) Temeljna motorika znanja: Temeljna motorika znanja u ovom razdoblju kao to su brzo tranje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaenje po vedskim ljestvama, razliiti poloaji visova, upora i hvatova, te razliiti naskoci i saskoci s povienja do 60 cm imaju cilj pripremiti uenike za usvajanje sloenijih motorikih znanja. Usvajanje temeljnih motorikih znanja: razliite poloaje visova i upora, stoj na lopaticama, kolut naprijed i natrag te premet strance omoguuju uenicima da razviju ravnoteu, koordinaciju tijela u prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako poticati razvoj ritma, sadraji kao to su hodanje i tranje uz glazbenu pratnju, djeji poskoci, te djeji ples po izboru upravo e to omoguiti. Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja: elementarne i tafetne igre, bacanje lopte u zid i hvatanje, dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), voenje lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R), voenje lopte unutranjom stranom stopala (N), voenje lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te suruno dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkakom stavu (O), koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene djece i njihovo ukljuivanje u portske klubove.

* Prvo razvojno razdoblje se odnosi na djecu do tree godine ivota, a drugo razvojno razdoblje na djecu od etvrte do este godine ivota. 322

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura

2. Antropoloke:
U treem razvojnom razdoblju nuno je uporabom razliitih kineziolokih sadraja djelovati na povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonoga masnog tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom utjecaju na ivano-miinu koordinaciju i brzinu aktivacije motorikih jedinica tijekom jednostavnih motorikih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima. Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti pozornost na razvijanje srano-ilnog i dinoga sustava radi sprjeavanja negativnih utjecaja sjedilakoga naina ivljenja. S ukupnog antropolokoga stajalita izrazito je znaajno prepoznati nadarenu djecu te ih u dogovoru s roditeljima uputiti u primjerene portske klubove.

III.

Bacanja i hvatanja

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje

IV.

Kolutanja

11. Bono valjanje u lijevo i u desno 12. Povaljke u leanju 13. Kolut naprijed niz kosinu

V.

Penjanja i puzanja

14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama

VI.

Vienja i upiranja

3. Odgojne:
Poetkom kolovanja odgojne su zadae prije svega usmjerene na poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje tjelovjebom sastavni je dio osobne odgovornosti za vlastito zdravlje. Prihvaanje i uvaavanje razliitosti izmeu uenika kao i razumijevanje djece s posebnim potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snoljivosti. Razvijanje odlunosti, samopouzdanja, poticanje ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doivljavanje osjeaja zadovoljstva, ime se razvija pozitivna slika o sebi. S odgojnoga stajalita i homogeniziranja razreda uputno je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Sa stajalita provoenja igara mogue je utjecati na potovanje protivnika, pridravanje pravila igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje pobjede protivniku. Kod uenika je nuno razvijati suradniko ponaanje radi osposobljavanja za timski rad.

16. Razliiti poloaji visova i hvatova 17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu i kretanju na tlu/spravama 18. Upor za rukama osloncem nogama na povienju 19. Stoj na lopaticama

VII. Ritmike strukture

20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 21. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju

VIII. Igre
22. 23. 24. 25. Elementarna igra bez pomagala tafetna igra bez pomagala Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3:3,4:4) (N) Kljuni pojmovi: bacanja, hvatanja, kolutanja, igre. Obrazovna postignua: usavriti biotika motorika znanja (hodanja, tranja, skakanja itd.) u ovoj dobi ima posebno znaenje za slobodno vrijeme uenika, urgentne situacije, kao i za vrhunsko portsko stvaralatvo. Usvojiti vienje, upiranje i kolutanje kao temeljna motorika znanja u ulozi nadgradnje koordinacijski zahtjevnijih motorikih gibanja. Primijeniti elementarne i tafetne igre kao imbenik socijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri emu njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijeg osmiljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga ivota.

RAZREDNA NASTAVA 1. RAZRED

CJELINE I TEME

I.
1. 2. 3. 4.

Hodanja i tranja
Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine

2. RAZRED
CJELINE I TEME

I.
1. 2. 4.

Hodanja i tranja
Hodanje zadanom brzinom Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute Hodanje po uskoj povrini

II.
5. 6. 7.

Skakanja
Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe

3. Brzo tranje do 30 m iz visokog starta

323

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura Usavriti motorike strukture gibanja iz cjelina penjanja i upiranja vano je za svakodnevne ivotne situacije djece ime postaju svrsishodne za prevenciju ozljeivanja.

II.
5. 6. 7. 8.

Skakanja
Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s razliitim zadacima Skok u daljinu iz zaleta Preskakivanje kratke vijae u kretanju Naskok na povienje do 40 cm, razliiti saskoci

3. RAZRED
CJELINE I TEME

III.

Bacanja, hvatanja i gaanja

9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih udaljenosti 10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje

I.
1. 2. 3. 4.

Hodanja i tranja
Ciklina kretanja razliitim tempom do 3 minute Brzo tranje do 40 m iz visokoga starta Ritmino pretravanje prepreka do 30 cm visine Hodanje u usponu po niskoj gredi

IV.

Kolutanja

11. Kolut natrag niz kosinu 12. Kolut naprijed

II.
5. 6. 7.

Skakanja
Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom Preskakivanje duge vijae Naskok u upor uei na povienje do 60 cm, saskok prueni

V.

Penjanja

13. Penjanje na zapreke do 80 cm 14. Penjanje po vedskim ljestvama, silaenje po kosini i suprotno

VI.

Upiranja

III.
8. 9.

Bacanja
Bacanje loptice udalj iz zaleta Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama suvanjem

15. Razliiti poloaji upora i sjedova na spravama 16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu

VII. Ritmike strukture

17. Ritmino povezivanje jednononih i sunonih skokova 18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitog ritma i tempa 19. Oponaanje kretanja ivotinja i razliitih ljudskih aktivnosti (improvizacija koreografije)

IV.

Kolutanja

10. Kolut natrag 11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte, medicinke i dr.)

V.

Penjanja i puzanja

VIII. Igre
20. Elementarna igra s pomagalima 21. tafetna igra s pomagalima 22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R) 23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju (R) 24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) Kljuni pojmovi: skakanja, kolutanja, upiranja, ritmike strukture, igre. Obrazovna postignua: Usvojiti na vioj razini biotika motorika znanja iz nastavnih cjelina bacanja, hvatanja i gaanja zbog primjene u svakodnevnom ivotu ime se spontano potie daljnji razvoj motorikih sposobnosti u izvankolskom vremenu. Usvajanja motorikih znanja iz cjelina kolutanja, ritmike strukture i igre potiu razvoj koordinacije pokreta koja je od presudnog znaenja i sa stajalita mnogih nastavnih predmeta.

12. Povlaenje po kosini 13. Penjanje po kvadratnim ljestvama

VI.

Upiranja

14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak 15. Premet strance

VII. Vuenja i potiskivanja

16. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine bez pomagala

VIII. Ritmike i plesne strukture

17. Djeji poskoci 18. Kretanje parova uz glazbu u razliitim smjerovima suelice, postranice, otvoreno, zatvoreno, okretom i sl. 19. Djeji ples po izboru

IX.

Igre

20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R) 21. Slobodna igra (R) 22. Voenje lopte desnom i lijevom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)* 23. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u mjestu (K)* 24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju koarkaki dvokorak (K)*
324

Nastavni plan i program za osnovnu kolu 25. 26. 27. 28. Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N) Voenje lopte rolanjem potplatom (N) Dodavanje lopte u kretanju (N) Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon odbijanja od podloge (N)

Tjelesna i zdravstvena kultura b) Temeljna motorika znanja: Ovo obrazovno razdoblje obiljeava usvajanje temeljnih motorikih znanja koja su sloenija po strukturi gibanja, to potie daljnji razvoj motorikih i funkcionalnih sposobnosti. To se prvenstveno odnosi na nastavne teme: tranje razliitim tempom do 6 minuta, brzo tranje do 60 m iz niskoga starta, skok uvis prekoranom tehnikom kare, skok udalj zgrnom tehnikom, bacanje male medicinke do 2 kg bonom tehnikom te pad naprijed u dominantnu stranu. U 4. razredu potrebno je usavriti sva temeljna motorika znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Utjecaj pojedinih motorikih znanja na razvijanje pozitivnih crta linosti i smanjenje anksioznosti postie se temama: zgrka, raznoka, stoj na rukama uz okomitu plohu i penjanje po konopu. Kroz nastavnu cjelinu Igre uenici usvajaju motorika znanja potrebna za samostalnu tjelovjebu u funkciji ranog usmjeravanja prema odreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu sudjelovanju u radu kolskih sportskih klubova: ongliranje loptom (N), udarci lopte glavom u mjestu i kretanju bez skoka (N), vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava (O), donji servis i prijem servisa (O), prijem servisa podlaktino (O), koarkaki stav i pivotiranje (K), ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K), dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R), te skok ut (R). Ova motorika znanja znaajna su u kvalitetnom koritenju slobodnog vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje sloenijih nastavnih tema. Svrha je teme narodni ples iz zaviajnoga podruja upoznavanje i potivanje tradicije svojega naroda.

* Provedba oznaenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem koeva s mogunou podeavanja visine i koarkake lopte veliine 5. Ukoliko ne postoje mogunosti provedbe, iste se ukljuuju kao programski sadraji u predmetnu nastavu osnovne kole.

Kljuni pojmovi: hodanja i tranja, skakanja, upiranja, igre. Obrazovna postignua: daljnje usavravanje temeljnih motorikih znanja kao to su hodanja i tranja, preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je korisno za ivano-miinu koordinaciju, kao i pripremu za odreene kinezioloke aktivnosti. Ovim jednostavnijim motorikim gibanjima nadalje poveavati uinkovitost aktivacije motorikih jedinica. Igrama unaprjeivati sposobnosti reakcija na zvune i vidne podraaje te rukovanja predmetima. Programskim sadrajima ove nastavne cjeline poticati oplemenjivanje slobodnoga vremena djeteta te uinkovito bavljenje kineziolokim aktivnostima koje u ovom uzrastu uspostavljaju povoljan odnos u sastavu tijela.

ETVRTO RAZVOJNO RAZDOBLJE 4., 5. i 6. RAZRED

etvrto razvojno razdoblje obiljeava progresivno razlikovanje uenika i uenica u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.

2. Antropoloke:
U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju motorikih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinu u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloenijim gibanjima sa stajalita ivano-miine aktivnosti razvijati kontrolu pokreta. Brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost su motorike sposobnosti koje je potrebno naglaenije aktivirati, jer su razvojno senzibilnije. U podruju funkcionalnih sposobnosti ukljuivanjem aerobnih programa treba utjecati na sranoilni i dini sustav te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Takoer treba zapoeti znaajnije djelovati na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.

POSEBNE ZADAE
1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja: Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim biolokim promjenama u organizmu, potrebno je uenike upoznati s povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti tijela. Uenicima valja prenijeti saznanja o utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke moguih nerazmjera u odnosu visine i teine, uputiti ih u nain izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase) kao kontrolne mjere sprjeavanja pretilosti. Jednako je znaajno upoznati uenike s razlozima pojave umora u koli i nainima njegova otklanjanja. Uvoditi uenike u organizaciju portskih natjecanja s naglaskom na ukljuivanje u suenje razliitih kineziolokih aktivnosti. Osim toga, nuno je uenike informirati o opem znaenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju tekuine prije, za vrijeme i nakon vjebanja.
325

3. Odgojne:
Uenici i uenice u etvrtom razdoblju trebaju nauiti uvaavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu spolova, ime se pridonosi odreivanju i prihvaanju vlastite osobnosti. Vano je razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema uitelju i organizaciji vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre, priznavanje tueg uspjeha ili prednosti i sl.). Potivanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je stvaranja uljuenih navijakih navika prihvaanjem pozitivno odabranih portskih i ljudskih uzora. Upuivanje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha, uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa i nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje pogreaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoaranja i izgreda zbog poraza, odgojni su uinci koji nalaze primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je znaajno poticanje suradnikoga ponaanja i usvajanje nenasilnoga rjeavanja konflikata. Vano je i praenje osobnoga napretka, razvijanje osjeaja zadovoljstva, poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje ivota i zdravlja, pripremanje za samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja tjelesnom aktivnou pomou uputa i rasprava o vrijednosti zdravlja. Uoavanje ljepote i funkcionalnosti pokreta bitno je u razvoju linosti uenika s ciljem poveanja motivacije za vjebanjem.

Tjelesna i zdravstvena kultura

VIII. Ritmike i plesne strukture

14. 15. 16. 17. Trokorak Galop naprijed i strance Vaga zanoenjem na tlu Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja

IX.
18. 19. 20. 21.

Igre
Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) Mini rukomet (R) Voenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)* Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgora nakon voenja - koarkaki dvokorak (K)* Djeja koarka (K)* Dodavanje i hvatanje lopte iz koarice u odbojkakom stavu (O) Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N) Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) Djeji nogomet (N)

22. 23. 24. 25. 26.

4. RAZRED (razredna nastava)

CJELINE I TEME

I.
1. 2.

Tranja
Ciklina kretanja razliitim tempom do 4 minute Brzo tranje na 50 m iz poluvisokog starta

* Provedba oznaenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem koeva s mogunou namjetanja visine i koarkake lopte veliine 5. Ako ne postoje mogunosti provedbe, iste se ukljuuju kao programski sadraji u predmetnu nastavu osnovne kole.

II.
3. 4.

Skakanja
Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom Sunoni naskok na odskonu dasku i skok prueno

III.
5. 6.

Bacanja i gaanja
Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m Bacanje medicinke od 1 kg suruno iz razliitih poloaja

Kljuni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmike i plesne strukture, igre. Obrazovna postignua: Automatizirati ona motorika znanja koja su preduvjet za daljnje uenje sloenijih nastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanje nastavnih tema iz nogometa, koarke i rukometa temeljna su pretpostavka provoenja samostalnoga tjelesnog vjebanja i razvijanju ivano-miine kontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogim predmetima razredne nastave. Upoznati kulturnu batinu i tradiciju svojega naroda uenjem narodnoga plesa iz zaviajnoga podruja te isticanjem nacionalnog identiteta.

IV.
7.

Kolutanja
Povezivanje koluta naprijed i natrag na razliite naine

V.
8. 9.

Penjanja
Penjanje po mornarskim ljestvama Penjanje po konopu ili motki do 2 m

VI.

Vienja i upiranja

10. Vis prednji na karikama 11. Vis stojei prednji provlakom u vis stojei stranji na doelnim spravama 12. Iz upora prednjeg na niskoj pritki odnjihom saskok

VII. Vuenja i potiskivanja

13. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine uz koritenje pomagala

326

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura

PREDMETNA NASTAVA 5. RAZRED (uenici)

CJELINE I TEME

5. RAZRED (uenice)
CJELINE I TEME

I.
1. 2.

Tranja
Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta Brzo tranje do 60 m iz niskog starta

I.
1. 2.

Tranja
Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta Brzo tranje do 60 m iz niskog starta

II.
3. 4. 5.

Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare Skok udalj zgrnom tehnikom Zgreni skok odrazom s odskone daske

II.
3. 4. 5.

Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare Skok udalj zgrnom tehnikom Zgreni skok odrazom s odskone daske

III.
6.

Bacanja
Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem lijevom i desnom rukom.

III.
6.

Bacanja
Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem lijevom i desnom rukom

IV.
7. 8. 9. 10. 11.

Vienja, upiranja i penjanja

Penjanje po motki do 5 m Jednononi uzmah na niskoj prei/pritki Stoj na rukama uz okomitu plohu Galop naprijed po tlu i na gredama razliitih visina Vaga zanoenjem na tlu i na gredama razliitih visina

IV.
7. 8. 9. 10. 11.

Vienja, upiranja i penjanja

Penjanje po motki do 5 m Jednononi uzmah na niskoj prei/pritki Stoj na rukama uz okomitu plohu Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama Njih u uporu na paralelnim ruama do sjeda raznono

V. VI.

Preskakanja Ritmike i plesne strukture

12. Raznoka

V. VI.

Preskakanja Ritmike i plesne strukture

12. Raznoka

13. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja

13. Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta 14. Skok karice 15. Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja

VII. Borilake strukture

14. Pad naprijed preko ramena u dominantnu stranu

VII. Borilake strukture

16. Pad naprijed preko ramena u dominantnu stranu

VIII. Igre
15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. Voenje lopte razliitim nainima (R) Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R) ut s tla osnovnim nainom (R) Osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i pivotiranje (K) ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K) Slobodna igra 1:1 (K) Vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava (O) Podlaktino odbijanje (O) Donji servis i prijem servisa vrno (O) Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O) Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije (N) Osnovno oduzimanje lopte suelice (N) ongliranje loptom (N)

VIII. Igre
17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Voenje lopte razliitim nainima (R) Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R) ut s tla osnovnim nainom (R) Osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i pivotiranje (K) ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K) Slobodna igra 1:1 (K) Vrno odbijanje iz srednjega odbojkakoga stava (O) Podlaktino odbijanje (O) Donji servis i prijem servisa vrno (O) Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O) Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije (N) Osnovno oduzimanje lopte suelice (N) ongliranje loptom (N)

327

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Kljuni pojmovi: skakanja, preskakanja, borilake strukture, ritmike i plesne strukture, igre. Obrazovna postignua: Povisiti razinu usvojenosti osnovnih elementa nastavne cjeline Igre s ciljem primjene momadskih portova u svakodnevnom ivotu. Nastavne teme iz ove cjeline u funkciji su ranog usmjerivanja prema odgovarajuim izbornim aktivnostima kolskih portskih klubova. Utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage nastavnim cjelinama tranja, skakanja i bacanja. Motorikim znanjima penjanja na motku do 5 m i padom naprijed osigurati uinkovitu reakciju uenika u urgentnim situacijama. Osnovnim koracima aerobike pospjeiti razvoj koordinacije u ritmu i utjecaj na ritam, jer u enskoj populaciji ovi sadraji imaju visoku upotrebnu vrijednost u svakodnevnom ivotu.

Tjelesna i zdravstvena kultura

IX.

Igre

15. Skok ut (R) 16. Blokiranje i oduzimanje lopte (R) 17. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim krunim napadaem (R) 18. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodanu loptu (K) 19. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (K) 20. Suradnja dva igraa u obrani i napadu (K) 21. Prijem servisa podlaktino (O) 22. Mini odbojka 3:3 (O) 23. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (N) 24. Driblinzi i fintiranja (N) 25. Udarac glavom iz kretanja bez skoka (N)

6. RAZRED (uenici)
CJELINE I TEME

6. RAZRED (uenice)
CJELINE I TEME

I. I.
1. 2.

Tranja
Tranje razliitim tempom do 6 minuta Preponsko tranje

Tranja
Tranje razliitim tempom do 6 minuta Preponsko tranje

1. 2.

II.
3. 4.

Skakanja
Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom Osnovni skokovi s mini trampolina - prueni, zgreni, raznoni

II.
3. 4.

Skakanja
Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom Osnovni skokovi s mini trampolina - prueni, zgreni, raznoni

III.
5.

Bacanja
Bacanje male medicinke do 2 kg bonom tehnikom

III.
5.

Bacanja
Bacanje male medicinke do 2 kg bonom tehnikom

IV.
6.

Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa

IV.
6.

Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa

V.
7. 8.

Vienja i penjanja

V.
7. 8. 9.

Vienja, upiranja i penjanja

Penjanje po konopu do 5 m Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u zaljuljaju Njih u uporu na niskim paralelnim ruama, saskok zanono

Penjanje po konopu do 5 m Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u zaljuljaju 9. Klimom premah zgrno i raznono na dvovisinskim ruama 10. Naskok u upor uei na gredu, saskok prueno

VI.

Preskakanja

11. Zgrka

VI.

Preskakanja

10. Zgrka

VII. Ritmike i plesne strukture

12. Spajanje osnovnih koraka aerobike niskog i visokog intenziteta u jednostavnije koreografije 13. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja 14. Osnovne vjebe aerobike za razvoj repetitivne snage. 15. Maji skok 16. Daleko-visoki skok

VII. Ritmike i plesne strukture

11. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja 12. Osnovne vjebe aerobike za razvoj repetitivne snage

VIII. Borilake strukture

13. Pad natrag i u stranu 14. Osnovni zahvati dranja u parteru
328

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura

VIII. Borilake strukture

17. Pad natrag i u stranu

PETO RAZVOJNO RAZDOBLJE 7. i 8. RAZRED uenici

Peto razvojno razdoblje zapoinje 7. razredom osnovne kole, a zavrava 1. razredom gimnazije ili strukovne kole. Obiljeava ga izrazito razlikovanje uenika i uenica u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.

IX.

Igre

18. Skok ut (R) 19. Blokiranje i oduzimanje lopte (R) 20. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim krunim napadaem (R) 21. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodanu loptu (K) 22. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (K) 23. Suradnja dva igraa u obrani i napadu (K) 24. Prijem servisa podlaktino (O) 25. Mini odbojka 3:3 (O) 26. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (N) 27. Driblinzi i fintiranja (N) Kljuni pojmovi: tranja, skakanja, bacanja, preskakanja, ritmike i plesne strukture, igre. Obrazovna postignua: Upoznati uenike s povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti tijela. Nastavne teme: ljuljanje na karikama, saskok u zaljuljaju, njih u uporu na niskim paralelnim ruama, saskok zanono kao i penjanje po konopu do 5 m znaajne su za razvoj relativne repetitivne snage. Zbog toga su posebno pogodne za zorno prenoenje saznanja o reguliranju nerazmjera u odnosu visine i teine tijela, to u irem smislu, valja povezati sa znaenjem pravilne prehrane za njihovo zdravlje. Poticati kreativnost uenica objedinjavanjem osnovnih struktura koraka u jednostavne koreografije aerobike. Time se pospjeuje razvoj obiljeja vanog za mnoge ljudske djelatnosti. Usvojenost nastavnih tema iz nastavne cjeline Ritmike i plesne strukture omoguit e djevojicama iskazivanje estetske komponente za vrijeme tjelesnoga vjebanja. Motorika znanja iz mnogih nastavnih cjelina iskustveno pruaju saznanja o pojavi umora i nainima njegova otklanjanja u koli.

POSEBNE ZADAE
1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja: Informiranje uenika o tetnosti nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti za zdravlje uope, jedna je od najznaajnijih poruka u ovom razdoblju. Razdoblje burnih fiziolokih promjena uvjetuje pribliavanje saznanja o promjenama koje se javljaju u vrijeme puberteta. Znaajna su i teorijska znanja o utjecaju tjelesnoga vjebanja na ovjekov metabolizam, na funkciju krvoilnog, dinog te kotano-zglobnog sustava. Obrazloiti potrebu posebnoga dnevnoga rasporeda uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora. Upoznati uenice o korisnim i tetnim tjelovjebenim sadrajima za vrijeme mjesenoga ciklusa. Educiranje uenika o pravilnoj izmjeni etapa rada, odmora i razonode tijekom dana, upozoravanje na posljedice nedovoljnoga sna i odmora, isticanje znaenja igre i boravka u prirodi primjerene su poruke za ovo razdoblje. Obrazlaganje higijenskih zahtjeva pri izletima i ekskurzijama svrsishodna su teorijska znanja. Upuivanje uenika na kulturu i pravilno odijevanje radi zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u razliitim uvjetima, osobito pri radu i tjelesnom vjebanju, od svakodnevnog je znaenja. Vrijedna su i teorijska znanja o utjecaju tjelesnoga vjebanja na metabolizam ene, na funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sustava. b) Temeljna motorika znanja: Sloenija motorika znanja u ovom razdoblju kao to su tehnika ramenskog bacanja kroz klek, njih na prei/pritki, polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz pomo odraznoga pomagala; poveavaju mogunosti brze reakcije u urgentnim situacijama. Mogunosti daljnjeg razvoja osjeaja za ljepotu pokreta postie se temama iz nastavne cjeline Sastavi, a poticaj kulturi ivljenja pridonose nastavne teme; disco fox, engleski valcer i beki valcer. Vrijedne tjelesne aktivnosti razvoja enske osobnosti omoguuju teme: latinoameriki ples po izboru, okreti za 1800 na gredi i dr. Uenici u ovom razdoblju i nadalje usvajaju elemente odreenih motorikih struktura koje im u svojoj ukupnosti sada ve cjelovito omoguuju samostalnu tjelovjebu. Navedeno se odnosi na teme: ubacivanje lopte iz neposredne blizine (K), skok ut nakon
329

Nastavni plan i program za osnovnu kolu voenja ili dodane lopte (K), sme visoko dodane lopte iz zaleta (O), utiranje iz pozicije krila i krunoga napadaa (R), finta (R), oduzimanje lopte presijecanjem (N), te dribling fintiranjem (N).

Tjelesna i zdravstvena kultura

7. RAZRED (uenici)
CJELINE I TEME

2. Antropoloke:
U petom razvojnom razdoblju valja prije svega vjebama snage pozitivno utjecati na razvoj miinoga i gustou kotanoga tkiva. Zbog ubrzanoga rasta i razvoja osobito je znaajno poboljati posturu, tj. pravilni uspravni poloaj tijela te razliitim vjebama istezanja utjecati na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Motorike sposobnosti brzina i snaga (repetitivna i eksplozivna) posebno su osjetljive na podraaje. Iako navedeno u neto manjoj mjeri vrijedi za koordinaciju i gibljivost, zbog naglog rasta u visinu, ovim sposobnostima valja posvetiti veliku pozornost. Funkcionalne sposobnosti unaprjeivati aerobnim sadrajima koji e utjecati na poboljanje maksimalnog primitka kisika, te pozitivno utjecati na krvoilni sustav poboljanjem aktivnosti sustava za prijenos kisika i odstranjivanje ugljinoga dioksida.

I.
1. 2.

Tranja
tafetna tranja s primopredajom palice odozdo Letee tranje na 20 m

II.
3.

Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunoga zaleta

III.
4. 5.

Bacanja
Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom

IV.
6.

Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa uz pomo odraznog pomagala

V.
7.

Vienja i upiranja

3. Odgojne:
Uenici bi trebali uspostaviti pravilan odnos izmeu slobode i odgovornosti te biti sposobni izraavati samopotovanje i potovanje prema drugima. Posebno bi trebalo isticati i uvjeravati uenice o znaenju tjelesnih aktivnosti u svrhu razvoja enske osobnosti. U ovom razdoblju ubrzanog rasta i razvoja uenice poseu za razliitim nainima reguliranja tjelesne teine, pa je usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova ivota nemjerljivo za kvalitetno funkcioniranje mladoga organizma. U ovom razdoblju osobito treba obratiti pozornost na dolino ponaanje na satu i u koli, poticati na pomaganje drugim uenicima unutar razreda i kole te utjecati na kontrolu agresivnosti. Treba i nadalje poticati lijepo ponaanje i upuivati na njegovu vanost u ivotu, promicati uljuene navijake navike te potivati rasne i nacionalne razlike. Poistovjeenje s nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanje vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti domovini takoer je vrlo vano u ovom razvojnom razdoblju. Uenike treba osposobiti da portskim sadrajima samostalno organiziraju provoenja slobodnoga vremena i razumiju odgojnu vrijednost tjelesnih aktivnosti u svrhu razvoja linosti.

Podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s pree/pritke 8. Njih na prei/pritki 9. Razliite varijante premeta strance 10. Salto natrag odrazom iz visa stojeega na doelnim karikama

VI.

Plesne strukture

11. Engleski valcer 12. Disco fox

VII. Borilake strukture

13. Tehnika ramenskog bacanja kroz klek

VIII. Igre
14. 15. 16. 17. ut s pozicija krila i krunog napadaa (R) Pojedinani i skupni protunapad (R) Obrambeni stav i kretanje u obrani (K). Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgora nakon dodane lopte - koarkaki dvokorak (K) Kontranapad - zavrna akcija (K) Dizanje lopte visoko na krajeve mree (O) Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom - kuhanje (O) Mini odbojka 4:4 (O) Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama (N) Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije (N) Oduzimanje lopte presijecanjem (N) Forhend servis (B) Forhend lob iznad glave (B)

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

330

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura Kljuni pojmovi: bacanja, vienja i upiranja, ritmike i plesne strukture, sastavi, igre. Obrazovna postignua: promicati sve inaice suradnikoga ponaanja, kako u razredu, tako u obitelji i u drutvu. Usvajanjem motorikih znanja njihanja na prei i bacanje male medicinke do 3kg bonom tehnikom poticati pozitivne promjene u poveanju snage, posebice ruku i ramenog pojasa, te trupa, kao i stvaranje predloka za razvijanje objektivnosti i osobne procjene uspjenosti. Kod uenica e sve navedeno omoguiti motorika znanja podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s pree/pritke, premasi odnono i saskok s premahom odnonim s okretom za 90, naskok na gredu visine 80 - 120 cm s premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj. Drutveni plesovi engleski valcer i disco fox motorika su znanja koja se svrstavaju u opu kulturu te samim tim nalaze primjenu u svakodnevnom ivotu. Osim toga, ove su nastavne teme jednako znaajne za pojanjavanje i uvaavanje nacionalnih razlika, to je izravni prilog tolerantnom ponaanju. Nastavne teme iz cjeline Igre omoguit e njihovu primjenu u razliitim aspektima ljudskoga ivljenja. Tako se, osim poveanja kvalitete bavljenja pojedinim portovima, istie njihov uinak na promicanje potenja, iskrenosti, samokontrole te poticanja uljuenoga navijakoga ponaanja. Strukturna sloenost gibanja ovih nastavnih tema omoguuje uenje na vlastitim pogrekama, to je neizbjena sastavnica svih ljudskih djelatnosti. Nastavna cjelina Sastavi omoguit e uenicama podizanje razine usvojenosti motorikih znanja iz aerobike na viu razinu, to e sigurno izazvati pozitivan utjecaj na razvoj koordinacije, gibljivosti, eksplozivne te repetitivne snage.

7. RAZRED (uenice)
CJELINE I TEME

I.
1. 2.

Tranja
tafetna tranja s primopredajom palice odozdo Letee tranje na 20 m

II.
3.

Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunoga zaleta

III.
4. 5.

Bacanja
Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom

IV.
6.

Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa uz pomo odraznog pomagala

V.
7. 8. 9.

Vienja i upiranja
Podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s pree/pritke Premasi odnono na dvovisinskim ruama, saskok s premahom odnonim i okretom za 90 Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj

VI.

Ritmike i plesne strukture

10. Engleski valcer 11. Disco fox 12. Sloeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta 13. Okreti 14. Valovita gibanja rukama i tijelom 15. Skokovi sa spravom po izboru 16. Maji skok na niskoj gredi

VII. Sastavi
17. Koreografija aerobike

8. RAZRED (uenici)
CJELINE I TEME

VIII. Igre
18. 19. 20. 21. ut s pozicija krila i krunog napadaa (R) Pojedinani i skupni protunapad (R) Obrambeni stav i kretanje u obrani (K) Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgora nakon dodane lopte - koarkaki dvokorak (K) Kontranapad - zavrna akcija (K) Dizanje lopte visoko na krajeve mree (O) Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom - kuhanje (O) Mini odbojka 4:4 (O) Forhend servis (B) Forhend lob iznad glave (B)

I.
1. 2.

Hodanja i tranja
Osnove brzog hodanja Kinematike razlike u tehnikama tranja na kratke i duge pruge

II.
3. 4.

Skakanja
Skok uvis lenom tehnikom flop Polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz pomo odraznog pomagla

22. 23. 24. 25. 26. 27.

III.
5.

Bacanja
Bacanje loptice tehnikom OBrien

IV.
6.

Vienja i upiranja
Ljuljanje na karikama s okretima za 180

331

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura 17. Gornji servis bez rotacije (O) 18. Kratka loptica na mrei (B) 19. Forhend drop iznad glave (B) Kljuni pojmovi: skakanja, ritmike i plesne strukture, sastavi, igre. Obrazovna postignua: Usvojiti kinematike razlike tehnika tranja na duge i kratke pruge. Njihova obrazovna primjena oituje se u upoznavanju s pravilnim izmjenama etapa vjebanja i oporavka, ime se postavljaju temelji doziranja optereenja u neselekcionirane populacije. Nastavnom temom osnove brzog hodanja upoznati uenike s terapeutskom ulogom porta. Nastavnom temom vjeba na tlu poticati kreativnost uenika i razvoj estetske komponente gibanja. Osim toga ovom temom treba uenicima omoguiti stjecanje spoznaja o osobnim mogunostima, ime se razvija objektivna slika o sebi. Poznavanje bekoga valcera na razini samostalnoga plesa s partnerom osigurava usvajanje drutveno prihvatljivih naina komuniciranja. Naprednije tehnike nogometa, koarke, odbojke i rukometa nalaze svrhu u mnogim oblicima rada kolskoga sportskoga kluba kao to su meurazredna i meukolska natjecanja. Na taj se nain uenici osposobljavaju za aktivno organiziranje slobodnoga vremena te samostalno postaju kreatori naina ivljenja. Nastavne teme iz cjelina Ritmike i plesne strukture i Sastavi omoguuju uenicama razvijanje estetske sastavnice u okviru tjelesnoga vjebanja to moe biti od iznimna znaenja u daljnjem ivotu.

V.
7. 8.

Ritmike i plesne strukture

Beki valcer Latinoameriki ples po izboru

VI.
9.

Borilake strukture
Tehnika bonoga bacanja hvatom glave i ruke kroz klek

VII. Sastavi
10. Vjeba na tlu

VIII. Igre
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Finte (R) Stvaranje vika napadaa zabadanjem (R) Skok ut nakon voenja ili dodane lopte (K) Igra koarka 3:3 ili 5:5 (K) Sme iz zaleta visoko dodane lopte (O) Gornji servis bez rotacije (O) Udarci lopte vanjskom stranom stopala (N) Volej i/ili poluvolej (N) Udarac glavom iz kretanja sa skokom (N) Kratka loptica na mrei (B) Forhend drop iznad glave (B)

8. RAZRED (uenice)
CJELINE I TEME

I.
1. 2.

Hodanja i tranja
Osnove brzog hodanja Kinematike razlike u tehnikama tranja na kratke i duge pruge

II.
3.

Skakanja
Skok uvis lenom tehnikom flop

POSEBNE PROGRAMSKE ZADAE

1. Posebne programske zadae tjelesne i zdravstvene kulture omoguuju niz daljnjih aktivnosti koje su u funkciji razvoja uenika. Tomu pridonose natjecanja u razrednom odjelu, meurazredna natjecanja i priredbe tjelesne i zdravstvene kulture. Sve ove aktivnosti u svim razredima osnovne kole provodi kolski portski klub, dok se opinska, meuopinska, upanijska i dravna natjecanja provode na drugim razinama. kolski sportski klub odgovoran je za provedbu izvannastavnih aktivnost koje omoguuju uenicima, bez obzira na stupanj sposobnosti i znanja, ukljuivanje u skladu s njihovim interesima u pojedine kinezioloke aktivnosti. Sadraj programa, kao i njegov opseg odreuje se prema potrebama i interesima uenika, drutvene sredine, materijalnim i kadrovskim mogunostima, klimatskim uvjetima i sl. Tijekom kolovanja treba voditi brigu o zimovanjima, ljetovanjima i aktivnom boravku uenika u prirodi. Uenicima treba omoguiti da naue voziti koturaljke i bicikl, skijati, klizati, igrati stolni tenis, tenis i dr. 2. U sklopu zakonske obveze uenicima treba osigurati sve potrebne uvjete da tijekom osnovne kole naue plivati,
332

III.
4.

Bacanja
Bacanje loptice tehnikom OBrien

IV.
5. 6. 7. 8. 9.

Ritmike i plesne strukture

Beki valcer Latinoameriki ples po izboru Okreti za 180 na tlu/gredi Kozaki skok Pirueta u desnu i lijevu stranu

V.

Sastavi

10. Vjeba na tlu 11. Vjeba na gredi, preporuka visine 80 cm 12. Koreografija bez ili sa spravom po izboru

VI.
13. 14. 15. 16.

Igre
Finte (R) Stvaranje vika napadaa zabadanjem (R) Igra koarka 3:3 ili 5:5 (K) Sme iz zaleta visoko dodane lopte (O)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu zbog ega se u godinji program djelatnosti kole mora uvrstiti program plivanja za odgovarajui razred. Kako je proces uenja plivanja u negativnoj korelaciji s kronolokom dobi, preporuuje se zapoeti uenje tijekom drugog ili treega razreda. Ta zadaa nije vezana za redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego se organizira i provodi kao izvankolska aktivnost u trajanju od 20 do 30 sati. Ako kola ima mogunosti, plivanje je mogue nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu ili izbornu nastavu. Ako u mjestu boravka uenika nedostaju prikladni objekti, preporuuje se kolama da se poduka neplivaa provodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosno organiziranim prijevozom uenika u mjesta gdje za to postoje uvjeti. Za veinu kola najprikladnije je vrijeme poduke plivanja kraj i poetak kolske godine. Uenici s posebnim potrebama takoer mogu nauiti plivati. Za uenike oteena sluha nema ogranienja, ali sluno pomagalo moraju odloiti prije ulaska u bazen. Uenici s motorikim poremeajima trebaju najee pomo druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauiti plivati. Uenici oteena vida trebaju pomo druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauiti plivati. Zbog izvanrednoga znaenja plivanja sa zdravstvenoga, pedagokoga i socijalnoga gledita plivanje se smatra svakodnevnom potrebom suvremenoga ovjeka. 3. Planiran je rad za uenike s posebnim potrebama. Sadraji ovoga dijela programa odreuju se pojedinano za svakog uenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti oteenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne i zdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja kola sa svim imbenicima koji mogu pridonijeti poboljanju stanja takvih uenika.

Tjelesna i zdravstvena kultura zdravstveni status nego i razinu motorikih sposobnosti i postignua, stupanj usvojenosti motorikih znanja, kao i razvijenost kinestetikih osjeta i sposobnost snalaenja u prostoru. Kod veega broja uenika potreban je oprez, jer uenici osim slabovidnosti (sljepoe) mogu imati i druge bolesti zbog kojih neke nastavne teme mogu biti kontraindicirane. U radu treba upoznati uenike s pravilnim izvoenjem opih pripremnih vjebi (poloaj tijela, ruku i nogu u prostoru) kako bi to samostalnije sudjelovali u nastavi; obvezna je demonstracija aktivnosti voenjem pokreta; u kretanju je potreban vodi; potrebno je olakati uvjete izvoenja nekih aktivnosti - npr. nia greda, nie prepreke i pojaana asistencija od strane uitelja ili uenikapomagaa i sl. Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre treba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstva i pomagala (npr. zvune lopte) te koristiti glazbu kao poticaj. Suradnja s roditeljima i lijenikom treba biti stalna kako bi se na vrijeme saznalo o moguim promjenama zdravstvenoga stanja uenika te uskladio program rada s promjenama u zdravstvenom statusu.

II.

POSEBNOSTI ZA UENIKE OTEENJEM SLUHA

DODATAK ZA UENIKE S POSEBNIM POTREBAMA

Program tjelesne i zdravstvene kulture za uenike s posebnim potrebama izrauje se pojedinano sukladno s antropolokim obiljejima uenika i uvjetima u kojima se izvodi aktivnost. Kod izradbe programa uitelj tjelesne i zdravstvene kulture treba dobiti strunu pomo ovlatenoga lijenika kolske medicine i strunoga suradnika defektologa - strunjaka za tu vrstu tekoa u razvoju te njegovoga terapeuta ako je uenik ukljuen u rehabilitacijski program.

Uenici s oteenjem sluha ukljuuju se u redoviti program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajue postupke kao to su: E Prije nastave ili portske aktivnosti potrebno je upozoriti uenika o skidanju slunoga pomagala. E Biti licem okrenut ueniku za vrijeme davanja novih uputa ili rukom pokazivati odreene znakove. E Novu i sloeniju vjebu zorno pokazati i polako objasniti. Uenici s oteenjem sluha nemaju motorikih ogranienja pa se predlae dodatno motiviranje za bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo samopouzdanje i unaprjeivale komunikacijske vjetine.

III. POSEBNOSTI ZA UENIKE S POREMEAJIMA GLASOVNOGOVORNE KOMUNIKACIJE I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU

Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je na skladan razvoj antropolokih obiljeja uenika te ga je nuno to vie prilagoditi mogunostima pojedinog uenika. Najee potekoe ove djece su smanjena razina nekih motorikih sposobnosti (koordinacija, ravnotea), oteano snalaenje u prostoru te smanjena mogunost due koncentracije na odreene sadraje. Zato u nastavnom procesu treba posebno obratiti pozornost na pravilno izvoenje i usvajanje motorikih zadaa, kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublaavanje tekoa kod uenika. Taj proces trebao bi obuhvaati sve
333

I.

POSEBNOSTI ZA UENIKE OTEENJEM VIDA

Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) uenika treba imati pojedinani pristup. ukljuuju se u program tjelesne i zdravstvene kulture sukladno svojim mogunostima uz osiguranje dodatnih specifinih materijalnih, po potrebi i kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i prilagoenom programu. Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir na samo

Nastavni plan i program za osnovnu kolu dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu sata koritenjem razliitih motorikih zadataka utjecati na razvoj motorikih sposobnosti te djelovati na poboljanje koncentracije i upornosti prigodom izvoenja odreenih zadaa. U glavnom B dijelu sata omoguiti i poticati suradnju kroz portske, momadske i tafetne igre U sluaju veih tekoa, nastavu treba maksimalno individualizirati ne naputajui elju za to veim ukljuivanjem uenika u zajednike aktivnosti.

Tjelesna i zdravstvena kultura prilagoditi njegovim mogunostima. Posebno je vano nai podruje u kojem takav uenik moe postii zapaeniji uspjeh, jer mu time omoguavamo usvajanje pozitivne slike o sebi. Program je tjelesne i zdravstvene kulture za uenike s tjelesnom invalidnou orijentacijski, na temelju kojega e svaki uitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom i lijenikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi pojedinani program temeljen na djetetovim motorikim sposobnostima. Motoriki testovi i liste praenja koje vode strunjaci omoguavaju stalno usklaivanje i prilagoivanje programa sukladno djetetovu razvoju. Uenicima je potrebno omoguiti vonju biciklom (s pomonim kotaima ili bez njih), obuku plivanja, sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuu dodatnu opremu i strunu pomo kada je to nuno.

IV. POSEBNOSTI ZA UENIKE S TJELESNOM INVALIDNOU I KRONINIM BOLESTIMA

A. Uenici s kroninim bolestima
Uenici s kroninim bolestima imaju bolesti trajnije naravi, promjenljive teine (razdoblja poboljanja i pogoranja zdravstvenog stanja), to moe uvjetovati potrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada te sprava i pomagala. Ponekad e biti nuno uvoenje, odnosno primjena specifinih odgojno-obrazovanih sadraja. Populacija uenika s kroninim bolestima raznovrsna je s obzirom na vrstu i stupanj ogranienja te u odnosu na sadraje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene kulture. Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanja uenika tijekom kolske godine (poboljanja ili pogoranja zdravlja) i potrebe lijeenja u bolnici i/ili kui, zahtijeva se stalno prilagoivanje sadraja, metoda i sredstava rada. Potrebno je stupiti u vezu s lijenicima u bolnici u kojoj je uenik lijeen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s uenikom nakon povratka u kolu. Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinog uenika nuno je prikupiti informacije od uenikovoga lijenika o ogranienjima koje je ta bolest izazvala, kako bi se mogla pravilno dozirati razina optereenja prilikom vjebanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i upoznati ih s potrebom ukljuivanja uenika u primjereni program tjelesne i zdravstvene kulture te portskih aktivnosti koje nee ugroziti uenikovo zdravlje. Sigurno e primjereno tjelesno vjebanje pomoi u podizanju njegovoga samopouzdanja i omoguiti bolju integraciju u razredni kolektiv.

V.

POSEBNOSTI ZA UENIKE S MENTALNOM RETARDACIJOM

Za planiranje i programiranje rada s uenicima znaajna je inicijalna procjena posebnih uenikovih potreba zbog osobitosti na podruju percepcije, vremensko-prostorne orijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nuna maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih motorikih zadaa koje trebaju biti primjerene motorikim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima uenika s tekoama. Ostvarivanjem sadraja treba pruiti ueniku mogunost oputanja, poveanja interesa za tjelesne/portske aktivnosti i praenje vanijih dogaanja radi zadovoljavanja portsko-zabavnih potreba u svakodnevnom ivotu. Uz usvajanje pojedinih motorikih zadaa te poticanje motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na odgojne zadae (zdravstveno-higijenske navike) te omoguiti uenicima doivljaj zadovoljstva, to je posebno znaajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Uenike je potrebno uvoditi u sva podruja i sadraje tjelesnog vjebanja. Za ovu skupinu uenika osobito je vana primjerena demonstracija i metodiki postupak onom brzinom koja je primjerena potrebama uenika kako bi pravilno izveo motoriki zadatak. Poeljno je pruati podrku ueniku tijekom rada kako od strane uitelja tako i od strane vrnjaka. Njih je potrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna i zdravstvena kultura je predmet posebno pogodan za stvaranje boljeg odnosa meu uenicima, to je sa stajalita emocionalno-socijalnog razvoja vrlo znaajno za djecu usporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je takoer poticati kako bi se ukljuivali u njima primjerene izvannastavne i izvankolske organizacijske oblike rada.

B. Uenici s tjelesnom invalidnou

Uenici s tjelesnom invalidnou imaju razliite oblike i teinu poremeaja pokreta i poloaja tijela. Smanjena/onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela (najee ruku, nogu i kraljenice), nepostojanje dijelova tijela (najee uroena nerazvijenost pojedinih dijelova ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremiteta zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela). Uenici s tjelesnom invalidnou ukljuuju se u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture najee prema individualnim programima primjerenim njihovim specifinim potrebama i mogunostima. Program se izrauje sukladno individualnim mogunostima uenika, uz konzultaciju s lijenikom specijalistom kod kojega se uenik lijei te terapeutom ako je uenik ukljuen u rehabilitacijski program. Uenik treba biti ukljuen zajedno s ostalim uenicima u sve sadraje koji se mogu
334

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Tjelesna i zdravstvena kultura

VI. POSEBNOSTI RADA S UENICIMA S POREMEAJIMA U PONAANJU UVJETOVANIM ORGANSKIM ILI PROGREDIRAJUIM PSIHOPATOLOKIM STANJEM
Uenicima s poremeajima u ponaanju uvjetovanim organskim ili progredirajuim psihopatolokim stanjem najee nije potrebno sadrajno prilagoivati nastavu ako nemaju neke dodatne tekoe. U sluaju dodatnih tekoa treba se rukovoditi preporukama za sadrajnu prilagodbu u odnosu na njihove specifinosti koje proizlaze iz definiranja dodatne razvojne tekoe. Nuno je provjeriti, u razgovoru s roditeljima i strunom slubom, mogua ogranienja za pojedine sadraje iz programa uzrokovanih zdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi koje dijete uzima i sl.). Prilagodba u nastavi odnosi se na metodiku stranu nastave, uz napomenu da se sve tekoe ne javljaju kod svih uenika, a razliita je i etiologija i teina simptoma. Zbog toga je za svakog uenika potreban individualni pristup od ponuenih postupaka odabirati one koji uenicima mogu pomoi da se ne osjeaju manje vrijednima te im omoguiti usvajanje potrebnih znanja i umijea sukladno s njihovim mogunostima. Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanja i jasne granice izrazito je znaajno za ove uenike, jer ih sami ne mogu postaviti. Strukturiranje okoline na nain koji omoguava djetetu uspjeni zavretak zadatka (stavljanje naglaska na ono to dijete moe raditi bolje je za dijete nego stavljanje naglaska na ono to ne moe napraviti), jer zbog poremeaja panje i hiperaktivnosti, mogu imati tekoa u praenju uputa i pravila te u snalaenju u prostoru i vremenu. Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu, kako bi mu zadrali panju. Ako uenik ima slabo razvijene motorike sposobnosti i znanja, treba ga ohrabrivati za izvoenje aktivnosti koje su mu teke. Ne propustiti pohvaliti dijete za praenje uputa, o emu god se radilo. Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno, usmjerivati djetetovu pozornost. Upoljavanjem malim zadacima, izmjenjivanje i variranje zadaa zadrat e njegovu panju. Prihvatiti dijete s posebnim potrebama takvo kakvo jest i pomoi mu u prilagodbi, jer o naem nainu prihvaanja ovisi i nain prihvaanja djeteta od strane njegovih vrnjaka u razredu!

335

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

KATOLIKI VJERONAUK
UVOD
Katoliki kolski vjeronauk uklopljen je u ope odgojnoobrazovne ciljeve suvremene hrvatske demokratske kole. On je po svojim ciljevima i sadrajima ucijepljen u cjelinu hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava, a svrha mu je, u komplementarnom suodnosu s drugim kolskim predmetima, promicati cjelovit i sustavan odgoj ovjeka na naelima korelacijsko-integrativnoga uenja. Budui da je religioznost integralna injenica ovjekove osobnosti i kulture, autentian i cjelovit odgoj u koli zahtijeva da se religiozna dimenzija odgoja skladno ugradi u razliita obrazovna podruja i nastavne predmete kojima po svojoj naravi pripada. Jednako tako, vjeronauk kao autonoman kolski predmet s vlastitom epistemologijom omoguuje svim uenicima, koji to ele, autentino i sustavno upoznavanje, uvanje i razvijanje njihova vlastita vjerskoga i kulturnoga identiteta, promiui istodobno duh dijaloga i ekumenizma u odnosu na razliite ljude, svjetonazore, religije, konfesionalne i kulturne izriaje. Posebnost kolskoga vjeronauka oituje se u njegovoj zadai da uenicima omogui susret s osobom i porukom Isusa Krista i tako im pomogne, sa stajalita kranske Objave i Tradicije Crkve, istinito i sigurno upoznati vjeru i religijskokulturnu batinu kojoj pripadaju. Stoga, katoliki vjeronauk u koli slijedi teoloke i antropoloko-pedagoke temelje odgoja i obrazovanja, sustavno i to cjelovitije, dijaloki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznavanje katolike vjere u svim njezinim bitnim dimenzijama, odnosno u njezinu uenju, slavljenju i ivljenju. Rije je o takvu upoznavanju koje ukljuuje sve bitne tjelesno-duevnoduhovne sposobnosti uenika: kognitivnu (spoznajnu), afektivnu (doivljajnu), konativnu (voljnu) i operativnu (djelatnu). Po tim odrednicama katoliki vjeronauk u koli ostvaruje i potvruje svoju odgojno-obrazovnu cjelovitost, podupirui pritom sveobuhvatne procese kolskoga pouavanja i uenja. Posebno je vrijedno istaknuti odgojni udio vjeronauka koji se ne moe i ne smije svesti na puko posredovanje informacija i materijalnoga znanja nego on obuhvaa uenika u totalitetu njegove osobnosti, tj. obuhvaa sve bitne odgojno-obrazovne ciljeve koji omoguuju stvaralako i integrirano uenje, kritiko promiljanje, izgraivanje sposobnosti i stavova, ivotno slavljenje i svjedoenje vjere u osobnom i drutvenom ivotu uenika. Uenicima se ponajprije eli omoguiti da u duhu Evanelja i vjere Crkve svestrano i kritiki prosuuju svoj ivot, da upoznaju razliite faze svojega odrastanja i izgradnje osobnosti, da usvajaju ope etike i moralne norme, osobito naela i vrjednote kranske vjere te da se odgovorno suoe sa svim problemima, nadama i tjeskobama drutva u kojem ive. U tom se duhu uenicima eli ponuditi jasnoa nauka o Bogu, ovjeku i svijetu, na naelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti, kako bi oni mogli kritiki i osobno, zrelo i svjesno ostvariti svoj vlastiti kranski ivot u obitelji i drutvu.
336

Jednako tako vjeronauk u koli eli uenike upoznati s kranskim korijenima hrvatske i europske kulturne batine koja u prolosti i sadanjosti ostvaruje svoje plodove na religiozno-duhovnom, etikom, kulturnom, umjetnikom, filozofskom, znanstvenom, pravnom, politikom, i drugim podrujima. Ta katolika batina hrvatskoga naroda, koja se prouava i u drugim predmetima, nije neka sporedna injenica, nego ona daje snaan peat ivotu naroda, a kranski simboli i vrjednote, koji su duboko utkani u narodno bie, obiljeavaju njegov ukupan identitet.

SVRHA
Svrha ili globalni cilj nastave katolikog vjeronauka u osnovnoj koli jest sustavno i skladno teolokoeklezioloko i antropoloko-pedagoko povezivanja Boje objave i tradicije Crkve sa ivotnim iskustvom uenika kako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski i dijaloki otvoreno, upoznavanje katolike vjere na informativno-spoznajnoj, doivljajnoj i djelatnoj razini radi zrelosti u kranskoj vjeri i postignua cjelovita opeljudskoga i vjerskog odgoja uenika koji ive u svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i drutvenom prostoru.

OPI CILJEVI
Opi su ciljevi katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli: E Otkriti tragove najdubljega smisla ovjekova ivota i izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj krhkosti i veliini, vremenitosti i vjenosti. E Izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku i vjerniku osobnost, na individualnoj i drutvenoj razini, u svim dimenzijama ovjekova ivota: tjelesnoj, duevnoj i duhovnoj. E Pomoi uenicima da ostvare ljudski i kranski odgoj savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu prema sebi, prema drugima, prema drutvu i svijetu openito, a na temelju Boje objave, kranske Tradicije i crkvenog Uiteljstva. E Osposobiti za dublje shvaanje i povezivanje biblijske poruke sa svakodnevnim osobnim i drutvenim ivotom. E Osnaiti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude na meusobnu ljubav i zajednitvo i da ive u skladu s tim pozivom. E Otkriti, upoznati, susresti, iskusiti i ivotom svjedoiti otajstvo trojedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga, Boga koji se ovjeku objavio, otkupio ga i ponudio mu vjeno spasenje. E Upoznati, prihvatiti i nasljedovati Isusa Krista kao navjestitelja Radosne vijesti ovjeku, jedinog i konanog osloboditelja i spasitelja svih ljudi. E U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Boje ljubavi, blizine i djelovanja u osobnom ivotu

Nastavni plan i program za osnovnu kolu vjernika, u ivotu kranske zajednice i u cijeloj povijesti ljudskog roda. Otkriti, upoznati i doivjeti kako Duh Sveti ispunja ljude duhovnom snagom da mogu svjedoiti vjeru i nesebinu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima. Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajednitva i sluenja Kristove Crkve koja je sakrament spasenja meu ljudima te razvijati sposobnosti za kvalitetno ivljenje svojeg poslanja i sluenja u Crkvi. Upoznati znaenje povijesti spasenja i povijesti Katolike crkve koja izvrava Kristov nalog evangelizacije i sluenja na razliitim podrujima crkvenoga i drutvenoga ivota kako u cijeloj Crkvi tako i u hrvatskome narodu: socijalnom, kulturnom, znanstvenom, prosvjetnom i dr. Razviti sposobnost nutarnjeg osjeaja i osobnog stava zahvalnosti za Boju beskrajnu ljubav i dobrotu, za uzajamno bratsko sluenje, dobrotu, socijalnu pravdu, solidarnost i pomo te za osjeaj zahvalnosti jednih prema drugima. Otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti ivot ucijepiti cjelovit kranski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i sluenja kao istinski nain kranskoga ivota. Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjsku vrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata, pobonosti i vjernikoga ivota koji je protkan svjedoanstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga. Otkrivati, upoznavati i prihvaati druge i razliite od sebe te izgraditi osjeaj potovanja prema drugim (razliitim) kulturama, konfesijama i religijama (ekumenska i dijaloka dimenzija). Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeu roditelja i djece, meu odraslima, meu ljudima i narodima i stei sposobnosti prevladavanja sukoba i nerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni i drutveni ivot. Upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i drutvenom ivotu i razviti stav o vlastitoj odgovornosti i ulozi u obitelji te u iroj drutvenoj zajednici (obitelji). U kranskoj vjeri, nadi i ljubavi upoznati put i nain kako se oduprijeti negativnim ivotnim iskuenjima i problemima, osobito u doba sazrijevanja i mladosti kako bismo postigli punu ljudsku i vjerniku zrelost. Razvijati duhovne i druge komunikacijske i stvaralake sposobnosti istinskim govorom vjere i sveobuhvatnim pristupom u zajednikom radu poradi ostvarenja cjelovita vjerskog odgoja i obrazovanja (pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i molitveno izraavanje).

Katoliki vjeronauk preglednost vjeronaunih sadraja i ciljeva, kao i cijeloga Programa.

NAPOMENA
U definiranju Plana i programa katolikoga vjeronauka prema HNOS-u slijedili smo Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli to ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska konferencija te prihvatilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH. Program je zapravo sastavljen i oblikovan kao cjelovit vjeronauni kurikulum ili uputnik na temelju suvremenih standarda programiranja pojedinih nastavnih predmeta i ukupna uputnika na naelima otvorenoga kurikuluma. Zato smo i programski oblikovali i donijeli sve glavne didaktike varijable, od odreivanja naela vjeronauka u suvremenoj koli i polazine situacije uenika u pojedinim goditima, pa sve do odreivanja ciljeva, tema, sadraja, proirenih sadraja, didaktikih uputa, meupredmetne korelacije i elemenata evaluacije u svakoj nastavnoj cjelini. U tom smo Programu, pak, donijeli samo posebne ciljeve za nastavne cjeline, a nismo pojedinane ciljeve za svaku pojedinu temu, niti smo donijeli kljune pojmove uza te teme. Sada to inimo u Programu nainjenu prema HNOS-u. Kako vjeronauna didaktika i metodika razlikuje ope, posebne i pojedinane ciljeve u svakom goditu, sada se prema HNOS-ovu standardu, uza svaku temu, definiraju kljuni pojmovi i odgojno-obrazovna postignua koja u naoj terminologiji nisu nita drugo do li pojedinani ciljevi kao ishodi (postignua) uenja ostvarena na spoznajnom, doivljajnom i djelatnom planu. Zato vjerouitelji trebaju uzeti i slijediti ovaj HNOS-ov Program kao dodatak za izravnu pripravu nastavne teme i izvoenje vjeronaune nastave. Dosadanji Program katolikoga vjeronauka (2003.) nudi izmeu 30 i 35 nastavnih tema oblikovanih u nastavne cjeline. Nekoliko je tema oblikovalo nastavnu cjelinu koju je trebalo svestrano i cjelovito obraditi, pa su pojedine teme mogle biti obraene, ve prema potrebi uenika, od jednoga do tri nastavna sata. To isto omoguuje HNOS. Zato je Povjerenstvo za vjeronauk u HNOS-u analiziralo dosadanji Program te, u skladu sa zahtjevima HNOS-a, smanjilo broj tema i definiralo 25 tema za nie razrede i 27 tema za vie razrede osnovne kole. To je uinjeno tako da se nisu mijenjale dosadanje nastavne cjeline po goditima, nego je u njima uglavnom smanjen broj tema, spajanjem dviju tema u jednu, ili izostavljanjem nepotrebnih. Unesene su i neke manje programske izmjene u pojedinim goditima prebacivanjem nekih tema iz jednog godita u drugo, ili je, pak, nastavna cjelina o opoj crkvenoj povijesti iz sedmoga razreda prenesena u esti razred, a u sedmom se vie prostora ostavlja pitanjima i temama koje zanimaju pubescente. HNOS kao posebnu vrijednost preporuuje korelacijsko-integracijsku nastavu. Na je dosadanji vjeronauni Program tu odrednicu, i naelno i praktino, promicao, provodei unutranju povezanost razliitih vjeronaunih podruja, ciljeva i sadraja te
337

Svrha i opi ciljevi vjerskoga odgoja u osnovnoj koli dalje se ostvaruju po sadrajima (temama), posebnim i pojedinanim ciljevima ili odgojno-obrazovnim postignuima po naelima sustavnosti, postupnosti i cjelovitosti. Stoga je vjeronauna graa u svim goditima oblikovana u tematske cjeline koje ine dvije i vie tema. Time se eli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna

Nastavni plan i program za osnovnu kolu meupredmetnu povezanost razliitih nastavnih predmeta, osobito hrvatskoga jezika i knjievnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih podruja odgoja i obrazovanja. Upravo vjeronauk svoju posebnost prema drugim kolskim predmetima pokazuje time to on religiozne i religijske injenice, koje su dio ukupne kulture, ita svojim autentinim religioznim i duhovnim oima i jezikom. Stoga vjeronauk u koli, uza prvotnu vjersko-odgojnu zadau, ima zadau da tumai, u duhu evanelja, kranske poruke i tradicije, temeljne vrijednosti nae kulture i civilizacije kao to su ljudska prava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe koje su zajednike dananjim europskim narodima i zemljama. Rije je o temeljnim vrjednotama ovjeka, drutva i ljudske kulture o kojima Crkva, odnosno religija mora govoriti o svojim nazorima i izloiti ih. kolski vjeronauk svemu tomu ne pristupa povrno, na razini informacije kao izvanjskom povijesnom i sociolokom fenomenu, nego iznutra, u skladu s porukom koju navijeta. Na kraju, Program katolikoga vjeronauka posve slijedi HNOS-ove zahtjeve i promie suvremene didaktikometodike pristupe i metode kolskog uenja i pouavanja traei dubinsko uenje te stvaralaku, suradniku i integriranu nastavu na naelima metodikoga pluralizma radi prevladavanja kognitivnog uenja usmjerena na stjecanje enciklopedijskoga znanja. Rije je o potrebi stvaralakoga i integriranoga multimedijalnog i multimetodikog uenja koje u prvi plan stavlja procese pouavanja i uenja koji promiu samu sposobnost uenja, potom kritiko miljenje, ueniko stvaralatvo i suradnju, stjecanje sposobnosti, izgradnju stavova i vrijednosti, stjecanje vjetina, umijea itd. Vjeronauna nastava, promie sve navedeno, prednost daje metodikim pristupima, sustavima, metodama i postupcima koji uenicima omoguuju istinsko i stvaralako, ljudsko i vjerniko, osobno i zajedniko komuniciranje sa sadrajima evaneoske poruke i tako pomae ljudskoj osobi da se ostvari u svojem cjelovitom tjelesnom i duhovnom, ljudskom i vjernikom, osobnom i drutvenom, vjerskom i kulturnom identitetu.

Katoliki vjeronauk

2. Svi smo vrijedni potovanja

Kljuni pojmovi: vjeronauk, vjerouitelj, pomaganje, drugi. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti pojmove vjeronauk i vjerouitelj; prepoznati da se na vjeronauku obrauju vana ivotna pitanja; doivjeti vjeronauk kao radosni susret u kojem uimo ljubiti Boga i ljude; prepoznati vanost zajednikog rada i aktivnog sudjelovanja u nastavi; uoiti da nam je ljepe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se; uoiti vanost meusobnoga prihvaanja sviju; otkriti vanost uzajamnoga pomaganja.

II. CJELINA:
OTKRIVAMO ZNAKOVE BOJE DOBROTE TEME

1.

Divan Boji svijet pjeva slavu Bogu

Kljuni pojmovi: Bog, stvaranje, svijet, zemlja. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i spoznati da je sve to postoji stvorio Bog; prepoznati veliinu i ljepotu prirode oko sebe; uoiti ljepotu ivih Bojih stvorenja; zahvaliti Bogu na darovima koje nam daje; prepoznati potrebu i vanost uvanja prirode i ivih stvorenja koje nam Bog daruje.

2.

Boe, udesno si stvorio ljude

Kljuni pojmovi: stvaranje ovjeka, prvi ljudi, Adam, Eva, aneo uvar. Odgojno-obrazovna postignua: prepriati, uz pomo ilustracije, biblijsko izvjee o stvaranju svijeta i ovjeka; navesti imena prvih ljudi; doivjeti i izraziti osjeaj zahvalnosti Bogu za dar ivota; uoiti vanost uvanja dara ivota; nauiti molitvu Anelu uvaru.

3.

Bog je na dobri Otac

Kljuni pojmovi: Bog Otac, Boja dobrota. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti i doivjeti Boga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude; prepoznati naine kako moemo pokazivati potovanje prema svakome ovjeku; navesti znakove Boje dobrote iz vlastitoga iskustva.

4.

1. RAZRED
I. CJELINA:
NAI VJERONAUNI SUSRETI TEME

Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje

Kljuni pojmovi: plodovi zemlje, zahvaljivanje, darivanje. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da je Bog darovao ovjeku zemlju da je obrauje i da ivi od njezinih plodova; nabrojiti neke plodove zemlje; prepoznati i objasniti vanost kruha u ivotu ljudi; otkriti i prepoznati naine kako moemo pokazati zahvalnost prema Bogu zbog njegove dobrote; prepoznati naine kako moemo druge darivati, osobito one u potrebi.

1. Imam svoje ime i svoje mjesto

Kljuni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica, prijatelj/prijateljstvo. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i doivjeti kolu kao mjesto susreta, zajednitva, radosti i uenja; imenovati lanove svoje obitelji; prepoznati i imenovati lanove razredne zajednice; odrediti osnovne razlike/slinosti izmeu kole i obitelji; otkriti da u razredu svi moemo biti prijatelji; pronai vlastito mjesto u uionici i skupini.
338

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk roenju i osobama koje su ga izbliza pratile (gdje se Isus rodio i zato, tko je i kako prvi saznao vijest o Isusovu roenju); opisati kako Boi slavimo u Crkvi i obitelji; izraditi boine crtee i estitke; nauiti pjevati neke poznatije hrvatske boine pjesme.

III. CJELINA:
LJUDI I POSLIJE SMRTI IVE S BOGOM TEME

1.

Novi ivot s Bogom

Kljuni pojmovi: smrt, novi ivot, Duni dan, svijea. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da oko nas biljke i ivotinje nestaju, a ljudi umiru; shvatiti da smrt nije kraj, ve prijelaz u novi ivot; rado se sjeati pokojnika i moliti za njih; opisati to se obiljeava na Duni dan; opisati na koji nain naa obitelj i drugi ljudi iskazuju potovanje svojim pokojnima (molitva, svijee, cvijee...).

V. CJELINA:
ISUS SUSREE LJUDE TEME

1. Isus poziva ljude u svoju slubu

Kljuni pojmovi: poziv, apostol, zajednica Isusovih uenika, Isusov prijatelj. Odgojno-obrazovna postignua: opisati nain ivota ljudi u Isusovo vrijeme; navesti imena nekoliko Isusovih uenika; objasniti tko su apostoli; opisati zadatak koji Isus daje svojim prijateljima apostolima; razumjeti i doivjeti da Isus poziva sve ljude sebi za uenike i prijatelje.

2.

Svetci su prijatelji Boji

Kljuni pojmovi: svetac, Svi sveti. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti imena nekoliko svetaca; imenovati svetca zatitnika svoje upe; otkriti da se svetci nalaze kod Boga i rado se svetcima moliti; opisati to se slavi svetkovinom Svi sveti; razlikovati blagdan Svih svetih i Duni dan; shvatiti da su sveti ne samo oni zapisani u kalendaru, nego i nai djedovi i bake, roaci, braa i sestre.

2. Isus svima ini dobro i posebno voli

djecu
Kljuni pojmovi: Isus i drugi, Isus i djeca, initi dobro. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako je Isus s ljubavlju susretao ljude; nabrojiti nekoliko naina na koje Isus pomae ljudima; prepriati jednu biblijsku zgodu koja govori o Isusovoj brizi za druge, osobito siromane i bolesne; uoiti kako Isus voli sve ljude, a osobito djecu; znati zahvaliti Isusu za njegovu brigu za djecu i ljude.

IV. CJELINA:
ISUSOVO ROENJE TEME

1. Doae
Kljuni pojmovi: doae, iekivanje, blagdani, misa zornica, adventski vjeni. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti pojmove doae i blagdani; prepoznati doae kao vrijeme iekivanja Isusova roenja; imenovati naine kako se moemo pripremiti za Isusovo roenje (npr.: izradba estitki, pripremanje darova za blinje, mise zornice, pjesme i molitve, adventski vjeni...); nauiti pjevati jednu adventsku pjesmu; opisati adventski vjeni.

3. Isus nas ui moliti

Kljuni pojmovi: kraljevstvo Boje, molitva, blagoslov, Oena. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i odrediti to je molitva; prepoznati da svoju zahvalnost i svoje povjerenje u Boga izraavamo molitvom; nauiti molitvu Oena; prepoznati da nas je Oena nauio moliti sam Isus; doivjeti radosno iskustvo osobne molitve i molitve u zajednici; uoiti ljepotu Boje blizine i kraljevstva Bojeg kao najvee dragocjenosti; izrei svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskomu i Isusu.

2. Radujemo se svetomu Nikoli

Kljuni pojmovi: darivanje, biskup, sv. Nikola. Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti ivot sv. Nikole; prepoznati i doivjeti sv. Nikolu kao onoga koji dariva; navesti naine uzajamnoga darivanja. 3.

4. Isus oprata

Marija - Isusova majka

Kljuni pojmovi: Marija, aneo Gabrijel, radosna vijest, Isus, Sin Boji. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko je Marija; prepriati susret anela Gabrijela i Marije; uoiti i shvatiti da je Isus Sin Boji; nauiti molitvu Zdravo, Marijo; prepoznati Marijinu spremnost za sluenje Bogu.

4. Boi - blagdan Isusova roenja

Kljuni pojmovi: Boi, Betlehem, Isusovo roenje, pastiri. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti kada i to slavimo na Boi; navesti osnovne podatke o Isusovu
339

Kljuni pojmovi: radost, alost, oprotenje, pomirenje, korizma. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da u ivotu ima radosnih i alosnih trenutaka; prepoznati kako radost moemo dijeliti s drugima; prepoznati iskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima; navesti i opisati znakove pomirenja i pratanja; spoznati da Bog nama oprata i da smo i mi duni opratati; prepoznati korizmu kao vrijeme pratanja, pomirenja, dobrih djela i priprave za Uskrs.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk vjernika; prepoznati da krtenjem postajemo lanovi Crkve - zajednice Isusovih uenika; nabrojiti neke obredne znakove krtenja (voda, bijela haljina, svijea); prepoznati nedjelju kao dan okupljanja Isusovih uenika u crkvi; imenovati svoju upu.

VI. CJELINA:
ISUSOVO USKRSNUE TEME

1. Ususret Uskrsu
Kljuni pojmovi: priprema za Uskrs, Cvjetnica, Veliki tjedan, Veliki etvrtak. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i opisati naine kako se krani pripremaju za Uskrs; opisati to se dogodilo na Cvjetnicu; prepoznati Isusa kao kralja mira; odrediti koji je tjedan Veliki tjedan i navesti njegove velike dane; opisati to se dogodilo na Veliki etvrtak; opisati s kim i kako Isus blaguje Posljednju veeru.

2. Marija - uzor naim majkama

Kljuni pojmovi: Marija, majka, svibanj, Majin dan. Odgojno-obrazovna postignua: navesti komu je posveen mjesec svibanj; prepoznati da je Marija Isusova i naa majka; izrei vlastitoj majci zahvalnost u povodu Majina dana; izraditi estitke majkama; obrazloiti vanost majke u obitelji; nauiti jednu marijansku pjesmu (npr. Cvijee za Mariju). IZBORNE TEME

2. Isusova muka i smrt

Kljuni pojmovi: Veliki petak, Isusova muka, smrt na kriu, znak kria. Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaje koji se povezuju uz Isusovu muku i smrt; naslutiti znaenje Isusove muke, smrti i uskrsnua za spasenje svih ljudi na svijetu; prepoznati kri kao znak Isusove ljubavi i kao sveti znak za sve krane; uoiti vanost dostojnog i redovitog injenja znaka kria.

1. Mali misionari
Kljuni pojmovi: misionar, poruka, Radosna vijest, misionar, pomaganje. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati misionare kao glasnike Isusove Radosne vijesti; prepoznati velikodunost i dobrotu misionara; razvijati osjeaj brige za misionare i biti mali misionar.

3. Isus je uskrsnuo i ivi

Kljuni pojmovi: Uskrs, nedjelja, prazan grob. Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijski tekst o Isusovu uskrsnuu; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti radost zbog Kristova uskrsnua; nauiti pjevati uskrsnu pjesmu; opisati neke uskrsne obiaje i simbole; prepoznati poklik aleluja kao uskrsni poklik radosti; upoznati Uskrs kao najvaniji kranski blagdan; nauiti da Isusovo uskrsnue slavimo u nedjeljnoj svetoj misi; imenovati nekoliko naina na koje se radujemo Uskrsu u obitelji, koli, upi.

2. Radujemo se kolskim ostajemo povezani

praznicima

Kljuni pojmovi: radost, zahvalnost, molitva, povezanost. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razloge nae radosti i zahvalnosti; navesti naine kako moemo drugima pokazivati nau radost i zahvalnost; nauiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovati se zasluenomu odmoru; uoiti da krani i za vrijeme kolskih praznika sudjeluju na nedjeljnoj svetoj misi, gdje god bili; nabrojiti naine kako i tijekom praznika moemo ostati meusobno povezani (u mislima, molitvi, razglednicom).

4. Uskrsli Isus ostaje s nama

Kljuni pojmovi: Uzaae, slanje apostola, Duh Sveti, ognjeni jezici. Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijsko izvjee o Kristovu uzaau i odlasku Ocu nebeskom; otkriti kako Isus i dalje ostaje meu svojim uenicima i vjernicima; pripovjediti to se dogodilo na Duhove; prepoznati biblijski govor simbola vatre (ognja) i vjetra; prepoznati Duha Svetoga kao Boju snagu koja nas jaa, brani i vodi kroz ivot; navesti to slavimo na blagdan Duha Svetoga (Duhove).

2. RAZRED
I. CJELINA:
PONOVNO SMO ZAJEDNO TEME

1. Gradimo zajednitvo i prijateljstvo

Kljuni pojmovi: prijatelj, zajednitvo, radost. Odgojno-obrazovna postignua: razvijati duh prijateljstva, povjerenja i potovanja u razrednoj zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna prijateljstva; nabrojiti i obrazloiti znaajke prijateljstva; uoiti da svatko od uenika pridonosi izgradnji zajednitva u razrednoj zajednici i u koli; otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti kako se moemo u koli i kod kue pomagati; povezati prijateljstvo s radou.

VII. CJELINA:
ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI TEME

1. U zajednici Isusovih uenika

Kljuni pojmovi: Crkva, krtenje, upa zajednica vjernika. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti to je Crkva; prepoznati Crkvu kao zajednicu Isusovih
340

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

2. Isus nam daje snagu i sigurnost

Kljuni pojmovi: Isus, apostol, povjerenje, sigurnost. Odgojno-obrazovna postignua: prepriati, s pomou biblijskoga teksta, kako je Isus pomogao apostolima kad je utiao oluju na moru; uoiti na temelju biblijskih tekstova vanost povjerenja u Isusa; otkriti i shvatiti da Isus daje sigurnost i zatitu; otkriti kako se po Isusovu primjeru trebamo brinuti jedni za druge u koli i kod kue; navesti naine kako se moemo meusobno pomagati.

5. Ljudi velike vjere na Bojemu putu

Kljuni pojmovi: potop, Noa, Abraham, Josip Egipatski. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i imenovati neke velike starozavjetne likove (Noa, Abraham, Josip Egipatski); na temelju biblijskih tekstova, kratko prepriati osnovno o njima; prepoznati u njihovim ivotima vanost vjere i pouzdanja u Boga; uoiti vanost vjere u Boga u vlastitome ivotu, osobito u tekim trenucima.

II. CJELINA:
BOG JE UDESNO STVORIO SVIJET I LJUDE TEME

III. CJELINA:
ISUS - DAR BOJI ZEMLJI I LJUDIMA TEME

1. Biblija je najljepa knjiga

Kljuni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati svetu knjigu krana; razumjeti da je Biblija sveta knjiga koja govori o Bogu i o ljudima; prepoznati Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Bojim djelima; prepoznati i razlikovati dva osnova dijela Biblije: Stari i Novi zavjet; dobiti prvi uvid u rairenost Biblije diljem svijeta.

1. Ljudi ive u nadi i iekivanju

Kljuni pojmovi: izraelski narod, iekivanje, Mesija, Spasitelj, doae. Odgojno-obrazovna postignua: povezati izraelski narod i Spasitelja (Mesiju); prepoznati i kratko opisati dugotrajno iekivanje Spasitelja (Mesije) u izraelskome narodu; kratko upoznati Izaijin tekst o Mesiji; prepoznati i doivjeti doae kao vrijeme radosna iekivanja Spasiteljeva roenja; nabrojiti znakove i adventske obiaje koji nas pripravljaju za proslavu Isusova roenja; nabrojiti naine kako se pripremamo za Boi (molitva, dobra djela, pomaganje potrebnima, darovi, estitke, ukrasi).

2. Svijet je udesan i tajnovit

Kljuni pojmovi: Bog Stvoritelj, ljepote stvorenoga, briga za prirodu i okoli, pouzdanje. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i imenovati neke ljepote stvorenoga svijeta (u nama i oko nas); diviti se tomu svijetu; uoiti vanost pouzdanja u Boga Stvoritelja; povezati vjeru u Boga Stvoritelja i potrebu ouvanja svega stvorenoga (briga za prirodu i okoli).

2. Isus je oekivani Spasitelj

Kljuni pojmovi: Boi, Sveta obitelj. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da je Isusovo roenje ispunjenje starozavjetnih iekivanja; jednostavnim rijeima opisati dogaaj Isusova roenja kako ga opisuje sv. Luka; imenovati lanove Svete obitelji; shvatiti da se Isus rodio da nam pokae kolika je Boja ljubav prema ljudima; nauiti neku hrvatsku boinu pjesmu; prepoznati povezanost naega meusobnog darivanja i velikoga Bojeg dara nama; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti boinu radost.

3. ovjek je divno Boje stvorenje

Kljuni pojmovi: Boje stvorenje, razliitost, jednakost, povezanost, zahvala Bogu. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati ivot kao dar; prepoznati i obrazloiti kako ovjek svojim radom izgrauje svijet; prepoznati i imenovati razlike i slinosti meu ljudima; uoiti da su svi ljudi, unato razlikama, jednaki i meusobno povezani; prepoznati i imenovati situacije u kojima se vidi kako su ljudi upueni jedni na druge; otkrivati radost zbog naih blinjih.

3. Mudraci trae Isusa

Kljuni pojmovi: mudraci, zvijezda, darovi. Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijski tekst o poklonu mudraca (Mt 2,1-12); navesti broj mudraca i njihove darove; povezati boinu zvijezdu s mudracima; uoiti ustrajnost mudraca da pronau novoroenog Isusa.

4. Ljudi nisu posluali Boga

Kljuni pojmovi: neposluh (grijeh), prijateljstvo izmeu Boga i ljudi, obeanje Spasitelja. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati biblijski tekst o prvome neposluhu (grijehu); opisati prijateljstvo izmeu Boga i prvih ljudi; kratko upoznati i pripovjediti kako su prvi ljudi sretno ivjeli, sagrijeili u raju zemaljskom i kako su izgubili prijateljstvo s Bogom; prepoznati da ljudi mogu sagrijeiti; otkriti kako nas Bog ljubi i prata nam.

IV. CJELINA:
ISUSOVI PRIJATELJI TEME

1. Mnogi su povjerovali Isusovoj ljubavi i

dobroti
Kljuni pojmovi: Isusova ljubav, Isusove rijei i djela. Odgojno-obrazovna postignua: u Isusovim rijeima i djelima, na temelju biblijskih tekstova, prepoznati Boju ljubav; navesti neko Isusovo djelo ili rijei u
341

Nastavni plan i program za osnovnu kolu kojima se oituje njegova ljubav; prepoznati da je Boja ljubav o kojoj nam govori Isus upuena svim ljudima; navesti imena ljudi iz vlastitoga iskustva koji su povjerovali Isusovoj ljubavi; naslutiti da je Isusova ljubav neto veliko i neuobiajeno.

Katoliki vjeronauk je Isus ljubio ljude i itav svijet te da je radi nas ljudi prihvatio put kria i trpljenja; nauiti pjevati neku korizmenu pjesmu; prepoznati naine kako mi moemo pomagati bolesnim ljudima i drugima koji pate.

2. Isus treba ljude za svoja djela

Kljuni pojmovi: poziv, Isusovi uenici, apostoli, poslanje. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko su Isusovi uenici i apostoli; prepriati biblijski dogaaj o Isusovu pozivu prvih uenika i apostola; prepoznati da Isus u svoju slubu poziva obine ljude; opisati poslanje Isusovih uenika; razumjeti da svi ljudi, bez obzira na dob, uenost, posao i slubu mogu initi dobra djela i da su na to pozvani; prepoznati da Isus i danas poziva ljude i alje ih da ine dobro.

3. Uskrsli Isus daruje mir i radost

Kljuni pojmovi: Isusovo uskrsnue, prazan grob, uskrsna radost, Uskrs. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da Isusova smrt na kriu nije kraj: Isus je uskrsnuo; kratko pripovjediti dogaaj uskrsnua (prazan grob; susret uskrsnuloga Isusa sa enama i apostolima); uoiti kako su se strah i alost Isusovih uenika nakon njegova uskrsnua pretvorila u mir i radost; prepoznati Uskrs i uskrsno vrijeme kao vrijeme kada slavimo Isusovo uskrsnue; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti uskrsnu radost.

3. Novi zavjet pripovijeda o Isusovu

ivotu
Kljuni pojmovi: Evanelje, evanelisti, Isusov ivot, Djela apostolska. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati Evanelja kao dio Novoga zavjeta; imenovati evaneliste; navesti dva kratka primjera teksta koji govore o Isusu i opisuju njegov lik; navesti to vie podataka o Isusovu ivotu koje smo dosada nauili na vjeronauku; navesti neko djelo koje prikazuje Isusa (pjesma, film, knjiga, slika); prepoznati Djela apostolska kao dio Novoga zavjeta koji govori o ivotu prvih krana.

VI. CJELINA:
LIJEPO JE KAD BRAA IVE ZAJEDNO TEME

1. Isus nas ui opratati, ljubiti i moliti

Kljuni pojmovi: pratanje, zlatno pravilo, molitva. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i objasniti zlatno pravilo; uoiti vanost pratanja u svakodnevnom ivotu; navesti primjere pratanja; prepoznati pogrjeke koje inimo jedni drugima; razumjeti da je molitva razgovor s Bogom; odrediti najprikladnije vrijeme za rad i za molitvu; izrei/napisati vlastitu molitvu.

V. CJELINA:
IVOT JE LIJEP I TEAK TEME

2. Majin dan
Kljuni pojmovi: Majin dan, majka, ljubav, pomaganje, zahvalnost. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti to se obiljeava Majinim danom; prepoznati vanost pokazivanja zahvalnosti onima koji skrbe o nama; prepoznati i odrediti u emu nam je primjer majina ljubav; uoiti da su Isusovi prijatelji pozvani svima initi dobro; odreenom gestom izrei zahvalnost vlastitoj majci.

1. Upueni smo jedni na druge

Kljuni pojmovi: radost, alost, pomo u nevolji, blinji. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati svijetle (pozitivne) i tamne (negativne) strane ivota; kratko prepriati prispodobu o milosrdnome Samarijancu; uvidjeti da ljepe i bolje ivimo kada se uzajamno pomaemo; shvatiti da tekoe lake moemo prihvatiti, podnositi ili okrenuti na dobro s Bojom pomou; navesti neke ljude koji ne mogu ivjeti bez pomoi drugih; navesti neke ljude koji pomau drugima; prepoznati naine kako mi moemo pomoi drugima.

3. U obitelji ivimo jedni za druge

Kljuni pojmovi: roditelji, djeca, nedjelja u obitelji, obiteljsko zajednitvo. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da svatko ivi u zajednici; razlikovati neke zajednice (obitelj, razred, upa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji treba znati uti druge, vidjeti druge, ivjeti za druge; prepoznati vanost obiteljskoga zajednitva; spoznati da se u obitelji svatko treba zauzimati za ono to treba uiniti.

2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i

umrijeti
Kljuni pojmovi: Isusova muka i smrt, trpljenje (patnja). Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaje koji se povezuju uz Isusovu muku i smrt; navesti imena nekih ljudi koje povezujemo uz Isusovu muku i smrt (Juda, Pilat); prepoznati da su Isusova muka i smrt oslikane na slikama krinoga puta (u crkvi); uoiti da
342

4. Pripadam upnoj zajednici

Kljuni pojmovi: krtenje, ime, Crkva, zajednica, druenje. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati krtenje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu kao nain primanja u Kristovu Crkvu i znak pripadnosti Crkvi; otkriti i spoznati da kranska obitelj s drugim obiteljima ini Crkvu; naslutiti da su nam za ivot u vjeri potrebni drugi: kranska zajednica, upa, Crkva; navesti neke podatke o vlastitoj upnoj zajednici.

Katoliki vjeronauk

3. RAZRED
I. CJELINA:
BOG - TAJNA NAEGA IVOTA TEME

5. Krani se u svijetu potuju i pomau

Kljuni pojmovi: krani, papa, biskupi, sveenici, pomaganje. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da se svi krani, koji vjeruju u Krista, trebaju meusobno potovati i pomagati; imenovati osnovne slube/osobe u Crkvi; uoiti da se krani u cijelome svijetu meusobno pomau (npr. misijski krajevi). IZBORNE TEME

1. U zajednitvu otkrivamo tajne Boje dobrote

Kljuni pojmovi: tajna stvaranja, vjernost, potenje, zajednitvo. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i prepoznati Boga Stvoritelja u svemu stvorenom; razvijati povjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrota temeljni poziv ovjekova ivota; shvatiti vanost zajednitva; nabrojiti nekoliko elemenata zajednitva u obitelji, koli i ljudskoj zajednici koji omoguuju bolji napredak, bolji ivot i radost svih ljudi; otkrivati i prepoznati znakove Boje dobrote prema ovjeku u njegovu svakodnevnom ivotu.

1. Naa zahvalnost Bogu i ljudima

Kljuni pojmovi: otac, dijete, dar ivota, Tobija, Rafael. Odgojno-obrazovna postignua: izraziti radost i zahvalnost prema Bogu za dar ivota; uoiti i doivjeti da je Bog dobar i da smo mi meusobno braa i sestre; graditi odnos zahvalnosti i povjerenja prema Bogu i ljudima; izrei/napisati vlastitu molitvu zahvale.

II. CJELINA:
ISUS JE S NAMA TEME

1. Ne moemo sve kupiti

Kljuni pojmovi: vjera, bogatstvo (materijalno i duhovno), slijepi Bartimej, prijateljstvo. Odgojno-obrazovna postignua: na temelju ivotnih iskustava otkrivati i poznavati neke ivotne vrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doivjeti te vrijednosti kao neto to nije mogue kupiti i otkriti njihovo znaenje u svakodnevnom ivotu; opisati susret Isusa i Bartimeja; otkriti i razumjeti snagu Boje ljubavi i dobrote prema ovjeku; razvijati potrebu meusobnoga pomaganja i povjerenja.

2. Naa zahvalnost svecima i pokojnicima

Kljuni pojmovi: svetac, pokojnik, sjeanje, vjeni ivot. Odgojno-obrazovna postignua: navesti vrline ljudi koji su ivjeli za druge i tako postali sveti kao i naih predaka koji su nas zaduili i od kojih smo mnogo toga naslijedili; imenovati svetce - osobito zatitnike svoje upe i one ija imena nosimo; izraziti zahvalnost prema drugim ljudima koji su ivjeli prije nas; uoiti vanost molitve za sve pokojne, posebno za one koji su nam bliski; nauiti neke molitve za pokojne.

2. Isus ree: Ja sam kruh ivota.

Kljuni pojmovi: put i ivot kao simboli, kruh ivota, ivot vjeni. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti znaenje kruha u ivotu ovjeka; uoiti da ne postoji samo glad za kruhom; shvatiti simboliku Isusovih rijei o putu i kruhu ivota; izgraivati nazor o pomaganju onima koji na razliite naine gladuju; probuditi enju za ivotom koji se daruje u Isusu Kristu.

3. Zahvalni idemo u radost ivota

Kljuni pojmovi: praznici, zahvalnost, radost, povezanost. Odgojno-obrazovna postignua: izrei zahvalnost za primljene darove tijekom kolske godine: dar ivota, uenja, prijateljstva, zajednitva; prepoznati znakove povezanosti i zajednitva; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja iskazati radost ivota; stvoriti odluke i plan za kolske praznike.

3. Dani kruha i zahvalnosti

Kljuni pojmovi: kruh, zahvaljivanje, darivanje, djela milosra. Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj i in zahvalnosti prema Bogu i ljudima; prepoznati sve darovano kao znak Boje brige za ovjeka i njegove povezanosti s ovjekom; uoiti pravednost podjele darovanoga svim ljudima; njegovati osjeaj brige za siromane i potrebite; prepoznati darivanje kao temeljni znak meusobne povezanosti; nabrojiti neka djela milosra.

343

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk ali i sve ljude; otkriti Boje obeanje ovjeku koji uva i obdrava zapovijedi; prepoznati zapovijedi koje se odnose na Boga, a koje se odnose na ovjeka; buditi elju za revnim obdravanjem zapovijedi.

III. CJELINA:
BOG JE NA SPASITELJ TEME

1. Vidio sam vau nevolju

Kljuni pojmovi: Egipat, idovi (Izraelci), Pasha, Izrael, Jakov i njegovi sinovi. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati nastanak izraelskoga naroda iz Jakovljeva korijena i povezati ga s dvanaest izraelskih plemena; otkriti i opisati nain ivota Izraelaca u Egiptu; uoiti Boju brigu za njegov narod; spoznati potrebu suradnje s Bogom; prepoznati Boju prisutnost u svakodnevnom ivotu; buditi osjeaj zahvalnosti za Boje djelovanje u ivotu ovjeka.

IV. CJELINA:
BOG JE DOAO MEU LJUDE TEME

1. Znakovi Boje dobrote

Kljuni pojmovi: dobrota, darivanje, advent, sveti Nikola. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti ivote svetaca kao znakove udesne Boje ljubavi prema ovjeku; osvjeiti znanja o adventu, odnosno doau; upoznati simboliku blagdana svetoga Nikole; razvijati osjeaj ljubavi i dobrote prema blinjemu; motivirati osobni angaman uenika za djelotvornu ljubav prema blinjemu u vremenu adventa.

2. Bog se objavljuje Mojsiju

Kljuni pojmovi: Mojsije, gorui grm, ropstvo, Jahve, faraon. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da se Bog objavljuje Mojsiju, kojemu daje posebno poslanje; spoznati da gorui grm predstavlja simbol Boje prisutnosti; upoznati i znati objasniti znaenje imena Jahve; otkriti da Bog u povijesti i sadanjosti ovjeanstva djeluje po ljudima; prepoznavati Boju prisutnost u svakodnevnom ivotu.

2. Raduj se, Marijo!

Kljuni pojmovi: navjetenje, susret, Marija i Elizabeta, hvalospjev. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati osnovnu poruku susreta anela Gabrijela i Marije; razumjeti i opisati susret Marije i Elizabete; uoiti da Bog uvijek ispunjava svoja obeanja; shvatiti Boju elju za stalnim obnavljanjem zajednitva s ovjekom; prepoznati u susretima ljudi Boje djelovanje.

3. Izlazak spasa
Kljuni pojmovi: pashalna no, izlazak iz ropstva, spasenje, Crveno more. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i znati opisati znaenje pashalne noi za Izraelce, kao i za suvremene idove; shvatiti da prijelaz preko Crvenoga mora predstavlja izlazak spasa izraelskoga naroda; otkriti da Bog spaava iz bezizlaznih situacija; uoiti zahvalnost Izraelaca prema Bogu i njegovu djelovanju; razumjeti ljudsku nezahvalnost kao nedostatak povjerenja u Boju mo; prepoznati Boje djelovanje po ljudima oko nas.

3. Bog postaje ovjekom

Kljuni pojmovi: Emanuel, Boi, roenje Isusa Krista, Tri kralja, spasenje. Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti izvjee sv. Mateja o Isusovu roenju; razumjeti da je Isusovo roenje ispunjenje Bojeg obeanja dano po prorocima Staroga zavjeta; spoznati da Bog po roenju Isusa Krista eli spasiti svakoga ovjeka; pobuditi elju za djelotvornom proslavom boinih blagdana; poznavati boine narodne obiaje i doivjeti ih kao znak duboke radosti i zahvalnosti Bogu za novoroenoga Spasitelja svih ljudi.

4. Bog hrani svoj narod u pustinji

Kljuni pojmovi: pustinja, pouzdanje, sumnja, mna, prepelice. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati tijek hoda u Obeanu zemlju; zapaziti nezahvalnost naroda i prepoznati ju kao znak sumnje u Boje obeanje; razumjeti pojam pustinje u Starom zavjetu; pustinju shvatiti i kao mjesto susreta s Bogom i iskustva Boje blizine ovjeku; navesti naine na koje se Bog brinuo za narod dok je putovao pustinjom; biti otvoren za otkrivanje istinske ljubavi i prijateljstva.

V. CJELINA:
ISUSOV POZIV NA POMIRENJE TEME

1. Ljudi i njihova krivica

Kljuni pojmovi: savjest, grijeh, opratanje, dug, dunik. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i razlikovati znaenje pojmova dug i dunik; uoiti poruku Isusove pripovijesti o opratanju; upoznati i razumjeti znaenje pojma savjesti; savjest shvatiti kao Boji glas u ovjeku koji mu govori to je dobro a to je zlo; otkriti savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja i kao znak Bojih uputa; nauiti to je grijeh; izbjegavati pogrjeke i grijeh; izgraivati stav prema pravednosti; usvojiti naelo ljubavi kao temeljno ivotno iskustvo krana.
344

5. Bog daje Deset zapovijedi

Kljuni pojmovi: Deset zapovijedi, Zakon, Sinaj (Horeb), Savez. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati biblijsko izvjee sklapanja Saveza i nauiti Boje zapovijedi dane Mojsiju kao znakove toga Saveza; razumjeti znaenje rije Savez i znati gdje je on sklopljen; shvatiti znaenje Bojih zapovijedi za izraelski narod

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

2. Susret Isusa i grjenika

Kljuni pojmovi: Zakej, priznanje krivice, kajanje, Boje milosre. Odgojno-obrazovna postignua: znati opisati Zakejev susret s Isusom i njegovu elju za obraenjem; shvatiti Isusov pristup grjeniku kao poziv na sluenje dobru; znati priznati krivnju i traiti oprotenje; razumjeti pojam kajanje; otkriti savjest kao Boji glas u nama koji nas potie na kajanje i pomirenje; razvijati osobnu elju za pomirenjem; razumjeti milost sakramenta pomirenja.

VI. CJELINA:
U EUHARISTIJI - ISUS JE MEU NAMA TEME

1. Kako je daleko Emaus?

Kljuni pojmovi: Emaus, susret, lomljenje kruha, prepoznavanje. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i prepriati biblijski opis dogaaja na putu u Emaus; uivjeti se u lik dvojice uenika i osjetiti njihovo beznae na putu; razumjeti zato uenici prepoznaju Krista u lomljenju kruha; shvatiti i slaviti Euharistiju kao uvijek novi in spasenja ovjeka; u euharistiji prepoznati Krista koji lomi kruh; u euharistiji pronalaziti novu snagu za ivot.

3. Isus daje priliku za novi poetak

Kljuni pojmovi: obraenje, pomirenje, osuivanje, Boje milosre, opratanje. Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti prispodobu o dobrom ocu, shvatiti znaenje pojma obraenje; otkriti Boji poziv na obraenje kao znak pomirenja i saveza s Bogom; doivjeti potrebu zahvalnosti na pruenoj prilici za novi poetak; doivjeti stav odbojnosti prema grijehu; otkriti potrebu trajnoga pomirenja s Bogom i ljudima; uoiti beskrajnu veliinu Bojeg milosra; opisati kako Isus postupa prema eni grjenici (Iv 8,2b-11); otkriti i naznaiti putove i naine pomirenja s ljudima i s Bogom.

2. Kruh i vino tijelo je i krv Kristova

Kljuni pojmovi: kruh, vino, trs i loza, darivanje, zajednitvo. Odgojno-obrazovna postignua: produbiti osjeaj i razumijevanje Isusova dara u kruhu i vinu na Posljednjoj veeri; razumjeti da u euharistiji kruh i vino postaju tijelo i krv Kristova; poznavati da uvijek treba dostojno primati tijelo i krv Kristovu; shvatiti euharistiju kao izvor i vrhunac istinskoga ivota vjernika; upoznati biblijsko znaenje vina kao pia; otkriti da dijeliti kruh meu sobom znai imati udjela u zajednikoj radosti; otkriti znaenje objedovanja u ovjekovu ivotu; ophoditi se prema zajednikom blagovanju lijepim i kulturnim ponaanjem.

4. Isusova smrt i uskrsnue (temelj oprotenja)

Kljuni pojmovi: novi Savez, smrt, uskrsnue, ivot s Kristom, sakramenti. Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaj Kristove smrti i uskrsnua (Mt 28,1-10); uoiti znakove Boje ljubavi, opratanja grijeha i spasenja ovjeka; razumjeti i prihvatiti Kristovu smrt kao rtvu po kojoj je pomirio ovjeka s Bogom; otkriti u Kristovoj muci i smrti njegovu beskrajnu ljubav po kojoj je pobijedio grijeh, donio oprotenje i spasenje ovjeku; postati svjestan da se grijesima udaljavamo od ivota s Kristom; upoznati da je Isus ustanovio sakramente po kojima se susreemo s uskrsnulim Kristom; nabrojiti sedam svetih sakramenata.

3. Euharistija - izvor ivota

Kljuni pojmovi: euharistija, sluba rijei, spomen, Kristova prisutnost. Odgojno-obrazovna postignua: susresti se i upoznati s obredom slavlja svete mise u prvim kranskim vremenima; poznavati obred slavlja svete mise danas (glavni dijelovi); razumjeti da se pod prilikama kruha i vina nalazi pravi i ivi Krist; uoiti i prepoznati pojedine molitvene stavove za vrijeme svete mise; usvojiti molitvu kao znak zahvale Bogu i kao znak zajednitva za stolom; izgraivati osobni odnos prema svetoj misi u vlastitom kranskom ivotu; spoznati znaenje primanja tijela Kristova u svetoj priesti i otvoriti se radosti esta primanja svete priesti.

5. Sakrament obraenje i pomirenja

Kljuni pojmovi: Pedesetnica, ovlast opratanja grijeha, kajanje, zadovoljtina, sakrament pomirenja. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati dogaaj silaska Duha Svetoga nad apostole; otkriti djelovanje Duha Svetoga u primanju sakramenata; uoiti i razumjeti ovlast opratanja grijeha to ga je Isus dao svojim uenicima; poznavati vanost kajanja, ispovijedi i izvrenja zadovoljtine (pokore) za grijehe; nauiti formulu kajanja u sv. ispovijedi; poznavati znaenje slavlja sakramenta pomirenja; razumjeti ulogu sveenika u sakramentu pomirenja; spremnost opratanja i izgraivanja meusobnoga pomirenja.

4. Podijeli svoj kruh s gladnima

Kljuni pojmovi: caritas, initi dobro, milostinja, dijeliti. Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjetljivost i otvorenost za potrebe drugih; odgajati za nasljedovanje Krista u djelotvornoj ljubavi; razumjeti pomaganje drugima kao nastavak Kristova djelovanja na zemlji; shvatiti uinjeno dobro djelo kao svjedoanstvo nasljedovanja Isusa Krista; razumjeti da se ne daruje ovjeka samo materijalnim darom nego i rijeju, lijepim ponaanjem.

345

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

5. Isus je uvijek meu nama

Kljuni pojmovi: svetohranite, Presveti oltarski sakrament, blagdan Tijelova, pokaznica, susret. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti da je euharistijski Isus prisutan meu nama i izvan svete mise; otkriti i doivjeti Isusovu prisutnost u njegovim rijeima i djelima; upoznati znaenje sakramenata kao posebna naina trajne Kristove prisutnosti meu vjernicima; upoznati kako nam Krist preko primljenih sakramenata daruje sebe sama i svoju milost, daje slobodu, prata grijehe, daje snagu i mir; otkriti svetohranite u Crkvi kao mjesto trajne Kristove prisutnosti meu vjernicima u Presvetom oltarskom sakramentu; poznavati i navesti nekoliko pobonosti kojima se u Crkvi tuje i slavi Kristova prisutnost meu nama. IZBORNE TEME

4. RAZRED
I. CJELINA:
ZEMLJA JE NAA I BOJA KUA TEME

1. Zajedno stvarati i uvati svijet

Kljuni pojmovi: Boja mudrost, Boja dobrota, ovjek-sustvaratelj, ekologija. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti udesnost i ljepotu naega planeta Zemlja i cijeloga svemira; upoznati biblijsko izvjee o stvaranju svijeta; otkriti i shvatiti svemo Boga Stvoritelja koji sve stvara mudro i dobro; znati prepriati biblijski izvjetaj Stvaranja; razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj; shvatiti da Bog ovjeku povjerava da bude gospodar i uvar prirode; poznavanje znaenja pojma ekologije; razvijati osjeaj odgovornosti za zatitu naega planeta Zemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravila uvanja okolia.

1. Isusov zakon ljubavi

Kljuni pojmovi: ljubav, blinji, Samarijanac, Jeruzalem i Jerihon, sveenik i levit. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti Isusov zakon ljubavi; prepriati dogaaj o milosrdnom Samarijancu; shvatiti da je ljubav temelj ivota i ljudske sree; razumjeti da je Kristu vano da ovjek na isti nain voli i Boga i svojega blinjega; razumjeti i opisati pojam blinji.

2. Sklad prirode i svijeta - susret s dobrim Bogom

Kljuni pojmovi: Bog je nevidljiv i svemogu, red u prirodi, Boji tragovi i objava u prirodi, zahvalnost Bogu. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti u prirodnim ljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi; razumjeti da je ovjek posebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja po svojem razmiljanju, osjeajima, slobodnom odluivanju o tome to e initi; razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima, redu i skladu cijele prirode prepozna Boje tragove; uvidjeti da ovjek Boga ne moe vidjeti svojim ljudskim oima; nauiti i navesti neka Boja svojstva (nevidljiv, svemogu, mudar, dobar).

2. Slavlje prve priesti u upi

Kljuni pojmovi: radost, sveanost, hostija, zajednitvo. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti znaenje primanja Tijela Kristova; slavlje u obiteljskoj i upnoj zajednici prihvatiti kao izvorno mjesto slavlja prve priesti; njegovati posebnost trenutka prve priesti.

3. Na praznicima dobrotu

svjedoimo

Isusovu

Kljuni pojmovi: odmor, svjedoenje, praznici, susret, dobra djela. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da vrijeme odmora ivimo kao vrijeme u kojemu nam se darivaju susreti s ljudima; truditi se u konkretnom ivotu svjedoiti Isusa Krista; razumjeti i prihvatiti da u vrijeme odmora nema odmora od dobrih djela.

3. ovjek u Bojem zrcalu i njegova zahvala Bogu

Kljuni pojmovi: ovjek - udesno bie, ovjek slika Boja, vjera u Boga, zahvala Bogu. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati ovjeka kao posebno i udesno bie; opisati po emu je ovjek slian Bogu; shvatiti da sve oko nas govori, osobito ovjek, da Bog postoji; nauiti Apostolsko vjerovanje kojim krani ispovijedaju glavne istine svoje vjere; upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojom ispovijedaju svoju vjeru u Boga; prepoznati da su ovjek i sav stvoreni svijet dar Boji i razvijati osjeaj zahvalnosti Bogu; pokazati kako se moe molitvom i pjesmom, po uzoru na psalme iz Staroga zavjeta, zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.

II. CJELINA:
S BOGOM NA PUTU IVOTA TEME

1. Boje zapovijedi - pravila ivota

Kljuni pojmovi: Deset zapovijedi, Boji zakon, pravila ivota, Zapovijed ljubavi.
346

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i opisati znaenje dviju ploa Zakona kojega Bog daje Mojsiju; razumijevanje Bojih zapovijedi kao pravila ivota; uoiti posljedice krenja pravila u svakodnevnom ivotu; razumjeti vanost potivanja Bojega zakona u ivotu svakoga ovjeka; nauiti Deset zapovijedi i Zapovijedi ljubavi; uoiti da su Boje zapovijedi pravila za pravedan i sretan ivot svih ljudi na zemlji.

Katoliki vjeronauk Doista, gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce (Mt 6,19-21).

5. Budi istinit u rijei i djelu!

Kljuni pojmovi: istina, iskrenost, la, krivo prisegnuti, prijevara. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti poruku zapovijedi ne reci lana svjedoanstva; otkriti i shvatiti da je vano i dobro uvijek govoriti istinu; uoiti i na ivotnim zgodama razumjeti kako la dovodi do raznih nevolja (la roditeljima zbog loe ocjene u koli, la zbog igre s prijateljima, zatajiti izostanak sa svete mise, krivo priati o drugima, izmisliti neto o nekome, prevariti drugoga); razumjeti znaenje poruke: Mrske su Gospodinu usne laljive, a mili su mu oni koji zbore istinu (Izr 12,22); znati ispravno postupiti kada se pogrijei i neto slae: rei istinu, priznati pogrjeku, ispriati se, iskreno se ispovjediti za la i prijevaru.

2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj dan Gospodnji!

Kljuni pojmovi: jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka, dan Gospodnji. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti poruku prvih triju Bojih zapovijedi; uoiti kako se ljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti naine klanjanja pravomu Bogu; uvidjeti da ljudi grijee kada psovkom, kletvama i runim rijeima vrijeaju Boga i ovjeka; otkriti poveznicu izmeu potovanja Bojeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega; upoznati starozavjetni tekst Izl 20,8-11; shvaanje vanosti slavljenja Boga u zajednici; shvatiti vanost kranskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.

III. CJELINA:
BOJI NAS GLASNICI ZOVU TEME

3. Potuj roditelje i uvaj dar ivota!

Kljuni pojmovi: roditelji i stariji, potovanje, dar ivota, ne ubij. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti poruku etvrte i pete Boje zapovijedi; otkriti znaenje rijei potovati roditelje; razumjeti potrebu zahvalnosti roditeljima za dar ivota; poznavati znakove i pravila potovanja roditelja u svakodnevnom ivotu i nauiti im zahvaliti; upoznati neke naine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski poslovi); uiti i vjebati kako se s potovanjem ophoditi prema starijim osobama; prepoznati vanost brige za tjelesni ivot i znaenje Boje zapovijedi ne ubij!; upoznati kako se u djejoj dobi moe rijeima i djelima grijeiti protiv pete Boje zapovijedi (tunjava, nanoenje ozljeda, udariti slabije, vrijeanje, osveta); nauiti pravila izbjegavanja nasilja i sukoba meu svojim vrnjacima (strpljivost, razgovor, oprotenje).

1. Glas vie u pustinji: Pripravite put Gospodinu!

Kljuni pojmovi: prorok, Ivan Krstitelj, pustinja, obraenje, pripraviti put Gospodinu. Odgojno-obrazovna postignua: na karti Palestine pokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj na rijeci Jordanu i protumaiti glavne poruke o kojima govori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok ovjek koji govori u Boje ime; u Ivanovoj poruci uoiti put i nain vlastite priprave u doau za Isusov dolazak: rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, iriti mir, kajati se za grijehe i propuste, traiti oprotenje; pripremati se za boinu ispovijed i ispuniti Ivanov poziv na obraenje i dobra djela.

2. Neka mi bude po rijei tvojoj

Kljuni pojmovi: aneo Gabrijel, navjetaj Isusova roenja Mariji, Isusovo zaee, Sin Boji, Duh Sveti. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti da Bog ima plan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju je izabrao da bude Boja majka; poznavati biblijski izvjetaj o anelovu navjetenju Mariji; razumjeti da je Marija imala snanu vjeru u Boga po kojoj je pristala da bude Isusova majka; otkrivati Duha Svetoga kao udesnu Boju silu po kojoj je Marija zaela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji.

4. Pravedno ivi - ne ukradi niti eli tue stvari!

Kljuni pojmovi: kraa, krtost, zavist, pravednost, dareljivost. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i poznavati poruku sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti vanost potivanja sedme zapovijedi ne ukradi u obitelji, koli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti pojmove zavist, krtost i kraa u poveznici s konkretnim ivotnim priama i iskustvima uenika; razumjeti znaenje poslovice: Boje oko uvijek gleda, nita mu se sakrit ne da; otkriti dobrotu i dareljivost kao blago koje donosi pravu sreu; razumjeti na primjerima iz ivota Isusovu poruku:
347

3. Posvuda je Betlehem - Isus je svjetlo naroda

Kljuni pojmovi: car August, grad Davidov, Emanuel, mir ljudima. Odgojno-obrazovna postignua: na karti Svete zemlje pokazati Betlehem; pripovjediti glavne injenice Isusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2,8-14); otkriti znaenje rijei Emanuel; u poruci pastirima

Nastavni plan i program za osnovnu kolu otkriti vanost Isusova roenja za sve ljude; otkriti da je Isus svojim roenjem donio ljudima mir koji im samo Bog moe dati; pobuditi osjeaj radosti zbog Boje blizine i sudjelovati u slavlju Boia; povezati boinu poruku s narodnim obiajima slavljenja Badnjaka i Boia u svome zaviaju.

Katoliki vjeronauk

4. Isusu je vaan ovjek

Kljuni pojmovi: subota - sveti dan, krenje udesno ozdravljenje, krenje propisa, djeja prava. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i objasniti znaenje subote u ivotu idova, osobito odredbe ne radi; pripovjediti Isusov susret s uzetim ovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5,1-16); uoiti i razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih rijei: uzmi svoju postelju i hodi; doivjeti radost bolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zato Isus kri idovske propise i ozdravlja bolesnika; uoiti da u svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde i da im krani trebaju pomagati; nabrojiti neka temeljna djeja prava koja posebno treba potovati.

IV. CJELINA:
ISUS JE SIN BOJI - NJEGA SLUAJTE! TEME

1. Djeak Isus u kui Oca nebeskoga

Kljuni pojmovi: Isusova domovina, hodoae, Jeruzalemski hram, Otac nebeski. Odgojno-obrazovna postignua: na karti pokazati Jeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu, i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviaj i nain ivota idovskoga djeaka u to doba; prepriati dogaaj Isusova prikazanja u hramu; razumjeti rijei starca imuna: oi moje vidjee spasenje tvoje; pripovjediti zgodu o dvanaestogodinjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2,41-51); razumjeti i objasniti Isusove rijei u Jeruzalemskome hramu: Niste li znali da mi je biti u onome to je Oca mojega?; u Isusovoj poslunosti prema svojim roditeljima otkriti to znai sluati roditelje i tako se prema njima ponaati.

5. Petrova ispovijest - Isus je Sin Boga ivoga

Kljuni pojmovi: Petar, ispovijest vjere, Sin Boga ivoga. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako Isus trai od svojih uenika da kau tko je on; poznavati dogaaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista; razumjeti i opisati rijei o Isusu da je Sin Boga ivoga; upoznati kako Isus prihvaa Petrovu vjeru i to mu obeava; otkriti i naznaiti koliko je vana naa vjera u Isusa Bojega Sina; nauiti Apostolsko vjerovanje.

2. Ovo je moj ljubljeni Sin

Kljuni pojmovi: Isusovo krtenje, Sin Boji, golub, jedan Bog, Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. Odgojno-obrazovna postignua: znati pripovjediti dogaaj Isusova krtenja na rijeci Jordanu; uoiti da se kod Isusova krtenja objavilo Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti; upoznati i nauiti glavnu istinu kranske vjere koju ovjek nikada ne moe posve razumjeti: samo je jedan Bog, a tri su boanske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti; s povjerenjem prihvatiti tajnu trojedinoga Boga i otkrivati njegovo djelovanje u dogaajima povijesti spasenja; nauiti da smo kod krtenja krteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga; poznavati vanost molitve kojom se obraamo trojedinomu Bogu - Ocu, Sinu i Duhu Svetomu.

V. CJELINA:
NA ISUSOVU PUTU SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! TEME

1. Slijedimo Isusove rijei i djela

Kljuni pojmovi: korizma, post, djela milosra, snaga vjere. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti i objasniti znaenje rijei korizma; prepoznati i navesti neka djeja iskustva patnje koja se dogaaju u svijetu i oko nas; razumjeti i doivjeti korizmu kao posebno vrijeme u kojem treba initi djela ljubavi i milosra; upoznati biblijski tekst o Isusovu postu u pustinji i kunjama; razumjeti pojmove post i djela milosra; upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra; razumjeti i iskusiti snagu vjere u Isusa Krista koji pomae u raznim ivotnim patnjama, po primjeru ene tuinke (Mt 15,21-28).

3. Isus u Nazaretu - Glasnik radosne vijesti

Kljuni pojmovi: sinagoga, svitak knjige, pomazanje, Boji siromasi. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati idovsku sinagogu kao mjesto itanja i tumaenja svetih knjiga; poznavati i prepriati dogaaj s Isusom u nazaretskoj sinagogi; otkriti emu se ude Isusovi mjetani; protumaiti Isusovu poruku: Duh Gospodnji na meni i on me posla blagovjesnikom biti siromasima; upoznati znakove posebne Boje brige za siromane, bolesne, grjene i sve potrebne ljude; pokazati kako su krani danas pozvani slijediti Isusovu brigu za siromane i ugroene.

2. Ii putem Kristova kria

Kljuni pojmovi: Cvjetnica, Veliki tjedan, Maslinska gora, trpljenje, krini put. Odgojno-obrazovna postignua: opisati i protumaiti dogaaje Cvjetnice i Velikoga etvrtka i petka; upoznati i ispripovjediti biblijsko izvjee o Isusovoj muci i smrti na kriu; upoznati i razumjeti Isusovu muku i krini put kao znak njegove boanske ljubavi i pratanja prema ovjeku; razumjeti i prihvatiti potekoe i kunje trpljenja u vlastitom ivotu kao put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti znaenje Isusove poruke: to god uiniste jednom od moje najmanje brae, meni uiniste (Mt 25, 40).
348

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk IZBORNE TEME

3. Svjedoiti pobjedu uskrsnuloga Krista

Kljuni pojmovi: smrt, ivot, uskrsnue, alom - mir. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti smrt kao dio ljudskoga ivota; pripovjediti biblijsko izvjee o Kristovu uskrsnuu (Mt 28,1-10); otkriti, objasniti i doivjeti Isusovo uskrsnue kao pobjedu ivota nad smru; otkriti i pobuditi radost zbog vlastitog uskrsnua; razumjeti i protumaiti dio Apostolskog vjerovanja o Isusu Kristu koji je trei dan uskrsnuo od mrtvih; znati protumaiti rije alom, prepoznati mir kao skladan ivot s Bogom i ljudima, osjetiti dananju potrebu za mirom, uvidjeti vlastite mogunosti doprinosa miru.

1. Bog poziva ljude na put dobrote

Kljuni pojmovi: doae, put dobrote, svetac - svet ovjek, sv. Lucija. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako je ljudima potreban Bog da bi istinski i radosno ivjeli; razumjeti dobrotu kao Boji dar i put svetosti; na primjeru sv. Nikole, koji vraa nesretnim roditeljima njihova zarobljena sina, otkriti Boju brigu i dobrotu prema ljudima, osobito ugroenima, razumjeti to za krane znai pomagati ljudima, osobito siromanima i potrebnima; odluiti u doau pomoi potrebnomu i odabrati neko dobro djelo.

VI. CJELINA:
GRADIMO KRISTOVU CRKVU TEME

2. Boji Zakon u ivotu idovskoga djeaka

Kljuni pojmovi: odgoj djece, obrezanje, bar micva, slavljenje abata, Pesah. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost obitelji u odgoju i ivotu idovske djece; poznavati vanije idovske vjerske obrede koji se odvijaju i sveano slave u obitelji; znati to znai obrezanje za idovskoga djeaka; upoznati vjerski obred po kojem idovski djeak postaje vjerski punoljetan i prvi put itata tekst iz Svetoga pisma; otkriti to idovima znai sveta knjiga Tora.

1. Kristov Duh okuplja Crkvu

Kljuni pojmovi: Duh Sveti, plameni jezici, Crkva, jedno srce i jedna dua. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i pripovjediti biblijski izvjetaj o silasku Duha Svetoga nad apostole; otkriti i shvatiti vezu izmeu apostola i prvih krana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu ivotu; uoiti da Duh Sveti okuplja Kristove uenike u zajednicu brae i sestara i pomae im da budu jedno srce i jedna dua; shvatiti da Duh Sveti i danas Kristovu Crkvu vodi, posveuje i isti, da vjernicima daje svoje darove i snagu da mogu ivjeti i svjedoiti svoju vjeru.

3. Boja rije i krtenje - hrvatski kranski korijeni

Kljuni pojmovi: Hrvati, pokrtavanje, narodna batina. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti simboliku rijei korijen; otkriti i doivjeti kako je lijepo imati miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao narod primili krtenje i odluili svoju domovinu graditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi; prepoznati Vieslavovu krstionicu i zavjetni kri kao hrvatske simbole primanja krtenja i vjernosti Kristu i Crkvi; upoznati i odluiti moliti Zavjetnu molitvu Hrvata katolika.

2. Crkva u arenim bojama i licima

Kljuni pojmovi: Katolika crkva, papa, biskup, sveenik, vjernik laik. Odgojno-obrazovna postignua: doivjeti Crkvu kao zajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa, iz svih naroda, plemena i jezika na svijetu; uoiti i upoznati da su u Katolikoj crkvi svi vjernici pred Bogom jednaki, ali da, opet, svatko u njoj ima svoje mjesto i svoju slubu: papa, biskup, sveenik i vjernik laik; poznavati razliku izmeu biskupa i sveenika; njegovati osjeaj brige za sve lanove Crkve u svijetu i s njima biti povezan u molitvi i dobrim djelima.

5. RAZRED
I. CJELINA:
SNAGA ZAJEDNITVA TEME

3. Moja upna zajednica i upna crkva

Kljuni pojmovi: zajednica vjernika, upa, upnik, upna crkva, zatitnik upe. Odgojno-obrazovna postignua: navesti ime svoje biskupije, upe i upnika; otkriti svoju upu kao zajednicu brae i sestara koji se okupljaju na nedjeljnu sv. misu, primaju sakramente i slave upnoga zatitnika; shvatiti kako se u upi svaki njezin lan treba osjeati kao kod svoje kue i uzajamno se potovati i pomagati; znati opisati svoju upnu crkvu i navesti to treba imati da se u njoj moe slaviti sveta misa i okupljati vjernici; osjeati se aktivnim lanom svoje upe; odluiti redovito ii na nedjeljnu misu i vjeronauk; biti lan ministrantske ili neke druge skupine i rado pomagati potrebnima.
349

1. Ja i drugi - zajedno
Kljuni pojmovi: zajednica, vjeronauna zajednica, razlike i slinosti meu ljudima, meusobna povezanost. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti nekoliko zajednica; odrediti to je zajedniko lanovima vjeronaune zajednice; nabrojiti nekoliko osobina/ponaanja koji povezuju lanove zajednice; nabrojiti nekoliko osobina/ponaanja koji razdvajaju lanove zajednice; otkriti, razumjeti i prihvaati razlike meu ljudima; uvidjeti i objasniti zato je ovjeku za ivot i vjeru potrebna zajednica.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

2. Pravila dobrih zajednitva

odnosa,

potovanja

Kljuni pojmovi: pravila, kvalitetni meuljudski odnosi. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti nekoliko vanijih pravila za ponaanje u razredu i koli; uoiti i protumaiti posljedice krenja pravila; obrazloiti kako krenje pravila teti pojedincu i cijeloj zajednici; usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre odnose i dobar rad u zajednici; prepoznati zajednike interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s drugima u zajednikim aktivnostima; uvidjeti i objasniti vanost vjere i povjerenja u meuljudskim odnosima i odnosima prema Bogu.

rijei dijalog i diskriminacija; navesti primjere dijaloga i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i diskriminacije u vlastitome ivotu; protumaiti stav Crkve prema nekranskim religijama; usvojiti stav potovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati dijalog s onima koji se od nas razlikuju na bilo koji nain, osobito u vjeri.

III. CJELINA:
BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMA TEME

1. Biblija: posebna knjiga rijei i ivota

Kljuni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet, autor Svetoga pisma. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti znaenje rijei Biblija; prepoznati da je Biblija temeljni izvor kranske vjere, ali i dokument idovske religije; opisati nastanak Biblije; prepoznati i objasniti posebnosti Biblije meu svim knjigama; imenovati osnovne dijelove Biblije; navesti temeljne sadraje Staroga i Novoga zavjeta; usporediti i uoiti razliku izmeu Staroga i Novoga zavjeta.

II. CJELINA:
RELIGIJA U IVOTU OVJEKA: BOJI TRAGOVI TEME

1. to je religija? Poetak religije.

Kljuni pojmovi: religija, religiozno pitanje, primitivne religije, religije antikih naroda, politeizam. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da su pitanja sastavni dio naeg ivota, ali da ne moemo na sva pronai odgovore; objasniti kako nam vjera moe dati odgovore na mnoga pitanja; prepoznati vanost i ukorijenjenost religije u ovjekovu ivotu; spoznati da je religija stara koliko i ovjek; nabrojiti antike religije; usvojiti i razumjeti nove pojmove.

2. Kako upoznati, razumjeti i koristiti Bibliju

Kljuni pojmovi: svijet u kojem je nastala Biblija, knjievne vrste u Bibliji (povijesne knjige, knjige zakona, pisma, proroke knjige, pjesme), Biblija Rije Boja, biblijske kratice, poglavlja i retci. Odgojno-obrazovna postignua: pokazati na zemljovidu prostor nastanka Biblije; nabrojiti knjievne vrste u Bibliji i navesti neke primjere; prepoznati da je Biblija miniknjinica koja sadri mnoge knjige; objasniti po em je Biblija drugaija od svih drugih knjiga; prepoznati biblijske kratice i s pomou njih pronai odreena mjesta u Novome zavjetu.

2. Velike monoteistike religije: idovstvo i islam

Kljuni pojmovi: suvremene nekranske religije, monoteizam, ateizam, idovstvo, islam. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti rairenost religije danas; usvojiti odnos potovanja prema svim religijama; kratko opisati najvanije o velikim monoteistikim religijama (ime, simbol, osniva, sveta knjiga, Bog, rairenost); uoiti i imenovati zajednike korijene tih religija; usvojiti i razumjeti kljune pojmove.

IV. CJELINA:
POETCI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE TEME

1. ivot i vjera polumjesecu

ljudi

plodnom

3. Kranstvo
Kljuni pojmovi: Isus Krist, krani, temeljna poruka kranstva. Odgojno-obrazovna postignua: spoznati i objasniti da je Isus Krist utemeljitelj kranstva i kranske vjere; navesti stoerne injenice kranstva i kranske vjere; objasniti vanost i udesnost Radosne vijesti; prepoznati i opisati poslanje i djelovanje krana danas; navesti naine na koje moemo prepoznati krane danas.

Kljuni pojmovi: Knjiga Postanka, patrijarsi, nomadi, plodni polumjesec. Odgojno-obrazovna postignua: pokazati na karti prostor plodnoga polumjeseca; navesti bitne oznake nomadskoga ivota te prepoznati povezanost takva naina ivota sa shvaanjem ivota i poimanjem Boga; definirati kljune pojmove; uoiti i objasniti povezanost prolosti i sadanjosti, tj. razumjeti vanost biblijske povijesti za na ivot.

2. Abraham, Izak i Jakov

Kljuni pojmovi: Abraham - praotac vjere, Izak, Jakov, Izraelci, Jakovljevi sinovi. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj Bojega obeanja Abrahamu; prepoznati usku povezanost izmeu Bojeg obeanja i ljudskog
350

4. Razliiti a povezani
Kljuni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliiti, ali povezani. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu povjerenja; navesti vanije dogaaje iz Izakova ivota; nabrojiti najvanije dogaanje iz Jakovljeve povijesti (san, potomci); uvidjeti i obrazloiti vanost Jakova i njegovih sinova za povijest izabranog naroda; definirati kljune pojmove; povezivanjem biblijskoga i suvremenoga iskustva otkriti i vrjednovati znaenje poziva u svakidanjem ivotu; samostalno pronalaenje biblijskih tekstova u Bibliji; opisati prisutnost Abrahama u idovskoj, islamskoj i kranskoj religiji.

Katoliki vjeronauk

VI. CJELINA:
ISUS KRIST OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETA TEME

1. Isus - neobini kralj - propovijeda Radosnu vijest o novome kraljevstvu

Kljuni pojmovi: Isus - sredinja osoba cjelokupne povijesti, Isusovi suvremenici, Boje kraljevstvo, ljubav - temeljni zakon, Isus - kralj. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti vanost Isusove osobe za cjelokupnu povijest ovjeanstva; uoiti povezanost Isusa Krista i starozavjetnog obeanja; nabrojiti i kratko opisati vjerske i druge skupine u Isusovo vrijeme; uoiti i ispravno vrjednovati vanost vrjednota Bojega kraljevstva, osobito za ostvarenje mira i ljubavi u ivotu; usporediti i razlikovati ljudske zakone od Isusova zakona; nabrojiti neke evaneoske tekstove koji govore o Bojem kraljevstvu; samostalno pronalaenje evaneoskih tekstova u Bibliji.

V. CJELINA:
BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA: IZRAELSKI KRALJEVI TEME

1. Davidovo vrijeme: prvi kraljevi

Kljuni pojmovi: sudci, Samuel, aul. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje rijei sudac i kralj; opisati ulogu sudaca nakon ulaska u Obeanu zemlju; prepoznati u em je veliina sudca Samuela; objasniti potrebu za izborom kraljeva; imenovati i kratko opisati prvoga izraelskog kralja.

2. Davidov ivotni put - mo i odgovornost

Kljuni pojmovi: David, pomazanje, Golijat, Jonatan, Jeruzalem. Odgojno-obrazovna postignua: izdvojiti najvanije trenutke Davidova ivotnoga puta; usvojiti i razumjeti nove pojmove; uoiti razliku izmeu Bojeg i ljudskog biranja; usporediti Golijata i Davida te obrazloiti odakle dolazi Davidova snaga; odrediti tko je Jonatan i njegova uloga u Davidovu ivotu; razumjeti biblijsku logiku da slabiji pobjeuje; prepoznati i vrjednovati vanost istinskoga prijateljstva; prepoznati i vrjednovati ljudske i vjernike kvalitete koje su jasno uoljive u Davida, osobito pouzdanje u Boga; s pomou Davidova rodoslovnoga stabla uvidjeti povezanost Davida i Isusa; objasniti vanost Jeruzalema za idove, krane i muslimane.

2. Isus prema drugima - susreti mogu promijeniti

Kljuni pojmovi: Isusov odnos prema grjenicima, bolesnima i odbaenima, ozdravljenje, obraenje, Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i opisati nekoliko vanijih susreta Isusa i njegovih suvremenika koji su rezultirali ozdravljenjem/ obraenjem; spoznati vanost vjere za ozdravljenje; samostalno pronalaenje evaneoskih tekstova u Bibliji; upoznati i obrazloiti originalnost i revolucionarnost Isusove poruke i njegova odnosa prema ovjeku; razvijati osjeaj i konkretne geste brige prema svima onima koji su potrebiti nae pomoi.

3. Isusovi uenici - svjedoci istine i ljubavi

Kljuni pojmovi: Isusovi uenici, apostoli, svjedoci. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti znaenje rijei uenik, apostol i svjedok; imenovati neke istaknutije Isusove uenike/apostole; uvidjeti i protumaiti vanost razvijanja angairanog kranskog svjetonazornoga djelovanja; imenovati i opisati osobine Kristovih uenika (nekada i danas); uvidjeti da Isusov ivot svakoga stavlja pred odluku; prepoznati i protumaiti posljedice Isusova ivota i nauka kroz povijest, a i danas.

3. Mudrost kralja Salomona

Kljuni pojmovi: Salomon, Hram u Jeruzalemu, Salomonova mudrost, Zid plaa. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko je Salomon i po em je poznat; prepoznati vrijednost jeruzalemskog Hrama u ivotu Izraelaca; obrazloiti pojam mudrosti; odrediti ljestvicu vrijednosti u vlastitome ivotu; uvidjeti i obrazloiti vanost i ljepotu mudrosti u ivotu.

VII. CJELINA:
IVOT PRVIH KRANA. ULOGA SV. PETRA I SV. PAVLA U IRENJU ISUSOVE PORUKE TEME

1. ivot prvih krana

Kljuni pojmovi: duhovski dogaaj, prva kranska zajednica, Djela apostolska, sv. Stjepan, progoni krana. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti vanost duhovskoga dogaaja (Dj 2,1-40); opisati
351

Nastavni plan i program za osnovnu kolu ivot u prvoj kranskoj zajednici; imenovati dijelove Novoga zavjeta koji govore o prvoj kranskoj zajednici; uoiti pojavu irenja kranstva; upoznati vanije injenice iz ivota prve Crkve; prepoznati i protumaiti tekoe s kojima je ivjela prva Crkva; prepoznati vanost progona i muenike krvi za razvoj Crkve.

Katoliki vjeronauk blaenicima; ispravno vrjednovati vanost njihova ivotnog primjera za nas danas.

IX. CJELINA:
OVJEK SE OBRAA BOGU MOLITVOM I PJESMOM TEME

2. ivot i djelo apostola Petra

Kljuni pojmovi: Petar, Petrova vjera, apostolski prvak, prvi rimski biskup (papa), Petrova smrt. Odgojno-obrazovna postignua: opisati vanije trenutke Petrova ivota; objasniti povezanost Petra i papinske slube; navesti nekoliko vanijih biblijskih mjesta u kojima se spominje Petar; uoiti dubinu Petrove vjere; usvojiti i razumjeti znaenje rijei apostolski prvak i rimski biskup; objasniti vanost vjere u vlastitome ivotu.

1. Kada i gdje se pojavljuje molitva

Kljuni pojmovi: molitva, praznovjerje, molitvene geste, naini ovjekova obraanja Bogu, kranske molitve. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti to je molitva; uoiti da je molitva temeljni ljudski stav pred Bogom; obrazloiti vanost osobne molitve tijekom dana, tjedna; imenovati/opisati neke molitvene geste; izrei vlastitu molitvu; objasniti to je praznovjerje.

3. ivot apostola Pavla

Kljuni pojmovi: Pavao, Pavlova misijska putovanja, kranske zajednice koje osniva Pavao, pogani, poslanice. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati mjesto nastanka prve kranske zajednice; opisati vanije trenutke Pavlova ivota; nabrojiti nekoliko kranskih zajednica koje je osnovao Pavao; uz pomo zemljovida nabrojiti neke gradove u kojima je Pavao boravio na svojim putovanjima; nabrojiti nekoliko Pavlovih poslanica; objasniti tko su pogani u Pavlovo vrijeme; uoiti i vrjednovati novinu poruke koju propovijeda Pavao; razvijati osjeaj odgovornosti za irenje Radosne vijesti u vlastitoj sredini; objasniti vanost svjedoenja istinoljubivosti i dosljednosti u ivotu.

2. Kranska molitva - oblici, naini i vrijeme molitve

Kljuni pojmovi: Oena, vrijeme i prostori molitve, molitva u zajednici, osobna molitva, liturgijska godina. Odgojno-obrazovna postignua: dublje razumjeti molitvu Oena i prepoznati ju kao najpoznatiju kransku molitvu; imenovati situacije kada je Isus molio; nabrojiti neke vanije kranske molitve; memorirati tekst jedne nove molitve po izboru; prepoznati i usporediti razliite oblike i naine molitve; imenovati prostore gdje je mogue moliti; objasniti vanost molitve u odreenim vremenima (dana, tjedna, liturgijske godine). IZBORNE TEME

1. Vjerski ivot idova, pripadnika drugih religija

muslimana

VIII. CJELINA:
KRANI MEU NAMA: UZORI VJERE U HRVATSKOME NARODU TEME

1. Biti Kristov uenik - poziv i poslanje

Kljuni pojmovi: Kristov uenik, poziv, poslanje. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti ljepotu i zahtjevnost kranskoga puta; prepoznati i usporediti razliite ivotne pozive; uoiti i ispravno vrjednovati vlastiti ivotni poziv; prepoznati vanost istinoljubivosti, pravednosti, dobrote i dosljednosti u vlastitome ivotu.

Kljuni pojmovi: subota u ivotu idova, petak u ivotu muslimana, sinagoga, damija, glavni dogaaji u vjerskom ivotu idova, muslimana, budista. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje subote i petka u ivotu idova i muslimana; razumjeti znaenje sinagoge i damije u ivotu idova i muslimana; uoiti slinosti i razlike u nainima slavljenja Boga u drugim monoteistikim religijama; prepoznati vanost poznavanja, prihvaanja i potivanja razliitosti; prepoznati i nabrojiti neke vjerske obiaje pripadnika drugih religija.

2. Uzori vjere u hrvatskom narodu

Kljuni pojmovi: svetost, svetac, blaenik, hrvatski svetci i blaenici. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti znaenje rijei svet, svetac i blaenik; nabrojiti hrvatske svetce i blaenike; nabrojiti osnovne podatke o ivotima nekih hrvatskih svetaca i blaenika; prepoznati prisutnost temeljnih vrjednota kraljevstva Bojega u njihovim ivotima; imenovati vanije crkve/svetita posveene hrvatskih svetcima/
352

2. Biblija u filmu, knjievnosti ili likovnoj umjetnosti

Kljuni pojmovi: poznata umjetnika djela nadahnuta Biblijom (slikarstvo, kiparstvo, glazba, film, knjievna djela, kao to su npr.: Piet, Sikstinska kapela, Posljednja veera, Stvaranje svijeta (Haydn), Suze sina razmetnoga, Judita, Mojsije). Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i prepoznati neka umjetnika djela nadahnuta Biblijom; prepoznati biblijske motive koje esto susreemo; imenovati neke vanije autore umjetnikih djela

Nastavni plan i program za osnovnu kolu nadahnutih Biblijom; uoiti obilje umjetnikoga bogatstva nadahnutoga Biblijom.

Katoliki vjeronauk slobode; ispravno protumaiti povezanost slobode i ljubavi; otkriti i protumaiti Isusov poziv na izgradnju pravednijega i boljega svijeta; prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijega svijeta.

3. Dijelovi svijeta u kojima kranstvo intenzivno iri

se

danas

Kljuni pojmovi: rairenost kranstva, misije, evangelizacija. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove misije i evangelizacija; na zemljovidu pokazati podruja na kojima je kranstvo raireno; uoiti i objasniti novost koju donosi kranska vjera; uoiti probleme i potekoe na koje nailaze propovjednici Radosne vijesti; imenovati neke vanije kranske misionare dananjice.

II. CJELINA:
IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU TEME

1. Boji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u slobodu

Kljuni pojmovi: Mojsije, Jahve, Pasha, prijelaz preko Crvenog mora, Knjiga Izlaska. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove Jahve, Pasha, Knjiga Izlaska; samostalno pronai tekstove u Bibliji; usporediti i prosuditi situaciju Izraelaca u ropstvu i situaciju nakon osloboenja; poznavati najvanije dogaaje/injenice iz Mojsijeva ivota; opisati prijelaz preko Crvenog mora; uoiti da je tijekom povijesti Bog izveo udesne zahvate spasenja u Mojsijevu ivotu i u ivotu Izraelaca; kratko protumaiti biblijske tekstove koji govore o izlasku naroda iz egipatskog ropstva; prepoznati i imenovati situacije u kojima moemo zarobiti sebe i druge oko sebe.

4. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini ciklus

Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

5. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus

Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti znaenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

2. Boja ljubav i pomo - u pustinji hrani svoj narod

Kljuni pojmovi: Sinajski poluotok, mana, prepelice, voda, pustinja. Odgojno-obrazovna postignua: na zemljovidu pronai Sinajski poluotok; nabrojiti potekoe na koje su naili Izraelci u pustinji; opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji; uoiti da se Bog brine za svoj narod; protumaiti vanost i smisao pustinje u vlastitome ivotu; u osobnome ivotu prepoznati Boju prisutnost i vodstvo.

6. RAZRED
I. CJELINA:
IVJETI U MIRU I SLOBODI TEME

3. Krivnja i oprost - Savez na Sinaju

Kljuni pojmovi: Sinajski savez, Deset savjeta (zapovijedi), zlatno tele, Koveg Saveza, Obeana zemlja. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove Sinajski savez, zlatno tele, Koveg Saveza i Obeana zemlja; protumaiti vanost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije; ispravno tumaiti i prihvaati vrjednote koje su sadrane u Deset savjeta (zapovijedi); navesti situacije u kojima je vidljivo da ovjek sebi i danas stvara idole; analizirajui biblijske tekstove otkriti kako je Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s ovjekom; samostalno traenje i pronalaenje biblijskih tekstova.

1. Suvremene situacije neslobode

Kljuni pojmovi: sloboda, nesloboda, grijeh (grijeiti), zarobljenost. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva; uoiti razlike i slinosti izmeu vanjske i unutranje neslobode/zarobljenosti; uoiti povezanost grijeha i neslobode; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode; imenovati neke vanije osobe koje se bore (koje su se borile) za slobodu ovjeka.

2. Sloboda izvire iz prave ljubavi

Kljuni pojmovi: sloboda, ljubav, ljudska odgovornost. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i ispravno protumaiti neraskidivu povezanost odgovornosti i
353

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk odreuje datum slavljenja Uskrsa; uoiti i protumaiti vanost zadae koju je uskrsnuli Isus dao uenicima.

III. CJELINA:
ISUS KRIST NA OSLOBODITELJ I SPASITELJ TEME

1. ovjek izmeu enje za slobodom i izazovom robovanja

Kljuni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, enja za slobodom. Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i uoiti razliku izmeu vanjskog i unutarnjeg ropstva; prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeu slobode i robovanja; uoiti i objasniti kranski nain izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode; navesti i ispravno protumaiti neke biblijske tekstove koji govore o osloboenju srca.

IV. CJELINA:
CRKVA - NOVI BOJI NAROD TEME

1. Crkva - zajednica Isusovih uenika

Kljuni pojmovi: Crkva, Crkva - zajednica Isusovih uenika, boansko i ljudsko lice Crkve, razliiti darovi i slube. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti to je Crkva; navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje; objasniti razliku izmeu boanskog i ljudskog lica Crkve; objasniti vanost uloge svakoga kranina u Crkvi; prepoznati postojanje razliitih darova i slubi u Crkvi; prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu; otkrivati nain na koji moemo vlastite darove ugraivati u zajednicu.

2. Isusove rijei i djela (zakon novoga ivota, Isusova udesa, Isusove prispodobe)
Kljuni pojmovi: Isus - osloboditelj i spasitelj, novi Savez, Govor na gori, Isusova uda, prispodobe, Kraljevstvo Boje. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove Isus osloboditelj i spasitelj, novi Savez; kraljevstvo Boje; usporediti Isusa i Mojsija; objasniti slinosti i razlike izmeu staroga i novoga Zakona; uoiti od ega nas Isus oslobaa; protumaiti poruku i vanost Isusovih blaenstava; usporediti Isusova i dananja blaenstva; uoiti i protumaiti radikalnost Isusovih rijei i djela; nabrojiti nekoliko Isusovih uda i te tekstove pronai u Bibliji; uoiti vanost vjere i njezinu ulogu u prihvaanju uda; odrediti to su prispodobe i nabrojiti neke; s pomou prispodoba odrediti to je kraljevstvo Boje.

2. Pastiri Kristove Crkve

Kljuni pojmovi: sveti red, pastiri Crkve, upe, (nad)biskupije. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove sveti red, pastiri Crkve, (nad)biskupija; nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadae); nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH); smjestiti vlastitu upu unutar odreene (nad)biskupije; objasniti tko je papa i koja je njegova vanost za Katoliku crkvu.

3. Redovnici i redovnice u Crkvi

Kljuni pojmovi: poziv, redovnici, redovnice, redovniki zavjeti, redovi. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove poziv, redovi, redovnici i redovnice, redovniki zavjeti; nabrojiti nekoliko osnovnih redovnikih redova; opisati nain ivota i rada redovnika; nabrojiti redovnike zavjete; uoiti vanost redovnitva u ivotu Crkve; odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovnitvo; imenovati nekoliko utemeljitelja redovnikih redova.

3. Tajna Bojeg sluenja - Posljednja veera

Kljuni pojmovi: sluenje, zapovijed ljubavi, posljednja veera, djela milosra. Odgojno-obrazovna postignua: opisati u emu se sastoji Isusov primjer sluenja; uoiti radikalnost toga sluenja; uoiti i protumaiti dalekosenost posljedica Isusova primjera sluenja za cijelu povijest; navesti Isusovu zapovijed ljubavi; nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosra; otkriti da je Isusov primjer temelj kranskoga ponaanja i ivota; u vlastitome ivotu otkriti znakove Boje ljubavi i blizine; pokazati spremnost za kransko djelovanje i sluenje u vlastitome ivotnom okruju.

4. Vjernici laici u Crkvi

Kljuni pojmovi: vjernici laici, podruja djelovanja laika, Ivan Merz, II. vatikanski sabor i vjernici laici. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga; prepoznati mogunosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi; spoznati i imenovati vlastite talente; uoiti i objasniti vanost II. vatikanskog sabora s obzirom na angaman vjernika laika; ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza.

4. Ljubav koja oslobaa - muka, smrt i uskrsnue

Kljuni pojmovi: muka, smrt, uskrsnue, kri. Odgojno-obrazovna postignua: opisati i protumaiti dogaaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak; otkriti i protumaiti jedinstvenost Isusova uskrsnua u povijesti i njegovo znaenje za krane; objasniti zato je Kristovo uskrsnue temelj kranske nade i slobode; ispravno vrjednovati Kristov kri kao sredite povijesti ovjeanstva; objasniti kako se
354

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jednih s drugima; nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata.

V. CJELINA:
CRKVA KROZ POVIJEST TEME

1. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku

Kljuni pojmovi: Istoni raskol, obnova redovnitva i prosjaki redovi, kriarski ratovi, inkvizicija. Odgojno-obrazovna postignua: opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeu; uoiti i obrazloiti dananje ekumenske pokuaje u zbliavanju podijeljenih Crkava; prepoznati i objasniti vanije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovnitva, nastanak prosjakih redova, osnivanje sveuilita, promicanje kulture i umjetnosti); prepoznati i objasniti negativno djelovanje Crkve u srednjem vijeku (kriarski ratovi, inkvizicija, preveliko bogatstvo); kritiki i objektivno protumaiti pozitivne i negativne uloge Crkve u srednjem vijeku; prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji takoer mogu grijeiti; uoiti kako obnova Crkve poinje od osobnog obraenja svakoga kranina ponaosob.

2. Sakramenti kranske inicijacije

Kljuni pojmovi: kranska inicijacija, krtenje (krst), potvrda, euharistija, pretvorba. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti pojmove kranska inicijacija, krtenje, potvrda, euharistija i pretvorba; nabrojiti i protumaiti sakramente kranske inicijacije; opisati ukratko kransku inicijaciju u prvim stoljeima; prepoznati krst kao sakrament roenja za novi ivot i ulaska u novi Boji narod; prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga; prepoznati euharistiju kao sredite i vrhunac kranskoga ivota; nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju; razumjeti pojam pretvorbe; protumaiti novost i snagu kranskoga ivota koji se dogaa u sakramentima; objasniti vanost izgradnje svjesnijega i odgovornijega odnosa prema sakramentima.

VII. CJELINA:
CRKVENI JEZICI I KULTURA TEME

2. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve

Kljuni pojmovi: Martin Luther i reformacija, protestantizam, Tridentski koncil, isusovci, misijski pokret. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i obrazloiti uzroke i posljedice reformacije i katolike obnove; navesti glavne odrednice novoga protestantskog nauka; otkriti i opisati znaenje Tridentskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve; uoiti i obrazloiti znaajnu ulogu isusovaca u sveopoj obnovi Crkve; opisati misijski pokret; uoiti potrebu stalnog obraenja i obnove Crkve i svih njezinih lanova.

1. Crkvene zgrade
Kljuni pojmovi: crkve, kapele, crkveno graditeljstvo, graditeljski stilovi kroz povijest, unutranjost crkve. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti pojmove crkva, kapela, crkveno graditeljstvo; opisati mjesta okupljanja prvih krana; prepoznati i usporediti osnovne znaajke najvanijih stilova crkvenog graditeljstva; navesti neke primjere najpoznatijih crkava - predstavnica pojedinih stilova; nabrojiti najvanije dijelove koje uoavamo u crkvama (oltar, svetohranite, ambon, krstionica, ispovjedaonica, slike...); prepoznati vanost i nain uvanja sakralnih dobara.

3. Novo lice Crkve u XX. stoljeu

Kljuni pojmovi: socijalni nauk Crkve, Ivan XXIII., Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve, Ivan Pavao II. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti kako se Crkva sve vie otvara svijetu; uoiti i objasniti vanost socijalnog nauka Crkve; prepoznati i protumaiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva ovjeka; uoiti i odrediti znaenje II. vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu; usvojiti i razumjeti pojmove socijalni nauk Crkve, Drugi vatikanski sabor, obnova Crkve; nabrojiti imena nekoliko papa iz XX. stoljea.

2. Liturgijski predmeti, jezik i glazba

Kljuni pojmovi: misno ruho, Liturgijski predmeti; liturgijske knjige, liturgijski jezik, liturgijska glazba. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i imenovati dijelove misnog ruha; objasniti emu slue odreeni liturgijski predmeti i knjige, imenovati ih; navesti neke vrste liturgijskih pjevanja i sviranja; imenovati liturgijske jezike; imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe; uoiti i protumaiti posebnosti liturgijske glazbe; otkriti ljepotu duhovne glazbe.

VI. CJELINA:
SAKRAMENTI I KRANSKA INICIJACIJA TEME

3. Kranski simboli i kratice

Kljuni pojmovi: kranski simboli i kratice, sveti znakovi. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti, opisati i objasniti znaenje vanijih kranskih simbola i kratica; imenovati svete znakove i objasniti to se njima izraava.

1. Sedam sakramenata - Kristovi darovi

Kljuni pojmovi: sakrament, 7 sakramenata. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati znaenje znakova i simbola u ivotu; otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga ivota s Bogom;
355

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

VIII. CJELINA:
MARIJA U CRKVI TEME

4. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini ciklus

Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

1. Upoznajmo Mariju iz Evanelja

Kljuni pojmovi: Marija, Aneo Gospodnji, Marija u Evanelju. Odgojno-obrazovna postignua: navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1,26-38; Lk 2,1-19; Iv 19,25-27; Dj 1,12-14); izrei naizust molitvu Aneo Gospodnji; uoiti Marijinu slobodu i veliinu u prihvaanju Boje rijei.

5. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus

Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

2. Glavni Marijini blagdani i molitve

Kljuni pojmovi: Marijini blagdani i molitve, krunica, marijanska svetita, Marija u likovnoj umjetnosti. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i protumaiti glavne Marijine blagdane (Navjetenje, Uznesenje, Roenje BDM, Bezgrjeno zaee); nabrojiti marijanska svetita u hrvatskome narodu; njegovati stav potovanja i povjerenja prema Mariji; navesti neke marijanske pjesme i molitve; opisati i protumaiti molitvu krunice. IZBORNE TEME

7. RAZRED
I. CJELINA:
UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST TEME

1. Rimski biskup
Kljuni pojmovi: papa, bazilika sv. Petra, Vatikan, konklava. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti tko je papa (koje uloge i zadae ima) i uvidjeti njegovu vanost za djelovanje Katolike crkve; nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv. Petra i Vatikanu; usvojiti i razumjeti pojam konklava; nabrojiti nekoliko vanijih papa kroz povijest; imenovati sadanjega papu.

1. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga

Kljuni pojmovi: ovjek kao vrhunac stvaranja, ovjek kao jedinstvena osoba, ovjek kao drutveno bie. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i obrazloiti da je svaki ovjek jedinstveno i neponovljivo bie; prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostatcima; uoiti da je svaki ovjek drutveno bie i nuno upuen na druge ljude; prepoznati sebe i druge kao vrhunac Bojega stvarateljskoga djela; doivjeti i ivjeti svoju slinost s Bogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga.

2. ivot redovnika/redovnica
Kljuni pojmovi: samostan, molitva, rad, redovi, zavjeti. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti posebnosti redovnikoga poziva i ivota redovnica/redovnica; uoiti vanost molitve i rada u redovnikome ivotu; uvidjeti osnovne razlike u nainu ivota i djelovanja pojedinih redova; upoznati detaljnije ivot redovnika koji djeluju na odreenome podruju.

2. Izazovi puberteta
Kljuni pojmovi: pubertet, tjelesni razvoj, duevni razvoj, sukobi u pubertetu. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u ovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duevnog razvoja u pubertetu; uoiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najee susreu u pubertetu; uoiti razloge zbog kojih dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti naine rjeavanja nastalih sukoba.

3. Crkveno graditeljstvo
Kljuni pojmovi: stilovi gradnje, razlike izmeu pojedinih stilova, katedrale i crkve pojedinog stila. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti stilove gradnje crkva kroz povijest; objasniti osnovne razlike izmeu pojedinih stilova; izdvojiti osnove znaajke stila gradnje katedrale odreene biskupije ili upne crkve; prepoznati vee i poznatije crkvene graevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kria u Ninu, pojedine katedrale) ili u Europi (Notre Dame, katedrala u Milanu, Barceloni, Beu, bazilike u Rimu); upoznati stil gradnje upne crkve/ katedrale u vlastitoj upi/biskupiji.

356

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk triju zapovijedi Dekaloga; obrazloiti na to nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazloiti njihovu vanost za ivot; otkriti i protumaiti smisao tovanja Bojeg imena kroz razliite molitvene oblike; otkriti svetost dana Gospodnjega i obrazloiti vanost redovitog sudjelovanja krana na nedjeljnim euharistijskim slavljima; nabrojiti i kritiki protumaiti najuestalije naine krenja prvih triju zapovijedi Dekaloga.

3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti

Kljuni pojmovi: idol, idolatrija, ideal, uzor, ovjek je slika Boja. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti razliku izmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaku potrebu za poistovjeivanjem; otkriti i kritiki obrazloiti privid suvremenih idola koji se najee nameu mladima danas; otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti; otkriti i prihvatiti Boga kao na najvei ideal.

4. Potovanje roditelja i starijih 4. Zamke suvremenih ovisnosti

Kljuni pojmovi: ovisnost, droga, puenje, alkohol. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najee upada suvremena mlade; prepoznati i protumaiti razloge zbog kojih mladi najee postaju ovisnici o drogi, puenju i alkoholu; prepoznati loa druenja i negativne drutvene utjecaje; shvatiti posljedice ovisnikoga ponaanja; prihvatiti svoju slobodu kao dar Boji da inimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo; izgraivati osobni stav i vrsti znaaj prema napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. Kljuni pojmovi: etvrta Boja zapovijed, obiteljsko zajednitvo, roditeljski odgoj, dunosti djece, odnos prema drugim autoritetima. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i opseg etvrte Boje zapovijedi; navesti i obrazloiti najee naine krenja etvrte Boje zapovijedi; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja; prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu drutvenu zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece; prepoznati i obrazloiti vanost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima; prepoznati potrebu izgraivanja odnosa potovanja prema nastavnicima, nadreenima i dravnim poglavarima.

II. CJELINA:
DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI TEME

5. Svetost ljudskoga ivota

Kljuni pojmovi: peta Boja zapovijed, svetost ivota, ubojstvo, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i opseg pete Boje zapovijedi; uoiti da je Bog jedini gospodar svakoga ljudskoga ivota; otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog ivota od zaea do prirodne smrti; kritiki protumaiti najuestalije povrede ljudskog ivota (ubojstvo, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo, ugroavanje zdravlja, rat i naoruanje); navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskoga ivota; imenovati naine kako se moemo zauzeti za svaki ljudski ivot, a osobito za najugroenije.

1. Savjest - Boji glas u ovjeku

Kljuni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sud savjesti, odgoj savjesti. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti savjest kao Boji glas u ovjeku koji nas potie da inimo dobro i izbjegavamo zlo; shvatiti da svaki ovjek ima pravo ivjeti po svojoj savjesti; uoiti naine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naa savjest bila ispravno formirana; prepoznati i obrazloiti vanost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti.

2. Boje zapovijedi - put u slobodu

Kljuni pojmovi: Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska prava. Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i protumaiti deset Bojih zapovijedi; otkriti zato nam je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti spoznaju da nas Boje zapovijedi oslobaaju i da ne ugroavaju nau slobodu; uoiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i blinjemu; nastojati ivjeti prema Bojim zapovijedima; usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uoiti njihovu povezanost.

6. Dostojanstvo ljudskoga tijela i brana istoa

Kljuni pojmovi: spolnost, bludnost, brana ljubav, predbrani spolni odnosi. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i opseg este i devete Boje zapovijedi; odrediti ovjeka kao jedinstvo due i tijela; obrazloiti u em se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; uoiti da je nae tijelo hram Duha Svetoga; imenovati i kritiki protumaiti najuestalije zloporabe na podruju ljudske spolnosti; uoiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se oituje u meusobnoj ljubavi i vjernosti; kritiki protumaiti opasnosti brane nevjere i rastave braka; uoiti vanost i vrijednost predbrane i brane istoe.

3. Ljubav prema Bogu

Kljuni pojmovi: prva ploa Dekaloga, bogoslovne krjeposti, naini krenja prvih triju zapovijedi, Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. Odgojno-obrazovna postignua: opisati sadraj prvih
357

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

7. Potovanje tue imovine

Kljuni pojmovi: privatno vlasnitvo, kraa, tjelesna i duhovna djela milosra, pohlepa, zavist. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i opseg sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti i obrazloiti pravo svakog ovjeka na privatno vlasnitvo; imenovati i protumaiti razliite oblike krae i povrede tuega vlasnitva; imenovati djela milosra; prepoznati situacije u kojima je ovjek pozvan initi djela milosra; uoiti i kritiki obrazloiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti; zauzimati se za jednostavnost i siromatvo srca.

IV. CJELINA:
PROROCI - BOJI GLASNICI TEME

1. Proroci govore u Boje ime

Kljuni pojmovi: prorok, poslanje, Mojsije, proroci pisci, veliki i mali proroci. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti tko su bili proroci u Starome zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uoiti i objasniti razliku izmeu starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zato je Mojsije najvei starozavjetni prorok; imenovati nekoliko vanijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove; posvijestiti da smo i mi danas svi pozvani vriti proroku slubu; razlikovati prorotva od proricanja.

8. Poziv na istinoljubivost
Kljuni pojmovi: istina, la, krivo svjedoenje, ogovaranje, klevetanje. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i opseg osme Boje zapovijedi; uoiti i protumaiti vanost istine i istinoljubivosti u svakodnevnome ivotu; posvijestiti da svaki ovjek ima pravo na priopivanje istine; imenovati i protumaiti najuestalije oblike povrede istine (la, krivo svjedoenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje); prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu; nastojati uvijek govoriti istinu.

2. Proroci - uvari Saveza

Kljuni pojmovi: Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti osobito poslanje proroka u uvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog ega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Juno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uoiti kako se proroci bore za istou vjere, za vjernost Savezu, protiv drutvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove; imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti nae osobno proroko poslanje danas.

III. CJELINA:
IDOVSKI NAROD I VJERA TEME

1. Judaizam
Kljuni pojmovi: judaizam, ema Jisrael, abat, obrezanje, idovski blagdani. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti ih; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; usporediti kranstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice meu njima; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito Petoknjije; opisati vjerniki ivot idova; imenovati i kratko objasniti najvanije idovske blagdane i uoiti njihovu povezanost s kranskim blagdanima.

3. Glasnici nade i izbavljenja

Kljuni pojmovi: Perzijsko Carstvo, povratak u domovinu, obnova Hrama, idovska dijaspora, Ivan Krstitelj. Odgojno-obrazovna postignua: opisati povijesno stanje izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskoga carstva; odrediti ulogu proroka kao glasnika nade, izbavljenja i povratka u domovinu; protumaiti vanost obnove i ponovne izgradnje Hrama; objasniti to je to idovska dijaspora nekada i danas; navesti glavne sadraje prorokog navijetanja, osobito navjetaj dolaska Mesije; navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove; definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjega starozavjetnog proroka i Mesijina preteu; navesti glavni sadraj Ivanova propovijedanja, tj. navjetaj Mesije i poziv na obraenje; posvijestiti da smo svi potrebni obraenja i da nas Bog nikada ne naputa.

2. Dijalog idova i krana

Kljuni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija Nostra aetate. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; navesti i objasniti vanije odrednice koje ine zajedniku batinu idova i krana; protumaiti vanost religijskoga dijaloga sa idovima; imenovati i opisati tragine posljedice antisemitizma, mrnje i progona idova; kratko obrazloiti to II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu krana sa idovima; posvijestiti kako su idovi naa povlatena braa u vjeri.

4. Isus Krist - ispunjenje proroanstava

Kljuni pojmovi: protoevanelje, Mesija, Davidov potomak, novi Savez. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati prvi navjetaj Spasitelja (protoevanelje) nakon grijeha prvih ljudi; obrazloiti tvrdnju da su se u Isusu Kristu
358

Nastavni plan i program za osnovnu kolu ispunila sva starozavjetna prorotva; otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najveeg od svih proroka, Mesiju, Spasitelja i Otkupitelja; objasniti novi i vjeni Savez s Bogom koji se dogaa u Isusu Kristu; uoiti vanost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo.

Katoliki vjeronauk protumaiti to je to iskonski ili istoni grijeh; usporediti teke i lake grijehe i odrediti razliku meu njima; imenovati i obrazloiti sedam glavnih grijeha; prepoznati i obrazloiti povezanost grijeha i nae slobode (zlouporabe slobode); otkriti kako grijeh stvara osjeaj krivnje koje se moramo osloboditi; uoiti da se grijehom ovjek udaljava od Boga; navesti i obrazloiti posljedice grijeha u osobnom i drutvenome ivotu.

V. CJELINA:
DA SVI BUDU JEDNO TEME

1. Isusova elja i molitva za jedinstvom

Kljuni pojmovi: jedna, sveta, katolika i apostolska Crkva. Odgojno-obrazovna postignua: primjereno protumaiti tekst Isusove velikosveenike molitve za jedinstvo svojih uenika; uoiti da je Isus elio jednu Crkvu; obrazloiti znaenje etiriju oznaka Kristove Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve; razvijati odnos potovanja i tolerancije prema drugim kranskim vjeroispovijestima; uvidjeti vanost molitve za jedinstvo svih krana.

2. Pomirenje s Bogom i s ljudima

Kljuni pojmovi: savreno i nesavreno kajanje, odgovornost za vlastite ine, obraenje, sakrament ispovijedi ili pomirenja, pokora. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti vanost priznanja grijeha i obraenja; razlikovati grijeh od grjenika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjenika; spoznati kako obraenje zapoinje vlastitim kajanjem za grijehe; razlikovati savreno i nesavreno kajanje; razvijati svijest odgovornosti za svoje loe postupke i grijehe; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove koji govore o ovjekovu pokajanju i obraenju i Bojemu pratanju i milosru; otkriti veliinu Bojeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi; uoiti vanost pokore za vlastite grijehe; biti spreman drugima opratati.

2. Krani na drugi nain

Kljuni pojmovi: Pravoslavna crkva, grkokatolici, protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; protumaiti posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i navesti ono to nam je zajedniko; objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogunost jedinstva Crkve u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka; imenovati vanije protestantske Crkve; uvidjeti vanost odnosa potovanja i tolerancije prema drugim kranskim vjeroispovijestima.

VII. CJELINA:
TAJNA SMRTI I KRANSKA VJERA U VJENI IVOT TEME

1. Pred tajnom smrti

Kljuni pojmovi: smrt, ljudska bolest i patnja, bolesniko pomazanje, besmrtnost due, vjera u uskrsnue. Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti zbog ega ljudi vole ivot i zato se boje smrti; shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskoga ivota u vjeni ivot; posvijestiti da je naa dua besmrtna; prepoznati i obrazloiti kako ovjekova patnja ima smisla; opisati, na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos prema bolesnicima; probuditi nau brigu za bolesne; obrazloiti smisao i znaenja sakramenta bolesnikoga pomazanja; produbiti vjeru u vjeni ivot s Bogom.

3. Ekumenski pokret
Kljuni pojmovi: ekumenizam, ekumenski pokret, jedinstvo krana. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti poetak i razvoj ekumenskoga pokreta; prepoznati u ekumenizmu jednu od najvanijih zadaa Crkve; otkriti i prepoznati naine ekumenskoga zbliavanja podijeljenih Crkava; navesti najvanije ekumenske dogaaje; uoiti vanost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angamana; imenovati naine kako moemo promicati jedinstvo krana u osobnome ivotu; moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika.

2. O ivotu nakon smrti

Kljuni pojmovi: raj, pakao, istilite, posljednji sud, uskrsnue tijela, ivot vjeni. Odgojno-obrazovna postignua: navesti i kratko protumaiti neke izabrane biblijske tekstove o ivotu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumaiti; uoiti mogunost vjene propasti ako se svjesno i slobodno odluimo protiv Boga; dublje razumjeti mogunost ovjekova ienja pred Bogom nakon smrti; prepoznati vanost i potrebu molitve za sve pokojne; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti eka konani susret s Bogom i vjeni raj; ispravno protumaiti povezanost naega ivljenja na zemlji i vjenog ivota; naslutiti vanost kranske vjere u Boje milosre i uskrsnue na vjeni ivot.
359

VI. CJELINA:
POTREBA POMIRENJA I OPROTENJA TEME

1. Iskustvo krivnje i grijeha

Kljuni pojmovi: grijeh, istoni grijeh, glavni grijesi, osobni grijeh, laki i teki grijesi. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je to grijeh; prepoznati da je svaki ovjek grjenik;

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk zahvalnost na daru prijateljstva; prepoznati i obrazloiti kako je ovjek pozvan shvaati i ivjeti svoju spolnost i seksualnost u slubi istinske ljubavi i ivota; prepoznati i protumaiti vanost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima; uoiti vanost odgoja vlastite spolnosti; prepoznati i navesti bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi; zauzimati se za razvoj zajednitva, prijateljstva i ljubavi.

3. ivimo u vjeri, nadi i ljubavi

Kljuni pojmovi: krjepost, bogoslovne krjeposti, stoerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti kljune pojmove; obrazloiti to je krjepost i krjepostan ivot; usporediti i uoiti razliku izmeu stoernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti to je to vjera i na to nas vjera poziva; odrediti u emu se sastoji kranska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kranskoga ivota; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi; uoiti vanost i ljepotu krjeposnoga ivota. IZBORNE TEME

3. Brak i celibat - oblici kranskoga ivota

Kljuni pojmovi: sakrament enidbe, brak, obitelj, celibat, duhovno zvanje. Odgojno-obrazovna postignua: navesti i protumaiti vrjednote braka i brane ljubavi; navesti i objasniti osnovna obiljeja kranskoga braka; odrediti bitne dimenzije braka koje se oituju u meusobnoj ljubavi i raanju djece; imenovati i kritiki protumaiti potekoe suvremenoga braka; imenovati i protumaiti vrijednost sveenikoga poziva i ivota u celibatu i istoi; potovati osobni izbor svakoga ovjeka.

1. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini ciklus

Kljuni pojmovi: blagdani, liturgijska vremena, vrijeme kroz godinu. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

II. CJELINA:
2. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana. OVJEKOVO TRAGANJE ZA IVIM BOGOM TEME

1. Svaki ovjek trai Boga

Kljuni pojmovi: religioznost, religija, vjera, praznovjerje, magija. Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti da je ovjek po svojoj naravi religiozno bie; navesti razliku izmeu religioznosti, religije i vjere; usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti; prepoznati i protumaiti najea kriva shvaanja Boga danas; izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije; biti spreman sueliti se s religioznim pitanjima u osobnom i javnom ivotu.

8. RAZRED
I. CJELINA:
UPOZNAJMO I IZGRAUJMO SVOJ IVOT TEME

2. Ateizam i vjerska ravnodunost

Kljuni pojmovi: ateizam, vjerska ravnodunost, praktini ateizam. Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati teorijski i praktini ateizam; prepoznati i protumaiti suvremene oblike ateizma koji pokuavaju istisnuti Boga iz ivota; jasno iznositi svoje argumente o ateizmu; uoiti i objasniti vanost kranskoga svjedoenja nasuprot suvremenim oblicima ateizma; usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju.

1. Radost odrastanja
Kljuni pojmovi: adolescencija, mladenake krize, zrelost. Odgojno-obrazovna postignua: definirati vrijeme adolescencije kao vano prijelazno razdoblje u cjelovitome sazrijevanju ovjeka; obrazloiti vanost skladnoga dozrijevanja u tjelesnom, emocionalnom, intelektualnom, drutvenom i duhovnom pogledu; imenovati i dublje shvatiti mladenake krize kao normalni put razvoja i odrastanja; prihvatiti sebe i druge ljude; spoznati vanost usklaivanja vlastitih osjeaja s razumom; spoznati koliko je vaan utjecaj Boje milosti u vlastitome dozrijevanju.

3. Traenje Boga u novim religioznim pokretima

Kljuni pojmovi: sekta/sljedba, religiozni pokret, reinkarnacija, yoga, New Age. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti kljune pojmove; usporediti i navesti razliku izmeu sekti i religioznih pokreta; navesti i opisati neke kranske i nekranske sekte i religiozne pokrete; imenovati razliite oblike religioznog ponaanja; opisati neka vanija uenje u suvremenim religioznim
360

2. Prijateljstvo i ljubav
Kljuni pojmovi: prijateljstvo, ljudska spolnost, ljudska heteroseksualnost, zaljubljenost, ljubav. Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti vrijednost prijateljstva; obrazloiti obiljeja pravoga prijateljstva; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti

Nastavni plan i program za osnovnu kolu pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija, okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljne odrednice New Agea; obrazloiti vanost izgradnje osobnoga vjerskog svjetonazora i kranskoga vjerskog nazora.

Katoliki vjeronauk je uspjeh bez Boga osuen na propast; prepoznavati i otkrivati Boju dobrotu koja nas poziva na miran, ispunjen i sretan ivot na zemlji; postupno otkrivati da su nam ivot i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedoiti u susretu s ljudima.

III. CJELINA:
TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU BIBLIJE TEME

IV. CJELINA:
KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA TEME

1. Biblijska i dananja slika svijeta

Kljuni pojmovi: Objava, postanak svijeta, Bog Stvoritelj, evolucija. Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati naravnu i nadnaravnu objavu; kratko protumaiti znaenje biblijskoga govora o stvaranju svijeta; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta; objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izrei osjeaj divljenja i zahvalnosti za stvoreni svijet; uoiti i obrazloiti ovjekovu odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju.

1. Korijeni prostoru

kranstva

na

hrvatskome

Kljuni pojmovi: kranstvo u Iliriku, kranski muenici, Salona, Sirmij. Odgojno-obrazovna postignua: opisati poetke kranstva na hrvatskim prostorima; imenovati i objasniti veliinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokranskog vremena; imenovati i kratko opisati neke vanije kranske muenike na naim prostorima; imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kranskih muenika.

2. ovjek je slika Boja

Kljuni pojmovi: stvaranje ovjeka, ovjek slika Boja, dostojanstvo ovjeka, jednakost mukarca i ene. Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju ovjeka; objasniti znaenje i poruku biblijskoga govora o stvaranju ovjeka; uoiti zato je ovjek kruna Bojega stvaranja; otkriti ljepotu i dostojanstvo ovjeka kao slike Boje; obrazloiti razliitost i jednakost dostojanstva mukarca i ene; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanome ivotu.

2. Pokrtenje Hrvata i ulazak u zajednicu kranskih naroda

Kljuni pojmovi: Vieslavova krstionica, knez Branimir, papa Ivan VIII., sv. iril i Metod, glagoljica, glagoljski spomenici. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti postupnost pokrtavanja Hrvata od 7. do 9. stoljea; opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. u pokrtavanju Hrvata; jasno izraziti stav potovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda; ispravno vrjednovati ulogu kranske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti hrvatske drave; povezati poetke pismenosti u Hrvata s Crkvom; opisati vanost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogosluju; obrazloiti vanost i znaaj narodnog jezika u liturgiji; imenovati naine kako trebamo uvati i promicati hrvatsku kulturnu batinu.

3. Grijeh kao zloporaba slobode

Kljuni pojmovi: sloboda kao dar, istoni grijeh, oholost, zavist, bratoubojstvo. Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu; uvidjeti i ispravno protumaiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode; prepoznati i objasniti oholost i zavist kao glavne izvore ovjekova grijeha; spoznati da je grijeh protiv ovjeka ujedno i grijeh protiv Boga; uoiti i obrazloiti vanost krjeposti poniznosti; konkretnim gestama pokazivati ljubav prema blinjemu.

3. Drutveni i vjerski ivot Hrvata u srednjem vijeku

Kljuni pojmovi: Zvonimirova zavjernica, bratovtine, hrvatske biskupije, starohrvatske crkve, predzie kranstva. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti kljune pojmove; kratko opisati glavne odrednice drutvenoga i vjerskoga ivota Hrvata u srednjem vijeku; imenovati najstarije starohrvatske crkve; imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao sredita crkvenoga, drutvenoga i kulturnoga ivota; prepoznati i objasniti ulogu Crkve u obrani kranstva na hrvatskim prostorima; objasniti zato se hrvatski narod smatra predziem kranstva.

4. Boja dobrota i ljubav prema grjenicima

Kljuni pojmovi: potop, Savez s Noom, kula Babilonska. Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o opem potopu i Babilonskoj kuli; objasniti znaenje i poruku biblijskoga govora o opem potopu; protumaiti znaenje Bojeg saveza s Noom; protumaiti znaenje i poruku o gradnji Babilonske kule; na temelju biblijskih tekstova uoiti i ispravno protumaiti kako
361

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Katoliki vjeronauk

4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog kolstva, kulture i znanosti

Kljuni pojmovi: benediktinske kole, doprinos biskupa i sveenika, doprinos redovnika, hrvatski narodni preporod. Odgojno-obrazovna postignua: opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga kolstva; imenovati te kratko opisati neke zaslune pojedince u Crkvi u izgradnji naeg naroda na duhovnom, prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i politikom podruju ivota (A. Kaoti, R. Bokovi, A. Kai-Mioi, B. Kai, J. J. Strossmayer); navesti i kratko opisati nekoliko znaajnijih redovnikih zajednica i njihovo kulturno djelovanje; prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda; ispravno vrjednovati doprinos Crkve u razvoju kolstva, kulture i znanosti; navesti naine kako mi moemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku naeg drutva danas.

V. CJELINA:
U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA TEME

1. Proao je zemljom inei dobro

Kljuni pojmovi: Isusovo propovijedanje, Isusov odnos prema ljudima, Isusov odnos prema grjenicima i najpotrebnijima, Isusov odnos prema Zakonu. Odgojno-obrazovna postignua: opisati temeljne sadraje Isusova propovijedanja; prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaanja svih ljudi, osobito djece, ena, grjenika i najpotrebnijih; kratko protumaiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima; protumaiti Isusov odnos prema Zakonu; uoiti i protumaiti vanost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu prema Isusu i njegovoj poruci; ispravno vrjednovati vanost osobnog stava vjere; iznijeti argumente o potrebi prihvaanja, potovanja i uvaavanja svakog ovjeka po uzoru na Isusa Krista.

5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i pora

Kljuni pojmovi: Hrvatski katoliki pokret, Ivan Merz, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac. Odgojno-obrazovna postignua: kratko opisati drutveno-politike prilike XIX. i XX. stoljea i ulogu Hrvatskog katolikog pokreta (I. Merz); navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbonih totalitaristikih sustava (nacizam i komunizam); ispravno vrjednovati ulogu bl. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. svjetskog rata; uoiti potrebu te navesti naine kako se valja boriti protiv svakog oblika jednoumlja; uoiti vanost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga i meusobnog potovanja; jasno izrei to moemo nauiti i primijeniti u vlastitome ivotu od velikih hrvatskih svetaca i muenika.

2. Ljubio nas je do kraja

Kljuni pojmovi: Posljednja veera, Isusova muka, smrt i uskrsnue. Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnua; postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi ovjeka i njegova spasenja; prepoznati povezanost rtve i ljubavi; obrazloiti Isusovo uskrsnue kao pobjedu ivota nad smru; posvijestiti da je Uskrsnuli Krist prisutan i danas meu nama; uoiti i protumaiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnue i vjeni ivot.

3. Tko je Isus Krist?

Kljuni pojmovi: Pravi Bog, pravi ovjek, Uitelj, Spasitelj, Otkupitelj. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati u Isusu Kristu pravoga Boga i pravoga ovjeka; uoiti i protumaiti potrebu stalnog produbljivanja i proiivanja vlastite slike o Isusu; uoiti potrebu izgradnje dosljednoga ivota u skladu s vjerom u Isusa Krista; jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu prema Isusu Kristu.

6. Katolika crkva u Hrvata danas

Kljuni pojmovi: Domovinski rat i samostalnost Hrvatske, hrvatske nad/biskupije, Ivan Pavao II. i Hrvati, Crkva u BiH, Crkva u hrvatskoj dijaspori. Odgojno-obrazovna postignua: kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati ulogu Crkve u brizi za svoje lanove u domovini i inozemstvu; prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas; protumaiti ulogu pape Ivana Pavla II. u odnosu prema hrvatskomu narodu i Crkvi u Hrvata; jasno iznijeti tvrdnje o potrebi i vanosti djelatne uloge i poslanja u drutvu i u Crkvi; navesti razliite oblike zajednitva izmeu iseljene i domovinske Hrvatske.

VI. CJELINA:
POTVRDA - SNAGA KRANSKOGA POSLANJA TEME

1. U potvrdi primamo Duha Svetoga

Kljuni pojmovi: potvrda krtenja, sedam darova Duha Svetoga, kranska zrelost, sakrament potvrde. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrujemo vjeru koju smo primili na krtenju; protumaiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga; prepoznati tko je Duh Sveti u naem ivotu; nabrojiti darove Duha Svetoga;
362

Nastavni plan i program za osnovnu kolu protumaiti njihovo znaenje za zrelo i odgovorno ivljenje kranske vjere; objasniti vanost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde; opisati obred i uinke sakramenta potvrde; navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni lan Crkve.

Katoliki vjeronauk

3. Sudjelovanje u ivotu upne zajednice

Kljuni pojmovi: zajednica, upna zajednica, vjerski ivot u upi, moje mjesto u upnoj zajednici. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je to upa i koje su bitne odrednice koje ine jednu upnu zajednicu; prepoznati i imenovati vanije oblike vjerskog ivota u jednoj upi; navesti mogunosti djelovanja krana u upnim zajednicama; otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angaman u ivotu i radu upne zajednice; navesti naine kako moemo aktivno sudjelovati u ivotu svoje upne zajednice.

2. Duh Boji u Svetom pismu

Kljuni pojmovi: Duh Boji, boanska snaga, pomazanje, simboli Duha Svetoga, nazivi za Duha Svetoga. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Bojega u Starome zavjetu; prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu ivotu; kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu; navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo znaenje; otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga.

4. Suodgovornost drutvu

za

pravedan

ivot

3. Duh Sveti u Crkvi

Kljuni pojmovi: Duh Sveti kao dua Crkve, Duh Sveti vodi Crkvu, Duh Sveti u ivotu kranskih svjedoka, plodovi Duha Svetoga. Odgojno-obrazovna postignua: odrediti Duha Svetoga kao duu Crkve; kratko protumaiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi; kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi, u ivotu svetaca i meu ljudima u svijetu; prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u ivotu Crkve; pronai i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome ivotu; imenovati naine kako moemo ivjeti i svjedoiti kransku vjeru te s Bogom sustvarati bolji svijet.

Kljuni pojmovi: ljudska prava, drutvena pravda, oblici drutvene nepravde, kranska pravda i ljubav. Odgojno-obrazovna postignua: ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo ovjeka s temeljnim ljudskim pravima; navesti razliite oblike suodgovornog angamana za pravedan i miran suivot u uoj i iroj ivotnoj sredini; prepoznati i opisati razliite oblike drutvene nepravde i uoiti njezine korijene; imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u razliitim oblicima angamana za pravedan i miran suivot u drutvu. IZBORNE TEME

1. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini ciklus

Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati blagdane i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

VII. CJELINA:
BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU TEME

1. Izbor ivotnoga poziva

Kljuni pojmovi: ivotno zvanje ili zanimanje, ivotni poziv, vanost osobnog izbora, sluanje savjeta. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je ivotno zvanje ili zanimanje, a to ivotni poziv; jasno iznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru ivotnog poziva; uoiti vanost traenja i uvaavanja savjeta pri izboru ivotnoga zvanja; uoiti i obrazloiti odgovornost u izboru ivotnoga zvanja.

2. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus

Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati blagdane i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.

2. Rad i slobodno vrijeme

Kljuni pojmovi: ovjek je bie rada, potreba za radom, pravo na rad, dostojanstvo rada, slobodno vrijeme. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti znaenje i vrijednost rada za ljudski ivot; navesti posljedice koje proizlaze iz razliitih odnosa prema radu; obrazloiti potrebu za radom i pravo svakog ovjeka na rad; kratko objasniti i ispravno vrjednovati kransko shvaanje rada; obrazloiti znaenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom ivotu; uoiti i protumaiti potrebu kvalitetnoga i kreativnoga koritenja slobodnog vremena.
363

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU

GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc.

Nevio eti, Mario Roga, prof., Nenad Markovi, prof., Vinko Filipovi, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc. Vini Raki, Boka Milanovi Litre, u. raz. nast., Zdenka ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uiteljica, Ljerka Slaviek UVODNI DIO: TEKST PRIPREMILI AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Ruica Ambru Ki, prof., mr. sc. Dijana Garai, Darko Tot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. u., Maja Zrni, prof., Dubravka ubi, prof. def., mr. sc. Majda Fajdeti, Jadranka Otarevi, prof., Nevenka Lonari Jelai, prof. DEFEKTOLOGIJA mr. sc. Vini Raki, dr. sc. Ljiljana Igri, dr. sc. Zrinjka Stani, mr. sc. Snjeana Sekuak-Galeev, mr. sc. Majda Fajdeti, Robert Cimperman, prof., eljka Butorac, prof., Zora Jovi, prof., Tatjana Landsman, prof., ana Paradik KOLSKE KNJINICE prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, mr. sc. Dinka Kovaevi, Biserka unji, prof., Sonja Toi-Grla, prof., Zdenka Bili, prof., Ingrid Poljani, prof. TEKST OBLIKOVALI I UREDILI doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

STRANI I KLASINI JEZICI akademik Mislav Jei, koordinator ENGLESKI JEZIK Marija Andraka, prof., Ninoka Truck Biljan, prof., Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., Milica Bili tefan, prof. NJEMAKI JEZIK doc. dr. sc. Ana Petravi, Gordana Matolek Veseli, prof., Dinka tiglmayer, prof., Ankica Crkveni, prof., Ninoka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof., Ruica Herdelja, prof. FRANCUSKI JEZIK prof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof., Dubravka Skenderovi-Kele, prof., Jadranka Strabi, prof. TALJANSKI JEZIK prof. dr. sc. Nives Sironi Bonefai, Mirjana Markovi Marinkovi, prof., Maja Simonovi, prof. LATINSKI I GRKI JEZIK Anelka Dukat, prof., Dubravka Matkovi, prof., Zdravka Martini-Jeri, prof., Kornelija Pavi, prof. POVIJEST akademik Tomislav Raukar, Ivan Duki, prof., Lidija Vranar, prof., Franjo iak, prof., Ljiljana Jambor, prof., Vedrana Doku, prof., Renate Ob den Camp, prof., Karlo Lisica, prof., Mirjana ura, prof., Zvonko Ivankovi, prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina, prof. GEOGRAFIJA mr. sc. Dragica Husanovi-Pejnovi, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Vesna Mili, dipl. geograf, Zdenka ukelj, prof., Anica Fumi, prof., Jela Mogu, prof., Zoran Ljubi, prof., Ana Vodvarka, prof., Ana imundi, prof., Jadranka Vukani, prof. MATEMATIKA akademik Sibe Mardei, Petar Mladini, prof., Miroslav Klai, prof., Ladislava Bunjaki, prof., Marija Rako, prof., Davorka kare, prof., Danijela Rui-Mrak, prof., Branko Gole, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuli, prof.

RAZREDNA NASTAVA:
akademik Sibe Mardei, akademik Mislav Jei, Vesna Bobinski, u. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, ura Kului, dipl. uiteljica, Petar Mladini, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uiteljica, Mirjana Suevi, u. raz. nast., Ladislava Bunjaki, prof., Vesna Budinski, dipl. uiteljica, Biljana Petljak, dipl. uiteljica, mr. sc. Snjeana Dobrota, mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof., Silvana Galinovi, dipl. def., Sanja upa, dipl. uiteljica, Gordana Cura Depolo, dipl. uiteljica, Anelka Salopek, dipl. uiteljica, Marina Dikovi, dipl. uiteljica

PREDMETNA NASTAVA:
HRVATSKI JEZIK doc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr. sc. Lucija Puljak, Nada Babi, prof., Boica Jelakovi, prof., Marina Sabolovi, prof., Marijana ei, prof., Dubravka Rovinanac, prof., Anelka Rihtari, prof., Marija Balievi, prof., Jele Sren, prof., Vesna Novak, prof., Marica Ledi, prof.

365

Nastavni plan i program za osnovnu kolu FIZIKA akademik Stanko Popovi, mr. sc. Branka Miloti, Anelka Jalui, prof., Sonja Prelovek Pero, prof., Franjo Marec, prof., eljko Jakopovi, prof., Mladen Klai, prof., Ivan o, prof., Mirjana Javora, prof., Ljilja Kodri, prof., Tomislav Vuk, prof., Vlado Halusek, prof. KEMIJA prof. dr. sc. Milan Sikirica, doc. dr. sc. Nenad Juda, Marina Leuti, prof., Petar Vrkljan, prof., Mihaela Vrbnjak, prof., ura Kocijan, prof., Slavica Iljki, prof., Branka Vukovi, prof., Vedrana Bebi, prof., Ivka ai, prof., Mirjana Mati, prof. BIOLOGIJA I PRIRODA doc. dr. sc. Josip Brana, prof. dr. sc. Marija Rosandi, doc. dr. sc. Ines Radanovi, dr. sc. Edita Bori, mr. sc. Diana Garai, mr. sc. Ljiljana Matulec, Marina Nit, prof., Zdravko Furlan, prof., Stanislav Leniek, prof., Danica Sinoi, prof., Jasna Toneti, prof., Boko Dumani, prof., Zvonimir Mali, prof., Tanja Dunaj, prof., Rua Bule, prof. INFORMATIKA akademik Leo Budin, doc. dr. sc. Slavomir Stankov, Fredi Glavan, prof., Magdalena Babi, dipl. ing.,Vladimir Bank, prof., Zlatko Bagari, prof., Ivan Neki, prof., Sanja Prodanovi Trlin, prof., Marija Vrdoljak Ivkovi prof., Nikolina Bubica, prof. TEHNIKA KULTURA mr. sc. Luka Majeti, prof. dr. sc. Igor ati, mr. sc. Mile Krekovi, arko Bonjak, prof., Milan Utkovi, prof., Sanja Kovaevi, prof., Ankica Gudelj, prof., imo Vukasovi, prof., Anita Jakac, prof., Sonja Prevolek Pero, prof., Nada Tica, prof., Vladimira Milakovi, prof., Ksenija Perii, prof. GLAZBENA KULTURA dr. sc. Pavel Rojko, mr. sc. Snjeana Dobrota, Pepa kori, prof., Ruica Ambru-Ki, prof., Iata Kocman, prof., Danica Gospodari, prof., Jasna ulenti Begi, prof., Josip Burjan, prof., Tomislav Seletkovi, prof., Snjeana urinski, prof. LIKOVNA KULTURA Emil-Robert Tanay, prof., Ana Novoselac, prof., Dubravko Lepej, prof., Mirjana Tomaevi-Danevi, prof., Martina Gracin, prof., Lajla Hirl, prof., Mira Boro, prof., Katja Peri, prof., Dragana Pali, prof. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA doc. dr. sc. Boris Neljak, mr. sc. Kreimir Plea, mr. sc. Vatroslav Horvat, mr. sc. Boris Vampula, Renata Flajhar, prof., Josip Arefijev, prof., Mario Kea, prof., Ivana Putarek, prof., Darinka imuni, prof., Dubravka Skaej, prof., Karmela Nikoli Prkain, prof., Stipe BoinoviMaor, prof. VJERONAUK dr. sc. Ante Pavlovi, prof. dr. sc. Ruica Razum, dr. sc. Josip Jaki, mr. sc. Josip Peri, mr. sc. Anton Perani, doc. dr. sc. Ivica Pain, Dalibor Adi, prof., Zvonka Matoic, prof. def., Marica Matei, prof. def., Sandra Zavrki, prof., Vladimir otari, prof., Martina Filipovi, prof., Martina Rapoli, prof., Tanja Kneevi, prof., Ruica Male, prof., Davor amadan, prof., Marija Jovanovi, prof., Marina Vuki, prof., Anelka ajkovac, prof.

366