sc.

Zvonimir Maric, profr:sor Gradevinskog fakuJteta u Zagrebu -

'. Zodslav Soric,' -Gradevinskog fakulteta u Zagrebu
19, grad, BaGan, profesor Graditeljske tehnicke skole u Zagrebu
-----,---- , --'-
f. Ljlljana Behaim
J53-96616-0-9
, BORIS BEHAIM;dipL ing. grad,
_ profesor Gradjteijske tehnicke skole u.zagrebu
___ r:! \,,,::=C:clA..,).. ___ _
I.'
\"-1
ARMIRANI BETON
UDLBENIK ZA IV_ RAZRED GRAOITELJSKE TEHNICKE SKOLE
@KRATIS
ZAGREB, 1995.
f
,
;- J ,_:_.
"1' 'J
. -
l ./
.. r f"-'.
1-- /!-

( , - ' .....1
" 0t.
.' ,
Nakladnik:
KRATIS, zagreb
Za nakladnika:
Alen PotoCki
GJavni urednik:
Zeljko Potocki
Tisak:
-
""-.'''\'E''''c-'::...
KRAnS, zagreb
4
"--'-.. .... -',-';:::.;;:--
_ /\( A'-::>
"1 c. 20 '\ 'S = s-
1''f - 17 S"'5
1 e:. '""'" - "\ <3 -4 S-
Mrnistarstvo prosvjete i sporta Republike Hrvatske odobriJo je ovaj udibenik za
uporabu u gradite!jskim tehnickim sko!ama r j e sen j e -m broj Klase
602-ll9/95-01-137, Urbroj: 532-ll2-4/2-95-01 od 31. svibnja 1995. godine.
CIP - Katalogizaeija u publikaciji
Nacionalna i sveucilisna bib!ioteka, Zagreb
UDK 372.862,4{075.3)
BEHAIM, Boris
fArmirani beton ; udfbenik za IV.
razred Graditeljske tehnicke skole I
600s 6ehaim, - Zagreb: Kratis, 1995.
- 328 str. : ilustr, ; 24 em
Bibliografija: str. 327.
ISBN 953-96616-0-9
Ovu knjigu posvecujem Svom profesoru
V I a d j m i r u K 0 v a c i c v,
Autor
PREDGOVOR
Ovaj je udi:benik ponajprije namijenjen ucenidma IV. razreda graditeljske tehnicKe
koie, 'bu9ucim grad'evinskim tehnlcanma niskogradnje i visokogradnje, za predmet
konslrukcije.
radna iskustv-o u Gradileljskoj tehniCkoj skoli u Zagrebu pokazaJo mi je
da postoji polrcba za udzbcnikom ovnkva tips, CiF je cilj da so ucenicima na jednom
mjestu omoguCi upoznavanje S osnovama teorije armiranog belona j s primjenom tih
D ldi J_Q pi i di! i lem:ionirattitt-i-afffltfBnju statie!d odredcnih sblsta' '3.
Knjiga je konclpirana prema nastavnom planu " programu, p',sana prema danasnjim
red8Doskim zahfjevima i rrimjerena wethodnim znanjima uceriika iz predrneta struke,
kao i iz Qstalil'l reieV81ltnih .predrncta (matufTli.\!ib, fizib, o(Jcr(nl..l goomotrijo).
Sustavnom obradbom nastavnih sadrZaja i primjerima iz prakse omogucuje se
uceniku da stecena manja p.oveie s prakticnom primjenom, cime je u bitnoj mjeri
pojednostavnjen proces LJcenja,
Brojni obradeni primjeri vezani za svakodnevnu praksu treball bi ucenidma dati
sigurnost u rjesavanju postav!jenih zadataka, kao j os}ecaj za dimenzije.
!aka se u knjizi teii!a jednostavnu pristupu obradenih sadrZaja I}ije Se zeljelo iei ispod
unaprijed postavljene razine strLJcnosti. Koliko ce ucenici uspjesno svladati gradivo
zavisit ce i a njima j 0 nastavoicima, an i 0 prilikama u kojima djeJuju.
Na kraju, zahvafjujem se ocjenjivacima, ing. Nadi Bacan, prof. dr. Zvonimiru Marlcu i
prof. dr. Zodslavu Soricu na vrlo korisnim primjedbama i sugestijama,
Veliko mi j.e zadovoljslvo zahvalHi se na pomoCi koju su mi pruzili, ko!ega ing. Ranko
Loncar pri kompjutorskoj obradl crteza, Ie moj ucenik, sadasnji student arhitekture
DanijeJ [vela, pri izradi naslovne stranic8.
Osobito su mi dragocjeni bili savjeti koJegice lng, Nade Batan.
Posebno zahvallujem donatorima za pomoc pri objavljivanju ovog udi.benika,
Zagreb. srpnja 1995.
B. Behaim
SAORLAJ
1. UYOO ... ,",,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,., ... 1
1..1. ARMrRANI BETON:- SPREGA SETONA t ARMATURE ...
1.2. MOGUCNOST ZAJEDN!CKOG DJELOVANJA 8ETONA 1 CEUKA.. : ..................... : ........... :3)
1.2.1, Prianjanje annature za beton .... '" ... (3
1.2.."1.1. Proracun duljine sidrel1ja armature.. 4
1.2.2. Zaslitnl slo] betona uz armaturu.. . . .. "" .. " ....... ,.. . .. :::::r&
1.3, MEHANICKA SVOJSlVA GELIKA I BETONA.. , "".",IJ
1.3.1, Ce/ik rn
1.3.1.1. Raclinski dijagram celika.. "::::[4
, ____ __ . 1.&,12 \I'ste arl'l'all.lra _____________________
1.3.2. Beton. . ......................... 14
1.3.2.1. Marne i kategonje betona ". . ..... ,J17
1.3.2.2. Racunski dijsgram betona... . ...
Z. PRORACUN AB SKLOPOVA
2.1. STATICKO RJE$ENJE NOSECE KONSTRUKClJE ..
2.2. ODRElIVANJE OPTERECENJA ................................ .
2.3. STAnCKA SHEMA (SA SHEMOM OPTERECENJA) ........................ .
2.4. ODREDIVANJE REZNIH SILA ..
2.5. O!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ElEMENATA) .
3. D!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA PREMA GRANIC NOM STANJU SLOMA PRESJEKA
3.1. RASCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII ODR.EllVANJE GRANICNIH REZNIH SILA, S
3.2. GRANICNE VRlJEDNOSTI RELATIVNJH DEFORMACIJA BETONA tb I ARMATURE
3.2.1. Raspodjela naprezanja u raxliCilim podrucjima deformacija .......................... , .. .
IA,
. ..... 22
.. .... 23
. ..... 25
. ..... 26
. ..... 26
... 28
...... 30
.... 32
. ..... 33
3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTl NAPREZANI SAVUANJEM ...... 35
f$;. 3.3.1. Proraeun jednostruko armkanih pravokutnih presjeka AS nosaca naprc1.(!nih savljanjern. . .... 39
.. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;:::::::::

Static:ka vislna presjeka, h....................... . ..... 43

'1._ d) Ukupna visina presjeka, d.................... ..43
Plostin.; presjeka' annature, All .......... .. .. .45
) <f/ <L ....................................................................... ..
),... 'U ... / L, 3.3.2. Pripomene uz uporabu tablica 1.a dimenzioniranje AS nosaca napregnu(ih savijanjem ..
" ......... t!1 Primjeri H'
z? ?,o
3.4.3, Plo," ...

40 -a 3.4.2.1. Dimenzioniranje grede pravokuta presjeka .
'" 3.4.4. Pokrlvanje linije vtacnih sita armalUfom . osiguranjc nosnca armatllronl
.4.5. Nacrl armature ...
L
3.4.5.1. Oblikovanjc afm:Jh;rn .

2.. 3.4.5.2. Raeunanja duljine armature

". . /' 3.4.5.3. Nastavljanje annatufe ........ ,... . ......................... .
. "'" (1)'........
Il- z3.5, ARMIRANOBETONSKE PLOCE .....
-'1 3.5.1. Prorae-un AB p!oCa s glavnom armaturom u jednom smjeru ...
'-, 3.5.2. Slobodno poduprta ploea preko jed nag raspona
t, 3.5.3. Prepuslena (konzo1na) plot;) ......................................................................... .
t. 3.5.4. Slobodno poduprta plota preko jednog rasponfl s jednim iii s dva prijepvsla ..
3.5.5. Plota preko jednog raspona upela na jednom i na oba kraja ..
KonUnuirane (protetne) place H'
-.-=- Dimenzioniranje stubisnih ploea s gtavrlOm armalurom v jlJunom smjeru
3.5,7.1. Poprecno poduprta slubisna ploea
)i; 3.5,7.2. Uzduzno naprezana stubisna ploea - kosi plocasU nasat ..
D.!ol.O e:
/AlP, r/tlbL./v-2 c I rr;J-5r.:)yt,'
_ '" ,\-E'-
. ... .47
..48
49
. ..... 57
...... 57
. .... 57
....... 64
. .. 65
..... 68
. .. 73
73
..... 76
. ... 80
. ..... 84
.89
... 96
. ... 136
. .. 146
.... 161
.... 161
. .. 162
3.6. PRORAGUN NOSACA NAPREZANIH PQPRECN!M SllAMA............................ . ... 173
, "'- ::::.. ... .... ........ .... . ::
2... r:r:6.3l OdrMivanje posmiCnog 'rtJ granicne popreene sHe V" .. 180
WJ Annatura za preUL!manJe poprecne slle .... .................................... ..... 186
Pror8cun arrr):Jl(lle za preuzimanje poprccne silc .... _ ....................................... _ ........................ 189
Ci) 4<Ht;6. Primjedyroyjere AB nosaca na qjelovanje granieoe, odnosno mjerodavne popretne sHe V ... 192 e... ".",.; (. "
?<. ..... 'L-oCA-l--G'">. f
PLotA S REBROM -. NOSACI T .. -..... ,... . .... 201
----- Z. 3.7.1. Proraeun presj(}ka T kada je sllaeena ploea.. . ........ 205
2. 3.7.1.1. NCOh;t!lla OS proluri krm ... _.205
2- 3.7.1.2. Neutr,)!na os prolazi kroz rebro.. . ....... 20U
G 3.7.1.2.1. Prib!!ian proracun presjeka T kada je blb
c
> j.. ... . ............... ..209
G; 3.7.2. Proratun presjeka T kad je stl3Cen donji dio presjeka.... .. .. 212
'2
. C 3./,3. Proracu7f1jlt!Sleka TId pteOZiitidiqe popi6c"e sile .. : 214
- (,,",0/7-1'
3.8. PR1KAZ CJELOVITOG PRORACUNA LlNUSKIH ARMlRANOBETONSKiH NOSACA
NAPREZANH I SAVUANJEM BEZ UZQULNE SILE ....... 215
3.9. SITNOREBRASTI-GREOICNI STROP.. ...249
3.9.1. Po!umonlaini gredicni strop sustava FERT.. ... _ ........ 252
(9 3.1O.ARMIRANOBETOt--iSKI STUPOVI NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SllOM ........................ 255.
g -3.10.1. centritno naprezanih AS slupova ............................................. __ .. __ .. .. .... 256 .
6'" - 3.10_1.1. Pror8cun AS stupova kad nema izvijanja _ hulki stupovi.... . ............ 259
2. -3.10.2. Va:ine napomane oko izbora marke belona, vrsls armature i nacina Brmirania stupova ......... _262
!' L.. /;gr-o ,''',"0 g".. <>-- --
TEMELJI ........................................... _ ..................................... _ .. _ ...... -'.@ .. 269
3.11.1.Prib:ii.an trakastlh AS !emelja zidova ....... ' ............ ... ....... 271
3.11.2.Annlfanobelonski temeljl samel. .. .. _. ___ .. _ .... __ ... ..... 2B2
U/i','f.,u /llll,.>,I/1) ItJU!!J/Ll)
, PREGLED OSNOVNIH rlZVEDENIH MJERNiH JEDINICA KOJE SE RASE U
ARMIRANOM SETONU
OSNOVNE JEDINICE:
1. za sHu
--------::-"'N,'(NKr.e"'wM\o"'n,--'l"N"""',"k-ng c-;. m'n'7<Js,r2 ----
Ranijc je kau mjcrna jcdinlca za sHu rabljcn klropond (1.kp =: 10 N)
2, za duljinu m, m
1
tekuCi metC,lr)
3. za plostinu (cetvorni iii kvadratni metar)
Ranije je testo rabJjen izraz "povrsina". No povrsina je p! 0 h a
dodira s oko!isem, a maze biti glatka, hrapava, suha itd" dok je
plastina m j era te plohe (u m
2
, mm
2
itd:)
3.11.2.1. Temeljne slope .ispod osno opterecenih stupova ......... . ................. ............ .... 2B2
........................ .. .-: ... .. ........ .
'no----
4. za obujam (volumen) m
3
(prostorn[ Hi kubicni metar)
4.1. NACELO PREONAf'iNJANJA... . .... " .................................................. :::s.:. ..... J' .... -.. . .... 290
VRSTE PREDNAPINJANJA GREDA 1 PlOCA.. . ...... _ .. _________ .... _.292
4.3. SKUPUANJE I PUZI\NJE SETONA ................. _.. __ J7, .'l:.. ............ 294
4.4. BETON! CEUK U PREONAPETOM BETONU.. "7 ........... 295
4.5. PRIMJENA PREDNAPETOG SErONA... . oJ ..z.. ........... 296
5. UKRUCENJA ZIDAN!H ZGRADA.,.
6. PRILOZr ....
6.1. OPTERECENJA ZGRADA ..
6.1.1. Pros\orne tezine nekih gradiva (materljafa) ..
6.1.2, Sialna i promjenJiva opterecenja u visokogradnji ..
6.1.3. Zemljovidna podruCja s lahllcom djelovanja vjelra ..
.... 298
.......... 305
..... 307
..307
.... 30B
.. ,310
6.1.4. Prikaz seizmickih podruCja RH ........................................................................... __
62. STATICKE TABUCE ZA PRORAGUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAGA ..
6.3. TABUCE ZA D!MENZIONIRANJE PRAvOKUTNIH PRESJEKA r PRESJEKA T ..
6A. TABUCE GLATKE ARMATURE ..
.. ..... 311
6.5. TABUCA REBRASTE ARMATURE ..
6.6. TABUCA BJ-ARMATURE " ................. .
6.7. TABUCE MREtASTE ARMATURE .. .
611. TABUCE DlJLJINA SIORENJA ..
6.9. TABUCA S PODAC!MA ZA GREDICE $TROPA FERT ..
6.10.0STALE TA8UCE KOJE RABIMO PR! OIMENZ!ONIRANJU AB SKLOPOVA
llTERATURA
.. ...... 312
. .......... 314
.. ........ 317
.... 319
. .. 320
. ........... _ .. 321
. ... 322
. ...................... 323
..... 324
5. za masu kg, t (kilogram, tonal
- po jedinici duljine kg 1m
- po jedinici p!ostine kg I m
2
- po jedinid obujma kg I m
3
6 . za naprezanje i cvrstocu 1 Pa (Paskal) " N I m
2
7. za opterecenje
- jedinici duljine Nlm
- po jedinid plostine N I m
2
- po jedinici obujma N 1m
3
8. za mome-nt Nm
Sve ostafe mjerne jedinice nazivamo izvederli.m mjemim jedinicama (kN, MN, em,
mm). Preracunavanje osnovnih u izvedelle mjerne jedinice prikazallo je tab/icama od f
do 5. Tablica 6 prikazuje pismo grckog alfabeta cijim s!ovima Qznacl)'jemo odredena
stanja. pojave i pojmove u armiranom betonu.
Oznake i mjeme jedinice
Tablica 1. Preracunavanje sila iii pojedinacnih (koncentriranih) opterecenja
III
"tI
INN
N kN
10-3
1
10'
MN kp Mp
N
kN '"
MN==
Newton (nova Jedinca)
K!!onewton
Meganewton
Tablica 4. Preracunavanje lTlomehata
Moment Nmm Nm kNm MNm
1 Nmm

1
10-
3
10"
1 Nm

10' 1
10-
3
10"
1 kNrn

10' 10' 1 10-
3
1 MNm
=
10' 10' 10' 1
-
, '0'
-,
I '00'
1 kpm
=
10' 10
10-2 10-5
" ;;: ... =:::;.;:t; ou==h;::,:=t;=:t:::::;:
1 = 10
4
10 10-
2
10
3
1 Mp == Megapond
1 Mpm

1()7 10' 10
10'2
-
TDhlica 2. Prerac'unavanje rasprostrtog (kontinuiranog) opterecer:tja
Tablica 5. Preracunavanje gustoce i vlastite tdine
Gusloca
kN/m
J
kgfm
3
kgldm
J
11m
3
Vlaslita latina
Rasprostrto opt N/mm NEm kN/m MN/m kpfcm kpfm Mplm
1N1mm = 1 10' 1 10-
3
1 10' 10-
t 1 kNfm
3

1 10'
10-1
1111", =
10-3
1
10-
3
10"
10-3 10-
1
10-1.
1 kglm
3

10-2
1
10.3
1 kgfdm
3
= 10 10' 1 1
1 Urn
3
= 10 10' 1 1
1 W!m

1 10
3
1
10-3
1 10
2 10-1
1UNlm = 10' 10' 10' 1 10' 10' 10'
1 tp/cm = 1 10' 1 10-3
1 10' 10-
1
1tp/m =
10-
2
10
10-2 10-5 10-2
1 10-
3
1flp/m = 10 10' 10 10-
2
10 10' 1
Tablica 6. Grcki alfabet
A"
a alpha (ana).
H "
e eta N \'
B P b beta e B
th theta
::;
Tlthlica J. Pteracunavanje naprezanja, cvrstoce i plosnih opterecenja
r 1 9 gamma I t i iota Oo\a) o e
" ,
d della K K k kappa n K
E , e epsilon A), I 1amda p p
Z ( z zeta
M"
mmy(mi) L 0
Ni:lprezanje
N

kN MN kp kp kp Mp Mp Mp
6.stoca
mm' m' m' d mm
2
em' m' mm' CfT)2 m'
PloSno opt
-
-.
1 Nlmm
2
=
1 10' 10' 1 10'1 10 10'
10-2
10'
1H1m2
=

1
0-3
10-1 10-5- 10-1 10-
10 10-8
10'"
1 tN/m2

10-3
10' 1
10-3
10"'"
10-2
10'
10-
7
10-
5 10-
1
1 UN/m
2

1 10' 10' 1 10-1
10 10' 10"'"
10-2
10'
11::p1mm
2

10 10' 10' 10 1 10
2
10'
10-3
10"1 10'
11;p1cm
2

10-
1
10' 10
J 10-1
10-' 1 10'
10-5
.10-
3
10
11lp/m
2
=
10'" 10
10-2 10-5
10"'" 1 10'
10-1 10-
3
1 Mptmm' = 10' 10
10
10' 10' 10' 10' 10' 1 10' 10'
1ldpfcm
2
= 10' 10' 10' 10' 10 10' 10'
10-2
1 10'
1 Mp/m2 =
.10-2
10' 10 10-
2
10-3 10-
i
10' 10" 10" 1
Oznake i rnjeme jedinice
_ ..
. kpcm
10-
2
10
10
4

10'
10'
10'
-,_.
n oy (01)
x ksi
o omikroll
p pi
,
roo (ro)
S Sigma
--
kpm Mpm
10-1
10.1 10-
4
10'
10.
1
10' 10'

I ,0-'
1 10-3
10' 1
.. ____ L---_
tao
y ypsilon
phi{fi)
tl chi (hi)
ps psi
o omega
"_ I


..
I
" "I
i
1'::'-!
I
I
-.!2E!ake i mierne iedinir;.e"-______________________ _
OZNAKE NAJCESCE RABLJENE U KNJIZII NJIHOVO ZNACENJE
-LZMJERE MJERE NAPREZANJA. REZNE I UNUTIIRNJE SitE
I
svijeUi olvor nosacn
0 .. v[acna naprezanjil u arm(l(uri
I ..
teorijski (r8cunskij Jaspon
0"1 prirodna granica
,-
udaljenosl nuttih \n(:nka momenata say.
dogoYorena granica
I.
duljina izvijanja
dopuiHeno naprezanje Ifa
I ..
dulJlna pnjeK opa armature p, prosJecan tlak u Ilu
I.
duljina sidrenja ,
posmicno MprezanJ.a
I, If
d<Jklivfl,l (bd.llll:J . .) duljill:' ',idr'Hljil
' ..
110:;rnleno ur:!f1i(;f1{) 11'1!'1"';llljf'
I.
raspon proce u sn 'j<:!fU x
'-
posmicno racunsko naprtlzanje prianjanjB
I ..
raspon ploce u smjefu),
't}l"
smanjeno posmicno naprezanje
I .. manja slranica pr;I'lokulnog presjeka
'"
posmicno naprezanje koje preuz.ima beton
sudjelujuta sidna p{esjeka T N uzduzna {norma Ina} sila
" ..
(;irina rcbra presjeka T V poprecna ill posmicna sUa
1/
velicina prijepusb hlmelja 1/ \lodora\lna sita vezc
/ .. , !emelja M moment savljanja
J"
vitkost stupa S rezna sila
"
ukupna visina pmsjeka
F"
vlacna sifa u armaturi
ti"
debljlna place T P, tlacfla sHa u betonu
"
udaljenost teiisla vlacne armature do C tlacna sUa
vlac109 ruba- presjeka r vlacM sila
.. -
debljm8 zas\H1og sloja betona uz arma -
fum DEFORMACIJE I ELASTICNE VEUCINE
"
staticka visina presjeka
krak unutamjih sila u armirancbetonskom
"
relativna defonnadja belona (skracenje
presjeku iii produljenJe)

premjer armaiurno sipke
'"
relalivna deformacija armature
razmak lzmedu sipaka armature
",
elasticnl dio relaliynih defonnadja
osni fazmak izmeou rebara presjeka T
'"
plastlcni dio relatlvnih deformadja
",
razmak slremenova
E. modul elasticf]osti belona
.-/'" A,..."
p!ostina armature
E"
modul elasticnosti armature
A" ...,'
s\'Iarna pleStina <.1rrnature
S progib
.1.
plostina s!remenova
A, plostina betonskoll presjeka OST ALE OZNAKE
OPTERECENJA 'VANJSKE SllE) MB marka helena (tvrstoca normne kocke)
1M karakteristrcna Uacna cvrstoCa belona
H
statno opleretenje I,. bl1ral$lensticna vlacna tvrstoca betona
I'
promjenjivo (korisno) opterecenje
f, racunska cvrstoCa belona
'I
ukupno oplerecBr.je = g + P
fi cvrstoCa kocke
'I-
granicno ukupno ,)pterecenje ;;, evrstoCa dlindra
"
poiedinacna sila O(J slalnog opteretenja
t. karakterisUcna cvrstoca ce!ika pri slomu
I' pOjedinacna sil8 ,,\I korisr"Jog oPtereCtmja GA,RA cz.nake g!alke i rebraste iJrmalure
q ..
opterecenje vjelfom MAG, oznaka mreiaste armalure--glatke
/'.
oplerecenje MAR oznaka rnreZaste armature-rebraste
a koeficijent loplinske vodljivosti
NAPREZANJA
"
koeficijent anniranja
J moment {!Cmosti (inercije)
"
uzdutno (normall1o) naprezanje w moment olpora
0'
naprezenje u tJacnom podrucju belona polumjer {romasti (radijus inerdje)
""
vlacno naprezan)c tl belonu ,-,
neutra!na as
",
gla\lna k()sa vlacna
Y"i
faktor(i) .sigumosli
".
glavna kosa Uacna naprezanja
---_.
-----------.. --------
KJjuc je svakog znanja upitnik, 0 tome nem? spora;
vednu velikih otkrica dugujemo pitanju: K a k 0' 7, a
zivotna se mudrost moida sastoji u tome da se
svakom prilikom zapitamo: Z a s to?
Balzac
------._ ..
7. Uvod
1. UVOD
1.1. AR.MIRANI BSJON - SPREGA BETONA I ARMATURE b
Od kada je 1845. gocHne francuski vrtJar Monier (Moniie) izradio pasude za
cvijece oblozivsi S obje strane ce!icnu iicanu mrezu cementniill mortom, a ubrzo
potom drug) Francuz Lambot (Lambo) sagradio camac kOrlsteCi se istim naeelom
Z8SI!Ovdlliin lid zajed-n1Ckoff1 dje!C,.8ftjU l3etoRa i csuks, s\vorpno .ie novo gradivo
(materijal), koje je asabHa u nekollkq pos!jednjih desetljeca bitno promijenifo nacin
gradenja. Rijec ie 0 ARMIRANOM BETONU. Cija je stogodisnjica proslavljena 1950.
godine u Francuskoj,
Svojom danasnjom visokom kvalitetom armirani beton omogUGuje ostvarenje
najslozenijih ideja, bogatstvD oblika i konstrukcija.
Gra6evine izvedene armiranim betonom mogu imali dugi vijek {rajanja, lj. biti u
funkciji, sarno ako su pravUno konstruirane i izvedene, Pravi!no konstruiranje niJe
jedoostavan zadatak buduci da je armirani beton najslaieniji umjetni gradevinski
materijal-gradivo, izrac1en mijesanjem vezlva {cementa), vade i puniva-agregata
(sljunak i pijesak) te ojaean (anniran) zicama i sipkama koje naz/vamo
armaturom. Ponasanje, odnosno unutamja stanja tako slozenog nehomogenog
matenjara nisu jednostavna, jar prenosenje opterecenja avisi 0 zajednickom
djelovanju betona i armature. Upravo zbog svoje slozenosti i mnogostrukosti rad s
armiranim betonom trazi strucan pristup i konstruktlvno razmisljanje, i koje se
postepeno razvija skolovanjem, tj. Qvladavanjem teme!jnih spoznaja i propisa, te
prakticnlm vjezbama, odnosno potrebno je jedno cjelovito znanje k:ako projektanta-
konstruktora tako j izvodaca armiranobetonskih gra6evlna. Nestrucan pristup i
nedostatno znanje pri upotrebi armiranog betons kriju u sebi mnogc opasnostL
Z81ed :lito zornije predociti pojam zajednickog djelovanja betona i celika (armature),
odnosno njihOVU spregu, posluiit cerna se pdmjerom s!obodno poduprtog grednog
nosaca optereccnog na savijanje (.r/. J(1). Znamo da s8vijanje, \1 presjecima ovog
nosaea, izaziva uzduina (normalna) naprezanja 0, gdje je podrucje iznad neutralne
OS! stiaceno, a podrucje ispod neutralne osi razvJaceno (razvuceno). Rezu!tirajuca si!a
11aka u poprecnom presjeku na slid /b oznacena je sa C (compression-tlak), dok j8
rezultanta vlacnih sila oznacena sa T (/ension--v/<1k). djnllljll n t(distim,J odf)o-
v8rajucih likova naprezanja (u avom s!utaju trokuta).
Uzduzna naprezanja iza.zivaju skracenje v[akanaca u gornjem pojasu j produljenje
'vlakanaca u donjem pojasu nosaea, zbog cega se nosae savija.
Ako je greda izradena od betona, a najvece (maksimalno) v!acno naprezanje pod
opterecenjem dosei.e vlacnu cvrstocu beton.a, na odgovarajucim mjestima nosata
(polovite raspana - donji rub) pojavljuju se ptikotine i dolazi do sloma (d lc). Tracna
cvrstoca batona moze doseci i 60 N/mm
2
(za ME 60), dok mu je vlac;na cvrstoca 10 do
15 puta.manja, dakle znatno slabija (poglnvije 1.3.2 .. s/. 12).
:. JVQO
Da beton ne maze preuzeti veGa vlacna naprezanja, jasna se vidi iz radnog
dijagmma eelika i balon;) (1"1. J), gdje su oba gf8diva prikaz.ona u istam mjerilu na
jednom dijagramu. kako bi bila uocljivija bitna razlika izmedu v[acnih tvrsloca.
Radi povecanja nosiYostr. u v!acni se pojas ugraduju celiene sipke i tako se dobiva
armiranobetonska greda u kojaj armatura nakan pojave pukotina preuzima cje!okupnu
vlamu sHu r. dol< ce beton preuzeti ttatnu sHu C. a nosae ceo na taj naGin ostati
neostecen (sl. ld). Prvi je to uCinio njemacki inzenjer Konen (Kenen) 1866. godine
armirajuCi betonsku p!ocu. Konen prvl daje preporuku koja je i ek-sperimentalno
dokazana, da armaturu treba postavljati na on 1m mjestlma u betoou gdle se ocekuJu
v18Cn<l 118prczanj ..1.
Povoljnim rasporedom armature uzduz nosaca i u presjeku, v!acna naprezanja u
celiku mogu se iskorisliti do odabranih granica, pri cemu se nosivost presjeka
armiranih nosaca u odnosu na nearmirane nosace moze povecati i za nekoliko
desetaka puta. Osim armature koja preuzima v!acna naprezanja, potrebno je iz
sasvim prakticnih razloga ugraciiti i armaturu kOjom fiksirarno i osiguravamo polozaj
glavne vlacne armature pri!lkom betoniranja, a to sa stremenovi (vHice) i montazna
armatura u gredama ({f. fe). odnosno razdjelna armatura u p!ocama (pogfavIje i4.2.).
Sfika 1.
Betonska greda kao slobodno poduprl
nosac prako jednog raspona
01) p a-a S

,/ a a) \attcka shama nosaca opterecenog

bl .II II III i 11 i J" 9 I}' stal!1Im-g I kOflsnim (prOmjenJlvlm)-p
....,(,a - -- ".>!ro.I.C'll.,., I
- - - _,",,_IX _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ..-.;:>1 1- Jednollko rasprostrtlnl optere"enjem
n----="-"""-- ::. .\0:..", " H.,,,, -t-= (g + P '" q)
rJn 0 j) TRn -1, b t 0,,1 b} Nosac oplerecen na savlJanJe S prlka-
p ----r- zanlm poprecnim presjekom i njemu
cl rrnmDTO]T:tj lIJJTIImrnj 9 pripadnirn dijagramom naprezanja
If '" c) Siom nearmiranog be!onskog nosaca
om . -...- "'r: 0) Belonska greda ojacana armaturom
'I" 11\0 U podrucju vlacnih naprezanja. armi-
p ranobelonska greda
dl /: 1[: II '": !1C:JTLUI,
I J , I ,
Rom T",
e) Ruzrnj!3slaj armature v uzduinom i
poprecllom presjeku grednog nosaca
-glDll mrol:i.ra
2

(I[N/"",I]

<00 -
I
1M
Vt .... 4tl/ jtl.:) .
WO
lM
Ma
1
9
, , , ,
1(l1( \4 15
Mcdutim. ponckad SC I
,
dijclOyi ko

Slika 2. Dijagram koF usporeduje radni
(J- dijagram .betona I te{ik,a na
nn:vliJConje (vtal<;)
To Ie primjer kako se najcesCe dijefe
u!oge u armiranom betonu: armatura
prima i preuzima vlacne, a beton
t!acne sile,
armaturom. Tadc; tlaena pr
nstrukcijc koji su izloleni tlaku pojacavaju
euzimaju i beton i armatura. Konacno, postoje i
isulje) koji primaju samo v!acne sile. U tom
dok beton predstavlja zastitnu ob!ogu i sluii za
armiranobetonski elementi (zatege, V
slucaju ylacnu silu preuzima arr:natura.
smanJenle produiJenja.
Mozemo uociti da armatura i beton djeluju kao jedinstveno gradivo, a zbog cega je to
tako, odnosno Cirne je to omoguc.eno, pojasnit cemo u poglavlju koje s!ijedL
1.2, MOGUGNOST ZAJEDNICKOG DJELOVANJA SETONA I CELlKA=
ZajednicKO djelovanje betona i armature, odnosno spoj u jedinstveni monolit dvaju po
svoj!m kValitetama toliko raz!icitih gradiva, kao sto su beton i terik, pojavio se kao
rezultat intuitivnih pokusaja da sa betonu poveca vlacna (ali i Haena) nosivost
i osigllrava mQ9uc.nost djelovanja betona i.
telika proizlazi iz tin[eQicc da oba a'radiva
razvlacenja izaz'i..[l,R[Qm.i,e.nnro lempem!ure
_,-_"'c,_.,...... . ....,....,......- .

slo znaGi da promjena s118 izmedu betQna L.

promjene temp@ture
'prianjanje i
blO
.. ,."""' .......... , .. .. .... ..
1.2.1. PRIANJANJE ARMATURE ISETONA
"Postojanje prianjanja izmed'u armature i belo.na jedna je od odtucujuCih cinjenica u
stvaranju monalita dvaju razlicilih gradiva pri dje[ovanju vanjskih sHa rade
solidarno. U tijeku otvrdnjivanja betona stvaraju se kristali koji djelomice urastaju u
udubljenja (neravnlne) na povrsini armature. koja pritom mora biti cista,
1. Uvod
Pod orianjanjem podrazumiievamo oQiavu Qd u2 ..
prj PQf!usaju njenog izvJacenja i;.. betona. Ovaj Dtpor kod dovo!jnog uSidrenja moze biti
taliko velik da ce sipka prije puknuti nego sto ce se lzvuci jz belona,
Otpor koji se suproislavlja izvlac\l!Jj.lliipke.naziva so pria.QJ"nje,aJ'osl@c!i.ca je:
@ovrSinskog spoja sipke s betonom,. koji ovisi 0 sposobnosti uklinjavanja kristala
cementa, odnosno betona u armaturu;
trenja izmedu sipke i befona (nastaje kod najmanjih poma a !p e po
. te'retom,a buduCi da pri proracunu duljlne ,sidrenja ne dopustamo nikakav
pomak, ne uzimamo 9a U obzir);
akalnog betona 0 rebra armature (sarno ked rebraste armature).
Glatka annatura-GA, ostvaruje n?prezanje prianjanja sarno usnjed povrSinskog spoja
armatume sipke s betonam i trenja, a rebrasta armatura-RA uz prianjanje i trenje
postii:e to i pomocu upiranja (najjace ad svih atpora jer uzrokuje najbolje prianjanje).
Cvrsloea prianjanja raste s kvalitetom betona. Osim toga na efikasnost 'prianjanja
utjeee i velicina promJera armatume sipke, pa taka deblje siple zahtijevaju vecu
duljinu prianjanja. Neravna povrSrna sipke, odnosno hrapavost armature, povecava
utjecaj prianjanja, stoga glatka sipka ima manje prianjanje nego hrapava, tj. rebrasta:
Prianjanje, odnosno c-.,rrsta veza izmedu armature i betona, za sva stanja naprezanja,
jedna je od osnovnih pretpostavki armiranobetonskih konstrukcija.
1.2.1.1. PRORAGUN DULJINE SIDRENJA ARMATURE
i lzvedenoj konstrukciji mora bili osigurano .
zajednitk.Q ___ i .prijeclH
granicnog stanja sloma po spoju ova'dva gradiva,
\z toga mora biti pouz-dano usidrena na krajevima (s1. J).
ptl!Stmi sl.oU&e odted.rP. [11r(J!:.Ff;1
, h .. lr.:'l" ,\) k"!,, in "od"" Iv,l"hnl
.' S/ika 3" 'Ou(jlna sidrenja armature
Na dufjini sidrenja vlacna sila iz armature renos1 Jie...Q.Q.$Jep.e.onJJa.b.etoll".,
4
l.Uvod
Najj.ednostavnn ostu ak sidrenja je produljenje armature za odredenu duljinu
(OuJJlnu _s:drenjal u betonu, dalje a p eSJe a pogJavlje 3.4.3.) U kOjem
r aimatura v[aet1lh SrI:. CI\ttB sa dS!gurava
u beton OVISI 0 vrSu- j
ceHka, marki kao I 0 prroelonlr;iil}u.
POJedmacnl profili glatke--GA i rebrasre::::RA armature mogu na krajevima imati kuke iii
biti ravni, dok se armatura od mreza MAG Hi MAR i Bf-..celika zavrsava bez
kuka.
PiOl<;icuH pohebiie proizJazi i-z--..u"jeta sHe potrpbne
da izazove slom po spoju betona i celika (tj. sigurnosti proma "proklizavanju") j sHe
kidanJa sipke (ij.sigurnosti prema kidanju-slomu armaturne sl'pke). Uz pretpostavku
da jo naprezanje prijanjanja tp konstantno na cijelo) duljini sidrenja, iz I. x '"'0 sHjedi:
gdjeje:
(, [mm J
$ r mm J
Ol'i [ N11I11ll/j"
'Ip [Nlmm] J
o {em 1
duijJ/Ja sidrenja pravoga (ravnoga) dijefa sipke
- promjer fpke koja se sidri (d =: $)
- gran/ca velikih p(odufjcllja (za hladno vUc'el1i 6::fik lIl10si se GfJ))
.- pOJmicno racullsko naprezal1jeprionjonJa (w!J!ica 7)
- opseg armarurne si'pke
U sljedecoj tabllci prikazana su doputena racunska naprezanja prianjanja za slucaj
prianjanja, a ona oviso 0 poloi.aju armature pri betonir3nju AB elemenata.
Dobra prianJanje ostvareno je:
- aka su aramaturne sipke pri betoniranju postavljene pod klJtom od 45" do 90
0
prema horilOntali
- ako su armaturne sipke postav!jene pod kutom manjim oc! 45
0
Hi je armatura
vodoravna. ali je smjestena u donjoj polovici poprecnoy presjeka, udaljena
'najmanje 30 em od gornje povrsine
Tab/lea 7
-
Vrsla
Marka belona MB
<lrmalvre
15 20 "30 40 50
C;,{ NO/.!oO 0,60 0,67 0,76 0,85 0,92
..._-- . ..
.. "----
!VI <lUO/SOO 1,20 1,40 1,75 2.10 2,45
_.
5,
I
"
. M
1. Uvod
U svim ostallm sluci'ljevlma polozaja armature smatra se da je prianjanje lose, pa
dopu!;len3 IlUpn!L;Jnj:1 IJJii,"lfIjallja iz loUin' 7 Ulll,Uljili Z,-l jUdllll tWI;inu .
Za dobro prianjanje, prema gornjem izrazu; ovisno 0 marki betona i vrsti armature,
duljinu sidrenja mozcmo izraziti formulorn

,WUlI!j'T .i'i/J/i, koju 5idrillw
k - koe/iCljclIl koji uzilliOlI/(J I;: lohlir:e R.
Tabllea 8
Vrsla
Marka betona MS
armature
15 20 30 40 50 60
GA .240IJ611 56 50 44 39 36 34
RA 400/500 46 40 32 26 23 20
Za lose prianjanje, ove duljine moramo povecati za 50%,
Ako na mjestu sidrenja imamo veCl broj armaturnih sipaka nego sto je stalicki
polrebno, naprezanja u armaturl neGe biti iskoristena, pa umjesto Is odabiremo
efektivnu (juljinu sidrenja '.r{cf) koja S6 izracuna prema izrazu; .
gdjeje:
i l'.f{ef) { mm 1
(Ja{o?f) [ NI mm.2J
crvf [Nlmml]
a =]
a =213
,--------- 0-----
1
t\
(J,.;

- duljil1Q sidrellja i I'QGrulIsko du/jiJlo sidrcllja
- naprezanje kaje adgavara srvarnoj sili u sipki
- grallica velikih prodtt/jellja (ifi 'crr!!)
- ita tlacne sipke. kao i za vlacne bez kllkG
- w sidrenje v/aello napregnulfh sipaka s klikalll{1
Racunska duljina sidrenja ne smije biti manja od
!
0,51"

15C:11I.
Dulilna sidrenja uzduzne armature kod slobodnog leiaja iii krajnjeg lez.aJa s djeler
micnom IIpoloscu iznosi' .
213 ad mjesta dodir3 nosaea j lezaja u slucaju izravnog podupiranja (sf. 4)
01 bI

L

'" GA

'" RA
ifJ!,f.l!

II
Slika 4. Duljina sidrcnja uzduine armature u slucaju izravnog pcdupiranja
a} Glatka armatura-GA b} Rebrasta armatura-RA
racunajuCi od tree-ine sirine lezaja u slueaju neizravnog podupiranja ("I, 5)
GA
Stika 5. Ouljina sidrenja uzduine armature u slucaju neizravnog podupiranja
<:I) G!atka <:Irmil\,!ra-O ..! b) Rebrasla armatura"-RA
Osim povecane dufjine sidrenja u sluGaju neiuavnog pOdupiranja potrebna je iiI-v, ovjesna arma/ura koja
slut; ZiJ prijenos oplerecenja na tiacnipojas okomfte grede, I}. grede koja podupire gredu eija S$ armatura
sidri
Sidrenje mrezaste armatu're kod p!osnih nosata-plota na krajnjim slobodnim !ezaj-
evima, koji imaju poprecne nosace i!i serklaze. kao i na medupotporama, vrsimo tako
'da bar jedna poprecna sipka feZi u sirini Jezaja najmanje 5 em od ruba nosaca m
serk!aza (sf. 6). Du!jina sidrenja mrezaste armature prikazana je u .wblici 41 (vldl u
prilogu).
Slika 6. Duljina sidrenja mreiaste armature
118 krajnjem slobodnom lezaju
o12,5cIII
b I 5Q11
7
1. Uvod
Vaino je istakhuti da S8 oa duljini sidrenja za armaturu smjestenu u vlacnom iii
tlacnom pojasu, mora osigurati poprecna armatura (stremenovl iii razdjelna armatura)
kako bi se prihvatila vlatna naprezanja (okomito oa glavna naprezanja) koja pri tome
nastaju.
Sto 5e tice sidrenja stlacenih armatumih sipaka, one se u pravilu sidre bez kuka.
Razlog leil u cinjenici da nepravHno ob!ikovan, zavrsetak stlacene armature veCih
promjera moze izazvati ostecenja elemenata, a tijekom vremena naj)fezanja izazvana
puzanjem i skupljanjem be/on a jos i povecavaju naprezanja u armaturl.
_ ... -.
1.2.2. ZA3TITNI SLOJ BETONA UZ ARMATURU
J2..a bi armatura u betonu ocuvafa svoja mora biti dobro zasticena. Beton stiti
ugradeni eelik od rde (korozlje). sto je vrlo vazno za zajednicko djelovanje betona I
arlpature. Osirn toga beton vrsi dezoks'ldaciju cellka. sto je dokazano eksper1mentim8
tijekom niza godina, Oa bi lrn.ati
250 kg ""COSma kaql.p'ropisima .!J.Oim;!uiu
debljinu Zato projektiranju j izvedbi zastilnog sloja betona
do armature morama posvetiti nameilu paznju. '
,..?astitni slol betona uz arrnaturu je onai diD betona ko'j mjerimo od van ske ovrsine
armature sm e (s. 7), . .-
Najmanja deb!jina zastitnog sloja odreduje se ovisno 0:
- vrsti armiranobetonskog elementa
- stupnju skodljivostl (agresivnosti) okoHsa u kojoj se element na/azj
marki betona
- promjeru armature
- naernu izvodenja, odnosno ugradbi betona
Najmanja debljina zastltnog s!oja betona u slabo skod!jivu okoliu iznosi:
8
Q
==1,Scm-z.a ploce, Ijuske. zidove, te rebraste i oJaksane me6ukatne konstrukcije
B
Q
=2,(Jcm-Za grede, stupove i ostale konstrukcije (sklopove) .
01
1 .\
b)
Zastitoi sloj helona a) Ploca
h) ("roan
c) Delalj
8
__ .. ___ 1. Uvod

,""l
,
1 I
Slika 8.

"*
'd'
I I 1 Zaslitni sloj betona s
obloi-nom armalurom
a) Ploca
. I
Ctlli{n) /n:D!
l-.... j vel<nl 1!re20 i
b) Greda
U urnjereno Hi srednje skod!jivu okolisu najmanJi zastltni SiD] povecElva se za 0,5 em, a
U jako skodljivu (npr. neposredni utjecaj rnorske vade i zrakH) za 1,5 em. Ovako
utvraene debljine zastitnih s!ojeva valja preracunati (korigirati) za:
+0,5 em, aka su povrsine AB elemenala nakon betoniranja nedostupne provjeri iii
aka je marka beton'a manja cd MB 25;
+1,0 em, kada se predvida naknadna abrada povrsine AB elmnenla koja izaziva
smanjanje debljine zatitnog sJoja. iii aka se konstrukcije izvode kliznom
,oplatom
-0,5 em, za predgotovljehe (montatne) AB eJemente koj! se proizvode u tvornickim
uvjetima.
Primjera radi, najmanji zastitnl sloj betona do armature za arm'iranobetonsku gredu
marke betna '2MB 25, betonirane u jake skodJjivu okelisu, cija povrsina posHje
betoniranja nije dostupna prbvjeri, iznosi;
a
o
"'" 2,0 ... /,5 + 0,5"" 4 em
gdjeje:
2,0 em"" OSI10VI1i zasfitni slo}
1,5 em = dodatni sla} zbog skodljivosri okoliJa
0,5 em;:: doda(ni s10) zbog nedosfllpnoSfi pn)1jere
U rabllci 9 prikazane su najmanje debljine zastitnog stoja betona a
o
ovisno 0
skod!jivosti okoJisa, marki betona i vrsti konstrukeije. za elenwnte i konstrukeije
na lieu mjesta. cije su povrsine nakon betoniranja dastupne,

grede
.stupovi
< MII!5
Tabficn 9
;:Mfl,",
--
ploce ploce
, grede
ljuske Ijuske
stupovi
zidovi ;:::idovi
---
. ___ .c:'c:)a.;..b:.a__ +_-:;;2.;.5_-+_.-::2:::.0-' .... .. _'_.5 __
srednja 3,0 2,5 1',5 ?,n
'- -_."-----_ ...
_ U U
._-----'----''------'..-.--'_.-.-._ ...-..... _ ...
9 )
,
1. Uvod
ZaStitni slojevi beton<1 do armature poveeavaju se (za slueaj zastite AB konstrukcije
od uljet:uja PO}ilIiJ,
Ako je zastrtnr slo] belona do armature iz nekih konstrukcijskih raz!oga veei ad 5,0 em,
tada ga moramo armirati tankom armaturnom mrezom, cija udaljenost do vanjske
povrSine betona ne smije bit! manja od 2,0 em {sf. S}. Ovu armaturu ne uzimamo u
obzir pri dokazivanju nosivosti elementa.
Vaino je napomenuti da debljina zastitnog s(oja ne smije bit! manja od promjera
napeblje sipke u presjeku. Ako su sipke slozene (grupirane) "u sveianj, debljlna
zaStitnog s!oja ne s711ije bili manja od promjera sipke koja z.amjenJuJe svezanJ, GIJa
plaStina odgovara zt;roju stv<:Jrnih plastina armaturnih sipaka slozenih u svezanj
(pogJa vlje ).4.2.).
S obzirom na-znacaj zastitnog sloja betona, tijekom gradenja moramo posebnim
e\ementima osigurati projektom predviaenu velicinu zastitnog sloja. To su razne vrste
podmetaca, distan'cera j nosaca armature (sf. g) kojima fiksiramo poloiaj armature, -
koja za vrijeme betoniranja (grubi posao) mora izdrzati sva dodatna opterecenja (npr.
hodanje radnika po armaturi). Kako ani mogu' biti izradeni od raznovrsnth gradiva. u
pos!jednje vrljeme najvise se koriste specijafni plasticni podmetaci najrazlicitijih oblika.
",
10
cI IT if IT IT
ii
ill

"
7t:
fI till u
71=
Siikn 9,
Podmetaci i driD.Ci razmaka armature
a) PJasticni podmelae s 3ulomatskim
pricvrscBnjem donje armalure proca
b) Krutnt distancer armature
stupa .
c) Slremen ad belonskog celika kao
drtac razmaka gornje armature pJoea
d) Drtac razmaka (kosara) za gornJU
arma(tJru vnulamjih elemenata grade-
vine - ploce
e) Ortac razmaka armature za vanjske
elemente gradevlne
1.3 .. MEHANICKA SVOJSTVA CELIKA I BETONA
armfranobetonskih konstrukcija izrac1e:,iil od .annlranog betona
neophodno je poznavali mehanitka s'{ojstva oba grad iva.
Ta svojstva eksperimentaloo u labomtorijirna za ispitiltaoje grad/va gdje
proucavamo stvarna ponaanja -' aradjya _kana 03 ojih djeluje neko vanjsko
- Promatramo i bilje'zimo slo se s njima dogad'a kada ih izlaiemo npr.
ill razvlacenju. Celicne sipke (epruvete) razvlacirilo, tj. iz!azemo
dJelovallju vlatn!l I si.la 0 O! edajo La ispitivanj"eik'rdalici), dok betoilske-koeke. prlzn Ie ifi-----
cilindre izlazemo djeJovanju tlacnih si!a u uredaju zvanom presa. OVim pokusima
utvrdujemo vezu izmedu naprezanja i deformaclja dobivenu u obliku dijagrama ole, tj.
dijagrama naprezanja i relativnih deformacija (relativnih produljenja, odnosno skrace
w
nja). Dijagrami se dobivaju automatski tijekom ispitivanja pamatu pisaea na stroju za
ispitivanje. Na vodoravnu as (apsdsu) koordinatno9, suslava nanose se
relativnih deformacija e, a na vertikalnu .os (ocdinatu) vrijepnosti naprezanja eJ.
PqmoGu lih dijagrama dolazimo do najvaznijill mehanickih svojstava gradiva kao sto
su cvrstoca. granicna deformacija, modul elasticnosti itd.
Jl} Naprezanje - cvrstoca (a I
Pri djeJovanju opterecenja u svakoj locki opterecenog tije/a pOj,avljuju se naprezanja
Smatra se da je stanje naprezanja u promatranoj tocki nekog napregnu{og tije/a
odredeno ako je za svaku ravninu presjeka kroz tu tocku moguce odredW uzduino
cr i posmicno naprezanje t.
Ono uzduino iii posmicno naerezanje pej koiem za Qjjredenu vrstu napf!HJnutosti
dolazi do stoma gradiv8,
Gradivo ne mote podnijeti vece naprezanje nego Ii je dakle njegova
cvrstoca. (;vrstaca prvenstveno avis! 0 vrsfi i kvatitef{ gradiva.
b) Re/ativna deformaci;a C 1
....- Promjenu vofumena i tl/eia koja nastaje dje!ovanjem nekoq I(lJQ/$lwg iii
unutarnjeg utjINaia mnjvamo de/Qrmacijom. Vanjski utjecaji mogu biti:
opterecenje, temperaturne promjene ltd., dok unutarnji utjecaji, koji najces6e odgo-
varaju unutamjim svojstvima gradiva (npr. kod betona) mogu bit; skupljanje iii
puzanje. Kada ovu promjenu (deformaciju) podijefimo s O$(jovnom dimenzljom
uzorka, dobivamo refafivniJ deformaciju ( J-
c) Modul elasticnost(iEc.)I..-__
Mjeru otpornosti gradiva na skraenje 1_Q[Qsiu1jfJnjfLJSkamjfJ1J10 (ZV. _modulom
- efastfcnosti (E), a izrazavtamo jedjoicama Modul eiasticnosti m'oiemo
pojmifi kao naprezanje kod koga bi se 'p.ri proporciona/nom odnosu izmedu
napreza!)ja i deformacija (npr. refativnih produljenja u podrucju e/asticnost!)
prvobilna duljina slape udvostruCila. Modul elasticnosti je konstanta gradiva.
11
1. Uvod
1.1.1. cELIK
Buduci da u armiranobetonskom presjeku celik (armatura) lrna funkciju preuzimanja
vlacn!h naprezanJ8, saZnanj8 0 menanlCKlm SvoJsivlhia ovog gl3dlva dobiverid $0 lid
osnovi ispitivanja probnih uzora,ka na razv!acenje,
Na slit;i 10 a pJikazana su u koord'inatnom sustavu (Ja [Nlmm
2
J - e
a
(%) dva znakovita
diJagrama naprezanja j deformacija -celika, PlVi, s izrazenom granicom veHkih
izduZenja ()vi (pocetak plastificiranja) 0 obliku od "mekom" (GA) i prirodno
-iViilOiTi{RAJi3eliKu7sT.TiJ cr,le" za hladno
vueene celike (MAG. MAR i BfA, s1. 10 c) nema 'asno izrazen ra [astificiran'a
gmnlcu popu an' a , ate je za njega dogovorom naprezanJe (J02 kao
p 19k popustanja. Tom naprezanju, poslije rasterecenja (ispre.kidana erta na sliCi
lOb) odgovara zaostala (plasticna) deformacija p odnosno 2%0 (prami/o).
Umjesto granice velikih izduzenja iii granice popustanja cesto pri razvlacenju
upotrebJjavamo naziv granica razv!acenja iii prirodna granica velikih produljenja.
,I
fo
f,
IY",
S1ika It).
v!"t)::::e voljooi te!ik
f,
,
,
,
,
: c,,[ % J

ZnakOViti (karaktfrist!thl) radni 0-<;" dijagrnmi solika
a)Za hJadno obradeni i vruce yaljani celik
b) S !zrnionom gran!CQm vollk,h ildll,'1l11jU (),'i
bl
I u" (N/mrn
2
J
.
roo

10 15 2S
,,(7.)
v
'--- (",.n.
J _ """" .. ",-uj<> 1><>'<1=
f"'i,1'X _t..""",p .
f . C.o:]
o 0,2.0,S 1,0
.
v
c)Grnnica 0-01::a koji i71';1:cnll !"jfl:lJ1iCli PfOthrijr.nln 0,.;
12
1. Uvod
Na dijelovima dijagrama, n'a kOjima, su odnosi naprezanja i deformucija [ineami,
H09keov zakon:
gdJeje: 'Ea - madill elaslj{nosti (elika koji ima dimenziju naprezanja IN/mml] i predstavlja
tangens kuta" kaji taj pravac- zatvara s apscfso'!1" Uzima se da je stvarna
vrijednosl Ea Ii podruCju naprezanja uporabl.Jivosti celika (0 avr):
-za GA i RA Eo =2 do 2,1'/iP N/mnr1
- za MAG, MAR il3!'! .... y:, 1,9 do 2- lIP Nlwl"z '7l/
-.-------_._-_. .
Na slici 10 a oznacene su 1 CVf.stoce celika fa kao i deformacija sloma (kidanja)-
slomno produljenje Ens. Primjecujemo da fa .ne odgovara tocki gdje dolazi do sloma
celika, vee je ona pomaknuta ulijevo-. Uzrok ovome je uobicajenl postupak registriranja
sHe umjesto stvamog' naprezanja, pri cernu se ne' uzima u obzir suzenje (kontrakcija)
presjeka na mjestu kidanja.
Granice razvlacenja O"IJi i cvrstoce armature, fa. dobiju se statisticki na osnovi ispitlva-
nja najmanje 30 uzoraka, Te velicine ulaze u oznaku vrste celika (iobfica fO).
1.3.1.1. RAC:UNSKI DlJAGRAM C:ELlKA
Za dimenztoniranje armiranobetonskih konstrukcija metodom granicnih stanja,
stvarni dijagraml G
a
lEa na slid 10 a (odnos!1o 10 b i 10 c) zamjel1juju se racunskim
(ideaJiz;iranim) dijagramima, sastavljenlm jz dva pravca-bilinearnirn dijagramima
(sf.fl). Kod njih Je racunska cvrstoCa izjednacena s granicom veJikih produljenja
crJcr02)' dok S9 najveca dopustena deformacija celika pri vJaku uzima ma:/-a "" 10%0.
a, [Nlmm
1
]
" -1-;,1
IBIA
680/800
I I
JO ,-.----- 2.}
MA 500/':;(jO
0
-;-----j
0 RA 400/500
'-,;;
2\0/361
tv;
0:; GA

! N
La!%,j
Slika If.
, ,. , ., n f, .0 II.n ,,,.,,1:,,_111%.
13
;.it.
':. Uvoa
kcije Cvrstoca celika koji se upotrebljava za armiranobetonske konstru
SL! i OLIl<.!C<Jva W<.lniCUI'1 velikih (lv,(0ll!)' a nc v!a{;nOlll
malog parasta naprezClnja u blizini granice vellkih produljenja (J,.loO]
cija armature je malan. UutOll niju u stiJnju slljuuiti uvo uulofln'H;ijo,
narusava monolitnost konstrukcije. Ovo pokazuje da je granica vel
granica popustanja 0
1
'i (00)) osnovna mehanicka znakovitost 'evr
karakterizira
t:vr!,lncorn 1". I<od
) porast deforma
M
. pi.! pUCU, lilllu 50
ikih produljenja Hi
stoce celika.
1.3.1.2. VRSTE ARMATURA
2a armiranje betanskitl konstrukcija i elemenata ad betona primjenJ
armatura Gijl su nazivi kao i osnovna mehanicka j geometrijska sv
ujemO cetiri vrste
ojslva prikazani u
tablici 10 ina slici l r.
valiteta Oblik je izraz'en pocetnim slovima naziva armature, dok je k
raziomkom, gdje je brojnik granica ve!ikih produljenja (Tv; (odnosn
vueene celike koji nemaju iZrazenu granicll papusfanja). a nazivnik v
izrazena
a
IT"
za hladno
lacna fa
u Nlllllll
2
.
1.3.2. BETON
C::<
vinom BuduCi da je 'beton umjetno gradevinsko gradivo doblveno mjesa
drobljenca j pijeska, te povezano u cjelinu ocvrslim cementnlm mort
de se fizicka svojstva ovako raznolikog grad iva mijenjaju od tocke d
beton ustvari nehomogeno gradivo. Meautim, ako su cement, .voda
odabrani (u dobrim omjerima), eime je dobiven beton poznate kvalite
pravilno ugraden, oevrsli beton u konstrukcijama mazemo smatraU h
Yom. Pretpostavku da je beton homogen pojednosfavnjuje pro
svojstvena dovo!jna {oenost. prj proracunu betonskih i armiranob
beton dakle treHramo kaD hamDgeno. iZofropoo gradjyo lj kan wpd
>Ijunka m
am, oCigledno je
a locke. Stoga je
j punivQ pravHno
te koji mora biti i
omogenim gradjM
ratun kojem je
etQD$kjb posaea,

no za prorgGun
svojstva jednaka u svim smjerovimJh-
Beton Ima mnoga svoJstva presudna za ocjenu kvaliteta
_ kOl1strukcija u plVom redu to je njesova cvrstoca
Prema vrsti naprezanja kod betona razlikujemo: tlacnu Gvrstocu
vlacnu cvrstocu
posrnicnu Gvrstocu
if' L
Karl beiona 5
v
akak
a
je najyazona tlacna cvrstoca. Ona je od
cvrstoca najveca te betonu redovito tlacnih
vlacna i djelomicno posmicna naprezanja povjeravamo armaturi.
14
I
triju spomenutlh
naprezanja, dok
"
I

'}; 'j;
"
0
2!
.,
:;, 5 "
u .


,.; .
0
"
.,
1
" 1-
\ .1
.,.
"

2:


..

0
>
:=;
"
"
,
""S!. )
z
.,
,'-' ,
..
J

J: \';
..
D


2\:J
no

"

z
"
N
"
0
'"

"
I
4uJ-a::

,

> >U
u

I1( ,
0.. ';;' " 0
"
>
.-



0
>
1


"
"
.'::!
...

,
I
i2 i

w
,
i'5
1
!
W
,
0 ,
,
,
,
,
,
I
I
w
'"

"
'"



>
1
N
.,
'"
...
.---
" ..
"
..
..
'"
.
..,
..
.. .c. - Q
, ,.;
.,
"
.. --'-'-
,


8

I
.
:.;: :;: ffi

lfl
I
iii

0,
<



u

"



"

"

' .


0
"jj
-
2
I
!
"' <;;\

+-+
t1
'"
2
$%'0

,-
:B"
..
'-
2
g
'" " "
0 ,
68
0


cDN
"'
...
. N
,
.a.a 0 00
I
/
1
0
, ,

l
00 Nn
00


" . ,
,<:.::
-;--
0 0

""2J, II k

g
fP
s ,;;; 8'

I

"
I

1
.. ,. g N I
':< 7, '" .e..



" >'" , ,. 2
'-l .1 .
h
> 'ii "

1 ..... -

< .. ... :J'
- -
1l
==
"'
,,; .
15
1. Uvod
Oa je tiacna cvrstoca od SYih. triju navedenih cvrstoca betona ,najveta, vidljivo je i iz
Mvamog rednog {o-e} dljagra"ma betQna (sl. /Z). Ovaj djjagram predstavijp odnos
izmedu naprezanja 1 re!ativnih deformacija (relativnih skracenja i produljeoja) u
t/aenom i vlacnom pojasu, a prikazan je krivuljom. Jasno je vidljivo da je krivulja
odnosa izrazito nagfasena u tlacnom, a vrlo sIabo u vlacnom pojasu, sto je pokazateJj
dobre noSiYDsti betona na Uak, a vrlo slabe nosivosti na vlak. Staga vee kod relativno
maflh vlacnih naprezanja (- 3 Nfmm2 za ME 30) dolazi do lomljenja betonac
-+-==-=i"" lo:siLOlj tren.Aro;j optaece"lja, 1:,.",1:,., cC'lJ5I'(l 41=0
++ ___ --"2-::!.:5"cc .. -'------t
O. J5-{1.30%. <
-f.(Jb [vlokJ [N/rrrn J:
Slika 12. Znakoviti ra"?ni CY-E dijagrarn betonl.l
!Iaenu cvrStbCU betona odreQe.o.u oa propisani Dacin b@!9na WI'
tij" > ME). Za marku betona rabi se oznaka ME, a
, dana nakon
betoDlranja, odnosno ugrac!ivanja belona, Probna betonska kocka ne smije imali
-tlacnu cvrstocu Jpk manJu Od lbk' kOja je dobivena oa osnovi ispitivaoja 10 - -30
uzoraka. Marka betona moze se isp!tivati oa probnirr: kockama drugih dimenzija, oa
probnim prizmama i na probnim valjcima, ali dobiveni rezultali moraju se preracunali
na rezultate standardne kocke veliciP9 stranice 20 em. Na 'slid 13 prikazan je dijagram
(J- s raz!icitlm cvrstocama, oonosno marKnm<l hctonk
16
60
50
40
30
10
10
o
dbfNlmm1J
I
V
V
Ifl.
, fbt.>M8S0

."

r-...
fbio;>MB20
ct,(Y..J
3 4 5 6
1.3.2.1. MARKE I KATEGORIJE BETONA
1. Uvod
Stika 13.
Radni 0- dijagram s razlitl\im
vfStocama betona
S obzirom na svojstva ocvrslog betona zahtjevan'a projektom konstrukcije, nacin
pripreme i postupak provjere kvalitete betona, beton odnosno navedene marke
svrstavamo u dvije
Betoni prve kategorije B I
U ovu kategoriju ulaze betoni ME 10, ME 15, ME 20 j MB 25, za koje se ne traii nijedno
posebno svojstvo, pod uvjetom da se pripremaju (bez prethodnih ispitivanja) samo na
gradiHslu na kojem se i ugra<luju.
Betoni druge kategorije B II
U ovu kategoriju ulaze:
- betoni M1l 30 j belon! svih visih marki
- betonl s posebn'tm svojslvima
sve vrste prijevoznih betona
- betoni koji' S8 pripremaju, odnosno ugraduju posebnim postupcima (npr.
pumpani, 'za ugradbu pod vodom j slieno), a namijenjeni su za specijalne
konstrukcije (npr. hidrotehnicki, kofnicki: prednapeti).
Saslav ovih belona odreCluje S8 na osnovi prethodnog ispilivanja svjeieg i ocvrs!og
betona, priprcrn!jcnog od prcdvi6onog grad iva za predvi(!ene uvjete gradenja i
namljenjenu konstrukclju.
17
1. Uvod
1.3.2.2. RACUNSKI OIJAGRAM RETQNA
SI! da
i relativne deformacijc betona Er,1 odnosno stvarni oblik dij89,rama naprezanja i._
'Cdeformacija betona cr" fc
h
'"
starost betona, iiaGfi15'eTon{ranja, brzfna nanosenja, i vrijeme zaorZ8vanja opterecenja
ltd. Stoga "U5fj"u
Sla1ljU sto vjerniJe veze izmedu
dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija stvarnl radnl dlJagram zamJeoJuJemo
racunskim dijagramom betona M.14).
Prema propisima, odnos naprezanja i deformacija tla(;nog
presjeke i na parabo!om:
_. __ __ .e' . -, . -- - "
za O%"S:J,S2%n

i pravcem uspofGdnim S osi skracenja koji dodiruJe tu parabolu u tjemenu:
Stika 14. Racutlskl (J-( dijagram beloml
U gornjem izrazu, deformacfja se obvezatno izrazava u promilima [%.-,), odnosnb mm/m,
a naprezanje u Nfmm
2
.
Velieina fa je r8cunska Uaena Gvrstoca betona....a.md.s.oo 0 marki betona ima
cane vf1Jed'nosti isk<Jzane taf.'[ici 11.
geometrijskom obllku prizme (0;85 kao i
.. 2P_io.),
opterecenja (0,80), odnosno naprezanja, racunska cvrtoCa betons is, koju koristimo
pmikom dimenzioniranja armiranobeto[1skih elemenata manja je od stvarne repreze-
ntativne cvrstoc8 betona MB, i iznosi: .
18
Iz 6vog izraza lako mozemo zak,!jucitl da se pri dimenzioniranju
sl,dopova iskorislava prib!(zno 70% Uacne cvrstoce betona, ali uz napomenu da je
spomenuta ,iskbristenost (;Vfstoce prisutna sarno kod nizih mark! (MB 5 3_0).
Tabika 11
MB 10 115 20 30 40 50 60
/ff (NlmmJj 7 10,5 14 20.5 25,5 30 33
V
._-_..
/b. 1.5 1.8 2,4 2,9 3.4 3.8

1<
10% .
9 12,6 18,5 22,5 27 29,7
Zbog smanjene spasobnosti deformiranja betona visih (M!1 > 30) U odnosu na betone
niiih kvaliteta, a radi zadrzayanja podjednake sigurnosti za sve kvalitete betona,
uzima se da prirast racunske (;vrstoce III raste sporije ad kvatltl3le odnosno marke
betona, pa taka za MB 60 (vidi tab/iclI 11 ) iskoristenost cvrstoce betona IZrjosi 55%,
Racunska cvrstoca za Mil 10 odnosi se na nearmirani beton. Za marke betona koje su
jzmedu navedenih,fn odredujemo linearnom interpoiacijom.
Za armiranobetonske elemente kojima je visina presjeka manja cd 12cm (d<f2 cm),
a to se uglavnom odnosi na armiranobstonske ploce, racunsku Gvrstocu batona fs
umanjujemo za 10% U odnosu na pajedine marke betona ({(lblicl1 11).
Za najvece relativne deformaclje .Lb elementa savijanju s uzduznom silom
iii bez nje obiGno I!zimamo 3 iii 3,5 %D, a za osno naprezane e!emente (elemente
naprezane centricnom Uacnom silom) 2 %0. To je u znatnoj mjeri dObiveno ! pri
eksperimenta!nim ispftivanjima na betonskim elementima.
Najvecu propisanu vrijednost racunske deformadje tlacnog betona Eb ;:;;:: 3,5 %0
prema propisima vecine zemalja koristimo kada se poprecni presjek nalazi u grani-
cnom podrucju napr8zanja i deformacija, pri kOjem.' S8 neutralna. os nalazi unutar
armiranobetonsk09_ presjeka (pog/avlje 3.2.1.) ..
Za odredivanje modula elasticnosti betona, ako ne postoje eksperimentalni podaci
(tablica 12). mozemo koristiti izraz:
gdje je fbk karakteristicna Uaena cvrstoca belona, odnosno ME u a Eb modul
elasticnosti cije su vrijednosti izratene u N/mm2,
Navedeni izraz mozema primijeniti za slucaj tlacnih (ako je 0b < 0,41bk ) i vlacnih
naprezanja betona.
Tablica 12
60 .
3,80' x10
5
19
1. Uvod
Dok i.e t'tlodul ebudicnosti cefika nepromjenjiv do graniee velikih produljenja. moduf
elastiCnosti betona avis; 0 veHcini i vrsti opterecenja, a kvaliteU i starosti betona, kao j
o vellelnl naprezanja. Modui eiasticnosli betona E, promjenjiv' je s poveeanjem
naprezanja (sf. 12), te se definirakao odnos:
Nefinearnost dijagrama narocito je izrazena nakan sto naprezanja u betonu dostignu
pribHino 113 granicne cvrstoce (Sf. 12).
Na kraju potrebno je dodati da Se beton pod kratkotrajnim opterecenjem kao
elasto-plasticno. a pod dugolrajnim kao visko-elasto-plasticno gradivQ (sf. 12). To
znaCi da se deformacije povecavaju s vremenom, a po rasterecenju ne
u potpunosti. Parast deformacija 5 vremenom, naziva se puzanje (teeenje)
betona I 0 to] ea pojavi biti jos rijeei (poglavlje 53).
Kad god je to potrebno proracunom morama obuhvatiti i puzanje betona, tj. u odnose
naprezanja i deforrnacija unosimo i parametar
20
,
2. Proracun ABskfopova
I 2.
-----
PRORAGUN AB SKLOPOVA )
=
Temeljni pnnc!p -:suvremenog grad!lelJstva rac!onaino J8
dobrim projektnim rjesenjem, povoljnim razmjestajem konstrukcijskih dijelova nosece
konstrukcije (AS sklopova) i spretnim statickim rjesenjem. Mjerilo tehnicke vrijednosti
sta'ti(:kog dljela projekta oeituje S8 u postizanju takvog rjesenja nosece konstrukcije,
koje uz potreban faktor sigurnosti daje najracionalnije i najpovoljnije rjesenje.
1 ..1atitKLQroracun je racunski postupak k,ojem je zadatak pro11alazenje ekstremnih
(najvecih i dlmenziOniranja'llj. 'odredivanja
--lzmjera poJedinih AB skJopova a u svrhu dOkaza i
njihove IJ.fjJlolt .
-08 bl s zahtJvl sta5!1nostl 1 pnnClpl ekonomlcnostl dove!! u sklad, za svako gradiva
postoje pravila. odnosno preporuke u obliku propisa, koji nam s!Uz kao, smjernice
pri!ikom prorae-una.
Statickl proracun mora biti strucan, pregledan i jasan, odnosno sastav!jen lako da je
njegovo ispitlvanje i provleravanje laka i bez teskoca provedivo. Posebno tijekom.
gradenja mora dmoguciti brzo uspored'ivanje 5 detaljima, kao j laku provedbu mogu6ih
izmjena koje cesto prate svako gradenje.
laka je u asnavi ove knjige rije6 prije svega 0 dimenzioniral1ju armiranobetonsklh
presjeka, moramo nagJasiU i pojasniti i ostale sadrzaje statickog proracuna bez kojih
ni dimenzioniranje ne mozemo u potpunosti razumjetL
1. Staticko rjesenje nosece konstrukcije
2. OdreO'ivanjc optcrccenja
3. Staticku sheniu sa shemom opterecenja
4. Odred'ivanje v,rijednosti reznih sila
5. Dimenzioniranjerodnosno odredivanje izmjera konstrukcijskih
elemenata-sklopova 5 provjerom naprezanja
fl!' Provjcru pukotiml I pomaka (progiba) \
Osim navedenill sadriaja, staticki proracun sluzl kao pod\ogiJ za izradbu n;:lerta
armature (I'O;';/;II'(/f' .1..1,3.) koji su sastavni dio izvedbenog 1:1.
, 21
2. Proracun AB sklopova
.1 2.1., STATICKO RJI NOSECr KONSTRUKCIJE
1,\ . ,J
Staticko rjesenje nOSCi:e konstrukdje odabir je glavnog noseceg sustava i njegovo
rasClanjivanje na pojedine sastavne dije!ove. Pritom je glavni zadatak, projektiranje
takve konstrukcije koja ce dati najPDvoljnije rjesenje uz osiguranje potrebne
stabilnosti,
Dobro rjesenje statickog sustava iziskuje od konstruktora znanje, iskustvo i spretnost i
kao Slo sa ked arhiteklonskog rjesenja glavni projekt razraduje iz idejnog I rezuitat Je
vise zn("mja ne90 dull;l. luko j slaticko rjCSunjc nosoce konslrukcijc predsl<-Jvlja idejno
rjeSenje iz kojega proizlazi sve ostala.
LStaticko Ijesenje radi S8 na osnovl arhltektonskih nacrta izradenih u mjerilu 1:100, kajl
s{uie kao pod!bga za slaticki proracu..QJ
Svaku g,ad'evinu, jduC! redom od krova do teme!ja (primjer iz visokogradnje),
rasc!anjujemo (rastavljamo) na njezine sastavne dijelove, tj. katne konstrukclje (etaze)
5 pripadnim konstrukcijskim elementima (npr. stropna konstrukcija, grede, nadvoji,
serklazi, itd.).
Dakle, dok zgradu gradimo od teme!ja do krova, proracun radimo obratno, od krova
doteme!ja.
Svaki dio konstrukcije bez obzira da Ii S8 on razlikuje po rasponu iii po presjeku
potrebno je obllJezlti (lznakom pozicije (POZ) , odnosno stavkom U obliku troznamen-
kastog broja, gdje prvi bra] predstavlja jednu od etaza, dok sljedeca dva broja
predstavljaju oznaku konstrukcijskog elementa . u toj etazi. Obiljezavanje etaza
uobicajeno zapoCinjcmo pozicijom POZ JDD, od prizemlja prema krovistu, lako nije
pravHo. U ovom slucajlJ tako na primjer pozicijom POZ 308 obilJezavamo konslrukciju
iznad trece elaze (broi 3 ), dok broj 08 predstavlja oznaku konstrukcijskog elementa-
sklopa u loj etafL
Stupove obiljezavamo s obzirom n8 konstrukciju kata koju nose, pa tako stupove koji
nose konstrukciju prlzemlja, a na!aze se u podrumu,.oznacavamo sa Sf' S2' ltd., dok
stupovi koji nose konstrukciju prvog kata, a nalaz8 se u prfzemlju, imaju oznaku SIOII
SIOl itd.
Osnovni je zadatak odrediti nosece z!dove i stupove.
Karla Sma odredili glavnu nasecu konslrukciju cijele gradevine, pnstupamo rjesavanju
svake etaze (katne kanstrukcije) posebice, pri eemu najprije odredimo sustav
konstrukcije koji cemo primijeniti, i to prema vrsti i velicini opterecenja, veliclni
raspona, te rasporedu glavnih nosivlh zidova i stupova. Potom odredimo leZajn'e
(potporne) tacke za lu konstrukclju. Na ovaj naCin dobijemo sustav sporednih i glavnih
nosaca, obiljezimo s pozicijama (stavkama), i na tal nacin oznacimo svaki
konslfukcijski dio, eime cemo dobiti shemu (naert) pozicija doticne etaze. Naert
pozicija daje nam jasnu sliku 0 sustavu nosaca kao i 0 rasporedu giavnih i spored nih
konstrukdJSkih elemenata.
22
2. ProraCun AB Sklopova
f! ! 2.2: OOREDIVANJE OPTERE.CENJA
j ,
'.
Vaino je, .tacno odreUlli vr::;.tu i veilCU1U Llptun;Cunj;J KUjl! dJuluJu IlO
. element koji proracunavamo. U zgradarstvu se . odreduje na' asnov!
statitkog rjesenja i prema yazecim propisima za opterecenja, dok 58 U lndustrijskih
gradevina opterecenja odreduju prema posebnim z.ahtjevirna dotlcne grane.
Optereceoja se dijele 'na osnovna, dodatna i izvanredna (Pllglavlje 2.2.1.).
Qa bi so opteressnja tacno odredi/2, morama P0708V8ti i predllidjeti sve elemente
koji Cine kon5trukCiju, pocevsi ad vlastite teiine nose6eg elementa, pa do tetine'svih
elernenata koje on nasI (tzv. stalno opterecenje).
Da bismo te letine tocno (izracunali), moramo poznavati prostorne tezine
pojedinih gradiva, sto uzimamo iz propisa za opterecenja (vidi prilog. iablica 25). U
tocki proracuna u kojoj se qdreduje opterecenje treba nacrtati i detalj poprecnog
presjeka kroz .konstrukcijski element, sa svlm ostalim e!emontima ispod i izn?d
noseceg elementa. Vlastitu tezi.nu, odnosno debljinu nosaca, pretpostav!jamo iii
odablremo prema postojecim orljentacijskim formL:lama, a ako ih nema, na osnovi
iskustva. Ako se pri dimenzloniranju dobiju vrijednosti vece od pretpostavllenlh za 5%
iii vise, ponavljamo raeun. '
Uz navedeno stalno opterecenje, moramo odredili i prornjenjivo (iii korlsno
op!erecenje). kojim ce konstrukcija biti opterecena u tijeku uporabe. 0 nacinu
odredivanja avog opterecenja bit ce vise rljeel u pog/:JJlIju 3.5 ..
Osim navedenoga osobito je vazno odvojiti i posebno izracunati razlicita opterecenja,
kako bi se,njihQvom kombinadjom magle pronaCi najn:epovoljnije vrijed.nosti reznih
sHa.
2.2.1. OPTERECENJE ZGRAOA
U zgradarsvu opterecenje dijellmo u pravilu na:
1) asnovna (glavno) op!erecenje
2) doda!na (dopunsko) opterecenje
3,) izvanredno opterecenje
1)OSNOVNO OPTERECENJE
To je opterecenje' Koje 5e pojavljuje pri proracunu svakog elementa kao g!avno
opterecenje, odnosno opterecenje koje redov\to ,djeluje. Prema smjeru djelovanja
razlikujemo
a) uspravno i
b) vodoravno osnovno
.23
2. Promcun AB sklapava
ajU.p .... VM oplor.conje
U uspravno opterecenje ubrajamo:
-stalno optereconj. (vlastita teiina konstrukcije -. teiina noseCeg elementa s
tezinom svjh elemenata koje on nasi)
- promjenjive iii kerisne opterecenje (optereCenje koje moie mijenjati mjesto
djelovanja, odnosno zauzeti razne polozaje na konstrukciji, npr. ljudi, namjestaj,
plUlIletlld SwdstVd. uskladi;tello gradivo). OdredeAB je ',rstOFA j svrhgm 9Fa4Bvi
ne, pa otuda i naziv korisno opterecenje jer je namjena objekta upravo
vana ovim opterecenjem.
- opterecenje. snijegom (izdvojHi smo ga kao posebno uspravno opterece!lje jako
ima tnaCaj promjenjivog, ali S ogranicenim po!ofajem). .
Pre-rna nacinu na koji djeluju,' odnosno njihovu rasporedu po kpnstrukdji, stalno i
promjenjlvO opterecenje dijelimo na:
- jednonko rasprosttto opterecenje (kontinuirano)
- nejednoHko rasprostrto opterecenje (trokutno, trapezno)
- koncentrirano opterecenje' (pojedinacne sile - ad zidova, stuPOV8, V-
sporednih nosaca ild.)
Za oznacivanje opterecenja koristimo sljedece oznake:
g - stalno optereceClje
p - promjenjivo op,terecenje
q - ukupno opterecenje (q = g+ p)
G - st.a1no pojecl'lnacno optereenje (stalna koncentrirana Sila)
P - promjenjivo pojedinacno optereccnje
Jaanu (intenzitet) opterecenja po jediniei plostine iskazujemo u kNlm
2
. dok po jedinici
dulfine u kNfm'.
Velleina stalnog 'I promjenjivag, odnosno kOrisnog opterecenja dana je Propisima Z:3
.opterecenje zgrada, a neka od njih prikazali smo tablicama 26 i 27.
b)Vodoravno (horizonta!no) opterecenje
Vodoravnim opterecenjem smalra se dje!ovanje vjetra, a po potrebi i djetovanje
potresa koje lnaee pripada grupi izvanrednih opterecemja,
Statickim proracunom svaka zgrada uz utjecaj dje!pvanJa uspravnih sira mora biti
proracunana i na djefovanje vodoravnih sila. Od ovoga su izuzete obicne manje
zgrade zidane' opekom ! na I,Ivrijeien nacin ukrucene zldovima, stropovima i
armkanobetonskfm vodoravnim i uspravllim vezama (pn::lfll'(j(' :1.).
24
2. 'pror8cun AB sklopova
Velicina djelovanja vjetra ovisi ozemljovidnom podnu!'ju (sl. 2Jl). mjesnom (Iokal.
110m) . zgrade i nacinu njene zasticenosti, visinl zgrade i ostanm
ma danimu lablici 28 (vidi u prilogu).
Postoji i koso opterecenje (npr, tlace.nje-djefovanje n8 kose zidove), ali se
Dna moze raslav;t! na usprs'!no i vodoravno opterecenje,
2) DODATNO OPTERECENJE
DodatoQ optereenie je svako kOje ne mora rl3stupitr iii ima slabiji
uc\nak, Tu ubrajamo:
- dopunsko opterecenje od vjetra uavlja se povremeno U obliku jakih udara)
- trenje na pokretnim lezajevima
- utjecaj promjene temperature
- uljecaj skupJjanja helona
3)IZVANREDNO OPTERECENJE
Narocito opterecenje takoder nema stalan karakter i pojavljuje 58 vr!o rijetko,- a
zbog svoJe prirode tesko 9a moierno tecno' definirati. N;;lrocito
obuhvaca
- utjecaj potresa (zernljotresa)
- utjecaj nejednoHkog slijeganja leiajeva (polpora)
" 2.3. STATleKA SHEMA (SA SHEMOM OPTEREc":ENJA)
Staticka shema predstav!ja ucrtavanje sheme nosecega sklopa, s najnepovofjnijim
po!ozajem korisnog (promjenjivog) opterecenja, lj, korisnim opterecenjem koje daje
najvece vrijednosli reznih sila za konstrukcijski sustav koji je odabran u statickom
rjesenju n'osive konstrukcije,
Vafno je napomenuti da svako ono opterecenje kOje se po nOSdCU moze pomicati
(promjenjivo, korisno), treba postaviti u najnepovoljniji paloiaj, ti. onaj kciji izaziva
ekstremne vrijedriosti reznih sila, Na primjer, ukupno opterecenje ns izaziva uvijek i
najnepovoljnije rezne silet tj. one koje izazivaju najveca napreznnja, ?dnosno slom
konstrukcije (slucaj kontinuiranih nosaea), Prema lome, mazelllu postav[!i onoliko
sherna koliko S8 ekstremnih reznih sila trazL Iz staticke sheme mora se jasno vidjeti
, sustav nos8ea koji se racuna, S oznakom vrste, tezaja (pokretan, nepokrelan,
djelomicno ill pbfp(Jno upet), zatim moramo kotirati raspon, upisal.i broj Jezaja, kao i
oznaku opterecenja (aka je dje!omicno iii pojcdinacno). Velicine
opterecenja valja uzeti iz tocke proracuna u 'kojoj se odreduje optere-cenje, Ukoliko
imamo kosi nosaet moramo odrediti i veliCinu kuta $ trigonomefrijskim
podacima potrebnim za racunske operacije. Islo taka aka je nos,,!'; nepravilna oblika,
svi UGomotrijski clementi koji tc:lj oblik deliniraju moraju /)'11'1 Plil'_;lzani,
25
i
I
l ProraCun AS sklopo,-a
2.4. ODRE)IVANJE REZNIH SILA
,
Ekstremne vrijednosti reznih sila u presjecima armiranobetonskih sklopova odreduju
se proracunom prema teorijl konstrukcija, gdje razlikujemo:
-linearnu teoriju (teorlja elasticnosti)
-linearnu teoriju S ogranieenom preraspodje!om
- nelineamu
- teoriju plasticnosli
Razlog primjene pojedine tearije QviSi 0 vrsti 1 karakteristikama konstrukcije, vrsti i
iltenzltetu opterecenja, stanju naprezanja i deformacija u promatranom presjeku,
karakteristikama presjeka ltd. Oanas se najvise primjenjuje linearna teorlia, odnosno
obicna gradevna statika. Ona S8 temelji na !inearnom odnosu naprezanja. i
deformacija, a ujedno pretpostavlja da su rezne sile u presjecima proporcionalne
opterecenju.
Kao sto smo napdjed naglasili, potrebno Je odrediti ekstremne vrijednosti m9menata
savijanja, poprecnih i uzduinih sila. Ovo odredivanje obavljamo postavljanjem
opterecenja u najnepovoljniji polozaj.
Kada je u pitanju veGi broj razlicitih opterecenja (stalno, promjenjivo, snijeg, vjetar.,
temperatura, sk\Jp!janje), kod pojedinih slatickih sustava zbog jasnoce i preglednosti
moramo izracunati rezne site za svaku vrstu opterecenja posebno. pa tek tada vrsiti
Kombinacije koje ce u nosaeu izazvati najnepovoljnije utjecaje (slom). lz tog razloga
pojedinacni rezul18ti maraju 58 srediU tabelarno. Isto tako, kod nekih statickih sustava
kod kojih promjenjivo opterecenje izaziva niz ekstrernnih vrijednosti (npr. kod
kontinuiranih nosaca), potrebno je sre6ivanje rezultata u tabele kako bi se dobila slo
jasnija sllka 0 svim vrijedno5tima reznih 5i13.
.2.5. DIMENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ELEMENATA)
,
Kod staticki odredenlh sustava dimenzije e!emenata nije potrebno znati radi
od
r
ec.1ivahja reznih sila M, V i N (ali ih treba poznavati zbog odredivanja stalnog
teret.a-opterecenja). Kod neodredenih sustava naprotiv, mOramo ih zadatl unaprijed
kako bismo mog\l odrediti vrijednosti reznih sila M, Vi N.
eim smo odredni veHcine reznih sHa M, vi N nosecega sklapa, sljedeci zadatak nam
je izbor, odnosno korekcija dimenzija koje ce biti najpovo!jnije, a da S8 pdtom njihov
oblik uklopi u arhltektonsku strukluru pojedinih dijelova gradevine iii gradevine u
cjelini. Rijec je 0 odredivanju izmjera, odnosno 0 dimenzioniranju.
Dime . . 'e armiranobetonskih sklopova Rredstavlia daJillLi
a) odreClivanje oblika betonskog poprecnog presjeka s toenim i najekonomicnijirn
dimenzijama, Ie
26
b) odredivanje anniranog dijela presjeka, koji se svodi na odredivanje potrebne
plostine armature. odnosno njezine koHCine za zadano opterecenje i odabrani
staticki . sustav, nos()ca, pri comu valja voditi racuna a stalickoj stabllnosti i
ekonQmicnosti-iJospodarnosti (armatura je skuplja sastavnica sklopa).
Prlje samog pocetka dimenzioniranja odabiiemo gradivo koje ce bit! uporabljeno, a za
koje odredujemo kojoj kvaliteU mo/a odgoyaratL ' .
U sklopu dimenzioniranja vrsimo j provjeru naprezanja. Tim prorac.unom .provjera-.
,,81'1,e i dehazujeFAO da izracunan9 gfal1icne !/(ijedoostj naprezanja ne pre;laze najveca
dopustena naprezanja koja suodreoona propisima (np,,: sluca) posmicnifr naprezanja
kod grednih nosaca).
Uvjetno, dimenzioniranje moze, zavisno 0 postavljenom zadatku, znaciti i odreClivanje
sarno nosivosti presjeka, marke betona iii kolicine armatUre (pog/3Y/je3.3.,2.).
Odabrani presjek ne mora se uv\jek stagati s proracunanim, odnosno proracunom
potrebnlm presjekom, a. razlike najcesce ovise 0 arhitektonskim in konstrukcijsklm
razlozima. Odabrane dimenzije presjeka i za njega odabranu ko.1iCinu armature 5
rasporedom armature unutar presjeka potrebno je sklcirall, kako bi pri pregJedu i
provJeri statiGkog proracuna bite uocljive.
Za dimenzioniranje AB sklopova koristimo teoriju granicnih stanja. Gna sa: temelji na
u betonu i
_ ..e.?javi nedopuslivo sirokih
velikih i trajnih deformacija. U skladu 5 tim razllkujemo dimenzioniranje prema
. ..-.._.e_.. _._ .. -".__ - ... -.... ........
1. Nosivosti iii stoma
2. Uporabljivosti granicno stanje deformacija (p.rogiba)
- granicno stanje pukotina ...-
Dimenzioniranjem prema granicnom stanju nosivosti (pog/av/je 3.), uz najnepovoljniju
kombinaciju stalnog i promjenIivog opterecenja, kao i dodatnih AB
konstrukdja osigurava se ad sloma. Medutim, taj proracun ne jamCi da ce se s!ozenija
konstrukcija kao cje-lina u upo"rabi ponasati na zeljeni nacin. stoga je potre-ban i
proracun prema 'granicnom slanju uporab(jivosti za sto se koriste pribliz:ne metode
odredivanja pukotlna ! progiba. Dokazam da sirine pukotina, odnosno veHeine progiba,
zadovoljavaju propisima odredene kriterije, prora6un AB nosaca time 'je. zavrsen. U
protiv!1om, dimenzioniranje treba ponoviti toHko puta dok svi kdteriji 'ne budu ispunjeni.
Nakoo zavrsenog dimenzioniranja, a na te.tne1ju odabranih dlmen.zija 1 dokaza,
odnosno provjere napretimja izrac!uJemo izvetl.bene naerte gradevine, karisted za
oznaCivanje pojediriih konstrukdjskih dijelova (sklopova) iSle oznake kao u statickom
proracunu. Izvedbeni naerti moraju sadrz.ati i dati sve elemente potrebne za iZvoclenje.
27

3. Dfmenzioniranje <:
3. DIMENZIONIRANJE A8 SKLOPOVA PREMA
GRANICNOM STANJU SLOMA PRESJEKA ,
\f9>J.<-r7J'1r J.
Prvo moramo jezicno pojasniti sam naziv "stanje sloma", Kako j annatura imaju
jako izraienu moe plasticne deformacije, to znaci da slom nastupa' odmah po
____ ____
plasticno ponasanje be!ona i armature, pravilnije nazvati teorijom granicne noslvasti.
Za svaku AB konstrukciju adnosno sklop, mazema reci da ima nosivost.
Njena nosivost na naprezanje' u smjeru uzduine osl najveca je uzduina sHa N koju
ona moze primiti, nosivost na savijanje je najveCi moment Mil ltd. Naravno, mazema
govoriti i 0 nos/vasti konstrukcije izlozene slozenom naprezanju, odnosno 0 slucaju
zajednickog djelovanja vise reznih sila.
Kad neke od reznih sila- '(uzdui,ne j poprecne sile, momenti savijanja j torzije),
izazvane vanjskim opterecenjem, dostignu najvecu (granicnu, kriticnu) vrijednost koja
odgavam nasivast; presjeka, kanstrukcija ce se nad u GRANICNOM .STANJU
SLOMA. Oznaka nosivosti ima itldex n.
Ako se dogodi da rezne sile prekorace vrijednost nosivosti, dolazi do sloma
konstrukcije. Taj slom moze se manifestirati na razlicite nacine, kao slom u nekom
presjeku, kao gubitak stabirnosti (naprezanja u armaturi doseiu granlcu ()'i'
konstrukcija se deformira i pritom rasterecuje, a opterecenje se prenosi na druge
elemente), kao cupanje armature i dr.
Pod slgmom podrazumiievamo trajno ostecenje konstrukcije, tj, ana stanje pri kome
presjek odnosno konstrukcija gubi sposobnost odupiranja vanjskim uljecajima iIi
dobije nedopustivo velike deformacije iii lokalna ostecenja, poslije cega Dna vise
moze funkcionirati kao no sac - u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcianalnos!j,
Proracun prema granicnlm stanjima sloma podrazumijeva potpuno iskoristenje
nosivosti celika ilili betona (poieljnO je da se dosegne potpuno iskoristenje nosivosti
celika, a rij'etko j betona), pa cesto, kako rekosmo na pocetku, ovu teoriju nazivamo
TEORIJA GRANICNE NOSIVOSTI.
Osnovne pretposta.vke ove leorlje su sljedece:
f()1. Za vezu lzmedu naprezanj'a (0-) i re!ativne deformacfje celika (En) i betona (el!)
sluze ideaJizirani dijagramr dan! na slikama IJ i 14,
Za sve vrijeme porasta naprezanja, presjeci nosaca osta"ju ravni. To je tzv.
28
Bemoulneva (Bernulijeva) pretpostavka ravnih presjeka, poznata 1z otpornosti
gradiva, koja kaze da su 're/ativne cefika i betona medusobno
jednake (eu'''t:
b
) n<l jcdnakirn Udaljen,ostill1<:l od neulr<Jlne osi - raspodjela refatl-
vnih defarmadja linearna,je po vislni presjeka. Time podrazumijevamo da
prianjanje armature za beton nije nigdje narvseno, sve do slQma kons!rukclje.
;
.,
y
:';1
. .
3. AB skfopova prema granicnom stanju sloma presieka
@etonje u vlacnom pojasu, pri slarnu ispucao, pa je iskljucen iz nos'jvosti, a to
da sve vlacne sile preuzima armatura. '
'(4'. "Yelicine re'znih sila M, N j V odreduju sa po teoriji e;lasticnosti.
Ukratko,eemo prikazati kako se proracunava presjQk prema granicnom stanju sloma
uslijed, neke rezne sile, cerno obiljeziti sa Su'
Prvo pomocu izracunatih od staloog, promjenjivog i dodatnog opterecenja, te
s rasclanjenim (parcijalnim) faktorima sigurnosti (pog/av/je 3.1.) odredimo granicnu
vrijednost rezne sile S;, koja bi se magla pOJavltl u presJeku.
Granicna (racunska) vrijednost rezne sHe Sj, maze biU bila koja najveca rezna sila
(iza'zvana vanjskim djelovanjem); pomnozena odg.ovarajuCim faktorom sigurnosti y.
Oak/e, to moze biti najveca vrijednost momenta savijanja, uzduzne sile, poprecne sile
iii momenta torzije u nekom presjeku,
Zatim, uz pretpostavku relativne deformacije celika ta j betona Eb' gdje su jedan iIi oba
gradiva patpuno (maksimalno) iskoristena, morama izracunati nos;vost presjeka s.
, "
Granicna (racunska) nosivost presjeka SII zapravo je ona najveca rezna sila koju
presjek maze preuzeti. Stoga se granrcna nasi vast presjeka proracunava zavisno 0
reznoj sill, a dimenzijama presjeka i 0 kvaliteti gradiva.
Uvjet nosivosti presjeka zadavofjen je ako je racunska vrijednost rezne sile Su manja
, od racunske nosivosti 5
11
i/) jednaka njoj:
Da bi dimenziqniranje bilo ekonamicno, u danom izrazu podrazumijevamo znak
jednakosti,
nakon cega dimenzionira'mo, tj. odredimo dimenzije presjeka i koliCinu armature.
Pojam granicne nosiYosti presjeka faka je objasniti na primjeru cistog liaka, betonskog
tijela plostine A.
Tlak-na granici sloma izrazava se izrazom',
a to je najveca sil,q koju zadanfl piostin.1 pmsickn betona moze podnijetL Zgl slucaj
cistog lIaka, to je granicna nosivostpresjeka S",'lj, SI'= N -= 16k' A.
o pojmovlma koji se Qvdje spominju (;OnlO kClsnijo, u dolicnirll pogf<lvtjima.
29
i.
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stqnju sloma presjeka
3,1, RAilCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII
ODREOIVAN.JE GRANIL:NIH REZNIH SILA, Su
3, 'DimenziOniranje AB prema granicnom slanju sl(){:,a p:(Jsieka
Ouktilan slom, odnasno duktilan el.ement, smatram,o manje opasnim te su i
raktori si}jurnosti manji ..
I'
01 rm-TlIIIII, 1IIIIIIfrj
Prema nasim propisima granicne vrijednosti ,S._ .' _. _ _ i __ ' _ _ __ _
oogovaralucommiSiVOScupr8Sjf)k3s',-sadrzG staln09, proinjenjivog i dodatnog, J - - _ '-,1\" -- I,
bl 6 - P"'ilib
+;,S\" 1
Slika 15,
Oukljino i krbko oonj)Sanje armira"o-
belonskih elemeMla
l :
gdjejc" _ L.
S - /loeca) v/aslife !eiine i drllgog sta/nog (creta . d 6,
S; -IIljecaj siofit'kog i dinam;'cJ:og promjelljivog opfer-eeenjo 1:00 i illjeca) snijega i vjetra qill"::
b) Duktilan element - duklilno, pozeljno
ponasar,jc (s:om nastupo preko arma-
ture)
S8 - dodalni lItjcea) ostalih opteredenja, 1:ao SIO SII promjene temperature,. skupfjanje "G-/
betono. stij. !!,ollje i ra::micol!je lefajevQ (temelju). IIdori vozila II slup i
. ____ -=-6_
c) Krhak element- krhak slom (slom pre-
ko betena), nepoieljno'
dok se koeficficllti ",',,; ( i = gp.6) 1Ja::il'ajll m.(aal!il!J1ill1 /iliaorillw sigll/"IJosti, '0 ve/iCillu im (i" Oy
o\'isi 0:
_. vrSli op(crdenja i njihol.'im kornbinocijol1lo.
povoljllom iii /Jepovoljnom djefovol1ju stalllog opferede/lja, tj. do Ii udia Sg smalljuje
i/j poveeol'(j vnjednosl Su'
vrsli slamn do kojeg 1/ moie doCi.
Ovaj pos!jednji navod momma maio PQjasniti. Siom A8...kQns1cukGiJe mere-nastaH-f'o
cetiku (armaturi) ill batonu, a jZnimno po
Ako Je ceilk u presJeku tijekom u," fazi velikih deformacija En "" 3 -
p';:ethOd;O-;ast";janje pukotjoa \1
vlacnom pojasu betona TVerTkfhCferc;;:macija u armaturi - du tHan (zilavi) slom.
Duktilnost je svojstvo, a mjera dukWnosti izrazava S8 omjerom izmedu deformacija
kod sloma (au) j deformacija kod popustanja ( 0v)' i za sve dukti!ne elemente (sl. JSb)
mora imati vrijednost izmedu 3 i 5, odnosno
duku In osl "" :c 3 do 5.
0,.
Ukoliko ovaj omjer ima vrijednost vecu cd 1.- a manju od 2, Ij. rijecje 0
0,
nedovoljno duktilnom (neduktilnom) elementu.
U sluoaju kada je < J, radi se 0 tzv, krhkom elementu (suprotno od duktilnog),
0.,
'1r""l'=i?
- "J"'"",","o>V'\gkP
O

stika /5c.
30

Me6utim, aka fe celik sl!accn, tj, ako je e :s 0 %0, lad a pastoji opasnost da u presjeku
dade do sloma po betonu (drobljenje Takav slam je krhak i nastaje iznenada
bez pajave pukotina u vlacnom pojasu i bez veCfh defarmacija, pa su zato potrebni
veGi koefidjenti sigurnostL Za. izbor koeficijenata sigurnosti potrebnih za proracun
.granicnih (racunskih) reznih s[la mozef!10 koristiti lablicu 4f (vidi u prl!ogu).
Usporeaujuci ova dva slucaja, ielja nam je da ukoliko dade do sloma AS
konstrukcije, prvo popusti armatura, jer u tom s!ucaju nastaje dukti!an i predvidiv slom.
Ako prvo popusti beton, sto ni u kojem slucaju ne zelimo, slam CG biti krh j nenadan.
Zata re!ativnu deformaciju betona ogranicavamo na tb = 3,5 %n, dak armature u istam
presjeku ne smije bili nit! premaJo niti prev[se. Ova Cinjenica uvjetuje uparabu kako
najmanJe taka i najvece kolicine armature, odnosno najmanjeg i najyeceg postatka
armiranja, karistenjem kaeficijenta armiranja)l (poglavlje3.3.1.e).
Aka je deformacija celika u intervalu eo = 0 - 3 %0, vrijednasti rasclanjenih faktora
odre6uju se !inearnom interpotacijom:
i=g,p,6
Iz naprijed mazemo zakljuclti da veliCina faktora sigurnostl 'lui ovisi' 0 vrsti
opterecenja i 0 deformadji armature u arrniranobetonskom elementu.
Buduci ce nasi praktlcni primjeri biti rjesavani s armature a 3 %0, za
slucaj istodobnog dje!ovanja stalnog i promjenjivog opterecenja (fablica 45) granicna
rezna sila u presjeku odredena js izrazom: \.
--_._-+--
31
3.2. GRANleNt: VRIJEDNOSTI RELATIVNIH DEFORMACIJA
BETONA eb I ARMATURE eo
"
Kod 3nt1iranobetonskih presjeka f1a savijanje (s uzduin0m silom_ Hi, bez
nje), relativne' ,napreZq[1jit -
-"
deformacije mogu se prikazati dijagramom, Prema vellCini relatlvnih defo-

betona Eb ,I ariTraroreEt/ pI. J6}, QViSllO 0 lome-da--"
Ii u presjeku savijanja s uzduznorn (vlacnom iii Uacnom)
. ,-"-.- ..
oj
, .
Aol
Slika 16.
NAPOMENAI
1-
Hok

.
bJ
... 10/.. 0 -20;':. -::',S;ci',llf<l>;tb
r-------------
cJ I
A
Dijag(am re!ativnlh d1'-,(ormadja za naprc2anja savijanjt:m (5 uzdulnom silom iii bez nje)
Armiranobelonski poprecnl presjek $ armaturom u donjem \ gomjem pojasu
Dijagram refaCvne geformacija s oznacenim podn.:cjllna 1 - 5;
PQzitivne relativne deformacije - Vl8k ", i ,,2 celika lijevo od liniie 0 - 0
negativne relativne deformacije - tlak 1.>1 i /0_' belona desno od linije 0 - 0
Prlpadne vrijednosti fa:Klor8 sigurnosti
1
9
" 1.6 j eyp " j,8 za rOZi!lvne deform-Deije - vlak [" l} t", dn .. fO x..
Tg"" 1,9 i Yp'" 2,/ za.negat'lvne deformacije - tlak lOb'" 10 %" do -2 %0- "'"u
Za podrucje 3%'., > " > 0%0 dopuSlena je [ine<)rna interpolacija faktora slgumosV
YgiY
r
Sve Haene deformacije i naprezanja betona i armature imaju predznak ,
minus. ali se iz praklicnih raz!oga on izos(:;Jvlja, pa ga u nastavku
necemo pisali, iako tome vodimo racuna. .
I
I
J: vlmenzlOrlranje AB sklopova prema gran;cnotn stanju stoma presjeka
3.2.1. RASPODJELA NAPREZANJA
U RAZLICITIMPOORUCJIMA DEFORMACIJA
. BuduQ da' izmedu napr,?zanja 1 deformacija postoji me6usobna Cvrsta veza,
raspodje"a n;3prezanja kod elemenata oplerecenih na savijanje ovisna je 0 nastalim
deformacijama. Slika 17ukupno prikazuje pet deformacijskih podrucja. Svako od njih
pajedinacna cerna objasniti na slikama 17 a, h, c, die, U tim prikazima, uv1jek desno
pored poprecnog i uzduznog presjeka dijela armiranobetonskog elemen!a prikazana
je i sllka naprezaoja
PODRUGJE 1: CENTRICNA !ll GOTOVO CENTRICNA VLACNA SILA (ma!; ekscentricitef)
Gom;! rob pfcsjeka GO popllcati. a
deformacije iznose /1/" "'!I!$, -
'%0.
Te deformacije pffiU):ima annaluf1l
smje.tena u gcmjem pcjasu presj!.)-
kaA". .
Arma{ura donJelJ pod lraj-
nom (konsLantnom) je relanvoom
deformadjom E "" !O'X",.
Cijeli presjek !z1oien ie dallia. via-
tnam naprazanju, Ona se preuzi-
maju arma(urom, buduG da Je preko
ratena Viatna fvrstaCa betona ,.,a
S8yijanje. Belon je sloga popucao.
Neulra!na as leii izvan pres/eka :;Ii
ovaie s gomie slrane)
PODRUGJE 2: SAVIJANJE BEZ UZDUZNE SILE (CISTO) III S MAL OM UZ[)UlNOM SILOM
Gomji rub presjek<i bit ce llaten do
WijednOsl1 deformacija 0%., do
-J,J%..
Ovaj tlak preuzima belon s odgo,
varajuCom raspodjeiom naprcza-
nia. Neulra(na os nataz! sa u
gomjem dlje1u presjeka. Njen
poJo1aj odreden je velicinom .f ad
gomjog ruba presjeka. U v',sinl
nalltraifl('! osl deformacije i n3pre
Zi1nja jednaka su nU!i
Arma\llfa denjeg pojasH 0:;\<)1 te
lrajno dalormirana s reirl{ivnam
deformacijo'l1 (0'" ... ,ox.,. Ova
armature prHom te preuzeti sva
vlama naprs:z:anja, Ako ovome
dodamo da je belon sa.'110 U
granltnom SIUeaju (lillii" c) polpuno
(E
b
/110...'" $.J'Y,.,). lada
t: praOstavlja granitnu raspedjelu
deformaCija .l:a oba grodiva (celik i
belon).
ab-'6'- la
Id 0-

33
,-
"
Ii
'i
3. Dimenz;onjranie AB sklopova prema granicnom sloma presi
eka
PODRUCJE 3: SAVIJANJE S UZDUZNOM SILOM
Gcmji rub presjeka bit Ce lrajna
sa ..
O<aj tlak preuzima lJt)loJ\ S
raspodjetom naprezanja kojan\ ie u
diefosti iskoritlena ratunska cwsto-
CO'! belona IB- Neulralna os spusla
se iz gomjeg dijela pres/eka preko
tetime osi u donje pOOrntje presje-
ka. AAnalura donjeg pojasa podlije
__________
rna koje vanraJU Od Ell '" W' __ do 'i
granice velikih '-",' koj" , ,
U oviSI\OSli kvaiile!.; (:elil<.;, Idj u" ! I
gr..oicama +-1.OJ%" do n4'Jr,., " I -l - - - - f-
If), + ' ,
""''', I' ,,',,',,' "'"m,"" "Ii_ ;;" , I f.
Ita f.
a
'" "'J%... a betona :
I. "''''1 ,,' pOi,,,,,m, -l-c 7' I
pcmjenjivali dl/oslruko .wn'liln, b ! A J' . I
P"'Sick .+----"1'- <>1 """J<;JP'P'"
PODRUC:JE 4: SAVUANJE S UZDULNOM TLACNOM SILOM
Gomji rub presjekil ie
tJaku (tb1'
koji u ';ielost; prelJlim<1 beton,
Derorrnacija armature donjen rojase
t>te f31;nolika i varira cd f" t,'ido
os., Neutralna os prolazi doniim
presjeka da bi 2<0 slucaj
( .. Il%. pala na donj; rub presjeka.
Kac Slo vidimo,- ol/akl/e def0lmadje
ra:d0gom su SIO se lIelll\; dio beton-
skog presjeka nalazi u ['.Qdru';iu
naprez,mja.
PODRUCJE 5: CENTR'CNA III GOTOVO CENTRICNA TLACNA SILA
U ol/om slutajtJ sllacen je gom]; i
OOnjl rub presjeKil. Tlacna napre-
zanja raspodijeljllna su po cijeloi
..tsini betOllSkog presjeka
Ked centricnog tlaka -ona su
jednollko raspodije,ljena, 'od[1osrlo
deformacije betana naSlalc kad
jerlnolikog liaCen!.a ,ij'ilog- (lIesjeka
U:nose bl '"(b! -: -1:1'",;: '
tJeultalna os nalazi' se lL"'''' (ovd)c
s donie straM) presjek;f. .
Q;,H;:--2 'l..

Slika 17. delormadjskih podrucja, presjeka naprezanih savij<lnjem fs uzduinom sHorn i
b,ez nle) 1)f8:flicni 51ucaj nOStv05ti
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema wanicnom slanju
3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTI NAPREZANI SAVrJANJEM
Za nosac.koji' je optereeen silama okomjto 03 Svnjfl....llzduyoll aS
'-kaiemo. da je naprezan savijanlem. U njegovim
--momenti savijanja M i sile V, dok uzduinih :sila t!. nema. Momenti
MU6110 kOJem pmsleRu nosaca Izazlvau uzduina no rezan'a cr iJ.QtJl.QQreCi1!!,
IzaZI u srnlcna naprezanja 'C,
.. Postoji mjesto na nosacu koje je izloieno samo momentu savijanja M jer je

povezani, poprecna sila V"" 0 samo ukoliko je moment savijanja maksimalan maJvf ill
nepromjenjiv, tj. konstantan; M "'- kvnslanlan po cije!oj du\jlni nosata}, pa taj slucaj
naiivamo cistim savijanjem.
Ovdje tamo anaHzirati sarno rayne nosace pravokutnih presjeka optereeenih na
savijanje u ravnini presjeka. Kao primjer uzet cemo s!obodno pod.uprtl gredni nosac
opterecen jednoliko rasprostrtim opterecenjem (sl. /8).
Da je greda nacinjena od nekog -homogenog, !inearno e\asticnog gradiva, uzduzna
naprezanja u presjeku bila bi lineama funkcija vertika\ne Koordinate. tj. bita bi lineamo
rasporederia po visin! presjeka:
gdjeje:
A1- momeflf savijGnja II presjeku
b,h
J
I = __ _ gravni (inercijej presjeka s ob;fn;;m na os x
12
"
e _ ver/ikallia udaljenoJ/ nyerena od 1!f!lIlral"e o.si do promalralle fo{J;e (viahla) u presJeku
I y
q
dI
f rIG Ii.
Slika 18.
S:obodnu poduprti nosac
a) Staticka shema nosata optereeena
jednolik.o rasprostrtlm optereeenjem q
b} Diiagram poprecnih sUa J'
c) Oijagram momenat<! savijanJa M
d) HOI:1ogeni puprecni presjek s ptipad-
"im dijt:lgramom naprezanja
35
Kao $to vldlmo, neutralna os prolaz; sredistem presjeka, tako da je gomja polovlca
stJatena, a donja razvucena.
Uzmimo sada lIa je greda na prethodnoj sliei izradena od armlranog botona I da je
intenzitet opterecenja q dovoljan da gredu u najugrozenijem presjeku (u polovislu
raspooa) dovede u granicno stanje sloma, sl. 20.
Da bismo za naprezanja u presjeku,
o _." -- .. _. ..
......--- --
1. Preslek vise nfje hOrT!()gen, vecje sastavlfen .ciijeJC1_ .
"stanju rih grad/Va ne uzima
Dijagfarff nj5feiafija f -relatiVnlh '"deforliiacijEr-a i i'>
sUaceniii/'betC;ria")esTparabola + pravac usporedan S osi nosaca (sl. 14 -', a
cefika analogno: kosi pravac + pravac usporedan s os; nosac.a (bifinee
dijagram, s.1. 11),
3. Buduci de beton s/abo podnos; vfak; vlaene sile ..$e. ,-,U. .cijeJ9 _,_
;;;:matUri---:7<ada najve.ca Y{EIcnu
'cvrsiocu Ovisno 0 vefiCini naprez8llja,
pukOtinlj'se iir6teiiioo'aonje"fj'vla(fnog'ruba Eetona prvo do armature, a zatim i
dalje prema neulralnoj osi, Kod AB nosaea naprezanog savijanjem po/oiaj
neutralne osi avis! 0 veliCini momenta savijanja, Kako dlo betonskog presif3!<u
P..!!!5..r:.tinama sHe,
nosivDsti, a

Prema tome, buduCi da su vrijednost"1 momenata savijanja dui promatrane grede
promjenjive (od nule u lezajnom presjeku do najvece vrijednosti woxM, tj, momenta
sloma u polovis1u respana, sf. 2f) d), razllcita su i stanja ("sfikc") naprezanja u pojcdi-
nim presjecima duz. grede, u sk!adu s dljagramom zav]snosti progiba grede od
vanjskog epterecenja, sf. 19.
Q
36
Slika 19.
Dijilgmll1 l;JvisnoSli )Ho)'jiil;1
ad vanjskog 6pterecenja
,
I
I
Uotiicajeno je se 'izdvoje ,cetiri karakteristicna stanja naprezanja u

Btanja I i/fl piipadSjUffijelu rf.!llla je die nosaea kojem
pripadaju' stanja II i 1/1 u vlacnom pojasu '''prolet H pukotinama-raspucali
,I
:-J-
L
1.\
-
, ,
D b ""9
ITc-a,-
flO.P noli! d.JZ Jscm
- -
-
-:r: '; -1 - T ::. -Il- b - I "'- ; -
./ "\ a ... fb.-
-
' :::?'F//, a" a,,-r:J J


c
""
III 1/1
1- oosoco
,---
bez p..kotlrn l L pJ.olin2 P"lXl slam silM pJ:diN! 'DeZ pJ;o
s\mje r
'0
'ila<je III
"'
. __._ 1
'0
stOlje
1 1 I
Slika 20. Armiranobe[onska greda kao slcbodno pOduprti nosat prel--:o jednog raspona
-;)Sianja u-armirar.obe(onskom nosacu "'lioie!\om savijanju
b)
"_ - _ ___ ""__ ...
c) Presjek u stanju 1/ i II!
. - - ......" ..,,, .... .-- ... -- .. -,.
d) Dijagram momenata s3vijanja Ai
. _. . .,_
Stanje I
U stanju, / .. rlJ.!I_a, .. naprezanja u be1f2!1u
--{In?Fa--ma;'-pa stoga kaiemo da je cije/i aktivan. To znaCi da i tlak ; vlak
n_.- ,--- - "'----., -'-._-
-Najve-ea-vTaCna su ad nJegove viacne cvrstoce pd
savijanju (Jbv < Jiw
37
x
,-
_ 1
-,
i
.'-
I
::.. ..
!'\
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
Stanje /8
C To je .... koie pretl10di pojev! puAo/io8 U betol1u. Najveca vlatn8
na,;:ez;;;Ja u presjeku jednaka su Jill' }/{oTa'ji75fed
>
--TsCrp!ji3"'!1em, pa raspodjela naprezanja u vlacnom pojasu ide- pokrivulji, dok je
--ra'Spouje18 -fi<Jcm}J I lnproz-alljD -.,:("72)-:1rLl6r,ct
"-T1<i8Jnje) razvuceno vlakno i betonsKa"'vraKnfrKtJja--"S'e" nalaze bUte vlacnom rubu
presjeka trpe nelinearne pa i izrazile plasticne deformacije (sf. 21).
Stanje 1/

o . .....!I
p:ri-u.:j" r1n,;fiiTo:lli
Stika 21. Radni dijagram. 0"---, belona pri viaku
Kada moment savJjanja nastan.kf! .. V!?EflCJ"!! ..
s'Je __
"s"pukotinama) armatu,ra u .lk9iL!.l
e
"f5J'ijfi7aspucavanja prenosio belon). Vlacna naprezanja i dalje rastu, a neutralna os
u tfacnom pojasu postaje zakrivljen budu6i da
OOton [rpi nelineame (plasticne) deformacije, odnosno ne ponasa se po Hookeovom
zakonu, zakonu proporcionalnosti.
Sianje //I
U neposrednoj blizini najugroienJjeg presjeka pocinje
'naprezanje-I:f"-Mmatuff-;. dd'Sei.V: au = CI
vi
(bez pove6anja
"kffslali _' _dkr-e6u V
Pleu21!ti vcCe-oprore&mjr:f);-a-fiapreza'nja ',lIZ 'sOaceni 'rub "(rub;; tlac'/,a_
rj _b -'/8' _ U 'gdje je
,wNf-'-,:r" 'produljeiija 6elika, i _ -'1-etona dopustive
i 3,5 u
tZv:'griirllctiomsfanju sloma.,: Ovdje valja pdpomenuti da" se s'tafiJelll naziva stanjem
$Ioma, alt ga je ispravnije zvati stanjem dosegnuca najve6e (iff granicne) nosivosti. jer
se presjek ne moze slomifi kada naprezanja u betonu dosegnu proracunsku cvrstocu.
Budu.6j da ovo sianje odgovara granicnoj nosivosti presjeka pri savijanju, uz odrec1enu
sigurnost gradiva (eeUka i betona), ono nam sluzl Z8 dimenzioniranje AS fI.osaca.
38
3.3.1.
.\
3. Dimenzioniranje AB Skfopova prema granh5nom stanju.s!omapresjeka
PRORACUN JEONOSTRUKO ARMIRANIH PRAVOKUTNIH
PRESJEM AB NOSACA
Uzmimo praYQk1ltnj presjek 41l..nosata,...dimenzija b [if poiaeaoog annaturom plostine
-A IJ' ? .. fJ).Loiomaot r )0$ 1
Kao {;!o r,mo voc mkli. prosjck sr. nnlazi u III. s(<1njll nnprc7onja, sto znaci da js
potpuno iskoristen kapacltet deformadje jednog iii oba gradiva.
Moment" M,
osi ..
udaljene za tzv. krak unutamjih sila . z ..(,/ . kU.
-- "' ..... .... "",,-
,I KMstnkU,ro iii
ilmt<"l/J"() (TIl'()llo
dl
Stika 12. Arrniranobetonsld flosac naprez.an savijanjem bel uzduine sile 5 po,dacima za proracun
a) Pravokutni popeem! presjek 5 v!acnom armalurom - jecinostruko armirani presjek
(redovito se i u Uacn( pajas betana ugraduje tty. konstrukcijska iii konstruktivna annal;;ra.
ali:;e ipek presjek smatra jednoslruko anniranim)
b) Uzduini presjek 5 polofajem giavne vlaene armature i oznacenim Uacnjm pojasom betona
c) Oijagram naprezanja s vlacnom silom U amlaturi Fa i tiacilom silom u betonu Fb kao
rezullantama vlacnih i tlacnih sila u betonskom presjeku
d) Dijagram relatlvnih deformacija annature 0 I belona Eb
Znacenja oznaka:
-naprezanja i relarivne dejorrnacije tlacnog ruba belona
- naprezanJa j relatrvne dejormacije''armature
crb i Eb
",
i E.a
X - udal/enos! neutralne osi od r/acnog riLba (polaia/ neutralfle osi)
Fb - rezulwnta tlacnih sila II belonu (tlacna sUa)
T, - rezuilanla vlacllih siia u armalUri (vlaclla Sila)
39
h
a
d
z
. . ,
- udal/enosr Fa (odnosno '(eiiSlQ AaJ od tlacnog ruba; koju nazivamo sratickom
visinortt presjeka
..,. I1da/jenoJ! Fa (odnOSl10 re.iifra armafllre AaJ od vlacl10g ruba belono
- ukupna visina poprecnog presjeka
-krak para unuiarnjih silo
-stl'arna udaYenos( ({acne sile Fb od (/acnog ruba
_--"l Najprije Ireba odrediti poloiaj neulralne osi, x
Kako 5e prema 8emoutHevoj hipotezi deformacije mijenjaju linearno po visini
presjeka, iz slicnosti trokuta iznad neutra!ne osU ispod nje, slijedl:
X:Eb= (h-x):"
-"- = 0.::..3l !. E"
Eb t" .
,,=--'-11.
E", +:b
Izraz uz h oato zavlsi sarno od relativnih (prol'enja i skracenja) pa 9a
materna nazvati bezdimenzijsklm" koeflcijentom OdaUe slijedi da je
Eh + E
udaljenost neutralne 05i od tlacnoga ruba, x, je a pomnosku (produktu) toga
koeficijenta i staticke visine presjeka:
Qvaj se bezdimenzijsfd koefjcJjem naziva koeficJjenrom poloioia neumill1c Of; Ck.J
Buduci de je naprezanje u armaturi (Ja. vlacna sila koju preuzima armatura plastine
presjeka Aa iznosi:
== cr" . Au' odnosl1o
F" =cr,.; ,A"
aka je arrnatura napregnuta do gran ice velikih produljcnji1. Tb(;n:1 siln koju prouzima
aktivni dio betonskog presjeka shine b j visine x jednaka je pomnosku plostine
Haroeg dijagrama betona Ao j skine betonskog presjeka b, dakle
40
;Wi&r::.1i4WliW"
Kada bi radoi dijagram bEHona pravokutan. dakle .kada bi 5e 5a5tojao sarno od
prayca usporedna s osi noseta (bez parabole)" plos!ina lIaonoga dijagrama bila bi

dakle pomnoiak raculfske cvrs!oee befona (fa) i debijine fiacnoga pojasa (udaljenost
neutralne osi od tlacnog ruba presjeka-x). Buduci da je radni dijagram slozen
(sastavljen od parabo/e i pravca u5poredna 5 osi nosata) iii jednostavan - cini 9a
parabola 5 tjemeno(Tl lzvan presj8Ra""lllna nJe"gpvu !obo Au se iLlaiu'lo !we
pomnozak racunske Gvrstoce betona i deb/jine tlacnog pajasa te tzv. koejicijenla
pUlloce, a:
=a!sxb
Ovaj koejicijenl punoce zapravo je omjer plostine stvamoga radnog dijagrama i
pravokutnika, opisana oko njega. On zavisi od re!ativne defarmacije gornjeg ruba
betona i dobije se iz izraza:
, .
0:=-(6-E)
12 '
3 -2
a=-'-- za
3,
U naveden'tm izrazima ve!icine relativnih deformacija :b uzimaju se pomnoiene s 1000
(dakle izrazavaju se u tzv_ promilima).
Za svaku veliCinu () < e" :s 3.5 %0 slijedi da je u < J.
Aka beton nastojimo iskoristiti do najvece deformacije od Cb "" 3.5 %'1, koeflcijenl punoce,
ex: iznosi
3,3.5 -2
a; 0,810,
3 '3,5
Sila Ffl djelujo u !eiislll dijnWilrn<l 0;, Udaljcnost tciiSla da so izr<lIili i k<JO pomno!.nk
debljine tlacnog pojasa i tzv kfll!jicijl!lIla po[oiaja lfacne rezullafire, U ':
gdje J.:.oejicijem pufufnjo n '(!visi () deJ(l!"IflaClji no rubu belonu 11
41
, .
t ,
i
I
'I
3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju sloma presjeka
0:'
,,(3b- 4)+2
2E
J
,( 3r." - 2)
Za svaku veliGinu () < e
b
3.5 X)(l slijedi da je a' < 0.5.
Za najvecu deforrnaciju betona od e
b
= 3.5 %c koeficijent polozaja a' iznosi:
0:'=0.416,
8uduci d8 pri cUorn sHvij,J!lju (kuje upravo ruzm'DlrBrno) !lema uzduinc sHe (kao
rezne sile), iz uvjeta ravnoteze uzduznih sila slijedi da unutarnje sire moraju biti
medusobno jedn8ke:
a buduci da su suprotna smjera, cine par sila, tj. daju moment u stanju 111. koji Je
jednak momentu sloma. odnosno granicnoj nosivosti presjeka na savijanje M",
b) Krak para unutarnjih sUa. z, jednak je:
j uvrstavanjem vee izvedenih izr3za za ar I x dobivamo
,
z=h-a<'x=h-a'k h=I!(J-a'k,)
.r .
gdje :0 jzrat (,I - a' k
1JIwwrnjih silo). P(l sHjedi
uvodimo bezd1menzijski koefidjent k
z
(koeficijel1{ kraka
Kako za AB e!emenata metodom granicnih stanja nosivosti: mora :biti
ispunjen _je moment stoma, odnosno granicna vrijednost nosivosti presjeka
M" jednaka momentu savijanja. tj. granlcnoj reznoj sm, za sluGai' savijanja
(bez uzdu.zne slIe)
M.=M",
mi cerno ih izjedna,Citi pa slijed1 Uednadzba za punu iskorlstenost betona)
Fbz=M"
a.bx!ok;,h=M" :x=k,,!t
aok
J
ok: bh! ffJ "" Mil
42

3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom staniLisloma presreka
- . - --.-----.
Oznacimo 11 s koeficijentom m":: (uk, k:) dobivamo
I11
n
-b-/Jl'ls =M",
odnosno
m;::: m" (akoJ.e Mn = M'l' /odaje <m
n
= maJ
" bh- 'Ie
c) iz toga so dobiv3 potrcbna vislna prcsjcka, h,
pa slijedi
gd/eje:
:::: J J - koeficijent visine p'resjeka
m. 'Ia
h - staticka vis ina pres}eka
Mil - gr(Jniclli (ra.cunski) /nomenl savijanju, odnosno
grallicnQ vrijednost rezne sUe
b - sirina presjeka
Da bi se uporabom doblvene formule staticka visina h dobila u centimetrima (em], Mu
treba uzetl u KNcm, a sirinu presjeka b u centimetrima. Ovaj uvjet nije nUZarl jer se
staticka visina 11 moze dobiti j za Mu [kNmJ i b [mJ. Koeficijent k
hl
) je bezdimenzijska
ve!icina.
Kada znamo staticku visinu presjeka znamo i ukupnu - dodamo joj sarno debljinu
zastitnoga sl6ja. U presjecirna nosaca. naprezanih savijanjem, uzima sa qa sloj
betona .,na dijelu od tezisla v!acne armature do vlacnog ruba presjeka nema staticku
funkciju ial<o je annatura unutar betona.
dl Da bismo odrediU stvarnu visinu nessea, d,
onakvog kakvog cemo izvestl. potrebno je vrijednosti statieke visine h. izracunanoj po
gomJem izrazu (h "" khb .JM;TbT;00?fatiVeITCTm[zaslitnogslOja'6efona a i udaljenost
-.....
krajnjeg ruba annature do tezTtaanna!ure. velibna zMMnog sloja (puglsv!je 1'],].) i
iprocjeila udaJjenosti do tei:iSta armature avis! a neko!iko Cimbenika kaa sto su:
43
ko!icina armature, poloZaj afinature u presjeku (glavne, razdjelne), grupiranje
armature (poglRylje 3.4.1/ itd. Dakle, budu,,; da vrijednosti ovih paramel.ra najcesce
mommo prvo pretpostaviti, i ukupna visina bil ce samo pretpolilavlla, doll izracunom
ne odaberemo potrebne velieine, te odredimo stvarnu visinu. Za najjednostavnija
rjesenja, ukupnu visinu nosaca d, odredit cemo pomocu sljedeclh izraza:
- kod ploea (sl. 23)
_c __ co . __ ""U"IU
mazemo odrediti iz jednakosU momenta para Lmutamjlh sil.a i granicn"og momenta
zr:,::;;: M"
k h A" do,. = M".
odnosno:
____ .
gdjeje:
GI) - debljita ZaSril/log s/oja bf:IDna
4' - promjer glavne armature,
Stika 23.
Armiranobetonska ploca s gfavnom annalurom
u }ednom smjeru
a) Uz-dufni prosjek (smjer glavne armature)
b) presjek
- i greda (sl. 24)
d= h+a, odnosno
,I bl
d == h + Go + 4> . + 4> /2 - za armaturo smjeS tenIJ II jedOlI red (51. 24 a)
/ 2 - za armaturusmjesrenu u dva reda (sf. 24b)
gdjeje:
$1' - promjer stremena, a
3.0 cm-najmanji vertikalni razmak izmedu sipaka (za punivo-agregal S $max< 31,5 em)
S/;ka 11.
Armlranobelonska greda 5 uzdui:nom
maturom i stremenovima
a) Gfavna arrna\ura smjestana u jedan red.
b) Glavna Mm:1\ura smjos!cnu u dva reda
Kao vidlmo ukupl1a vis ina presjeka ovisi 0 statickoj visini, za$titnom sloju betona,
kao i 0 velicini, naCinu armiranja i pofozaju armature u presjcku.
44
ii>:pp. ''1":""""'0
Hi jz uvjeta ravnoteze unutarnjih Uz'duinih sila (nema sile kao rezne sHe)
Uvrstavanjem odgovarajuCih vrijednosti u gornji izraz dobivamo
odnosno:
gdjeje.
A,,O,.;=o.xb!s
A,,cr,., =C< k,.fJ.b[,.
A., ak'/'.b."
cr "f
ak .;:
11 =: .r 8 - koeflcijent armiranja. pa slijedi
o,.{
\ A" 'J
.... A\",
V,dlj'VO je da koeficueo' armlraoJ1 P" bredstaVI)a odnos plostina celicncrg i
betonskog diiela presjeka, a to je vrlo rna i j. Stoga umjesto njega testo konstimo
100 pula vecu vrije<1nosl)l ! '.v.,), koju 1l'I/.iv;Jrno postotak armiranja.
f) Najmanji (mintmalni) postotak armiranja - najmanja
---.. -----,,-.. .... ". ,,-"""._-""._, " ..... --
U pog/:nlju 3.1. naveli sma osnovne razloge \:Iporabe najmanje kolicioe armature,
odnosno postotka anniranja, a suda cemo pojasniti kako se ani odrecluju,
45
t
I
3. Oimenzioniranje AB skfopOV8 prema granicnom staniu sloma presjeka
Najmanja kOlicina i'lnnature odreduje se iz uvjeta da armatura u vl8enom pojasu
pre:;jcka llkujlllU v!;n;t\u !;ilu. hoju jll lllijo pUjilVO pukolil\;! pllI/.ilmlo ilolon
(51.25). Taj uvjet g!asi:
3. 'Dimenzioniranie AB prama granicnom stanju sl0'}1a pres[eka
'Prema tome, za pravokutni presjek gdje je moment tromosti 1 J ': b d
J
,statitka visina
I?
11 '" 6.Y d I J'd-- (),5d 25), ljliJuuj
bJ
J
--f"
12
d ( d)' odnosflo
fl:- 10
2
a,;' h-
i

bll
J
fbi. O,02?7/N
I .. A. Siika25. ",,,,A,," 0"

I
I
I
1
l
Pravokutn( poprecni presJek armiran
najmanjom kolicinom acmature
Pukotine u betonu nastaju kada vlacno naprezanje dosegne vlacnu cvrstocu betona
k:
M
J..=-
w,
gdje j8: M =( mr,i1,;' cr '>i)' Z i predstav!ja vanjskl moment savijanja (M), kojem se
odupire minimalna armatura sa 5vojom silom Fa = mirr4a < alii na kraku unutarnjih sila z,
a w .. ",.!L i predstavija moment otpora poprecnog presjeka. Stoga v!acno naprezanje
Yd
u betonu u trenutku otvaranja pukotine iznosi:
"'f"A,, cr '0; z . Y d
I,
Uz pretpostavku da je vrijednost v!acne (;vrstoce betona priblizno jednaka 1/10 t!acne
(;vrstoce, tj,
'm;"A"
Pukotlne u v!atnom pojasu nastaju pri re!ativno ma'am optereeenju pa se prije njiho,:a
otvaranja u tlacnom i vlacnom pojasu maze pretpostaviti lineama raspodjela
naprezanja beton,'!. Kod malog tlacnog naprezanja u betonu sliJedi
Yg d

3 6
46
NajrnanJu kqllcinu armature prakticno proracunavamo kao postolak od betonskog
--presJeka koji je odreaer1PropTSrma-:----- ... ----.--... . -.-.- . -
i:rtJttotl aa naJmanJ! pos"ttlta:rmmiranja ll. ovisi 0 cvrstoci betona i armature u
armiranobetonskom' zbog bolje preglednosti, i lakseg rada Dve vrijednosti
iskazane su (ablicom 46 .(vidi u prilogu). .
! na kraju ponovimo; najmanju kolicinu annature uzimamo tako da u slueaju pojave
pukotina u vlacnom P9jasu presjeka cjelokupnu vlacnu silu- preuzme armatura, _kako
ne bi doslo do krhkog vee duktilnog sloma AS konstrukeije.
g) Najveci (maksimalni) postotak armiranja - najveca kolicina armature
Do pojave krhkog sloma, prako betona, moze doCi i zbog preveJike
koUCine ..
.. .
--oa5TSe- u presjeku. Ona se
"ogranlcava na dio armature kod tzv. balansiranog stoma. raTay-sTein nastaje. kada' u
isti tren beton doseze najvecu relativnu deformaciju, a armatura relativnu defonnaclju
kod graniee Takav slom nije 'pozeljan te am1aturu valja smanjiti da bi se
oslgurao duktilan slom. Najveca koHCina armatura odreduje S0 u presjeku s pukotiM
nom, tj. kada se presjek nalazi u stanju 1/ i ograniGava se oa:
m_ A f, J.:b-h ""
cr
v
; ,
x------- -
\
fl. .. ,.. -= 0,405._
8
(za grede [place)
".,
47
Stvatrli pbstotak armiranja mora biti u granicama !lmin < !.l .< ilrnux' Ukoliko
..--proraCoIIOlII Kolicinu-Clrmatyee. ......ako nam je.
> tada moramo povecati dimenzije presjeka (b iii d) i ponovno proracunat;
armaturu koja mora bitj manja ad ma.r4a' Me6utim, ako arhitekt to ne dopusta, moramo
iZvrSiti tzv. dVDstruko armiranje, odnosno dodatnu armaturu postavljamo u tlacni i u
vlaeni pojas, Osim toga jos mozemo iii smanjiti.opterecenje ili"povecatl marku betona
MD. Ipak, na kraju valja reci da se inienjer mora ad!ucno suprotstaviti svim
navedenim m[erama, jer sve vade smanjenju kakvoce i trajnostL
3.3.2. PRIPOMENE UZ UPORABU TABLICA ZA OIMENZIONIRANJE
PRAVOKUTNIH PRESJEKA AB NOSACA NAPREGNUTIH SAVIJANJEM
napregnute savijanjem, deformacija vlacne
armature-TznoSiE:; = . .. deformad/a tla-c;rrog betona-
AB -presjeka napregnutih savijanjem
Koristimolabii;;' 33 (koje se nalaze na kraju knjige) iz kojih za svaku vrijednost tb iea
mozemo .. .Jf;r, .. .. mn. i 'Nac"in. ria
kojTCemo-aTmenzionirati AS nosaee pravokutnih presjeka -naprefJ'nOfih -sa"Vijarijem i
pritom koristiti tablice ovisi 0 postavtjenom zadatku, a u praksi se mogu pojaviti
sljedeci slueajevi:
1. koji cesto zovemo slobodno iii izravno d;menzioniranje, nastaje kada
48
rezne I betbnskog
....
kOllcijent armlranJa }.t. . .
Pri'ijas:3\.;a:nJu ova""KV8: zadatka najpnje valja odabrati marku betona MB, vrstu
armature, sirin'J presjeka, Ie deformacije betona eb i armature fa' Oa bi presjek
dosao u stanje sloma, bar jedna od spomenutih zadnjih dviju velicina mora imati
granicnu vrijednost. Pretpostavimo Ii slom po armaturi, uzimamo E.a = 10 .
i b "" 3,5 Za slom f.?o betonu odabiremo Eb 3.5 %0, a .de:.fo.rr!1adjl! __ u
intervai-y..}. .. .. "..
napomenuti da prHikom ,odabiranja deformaclje e
a
< 3 %0 (za say izrazito
skodljivi okolis, erme ogranicavamo velicinu pukotina - bazenl) morarno poveeati
faktor sigurnosti, a lime i granicni momenrMlf'
U prvom slucaju dobivamo vecu staticku visinu i manju kolicinu armature, a u
drugom manju staticku visinu i vecu kolicinu annature (Ea = 3 %0),
Radi sto boljeg iskoristenja gradiva prj slobodnam dimenzioniranju cesto uzimamo
__ %0 roo, nomommo imati na umu da taka dobiveni rezultati nisu
uvijek ni prikladni nr najracionalniji. Uporaba ovako velike deformacjje armature
omogucuje prin1jenu mEl!e plastine armature, a zahtijevZl izbor visokih prcsjeka, Ie
cemo dobiti duktifBn (iifavf) presjek s malo armature.
liif
!
!
I
j
_ ... -r-' e' ...-' "V ";/' ,,,,,,,IIVIII ':"wl/U SfOrna presluka
Prema tome, 8tO god da odaberemo, presjek betooa je visi. ali je armature
manja i pa it? na 'projektantu-statiearu da odluci Ce odabrati,
, S9 ekonomskim i arhitektonskim raz1ozima, ako su oni presudni (za
raspone valja u potpunosti iskoristiti nosivost betona, dok kod vecih npr.
-:- annaturu).
U praksi se moie desitl da je visina nosac8 Iz nekih razlaga (npr, arhitektonskih)
ogranicena" pa za takve slucajeve r:noiemo pretpostaviti i deformaciju armature
'Q = 5 kOJa daje srednju do malu visinu presjeka.
o selzmlckl akflynlm podrucJlma, a U CI!JU oSlguraTljacroKUTn"if'\ preSjeka odabite
se E"a =]0,0 %0 i .b < J,5 %0. . '
Valja JOB dodati da se kod ovakvog nacina dimenzioniranja, ked dfmenzije nosaca
n,i5,u iz arhiteklonskih razloga, kao' racionalni omjer (nije uvjet) sirine i
VIS!ne presJeka preporuc:uje
f%D
Dakle, k?da vrijednosti Eb i 0' tad a za odabranu MB i vrstu armature
za dimenzioniranje pravokutnih presjeka (rablfCtl 33) oCitamo koefi-
clJente khb I kz:' te odredimo staticku yisinu presjeka
i potrebnu plostinu armature ___ -;-;-_-,

PRIMJER
1, Za pravokutni poprecni presjek sirine b "" .10 em I sf. }6), naprezan
n:,omentom savijanja ad stalnag opterecenja Mg "" 95,8 kNm i promje-
nJlvog Mp "" 87,3 kNill, te pdabranu marku betona Mil 20 i vrstu armature
RA 4001500, valja odrediti visinu presjeka d i plostinu presjeka potrebne
armature Aa pOl'
SliIw 2t!.
Pr<Jvokulni poprc:cni presjek
armiro0ot)r:tonskog nosaca
49

I
j
'-
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom slanju sloma pre?ieka
Prvo moramo izracunaU granicni (racunski) moment savijanja 10". lz tab/ice 45
ocitamo vrijednosti rasclanjenih faktara sigurnostl, za s!ucaj opterecenja g + p,
uz nepovoljno djelovanje sta!nog opterecenja g (poj!!JH'lje J.!.), j deformadju annature
02:3,0%0, kojiiznose'tg","/,6 i"'/p= /,8.teimamo:
MI. = 1,6 M g + / ,8 M p
10" =.: 1,695,8+ J ,8 87,3:::; 310.42 J:Nm =- 3/042 kNell!
-------------------
a) Uko!iko visina nosaca nije ogranicena, pretpostavlt cerna potpuno !skonstenje
butona i ormaturc u prcsjnku s.odabranim dufunll<.lCij;lIHil r" " .U'X,u i 1".11 ;;;; IO,O%u.
pa cemo dobiti visok presjek 's malo armature, sla je poze!jno sa stajalista
duktlinostL Za ove deformacije i marku betona ME 2() iz lab/ice JJ proizlaze
dnosti koeficijenata;
klJl,= /,953 i k:= 0 . .\'91, pomocu kojih odredimo staticku visinu presjeka:
Pi
" rl042 6,0
h=kh/t' -=1,953 --= _,oCII1.
. b 30
Sad a valja odrediti ukupnu visinu, odnosno debljinu presjeka, d,
Da bismo debljinu presjeka mogli odrediti potrebno je;
poznavati skod!jivost okolisa u kojoj se nalazi armiranobetonski element, kako
bismo odabrali deb!jinu zastitnog stoja Gil'
_ pretpostavili ve!lcinu promjera g!avne armature Q i stremenova 4\" kako bi mogli
odredHi udaljenost tezista armature do vlacnog ruba betona G, odnosno valja
pretpostaviti smjestaj armature u jedan iii dve reda (sf. 24). Tocnost ovih pretpo-
stavki se na iskustvu staticara iii proracun valja panovili (ponavljati).
U ovom za.okolis srednje .. skodljivosti, odabire se
0
"" 3,0 em (tabliea 9/,
dok se Z3 ari:naturu pretpostavlla smjestaj u dva reda (zbog re!ativno
visine) s pi;etppstavljenom veliCinom promjera glavne armature $19 m.m i
vima mo,. S. Qvim podacima visina presjeka bit ce:
d: h+a; a "" G{) +$" +!jJ+ 1 ,5 =' 3,0+0,6 + 1,9+ 1,5 "" 7,0 em,
.; d:=.lj2, 8 + 7,0:::: 69,8 em.
'vrijednosti 'zaokruzujemo i odabiremo na cijeli brej, 5 iii 10, a djede na
centimet'?r (kod plata) iii one proizlaze iz zahtjeva gradevine.
Odabran:o, em.
50
r
3, Dimenzioniranje AB prema granicnbm stanju .sloma
s- odabranom vlsmom presjeka d odredujema vrijednosti stvamih relativnih
deformacija betona E}; j. armature E
a
, odnos.no stvamo potrebnu plostinu presjeka
An. Stoga sada valja provjeriti kOje vrij.ednosti koe.ficijenata i k
z
odgQvaraju odabranoj visini presjeka do: 70,0 em.
II"" d-a::= 70,0-7,0 = 63,0 em
Sada U lablici JJ u koloni 'pod oznakom ME 20 potraiimo dobivenu vrijednost
z.a k
hb
= /,958. Ukoliko ne mozemo pronaCi tocnu vrijednost, odabiremo prvu manju
vrijednost i za nju u istom redu proCitamo e.h' Ea i kz'
Vidimo da su vrijednosti deformacija jednake onima kole smo pretpostavi/i, a razlog
tome je stvamo mala razlika izmedu staUcki izracunahe i odabrane vi.sine presjeka.
U slueaju kada 1e ova razHka veca, stvama naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s
njima co j deformacija betona bili mania od pretpostavljene (naglaseniIe kod ploca
nego greda), Posve je logicno da ce u tom sluc,aju biti potrebno i manje annature
nego sto to zahtijeva pretpostavlj"enl k
1
,
Potrebna plostina armature
A _ M"
!lIJ/lI .k; 'h,a"i
31042
0,892-63,0-40
b) Kada bi se traz.!ta najmanja visina presjeka, odabrana deformacija betona j dalje bi
iznosHa eb = 3,5%a, dok bi deformacija armature u tom slueaju b.il.a eo "". J,O%c, pa lz
tablice 33 dObivamo:
khb = 1,453 ; k, = 0,776, odakle slijed;:
h= = 46,74'cm,-
Za odredivanje ukupne visine presjeka d, pretposfavit cemo sve potrebne velicine
kao i u primjeru 12. .
d:;:: h -!-an +$ .. +$+1,5 == h+a: 46,74+7,0= 53,74 em.
51
Odabrano d = 55,D em.
h", d - a" 55.0-7.0" 48,0 em.
h 48,0
khb = J.. = J = 1,492.
M" 31042
b 30
31042 '. 2050 '
:= em
0,789 48,0 40
Dakls, pri smanjenju deformacija u armaturi sa eo "" 10,0%0 na lOa '" 3,0%0, U2
nepromijenjenu deformaciju betona eb .= -3.5%0, dobivamo smanjenje visine d za
M= 70,0-55,0= 15,OOcm,
i poveeanje potrebre plastine presjeka annature Aapot za
&l
apol
= 20,50-13,80 = 6,70 cm2.16.70 /00113,80 = 48,55%}.
PRIMJER 2. Valja-odrediti sirinu poprecnog presjeka b (sl. 27), kao i potrebnu plosti-
nu presjel<a annature, aka je poznata ukupna visina presjeka d -= 45 em
i racunski moment savijanja Mu = 106,5 kNill, za odabranu marku betona
MB 20 i vrstu armature RA 400/500,
Slika 27. Pravokutni poprecnl presjek
arm'lranobetonsKog nosata
Aka ponovno pretpostavimo potpul1o iskoristenje betona i celika u presjeku, tj,
Eb i eo r:I [0,0%0, vrijednosti koeficijenata k"" j kl za ME 20 lz rahlice 3.1 im;l\ ce
iste vrijednost! kao i u primjeru 1a, pa sHjed!:
1,953 i k,= 0,892;
lako nem je dana ukupna VIS Ina presjeka d. staticku visinu II ne mazema predzna
odrediti. jar nije odredena 8nnatura, 'a time i poloiaj njezinog lezista (pop/llv/je 3.3.1. d).
U praksi, medutim, bez velike greske mazema uZeti de je
52
-------
en!.
'" .,'
I
j
I
I
I
Iz'izraza za staticku visinu h khb . J slijedi izraz za sirinu' poprecnog presjeka
k 2'M
b =< hb. 2 u, odakle dobivamo:
h
b
1,953
2
10650 - 2 7
40.51 - 4, 6 cm ..
Odabl81l0 b 2j,O nil.
Pbtrebna plostina armature iznasi;
A M"
upur=k ./.
: 1 G",.
10650 1
0,892,40,5,40 -7,37 em
Drusi' $Iu'ii nastaje ,kada su iz arhitektonskih razloga unaprijed, odredeoe j
poznate dimenzije presjeka i granicf)! moment Mil' a potrebno je odrediti plostinu
presjeka armature Au' marku betona ME i vrstu armature.
Kada je zadatak Dvako postavljen, do dolazimo tako da preko izraza za
statlcku visinu IT odredimo koeficijent visine k
hb
:
, a odavde slljedi
Sada u tablicama za dimenzioniranje pravokutnih presjeka (tablica JJ) za odabranu
marku betona MB, potraiimo izracunanu vrijednost koeficijenta visine k/tb- Ako u
tablicama nije moguce pronaCi tocnu vrijednost za khb' odabiremo prvu manju
vrijednost Oer sma time nf) s(mni sigurnosti) i za nju odabiremo koeficijent k., pa
slijedi '

k ''''(5.
: ",
53
,

w

"

"
3. Dimenz;oniranje AB skfopova prema qranicnom staniu sloma presjeka
l PRIMJER 3. Valja proracunati potrebnu armaturu pravokutnog presjeka dimenzija
'/' bid 35170 em (sl. lH n;lprol.nnog momcnlom s<.lvijanja od Slalnog
opterecenja Mj'.. "'" 165,0 kNm i promjenjivog opterecenja /YIp -:=./3f.l kNm,
1 Z3 ocbbmnu mi1rku [W\Of);l Mit .10 i vrs!u am18turc NA 400/500.
! -6-JI-
r- 1"1
----5'ICC"",,, 'popreCfll presjeR
;\I",ir;u\oj)(,!nno;knq nosn{;n
"
.-
Ukupna vrijednost racunskog momenta MJI bit ce :
M
II
:= + 1,8M f' Co: 1,6 }(5)J+ 1.813/.1:::: }9<).98 kNm =: 50000 kNcm
U slucaju kada su nam dimenzije presjeka paz-nate, deformacije betona i armature ne
odabiremo, vee najpdje pretpost3vimo staticku visinu presjeka uporabom izraza:
h=O,9d-=O,970=63 em,
a zatim odredimo vrijednost kdejicijclI{() vis inc pre.ljdo k
hh
:
Sada u tablici U stupcu za MB 30 potrazimo dobivenu vriJednost za k
hb
:= 1,667. Ako ne
mozemq pronaci tocnu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost i za nju u istom
redu ocitamo vrijednosti deformacija annature c
a
i betona Eb' kao i koeficijent kr Kako
je u na5em s!ucaju prva manja vrijednost za k
hb
1.657, slijedi:
4, = 3,3%0; c
a
:= 10.O%a j k
z
:= 0.898.,
Potrebna plostina armature. bit ce:
50000
0,898,63,40
3. Treci slueaj gojavljuje se kada za poznate dimenzije p!ostinu armature,
marRu lefona i vrstu armature moramo odrediti nosivost presjeka odnosno
moment sloma (Mil "" Mu)'
54
I
,I .
3. Dimenzioniranie AB skJopova prerila9ranicnom staniu presj?ka
Ovaj.slueaj u praksi dolazi ka9 je ogranieena vjsina presjeka iii kad se u
jodnu konstrukcijo provjora nosivosti isle S obzirom na promjenu funkcije
(ildaptac,ija 'proslorija za druge namjene i povecanje npr.
,,'v;mrudnih toro!;) preko mosnih konstrukcijll}.
Nosivost presjeka, odnosno granicni moment savijanja Iv!u' za poznatu plotinu
am18ture mozemo dobiti postupnim priblizavanjem (iteraUvnirn postupkom), pa
imamo:
1 korilk: rHVO so [In!ip0S\:WI /;:
k! .:=. {J,Y;
j izracuna vrijednost granrcnog momenta savijanja M u uporabom iz:raza
M"=A
o
cr,,,O,9h.
2.korak: novi k
z
ne slate se sa starim (0,9), te S8 odabire novi kr i ponova
[zracuna Mil
3.korak: treci korak ponavljanje ie 1. i 2. koraka sve dok se novi Mu ne izjednaci
s prethodnim M
u
'
PRIMJER 4. Za poznate dimenzije pravokutnog poprecnog presjeka bid ::40185 em,
marku betona ME 30, vrstu armature R.4 4001500 i poznatu plostinu
presjeka armature Aa = 64>22 ""22,81 em
1
treba odrediti granicni moment
savijanja.
1. korak: za pretpostavljenu vrijednost koeficijenta k
z
"" 0,9 odredit cerna granicni
moment s3vijanja Mu preko izraza:
Mu
Buduci da je poznata ve!icina promjera g!avne armatufe 4>22 mm i stremenova
$v8 mm, uz odabr.anu velicinu zastitnog sloja Q
o
= 2,5' em, nije tesko odrediti po!ozaj
njezinog tezlsta (armatura smjestena"u jedan red, sf. 24 a), odnosno IzracunaH staticku
visinu presjeka fr,
h d -00 -$, -$/ 2c= 85,0- 2,5 -0,8- 2,21 2 = 80,6 em
M" = 12.8/>40.(0,980,6) = 66165 kNem.
55
;j, utmenzlomrame Ab Sf<!Opova prema gran;cnom SI"nlU slorni;J fj/8SWKi;I n. ___ _
Vrijednost relativnih deformacija betona j armature, odnosno novi koeflcijent k
z
dobit
Cerro it vrijednosti koeficijenta k
hb
2. ko<ak.
k _ 80.6 =1.981 :>E;lE" =2.4110'/00 :>k,
"
40
Bada 5 dobivcnim lr", (J,PJ,5 i:mova raCqoa
mo

M" = 22.81 40(0.925 80.6) = 68024 kNcm.
k .. - = 1.954 => E,I" = 2.4110'4. => k, =0.925
68024
40
Protacun se ovdje zavrsava ler vrijednost k
z
iz 1. koraka ponovila, Prema tome
moment koji presjek moze preuzeti iz:nosi
M, = 68024 kNcm = 680.24 kNm
uz relativnu deformaciju cb / c
a
= 2,4/ JO,O%o, ako je armatura u presjeku unaprijed
zadarla j iznosi Aa = 22,81 em
2
,
NAPOMENAJ U sfjedeCim pog!avljima ove knjige prikazanl primjeri dimenzioniranja
odnose se na uobieajene konstrukcijske e!emente u vlsokogradnji koji
su 'dimenzionirani velicinom lednotiko rasprostrtog promjenjlvog
opterecenja no veCom od p.S: 5,0 kNlm2,
56
3, Oimenzioniranje AB sklopova prema granicno:n sta'nju sloma presjeka
3.4. ARMIRANJE ELEMENATA NAPREZANIH SAVIJA"NJEr.j
3.4.1. VAlNOST PRAYILNOG ARMIRANJA
_ izbor j raspored armature u presjeku, kao I ispravan nacm obllkovanja I
'vodenja Cij'elom' rasp'ona", eiemenata, ,p-riiVJ!no
knostn !jranjt). armal! tee oct jzuzet?oq', 'prolektiranih
svojstava armiranobetonsklh elemenata i konstrukdja u podrueJu grii'nTtnfh stanja
nosivosti", take i zarosiguranje __,_, '-'" -' .'--..
Pravifnim razmjestajem i vOdenjem armature uzdt,tz raspona elemenata i konstrukcija,
ispravnim nastav!janjem i sigumim usidrenjem armature, kao i korektno projektiranim i
izvedenim zastitnim s!ojem betona uz armaturu, moraju se prije svega osigurati sve
pretpostavke proracunskih modela za ana!izirana stanja naprezanja i deformacija.
Arm.atura, osim ...l}.loge koju ima u vlatnom pojasu, 'j u tlacnom podrucju u
ocrreaenoj 'mjEirl Armaturzi'li flacii'om pojasu pl?ca' j Qreda
povee-a5i8auRliT06s,! 1 stupova.kao izrazito
i nosivQsL ." ,. _.--
!zborom odgovarajuceg promjera i pov61jnlm razmjestajem armature u presjeku i
uzduz raspona mozemo u velikoj mjerl utjecati na raspored i velicinu pukotina, ali ih
ne mozemo eliminirati, osim naravno u slucaju prednapinjanja armature
(poglpvlje 5.1.).
Osim naprijed spOrt:lenutog vazno je naglaslti da pri odabifu armature u elementu i
konstrukciji nikada ne smije biti manje armature nego Slo je neophodno za nosivost,
funkciona!nost i (ralnost, ali niH vise nego Ii je to potrebno za dukti!nost
(pogifJ Ylje 3.1.).
Kako smo u pog/fJYliU 1.2.1.1. i 1.2.2. obradili pojam j znacenje sidrenja armature j
zaStitnog s/oja b"etona uz armaturu, u nastavku cerno paznju posvetiti ostaJim
neophodnim j vaznim za pravilno armiranj'e,
3.4.2. GREDE (podvlake, nadvoji )
Kao sto sma vee rekti. kod All elemenala savijanjem, beton preuzima
Uacna, a annatura nosa&! stoga ovisi
olome ko}aTestrananosata izlozena vlacnom naprezanju, ------.. ..---------
- .. , , ... ,._,-- ,.",.'-.-. -_. - -, -.-
ta,lickog . susta va grede :-. s.lobodD2.pod upQi..ri.!le'l (Rca yo jJrg.ru.e kai p resje'
ka T), gdje-_Su mOIT1lnlisavijanja pozit_ivn_i, stranu 29 a). U
prepuslenoj (kc)n7.olnoj) g'red; rr;;;ncnlt -rlcgativni, pa je gamj;]
strana nos8ea razvucena (vlak) , zbog cega Elrmaturu prijepusta postavljamo u gornji
dio presjeka, 117.. gornji rub (sl. 19/1)
J 57
;--
I-
-r
,
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
Kod ostalih statickih sustava, kao sto su grede s prijepustima (sf . .29c), upete grede
ili protcznc (konlinuiranc) grede (.1./. 29 d), dijagram momennla moze biti j pozilivan i
negativan, ovisno 0 opterecenju, pa u odnosu na tu Cinjenicu po!ozaj nosive armature
zavisi od predznaka momenta savijanja, tj, ad toga koji je dio presjeka razvueen.
bl dI p( kNlml 9 (kNlmJ
SI (ka 29. izmetlu \'Iacnog naprezanja, odnosno dijagtama mornenata savijanja I' polofaJa
kod nOS8ca razlicit!h statickih sust;ava, opterecenih jednollko_ raspro.strtim

58
:: a). poduprti nosac s prikazanim statickim sustavom, dijagramcim memenata
wv!janla M i po!otaJem g!avne vlacne armature
b) Prepusteni {konz:olni) nosae
i;) SloOodno'poduPrti nosae s jednim prijepustom
d) K6ritinuiranl (proteml) nesae
3. Dimenzioniranje AB prema granicnom'stanju s/o.ma pres/eka
I
<,
i
I
,
Slika 30.
naziv, i armiranobetonsk!9- gred.e
a) Uzduini presjek c} Oblikjednog stremena
b) Poprecni presjek d) Prikaz armatumog kosa
59
Slika 31. Polotaj montalne armature za
s!ucaj kada je visina grede veta
odd> 40 em
Anniranobe:tonski gredni nosaci armiraju se pretezno ravnim sipkama, izuzev onih
kc; su naprezani znatnim poprecnim silama (poglavlje3.6.4.).
Kazali smo da se armatura uvijek nalazi na onoj strani nosaea koja je izloz.ena
razvtacenju - vlaku. Kod slobodno poduprta gredna nosaca to je donja stra,:,a - dO.nji
rub. No valia naglasiti da za ovai 51ueai n05aea (slobodno poduprta n05aea fla dva
\ei':aja)' momente savijanja lzna!azimo uz pretpostavku da su vanjski lezajeyi z9labni,
StD znaci da su momenti u !ezajevima jednaki nuli (Ma = Mb =- 0).
je se: u gfa.4?yins,kjm. __
VrIo"rljetko maze, 'Ii .. ,51obadna okretanje
p!1JSjeka:' ,paoCif'e6,e-n stupanj skora uvijek post?jL' Ova c'injenica uvjetuje
postojanje 'Vlaki3 f u neposcednoj j)lizinr:(goro]a .. J.'
preuzeti .arrn.?Jurom" _Uzlmamo da v!ak momenta upetostl lznosi
piibliih6' '25_% najvecega momenta u polju. Taj v!ak
potpuno-;:leovisno 'o(j"arrnature'd9nJeg pojasa. Vrlo
cestci'o"vaj problem armature: '. .
Duljine sipaka- -ia armiranfe gornjeg pojasa nasa'ea mogu se odrediti i prema hniji
vlacnih sila, sto dakako ovlsi 0 statickom sustavu nosaca (poglavljeJ.4.3.),
U obvezno dvije '(min 2) "sipke, kOje,leze ns
Kra}r\Jim' u :O.bostrano. __
feiaja:Obvezno itije sidriti
01
bl
60
It :_flffiilMUMS- i!iiR(!
Ako je prostor nalijeganja ograni
ean, pocetak kuke mora biti najma
nje 3 em unutar ruba leiaja, dok je
ukosnicama-U (sf. 32) potrebno
osigurati kraj nosaea.
Slika J2.
Osiguranje kraJa nosaea ukosnicama-U
a) Uzdu!ni presjek
b) Oblik ukosnice-U
_ ,,_ .. _ t=',ollia Wcullcnom Slan/U Sloma pres/eKa
U ukupnojnosivasti presjeka kalkadaracunski 5udjeluje i montawa armatura, a
ponekacf'se \iffii:r utfacni
?Wia.ftiiti."' ..'
NadfiiIe:"'sireme'novi nisu samo korisni, jz railaga sklapanja (montate) annatumoga
kosa, iiz razloga. Oni osiguravaju vez!-' iZl!'ec1u t!acnoga i
vlacnoga pojasa betona, te ojacavaju medusobnu vezu pojedinih sloje'va betonske
mase. Ovo je narocito vazno kod prekida i nastavfjanja betonira.nJa. Stremenovi imaju
i noseeu (staticku) ulogu. Nairne, u blizini lezajeva, u podrucju velikih poprecnlh sila
onl preuzJmaJu vlaCt)e slle Raje plOiz!aze od kosi!: glaviliil vlab litr-napIZdlljar------
(pogiovijeJ.6.4.).
Priliko
IT1
, odabira armature u pravilu biramo sipke __ ,_$_12 do $28 mm
36-': posta,v!jaju simetricno
ninu sTmefrije, tako da (uspravni razmak "a" ri,e
{
3,Ocm
4J

gdjeje:
4> - na./veCi promjer sipke, ,a
d
n
- .. nomina/na veIiCina r;ajveeeg z.rna pun iva (agregata);
. ,
ali ni veci od 15 em, g>!edsno sarno u vodoravnom smjeru zbog postizanja povoljnijeg
5tanja pukaf,na (sl, 30 b).
Da bismo u presjeku grede. koja moze biti razlicitih sirina. lakse odredili ukupni broj
sipaka glavne armature koji stane u jed an red, koristimo se rablicoll1 IJ.
Tablica 13
$irina grade
Promjer glavne armature 1\1 u mm
bucm
10 12 14 16 19 22 25 28
20 5 4(5) 4 4 3(4) 3 3 2(3)
.25 6(7) 6 6 5
"
4 4 3
30 8 7(8) 7 6(7) 6 5 5 4
35 10 9, 8(9) 8 7(8) 6(7) 6 5
40 12 11 10 10 8(9) 7(8) 7 6
Slremenovi $
6mm 8mm
..
Vrijedriosti u zagradama maCe da se izuzetno doputa i tBkav broj sipaka armature
na zadanoJ sirini grede.
61
,'.
3. D;menzioniranje AB skfopova prema gran;cnom staniu sloma presjeka
Prilikom .. ar.matur.e_-.A,rpiii' u KaFtmtefistiGAim
,I.. ,oad P:01por;l!ll;l kooHoui(.;1rl,ih orodn, orlje so poj:lvljuju I;')kstrornno
-' ", moramo p'rovjl3ri,tl. nClimanji - i '-nalveci' postotak
armfrarija- (jJOgbilijl' 3.3.1.1 j g J. Vrijednosti su iskazane u luhlici 14.
Tablica 14
Vrsta armature
p. min {%]
CA 24()I3MJ 025
fU
Sto se lice ugraciivanja betona, ana zahtijeva da S8 bar na jednom mjestu u gomjem.
pojasu ostavi CisH vodoravnl razmak izmedu sipaka od 5 - 6 em, kako bi mogla prod'
igla pervibratora ad 45 mm. Ako su presjeci jako armirani, armatura se moze grupirali
u svezanj ad najvise cetiri sipke (sl. 33).
Sllka 33.
Grup!rana armalura lJ nosaca
U sveznju mogu biU sipke razlicitih promjera. Najveci dopusteni promjer sipke 9
s
koji
zamjenjuje svezanj (zamisljeni promjer koji odgovara zbroju p!ostina presjeka svih
sipaka u sveinju). ne smije biti veGi od 44 mm
Cisti vodoravnl i razmak izmedu sveznjeva, mora zadovoljili naprijed
postavljeni uvjet, s tim stc umjesto If! trebamo uzeti premjer <)Is'
Za montainu armaturu, ovisno'o stremenovima ! dimenzijama presjeka.odabiremo
promjere sipaka, orjentacijski $12 do $16 mm, (min $8 mm). Ako je visina nosaca
veca od 40 em, montai.na armatura (min $8 mm) postavlja S8 i po visini presjeka na
najvecoj udaljenosti od 30 em (sl. 31 J.
Promjer stremenova uzimamo da iznosi pribllzno treCinu promjera glavne armature.
Konstruktivne stremenove radimo ad GA 2401360, bez obzira na vrstu ceUka glavne
armature.
62
.
, I .:-; '_ '
3. Dimenzionfranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma p(f3sieka
ako strernenovi Imaju i s.taticku funkciju, valja upotrijebiti rebrastu-lU iii .81
arn:aturu. SU u gradi po cHavoj duljini s najvecim razmakom
gdjeje:
1
2
-h
3
. 30CIII,
b.
Ii l'I,lillll };/"d!', 1/
b - sirina grede.
(vdabi,-elliO JUljm(1l1ju oci tri vc/icinc e),
Ako je visina nosaca veca ad 60 em, uzimamo da je promjer stremena min CP8 mm.
Kada nam stremenovi sluze za preuzimanje kosih v!acnih sila (pogJavlje 3.6.4J.
moze;mo ih postaviti i pod kutom (s(. 142'[ 145). U tom stueaju (i nekrm.drugim) 'razrriak
medu stremenovima mozemo i smanjiti, pa eak vl.se njih mazemo staviti ZaJedno. tto
nam njihovu visereznost, pa dobivamo t.zv. viserezne -strenienove
(pog1avIje 3.6.5.). Ovo se dakako odnosi j na okomite stremenove.
U seizmicki akUvnim podrucjima (podrucjima sklonim potresima) kakva su
!ezajeva-patpora kontinuiranlh grada j u cvorovlma okvirnih sustava, najmanja
koHcina armature mora iznositi 50% ukupne koHane v!acne armature. DQ jedne
< petine (1/5 I) raspona grede ove spojeve anniramo zatvorenim stremenovima s prije
klopom, razmaku dvostruko guscem nego je to konstruktlvno pot.rehno (sl. 34).
Slika' 34. Armatura grede seizmlcki aktivnih podrucja
a) Uz,duini presjek s rssporedom
b) Popracni presjek s dvoreznim stremenovima (m'" 2)
C) SlucaJ poprecnog presieka s cetveroreznim slremenovima (m '" 4) bel. pdjaktop_s
dJ CeIVerorezni stremsnovi s prljeklopom
63
3.4.3. PLOCE
o anniranobetonskim ploeama, t 0 nj!hovom armlranJu, bit ce deta!jnije U
pugJavIjuJ.5. Ovdje cemo ukazati sama n" sljedeee pajedinasti:
armatUhJ ploce Cini mreia koja je sastavljena od eelicnih sloienih u dva
'meausoEi1o' okomfta,"smj{';rii" .' - .
"ako'je" u "pitanIu plata kol-a'"nosi ujednom smjeru (pog/llvlje 3.5.1.): cnda je to
glaotta at A .atuf8-1mja , v!atop .i tiE, i
" koja' le,ii'- na' glavnu .. -I . eiji
--6daJ5kemo Konstruktlvno ($1...35). . ,
Na slici 35 a vidimo da se glavna armatura iznad leiaja savija u gornji pojas,
Uobieajena se svaka d"11a .. armature u poliu ,R!.Q9Li!.Jianjeg_p.91aja
prevede i podigne iznad 0,2
njihOvog lini]i vlacnih sila F. Ovime

. za {1)Qmenta.o.U
pOlju), koJeg prilikom proracunazanenlarujemo. .
pojasu i potpuno neovisna jedna
addruge (sl. 35b).
I'WlllroamImJ
i-l--\
;
g\OI'M lJllOh.ro
STika 35. Anr.atura p!eCe koja :losi u Jednom smjeru
a) Uzdu1ni presjek s povijenom g\avnom armalurom na letaju
b) Poprot.nl prosJok
c) Annatura donjeg i gomjeg pojasa poslavljena noovisno jedna od druge
....
'"""'A4.;
-
Aka je u pitanju plaea koja nosi u dva smjera (pogJavlje 3.5.). tada nemamo razdjelne
armature; veC!ie-glavna'armatura'prOi'ilcUl1av1irpostavTjaUdvifoKom,la smiera .
. ,' .. .
. I na kraju, bez obzira na njihav ablik i na to kaka "rade" (tj. da Ii nase u jednam
11,i dva smjer.a) mozemo armirati zavarenim mrezama 'od glatkog MAG iii rebrastog
'MAR celika (sl. 36). koje kao 'gotove "tipske" dolaze iz tvomice' na gradd\Ste,' a iznimno
mogu I po narudzbi-prema proracunu.

1t'lf lbl
Slilw 36.
Armiranje ploCe zavarenom mrezom - mrei.pstom armaturom
3.4.2.1. DIMENZIONIRANJE GREDE PRAVOKUTNA PRESJEKA
U poglllvlju D.., ..praktiGoirn ...p,rimj8nm.a smo,. S8 o.drd_l}je staticka
visina ,hj - odnasno d i., p.otrebRa plastina, armature A
pravokutnih presjeka naprezanih kako' odii'brati"
i sipaka t:i gredi ..
piostinu armature',--Provjerlt cem"o i 'vrijednost 'staUcke" visine na
dsncivrprelpostavljene ve!iCine promjera sipke glavne armatl)re.
PRIMJER Sa. Za stvarno potrebnu plostinu presjeka armature All fl
nl
= 13,80 em} i
odabranu visinu nOS8ea d"" 70 em pravokutna presjeka iz prirnjera 1 a
valja adabraU velicinu(e) pramjera i patreban broj armatumih sipal,a.
te izracunati stvamu staticku visim,l presjeka hstl"
Prilikom odabira velicine promjera i potrebnog broja sipaka, nuzno je voditi racuna 0
sljedecim cinjenicama:
sirini nosaca, odnosno moguCnosti smjestaja armature (rab/ica 13)
kombinadji promjera koja daje najbliiU,vrljeanost potrebnoj plostini armature, a
da razlika ;zmedu odab.ranih promjera he bude veca od dvije tabelame raz!ike
(npr. i iii $19 i $22)
- opcenito valja i;bjegavati veliki broj razlicitih promjera (max 2 razlicita promjera)
\ 65
- .
,
-/
j
,
3. Dimenzion;ranje AS sklopova prema qranicnom stanju sloma pres{eka
Odabrana je (rabUco 36) RA 400/500, 9 $14 mm S Aa sty "" 13,86 em], sn',jestenih u dva
reda (rablica /3), armatura 4 $12 mm postav!jena u gomje kutove (2 $12) i
na polovicu visine bocnih strana presjeka (2 $12) i stremenovi $fAl25cm (sl. 37 J,
Kada znamo braj j velicinu promjera sipaka kao i njihov raspared:(polozaj) u presjeku,
sada nam nlje tesko izracunati stvarnu staticku visinu hSN i usporediti je s pretposla-
hprer
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema staniLi S/9mQ eresje,ka
Slika 38.

____ ClR'l'ia!!.;rij
poprecoQg presjexa
h,<I1' :;-: 70.0 .... 3.0 .... 0,6 .... 1,4 -- 1,5::: 63,5 1.'111 '" h,,,.,.( ::: 63,0 CIII
Pretpostavljena vrijednost skora je dakle istovjetna. Ako razli
n
ani
sigtt a 10, zadatak je time rijesen.
stika 37.
Prikiilz rasporeda armature 'od<,?branog
poprecnog presjeka
PRIMJER 6. Za pravokutni poprecni presjek iz primjera 2, a na osnovi potrebne
plostine armature All pol = 7,37 em], valja odabrati veHcinu(e) i
potreban broj amiaturnih sipaka, te izracunati stvarnu staticku visinu hstv
betonskog presjeka,
Za pot = 7,37 em] iz tablica za presjeka rebraste armature (tabliea 36) -=* ,
odabrano Je 5$14mm, RA-400/500 (Aastv =: 7,70 em
2
) smjestenih u jedan (tab/ictJ 13).
montaina arma;t-wa 2 $12 mm postavljena u gomje kutove presjeka :i.
+6'25 em (sf. 311): .
Provjera, odnos:no izracun stvarne staticke visine hstv bit 6e:
hstv=d-a '-':
h'N 2
hSl'llffj 45,0- 3 0',,6 - 0.7 = 40,7 em""" h W"/ ;::;; 40,5 em, pa je time :z.adatak
PRIMJER 7. Na 05novi potrebne plostine armature iz pnmJera 3, v()ija odabrati
velitinu(e) profT)jera i potreban broj armatumih sipaka, te izracunati
stvarnu staticku ako debljina zastitnog sloja betona. Q
o
=2,5 em.
Za Ao POI"" 22,10 em
2
iz tablica ia 'ploStine' presjeka rebraste armature (tablica 36) =*
odabrano je 8$19mm RA 400/500 (A,utv= 2],68 cm
1
), smjestenih u dva reda,_ mor.taina
armatura 4$14mm i stremenovi (sf. 39).
h$tv = d -a
o
-$ .... 1,5 = 70,0-2,5 -0,8-1,9-1,5:::: 63,3 em '" hpre, ::; 63,0 em.
-c-r
1"
:@
1
-f-
:Hj
-h: f-
h -+l_"'-.;;lS_+-
1
{
-
}
Stika 39,
Poprecni presjek s rasporedom .odabrane
armature
67
3.4.3. POKRIVANJE LINIJE VLACNIH SILA ARMA TUROM -
OSIGURANJE NOSACA' ARMATUROM
U pogJavljll 3..1.1. prikazali sma kako se dimenzionira armiranobetonski presjek napre-
gnut savija!:tjem. j aka obratimo pazomast na pJostinu artnature u
preSJeku, mazema uotiti da ona ovisi 0 granicnom f1)omentu savijanja Mu' kraku para
unutamJln slla z == k; . II r naprezanju u armaturi "ITvi' tj.
a.,i .

odnosno kraku pa",- unu\arnl'lulla . )
((F.=M.f
z
Tu vlaCnu silu preuzima anmatura, produktom ploStine svojeg poprecnog presjeka i
naprezanja a
vi
:
Ovime sma dje!oYnnje granicnog momenta i .plostinu armature na vrijednost
vlaene sileo
Buduci da 56 .. plostina
odnosno brqj sipaka (npr. b:oj sipaka mozmO
ne proracunavamo sve presjeke jednog nosaca, ... se to
uClOlb-1mz-suvtsno!j"TacITnanla :.--olmerizioruraf!lo"'
i<araKtEffiSlictii ,s"'65z,romnaVe1Tnu
M. VT7Vllijawam:rt<actmrrrenz;jO'nosaea jed nom odaberemo i kad lzrcunamo i

jednostavnije je, F __i linije pokrivanja,
. oVajpllSmpakfjNkazan;emonapniTijeru-siobOdno poduprtog-g,:8,rnognosa6a'
nepromjenJivog pravokutnog presjeka, opterecenog vlastitom teiinom g i jednoliko
rasprostftim promjenjivim optereenjem p (sl. 40 a). Granicni moment sa\lljanja dobit
Cerno iz izraza '
Na s/iti 40 a.1 40 b greda i njezin slaticki sustav prikazani su u mjenlu duljina, dok je
dijagram gmnlenih momenata savijanja. koji je podijeljen s krakom para unutamjih sHa
-linrja MI,/i;- prikazan u mjeri!u v!acnih sila (sl_40c). '
68
gdjeje:
It visinG nQsaca
Sve locke dljagrima Mu IE pamlCU se 0 snijetu OSI hosaca za veuclnu \':u-iJ
(sl. tf(j J), gdje je h 31a1iCka
poprecne'srre:-odnos-no-gfavnlh"KoSffi-vfiicnTh'sira:--(iznosi: -,.----
,a = 0.50 -
-
a= 0.75 -
-=='-
ako se glavna kosa vJacna sila preuzima koso savijenim sipkama i
stremenovima
aka S9 glavna kosa sila preuzima sarno stremenovima, jJj
kada je toliko mala (\3i'ementi bez poprecne armature - ploce) da
nije polrebno aslguranje armaturom
Tako dobiveni dijagram (sl. 40d) nazivamo !lnijom vlacnih sUa F koji moramo
Ie veca ad M /Z, a raZTog
su poprecne sile u AB nosacu kaje u"5iTZ\ilTTe'Iaja
ad -' ...--"- --,
F'iema tOme, ovakav stanje u konstrukciji nosaGa koje
priblizno odgovara stvarnom, pa je zbog loga neophodno poveeati (proSfriti)
vrljednosti M/(/z dijagrama za odgovarajuce veliCine v.
Kod nosaca promjenjive visine __.e __ bJti
---.---------.-:--- ---- - .>-- ---- ,,- _. - -- - -
dijagran,l vlacnih __,si!a' vise _ Qvisi _0. visJni
rnjerljiv slJom armatu-re . prfFli,iat'ifi"oOjeaIna
=- Aa/ . cr \'/' (noSivosfjedne-s[pkB}:--'" '
sada da nam izracunana potrebna plastina armature za
,da smo.odabrali "n" sipaka plostine
presj'eRa- Aan u [emL), vodeci pri tome racu-iia: -.. -.-
-"- --,,-
da ukupni broj odabranih sipaka "n" u presjeku nosaca ovisi 0 izbaru smjestaja
arf1]atur:e(u jedan iii dva reda), a da su prltom zadovo1jeni min. i max. razmaci
izme6u sipaka (poglaV/jc J.4.2J
da preko le.iaja moramo ravno prevesti 1/3-1/2 ukupne armature (min. 2 sipke-
krajnje bocne)
- ukupna plostina odabranih promjete;J bude sto blii:a potrebnoj i to
neznatno veca iii jednaka, ali nikako manja, taka da je:
69
,
- ,
'"
3. Dimenzioniranje AB skl6pova prema granicnom staniu sloma presieka
AS GREDA POZ,
IJJERILO OIJ\.JINII I,?S
,I hi
,I
tl
hi
MJERILO '\UmCnNc'HrmSTilnAm1"'m'fT'l1'Cf' knNT'n""""'mm"'m'C['n"'T'n',l2rr'J'iNI 0
\.l-G ]1. i j,1. mlta I,oijo
,I
>:> .. u:;
f-




f-r--
f-
II
70
I
II
. .
il
kl

"'''''
lil"li jn
FlFl
bJbJ
Hoijo silo F
ploi.liro vloo"lih silo F
IIii I
-F=====:
!

IirJjal,V
I
lifltja vlocnih silo F '
..,
R, R,
R, R
'----'

j I !,I >
@U ... 1- . koJl- .
;t-!+
.. , 1-." 1;001- ...
_ CD 1>1... I, .. kClll-". _
CD k .. 1 .. _ .. ,
11
tinijo pd<fi....:njo vlOCflm
silo trmli.U'tIIII F. .
MB (rpr.MB 30)
RA 400/500
Drbliioo 2tttitmg slojG Go
IJa,c veL pJl;VO
I
I
. 3. Dimenzioniranje AB sklap'Ova prema granicnom stanju pres/eka
Slika 40.
Pokrivanje v!acnit) sUa grede .naprezane saviianjem be" uWl!tne
a) Pdkaz.grQdo u uzdufnom prosjoku
b) Statick.i sustav s jednoliko rasprostrtim granicnim opterecrmjem qtj
c) liniJa Mu Iz - konstrukcija parabqte
d) Un!Ja vlacnih sifa F
e) Unija vtacnih sila F s oznacenom linijom pokrivaflja v!aCflih sila arma\urom Fa
t) ObHk armature s oznakama pojedinih i karakteristienim podadma
g) Poprecfli presjek 1:"( u polju
tI) Popratni presjek 2-2. u leiaju
i) ObUk dvoreznog stremena bez prijek!opa s karakteristicnlm (svojstvenim) opisom
j) Shemalski prikaz rasporeda armature u presjeku 1-1
k) Shematski pokaz rasporeda armature u presjeku 2-2
I) Prikaz s obveznom naznakom upotriiebljene marke betona MB, vrste armature, debljine sloja
I una pUfltva (agregata) .
NAPOMENAI Samo Ii slucaju odabira svih sipaka istog premjera i vrijednost Fa! bit
ce isla. sto naravne nije pravilo jer sipke mogu biti razlicitih Pfamjel'3,
ali s najvise dva razlicita premjera.
racunska krajnJa tocka (tacka u kojoj odre('!ena
raeunski, odnosno staticki nije vise potrebna)
racunska.tocka podupiranja (teZiste leZajnag-potpomog
sipka
U tom slucaju nosivost odabrane armature mora biti jednaka lIi veda cd najvete
(maksimalne)ordinate l1nlje vlacnih sila:
r Ai
, F -A cr> F - max u
\ at! - mI' vi-Ifl/tt It ---,--
U danom pnmJeru za presjek u polovistu nosaca (polje) odabrall sipaka
(sl. 40 g). Njihovu pojedinacnu .nosivost, tj. vrijednast vlacne sHe koju iedna
sipka (FuJ =A,,/cr, ... ) nanesemo u mjerilu vlacnih si!a po visini dija-grama. odazgo
prema dolje, tj, od nu!te linije vlacnih sita (pocev?;i od onih sipak.a koje idu djatom
duljinom nosaea), ,usporedujuci je s vlacnim diJagramom opterecenja
Kad sma nanijeU vellcinu vtacne sHe posijednje pete sipke. primjecujemo da je ukupna
or,noata svih pet sipaka zajedno, neznatno veca .od najvete vlacne site dobivene ria
oS'lovi optereeenja ma/II ""'ma#u /z. To je stgj:18 sto "najcesCe odabiremo nasta vecu
pI< ;.;tinu armature nego je proraeunampatrebno.,. 0 cernu ie vee bile govorci .
SVilka ad pet nanesenih vrijednasti graficki preds1avlja nasivast jectne' sipke (sl. 4U eJ,
Ov" dijela zajedno predstavljaju nosiyost dviju SipaKa, ,tn dijcrla IrfJu itd,
71
Iz oiIo9prtmjera jasno je vidljivo kako odredujemo potreban broj sipaka u nekom

aijA{frama sa s/ike 40 e, prikaz.uje nosiv.ost uzdutne armature koja obu
hvaai .. alinigdje ne sijeee linlju vlacnih si/a F, predstavlja liniju pokrivanja F . Na
mjeslu gdje'se ordinate linlje pol<rivanja smanjlia Za k'A'(J"" Ij. gdje linija pokrivanja
ima' :skok,: p'restaje staticka ndsiyost "k" sipaka. One se ns to,m mjestu, poslije
d0daV8rila potrE;bne duljine sidrenja Is. prekidaju. Na slici 40e to su tocke Ro. R
J
i R
2
,
Nosa k6"i "romatramo armlrane sa tetiri vrste sipaka koje SU oznacene $ 1,2,3.4
i 5. 1, 2 i 3 odnose se na sipke glavne armature, dok je oznakom 4
oznacena'montazna armatura.
u razllcitlm popreqiim prikazan je shematsi<i na pravo-
kutnic1malspod odgovarajucih presjeka (sl. 401' i 40 k). '
je poprecna armatura, tj. stremenovi koji se postavljaju cijelom
a ciji me<iusobnt razmak ovisi 0 veticini gfavnih kosih vlacnih sila
(pogiavlje;1.6.5J. -
u presjeku vldimo da se u tockl R
J
najprlje prekida jedna sipka s
sa u lockl R, 10 islo cini I sa sipkom omake 2. Sipke S oznakom 1
I rnorilliz;je sipke .; idu cijelom duljinom nosata s naznakom da se slpke s oznakom 1
nakori_-doCi'avanJa potrebne duljine sidrenja Is ( (so) prekidaju.
Preldddm?lHpke u vtatnam pojasu, 'pa mjestu gdje ona vise nlje potrebna, sidrenje
ravnim" iZ8Ziv8 u b,etonu vlatna naprezanja okomita na sipku,. U nosacu. ova
naprozanja dovode do prosirenja postojecih i stvaranja novih pukotina. Da bi ublazili
ovo nepovoUno djelovanje, sipku lagano savijamo prema unutrasnjosti grede za
pribflino 10"-20" (s{. 41). Ova vlacna naprezanja preuzimaju i stremenovi, ali i beton.
-- .. ;
r,:.' co'.;,;:
. .' .
sil"el!8"nvi .
Sllka 41.
Savijanje uzduzne vlaCr'le' annatun> u
podrucju sidrenja
j't>', .
Iz svega sJijedi da za osiguranje nOS8ea armatufom (armiranje nosaca), tj. raspo(I;'-;lu
al11lature 'p,.ema dljagramu vlaenih sHa. rabimo iskljucivo rayne sipke kOje preuzir cljU
izazvana momentima savljanja i okomite stremenove Za prihv: .:a-
nje izazvanlh popreenim silama.
Grode naprezane veliklm popretnim silama potrebno je armirali i kosim sipkam:1 7;1
prihvacanje ",Vtatnih naprezanja, odnosno kosih vlacnih sila. Te sipke moraju bili
praviln'o uzduz j po skin) nos8ea, i ne suvise debele, kako bi se izbjegla
iii umanjila moguca ostecenja (pog/nvljc 3.6.4.).
72
:.1.1;. !IIi
,
3. AB sklopova prema graninom stanju sloma resjeka
,3.4.4. NACRT ARMATIIRE
pokrivanje linije vlacnih sila annaturom - osiguranje nos8ea arrnaturom sastavni je
izvidM,mh NACRT.ARMATURE. Ovaj naert
Temei}i se na nacrtima opiate j Staill:kom pro"racunu konstrukcijskih elemenata.
OailOsfiOAB sklepova:-- -" .. ----
U nacrte armature .. e, j g, h. ,I) za svakr konstru eljs t e ement u
, uzduzhcim oblik, polozaj, rasporedTrazmak armature sa svim
pri konstrukcijarna kOJe
sluze- pri (npr plohe dfjagrama raspod"jelu
armature, konstrukcija raspodjefe armature za preuzfmanje kosih v/acnih si/a itd,J.
Nacrt erta se isk!jucivo_ u:.mjerilu- 1.:25" ..aJiJ?e presjeci crtaju i u mjerilu 1 :10,
. -
Svaki konstrukeijski element obiljezimo istom oznakom kao i u
poz/crja. -lspod uzduinog presjekaKOristruTranog 'dijela. u kOjem je
nacrtana"njegova-a'nnatura, criamo svaku slpku armature. koja ima raz!icit oblik. sa
svim potrebnim mjerama. kotama i podacima za izvedbu (promjer sipke, duljine
pojedinih dijeJova odnosno dfjelova koji S6 savljaju, ukupna dufjina pojedlne sipke. braj
komada pojedinacno. npr. za 1 stuP. za 1 gredu, za 1 rabro, odnosno razmak izmedu
sipaka za plocu, kao i ukupni broj komada za taj nacrt).
posebice glavnim _pocevSi > ad 1

upotrijeb!jenog celika zastltnog sloja aD. te
veliClnUlwjveeeg-zma-p
ufi
1Y:ilJ{icit7.h!!9J!:,ql. ___ ..' .-........ .
Da biS'f!l_o .. promjerlma te
njenu'-ukupnu_ slpke j dimenzijama
k6ju nazlvamo ISI<AZOM ARMATURE (vidi sl. 42). .
--..-----., ,,-. -_.----=-
Zaklucimo na kraju da naert armature mora dati takav pregJedan 1 detafjan crtei
svake pojedine slpke da je moguca sto jednostavnija izrada (savijanje) i sklapanje Hi
sastavljanje (montaia) armature.
3.4.4.1. OSLIKOVANJE ARMATIlBE >
Zbog prilagoc1ivanja naprezanjima u armiranobetonsklm konstrukcijama (,/. 40/). kao i
zbog"fitlnkovitije ugradbe, armalurum-6"ramo-oQliko"V:iil':-
ArmamraPooOTIku'morfd,it('Sfo')ednostavnija-kakO-i)i selakse jzradila i sastavila, te
__ casto ;"-cak
_i _,_ ..., ,.. .----
73
, ,
3. Dimenzioniranje AS: skfopOV8 prema granicnom stanju sloma pres;eka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom 'slan;u sloma pres/eka
5t09a. se vise fie preporuca povijan'e armature uzduz raspona elemenata. osim u
Slueaju zahtjeva (npr. usi"drenja). oanas se
"
tllost grn<'fonJu o6ituJt! kakvom se ,koriste
nasa poje\1ina" gradevinska poduzeca, je omogucenCl: obradua racunalom. '

'"
0 0

0
'"
A"nnaturne sipke oblikuju se 'u hladnom sfanju. One mogu b"iti rayne i savinute, S :&
N 0
on .; ro
N
'"
M

. kukama iii bez An118Lurne E
-:
:;

prama slid 43 a, b, c i d"


E
'"
-'OJ
b,
0
x
0
0 N W,
-,

.:
:& :B
w
"'
"
_+_h-+ 0
N 0 N
0

'"
c
0
D,
:& 0
'"
, 8,

t- o
M
"
ro ro
!

D3
w
<\0 ro
.; .; .;
&

+'-4-;

"'
'i<

'"
"
dl
"
0 0
0;
I00
y

c 0
iil,

++-
'S"E
w
'"
0, m
"
n
"'
"
,..: w w
"'

I
l
f
1 k
" . 1
,
-/
'0

,
J
"

'[
0;
0; 0;
,
+",.
I
N
iilE
2
"'-
lOv
ro 0
g.
M
N
I
I
8.
E
E 0
D2" !OW E z


"
E
N
a.
++
t
0
"-
0

"
z z :&
"
I.
'"
a.
;\
a.
::> , .
'f! 'f! 'f!
::>
"
&

W
ro
'"

'"
0
jj
>
$2"10'
('
'"
:0
'"
::>
"
'"
if "'
. -
+ w i i
!
'"
,; ::;
w
q ,
"
.
! !
Slika 43, Oblikovanje armature
!O!
j

.
I ; a) Uzdufua g!atka armatura sa shernom savijanja pomocu rotirajueeg diska
I
'"
:J
b) Stmrnenovi g!a\ke annature on
'"
,C-
O
.,
..
11:

c) Uzdulna rebrasta armatura
i. !'l
d) Siremenovi rehraste armature s kukama praYokutna obl!ka


11

E
X 'or:"
'"
M
'"

"9-"


ZahvaljujuCi najmanjim unutamjim promjerima savijanja izbjegava se:


!!!



1) pojava'pukotina u sipkama, kod hladnog savijanja sipaka, o 0.,
5:8 : , a 3 B 8 9 \;f:)Old 8. ' 2) drabljenje betona u opterecenoj konstrukciji na mjestu povijanja armature,


.v,
a njihove najmanje vrijodnosti s!"! u (aoliCi 15.
74
75
'--------
Tablica 15
MlNfMAlNI PROMJb:Rr lQIJA OKO DULJINA ZA KUKE
"
f<OJEG SAVIJAMQ ARMATURU KOJU DODAJEMO MVNOM b!JELU SIPKE
_ ..
VR:STA Uzduina armatura Stremenovi Uzdufua armatura StremDnovi
AAW,TURE
6umm $umm $U mm $ U mm
> 20mm $/6
S"
'""
> .0
.'" -'"
,,,
-
0, 0, 0, 0, 0, 0,
" " " " " "
GAUflIJ60
'so
"
",
"
..
-
'" '"
-
. eOil: &'" .
P.,A.((f{)/500 .. , W, 150
I
W,
-
"
- -
11,
-
'"
-
Ukoliko rebrasta uzduzna armatura RA zavrsava kukama (nlje uvjet), one su tada
. ..
pravokutna obl!k.a, dok se armatura od mreza (kOj8 se ne SaVlj8) kao I
arinatura od Sf": Gelika ugraduje bez kuka.
3.4.4.2 . RACUNANJE DULJINE'ARMATURE
U nacrtu savij-anja armature potrebno je odrediti duljine pojedinih dijelov8 $ipke koji se
savijaju kao i ukupnu duljinu sipke kako bi se armatura mogla izraditC U nastm- ku
Cemo prikazati kako se te duljine odreduju za pojedine vrste 1 oblike armature. BuduCi
da se glatka armatura rabi kao uzt!uzna gotovo iznimno, a jOs uvijek sa iilavo drii u
stremenova jer se lakse savija, primjeri koji slijede bit ce uskladeni s tom cinjenicom ..
,J
I,
l b l
1 ,1
"
, ...
SJilin 44. Odq"livrmjn rh,ljlnn mYIlO Slpku
a) Za promier IjI < 16 mill
"
b) Za premjer sipke 16 mm
76
-.--
_ .. , .. ,.,,",..' .. '-"nw"''''''', .. ,,',
,
a) D41jina ravne sipke na slid 44 i,nosi:
,
L=I+21",-
gdjeje:.
1 -.Juljina ravnog dijefa od kuke do kuke i iznosi
f=I(}+2h-2a
o
I, - svijetli otvor lIosaca
I, - duljina za kuku
d - visinG lIosaca
b sirina leiaja
a, deb1;m9 Z03l11nog stoJa bewl1G uz armarwu
$ - promjer'armaturne sipke
NAPOMENAI
Za odredivanje dutjine deeJjih sipaka ($
16 mm) moramo u
raeun izmjere unijeti i duUinu luka (51. 44 b).
/ .. /-"'",.
L =I(} +20; +lcJ.')'
PRiMJER\t Izracunaj ukupnu dufjinu rayne sipke RA, mm grednog nosaea prika-
. .. _._.-J zanog na slici 45, za slucaj umJereno skodljlva okollsa,
l'
i
'00 '-1 I
Slika 4$. Primjer odredivanja duljine rayne
I Q
o
= 2,5em; It :::: 11$ = /116 "" 17.6clI1 '" 18,OclI1
1 = 400,0+60,0-5,0" 455,Oc",
L:;:: 1 + 2 It. = 455,0+ 2 18,0 = 491 ,Oem (be.z duljine luka).
b) lako se rabi veoma rijetko (povijanje sjpaka jc stetno, jer kosi potezi sipke rezu
clanke na-potezima grede gdje prevladavaju poprecne sHe) duljina
savIJene sJpke (pt?d kutom ad 45) na slid 46 a [znosi:
gdjeje:
S=d-2a,,2$,
I, =(S-$.ri2
L=I+2(J,-S-$,+J,!
77
.
;
. I
- ,.'
I
r
3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom sloma presjeka
,
Ovu duljinu mazema adrediti i koristenjem slike 46 b, odnosno uporabom izraza:
I,
Ikrl....;;-.... ... ': _________ .... / ... --.,llk
Stika 46. Odre('llvanje duljine kose (povijene) sipke u gredi
a} Prva mogucnost
b) Druga mogucnost
PRIMJER 2. Izracunaj ukupnu dutjfnu kose sipke RA, $20 mm za sIueaj grednag
nasaea prikazanag na slid 47, uz uvjete skodijivosti okolisa prethodnog
zadatka,
78
S/ika 47. Primjer odredivanja duljine kose slpke u gredi
,= 1(1 +2b- 2a
b
=- 350,0+50,0-22,5::::: 395,0 em
S = d - 2a
o
- 21jl,.; za 1jl20mrn => stremenovi 4>8mm
S 43,4 em 43,0 em
L I +2(1. -S-t. + I,); I. (S -to)f2 (43,4-2,0 ).f2 58.55 em;
Ii: = JIljl= 1l,2,O= 22,0 em
L = 395,0+ 2( 58.55 - 43,4 -2,0+ 22,0) 464,9 em 465,0 em
-\
3, 'Oimenzionir8nja A-B Sklopova prema granitnom 'stfmju sloma res(&ka
Drugi nacin odrodivanja daje nam velieine svih dijelova'koji sa savijaju (sl, 4ob, 48).
a vezan je na dijagram pokrivanja. VeltcInu dijefa kose s'ipke ld oCitamo s dijagrama:
veUcine Ii i h odredimo iz izvedenlh izraza, dok. nam veliCina f proizJazi iz svih
dije!ova, a' u odnosu na pomatu duljinu gredri?"g
2{,. ;: (-lJ - 2( S t $); l;: 395cm;' IJ = l80em (o{irano s d{Iagrama pokrivanja); S;:; 43 em
21
g
= 395 -180- 2( 43 + 2) =:; 125cIIJ
Buduci da je vrijednost 21
g
nepama jedan dio duljine sipke 'i: bit ce 62cm, a drugi 63cm
L l(t, +1, +1. )+1, = 2(22+62 +58)+ 180 = 465cm.
IIi
63 i .. 62_'l1 22
1 e f' 180 s pj;.ri\l(njo)
Stika 48. Pojednoslavnjeni prikaz kose (povijene) sipke s mjer:ama
,c) Duljina stremena na slid 49. jednaka je:
gdjeje:
by = b - 2a
o
dy ""- d -2.ab
b, d - sirina i visina nosaca
SliJm 49. Odre4!vanje du!jine stremena
\ PRIMJER 3. Izracunaj duljinu stremena 6 mm, aka je poprecni' presje'k grednog
nosaea bid a debljina zastitnog sloja a, = 3,Ocm (sl. 5Q),
= b -lao == 30,0-2'3,0 ""' U:Ofm
:= d - 2a
o
= 40,0-6,0 = 34,Ocm'; 'I; = 8,Oem
L" 2( b. +d" +1,) 2( 24.0+34,O+8,D) = J 32,Oem
79
-""O{{}
r 24
Slika 50. 30
PnmjCI OdredMiJljil OUijlfiU SlleflIeJ!8
3.4.4.3. NASTAVLJANJE ARMATURE
Prffikom konstruiranja armature moramO voditi racuna 0 duljinama pojedlnih sipaka,-.
odnOsno 0 osiguranju f1jenog kontlnuiteta, te predvidjeti mogucnosti nastavljanja
armature. Naeefno, kontlnuitet armature osigurava se posredstYom betona -
nastavljanjem armature preklapanjem (pomocu kuka iii bez njlh, sf. 51), zavarivanjem
iii pomocu petlji (sl. 55), odnosno mehanickim nastavcima (sf. 56) u kojima beton pra
ktitki ne sudjeluje u prijenosu sile jz jednog dijeJa armature u drugi dio armature.
Razlozi nastavljanja konstruktivne porade, 1li je to nedostatak armature
potrebne du!jJne (ogranicene duljine vecih promjera), kao i uvjeti prljevoza.

P,
=
-l)
l
I,
.
I -+
if'"
Fo
!
. I,
lr
SMa 51
1
Naslavljaoje armature prek!apanjem
bl E.:;b_=#=====4c
a n
!"
F,
a) Rebrasta armatvra bel: kuka
1
I,
I
b) Glatka armatura s ku'Kama
I c) Rebrasta anTIstura s kukama
Prifikom nastaYfjanja tlacne annature, udio tlacne' annature koju nastav!jamo maze
iznositi do 100 % ukupne- armature presjeka, Duljina preklapanja ne maze bHi manja
ad duljine sidrenja lp?!: IS'
Vlacnu armaturu, cije nastavljanje u pravilu izbjegavamo, nastav!Jamo na onim
dijelovima nosaCa gdje se pojavljuju najmanja vlacna naprezanja (sl. 52), Nastav!janje
armature na oznacenom mjestu lz slike 52 odnosi se samo na sipaka, buduCl da
se asta/e nastavljaju na simetr!cno po!oi:enoj nasuprotnoj stranL
80
.
I
J
f:1. ufmenzi6)niranie AB sklOpOV8 prema granicno'm stanju sloma presjeka
. .
. oj
IlJW
"

Nastavljanje v(acne armature UI sluesj
poduprtop nosaea opterecenog
Jednohko rasprostrtlm oplereeenjem
a} StaliCka shema
b) Dijagram momenata savijanja
I P ) _n
1 1
c) Mjeslo rnoguceg nastavljanja vlaene
mature
Duljina nas'tavka v/acne glatke armature i vlacne rebraste armature
odreduje se ,u funkclji efektlvne (racunske) duljine sidrenja i iznosi:
na prijerJop
Velicine koeficijenta u[ za odre6ivanje duljine nastavka uzimaju se 1z fob/ice 16.
Tablica 16
tlstl razmak tis!i razmak
uoio sipaka koje se nastav!jaju preklapanjem u Islom
izmedu dvaju cd l'IajbUze
susjednih
presjeku izrazen u postocima
belona
("1 )
20% 25% 33% 50% >50%
a S10$ b $5; 1.2 1.' 1.6 1.8 2.0
a> 10$ b>54' 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4
Najveci dopusteni postotak nastavljanja vlacne armature preklapanjem u jednom
presjeku iznosi:
- 50%zaGA akoje $<J6mm,odnosno25%
- 100% za RA ako 18 $ < /6 mtn, odnosno 50% aka jG I/I?: /6111111
81
I
l
,
,
- .
,
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema qranicnom s/om8"presjeka
Zavarene armaturne mreie mozemo nastavljati preklapanjem u smjeru glavne
annature (staticki prijeklop - sl. 53 a) i razdjelne armature (konstruktivni prijeklop -
sl. 53 b). Nastavljanje izvodimo taka da jednu mrezu postav!jamo s razdjelnom
tprom prema gore, a sljedecu s razdjeinom armaturom prema dolje. Na ovaj nacin
postizemo da nam je glavna armalura u jednoj ravnini (5/. 54), Ova naroelta dolaz! do
izrazaja kad se presjek armira s dvije iii tn mreie."
01 bl
:,
m'n' 2!Scm I I 0 I
i 11

1 1,,10om 1-
Stika 53.
Naslavljanje jednostru.ke mreiaSle
armature {R - mreze)
a) Sluticki prijoklop
b) Konstruktivni prijeklop
Slika 54.
Prijeklop s glavnom arrnalurom u
jednoj mvnin!;
sipke koje se nastavljaju leze jedna
uz drugu
Nastavljanje armature zavarivanjem, osim elektroatparnog zavarivanja, mazema
primjenjivati sarno ako je projektom konstrukclje propisan postup?k zavarlvanja.
Primjenjuje se, i nastavljal'1je armature tzv. petljama (51. 55), gdje najmanja duljina pri-
jeklopa ne pHi manja od
gdjeje:
Dp - w{ulcmYjpromjer petije'
%f% __ &m
.. , .. 17
Dp .. .. )
stika 55 .
.
Naslavljanje armalure"peUjom
82

'3: DimenzJoniranje AB prema granicnom sianlu sloma p,resl.eka
Mogucnost nastavljanja armature specijalnim vrstama mehanickih nastavaka (sL 56 J,
U ,nasoj praksi;: keristi se veorna rljetke, za razliku "od svijeta gdje ih kmista svuda gdje
jo nastavlJanje' nepovoljno zbog nedostatka prostora U 'jako arrniranim
presjecima j kada je takvo nastavljanje u uvjetinia gradil"ista pogodnjje ad nasta'vljanja
zavarivanjem.
Ove e!emente i postupke za nastavljanje armature U specificnim uvjetima
treba!o bi i kOd nas postepeno uvaditi. kad god time osigu'ravamo poyo.Jjnija svojstva
elernenata i konstrukcija, "
", I,'
d
w
F
z
w
REOUKTOR

z
--:::\
1=

w

I!
,
1= z

0:
;sg
t:
lr
w
Ow
>,
1= ;;
01
. :; z
't
2smm
o I
1:
.... .
01
u
7<,
ot
<
b
"
I

-L
ffi
. RUKAVAC KUN


Stika 56. Primjeri mehar,ickih nas\avaka armature
a) Nastavak rukavcem s klinastlm zalvaracem
b) Rukavac s meta/nom ispunom
c) Rukavac s ispunom od ekspanzivnog cementa
83
\
3.5. ARMIAANOaETONSKE PLOCE
PIOOO SU ravnl plos"i nosa,,; male debUine U odnosu na osta/e dimenzije. U annirano
o
betonskim graclevinama imaju vrto siroku prlmjenu. Rabimo ih kao medukatne,
potkrovne i stubisne kanslrukcije stambenih i javnih zgrada, ked garaza. skladista
indlJstrijskih gradevinQ, ked spremnika i ostalih hidrotehhickih gradevina, kod sklonista
i pocb;emnih graaevina, na mostovimq, za lemeljenje, kao ina' mnogiin drugim
--ioZ;n]erskim grarteyjnama.
NajceSca uloga anniranobetonsklh plota, osim pregra6ivanja Hi zatvaranja prostora,
jest izravno prihvacanje vanjskog i njegovo prenosenje Da druge
elemente. cijim se posredstvom predaje tiLl, .
Medutim. iako temefjoe ploce imaju sl1cnu ulogu (i nema razllke u ponasanju "lih placa)
smjer prenosenja slla 1e protivan od optereeenja katnih plota jar temelina p!oca
reakcije drugih a/emenata predaje tlu, pa otuda i naziv "kontra ploce".
Tlocrtni oblici ploe. prema arhiteklonskom rjesenju magu biti: pravokutnog. paliga-
nalnag, kruznag. prstenastog iii nekog drugog oblika (sl. 57).
01 bl
dl
D
DO@
e) fJ gJ hJ
o DQ [J
Slika 57.
TIocrtni oblici ab p!oCa
a) Pr2vokutni
b) Kvadra\ni
cl Krutni
d) Prslenas!i
e) Poligonalni
Trokutni
g) Trapez.ni
h) Nepravilni
U pioCama industrijskih gradevina, stambenih i javnih zgrada cesto postoje manji iii
vee; otvmi polrebni za odvijanje lehnalaskag procesa, te zavadenje raznih instalacija.
posebno (sl. 58). Zbog moguce pojave koncenlracije naprezanja krumi
otvori i:natno su povoljniji od pravo.kutnih, pa treba ,po mogucnosti zatupiU kutove
otvora.
84
Slika 58.
Olvon u ab ploeama
a) PraVOkulnr
b) Pollgon<l)nl
. c) Kruzni
I
t""""Q WdlJlCnOm stanjU sfOma presieka
Poprecn; presjek ploe. moze btti: pun. olaksan (asupljen) is reb rima (.,{. 59).
,I
Slika 59.
Poprecni presjek ab ploCa
a) Pun
b).OlakSClIl
c) Poprecni presjek plote s rebrima
plote najjednostavnije su za izvedbu, a debljina im je najcesce stalna (nepro-
mJenJfva).
Opterecene su u pravilu na savijanje, opterecenjem koje dje/uje okomito iii
koso na ravninu ploee. Opterecenja ploea mogu biti: '
.
-Hnijska i
- pojedinacna (koncentrira,na).
su' Ako vee po svojoj prirodi nisu jednakomjema, u
,h nadomJestama rasprostrtim opterecenjem po cijeloj povrSini ploee
znatno pojednostavnjuje proracun. Ploce mogu
prenosrti opterecenJe U jed nom If! dva smjera. Pod djeJovanjem opterecenja ploce se
savijaju i u nj/ma se jav!jaju rezne sile (rezultanle racunskih naprezanja u presjeku):
momenti savijanja j popreene sile,. a mogu se javiti i uzduine sile kao i momenti
torzije;
Ploce mogu bin poduprte s jednom stranlcom (konzolno upete ploce), S dvije nasu-
protne stranice, s tri, iii sa sve cetiri stranice (sl. 60).
Siika 60. Mogucnosti poduprtosti armiranobetor"lsklh plata
a) Prepustena (kOnz;!na) pioCa-podupna po jednom rubu
b) Poduprta dut dva nasuprotna ruba
c} Poduprta duz In mba
dl Sioboono poduprta po cijc!om obodu
e) POduprta po cijelom obodu plicem su susjedne
Siramce upete
. o.+eto cia: poclpirmjo
____ ' slobo:xM
--- rq>:d.pdi !sldxxhil rm
85
!
1
J
, .
{'
'j
!
)
il
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema sta?iu sloma pres/eka
Ploce nalijezu n3, zldove (sUjene - ako su betonske) 'm grede -linijsko podupiranje i
na stupove - tockasto podupiranje (sf. 61).
bl
Stika 61.
a) PioCa poduprta zidom iii gredorn
b) PloCa po<.luprta stupom
c) PloCa poduprta stupom s prosirenim ,
whom (s kapitelom)
U sluc.aju linijskog podupiranja, a ovisno 0 leiajnlm uvjetima razlikujemo siobodno
poduprte iii slobodno po!ozene ploce (kada se presjek nad leZajem maze slobodno
zaokrenuti za odredeni kut - zglobna veza), upete (potpune), djelomicno upete (djele-
micne sprijecena rotacija na lezaju) i kontinuirane (protezne) ploce.
Kazali smo da ploce mogu bit! razliCitih tlocrtnih oblika, poprecnih presjeka, kao i
razlicitih mogucnosti podupiranja pa naprezanja mogu biti vrlo slozena. Stoga ee u
knjizi bili rijeci samo 0 pravokutnlm plocama punog poprecnog presjeka pravokutnog
oblika s glavnom armaturom u jed nom smjeru.
Staneki sustav (slstem) ploce ovisi 0 lezajnim uvjetima i 0 tome da Ii je ploea poduprta
s jednom. dvije, tfl Hi cetiri stranice, kao i 0 odnosu sirine j d_uljine ploce a ((,) t b (fl,)'
SUka 60 prikazuje nekoliko ploea kao i nacine njihova podupiranja. Tanka isprekidana
erta predstavlja slobodno linijsko podupiranje, a isprugani die uz rub stranice
predstavlja Jedna puna crta oznacuje nepoduprtu slobodnu stranicu.
Za stubista kose'ili koljenaste ploce (s obzirom na vertikalnu ravnin'u
's1. 62) koje nisu 0pterecene sarno okomito na svoju favnlnu. Medutlm, konstruiramo ih
j proracunavamo kao i sve ploce, .
1 bl
86
'J
SUka 62
Stubisne
a) Kosa stublna pIela
b) Koljenasta stubgna_ploCa
c) Koljenasta stubi1.ina p!oca
s meduoOiTloristem
I
1
I
;'3. o.imenzioniranie AB Sklo;ova, prema granicnom
sustav ploce uvjetuje nacin armiranja, pa razlikujemo:
- ploCe s g!avnom ar'maturom u'jednom smjeru
- ploce S. glavnom armaturom u dva medusobno okomila smjera Hi
kriin.o armirane i:iloce .
- sa.slotenijim nacin?m anniranja
U praksi sa vrlo casto stlsrecemo i s ilralima:
- ploCe koje nose u jed nom i ploce koje nose u dva smjera.
Namece nam sa pitanje, kada ce ploca "radM', tj. nosH! u Jeonom srnjeru I! Odgovor
9lasi :
aka su dvije nasuprotne stranice slobodne, a iploca je poduprta dut drugs dvije
nasuprotne stranice (sl. 63 a)
ako je p!ota poduprta po cije!om obodu (dul: cetiri ruba), ali j8 omjer duljina
stranica alb < 112 iii bid> 2 (sl. 64), kada uzimamo da ploea nosi sarno u
cern smjeru, odnosno u smjeru krace stranice, buduCi da je ploea kruca u
smjeru krace stranice. ,
Streliee na,slikama 63 i 64 pokazuju nacin "rada" odnosno smjer prufanja glavne
armature.
0'
,
,
, ,
,--,
I 1
I
r---:t
----=
-.\ I 7
, 1
,I ,
,
1
1
1
1
1
K
"B
:r---,..
u-
+'-"+
---
,
,
1
,
1
,
..
,
I
,
1 ,
'-.--1
1 1
, ,
Sfika 6J. Arrniranobelonske place s g!avnom
armalurom u jednom smjeru
a) S!obodno poduprta plata
b} prepustena (konza!na)
c) Plota s prijepustom
d) Obostrano upeta plata
e) Kontinuirana (protefna) plota
Ako je omjer izm'et1u du[je i kraee stranice od 2, utjecaj podupiranja na duljem
rasponu gotovo je zanemariv (kao i utjecaj" momenata savijanja) sto proizlazi iz
stvarnih deformacija ploce (sf. (4). Stoga mogucnost nosenja optereeenja u smjeru
dulje stranice ne uzimamo U obzir.
87
Kako u pIce; C8im glavne postoji i razdjelna armatura, jedna cd njenih uloga je i
preuzimanje 'vfacnih sila koje nastaju ad gore spomenutih zanemarenih racunskih
m9menata S8vijanja<
r - -,
1 1
1 1
1 1
, __ ,
1
'J
alb (In
b/o > 2
Shka 64. Amllrnnobetonska plDea s g!avnom arrnClturom
U jotinom smjeru poduprta po cijelom obodu
(dui letiri stranice)
Kada je ploes pravokutnog tiocrtnag oblika i punog pravokutnog poprecnog presjeka
slobodno poduprta oui: dvije susjedne, tri iii cetiri strapiee, a da je pri tom /12 5 alb ::; 2.
tada uzimamo da ovakav plosni ij< nosi u dva smjera, pa tako
poslavijamo i glavnu armatunu, Kao sto smo vee spomenuli, ojee je 0 tzv. kriino
armirnnim ploeama.
Za proraeun krizno armiranih pfoCa optere6enih jednoliko rasprostrtim opterecenjem jJi
pojedinaenim'sHama, najiSesCe rab!mo tablice. U njima se, za razlicite vrste. podupira-
nja odnosno lezajnih uvjeta i razliclte cd nose alb, nalaze tabelarno slozeni koeficijentf,
Oni daju ve!icinu dijele opterecenja i kazuju koji dio nasi kraci, a koji dio dulji raspon.
Nekoliko primjera plota koje nose u dva smjera prikazano je na sl. 65.
,I bl
J

r
,
1 ;
1
+
I
, ,
1 1
I 1
1 1
L
-
J
c
.... "',,-----,J:l.
88
x
'0',%
oJ
"
+
@
I
[
+
fl 'W.-W'A7'..1l<
""
+-
0
m

Sitka 65. i Armiranobetonske pieCe. s g!avnom armaturom u dva
smjera - kriino armirane plOCe (nose u dva smjera)
a) Ploea, slobodno poduprta po cijelom obodu
b) Plots s Jednom stranicom pOduprta, drugom sasvim
slobodna, a S oslale dvije stranice upeta
c) Plota s dvije susjedne slranice upete, a s clruge,dvije
sasvim slobodna
Y. urmenZ/omrame AtJ SklOpova prema granicnom'stanju sloma presieka
. 3.5.1;.' PRORACUN AB PLOCA S GLAVNOM ARMATUROM U JED NOM SMJERU
Uprethodnoni poglavlju predocili smo uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi ploes
prenosifa.optereeenje i imala glavnu armaturu u jednom smjeru: Place s glavnom
u jednC?m smjeru biti:
- slobodno poduprte ploce (.,{. 63 a) 01 1'>'" <
- prepustene (konzolne) ploce (sl. 63b) "I.a..
- ploce sjednim ilili dva prijepusta (sl< 63 c) I ... <
upete ploce (si. "J q) .J:/i. ,:t:Ff:: /"
kontinulran,e (protezne) ploce (sl. 63 e) itd. I. 10 ./
SliIw 66.
Armiranobelonska plOC3 s gtavnom armalurom u
jedpom smjeru
a) jednosmJarna plota kao platni nosac S opta-
reeenjem okomitim na svoJu ravninu
b) Statickl sustav slobodno poduprte plate preko
jednog raspona
c) Traka slone 1,9 m prems koja] dimenzioniramo
plocu
Proracun plosnih nosaea provodimo po principima proracuna pravokutnih presjeka.
, -Ako je oplereeenje plcce jednakomjerno rasprostrto po njenoj sirini, za sirinu nos8ea
odablremo b=l,O m, fj. uzimamo da cijela plcta radi kao jedna traka dimenzija I,O.r d,
gdje je d - debljina place (sl< 66 c).
U slucaju neravnomJernog opterec.enja i pojedinacnlh sila, za siriniJ rasprostiranja
opterecenja odabiremo i racunamo najoptereceniju traku sirine h =1,0 m, te, prema njoj
tiimenzioniramo. .,
Pri proracunu ovakvih placa postavijaju se najcesce sljedeci zadaci:
a) Za zadano optereeenje valja dimenzionirafi plocv, tj. Qdrediti dBbljinu ploce d i
p!ostinu presjeka annature A
Q
Opterecenje valja prikazati u shemi optereeenja.
Iz sheme opterecenja mora biti vidljiva i vrsta nosaea u s-tatickom pogledu
(nqsac preko jednag raspana - slobodno poduprt j upetl nosae, prepusteni
nosae ... nosae preko vise raspona-kontinuiran-i nosae ltd). Statickim .proracunom
valja odredW' granicni moment savijanja M;" zatim marku betona
ME, vrstu armature, kao i deb!jinu ploce.
b) Pr9vjera relativnih produljenja armature ... Eo i skracenja betona Eb odabranog
presjeka, kao i postojeceg za .slutaj potrebe prenosenja vedh tereta, ako su
poznati granicni moment savijanja Mil' marka betena MB, vrsta armature i
debtjina ploce d.
B9 I
i
j
I
I
J
I
,
, i
-)
3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnom stanju sloma presjeka
c) Odredlvanje stvame granicne nosivosti, odnosno momenta sloma (M1f=M
u
) za
odabrani ! postojeCi presjek i ugradenu armaluru.
Pri odabiru deblJine ploce moramo voditi raeuna da ona ne smije biti veda od petine
krace stranice:
dSa/5,
jer u protivnom pleca oe bi vise bila Klanka", tj. vise ne bi vr!jedila tzv. tehnitka teorlja
savijanJa.
Najmanju deb!jinu ploce takoder ogranieavamo na vrijednosti iskazane tablico/ll 17.
Tablica 17
MINIMALNA DEBLJINA PUN1H PLocA-rr
Visokogradnja Niskogradnja
Vozila
Zbog ogranicavanja proglba
Putnicka
I
Teretna
70n 10cm
I
12cm
Zbog moguCe pojave
(1/35) 'm 15cm
ploce po kojima se probijanja i !okalnih
povremeno hoda puko!ina
Izraz (1/35 Jim uvodi se radi ogranicavanja progiba, koji bi mogao prouzroCiti stete na
dijetovima gradevine iii spustiti razinu uporabljivosti (npr. pucanje pregradnlh zidova
na ploeL zadriavanje vode i pojavu pukotlna na zidovima uzduz tezaja kod zadnje
ravne ploce - sl. 67)-
0'
hi
90
S/ika 67.
Ploee nedovoljne krutosti
a) U pregradnom :t.idu koji stoji. oa nedosta!no
krutoj ploe; nastaju mnogobrojne
b) AkO iznad letaja nema dovo!jno opterecenja
{npr. zid} dulazi do odiza,nja'p19ce na' kraje-
vima. Planirana sirina (na\ije-'
ganja) bit ce smanjena
c) Zbog okretanja na \efaju, odnosno zbo'g
smanJenJa nalijeganJa dolazi'do pove-
eanja Uaka na leiaj, te se ocekuje pojav'a
drobijenja (koncentracija,t')apre.zanja);- u zidu
nastaju pukoline
3. Dfmenzioniranje AB prema grani6nom'staniu sloma pros/ekB
Ukoliko GRANICNO STANJE 'PROGIBA ne provjeravamo, zbog slozenosti proraeuM (sto
jenajtesce i sluCaj), debljinaPloce mora biti najman)e 1135 kraeeg raspona slobedno
poduprlo odnosno 1135 uda!jonosti nistlsta' (nultih momenata savijanja.
Udaljenos.t momenata savijanja 1m ovisi 0 susti;!:vu (lablica 18) i
iznosi:
Tablica 18
sus(av S oznacenlm teorijskim rasponOm i Staticki sustav s oznacenim teorijskIm rasponom I
I prioadni di'a ram momenata savijanja S oW!lce i pripadni dijagram momenata savijanja S OZMte-
nim udaljenostima nistisla'(nultih !ocaka) 1m nim udaljenostima nls!isla {nu!tih totaka} 1m
siobodno poduprti nosaci PfOJk.O jednog taspona

I ,:., =T

I", '" J (/ raspon)
Jednostrano upBti nosaci
'm'" 0,75/ 1
krajnja polja kontinuiranih nosaca
! !:.QZI! Ii/II! r I r
[I L I:"L
1 1 --y-
A A

I
1 1m'" 0,81
obostrano upeti nosaci preko jednqg ras,pona
l '. '-
\ ,

Im"'O,fiJ
oslala palla kontinuiranih nosaGP

rryznTnu! I !2D! II!!!!! !!?j!!! t iI! ilL! i
""FIT! f IT
1 I
A. A . A
.11' I'l! . j WWV '
1 0,7 1
"Ako udaljenost nistista nije odredena statlckim prorac.unom, mozemo da "'znosi
4/5 raspona, tj. 1m = 0,8 t.
Za slu"eaj kada raspon ploce iznosi vise od 4,30 m, va.!Ja primijeniti uvjet
granicnog p'rogiba
d . =_1_.
1
,.
hiM 150..
,
U visokogradnji (u praksi) zbog zvucne iloladje najmanja debljina ploea najeasce
iznosi 14, 18 pa i 20 em, s tim da sma prethodno zadovoljili gorespom@nuteuvjets.
91 rJ
)
PriJikom proracuna potrebne plastine presjeka gJavne' armature Ao pot ,Plota koje nose
u jednom smjeru, postotak glavne aOllature ne smije bill manji od najmanjega, I1mill
(tab/ica ]9) ni veei od najvecega, I'ma, = 0,405 "Is la" (pog/aJ1je J.J.l.f,g).
r. bl' 19 a lea
Armatura p!oce Glavna annatura RazdJelna armatura
Vrsta armature najmanji postotak armiranja !Jmitl r%]
GA 2401360 0,150 0,100
RA 400lJOO 0,100 0,085
MAG/MAR 5001560 0,085. 0,075
-
Bez obzira no vrstu
naiveel postotak armiranja li
nun
'" 0,405' flJ /O"i
armature
Kada izracunamo potrebnu plostinu presjeka glavne armature Aa par fcm
2
1ml valja
odabrati promjer sipke za armiranje 0/ i izracunati izmedu sipaka e, pomocu
izraza:
gdjeje: A
a1
- plostina presjekajedlle odabrane sipke u em
1
U gomjem izrazu, radi sigurflosti, valja zaokruziti razmak na manji broj (flpr, dobiveni
razmak 12.8 em'zaokrvzit cemo 12,5 em),
Pri izboru promjera i 9dre6ivanja razrnaka izmedu sipaka moramo naglasiti da nam
kod ploCe. nije toliko vazan broj komada (kao u greda) koliko nam je vazan razmak. jer
odredujuci brej komada, dobivamo razmake neprikladne za izvedbu (mjerenje na
samom mjestu).
Uobicajeni razmaci krecu se od ;- 8 do 20 em (to je pr'lblizno 5 do 12 komada po
metru duljine), odnosno razmak oe smije biti Veel od dvostruke deb!jine p!oce (2d) za
jednoliko rasprostrto optereeenje 1 1,5-struke debljine ploce za pojedlnacno
opterecenje (min 5 komada po meiru du!jine) - tab/tea 20. Prikladni razmad iznose
7.5;'10,0; 12,5; 15,0 i 20,0 em. Ovime nlje uvjetovan odabir manje pogodnlh razmaka
(ra..7ffiak maze biti jednak bilo kOjem broju zaokruzenu na 0,5 na niie),
Kako iznad lez-aja savijamo svaku drugu sipku (iii ih postavljamo neovisno od
armature pofja), njlhov merlusobni razmak odredujemo iz uvjeta 2e,
U visokogradnji promjeri sipaka uglavnom variraju izmedu $6 j mm, dok su u
nistogradnji veci, jer su vece i debljine plota, Da bi olaksa!i jzbor promjera mozemo
se posluZiti iz prakse: '
gdjeje:
92
- protnjer a
d - debljina jJ/oh.:
["''''1'''' d[em]
-- -, '.-r:-' e' .... ',.'" }if QI 111..1 IVflJ ,;;l<;if/)U sloma presleka
Armatura 5' iskazuJ' u obtiku (promjer sipke)l(medusobni razmak izmedu sipaka),
npr. <1>10115 em. , ' ,
brie se sipke mogu birati s pomocu tablica masivnih ploca (vidi rablice
U prilogu).. '
Najveci lazmak izme6u sipaka armature, ovisno 0 vrstr opterecenja, ogranicen je
velicinama iskazanlm u tablici io.
ToMica za
Arma\ura ploce
podrueje najveCih naprezanja
Podrucje smal'ljenih
Jed, raspm. opt. Pojedinatne s'ile Max(ucm)
rnomenata
G1avna arm. 2d 1,5d 20cm 40 em
Razdjelna aon, 4d 3d 30cm 40cm
..
-. -.
NaJmanJI raz,mak Izmedu slpaka armature u ploe! ogranicen je velicinom najveceg
promjera zma puniva (agregata), odnosno s 4 em,
Na mjesUma gdje se plastIna armature smaojuje zbog smanjenja momenata savljanja,
razmak e mazema povecati do 40 em (vidi lab/iw .10).
,Kad pleca, pored odabrane glavne armature, moramo 'odrediti j poprecnu armaturu
koju nazivamo razdjelnom, -Razdje!nu armaturu ne racunamo posebno, nego po
propisima odabiremo min. 20%, odnosno ne manje 9d 1 (5 plostine presjeka glavne
armature i to sarno u s!ucaju jednoliko rasprostrtog opterecenj'a (A "" 0 20 A )
or ' a pOI '
Kad je opterec_enje neravriomjemo, a to je slucaj postojanja pojedinacnih, odnosno
koncentriranih sHa (najcesce slutaj u niskogradnji), ovaj postotak moze biti znatno
veci.-al,i ga ogranicavamo na Aa/Aa pot::;; 0,65, Pri tome postotak razdjelne .armature ne
maze bili manji od vrijednostl prikazanih u tabliei 19. Najmanj! postoci armiranja
iskljucuju mogucnost pojave tzv, krhkog sloma betona lJ odgovarajueem smjeru
(poglavljeJ.J.J.f).
Razmak izmedu sipaka razdje!ne armature odreoujemo na isti naCin kao i razmak
sipaka glavne armature,
NajveCi razmak ogranlcavamo, avisno 0 opterecenju ploce, na velicine iskazane u
tab/iei 20.
Svrha je razdjelne armature:
da povezivanjem 5 g!avnom armaturOIT1 osigura pravilan razmak tijekom
betoniranja;
93
/
,
r
jf
,
i
!
1
i
1
!
j

,
3. Dimenzlonir<1nje AB'sklopova prems granicnom stanju sloma pres/eka,
da preuzme vlacne sile (koje inace ne racunamo) izazvane deformacijom
nosaea u dufjem smjeru;
da osigura rad (nosivQst) place po sirini kao cjeline; ovo je naroCita vazno kada
opterecenje sadrii pojedinacne sile.
3. Dimenzionfranje AB prema erfHf/eka
Poprecnu arma!uru slobodnog ruba, koja o.buhYaca njezinu uzdumu arma!uru.
mozemo formirafi ad ukbsnica-U iii postojeCih sipaka staticke armature okomite na'
slObodni kraj .(sl .. 69). . '
U
1- SUka 69.
utrosenog rada). Osim toga, tu su i 05t316 prednosti ravne mreiaste armature, kao sto ol I Slobodan, nepoduprt rub plaCe z
SU CistoCa posla, lakse betonlranje, fe ______ ______ -'--_aarr.mILall'W!!(:nQ"mu'"!bru
O
l(O",gex
o
lllQ!1!!oCJ,<lPiia,__ -.----
hi
armature nad lezajem prema armaturi u polju (sf. 68). No potrebno je naglasiti da
zavarena mreZasta armatura dopustena za dinamicki opterecene kdnstrukcije kao .
a) Ukosnica-_U
b) Ovostruko s.avijena poprecna
armalura
\Jto su npr. mostovi.
, .,

Slika 68. Armiranje plata zavarenom mrezastom armatufom U dva Sloja
a) S dodatnom osnovnom mreiastom armaturom
b) S pomaknueem osnovne mrezaste armature
Za armiranje jednosmjernih ploCa zavarenom mrezastom armaturom koris,timo mreze
s pravokutnim oknima (tzv. R-mreze. tabUca 39 u prilogu), a 0 nekim specifienostima u
radu 5 njimavise U PRIMJ-ERU 2 (pogllivlje3.5.2J.
Kod slobodnih, nepoduprtih ruboya pune piece (prijepusti, bazeni), zbog rubnih
naprezanja, armaturu valJa pojaeati, tj, rub valja obuhvatitll1lzdjelnim sipkama
iii ukosnicama-U. Kraj slobodnog ruba potrebno je konstruktivno annirati najmanje s
jednom sipkom u gornjem i donjem pojasu (sl. 69).

Na?ela armiranja ruba olvera u p!oci isH su kao i za arfuiranje s!obodnag kraja, uz
napomenu da S8 zbog preuzimanja skretnih sila ako otvara dodaje 1 kosa armatura
(51. 70 i 70.1 ). Ukupna plostina sipaka oko, olvora mora iznositi nqjmanje plottinu
presjecene armature.
0'
bi
0' b!

&:m\ro koso

. ,.
.=
"""
,.
Slik(l 70.
Armiranie okolisa otvord
a) Uzduini presjek s dodatnom
armaturom i ukosnicama-U
b) Tlocrt
o slot:di p:;!rotro O"TtcltJ'O
@ rYrr-ohrc rilixlg p:Xh.jo '
@ rb:hll'il pq;n:Cro
o dosnice-ll
SUka 70.1.
Armatu:-a kuta
a} kosa armatura
b) Dodatna' usporedna armatura
Raspored (prekidanje i savijanje) glavne pO duljini nOS3ea obavlja se na isH
nacin kao i kod grednog nosaca, pomocu linije vla'cnih sits F j linije pokrivanja Fa. sto
. ce biti prikazano_ na primjerima u nastavku. ,
95
3.5.2. SlOBOONO PODUPRTAPLOCA
PREKO JEDI<OG RASPONA
Siollodno pOduPl"ta plooa na jednom rasponu po statiokom sustavu je slobodno
poouprt nesae S jednim nepokretnim i jednim vodoravno pokretnim leiajem na svojim
krajevlma. Slika 71 prikazuje slob.odno poduprtu plceu s pokretnim leiajem na desnoj
strani 'nosaea, U slucaju uspravnog opterecenja ovakva nosaea, leiajne reakcije
uVljek su uspravne.
Za popretn! presjek uzimamo pravokutnik sirine b =. 1,0 In i vislne jednake debljini
plaCe. Rezne sile i armatura proracunavaju'se, dakle, za traku sirine 1,0 m.
BuduCi da udio vlastite tezine u ukupnom oplerecenju ovih nosata ima 'dominantnu
ulogu, sto se itekako odrazava' l'Ia ekonomicnost, rasponi ovltr nosaea krecu se 'od
4 - 5 rn. jer u protivnom njihove debljine postaju prevelike.
Kada je ploCa poduprta zidovima. gredama iii serkla'Zima, teorijski iii racunski raspen
nije jasoo definiran. SIiGan problem moze se javHi j ked dnugih statickih sustava. U
svim t8kvirn sluGajevlrna uzimamo da je teorijski raspon " I II veci za 5% od cistog
(svijeUog) I,,' lj. .
1=1,05,/.,
sio je vidljlvo 1z sfrke 71.
oj -)

:y'
.. "'.OS' =i
bl
Sllka 71.
Slobodno poduprta plota preko jp,dnog raspona
_ a) UZduini presjek
R.:r"(_-_-_-_-_-,"-'.-, .. o-,-.,'---Ti"-
T
b) Stalickl sUstav
c} Sirina pete prema kojo} dimenzioniramo
Gledajuci sa stajalista projektiranja, kao I izvedbe, slobodno poduprtu plocu na
Jednom rasponu ubrajamo u najjednostavnije plosne nosaee. Plostinu i razmak glavne
armature' izracunamo na osnovi' najveeega momenta u najugroienijem presjeku
tmaM", a zatim prema Hni]! v!acnih sila F odredimo polofaj armature u ploci. Podrucje
iznad lefaJeva treba biti pokrlveno u gomjem pojasu sa 40-60% sipaka donjeg pojasa
in anmaturom koja js potpuno neovisna od anmature polja (poglRvlje 3.4.3, sl. 35).
AImatura leiaja potrebna je zbog toga sto se u praksi tesko moze osigurati slobodno
podupiranje. lj. slobodno okretanje nosaca na mjestu podupiranja, buduci da' gotovo
uvijek postoji izvjesna upetost (stupanj upetosti). Uzrok upelosti svakako je
monolitna veza izmedu nosaea i \eiaja.
Za da armiramo mrezama (mrezastom armaturom) valja predvidjeti dodatne
mreze u podrucju iznad !ezajeva,
96
ii,!.
c' _ '_ ",.,..",,,,,,,,,,, .:>l<Jt/fli ;:,/t)[fI<1 pres/eka
PRIMJER 1. Valja dimenzlonirati slobodno poduprtu anmiranobetonsku ploeu POZ 201,
sxijetlog olvora a 1
0
'; 3,80 m i duljine 8,0 m, me6ukatne konstrukcije jedne
'p,Oslovne zgrade (sl. 71). Isto tako 'potrebno je izradiU nacrt armature na
, osnovi dijagra.ma vlacnih sUa (linija pokdva.nja Fa)' kao i annature .
. Odabrana je marka betona ME 20, vrsta armature RA 4001500 i veHeina
optereeenja p == 2,5 kNlm
2
. Na sUei 72 c plikazan je popre?;ni
presjek $opisom i debljinar:na svih slojeva koji tine stropnu konstrukciju,
,I TLOCRT M.L 1: J 00'
\
PRESJEK MJ. 1,100
a) Staticki sustav
tL
l r 0,3
1
PRESJEK S OZNACENIM SLOJEVIMA STROPA
MJ. 1:)0
Slika 71.
keronidll picrSce
CEWIMlf'Ii rrat:
izoloc:ijskll piece


-if
'1
'3
AS plOCl (p'et. dl2.[km!
p.x;gled !fu.kol
Armiranobe{onska plot<! paz. ]0/
a) Tlocrl
b) PresjP..k
c) Presjek S omacenim sfojevima stropa
U statickom pogledu zadana ploca u svemu odgovara siobodno 'poduprtom nosaeu
preko jednog raspona (s1. 73 a), pa se vrijednost racunskog raspona odreduje izrazom:
1= 1,05 1, = 1.05 3,80 = 3.99 m m.
,I
p' ,
1111111 Eli! I f ffll a i""'"*'*"'i!t:
__ }f- \, a) Slatlcki sustav s optereeenjem
b) ploce prema kQjoj dimenzioniramo

Slika 72.
Siobodno pOduprta p!oca preko jednog raspona
...''"(


, -
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka
b,Opterecenje
Opterecenje nosaca sastoji se od stalnog g i promjenjivog (korisnog) p opterecenja
(sL 73 oj. Za izracun stalnog opterec-eoia potrebno je poznavati tetine poje-
dinih gradiva. odnosno tezine gradiva po jedinici obujma,.' koji cine stropnu
kxJnstrukciju, a eije su vrijednosti dane Propisima opterecenja zgrada. Iz tab/ice 16 (vidi
u prilogu) oCltamo vrijednost prostome tetine keramickih ploCica, koja iznosi
r = 20 kNlm3 (buduCi da su plocice postavljene u cementnom mortu uzet cemo
prostornu tezlnu cementilog Il,o,la koja iZliO,i, 21'0."'",'), do
k
za pr _. rt
ima vrijednost '(;: 19kNlm
3
. Potrebna nam je i tezina same armiranobetonske place -
\vtastita tezina (teiina armiranog betona po jedinici obujma [znosi 25 kNfm
3
). Stoga
moramo pretpostaviti deb!jinu ploce sluzeci S8 uvjetom za progib:
I I
d ..._
n 35 35 ' p'C'
a koja ne smije bili manja od dobivene vrijednosti zbog moguCih nedopusteno velikih
progiba.
d
prer
= }2,O em
. Ukoliko na kraju [zracunana debljina plaCe ispadne bitno veca od pretpostavljene
(razlika veta od 5%), proracun moramo ponoviti 5 novom pretpostavljenom.debljinom,
novom vlastitom tezinom. Odstupanje na nize ne bi utjecalo na rezultat, buducr da
je najmanja debljina place d
min
= 11.42 em koju bismo pri izvedbi ploce zaokruzili na
12 em.
Propisima su dane i veliejne promjenjivog opterecenja (tabUca 27 u prilogu), Od
promjenjivih opterecenja ovdje valja spomenuti optrecenja izazvana tezinom rakih
pregradnih zidova (ozbukanih s obje strane). za koja opcenito uzimamo da iznose
0,80 kN/m2, ciju vrijednost valja pribrojiti veliein! promjenjivog oplerecenja danaj
Propislma, kako bi se doblo ukupni utjecaj promjenjivog opterecenja na dotlcnoj
medukatnoj konstrukciji.
c} opterecenja
Optereeenje pb 'rm
2
p,10ce paz 2ql
I) Stalno opt,?re,ce!1je - g
1. keramicke plO(ice u cementom martu .......... 0,033 ' 21 = 0,70 kHlm:)
2. izolacija ................................. 0,030' 4 = 0.12 kN/ml
3. vlastita (pretp. d =12cm) ........... 0,12' 25 = 3,00kNlrn
1
4. mort) .. " ..................
Statno I?pti$rece(lj'e............................................ g ;: 4,lakNl-ml.
98
. "i
It) Promjenjlvo optereeenje - p
fr. karis.no ....... : .................................. . = 2.50'kNfm1
6. pregradni zidovi iz blokova ad siporex8, obo-
oZ1;>ukani sadrenom (gipsnom) Zbukom = 0.80kNlml
Pr6mjenjivo opterecenje (Pk+P,= 2. 5+ 0.80) ....... p = 3.30 kNfm1
Um'esto da se rezne sHe od stalnQ9 i promjenjivog opterecenja racunaju posebno,
jednostavnije je na;r:)rije odrediti ukupno granicno (racunsko) opterecenJe qll.:
q" ;1.6g+I.8p;I.64.10+1.83.30=12.50 kN I rn' za 1,0m
Rezne sile od sta!nog j promjenjivog opterecenja mO\1u se lako dobit! iz ukupnog, jer
su opterecenla srazmjerna. .
d) Rezne sile
0) 'l. -l'l,501<N!.,.
J) ! ! I pC;; ! ! ! I ! j I I ! )
R,,!. . Til,
I
b) '--r
d
:J

Slika '74 prikazuje nosac optere.en g'raniCnim
opterecenjem s dijagramlma reznih 'siia . ViM.
Granicne vrijednosti reakcija U ovom slueaju
izratunavaju se sarno kaka bl se konstiJe. prillkom
proracuna s!jedeCih pozidja. tj. no.sa.Ca je
ploCa
q 1
R. = R. ; 12.504.00/2= 25.00 kN.
Najveca vrijednost granicnog momenta ,'u palavistu
raspona nosaca (sf. 74 cj iznosi:
/1 01
maxM =k-_'2.504. 25.00kNin
88
Slika 74. Slobodno poduplta plo6a preko jednog mspona
a) Slaticki susta ..-s granicnim optereeenjem
b) 'Pripadni dijagram popreenlh s)fa r
... ,C) Pripadni dijagram savijanja M
',j ;-/Je U."( :""',-"r
e) Oimenzioniranje
U 0\'001 primjertJ odabrat cemo deformacije betona Eb = 3,5%0 i armalure E. =10,0%0,
fto mm t'\-eiimanju PQlrebnu p!ostinu armature, a najvecu visinu betonskog
Rijec je 0 tzv, ekonomicnom presjeku. Iz tahlice .J.J za odabraoe vrijednosti
deformacija i marku betona MS 20 ocitamo vrijednqsti koeficijenata k
hb
i k1.:
k" =1,953 '
k, =0,892,
pomoeu kojih odredimo staticku visinu betonskog presjeka i plostinu annature.
StatICku vislnu h odredit cerno iz izraza:
h ::: KIfb'.J Ai u gdje cerno maiMu uvrstiti u kNcm b u em, kako hi se staticka visina
dobila u em,
.J2500
h=I.953' -'-=1,953,5,00=9,76 em.
100
ZaStitni sloj betona za plocu u' slabo skodljivu okoJisu (ploCa unutar gradevine) ima
ao - 1,5 em (tabUea f)}. U skl"du s empirijsklm pravllom (pog/avlje 3.5.1) za
glamu armaturtJ pretpostavit Cemo sipke promjera 10mm ($10mm) pa Ce ukupna
ploCe biti:
d = h +.a
o
+ 12"= 9,76 +1,5 +0,5 =- 1I,76 em < ::: 12,Oem.
Prilikom odabiranja stvarne debrjine ploce uzimamo u obzir i prakticne razl0ge, a
najcese; su:
nije preporucljivo oesto mijenjati debljine ploea unutar gradevine zbog
jednostavnosti jzvcdbe
ploce ne smiju biti. premalo krute (tanke, savilljive) jer utjecaji
dinamickog optereCenja koji se u visokogradnji ne u obzlr,
mogu izazvati zamjetljive progibe (neugodan osjeeaj Ijuljanja slropne
konstrtJkcije).
Na osnovi svih cimbenika koje moramo uzeti u obzir pri odredivanju, odnosno pri
odabiru debljine ploce, odabrana debljina bil Ce: .
; d = 13,0 em .
100
,.,'.. l!>lfli .... ",,1:"."''"'' .... __ .
III. . ...... -.----.... ---.. - .... ..--
_. - .. _ .. _ .....'"'' .. '1''' rlU <>l\/VPVViJ prema granicnom stanju sloma ptesjeka
NAPOMENAt Debljine ploca prema njemackim Propisima odreduju se Iz uvjeta
.. koji so odnosc na staticku visinu (h = .!.....[ ). a ne na
. 35 '"
ukupnu debljinu d (s!ucaj nasih propisa); sto za konkretan primjer ima
za posljediey razliku od priblizno 2,0 em.
Buduci da 1e odabrana debljina proce veea od staWSki 'izracunane, naprezanja u
presjeku bit ce manja, a s njima ce i relativna deformacija betona biti manja od
preipostavlj91ie leb.=;- j,J%oj. Posye je.!ogiGllO da ce u tOll1 slucaju qiti potJei:mo i maRje
armature nego sto to zahtijeva k1. = 0,892. '
Stoga sada valja provjeriti kOja vrijednost koeficijenata klrb j k
t
odgovara debljini ploce
d=13,0 em.
11 "" d -a = 13,0-2,0= ll,Oem
/1,0

.
=2,200 .
2500
100
Sada u tablid 33 u stupcv za ME 20 potrai:imo dobivenu vrijednost za k
hb
= 2,200, Ako
ne moi.emo pronaCi tocnu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost j za nju u istom
redu procitamo eb' e
a
j k
r
-
Za khb ""'2,167 =* eb ""'2,8%0;. c
a
"'" 10,0%0: k:r. -=-0,913
potrebna plostina'glavne armature za traku sirine b "" 1,0 m iznosi:
A "'- maxM" _ 2500 -6,22cm-'
"J'O' k= iIcr,.; 0,913,11 40
Da bi plostinu armature dobHl u em
2
, h moramo uvrstiti u em, a O\'i U kN/cm2.
Za promjer sipke g!avne armature odabrat cemo $10 mm s plostinom A
4JIO
=0, 79 cm1
(tablica 36), a onda ce razmak izmedu sipaka bill:
e = /OOA"m 1 A"!,,,! :::: 7916,22 =- 12.70 em
1d
odabrano e-:;::.12,50 em <
. 20em
Plostina odabrane {stvarne} armature iZnosi: .\
A",,,. -= 100 A,,{O 1 e.=: 1000,791 /2,S =. 6.32 em]
101
,
,.
i
i
;
l.
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom sfanju sloma pres/eka
Postotak armiranja
A
o
,. =0.1%
-bd 100]3 <).1"",. =1.4%
3. Oimenzioniranje AS sktopova prema qronicno'm slanju sloma prosteka
Kak6 se radi a. izravno.m 'podupiranju (pog/aylje 1.2.1;1 ). duljina sidrenja mora biti.:
Stvama naprezanje u armaturi zanemarivo je kod lezaja za slueaj slobodno poduprtog
nasata, pa za racunsku (efektivnu) duljinu sidrenja valja uzeti:
Polovicu plostine presjeka glavne armature - svaku drugu sipku (-50%), za piece
raeunane kao slobodno poduprte, iskoristit ceme za pokrivanje negativnog momenta
(-25% maxM
II
) kojeg prilikom proracuna zanemarujemo (pog/svljeJ,4.3). Ovu
ru valja protegnuli u polje za duljinu 0,2 I (raspona) od slrane1e1'lamiil'la:-. ;,.GO!.,L5I!,..-----_----
Plastina razdjelne armature - poprijeko, na sipke glavne armature pastav!jamo
razdjelnu armaturu. Cija plastina iznosi najmanje 20% p[ostine presJeka g!avne
annature. U nasem primjeru ana iznasi:
Za odabrani promjer sipke razdjelne armature $6mm s pfostinom presjeka
Acpo: =< 0,28 eml, razmak izmedu razdje{ne armature Iznosi:
== looa,28Il ,24 = 22.58 em
4d
odabrano e"," ;:0 20, 0 em < .
30cm
Plastina odabrane (stvarne) razdjelne armature iznosi:
Postotak armiranja
).1,;::; An,,'
bd 10013
Duljina sidrenja
Sada je potrebno izracunati duljinu sldrenja glavne armature na mjestu podupiranja
ploCe, odnasno na lezaju, kao i na mjestu u polju gdje joj" prestaje staticka nosivost
Najprije jz tablice 8 za ME 20, RA 400/500 j lose prianjanje odredimo:
t,
102
sto zoaci da duljina sidrenja glavne armature (ljl1 0 mm ) u leiaju i2nosi:
2 I 1
t =--1 =-'-=20'=20.0cm .
. 3 2' 3 't'
Oa Ii cemo glavnu armaturu prekidati i sidriti u polju ovisi 0 izabranom nacillu
annirania i oblikovanja armature. U nasem primjeru (za odabrani slueaj armiranja)
valia odreditf duljinu sidrenja glavne armature na mjestu gdje ana viSe nije staticki
polrebna (locka RI'na s!. 75c).
Duljina sidrenja glavne armature ($10 mm) mjereno od tocke R! bit ce:
Odabrano 's.'=' 60
D Pokrivanje vlacnih sila (s1. 75e)
- krak para unutamjih sUa s toenom statickom visinom iznosi;
z = k,h = 0.913 I 1,0 = 10,04 em
- naJveta ordinata linije Mulz, tj.linija rezultanata vlacnih napreL_ania Fu ima vrijednost
F = maxM" 25.00 =2490 kIJ
" Z 0,1004 .
- . Hniju vlacnih sila do bit cemo pomaknucem tocaka funkcije Mu Iz
h 8.25 em.
103
buduCi da plostina odabrane armature iznosi A
aSlv
-6,32 cm2, najveea ordinata linije
pOkrivanja rtraxF. bit 00:
g) Nacrt al'l11ature (sl. 75)
Za crtanje armature vrijedf sve ono sto je kazano u pog/avlju .1.4 . .1 i 3.4.4. Ovdje cemo
plikazaU sve tri projekcije zbog slikovite predodibe, jako Je kao sto znamo dovoljno
nacrtaU 'sarno uzdufui i poprecni presjek S 'polozajem i oblikom armature. !e njenim
oznakama. .'
Za popreeni presjek i !locrt uzeta je traka sirine 1,0 m. Ispod uzduznog presjeka
naatan-e su linije Mu /z, F i Fa koje slu:ze za vodenje (bblikovanje-savijanje) armature ..
Kao'sto vidtmo ila slid 75 glavna armatura oznaeena ]e jednom oznakom - blPjem 1
(no maze Imatl i vise oznaka, ukoliko je arma!ura gomjeg poj,;sa potpuno neovisna 0
armatuti donjeg pojasa iii je'izabran neki drugi naGin oblikovanja armature). U na56m
slui:$ju brojein 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a naizmjence ih okreeeOlO na
lijevu. odnosno desnu stranu, te na taj naeln pokrivamo gomji pojas presjeka nad
leZajem. Razdjelnu annaturu cine Sipke oznacene brojem 2. .
U nacrtu armature "'oji je prikazan tfoertom, punim crtama oznaeena je armatura
donjeg pojasa, a isprekidanim - die armature donjeg pajasa kojim je pekriven _gomji
pojas nad feiajevima .
. Nakan izradbe (ertanja) naerta armature prlstupa se radu na specifikaciji armature,lj.
. _ S9 iska:z annature (sl. 75/).
NAPOMENAI Nocrt armature crta se u mjerilu 1 :25 (poglavlje :1.4.4.), ali u ovom
udZbeniku mjerilo naerta prilagodeno je velieini stranlce. Bez obzira
na ovu napomenu uviJek pisemo da js naert annature u mjenJu 1 :25 ..
104
Slika 75. Raspored, vrsta i obllk armature AB slobOdno pOduprte pieCe
a) presjek
b):Poprecni presjek
Oijagram vlaCnih sila s oznaeenom linijom pokrh:anJa Fo
0) Oblikovanje armature
0) Tlocrlnl rtlsporod' armature
f) !skaz armature
,
J". Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan/u sloma presjeka
NACRT ARMATURE AS PLotE
pt;Jz 102; M{J20; RA 4001500; 8(1 := 1,5 cm
MJ. 1:25.
,I
cJ l.Ijerilo vktnlh silo !cl;),. ,IDa HI
9 i
0",!Omm/25o:J
-f' "
6oem
1
CD 66mm!?Dcm l kol1)*J 1
,I
- -" - ---- - '=: - -" - - - - - - - - -- -
1 I 0/12,5 06120
,
105
, .
I
t .
j.
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka
106
, , ,

Ef-+--+--+-++-1
E
o
" :J
,
m
o
-(
N
tot 'i:(J,/
VQOld 8'11
'J
I ! ! 1 !
I I
!
t
, , ,
3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma
PRIMJER 2. Potrebno' je dimenzjonirali armiranobetonsKu plocu radnih prostorija
balnice veticine svijetJog otvora 4.90 m i duljine 9,65 m (sf. 76 J, za
, . p6znato opterecenje g =, 8,00 kN/m
1
i p = 4,00 kN/m
1
s odabranom
markom betona MB 30 i .vrstorTI annature MAG 500/560. P!o.Ca sa nalazi
'U umjereno 5Ko,dljivu okoli5u. Valja prika,ati i pokrivanje vla,cr,lh sila,
kao j naert krojenja mreZaste armature.
a) 'StatiCki sustav (3( 7C)
.. l 1
Jj In1111111 [FH III
i
Slrka 76. Staticki sustav s!obodno poduprte plote preko
jednog mspona s pripadnrm optereqmjem
b) Ukupno granicno (racunsko) opterecenje:
q" = 1,6 g+ 1,8 p = 1.6 8.0+ 1,8 4.0 = 20.0 kN I m'
e) Rezne sile

+ !
Slika 77 prikazuje i nosac opterecen granicnim
opterecenjem 5 pripadnim dijagram!ma reznih sHa,
Najveca vrijednost granicne poprecne sile fI1a.:tV,I'
odnosno reakcije Ra (""R
b
):
Najveea vrijednost gr,anicnog momenta max Mu:
m
"-M = ql/ ,I] :::; 20,05.l5}
-" 8 8 -66,30kN
Slika 77. !,Stobodno poduprta plota preko jednog raspona
Staticki $ustav s granicnim optereeenjem
b) Pripadni dlJagram poprecnlh slla Y
c) F'ripaoni dijagram momenata saviJanja M
107
d) Dlmenzloniranje
Za odabranu marku betona ME 30, vrstu armature MAG 5001560 j odabrano deforma
beiona eb =- 3,S%.;. I armature Ea = 10.0%0 (ocitane veficine koeficijenata kl/h = 1,614 j
k,= 0,892)
sta1iek. vlsina
)maxM" )6630 "
h=k
hb
, ---' =1,614, -=I,614,8,14=13,14cm
b 100 , ,
deb!]lna ploce
za u umjereno skodljivu okolisu deb!jina zastitnog sloja iznosi 40= 2.0 em
teZiste mreiaste armature (pretpostavljena dvostruka mre:za 2R-J35) odredit Cemo
iz slike 78.
a =- an +$<1/ + /2"" 2.0+0,8+0.512 == 3,05em
Slika TetiS!e za sluCsj 3rmiranj:o dvostrukom mrezom
d = 13,14+3,05 = 16,20cm
I I
d.". =-3 ,I. =-,5,15=0,147m=14,7cm
5 35
d
I /' 1 ,
.,,, =-' , =-,5.15- =O.l77m=17,7cm
150 150
/1
m
. /8,0-3.05 = 14,95cm
-"'--:r'''''''''''',[PlI'1r<:'\;''rIl11'1i n '''!fm'''Il'::I1I\!'''-:'' ._", ... ,."'....,., ........ , .... ,.
'lii/
stvarni koeficijenti iznose:
k
' , h 14,95
"
max Mit 8.14. .
b
Potrebna plostina armature
6630 ,
=968cm 1m
0,916,/4,95,50 '
Odabrana je mre.zasta a"nnatura 2R-503 postavljena s pomaknucem, sf. 79. Kod
mreze R-SO.J uzduzna ima promjer $8 mm i postavljena je na razmaku od
10 em pa je za 2R..:.5QJ plastina presjeka uzduzne armature Aa SfI' "" 10,06 em
2
lm.
Paprecna armatura ove mreze ima promjer $6 mm i postavljena je na razmaku ad
25 em pa je 2R-50J plastina presjeka poprecne armature Aapopr "'" 2.26 em
2
lm, '
2,0
!
30
1
l
1
115
0.21-100
IR-50JI"',",I,.,,, poljo)
I poprecrYJ
Slika 79,
De!alj armature na tetaju
Osim naprijed odabrane armature, za s!uCaj slobodna poduprte ploce preke jednog
raspana, potrebnaje.i armatura,koja se postavlja na krajnjim lezajevima,
Sirina IBzajne armaltlro -,- D,21"" 0,2' 5,15 - J ,OJ m (mill "-' 0,15/)
Za arma!uru lozaja odabrana je mrezasta armatura /I{335 iii IN. 5f13 f;irine 100 em.
1_ 109
.,
1
:1
\
l
3. Dimenzioniranje AB prema granicnom stanju sloma pres;eka
e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 80 b)
krak para unutarnjih si!a
z =k,'" = 0,916 14,95 = J3,7cm
najveca ordinata vtacne sile
.
maxF
II
::::maxM
u
ll 663(], ij,7 484,SV//d.
- ispravak (korekcija) vlatnih sila
v=ah=O,75.14,95=Jl,21 em
najveea ordinata linije pokrivanja
max "'" A",,,.cr ..j "'" 10,06 50,0",,- 503,0 kN / m > max Fu ;;;; 484,0 kN / m.
duljina sidrenja mreiaste armature IR-5030d tocke R} za slueaj 1059g prianjanja
iznosi 35 em (min 15 em + 11),
1) Nacrt armature
Nacrt annature place prlkazan je na slie{ 80 c i 80 d, dok slika 81 prikazuje obrazac za
naert krojenja normnih (standardnrh) mreza.
Stika 80. Raspored, vrsta i obHk. armature A.B slobodno poduprte plo"ce
a) Presjek place s prikazom mretaste armature polja postav!jene
,s pomaknucem i mrefastom amlaturom no Jetaju
b) vlocnth silo s ot:n3eenom Unijom pokrivanja f"'a
c) TIocrtnl raspored armature - donja armature (ormatura polja)
d) T!ocrtni raspored armature - gomja arma.tura (armature le1.aja)
110
,\
b}
.,
3: Dimenziolliran/a AB sklopova prema granittionJ'5UJfI/U 510mB pres/aka
2fH03

1""1
1 11

I_I I S
I
n,21 iijll"iio silc lOll 20liN
v-et'h-O, /5. j 4, !ISH I i,21t'!"
J
z
<3

;;;

+35
,
u:
I
I
L_
R,
R,
d>
\ ill
RS03
m
m
'I.. -0
T
- 1:
-ill,,3S --- -
,
1;<- 'S ::
I I
,
'"
I
I
I
I
,
, I
.\
I
,
I
I
I
0
I
I 15
,

,
I
I
, '/
t
I
,
\

\
I


,
I

I
Jj
fJ
Ij.
I
I .!?
52
I
:t
I
0

I 1/
I
j
1
0'
'"
,
I
,
I
I
I ,50
I
I
,
,
I
1
0 k 4 RSOJ
I
0
1
---------
L
'"
,;;y-
N N
28 I i
1.-490
we 18 i '
I. 490 I ' Z8
I
r r
111
;i
NACRT KROJENJA MREZA
lRS03 'R335
I .
Ii
1

. !
I ;
J
'"
- 5
I

s..
[
1
L............J L............J
j
2,15 t
s..
IS
n !
"
I I I
.;
j
[" ,
,
,l
I
I 1
NORMNE MRE2E
cLljin3 S,(l{\!n 16,00\ 2, IS
Bre! koonh 0"';0 I Iklso !kQ!
II R503 S4,5:'
710,00
,
R.335
173,80
[,
I I ,1 [ , , , ,l [
15 Uk4YIQ 883,80
. , I'ODUPIR,I,C
j
,
BrOi Dld.nitOCt! I Orno
I
).bsa u ko
S{{ka .fl. Nucrt krojonJa mro',"1
112
....... ..;."/llHVl/a prema granicnom staniu sloma pres;eka
g) Slikovne pripomeneuz armiranje mrezama (sl. 82 - 85)
01
t
bl
l
,,
,
.1
:;i

l
S/ika 83.
. Q 82. PlikalllO!!'liiij iHie2asle
a) Do sada uobicajeni naon prif<azi.
vania' normnih rnreia
b) Prikaz mreze u odnosu na oS
Prikaz reda jednakih mreta
a) Do sada uobieajeni nacln prikazivanja sYake mreZe
b) OQ sada uobltajeni nacin prikazivanja Grupe mreta
c) prikaz
dl Prikaz vezan na os
113
I
I
t
1
!
I
,
t
I
!
1
1
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema gran;cnom sloma presjeka
,I bl
f'
1\'
I
!t
I
ill os;:;;;:r:a iilr;:)!JrtI
Slika. 84. Prikaz annirallja dvoslojnom mteiastom arrnatufom slozenom kaska-dno
a) Uobit.ajeni prikaz
b) Pojednostavnjeni
c) Svedeno na os
,I bl

'}
t
'"
SJika 85. SluGa) arrniranja dvoslojnom mrezaslom armalurom s pomaknucem
114
a) Uobit.ajeni prikaz
b) P9jednostavnjeni
c),Syedeno n;;'l 05
112
1
. ,: . .
3. Dlmenzlonlranje AB sklopova prema gran/cnom stanju
3.5.3. PREPUSTENA (KONZOLNA) PLOCA
Plocu, kOja je na jednom kraju upala. dok su ostali krajevi (stranice) slobodni naziva
me prepustenom-konzolnom p!ocom (npr. ba!koni, nastrenice, galenje. hodnici AB
mostova itd.).
Dafjilla ovil! llosaCa, 1 qetlw plblazi 3 III buduei dB lade scsi. aFRO 5U'o'iSO sabala fll9G9
Inaee, debljina prepustene ploce moze biti nepromjenjiva (konstantna) za manja
duijlne I promjenjivu, Zi;l. !:ifnanjullja v!, ..wIltLJ to1.lno,
Najmanja debljina prepustene place iznosi d mill "" (1112)' / [em].
Kao i slobodno poduprtu plccu laka i prepuslenu plccu racunamo za traku sirine
b"" },O /II. Glavnu i razdjelnu armaturu proracuna:,amo prema momentu upetosti lI;ill M,
a prekidanje i savijanje obavljamo prema liniji v!acnih sila F. Kako su_ momenti
savijanja negativni (razvlacen je gornji pajas piece - vlak u gornjem pajasu ploce),
armaturu postavljamo uvijek u gomjem .pojas_u. Za glavnu arrnatun,l odabiremo 8
(min. 5) do 10 komada tanjih sipaka oa 1 m (duljine prijepusta). Okomito na glavnu
armaturu (tj. ispad nje), pastav!jamo sipke razdjelne armature (Aar"'" 0,20 Aa)'
Ako odaberemo manji broj sipaka, tada sve sipke vodimo do kraja prijepusta, dok u
s[ucaju veeeg broja sipaka: 50% sip-aka vodlmo do kraja prijepusta, a preostalih 50%
zavrsavamo (prekidamo) ranlje, koristeci se vee prethodno spomenlJtim dija.9ramom
v!acnih sila, tj. linijom vlacnlh sila F.
Prilikom projektiranja prepustenih nosaCa moramo voditi raeuna da os[guramo dobru
upetost, a pri armiranju dobro usldrenje armature u lezajnu betonsku masu.
USidrenje prijepusta sarno u gredu iii serklai moramo izbjegavati (iznimno za
1<0,75 m), pa prepustene ploce najeesee izvodimo kao prijepust stropne kQnstrukdje.
PRIMJER: Valja dimenzlonirati AB prepustenu plccu balkona POZ. 308, veliCine
prijepusta 'k:= },25 m i du!jlne 4,0 m (sf. 86) s jednoliko promjenjivom
debljil;om. DebJjina s!obodnog kraja je d
min
= em. Balkon se nalazi u
umjereno Okolisu. Odabrana, je marka betona MlJ 30 i vrsta
armature RA 4001500. Potrebno je izradiU naert i iskaz annature.
115
I
I
I
. L _____ _
Slika 86.
1=1
I 10
Tlt
S
Armiranobetonska P!oCa balkona POZ. 308
a) Tlocrt
bJ Presjek
c) Poprecni presjek sa slojevima stropa
a) Stlticki sustav (s1. 1f7)
Po slaUckom sustavu AS ploea balkona je prijepust (konzola), sl. 87
01
,
,
hi

-11-' ----"....:-"" ,.=:25",m__ -+-
b) Odred1vanje opterecenja
Slika 87. Prepuslena (koflzolna) plota
a) Presjek
b) Stalicki sustav
c) Sirina ploCe prema kojoj
dimenzioniramo
prj odredivariju stalnog opterecenja, za izracun vlastite teiine ploce moie se
bez venke greske uzeti nepromjenjiva debljina ploce s pretpostavtjenom prosjecnor:n
vrijoonoscu dpmso
d - maxd+mind :::: 10 0 em
pro,! 2 '
116
.. -., ........ , ............. -.......
Opterecenje prepustene ploce POl. 308 po 1 m2im
I) Stalno opterecenje .
1. prirodnim kamenom ............... .
2. cefTIentni mort n ........ .".,,,, ......................... .
'3. topHnska izo!acija .... ..."" ... .- .. " ................. .
4. vlastita tezina ploce(pretp. d= JO,O ClIJ) ... .
'0,0430 . 1..20 kNlm1'
0,03' 21 0.63 kNlnt
Z
0,05' 4 0.20 kNlm
z
0,/0, 25 2.50 kNlmz
5. podgled - zbuka ................................................... .
I i,
0,015'19
6. tezina ograde (koncentrirana sHa) ........ , .... .
7. pojedinacni moment na kraju (od vodoravne sHe
H na ogradu) . .... .. ..... ......... .... ... . ................ .
II) Promjenjivo (korisno)opterecenje ........................ ..
Granlcno opterecenje za traku Siri!"}8 1,0 m .
G "" 1.50kNlm
Mo = 0,60 kNmlm
p "" 3,00 kNlm2
q, = 1,64,80+ 1,83,00= 13,10 kN I m
1
1m
G" 1.6 1,50= 2,40kN I m
Mil" =1,80.60= 1,08 kNm I m
0) Rezne slle (51. 88!
Granicna vrijednost vertika!ne reakcije (potrebna za proracun s!jedecrh pozicija) iznosi:
RIO" "" q" (+G" ::= 13,10 1,25 +2,40= /8.80 kN.
a vrijednost granicnog momenta upetosti bit ce:
q .1
1
13,10'1,25
1
M =--"---G =
2 "M 2
01

2,40 J,25 -1,08 = 14,31 kNm I /1/
Stika 98.
Prepustena plota
a) StatiCki sustav s pripadnim grallienim
opterecenjem
b) Dijagram momenata savijanja
117
.,
.
l
,
,
1
3. Dimenzioniranje AB sklOpOva prema granicnom stan{u sloma presjeka
d) Oimenzioniranje
Za odabranu marku betona MB 30, vrstu armature RA 4001500 i pretpostavljeno
potpuno iskoristenje betona cb i armature e<1 =10,0%0 vrijednosti koeficijenata
khb i 1;: bit ce:
k,," I.614
k, = 0.892
BuduCi da je pretpostavljena prosJecna deblJtna place d"" 10,V em manJ8 ad 12 ern
(d < 1),Oem), a kako zelimo biti na strani sigurrlosti, staticku visinu presjeka odredit
Cerna sa smanjenom (90% fa) cvrstocom betona (za MB 30 ona iznosi 18;" 0,9 ' 20,5 ""
18,45 N/mm
2
) preko izraza: .
h= = I I .t
431
=1.702.3.78=6.43 em
Y-;;:o.9f, b ''/0.187.0.9.2,05100
d=b+a; a=ao+$12
Deb!j[na zastitnog s!oja betana l8 placu u umjerena skod!jivu okotisu iznosi a
o
=2,O em,
a za glavnu armaturu pretpostavljaju se sipke reda velicine 10 mm ($1Q mm)
d=6,43+2,5=8,93cm
I I
dmln =Ti"k =Ti'I,25=0,104 m=IO,4 em
Aka na mjestu upetosti odaberemo debljinu proce d = 12,0 em, prc:sjecna deb!jina ploce
bit ce:
12,0+8,0 -IOOcm
.,," 2 -, ,
dakle jednaka pretpostavljenoj_ Staga na mjestu upetosti debljinu place
d = 12,0 em, a na slobodnom kraju d = 8,0 em.
Kako sma na mjestu upetosti odabrali debljinu place d"'" 12,0 em, potrebno je odrediti
stvarnu staticKu vlsinu its"" stvame vrijednasti koeficijenata khh i k
z
-
h$N =d-a=12,0-2,5=9,5 em
k
h 9,5 5
hb=FF=Rtl=2.13
M,o 1431
b 100
118
.1
I
. . . "
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka
Pot!"ebna plostina armature
1431.
3.97 cm
2
.
0.9479;540
. Za sipke armature odabire se = 0,50 em
1
) S razmakom
izmedu sipaka
Odabrano e - 11,5'cm.
Odabiranjem razmaka ad 12,5 em odabke se neznatno veca plastina armature:
Postotak armiranja
= A."o' =0.1%
" bod /00-12 <1-1"",,=2,0%
Plostina razdje"!ne armature
Aaraz =0,2 A"po/ =0: 0,23,97 0,79 em
2
Za sipke razdjelne armature odabire se promjer $6 mm (A$6= 0,28 em)) na ra.zmaku
era>: == 100-0,2810,79:= 35.44 em > 30,0 em,
'sto znaci. da je potreban razmak razdjelne armature veci ad propisima'-dopustenog, te
se odabire c
raz
= 15,(j em. S odabranim razmakom stvarna plastina armature
iznosi:
An" = JOOA .. I e 1000,28125.0 I,12 em' 1 m
Postotak
J.1r = =0,085%
. bd 10012
Sada .valja izracunati duljin,u sldrenja g!avne armature u .konstrukciju stropa FERT.
Zbog loseg pnanjanja (armatura prekrivena s'amo zastitnim slojem betona). odnosno
zbog veliKe opasnosti izvlacenja armature, armatura se sidri za duljinu prilepusta.
'.=/1;=1,25m=125em,
119
U slueaju kad se pnjepus! nas!avija na ploeu preko dva leiBja (slObodno poduprta
plata s prijepustom), duljina sidrenja glavne annature odreduje se prema liniji vlacnin
sila (primjer kojl slijedi, sl, Qj),
e) PokrivanJe vlacnih sila (sl. 89)
- krak para unutamjlh sila
- na,lveea vrijednost v!acne sile
maxF" == maxM" I z = 143/ / 9,0= 159,0 lel'! / m
- ispravak (korekcija) vlacnih sila
v=ah=0,759,O=6,75 em
- najveCa ordinata linije pokrivanja
max F" = A,uN 'cr,; = 4,00 40,0 = 160,0 kN 1m> max F" = 159,0 kN I no
120
J. AB sklopova prema granicnoJn s(aniu sloma presjeka
NACRT ARMATURE PREPUSTENE PLOCE
Ppz. J08: MB 30: RA 4001500; NO:" 2/J em
. MJ. 1:25
oj
I VWI2;5<;m
l 25
f . '"
I
I )25
d Mj9t'IJo vlOCnih Sdll !0lI , saw *-9,(b,
Fo
r------r
I ::2
I
L ________ il
I
l
Is-!k-llSCI:I
1
dJ
CD lM284 kom,32
"I
m
CD
8125,Ocm l-400 kom-12
---
400
.,
I 24tt,5

11--100
I
f
a
6

,
t
::::,.
"
Stika S9. Raspored, vrsta i oblik armature AB prepvstene piece
a) Uzduini presjek
b) Poprecni presjek
c) Dijagram vlacnih sUa S oznacenorn Holjorn pokrivanja Fa
d) Oblixovanje armature
e) !skaz armature
Stika 99 prikazuje nacrt armature prepuslene ploce. Buduci da je nosac relativno
kratak, prekidanje svake druge sipke prama linJji v!acnih sila F ne bi ima!o naroCilog
smisla (cak i sa smanjenjem duljine sidrenja na racunsku duljinu - vidi sljedeci
primjer). 8toga glavna armatura ima sarno jednu poziciju, G!avna armatura sidri S8 u
gredice stropa FERT.
121
.. >
-"-----...
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sloma presieka
,

I
, ,

E
"

"-
, ,
I I I
E
i

-
<.
,
d
0
u
-
rn
I
I
x
0

0
c
I
, ,
I
,.:
"

,
w
,-
-
, a
j
'"
0
0
a
a
rn
!
0
,.:
'"
'"
'<i
.;
ri
In
"
a
rn
...
a
E
"'
0 v
i 3'E
'"
a
N ."
,
'"
0 E
'0
,
0
'"
'E

0;
!

e
"
1;l E
0;
r
"'
N
;o!
U
"
E 0 EO M
:
I 8.
OX
E
E z
:i
'"
n.
0
E
0 E
N
:J
N Z Z N
"
"
n.
""
n.
"

" !

:J In :J

W
"" '" '"
'" '" '"
0 0
ii;
I
:J
"
"
0 !!
,
" , .
,
, ,
,
i ;
In ,
w
i
-
0:
w
,
'Iii.
"
!oj
-.
,
is
i
'"
L.
:J
m
....
0
I
i
,
'"
,
)
L.
, .. ci
IS


-
N
,
, \'/If ''/:0'/
<2
u
V:;Old 9'>1
i


E

N

:li
c

Jl

"
"
I -
,I!

122
I
i
I
,
I
I

3. Dimfinziohfranje AB sktopova-prema granicnom stani{j sloma pres/eka
3.5.4. SLOBOONO POOUPRTA PLOtA PREKO JEDNOG RASPONA
S,JEDNIM III 5 OVA PRIJEPUSTA
Kada je jedan od dva slobodna le:iaja ploce preko jednog raspona pomaknut ad kraja
prema unutrasnjosti nosaca. radi se 0 p!oci s jednim, prijepu'stom. Ako Sll eba ieiaja
pomaknuta prema-unutrasnjostf p!oce, imamo plocu s pva prijepusta.
U plakticnOi! i 51 i litlu, 1510':80 :3 Pi ijeptt3'tiffl8 I'ieelsta" Ije monolitno po, CZ,8fl.t1- s!ebodno
poduprtu plocu s jed nom iii dvije prepustene place. Aka izdvojimo, kao i u prethodnirn
slucajevima, traku ploce !;irine 1 m, vidimo del ovi nosa6i u svomu odgovaraju grednim
nosacima s jednim i s dva prijepusta (sf. 90 J.
,I
1
"
'
'01 1 b I '0 I b ! '0'
I
Stika 90.
S!oLodno poduprta pfof....a preke
jednog raspona s prijepustfma
a) Jedan prijepust
b) Dva prijepusta jednakih duljina
c) Ova prijepusta razlititih duJjina
Ouljine prijepusta mogu varirati, i to u granicama u kOjiina variraju i duljine prepustenih
ploCa (odnosno prepustenih grednih nosata), dakle do 3,0 m.
Sto se tice raspona (razmaka izmedu leZajev8), onl ked ovih nos8ea mogu b!ti'znatno
veGi nego kod slobodno poduprtih piece, prijepusti pridonose rasterecenju plote.
Nairne, negativni moment! u fezaju min M. smanjuju pozitivni moment max M U polju
place, pa stogs dob!;.'amo plccu manje debljine.
Iz spornenutog raz!oga place s jednim 1Ii s dva prijepusta Casto primjenjujemo, kako u
zgradarstvu (visokogradnji) taka i u niskogradnji, za mostove i propuste_
Staticki iii racunski (aspan kad p!aca 5 prijepustima avisi a odnosu sirine podupiranja,
odnosno lezaja-potpore i svijetlog otvara slobodrta paduprte ploce (sl, 91),
123
1!It .. n
l-;! ' 1-; ['
I
;::::;:;.-1=1,025!o+b
1
2
S/i!m 91. "
Racunsk.i raspon plcta s prijepusiima
a) $irina JCLaja "veca od 1/10 SYijotlog olvera
b) Sinna Jemje b manja cd 1110 svijetrog olvora
c) Sirina leiaja b, veta, a b1 mania od 1f10
svijeUog olvora
Specificnost proracuna ovih nosaea ogleda se u tome sto je za proracun potrebno
nacrtati vise dijagrama mome'nata savijanja. Razlog ovome lezi u Cinjenici da koristan
(promjenjiv) teret moze zauzeti razliclte poloiaje na nosatu.
Da bismo odrediJi ekstremne vrijednosti graniC-nih momenata savijanja
vnih za dimenzoniranje), najprije moramo nacrtati dijagram momenata Mg od stalnog
optereeenja g. Zatim promjenjivo opterecenje p postavijamo u nepovoijne poioZaje, tj.
u one poloiaje koji brojeano daju najvee momente saviJanja u karakter'lsticnim
presjecima. a zatim konstruiramo odgovarajuce dijagrame momenata; U zgradarstvu
u prnvllu uzimamo da S8 promjenjivo opterecenje prostire po cijelom prijepustu iii
cijelom rasponu itd. (sl.92).
124
. "':"'4tf;YilUmm :;J!!!': i ! ....
vlC/llfll ;;'IVllld ple::'jf::x;a
9
1
S/ika 92.
StatiCke sheme opterecenja pioCe s jednim prije-
pustom
a) Promjenjivo opterecenje prostite se po cijelom
rasponu
b) Pripadni dijagram momena!a savijanja - ""'1M
c) Promjenjivo opterecenje prostire se po cijelom
pnjepus!u
dJ Pripadni dijagram momenata savijanja - mi"M
e) Promjenjivo opterecenjc proslire S8 po cije/oj
duljini nosaea
I) Prirmdni dljagram momermta savijanja - ,,,,,.R
g) Ovojnlce najveCih i najmanjih gra-
nienih momenata savijanja
Sve dijagrame momenata savijanja Od promjenjivog opterecenja, koje smo nacrtali u
istom.mjen!u, morama prek!opiti jedne preko drugih (sf. 92 g). Tako za svaki presjek
dobijemo j nlirfir Najvecu pozitivnu nlo./1u i najvecu negativnu minMu granicnu
vrijednost momenata savijanja u nekom presjeku oznaCit cemo pomocu izraza:
m",M" =Y8 '/'.1g
"'io
M
" "" M I; +r I;M;,M p
gdje su: 'Yg rjl - odgo\'arojll((i /akfo!"i sigul"lIosli (Ii sbf(..tajtl da ttema doda-
(ltih utjecaja).
125
-
,
t
3. Dimenzioniranie AB f,kfopova prema granicnom staniu sloma pres;eka
Proracun oteiava cinjenica da Yg avisi 0 t9me da Ii Mg 9jeluje "povo!Jno
ll
na veliCinu
Mu iii ne, U sluCaju povoljnog djelovanja, ordinate dijagrama MK i Mp razlicitog su
predznaka, pa iz toh/ice 45 za Yg uzimamo manju vrijednosL Nasuprot tome, su
ordinate Mg i Mp istog predznaka, Mg ima nepovoljno dje!ovanje 1 za Yg uzimamo
vecu vrijednost.
Kada na opisani n<lein dobijemo dovo!jan broj locaka, spajamo sve minimume i sve
maksimume krivuljama, koje nazivamo ovojnicama iii anvelopama najmanjih, odno-
3. 'Oimenzfoniranje AS sklopOVB pmma graniC/10m ttcfltiu ,SIOfTl ..if.eresle1<a'
PRIMJER: Valfa dimenzionirati AB plocu s prijepuslomPOZ 101 (51. 93) za odabranu
marliu belona ME 30 i.'vrstu armalure RA 400/500. PlaCa pripada strop,,
?:grade a sastoji se od dijela nad prostorllom i prepustenog
, . ..
..
a) 5t.ticki sustav (51. 94)
_
____ __ .U statickom smislu POz. 101 "je s!obodno poduprti nosae. preko jednog r3.spona s .
rna granicnih momenata savijanJa kOJe sme do sada raom, Natlll kOllslloilalqa K;ako je II ovoms!ttcaj!! odnos Sirioe nalHeganiJ3' lei'.aia b i
ovojnica i njihovo koristenje za proracun nos8Ga detaljne cemo prikazati na primjeru svijeUog otvora f[1 b <'10/10, racuns.ki raspon odredit cemo iz izraza:
kojt s!ijedi. Shean postupak koristimo i za odredivanje ekstremnih granicnih vrijednosti
poprecnih sila V.
Naravno, i ked drugih slozenljih konstrukcija, kao sto su Gerberov i kontinuirani nosat
(greda in plota), upotrijebit cerna ovojnice, a ne dljagrame,
7Jj proratun mostova odre6ivanje ovojnica 's!oteniji je zadalak jer promjenjivo,
odnosno pokretno opterecenje sadrii i pojedinacne sHe.
,I
/
IDS
hi

j(l __ [ I 30
I ... -rl
Sli/W 93. Armiranobetonska plcta s prijepustom
a) Tloerl
b) Uzdui.ni presjek
c) Presjek nad prostorijom
d) Presjek prepustenog dljela (balkona)
126
J""
i
dI
X
'"
'.'
I.'
'.'
.
. 14,0
l.'
1_.
l.'

1.0
5.'
14,0
5.0
l.'
Q'.l\liIllni 6Su-ih s ro;J1Wm
hid-oizolocija '
h:plinsko izolocijoiootl ploce
d;; pioco'
tq>iinska lzolocijo-koroi plote
ll>J<o
,J
bl
__ +d.?
f 0_1,0.;. [
I ..
I; I. +b/ 2+b/ 2; I, +b; 4.0+0.30; 4.30 m.
dok ce veliCina prljepusta bit!:
Slika 94. Siobodno poduprta pfo6a prako je.dnog
s jednim pnjepustom
a) Staticki sustav
b) Slrina place prema kojoj dirnemioniramo
b) O.dredivanje opterecenja
Da bisfl"lo mogli odreditl vlastitu tezinu ploce, prvo moramo pretpcstaviti debljinu ploce
d. Budl!ci da ce proca biti nepromjenjive deb!jine na cije!oj du!jini uk!jucujuci j priJepust
(niie' uvjet), p'otrebno"je za pretpostav!jenu debljinu odabr!3ti onu koja 1e izm,edu dviju-
najmanjih vrijednosti prepustenoga dijela i dijela nad prostbrijom vee.a.
J
dio nadprosforiiom d =...!...../ - I 0 8t
:,t - ",Ill 35 "". ,
"J
I
d.,.; 35 0.84.30;0.098 m
. 1 J
d. ;-1 ;_. 1 .. 65 ;0.138 m
... 12 12
prepus dio -
Za pretpostav!jenu nepromjenjivu(konstantnu) qeb!jinu dijela nad prostorijom i
skog dijela kqnstrukc1je uzima se: \.
d
prd
em
127
Oplllteeenje plaCe balkana po 1 m
2
/m
',' ...
I) Slalno optereeenje
i. f.eraeo place .............................................. .... .......... .
2. cerneritni mbft s nagibom............ . ............ .
3. hidroizolacija ........................................................... .
4.loplinska izolacija (kombi plote) ............................. .
5. vfastita teiina AB ploce. (pre/p. d= 14,0 em) ............. .
8. toplinska lzoJacija (kombi ploce) ......... h' ................
7.,podgled-ibuka (produzni mort).
Stalno opterecenje h "
0.02' 22 = 0,44 kNlm'
0,05,22 = 1.10 k/v/m
2
0,01 18 = 0.18 klllm'
0,05' 4 = 0,20kNlm'
0.1425 = 3,50 kNlm'
0,0) . 4 "" V,2VkNlm]
0.02 19 "" 0,38 kNlm
2
g, = 6,00 kNlm
2
8. leiina ograde ............ .. ..................... ..
G "" 0, 70 kNlm
9. pojedinacni moment od vodoravne sHe H na
ogradu .................................................................... .
II) Promjenjivo (korisno) opterecenje ......................... .
Mo "" 0,4 kNmlm
PI
= 3,0 kNlm
1
Optere6enje 'ploce stropne konstruRcije po 1 m
2
/m
I) Slalno opterecenje
1. hrastov parket......... ................................... 0.0258 = 0,20 kNlm]
2.anniranl cementni estrih ................................. "........ 0.05' 22 =- /,'10 kNlml
3.lDplinsko-zvucna izolacija (novoterm)............. 0,05 4 = 0.20kNlm]
4. vtastita teiina AB ploce (pretp. d= 14,0 em} ........ "..... 0,/4' 25 "" 3,50 kNlm
1
5. podgled _ ibuka (produien; mqrt) ............................ :;-'--'..
51alno opterecenje ........... ... ................................. g, =.5,38 kNlm'
II} PromjenjivD opterecenje . . ................. ,,,...... P2 "'" J,5 kNlm
1
c) Rezne sile
U uvodnom dije'lu ovog pog!avlja kazali .sma kako S8 tacno mogu odrediti ekstremne
Vfiednosti granlcnih momenata savijanja (mjerodavnih za dimenzioniranje), tj.
ollOjnice granicnih momenata. Medutim, pribliZno kao ovojnice mogu S8 uzetl
dijagram! Mu onih shema opterecenja koje daju najveci pozitivni moment u polju
(rtfDXMv sl. 95 c), odnosno najveci negativnr moment na lezaju (minM,.. sl. fMc).
Sheme prikazane na slikama 95 c i c mjerodavne su i za izracun najvete- i najmanje
reakcije R
b

!sped nos8ea, odnosno sherna granicnih opterecenja. prikazani su j pripadni dijagran1i
reznih slla VII i Mw Kako se do njih dolazi, poznato je iz stalike. Stika 97 prikazuje 0
1
3
djagrama M,. zajedno, koji predstavljaju ovojnice granicnih momenata savljanja.
128
,. .... " .. .. , -... ., .
' __ "' __ ,... ........ , ..."u
Za izratun reznih sUa od slalnog i promjenjivog optereGenja potrebno je prvo odrediti
graniwa opterEleenja za sluCej obilu shema optereeenja.
, ' .
Sherna "a'" (sl. 95)
'Granicno opterecenje:
oj
G"
goo = 1,6'g, = 1,6 6,00 = 9.60 kN I m' I m
"_ ..I.: ...: !
I. ',65 Tn.
4,JO
q. = 1.6 '5,38+ 1.83.5 = 14.90 kN I m'
bl;: .

lz uvjeta ravnbteze da je zbroj (suma) momenata
na tocku A jednak nuti, odredit cemo najvecu
vrijednost reakcije maxRb:

A
rM,j =0:::::::. maxR
b
R . 4,3 _( g,,' 4,3). 4/ +( g . 1.65). 1,%5 +

R, 4,3 -( 14,94,3)' 2.15 +(9.6 '1.65 )0,82+
+UI,65=0
Ri, =maxRb =28,53 kN
Slika 95. S!obodno podupna ploca preko jednog raspona s jednim prijepustom
a) Sta!icki sustav sa shemom gmnlenog op\erecenja - promjenjivo
opterecenje prostire se po cije!om rasponu
b) Pripadni dijagram PQPrecnih sila V
c) Pripadni di!agram momena\a savijanja Ai
Ispod nosaea nacrtan je dljagram poprecnih sHa V {sl. 95 bj. On je potreban zbog
denja mjesta u polju gdje poprecna sHa mijenja predznak. Poznato nam je da ce
moment savijanja na tom mjestu imaU najvecu vrijednost (lfIaxM). Ako s x oznaclmo
udaljenost leiaja B do mjesta gdje poprecna sila mijenja predznak (V = 0), uzlmajuci
pritom sama (var,ljske si!e) s desne strane, sHjedi:
X= R, I g" = 28,53114.90 = 1.92 m.
Za crtanje dijagrama granicnih momenata saJljanja vrijednosti reznih sila racunamo
sarno u karakteristicnim tockama, buduci da funkcija momenata u slueaju jednofiko
rasprostrtog opterecenja daje kvadratnu parabolu.
129
..
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema gran;enom stanju sloma presjeka
pofje- max M" = max Rh 1.92 -( 1,92 )1.92/2
" 28,53, 1,92 - ( 14, 9, 1,92)-0,96 " 27,32 kN",
mill M" "" --C" ,1.65 g,,' J,()5 J ,n) J 1
:: -I. ,. 1.65 -, 9.6 -1.6.1" /]"'"' -/1,88 kNm
Na krajevima nosaCa, U tockama 0 i 8 moment] savijanja jednaki nulL
Shema "b" (51.96)
"'
of
130
Gr;1nii':no optc;rocc:njc::
M,,, "1,8' M, "1,8'0.4 = 0,70 kN",
G" =1.6,G"I,6,0.7=1,10kN
q" =/,6'g,+/,8'PI
= 1.6 ,6 ,0+ 1.8'3.0 = 15.00 ktY 1m'
g" =1,6'g,=1,65,38=8,60kN/m'
LM.(=O=>minRb
R,' 4.3 -( g" -4,3 ),2,15 +( q,,' 1,65 ),0,82 +
+G,,1,65+M
cII
=0
:;
R, -4,3 -( 8,6, 4,3)' 2,15 +( 15,0- 1,65 )-0,82+
+1.1'1.65+0,7=0
Rb =minRb =13, 18kN
,
x=Rblg" =13,18/8,60=1,53 In
polje-max M" = mill Rb 1.53 -( g,,' J .53) J / 2
= /3,18-1,53-(8,60-1,53)-0,76
"10,10 kNm
letaj -min M" = -( q,,' 1,65 ),0, 82-G, -1.65
"-( 15,00- 1,65 ),0,82-1.1,1,65 -0,7
"" -22.81 kNm
Slika 96. Slobodno poduprta plota preko jednog raspona s jednlm prijepustom
a) $tatickl sustav sa shemom grn01cnog opterecenja - promJenjivo
oPlerecenje zauzima djel! prijepus(
b) Pripadni dijagram poprecnih sila f
c) Pnpadni dijagram momenala savijanja M
3. Dimenztoniranje AS prema granicnor/I stanju. sloma pres/aka
Dijagrnm granicnih momenata sheme "a" i dijagrnm granitnih momenata sheme "b".
zajedno, predstavljaju ovojnice najvecih i najmanjih momenata (sl. 97).
v 'nice naiveCih i na'manlh momenata
savijanja AS ploCe s jednlm prijepustom
Radi dobivanja najvece reakcije Ra valja uzeti i trecu shemu opterecenja - stalno i
promjenjivo optereeenje pO cijeloj duljini nosaea (si. 92 e). Buduci da nam najveca
vrijednost reakcije Ra U oyom nlje potrebna. OYU shemu necemo koristitL
d) Dimenzioniranje
1a izracun potrebne debljine ploce (neprornjenjiva cijeiom duljinom nosa6a) valja
koristiti onaj granicni moment saYijanja koji je po svojoj apsolutnoj vrijednosti najveci.
U n2S0m slucaju to je graniena vdjednost momenta u polju:
maxM
u
= 27,32 kNm
Za o.dabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 400/500. te pretpostavljene
najvece deformac1je betona Eb = 3.5%0 i armature c
a
== 10.0%0 slijedl:
k
hb

k, =0.892
Staticka visina
P
aXM
h::;;: k},b ---" = 1.614- --= 8.44 em
b 100
d=h+a;
Deb!jina zastitnog sloja betona za plocu u umjereno skod,!jivu okolis,u iznosi Q
o
=2.0 em.
Ako je pretpostav!jena velicina promjera sipke\.glavne armature 10 mm, d.ebJjina ploc.e
bitce:
d'"" 8,44+ 2,0+0,5 = 10,94 em < d pcd =: 14,0 em.
131
./.
Buduc; dasmo debljinu ploCe pietpostavili nepromjenjenom cijelom a kako
nam je najmanja debljina place prepus!a d,,'n = 13.8 em. odabrana debljina ploCe s
prijepustom bit Ce:
d
Stvarna stalfcka visina
Potrebna plastina armature
Prvo valja odrediti stvame vrijednosti koeficijenata k
hb
i kI' odnosno stvame vrijednosti
deformacija betona i armature.
Glavna .rmatura polja
InQ'KM 2732 2
A = II ::: - 6 .33 em
apOl k: h o-VI 0,93711,540
,'.> ':,Za'pr'Omjer .lpaka g!avne armature odabire se m11J (1$/
0
"" D. 79 s razmakom
jzmedu sipaka
. . e=lOO'>1t>Fol A"f."'" =100-0J9/6,33=12,48cms12,5 em
Postotak armlranja
IW::dJelna armatura
U'H !iii. r,.J!I:M2!&\
',i",><'
'-""""'""-'VlfIlOIlIr:;; hD 1'.If.)[Juva prema gramCnom stanju stoma presjeka
Odabire se t6mm(A#= 0.28 eml}na razmaku
e"" 1000.28/ I ,27 =22.05 em.
Postotak armiranja
It ::: ,A",,,;,,,, = =0 001::: 010% > I, =0085%.
bd 10014' . ... ".",
Potrebna plastina glavne armature na leiaju
k .. _ h _ /1,5 =2,410
!niinM""
b 100
Za k
hb
2,320"" Eb 1,8%,; Ea 10,0%0; Q,944
minMou _ 2281 -525 J
A- - -,em
4POI.k
z
h.cr
vi
O,944IJ,540
.'\; Za glavnu armaturu 'leZaja odabire se $10 (0.79 em') na razmaku:
e::. 1000.7915,25 = 15,04 em => 15JJ em (A" rlv =. 5,27 em} )
Postotak armiranJa
. = (>M""" .
M" b.d 10014 <M."",
Razdjelna armatura
Aaraz =0,25,25::::: 1,05 em}
se $6 (0,28 em
2
) na razmaku
e 1000.28/ 1,05 26,66 em
Odabrano e == 25,0 em (A
arotstv
= 1,12cm2Im)
133
\
\
I
i
t
-I
j
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu stoma presjeka
Postotak armiranja
= A"""," =
.. bd lOO/4
Duljina sidrenja
Duljina sidrenja sipaka gl8vne armature u donjem i gornjem pojasu za sl.ucaj 105eg
prianjanja (zbog male debljine pIece), prema rablici 8 za RA i MB 30, iznosi: .
is 1.j32$ 48$ 48cm:
dok je racunska duljina sidrenja:
I
sfe
!) ::::: a,5l! :::; 0,5 48:1 = 0,5,48 fO = 24,0 em,
Outjina sidrenja vlacne armature na mjestu podupiranja, odnosno ria mjestu spoJa
ploce i lida (potpore) izn05i:
'2 2
fSQ =. -;l
s
(e
f
) =3' 24,0= 16,0 em.
e) Pokrivanje vlacnih sHa (sl..98)
- krak para unutamjih sila
po!je ... z=k=,h=O.937 11,5=10.78 em
fezaJ ."z=k=,h=O,944.JJ,5=fO,85 em
- najvea ordinata vlacnih si1a
polje .. F" = max M" / z = 2732/ 10,78:::: 253,43 kN
lezaJ .... F" =: min M" / z = 2281 /10,85"" 210,23 kN
- ispravak vlacnih sila
v =o,h=0,75Jl.5 =8,62 em
- najveea ordinata linije pokrivanja
.. ma.x Fu = A"s", cr,.. =6,32 40= 252,80 kN =: maxF"
, .. minFH Au.", cr"1 = 5,27 40= 210,80 kN > min F" .
NAPOMENA! ,Razlicite kombinacije veltcina 5vijetlog otvora ploce nad prostorijom i
\,Ielicine prijepusta (npr. srazmjemo mala velicina prijepusta u .odnosu
nav.elicinu raspona ploCe iii obratno) dat ce nam I razlicit.e ,ovih
. dijefbva stropne' konstrukcije. U svim takvim slueajevima heoemo
traziti zajednicku staticku visinu iI. odnosno debljinu II (kaou ovom
134
, . vee oe za proracun dominantni biti dopusteni progibi ploce
ill prijepusta.
, '
"' .... 'j
-"':-:'
1
1
"I
dl
,I
3. Dimenzioniranje AS skioPOV8 prems staniu. sloma
*12


-b7j-
1 .
W

iffe =t
,2 ' _'t-
f " \-
iljerilo vlOCr\in silo 1m. ,20OkN
1"""''')
CD ciQrwn/25cm
4SO
__
Q) I!lIOrnmi 15cm lH378 kom-34 )97
10 c= 351) jHl
28 @13"&nm/25cm L-800 kom-16

&Mi th je rozrrd<. 'l..,,); gl(M)e a-mlL.t"e M dijdu 150n sve si(j;e vedic taro rh krujo.vijtpJ5to, tj.
ih pccl:lrhti. U p:"\!kioo ranrd g!(J'..'Oil rmuhre ro kraju bio hi 30 Col, rlo nijll iz
konsWdjsl::ih rozloga.
Slika 98. Raspored, vrsta i oblik annature AD pl@e.GPriJepustom
a) Uzduini -presjek
b) presjek u po'\ju
c) Poprecni presjek na prepustenom dije!u
d} Dijagram vlacnih sita s Hn1jom pOkrivanja
e) Oblikovanje nnnature
135
3.5.5. PLOCA PREKO JEDNOG RASPONA
UPETA NA JEDNOM I NA OBA KRAJA
a i gg h prikazuju place preko jednog raspona poduprte (Jui dva nasuprotna
ruba.U prvom slueaju jedan le!:aj je pokretan a drugi upel, dok su u drugom slu&lju
oba Jeiaja upeta.
01
bl


I
Slika 99.
Plota preko raspona upeta na jednom I na
cba kraja
a) Statitki sustav jednostrano upete ploCe- s prika-
zanom sirinom piece prems kojoj sa dimenzionlra
b) Slaticki sustav obostrano upete s prikaza-
nom sirinom plote prema kojoj se dimenzlonlra
nosaCi optereceni na savijanje bitno se fazlikuju od do sada spomenutih
nosaCa (nosae preko jednog raspena - slobodno poduprt j s prijepustima i prepusteni
nasa!!:). Buduci da je broj nepoznatih ve!icina (Jezajnih reakcija) ked ovih nosaea veci
ad broja uvjeta rnvnoteze, ubrajamo ih U staticki neodredene nosace.
Za izracun reakcija statlCki neodredenih' nosaca potrebno je u raeun uzeti i njihove
deformacije. Kako se to radi, obraaeno je u ?tatici gradevnih konstrukcija. Potrebno 1e
pr:pomenuti da su za razlicita optorecenja nos8ea nepromjenjivog i promjenjivog
poprec009 .. izrazi za odredivanje vrijednos!i teiaj.1ih reakcija prikazani
tabelamo .. u prirucnicima.
Pogledajmo. sada sliku 100. Ona prikazuje td nosata preko jednog raspona isle
veliCine. optereeet'la jednoHko rasprostrtim opterecenjem qw Prvi nosae (st. JOOa) ima
slobodne leZajeve. nosae je na iednom kraju slobodno poduprt, a na drugom .
upel (sl. JUOh). dpk je treei nosa" (sl. 100c) upet na oba kraja,
/spod svakpg nosaea nacrtani su dijagrami reznih sUa, kao i elasticne kdvulje, y.
progibne krivulje osi nosaca.
Slikn 100_ preko jednog raspona opterecen jednoHko rasprostrtlm terelom s dljagramima reznih
sila M i V te pripadnom progibnorn krivufjom
a) Slobodno POduprtj nosac
b)JMnostranc upon no5<'lC
c} OboslraM UpSll nosac
136
1
'fWJ.lll.LD_
crn
Tl?<:rr1
5
384
L
185
". 0
:JL
!28
0,
1
f
1
-irQ' )
_1.[q,ll)
, '
.L
"
1
Te<
". 0 ". 0
I'i:']
UsporeduJuci dijagrame momenata M. vidimo da se u sva tri s!uCaja radi 0 istoj
kvadratnoj paraboli najvece sttijele qf2/8, s'tim da je kod upetih njena ordinata
pomaknuta prema gore zbog momenata upelos"ti.
Ve/lclne ordina!a i plosiine momentnih dljagrama predstavljaju mjeru dlmenzija
betonskog, odnosno eeHcnog dijela presjeka. Upeti nosae] oeito je da imaju i manje
progibe od slobodno poduprtih nosaea, a ukoHko su istih dimenzija i izradeni istom
markom betona imaju i vecu nosivDst od istih takvih slobodna poduprtih nosaea.
!spod dijagrama reznih sila nacrtane sv i progibne krivulje O. Na krajevima slobodno
poduprta nosaea, tj. na slobodnom !ezaju, tangenta na progibnu krlvulju zatvara kUl
a = 0:
0
S horizonta[om. Buduc] da je okretanje osl nosata ako lezajnog zgloba
slobodno, na tom mjestu moment savijanja izrtosi Mo = O.
Nasuprot tome, upetost nosaca b i c ne dopusta nikakva zaokretanja, fa su stoga
kutovi au =: 0, ali se zato na tim mjestima pojav!juju momenti savijanja Mo"# O.
Poznato je da se do nepoznatih veliclna (reakcija i momenata) u lezajima upetih
nosaea mofe dod r8cunskim putom iii uporabom tablica, no namece nam se sljedeCi
problem. Ranije smo Vee napomenuli (pogftlYJjc 3.4.2. i 3.5.2.) da u gradevinskim
konstrukcijama. a naroelto u zgradarstvu, rijetko susreeemo slobodno podupiranje. Ij.
leiaj koji dopusta nesmetanG okretanje tangente u toeki paduplranja. 1510 taka rijelko
nailazimo na potpuno "krutu" upetost. Buduci da upetost nije potpuna. do/azi do
zaakreta upetaga presjek<;l i da smanjenjf;l momenta savUanja srazmjemo tom
zaokretu. To znaCi da aka bl kut zaokreta bio kutu zaokreta slobodno poduprta
nosaea, moment bi potpuno ;sceznuo. Slika 101 prikazuje djelomicnu upetosl.
Akcija grede-M
a
izazlva, uzrokuje rotaciju nosaea u lezaju za kut u. Za isH kut koji
ie veci od nu!e a manjl od kuta koji nastaje u slueajl1 slobodnog pocfupiranja:
137
.l-
I
.j
I
;.[1
r
4
"\
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
a
Slik4 101. Prtkaz djelomlcne upetosti
Iz ovoga mozemo zakljucil1 da ce moment djelomicne upetosti po apso!utnoj
vrijednosti biti veei od nule, a manji od momenta pune upetosti.
10! < IMI < IMol
U svemu Qvom posta]i ozbHjan problem, a to je procjena stupnja upetasti, odnosno
procjena odnosa M / Mo' Aka S8 odabere stupanj upetosU koji j8 nizi od stvarnog, bit
Ce podcijenjen! negativni momenti savijanja, a ukoHko se odabere visi - bit
njeni pozitivni momenti savijanja.
Kod ovih nosaea stoga uzimamo da stupanJ upetosti varka U odredenim, empirijski
utvrdenim granicama. Kao posljedicu neodred'enosti stupnja upetosti dobivamo
ovojnice najvecih j najmanjih momenata savijanja koje s!uze pri dimenzioniranju
nosaea,
Pri!ikom crtanja ovojnica momenata za slueaJ dje!omicno upetih p!oca preko jednog
raspona nepromjenjive debljine optereeenih jednoliko rasprostrtim opterecenjem,
mazemo za orijentaciju koristiti lablfell 11. '
r: bf 21 a Ica
I
to,
:.pT!ll! \-t(r\1 In i; i i; j 11
IJImn:p III I II I I I iii
Statickj sustav --"- c 0
i 0 \ c
=l= '-f, . ,i
+
,
l-
Yrsta upetosti
m0'M [ 1'1
",In . C q
x[l]
""'M [ I'] ",m t1 q ""'M [ql']
min t
:;:M,[ql']
Potpuna upetost 9{128 0,375 -,1/8 1124 -1112
Zid ad opeke u 1110 0,45 -1/20 1/10 -1/40
produzenom mortu 1/12 0,41 -1/12 _1114 -1120
Zid cd opeke u 1112 0,41 -1/12 1/12 -1/24
cementnom mortu :)/14 0,38 -:-1/8 1120 -1/14
Betonski 1 .. 1f14 -1/20
armiranobetonskl Zid 1124 -1/12
Armiranobetonski
"
1118 -1114
nosaCi 1124 - 1112
138
3. Dimenzioniran/e AB sklopova prema staniu sloma ere6[eka
PRIMJER; Za)zracunariu i odabranu debljinu AS ploCe d 15,0 em, POz. 3Q3
svijetlog otvora to = 4,57 m, duljine 9,0 m i odabranu marku belona MlJ 30,
yulJo odr.oditi potrobnu r[ostinu armnturo fU 400/500. Izratunano swlno
opterecenje iznosi g = 4,50 kNlml, dok je vrijednost optere-
cenja p = 2,50 kl'/lm
1
. Ploea je jednim krajem upeta, a s drugim globedno
poduprt;) botonskim zidofn deb!jinG 40,0 em (d /02 J.
"
I J. :.1: tHx..
. b--1OO l
-{,I.::""1f-_____ ---.C1!.,,,''''5'___ . ____ -jI..,'''-O+-l
[ .. I I
aj 5t.ticki sustav (si. 103)
. bj Opterecenje
SIikn 102. Armiranobetonska ploea upeta na jednom a
slobodno poduprta Hi,! dm900l kraJo
b) VZduzni presjek
c) PQpreeni presjek ![ake sirine 1,0 m
Prema statickom sustavu zadana plota je
nosac preko jednog raspana upet ria jednom
kraju. VeliCina bit ce:
=1.054,57",4,80",
Stupanj upetosti odredit cema iz tablic.e 21:
Stika 103. Stalickj susta'i anniranobatonske ploee
preko jednog raspo03 ulXl_ta na jij(!nom
kraJu
Buduci da nam je stalno i promjenjivQ optere,enje zadano, valja odredlti 'granicno
(racunsko) opterecenje za traku ploCe Slrine b;'I,Om.
q" 1,64,5 +1.82,5 = 11.7 lIN I m' I m
139
<:)) 0) Rezne slJe (sl. 104)
KoristeCi sa tablicom koja prikazuje ekstremne vrijednosti momenata savijanja
djelomicno upetlh plota, za slutaj upetosti u betonski zid dobivamo sfjedece
vrijednostl granicnih momenata:
,I
M ,;,- ./'112=-11,74,8'1 12 =-22,50 kNm
;,;.M." = -q" ./' 18= -11,7 4,8' 18 = -33,70 kNm
"""M.n, =; '{oIl /12 <= 22.50 kNm
c = 0,41/ = 0.41 4,8= 1,97 m
.,;"M,,, =q,,I' /14=19,25 kNm
e=0,381=1,82 m
Dobiveni podaci dovoUni su za konstruiranje
oyojnica najvecih i najmanjih momenata savijanja
(sl. 104 b).
Slika 104. Armiranobetonska pJoCa preko jednog taspona
upeta oa jednom j slobodno poduprta na !;Irugom
kraju
a) Staticki sustav s granlcnlm opterecenjem
b) Ovojnice najveClh! najmanjih momenata
s3vljanja
UkoHko'su za deljnji proracun potrebne najvece vrijednosti reakcija, valja ih
izraeunati.
):... d) Dimenzionitl!nje
Buduci da je debljina plaCe odabrana, va!ja proracunaU i odabrati potrebnu
armature u polju j leZaju. 7:astitnog sloja za plocu u sredilje skodljivu
okofisu iznosi 2,0 em, a za glavnu armaturu pretpostavJjaju S9 sipke promjera velicine
10 mm. Staacka visina bit ceo
h = 15,0-2,0-0,5 = 12,5 em
\
Glavna armatura polja
Kako postoji niZTazloga wog kojih moze dod do popustanja upetosti, nuino je polie
proracunqti na djelomiCnu upetost. .
k
12,5
hb = =2,637
2250
100
A = 2250 .... 4.74 COIl
l1pOI 0,950.12,5.40
Odabire se (0,50 em') na razmaku :
e = 100,0,5014.74 = 10,54 em
Odabrano e = 10,0 em (A,,,,,. =5,0 em})
Postotak armiranJa
It
u b.d 10015' , <11",,,,=2.0%
Razdjelna armatura
Odabire se $6(0,28 em)) na razmaku:
=1000.2810,95 = 29,47 em
Odabrano c= 25,0 em (Arsfv =/,12 em
l
)
tostotak armiranJ'
A 112
<11 -0085%
bd 10015 ", "';""' -, .
141
t
t

1
t
-I
I
I
-i
I
I
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka
BuduCi da je postotak armiranja razdje!nom armaturom manji od propisima dopustene
najmanje vri]ednosti, novi odabrani razmak izmedu srpaka razdjelne armature bit ce:
Glavna armature na leiaju
Aka sma u polju uzeli veti moment, cnda na leiaju slobodno mazema uzeti manji
moment, jer ukoliko leiaj popusti, tj. malo 58 zaokrene (manji moment na lezaju),
pov8ea se moment u polju, a polje sma dimenzionirali na taj vaGi moment savijanja.
No i ovdje cemo uzeti najvecu vrijednost momenta.
k
12.5 2
.151
13370
V 100
3370
_""":=::"""_=7,22cm
1
0,93412.5 40
Odabire se $10(0,79 em
2
) na razmaku:
e 1000.79 /7,22 10,94 em
Odabrano e = 10,0 em (Aa stv= 7.90 em 2)
Postotak armiranja
,c
A 7 90 {> II ::;; 0 1%
. bd 10015 <f-J.",,., =2,0%
Razdjelna arm.atU(3
Odabire se 6 (O..28,cm
2
) na razmaku:
. era: =- 100-0,28/ J ,44 = 19,44 em;;; 20,0 em
142
r
. .
3, Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stenju presjeka
Kod razmaka razdjelne armature tolerira se zaokruiivanje na veo bra]
velitine tern) sto u s!ucaju armature nije dopusteno.
Odahrano e'; 20,0 tni (Ar SN 1.40 em
2
=. Au ra:- >= 1,44 em
2
)
\ Postotak armlranja
I
Ouljina sidrenja
OU!jina sidrenja sip aka g!avne armature u donjem i gornjem pojasu za slutaj 105eg
prianjanja (zbog male debljine ploce), prema tablici 8 za RA i MB 30, iznosi:
I, I.5 32$ 48,0 em za $10 mm.
=- 38.4 em Z(J '$8 mm,
dok je racunska duljina sidrenja:
1'(<1) ;;::;: 0.5i, ;;::;: 0,5 48$,= 0,5.48.0.8;" 19,2 em.
DuJjina sidrenja v!ace armature u lezaju iznosi:
e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 105)
- krak para unutamjih sHa
polje ... z "'" k:h = 0,95012,5 = I1 ,87 em
/eiaj. ... z = k,' It "'" 0.934 12,5"", 1 1;67 em
- najvece ordinate vlacnih sUa
pofje ... F" = 2250//1.87 = 189.55 kN
fdaj. .. F" min M. / z = 3370/') 1,67 = 288.77 kN
143
- ispraval< (korekcija) vlacnih sila
em
- najveee ordinate linije pokrivanja
144
Siika 105. ' Raspored, vrsta i ohUk armature jednostrano upete AD ploce
a) Uzduini presjek
b} Popreeni presjek IJ polju
c) Poprel:ni presjek u podrucju negativnih momenata
d) DiJngram vlal':nlh sila S O'lnnconom liniJom pokrlvanja
e) Oblikovanje armature
NACRT ARMATURE AS PLOCE
MB 3,0; RA 4001500; 8,='2.0 em
MJ.1:25
1. -4, 57rri' _.

bl
,
j
..sno
100 .
-1 1
dl
Uja"ilo vktnih silo 1m .. IOiJIN
,I
[I ===":'==::11 II
<2,
CD ,iII8!20cm l-5 I Oem,
10/10crn kom90
510
I , 210 I H
JG L--.J25
" G) .of1Scm l900,. ';;'.16

145
f
r
1-
1
I
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
3.5.6. KONTINUIRANE (PROTEZITE) PLOCE
Kontinuirane ploce takoder ubrajamo U staticki neodredene nosaee. One predstavljaju
plosne nosaee koji bez prekidanja (kontinuirano) prelaze preke. vise od dva laiaja.
Krainji iezajevi pritom mogu biti slobodni, upeti i djelomicno upeti, dok sa leiajevi koji
se nalaze izmedu krajnjih (nazivamo ih medupotporama), uvijek ponasaju kao upeti
(visokogradnja - zgradarstvo). U plYom slueaju stupanj staticke neodredenost! jednak
J8 blOJa llledupolpOld. odnosiio ukopnolll zb,ojo keF 58 Aalare-i2me4t:f-pF'.'Gfr-._-_m
i posljednjeg leiaja. Aka su krajevi upell, Qvom broju dodaje S8 broj upetih leZajeva,
na shei /(}(i II tl i pUla jCc: stcl1icki ncodrcdon, dok jo Fl05'-lG nll :.'iid /06 c dV8 putu
staticki neodreaen.
. .
u
.... jill
n--2
, '2'l-
1"'"""'\ -,
++
b-IOOcm
Stika 106."
Kanj!nuirana ploCa
a) Uzdutni presjek kontinuirana ploce
preko cetiri ONara
b) Staticki sustay kontinuirane ploee
preko latin otvora s pnkazanom
slrinom ploCe prema kojoj
oniramo
c) Uzduznl presjek kontinuirane place
preko dva otvora
d) StaUck; sustay kontinuirane plaCe
preko dya otvora s prikazanom
Sirinom. ploCe prema kojoj
oniramo
Mjesta podupiranja magu biti zidovi koj! nisu monolitno povezani s p!ocom i podvlake,
lj. armiranobetonske grede, gdje je ta veza monolitna (sf. lOS).
Kontinuirane ploce najcesce su nepromjenjive debljine, ali uz. lezajeve mogu imati
ojaeanja koja nazivamo vutama (sl.I()7).
Slika 107. Kontinuirana ploCa. s vutama
146
3. Dimehzioniranje AD sklopova prema-granlcnorh slaniu sloma presfeka
lako leiajevi imaju dimenzije. prora6un plcta (i greda) provodimo leao da
su leiajevi tocke. Za dlmenzioniranje presJeka na leiajevima je uporatia
pnrnboli6nq ZnobJjol}o linijo momonata lako toorolskl dijagram ima oblik ,J.iljka, Ovo
'zaobtjenje dijagrama dopustivo je jer se doista taka poliasa sklar . (konstrukclja). Oa
blsmo .ovu krlvulju nad luiaj"'" konstrulrnli, nnjprijo morumo IzratunaUmomante
savilanja na rubovima podvlake Af, i pa je Ijeme parabolicnog zaobljenja na I:M 12
ad prosje6ne ordinate (M] + M
1
) 12, Ie 6M"" M{J - (M(+ Ml)/2 (sl. 108). s pripo-
menom da u slucaju monolitne povezanosti ploCe (iii grede) 5 leZajevima za
-+--_-4di'"m".",nziopira
n
je rabitLLvdjednosH momenata na rubol/lma (od koiih je
mjerodavna veca vrijednost, sf. lOS b).
01
,I
Slika lOS.
Parabolicno zaobfjenje letajnih mo-
menata kontinuiranO!;l nosaea
a) Uzduzni presJek
b) Staticld sustav
c) Smanjenje (redukclja) momenata
savijanja na lefulevima kontif'tuj
ranog nosaea
u) Mjetodavni moment savijanja Mu
kada veza ploee i potpore
ja) nije monolitna ,- .. --_ ..
e) Prfpadni moment! savfJanJil M, i
MJ na rubovima leUiJa la 5Iueai
monoiitne veza pJoee I
potpore
U slueaJu kad su slrine zldova ill potpota jednake iii vece od jedne desetine: svijeUog
otvora prote:

- 10 .
formira se fiktivni nosac. ciji su rasponi za 5% veci' od svijetlih otvora. Presjeci na
injestima podupJranja tada se dimenzioniraju prema smanjenim momentima na
leZajevima (s/. 109).
147
.,
'0l'i '0
I b I '0
hi
--=0..,------:=---- . ---.... =-----;; .... ",.-
1-1,05'1.
H
-f
H,OS"
Slika 109. Kontinuirana plota
a) Uzduzni presjek
b) Slatlcki sustav
c) $m<lnjenje momer.ta savijanja
na !eiaju
Kao , kod drugih nosata. i kod kontinuiranih plota razlikujemo opterecenje kOje se
sastoji od stalnog i korisnog, odnosno promjenjivog tereta. Ked slobodno poduprtih
plota_ na jednom rasponu s prijepustima upoznali smO pojam tzv. nepovoljnog (iii
najnepovoljnijeg) po!ozaja promjenjivog opterecenja. To je onaj polozaj opterecenja
koji daje ekstremnu' (najvecu Hi. najmanju) vrijedilost odgovarajuce rezne sileo Pod
pojmom rezne sUe podrazumijevamo reakciju, moment savijanja iii poprecnu silu ,u
edredenom presjeku.
+- Prilikom- proracuna kontinuiranih nosaca vearna je vazno poznavati nepoveline
potozaje prornjenjivog opterecenja, Slika 110 plikazuje primjer kontinuirane ploce s
eetin polja opterecene sta!nim opterecenjem g i jednoliko rasprosrtlm opterecenjem p,
----/ .: < . . ! -<
p 1/'--_,.'J_

/' .(? " ;, ,.-," I l < ,c. _;.(
_____ , __ 1 l /' / '-'. .. '"
A .,J.(,,8 C -".,. [) E /
..;,R"
SIika 11 n. Sheme polotaja promjenjivog
d) /p opterecenja koje dajv ekslremne
vriiednosti momenata savi)anJa
.f i 1 za slueaj kontinuir<lJle ploee 5
). 0/ e C T I! ,..... E Celin )ednaka polja
148 Z
4ii$Za:za
-
I
I
Dan.i'primjer omoguGuje Iz:vodenje zakonitosti j u slueajevima kada nosae ima manj'e iii
vise poJja. pokazali sma postupak kojim tDcno odredujemo ov<?jnice
granicnih m,omenata, Da brsmo dobili ovojnice na jedn9stavniji Dacin, cerno
se sljedecim postupkom. .
Za pr,ikazane shame koje daju ekstremne v.fijednosti momenata u
karakteristlcnim presjecima (polje, lezaj), najprije sa izracunaju granicoa opterecenja.
Ako Ie defonnacija armature Ea ;:;: 3960 j. nema dodatnih utjecaja, umjesto g i p dobiva
se:
go =1.6g i p" = 1,8p.
Za svaku shemu opterecenja moraju se nacrtati ,dijagrami Mil' i to u lstom mjerIJu, da
bi se potom svl preklopili jedni preko drugih. Zatjm sa spajaju sve najveee i sve
najmanje vriJednosti uzdu osi nosaea, kako bi 5e oa kraju dobile ovojnice granicnih
momenata savijanja.
Za proracun -reznih sila kontinuiranih nosaca (ploca i greda) nepromjenjive debljine
sa slobodnim leZajevima na krajevima, jednakim rasponima s jednoliko rasprostrtim
opterecenjem i simetricno rasporedenim pojedinacnim (koncentriranim) silama,
sno za naned'nostavnije siucajeve staUck] neodredenih sustava mogu S8 koristitl
tablice' 19'-:11 (vidi u prilogu na kraju knjige).
Izracun reznih sila pomocu tablica vrto je jednostavan. Za kontinuirane nosace
nepromjenjivog presjeka, jednakih raspona, s dva, tri iii ceUri polja ove tablice daju
momente savijanja M i poprecne sHe v u karakteristlcnim presjecima. Osim reznih sila
za razHclte sheme jedno!1ko rasprostrtlh opterecenja, tablice sadrZe i rezne sile ze
simetricno postavljene koncentrlrane sile. j to za jednu, dvije iii tri sile na jednoj p!oei.
Buduci da u staticl vrijedi princip superpozicije, kombinacijom opterecenja mogu se
dobiti I slozenija opterecenja.
Izracun .momenata savijanja uporabom tablica vrsi sa na sljedeci naein. Za danu
shemu opterecenja i izabrani presjek u polju iii nad Jeiajem, oGila se u tablicama
odgovarajuci koefidjent k, pa se koristenjem izraza:
M = k gil (za stolno opiereeenje sto'llja se g, a to promjenjivo p)
izracuna moment savijanja za slueaj jednoliko rasprostrtog opterecenja q, iii preko
izraza:
M=kFl.
ako se na nosaeu nalaze pojedinacne sHe, F, odnosno G,
Na ovaj nacin dolazj se do potrebnlh podataka za crtanje ovojnica ekstremnih
momenata savtjanja, koji zatim s!uze za dimenzioniranje.
149
f
I
3. Dimenzioniranje AB skfopova erema granicnom stanju sloma presieka
PRIMJER: Valja dimenzionirati AS kontinuiranu ploeu biblioteke POZ. 201, koja
pre/azi preko tri jednaka otvora raspona J x 10 "" J x 3.40 m (sf. 111 J, ako
velicina stalnog opterecenja iznosi g =: 8,0 kNlm
2
, a promjenjivog (za
biblioteke) p '" 5.0 kNlm
2
. izraditi markom betona ME 30 i vrstor;n
armature RA 400/500. Za nacrt armature koristiti liniju.ylacnih sila.
.1
20
'"'
'"
,
I
1'/
I
}/
II
10< 201 - 20<
II
I
I
I
103
103
11 11
a) Staticki 'sustav (sl. J 12)
150
Stika 111. AB kontinuirana plota s tri jednaka owore
a) Tlaert
b) Uzduini presjel<
Buduci da je sirina leiaja b = 0,30 m manja od
jedne desetine svijetlog olvora b < (1110)10'
racunski raspon dobiva se tako d?, se 'svijeUi
otvor poveca za sirinu leiaja: '
1 = 10 +b = 3,40+ 0,30 =3,70in,
U statickom smislu zadana plota kontilluirani "
nosae S tri jednaka polja.
Slika 112. S!aticki suslav kontinuirane ploCe $ tri ledna-
ka polja
" :...../1.
3. Dimenz/oniranje AB sklopova prema granicno:n staniu sloma pres;eka
b) Opterecenje
Ukupno gra.nlcno optereeenje qu ovisi 0 granicnoj sill se trati. Stqga sa
promjenjivo oj:lterecenje postavtja u odgovarajuci po!ozaj (sl. 113) da hi sa potom stal
no i. promjenjivo optereee:nje pomnoiili odgovarajucim .rasclanjenim faktonma
sigurnosti. Za konslruktora je najzanimljiviji onaj poloiaj pr0mjenjivog optereeenja na
kontlnuiranom nosacu koji izaziva najvete moguce vrijednosti reznih sila.
c) Rezne sile
Ovojnice granicnih momenata savijanja odredil Cemo. uporabom tablice 30 (kontinuira
11; nosaci s tri jednaka polja i 5 jednakim rasporedol11 ppterecenja - jednoliko rasprcr
strtim opterecenjem).
!(ako je zadani nosae simetrican, a momenti u leiajevima AiD jednaki su nuli, to je
za crtanje ovojnica doYo!Jno odrediti najvete i najmanje vrijednosti momenata savij-
anja u prvom i u drugom polju, te u leiaju B. '
.1 P, 1 .8' p-S,OldU., 1 S,OkN/",l
12,Skfl/./
"
12,BkNI",1
1
i
(
""

dl
I S.OIJU.,1
1
i
;
Ol
!
"I"MI>I
mfnlWABII
maJ.-fBCu
0,080
0,025
0,080
0,025
-0,100
-0.100
0.101
-0,050
- 0,025
0,075
0,017
-0,117
Slika 11J. Shame polozaja promjenjiv09 optereCenja 5 pripadnim koeficijentima kojl daju ekstremne
vrijednosti momenata savijanJa za slueaj kontinuiraoe ploCe s tri ledl'lak;;l poJJa
\ . ....- '.'
151
Slihz 11.1 prikazuje poloZaje promjenjivog opterecenja koji daju ekstremne vrijednosti
momenata savijanja (najv6ee pozitivne-maxM j najv9ee negativne-minM) M
ARu
; M
Deu
iM&,r
Optereeenja g i P ptitom SU vee posebice pomnozena odgovarajucim
faktorima .sigumosti (za Eo > 3%c). Na slici 113 prikazano je i granicno opterecenje
pi"",:
. gu -= 12,8 kNlm
2
P
u
9,9
Raw bolje preglednosti, uz svaku shemu ':lpisani su odgovarajuci bezdimenzijski
koeficijenti iz tablice 30 .
kg -za jednoliko rasprostrto opterecenje po cijeloj duljini nosaea gu i
kp - za pronijenjivo optereeenje P
u
,
Na isti nacin; primjenom drugih koeficijenata, mogu se odrediti i reakcije u lezajevima.
. vrijednosti najve'cih pozitlvnih i najvecih negativnih poprecnih sila V. One ce
biti za odredivanje Pol9zaja ekstremnih vrijednosti granicnih momenata u
polju AS; kao j za smanjenje momenata (sf. I I4) u leZajevima B i C.
Shem3 a"
Za istu shemu opterecenja reakcija u !ezaju A bit ce:
R = max V" = (0,4 12.8+0. 45 9,O!, 3,7 = 33,93 kN,
te oo-miesto ryajveeeg8 momenta u prvom polju biti na udaljenosti:
33,93
9,0+12,8
1.55 m, ,
min Me"" =(0,02512,8-0,0509,0)3.7' =-1.78 IeNm.
Ve1iCina ovog momenta nalazi se u po!ovistu srednjeg (drugog) polja.
152 J!
-
Shenia" b IJ
. . ,
mlnM"" =(0,0812,8-0,0259,0)3,7 =10,94 IeNm
. R" = min V,; = (0,4 12,8-0,05' 9,0)'3,7 =17,28 kN
=/,35 m
12.8
maxM Bell = (0,025 -12,8+0,075 9,0 )-3,7.
2
"" 13,62 kNm (/.f poioviStu drugog polj"a)
Shema
li
c "
nJaxM "" (-0.10-12.8+0,017 9,0 )-3,7] = -15.43' kNm
maxV" = maxV
e
, =(-0,600'12,8+0,017'9,0)3,7 = -27,85 kN
minVS<i = minVCf = (0,500: 12,8-0,0839,0) 3,7 = 20,92 kN
Shema" d"
m;nM," = -(0,1012,8+0.1 179,0 )-3.7" = -31,94 kNm
minVjJl =: minV
o
=:( -0,600 12,8-0,6179,0) 3,7 =. -48,96 kN
maxV
pd
"" maxVC/ "" (0,500 12,8+0,583, 9,Or3.7 =:: 43,09 kN
max Rf>" =: max R
e
" = minV
JJ1
+ max VjJd = 48,96 +43.09 =:: 92.05 kN
iii
R", =(/,10012,8+1,200'9,0)3,7=92,05 leN
Smanjenje momenata u !ei.ajevima B i C (sl. 1 I4)
Buduci da je ploca monolitno (kruto) povezana 5
leiajevima B i C, za momente savijanja, odnosno
ia dimenzioniranje uzimamo vrijednosti momenata
na rubovima lezaja (sl. 1/4) koji su po svojoj
lutnoj vrijednosti veci:
,h,V
BI
0.3048,95
Mal ""Me!:::: mmM e" +-2- =-. -3/ .'14 +--2'
= -24,60 IeNm
, . b,V
ed
0.3043.10
Me! 2
== -25.,47 kNm
SIilca 114. Pripadni momen!l savijanja na rubovima leiaja
153
i
I
I
r
!
\
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sfaniu sloma presjeka
NAPOMENA! U slueaju da veza izmedu ploce i potpore nije monolitna. vrijednost
mjerodavnog" momenta na lezaju dobit cemo kako slijedl (sf. 108):
liM ::= lIIil1 A-f /I" _. (M III + M fl.')/ 2 ': -.i 1,94 -( -24,60- 25.,47) / 2::; -6,90 kNm
M 0" "'" min M 0" - tlM/ 2;;; -31.94-( -6,90/2) = -28,49 tNm, iii
!-_______ minM .. +Ro" _ 31.94+
92
,05,0,30 __ 28,49kNm
8
r
I
'i
I
t:
1
'
..
,
! -
Na osnovi vrijednosti mogu se odrediti ovojnice. najvecih p"ozitivnih i
najvecih negativnih momenata savijanja (maxM
u
' minM
ll
) i poprecnih sila (ma:rVu'
mill Vu' sl. 115).
,I
cl IAjerilo silo lem" .3,OkN
"'
,.;
7,

Io jmliko NSptO$trio 9 i P cplifitmj1> iNojt.i.co je kvotclm p;rd:cla. &.rL::i
cb StJ (M)jniC<) p:.o;'>"ocl\ih silo "...a<ll IIl:9-' se Iz:o vcKStJlmnijmili rtTh'cern
f'O"c.:.ilo "' "k.....oju oojecu g/p.
S/ikn. 115. AB kontinuirana ploCa s In jednaka polia
a) Staticki sustav
b) Ovojnice granicnih momenata savijanja (maxMu j minMlJ)
c) Ovojnice granicnih poprecnih sUa (maxV
u
I mi!lVuJ
- , .
3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom sUm!u
d) OiITlen:tioniranje
Z;j'rnarkU botona MI) 30, vrstu armature IlA 4001500 j pretpostavljeno potpuno .iskori-
stenje betona i armature (Eb"" 3.5%0 : Ea '" ;:::) k
hb
= 1,014 i k
z
0.892);
staticka visina place bit ce:
2646
.h 1,614- 1,6145.14 - 8,30 em
Oeb!jina za{;titnog s!ojiJ helona odabiro se 5 vrljodnoscu {III ),() em, dok sa za sipke
g!3vne armature pretpostavlja vetltina promjera od 10 mm, te ce ukupna debljlna p!oCe
biti:
d =8,3 +2,0+0,5 = 10,8 em < 12;0 em,
sto znaCi da cerna staticku vislnu izracunaii sa smanjenom cvrstocDm betona (O,9h):
d.!J . ,.Io
h . --=1,7025.14"",S.75cm

I 2646 ,
0,187-0,9-2,05 100 :
Odabrano d = 11,0 em
d=8,75+2,5=lF.25 r:m
d> =.!-,0,S.3,7=O,085 In =8,5 em
""n. 35
/...' -
h$l;,=d-a=12,0-2,5=9,5 cm.
Potrebna plostina armature
Pol i e 1 j 3 (AS j CD) Glavna armatura
9,5 6
khb 1,84
2646
100
Za 1,824 E.l/'''' 2,7%;; Ea= 10,0%0 I k]. = 0,916.
AQP<l1 7.,60 em]
. tz:! \
Odabrano cpl0(0, 79 em
2
) na razmaku:
100-0,7917 ,00 = /Q,,9 "m
,J
155
Odabrano e= 10,0 em :::: 7,90 em!)
/
RazdJelna armatura
. .
A,,,lI.! =0,27,30=1.46 em
Posltlhll< armiranja
OdabranQ em
2
) na razmaku:
j
Kod odabiranja razmaka razdjelne armature tolerira S8 zaokruzivanje na veGi broj
vellelne i em); sto u sluC3ju razmaKa g!avne 81 IliatOl 8 HijG dopostello.
Razdjefna arrnatura
Odabrano em
2
) na razmaku
era: =1000,281/,52=18,42 em
Odabrano e = 17,5 em ( Auo = 1,60 ern' )
Post,otak armiranja
!I = A
r
,," = /'6i! -=0.0013=0,I3%>/l",lnro' =0,085%.
r, b.d 100.12 '
LeZai B i C -Glavnaarmatura
k
1b
= PflI9.5 =1.882
, 2547
100 /
Za khb = 1,860 =;> tb"'" 2,.5WlO; Ea "" IO,09&. i K
z
= 0,919, V
A 2547 = 7,30 em' /
apo! 0,919.9,5.40 \
_ Odabrano$10(O,79 mrn
2
) na razmaku:
e = 100',0,7917,30 = 10,82 ern
J
-- Postotak armiranja
, __ . .. in - , () ',i
, 7 90' {> -a 1%
bd 100,12 .. ",=2Jf'/O
I
Postotak armiranja
--: -fj- Po II e 2 (8e) Gfavna armatura
U polju 2 (palje Be) postoji i pozitlvna i negativna vrijednost granicnog momenta (vidi
sl. 115). Negativni granicni moment minMscll pritom nije mjerodavan za dimenzioni-
ranJe, te se P9kriva sama pamocu linija F i Fa'
A "" 1362 =3,77cm;
OfX" 0,950 .. 9,5 40
Odabrario $8 (0,50 em
1
) na razmaku:
e = 1000,5013,77 = 13,26 ern
Odabrano e=12,$cm(A .".=4,OOcm
J
)
" ,
Postotak armiranja
'" :;:; =- O,(}OJ3:: ;),33%J > "" 0.1%
b,d j(fO/2 . = 2,0%
157
..
I.
I
!
3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma presjeka
RazdJelna armatura
Odabrano $6 (0.28 em!) na razmaku:
era: "" 1000.2S/ 0.75:= 37.33 em> 30.0 em
Odabrani razmak razdjelne armature e
raz
25,0 em (AdN = 1,12 em}).
Postotak armiranja
Auo 1,12 0
tJ" = b.d = 100.12 "" ,00093=0,093%>)1#.;""" =0,085%.
Ouljina sidrenja
Ouljina sidrenja sipaka glavne armature u donjem i gornjem pojasu za slucaj loseg
prianjanja, prema labfici B za RA i MS 30, iznosl:
1," 1,5.324 = 484 "{ 48 em za
4
10,
39 em zaq;8
dokje racunska duljina sidrenja:
={ 24emzaq;JO.
20 em zat\t8
DlIljina sidrenja vlacne armature ($10 mm) na mjestu !eiaja iznosi:
- krak para sila
158
polje 1 j 3 ... z=k:h=-0.916,9,5=8,70em
pofje 2 ...... z::::. k,h 0,950-9.5 =: 9,02 em
.Ieiaj B j C."t =:. k
t
'h == 0.919 9,5""" 8,73 em
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnorri staniu sloma presjeka
- najvece ordinate, odnosno velicine vlacnih sila
.pofje. 1 i 3 ... F" -= max M,,I z;:. 2646 (8,70:::; 304,13 kN
polje 2 ..... , = max M# / z = 1362/9.02 =;"f 51 ,00 kN
. ,
le'iaj B i C. .. F" = mill M" / z == 2547 / 291,75 kN
- ispravak (korekcija) v!acnih sila
v=u 11=0.759,5=7,12cIII
- ordinate linije pokrivanja
polje J i 3 ... "" A"", . . cr '"; := 7,9040 0:: 316 ;00 kN
poljl! 2 .. .... max F" := A"",. cr,,.. = 4.00 40:= 160,00 kN
Ida} B i C. mill F" = 11,,,,,. cr,.; = 7. 9() 40;:;;; 316,00 kN
Sf(ka 116. Raspored, vrsta i oblik armature AD kontim,lirana plaa .
a) Uzdufni presjek
b) Dijagram vlacnih sUa S oznacenom lin/jam poMvaoJa
c) Qblikovanje armature
159
.:IZI-I>
-++
,t

!.


J
j
,



..
@J

!
..
,


!


;::
'"
8


'"


i 4
'.

-'<- " -
.
1'-1-----1-
'i,
::2
"J"'"
:;; '0
-
I
.!

!

t
.
]a
,
..
e
"
-
3.5.7 DIMENZIONIRANJE PLOCA S
GLAVNOMARMATUROM U JEDNOM SMJERU
Osim 9 'postupku dimenzioniranja, odnosno provjeri stu"biSta, te nacrtima
'armature, U ovom poglavlju 'bit Ce rijeci j 0 nekim arhitektonskim i konstruktorskim
rjesenjima karak1eristicnim za stubista.
razlikujemo:
- poprecno naprezane stubisne piece
- uzduino naprezane sttJbisne ploce
- prepuslene (konzolne) slubisne place
- zavojile (spiralne) slubisne ploce
U nastavku bit ce rijeci samo 0 pepree-no i uzduzno naprezanim stubisnim p!oeama,
buduci da $u zavojite stubisne ploce sloienijeg oblika i proracuna, dok izvedba
konzolnih stubisn!h plota kod nas zbog naglasene seizmicnostf nasih
podrucja.
3.S.7.1. POPRECNO PODUPRTA STUBISNA PLOCA
Najjednostavnljl prljenos opterecenja moguc je kod stubista elja je noslva ploca
poduprta Iljevo i desno ad svoje uzduine osi (sf.1I7). Ovakav s!ucaj stubisnih p!ata
najcesci je ked podrumskih stubista. Proracun je identiean proracunu slobodno
poduprtih ploca.
Slika 117 .
Anniranobetonska poprecno poduprta
stubiSna plata
a) Poprecnl presjek place
b} Slaticki sustav
f btl. l b l
I 1 1
b) q .. JNlr,l
I I I i I I I
R, ___ 1-1,05'1. TRt.
Oebljina piece d pojednostavnjeno se mjeri p'q okamici spustenoj na ravninu stubista.
To je udaljenos! ad donjeg do gomjeg nuba'slubisne ploce bez kons!nukcije stuba
(s!, 118). NajveCi razmak glavne armature iznosi e :;; 15cm za d.$ !5cm, odnosno
e ::;; 25cm za d 25cm.
161
,
, j -
3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sta.niu sloma presieka
Takoder, svi astali uvjeti koji vrijede za ploce moraju se i ovdje postivati (debljina
ploce. silina nalijeganja. odredivanje raspana. najmanja kolicina armature. poprecna
annatura).
Slika 118.
Presjek kroz popreeno poduprtu AS
stubisnu ploc.u s raeunskom debljinom
pIoCe d 1 staliCkom visinom h
Stika 119.
AB stubisle s trokutnorn stubom, "estrihom" i
ibukom
3.5.7.2. UZDUt.NO NAPREZANA STUBISNA PLOtA-
KOSIPLOCASTI NOSAC
Povrsina ovakvog nosaea (stubista) nagnuta je pod odgovarajuCim kut?m prema
horizontati. jer se oba lefuja na!aze (leze) na razliCitim visinama (sl. 120). Stublsna
ploca bit ce optereeena koso prema svojoj ravnini. buduci da uzimanio uspravno
(vertika!no) djelujuce opterecenje. Pojednostavnjeno. ova stubiste racunat Cerna kao
kosi nosae (sf. 120b). koji se pretvara u vodoravni zamjenjuju6i nosac, adnosno nosae
Ciji raspon je jednak du!jini projekcije nosata na pravac okomlt pravcu dje!ovanja sile-
opterecenja (s1. 120 c).
SJika 120.
162
Uzduino poduprtO.i.B stubiste
a) plol!a poduprta odmo-
ri&lim gredama
b) $tatlCki sustav kooog nosaea
c) $tatitki SUSt<:lv zamjenjuju6eg
vodornvnog nosaca
3. Dimenzioniranje AB prema granicnom sloma presfeh8
Jedan od glavnlh alemenala slubis!. svakako je edmori;;te (podes!). Opeenito ih je
izloziti naprezanju u istom smjeru kao i stubisni krak. Na taj naan
dObivamo \Zv .. koljonasta kenstrukcije (sl. 1100, b). Strege uzevsi, time
rukcije k.oje vise nisu place vee izlo'mljeni (koljenasti)
Buduci da su ovi nosaoi statioki komplicirane konstrukcije, promoun je polfebno
Stubiste S odmonstima mozema tretiql.ti kao ploGu, te racunati kao
koljenasti nosae. Proracun koljenastlh nosaea provodi tamjenjujucim vodoravnim
nosacem (sl. 111 c), elji lezajni uvjeti ovise 0 povezanosti p!oce sa stropnorn konstru-
,)


I';;p

'-r
bJi
be' h bel
b<8
bI B
"
TI\,
j
Slika 121.
A Ovokrako. uzdu.fuo naprezano AD stublMe s
I\,
prlpadnim odmoristima naprezanim U smjenl
prufanja krakova
"
/"
/Gf /q, a) Smjer naprezanja krakova i cdmoriSta

Ff\,
b) Slaticki 5ustav
R, lhol l21;
[,
(blJ21 i b,,1 c} Yodoravni l.amjenjujud nos,aG s opterece-
, , njem
Kako je u najvecem broju s!ueajeva stubisni prostor ograden nosivim zidovima (cd
armiranog betona iii opeke) koji idu usporedno sa smjerom pruianja stubisnog kraka,
omoguceno je formiranje j odmorisnih greda (POZ . .4,. B, C i D. sl. 122) poduprtih tim
zidovima (kako se zid ne bi nepotrebno oslabljivao-s!icao zbog nalljeganja ploCe).
Grede poz. A I C s pripadnim stubisnim odmonstem najcesCe su sastavni dio stropne
konstrukcije, a grede POZ. BiD 5 ploeom formiraju meduodmoriste (na 1/2 vislne
kala).
163
.,._,..- ...... e .... ""::, U1Cllf,\,/IUffl :ilanjU sloma pres/eka
kraJnjim gredama (sf. 123); Dimenzlje su pritom nesto vede, ali je zato arhitektonski
ohlik izuzelrio.povoljan,
U statickom pogledu stubisna ploCt! tretira se kao slo'bodno nosac jedinicne
sirine,; ,
01
ro
1

StlJbiS'" p/6ca izvodi se najee'see bez spoja s nosivim zidom, Ovime'je omogueena
lakSli*"edba jer n!je potrebno prekidanje zida po kosini zbog ugradbe armature za
Osjgurrrlje' j;.veze' izmedu stubisne ploce i armiranobetonskog zida (iii annirano-
"serklaZa. ako se radi 0 zidu od opeke), U ovom je slucaju stubisna plota,
podUp*;'ta odmonsnim C i DJ i prenos! opterecenje'kao ploCa u jednom
smjertif,Kako je sirina place odmonsta obicno dvostruko manja od duljine, te i ana
nasi u:kracem smjeru, i odmorisna i stubisna p!oCe! zajedno se mogu proracunati kao
ciji su !ezajevi grede POZ A, B, C i D (sl, ______________ _
Odmorisne grede koje pre nose opterecenJe na nOSlve ZlOOve va Ja racuna I 80
nasaes' opterecene reakcijama kontinuirane ploce. Valja ipak naglasHi da je kontinuitet
ovih plpea, (kada S6 radi 0 veCim rasponirna) dosta problematical''!. Stoga se
preporucuje stUbisnu i odmorisn,u plecu proracunati kao slobodno poduprte piece
(sL 122d). Odmorisne grede ce pritom biti opterecene reakcijama stubisne i odmorisne
!\ITniranje ploe'e identicno je'anniranju kontinuirane ploce s glavnom armaturom
u smjeru pruianja-stubisnog kraka!
oJ
bJ ,:,'
cI
S/ika 122.
Dvokrako stubisle poduprlo odmo!isn)m gredama .
a) Tlocrtni prikaz
b) Uzdufnl prcsjek s\ubista s pripadnim odmorisnim
gredama
c) StatiCki sustav
d) Statitki suslav koji odgoyara proracunu slobodno
poduprtih plota
Formirartje odmOrisnih greda vrlo Cesto ne zadovoljava arhitektor)ske zahtjeve, a
ponekad, ima" teskofu i u formiranju grede meduodmorista, ukollko za nju ne postoji
odgovarajuca vertikalmi PQtpora (aka nema nosivog zida, vee prolazi
slobodnlm prostorom), U tom sluteju za stubisne place eija <1l1ljina (krak) nije ,,,vise
velika, stubisni krak i odmorista mogu se konstruirati U obliku koljet:laste pIece podupr1e
164
N N
0
1
co

bl
',--
Slika IZ3.
Dvokrako stubiste poduprto krajnjim gredama
a) Tlocrtni prikaz.
b) Uzdufui presjek stublsta
c) Staticki sustav
Vee sma kazaJi da su s\ubisna odmorista najcesce povezana sa stropnom konstru-
kcijom, Ovime je omoguceno konstruktivno i zajednicko djelovanje u nosenju. Stoga
prilikom 'dimenzioniranja ovakvog stubisl8 valja uzeti u obzir i moment upetosli koji
pritom nastaje. '
Za .Iezajeve. raspone, deb!jinu ploce j annaturu vlijede isla pravUa kao i za normalne
ploCe. Armatura se mora voditi take da konkavni i kanveksnr Jomovi izme6u stubisne i
odmorisne place moraju bili osigurani armaturom postavljenom okomito ns 10m. Osim
toga a,nnatura se mora voditi taka da na lomu bude najmanje polovica armature (iz)
polja. Na donjem (vanjskom) uglu konkavnog lorna to je moguce jer armaturu vodimo
iz pOlja okO tog mjesta lorna. Kod gomjeg ugla konkavnog lorna potrebna je zato
dodatna armatura. Za slucaj konveksnog loma annatura sa ne smije vodJti oko donjeg
ugla nepreklnuta jer bi skretna sila (rezult;mta vlacnih sila u annaturi) izbacila
(otrgnula) beton (,/. 124), Ovdje (na tom mjestu) mora biti postavljena odvojena
(posebna, neovlsna) armatura koja se na tom dijelu (u9/u) kriza. Ona mora blti sidrena
na drugoj strani ploce (donja, gornja), sf. 124. '
.'
_16_5__ -1
L
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka
SJika 124.
Vodenje armature stubisne ploce
s odmoristima kod moguce radne
fclke izmedu donjeg odmorista i
... ka
Drugi naCin vodenja armature prikazuje sl. 125.
Siika 125-
Vodenje armature s\ublsnih ploca
na Ioma
al, Spoj ob[[ka petije
h}lslo kao a) sarno s dO<latnim
kosim sipkama
Ovoj prijeklcp ro::hi
resko (:!kid tdmirmja! ;zmecL
ochr.>ridn i p!C>tiI.
Ovako annirana konstrukcija na mjestu loma omogu6uJe preuzimanje vecih sHa
sloma. Osobi!q doi?_ar na,cin je i postavljanje dodatne koss (s/.!2Sb). -:
Ona je kod izrazlto Gako} opterecenlh konstrukcija.
PRIMJER:
166
d,tmenzionrrati koljenastu plocu (slozenicu) dvokrak.og' stubista '
fOZ.-10J jednog stambenog objekta (sf. 126). za odabranu 'm?rk'Y'b:etona.
,MB i yrstu annature RA 4001500, te izraditi nacrt annature. .
3. Dimenzioniranje AB Sklopova prema gran[cndm stanlu
,I -T
l,2
03
.. ,----
-
')5
-"
hi
a) Statlcki sustav
J
r-
,
p
Stika 126.
Dvokrako stubiste tlilprezano u jednom smleru
a) TlocH
b) Uzduini presjek
c) Uzdu,tni presjek kroz stubisnu ploeu S ozna-
cenom jedinicnom duljinom vodoravnog ro-
spon3 Zil promtun. odnosno zs odred!vanje
opteretenja '
StubiSte je poduprto zidovjma okomitim na smjer nosenja, te ce se prOractlnati kao
slobodno poduprt n.osac preko jednog raspona (sf, 127),
Racunski raspon bit ce:
b b
f=.-ti..+b +1 +b ,+-2!..
2 pi t p. 2
1= 0.30 + 1.25 + 224+ 1.25 + 0.30 = 5.04m
2 2, ..
s
tga=
, a
_v"i:;":.:'n"a
5
g",az:;',,'s.:.la=- __ 17_,_-2 614.
duljina gaziS fa 28,0. ' ,
0:.-=31,5"';
Slikq 122.
.. Uzduzno naprezana AD stubiSna ploCa
Uzdufu! presjek
b) Staticki sustav
167
'J!".'
b) optefecenja
..
Ix sliMti,l7'Yidljive su dimenzije svih slojeva koji cine konstrukciju slubista, izuzev
amliranobetonske ploce. Kako nam je za odredivanje ukupnog optereeenja stubis!a
ploCe, valja ju'pretpostaviti. Uporabom izraza koji odgovara n)enoj

}:Mf,':

1 1
d =-I=-5,04=O,l44m = 14,4cm,
min 35 35
debljina place bil 6e:
. dpr<'1 :;; 16 ;Ocm,
.;'.{f#.

plbGe odmons!a (sl. 120 c)
, "" ...... ' i
I) $l3lno optereeenje
1.i6uka":(pi6duZni mort) 1,5cm "' ........ ' di'lmp= 0,015' 19= 0,28kNlm
2
2.ahnil:BnoEetonska plota 16.0 C/II ,.. dp ' Yh= 0,16-25= 4,OO/cNlml
3.06[09" gazista prirodnim kamenom... d,' 0.045 30 1.35 kNlm]
'4. cementnrmort 3.0 em... ._.:d!!1m_.!.1"",.=_..:O:.:..O::3:.,. ..:1::0_=_..:0:.:..6::0:.,kN::..::!::.",,:.,-_
Stalncfopterecenje , ...... " .... '" if = 6,23 kN/m
2
II) Pi'omiehftvo opterecenje ........ : p 3,00 kNlm]
., -. '.
NAPOMENAI

,
-1
,





..
Uljecaj opterecenja dijela ploCe odmorista koji nije povezan s plotom
stubisnog kraka (b' "" 10,0 em), IJ ovom cemo s.lueaju zanemarUi zbag
male sirine. Aka je ova sirina veta od 20 cm'plocu odmorista valja
izvesti kao- poprecno naprezanu u odnosu na pfocu stubisnog kraka,
!j. poduprtu duz Iri ruba lsI 128}.
-
---n 11111!I't
II I I I I t I I
I' 11 I I IIII I
tll'I'" 1
...
___ J
OTITIDl:,(IJU
168
Stika 128,
Dvokrako ploCasto slubisle s popretno
naprezanim stubjsnlm odmoriSllma
a) Smjer naprezanja plole krakova I
(nosenje optereeenJa u
poprucnom smjeru moze biU zane-
mareno)
b) Slatitki sustav plote odmoris!a
c} Sla\lcki prete kraka
d) ZamjnnjtJjuci nosac s npterecenjem
, ... .,_ . .... ,""'-"'" !i,a,II'-'IV111 "ldfllU sl.orna preSlexa
Ukupno granicno opterecenje ploce odmoriSta q,i bit 6e :
'I" = 1.6 g+ I .8 P = 1.6 6;23 + 1.8 3.0 15 ,40kN im'
OpterecenJe pJocestu.bisnog kraka (,,/. 126e)
Buduci da se ploes stubisnog kraka nalazi pod kulom a prema horizon tali, Ij. ima kosi
poloZaj u odnosu oa vodoravnu ravmnu, nJezlnu tezmu adredt\: celllo il lljezil1e
debljine mjerene u smjeru djelovanja siJe teze, a to je d/cosa, Ova se odnosi i na
dio podgleda .
Iz ovoga zakljuc:ujemo Cim tezinu jednog elementa (koji ima kosi ,Poloiaj) odreduje-
m.o U odnosu na vodoravnu ravninu, njegovu debljinu moramo dijeliti s casa, gdjeje a.
A'1.t1 nagiba kose ravnine.
Teiinu stuba pO 1m dufjine odredit cemo 1z plostine trokuta kOju valja pomnoi.iti s
prostomom tei.inom rb- Kako opterecenje tratimo po 1m2 tlocrtne'plostine potrebno je
ustanoviti k;liki S8 brej s!uba nalazi u jednom metru vodoravno mjereno,
U nasem primjeru Sirina stuba-gazista (betonskr dio) 1znosi 28 em, slO znaei da u
100 em ima 100/28 komada. S obzirom da je tezina stuba dabivena iz uspravnih i
vodoravnih dimenzija nije po!reono djefjenje s cosec Djerjenje bi bilo potrebna ako
bismo teZinu stuba ze/jeB ad.reafti iz kosih dimenzija.
I) Slalno opterecenje
1. ibuka (produieni mort) i ,5 cm ....
2. armiranObetonska plota }6.0 cm ..
3. beionsko gaziSte (betonski dio s\ube) ..
4. podloga gazista cemenlnim mortem ...
5, podloga eela cementnim mortom",.
6. obloga gazista pnrodnim kamenom .....
7. obioga eela prirodnim kamenom",
Stalno opterecenje vodorav. projekcije ..
H) Promjenjivo op\ereeenje ..
O.f){5 1910<851"'-
1I.162J.'(J.85}"
s'a 1.00
s.Y" I} '" (J.17YNI 1=
] " .
!l.OJ J} '"
dm's' Ymcla '" n/12' f).!71 1110.28'"
dj.;" h' YU a l!.n45 O.H 3f)! 0.28"
dr'" YI-;14 '" fum 0.127' If!I(J,18 '"
Ukupno granicno opterecenje ploce slubisnog kraka q ul iznosi:
", . ,
q" 1.6 9. 9r+ 1.8 3.0 = 21 .20kN I ",.
n.3J A-NI",: ,._ Pl".
4.69 kNlmJ
0.63 kNhw'
0.J6 kN/',,-'
(.59 kNln/
0.14 J.:Nlm!
9.9!J 1:.Nlnr'
3JII!
169
3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presieka
c) Rezne sHe
Granicna vrijednost reakcija R(I i R
h
, odnosno najveca vrijednost granicne poprecne
sile maxV
u
' bit ce:
maxV =R =R =qn!!+{qn_,-q"J)!k
" b 2 2
_15.40,5,04 + {2/.20-;15,40)].U
2 2
= 45,JII kN,
a najveta vrijednost granicnog momenta:
I q ,I' (q - q ). J-'
maxM =R . ..;..._ ,,/ ,,/ /;
. " "2 8 8
=45305,04 15,40,5,04' (21,20-15,40)-2,24'
'2 8 8
=61.62kNmlm'.
d) Dimenzionir;:U1Je
Za odabranu marku betona MB 30, vrstu armature RA 4001500 i pretpostavljene
vrijednosti deformacija betona t.b "" 3.5%0 i armature c(l "" 1 0%0. vrijednosti koeficijenata
k"b i bit ce:
k"h =- /,614
k, = 0,892,
Potrebna staticka vis ina
!maXM,, {6162
hpo/ =k;'b,!---:::: 1,614 --:= 12.70em.
, ,b 100,
Debljina place
- za velicinu zastitnog sloja betona odabrat cemo a
o
= 2,0 em, dok ce pretpostavtjena
velieins promjera glavne armature bili $12 mm
d = h + a: a"" ao + ! /2"" 2 ,0 + 1,2 I 2 =: 2,60CIIl
d =:; 12,70+ 2,60 '" 15.30em > dm;I> =:; 14. 4em
Odabrano d"" 16,0 em.
170
3. Dimenzioniranje AB prema granicnomfstanju stoma presi
eka
ir
pffl
:;;; d -.G =: 16,0- 2,6 = 13, 4em
k
. _ It _ 1.1::!.!!..... '71"
lit> - {6i62.c.:., (;;.
taxt"
.. - Potrebna plostma gTavne
A _ mGxM" ::: 6162 _12.72cml
"1'''' k:,h.(J .i 0.904.13,4040
Odabire se 14 mm s plostinom A14"" 1,54 em) i razmakom
,
. ' ,
e '" I A"po, '" 154111,72 =:; I2,IDem ".12,0 em (Au". = 12,83 cm )
Postotak armiranja
= A"",. 12,83 =0,0080=0 80% =0,1%
jJ." hd 10016 '<).1",,,., =2,0%
Plostina razdjelne armature
A,,,.,,; =0,2'A
ap
<>l =0,2 12,72"" 2,54em
2
Odabire se 8 mm s p!ostinom A$8 = 0,50 em
2
i razmakom
em, = 1000,501 2,54 = 19,68 em = em
Odabrano e = 20,0 em {Aara1.srv"" 2,50 em)/m =:Aarazp(}[= 2,54 cm
2
lm)
Postotak armiranja
II 0085%
r,. b.d JOO.j6' , "", o.
"
171
NACRT ARMATURE A6 PLOCE POz. 103
DVOKRAKOG STUBISTA; MBJO; KA 4001500; a,= 2,0 em
MJ.1:2S
CD !18J20 l_24Q kanR}Q rrmdjel:OO cnn,
'"
U') .,.,-

15
Slila 129. Raspored al'fhature uzdu.trlO naprezane (lrmiranobetonske slubiste ploce
debljine d=16,O em, za odabranu m3rku betona MB 30 i vrstu armature RA 4(W5()O
172
..... "'"--------
-
i
I
PRORACUN NOSACA NAPREZANIH POPRECNIM SILAMA
3.6.1. OPCENiTO
Kod dimeniioniranja e!emenata naprezanih saYijanjem poprecne sile se u prvo
vrijerne ne uzimaju U obzir, odnosno vaUa kazati da se odvojeno promatra djelovanje
savijanja ad djelovanja poprecnih sila. Staga smo pri dosadasnjem dimenzioniranju
vodilf raeuna samo 0 momentima saviiania M, odnosno .uzduznim (normalnim)
naprezanjima o.
Ova naprezanja okomita su na poprecni presjek nOS8ea, tj. paralelna su s njegovom
uzduwom osi. Me6utim, kao sto Je poznato iz otpomosti gradiva, kod svakog nasaCa
se pored uzduznih u 'pravHu javljaju i posmicna naprezanja 't. Ona nastaju
kao posljedica 9jeJovanja poprecnih sila, koje se uvijek javUaju uz fl.lomente savijanja,
osim u 'sJutaju kada je u Cisto savijanje. Za razliku od uzduinih, ova
naprezanja leze, Ij. nalaze se j u ravnini presjeka ..
Mazema si predaciti da paprecne' sHe zele prouzrociti pomaR neposredno bJiskih
presjeka. Zbog toga kao racunska naprezanla nastaju okomito usmjerena pasmicna
naprezanja (sl. 130).
NajbitnIje je jstaknuti da poprecna sila izaziva dvoosno slanje naprezanja (sustav
tzv. glavnih naprezanja kOja su me6usobno okomita i opcenito kasa U odnosu na os
nasaCa). Meautim, racunski se to stanje promatra kao djelovarije posmicnih napre-
< zanja, kola djeluju akomita na as nos!:ca.
v
T , IF'
____ .=0'
v
Slika IJO.
Okomila posmicna naprezanja '{ izazvana
poprecnom reznom sifom V
173
-I
I
i
L
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
jI
II
174

Nil II 1/Jf1 UI
R., . Tf\,
oj
,J

., J
,
,

AB greda kao stobodno poduprt nosse
prako jednog raspona
a) Jeclnoliko rasprostrtc optereeenje q
b) Dijagram popretnih sua v-
c) Dljagram momenata savijanJa M
d) Prikaz. Hjeks ."Iacnih I UaOlih napreza
zanja u gredl krivuijama koJe naziva-
ma vlacnim I t1acnim trajektorijama
(pUlanjama). Ove krlvulje uv!Jek se
sijeku pod pravim kutom
---gtavna vtacna naprezanja 0',
- . - - - glavna Uacna naprezanJa oJ
[/?
e) Pojava tlatncg tuka u koj( s,e
I\, C 0513nj8 na !etaJava. Vlacna vrpca-
zatega stvara sa preke po!ofaja
armature i spreeava pucanje b.etona
f) Site na mjestu lezaja A
g) Trokut 5ila na letaju A. Vlacna sita r
dai u ravnotezi leiajnu reakciju Ru !
Uacnu silu C
IIIIIII III [!II OJ
f\, ........... Tf\,
h) Tl3en3 sila Fb u betonskoj dijagonal!
izmedu pukotina i vlatna sHa F" u
posmicnoj annaturi keo vlafua dijago-
nata
1) Tlatna sita Fb u betonskoj dijag-onali i
v!ai3na sHa u. okom\toj_ posmlcnoJ
armatun (stremenovlma)' .
j) Razmje!itaj armature 1.i :uzdutnom l
poprecnom presjeku Pavijane
kose !iipke su neprepPfUClJJve, jer,
mogu sletiU (sijeku betclI1s;kl

R., .......... Tf\,
k) RazmjeMaj armature u _ uliql,lzn,om !
poprecnom presJekL! greds' "
!) Mogut!a slika pukplina, -k99 :preopta
4
_
reeanja, odnosno 'armalu:
rE'l za preuzimanje vlacnih sira
1
3.' D!omenzioniranie AB prema granicnom Jstan;u s/ooma pre.slaka
Ne sarno u armiranobetanskih nosaca nego i opcenito posrniena napreZanja 'C U
komulnudji u 0, ;:bolJ. IntQdohnog cljolovonjn. doju koo
rezultirajllca ,naprezanja glavna kosa v!acna (J J i g!avna kosa tlacna cr1
. "
G!avna Uaena naprezanja preuzima beton, dok gJavna kosa vlacna naprezanja
ne motemo preuzetLbetonam (poznato nam je da betan u naeelu Slabo podnosi vlak),
Stoga kod betonskih konstrukcija 0 glavnim kosim naprezanjima, zOOg pojave
pukotina, itekako moramo voditi racuna. Slika pukotina (sl.13JI) prikazuje to veoma
Z6ff16. /\1(6 Sl:J eva AapreiwAja ffia!3, kag S'G js slye;;;Ij ked anniraoobetonski
b
plnea
beton ih je u .stanju sam preuzeti, ali ked greda i rebara ova naprezanja mogu doseci
takve vrijednosti _da ih sam beton ne maze preuzeti. U takvim moramo
predvidjeti arm3turu za preuzirnanje vlacnih sila koje proiz!aze od glavnih vlaenih
naprezanja j, k), kako bismo sprijecili iznenadni slom elementa na mjestima
potencijalnih pukotina (s/,]]11),
Kako je proracun kosih glavnih naprezanja zbog svoje sl.oienosti praksu
neprimjeren, pOjednostavnjujemo ga tako gto odvojemo provjeravamo djelovanje
momenta savijanja i djelovanje poprecne sile.
3,6,2, DIJAGRAM GLA VNIH VLACNIH NAPREZANJA
U NOSACA NEPROMJENJIVE VISINE
Uzmimo kao primjer armiran'obetonsku gredu nepromjenjiva pravokutna presjeka iz
pogisYljs.J.3., 51. 21!-
S obzirom na faze kroz koje beton proJazi, 0 cemu smo detalino govo'rili' u islom
pog!avlju, usmjerlt cemo pozornost odvojeno na stanje naprezanja { (bez pUKotina) i
stanje naprezanja II (pojava pukotina).
lz oipornosti gradiva znamo da se pri dje!ov.anju poprecnog opterecel}ja u presjecima
nosaea osim momenta savijanJa M. javljaju i poprecneOsile -V (sl.131 b).
Za stanje naprelanja I (bez pukotina) aktivan je djeJi poprecni betons.
(armatura nije potrebna). Moment savijanja izaziva uzdufuo naprezanje 0' koje maze--
mo odrediti iz izraza:
M
,,=_v 0e [KNlcm1J iH (Nlmm1]
!,
za bilo koju tocku (po vlsini) odabranoi; presjeka;
gdjeje: Mu [kNcmJ - moment savijanja upresjek!c' ,_ : .
Ix [cm""] - moment tromosli (inercije) pr,esjeka s obzirom na '!eiiSnu vodoravm(
oS<
e '( em I udaljenost tocke presjem od neutra!ne osi.
,
175
%W
uzduinih naprezanja ($1. 132 cj u poprecnom presjeku anniranobelonskog
I linearan, kao da je presjek homogen.
sile Y. ona u islom poprecnom presjeku i u istoj tocki u kojoj
savijanja M proizvodi posmicno naprezanje 't .kojega je dijagram po
rasporeden po zakonu parabola:
8udyci da odnos Ix! Sx krak unutamjih sila, z,
bd)
iL= 12
J
=!"d;;:z (vidfjivoirzslike131),
Sz 3
8
izraz za veJicinu posmicnog "[ u neutralnoj OS! mozema napisati u
1":= V" X S, [Nlmm1J _ izvedena formula iz orpornosti gradh ( obliku:
i ________ ____________ ___
<;
fl!:
..
".'

- poprCC/fa sila u presjcku'
- stalicki momem fspruganog dijeJa pJosline presjeJrD fza cye dOl,
vlakno (ratimo posmicno naprezanje) S obzirom na qs "x"
[ em] - sirina poprecnog presjeka u razini na kojoj //"aiimo (mermamo) pas/I,
ena naprezanje
bl cJ dl



"

Sianje naprezanja ! - bez pukotlna
a) POptecni prosjek s an.natvrom c) Oijagram naprezanja {1
b) UzriuZn! presjek s silama M,) V;, d) Dijagram posmie;nih naprezanja t
Ak6 u gornjem izrazu staticki moment plostine presjeka izrazom za
f3Z1fcite vrijednosti e, mozemo uspostaviti zak.on promjene velitine posmicnih
naprezanJa po visini poprecnog presjeka gredl3 pravokutnog obJika (fl. /.1! J.
naprezanja t opcenito rastu cd krajnjih vlakana na gomjem rubu presjeka
gdje je statii5ki moment S jednak Duli (S =' 0), i to ad nule pr-ema najveeoj vrijednosti u
neutralnoj" osi. Tijek parasta posm1cnog naprezanja i mjesto gdje dostize najvecu
'Irljednostovisi 0 obliku presjeka Posmicno naprezanje uvijek ima najve"" vrijednost
na razini neutralne osi (\"f. 1.12 d ).
176
"._._-" ---'-"'lII!r'"
\.m'
bz
Samostalno odredlvanje posmicnog naprezanja 't iz poprecne sile V sarno je pomocnl
pastupak kojim sma prividno odijelili uCinak P9precne sile V od ucinka momenta
savijanja M, tj. od uzduinih naprezanja o. U'svarnosti aba naprezanja. uzduzno
naprezanje cr i pasmiiino naprezanje 't, djeJuju istodobno, a kao postjedica nJ/ho'/og
zajedn{ckbg dje!ovanja, u bila kojem presjeku nosaca nastaju tezultirajuca
nja cije komponente su uzduzno,naprezanje 0" i. posmicno naprezanje 'to
Ova rezultirajuca naprezanja nazivaju se g!avnim naprezanjima ,pri savijanju 0", i 0]
(51. 131 d). ravnine u kOjima dJeruju - glavne ravnine. Ona imaju kosi polciaj pa se
eesta nazivaju glavna kosa naprezanja. Glavna kosa naprezanja mogu biti v!acna (5/
ili tlacna 02 ovisno 0 tome da Ii je njihova komponenta 0 V!9cno ill Uacno naprezanje.
Kut koJi medusobno zatvaraju iznosi 90, dok je velicina kuta ova dva naprezanja
prema apscisi promjenjiv8. (lg20. =.210 ), a ovisi 0 ve!icini normalnih (J i posmicnih
naprezanja t. uzimamo da je cr I > cr 2'
Za razliku od stanja naprezanja I , gdje su vlacna naprezanja 0bv kao i glavna vlacna
haprezanja (J I manja iii jednaka vlacnoj cvrstoCi betona pri savijanju ibv, u stanju II
vlacna naprezan1a prekoracuju It) evrstoc.u, pa se u AS nosaeu javljaju pukotine, tj.
betonski dio poprecnog presjeka postaje nehomogen,. sto S8 odrazava na raspored
naprezanja u betonu.
Kao 5to vidimo iz slike 133 d, uzdufu8 naprezanja {) u tJacnom pojasu betona
neHnearno su raspodijeJjena, do).; raspodjela posmicnih naprezanja u Uacnom poja!>u
betona u potpunosti odgov3ra raspodjeli posmicnih naprezanja u homogenim presje-
cima, odnosno stanju I.
Kako 1e dio presjeka ispod neutra!ne osi popucao, to znaci da betan u vlacnom
pojasu ne sudjeJuje u preuzimanju uzduznih naprezanja (u vlacnom pojasu dijagram
uzduznih naprez".lnja se gubi), lj. ne moze primiti n:kakve sileo pa taka posmicna
naprezanja prima v!acna 'armatura, naravno pod pretpostavkom da naprezanja
prianjanja izmedu betbna i armature nisu prekoraeena.
Posmicna naprezanJa u vlacnom pojasq su nepromjenJiva (za nepromlenjlvu
sirinu presjeka) i jednaka su posmicnim napn:1'z.anjima na razin! neutra!ne oSi, zato 5to
is staticki momAn! nn f'ivAknj rR?ini prnsjnb i-spno nfJu\mlno nr:i nnpromjonjiv {.d.l.1.1 ('J
177
,-_. -.. .... ----"
3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stan/u sloma presjeka
"
,I
T
bz
Stika 1 JJ. Stanje naprezanja U - pojava pukotina
a) Popreeni presjek s armatufom d) Dijagram uzdumih naprezanja cr
b) Uzdufni presjek s reznim silama MOl i v" e) Oijagrnm posmicnih naprezanja t
c) Dijagram re!ativnih deformadja
Oakle, kad pravokutnog presjeka 5 jednostrukom armaturom t ilapfezanja u tlacriom
pojasu iznad neutralne osi rastu od nule u gomjem rubu presjeka prema neutralnoj osi
po zakonu parabole, gdje i postizu najvecu vrijednost,koja ]e dana izrazom:

1:"""," b.z
a koju zadrz.8vaju nepromjenjivom u cijelom vlacnom pojasu, da bi naglo prestali u
lezistu vlacne annature (sf. IJJ e).
Sto se tice glavnih naprezanja 0/ i 01 (za sve tocke koje S8 nalaze u vlacnom
p'ojasu presjeka, kao i za one ko]e leze u neutralnoj osi), vriJedi se ana Javljaju u
ravninama koje se nalaze uvijek pod kutom od 45 prema as! "x", a brojcano su
jednaka posmitnim naprezanjima.
V
0(=-0,=1: =-"
U b.z
To sto sma rekli ne vrijedi za g!avna vlacna naprezanja 0, u Uacnom poJasu. Njihovi
pravci mijenjaju se ad nagiba koji je pod kutam ad do nagiba pod kutom od 90",
prama osl x, kako je to prikazano na 51. 1.14. intezitet glavnih naprezanja u tlacnom
pojasu miienja Se ad vrijednasti koju imaju u neutralnoj osl do vrijednosti nule, koju
dobivaju na gomjem rubu tlacnog pojasa. Nas je zadatak aa ovisno 0 velicinl glavnih
vfacnih naprezanj.a i propisanih granicnih vrijednosti os/guramo presjek arrnaturom La
sluGaj kada ova naprezanja prekorace granicu 1:
r
uzetu kao racunsku cvrstocu
betona po vlaku (pogJ.nvljeJ.6.J.).
178
3. Dfmenzioniran/e AB Sklop;va prema granicnom st_8f}fu
Prorulene smjera glavnih tlacnih I!aprezanja (J 1 prikazane su isprekidanom. crtoin n.
a
sf. 134, a njihove vrijednosU mijenjaju se od vrijednosti t u neutrafnoj. osi do (Jb U
" .
gomjcm'rub!,! prosjeka.
,I
dI
))
70'

Slika 134.

AB greda u stanju naprezanja II
a) Pulanje (trajektorfje) naprezanja
b) Oijagram uzduinih naprezanja cr
Isprekfdanorn criom prikazan je
pojadnoslavnjani oblik dljagrama
uzduinfh naprezanja
c) Oijagram pOSr.licnih naprezanja t
d) kocka jLdvojena iZAB.grede
e) Presjek (;iementarne kocke 1-1 i II -l! s
pripadnim silama
Tvrdnju da su glavna naprezanja u neutrafno) osi i na cijeloj visini ispod nje, tj. u
vlatnam pojasu, 'brojcano jednaka posmicnlm naprez8(ljima, te da dje/uju u smjero
virna koji s as!. grede zatvaraju kut ad 45 (kako je to prykazano na slid 1:14 a. gdje su
oznacene putanje glavnih napfezanja), mozema dokazati ne sljedeci nacin. Ako u
poc ucju neutralne osi saviJenog betonskog nosaeB, kOJi se nalazi U stanju napre'kanja
II (>I: 134 aJ, izdvojimo e!ementarnu kocku veliCine "a" Cije su stranice usporedne s
koordinatnim ravninama, te je presijecemo dijagonafnim ravninama (51. 134 d), u pre-
sjecima oznacenif!1 sf-I, odnosno I/-!l, pojavlt ce se site a!J2.cr" tj. a
1
J2.cr].
koje moraju bili u ravnotezi sa sitama a
2
J2. t, sio jasno vidimo na sL 134 e;
iz ovoga slijedi
0'1 =-(jl ='C,
elme sma dokazali nasu tvdnju.
179
Za jedan AB nasac nisu opasna glavn" !lacna naprezanja, buduci da beton dobra
podnosi tlak. Opasna ostaju gtavna 'kosa vlacna naprezanja S obzirom na malu
otpornost belona no vlak,
Kada su gfavna vlacna naprezanja mala, beton ih sam maze prellzeti, a kada
postanu veea ad vlacne cvrstoce betona (redovit slutaj stanja naprezanja II), tada se
javljaju pukotine (pod kutom od pribHino 45) kao na sf. 13/1. Oa njihova
nastajanje, a time i mogucr slom, armiranobetonski nosae najbolje je osigurati
(armirati) kosim stremenovima post8vfienima u smjeru naprezanja crt, tj. oKomito na
pukotine. Mec1utim, jz prakticnih razloga najveca prednost daje S8 stremenovima
postavljenima okomito na as nosaca (pog/avl/e 3.6.4.).
3.6.3. ODREOIVANJE RACUNSKOG POSMICNOG NAPREZANJA '0
IZ GRANleNE POPRECNE SILE Va
Da bismo odredifl mjerodavnu poprecnu silu V;/. nastalu uslijed djeJovanja granicnih
optereeenja za sJueaj savijanja silama AS presjeka nepromjenjive visine (5 puko-
linama); postavlt cerna uvjete r;,wnoteze vanjskih i unutarnjih sHa kOje djeluju na nosae
elementame-duljine A Z (sf. 135).
Uvjet ravnote.ie svih sHa u smjeru as] "z" kOja se pokiapa sa neutra/nom os! nosaea,
vlaenogdijela elementa ispod ordinate "x"dufjine Az, glasi:
pa [z gomjeg- }zraza za veliC'lnu posmicnog naprezanja u osi (sJoju)
dobivamo:
t == 6.f'a
U b.&
Kod proraeuna AS e/emenata prema momentu savijanja vrijedi odnos AF'Q = bM
u
! z, a
iz: otpomosti grad/Va poznat je odnos momenta eavljanja i popreene sile V, tj.
dMldz Ako sada stavimo da6z .... dz (tj. 6z teZi prema dz, sIc znac; da konacno
mala velie1na teii prema beskonacno maloD, izraz za vrijednost racunsko9 pdsmi-
cnog naprezanja mozemo napisati u obllku:
V
:
z
i
gdje Vu predslovlja granicJllI popreenll situ /I prolllatranmn presjeku. velieina b ozno('uje
sirinu poprecnog presjeka, dok ve!htFnG z predstavlja krak Ull1ltarnjih sila .. kako je (0 vidljivo i
iz JI. 135.
180
-

3. Oimenzk,niran/e AB skfopova prema granicnom stanju sloma presieka
sila %, Izracunam9 iz odnosa z = kz" h (poglav/je3.3.l.), s tim da
nps8ea nepromjenjive' visine mozemo pribfizno .uzeti z = 0,9 h. Za nosace s promJe--
njivom Yisin,on; pri proracunu posrnicnlh naprezanja, .Ii: glavnih ylacnih napn:::zanja,
moramQ uzeti U obzir promjenu poprecne sHe zbog promjene visine h, ali to premasuje
okvir aaseg izucavanja.
"
I
J!
Slika /35.
i"wi
I :;::d:L,
m
+4
Po.tre'bni podaci za odrooivanJe posmicn1h naprezanja T .. AB nosaca nepromjenjive visine
(slanje s pukolinarna)
a) Uzdufnl presjek slobodnc poduprtog no
saea s naznacenirn oljclom etemenlarne
duljine 8z
b) Poprecni p'res;ek
c) Dijagram posmicnih naprel.anja
d) Dio nosaca elementarne ouljine
ill: S pripadnim naprel.anjima
Elementami dio nosa.Ca presjekli smo pO neutralnoj osi na gornji i donji dio, dijeJa,
promatrana zasebno i zaJedno (spojeno) moraju bit! u ravnotezi. Oa bi se to ostvarilo,
u ravnini presjeka mora djelovati jedna uzduzna sila ko]a za gornji dio ide u smjeru
siJe rbll',a za donji u smjeru sHe F
arl
, s!O.znaci da se u samoj ravnini taj par sila
ponistava, a promatrani odvojeno svaki za sebe drie ravnotezu siri M'bU1 odnosno
!VIlU' Kako uzduzna posmicna sHa u neutralnoj osi veze, Ij, spaja" tlacni i vlacni pojas
. betona zovemo ju veznom sllom Hvu (pQg/aJ'lje J.f!.5J.
Prilikom dimenzioniranja Ail presjeka granicnP9 stanja nOsivosti koristimo
se opcenitim Izrazom za silu: ;,'
V" "'" Ig Vg +Yp Vp Va
181
" .
. i.
!
I
! ,
-j
I
,
3. Dimenz;oniranie AB sklOpOva prema qranicnom sta,nju sloma presieka
Za slucaj slobodno poduprta nosaca preko jednoga' raspona jednoliko
rasproslrtim opterecenjem, granicnu poprecnu silu maxV
u
mazema odrediti iz izraza:
iii
Pri odrecfivanju granlcne poprecne sHe maxV
u
na mjestu podupiranja (sl. 136),
oJenu vnJeanost lTTOt81110 Sl!ldlijili za veliCillo :r1f'u (i:bog
mjestu). os uzimajuCi U obzir opterecenje koje se nalazi na dijelu nosaca (! -l
o
J/2 +
0,75 d (sl.136a), Qdnosno na dijelu nosaca c"" b + 1.5 d (sU36b).
,I
bl
1-1,
oVu .tT .0. 75dl'Qu
'{.- """,'1,,- "v"
Slika 136. Dijagram poprecnih slla V" (na mjestu lezaja)
11. kOjega odrellujemo posmitna napfelanja l"
1 L
, I 1 1
:! I!! I (111) III! IIIIII)! tl!lll-j-. .
I \ I /
: f,7Sd .: .
a} Za s!ucaj krajnjeg lefaja
b) Za sluta) srednjeg letaJi3
Dakle, za granicnu poprecnu sil,u maxV
u
odnosno nJeZlnU umanjenu (reduciranu)
vrijednost Vu,' pre:ma naprljed izvedenom izraw izracunamo pripadno racunsko
posmicno npwezanje;
:rrJ
1. =: max V" odnosno1'
bz ' "bz
182
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicndm slanju sloma pres/aka
Racunsko posmicno naprezanje tu izracunano pompeo danog izraza, usporedujemo
s p'Qsmicnom:, racunskom .cvrstoeom 1'/" eije su vrijednosti iskazane tablicom 22 u
zavisnosti, pojedine marke betona MB. .
racunska cvrstoCa 1", predstavlja ono posmicno naprezanje koje je dostatno
da gao preuzme sarno beton, pa nam racunski niie polrebna posebna armatura, ali se
. ipak tzv.,konstruktivna armatura. j
j
-
Tablica 22
Marka betona UB 15 20 30 40 50 60
Racunska
posmicna cvrsjoGa 0.6 0.8 1.1 1.3 1.5 1.6
tr {Nllllm1]
UsporedujuCi vrijednosti tu i "C
r
razlikujemo td (podrucja) stanja -r naprezanja.
1. Prvi stanja 1" naprezanja (podrucje 1) - kada je racunsko posmlcno napre-
,I
zaoje 'Clf < 1:, (sl. 137). !ada ne
ravamo, odnosno ne
mo armaturu za granicnu poprecnu
silu Vii' ali ju moramo postaviti iz
konstruktivnih razloga.
Slika 137.
Grafitki prik<JZ posmicnih napral.anja u
PODRUCJU 1
'6) Statitki sus!av s ukup!)im granlcnim
opterecenjem
b} Dijagram poprecnih y's mjeroda
vnom (racunskom) popreenom sitom
v,," na uda!jenosli (l lo}1l cd racun-
skog leza]a
Oijagram posmitnih naprezanja t
.,/.

2. Drugi slu<:aj stanja , naprezanja (podrucje 2) -u slueaju da je , , < , u S 3 , ,
(sl.139 ). annatuN proracunavamo
za poprecnu sHu V
u
' odnosno za
preuzimanje -posmir!ih- naprezanja.
ali sarno na dijell:J nosaea A. gdje je
dosla do prekoracenja. Pritom pret
w
postavljamo raspored unutamjih sila
U obliku resetke s nagibima (kuto
vima) tlacnih betonsklh dllagonala
- \' .
s
(nagib pukotina) P i vlacnih dijago-
nafa kooo povijenih sipaka nagiba
a. koji S8 za zadano opterecenje
mc:gu kretati unutar odrec1enih gra-
niea (sl. 138).
Slika 138.
Mode! poboljsane M6rscheove re5etke
ptostinu nrmaturc odrc6ujomo na osnovi smanjenog dijagrama
pOsmicl1og naprezanja t
rr

Razlog smanjenja dijagrama t naprezanja lezi u cinjenici da jedan die poprecne
sife prlhvaeaju beton (tzv. zazubljenje) i uzduzna armatufa nakon razvoja dijago-
nafnih pukotina u betonu, a ostatak poprecne sire prihvaca S8 stremenovima iii
.,: kosem'annaturom (valja ju izbjegavati), iii njihovom kombinacijom ..
.-;'Nosivost betona na poprecne sile nakon raspucavanja betona obrazlaie (tumaci)
"j-:se doprinosom neraspucanog betona u tlacnom pojasu j zazubljivanjem
Volnjem) zma puniva u kosoj pukotini, a uzduine annature otporom
presjecanju poprecnom silom na mjestu pukotine, Zma pun iva se kao
sWe iz mase betona koji zapinju za odgovarajuce zube s one strane
, pukotine).
- 'Umanjeno naprezanje t Ru kOje moramo "pokriti" kosom armaturom iii I i stremen-
ovima ooblvarno iz izraza;
1'R,,=t u -'!"
184
d .. ';'
' ... --.. ..., .. .--.-.-. .._...,--.. _-_.. _ ..
gdje je - dio posmicnog naprezanja koji preuzima hewn (neisprugani dio dijagrama lU
,na sUc; IJ9ci a odredenje .
1
,,=-(31 -1; )
2 "
NAPOMENA! Na sirini podupiranja nije potrebno osiguravanje nosaea od glavnih
kosih naprezanja, jer njihova vrijednost na tom dij'elu nosaea naglo
orada zhOQ lltiecaja !eiaia (sllJ6a).
a) '<! -1,5g + I,Bp
flllllllll!lr{lllllll+
.
I
-'.
.j! I -t:,.:, j .
bl Mj. ,;I, Im ... fN :
o.,,==;""UUlll!Ulilllll[]
'12
1.1). 1em" Nhn:>l

Siika 139,
Graficki prikaz posmicnih naprezanja u
PODRUCJU 2
a) Staticki sustav s ukupnim granicflim
oplerecenjem
b) DUagram popretnill sila V s fT'jeroda-
vnom (racunskorn) poprecnorn sHorn
(-II' na uda1jenosli (/ - In JI:? od ratun
skog reiajD
c) Dijagram posmicnitl naprezanJa T S
umanjenom plosti'nom PQsmicnih na-
prezanja '11" koju moramo "pokrW"
kosom armalurom iii! i stremenovims
(isprvgani diO)
3. Treci s!ucaj stanja t naprezanja (podrucje 3) -za podrucja gdje je 31: r < '1.1 $' j t,.
(sl.140), ne umanjujemo dijagram 'II
vee 9a u cijelosti moramo pokriti
(osigurati) armaturomJ Kod ploca
treci slucaj nije dopusten, sto najce-
see izbjegavamo promjenom dimen-
zija,
185
f
!
!
I
,
1
{
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom sloma presieka
3. Dimenzioniranje AB Sklopo'va prema granicnom stsfliu s/omapresleka
Teorijski. najbolje ih je u smjeru djeiovanja. a to je pod kt.rtom od
",J q,tl,6-g + I,S.p 45- 60 (sto odgovara -putanjama kosih v1aenih napre"z.anja) S obzlrom na';os'grede.
i
TT I fIIIITTI."'ITn-nr! [-rl. postltamo svijenlm i kosim stremenovima. Medutim. iz. praktitrlih
[} _ i! i'o. 'razlega '1ajvi'se rabimo, tj. najvecu prednost dajemo oko'niitim stremenovima . iakonisu
'\:l T,'o u smjeru glavnih vlacnih naprezanja.
bl IJj, $'In lOll .. kN
I Okomiti stremenovi.najcesce se izvode
l
kao zatvoreni, a postav'jjaju sa uz rub presjeka
1 "'1 oa m<3iom razmaku.
IT ?viJene uzduine sipke za preuzimanje kosih vlacnih sila, iako u smjeru
--"1'+-), '))tjjek pOkladne Eksperimenta!no je lthrn1eoQ a i osteeenja
na nekim objektima to potvrduju, da u gredi mogu nastati pukotine kada se u presjeku
OJ'.4+-
!+- '.12 l S{;ka 140. nalaz; kosa sipka (sl. 141 J.
-I '12 I
Graficki prikal posmicnih naprezanja u
PODRUCJU 3
01
a) Statitki sustav 5 uklJpnim granicnim
optereeenjem
b) Oijagram poprecnih sila V s mjeroda-
.. nom (raeunskom) popreCfiOm silom
VAil na udaljenosH (/ lo)!l od meun-
skog leiaja
c) Dijagram posmicnih naprezanja 't S
ispruganom plostinom koju moramo
pokrili armaturom
Ako S8 pri proracunu dogodi da racunsko posmicno naprezanje "tl/ bude vece. od 51",
(1"/1 > 51"1" ). to znaCi da presjek rnoramo dimenzionirati iznova, prema granicnoj
popr8cnoj sin VII: .
tj. povecati dimenzije poprecnog presjeka. Stoga slijedi :
3.6.4. ARMATURA ZA PREUZIMANJE (PRENOSENJE) POPRECNE SILE
Kao sto smo vldjeli u prethodnom pog!avlju eim naprezanja koja su po veliCini U
neutralnoj osi jednaka glavnim kosim naprezanjima, prekorace posmicnu racunsku
(;vrstocu "t,. odnosno granicu podrucja 1, momma osigurati posebnu armaturu za
preuzimanjl'> poprecne sile, odnosno armaturu za preuzimanje koslh vlacnih sila (koje
su rezultan!e glavnih vJacnih naprezanja).
186
Ib II1j... tu povijrojo elm i qlC.l:Diio - prDlllje'U smja"(lrucmjih silu!
tlOCJ\l rqxtIzcnjo lJ belO'\J u snjeru sredido k.rivloo ( u
smjeru rfozuRmtel i vlOCru rq:re1O"!jo otooito f(J ro.r,h! .I;j.
Sipto ros!oji r(!$cji"!9111 belen.
)/

hi
I,
povijtro
con. !ipko
rqrezmjo
mil. $ipl:o
Slika 141.
Lokalna naprezanja
'a) :;;ipka flastaji rasdjepUi beton oa
mjestu - uzdutnl presjek
b) MoguCa osteeeoja nosaea u slucaju
povijanja sredisnja
c} Moguca u s!utaju
povijanja krajnje bne armatume
. Sipke
Kombinaciju okomltih stremenova i kosih slpaka mozemo primljeniti kod j8ee napre-
gnutih elementa (vrlo velika posmicna naprezanja), iii u slucaju suvise gusto posta-
v!jenih stremenova, kao i kada u presjeku posloje barem dvlje tanje sipke kOja se
savijaju, a ne leze u kutovima \"
187
,-" ...... ,,""''' .... 'VIIIIOJfW no ;:,r<,tUpuvo prema gramcnom stanJU Sf?ma pres/eke
S/i/;Z.142-i45prikazuju mogucnosti armiranja AS grede za preuzimanje poprecne sile;
,J
bJ oj
cJ

___
WI :Ii +4- ______ =_
lillI",II 111'llfDl
l he l I. , tt gltM>O v)OCm
'L 'J I I
s) Uz1uzni presjek
JWu:jl! .2! I [pcdu:je 2 l a) Uzdui.ni presjek gi(J>.m vlocro N)Vr(l ()"!IIJ!Ull
1 1 1
b) Poprecni presJek
c) Oblik slremena
gllM'iJ vlctra r;.rmtlfO bj Poprecni presjek
c) Oblik stremena
Slk 142. .Atmatura AS grede s okomitim slremenovima za preuzimanje poprecne sile
bl oJ
c) Oblici stremenova s
razlicitim vlsinamn
SIiJ.:a ,143 . Annaturn AS grede s okomi!im i kosim stremenovima 2a preu2imanje popret'.:ne sile
c1 ObJic; stremanova s razllcilom
visinom i irinom
stika 144. Armatura AS grede S okomilim : dodatnim kosim s\remcnovima l(l preuzimanje poprecne sile
188
......... ..
-
Slika 145. Armatura AB grede S okomiHm s{remenovima i kosom armalurom 2a pyreuzimanje
poprecne site .
3.6.5. PRORACUN ARMATURE ZA PREUZIMANJE POPRECNE SILE
Za proracun kOja preuzima vlacn"e sile izazvane poprecnim silama obvezno
crtamo dijagram racunskih posmicnih naprezanja T (pog/av/je 3.6.:1. s/. 137 c, 139 c i
14() c), Do njega dolazimo umanjenjem (dijeljeojem sa "z ' b
o
") dijagrama poprecnih
sila V. Kod nosata nepromjenjive visine po cijeloj duljini, dijagram 1" naprezanja istog
j8 obllka kao i dijagram poprecnih sila Y, samQ umanjen za vrijednost " b
o
' Z ", Zato je
uputno nacrtati aba dijagrama, prva dijagram poprecnih sila v, a ispod njega dijagram
l' naprezanja (npr. sf. 137). Na dijelu dijagrama koji je oznacen velicinom )" racunsko
posmicno naprezanje premasuje dopustivu vrijednost posmicne rac.unske cvrstoce 1",.,
pa isprugana povrsina predocuje piostinu dijagrama koju preuzimamo armaturom.
Pomnozimo Ii plostlnu ove povrsine sa sirinom nosaca, odnosno sa sirinom
iebra.bOt kOja pripada vlacnom pojasu armiranobetonskog nosata, dobit cemo ukupnu
vlacnu sHu H."II koju uzrokuje granicna poprecna sila. Dakle taj dio dtjagra,ma graficki
predocuje ukupnu vlacnu silu (pritom valja voditi racuna da l' dijagram ovisj 0 stanjima
1" naprezanja), koju u djelosti preuzima poprecna anilatura, pa ukupnu potrebnu
plostinu presjeka poprecne armature na duljini osiguranja A. odredujemo prema
izrazu:
gdjeje:

G
vi
(Go;)
- ut:lljJna v/acna sila izazvGlw poprecnim silama
- gmnicrr poplIJwnja (velikih produlj"ellja) ce!fka
189
r
,
.
I
!
I

"
3. Oimenzionimnje AB skfopova proma gran;c:nom s[aniu sloma E..:(:e"'s"jo"'k"'8'-___ _
- kll/ nagiba armature za preuzil1l(lllje vlacne siie izazvcme poprecnim silama:
za koso svijenc sipke (kaje {reba izbjegavatl) uzima se a. "'" 45 - 60" (visokt
nosaci), a Sireme!/()v(! a"" 90"
- kl/I lIagiha pukofina. odllosno kut I/agfba tJael/if! {/(1I1aka (II modelu fZV.
p(,bufjslIIJI! MUI:w.:Jwl'f; rder/.;e. si. f3D) koji je prumjelljil', Ie ga pruje);{
ani odabire po ielji II granicama 25 < < 550.' za uobicajene kOilstrukcije
se da s.e kut P nalazi II granicama' .301> < !3 < 45";
smanjenjem kUla B se poprecna
dlldiJ/IUI lI;;duill(l vlo(/I(/ ([rilla/tin.,
U slucaju kad SU odabrani p = 45 i a"" 45, tj. kad su jednaki, gornji lzraz'paprima
jednostavniji oblik:
Za razliCite nagibe pukotina Pi kosih sip aka Ct. (pejava dodatne vlacne sHe u vlatnam
podrucju nesa6a!) potrebna je dodatna uzduma vlacoa armatura Ma. koja se dodaje
g!avnoj uzdui.noj v!acnoj armaturi proracunanoj na djelovanje momenata savijanja, a
odreduje se izrazom:
Vee smo ranije kazali da koso svijene sipke za preuzimanje 'kosih vlacnih sUa, lako
postavUene U smjeru njihova djelovanja, nisu uvijek prikladne i treba ih izbjegavati.
Stoga ukupnu vlacnu silu na dulj/nl nosaca A, kaju ne mazema betonom,
najcesce preuzimamo okomitim stremenovima, jer su ani. osim zbog spomenutih
prednosti, lz konstruktivnih razloga vee ugradeni u AS nos8ee iz!ozene savijanju_
Prltom vodtmo racuna 0 s!jedecem:
1, -:- promjer stremenova $" 4>10 mm)
- vrstu armature predvidenu za izradbu stremenova
(GA-glatka armatura, RA-rebrasta armatura)
- reznost slremenova, m; npr. za slucaj lu < }r- podrucje 1..
preporuka je da oni budu dvoreznl (m "" 2), sto znaci da u
vodoravnom presjeku ima,mo dvije plostine odabranoQ
promjera stremena (sf. 146), dok u podrucjima 2 i 3
odabiremo cetverorezne stremenove m '"" 4. Mogu bit! s
prijek!opom i bez prijeklopa. .'
3. Dimenziontranie AB prema granicnom stanju
01
0
, 'slib 146.
iii
za preuzlmanje popre,Cn8 sile
a) Popracni presjek AB grada s
dvoreznim stremenom
b) Poprecni presjek AS grede s
rnoglJcim oblicima
stremenova
2. Razmak stremenova e,., odreden je kriterijima koji slijede, a mjerodavan je oqaj
koji za odred'eno podrucje daje najmanju vrijednosL
Podrucje 1
(lu < 1,)
Na dijelu fWsaca beton
u cijel()sf{ preuzima popreenu
situ, sio :maCi da nam
novi ni.m potrebni ali mora-
!nO ill stavili iz konstruktivnih
raz/oga IIQ I'azmaku e
y
:
I. e
v
s.(213)fl
2. b
o
3. e
v
'::; 30 em
gdjeje:
Podrucje 2
(Tr< Til 5: 3Tr)
1. e,' (I (2)- h
2. e
v
5b
o
3. e,,525em
4 <
A:y m-o,,{
. e" _ :;;;:;}
(TII-i.bj-b
razmak stremenova za pre,
uzimanje umanjene popre-
cne sUe (dijagram 1 l1a-
prezanJaje umanjen)
ev - Slr&menOva ,
II - staticka, visina poprecnog presjeka AB nosacd
b,b
o
- sirina poprecnog pre:g'eka AS nosaca
A J av - plostina presjekajedne grane okomita stremena
m - reznos/ stremenova
(Jy; - graniea velikih produljenja armature ftremenova
T/I - racunsko posmicno naprezanje
1b - pormitno naprezanje kDje preuzima beIDn
Podrucje 3
( 3Tr < 1u.$ 5't
r
)
2_ e" 5 2{) em
3
< m(J\>j
, e, _ :i;,::}
(Tub)
raZlI/ak slremenova za pre-
tlzimanje cjelokupne POp*
reelle sile, tj. ukupne vlacn'e
sUe kojaje njQm izazvana
Na' duljini }. na kOjoj je 'tv > 't
r
' tj. na duljini na kojoj S8 nosac mora osigurati
poprecnom armaturom predvidena je najmanja plostina armature stremena dana
i7f'll!6ITI'
_ %_h.e, .
.. ,,,A,,,.- m'
gdjeje: min "" 0,2 %, odnosl1o 0,21/00, odakle s/ijedi rm:mak izmedu sfremenova:
. 1000,282
PRlMJER: h=30cm, siremenovi $6 (A
av
=0,28em
J
), m => e,. < 0,2.30 - 9,30 em.
!IrS d/2s25
l I
I J
Stika 147_
Armatura za preuzimanje poprecne site
Za slueaj < s: 5'rr ' pri izboru kose armature i stremenova preporucuje se
uporaba tanjih sipaka, kako bi nosac bio sto bolje proie!
stremenova oe smije bin veGi od maxev = hl3 ::s; 20 em, a naJvecl razmak koslh sliJaka
e.= dl2 ,;; 25 em (sl. 147).
3.6.6, PRIMJERI PROVJERE AS NOSACA NA DJElOVANJE
GRANICNE, ODNOSNO MJERODAVNE POPRECNE SllE, Vu
PRIMJER 1. 2a slobodno poduprtu armiranobetonsku gredu raspona I = 4.20 m,
veli6ine presjeka bid "" 30140 em, opterecenu jednoliko rasprostrtim
granlcnlm optereceJ')jem qu == 60,0 kNlm (sf. 148), vafja izracunali mjero
davnu poprecnu silu Vu i granicna posmicna naprezanja 'tu i pO potreb,i
oslguratl presjek armaturom, ako je odabrana marka betona MB 30 i
vrsta armature RA 4001500.
192
,j, utmenzloQlral1je AtJ sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
126,0 kN
, silu u podrucju lezaja mozemo umanjltl za iir:os:
fiV = __ 0 +0 75d .q
(
I )
A,! 2' "
AV - ( 4,20;4,00 +0.750.40 }60.0 _ 24,0 kN.
te ce s tim smanjenjem vrijednost poprecne sile V1,r biti:
Sada ceme prevjeriti granlcna posmicna lJaprezanja 'tu (koja su racunski jednaka
glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHom
V
'ttl =_..!J!L.; z",,0,9h: h",O,9d=0,9-40,O=36,(]em
bz
z "" 0.936,0 = 32.4 em
102,0 OIN!' I NI '
't,,= 300.324-0.1 - cm-= ,0 mm-<'tr=l,lNlmm-
. '.
Buducl da je vrijednost racunskog posmicnog naprezanja Tu manja od racunske
-tvrstoce 't
r
za odabranu marku betona (TabUea 22 J. sto odgova.ra PODRUCJU 1 gfavnih
kosih vlacnih naprezanja, nije potreoan proracun armature (stremenovaJ za preuzi-
manje poprecne sileo Ipak prema kriterljima (poglPYlje 3.6.5.) stremenove moramo
predvidjeti lz konstruktivnih razloga na razmaku:
2 2
e,. $-h=-36,O=24,O em
3 3
e,_ $;b(j =30,0 em
e" :<; JO.O em.
Odabrano: stremenovi l6124,O em
193
I

;
-,
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka
bI
d
d1
q *60kN/m'
IIII TIT!I!!lill T rUJllTlllTI
I"""
130
'10
,oJ
..
"
<
=-+-+mim-
g;
-' .
>l :1
POOR t E CD U J
30 I
I -400 IliOI
1 I'
24
4+16
Ujeri10 .\10 krn'l ..
o
n:prezmjo 1=.,. lN100
J
Stika 148. AD greda u PODRUCJU 1 posmi[nih naprazaoja
194
a) Slaticld sustav
b) I popreeni prasjek 5 razmjestajem
BfTl1ature (obvez:no se crta u mjerilu 1:25!)
c) Dijagr<lm popretnih sila
d) Dijagram posmlcnih naprezanja
3, Dimeniioniranie AB sklopova prema stanju sloma
PR1MJER 2. Za slobodl1o podl,lprtu armiranobetonsku gredu raspona I"'" 2.52.m,
,velicine presjeka bid = 25/35 em, optereeenu jednoliko rasprostrtim
gnmlCni!1I ophJluconjum 1111 - 1.15,0 AN/Ill (.d. {50), v,utjo IZr:tOUnoU. mJom
davnu poprecnu silu VI( i granicna posmicna 'C
u
I po potrebi
osigurati presjek armaturam. aka je adabrana marka betana MB 30 i
vrsta armature RA 4001500.
2 2
Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjiti za iznos:
te ce s tim umanjenjem vrijednost popreene sile V"r biti:
"" maxV...Iu -LlV...I" :::: !70.! - 43,5 = 126,6 kN.
Sada cemo granicna posmicna naprezanja 'til (koja su racunski jednaka
g!avnim koslm vlacnim naprezanjima) lzazvana granicnom poprecnom silom V
Aur
= VA'" .
1"" b.z 2",0.911: h""O,9d=O.935.0::::31,5 em
z "'0,931,5::: 28,35 em
U ovom primjeru racunsko posmicno naprezanje I'll veee je od racunske _evrstoCe 't,. a
manje od Jt
r
pa nosae osim POORUGJA 1 ima i 'POORU(;JE 2 za predvic1enu marku
betona MB 30 (tabfica 22). Staga varja praracunati annaturu _za preuzimanje.
Dio nosaea A na kojem je dos!o do prekoracenja granicne posmi.cne CvrSioce odredit
cerno!z slike 149.
195
- .-- w
.. .. ,- ."'-',,' .... .... n""
). =!..-x-6,O = 126,0- 57,76 -6,0= 62,24 em
2 .
Sliko 149.
Sada valj3 provjeriti Z-adovoljava Ii najvete naprezanje uvjet PODRUCJA 2,
't
r
<'til ?3t
r
3t, = 3 I,JO = 3,30 N / mm'
1,1 < I.7Q <3,30
Kako posrnicno naprezanje tu zadovoljava gomji uvjet, njegovu ve!ianu valja urnanjiti
za vrijednost lEu' buduc-J da ce ta naprezanja (1 Bu) biti preuzeta betonom,
I
'(gil ::::"2(3t r -;'t,,)
I
'8, ='2(3,3-1,79)
'-E" =0,755 N 1 mm
l
Za preuzimanje izracuncm dobivenog naprezanJa t
Ru
na dijelu nosaca A "" 62,24 em
upotnjebit Cerno okomlte dvorezne stremenove (m=2), proinjera l6 mm (Aav=O,28c
m1
)
izradene cd rebraste armature RA 4001500, na razmaku
0,28,2,40 896 =90
, em ,em.
0,103,25,0
Dobivenu veliclnu razmaka valja provjeriti uporabom izraza:
A:.,' m 100,0,28,2 3
e "" - - :;:::. 9, em.
o 0,2'25,0
Odabrano: stremenovi lti/9.0 em - POqRUCJE 2
196
1 Pi,hi
..
.1
,
,I
bl
;,-
"
"
J. UlmenZIOQlran/e AB sklopOva prema granicnom stanju sloma presjeka
f"""""""""r611111111It,

'20
52 24
,
flS, S
,
6;!,H to l
'6
,
! -210
,
l,6'
00u" m'-
I I I I'
, l 9-cO 20 20-9 l
,
2+3 I I S
,
I ,,'
1 1
F<:xh<:je 2: wl9-2iX:m
l-1!6
kwl
PO<hcja I: e612b
HIS

NAPOMCNA:
., "
'"
---
tho Q) mzrrl sa
p:lS!4TC p,ve::ovo, o:i-usrn
s!!mjlJje.
,j
! )
112-125
dI

"
0,7 d26 35,24
8
57,76
II ,5
Slika 150 ..
AB greda s PODRUCJEM
1 i 2 posmicnih naprezanja
a) S!elicki
b} U,zdutni i popretni pre-
sjek s ar-
mature
c) Oijagram poprecnih sila
PODRUCJE d) Dijagram posmicnih na-
+---""--+-----"'----+----"-'--1- prezanja
Na dijelu nosaecf koji pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezan)a, razmak okomltih,
dvoreznih. rebrastih stremenova, velicine promjera tp6 mm bit ce:
)
Odabrano: $6/20,Ocm- PODRV(:JE 1
)
,.
, ,
I
'I
I
!"
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sl8nju sloma pres{eka
PRIMJER 3. Za slobodno poduprtu armlranobetonsku gredu raspona I =: 4,80 m,
velicine presjeka bid "" 30/50 em, opterecenu jednoliko' rasprostrtim
granicnim opterecenjem qll "" 275,0 kN/m (sl. 152), valja izracunati
mjerodavnu poprecnu silu VII 1 granicna posmicna naprezanja til i po
potrebi osigurati presjek armaturom. aka je odabrana marka betona
ME 30 f vrsta armature RA 4001500.
maxV =R ""R ),
" 2 2
leN
Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjlti:
6V
2 "
V
(
4.80-4.58 )
6 -",= 2 +0,750,50 275,0=133,37 kN,
te ce s tim umanjenjem vrijednost poprecne 5ile VIII" biti:
VA", ::;: maxV.1" - 6 V"" := 660,0- J 33,37 = 526,63 kN.
Sada cemo provjeriti granicna posmicna naprezanja til (koja su racunski jednaka
glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHorn V
Alir
. V
'" "" bAit,; z"",0.911; Jl'"0.9d",,,O,950.0=45,Oem
z
z == 0,945,0 = 40,50 em
526,63 , ,
== 3 -0,433 kN / cm- ::::: 4,33 N / mm- > 'r::::: I,I N / mm-
0.040.50
Za mjerodaynw poprecnu silu valj<il 051gurat1 armaturu u obliku 5tremenova. Armaturu
treba na dijelu nosaca A. gdje SU nastala prekoraeenja granicne posmicne
evfstoce.
Kao i u predhodnim, tako je i u' ovom primjeru gredni nosae po statickom sustaVl!.
slobodno p'o,dlmrta ,greda, sto znaCi da su poprecne sile, odnosnQ posmicna
naprezanja .. u polovisJu raspona jednaka null. Stoga dio nosata A .'odredujemo s
pomocu 15!-
198
I
3. Dimenzioniran[e AB sklopova prema granfcnom stanju sloma presleka
t,,{t-0.75d)
- _ 4865 - 49 0
x - - em - , em
. 4,33
.
I .:r I
A.'="2- x - 6.0::::: 229.0 ... 49,(J= 180,0 C!!t .
Slika ]51,.
Sada valja provjeriti zadovoljava. Ii izraeunano naprezanje uvjet PQORUCJA3.
h:
r
<'til s5t
r
=31.10=3.30 N / mm]
,19 :=:5,50 N I mm
1
3.3<4.33<5.50
Buduci da se fadi 0 PODRUCJU 3 posmicnih' naprezanja, ne umanjujemo dijagram "
11
,
vee ga u cije!osti mommo "pokriti" (osigurati) armatufom, dok ga U PODRUCJU 2 moze-
mosmanjiti.
Za preuzimanje izracunanoga naprezanja u PODRUCJU 3 pretpostavit cemo okomite
cetverorezne strem'enove (m "" 4), promjera 4>10 mm (A
a
" = 0,79 em]), izradene od
rebraste armature RA 4001S00, na razmaku
',.
0,79440
0,43330.0
9,73 em.
Dobivenu veHcinu raimaka valja provjeriti uporabom izraza:
Odabrano <)'110/9,0 cm- PODRUCJE 3
Granica PODRUC:JA 3 i 2
Odabrano $10/12,5 em
199
Za ro'gRUCJE 1 pretpostavit eemo okomite dvorezne stremenove (m 2), promjera
$10 m.1n rA .. = 0,79 eml), izradene od rebraste armature RA 4001500, na razmaku
i
Odabr3no $10125 em.
oj
"8 IIDJIIIIIIIII))) I I I 1IIIIIlllilltHmi ;fl
1 r . l:1 +-PT
\30
'U

<,- ..

< 1

I
.ollO/b


"
bJ
,
12,5-25 15

, ,
I
Q @ 0
llj ",,'ruro
25-11,5
,
,
?..!!L..-
r
Poau::je 2,
L14S1!2&:",

'-________ .
!: ,{jOI2&m


,O,l$f- 37.SL __ 1 9:8
. 1 1 II .16(}
(3) ,
1
Mj&-ilc silo lm 4!)Ci.;N
l
l
1
. (,5WI"!II!1
Slika 152. AD greda u POORUCJU 1, 2 I 3 posmicnih naprezanja
a) UZdufni i paprecnl presjek s razmjeMajem armature
b) Dljagmm poprccnlh sila J'
e) Dijagram posmicnih napre;O:3nja t
W!"!tWiMf\ .
"'.
3.7. PLOCA SA REBROM - NOSACI PRESJEKA T
,
Qblika T presjeka-plQce s rebram nastaju iz stafi.ckih razlo9.!! iz potrebe oa se
prosiri)Jacno"podrucje betona iii su rezultat monolitnog povezivanja dvaju razlicitih
konstrukcijskih sustava: ploce i rebra na koje se Dna as/anja, kOjima je poduprta.
Ovaj je presjek nastao iz pravokutna presjeka, odbacivanjem jed nag dijela nepotre
bne mase ispod nautralne osi (sl. 153). Elementi izloieni savijaniu dimenzioniraju se
pml\la glanicoiill staigiliia IiOSiv5Sti i l:lj9orabijj','osti. JedR8 Od OSQOl/Dlh pre!posta_ yki
na kojoj'se temelji metoda granicnag stanja nosivosti (pog/ovlje 3J jest ta da je vlaeoi
dio betonskog presjeka patpuno iskljuren iz nosivosti, odnosno izraclina, sto iznosi
gotOVQ 60% cjelokupnag betonskog presjeka, Prema tome, prirodno je da se taj dio
betonskcig presjeka svede na onu najmanju mjeru' kaja je davoljna, prvo za smjestaj i
trajnu zastitu armature, i drugo za preuzimanje poprecne sile, a kako bi se pritom
vlastita tezina konstrukcije sto vise smanjila. Tako se do!azi do oblika presjeka T.
Slika 153. Nastanak (razvoj) presjeka T
-P+
U gradevinskoj praksi vrlo eesto pojav!juje se niz presjeka T (sl. 1_"4). U statickom
pogledu, ploca preko rebara kontinuirana je ploGa (pogl:lI'Ije 3.5.6.), i.ona prilikom
proracuna dobiva posebnu armaturu postav!jenu okomito na reora (sf 155) .
Slika /54. Oblici pmsjeka T
Ploca koja ide preko rebara, u statickom pogJedu sastavni je dio presjeka T sarno ako
je dobre povezana s rebrom j ako joj debljina d
p
na spoju s rebrom iznosi najmanje
.d
p
"" 8 em, Ovaj uvjet ne odnosi se na srtnoreb[aste konstrukcije. Veza izmedu rebra i
ploce mora biti monolitna, a postize i osigurava se dovoljnim brojem stremenova u
rebru, kao i uzduznom armaturom ploce, poslavljenom okomito na rebra.
3. Dimenzioniranje AB skloPOVB prema g(8nicnom staniu sloma presjeka
.,
Sfika 155. Karakterlsticno armiraoi presjecl T a) U poliu
b) Nad potporom (slufuj negativnih momena1a)
Buduci da u komblnaciji rebro najcesce preuzima v!acna naprezanja, a plota
Haena, pateljno je da sirina ploCe bude 5to veea,!!,od pojmom sudjelujuca sirina
podrazumijevamo dakle najvecu s!rinu place za kaju mazemo uzeti da sudjeluje u
prenosenju optereenja zajeQno s rebrom, Prema 'prapisima sudjelujuca ploce
(koja radi s reb rom) odabire se kao najmanja vrijednost po sljedeea 3 kriterlja:
. f b
q
+20d
p
/ 5/tt..1I..f,A ptoerf
za presjek T: b =. min to , __ , 'f' ri \'
e-C:?,S.I.../i ,eAx.I-I.JiIC K'd)/!- ,
10 - udaljellOst nultih {otaka dijagrama momenota s-;n;r;;,;;a, dok se znacenje- velicina gdjeje
b(Jo d
p
i emote jasno vidjeti iz slike 154.
Kada placa u odnosu na rebro nije simetricna, vrijednost sudjelujuce sirine pl0ge
b' uzima se kao najmanja vrijednost sljedeca tri kriterija:
{
b,+b,+8d,
zapresjekpoluMT: b':::.min b,+ba7"lo/12.
D.5e
Sudjelujuca sirina ploce b, odnosno b' moze s'e primljeniti pJi dimenzloniranju presjeka
T sarno ako (jebljlna plott? na spoju s nosacem iznosi najmanje 1/10 ukupne visine
nosaca, odnosno ne manje od 8 em. U s!ueaju da je omjer debljine ploce d i ukupne
visine nosaca d manji od 1110, sudjelujuce strine b t b' smanjuju se r
sljedecim izrazima:
.202)-'
/
b=b
o
+12d
p
<e
b' "",b
l
+b
o
+5d
p
< D,5e
3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicno!n Maniu sloma pres/eire
Maje b 1= 0, imama tzY: nasa'; presjeka polu-T (redaviti slueaj kod fasadoih rebara,
sl: J56) gdje st,jdjelujucu sirinu b' odredujemo iz:gore navedenih izraza.,
I t __ 1
------
. -'-""-"-"'-''''- j I d,
, -- -t-
r.,O, '
:Slika 156. AD nosac pr8_sjeka po!oT
. Nosac koji se u statickom pog!edu definira J 'prouCav3 kao nosae presjeka T je
onaj nosac kod kojega moment savijanja u ploei izaziva tia\(, a da pritom neutralna os
prolazi kroz rebro (sl. 159).
Na jednom'nosacu, ovisno 0 njegovom statickom rjesenju, kao i 0 optereeenju kojem
je iz!oien, mozema uociti tri siutaja presjeka T, Na slid 157 naznaceni su presjeci u
polju kod kojih je tlak s gornje strane (p!oCa u prvom, odnosno p!oca dijefom rebra u
drugom presjeku). dok je u presjeku neposredno blizu kao i nad letajem tlak s donje
strane. tj. stlaceno ie rebro. Za dimenzionrranje bit ce mjerodavan onaj presjek u
koJem se pojavljuju ekstrem'ne vrljedhosti momenata savijanja. .
f.
!ao;
Slil-a 157. Moguce s/ike naprezanja t.l po!ju i na leiaju jednoga'AB nOSBea presJeka'T
"
1)f>i'esjek T ked kdjega neulralna os prolazi kroz plocu proracunavamo kao punu
kVadratnog iii pravokutnog presjeka, jrine b (sl. 158),
.)
bl
-f't X,


Slik;
"
-'t
AS nosat presjeka T s neutralnorn
t
osi koja pro/azi krC!z plocu
A,
c.:..
If.
a} Presjek
l!....!.!-!
b) Di)agram naprezanja
2) Kada kod presjeka T neutra!na _ os prolazi kroz rebro, presjek proracunavamo kao
T sa smanjenom sirinom b
l
< b, ali jos uvijek b, > b(Jsl.15.9),
bl
1 f. l
1
rr
f.
Slika 159.
AB nosee presjeka T s neulralnom
osi.koja prolazl rebrom
a} Presjek
b) Dijagram naprezanja
3) U podrucju negativnih momenata (lem] prijepusta j medupotpore kontinuiranih
nosaea), kada ie stlacen donji dio presjeka (r/./60), presjek T proracunavamo kao
gredu pravokulna presjeka sirine b
l
),
.1
o
JtI&iJd
W;il.'
bl

F.
4
Stika 160.
AD nosae prosJeka T s neutralnom
osl koja prolazi rabram i sllacenim
donjim diJelom presjeka
a) Presjek
b) Diiagram naprezanja
i
3 .. DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
I ovdje je kao i u slucaju pfosnih nosaca najmanja debljina d
m1fl
odredena uvjetom
progiba:. . .
ddk za staticku visinu uzimamo
Valia los naoomenuti da ie ukuDna visrna nosaca d vrlo arhitekto-
nskim zahljevima (pbtreba za spustenim stropom. mogucnost smjestaja razlicitlh
insta!acija itd,), koji mogu biti razlogom znacajnih razlika u visin! u odnosu na statiek)
prora_cun.
Uzduzna annatura kod nosaea presjeka T, kao i kod ostaHh grednih nosaca, mora se
prevesti preko srobodnog Hi djeJomicno upetog krajnjeg tezaja. Najmanja kolicina ave
armature mora iznositj 113 ukupne armature polja (pogla!-'lje.J.4.iJ ..
DlmenZlOniranje spomenutih presJeka. tJ. odredivanJ8 statlcke vlslne h r potrebne
armature A
apot
' i to kako g[avne taka i armature za preuzimanje poprecnih sila, prije
svega ovisi 0 polozaju neutralne osi (koja maze biti iii u rebru iii u ploer) i 0 predznaku
momenta savijaoja, tj. da lije vlacno napregnut donji Hi gornjf rub poprecnog presjeka.
3.7.1. PRORAGUN PRESJEKA T KADA JE STLACENA PLOCA
3.7.1.1. NEUTRALNA OS PROLAZI KRQZ PLQCU
S!ucaj. poprecnog presJeka gdje neutralna os rrolazi kroz plotu. iii u krajnjem sfucaju
donjim rubom ploce, prikazuje sf. /61.
,I hi d
Slika 161. AS nosac presjeka T s Uacno naprezanom pldtom a} Poprecni presjek
b) Oijagram re!aUvnih deformacija
cJ Oijagram uzduznih naprezanja
205
3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stanju sloma pres/eka
Za proracun ovakvog presjeka vrijede sve pretpostavke kao i izrazi koristeni pri
dimenzioniranju pravokutna presjeka (poglavlje 3.3.1.), s tim da je poznata debljina
ploce d
p
' sirina rebra b
o
i sudjelujuCa sirina ploce h. Tiiek dimenzioniranJa je sljedeci.
Najprije se za odabrane deformacije armature i betona, kao i odabranu'marku betona
u tablici 33 pronadu odgovarajuCi koefidjenti khb i kz' te preko izraza
3. Oimenzioniranie A8 skfopova prema granlcnom'staniu s/o.rna presjeka
Sudje.lujuca sirina ploce .
? ='b
o
+20d
p
25 +?O'10 "= 225 em
b:::: &0 +0.251 == 25 +0.25440,= 135 cm
b.= e =300 cm
h :::: k
hp
' fM:bll Uz pretpostavku da je x -5 dp' sudjelujucu sirinu ploce b = J 35' em i odabrane deforma-
t------_______________ V!....'b'--_--'-_____ . ________ armature Ell" "" 10%0 j betona Eb"" 3,5%0 I potrebna stat!cka yjsina presjeka T bit ee:
: J
..
odredi staticka visina presjeka. Za vrijednost b pod kcrijenom uzeta je sudjelujuca
sirfna ploce. S' ovako odredenom statickom visinom h potrebno je odrediti poloiaj
neutralne OS! pomocu relacije
x=k, h
UkoHko je x dp' tj. neutralna os prolazi kroz plotu, u sljedecem koraku moze 58
odrediti visina nosaea
d=-h+a,
a zatim 1 potrebna plostina armature:
Dekle, prfllkom dimenzioniranja presjeka T, kada neutralna os pro!azi kroz plocu koja
je pritom stlacena, postupak je identiean dimenzlonlranju pravokutnog presjeka,
dimenzija b x d, gdje je b - sudjelujuca sirina ploie.
PR1MJER: Valja odrediti visinu i patrebnu plostinu armature nosaea presjeka T
(sl. 162) naprezanog granicnim momentom savijanja Mil "" 370 kNm, za
odabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 4001500. Debljina
ploce d
p
"" 10,0 em, sirina grede b
o
= 25,D em, a du!jina grede! = 4,40 m.
"
III I! 1,),1
206
Slika 162. .i/O plota s rebro'rn
Poprewl preSjek
b) Slatlcklsustav
t
7000
hpo' =-1,614 --1.6/4 16.55 = 26.12 cm.
135
Da bismo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka T, d, prvo valja odrediti udaljenost
teiista annalure do vlacnog ruba presjeka. Poznato je da nosaci presjeka T imaju u
5eb! koncentriranu relativno venku ptastlnu armature. Staga- cerna pretpostavw
smjestaj armature u' dva reda (pog/n'vIje 3 . .1.1). Zastitni, sloj betona za gredu u srednje
sKodljivu okolisu ima debljinu 0.
0
"" 2,5 em (labfica 9), dok za glavnu armaturu pretpo-
stavljamo deb!je sipke vellejne promjera aka 20 mm.
/ 'j: ' . .'..:.... .
a-= Of) +$" +$a +3,012:::: 2,5+D,8+2.0+ 1.5 '= 6,8 em "'" 7.0 em
-- r -' :':' )--/.../1.(. 'I""':' __ .' . /j
d=/, . - \
''0--
d =.L.. 1 = J..... 440 = 22.0 em.
milt 20 20
Odabrana d "" 40,0 em (iz arhitektonskih razloga)
It '= d -a = 40,0-7,0 = 33,0 em
k
33,0 .
hb = )37000 = 1,994.
135
Za k
hb
= 1,990 :=} e
b
= 3,5%0; e
a
"'" 10%0; k
z
"" 0,928 i k
x
'= 0,187
Sada Je moguce odrediti polozaj os! koji se odreduje izr;:g:u:
x:::: k.,h:::: 0, /87 33,0= 6,17 em < d
p
"" '10,0 em
Neutralna os pada u pla(;u, pa mozema presjek',T proracunati' kao pravokutni presjek
sirine b=135em,adebljine d=40,Ocm. .
207
Polrebna ploslina armature bit Ce:
37000 )
_-'-:..:..:-'..---, _ JO, 20 em
0.92833.0,40
Odabran? je 822 mm RA 4001500 (A, '" =30.4/emIj srnjestenih u .dva red? (laWea /3).
..armatura 2 $14 111m i stremenoyi $8120 em (sl. 163).
__________ __ ______ ii-S
jil
61!no-
""
t'
" ,
e
1 v
-:

b' :
,
Slika 163. PoPffleni presjek AD nosata
presjeka T s razmje?;lajem
odabrane annature
3.7.1.2. NEUTRALNA OS PROLAZI KROZ REBRO
U slueaju kada }e stlacen gornji dlo presjeka, a neutralna as proiazi kroz rebro ovaj
geometrijski oblik j u statickom pog!edu panas a se kao presjek T. Prilikom proracuna
ovakva presjeka razlikujemo sljedece poslupke:
a) Toean nacin pror.8cuna ko]l se tamelji na stvarnom stanju naprezanja, odnosno
gdje u proracun unosimo nosivost ploee, stlaceni diD rebra i Uacnu armalUru.
b} PribliZan proracun, kada presjek T ispunjava uvjel da je b Ibn> 5,. a pritom debljina
plOCe mora biti manja od 0.23/h (d
p
0.23/h).
c} Pribliian prOra6un presjeka T kada je odnos bib/) S 5.
U okviru ove knjige bit ce rijeei sarno 0 pribliinom nainu proracuna presjeka T, za
sfucajkadaje b/b
o
> 5.
208
if )J4im.'
'{ _ . _ t" ... "H'> }f'QIII .... IIVIIl :::iWf/JU sloma pres/eka
3.7;1'.2.1. PRIBLltAN PRESJEKA T KADAJE b/b,>;;
. U sluCaju racunska sirina place b znatno veea gd siline odnosno kad je
b I b
o
>.5, prilikom proraeuna T'zanemaruje.se nosiYQst stlacenoga' dijela
rebra ,uz sljedeee
1. SHaeena je sarno plac., i to jednakomjerno (sl /64)
2. Tlacna sUa djeluje u po!ovistu deb!jine ploce, stoga je krak unutarnjih sila
Prilikom proracuna presjeka T na ovaj nacin, uvijek je neophddno provjerftl tJacna
naprezanja u pIOCl, te dokazati da ana nisu veea od racunske cvrstoce betona/
n
.
It

f

I
{
..!.:.o:.....
A,
N
f.
S/ika 164. AB nosat presjeka T
Uz gore navedene pretpostavke, a prema slid 164, za dimenzioniranje, odnosno
provjeru prosjecnog Uacnog naprezanja u p!oci 0ll/' dobiju se izrazi za staticku visinu h
i potrebn,! plostinu armature Aa.
Najprije valja napisati izraze za unutarnje sile sloma Fh j Fa
Fb::::::' bd
p
I
s
Fa
Iz uvjeta ravnoteze W= 0, a S obzirom na hV,atiSte site F
b
. odnosno sile Fa' slijedi;
Mil ::: FIIz. =F".z
gd/eje z"" h - (d
l
/2) i predslavlja krak unufarnjih .lila (sf. 164).
209

.,,:
r
I
,
) i
, ,
3. Dimenzioniranje AB sktopova prema granicnom stanju stoma presjeka
Uvrstivsi sada u uvjet ravnoteie izraze za vrijednosti sila Fb i Fa' dobit 'ee se izrazi za
stalicku visinu presjeka h i potrebnu plostinu annature A .... Aka je M" = Mn' slijedi:
odakle dobivamo staticku visinu:
M d
h = \I +1
'3, Dimenzioniranie AB sklopova prema granlcnom slaniu sl?ma pres/aka
SudJelujuca sirina ploee
b'= b
o
+20t/ ",,'20+ 2()X." /lW ("11/
. P .
b = b, +0,251 = 20+0,25 1200 = 320 em
. b= e:;;. 150 CIII
bl b
o
= 150120= 7,5 > 5
bd
p
!, 2'
BiRRB f)J8G8 b '50 em \ljse ad 5 puta veGa ad
dok iz uvje\a
dobivamo izraz za potrebnu plostinu armature:
U prakticnim primjerima, prva se odabiru dlmenzije poprecnoga presjeka T. a potom
se izracuna potrebna vlaGna armatura Aa' Pritom 5e ne ide na potpuna iskoristenje
stlacenog betona, kako 58 ne bi dobili neracionalni, preannirani presjecL Dakle,
granicnu nosivost presjek T dostize po vl8cnoj armaturi An'
Pri proracunu presjeka na ovaj nacin potrebno je dokazati da prosjeena Uaena
naprezanja u ploel 0lll ne prekoracuju tlacnu cvrstocu betona/B' tj.
o - M" <[
m (h-d 12),b-d - ,.
p p
PR1MJER: Valja odredlti visinu i potrebnu p!ostinu armature nosaea presjeka T
(st. 165) naprezanog granic;nirn momentom savijanja Mu = 400 kNm, za
odabranu marku betona MB 30 j vrstu annature RA 4001500, Debljina
ploce d
p
= 8.0 em, sirina grede b() "" 20,0 em, a duljina grede 1 = 12,0 m,
.1
l20L
1 L1
1
hi
f
210
! !
Slika 165. AB ploca s rebrom
a) Poprecni
b} Staticki sustav
I
sirine rebra b
o
= 20 em, potrebnu staticku visinu presjeka T cema iz izraza:
40000 + 4 = 20,20 em_
2,05150-8
Za potrebnu debljinu [presjeka T pretpostavit cerna deblje sipke premjera oko 20 mm
smjestene u dva reda (pogillvIje3;3.1j, dok debfjina zastitnog sloja batona za gredu u
sre?nje skqdljivu okoHsu iinosi a
o
= 2,5 em (tabliea 9").
a = at) +$v -+:4l" +3,012 =2,5+0,8+ 2,0+ 1,5:;:;: 6,8 em "" 7 ,0 em
d = h+a = 20,20+7,0 = 27,20 errl
d =2.../=..!...-.950=47 5 em.
min 20 20 '
Odabrano d "'" 50/0 em.
h = d = 50,0-7.0::= 43,0 em
Polozajneutralne os!
x=O,231h>d
p
x = 0,23143,0= 9,93 em> d p = 8,0 em.
Neutralna os prolazi rebrom, pa mozema presjek T proracunati kao pravokutnf presjek
sirine b =i50 em, a debljine d= 50,0 em.
Potrebna plastin'a armature bit ca:
M"
(
h-!!').cr -.
2 "
.40000 _ 1
(
'. 8) --25,64cm
43,0-;1' 40
211
Odabrano je J $25mm + J $}}mm, RA 4001500 (AQ "" = 14,73 + 11,40 = 26,13 cm1)
smjeSteria u dva reda (Jablica i3), montaina armatura 4 $14 mm i stremenovl
81JlJrm (sf. J 66)
Provjera tfacnih naprezanja u ploe!
40000 . , }
(
8) - =O,85kNlcm'=8,5Nlmm
43,0-
2
1508
Gbm =8,$ N fmm} < IE"" 20.5 tv' / 11111/
Slika 166. RazmJes\aj armature
Kada su u pltanju nosaci velik'ih raspona, kao stD je slutaj mosnih konstrukcija,
gdje'}e udio vlastite letine znatan, presjek T proracunava se tako da cjeJokupan
stlaeeni dio presjeka (ploca j dio rebra) bude iskoristen. pritom se koristimo_ tzv,
toenim naciflom proraeuna. Rjesenje se dobiva kusanjem, odnosno poslupnim
pnbliZavsnjem. S obzirom na matematicku slozenost ovakvog nacina rjesavanja. 0
takvim proracunima evdje neee biti rijee!.
3.7.2. PRORACUN PRESJEKA T KAO JE STLACEN OONJI 010 PRESJEKA
U gradevinskim konstrukcijama, kad su u pitanju nosaci presjeka T, ploCa: najcesce
leli na- rebnma, Stoga negativni momenti nosaea presjeka T izazivaju u gornjem
pajasu (ploCi) vlaena naprezanja, dok su naprezanja U donjem pojasu (rebru) tiaena,
odnosno rebro je stlaeene. I kod nosaea presjeka T koji su na svojim krajevima
potpuno iii djelomlcno upeH, na mjestima upetosti pojavljuju se momenti koji razvlace
gomja vlakna (vlacna naprezanj8), dok ie rebro iz!ozeno tlaku.
212
,4IJ i ". . .....
AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
OvaJ<va podjela naprezanja u no!?acima presjeka T javlja se i u s!uCajevima kada oni
npprekinuto. prelaze preko mec1upotpora, kao sio su nosaci 5 pnjepustima' Hi
kontinuirani, nosaci. Raspored unuta.mjrh sila, kao i potrebne staticke i geometrijske
velleine prikazuje slika 167. ",
01
-t"----"-b ---i--
bl
f b" I
Slika 167. ,AS nosae presjekCl T s tlacno naprezanirn donjirn dijelom presjeka
a) Poprecni presjek s oznaeenJm !lacnim pojasom betona i armaturom u vlacnom pojasu
b) Dijagram relalivnih deformadja armature e i be\ona
" "
c) Oijagram naprezanja s vlacnom sUam u am18turi Fit i tlacnom silem u belonu Fb
smislu vise nije fijet 0 presjeku T. vee 0 pravokutnom pre-
sJeku, dlmenz!Ja b(} , d. Proracun ovih presjeka U svemu odgovara proracunu pravoku-
tnih presjeka, s tim da se-za odredivanje staticke visine h j plostine glavne armature A
koristi skina rebra b(}' ti- a
.h:::; kf,h' jf-"
poeetku poglavlja a presjedma T kaza!i da se ani npL u zgradarstvu
ab,cno J8V!J8JU I) sastavu rebrastih stropova, Ij. U nOS8ea koji su monolHno povezani s
plotom, pan ova cemo nagfasiti da se jedan nosac maze racunati i statrcki tretirati kao
presjek T sarno ako ima dovoljan broj stremenova koji mogu OS"igurati vezu izmedu
stlacene ploce j vlaeno napregnutog dijela betonskog presjeka, tj, rebra, kao i
dosta!an broj armatumlh slpaka u harizontalnim ravninama spoja ploCe i rebra. Taka
npe za slueaj rebraste stropne kanstrukdje'...koju Cine tr1 konstrukcijska elementa,
pfoca, rebro i podvlaka, rebro moiemo tretirali keo presjek T, buduci da glavna
armatura ploce ide okomito na rebra, pa u donjem i gornjem po}asu spoja ploce s
rebrom imamo dovoljan broj sipaka Kojima S9 osigurava rad presjeka T.
213
,
,
'
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom slanju sloma presjeka
Podvlaku. m.e6utim, kao g!avni nosac eve str9pne konstrukcije, aji zadatak je da
nosi rebra. ne mazema racunati kao presjek T iako je monolitno povezana s platom.
Ral.log oyame je glavna armatura ploce koja je postav!jena i ide usporedno 5
podvlakom. No podvlaku ipak maZama racunati kao nosac presjeka Taka predvidimo
dostatnu ko!iCinu dodatne poprecne armature u ploe], i to i uz gomji i uz donji fub,
postavljene okomita na as podvlake. Ova armatura, osim preuzimanja eventua!nih
negativnih momenata savljanja ploce nad podvlakom, ima j ko'nstruktivnu utagu
vezivan'a place S odvlakom i osiguranja zajedni,Ckog djelovanja. Ukoliko se
dodatna armatura posebno ne proracunava, naJmanJe 0 a lremo
podvlake, tj. 4>6/12,5 em i ne manje ad 1/3 presjeka glavne armature place, Duljina
dodatne armature iznosi el4 na obie strane ad ruba padvlake, g4ie je e:-- osni razmak
izmedu rebara (sl. 168 J,

pit! ...." " 6/ 12" San
,', !rIfl,p!oce
a1tM">:l en., plata
Stika 168. Dodatna (poprecna) armalura
plote 5 podvlakom koja podupire
paraleino upetu plocu
3.7.3. PRORAGUN PRESJEKA T
ZA PREUZIMANJE POPREGNE SILE
Za slueaj nosaea presjeka T kada j8 stlacena plota, a proracun prema granicnom
momentu Mil obavljamo po metodi, krak unutarnjih sila uzimamo preko
izraza;
z =(h-d
p
/2).
Racunsko P?smi{;:no, naprezanje izazvano granicnom poprecnom sil9m VII' prema
izrazu danorn u pOgJ3VJjU 3.6.2., iznos1:
gdjeje:
214
. V"
T" =t:;'
b '- naj1t1anja sirina presjeka na dije1u ad neutralne osi do vfacne armature, a
:t Krdk para WlUtarnjih sila.
3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granfcnom staniu sfoma pres;eka
Stoga pri posmicnog, naprezanja 1:
u
kod nosaca presjeka T umjesto siti!1e
b, uzimamo sirinu rebra' bl}' a za velicinu kraka unutarnjih sUa rabimo izraz
z"'" (Ii -'dp-1,2), 'a maze se uzeti i'z "" 0,9 h, ij.
Armaturu potrebnu za preuzimanje poprecne si!e u svemu cemo odrediti prema
kntenjJma damm u poglaYJ)lJ 3.6.5.
3.8. PRIKAZ CJELOVITOG PRORAGUNA LlNIJSKIH ARMlRAN06ETONSKIH
NOSAGA NAPREZANIH SAVIJANJEM 6EZ UZDUZNE SILE
Na pocetku OVO!;} poglavlja valja istaknuti bitnu razHku izmedu armiranobetonskih
ploca koje: su plosn! nosaci I armiranobetonskih greda kao nosaea,
Armiranobetonske ploce kao plosni nosaei definirane su kao elementi izrazito 'male
debtjine u odnosu na dimenzije duljine i slrine.
Grede su pak armiranobetonski nosaei s izrazfto naglasenom duljinom u odnosu na
dimenzije paprecnog presjeka, Prj statickom proracunu predocuju se Hnljom koja
odgavara os1 nosaea, te se stoga i nazivaju Hnijskim nosacima, Shod no ovoj cinjenici
jedno!iko rasprostrto opterecenje ovih flosaea djeluje Hnijski, tj, po metru duljine [m'],
Staticki odredeni sustavi Iinijskih armiranobetonskih nosaca jednakl . su staticki
odredenim sustavima armiranobetonskih p!osnih nasata. Kako sma staticki odred'ene
sustave obradili kod p!osnih nosaca-p!oca (pogJovlje 3.5,), ovdje ih, kod linijskih
nosaca, necemo ponavljati.
U pogfllvlju 3.7. 0 nosacima presjeka T i vidjeli da oni nastaju
kombinacijom, tj. povezivanjem rebra kao !inijskog nosaca s plocom kao p!osnim
nosaeem. U prakticnim primjerima kombinacija ova dva sustava predstavfja najcesci
obllk n6saca. U prethodn.im poglavljima bilo je rijeCi 0 p'ravokutnim presjecima i
presjecima T izloienim -granicnim utjecajima momenata savijanja, odnosno granicnim
utjecajima pop'recnih sila. Za svaki od ova dva granicna stanja, posebice smo prikazali
kal<o se dimenzlonira presJek nosaca, tj, kako se ,odreduje njegova staticka v[sina i
potn:ibna plostina armature. '
U nastavku Cemo prikazati dlmenzioniranje ovlh nosaca za slueaj istodobnog
djelovanja i granienih momenata savijanja i granicnih poprecnih sUa. odnosno
dimenzioniranje nosaca naprezanih savijanjem bez uzduzne sile.
..,
215
PRIMJER 1. Valja odrediti ukupnu visinu d i potrebnu plostinu armature Aa armirano-
betonskog nadvoja POl. 105 (sl. 169). Nadvoj je pravokutnog poprecnog
pfssJeka s veHcinom svijetlog otvora in 4.75 m. Odabrana je marka
betona MS 30 i vrsta armature RA 4001500. Potrebno je liraditi i nacrt
armature na osnovi dijagrama vlacnih sila (Ilnija pokJivanja) i dijagrama
posmicnih naprezanja.
bl
"if
Slika 169. Arrnlranobetonsk1 nadvoj a) Tloer{
b) Presjek
. a) Slaticki sustav (sl. f70}
U statickom pogledu, zadani nadvoj je slobodno poduprti gredni nasac preko jednog
(sl. 170), pa se vrtjednost racunskog raspona odrec1uje izrazom:
P 9
nIl frrt;
R.: 1-1,(15'4.75:::5,0..
'''-.. '
"-
b) Opteraeenje
I::: 1,05'0::: 1,054",75::: 4,99 m", 5,00 Ill.
Slika 170. StatiCki sustav sJobodno poduprte
grede (nadvoja)
OP.tereeenje nosaea sastoji se od stalnog g i. promjenjivog (konsnog) opterecenja p
(sl. 170)_ Prilikom odredivanja veficine stalnog opterecenja g, utjecaj vlastite lezine
armiranobetonskog nadvoja odre6uje se na osnovi pretpostavljenih dirnenzija.
BuduCi daje silina nadvoja unaprijed odrec1ena (uvjetovana je sirinom nosivog zida) i
Iznosi b - 25 em, valja pretpostaviti nJegovu visinu. ploc.e PO!. ]01, koja
djeluje na zadani nadvoj. sastoji se od stalnog i korisnog tereta na osnovi zadanog
optereeenja pO m
2
ploce, a cna iznose g"" 5,20 kNlm] i p = 2,50 kN11Il
1
.
hUll I"
..,. LJlmenZfOmr?nje Ad' SkfopOva prema granicnom slanju sl.oma wesjeka
.UkolikO se pekaze da jzracunana. visina nadvoja znatno odstupa od pretpostav!jene
(>1 5%), : valja pohoviti s nOvom pretpostavljenom visinom, tj. 5 novom
v!astitom te.zindm.
c} Odredivanje optereenja
POl. 105
J} Stalno opterecenje
1. parapetod opeke (sl. 169b) ..... . 1.0 0.25' 0.90' 16 2,SI kNlm'
2. optereeenje ad AB ploee POZ J01 j slalnog
opterecenja koje ona (g=5,20 kNlm
1
) .... _
3. vlastita tei.:lna AB nadvoJa (pretp. d=45cm) ... .
1,0' IOOI2}' 5,20
1.0' 0,25' 0.45' 25 3.60 kNlm'
g kNlm' Stalno opterecenje ............... " ..... __ .
II) Promjenjivo opterecenje AS ploce POz. 101
(p 2.50 kNlm') ..................... .
Ukupno granicno (racunsko) opterecenje qu b'lt ce:
-= 1,6' g + 1,8 p -:= 1.6 18,63 + 1,85.87 =: 40.37 kN / m' <
d) Rezne sHe (sl. 171)
Granicne vrijednosti reakcija, odnosno graniena
vrijednost poprecne sile max VII bit ce:
q 1
R" ::: Rb = max V" ::: 40,375,0012 = 100,93 kN.
Najveca vrijednost granicnog momenta u polovistu
raspona nosaea (sl. 171 c) iznosi:
maxMu:::: qu
s
{! = 4U.375.0
1
-126 15 kM
8 ,m
Stika 171. ", Siobodno podupn gredni nosac
SlaB!.".!d sustav s grarflcnim op\ereccnjem
b) Pripadnl dijagram poprecnih sila V
c} Priradni dijagram momenata savijanjB M
217
I-
i
4
t
i
I
. ,
; ..
,
i
i I
3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
e) Oimenuoniranfe
Pri!ikom proracuna All greda naprezanih savijanjem, dimenzloniranje, odnosno odre<li-
vania dimunzija i odabiranjc armature obnvljn so premn:
I) ekstremnim vrijednostima granicnih momenata savijanja
It} ekstremnlm vrijednostima granicnih poprecnih sila
I) Oimenzioniranje prema granicnim vrijednostima momenata savljanJa
Najveci granicni moment savijanja za siucaj slobodno poduprte grede preko jednog
faspona pojavljuje se u polju (polovlstu raspena nosaea). .
U ovom primjeru odabrat ceme deformadje betona Eb"" 3,5%" (armature Ea:::t IO,09fxJ
Sto nam omogucuje najmanju potrebnu plostinu armature, a najvecu visinu betonskog
presjeka (tzv. ekonomican presjek)_ lz Lahlie!! JJ za odabrane vrijednosti deformacija i
marku betor")a MS 30 oCitamo vrijednosti koeficijenata k
llb
i k
z
:
k"b = J .953
i, = 0,892,
potrebnih za odredivanje staticke vlsine oetonskag presjeka t plaStine armature,
Staticku visinu h edredit cemo iz izraza:
h=k
ltb
,gdje Cema maxMu uvrstiti II kNem
, vis ina dobila u em.
p2615
h=I,614, --=1,614'22,46=36,25 cm
25
b u em, kako bi se slaticka
Zastltni sloj betona za gredu (nadvej) U srednje skodljivu okoilsu ima debljlnu
Go = 2,5 em (tablica !l) . . Za glavnu armaturu pretpostavit cemo deblje sipke, prQmjera
oko 20 mm smjestene u 'jedan red (po Izracunu patrebne plostine armature ada brat
Cemo stvame veHcine premjera), pa ce ukupna debljina grede (pog/JIvlje 3,3.1. d) biti:
d:::: h+a
o
+$,. +4'/ 2"" 36,25 +2,5 +0,6 +2,()/ 2 "" 40,35 em
I
d., .. = 20,1 .. : 1.,=1=5,OOm
d.,m =' 5,00:::: n,25 m == 25,00 ClIl < d,"" == 40.35 em.
20
Odabrano d "" 45,,0 em_
218
I
I
, ,
3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stanju
S obzlrom na to da je odabrana debljina nadvoja nesto veta od staticki izratunane,
naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s njima Ce i deformacija batona biti manja ad'
pretpostavljOllo (C.b J,5XQ ). Posvo ju logl6no do co u tom blti potrebno I
manje' nego stc to zahtjeva k
1
;: 0,892. ' . .
Stoga sada valja provjf;!r!ti k.oja vrljednost koefidjonata xM i odyovara de,blj!ni
nadvoja d =45,0 em.
h = d-a= 45,0-4,1 = 40,90 em = 41,0 em
Sada u tablici 33 u stupcu za MB 30 poiraiimo dobivenu vrijednost za khb = 1,825.
Ukoliko ne mozemo prona6! toenu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost j za nju
u istom redu procitamo c,,' Etl i
Za Eb""2,7%o;E
a
=IO,O%o;k
z
=O,916.
Potrebna plostina glavne armatu!.!:...!
12615
0,916,41,0,40
A 0,1 25 5 225 '
u.,ln=l-!"'in-Ab= 100' 4 =, em-
... = 0,405.1,,- = 0,405, 2,0
0
5 =0,0207 = 2,07%
cr,.; 4
. A","",< =0,0207-25,45 = 23,28 em
1
.
Odabraria su 3q,19mm, RA 400/500 cm1j.smjestena U jedan red (Iab/iea 13)
te montalna armatura 4 $10 111/11 postavljena u gomje kutove (2 dO) i na polovieu
visine bocnih strana presjeka (2 $10), (sf. 172).
Za poprecnu armaturu-stremenove cerno cp6mm, a potrebnu vrijednost
meClusobnog razmaka e, debit cerna po izracunu posmlcnih naprezanja "Cu'
Postotak armirania
219
S obtirom na to da priUkom proracuna slobodno podu'prtih nosaea zanemarujemo
uljecaJ negaUvnog momenta savijanja (pog/JlvIje 3.4J.) koji iznosi -25% najvecega
momGnta u polju tftcttM". valja dio glavne armature (maze i mantaina} prcdyidjeti za
njegovo pokrivanje.
Kada Zflal!lO broj j veliCinu sipaka i njihov razmjestaj u presjeku, sflda naery nije tesko
, izracunati stvamu statlcku visinu fisC\' j usporediti je s pretpostavljenom. hprel' .
h, .... =d-a; a-a.?+$,.+$/ 2
h
s
,,::= 45,0-2.5 -0,6 -0,95 =: 10.95 em = hpr><,;;::; 41,0 em
Pretpostavijel'1a vrijednost skora je dakle istovjetna, pa je ovaj dio zadataka (proracu-
na) rijesen.
II) Oimenzioniranje prema granicnim vrijednostima poprecnih sUa
Za .najveeu poprecnu sHu maxV
u
'=!OO,93kN izracuna se odgovarajuCe posmicno
naprezanje tu
maxV
,
" bcz
Buduci da se vrijednost poprecne si!e u podrucju leiaja moze umanJi1! za iznos:
bV =-_c+075<dq
(
I-I )
Au 2'
'V =(5.00-4.75+075 .
0
45)'40 67 kN .
<.l 2 " , ,
s tim umanjenjem poprecna sHa vur bit de:
max V, .. -I1V,,, 100.93 -18.67 82,26 kN.
Sada Cerna provjeriti vrijednost r;;icunskog posmicnog naprezanja "tu ,u odnosu na
ufjecaj poprecne sHe VAlli I
. V
1" .:=.-4!l!... z=k h z=C 941 0=36 9cm
II' b.z' ;' , . '"
82.26 .' , I'
t -:.O,89Nlmm' <t,=/,ION 111m'.
25 36.9' ..
220
-
v. At5 SKlopova prema granicnomstan/u stoma presjeka
da je r'acunskog posmienog naprezanja "Iu manja od racunske
cVf1itoCe 't,.. za_ odabranu marku betona MB 30 (tabJica 22), 5tO odgovara PQORUCJU
postnicnih n.aprezanja, nije potreban proraeun armature za preuzimanje
poprecne ,sile .. prema kriterijima (poglJlvlje J.6.5J stremenove moramo predv)djeti
konstruktivnih razloga na ra.::;:maku:
e
l
, .;:,b - 25,fJ ell(
e,. :s; 30,0 em.
Odabrano: stremenovi $6/25,0 em:
Duljina sidrenja glavne armature - na mjestu lezaja (RoJ
Najprijeiz tablice 8 za ME ,0, RA 4001500 i za dobro prianjanje odredimo:
I, =
Kako sa radi 0 izravnom podupiranju (pogJ.svlje 1.2.1.1.), dufjtna sidrenja mora biti:
naprezanje u armaturl zanemarivo je na mjestu podupiranja (kod lezaja) za
sfucaJ slobodno poduprta nosaca, pa za racunsku duljinu sidrenja valja uZeH:
5tO znaci da duljina sidrenja na mjestu podupiranja (mjereno od teorijski zamisljenog
lezaja, tj. tocke,R
o
) iznosi;
DuOinu sidrenja koja'"ide
n
rayno preko reiaja (u ovom slucaju annirano-
stu?a) nile moguce ostvariti ravnim. cfijelom armaturne sipke zbog
dU!Jme grade. Stoga, na kraju gredE\, avu armaturu treba saviti pod kutom
od 90
0
j prekinutl na dU!jini sidrenja koju sma odnbraH.
221
I
I
i
,
!'"

,'I
3. Dimenziooiranje AB skfopova prema granicnom stoma presjeka
Duljina sidrenja glavne armature - na mjestu prekida (R J)
Duljina sidrenja glavne armature na mjestu gdje ona vise nije statlcki potrebna {tocka
R/ na slid I7l} bit ce:
I, em (zaI9mm).
Odabrano Is"" 60 em.
f} Pokrivanje vlacnih sila M. /72 b)
- krak para unutarnjih sila 5 toenom statlckom visinorn izoosi:
- najveea ordinata Unije Mulz, tj. !intje rezultanata vlacnih naprezanja Fit Ima vrijednost:
F
I, z 37,55
Ilniju vlacnih sila dobit cemo pomaknu6em toeaka funkclje M,,Iz za:
v == 0,75h "'" 0,75 41 ,0;:;:; 30,75 em
buduCi da plastina odabrane armature lznosi All Sf1> = 8.51 ern
2
, najveca ordinate
Ilnije pokrivanja maxFa bit ee:
max F" A,,,", cr,; = 8,5140 = 340,40 kN > F" = 335,95 kN.
g) Nacrt armature (sf. 172)
Za crtanje armature vrijedi sve. ana sto je kazano U poglJlI'I,;"u .1.4.1. i 3.4.4. Ispod
uz:duznog nacrtane su tinije M" /7.. F i Fa koje s!uze za vodenje (savijanje)
armature" cl.ok ,dijElgram posmicnih naprezanja nisma crta!i, buduCi da se radi 0
PODRUCJU 1:'po'smic;nih naprezarija.
Glavna armatura oznacena je brojevima 1 i 2, dok je montazna armatura oznacena
brojem 3., 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a brojem 2' sipke glavne
armature kole, sE!. pO,sllje dodavanja potrebne du!jine sidrenja (od mjesta gdje Hoija
pokrivanja ima:skok) prekidaju, Poprecna armatura koju cine stremenovi postavljeni
cije\om dUljiiionY0Qsaca 'Oa istam razmaku (PODRUL:JE 1). oznacena
Nakon nacrta armature pristupa se radu na specifikacijLarmature. ij.
ispisuje ,sa _ iskaz: armature.
222
i Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka
NACRT ARMATURE AS NAOVOJA
105; MB 3.0; RA 4001500; R(J =" 2,5 em
MJ,1:25
01
t
. 0
2
6 a <D
" 0 ,,/2"'"
... ."- L-IJ5or<
k"",ZI
"
w.POJJENA! Pq:;nXni presjek I..ve:ai zIxYJ
G) 4,; 2"", l520 '",2
"0
2 1\.______ -'0 .. ' ::....2::'.:.'9:;m.:. .:l.:..5:;6::0.:'::"":; .:;2:;.______ ......J12
520
(i) !(l!!9r.1m kom.. !
hi
Mjd!n vlOCnih silo lan, . 1 OOHI
"
Slika 172. Nacrt armature armlranobetonskog nadvoJa /05
a) Uzdutni i poprecni presjek s pripadnom
b) Dijagram vlact1ih slla (linija pokr!vanja)
;
;.' I

, ,
. ..r ! '
-' Jo.AC:I! i
.. /, ....
NAPOMENAI
,I
bl
U sluCaju da vaf)a dimenzionirati nadvoj (npr. paz. 103, sl. 169 a) iii
gredu koja se nalazi u smjeru usporednom smjeru nosivosti jedno-
smjeme ploCe, utjecaj optereeenja ploCe na nadvo) moze se procijenlij
os osnovi doprinosne tlocrtne pOvrSine (sl. 113a. iake je ked jednosm-
jemih plota on 1eorijski zanemariv). za koju uzimamo da.daje isti mo-
ment savijanja kao zamjenjuju6e ekviva!entno M. 173 b),
koje iZllosi
. ,
q
- q .,
3 plot"
Slika 17.1.
Optemeenje grede usporedne s rasponom jednosmjeme
ploce'
a) Dopnnosna llocrtna povliina
b) ZamjenjujuCe jednakovriledno (ekvivalentno) opterecenje
-----:t-t
__ VI =3f
Osim toga u zadanom primjeru nadvoj POZ lOS opleraten je:
1. parapetnim zidom (ukoHko je zid iznad nadvoja pune visi'ne etaiB za proracun S8
uzima propisima dane pripad0o .. optereeenje--odteretnl syod)
2.AB ploCom POZ.]O] (posebice odvojeno stalno, od promjenjivog opterecenja)
3. vlastitom tezinom
zid
224
uz spomenuto o'ptereeenje moze biti
optereeen I kao / nadoz/dom (zid
izmedu serklala I nadvoja). ako je projekto
m
predvideno Mkvo konstruktorsko rjesenje
{sl. 174}.
Valja jos pripomenuti da se nadvo] paz. 105 u
zadanom primjeru" mogao racunati i kao presjek
polu T ( b' = b
o
+10/12 ).
Slika 174. nadvol s nadozidom
.. _ .... ''' . "
PRIMJER 2. Za gredu presjeka T POZ 203 {sl. 175}, slobodno
preko jednog raspona' vellejne svijetJog otvoia 10 """ 8,00 ill,
'valja' odrediti i odabrati visinu d" i p!oStinu armature A . Uporabom
dijagrama vlacnih slla, te dijagrama posmlcnih naprezanj; potrebno je
odrediti i razmjestaj gravne armature u gredi. Odab(ana je marka betona
MB 30 i vrsta armature RA 4001500.
,I
ZiO
11" ,iC
,
,
,
,
hi

I .
SIika 175. i!
1C::=t==::Jt==i
1
+.
Anniranobetbnska greda presjeka T
g a) Ttocrt
b) Presjek
a) Sfaticki s.ustav (st. 176)
Racunski raspon statickog sustava sJobodno poduprte grede preko jednog raspona
iznosi:
1= 1.05.1
0
= 1,058.00 = 8. 40 m
Stika 176. StaUeki sustav slobodno poduprte grede
SudjeJujuca sirina staticki aktivne ploce h, jZnosi:
{
hO + 20d
p
= 30+20]0= 230 em
b:: min b
o
+0,251 840 = 240 em
e=-300em'
Mjerodavno " ", 2.10 em.
L' . ..,/ / I
.9'L3JB-I
. ,
: '
3. Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
b} Opterecenje
Opterecenje grede sastoji se od sta!nog g i promjenjivog (korisnog) oplerecenja p
(sL 176) s napomenom da ana potjece ad po!ovice pripadnog raspona ploce lijevo i
desno od grede (posebno za stalni, a posebice za promjenjivi lItjecaj opterecenja,
sl. /77).
112.,;2 II2-el2
9!12
p.!/2
Slika 177. OptereCanje greda p!oeom
Stalno j promjenjivo opterecenje ploce POz. 20J (koje, djeluje na zadanu gredu)
dobiveno je na osnovi. zadanog (izracunanog) opterecenja po m
2
ploce i iznosL
g"'" 4,90 kNlm1 i p = 3,00 leN/mi., dok cemo uljecaj 'ovog opterecenja na gredu prikazati
!\ad budemo odredivali optere6enje. Utjecaj vlastite tetine armiranobet0l1ske grede
presjeka T, pri odrec!ivanju sta!nog opterecenja g, dobiva se na osnovi pre.tpo,:,
stavljenih _ dimenzija. Kako je sirina grede presjeka T unaprijed odredena i iznosi
bfJ <= 30 em, valja pretpostaviU njezinu visinu, odnosno visinu rebra.
c) Odredivanje opterf:ce,nja
Optereeenje po 1m' grede'pOz. 203
I) Sta!no opterecenje
1.opterecenje od AS ploCe POZ. 201 i sta!nog
opterecenja koje ona nosi (g= 4,90 kN/m
2
) " .....
2. vlastita tezina rebra (za pretpostavljenu visinu
1,0' 2 '(3,012)' 4,90 = 14.70 kNlm'
iii 1,0' (6,012;' 4,90
J,O' 0,30' 0,40' 25 = 3,00 kNlm'
rebra ad 40 em). .. ................................... ---------:::;==77
Stalno opterecenje ...................... ,.... ................. g .. 17.70 kN/m'
II) Promjenjivo opteretenje AB ploce POZ. 201
(p 3,00 kN/m') ................................................. .
J,o, 2 '(3,012)' 3,00 = 9,00 kN/m'
Ukupno racunsko optereeenje qll bit ce:
q" = 1 ,6' g+ 1,8' p= 1,6 17,70+ 44,52 kN I m',
226
3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnoln stanjus/oma presjeka
d) Rezne sUe (sl.178)
bl
Y
.
a: v*o==cmrumurt
d
e) Dimenzioniranje
(JlwlIC!lU vdjuullol.i-H luuh.dju, odnosno granlcna
poprecna sHa max V
1
; bit ce:
R,,=R. = max V" = q,,/ =44 52 8,4012= 186,98 kN
Najyej granicni moment nalazi se u polovistu
raspona nosaca (st. 178 c) i iznosi:
max.lf =_q,,_I_' .. 44,528,4' =392,66 kNm
8, 8
Stika 178. S!otxx:lno poduprt gr'edni noMe
a) Stalicki suslav s graoi&1im optereeenjem
b) Pripadnl diJagr<lm popre_Cnih r
c) Pripadni dijagram momenat,a. savijanja M
Kao i u prethodnom primjeru dimenzionlramo prema ekstremnoj vrijednQsti granitnog
momenta savijanja maxMj( j prema ekstremnoj vrijednosti granicne popreen sile
maxV
u
'
I) Dimenzioniranje prema granicnom momentu savijanja
Poznato nam je da sa najveei granicni moment savijanja za s!uaj slopodno poduprte
grede preko jednog raspana jav!ja u polju (po!ovistu raspana nosaca).
Za odabrane vrijednosti deformacija betona cb = 3,5%0 i armature e
a
= te marku
betona ME 30 (rablica 3.1), acitamo vrijednosti koeficijenata khb i k
r
:
k"b =1,614
k, = 0,892,
potrebnih za odredivanje stat]cke visine betonskog presjeka j plostine armature,
StaticKu visinu h odredit cemo iz izraza:
227
J. utmenZfomranle Afj SKfOpOva proma granicnom stanju sfoma
)39266
h=I,6J4 --=1,61413,06=21,0gem
]JO
Oa biSmo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka. T, d. prvo valja odreditr udaljenost
teZlSta annature do vlacnog ruba Vee .smo naglasili'da nosaci presjaka T
imaju u sebi koncentriranu relativno veliku plosUnu armature. Stoga ceme pretposta,liti
smjeStaj annature u dva reda (poglsvlje .1.3.1). Za5mni s[oj betona za gredu u srednje
skodljivu okolisu Ima de51Jlnu a(l =. 2,3 (iabhca Y), dbR La gldvliU dlillatOio pletpo
stavtjama deb1ie sipke promjera aka 20 mm.
a ::;:<r.,+$v +4> .. +3,0/ 2 == 2,5 +0,8+2,0+ !.5 =6,8 em = 7,0 em
d =h+a = 21.09+7.0 =- 28,09 em
J. =1-,I=1-. 840 =420em>J =28 09 em.
'2020 ' ,.,'
Odabrano d= 50,0 em (iz arhltektonskih razfoga, jer smo mogli odabrati i d == em )
h = d -0 = 50,0-7,0= 43,0 em
, 43,0 3 2
k" = ,29.
Sada je moguce odreditl poloiaj osi koji se odreduje prema izrazu:
x:: k, . h = 0, 10743;0 ='4,60 em < d" = 10,0 em
Neutralna os pada u plocu. pa moterno presjek T kao pravokutni presjek
sirina b "'230 em, a debljine 50,0 em,
Pofrebna bit Ce,:
39266 _ 23 73 em'
0,962;43,0'40 .'
.'
u A -II A -II .f; .d=!!.:l.....30-50=3,00em]
QIO,,,-r,,,,. b-rnr;,' ciao
..J .{j--'
=0,405, i, 2,05 =0,0207=2,07%
(j,.; 40 '
, I
I.
.4,, __ =J.l __ A& =}l""", bh ==0,0207-230-43=205 em}.
-../J'
228
-
3. AB skfopova granicnom stanju sfoma,presieka
su ,4 I1!m -t: .1 $/9 mm, RA 4001500 (Aa Sf\! = 15,21+8,51 =: 23.72 cml;
u 9va reda (tablica 13), te montaina armatura 4 io ma; postavljeria u
gomje kutove (2$10) i na polov;cu visine bocnih .strana presjeka (1 tJO), (51. /80).
. Za p6precnu armaturu-stremenove odabrat cerno 4>8 mm. a -potrebnu vrijednost
medusobnog razniaka e. dobit cerno po. izracunu posmicnih naprezanja 1"[(.
. postQtak armirania
A..... 23.72 001 8 .
j.l"==b.d=30.50=' 5 =/.58%>jl",;.=O,20%_
,
Stvama staticka visina hSN bit 6e:
h," =d-o;
II,,,. = 50,0-2,5 -0,8- 2.2-1,5 == 43,0 em = h
pw
= 43,0 cm.
Vidimo .da je pretpostavljena vrijednost st?ticke visine jednaka stvamaj visini.
II) Dimenzioniranje pren:ta mjerodavnoj poprecnoj sili
Za naJvecu granicnu poprecnu silu maxV
u
o:;186.98 kN izracuna se odgovarajuce
posmicno naprezanje 1"1(
Vrijednost poprecne sile u podrucju leiaja smanjit cerna za iznos:
t.V, = __ 0 +0 75.d 'q
(
1-1 )
.," 2' "
'V (8,40-8,00 )
il A"= --2--+0,75.0,50 44,52= 25,59 kN EE 25,60 kN,
te ce s tiin smanjenjern vrijednast poprecne &1le V/lr- biti:
= max V,," -.6.V
AH
"'" 186,98 -25,60 '= 161,38 kN.
Sada cemo provjeriti posmicna riapmzanja 1" izazvana poprecnom sifom V
II Aur-
229
r
,
i ..
;
I
]j.
(
t
I
I
j
3. DimenzionirBnje AB sklopova prema granicnom staniu sloma wesieka
V
<. z=k: h; z=O,943,O=38,70 em
b
o
' z
161,38 , , ,
t.=---=O.139kNlcm' =1,40Nlmm' >t
3038.7 '
Vidimo da je racunsko posmicno naprezanje til vece ad racunske posmicne cvrstocc
t,.. za odabranu marku betona ME 30 (tabfica 21 ),3 manje od 3't,... pa nnsat osim
1, <1,. ::; 31,
31,:::: 3 [,10::::3,30 N 1 mm"
1.1<1,40<3,30
Stoga valia proracunati annaturu Z8 preuzimanje poprecne sile, Kako dio poprecne
site preuzima i beton, za pokrivanje dljagrama 1" naprezanja koristit cemo dijagram
smanjenih posmicnih naprezanja 'tv (pog/ovIje 3. 6JJ , na duljini A..
Dio nos8ea A. oa kojem je doslo do prekoracenja granicne posmicne cvrstoCe odredit
cemo iz slike 179.
t .x=t .(!C-075dl
, "2')
1.1,(400,0-37,50) 2848
x= := ,2em
1,40 '
I
,,= '2- x-20,O = 420,0-284,82-20,0 = 115,18 cm.
Slika 179.
Smanjeno naprezanje ,'t
Ru
koje valja o\",igurati armaturom bit ce:
gdje 't
Bu
die pesmicnog naprezanja koja preuzima beton, a. onana
koje oznacuje poce.tak leZaja iznosi:
1
t," ='2(3<,-<,,)
1
t,,, ='2(3,3-1,40)

230
3, Dimenzionirarrie AB sklOPOVB prema granien6m stanju sloma
pa ,ce na istom mjestu smanjeno posmicno naprezanje biti
sto prikazano j-na slid 18:0 koja predstav!ja dijagram posmicnih naprezanja ukljuci.
, 0 s umanjenim dijelom.
Za preuzlmanje izracunanoga naprezanja 'tRu na dijelu nosaca A=: 93.25 qn upotrijebit
e"'",";"o-Aokemite d'/o,r.ezns str@QJenolre(m2,1promledaMmarCd-050em})izradene
od rebraste armature RA 4001500, na razmaku
Dobivenu velicinu razmaka valja provjeriti I,lporabom izrazs':
1000.502
e,. "" ----- - 16,6 em.
,b 0.230,0
Odabrano $8115,11 em - POORUGJE 2
Na dijelu nosaca koji pripada POORUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih,
dvoreznih, stremenova. veolicine promjera 08 mm bit ce:
2 2
e,. cm
3 3
a,. =30,0 em
e,. $ 30,0 em.
Odabrano $8125,0 cm- PODRUCJE 1
Duljina sidrenja glavne armature - na'mjestu lezaja
Jz tabfice 8 za AfB 30, RA 4001500 i za dobra
I, = 32$
Kako 5e radi 0 izravnom podupiranju (pog/ll'vlje 1.2.1.1.). du/jina sidrenja -mora biti:
231
3. DimenZioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
,Stvar!wJ naprezanje u armaturi zanemarivo je ked lemja za sluCaj sfobodno poduprtog
Pi! ;:a raIJnsKu Quljinu sidrenja valja uZeli:
I,r'fi = max(0.51, 15em) = 0,51"
sto znaCi da duijiha sidtenja u !ezaju iznosi;
I,
. 3

J
322,2 2346
3 I em .
BudlJll5 da sa ova duljina mjeri od teorijski -zamis!jenog lezaja, tj. od tocke R
o
' sipke
koje "'idU" ravno preko s!obodnog leZaja valja na kraju ieiaja, odnosno na kraju grede
saviti pod kutom od 90i prekinuti na duljini sidrenja koju sma odabra/i.
Duljma sldrenja glavne armature. - na mjestu prekida
DuljiOa sidrenJa glavne armature na nijestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocka
R
J
naslici 180) bit ce:
I, =32$,,:321,9=60,8 em (,;'$19mm).
Odabrano is"" 60 em.
f) Pokrivanje vlacnih sila (sl. 180b)
- ki'ak para unutamjih sHa:
z = k,'f, = 0,962' 43,0= 41,36 em
- najveea <?rdinata MJz, tj.linija rezultanata vlacnih naprezanja F" ima vrijednost:
F = max M" = 39266 = 949 37 kN
z 41,36 '
- ispravak vlacnih sila:
v = 0,75h = 0,7543.0 = 32,25 em
- buduCi da plostina odabrane armature iznosi Aa SN = 23, 72cm
2
," najveea ordinata
ilije pokrlvanja maxFfJ bit 6e:
maxF" = 'cr" = 23,7240: 949,00 kN = F" = 949,37 kN.
f) Nacrt armature (sl. 180)
\ U svemu kao i u prethodnom primjeru"
)
-
3. Dimenzioniraaje AS sklopova prema gronicnom stanju sloma presjeka
NACRT ARMAT\1REAB.GReDE PRESJEKA T
POz. 20J;MBJO; RA 4001500; ',= 2,5 em
MJ.1:25
,I
bl

++
!inijo vlctnih silo
Stika 180. N,," ann""" AB g,ed. ,,,*'a T, POl. ]OJ
8SS I
x fbroj poxlcijnl
I
k..... ! '" Ibm] p<>ticiJcll 0;>

j";
a) UzdUznj i poprecnf presjek
b) Dijagram vfacnih sila (linijs pokrivanja)
c) Dijagram posmicnih naprezanja
233
;i
-j
I

1
-,
i
"
3, Dimenzioniranie A8 sklopova prema granicnom stanju sloma pres;eka
PRIMJER 3. Valja dimenzionirati AB gredu POZ 203, koja prelazi preko dva jednaka
o{vora, rnspof\a ") \" II/ - 2 .\" :UtJ III (.>1. IN!), nko volicinn stalnog
opterecenja iznosi g "" lU,U kNlm', a promjenjivog p '" 25,U kNlm', Za
izradbu grede' upotrijebiti marku betona MB 30 i vrstu armature
RA 4001500. Za nacrt annature koristiti dijagram vlacnih sila kao i dija-
gram posmicnih naprezanja.
3. Dimenzidniranje AB sklopova prema stan;u sloma presjeka
b) Opterecenje.
Ukupno -gra'1l(3n'o opterecenje If avis! 0 granltnoj n.:znoj sHi koju so trall. Stogs'sa
promjenjivo opterecenje u za to odgovarajuci polozaj bi
S8 potom stalno i promjenjivo opterecenje pomnofili odgovarajucim rasClanJenim
faktorima siglirnostL Vee smo kazali da je za konstruktora najzanimljiviji onaj poloia]
promjenjivog opterecenja na kontinulranom nosaeu koji 'izaziva najveee moguCe
F===:::;===-=="tc--__ --;-___ sila.
t J cj Rezne sile
.l
1
i
.j
. }
g
Slika 181. Armiranobetonska kOntinuirana
greda s dva jel:lnaka otvora
a)Tlocrt
b) Poprecni pre"sjak
a,joll 370 110,30 3.70 [10,30 j,70 HO,30o
11 11 11
a) Staticki sustav (sl. 16'1)
BuduCi da je strina teiaja b :=: 0,30 m manja ad
jedne desetine svijetlog otvora b < (/1/0)10'
racunski raspon dobiva se taka da se svije,W
otvor poveea za sirinu [ezaja:
1:= lu +h =- 5,10+Q.30::: 5.50 III
U statickom pog!edu z:adana greda je
irani nosae s dva jednaka polla.
Slika 182.
Ovojnice Canvelope") grani6n[h momenata savijanja j poprecnih sila odredif Cerno
tablice 19 (kontinuirani nosaei s dva jednaka polja i s jednakim
optereeenja-jednoliko rasprostrtim optereceQjem).
Kako je iadani nosat simetriean, .za crtanje ovojn[ca dovo1jno je odreditJ najvete j
najm<3nje momenata s8vijanja i poprecnih sHa sarno u prvom polju i u
lezaju B.
Rezne sUe kg kp

0,070 0.096
MsCU
0,070 ...{},025
,H
SlI
-0,125 -0,063
Ra=maxV
Ad
0,375 0,438
R(I="-millVAd _ ::O,Q63
M
ABu
0,070 0,070
minMsu
-0,125 -0,125
,Ra= V
Ad
0,$:75 0,375
maxR
h
1,250 -- 1,250
VB/
-0,625 -0,625
Stalicki susla" kontinuiralle grede s dva jednaka polja ;..
234
Slika /83. Sheme poroiaja promjenjivog opterecenja s' prtpadnim koeficijentima kojl daju ekstremne
wijednosti momenata savi!anja i popretnih sHa za slueaj kontinulrnne greda $_ dva Jednaka
po/ja' .
235
oJ. vlmenzJOntran/e AU SKIOpOVa prema granftnom stan[u sloma presieka
Shema "a".
NajveCi granieni moment savijanJa u po!ju AS
za IStu shemu opterecenja reakcija.u leiaju A. odnosno najveea vlijednost poprecne
sile u leiaju A bit ce:
ta Ce mjeslo n-ajv8eeg momenta u prvom po!ju biti na udaljenosti
x R"" -. 174,40 _ 2.26 m. mjereno od JeZaja A (sl. 184).
(P.+g.J 45.0+32.0
Pripadni moment Savijanja u polju Be
pripM,e.=(O.07032,O-0.025 45.0)5,5' = 33,72 kNm.
Pripadni moment savijanja nad leiajem 8
pripM .. =(41,12532,0-'0,06345,0)5,5' =-206,75 kN""
Vrijednost poprecne sile u lezaju B
=(-iJ,025''32,O-O,56245,0}5.5 = -249.00 kN
V" =(0,625.32,0+0,063' 45.0)5,5" 125,60 kN
Sn.ema." b"
NajveCi gra-nicni moment savijanja u polju Be
Zbog simetdanosti nosaca pripadni moment savijanja u polju Be odgovara velicin
savijanja u polju AS za slueaj shame "c(
'.
marM Jew = maxM .lBw :::: 198.44 kNm (fla udulj"(!1tosti x I::! 2.26111 mjln'flO od /ciaja C)
Pripadni moment savijanja u po!ju AS odgovara ve!icini momenta.savijanja u po!ju Be
za she.me "a"
236
3. Olmenzioni""nje AB sklopova prema grani6nom stanju sloma presjeka
Reakcija u leZaju A, odnosno sila V
Ad
za Oyu.shemu opterecenja imat ce
najmanju vrijednost j bit ce:
, .
R"" = mil/VA..{ = {O.375 32,0- 0.06345.0)5,5 = 50,40 kN. pa ce vrijednost momenta
u prvom polju pripMABu biti na udaljenos{l:
Pripadni moment sav/janja nad leiajem B
M,. =(-0,12532,0-0,06345,0)5,5' =-206,75 kNm
Poprecna sila u leiaju B
min V" = (-0,625 32.0-0,063 45.0)5,5" -125,60 kN
Shema" c"
Najveci granicni moment savijanja nad lezajem B
minM," = -(0.125 -32.0+0:125 45,0 )_5 ,5' = -291,15 kNm
Poprecna sila u letaju B - Za ovu shemu opterecenja reakcija u lezaju B doseze
najvecu vrijednost ( maxRb ). a buduci da je opterecenje postavljeno simetricno,
p<?precne sile V lijevo i V desno ad !ezaja B bit ce jednake:
maxR, = (1.25032,0+ /,250 45.0)5.5 = 529,36 kN
minV" = -(0,625 32.0+0,625 45,0)-5,5 = -264,68 leN
. Pripadni momenti savijanja u poljlma AS i Be
Za istu shemu opterecenja reakcija u lezaju A, oqnosno poprecna sile VAd bit ce:
R .. = v" = (0,375 '32.0+0.37545,0)5.5 = 158,81 kN,
237
, .
. .
i
!
,

!
" ,
"

I
j "
"
L
'1
,
L
'J
,
3. Dimenzioniranie AB skfo{Jova prema gran;c:nom staniu sloma presjeka
pa ce vrijednost! pripadnih momenata u prvom I drugom poJju biti na udaljenosti
R,,, 158,81 2 0 ' d k '" I ' I 184)
.r = - ___ ::0 , 6 Ill, mJereno 0 raJnJlh eZ8Jeva (s. .
(g" + p,,) 77,0
Smanjenje momenta u leiaju B
Uzet Cerna da je greda monolitno povezana s letajem B (pog/aylje 3.5.6 . sl. lu8), za
moment savijanja, odnosno za dimenzioniranje, uzimamo anaj od momenata na rubu
leiaja koji ie po 5YOjOj apsolutnoj vrijednosti veGi. Kod nos8ea jednakih prib!izno
jednakih) raspana, kakav je nas s!ucaj. oni su jednaki i iznose:
M
M' M bV" , 0.30'264,68
81= s:=mm iI"+-2-=-29J,J5+ 2
251,45 kNm,
Na osnovi dobivenih vrijednosti mogu se odrediti ovojnice najve6ih i
najveCih negativnih momenata savijanja (max.Mu> minMJ i poprecnih sila (maxVu>
minVu> sl. 184).
dl Dimenzioniranje
I} OimenzioniranJe prerna granicnom momentu savijanja
U ovom primjeru, za zadane dimenzije nosaca "30/50 em, valja proracunati, odnosno
odabrati i razmjestiti armaturu prema izracunatom granicnnm momentu savijanja i
prema poprecnoj sili (sf, 184).
Buduci da su dimenzije poprecnog presjeka zadane, prvo valja izracunati staticku
visinu h, sto znaCi da moramo pretpostavltl udaljenost tezista armature do vlacnog
ruba Hi S8 pos[uziti vee spomenutim izrazom:
It ",O:9d =0,950,0= 45,0 em.
armature
Pol i e .1- t, ,2 (Aa i Be) Glavna armatura
maxM" = 'J98A4kNm
h =45 em
238
. , .
3, Dimenzioniranje A8 skfopova prema granicnom stanju sloma pros;eka
,J

" -k
bI
,
,

i I II
t Pu
[TI 111111
2.26
t :1.26 !
Ii ,"' 11-1 -il,...
2:,06 t
+ I
IS8,6!
..... V;..;-SO,40
1,57
2,26
249,00
264,68- """Val
Slika 184. Ovojnlce momenata Savijanja [poprecnih sHa kontinuiri'.lnog nGsaca
a} Statickl sustav '
b) najvecih I'najmanjih pozitivnih i negativnih mo'menata savijanja
c) Ovojnice najvecih I najmanJih pozitivnih i negativnih Aopretnih sila
50,4(1

t7':r,:"
239
Prelpostavlja se da neulralna os prolazi ploeom, Ie sudjelujuCa sirina slaticki aklivne
pIQCe b.iznosi:
{
bO + 20d
p
"'" 30-+2015 = 330 em
b = min b, +0,251, = 30+0,25 (0,8550) = 140 em
e= 450 em .
M'i!!rcdavno b = }40 em.
43
k/,b - .--- - 3,779.
i /19844
" 140
$ada ee:mo provjeriti polataj neutralne osi uporabom izraza
x=: k.f -h:::. (/091,45 = 4,09 em < d
p
=: 15,0 em.
Pretpostavka 0 polczaju neutralne csi je tocna.
. 0,2 3' 50 30
A,,/kf,,=Jl""it
A
6= 100' D _ "'" , em'
-c-.:.
1
.:.
98
;;,:4,,4-:-:: = 11 ,39 em'
0,96845 - 40
il_ = 0,405 = 0,0207 = 2.07%
'" g.-..... c:=Jl ....... A
b
= 0,0207 140- 45 = 130,4 em!,
Odabrano je 6\j}16 mm, RA' 4001500 (Aa Slv = 12.06 em
2
) smjestenih u jedan red
itahUca 13). i montazna armatura 5 $12 mm, s razmjestajem prikazanim na slid 186.
za poprecnu anmaturu odabra! Camo stremenove promjera $8 mm (zbog d = 50 em J.
dok Cerna velicinu njihovog medusobnog razmaka odabrati po izracunu posmicnih
naprezanja 'tu'
Koeficijent arrniranja
= A"" = 12.00 =0,20%
" bd 30,50
240
-
I
I
I
y, ...... " .... , ... ..... "' .... "1"'''1.0' "''''VjJVYC /:I''''''"d }jlaTm;//urrr sloma pres/eKa
. .
Stvama staticka visina h;", bit ceo
.Za debljinu zastitnog sloja betona odabire se a
o
'" 2,5 em, dok su za 'g!avnu armaturu
odabrane sipke promjera $16 mm i stremenovi $8 mm, te ce ukupna debljina ploce
biti: . . .
h =500 2,5 08-1.6/]; 45.9 em = h"" = 45.0 em.
Vidlmo da je pretpostavljena vrijednost staticke visine priblizno jednaka stvarnoj
statickoj visini. Buduci da razlika fezi na strani sigurnosti i nije veta od 5% ovaj dio
pror'acuna smatramo z8vrSenim:
Lei a i B -Glavna armatura
minMu = 251.15 kNm
b = 140,0 em, b
o
= 30,0 em
d = 50,Oem
h = 45,Oem
45
k .. = RJl = 1,554
25145
30
NAPOMENAI Ukoliko bi izracunana vrijednost koeficijenta k"b' za marku betona
ME 30, iznosila manje ad k
hb
"" 1,201, relativna deformacija armature
bi!a bi manja od Co < 3%Q sto ukazuje na cinjenicu da se pres]ek mora
dvostruko armiraH!, no to ovdje nije slucaj.
mmM 25145 ,
A =--'-' == =1583em-
"P" k,.hO'" 0,8824540 '
A . =" . A,= 0,2140.50=14 Oem'
"- " 100 '
=0,405'/, ";0,405
2
,OJ =0,0207=2,07%
0',; 40
A" "., = A. = 0,0207 -30 45 = 27.90 em'.
Odabrano je 8$161111JI. RA 4001500 (Ao S(v = 16,(J9 em
l
) smjestenih u jedan red na duljini
hI! + bol2 (s1. 150l)) i montaz.na armatura 5i.{l/2 film, kako to prikazuje x/ika 186.
241
!
3. Oimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka
Za poprecnu armaturu odabrat Cerna stremenove promjera $8 mm (zbog d"'" 50 em),
dok cemo velie1nu njihovog medusobnog razmaka odabrati po izracunu posmicnih
naprezanja 't
u
'
Koeficijent armiranja

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanlu sloma presleka
v .
;:=O,9h; z=O,9'45.0=40.50cm,
b;: ,
- 134 ,()() J 1
:::.:/,/{)NIIIIJII "-1:, "-i.l0Nlmm,
30,40,50
5tO znaei da nlje potreban proracun za preuzim.anje poprecne sile, ali ih iz
i ==- A",,,. ==- 16,09 "" 0,0023 =. 0,23% > . 0.20% konstruktivnlh razloga morama predvidjeti. Prema krlterijima (pogJllv/je 3.6.5.) za
1 ______________________ __ __ ______________ .. _"______ . __________________ -t ______ ________ ________________________ __
!
j
j
j
I
-/
!
< '"itT
Stvarna staticka visina h.t(V bit ce:
hst" =d-a; a= Go +q,. +$1 2,
h,,,. "" 50,0-2,5 -0,8- 1.6 / 2 = 45,9 em"" 11p"" "" 45,0 em.
Il) Dimenzioniranje prama granicnoj poprecnoj sUi
Presjek ked JeZaia Ale
Za najvecu poprecnu silu u lezaju A. maxV;t",,174,40 kN Izracuna se pripadno
mo naprezanje 'ttl
marY"
< =----
" b
o
' Z
Poprecnu silu u podrucju lezaja smanjit cemo za 1zn05:
t.v,. +0.75.d }q"
t.V, =(5,50-5,20 +0.75.0.50).77.0=40,42 kN,
- 2 . .
te ce s tim smanjenjem poprecna.sila Vur biti:
v,'" = max V," -t.V" = 174.40- 40,42 = 133,98 kN = 134,00 kN.
Sada cerna provjeriti raeunska posmicna naprezanja tu U odnosu na mjerodavm.l
poprecnu silu Y
Atlr
242
Odabrano $8130 em.
2 2
e $.-h=-45 0=30 0 em
"3 3 ' ,
e,,::;;b=30,Oem
e, $. 30,0 em.
Presiek liieva i dasna ad laza/a B
I J R
e
, 529,3i'
marVlJ = min V, =-----=264,68 kN
2' 2
Poprecnu silu u podrucju (pogJRvljeJ.6.J, sL 136b) umanjit Cemo za iznos:
t.v' =t.V' =(b+Ud).
/.I" [I" 2 q"
t.V' =t.V' =(0,30+1.5,o,5),77 0=40 42 kN
e" . 611 2 .'"
te ce s tim smanjenjem mjerodavna popre'cna sila V
tlr
biti:
= :::; maxVL -llVL o::z 264,68- 40.42:= 224,25 kN.
Sada cemo provjeriti racunska posmicna naprezanJa tu U odnosu na mjeroda'lnu
poprecnu silu V
AfJr
't = VAl" , z=O,9h; ;:=O:9.45,0=40,50'cm,
" b."z
224.25 1 1
""'11= =O,184kNlcm-=J.84Nlmm >""'r=I,lONlmm.
30, 40,50
\,
Vidimo da je racunsko posmitno naprezanIe vete ad racunske posmicne.cvrstoce
""'r za odabranu marku betona ME 30 (tablica .12 ),a manje od 3"t
r
pa nosac osim
PODRUCJA 1 ima i PODRUCJ" 2,
243
1', :;3t,
3t,. =: 31,/0 =:= 3,30 N / mm
1
1,1 <1,84 <3,)0
,.
Stoga valja proracunati annaturu za preuzimanje poprecne sileo Kako U Qvom slueaju
dio poprecne- sile preuzirna i beton, za pokrivanje dijagrama l' naprezanja koristit
dijagram smanjenih posmicnih naprezanja tu (pogIJlYfje3.6J.),' oa du!jihi A.
Dio nosaca }.. na kojem je doslo'do prekoraCenj8 posmJcne tVrstoce odredlt cemo IZ
sIike 185.
i T,: r= t., (344,0-0,15 -0 ,75 d)
. 1,1,'(329,0-33,75) 17426 '
x:::::: - em,
. . 1,84
).. =344,O-x-15,0= 344,0-174,26 -15,0 = 154,74 em,
Slika 185.
'"
Smanjeno posmicno naprezanje "fRu koje valja osigurati annaturom bit ee:
t"" =tu -1' 8u '
O,iSd
gdJe"tBu predstavija dio posmicnog naprezanja koje preuzima beton, a ono na mjestu
koje oznacuje pocetak lezaja iznosi:
T -T )
2 ' "
1
T,,, ='2(3,3-1,84)
1:
8
" =0,73 N I mm
J
,
pa Ce na istom smanjeno posmicno naprezanje biti
T", = T" -T,,, = 1 ,84-0,73 =J,J J N / mm'
stoJe prikaiano i n'C! slici 186 d koja predstavlja dijagram posmicnlh .naprezanja uk!ju-
avo sa smanjenim dijelom.
. ,
Za preuzimanje izracunanoga naprezanja t
Ru
' odnosno poprecne slle na dijelu nosaea
A. = 154,74 em upotrijebit ceme okomite dvorezne stremenove (m '""2), promjera 98 !11m
(A.,= 0, 50 em
1
) izradene od rebraste annature R.A 4001500, na razmaku
e,,:::: A,;,,mcr,.; _ 0.50}40 =/201cm
(T,,-,T,/b 0,11130,0 ' '
244
i..
.... ....""Q'r ..."i'mtlfITtt /if:j SKIOpova prema granicnom stanju ?/oma presjeka
ve!icinu razmaka valja provjeriti uporabom izraza:
e _ A:,;'m _100 0,502 _ /6 7() em
, ,b 0.1,30,0 '
Odabrano cm- PODRUGJE 2
Na dijelu nasata koj! pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih,
dvorezmh, rebrastrt.'i stremenova, vellcme promJera 418",,11 on Ceo
2 2
e" '5. -h =-45,0 = 30,0 em
3 3
e,. Sb=30,0 em
5. 30.0 f;m.
Odabrano $8130,0 em- PODRUJE '1
Duljlna sidrenJa - na mjestu lezaja
Najprije jz-tabliee 8 za ME 3D, RA 4001500 i za dobra prianjanje odredimo:
I, = 32$
Kako se radi 0 izravnom podupiranju (pogiavije 1.1.1.1.). durjina sidrenja mora bi[i:
2
'so =
Stvarno naprezanje u armaturi zanemarivo je oa mjestu Podupiranja (leZaja), pa za
racunsku duljinu sidrenja valja uzetl:
I s(e!) :::;; max( 0,5 (, .. 10$; 15cm):; 0 ,Sis'
sto znaci da duljina sidrenja na mjestu Jezaja iznosi:
2 1 I, 32$ 321,6
I ::--1 !::-=-=--=J7 06 em.
'"32'333 '
Buduci da se ova duljin? mjeri ad teorijski zamisljenog Jeiaja, tj, od tocke Ro. sipke
koje "idu" ravno preko slobodnog leZaja vaO<\. na kraju lezaja, odnosno na kraju grede
saviti pod kutom od 90
0
i preldnuti na duljini sidrenja koju sma odabrali.
245
I
I,
___ -..... ... "'?
';";;'0'-;';":";&;;;':< 727 -'.,t' 'Af1:il;1I;"n,,"

'');:
""
'.I'
bl
,I
,I
II
NACRT ARMATURE KONTINUIRANE GREDE
POZ. 203; MB 30; 80= 2,5 em
MJ,1:25
,,' . .-:.--'
395:':;,5':; .' 159,74
:111130,0:::.1 2. 0 1[,18/12),81 I 'bl8!! I n II
395,26

o,30l I ""
1
I [] . "
"5,50 } 'I 0, " "" IT tlj"':

posm,tnih rv:p-eZCI1JO km I ", 1 ' 1,5,>0
" ,5 so I" l
,
c "" T
----
L
--- -_!<qJJ1!iiilIIILIH I ------
= I
! !



, --'='-4--

f'ODRUCJEQ)


J.ljerllo vlcCnih situ lClll . 300f<U
+1-

2S
9'\ M(BO
l-94
-A
v-O,TS-nM 33,TS


! i-,-- I
v
w
J3,
++
i
'--
f=4-
... I
R't
f'''1-
I
2",12""" l-250
160
(fJ 211-12.... L-5TS
"',
cD
m
3,11100.. h'''ME
575
(j) 2 .. 16=l-4TS k",,-4
Al.5
I,
(j) L-320 1:"",-2
310
-++
i]
,j,
j.
"
"

'"
[,n,!o pckrivmjo-
I.lu/I:-I'rlijo
I
l-25S
m
L-465 kOlll-8
,"

L-56S
665
<D 2t!-1 k ....
ill 3;16.-..n k0rf0-6
2<J1&.t.
<J)
Slika 186. Nacrt annature AD kontlnuirane grede -POl. )oJ
a) Utdufni presjek
b} Dijagram posm!enih naprezanja
c) Uveeaoi popretnl presjek u poliu
d} Uveeanl popreeni presjek na lezaju
e) Dijagram vlaenih sUa (linlja pokrivanja)
I) Oblikovanje armature
....... --...
""



",


OJ

0-



g


g;

'" iJ'

;0'
f
i
""
tJ
3'
m



is'
"
OJ
'"
6'
OJ
2,
g'
0_
'J
'rn!
''"
'0-
2
J
!11,
..
'
DUIJina sldran!a - na mjestu prekida
Oull1na sldrenja gfavne. armature na mjestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocke
R
j
I R] na slid 196) bit ee: -
I, 32-1,6 em(za $16mm).
e} pakrivanje vlacnih sUa (sf. 186 e)
- najveee odnosno vejleioe v!acnih sila Fu
palje 1 I 2...F. mJxMJ z 19844143,56 455.55 kN
leiaj B ....... F. = min M. 1 z 633.53 kN
- ispravak (korekcija) vlacnih sila
- ordinate linije pokrivanja maxFa
polje 1 i 2 ... max F" = A",,,. '(J.{ =- 12.06 40= 482,40 kN > F"
'leiaj B ........ min}: =- Aun. '0'", =- 16,09' 40 = kN > F"
f) Nacrt armature (sl.-180)
Naat armature' kontinuirane armiranobetonske grede POZ. 203 prikazan je, na
slid 186 j za njega vrijedi sve ono to smo kazali u poglsvlju 3.4.3. i poglavlja 3.4.4.
248
., ItS
-
3., Dlmenz;oriiranje AB Sklopova prema graniCnOm stan;u sloma presjeka
3.9. - SITNOREBRASTI-GREDICNI STROP
velikih raspana u konstrukcljama. zahtjevalo bi
izradbu izrazito debete i teske armiranobetonske ploee. BuduCi da bi pJoCa morala
zb.og raspons biti debefa, a onda j teska, vlastita teiina dosegla bi visok udio u
uk4pnom aptereceriju. Nakan nek09 (granicnog) raspona potrebna se annatura fie bi
gdje ugraditi, a i naprezanja u beto"nu prekoracila bi dopustivu granicu. Staga se
umjesto nie izvodi tanka ploca na nizu paralelnih rebara (monolitna veza), Ciji
medusobni razmak rhjeren od osl do 051 rebra nijs veei od 75 em (sf. /97). Ovakva
konstrukcija naziva se sitnorebrastom-gredicnom konstrukeijom. Zbog njezine verike
pnmjene u med"ukatnim skfopovima u uporabi Ie i iZraz - sHnorebraste stropne kons-
trukcije (silnorebrasti s1ropovi)." Najveea dopustena vrijedoost optereeenja kojom
mogu biti optereceni gredicni stropovi iznosi p :.; 5 kNlm
2
(ukupno k?risno opterecenje
bez vlastite teiine),
Slika 187.
Presjek. sitnorebrastog-
greditnog stropa
Ploca kao sastavni dio gredicnog stropa preuzima uzduina tlacna naprezanja ad
savijanja" Ploea se'me6utim savlja i u smjeru okomitom na rebra, pa i za to
naprezanje mora biti armirana. Debljina tlacne ploCe iznosi .najmanje 1/10 osoog
razmaka rebara, an ne manje od 5 em. Za plocu sitnorebrastog' stropa nije potreban
staticki prbracun.
Armatura ploce postav!ja se okomito na smjer rebara 1 valja je Izves,ti uvijek kada je
razmak rebara veei od 40 em. Armatura ploce sastoji se od najmanje 4 $6 mm/m,
odnosno od armatumih sipaka promjera $6 mmpostavljenih okomito oa smjer rebara,
na svakih 25 em, Iznad ave armature u plocu se pastavlja i annatura usporedna s
armaturom rebra, i to najmanje 1 $6 mm izmec1u rebara.
Eventualne negativne momente savijanja u ploti, preuzimaju prijepusli stremenova
kojima su an:niranarebra (sl. 198).
l!zduzna rebra povezuju vlaeni i lIacnl pojas sltnorebrastog sklopa. preuzimaju kose
vlacne sile i sluze za smjestaj armature u pojasu. Popreeni presjeci uzduinih
rebara mogu biti pravokutnog iii trapeznog ob1ika. Trapezni oblik povoijniji je od
pravokutnog jer omogucuje lakse skidanje opIate. Sirina rebara mora biti 5 em
(5-12 em), dok ukupna yisina ne smije biti. manJa od t 115-1/20, nj veta oct 40 em,
249
.
,
:i


:;!
;,<
3. Dimenzioniranie AB sklof!.ova erema flranicnom stanlu sloma e.resieka
Vee smo rekli da osni razmak izmedu rebara 75 em em). Ako bi
razmak bio veci od 75 em, sustav sltnorebrastog stropa gubi. svoje osobine i prelazi u
konslrukclju koju nazivamo s rabram 111 presJek T (pOgbH'IjLJ.7.).
Armatura 'uzduznog (glavnag) rebra sastoji se ad glavne armature, konstruktivne
(montalne) armature i stremenova. Glavna annatura preuzima vlatna naprezanja,
dok konstruktivna armatura s!uzi za postavljanje (montazLi) stremenova. Stremenovi
imaju zadatak povezfvanja vlacno9 i tlacnog pojasa betona, te preuzlmanja poprecne
site. Obvezno se jzvode zatvorenog oblika s prijeklop9m koji osigurava vezu rebra s
plocom i preuzimanje vee spomenutih negatlvnlh momenata u p]OC1/sL ]88). U UZdd-
znom rebru stremenove valja razmjestili (postavHi) s najveCim razmakom prema
tabliei 23.
Annatura
stremenova
GA 140/360
RA. 4001500
TabUca 23
PODRUGJE PODRL!CJE PODRUGJE
1 2 3
25cm 20cm 15cm
30cm 25cm 20 em
SJika 188, Oblik Slremena za armiranje
rebara sitnorebrastoga stropa
! -113.,
I
e::ii2:"l.lre"""", l
1
I
slrata"l ...
Rebra se armiraju parnim broJem sip aka (min. dvije Hi cetiri), ad kojih polovinu
ukupnog broja vodimo ravno p";eko lezaja, dok se druga polovina maze prekinuti
ranije,. prema dijagramu v!acnih slla. Za sirinu rebra ad 10-12 em sipke glavne
armature slazu se jedna do druge, dok se za sirinu rebra cd 6-9 em sipke slazu jedna
iznad druge (sf. 189).
Slika 189. RazmjEffltaj armatumlh sipaka
u rebrima odredenih
b,. -(lO-!!lm
r l
1
U gomjem ,dijelu rebra postavlja se montazna sipka 416 mm koja ide usporedno s
rabram, a povezuje S8 sa stremenovima (sf. 187).
oa hi se osiguralo zajednicko djelovanje uzdufuih rehara i sprijecHo njihovo izvijanje
(pri vecim. odnosno rasponima). sitnorebrasta konslrukcija izvodl Se s
poprecnim ukrucenjima - poprecnim reb rima koja joj jamee poprecnu stabllnos!
(sf. 190 J- Isto se odnosi! na fito bolje rasprostiranje 9pterecenja.
250
I
I
3. Ofmenzionlran[e prama granJcnon; stanltJ_s,?ma .pre6/e!W
Na Primjer, u sfuCaju preoptereeenja jednog uzduZnog rebra zbog pojave pojedinatne
> 7.5 kN {iIi:.korisnog optereeenja p > 3.5 kN/m
2
}, rebra za ukrueenje prenose die,
terata (oploro-oonJo) nn slJsjodnn robra. Sloga izvedbu poprecnih rebara valja oslguratl
na otprifi\<e svakih 3,0 m raspona (mjerend u smieru uidu.tnih rebara). odnosno za
rasponp stropova od:
- 3 do 6 m valja 'postaviti jedno rebro za ukrucenje,
- 6 do 9 m valja postaviti dva rebra za ukrueenje,
9 do12 "' ____ _
Popre13na rebra izvode so iste visine kao j uzduzna rabra. Da bi opravdala svoju
u!ogu, odnosno da bi ucinkovito djelovala, rebra za ukrucenje moraju imati istu krutost
presjeka kao i .9!avno rebre. Ova se rebra ne proracunavaju vee. sa annlraju
konstruk\ivno .
Slika 191J.
strop
a) Presjek (popral!ni) 1-1
b) TJocrt
c) Presjelc. (uzdufni) 2-2
Armatura rebra za ukrucenje sastoji se od dvije srpke, od kojih se jedna P'Qstav!ja u
go"rnlem, a druga u donjem dijelu presjeka. Ukupna plostina armature svakQg za
ukrueenje mora onoliko koliko i plastina armature glavnog rebi(l.
Izmedu rebara moze -se posta viti od supljih tijela (uloZaka) . .ovu.
najcesCe Cine posebne vrste suplje opeke (sl. 191 ). Osim 5tO ima funkciju tzv.
bljene opiate. zadatak je ispune osiguranje zvucne i toplinske izolacije, kao i posti
w
zanje ravnog podgleda (donja ploha stropa).
Prillkom proracuna ovih vrsta strop nih konstr'ur<cija, sudjelovanje elementa .ispune u
zajednickom djelovanju ne uzima S8 u obzir. Ttacna plata U ovam slueaju ne smije bili
tanja cd 4 em.
251
3. Dimenzioniron!e AB sklopova prama gran;cnom stt,mju sloma presieka
Za armlranobetonske rebraste stropove razvijeni su razni sustavi kao i gotove
gredlce. Proizvo6acllspune lsponutuju za elemente Me ih ispiluju ovlaMene uslanove
(IGH) tabele za dimenzioniranje (vidi u pologu), iii daju gotove statieke proraeune .
Bez obzira oa tip sitnorebraste-gredicne konstrukcije od izrazitag je znaeaja da su
ploea i rebro povezani u monolitnu cJelinu, kako bi djelovali k-ao presjaka T ..
a) Aka' neutralna os pro!azi tlatnom plotom rebro dimenzloniramo kao prav:bkutni
pmsjek, d!menZija b x d, gdje je b - sudjelujuCa sirina ploce koja odgovara velicini
razmaka izmedu rebara.
b) Ako os prolazi kroz rebro, a gomji dio presjeka (ploCa i dio rebra) jepri '.
-tom stfaeen. reorastl strop dimenzionirat cerna kao presjek T, gdje zanemarujemo
nosivost stlaeenog dije!a rebra., (presjek racunamo s n7'fskoristeniin naprezanjima
(priblI2an proracun presjeka T, pogfavlje .1.7.1.2. ).
3.9.1. POLUMONTAZNi GREDlCNI STROP SUSTAVA FERT (s/, 191)
3.9.1.1. OSNOVNE ZNACAJKE
FERTSTROP-ovl predstavijaju ldealnu komblnaciju opeke, betona i annature. Kruta
armatuma gredica omogucuje wlo brzo sk!apanje (montaiu) bez uporabe _ opIate.
Ispunu cine suplji u[osci (stropni clementi izra6en! opekom). Podgled je ravan I say ad
opeke. TeZina gotove gredice je svega 6-8 kg/m sto je vearna podesno za prijevoz,
prijenos I sklapanje. .
Gredlce se narucuju prema nacrtu l1i sklci j
TEHN!CK! PODACI
Vr:sina gredi!.."EI ........... ,-....................... h '" 4 ern
Najmanja debljina betonske ptoee ... d "" 4 em
esr. razmak izme/1u gredica ......... b ., 40 em
2,5m
UtroSak opoka za [ar]..................... 10 korn
UtroSak beton'a po [m
2
J plo6e .......... o!<o 0,07 m
3
Masa gotove g-rediCe ....................... g = 10 kg/m
Masa ispune {uloska) ...... ,. .... : .. oko 5,50 kglkom j-.. >
Masa Ilbetbnlran-e konstrukcije s
""
debljlf\Om b6tooske plo?'..e 4 [em] .... !} Of' oko'260 kg!m
2
252
/'
.HalAl
.. ,,-_ ........... ""

._ .....,,,..

l
I
3, Dimenzioniroh;e AB sklopova premagronicnom stanju sloma piesjeka
9.1.1.2, KONSTRUKTIVNI ZAHT JEVI ZA PRIJEV0Z.
SKLAPANJE I UPORABU FERTSTROP;-ova
a) Gredlea FERTSTROP---a
b} Aksonometrijski prikaz
Prilikom prijevoza u prijevoznom sredstvu (npr .. kamionu) gredice se slaiu na dvije
poprecne- letvE? postavfjene na 1_,0 m od kraja gredice. Drug! red gredica, takoder S8
slaie preko podloinih letava koje se nalaze toeno iznad prvih poprecnih letava, Na
"ovaj nacin doputeno je sloiiti 6 - 8 redova gredica.
Za vrijeme skJapanja Fl;RTS'TROP--ova postavljaju se celicne (iii drvene) potpore s
poprecnim dNenim pbdv!akama. eljl raZl'nak iznosi najvise 200 em (sl. 193). Podupi
ranje valja zadri.ati najmanje 7 dana nakon betoniranja, s napomenomda se'strop ne
opterecuje u punoj mjeri ranije.
Nalijeganje nosivih gredica na lezajeve moze se izvesti na dva nacina:
a) Taka da nosac ne nalijeze na zid vee kanalica (illjeb) do!azi do zida, a
armatura ufazi u serk!az (poprug) za najrnanje 12 em.
b) Taka da kanalica nalijeie na zid 4-6 em, a armatura ulazi u za daljnjih
12 em (s/. 192).
Naiijegal'lje- kanalice armatume
gredice na lezaj
253
'I.
3, Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sianju sloma presieka
Kada je raspon gredice""veci od 3,5 m, u polovistu raspona valja predvidjeti Izvedbu
poprecnog re-bra za ukrucenje, Poprecno rebro za ukrutenje postavfja se kod strop-
ova FERT na razmaku od najv(se 2,5 m (sl. j 93). Stropovi do 4,9 m raspona "moraju
imati jedno rebro za ukrucenje u polovistu raspona, a stropovl od 5,0-6,0 m dva rebra
za ukrucenje u treC1nama Izradba ovih rebara postlie se razmicanjem
stropnih elemenata (uloiaka) za 12-1;; em. S donje strane, na mjestu ovog razmaka
postavlja sa oplata, a zatim se po!oii (uvuGe) armatura.
Armatura poprecnog rebra treba po kolicini bili jedna!sa armaturi uzd.uinog nasaca
(gredlce) kvalitete RA 4001500 (preporu6uje se stav!tl4 $8 mm, fl. u svaRI kOt poJedlla).
/lAe6ukatne-stropne konstrukcije moraju biti povezane sa svim nosivim i veznim
zidovima. Ispod pregradnih zidova (debtjine 6--8 em) u smjeru raspona moraJu se
postaviti dvije grediee jedna do druge bez stropnog elementa (uloska). Pri sklapanju
stropa moze S8 hodati samo preko postavljenih drvenih mosnlca.
Kada su sve gredice propisno slozene, kada su postavljeni ulosci od opeke i potrebna
armatura, valja l-2 sata prije betonlranja obvezno ispraU neCistocu i dobro
stropne elemente (uloske) visekratnim pofijevanjem, kako bi se osigurala kvaliteta
batona, odnosno kako nam za'vrijeme betonlranja ispuna ne bi nepotrebno oduzimala
vodu iz betona.
Marka betona tlacne place i rebara mora biti najmanje MB 20. Tlaenu" plocu treba
uvijek armirati mreiastom armatur.om MAG 5001560, Q-131.
Betoniranje Haene place iznad ispuna, mlnlmalne debljine 4 em, valja betonirati Isto-
dobno s betoniranjem uzduznih grediea. rebara za ukrucenje i serklaia.
Uporaba gredicnog stropa FERT dopustena je za veticinu korisnog, odnosno promje-
njivog optereeenja do 5 kN/m
2
.
I 11X'lJfUJ1
rosivi zid
" :- '- ",
1>3,Sm Slilw 193.
Oplata za stropa FERT
254
I
I
3. Dimenzioniranie A8 skfopova prema qranicnom staniu sloma presieka
,
3.10. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI
NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SILOM ..
Ako u nosacu iii elementu nosaca djeluje sarno uzduzna sila N, tada so za njoga kaze
da Je o5:no opterecen. Kao sto uzduina naprezanja kod homogenih nosata
05"0 optereeenih rasporedena su jednakomjerno po popretnom presjeku. U ,gradite-
ljslvu so plil.qeli oi/tiko optereeenih_lceRstr-t!-k-Gija: s!uPQ'<i, zido.v:, s!-a_poyi rese,tkastjb
nOS8ea, zatege, lukovl i svodevi optereceni po potpornoj liniii itd.
Qvdje cemo prouciti sarno 05no stlatene stupove, odnosno stupovs naprezane
centricnom tlacnom sHorn.
Na pocetku Cemo odgovoriti na pitanje koje se namGce sarno po sebi; zasta je uopCe
potrebno armirati osno stlacene stupove? "
Znamo da je beton gradivo koje dobro podnosi tlak, odnosno Hacna naprezanja: Vldjet
teme da jo !-Idlo uzduine annature u preuzimanju silo za slutaj ra'cionafno armiranih
presjeka oka 10 do 20%. Zar tada ne bi bile ekonomicnije i jednostavnije poveeati
dimenzije betonskog presjeka za tih 10 do 20%. a stup ostaviti neanniranim.
Osnovni leii _u cinjenici sto kod vltki\:1 stupova moze doei do izVijanja pa stup
nije vise osno opterecen,
Drugi je razlog sto so betonski stup izloien Uaku skrac.uje uzduino, dok so pritom
poveeavaju njegove poprecne dimenzije (sf. 194). Stoga postoji opasnost da srednji
dijelov! stupa ispueaju i otpadr'lu, a njegovi presjeci posta-nu oslabljeni.
Treci razlog je sto ne postoje apsolutno osno optereceni stupovi, jer stupovi nisu nikad
izvedeni apso!utno uspravno (vertikalno) niti opterecenje od gornjih etaia djeluje
uvijek U Qsi stupa!
,I
r
' ,
J
J
J
I J
J
I
I'
I
J
,
bl

,
-41
v- PO!SSO'tH
':/\Ii'"
Stika 194, Relatlvne deformacije stupa izIofenog djelovanju
tlacne sile
a) Re!alivna i.lZduzna defonnaClja_(skraeenJe)
b) RelaHvna popr8cna deformaclja
Pokusima je dakazaAo da u u kojam vrijedi
Haokeov lakan, izme<li.r re!ativne uzdutna J ralatlvna
poprecne deformaciie postoji konstantan odnos. lija sa
apsolutna vrijednast nazlva i prikazuja Poissonavim
omjerom 1) (za beton O,OB-D.18).
255
_ .... <,r _ ...... ' " .... 'I" " ......... ''''-'evva P''''''''''' }1'al" .... ,IUffl ;:iji:;jfllU \j/l.HTlCl
,. ,
r
Na slicf 195 prikazan je stup opterecen
centricnom t1acnom silo,m. Njegova annatura
sastoji se od uzduzne .i poprecne armature.
Uloga uiduine armature je da preuzme dio
tlacne si'le, odnosno dio Uacnih naprezanja i sHe
izvljanja ill netocnosti izvedbe. Vama js i uloga
poprecne armature iii stremenova (Inace je u
slueaju stupova bolje reci spane) kojl oslgura-
vaju toean po!oZaj uzduzne armature j spreea-
vajO njezino izvijanje. Stremenoyi obujmljuju
beton i uiduinu armaturu te spreeavaju boene
. deformacije stupa. te na taj naCin poveeavaju
nosivost stupa.
U tazi sklap"nja (montaze) uzduzna ipopreona
armatura tvore kruti armaturni koso
Slika 195. Armatura osno optere6enog armiranobeton
s.kog stopa
3.10.1. PRORAGUN CENTRIGNO NAPREZANIH AS STUPOVA
Proracun AB stupova naprezanih tlacn-Cim' silo'ni u smjeru uzduzne os! ovisi 0 vitkostl
_ A . Sto se .pojma vitkosti tice on je vezan l)Z sve one elemente koji imaju znacajno
izrazenu duljinu u odnosu na veliCinu poprecnog presjeka - vitke elemente. Vitkost se
definira 'pribliino, tj. kao da je u cisti betonskt stup bez armature dan s
omjerom duljine na kojoj se dogada izvijanje i' polumjerom tromosti (karakteristikom
poprecnog presjeka koja nam daje krutost na izvijanje):
gtijeje:
256
A.. =-'-'- , .
lb mill
Ii ... duljina izvijanja pod kojom u praksi podrazumjevamo razmak Illiftih tocaka
momenaa savijanja. a koja ovisi 0 vlsini stupa i naCiml njegova prikljucka
(pricvrscenjaj na astale elemente (51. 196 j,
... '''' .......... ___
-
,J
N
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema graniCnom s18.nju sloma presieka
- najmanji polumjer tromosti beto.Nskog dijela presjeka. a odreduje se arazom
min .= JIb min lAb' gdje je Ib najmanji (cenfrafnij ';'oment tromosti
. beLOnskog dijela presjeka, a Ab -. plastina homogenog .dijela beronskog
.. presjeka bez urje(:aja armature i pl/kolina.
N
"
,
lp!!lost
U
N
lfJ!ltosl
N N
I - slcl:.c&o. elare-,tim (g'ffi, sll'"q)Nil
<LIj;N) sb ..{>Q
Sllka IN .
. vim tetir'i
Euler--ova Slueaja izyijanja)
a) S!obodna' dufjina lZvijanja; stup je na
jednom kraju upet, a na dl\lgom
slobodan
b) Siobodna duljina izvijanja: Siup je na
oba kraja ',zglobno prievrSeen
c) Slobodna duljina izvijanja: stup je na
donjem kraju upet, a na gcm/em
zg[obno pric.vrSCen
d) Upet s abje strane, a s gomJe slrane
omogucenim uzdufnim pomakom
(skraeenje i produljenje)
Prema propisima za beton i beton sarno se stupovi male vitkosti
Ai $; 25
mogu racunati kao centricno naprezani bez utjccaja izvijanja 1970),
S/ika 197.
N
i-"
I
Tlac.no opterecen konstrukcijski elemenl-s\,up
a) Tlacna sila koja dje!uje cenlricno--u smjeru uzduine osi
II
i i-" ',' 25
II
"
b) b:vanosno (ekscenlncnO) djell1juCa Haena sila - nedeformlrani sustav
c) Deformlran, sustav 5 Izvanosno djelujueom tlacnom silom
257

i
>
;1
1
.,
-
':l':'
" i
Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka
Svi AB stupovi cija je vitkost veca, moraju se racunati kao izvanosno (ekscentricno)
n:1prn7:mi, Ij. kno <in SII njihovi prosi8r:i 0p!0rE!cnni nrnni(:nom normn!nom sHom H" j
(a!lernativno) granicniln
M,,=N,,(eo+ej).
oka one osi oko koje bi nastalo lzvijanje (sf. 197 c),
Pocetni ekscentricitet eo koji obuhvaca neizbjeine
izvoditcljske pogreske iznosi:
< < Ii <
2cm_eo _ 300- JOcm .
(geometnjS e j s a Ie e
Moment savijanja, zbog ove izvanosnosti (ekscentricnosti) granicne normalne sile,
deformira os nosaca (sl. 197 c), te se taka dobiva dapunski ekscentricitet ef .
Kad su u pitanju stupovi srednje vitkosti:
dopunski (ekscentrlcitet) mozemo izracunati pomocu pribllznih izraza. Pritom, ako je
vitkost u granicama,
dopunskom ekscentricitetu nije potrebno dodavati uljecaj puzanja betona, a uko!iko je
unutar vrijednosti,
lada njime (ef) moramo obuhvatiti i utjecaj pUzanja,
Za vrlo vitke stupove;
ef odreduje se tocno (po teorij! II reda - leonja proracuna koja S8 'provodi na vee
deformlranorn sustavu), a racun mora sadrzati i utjecaj puzanja betona.
Vitkost A j> 140 nlje dopustena, ali AB element! mogu imati i vitkost u granicama, .
140<1., $200,
no sarno u Hjeku gradenja BuduCi da je to stanje.kratkotrajno, u
njihov prora.cun ne unosi se uljecaj puzanja betona.
258
3, Dimenzionlranje AB prema grar.ftnom slan/u p,ffllJleka
3.10,1.1. PRORAGUN AS STUPOVA KAD NEMA IZVIJANJA-
KAATKI STUPOVI
a) Odret5ivanje vitkosti
. Prvi korak pr[ odredivanju vitkosti odredivanje je najmanjega polumjera tromosti Imin
danog izrazom
'A
Postavlja se pitanje, zasto trazimo najmanji polumjer tromostl. Odgovor glasi: zato jer
se izvijanje stupa uvijek dogada ako one osi oko koje postali najmanji mOment
tromosti (In/in) - oko te osi ima najmanji otpor vanjskom dje!ovanju. Moment
tromosti i nacin njegova odredivanja avisi 0 obliku poprecnog presjeka.
Za svaki poprec.ni presjek postoje dva momenta tromosti, najmaoji i naiveeL U
pravokutna su presjeka to oelto momenti s obzlrom oa osl kroz teziSte (1.1; I Iv)'
Naravna, n'ajmanji j8 anaj 5 obzirom na os usporednu S duljom stranicol1). jer -se u
pripadnom izrazu za J pojavljuje manja na trecu potenciju. Staga. aka se ta
kraca stranlca abi!jezi slavom b, a du!ja d (sl. 198 j. najmanji po!umjer tromosti
pravokutna presjeka bit de onaj oko oSI x
I,
"
,
Stika 1 g8. Poprecni presjek Ali stupa
pravokulna ob!ika
Za kruzni presjek momentl tromosti jed'naki SU za sve osl, pa ce po!umjer t.romosti biti
i. =t,,, =
""II 4
259
Sada S obzirom na postavljeni zadatak (na primjer za zadane dimenzije popreenog
presjeka f ''1sinu stupa), mozemo izracunati vitkost. odnosno provjeriti rad! Ii se 0
stupu bez uijllCllja izvijanja
/. I / .. .[Ii .
A =...L. ::-'- =-'--$ 25. tzv. kratkom stupu.
i b b' .
fi2
IIi, aka zelimo odrediti d!menzije stupa (a da on bude kratak) iz uvjeta vitkosti A 25
odredimo veflcinu krace stranice
v09eCi tome racuna 'da je najmarja velitina stranice 25 em.
b) DimenzloniranJe kratkih stupova
Kazali sma da se sarno osno naprezani AB stupovi male, vitkosti (Ai $ 25) racunaju
bez utjecaja izvijanja (teorija I reda),
Za dimenzioniranje _ ovih konstrukcijskih elemenata prema granicnom stanju sloma
koristi se uvjet nosivosti tla6nog elementa, odnosno uvjel ravnoteze granicne uzduine
sile (m,zne sile) i nosivosti stupa (sfle otpomosti presjeka):
N" :::oN", odnosnoN" $Nn -
Prema proplslma. najveea deformacija betona (I armature) osno naprezanih
eleme-nata iznosi m.axe.b "'" 2.%:., Kako je u pitanju tlak, u izraz za granicnu uzduznu sHu
valja unlJell faktorc ::;igurnoslt (tablica 45), koji odgovaraju derormaciji
armature ell' :$" 0 %0 i pritom uzeti da sta!no opterecenje nepovoljno djeluje na nosivost.
Iz tablice za EQ 0 %0 ::::;:. "t
g
::;: J,j) i "fp =: 2,1 (inaee za sluGaj vlacno naprezanih
elemenata,y
g
= 1,6 i 7
p
= 1,8).
j
..... _'_ ........_ ... "'"
] [
=
dl
lllIIllllllll
ulmenz;oniranje AB sklopova prema granicno'm stanju sloma presjeka
bl 0v .. 6mm
iii!
f . dl
1
,\-b>d
A,,-nA
II
; n- brej Stpoke
Slikq 199.
Anniranobefonskj stup bez opasnos{i
lzvijanja
1:lj OiOu211i presJeR
b) Poprecni presjek
c} Dljagram re!ativnih skracenja
d) Oijagram naprez3nja
Buduci da beton i amlatura zajednicki sudje!uju u nosivosti, izraz za nosivost stupa
prikazat cemo obHkom
gdjeje;
18
IOa'j'l:,;; Icrvr! a Icr021
- racunska cvrSfOca betollQ
- granica gnjecenja (dijagrami celika 110 Ifak i vlak idenl/enj SLI jer je
ee/ik homogeno gradivo), odnosno gronica pOpuswl/ja eelika (uspra-
vna ;zagrada z}laCi da se radi 0 apso/lIrnoj vojednosli nQvedenih nQpre-
zanja)
- plol'rillo be(ol1skog dijda prcsjcko armallire
Prema tome, sila's!oma, odnosno nosivost stupa (sl. 199) bit ce:
Sada iz dobivenog Izraza,. a za poznate dimenzije poprecnog presjeka tlacnog
elementa valia odrediti potrebnu plostinu armature koja iznosi

- noimfll!ii postorek armimnjni 0,6% (!I '''''' -- ':'!"-. fOO () .fi%), karla)l'
II,
nrlsivllS{ stllpn skoro {lofrllllO iskori,O:"'/UI. Ii Iilltfll j,' No, N"
261
,-"
3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presi
eka
U slucaju da nosivost stupa nije iskoristena (Nu < N
n
). postotak armiranja mazemo
smanjiti na

Ilmill -. -. o.
N"
Vidljivo je da u slucaju kada nosivost armiranobetonskog stupa nije iskoristena,
namani ostatak armiranja ne smije hiti manji ad 0,3%.,
Potrcbna plo$\ina armi:lturc stupa osim nnjmZlnjcg postDtk8 armimnjn ogmniccna ie i s
najveCim postotkom armiranja koji ne smije biti veGi ad
3.10.2.
Pmox 56%.
VAZNE NAPOMENE OKO IZBORA MARKE BETONA,
VRSTE ARMATURE I NACINA ARMIRANJA STUPOVA
Stupovi su konstrukcijski elementi ciji odnos stranlea poprecnog presjeka jest b ;5: 5d,
gdje je d manja stranica stupa (ako je b > 5d rijec je 0 zidovima, sl. 200 ). Aka je
d < 20 em marka betona mora biti ME > 20,
01 bl

I b'Sd I I b'Sd I
Slika :ZOO.
o} Stupovi - b s: 5d
b) Zidovi - b > 5d
Sto se tice vrste armature. potrebne plostine. razmaka stremenova i svih cimbenika
potrebnih za pravilno armiranje stupova, njih sma zbog preg!ednosti i boljeg uvida
prikazali u tablici 24. ,
Stupove amlircuTIO postavljanJem nosive uzduine armature (min. 4 til12 mm) koju
zajedno povezujemo u jednu ejelinu, 12v. armaturni kos, Pozeljno j8
birati slpke is.tih promjera, a njihov raspored valja biti takav da se teziste _armature
poklapa pnbliincf ,5 teiistem presjeka stupa. Pritom morama posvetiti pozomos
t
zastitnem 510Ju, be'tona Imji ne smije -bit! od 2,0 em (lablica g). Noseea
postavlja se u: kutve (uz uglove) presjeka, odnosno na sva karakteristicna mjesta.
Ked stupoYa poilgQnalnog oblika u svaki kut mora se staviti po jedna sipka (sf. 202).
Izmedu ktitnih (los'eeih_ sipaka, na mjestima kako to zahtjeva vellejna: j sloz!=Jnost
presjeka, Od;i}6$hb' kada razmak izmedu noseCih sipaka prekoraci ve!itinu od 40 em,
poslavljaju S8 tiN. mootaine Sipke (- $10 mm), vid! tablicu 14 1 sUku 10/'
262
3. Dimenzioniranje AB sklopova prems granicn6m slanju sloma pres/eka
D 0 tJ
.,
Stika 201. Uzdu:zna armatura i stremenO'li
ked stupeva s!ozenijeg presjeka
Stika 202. Razmje!\taj I1zduine armature
kod stt.lpova poligonalnog oblika
Kada je djec 0 sP9ju stupova 5 temeljima. odnosno sidrenju 'stupova u teme!je, tada
se u temelje obvezno ugraduje armatura, tj. sipke (sidra), Ciji broj i veliCina premJera
moraju odgovaraU broju. i veliCini promjera sipke u siupu. Ova armatura polaze sa u
terilelj do kraja (min. 4$, pog/:ll'fje 3.11.2.1., sl. 1/8), a prepusta se za du!jinu prljeklopa
koja se pribliino krece od 60 - 100 em i ne manje od 60 em.
Stremenavi sa postavljaju cijelom duljinom stupa, od podnozja do vma (sl. 203).
Na dijelu koji prolazi medukatnom konstrukdjom, odnosno ako prako stupa ide gredni
nosae, stremenovi i stupa i grede obvezno moraju bit! postavljeni na rlijelu tz.v. c:vora
(stup-greda), jer je taJ dio najvise napregnut u konstrukciji. Beton c:vora trpi viseosna
naprezanja pi::! mora biti sa svih strana "zauzdan" stremenovima!
Kod okrugHh iii prav1tno potigonafnlh ,presjeka umjesto stremenav8-spona maZe se
postaviti ovojn!ca (spirala),
Prilikom odredivanja du!j!ne slpaka koje prolaze jednom etazom, one 58 sijeku taka ca
profaze i kroz medukatnu-stropnu konstrukciJu (pod kutom), te kao sjdra
vire (strse) za duljinu prijek!opa (min. 60 em>{l. 203')', Ovaj prijeklop sluZi za nastavak
. armature stupa sljedeceg kata. Pravi!an, odnosno Hoertno povo!jan razIT'JeStaj
armature u podrucju nastavka armature prikazan je u lablici 24.
2.63
Thblicp 14
OJNDYNI CIM5ENICI YALNI ZA PRAYILNO ARMIRANJE STUPOYA
(b!;; p-esjel:;a s
rojwtilll osoil
"'"""'- """"'"
ChI$; spl)O 2/1 $ttnju:i
sUpJ
llclol '"""'" ......
h1ju f'!JIIbMjaro
PoI:nfm dJifro pijekkp;)
OOllUo - ros.tovljmje
C'"Il:im! /I p )
RaM: sp:;m - e..
mjrmju
RatrdL: sp:no s pijedq:x:Q
u pdttju to>tOiljtnja {I k ,
cwhan:I tr'II'b.re
[]
cJv
Za cnrotvv kaja iei SK!'1lZ, ali se
iz kmstMtimih rozlcg:l trs:n:l j)"ekinJ:L
V,di ttbliru 8,
e",mi
n
( 112.0' EC21
30cm
U ddiW'OC: p3h.tj.l utd.ariJ mrdLnJ p:cd;ljuje se r.nio ewro
s thq!tl eloo:ntood zo rojr.mje 1,0,., (ba p-ije!dq':llJ
P.cwdt u Sj;itai&i
&.tM:. p:xtu!ju
264
i':;:HMi!iUMiU, - GtrtiUw -..
,
6 kooo:b [6;:l12J
""'"
t'
'
>U"
yo
$
i


!
J. / .. Jlmenz/omrame Al:1 SkfOPOVa prema granicnom stanju stoma presjeka
PRIMJER: Valja odredi.ti dimenzije (izmjere) poprecnog presjeKa i potrebnu ploStinu
osno (bez izvijanja) kvadratno'g poprecnog
: pn;sjeka; visine 1=3,0 m (sI..204). Stup' ie optereCen stalnim optereCeniem
N
i
: 750kN (zajedno svlastilom stupa) kao ipromjenjivim
optereeeniem N
p
': 600 kN'- Odabrana je marka betona MB 30 i vrsta
armature RA 400!50(). !zraditi nacrt armature.

Slika 204. Armiranobetoflsk! stup
a) Pogted
b) Popreeni presjek
c) Staticka snema
hi i"d-b
++'
b .. ?
Prvo cemo odrediti duljinu izvijanja stupa Ii S obzirom na odabrani staticki sustav,
odnosno nacin prikljucka stupa na ostate elemente (d. 204 c). Iz slike 104 c vidljivo je
da je stup na jed nom kraju upet, a na drugom pricvrscen zglobno. Stoga ce duljina
izvijanja bin
BuduCi da 5e radi'O proracunu stupa bez opasnosti izvljanja, odabiremo granicni
slueaj vitkosti stupova bez izvijanja
Uvrstivsi odabranu vitkost A:;;; 25 i izracunanu duljinu izvijanja Ii :;:. 212.1 em u izraz za
odredivanje krace stranice stupa (dimenzioniranje stupa), slijed!
I . .J/i 212152
38cm
A 25 ,.
Odabrano d= b= 3(l,O em.
265
3, Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom sloma presjeka
a) Rezne sHe
Oil oi:>rno l)(jleJiJl potruUtlU plOStUlU iJll!\Lltufe, 11l0(L\HIO UUlOuHi wljlldnost gn:u'licrm
uzduine sHe Nil' lz tab lice 45 za ell $ 0 WI<') (s obzirom da je djeli presjek Haeno
naprezan-sUacen) i za nepovo!jno djelovanje stalnog opterecenja ocitamo velitine
rasclanjenih faktora.sigumosti Yg "" j,Oi 'II'::: 2,1.
N" = 1.9 750+ 2.1 600 = kN.
Potrebna plastina armature bit ce:
Za marku betona MB 30, U labJici 11 ocitamo vrijedAost raC.un5ke cvrstoce
fs"'- 20.5 Nlnlln
1
, dok ce CJ
vi
za RA 4001500 biU 0
vi
=-400 Nlmml, Plostinu armatu:re
i5kazat cema u cm
2
, 5toga valja obratiti paznju na preracunavanje jedinica!
2685 -30
'
.2.05. 1
Aa;::: -2/,Ocm
40
Iz labfice 36, za rebrastu annaturu odaberemo:
odabrano 8.p19 mm (Au s", "" 22,68 eml),
Sada valja provjerili uvjet najmanjeg, tj. minimalnog postotka armature
A 2268
)1"';11 0:. 100=-'-]00""2,5%>0,6%.
" 900
Uz odabranu uzduznu armaturu valja odabrati i stremenove (spone).
266
Slika 205. Nacrt armature osno armi
ranobetonskog stupa
a) Uz.duml presjek
b) presjek 1-1 (u'norma!nom
podrutju)
c) Poprecni presjek 2-2 (u podrucju
prijeklopa)
. . .
3 .. DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma
NACRT ARMATURESTUPA
1'('7.. S,: fl1f130: RA 4001500; "a = Z"f em
..I
bl
'"
[]
. :<l
,IS
cD .d&mI2S/12, Scm
lull6cm
15

,
-,
J
"
g
;:
0 -d
::

,-
, p6n>n12S/ 12, Scm

l .. 88cm
..
kam.. 15
d
< 1
oc
"
-,
p-ijeklq::.:n
,


"
"
,
tl6mrl/12, Scm
la141cm
kom
u
6
267
J. UlmenZIOmramG A8 sklopova prema granicnom sfanju sloma presieka
Odabiani stremenovi $6 mm na razmaku
{
15$ {28,5em
e
v
= min d ;;:: min 30cm
30cm 30cm
3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju slOma presjeka
3.11: ARM1r:tANOBETONSKI tEMELJI
nazivamo one konstrukdje koji zadano opterecenje sa' zicfova i
prer)ose na tlo, prj tome naprezanja u t1u 'morajU u dopus1ivim
_ granicama. '
Oblikj vrsta temelja ovisi 0 konstrukeijs.kom elementu cije 'opterecenje temelj mora
_
_ ____ T" __ _____ +-__ i vrsti temeljnog t/a. Ako se ispod gradevine, nalazi tlo
esefe R6siiesti, S8 s 19FF18ijr:lB kGRstn,Jkcije neposredno prehosi va 110 pd
Valja pripomenuti da u EUROCODEu razmak, iznosi najvise 12$ :uzduine sipke. cemu zbog pojave 'smrzavanja na maojim dubinama dno temelja ipak mora biti
Pri vrhu i prl dnu, na duljini -1,5' = 1,5' 30"" 40 em, razmak spona skracuje se na
7,51> ali ne vise od 15 em, pa iznosi 7,5' 1,9 14,25 em.
Odabrano If,.Ocm-(takodar iz prakticnih razloga maze 12,5 em).
NOS8ea uzduZna annatura razmjesta sa ravnomjemo po rubu presjeka ( sf, 205). s
pripomenom da debljina' zastitnog sloja betona mora odgovarati skodljivosti okolisa u
kojoj _se stup nalazi .(pog/pvlje 1.;.2.). U na59m primjeru s.tup se nalazi u srednje
skodljlvu pa debUiha zaslltnog sloja lznosi;
0
0
;;: 2,5 em.
Kake debljina zastitnog sieja batona jznosi a
o
= 2,5 em. teziste nosece uzduzne
armature bit ce na udaljenostl
Ostalo n8m je jos odrediti duljinu prijeklopa armature. Uporabom rablice 8 za RA
ME 30, kao-i za dobra prianjanje dobivamo
1 p = I, = 32$ = 60,8 em.
Odabrano lp'. 70 ern.
S izracunanom cduljinom prijeklopa imamo sve potrebne podatke za izradbu oaerta
annature. kOjim se pregledno mora prikazati razmjestaj armature u stupu, Uzduzni
presjek crtamo u mjerilu 1:25. dok se poprecni presjek moze prikazati i u rtljerilu 1:10.
ObriS8, odnosno konlure nDsaCa GrtamQ tankim linijama, dol-; debljim linijama
oznacujemo annaturu (osi). Naert 9nnature, odnosno oblik j razmjestaj armature
stupa prikazan je na slid 205. Amlatura. koja se iz temelja prepusta u stup (sidra)
ovdja nije prikazana posebice kad' pozicija jer je ona sastElVni dio naerta armature
temeljne stope (s/.218).
268
-
I
.1
i
najrnanje 0,80 m ispod kate terena. To jo slueaj tzv, plltkog temeljenja kod kOjeg
tazlikujemo sljedece vrste temelja:
- trakasti tamelji (st. 206 a)
- temelji samci (sf . .206 b)
- temeljne (sf. ;06 d)
- temeljne grede (rl: 106 eJ.
Ako so nosivi SlojEl:Vi tla nalaze na vecim dubinama, javlja sa potreba za dubokim
temeljenjem. U tom s!ucaju opterecenje sa prenosi na tJo proko pilota, kesona,
zdenaca i sliiSnih konstrukcija. Kako su 'ove konstrukcije kao i nacin temeljenja
slozeniji za izvodenje, poucavanje Cemd usmjeriti na one vrste temelja pHtkog
temeljenja koje se izvode brzo, jednostavno i najcesce. To su:
- trakasti temelji (sf. 206 oj
- temelji samci (s1- 206 b)
,J bl ,I

I
]I
t !
E

-/
dl

-
Slika ld6. Anniranobetonski lemelji pli!kog temeljenja
a) Trakast! temelj c) T emeljnc grede
b) Temefji samci d) Temeljne plote
269
3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka

b' - '1M; PI'
SIO znael da sa temeljna siopa na!azi unutar povrsine na koju se rasprostire Uak zida
iii stupa, temelj nije potrebno anniratl (sl. 207). pa redovito iz toga uvjeta pronafazimo
potrebnu visinu stope. U protivnom, aka je
d
-< -PI'
b' I"
stopu ispad zidova i stupova moramo annirati (sl. 208).
Armiranjem temelj oslguravamo ad negativnih uljecaja vlacnih naprezanja nastalih
zbog grarHcnog momenta sav/janja, kao i od posmicnih naprezanja, fj. od glavnih
vlacnih naprezanja izaiVahlh granicnom poprecnom sHorn.
l ,
1
b'
I .
1 b
l
, . -'"
Stika 207. F kOJ! nije potrebno armirati Slika 208. Slucaj kada je !emelj po.trebno armlrati
270 . i'. ;.

3. AS sklopova prema granicnom stanju'sIQf118 p'!'!'Sjeka
3.11.1: PRIBLIZAN PRORACUN.OSNO OPTERECENIH TRAKASTIH
ARMIRANOBETONSKIH TEMELJA ZIDOVA
,) 111111111111:411111111111111
hi
Za dimenzioniranje trakastog teme-
lja. uzimamo traku duljine 1,0 m i
sirine b
T
, odnosno pravokl!tnik dime-
nzija bT"'l,Om(s/' 209).
SJika 209.
AS temelj zida s raspodjelom tlaka t1a
a) Za uobicajeni pribHian proracuf'l
b) Za nevezana tla"-pljesak,.
c} Za vezana (koherentna t1a}-g!1o{l. IIoIl3Ca
Prvo valja odrediti ukupnu silu N koja djeluje na mjestu spoja tamelja s tlom. Ona se
dobije kao zbroj svih stalnih G i promjenjivih tereta P koje taj ternel) mora
ukljucujuci i vlastitu tezinu temelja Gr- tj.
N=G+P+G
r

U zbroj svih stalnih. tereta, odnosno ukupnog opterecenja G ulaze v!astite teZine
pojedinih elemenata konstrukcije gradevine koje djeluju na zadani femelj. Ove teZine
doblju se na osnovl obujma (volumena) pojedlnlh elemenata I podataka a prostomlm
tezinama gradiva od kojih su ti e/emenli Stalno opterecenje, .tj. staJne sile
dje!uju uVijek vertikalno prema dolje.;" .
Sile promi.enjivog iii korisnog opterecenja P odredujemo na osnovi odgovarajuCih
proplsa, kao i prema zadanlm podacima za predvideni objekt.
271
3. Dimenzioniranje AS Skfopova prema granicnom stanju sfoma presie.ka '
Na osim spomenulih sila. odnosno opterecenja, djeluju: hidroslat/cki t/ak.
hidlrJdinamit}kf Uak. pomi t/ak. aktivni flak tla, otptJr I/a. kapilarni flak i tlak zaledivanja.
8Iiovdj,/dni nisu precfmet naseg razmatranja.
sila G
T
pre'dstavlja tezinu temelja koga tek Yalja dimenzionirati, njezinu
Vri'jednosl;pretpostavljamo. Uzima se da ona Iznosl plibllzno 10% ukuimog zbroja
Sada iZ uYJeta kojim je odredeno dopusteno naprezanje u tru
N
PI =b70=cr1dop
. T'
potrebnu sirinu b
r
tra,kastog
, odredili sirinu trakastpg temelja, valja izracunati n,aprezanja ipod temeljm
.'stope. ocinosno na dnu teme!jne jame, Pritom za izracun naprezanja. kao opterecenje
uzimamo vlijednost granicne normalne sile N" bez tezine temelja
bJ
dJ
N" =ygG+yPP
N"
Pw= br,/,O"
Buduci da su ._.armlranobetonske
stope, gledano staticki, prijepusti
optereceni Hakom zemlje odozdo!
(reaktivni otpor tlakovo optereeenje
nanosimo na armiranobetonskl prije-
pust (konzolu). sl.210.
Slir", 210.
Armiranobetonski lrakasU \emelj
a) Presjek
b} SlaUcka shams S opteretanjem fI,
c) Dljagram moinimata savijanja M
d) Dijagram popreenih sila v
...
I
I
. I
3: Dimenzionin:nie .AB 'skfopova prema granicnom stanju sloma presieka
OIJO na'mje-s:tu-upetosti prijepusta moment saYijanja i poprecnu silu (sl. 2JOc i
"s!.' Za,gr-anicnu vrijednost momenta savijanja u 1-1. (sf. 2JOc) dobivamo
. M (b, -a)'
u I-I:;; p,,, '--8--'
, Na osnoyi granicnog momenta savijanja odredit e.e se staticka visina' h, Postupak je
'istoYjstan dimenzioniranju pravokutnl a naprezam savlJ' J ,
se za odabranu marku betona MB i pretpostaVljenu iskoristenost betona i armature
(Eb j U %r iz tablice 33 ocitaju koeficijenti k
hb
i K
z
' te izracuna visina, 11,
odnosno debljina stope d
/ k
JMUI-I
J:: hb' -b-'
d"= 11 +a; a = aq +1; (za temelje a
q
5 em)
2
i potrebna plastina armature Aa
Za odabranu vlsinu i plostinu armature odabire se promjer g!avne armature
(4) > 10 mm), take da je razmak lzmec1u slpaka u granicama
,
j
2d
25cm
gdje je d - de.b/jina SlOpe (lemeIja) na mjeslu /_/.
. Cijelom dutjinom temeljne trake, odnosno okomito na g!avnu armaluru po!aze se
razdjelna armatura potrebne plostine
gdje je Aa porrebna plaStina glnvne armature.
Sada valja provjeriti glavna vlacna naprezanJa, Vrijednost granicne poprecne sHe u
presjeku 1-1 (s/ 110 d) Iznosi
273

3.. Dimenzioniranie AB sklopOV8 prema granicnom stafJiu sloma presjeka
te ce najvete ppsmicno naprezanje u istam presjeku biti
max! = V"t_1
1,0 z'
grijl' je z - krut: IIIl!1farnjih sila, a l(zimQIIIO do iZllosi pribfiino 0,9 II (z "" O,9/l).
3. Dlmenzioniranje AB skfopOV8 prema granicnom stanju pr-esjeka
stope d. za I}earmirane terne1je odredit Cerna. iz uvjeta da sa tlak u .betonu
pod.kutom Jl (odnosno da S9 koje djeluje na temeij rasprostire
'pod da so kTClK kutu poklop! S fubom slopo 1Jr (.d. 207):
I
d;-(b, -a)tgp,
2
Koji cerno kut P odabrati Dvisi 0 marki beiona AfE. Za kvalitetniju betona
-; naprezanja: !!rij@.dnosikulap .... kojasAkrecellgraoicamaoct50do600.odncsno
,
i
f
,
- ako izracunom dobijemo manju vrijednost fTlQX'C" od racunske posmicne = 1.2 -1,7, ali ne' Yeei ad tg = 2.
ee i,.. kazemo da beton u cije!osti preuzima poprecnu silu
za slucaj kada je 't,. < maxt
u
::;; 5).,., presjek moramo osigurati armaturom kako je
to dana u pogh1Ylju 3.6.
ako ie Til > 51:
r
,. stopu valja dimenzionirati iznOV8,
Temelji moraju imati takve dimenzije da sva posmicna naprezanja, koja su u teme-
rna opasna i valja ih izbjegavati, u dje!osti budu preuzeta betonom. lsto se Qdnosi i
na Uaena naprezanja. Stoga u temeljima, koliko god je moguee, va!ja lzbjegavati
armaturu za preuzimanje Uacnih 1 posmicnih
PRIMJER 1.Va!ja dimenzionirati trakasti temelj ispod betonskog zida debljine 20,0 em
opterecen sHam N = J 20 kif/m. tako da bUde nearmiran. Stopu valja
izvesti markom belona MB 20 i temelJiti u Uu s dopustenim naprezanjem
tla o[dop"" 0,25 Nlmm
1
.
Po1rebnu sirinu trakastog temelja b
r
dobit cemo iz uvjeta:
odakle slijedi bt:
N
Odabrano b
r
= 50 em.
Prijepust stope bit ce:

p, br.),O- ,,fop/'
120,0
0,2510'
=0,48 m=48 em.
b' = -a) = =0,15 em.
274
U nasem primjeru odabrdt temo.p = 60, odnosno t, 732, pa ce visina stope biti:
)dabrana visina stope za slucaj nepodrum!jenih zgrada mora osigurati temelj ad
:,mrzavanja; ts bez obzira na proracunom dobivenu potrebnu visinu, odabire sa
min d =80,0 em (svi vanjski temelji). Kod podrumljenlh zgrada, iz kanstruktivnih razJoga
(npr. visina temetjne stope mora biti visa od ukupne:visine donje betonske podloge s
tamponskim slojem), ova visina preporucuje .se da ne bude manja od min d - 50.0 em.
Kako se u n85em primjeru rad! 0 podrumljenoj zgradi dvbinu temelja odabire se:
d;::; 50,0 em (sl. 211 ).

SJika llJ.
Nearmir.ani trakasti tamelj zida debijine 20 em
275
3. Dimerizlimiranje AB sklopova prema grani6nom stan;u sloma presjeka
i;:
IJAfJf'JMt;llAf !(ada imamo <Iubi prekida zids zbog olvera za vrata uputno je dio
trakastog temelia konstruktivno anmirati (sl.lIZ).
Stika 211.
Konstruktivno armiranje trakastog temelja za
slueaj prekida zida
PRIMJER 2. Valja dimenzionirati' temelinu stopu marke betona MB 20 ispod beton-
.kog zida (Y. 24 kNlm
3
) debljine 20.0 em i visine 2.50 m (sl. 213). Zid je
optereeeo promjenji,vim opterecenjem P = 380 kNlm. Dopusteno napre-
zanje temeljnog Ha iznosi or = 0.25 Nlmm
2
. Za 8ffilatvru odabrati
GA 2401360. '
a)Opter.cenle
Optereeenje po 1 m' temelja:
1. PromJenjivo opterecenje
. 1.0= 380.0 380.0 kN
2. Vlastita telina zida
2.50' 0.20' 1,0' 24 12.0 kN.
3. Vlastita teiina stope
G
r
- 0.10' (F + Gj 39.2 kN.
Ukupna sila
N- F+ G
z
+ G
r
- 431,2 kN
Slika 213. Opterecenje temelja
! ,,380<"_10_'------1-
ill- M __ !-_ *
N
PoIrebnu sirinu trakastog b
r
dobit cemo iz uvjeta:
N
p,,:;:: b
r
, 1,0 == 0', do?,
276
,:"xt ]
"
3; Dlmenzionlranje. ABsklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
odakle slijedi bi-'
b,
bdabrano b
r
= 180 em.
U statickom je pogledu trakasti temelj prepusteni nosac poduprt z:idom i opterecen s
donje strane Uakom zem!je (reaktivnim opterecenjem Ua, sf. 214).
Za crtanje dijagrama reznih sUa M V valja prvo odrediti Uak zemlje za granicmi
vrijednost normalne sHe N. ali bez sile Gr. tj. bez teiine stope. U ovom primjeru on
iznosi:
. Y,G+y,P = (1.612,0+1.8380) -390.6 kN 1 m' ,,0,39 N I mm'
Pm b,.I,O 1,80,1,0 .
Stika 214.
Armiranobetonski trakasli lemeri
a) Presjek lemelja S opterecenjem
bj Staticka shema s oplerecenjemp,
c) Dijagram momena\a savijanja M
d) Oijagram poprecnih sila v
277
.
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka
Sada za dobivenu vfijednost prosjeenog granicnog mlprezanja u tlu = 0,39 Nlmm
1
odredlmo rezne sile u presjeku 1-1. Presjek 1--1 predstavlja mjesto najugrozenijeg
presjeka.
I ,
M,,,_, ..,
"il 1,80-0,20)' 0,39 10' =124,8 kNm
J
-a)1 Op
2 r ""
1 I '
"2 1,80-0,20)-0,3910 kN
c} Dimenzioniranje prema gran.icnom momentu savijanja
Za odabranu marku betona ME 20, i pretpostav!jene deformacije batona e.b = 3,5%0 i
armature t" = 10%0, iz tabliee 33 ocitamo koeficijente k
hb
"" 1,953 i k
z
= 0,891.
S1aticka visina stope uporaborn koeficijenta k},b bit ce:
J
tH8 h=k,,' --=2182em
b '100 . ,
Za pretpostavljeni premjer glavne armatur'e eke $20 mm debljinu zastitnog sloja
Qg"" 5,0 em debljina stope d iznosi:
d=h+a: a:::ao+$1 2:::5,0+2,01 2=6,0 em
d 21,82+6,0 27,82 em
Odabrano d "'" 30,0 em.
h == d -a= 30,0-6,0 = 24,0 em
h 24,0
k
hb
::: =---=2,148,
.. 1_1 /12480
100 100
278
I
I
I
I
3, Dimenzioniran;e AB prema granrcnofn stanju sloma presjeka
plostina glavne bit ee:
A= M .. ,_, 12480. =23.81 em' I",.
" k:,f;cr" 0,91024,24 .
= /3,18 em
Odabrano e = 12.5 em (A
a
.
f1v
= 15,}3 em
1
Im).
Plestina razdjelne armature lzn05i:
Odabire se,$12 mm (Aa '" 1,J3cm
1
) na razmaku:
e =: 100} ,131.4,76 = 23,74 em
Odabrane e = 20,0 em (Aas/V = 5,65 cm
2
Im),
d} Dimenzioniranje prema granicnoj vrijadnosti poprecne sile
Za izracunanu vrijednost peprecne sile u presjeku 1-1
granicno posmicno naprezanje lznosl:
max,\: := V"I-/ = 312,0 _J444AkNlm!=1,44Nlmm}.
" J.Oz 1,00,90,24
Sada iz lablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne cvrstoce t,. za ME 20, koja
iznosi:
SlO znaci da beton ne moze sam preuzeti poprecnu silu, Staga moramo iii poveeati
staticku vlsinu iii osigurati armaturu za pokrivanje posmicnih naprezanja.
279
v. WLIlICfIUJlIImi:1TJ{e.MoO SKIOpOVa prema granltnom stan/v sloma presjeka (
', ... s da se posmicna annatura ne preporuCuje. va/ja nam poveeati dlmenzije
piesjeka 'korlstenjem uvjeta . .
V",_,
mart"
bO,9"
oda.lde' vrijednost statieke visine:
312,0
0,433 m;43,3 em,
1,00,0.90,8 io'
Sada s ovom statickom vlsinom iznava lzracunamo novu debijinu stope d i potrebnu
. pfostinu annature Ao.
d =- h+a= 43,3+6,0= 49,3 cm-
. Odabrano d = SO,O em.
em
h 44,0
t
2480
100
3,939
I M'l I-I
\ b
armature sada lznosl:
A _ M",_, _ 12480 _Il.28
cm
J/
m
.
It k: h.G,." 0,9624424
Odabire sa mm na razmakv:
e faa 2.01112,28 =16.36 em.
,Odabrano, e = 15,0 em (Aa slY "7 25. '3 cm
2
Im).
razdjelne armature bit ce:
A",,,, =0.2' A""", =O,212,28=2.45em
1
1m.
280
n
-
3, Dimenzioniran/e AB sklopova pmma gran;cnom staniu sfoma presjeka
Odabire se $10jnm -na-razmaku:
,e = 100,0,79 I 2,45 =32,24 em.
,
Odabrano e = 30,O.cm(Aos
tr
:: 2,63 cm1lm},
Ovako dimenzioniranu stopu s rai:mjestajem annature prikazujemo na. slid 1/5
20
b 18
CD ,J6/15o-n
CD
Slika us.
Razmjestaj armature A8 temeijne stope
ispod betonskog zida
Prije betonlranja na razmocenu glinovitom flu vaJja ispod temelja nasuti podlozni sloj
cistog sljunka debljine iO,O em, a na nj poloziti s!oj betona kojim lzradujemo sami
temeli, najmanje '5,0 -eni':- Na taka pripremljenu povrsinu polazemo armaturu.
Inaee, opcenito se preporuca izradba podloznog sloja nabijenim betonom minimalne
debljine 5,0 em (sl. 215). Armatura u tom slucaju mora imati debljinu zaslilnog sloja
4 -5 em, Ukoliko s.e temelji betoniraju v izravnom kontaktu sa zemljom, debljina
zasfl1nog sloja mora biti naimanje 7,5 em.
Stc se oblika stope tiee, nju mazema izvesti s promjenjivam debljinom oblika kao roa
sfici 215, s tim da kut a koji kosina zatvara s horizontalom ne bude veGi od 25", kako
bismo izbjegli izradu opIate za tv kosinu. Stopu moiemo r s tim da
visina stube ne smije biti mania od 20 em niti pritom smije sjeCi Uaehu Jiniju.
Za visinu temelja do 90 em uobicajeno je izvesti dvije stube, a u slucajv kada je visina
temelja veca od 90 em (za narocito veliko optere6ehje) tri stube.
Na mjestu spoja zida (iii stupa) i temelja je osigurati obostrano minimarno
prosirenje (5 do 10 em) temelia (npr. zbog netoenosti v radu, moguceg adronjavanja
ruba iemelja, tacne izrade zidova i stupova, polaganja opiate 1 dr.). Oebljina kraja
teme!ja iznos! najmanje 10 em (za neannirane temelje 20 em).
281
. !
,
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom sloma presieka
3.11.2. ARMIRANOBETONSKI TEMELJI SAMel
3.11.2.1. TEMELJNE STOPE ISPOD OS NO OPTERECENIH STUPOVA
Temetjne stope is.pod stupova, kOje se teme!je na razmjerno maloj dubini (na stijeni) ifi
u t!u s vrfo razinom podzemne vade, morama izvesti armiranirrl betonom,
da tlocrtni oblik stope odgovara obliku pORrecnog presjeka stupa je
,I
, ,
b,
Stika 216. Tlocrtnl obHci temelja samaca
a) Pravokulni b} Kvadralnj
"'
b,
Oimenzije stope, odnosno veliCina stranica h/ i h2 odreduje se lz uvjeta da naprezanja
u Uu ne prekorace dopustivu crt dop' dok S8 statiCka. visina h, odnosno debljina
d odreduje prema granicnoj vrijednosti momenata savijanja i I iii prama granicnoj
poprefuoj sm. uz provjeru proboja stupa kroz p!ocu temelia, sto maze povecati
debljinu temelja. Postupak je dakle istovjetan dimenziniranju trakastog
belonskog presjeka.
Temelji samei povezuju se obvezno s temelinim gredama cija je zadaca da sprijeee
medusobno razmicanje temelja samaca, a mogu S8 koristiti i kao oslond fasadnim I
pregradnim zidovima.
282
3. Dimenzioniranje AB sklop;va prems granicnom sfanju presieka
PRIMJER 3. Potrebno je dimenzionirati temefjnu stopu ispod armiranobetonskog
stupa, kvadratnog p'oprecnog presjeka dimenzija 40/40 em, optereeenv
\.i./lUIII.h.UlltiHU\J upluwCunju J' - M.' !..N, 117). Vltllmt atupl'l lJ:noll!
4,0 m. Stopu izraditi betonom MB 20 j armaturom'RA 4001500 U Uu s
dopustenirn tla 0tJop"'" O,JO Nlmm
2
.
a) Opferecenje
1. Promjenjivo 0vlerecellJu
p= 675,OkN.
2. Vlastita teiina armiranobetonskog stupa
0,40' 0,40' 16,OkN.
3. Vlastita tezina stope
0,10' (P+ 69,} kN.
Ukupna sila
N= P+ GZ+GTC' 760.1 kN
Slika 217.
AB temefjna stopa lspod arm1ranobetonsKog zlupa
a) PresJek
b) TJocrt
01
j
Il2lb....,1 t
1
bJ
I
1
"..
"
-t
-+
,
b,
1
I'
"
1'1
'"

IY
j-r
b,
Buduci da se radi 0 osno opterecenom temelju sa 'stupom .kvadratnog .poprecnog
presjeka, odabire sa stopa kvadratnog tiocrtnog
. Potrebnu sirinu temelja samca b
r
odredit cemo iz uvjeta
adakle slijedi b
T
:
b
T


760.1
CY
r
dop 0,3010)
Odabrano hr = 100 em.
283
3. utmenzlomranre AB SkfopOVa preme granicnom sta'nju sloma
veliCinu Uaka zemlje iii reaktivni olpor Ua na dnu temelJne Jame b . b - b '. k.o),
mora bill jednak granicnoj sili N, (odredenoj bez leiine temeljne stope) na (0) plastin/.
,1
,

, ,
, I
(I ,6' 16,10+ 1.8,675) = 484.6 kN / m
1
;= 0,48 N I film'
1,6
1
01 c!
d1
112!b-01 -a,6o
Slika 218.
1>-1 60rn
AD temeJj samac kvadratnog oblika

bJ
b) Slaticka shem8
c) Dijagram popretnih sHa V
d
d) Dijagram momenata savijanja M
dI
S obzirom na dobivenu vrijednost prosjecnog granicnog naprezanja u tlu
_ 048 N/mm] vri)'ednosti reznih sila M (51. 218 d) i V (sl. 218 c) u smjeru os; x i y bit
PIU ' " , II U
ee:
284
M :M _a)'1 Op
"'.< "J" 8 r.
"" .0,48.1.0.
1
"" 140,0 kNm
I .
V = V = -Iv -a)I.Op
".' ")" 2 r n'
=!...( 1.60-0,40)-0,48 {O' = 465 kN
2
-To. .
3: Dimenzionii;3nje.AB sklopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka
c),Oimenzlonlranje prema granicnim momentima savijanja
Za odabranu .marku betons ME 2P, i pretpostavijene deforma,cije f.h =3,5%0 i
?rmature t
a
=10%o, jz rablice 330cltamo koeficijente khb "" 1.953.1 Irz''';''
Kako_ su granicni savijanja S obzirom na osi x i ,y jednaki, staticku visinu
odredlt cerna prema jed nom od njih s napomenom da se staticka vis/na u okomitom
snijeru (u smjeru druge osi) povecava za promjer glavne armature.
Za vrijednost granicoog momenta Min - /40 kNm is oCitanim koeficijentom k
hb
- 1,953,
staticka vtsina stope u smjeru x, h.
t
bit ce; ,
=:1,953)14000 =36,53 em
b 40
Za pretpostavijeni premjer glavne armature oko $20 mm i debljinu zastltnog sloja
G
o
':= 5,0 em stope d iznosi:
d=h+a; a::ao+$12=5.0+2,OI2=6,O em
d=36,53+6,0 42,53- em
Odabrano d::: 50,0 em.
h.r ::: d -Q "" 50,0-6 ,0 =: 44,0 em
h, 44,0
k" = J' = 2.353 ,
M,a 14000
40 40
Potrebna plostina glqvne armature u smjeru x bit 6e:
Odabire se 2,01 em
2
) na razmaku;
(!:::; /(}()2,()/ / 8,60 '" 23,37 em
Odabrano e -= lO,Ocm (Au,flv "" 10,05 em
2
).
785
I
."
.J
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sJomapresjeka 3. Dimenzionir?nie AB sklopova prema granicnom stanju s/r::ma presieka
"<\
i --, ,",'I_ 00",,,
, smjeru y necemo racunati, vee 'odabiremo isti promjer i isH razmak kao u smjeru x. t r
l----_______ ____________________ -"c-______________ ____________ +-____
j a/x - b
Jy
= a +?(dl2)=: -0,40 + 2 O,2J - US'OO1im'---------------------------------
I d) Dimeoziooiraoje prema graoicoDj vrijedoesti poprecoe sile to. = N" - p.(b" ,b,,) 5 t,
"
Za izracunanu vrijednost granicne poprecne sile u kriticnom presjeku 1-1 1 >
1"b!:= 2.0,50-1.B - 473,2 kN 1m =0,4732N I mm" =0.8 N Imm
2

V." = V., = 465,0 kN

-., Vidimo da su pOsmicna naprezanja-manja od racunske posrnicne CVfstoce, te nema
i'
I! granienD posmienD naprezaoje iznDsi: opasoosU i nlje petrebao dalji proracun,
t,. V 465,0 ,
maxt =724,OkNlm-=O,73Nlmm-
"J b
r
'Z 1600,9'0,446

. .f
1
,
t
iIi
w


;1
,
"
1\
,
..
Sada iz tablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne tr za ME 20, koja
iznosi:
t, :::..::0,8 N Imm
2
,
11l(l.n:" =0.13 N I lIllI/ <", =0,8 N I mml,
sto znaCi da beton u cijeJosti moze sam preuzeti poprecnu silu,
Provjera probpja
Aka su haprezanja 'rbi' izazvana sHorn probijanja temelja, manja iii jednaka
racunskoj c.vrstoci l'r' o,dnosno aka ie
nema opas'nosti prpboja temelja. Medutim. aka ovaj uvjet nije zadovoljen, Jj. kada je
'tbl > "1'r. taqa'valja predvidjeti armaturu koja ce preuzeti pasmicna narrezanja ad sile
koja bl pro9i1a ili valja povecati debljinu lemelja d.
286
b -160
>01 10 III
--
>--
UJ
$

'1
';J40
\
;ill Q)J4J!16m l-19(k", IN
'"
Slihl218.
Ol;!lik i fli/i1;rnjc:loj lemeija
samca
287
,,,_,,_,,,,,,,,,,,,,,,,, rHJ ,,"'VtNVa /!Jtlff/i:J qramcnOm stan/u sloma pres[eka
4. Osnove prednapetog.betona
4.' OSNOVI= PREDNApETOG BETONA
Armiranje.temelja samaca najcesce obavljamo na nacin da podjednaki broj sipaka
annature polalemo u dva me6usobno okomila smjera (kriino armiranje). Kad god je
to mogu6e, valja nastojati temelj armiraU mre.i.astom annaturom. Na dijelu temeljz
ispod stupa, cija veficina lznosi dvije sirine stupa (2a). armaturu 012 lako js Qsnovna tema ovog udzbenika'ARMlRANI BETON, U ovom poglavlju upoznat
je potfebno postaviU oa dvostruko guscem razmaku cd odabranoJ celT!O osnove" PREDNAPETOG BETONA nastalog konstrukcij"skom pOfrebom da se
razmaka. U na5em primjeru taj razmak iznosi 10,"0 em. eliminiraju svi nama 'poznati nedostaci anniranog betona.
Aka su stranice,temelja vece od 3,0 m, tada drugu sipku ne vodimo do kraja Medutim, valja imatl na umu da prednapeti beton, bez obzira na svoje prednosti, nije.
stepe .ee im duijiAO gAGS! 0,8 __ _,,--:-_____ _
Pri armiranju teme/ja samea naroeitu pai:nju valja posvetiti spoju temelja sa stupom, Prisjetimo se sada nedostataka armiranog betona. 'Osnovni nedostatak .!efl u Cinjenici
Ova veti ostvaruje se pomotu armature u obliku sidara, cijl promjer, brei i razmjeStaj sto jedna od njegove dvije komponente - beton, ima izrazito matu vlacnu cvrstocu
mornju odgovarati annaturi stupa na spoju s teme/jom. Stremenovi-spone takoder (odnosno malu nosivost na vlak),.1/lO tiacne cvrstQce.
moraju biti istog promjera kao. i spone u stupu. Sipke uzduzne armature spustaju se Stoga se u armiranom betonu vlacna naprezanja povjeravaju armaturi, a tlacna
do annature temelja (ako se radi 0 plitkom temeiju do 1,0 rn dubine). Ako je dubina naprezanja betonu. Iz tih razloga u armiranobetonskim efementima lz!oienima
veGa. do annatur9 lemelia dovode S8 sarno cetiri sipke dok se ostale spustaju u temelj savijanju beton ispod neutralne osi prave staticke funkcije, vee predstavlja
na dubinu 40!. mjereno od mjesta spoja stupa s temefjom i to bez doilj1h kuka. nekoristan teret (suvisnu masu), sto znatno 'ogranlcava ekonomicne raspone ovako
-
" ; naprezanih nosaes. U slueaju "latno naprezanih armiranobeton!?kih e/emenata,
cjelokupnu v/acnu silu preuzrma armatura, dok beton prakticno siui:l za smanjenje
...
produljenja i kao za;;titna obloga. .
S druge strane, lako annatura preuzlma 'vlacna naprezanja, kada ona prekoraee
vlaenu cvrstocu betona, u njemu se okomito na pravee glavnih vlacnih naprezanja
pojavljuju pukotine (pog/arlie 2.5). Ukoliko je armiranobetonski element izfozen atmo-
. sferskim uticajima Hi nekoj drugoj agmsivnoj sredini i ako su sirine pukotina vece od
0,2-0,3 mm, moze."goei do korozije nosive (g/avne) armature, eime se u cijelosti
ugroiava stabilnost konstrukdje, odnosno smanjuje njezin vijek trajanja.
Poveeanje vlacne noslvosti betona moglo bi se ostvariti odabiranjem vise klase
betona za armiranobetonskll konstrukciju. No to bi bi!o suvise skupa i neefikasno
rjesenje jer se povecanjem marke betona tek neznatno PQvecava njegova vlacnil
odnosnb nos'jvosl Valja istaknuti da porast vi acne cvrstoce nije srazmjeran
s porastom tlacne i::vrstoce.
Jedan od najboljih nacina da se navedeni nedostaci otklone, a da beton pritom
moze preuzeti sva m vecinu naprezanja koja "nastaju dje!ovanjem vanjskog
opterecenja, odnosno da u preuzimanju naprezanja sudjeluje eijeli betonsk) presjek (iii
njegov najveci dio), sastojl se u tome da se armiranobetonski nos8C izlo?'i optereconju
koje prakticno ne izaziva v!acna naprezanja. Tako S6 istcxlobno sprecava, iii barem
djelomicno spreeava, raspucavanje belona u vlatnom pojasu betona.
To se postize unosenjem t/a6ne sile u nosai::. Pretpostavimo da' imamo
betonski nosac u cijlm presjecima (dijelovima presjeka) pod d}elovanjem vanjskog
Qpteree.enja. prema proracunu; ocekuje normal nih vlacnih naprezanja,
odnosno puKotina. Me6utim, prije nego sto hpsac opteretimo vanjskim - radnim
opterecenjem, mi 9a izlazemo djelovanju umjetnog sustava sila, unosenjem tlacne
sile, koja ce u tim presjecima (dijelovima presjekR) izuzvnli jcdnnkn (.\-1. ;r /9 J. manja iii
veca (sl, 21f) uzduzna Uacna naprezanja.
289
" !
,
4. Osnove prednapeiog betona
Ooto je da ce u tom slueaju, poslije nanosenja vanjskog opterecenja, svi presjeci
nosaea biti izlozeni t1acnom naprezanju.
Ovaj postupak, buduci dn se zIJiva prlju nuyo s[o je nosac u uporaul, naz/vamo
prednapinjanjem. Prednapinjanjem se, dakle, u konstrukcijskim elementima stvara
stanje naprezanja suprotno onome koje ce sa javiti pri djelovanju vanjskog
optereeenja.
4.1, NACElO PREDNAPINJANJA
Uzmirno de SOlO i2102enost cijelog presjeka tlacnirn naprezanjirna. odnosno unosenje
lIacne sHe u nosae, ostvarili pomoCu eeliene sipke koju smo provukll kroz betonski
nosac prihvativsi je Oa krajevima maticama 5 podloznlm plocieama. Nakoo sto beton
dostigne potrebnu evrstocu, sipku okretanjem matice napinjemo i izduljujemo
srazmjerno velici'ni sile. BuduCi da su produ!jenja elasUcna, sipka teil povratku u
prvobitno stanje, tj. poprimanju prvobitne duljine, Kako se na krajevima sipke nalaze
matice s ploCicama, one ne dopustaju povratak sipke u ptYobHni polezaj jer se, plotiea
upire 0 krajeve nosaca. Take se sila kojom je napinjana sipka, prenosi na betonski
nosae i izaziva zeljena tiacna naprezanja u 6etonu,
Aka je sipka pastaVljena toena u teziste presjeka (osno), tada dijagram tlacnih
naprezanja (rna oblik pravokutnika (sf. 11.9 oJ, Kada tako prednapetu gredu opteretimo
odredenim teretom (vanjskim opterecenjem), napre,zanja izazvana momentom
savijanja, zbrojena s naprezanjima prednapinjanja, izazvat ce u presjeku nosaca
sarno Haena naprezanja (sl. 219b),
Slika 219. Naeelo prednapinjanja slpkom za napinjanje
postavljenom u tetistu presjeka
a) PrednapinjanJe sarno za sebe
b) Prednapeta opterecena greda
290
II'O'llffit stNijmJQ
smll 'zo sd-.e
,
>.'
4, Osnove
, . . ,
valja napomenuti' da je vellcina naprezanja u svakoj toeki se od
nule f!a rubu nosaes do dvostruko veca vrijednosti Uacnih na
gornjem tubu presjeka (naprezanja I_zazvana Il,i uzrokovana prednaplnja..rJem.uprav'J
su tnlika kollka su i nuprozanja na rubovima nosacaod momenata savlJanJa, :1.119).
Od ovakviJg prednaplnjanja ne bi bilo velike koristi bas zbog ovih
'tlacnih naprezanja. jer sada umjesto pukolina u donjem PQjasu nos8ea,'iiioZe docl do
drobljenja betona u gomjem pojasu (ukoliko bi dopustena naprezanja' betona
prekoracena). Da do toga oe dade, a da se iz be'tonskog nosata izvuce sve sto se
izvuci maze, odnosno da se presjek maksimalna iskoristi, :ipka kOja se
napinje mora biti postuv!jena u nosacu izvan osi (ekscentricno), na takvo mjesto da
dijagram naprezanja od prednapinjanja ide u trokuta koji ima vm oa Uatnom
rubu presjeka (51, 220), , .
01
,<- ':0220. Nacela prednapinjanja .!iipkom za napinjanje
postavljenom u donjem dijelu presIeka
a) PrednapinjanJe sarno za sebe
b) Prednapela apteracena greda
1-'-' )ma ovom dijagramu traena naprezanja prednapinjanja jednaka su null oa istam
il -:;stu gdje su Uaena naprezanja izazvana savijanjem najveea, ook SU _,sa suprotne
s"ane najveea bas tame gdje se pojavijuju najveea vlaena naprezanja. Takvim
izvanosnim postavljanjem sipke za prednapinjanje ostvareno je ono' sto' je i bio ci!j;
fwutralizirana su v!acna oaprezanja, a nlsu prekoracifa veliCinu koju
hi imala da niie biro prednaplnjanja, tj. da je:"nosac bio izlozen sarno ,momentima
s,wijanja. Ako se natega (sipka_ kojom predriapinjemo) stavi lzvan osi i to taka da je na
ii, ,(:nom rubu presjeka naprezanje nula. naprezanje u te!iSlu presjeka upola J@ manje
:,. 291
4. Osnove ptednapetog belona
oego .naprezanje na vJacnam rubu. To lOaci" da je za ponistavanje istoga vlacnog
upola manja sHa prednapinjanJa. Drug!m rijet/ma, nosae pred-
izvanosnom nategom moze prenijeti dvostruko veGe optereeenje nego OSOO
prednapeU nosae.
Iz svega mazema zakfjucitj da polozajem umjetne tlacne sile prednaplnjanja mazema
stvOrffi lakv,,: (najpooljnije) stanje naprezanja u nosaeu. a kole' Ce onda dati i
naljeftinije-, Ijesenje. Stoga poloi:aj Haene sHe tccnc odreden proracunom u nosacu
mora om postovan ! ostvaren pruIKom rzvedbe.
4.2. VRSTE PREONAPINJANJA GREDA I
Prednapinjanje betona greda j plata ostvaruje S9 napinjanjem celicnih struna iii
eelienih natega (kabela) koji su ns odgovarajuci nacin razmjesteni u, belonskom
presjeku. Pdd 'pojmom natega (kabel) razumije se struna, splet struna. uze, fiCa,
snop Zica, snop u.i.adi in Sipka. Natega prenosi silu na beton pomatu odgavarajucih
uredaJa iii Napinjanje natega moze se ostvariti;
af'" odnosn6 prije ocvrsnuca betona - p;ethodno
b) _. n{;lkon otvrsnuCa betona - naknadno napinjanje
pHj. betoniranj. obavlja se na Izv. stazama (duljine do 100 m)za
ielii:ne uZadi. Celiena' u:lad napinje se pomocu mehaniekih uredaja In
hidraulickih presa. a: potom se pristupa betaniranju nosaea. Kada beton oc.vrsne, uiad
se da teze povratku na prVobitnu duljinu; tj. nastoje se" skratiti, u tome
ih spreCava. prianjanje betona i telika. Ostvarenim prianjanjem na beton se stoga
prenosi tJaena sila. . ,
S obzirom'da vrijeme ocvrsCivanja .betona zahtijeva dugotrajnu uporabu staze za
.. sa najee$ce za istodobno .. b.l?ja
konstruktivnih. elemenata), painju valja usmjeritl na postupke ubrzanog dozrijevanja
betona Poslije olpustanja, natege izmec1u etemenata se prBsiJecaju.
Slika 221 prik<izuje fate. odnosno tijt;!k prednapinjanja.
__ ' ::--:;=,,="":::Hl....!':a."',""i' .i"""'"
__ ' ::' ='::"=::"::''';::"=:::c::\!!::!1;::,oo=:::"""",,,:::=, ::. 2ire i
S/iku 22 f. Fare pradnaplnJanja
t$
4. Osnove prednqpetog betona
Pri riaknadnof!l napinjanjll natege se poslavJjaju u cijevi od rebrasta lima koje idu
dUljinom Tijekom betoniranja i ocvrsclv;3.nja betona, oni su u tim cijevima
. nenapeti (slobodni. Kada beton dpbije potrebnu 'Uacnu cvrstocu, pristupa se
napinjanju natega pomocu hidraulicklh presa kOje se pfitom oslanjaju na sam nosac.
Po osfvarenJu projektirane sile' prednaplnjanja, natega se fiksira u nosae pomocu
sidra, Vrsta, odnosno tip sidra, ovisi 0 sustavu prednapinjanja. U naeelu, sila sa fice
prenosi se na sidro s pomocuklina (dakle trenjsm), a potom s pomocu sidrene ploeice
na beton. tJ SlUG3jU SlJst.w$ 888\( (S,dcars
ka
) slIaka je iica pojerljnacDo j'sidrena s
pomocu glavice hladno obfikovane na kraju zice (sf. 222).
01 hi
Slika .122. Pomicno sidro sustava BBRV a) Postavljeno u oplali
b) Poslije napinjanja
Nakan napinjanja, n31ege vaija zastititi ad korozije. Najvise nakon 30 dana od sidrenja
u sJobodni prOSlor cljev'l s nategama uUacUJe se s pomocu crpke za injektiranje
cementna kasa (smjesa za injektiranje).
Smjesa za injektiranje, odnosno cementni mort, mijesa se strojem, i to od cementa i
vode iii cementa, zrna puniva-granulata (kremeno brasno, leteei pepeo ltd,) i vode.
Upotrijebljeni cement mor.a bit! iste kvalitete kao i cement kOjim 5e spravlja beton
odgovarajuceg elementa. Ova smjesa ima dvoslruku ulogu; ona stiti natege od
korozije i u isto vrijeme izmeau n.atege i betona uspostavlja i osiguffiva tvrstu vezu,
koja Je bitna za oslguranje granicne nosivosti gradevnog elementa. Opcenito uzevsi,
prednapele konstrukcije kod ,kojih.je obavljeno injektiranJe, pokazuju vecu nosivost i
manje sirine pukoti'na, 5to takoi.1er pove6ava otpornost koostrukciJe na koroziju. Da bi
smjesa za ihjekliranje ispunila svoju funkciju, za utlacivanja mora biti dovoljna
zitka, a po stvrdnjavanju mora imati potrebnu cvrstocu i s10 manje skupljanje.
"Prednost napinjanja nategama leii U cinjenici da. se natega moze polozili tako da praH
krivulju mjerodavnih momenata savijanja, a nekada se moze j naknadno povecati sila
prednapinjanjB.
293
4. Osnove prednapetog betona

4. Osnove predn.apetog
43. SKUPLJANJE I PUZANJE BETONA Nal\on ocvrsnjavanja (beton stvrdne iii l.
vee,nakon 2 do 4 sata, ali sa ns
$kupljanje i puzanje betona pojave su svojstvene betonu koje izravno utjecu na nj ne rranositt opterecenje pnje
ueinak prednapinjanja, odnosna na smanjenje sile prednapinjanja tijekom vremena, ne90 sto oevrsne). u trenutku t "" {I/'
KoristeCi dugogodisnje graditeljsko iskustvo, prvi je na njih, Ij. na njihova djelovanje, oano$i se,' opterecenje kpje izaziva
ukazao francuski inzenjer j izumitelj Freyssinet .(Fresine), postavivsi 1926. godine elasticnu deformaciju ceI" Ukupna defo- ,,/ .
tehniku prednapinjanja na cvrste osnove. Pritom je raz.vio pastupak kojim se na rmacija u tOl!l trenuiku sastoji sa iz /' ('iskozr:.t)
't ____ ejlcars:
ti
;, __ n:.:s:.:tru.:::.:kc::.i::je:...:O:.:d:......_______ deformacije skupljanja i
i pm nape og De ona upo re JavaJu sa 0 I
Osnovni je uzrok skup!janja betona n]egovo "susenje", tj, ishlap!jivanje nevezane vede t. sk4>ljcr.je
!)feastale nakon hidratacije cementa. Pritom beton smanjuje obujam skracujuci se
u sva tn smjera. Veticina skupljanja ne avis! 0 naprezanjima u beionu, vee
o vrsti i koJicini upotrijebljenog cementa, zatim 0 vodocementnom faktofu, obliku i
dimenzijama doticnog konstruktivnog a najvise 0 vlaznosti i temperaturi
okolisa u kojoj se taj element nakon ocvrsnjivanja betona nalazi.
SkupJjanje betona je dugotrajan proces (traje nekoliko godina pa i nekoliko desetaka
godina), ali se maze uzeti da se prib!iino 30% ukupnog skupljanja obav! za 28 dana
oakon betoniranja, dok se u nekim slucajevirna za godinu dana obavi j do 90%
ukupnog skuptjanja.
Za razliku od skupljanja, uzrok puzanja batona je naprezanje. Beton je u stvari
IJisko-elasto----plastiean materija/. Kada se optereti, trenutno biva deformiran elasticno
(trenutna elasticna deformacija). Ako se opterecenje tijekom vremena zadrii, rdzvijaju
se tzv. viskozne deforrnacije, kaje zaverno puzanJe betona. (poras! deformadja 5
vremenom). Ove deformacije SU to vece, sto je vece! opterecenje.
Puzanje batona je takoder spor proces koji se odvija i trajegodinama. Medutim,
najveci dio viskoznih deformacija doiJvi (pretrpi) mladi beton, pa se moze uzeU da je
vremenskl tijek puzanja vremenskom tijeku skupljanJa, Konacna
deformacija moze biti 3 do 5 puta'veca od poc-etne.
Velicina viskoznih deformacifa. t{ puzanje, ovlsi a istim Cimbenicima kao j skup!janje,
a osobito ovisi 0 slaros(i betona u trenutku nanos-enja opfer.eeenja, kao i 0 trajanjLi tog
optereeenja,
Ako se posHje .. duzeg zadriavanja' opterecenja nosae (odtereti), gube se
elasticne deforma.Ciie, 8 .s yremenom i dio viskoznih deformacija. Dje!omicho
smanjenje od puzanja n8ziva se eiasticnoscu, odnosno to su
ttv. povratne'.iU deformacije. pia viskoznih deformacija ostaje, i to su
nepovratne Zbog njih je beton j plasticno gradivo.
Na slief 223. je karaktenstiean dijagram (II) skracenja belona zbog skuplj"anja
i puzanja.
?e,tpna zapocinje odmah nakon betoniranja l ==0 i odvija se
od n,wrezanja '.
294
Slika 223. Vremenski tijek skracenja betona
z.bog skuptjanja i puzanja
Ukoliko se opterecenje zadrzi, razv!J8Ju se i vis\<ozne defonnacije. U odredenom
trenutku vremena I deformacija ce se, dakle, sastojatl iz odgovarajuCe d.eformacije
skupljanja, elasticne deformacije i odgovarajuee derorrnacije puzanja . Nakon
rasterecenja u trenutku I == 'i' prvo se gubi elasticna deformacija Tu deformaciju
nazivamo trenutna povratna elasticna deformacija. S vremenom se zatim gUbi dio
vlskozne defonnacije. To je trajna povratna iii zakasnjela elasticna deformacija. Prl
tom.e di"o viskozne- deformacije (trajna nepovratna - nepovratno skrseeoje,
odnosno plasticna deformacija) i naravno, odgovarajuca deformacija skupljanja.
4.4. BETON t CELIK U PREDNAPETOM BETONO
. Za izraqu elemenata f konstrukdja od prednapetog batona beton i
celik visoke kakvoce (otPOl1)osti), odnosno cvrstoce. Beton visoke markt?:. prije, svega
Ima veeu nosivost na tlak i vlak. Kao stc smo vidjell, u prednapetom se ove
nosivostl mogu u potpunosti iskoristiti.
S drvge strar;e, beton visoke kfase ima i veei modul elasticnostl. Samim tim Il1anje su
mu elasticne defonnacije, a to se povo!jno odrazava na velicine sila prednaplnjanja u
nategama, Stoga je najniia marka betona u prednapetim konstrukcjjama MB 3Q
(cvrstoCa kocke stare 28 dana), a cvrstoca betona 'na dan napinjanja, ne smije biti
manja od 70% marke. OSlm udjela u nosfvosti, beton mora stititi arrnaturu qd korozije,
pa stbga mora biti homogen i dobra zbijen.
Visaka kvaliteia ce!ika za prednapinjanje n!?ophodna je da bi ostVarili zeljenu silu
prednapirjanja i trajno je oduafl u odredenfm granicama. Velika cvrs.toCe eelika za
prednapinjanje magu se dabiti hladnam iii termitkam obradom eelika.
295
"1-. U.::>OI(.IVV preonaperoQ DelOna
i. , . .
Kod Oils sa za naplnjanje upotrebljava flea promjera $5, 7,,8 (iznlmno 12 mm), sipke i
uZad;'Cvr.lo6a Zica varira ovisno 0 promjeru (1450 Nlmm2 - 1900 Nlmm2) i raste sa
promjera.
. .:}{ :>: '.:
Pored v;sokovrijednog celika za prednap;njanje l.f konstrukcijama i e/emenlima od
prednapetog betona- upotrebljava se i objcan betonski celik,
Konslrukcije prednapete u jednom smjf!ru u pravifu valja annirati nenapatom
armaturom u poprecnom smJeru kako bl se OCIJv8i8 cJe/6vJfosl Hakon raSpuCavatlj8.
To je uvijek tako, Kada 5e nosaCi napinju osno. (vfacni stapovj resetke, zafege !ukova i
okvira itd.jt stremenovi imaju istu ulogu kao ked armiranobetonskih stupova. NadaUe.
stremenovjma se kod prednapetih grednih nosaca preuzimaju i sile koje izazivaju
kosa giavna vlacna naprezanja. NapQsfjetkU, podrucja u kojima se sile prednapinjanja
uvoda u, konsfrukci.ju (podrucja sidrenja natega). takoder vafja dobro proiet;
popreencm nenapetom armaturom kOja ce pdmiti lokalna vlacna naprezanja. Sio se
lice nenapete -armature u smjeru pre(fnapinjanja, njena uloga jra konstruk{ivna, jako
vafja leBU .kad god je to moguce tzv: djefomjcnom prednapinjanju nosaes, ked kojih se
(jio uljecaja vanjskog opterecenja preuzima prednapinjanjem, a dio obicnom
armatIJrom. No I bez obzira na to, cesto se granicna nos/vost mote z8jamcm samo
dodavanjem nenapete armature. ,
UzdUin8 armatura u s,mjeru prednapfnjanja, prije svega stuB kao montaina, za
vez;vanje poprecne armature. S druge strane, prems nasim propisima,' presjeci
prednapetih, gr;edn;h nosaca, koji se ;zvode na gradilislu, moraju sadriati najmanje
0,15% nenapete armature za pokrivanje vlacnih naprezanja izazvanih slijeganjem
skela i podfoge, skupljanjem betona. nag/om promjenom temperature itd. .
Za prednapefe betonske ploce odgovarajuCi najmanji-minimalni postolak armiranja
presjeka obicnim celikom iznosi 0, 1%:
4.5. PRIMJENA PREDNAPETOG BETONA
Od prvih pokuSaja, prednapinjanja s pocetka XX. stoljeea pa do danas gotovo d;
nema.podruga graditeljstva.u kojem, s vise iii manje uspjeha. nije pimjenjivano
preooapinjanje betona za konstnukcijskih problema.
! poreO tlliJenlce prednapinjanje obuhvaea citav niz slozenlh tehnlcklh zadataka
kOje poskupljuju prednapeli beton,. tJ odredenoj domeni (podrucju) prtmjene kod
znaeajnih konstrukcija (npr. mostova), kao j kod masovne proizvodnje predgotov!jenih
konstrukcijskih elemen'ala, prednapeti beton pokazuje ne sarno bOlje 'osobine nego i
vew ekonomll!nost od armiranog betona,
Vee sma kazali da prednapeti beton omogucuje uporabu Ie bo!ju iskorlstivost
kvafiletnog gradiva. a rezultat toga su znacajne u$tede u betonu j celiku. Ustede u
betoou. ostvarene izradbom konstrukcije umjesto armiranobetonske,
dostiZu 30% (uzistodobno smanjenje vlastite mase), dok usteda u ce!iku moie iCi cak
296
-----_.-..
-
4. Osnove prednspetog beton.
i do &0%, naJvlse zahvaljuJuci primjeni kvaiitetn.og eelika, odnosno prif!ljeni eelika'
visoke cvrstqee .. lpak, glavna je prednost prednapetog betona sto sevellki rasponi ne
mogu svla?ati"armiranim betonom.
Bupuci qa prepnapinjanje podrazumijeva "eliminaciju
h
pukotina; prednapete
kCije sig'umije su i trajnije od armiranobetonskih, jer'teze dolazrdo Korozije armature,
jedine osjetljive komponente ovih gradiva,.
'Iazlla plednost pred.,mpetih Icestrl:ll(cija RaG esgo"arajYsim flJ+Clirsnobetonskjm je i
njihova srnanjena mogucnost defonniranja (greda' od prednapetog betona ima i do
nekoHko puta progib nego armiranobetonska greda iste visine), sto omogucuje
izradbu veorna vitkih i lakih nosata.
Na nacin u podrucju niskogradnje j visoKogradnje, gdje je njegova primjena jako
rasprostranjena, prednapetl beton ima izrazlte prednosti I nad -drugim poznatirn
gradevlnsk!m materijalima.
Naglasit cerna i e.konomicnost serijske prorzvodnje tipskih prednapelih e!emenata. Tu
ubrajamo sve vrste predgotovijenih (montainih) prednapetih nosaca, pre.dnapetB
zefjeznicke pragove. stupove kontaktnih mreia elektricnih vucnih vozHa (gradski ,
zeljeznicki promet), stupove.,dalekovoda, tJa'cne cijevi Ud. Kod nosaea, p!oCa i
Ijuski, eliminacija v!acnog 'naprezanja obaVlja se takoc1er prednapinjanjem, i to u
. Jednom, dva iii vise smjerova:
. Valja jos dodati da je vrfo uCinkovito razradena i tehnika prednaplnjanja betonskih
kolnickih'ploca, kao i poletnih staza u zracnlm lukama.
I na kraju, probJem v!acnog naprezanja. odnosno pukotina, u betonsklm zidov)ma
cJlindricnih spremnrka i sHQsa takdder se najucinkovitije rjesava prednapinjanjem.
297
,
. -
5. Ukrucenia zidanih zgrada
5. UKRUCENJA ZIDANIH ZGRADA
Valia imati na umu da svaka grad'evina, bez obzira na vellcinu i namjenu mora bill
osigurana Ia sve uvjete kojima ce biti izlozena. Sloga je sve gradevine neophodno
proracunatl na djelovanje uspravnog (vertikalnog) i vodoravnog opterecenja.
U veriika!na opterecenja ubrajamo sva stalna optereeenj8 -(vl_astitu te.iinu).
promjenjiva. t1. korisna opterecenja. te snijeg. U vodqravna opterecenja ubrajamo
vjetar (vldl zemlJovldna poaruCJ8 urzlne vJetrova, st. lJ2 I [ablleU JaC'llie (II Itellzlteta)
v}etr8. IaMicl! lH- sve u prBogu) i silO potresa, a mogu S8 javiti i dodnlna oplerecenja
prerna propisima, Oa lJi zgracJa, adnosno gradevina sa slgurnoscu magla prenositi.
vertikalne i horizontafne sHe na tlo, mora biH presterno kruta i stabilna, kako za vrijeme
gradenja tako i kada je vee zavrsena. odnosno kada je u uporab"i. Krutost i stabilnost.
postiiu se horizonta!nim i vertikalnim ukrueenjima, odnosno razmjestajem krutih
konstruktivnih elemenata (poprecnih j uzduznih masivnih struktllra) ovisno 0 statickom
sustavu kompJetne gradevine, Stoga u seizmicki aktivnim podrucjima valja
pribjegavaU jednostavnim Uocrtnim rjesenjima i konstrukcijskim sustavima gdje se
teZiSle (centar rotaCije' zgrade - teziste zidova ,sa svim otvorima) i teziste
njene mase (teiisle povrsine tJocrta stropne konstrukdje) po mogucnosti poklapaju,
sf. 214,

// /
_____ J :
- ________ J
!. rose
2, Wast!
hvekid:n::lm
je dofc....odjo tlocdo uslijed
\oOnJ.,n;h Silo
SJika 224. TJQcrtni polouj teima mase U odnosu na teziste krlltost! rotacije)
Bnna je nag!asiti da nagle promjene krutosti po visini grade vine (jedan "mekani" kat)
va!ja izbjegavati, jer one u slucaju potresa mogu prouzrociti ostecenja, pa cak i
rusenja gradevina.
Nagla PIomjena kr,utosff nastaje u s/ucaju kada npr. u prizemlju zgrade n;su izvedeni
fasadni zidovi- ispuna (zbog prodavaonica, Jokala iii skfadWa), dok su na ostafim
etaiama zbog stanova oni prisutni. Zbog toga valja teiiU da gustoca zidova u svakoj
etaii bude pribfiinojednaka.
298
5: Uk!utenja zidanih zgrade
U ovom poglavlJu izfoiit Cerno neke konstrukcijske pojedinosti vame za ukrueenje.
zidnnih gradevina u potirucjima 'izrazite seizmicnosti, a kod kojih u
pro;.ll.unu'ne uzlmwllo u obzlr dJelovanje slla potrosa. I u ave ,%ldans
gracl'evine ,kod kojih 58 dopusteni brej etaza ogranicava ,-na:
'- P+1 za B. stupanj seizmicnosti
- P+2 za 7:stupanj seizmicnosti
Iz p'rilozene seizmoloske karte Geofizickog zavada u Zagrebu (vidi sl. 233 u prilogu) .
v[dljivo je da J8 podruCje coele nase republlke s81zmlcKI akllvno. Selzrnol6gRa
nkliv[!oct odrodono jo l:lupnJovirnn Modvodov-SponlloulH' K<lftlikovorn ekalom (skro-
eenc MSK skala) koju cini 12 stupnjeva. Pod seizmick'i aktivnim podrutjima
smatramo ona oznaeena 7., 8. i 9: stupnjem MSK skaf:e'.
Zidane zgrade su sve one koje 'cjelokupno optereceoje preuzimaju zidovima".i preko
temelja 9a prenose na tlo. Zidane konstrukcije projektiraju se s jednostavnim i
pravilnlm tlocrtnim rjesenjem,.Nosece i vezne zidove valja rasporediti sto ujednaeenije
u oba smjeffl objekta. Osim toga valja naglasitl da nije svejedno kakvu
koristimo. Ona mora biti toplinsko izo!acijska s debljinqm ciglenog (opecnog) bloka od
30 em za vanjske zidove. prj tome su supljine dglenog bloka obvezno uspravna jer je
to smjer na1vece nosivosti (sl. 225).
Sfika 2.15.
Poloi<>j suplj!na cigJenog bloka u
zictu cd opeka sustava 1>2.0
P RIG 0 R K A - Stanogrednja, .
Sesvete
Pod nosecim i veznim zidovima 'podrazumijevamo zidove debljine d 19 em.
Noseel i veznj tJdov! rnoraju se graditi i'stodobno u svakot etati i povezati serklaiima u
Jednu monolitnu cjelinu.
Vemi zidovi osiguravaju stabilnost noseceg zida okomi(o na njegovu ravninu. S
obzlrom na odredene debljine noseCih zidova najveCi medusobni dopustfmi
veznih zidova iznosi:
1) 5,00 m '"":' I8 noseee zidove debljine.19 em,
2) 6,00 m - za noseee zidove debljine 24 em,
3) 6,50 m - za nosece zido-ve debljine 29 em, '
4) 7,50 m - za no:;eGezidoY6 debljine 35 em.
299
:J, vlt1UCSn/B zlOar'll/1 zgrada

zidovi. koji se obicno nalaze na mec1ukatnoj-stropnoJ kom;tru-
kciji, .e naknadno s tim da u donjem i gomJem dijelU kao i sa slIllne moraju bit;
dobro_ sp:QJEmi 5 nosecim Zidovima I stropnim konstrukcijama zbog osiguranja be ,e
stalJilnoStl .. UI<rueenje pregradnih zidova u nozid i pn vrhu p"I<azano je nil slid 221
j"" :
urda:rit tm.m .
""""'ild.
< -Li
...
h.ko
,
Slilax .226..: Veza. pregradnog zida s noseCim
zldcm
Slika 227. Ukrueenja pregrndnog zida
pri vrhu 1 dnu zlda
Zidovi se zidaju ptoduzenim iii cementnim mort.9!i'J, a me6ukatne konstrukcije, grede i
nadvoji nad otvorlma (prozorlma i vratima), stubista, stupovi i serkfazi rade se od
armicanog betona. Valja nag!astti da se cementni mort ne upotreb!java za nosece
j vezne zldove jerje nedostatllo pqdatljiv, tj. krut, st6 ia posljedicu ima koncentraclju
naprezanja koja u s!ueaju jakih seizmickih sHa moze uzrokovati pukotine u zldovima, a
u teZim sfueajevima j rusenje Ovo pravllo ne odnosf se na uporabu
cementnog morta pn izradi pregradnlh zidova ..
Nije primjena mjesovitih sustava, odnosno da donji dio zgrade bude od
armiranobetonskog okvira, a gomji cd nosecih zidova zidanih opekom.
Me<lukalne (stropne) konstrukcije Rrojektiraju se i izvode tako da moraju biti krute u
. ravnini, odnosno moraju biti 'povezane sa svim nosecim j veznim
zidovima.
Izvode sa' kao monolitne armiranobetonske ploCe iii kao montaZne s tlacnom plocom
najmanJedebljine 4 em. Ove tlacne ploCe anniraju se s najmanje $6 mm/25 em u dva
medusobno okomita smjera i povezN sa selklatima noseeih i veznih zidova.
Krutost svJh vrsta montainih, odnosno polumonta.znih stropnih kqnstrukcija, koja je
mala u poprecnom smjeru, mora se povecati postavljanjem rebara za ukrucenje.
300

5. UkruCenja zid.anih zgrada
Krovn,a konstru,kclja takoc!er proslomo mora bW kruta i sidrena u serklaie. Sustavi
vew mqraju bjti laky] da ne prenose vodoravne (horizontalne) sHe na zidove.
Pregradni zidovi i zidovi lznad stropne k9nslrukeije visi 00'50 em moraju bili povezani
uspravnim' anniranobetonskim vezama- i serkfazima sidrenim u' nosecu konstrukciju.
zabatne/zidove valja' osiguratl serklaiima. Ovi serklaii moraju bili vezani za
stropnu konstrukciju.
-Uspravne armiranobetonske veze obvezno se izvode poslije zidanja zida i posta-
. v JaJu S9 na SVlm ug oVlma 0 1e a, na mJes Ima .spaJanJa poveZlvanJa nose I I
veznlh zido.va i na slobodnim krajevima zidova deb!jine enl, 9vime su izbjegnuta
moguca osteeenja kutova zidanih zgrada pri djelovanju seizmickih sHa, kao i moguCa
izbacivanja nosecih i pregradnih' zidova kada seizmlcka sila djeluje usporedno s
veznim zidom. Razmak izmec!u veznih zidava, kao 5to sma rekll, ne smije bili veel od
7,5 m, dok najveci razmak izmedu uspravnih armiranobetonskih veza ns bi trebao blti
veei od 5m (sl. 228).
Presjek uspravnih armiranobetonskih veza, mora biti jednak debljini zida iii umanjen za
debljinu toplin,ske izolacije, an ne manji od 19 ! 19 em.
ve2I'Ii zid
- .
,
""""" .

Slika 228.
U"111'(l " d:J ,vw.o Najvece tlocrtne uQaljer:osti ukrucenja
Uspravne 8rmiranobetonske veze obvezno se moraju raditi u podrucju 9. stupnja
seizmicnosti neavisno.cd vlsine zgrade j broja etaza. a u podrucju 8. i 7. stupnja
moraju se raditi za zgrade s preko dvlje etaze.
Uspravne armiranobetonske veze moraju sa betoniratl u svakoj et"aii po svrselku
zidanja kOje S8 prekida na "smorc" (zupcasti prekid), kako bi se as/vanIa monolHlla
meclusQbna veza.
Vodoravne veze-serklaii (pcipruzl) obvezno se izvode na svim
zidovima debljine d 2: 19 em, i to u visini stropne konstrukcije koju ukrucuju. Sirina
mora biti jednaka debljini zida umanjena za deb/jinu toplinske izolacije
(5 em), kao u slueaju uspravnih aimiranobetonskill veza. Visina s'erkUiz'a mora biti
min. 20 em, ali ne manja od visine stropne konslrukcije. Svi noseei i
vezni zidovi jednog kata moraju imatl istu armaturu serk.laia. zate sto se nosed i vezni
zidovi Jednakepravno suprostavljaju seizmickirn sHama kOje 1m predaje stropna
konstrukcija.
301
. .
5. Ukrucenja zidanih zgrada 5. Ukru6enja zidanih'
Uspravne armiranobetonske veie armiraju se s najmanje 4 $14 mm (sf. 2Z9a), dok
se serklaii armiraju 5 najmanje 2 $12 mm u donjem i 24112 mm u gomjem pojasu
(51. 229b). U aba slucaja odabiru se stremenovi 416 mm na razmaku od 25 em.
,I bl
., . ,
a) Uspravna armiranobetonska veZa
b) Vodor;)vna ab veza-serklaz
Ispitlvanja su pokazala da zidovi optereceni vodoravnim i uspravnim silama ukrucenl
uspravnim armiranobetonskim vezama I serklazima imaju i do 10 puta vecu moe
nosenja od zidova bez Qvih veza.
Osim ukrucenJa uspravnim j yodoravnim armiranobetonsklm vezama, za stabilnost
gradevine vaina je i iuada dllatacijskih (rasteznlh) vertikalnih razdjelnica. Potreba za
njihovom primjenom jav!ja 5e ked:
- zgrada 5!ezenog tlocrtnog obtika (sf. 130 a)
- zgrada 5 neujednacenim vi5inama {dije!ovi gradevine s manje i vise katova, s1. 230b}
- zgrada teme!jenih na razHcitim visinama (sl. 130c).
dilo\ocij.sko i'ozdjel"kn
302
S/ilw 230.
Raslezne (dilatacijske) razdjelnice
a) Kod zgrada slotenog Uocrtnog obUka
b) Kod zgrada s neujednaecnim brojem kalova
cJ Ked zgrada leme!jenih ria !azliitim vislnama
U slucaju njihova' je uloga da spnJece nekontrolirane pritiske i 5udaranja.
jrdf)ih dije!ova .zgrade s drugim. One istodo_bno spreeavaju i pojave vecih naprezanja i
n.eieljene zbog promjene temperature, 'skup!janja betooa i nejednoljkog
slijeganja temelja.
Obvezno se moraju pastaviti tama gdje se mijenjaju vrsta i kakvoCa tla baz 9bzira na
razmak fJldjulnlca I duljinu gradevlne, odnasno 9djo so m.ijonja vislna lemeljenJa.
Stoga temelje valja postaviti na istoj dubini, medusabno:povezane veznim gredama
(trakasti temelji i temelji samel). kako bi se postig!a' dovoljna krutost temeljne
izmedu dvije razine mora biti odvojen rasteznom razdjelnicom i izveden skokovito
teme!jnim stubama visine max 50 em (.I'I. 231). Prvi skok, odnosno prva stuba, mOle
zapoceti najmanJe na 1 metar od rastezne razdjelniee.

Slilw 131. Izrnda dilatacijske razdjelnice za shJcaj temeljenja na raziiCitim visinama
Sirina uspravne razdjelnice iznosi najmanje 3 em i to za visinu zgrade do 5 rri. 22
svakih daljnjih 5 m povecanja visine, strina, razdjetniee povecava se za dodatnih 2 em.
Vis/na zgrade mjen S8 od kate isplaniranog terena.
lii

, .
-
. 6.Plilozl
6.PRILOZI
6.1. OPTERECENJE ZGRADA
6.2. STATICKE TAB LICE ZA PRORACUN REzNIH SILA KONTINUIRANIH NOSACA
6.3. TABLICE ZA DIMENZIONIRANJE PRAVOKUTNIH PRESJEKA I PRESJEKA T
6.4. TABLICE GLA TKE ARMATURE
6.5. TABLICA REBRASTE ARMATURE
6.6. TABLICA BI-ARMATURE
6.7. TABLICE MREZASTE ARMATURE
6.S. TABLICE DULJINE'SIDRENJA
6.9. TAB LICE S PODACIMA ZA GREDICE STROPA FERT
6.10. TABLICA S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJENIH FAKTORA SIGURNOSTI
6.11. OSTALE TABLICE KOJE RABIMO PRI OIMENZIONIRANJU AS SKLOPOVA
'\
305
:' ::;.
6.1. QPTERECENJAZGRADA .
G.1 I'ROSTORNE TEtlNE NEKIH GRADIVA
Gfadlvo
I. MORT -2buka
1, Vapneni mort .....
2. Produter,i cementni mort ,
3. eomon!nl mort. ..
4. Sadrenl mort (cd gipsa).
!! . PRIRODN! KAMEN
1. Bazal!, diad!, gabro, gnajs ...... .
2. Dii3baz, grani!, partir. siJeoi!... ..
3. Vapnenac vrlo cvrst, ukljucu-
jclci vapnenac j
mramcr ....... .
4. Vapnenac - srednje CVrstoe8 I
','lpnenack! konglomerat
5 iapnenac mekan, vrlo
;;orozan ....... .
6. rravertin
Iii. ZIDOVl 00 OPEKE
2.
3.
4.
IV.
I'una opeka \.l vapnonom
<!\ortti ...
Puna opeka u produienom
morlu.. ", ............. .
Puna opeka u cementnom
mertu .................... .
Suplja opake U v<:Ipnenom
IIIOf1U ... , ................. .
;';amotna opeka .. .
BETON
Beton cd kamenog punlva
? Armlran! beton ad kamanog
puniva (agregata) ...
3. Beton od ljevaonlCke sljake .
4. Beton od obicoe sljake sa
najvilia 113 dodalka pijeska .. ,.
5. Pjano beton, ...
6. lidov! od supljih betonskih
blok:ova ......... , .
V.
1.
2.
3.
4.
KOVINE (METAU)
AluminiJ
Alumlnijske legure
Bakar
Bronca ................ .
..
Ratunska
prostoma
tellna
.U kN/m
3
17
19
21
12
30
2B
2B
22
IB
20
16
16.5
17,5
13,5
19
24
25
22
16
7
22
27
28
89
85
Gradlvo
i
V. KOV(filE (METALI)
5. Celik i kovano i.eljezo ......
6. Ljeveno i.e!jezo
7. Cinko
n. Mesing
g. 010'10 ................... .
VI.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
ORVENA GRAElA
.
Bukovina, hrastovina - suha .. .
Vlaina bjelogonea .......... ,. .. ..
Cmogorica (bor. jela, smreka,
omotika) - s-uha ..
Bor S vecom koliCinom smola.
Vlaina crnogonca ..
Iverica.
VII. ASFALT
1. Katran. bitumen
2. Ljevani asfal! ...
3. Nabijeni asralL
VlH.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
IX.
1.
2.
3.
X.
1.
2.
3.
' .. 4.
."
6.
ZEMLJA
Suha gJina . . ..........'....
Prirodno vlatoa glina . -
!z;razito via ina glina ..
Humus ..
Pijesak i Sljunak - pnrodno
vlaial1 ....
Pijesak i liljunak - mokar ........ .
Drcbljenae
RASTRESITO GRAO!VO
Cement. ..
Vapno ..
Gips ..
GqRIVCi
DNo ..
. ONent ug!jen
Kameni ugljan ...
Mrki .ug!Jen ....
Slrova oafta (mazut) '" .... " ...
Benzin .... . ............... .
.
6. PrlJozJ
Tablica 25
RBeunlkll
prostema
totlr.a
ukNlm'
72
72
a'
114
8
10
6
7

5
14
18
20
16
17
21
17
18
20
18
12
10
'.,5

2
. 8,5
7
.,8
8
6,1.Z.'5TALNA I PROMJENJIYA OPTERECENJA U VISOKOGRADNJI
OPTERECENJA
:,'
I.
II,
:S;::...
optereeenja - g
.. .. "
'CtmOVNI 'POKROV
plohe, zajedno s
:;"letVama. fogovima. odnosno s

t."JediWstrUid pokrov obicnim
:Jt:oJePom.-{blberom} .... , ....... ., ....
:OvoStrukJ 'pokrov
... C ................................ ,
PokrOV' . dvostruko utorenim
cn)epom .... ; .. , ...........
,Umjetnl '-!kriijac (etemit) ne
;iodIOll lalava .. ........... " .. "
UmJetttl :!krlijac (stem!!) na
'"dalicanoj podla'I .................... ..
PokrOv ktovnom Ijepenkom na
podlozl ................ ,,..
.PokrtlV ... salanitnim'
pIOCama.' ............... , .............. ..
Pokri:IV. obitnim limom
........... " ....................... .
.Pokrov valovitm pocineanim
O9lienlrll mom ............. ..
Pokrovo stakIom debljfne 6 mm.
Pokrov' armiranim staklom
'debljlne'6mm ....................... ..
Oodatak_,za svaki sljedeCi rr.m
. '''OeEIJine sta@a.:::.: ................... .

(m}eJt:lM u vertl--
kaInoj proJekclji zida) zajedno
s, obostranom vapnenom ill
pi"OOu1erl9m tbukom. ukupne
pI) 3,5 em
Zld od pune opeke:
112 opeko ....................... , ..
Zid od pune opeke:
lopeka ........................ , ..
Zld,od
, 11/2 opeka ..................... ..
Zid. del puno opake:
2opIJke ...... ,,, .............. .
Zld od !up!jo oPeke:
1I2opeke ........................... .
.... !
Racunsko
opterceeoje
,
0,65
0,90
0,65
, 0.35

0.3S
0.25
0,38
0,25
0,30
0,35
0,03
2,60

6,70
8.80
2,30
<1.00
Stalna uspnwna opterecenja - g
II. ZIDOV!
Zid od suplje opeke:
1112 opeka ....... ..
III. . LAKI PREGRADN! ZIDOYI
(ad drveta, gipsa, ltd.) u:dmaju
se-prema svojoj stvarnoj latin!
IV. IZOLACIJ$KE PLOCE
(deb!jina 1 em)
PlaCe od lmpregnlrane pilje--
vine ill drvanih olpadaka
(HerakHt) ................................. .
Ploce od tJaeenih drvenih
kana ...................................... .
Staklena vuna ....... ; . " ............. ,
Mineralna vuna ....................... .
V. lSUKE (OBLOGE MORTOM)
(debljine 1 em)
Vapneni mort ....
Produzanl cementni mort ...... ..
...,. Cementn! mort ....................... ..
Sadreni mort (cd gipsa) .......... .
Cementn! mort sa zieanom
mrezom; ............................... ..
Mort za fbukanja stropa s 2
sloja trstike, ukupne debljine
oko 2,5 em... .. ................... _
VI. PODOVI
(debljine 1 em)
Pod od mokog drveta ......... ..
Pod od tvrdog arveta ............. .
Pod od {eraca ........................ ..
Pod ad cemenlnih ploCica .. .
Pod pop/oeen keraml&im plo
cicama ................................... .
Pod ad Jjevenog asfalla ........ ..
Pod ad nabljenog aslalta ...... ..
Gumsn! pod ..
Pod ad pvC ploeica ... , ......... ..
Pod poploeen betonskim plo,
eama ..
e;f&4@ . J.A, -------_ ...
Tablica 26
Racunsko -'
oplereeenJe
u
",. ,
5,70
0.04
0.D3
0,01
0.02
0,17
0,19
0,2-1
.0'.12_
0,24:
0,25
0,06
0.08
0,20
0,22
0.20
0.18
0,20
0,18
0,17
0.22
\
i
Stalna usp'ravna optereeeoja - g
VII. STROPQVI
Teiinu stropa valja racunati
"rema tezini konstrukciiskih
elemenata 1:a slucaj
posebice

HI
Racunsko

u
kN/m2
6.1.2.1. PROMJENJIVA OPTERECENJA
Promjenjiva us-pravna oplerecenja-p
a) Prostorije u potkrovlju za do
maeu 'uporabu,.
'b) Prostorije za stanovanje i'
sporedne prostorije s duljinom
olvera do 4.50 m (u smjeru
nosivih grede) ...
c) Prostortie za slanovanje i
sporedne prostorije s dulji-
nom otvora preko 4,50 do
5,50 m (u smjeru noslvih
grepa).".
d) Velike stambene, trgovacke j
stuzbene prostorlje, bolniCke
prostorije, prohodne terase"
ej
gj
Stubista U slambenim zgra-
dama, balkoni, sko!ske prosto
nje ....
Cekaonlce, prodavaonice, ho-
dnicl i stubisia u jav(lim i trgo--
vackim zgradoma ..
Prostorije za konferencije i
uopce prostorije za lzvame-
dna okup!janja Ijudi (kazali-
slO, kIna, lzlozbono proslari-
je, sporiske dvorane ltd.), Ie
!ribine sa sla!nim sjedalifl'la ..
Racunsko
opterecenje
"
kN/m
2
1,25
1,25
1,50
2,00
3,00
4,00
4,50
Stalna uspri'IVna optereeenja - g
VIII. NASIP ISPOD PODOVA
(deb!jine 1 em)
Pijesak _.
Glina ....
'Zgura - sJjaka .
Suta ........ ., ..... ,
Promjenjlva uspravna optereeenja-p
h) Tribine bez sta!nlh sjedala ..
J) Prostorije za ostavljanje prtlja-
ge ..
j) Knjiinice, arhivi, knjiz<lre i st.
valja uzeti prema stvamom
stanju. slim da optereeenje
ne smije bitl manje od ..
k) OPterecenje !vomica i radionl-
ca valja promatrati od stueaja
do slucaja, s tim da 10 optere-
eenje ne smije biti manje ad ..
I) 'v Vodoravni priUsak na ruko-
hvat stubisne ili balkonske
ograde ..
nj
Vodornvni pritis('Ik na ruko
hvat ograde u skotama. kaza-
lislima, kinima, -gra-
devinarna i lribinama"
Garaie Za oSdbne automobile
o} Snijeg ..
. 6, Priloz;
Tablica 26
. Raeunsko
opteretenje
u
1o;Nfm
2
0,16
0,16
0.10
0,14
Tablica 27
Raeunsko
. opterecenje
u
kN/m2
6,50
5.00
5.00
3,00
0,40
1,00
2,50
1.0 (1,5)
309
;,
.' '
!
I
j
6. Pn'fozi
6.1.3. ZEMLJOVIDNA PODRUCJA S TABLICOM DJELOVANJA VJETRA
Tablicn 18
o J E L 0 V A N J E V JET RAW jkN I n'121
Osnovoo lljelovanje vjelra W
Vlsina
do 10m
10-30
30-60
60 -100
Zemljovidn3 lona Oje!ovanje
ta!iti6ln


poIl.lza!;ticen
neza!;tieell
nezMtiten
rIflza!illeen
0,30 0,55
0,<10 O.BO
0,45 1,10
0,50 1.10
0.60 1,30
0,70 1,50
0,80 1,70

LJUBLJANA
l!atno
usisno
Slika 232. Karta djetovanja vjetra u RH
310
Ko/<!idjen! osnovnog djelovanja-vje!ra
0.4
Nagib krova
0.5 0.6 0.7
0,4

SARAJEVO
0.8
6.1.4.' PRIKAZ.SEIZMICKIH PODRUCJA
..
LJUBLJANA
"""
......
Slika 233. Karta potresa u RH
'.
".
. .....
" . ....
"
BOOft. WKA

6. Prilozi
6 - JAA POiRES
7 - SNAWl rOlRES
8 - STEfAN POT/l.ES
9 - OGIWHCENO RAlOOJ.N
..
SARAJEVO
:f:!,'."
6.2.'S!ATItKE TABLICE ZA PRORAtUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAtA
Rezne sile kontinuimnih nosaea preko 2 ifl<;lnaka raspona. S jednaklm mspo-
redom optereeenja u poljima
Momenli u polJu
0,070
0,000
0,156
n,203
0,070
..(),025
0.156
..(1,047
. 10,222
..0,056
Momenli
nad '!eiajem mnoZlIi
.{J,125
.(J,063
.{J,les
.(J,QS4
..(1,333
.{J.167
GI
PI
GI
PI
Reakcije na
A
0,375
0,438
0,313
0.406
0,667
0,833
B
1,250
1,375
2,667
,I
pi
G
P
G
P
r;Wlica'JQ. Retne sile kontinuiranih nosaca preko 3 jednaka raspona s jednakim raspo-
radom optereeenja u poljima
Raspol'ed oplereCenja
Momanti u fX>!ju
"
.... .... .... a:&
I'
0,175
0,213 .o,075
...... , .. "...--, .. .(J,036 0,175
..
0,241 0,067
0,289 .{J,113
.{J,044 0.200
312
Momenll p<:!d Iw.ajavima
..0,150
.(J,075
.(J,07S
.o,175
..0.267
.o,133
.{),133
..0,311
..0,150
.(J,075
.0,07:>
.(l,OSO
.o,Z67
.(1,133
.(I,lJ3
.(I,OM
GI
PI
PI
PI
GI
PI
PI
PI
Reakcljll u !etajevima
0,400 1,100
0.450
..o,D50
0,363 1,200
0,350
0.425
-0,075
0,325
0.733

.0,133
0.589
1,150
1,300
2.,267-
2,533
"
pi
pi
pi
G
P
P
P
G
P
p
P
c5i
+
6i +
'---/
" :g
"f "f
II H
.
Qj
+
<>:
+
--
-
c5i
+
<>:
+
e,
-
-

AI

::.0
+
+
0,;
+
6, Prilozi

. "
'"
+
313
O. Prilozi
6.;\. TAnI.lCE 7./\ DIMFNZIONIHANJr. !'HAVUH,lJ I Nil I I'HL!.;.JU{A II'Hl.:SJl:.I(!\ 'J
Tablica 33. Tablice za dimenzioniranje pravokutnih presjeka j presjeka T
""
15 20 30 40 50 60
O. 10.0 0,010 0.997 0.000 44.305 38.369 31.1OS 28.m
0.2 10.0 0.020 0,993 . 0.002 22,490 19.477 16",6 14.432 13,305 12.ss6
0,3 10.0 0,029 0.'90 0.004 15.223 13.'84 "';.=-768t-7i: 9 1 106c;-r_;;;8' ..
0,4 10,0 0,oJ' 0.987 0.007 11.593 10.040 - '.291 7.439 6.1
0.5 ,10.0 0 .... ' 0.984 0.011 ',4" 8.m 6,741 6.044 5._
0.6 10.0 0.057 0.90> 0.0>5 7,972 6.904 '.705 '.'16 4;
0,7 10,0 0.065 0.9" 0.020 6.94. 6.011 4.96j 4.454 4.
0.8 1.0. 0.074 0.914 0.025 6.170'.343 4."6 3.959 3.650 3,470
0.9 1.0 0._ 0.031 5.572 4.926 3.968 3.595 3,143
1.0 3.0 0,091 0.96" 0.037 5.096 4.413 3,670 1,270 3.015 2,87'
1. ',0 0.099 0.965 0.043 4,708 4.078 3.369 3.021 2.785 2,85'
1.2 10.0 0.107 0.'62 0.049 _ ',387 3.800 3.140 2.815 2.595 2.415
'.3 10.0 0.115 0.959 0.056 4. 3.566 2.'" 2.642 2.436 2,322
',4 10.0 0.123 0.956 0.063 3.888 3.367 2.7" 2.495 2.300 2,193
-.-c,,,,,,,5 +.;; 03 .. .. 2 .. ;"'-', 2.06'

..
l.94' 0.084 3. 2.920 2.'" '.'63 :-
1.944 0,'" 3.'" 2,800 2.320 1.080 "-
!.1
2,3
2._
1.5
2.6
2.8
2.9
3.1
3,2
3.3
3.4
3.'
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10.0
10,0
,60 0.94' 0.097 3.125 2)07 2.236 2.005
1.167 0.937 0.104 3.024 2.6" 2.16' 1.940
0.174 0.934 O. 11 2.933 2.5402.099 ,,os2 1.735
0,180 0.931 O. 17 2.853. 2.<70 .042 '.83> 1.688
0,187 0.' 1.123 2,780 2.407 990 1.784
o. '.41
0; 1.\35 2.654 2.299 899 .703
1.\41 2,599 1.251 '60 '.668
0, ',916 0.147 2.549 2.207 1.824 1.63' 1,506
0,218 0.913 0.152 2.502 2.167 1.791 1.605
0.225 ,910 0."7 2,459 2.130 760 1.S78
0.23> 0.907 0,163 2.419 .095 1.73 '.552 1,431
0,231 0.904 0.166 2.382 2.063 1,105 1.5" 1.409
0 ..142 0,901 O. 73 2.34' ,033 1,,80 1.S06 1.388
0.248 0.898 0,178 2.315 2.005 1.651 1.485 1.369
0,254 0,895 0,183 2.284 '.978 1.635
.,,'59 '.'" 0.187 2.255 1,953 1.614 1.447 1.334
1.609
1,568
1.531
1.497
1,466
1.438
I,m
1.387
1.364
1.344
1.324
1,306
U*-
I
k, k, m,
%,
15
3,5 2.241 9.8 .. 0.'" 0.190
2.!26
1,5 9.4 0.271 0.887 0.195 11
3.5 0,276 0.885 196
0,280 0.884 0,200
3.5 0,265 0.882 0,203 166
3,5 2,150
3, 1.4 O,2940.878! 0.209 2,135
3, 1.2 299 0,"6 0.212 2.119
3. 304 0,215 '2,104
3, '.8 . 0.218 2.OS8

3.5 0.321 0.866 0.225
3.5 0.327 0.'84 0.229 2,040
3.5 0,333 0.232 2.024
3.5 8.8 0.340 0.859 0.236 . 2.008
'.5 6.6 0.347 0.856 0,240 1.992
3.5 6.4 0.354 0,853. 1,' 7S
3.5 ',' 0.361 0,850 . 0,248 1,959
3.5 1.0 0.366 0.64'
3.5
'.5
l.S
3.'
l,5
3.5
. 6: Prilozi
.
k
hb
za marke betona
20
1.940
1.92'
1.915
1,902
1,889
1,862
549
1',781
753
1.139
1.71
1.696
".682
30
1.604
. 1,532
1.572
1,561
1,550
1.528
1.517
1,506
1,483
. 1,472
1,460
1.448
1.431
'.426
40
1.406
1.41.
1.2.7
. 1,32.
1.317
,,308
60
1.264
1.256
1.241
1.230
1.230
1.235 "'-
1,226,16'
. 1,160
1,: "71.1"-
1; 1.142
1." I,m
1.124
'" 11,
1.105
"
3.5 3.' 0.479 101 0,311 151 .516 1.253 0.988
3,5 3.' 0.493 .795' 0.317 .501 1.240 1. 12 o,on
--..:3?;-,5+:.;; 33.4.s;.-+--;;: 0.789 0,32' '1.715'.465 1.221 1.100 )15 0.967
3.5 3.2 0.522 i:ffi- 1.696 1,469 1.'" ,003 0.957
.3.5 3.0' 0,538 0.776 1,678 1,453 1.201 . >.or. 0.'
-T,+-'" 22";.--'1-:;: i".5551""'''';-+--;; 1--;' . ,,0,982 0,
3.5 . 0,593 0.153 0.362 1,62. 1,161 1.041 '- 0,'''' O.
,3,5 0.61' 0.745 0.370 1.604' 1,389 '.0;>49- O.
3.5 0,636 0.735 0.379 1.5'6 1'.373 1,135 1.0180.'38 0.895
... -
k,
0,725
3;., .,. 0,714
is' j;2':, 0,74'
3,5 ' " 1;0\" o,ns
m,
0,388
0,406
0,416
0,421
-is-, , 'OL ' ',' 0.81' ,61 0.4"
3.5 0,854
O:l',,o;o," 0"'0
,,' 0,3 :::::
0.4' ":S.o 0.074
0,5 ,',5,0 0,09'
0.. 5,0 0,107
t:7- : ;,0" 0.123
0,'"
),6 ' ;,0 0,138
),9 5,0 0,153 0,'
10-, ;.0 0.161
',5,0 0.100
1.2 :'s.o" 0.194 '"
1,3 6,206
1.4 "'.0"
1." ;,0 0.231
0.242 0,912
:,7 0,254
1,8 1,0 0,265
-i,9-5.0 0.275
2,0 ' 0,286
2.1 ,'.0 .296 o.
C'i '.0 1,306 0:
1:3 315
2;4 '.0 . 0.324
,.. . 5,0 0,333
'.8 '.0 0.3<2
0, )74
o
2.7 '.0 0,351 0,1
2,8 s.o 0,359
2.9 s.o 0,357
3.0 5.0 0,375
3.i' 5.0 0:383
o.
0,:

,.-'
0.844
0,1
0.1
0,1
0,4"
0.001
0,00<
0 ... 08
0,013
0.020
0,028
0.036
0,046
0.055
0,0"
0,D76
0,087
0,097
0.108
0:,19
o,iiD
1,140
0,150
0.160
0,170
), "'
0.188
0,197
0.205
0,213
0,220
0,227
0,234
0,241
0,24:
0,254
0,250
0,265
0,271
15 20 30, 40 00 "t'O_
1,567 1.357 ,)21 1.005 0,927 ""
,531 1,326 1,096 0,90' 0.:;'
'i513' ',,310 O,g; 0.695 0 Ki
1,495 1,295 ,070 0,959 0,864 O.B43
1.m 1,280 1.Os8 0,948 o,ll"o;i"
1AS; ,1,266 1,046 0,938 0,865 0, .25
3153422.568 18$55 \7 Wi
15.109 13,951 - 11,529 10,331 --,:cili"
10.972 ',502 7,852 ',0416,491 ,.
8,06- '.27' 6,oiS 4,i3 ,",,;
6.6" 5,948 4,916 ',408 4,064 3P:
5.846 5,063 4,252 ',515 ",,'-
5:1iB 4,432 '3,66-'- 3,028 ---", '
4,573 3,961 3,273 2.705
4,152 ;g, 2,9" 2,456 5.41
3R1 \05 2,731 'Fa- 2.257 -,' "
3.543 "9 2,531 i.: 2,096 : l8
3.:m ," ';37' '1.962 ',:
3,128 09;:m- 1,6SO
2,967 2,570 2,123 1.755' 1,61'"
2,629 2,450 2,025 1,614 1,5;6'
2,710 1,939 1,S03
2.006 2,257 1,865 1,542 1,47
2,516 2,m ",801 1,'88 l,4C
2,110' 2'9 1.441' 1:37
2,368 2,049 ,693 ,<00 1,33
2.30 1,996 ,6,50 1,364 1,30
':25 1,948' 1.610 1,3311.61
2:20 1,906' 1,575 6" ".2'
2.i5 1,0" 1,54' ,364 1,276 ill-
2,111 1,833 1,515 1,252 1.421
2,OSO 1,801 1.<.. 1,230 ',17:
2,04'- 1,: 73 1,465 313 1,211 1,1"
2,016 1,746 1,443 294 ,193
'"fiR 1,722 1.<32 1.276 1.176i,121
1,952 1,699 1,404 1,16 1.107
1.938 1,678 ' 1,387 1,146 1,093'
,,,is- 1,659 1,370 1,229 1,133 ", ORO
1.895 1,641 1,356 1. I,ll '.nCO
1.8i5 1,34' 1,,2031,i09 1,":;;-
" '""




II
Si--+++I-++++f+.J--!--hH-l
i
..,
6. Pri/ozi
317
"
-'r- ;: .t

,
,. .

-t

-b: g
.

"1'1'>1-11-
8 w
-\-
-1-1-1-1- I -1-1-1-1-

?J131 1-:: I ":::: n:l
to '" ""' t.O .....
"'1"'1"1"'1'"
Ct> <Q 0 .... '"
..... 0> '" ./> ....

"' .... <ON ......

\0 N '" .... -.j
-r
.... (:> 0> 0" .....
"1"'1"'1"'1'"
tv <0 ............ w
"'1"1'-1"1"
'-j- --+

"'I"'I,WI"''''I''I
"" <D .... W U> ..... 0
w OJ .I>. '" '"" ..... "'

o N til '" ...., ..... ...
w w '" .... 0> (:> 0>
"


;;
..".
-o3N
ro 0 3

roc,
'U
&

!
I
'" 1'1'" I'"
0> "" w N
<n0""_0>
I I I I I IIi\'
I II I I I II I I 1'1 I
II I I I I I I I 1_
'-1"'1'-1"1" '" I' I" I" I'
01 Ct> 0 W ......
... (:> 0> "" (:>

'-'1"'1t:11:: -' (:> .........
'>1"'1;;;
_ 0 _
..... Ct> Ol
l


11
to
<0
.....

...., (:> '" ..........
NU\<omJ>.

;j :-;
"I'
;,;,-...
."
I';: 11: w 0> .... '0>
."1'"1
10
1''''1'''
,:.. 0> .. '" to
"'..., to .... ....,

"" '" .:. <L> ....
"'" -.r N <::> N
..... 0>,.,<00 _1_'_1_1'"

t.> to> ........ (.T>
-1-1-1-1-
....
.... -.l,a> (:> ....,
<0 '" ._
'" .



g: t ;;;
'1'''1'''1'''1'' 1'''1'''1''1''1''
.... ""ON .... mJ ........ '"
_0>0>",,,, ...... 0.1>._<0
6.5. TABLICA REBflASTE ARMATURE
Tablica 36. Tablica rebraste armature RA 4001500

<0 '" to OJ .....
"'1"1"'1"'1'"
Po-!".("> !'"
W "" ........ '"
Ol .... w :- ....


0> IE If: I':: Il':
WO..:>N

o ... N W V> C> (%>
:..:..."'.." .... b>-.....
... ......... m "'" .... ...,

yo P> ."" .<0 ..... .'" .r;:>


"jg

'" l"'I'w I'
.... u. ... (..>
O'l 0 <:> 0

<
,
'"
'"
'"
o




1

"
J

. "

..
" 1'8 3
3 W
"

Promjer
;
Opseg
,Masa
kgfm
P!ostina popretnog presjeka rebraste armature A., u :ra k+ada:
mm em RA 4(/0,2 1 2
6 1.69 0,230 0.228 0,28 .0,57'
S 2,51 0,409 OA05 0,50' 1,01
10 J,14 0,649 0,633 0,79 cr.57
12 3,77, 0,920 e.911 1,13 2-;26
14 1.252 1.242. 1,54 3,06
16 5,03 1,621 2,01 4.02
19 5,97 2,288 (a:s;e,.,' 5,67
22 .. 3,058 3,80 . 7,00
25 9,82
28 12,32
32 16,09
36 20,36
. .,.

..
i, ." ',':_- "-.
3
GAS

2,36
3.39


6,51
11,40
14,73
18,47
.2-4,13
30.$4
37,70
4
1,13
2,01
3,14
4,52

8,04
._1,1,34
15,21
19,64
24,63
3
-40,72
50,27
5

2,51
3,93
5,56
.!..:!.E.
10,05
14,18
19,01
24,54 '
30.79
-40,21
50,89
62,83
6

3,02
-4.71
6.79
9.24
12,06
lZ,Ol
21,81
29,-45
36,95
-4$,26
61,07
75,-40
7

3,52
5,50

10,78
14.07
19,85
26,64
34,36
43,10
56,30
71,25
87,97
8
2,26


9,05
12,32
16,09
22,68
30,41
39,27
49,26
".J<
81,43
100,53
9
2,55
4,52
7,07
10,18
13.66


34,21


72,:38

113,10
'0
2,83
5,03
7,85
11,31
15,39

28,35
38.01
49,09

80,42

125,66
;;;

'" 8
<.,
'"
"0
o

5'
0;
'Q
o
'0
iii
n
S
'0


0;
3
w
C
iii
.t.

,

til.
""

'0
o
n
'"
co-
-g


11
l:.!2.
5.53
8."
12.

22,12
31,19
-41.81.


88,47

138,23
12

E03
;;,",3
12.57
1!.4-1

3/:,02

saPO
73..59
95.51

'15.'),80
",
."


f"


/
-/
/
320
/
/
/
-
1--1-1---
Tab/tca 39, Tablica mrezaste armature za place MAG 5001560
.6znaka ..
mreze
. ,
Pf,?ffijer tica
mm mm
P!oll'II"" p, .. "jel<a
"" As (cm
2
/m) mm
6, Prilozi
Masa
lmrde
_RJ78 1:'8;5) 5.0.1 :1$0 2SD" ..,3.78 0,78 600 215 3,63 41,92
R" J8J 7:rr.r 5,0 100 250 3,85 0,78 600 215 3,68
R4Z4 9,0 6,0 150 250 4,24 1.13 600 215 4,26 56,23
..., ..., N '_ III '" I", R.JO] 8,0 6,0 100 250 5,03 1,13 600 215 4.89 64.55
';;-' . 0 (");$- :q ,... 0 >N. N I R. "4 600 "5 66,66
0. .... .... 0 _ N to') ,.; ..,. <D. UJ _ ... , ... 10,0 6,0 150 250 5,24 1,13 5.05
eJ E. E R" 6]6 9,0 6,0 '00 250 6,35 1.13 600 215 5.94 78,41
0 .. E
.N J ! i i * R78J 10,0 7,0 100 250 7,65 1,5.4 600 215 7,76 102.43
g 0 R-llJO 12,0 8,0 100 250 11,30 2,01 600 215 10,46 138,98
..

, -,
m
-
'i
0;
I g*l. ... Q 0
O
g: I:( 1-+-+-1
.QVj'-'-
"D 0 Il. e. cl -B ;!i
.. _.+-"-+_I-ri


" ;;;
.);l

E

:0
rn
t-
o;
..,
]

"
,.,
Tablica 40. Tablica mrezaste armature za pIece MAG 5001560
OZnakii
mreta
Promjer z;ea
mm
OBOSTRANQ NOS!VE STANDARDNE Q-MREL:E
Razmak tica
mm
PlpS,tina p-resjeka
tica
A;; (em-
2
'm)
Izmjere mreie
mm
Umu!. Popret Uzdut. Poprei'; Uzdu.t. Popre!! Ot.lljil1s $irina
Masa
Masa
1 mreie
kglm
2
kglkom
Q-lJI 5,0 5,0 150 150 1,31 1,31 500 215 2,06 23,34
Q/J9 4.2 4.2 100 100 1.39 1,39 500 215 2,20 24.68
Q.!Ii!i 4,6 4,6 100 100 1,66 1,65 500 215 2,64 29,61
Q.1118 6,0 6,0 150 150 (S8 1,88 500 215 2,98 33,44
. Q-196 5,0 5,0 100 100 1,98 1,96 500 215 3,11 34,89
Q111 6,5 6,5 150 150 2,21 2.21 500 215- 3,52 39,49
0-}$7 7.0 7,0 150 150 2,57 2,57 500 215 4,06 45_55
Q-18J 6,0 6.0 100 100 2,83 500 215 4,48 49,28
qJJl 6.:'1 101.1 101.1 3,32 J,'JZ 500 215 5.26 57,86

Qj,U 7,0 I,ll tOO 100 3.85 3,85 500 215 6_10 67.10
Q-JOJ 8.0 fl.O 100 , ..}?? __ . 5,03
m.u ill.U lUG lUG 7.65 7,85 500 215 12,34 138.18
Q.J1JO 12,0 12,0 ," ,."0,,',00",, ' .. '.-,3,0, "',',,,"'., .5 .. 00.. ,.''',."''",'',_,19,._8.,,,9,.5
321
'.-
J
. l.
-t
I
o. Pritozi
6. Priloz;
6.B. TABLICE DULJINA SIDRENJA I B.n. TADLlCE.S PODACIMA ZA GREDICE STlWPA FERT
DULJINA PRIJEKLOPA MREtASTE ARMATURE
,
Tab!iea 44 Podatei za gredice stropa FERT FERTSTROP Soblinec ,
Oulj!na
Dodaln.a arm/Hum
Ukupno Ukupno dO!>UAl&no
TuMil.'u Duljina i uvjeti sidrenja mrezaste armature
Oznaka SvijelU rasp'on

Bropmm. Dutjina
dodatna korisno optem6enje
gredlee
10 [em1 [em!
i premjer dodatne
armatura bez viastile latina .
Najmanja duljina
'Najmanji broj poprecnih cvorova na . armature
Ikgl u [kNt",,1
LJVU:;UUII,t! .JcunU;;lfUI\e
Prianjanje

duljlni sidrenja
i
A8 210": 225 250 5,SO--
.lice iice
.
lilUH;IM,HI MAl; MAil A8 230 - 242 268 5,5Q
-
,
< 8.5

,
12 dobro >25 3 2 A8 245-260 286 5,50-'
-
- '35 3 3
As 270-275 304 5.50;:>
- - dobro '" 35 4 3 As 285- 290 322 4,60'
-
8,5<'\l:512
-
to!,>e "'45 5 4 i
As 300:"310 340 4,00
!
As 320-330 358 3.11f
As 340-345 376 2,65
Tablica 42. Du!jina prijeklopa I')osivih ilea mreZaste armature
As 355-365 394 2.15 ..
AS+l 375 ... 380 412 1,8 360 1.80 3.40,'."
Uzdufne fice Promjer
Dutjina preklapanja
Najmanji broj poptecnih
As"
398-400 430 1,8 376 1,88 2,90,.
iica
u nosivom Prlanjanje
ulcm]
(tvorova) AS+1 410-415 448 1,8' 390 1,95 2.50
I
profezu
!jlu\mmj
MAG MAR MAG MAR
A8+1 425-435 466 1,8 430 2,15 2.20'
I " .
Jednostruke dobra 40 35 4 3
1,8 336 ,
$ 12
I A8+2 445-450 484 3,91 3-,10 ..
!lee
I
1;8 446
,
lose 40 35 5 3
Dvoslruke
,
8,5
dobra 40 35
.
4 3
i A8+2 460 - 470 502
1;8 346
4,03 2,65 5
,,8 460
tice

'0 3.'3 5 4
_.
I
.. 1,8 360 -
Ovostruke 8,5>$512
dobro 50 45 5 4
A8+2. 480 - 485 '520 4,20
nee 5 '.
480
50 45 6
As'2
495 - 500 538
1;8 376
4,46


.
I
1;8 516
Tablica 43, Du!jine prijeklopa nenosivih iica mrezaste armature
1,8 386
..
A8+3 512-520 556 7.23
530 . : -.,,}t,!'ijf,-'
Poprecne Promjer
Priunjanje
DulJlna Brol uZdufnih
1,8

fice !ice preklapanja tlca (evorova)
400
A8+3 535 - 540 574 7,50
Jednostruke
2;8 550
fiee
,
5 6.5 dobro 15 2 ...-.'
1,8 416
As.3 550 - 555 592 7,78 2
OVoSlruke
,
> 6,5 20 3
2,8 57D
.,:",
;fice
M+3 565-575 610
1;8 \430
2,8 526
8,01 1,75
..
,-.,
Opaska: Navedene vrijednostf odnose sa za slutaj slobodno poduprta stropa.
Vlastita letina stropa 16+4 !zoos! oko 2,60 kN/m2 (bez pod;,j i podgleda). t';
'"'.,
C,.-.
322
__ .
6.11!:.;
S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJ,.NIH FAKTORA ()IGURNOSTI
.' .f,I.t
I
I Tablica 45
-=iI
I
RelaUvno prnduljenje
.. '
Yg YP
Yt. armature u %.. <
i
1,6 1,8 -
>3
1,9 2,1 -
<0 I
I
1,3 .1,,5 1,3 >3
.
.'i .
g+p+o!l
1,5 1,8 1,5 sO
. ',\.;'
I
i\
1,0 1,8 -
,3
g+ P
1,2 2,1 SO
-
.
1,0 1,5 1,3 >3
"',.
;,j;i
g+p+6
1,2 1,8 1,5 sO
;; ;;' :,"
f',i
;. . .
6. '.C' ,TALE TABLICE KOJE RABIMO PRJ DIMENZIONIRANJU AB SKLOPOVA
.: ..
'cc"
i
. .
Najmanji postotak armiranja grede donjom v/acnom armaturom
-.,'
,v, '
I1mlll"
MB

20 30 40 50 60
GA)40!J60, 0,157 0,205 0,249 0,288 0,326
-
!U4(}()/500' 0,094
'0,123 "'__ ' 0,149 . 0.173 0,195
TobU;;'7. racunska riaprezanja prianjanja 'tp
Vrsta': '
Marna belona UB
2tl'l'Iaiure .
15' 20 .' 40 50 60
GA U0/3M 0,60 0,67 0,76 0,85 0,92 0,98
..
IU IlOOIJOO 1,20 1,40 1,75 2,10 2,45 2,80
Tabllea S. Koeficijenti za izracun duljine sidrenja (dobro prianjanje)
Vl'l!ta:
Maika b':!tona un
armature
15 20 30 40 50 60
.-
GA 14IIIJ6O 56 50 44 30 36 34
/U llOO!j()(} 46 40 32 26 23 ,0
-_ ..-. ---'---' ..
" '--'.
324
Tablica Najinanji zastilni.sloj betona

< MBl'
.
>MBl'
ploce

OM. grede
skodljivost okoHsa
stupovl .
Ijuske
slupovi
l.idovi zidovi
-""""-
2,5 2,0 . 2.0

seedoja .3,0

2,5 2,0
.laKa
.' _'.0
.:':' ','
',0
Tab/icc 11. Racunske cvrstoce betona
MB 10 15 .20 30 40 50 60
/s [Nlmm
1
J 7 10,5 14 20,5 25,5 30 33
/hi, 1,5 1,8 2,4 . 2,9 3,4 3,8
9 12,6 18,5 22,S 27 29,7
Tablica /3, Najveci broj sipaka u jednom redu za slrlnu grede b
Sirina grede
Promjer glavne armature $ u mm
bucm
10 12 14 16 19 22
20 5 4{S) 4 4 3(4) 3
25 6(7) 6 6 5 5 4
30 8 7(8) 7 6(7) 6 5
35 10 9 8(9) 8 7(8) 6(7)
40 12 11 10 10 8(9) 7(8)
'Stremenovl $ 6mm
Tablica 14. Najmanji i najveCi postotak armature u gredi
Vrsla armature
).1m;!! !%) P",ox {%}
GA 2401360 0,25
IU 4001500 0.20
O.405ft,'o
v
{
.
Tablica 20. Armatura presjekc1 T
NajveCa i najmanja
plostina armature
za presJek T
PolIo

A
orHilt
(rnionl(jtlWl<l in "I"trm
bll!o()u)
,.,!.I.!,::"," "
Imjorodavl)a jlJ lIatoa
tvrslota-,vO!OnaJ
/lmo,< f,'/,
25
3
4
5
6
7
8mm
6 P'lo n II
'"
.,


<"1'/
0.
:/
;0

<eA
/7:.. 7.AV_
28
J;..:,
,
2(3)
r/;/"< S> / A:t7
,
e

-.,.
4


5

6
325
"
,
6. Priiozi
Tab/ica 19. Najmanji i najveci postotak armature u plotl
---
Annatura proce Glavna arrnatura Razdjelna armatura
Vrsta annature najmanji postotak almiranja !lmill 1%1
GA 140/360' 0,150 0,100
RA <1001500 0,100 0,085
MAG/MAR 5001560 0,085 0,075
.
annature
najveCi postot<lk annkanja "" 0.405' /1/ IOd
.
------
Tablica 22. Racunska posmicna cvrstoCa 't
r
Marna betona MB 15 20 30 40 SO
Racunska
posmima cvrstoa 0.6 0.8 1.1 1.3 1.5
t"rINlmm!J
Najveci dopustivi razmci stremenova u gredi
: Podrucje 1
(tu<--r:,.)
Na ovom dijelu llosaca befall
u cijelosli preuzima poprecl1u
silu ira znaci da nam slreme- 2.
novi nisu porrebni. ali mora-
nio ill stavir{ iz konstruktivl1ih
razloga na razmaku ey:
!. {\. (2 if) .. !,
2. ey b(l
3. ey .s 30 em'
326 .'
Podrucje -2
3 'trY
(Il2}h
25 em
razmak sfremenova za pre-
uzimanje llmanjelle popre
in'e sile (dijagram 1" na-
prezanjaje limatJjell)
60
1.6 1
.
Podrucje 3
( 3't
r
< 't1lS: 'l;r)
!. e" S (! I) f Ii
2. e
v
:5 20cm
3 'hl'(jvi
. e"S ('tu.b) ::::}
razlI/(lk .rfremenova za pre-
ltzimGJJje eijelokllpne pop-
recne sile. tj. ukupne vlacne,
sile kojaje njom izazvana
i
!
,
,
I
.l
.
;
Literatufa
I.ITERATURA
[i) II n 101 i c I.: Armirani beton, Skolska knjiga, 1993;
[21 Octoni armirani beton prems PBAB 87; Prirutnik ZJ primjenu pravllnlka 0
tehnickim normativima za beton i armiranl beton - PSAS 87, Grac!evinska knjiga.
Beograd 1991;
[3J Beton i armiranl prema. PBAB 87. Prilo:zi Gradevinska knjiga. Beograd
1991;
t4j Ut:ton J<.atender 1888. BerUn/Munchen 1989;
. . I
[5] K a s a I teonji j p.rak.Si' Gradbeno inienerska'in
pisarna, 1929; . . i
[6J Leo n h a rJd't F=".! Vorlesungen uber" Mass'lvbau, Berlin 1978;
[7] L 0 h m eye r . .:. Bemessung, Konstruktion, AusfUhrung.
4 Aufiage, Stuttgart 1990; .
[8] Ma r i-ja nov M., S t 0 j i I j k 0 vic I., B 0 j 0 vic t.: Beton za III i JV ",*,d
. - -.;;Ii-
grade'linske struke, Zavod za udzbenlke i nastavna sredstva Beograd.
[9J Model propisi CEB-F!P za i prednapete
'gral1evlnskl centar. Beograd 1979; f;;
[10J Pravilnik 0 tehnickim prednapeti beton;
[11} Pravilnik 0 tehnlckim liormativima za izgradnju gra6evina vis6kagradnjs' u
seizmickirn podrucjima, S!utbeni !lst broj 31, Beogiad 1981;
[12J R 0 sma n 'R.: Stropne DGKH, sedja Prirucnicl, knjiga 3, Zagreb
1990;
[13] R ado s a v lie v j C L., B a j i cD.: Armirani beton, Elementi AS konstrukcija
Giadevinska knjiga, Beograd 1989;
[14! Rom i c S,; Betonske konstrukcije I dia, Naucna knj[ga, Beograd 1985:
I S c h n e ide r !<.: Bautabellen fUr Ingenieure r:'it europaischen und nationalen
Vorschriften, 11 Auflage, Dusseldorf.1994;
;1 Sir 0 r a B.: Prirucnik za armirani betqn, Tehnicka knjiga, Zagreb 1961';
/J Tom i c! c I.: Belonske konstrukCije;'Skolska knjlga, Zagreb 1984;
t 18J Tom rei c I:.: Betonske konstrukdje - odabrana pogfavlja, DGKH, senja
PriNenici, knjiga 4, Zagreb 1990;
[19] Tom i c i c \.; Prirucnlk za promoun anniranobetonskih konStrukcija, DGICH,
. serija knjiga 6, Zagreb 1993; \
[20J Uk r a i he z y k V.: Beton, UdZbenici Sveocilista u Zagrebu, 1994;
[21} Vue i j a k D.: Beton f armirani beton za 3. razred gradevinske struke, lavod za
udibenike i nastavna sredstya Sarajevo, 1985: