Napoleon Hill

Knjiga PROMILJANJEM DO BOGATSTVA, utemeljena na autorovom proslavljenom djelu ZAKON USPJEHA, predstavlja proienu mudrost istaknutih ljudi koji su ostvarili velika postignua i veliko bogatstvo. Nadahnue za ovu knjigu autor je p o n a a o u arobnoj formuli uspjeha Andrewa Carnegiea Carnegie je njezinu djelotvornost dokazao bogatstvimakoja su stekli mladi ljudi kojima je otkrio svoju tajnu.

U ovoj ete knjizi pronai tu tajnu kao i tajne ostalih velikih ljudi Otkrit ete ne samo TO INITI ve i KAKO TO INITI. Usvojite li i p r i m i j e n i t e jednostavne tehnike, ovladat ete tajnom istinskog i trajnog uspjeha. TADA ETE OD IVOTA DOBITI SVE TO POELITE.

PREDGOVOR IZDAVAA
Misli i postani bogat jedna je od najutjecajnijih knjiga svih vremena koja pokazuje put do osobnog postignua - financijske neovisnosti i duhovnog bogatstva koje nije mogue izmjeriti novcem. Knjiga poput ove jo nikada nije objavljena. Nadahnuo ju je Andrew Carnegie, koji je prije mnogo godina formulu vlastitog uspjeha otkrio autoru Napoleonu Hillu. Carnegie ne samo da je sam postao multimilijuna, ve je milijunaima uinio mnoge kojima je otkrio svoju tajnu. Izvor svojeg bogatstva Napoleonu Hillu otkrilo je jo 500 imunih ljudi i on je svoj ivot posvetio nastojanju da njihovu poruku prenese onima koji su spremni svoje zamisli i organizirane planove uloiti u stvaranje vlastitog bogatstva. Tisue ljudi primijenile su uvenu filozofiju ove knjige u cilju oplemenjivanja vlastitog ivota. Sadri tajne koje su danas jednako bezvremene i primjenjive kao to su bile i kada je objavljeno prvo izdanje ove knjige. U ovom izdanju filozofije i formule uspjeha dostupne su svima onima koji arko ele zaraditi i doivjeti duhovno zadovoljstvo, koje proizlazi iz uspjeha. Misli i postani bogat je, prije svega, praktini prirunik. U njemu ete pronai aroliju samo-usmjeravanja, organiziranog planiranja, autosugestije, umnog povezivanja, zapanjujue uinkovit sustav samoanalize, razraene planove za prodaju vaih usluga te mnotvo ostalih korisnih savjeta velikih ljudi koji su dokazali svoju vrijednost.
4

Bogatstvo koje vam je na dohvat ruke nije uvijek mogue izmjeriti novcem. Veliko bogatstvo predstavljaju trajna prijateljstva, skladni obiteljski odnosi, suosjeajnost i razumijevanje meu poslovnim suradnicima te unutranji sklad koji donosi duevni mir izmjeriv samo duhovnim vrijednostima. Filozofija knjige Misli i postani bogat pripremit e vas za postizanje i uivanje u tim viim vrijednostima koje su oduvijek bile uskraene svima koji za njih nisu bili spremni. Kada zaponete primjenjivati filozofiju ove knjige, budite spremni na ivotne promjene koje ne samo da e vam olakati potekoe i napetosti, ve e vas i pripremiti za obilno gomilanje materijalnog bogatstva. Izdava

SADRAJ
RIJE A U T O R A 1. poglavlje: MISLI SU S T V A R N E 12 18

ovjek koji je "domislio" svoj put u partnerstvo s Thomasom A. Edisonom Izumitelj i "skitnica" ... Mogunost pod krinkom ... Tri stope od zlata ... "Nikada neu odustati zato to ljudi kau ne" ... Pouka iz upornosti za pedeset centa ... Neobina mo djeteta ... Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao ... "Neizvedivi" Ford V-8 motor ... Zbog ega ste sami gospodar svoje sudbine ... naela koja mijenjaju vau sudbinu

2. poglavlje: UDNJA

32

Polazna toka svakog postignua ovjek koji je spalio mostove ... Poriv koji vodi do bogatstva ... est naina za pretvaranje udnji u zlato ... Moete li se zamisliti kao milijuna? ... Mo velikih snova ... Kako lansirati snove ... udnja nadmudruje Majku Prirodu ... "Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot ... Sa est centa osvojio je novi svijet ... Dar sluha ... Misao koja ini uda ... udotvorna "mentalna kemija"

3. poglavlje: V J E R A

50

Vizualizacija i vjera u ostvarenje udnje Kako razviti vjeru ... Nitko nije "osuen" na nesreu ... Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom ... arolija autosugestije ... Formula samopouzdanja ... Katastrofa negativnog razmiljanja ... Kakav genij spava u vaem mozgu? ... Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo ... Bogatstvo zapoinje milju

4. poglavlje: AUTOSUGESTIJA

68

Metoda utjecanja na podsvjesni um Promatrajte i osjeajte novac u svojim rukama ... Kako ojaati mo usredotoenja ... est koraka za poticanje podsvijesti ... Tajna mentalne moi

5. poglavlje: STRUNO Z N A N J E

76

Osobna iskustva ili opaanja "Neznalica" koji je stekao bogatstvo ... Sposobni ste stei sve znanje koje vam je potrebno ... Isplati se znati kupiti znanje ... Pouka iz ureda za naplatu ... Put prema strunom znanju ... Jednostavna zamisao koja se isplatila ... Iskuani plan za pronalaenje savrenog posla ... Ne morate poeti na dnu ... Neka vae nezadovoljstvo radi za vas ... Suradnici vam mogu biti neprocjenjivo vrijedni ... Okoristite se svojim zamislima putem strunog znanja

6. poglavlje: MATA

90

Misaona radionica Dva vida mate ... Vjebajte svoju matu ... Zakonitosti koje vode bogatstvu ... Kako praktino koristiti matu ... Zaarani ajnik ... to bih uinio kada bih imao milijun dolara ... Kako zamisli pretvoriti u gotovinu
7

7. poglavlje: ORGANIZIRANO PLANIRANJE

102

Pretvaranje udnje u djelovanje Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi ... Planiranje prodaje osobnih usluga ... Veina voa zapoinje u ulozi sljedbenika ... Glavne znaajke vodstva ... Deset glavnih uzroka neuspjeha vodstva ... Nekoliko plodnih podruja na kojima e biti potrebno "Novo vodstvo" ... Kada se i kako kandidirati za odreeni poloaj ... Podaci koje je potrebno obuhvatiti ivotopisom ... Kako dobiti upravo ono radno mjesto koje elite ... Novi nain pruanja usluga ... Kakav je va " K K D " rezultat? ... Kapitalna vrijednost vaih usluga ... Trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha ... Znate li koliko vrijedite? ... Procijenite samoga sebe ... Samoanaliza za procjenu vlastite osobnosti ... Gdje i kako pronai mogunost za stjecanje bogatstva ... udo koje je omoguilo te prednosti ... Kapital - kamen temeljac naeg ivota ... Vae mogunosti za bogaenje

8. poglavlje: O D L U K A
Prevladavanje sklonosti oklijevanju

142

Savjeti za donoenje odluka ... Odluka o slobodi ili smrti ... Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem ... Osnivanje strune skupine ... Odluka koja je izmijenila tijek povijesti ... Najvanija zapisana odluka u povijesti ... Odredite to elite i u pravilu ete to i dobiti

9. poglavlje: USTRAJNOST

154

Dosljedno nastojanje prijeko potrebno za buenje vjere Kunja vae ustrajnosti ... Posjedujete li "svijest o novcu" i l i "svijest o siromatvu" ... Kako se "oteti" mentalnoj inerciji ... Prebrodite svoje neuspjehe ... Ustrajnost je mogue razviti ... Procijenite svoju ustrajnost ... Strah od kritike ... Prilike prema narudbi ... Kako razviti ustrajnost ... Kako prevladati potekoe

10. poglavlje: MO STRUNE SKUPINE. . . 168

Pokretaka sila Stjecanje moi putem strune skupine ... Kako poveati svoju misaonu mo ... Mo pozitivnih emocija

1 1. poglavlje: T A J N A TRANSMUTACIJE S E K S U A L N E ENERGIJE

176

Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode ... Deset stimulansa uma ... "Genij" se razvija putem estog osjetila ... Odakle dolaze "predosjeaji" ... Razvijanje kreativne sposobnosti ... Kako je izumitelj doao do zamisli ... Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama ... Pokretaka sila seksa ... Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije etrdesete godine ... Najjai od svih stimulansa uma ... Spremite osobnog magnetizma ... Pogrena vjerovanja o tetnosti seksa za ovjekovu osobnost ... Plodne godine nakon etrdesete ... Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije ... Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti ... Razlozi zbog kojih vas supruga moe ojaati ili slomiti ... Beskorisnost bogatstva bez ene

12. poglavlje: PODSVJESNI UM

198

Posrednik Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje ... Neka vae pozitivne emocije rade za vas ... Tajna djelotvorne molitve

13. poglavlje: M O Z A K

206

Odailja i prijamnik misli Najvee su sile neopipljive ... Dramatina pria o mozgu ... Kako zdruiti umove u timskom radu

14. poglavlje: ESTO OSJETILO

214

Vrata hrama mudrosti uda estog osjetila ... Neka veliki ljudi oblikuju va ivot ... Izgraivanje karaktera pomou autosugestije ... Zapanjujua mo mate ... Crpiti iz izvora nadahnua ... Mona sila koja se sporo razvija

15. poglavlje: EST SABLASTI STPvAHA. . . 222

est osnovnih strahova ... Strah od siromatva ... Najdestruktivni]i strah ... Simptomi straha od siromatva ... Mo novca ... Strah od kritike ... Simptomi straha od kritike ... Strah od bolesti ... Simptomi straha od bolesti ... Strah od gubitka ljubavi ... Simptomi straha od gubitka ljubavi ... Strah od starosti ... Simptomi straha od starosti ... Strah od smrti ... Simptomi straha od smrti ... Starake brige ... Razorna mo destruktivnog razmiljanja ... Vraja radionica ... Kako se zatititi od negativnih utjecaja ... Pitanja za samoanalizu ... Jedino nad ime imate potpuno nadzor ... Pedeset i pet uvenih izgovora starog " K A D B I "

10

RIJE AUTORA
U svakom poglavlju ove knjige spomenuta je tajna bogaenja koja je posluila mnogim iznimno bogatim ljudima. Te sam ljude pomno analizirao tijekom mnogih godina. Prije vie od pola stoljea, u tu me je tajnu uputio Andrew Carnegie. Taj mudri, dobroudni stari kot nehajno ju je ubacio u moj um dok sam jo bio djeak. Zatim se opustio u svojem naslonjau s iskrom radosti u oima i promatrao me kako bi ustanovio dali sam dovoljno pametan da potpuno shvatim ono to mi je rekao. Kada je opazio da sam shvatio, upitao me je da li bih bio voljan provesti dvadeset ili vie godina pripremajui se za otkrivanje te tajne svijetu, mukarcima i enama koji bi bez nje mogli cijeli ivot proivjeti u nezadovoljstvu. Odgovorio sam potvrdno i uz njegovu pomo odrao svoje obeanje. Nakon to su je iskuale tisue ljudi gotovo svih zanimanja, tajnu sam iznio u ovoj knjizi. Gospodin Carnegie elio je da arobna formula, koja mu je donijela golemo bogatstvo, bude dostupna ljudima koji nemaju vremena sami otkrivati kako se zarauje novac i nadao se da u je ja iskuati te dokazati njezinu uinkovitost temeljem iskustva mukaraca i ena sa svih podruja djelatnosti. Smatrao je d da je tu formulu potrebno pouavati u svim kolama i na sveuilitima te je izjavio da bi, primjereno pouavana, do te mjere izmijenila cjelokupan obrazovni sustav da bi vrijeme provedeno u koli moglo biti svedeno na manje od polovicu. U poglavlju o vjeri proitat ete zapanjujuu priu o korporaciji United States Steel koju je utemeljio i podignuo
12

jedan od mladih ljudi pomou kojih je gospodin Carnegie dokazao da njegova formula djeluje svima onima koji su za nju spremni. Jedna jedina primjena te tajne donijela je Charlesu M. Schwabu golemo bogatstvo u novcu i mogunostima. Ta je primjena formule, okvirno govorei, vrijedila esto milijuna dolara. Te injenice - poznate gotovo svima koji su poznavali gospodina Carnegia - pruaju vam prilino jasan uvid u korist koju moete ostvariti itanjem ove knjige, pod uvjetom da znate Sto elite. Tajna je otkrivena tisuama mukaraca i ena koji su je dobro iskoristili, ba kao to je gospodin Carnegie i oekivao. Neki su ostvarili veliko bogatstvo. Ostali su je uspjeno upotrijebili za stvaranje sklada u svojim domovima. Jedan ju je duhovnik toliko uinkovito upotrijebio da mu donosi prihod koji godinje premauje 75 000 dolara. Arthur Nash, kroja iz Cincinnatija svoj je posao na rubu propasti upotrijebio kao pokusnog kunia na kojemu je iskuao formulu. Posao je oivio i donio bogatstvo svojim vlasnicima. Danas jo uvijek cvjeta, iako je gospodin Nash preminuo. Taj je pokus bio toliko jedinstven da su mu asopisi i novine posvetili pozitivan publicitet vrijedan vie od milijun dolara. Tajna je prenesena i Stuartu Austinu Wieru iz Dallasa u Teksasu. On je za nju bio spreman - toliko spreman da je odustao od svojeg zanimanja i poeo studirati pravo. Je li uspio? I tu ete priu proitati. Radei kao direktor marketinga sveuilita LaSalle, dok je ta ustanova bila tek neto vie od imena, imao sam ast vidjeti kako J. G. Chapline primjenjuje formulu toliko uinkovito da je LaSalle nainio jednom od najboljih kola u zemlji. Tajna o kojoj govorim u ovoj je knjizi spomenuta najmanje stotinu puta. Nije izravno iznesena jer djeluje mnogo bolje ako je tek otkrivena i na vidiku onih koji su spremni i koji je trae. Zbog toga ju je gospodin Carnegie i meni dobacio tek usput, ne otkrivajui njezino ime.
13

Ako ste je spremni primijeniti, u svakom ete je poglavlju prepoznati barem jednom. Volio bih da vam mogu rei kako ete znati da ste spremni, no time bih vam uskratio mnoge dobrobiti koje ete ostvariti ako sami doete do tog otkria. Ako ste ikada bili obeshrabreni, ako ste bili suoeni s potekoama koje su od vas zahtijevale veliku rtvu, ako ste pokuali i doivjeli neuspjeh, ako ste ikada bili sputani boleu i l i tjelesnim ogranienjem, pria o tome kako je moj sin otkrio i upotrijebio formulu gospodina Carnegia vjerojatno e biti oaza u Pustinji izgubljenih nada koju ste traili. Tu je tajnu tijekom prvog svjetskog rata u velikim razmjerima koristio predsjednik Woodrow Wilson. Paljivo omotana u obuku koja je prethodila odlasku na bojite, ta je tajna prenesena svakom pojedinom vojniku. Predsjednik Wilson mi je rekao da je to bio vaan imbenik u prikupljanju sredstava potrebnih za ratovanje. Ono to ovu tajnu ini osobitom jest injenica da su ljudi koji je otkriju i primijene doslovce prisiljeni postizati uspjeh. Sumnjate l i , prouite imena onih koji su je primijenili, gdje god da se spominju; sami se uvjerite u njihov uspjeh i bit ete uvjereni. Nita se ne moe ostvariti bez ulaganja! Tajna o kojoj govorim ima svoju cijenu, iako je ta cijena mnogo manja od njezine stvarne vrijednosti. Oni koji je ne trae, ne mogu je dobiti ni po kojoj cijeni. Nije ju mogue darovati i l i kupiti za novac jer dolazi u dva dijela. Oni koji su za nju spremni, ve posjeduju jedan njezin dio. Ova tajna jednako dobro slui svima koji su za nju spremni. Obrazovanje tu ne igra nikakvu ulogu. Mnogo prije no to sam roen, ta je tajna pronala svoj put do Thomasa A. Edisona koji ju je iskoristio toliko inteligentno da je postao vodei svjetski izumitelj iako se kolovao samo tri mjeseca. Tajna je prenesena i Edwinu C. Barnesu, poslovnom suradniku gospodina Edisona. On ju je upotrijebio toliko
14

uinkovito da je, iako je godinje zaraivao samo 12.000 dolara, stekao veliko bogatstvo te se ve kao mlad ovjek povukao iz poslovnih krugova. Njegovu priu pronai ete na poetku prvog poglavlja. Ta bi vas pria trebala uvjeriti da bogatstvo nije izvan vaeg dosega, da moete biti ono to elite biti, da novac, ugled, priznanja i sreu mogu doivjeti svi oni koji su spremni i odluni ostvariti te blagoslove. Kako to znam? Odgovor biste trebali dobiti prije no to proitate ovu knjigu. Moda ete ga pronai ve u prvom poglavlju, a moda i na zadnjoj stranici. Obavljajui dvadesetogodinje istraivanje, koje sam zapoeo na zahtjev gospodina Carnegia, analizirao sam stotine poznatih ljudi od kojih su mnogi priznali da su svoje golemo bogatstvo stekli uz pomo Carnegiejeve tajne; meu njima su: HENRY FORD WILLIAM WRIGLEY JR. JOHN W A N A M A K E R JAMES J. HILL GEORGE S. PARKER E.M. STATLER HENRY DOHERTY GEORGE EASTMAN CHARLES M. SCHWAB THEODORE ROOSEVELT JOHN W. DAVIS ELBERT HUBBARD WILBUR WRIGHT WILLIAM JENNINGS BRYAN Dr. DAVID STARR HARRIS F. WILLIAMS dr. FRANK GUNSAULUS DANIEL WILLARD KING GILLETTE RALPH A. WEEKS sudac DANIEL T. WRIGHT JOHN D. ROCKEFELLER THOMAS A. EDISON FRANK A. VANDERLIP F.W. WOOLWORTH pukovnik ROBERT A. DOLLAR EDWARD FILENE EDWIN C. BARNES ARTHUR NASH CLARENCE DARROW

15

JORDAN J. ODGEN ARMOUR ARTHUR BRISBANE LUTHER BURBANK EDWARD W. BOK FRANK A. MUNSEY ELBERT H. GARY Dr. ALEXANDER GRAHAM BELL JOHN H. PATTERSON Ova imena predstavljaju tek mali broj poznatih Amerikanaca ija su postignua, financijska i ostala, dokazala da oni koji razumiju i primjenjuju Carnegiejevu tajnu stiu na vrh. Nikada nisam upoznao ovjeka motiviranog na primjenu tajne koji nije ostvario zapaen uspjeh u svojem podruju djelatnosti. Nisam upoznao osobu koja se istaknula ili se na bilo koji nain obogatila ne poznajui tu tajnu. Iz te dvije injenice izvlaim zakljuak da je ta tajna, kao dio znanja nunog za samoodreenje, vanija od bilo ega to ovjek prima putem onoga to popularno nazivamo "obrazovanjem". to je zapravo obrazovanje? U ovoj ete knjizi pronai detaljan odgovor. Dok budete itali, tajna o kojoj govorim iskoit e sa stranica i jasno vam se otkriti ako ste za nju spremni! Kada se pojavi, prepoznat ete je. Bez obzira na to otkrijete li je u prvom i l i zadnjem poglavlju, kada se pojavi, zastanite na trenutak i odloite naoale jer e taj trenutak predstavljati najvaniju prekretnicu vaega ivota. WILLIAM HOWARD TAFT JULIUS ROSENWALD STUART AUSTIN WIER dr. FRANK CRANE GEORGE M. ALEXANDER J.G. CHAPLINE senator JENNINGS RANDOLPH

itajui ovu knjigu imajte na umu da su posrijedi injenice, a ne izmiljotine te da je njezina svrha prenijeti veliku univerzalnu
16

istinu pomou koje svi mogu otkriti to im je initi i kako to initi! Spremni uenici primit e i poticaje koji su im potrebni da bi zapoeli. Prije no to prijeete na prvo poglavlje, kao posljednju rije pripreme ponudit u vam sugestiju koja bi mogla posluiti kao klju prepoznavanja Carnegiejeve tajne. Ona glasi: svako postignue, svako steeno bogatstvo ima svoje korijene u jednoj zamisli! Ako ste spremni za tajnu, ve posjedujete jednu njezinu polovicu; zbog toga ete spremno prepoznati i drugu polovicu onog trenutka kada dopre u va um. Napoleon Hill

17

1.
MISLI SU STVARNE
OVJEK KOJI JE "DOMISLIO" SVOJ PUT DO PARTNERSTVA S THOMASOM A. EDISONOM
Uistinu, "misli su stvarne" te osobito mone kada ih se pomijea s odreenom svrhom, ustrajnou i goruom eljom za njihovim pretvaranjem u bogatstvo i l i ostale materijalne predmete. Prije nekoliko godina Edwin C. Barnes otkrio je istinitost tvrdnje da se ovjek moe obogatiti pomou vlastitih misli. Do tog otkria nije doao samo jednim promiljanjem. Do njega je dolazio postupno, a sve je zapoelo goruom eljom da postane poslovnim suradnikom velikog Edisona. Jedna od glavnih znaajki Barnesove elje bila je njezina odreenost. elio je raditi s Edisonom, a ne za njega. Paljivo prouite nain na koji je ostvario svoju elju i stei ete dublji uvid u naela koja vode do bogatstva. Kada se ta elja, pobuda i l i misao, po prvi puta pojavila u njegovu umu, nije bio u poloaju poduzeti neto po pitanju njezina ostvarenja. Na putu su mu stajale dvije prepreke. Nije poznavao gospodina Edisona i nije imao dovoljno novca da plati eljezniku kartu do Orangea u New Jerseyu.
18

Te bi potekoe bile sasvim dovoljne da se veina ljudi obeshrabri u pokuaju ostvarenja te elje. No, njegova elja nije bila obina elja! Izumitelj i "skitnica" Pojavio se u laboratoriju gospodina Edisona i izjavio da je doao sklopiti posao s izumiteljem. Govorei o svojem prvom susretu s Barnesom, gospodin Edison je rekao: "Stajao je predamnom ostavljajui dojam obinog skitnice, no, neto u izrazu njegova lica govorilo je da je odluan dobiti ono po to je doao. Iz svojeg dugogodinjeg iskustva s ljudima nauio sam da ovjek koji neto eli toliko snano da je spreman riskirati cijelu budunost za jedan okret kola sree, nedvojbeno pobjeuje. Pruio sam mu mogunost koju je traio jer sam vidio da je odluio ustrajati sve dok ne uspije. Dogaaji koji su uslijedili potvrdili su da nisam pogrijeio." Izgled tog mladog ovjeka nedvojbeno nije bio razlog njegova uspjeha jer mu taj imbenik nije iao u prilog. Kljuna je bila njegova misao. Barnes nije uao u partnerstvo s Edisonom nakon prvog razgovora. Dobio je priliku raditi u njegovu uredu za vrlo simbolinu plau. Mjeseci su prolazili. Na pojavnom planu nije se dogaalo nita to bi Barnesa dovelo blie eljenom cilju koji je u svojem umu ustanovio kao svoju najvaniju svrhu. No, u Barnesovu se umu dogaalo neto vano. Neprestano je pojaavao svoju elju da postane Edisonov poslovni suradnik. Psiholozi su bili u pravu kada su rekli da "ovjek ostvaruje svoj cilj tek kada je uistinu spreman za njega". Barnes je bio spreman za poslovnu suradnju s Edisonom; tovie, odluio je ostati spreman sve dok ne ostvari ono emu tei. Nije sam sebi rekao: "Pa dobro, kakve koristi od toga? 19

Mislim da u se predomisliti i okuati se u prodaji", nego "Doao sam ovamo da bih sklopio posao s Edisonom i ostvarit u to makar tome morao posvetiti ostatak svojeg ivota". On je mislio ozbiljno! Kolike bi ivotne prie bile drugaije kada bi ljudi odredili svoj cilj i ostali mu vjerni dovoljno dugo da ga pretvore u posvemanju opsesiju! Mladi Barnes to tada moda nije znao, no, njegova nepokolebljiva odlunost, njegova ustrajnost u jednoj jedinoj elji sruila je sve prepreke i donijela mu mogunost kojoj je teio. Mogunost pod krinkom

Mogunost se pojavila u drugaijem obliku i iz drugaijeg smjera nego to je Barnes oekivao. To je jedan od trikova mogunosti. Ona ima naviku prikrasti se kroz stranja vrata te esto dolazi u obliku nevolje ili privremenog poraza. To je vjerojatno razlog to je mnogi ne prepoznaju. Gospodin Edison u to je vrijeme upravo usavrio novi uredski ureaj tada poznat kao Edisonov stroj za diktate. Njegovi prodavai nisu bili osobito oduevljeni tim izumom. Nisu vjerovali da ga je mogue prodati bez velikog napora. Barnes je prepoznao svoju mogunost. Prikrala se tiho, preruena u udan stroj koji nije zanimao nikoga osim njegovog izumitelja i Barnesa. Barnes je znao da je sposoban prodati Edisonov stroj za diktate. Upoznao je Edisona sa svojim prijedlogom i odmah dobio priliku. Uspio je prodati stroj. Zapravo, prodao ga je tako uspjeno da mu je Edison ponudio ugovor za distribuciju i prodaju irom zemlje. Barnes se obogatio tim poslom, no postigao je i neto mnogo vanije. Dokazao je da ovjek promiljanjem uistinu moe ostvariti bogatstvo.

20

Ne mogu znati koliko je Barnesova prvotna elja vrijedila u novcu. Moda mu je donijela dva i l i tri milijuna dolara, no taj iznos, koliki god da jest, postaje beznaajan ako se usporedi s bogatstvom koje je stekao u obliku spoznaje da nematerijalni poticaj misli moe biti pretvoren u materijalna dobra primjenom poznatih naela. Barnes je doslovce domislio svoj put u partnerstvo s Edisonom! Domislio je bogatstvo. Na poetku nije imao nita osim jasne spoznaje o tome to eli te odlunosti da ostane vjeran toj elji sve dok je ne ostvari. Tri stope od zlata Jedan od najeih uzroka neuspjeha jest navika odustajanja nakon privremenog poraza. Svaki je ovjek u odreenom trenutku svojeg ivota poinio tu pogreku. U vrijeme mahnite potrage za zlatom, ujak R.U. Darbyja zarazio se zlatnom groznicom i poao na zapad kopati i bogatiti se. On nije uo da se iz uma ovjeka moe iskopati vie zlata no to je ikada iskopano iz zemlje. Kolcima je oznaio svoje zemljite, uhvatio pijuk i lopatu i bacio se na posao. Nakon tjedana mukotrpnog rada nagraen je otkriem blistave rude. Za iskopavanje rude bili su mu potrebni strojevi. Bez podizanja buke zatrpao je nalazite i vratio se kui u Williamsburg u Marylandu te svojim roacima i nekim susjedima ispriao da je naiao na zlato. Zajedno su prikupili novac za potrebne strojeve i dali ih dopremiti. Ujak i Darby vratili su se na nalazite. Prvi vagon zlatne rude iskopan je i odvezen u talionicu. Rezultati su pokazali da je posrijedi jedno od najbogatijih nalazita u Coloradu! Jo nekoliko vagona rude omoguit e im da se rijee dugova. A tada je na redu gomilanje velike zarade. Dok su zduno buili, njihove su nade dosezale najvie
21

vrhunce! A tada se neto dogodilo. Zlatna je ila nestala! Stigli su na kraj duge i up prepun zlata vie nije bio tamo. Nastavili su buiti, oajniki nastojei ponovno naii na ilu - ali uzaludno. Na posljetku su odluili odustati. Strojeve su prodali na otpadu za stotinu dolara i vlakom se vratili kui. Radnik na otpadu pozvao je rudarskog inenjera da pogleda nalazite i naini neke proraune. Inenjer je ustvrdio da je projekt propao jer vlasnici nisu znali za presjeene ile. Njegovi su prorauni pokazali da se ila nalazi samo tri stope od mjesta na kojemu su Darbyjevi prestali buiti! Tamo je i pronaena! Radnik s otpada zaradio je milijune dolara na zlatnoj rudi jer je bio dovoljno mudar da je potraio savjet strunjaka prije no to odustane. Nikada neu odustati zato to ljudi kau "Ne" Dugo potom gospodin Darby je mnogostruko nadoknadio svoj gubitak otkriem da elja moe biti pretvorena u zlato. Do tog je otkria doao nakon to je uao u posao prodaje ivotnog osiguranja. Upamtivi kako je izgubio veliko bogatstvo jer je odustao tri stope od zlata, Darby se okoristio tim iskustvom u odabranom poslu jednostavno takoto je sam sebi govorio: "Odustao sam tri stope od zlata, no, nikada neu odustati zato to ljudi kau 'ne' kada im ponudim ivotno osiguranje". Darby je postao jedan od malobrojnih koji godinje prodaju osiguranja u vrijednosti koja premauje milijun dolara. Tu je ustrajnost stekao zahvaljujui pouci koju je izvukao kada je odustao od potrage za zlatom. Svaki e se ovjek, prije no to ostvari uspjeh, nedvojbeno susresti s mnogim privremenim porazima i ponekim neuspjesima. Kada se ovjek osjeti poraenim, najlake i
22

najloginije je odustati. Veina ljudi uinit e upravo to. Vie od pet stotina najuspjenijih ljudi ove zemlje isprialo mi je kako su najvei uspjeh ostvarili kada su preli jo samo jedan korak dalje od poraza. Neuspjeh je lukavi aljivac s goruim smislom za ironiju. Obaranje ovjeka nadomak uspjehu vjerojatno mu predstavlja veliki uitak. Pouka iz upornosti za pedeset centa Nedugo nakon to je gospodin Darby primio diplomu "Sveuilita ivotnih udaraca" te se odluio okoristiti svojim rudarskim iskustvom, imao je sreu svjedoiti dogaaju koji ga je uvjerio da "Ne" ne znai uvijek ne. Jednog je poslijepodneva pomagao ujaku pri mljevenju ita u starom mlinu. Ujak je vodio veliku farmu na kojoj su ivjeli mnogi afro-ameriki farmeri s kojima je dijelio dobit. Vrata su se neujno otvorila i u mlin je ula mala afro-amerika djevojica, ki jednoga od farmera, te stala pokraj vrata. Ujak je podignuo pogled, opazio djevojicu i grubo joj se obratio: "to eli?" Djevojica je smjerno odgovorila: "Mama je rekla da joj poaljete njezinih pedeset centa". "Ne dolazi u obzir", odvratio je ujak, "bjei kui." "Da, gospodine", rekla je djevojica. Ali se nije pomaknula. Ujak je nastavio sa svojim poslom kojim je bio toliko zaokupljen da nije primijetio da djevojica jo uvijek stoji tamo. Kada je podignuo pogled i opazio je, zagrmio je: "Rekao sam ti da poe kui! Idi i l i u te ja dohvatiti". Djevojica je rekla: "Da, gospodine", ali se nije pomaknula f mjesta. Ujak je odloio vreu ita koju je upravo namjeravao usipati u mlin, uzeo tap i krenuo prema djevojici s izrazom lica koji je najavljivao nevolju. Darby je ostao bez daha. Bio je uvjeren da e svjedoiti
23

nasilju. Znao je da je ujak nagle naravi. Kada se ujak pribliio djevojici, ona je brzo zakoraila korak naprijed, pogledala ga ravno u oi i svojim piskutavim glasiem iz petnih ila vrisnula: "Mojoj mami treba tih pedeset centa!" Ujak je zastao, promatrao je nekoliko minuta, a zatim polako odloio tap na pod, zavukao ruku u dep, izvadio iz njega pola dolara i pruio ih djevojici. Djevojica je uzela novac i poela polako uzmicati prema vratima, ne skidajui pogled s ovjeka kojega je upravo pobijedila. Kada je otila, ujak je sjeo na krinju i kroz prozor zurio u prazno due od deset minuta. U udu je razmiljao o porazu koji je upravo pretrpio. I gospodin Darby se prepustio mislima. Po prvi puta u ivotu vidio je kako dijete odluno svladava odraslog ovjeka. Kako joj je to polo za rukom? Zbog ega je ujakova estina splasnula i zbog ega se je pretvorio u krotko janje? Kakvu je to udnu mo upotrijebilo to dijete da bi ovladalo situacijom? U Darbyjevu su se umu pojavila jo mnoga pitanja, no, odgovor je pronaao tek godinama kasnije, kada mi je ispriao tu priu. Neobino je to to mi je tu priu ispriao upravo u mlinu u kojem je njegov ujak doivio poraz. Neobina mo djeteta Dok smo stajali u tom starom mlinu koji je zaudarao na plijesan, gospodin Darby ponovio je priu o neobinoj pobjedi i zavrio je pitanjem: "to ti misli? Kakvu je to udnu mo upotrijebilo to dijete i njome potpuno pokorilo mojeg ujaka?" Odgovor na njegovo pitanje nalazi se u naelima opisanim u ovoj knjizi. Iznesen je detaljno i u potpunosti. Otkrivene su i pojedinosti te upute koje e svakome omoguiti razumjeti i primijeniti istu silu koju je ta djevojica
24

sasvim sluajno otkrila. Odravajte um pozornim i jasno ete opaziti tu udnu mo koja je pomogla djevojici. Opazit ete je i u sljedeem poglavlju. Negdje u knjizi naii ete na zamisao koja e oivjeti vau mo prijemljivosti i podariti vam, za vae dobro, tu neodoljivu mo. Svjesnost o toj moi moda ete razviti ve u prvom poglavlju i l i e vam se otkriti u nekom od sljedeih. Moda e se pojaviti u obliku jedne jedine zamisli. A moda e preuzeti oblik plana ili svrhe. Mogla bi vas potaknuti da ponovno proivite neka prola iskustva poraza ili neuspjeha i usvojite pouku pomou koje ete nadoknaditi sve to ste izgubili tim porazom. Nakon to sam gospodinu Darbyju objasnio mo koju je djevojica nesvjesno upotrijebila, brzo je u mislima preletio svojim tridesetogodinjim iskustvom u prodaji ivotnog osiguranja i iskreno priznao da svoj uspjeh na tom podruju moe u velikoj mjeri zahvaliti pouci koju je nauio od tog djeteta. Rekao je: "Svaki puta kada bi me potencijalni kupac pokuao otpratiti bez potpisanog ugovora, vidio bih tu djevojicu kako stoji u mlinu, velikih oiju i prkosnog pogleda i rekao sam sebi: 'Moram ostvariti ovu prodaju.' Najvei broj prodaja, zakljuio sam nakon to su potencijalni kupci rekli ' N E ' . " Prisjetio se i pogreke koju je poinio odustavi na samo tri stope od zlata, " A l i , " rekao je, "to je iskustvo bilo prikriveni blagoslov. Ono me je pouilo ustrajnosti bez obzira na to koliko je situacija teka, a to je bila pouka koju sam morao usvojiti prije no to ostvarim uspjeh na bilo kojem podruju." Ovu priu o gospodinu Darbyju, njegovu ujaku, djevojici i zlatnoj ili bez sumnje e proitati stotine ljudi koji ele zaraivati prodajom osiguranja, a svima njima elim poruiti da Darby svoj uspjeh, odnosno godinju vrijednost prodanih osiguranja koja premauje milijun dolara, duguje upravo tim iskustvima. Iskustva gospodina Darbyja uobiajena su i jednostavna, no
25

unato tome skrivala su klju njegove ivotne sudbine; zbog toga su mu bila vana kao i sam ivot. Iz tih je ivotnih iskustava izvukao korist jer ih je analizirao i otkrio njihovu pouku. No, to je s ovjekom koji nema vremena niti elje prouavati neuspjehe u potrazi za spoznajom koja bi mogla dovesti do uspjeha? Kako e i gdje on svladati vjetinu pretvaranja poraza u odskonu dasku prema mogunostima? Odgovor na ta pitanja nalazi se u ovoj knjizi. Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao Odgovor zahtijeva razmatranje trinaest naela. No upamtite da odgovor na pitanja koja su vas potaknula da se zamislite nad ivotom, odnosno odgovor koji je vama potreban, moete pronai u vlastitom umu u obliku zamisli, plana ili cilja nakon to proitate ovu knjigu. Za ostvarenje uspjeha potrebna vam je samo jedna dobra zamisao. Naela opisana u ovoj knjizi nude vam naine i sredstva osmiljavanja ostvarivih zamisli. Prije no to nastavimo s opisom tih naela, smatram da imate pravo na ovu vanu sugestiju ... Kada bogatstvo pone pritjecati, ono pritjee tako obilno da se ovjek pita gdje se skrivalo tijekom svih tih "mravih" godina. Ova je tvrdnja zapanjujua, tim vie ako se uzme u obzir opeprihvaeno vjerovanje da bogatstvo dolazi samo onome tko dugo i mukotrpno radi. Kada se ponete bogatiti pomou vlastitih misli, opazit ete da bogatstvo zapoinje kao stanje uma, s tono odreenom svrhom i s malo i l i nimalo mukotrpnog rada. Vi biste, jednako kao i svi drugi, trebali biti zainteresirani za spoznaju o tome kako razviti stanje uma koje privlai bogatstvo. Dvadeset i pet godina proveo sam u istraivanju jer sam i sam elio saznati "kako ovjek postaje bogat". im ovladate naelima i zaponete slijediti upute za njihovu primjenu, vae e se financijsko stanje poeti poboljavati, a sve to dotaknete pretvorit e se u vrijednost koja e vam
26

donositi korist. Nemogue? Nipoto! Jedna od najveih slabosti ovjeanstva jest bliskost prosjenog ovjeka s rijeju "nemogue". On poznaje sva pravila koja ne funkcioniraju. Poznato mu je sve ono to je nemogue ostvariti. Ova je knjiga posveena onima koji tragaju za pravilima pomou kojih su drugi ostvarili uspjehe, i koji su spremni uloiti sve na ta pravila. Uspjeh dolazi onima koji razviju svijest o njemu. Neuspjeh dolazi onima koji svojom nezainteresiranou doputaju razviti svijest o neuspjehu. Druga slabost koju ete pronai u mnogim ljudima jest navika mjerenja svega i svakoga prema vlastitim dojmovima i vjerovanjima. Neki e itatelji vjerovati da se promiljanjem nije mogue obogatiti jer su njihove misaone navike zaglibile u siromatvu, oskudici, bijedi, neuspjehu i porazu. Ti jadni ljudi podsjeaju me na ambicioznog Kineza koji je doao u Ameriku kolovati se na ameriki nain. Studirao je na sveuilitu u Chicagu. Jednog je dana predsjednik Harper naiao na tog mladog Kineza, zastao da bi popriao s njim te ga upitao to smatra najuoljivijom karakteristikom Amerikanaca. "Pa," rekao je student, "udan poloaj vaih oiju. Vae su oi prilino udno poloene!" to mi kaemo o Kinezima? ovjek odbija vjerovati u ono to ne razumije. Naivno vjerujemo da su naa vlastita ogranienja "univerzalna". Dakako da su oi Kineza "udne" jer nisu iste kao i nae.

"Neizvedivi" Ford V-8 motor Kada je Henry Ford nakanio stvoriti svoj uveni V-8 motor, odluio je sastaviti stroj s osam cilindara u jednoj jedinici te je svojim inenjerima naloio da naine nacrte. Nakon to su dovrili nacrte, inenjeri su se svi do jednoga sloili da je jednostavno nemogue nainiti jedinicu sa osam cilindara u jednom komadu. Ford je rekao: "Svejedno ga napravite". " A l i , " nastavili su inenjeri, "to je nemogue!"
27

"Na posao," naredio je Ford, "i ne odustajte dok ne uspijete, koliko god to trajalo". Inenjeri su se bacili na posao. Drugo im nije preostalo ako su eljeli nastaviti raditi za Forda. Nakon est mjeseci nije bilo nikakvih rezultata. Inenjeri su iskuali svaki mogui plan da bi izvrili Fordovu zapovijed, no, taj se pothvat doimao neizvedivim; "nemoguim "! Nakon gotovo godinu dana Ford je upitao inenjere kako napreduju, a oni su ga ponovno izvijestili da ne pronalaze nain ostvarenja njegove zamisli. "Na posao," rekao je Ford. "elim taj stroj i imat u ga." Inenjeri su nastavili s poslom i tajna je iznenada, kao nekim udom, otkrivena. Fordova je odlunost jo jednom odnijela pobjedu! Pria moda nije ispriana do posljednje pojedinosti, no, sadraj i rezultat su toni. Vi koji se elite obogatiti promiljanjem u njoj otkrijte tajnu Fordovih milijuna, ako moete. Nije se potrebno osobito udubiti. Henry Ford je bio uspjean jer je razumio i primijenio naela uspjeha. Jedno od njih je elja: ovjek mora tono znati to eli. Upamtite ovu priu i uoite reenice u kojima se otkriva tajna njegova izvanrednog postignua. Ako ste to sposobni, ako moete tono izdvojiti naela pomou kojih se Henry Ford obogatio, sposobni ste ponoviti njegov uspjeh u gotovo bilo kojem podruju koje vam odgovara. Zbog ega ste sami "gospodar svoje sudbine" Kada je Henley napisao proroanske rijei: "Ja sam gospodar svoje sudbine, ja sam kapetan svoje due," trebao nam je dati do znanja da smo sami gospodari svoje sudbine i kapetani svoje due zbog toga to imamo mo upravljati svojim mislima. Trebao nam je rei da se n a i umovi magnetiziraju naim dominantnim mislima, a ti "magneti", na ovjeku nepoznat nain, privlae sile, ljude i ivotne okolnosti koje su u skladu s prirodom naih dominantnih m i s l i . Trebao nam je rei da, prije no to steknemo golemo
28

bogatstvo, moramo magnetizirati svoje umove intenzivnom eljom za bogatstvom, da moramo postati "usredotoeni na novac" sve dok nas ta elja ne potakne na stvaranje konkretnih planova za njezino ostvarenje. No, budui da je bio pjesnik, a ne filozof, Henry je bio posve zadovoljan izrazivi tu veliku istinu u lirskom obliku, ostavljajui svojim sljedbenicima interpretaciju filozofskog znaenja tih redaka. Istina se malo pomalo razotkrila pa se doima izvjesnim da naela opisana u ovoj knjizi u sebi sadre tajnu ovladavanja svojom financijskom sudbinom. Naela koja mijenjaju vau sudbinu smo spremni razmotriti prvo od tih naela. Zadrite um i upamtite da posrijedi nisu spoznaje samo jednog ovjeka. Ta su naela posluila mnogima. I vi ih moete primjeniti u vlastitu korist. Otkrit ete da to nije nimalo teko ve, naprotiv, vrlo lako. Prije nekoliko godina odrao sam pozdravni govor na koledu u Salemu u Zapadnoj Virginiji. Naelo opisano u sljedeem poglavlju istaknuo sam s tolikim arom da ga je jedan od Itldenata vrsto usvojio i uklopio ga u svoju ivotnu filozofiju. Taj je mladi postao kongresnik te vana osoba u vladi Franklina D. Roosevelta. Napisao mi je pismo u kojemu je tako jasno izrazio svoje miljenje o naelu iznesenom u sljedeem poglavlju da sam odluio objaviti ga kao uvod u to poglavlje. Iz njega biste mogli naslutiti kakve vas nagrade oekuju.
Sada otvoren

Dragi moj Napoleone, sluei kao lan Kongresa stekao sam uvid u probleme mukaraca i ena pa elim ponuditi sugestiju koja moe biti od koristi tisuama estitih ljudi. 1922, godine odrali ste pozdravni govor na koledu u Salemu, a ja sam tada bio student zavrne godine. Tim ste govorom u moj um usadili zamisao kojoj mogu zahvaliti
29

mogunost sluenja Amerikancima i kojoj u zahvaljivati za svaki uspjeh koji ostvarim u budunosti. Sjeam se, kao da je bilo juer, vaeg sjajnog opisa metode pomou koje je Henry Ford, s vrlo malo formalnog obrazovanja, bez prebijenog novia i bez utjecajnih prijatelja, osvojio vrhunce. Tada sam, ak i prije no to ste dovrili govor, odluio da u na vrhu pronai i svoje mjesto bez obzira na to kakve potekoe morao prevladati. Tisue mladih ljudi ove e godine zavriti svoje obrazovanje, jednako kao i sljedeih godina. Svatko od njih trait e upravo onakav praktian poticaj koji sam ja dobio od vas. Zeljet e znati kome se obratiti i to uiniti da bi krenuli putem prema uspjehu. Vi im to moete rei jer ste tolikim ljudima pomogli rijeiti njihove probleme. Tisue ljudi u Americi ele znati kako zamisli pretvoriti u novac, ljudi koji moraju poeti ni od ega, bez financijskih sredstava te nadoknaditi svoje gubitke. Ako im itko u tome moe pomoi, tada ste to vi. Ako objavite knjigu, volio bih dobiti prvi primjerak koji izae iz tiska, s vaim vlastorunim potpisom. Uz najbolje elje, srdano, Jennings Randolph Trideset i pet godina nakon tog govora, 1957. godine imao sam zadovoljstvo vratiti se na koled u Salemu i predvoditi sveanost dodjele diploma. Tada sam primio poasni naslov doktora knjievnosti. Od 1922. godine promatrao sam uspon Jenningsa Randolpha na poloaj direktora jedne od vodeih zrakoplovnih kompanija, izvrsnog motivacijskog govornika i senatora Zapadne Virginije.

30

to god je OVJEKOV UM sposoban ZAMISLITI

POVJEROVATI to je sposoban i OSTVARITI.

31

2.
UDNJA
POLAZNA TOKA SVAKOG POSTIGNUA
Prvi korak prema bogatstvu Kada je Edwin Barnes prije vie od pedeset godina u Orangeu siao s teretnog vlaka, moda je bio nalik skitnici, no, njegove su misli bile kraljevske! Dok je koraao putem od eljeznike pruge do ureda Thomasa A. Edisona, njegov je um mahnito radio. Zamiljao je kako stoji pred Edisonom. uo je kako ga trai mogunost da ostvari svoju ivotnu opsesiju, goruu udnju da postane poslovni suradnik velikog izumitelja. Barnesova udnja nije bila nada! To nije bila elja). Bila je to snana, gorua udnja jaa od bilo ega drugoga. Bila je jasno odreena. Nekoliko godina poslije, Edwin C. Barnes ponovno je stajao pred Edisonom, u istom uredu u kojem ga je i upoznao. No, sada je njegova elja bila pretvorena u stvarnost. Bio je Edisonov suradnik. Najvei san njegova ivota pretoio se u stvarnost.

32

Barnes je uspio zato to je tono odredio svoj cilj, a zatim u njega uloio svu svoju energiju, svu svoju snagu, sav svoj trud i sve ostalo ime je raspolagao. ovjek koji je spalio mostove Prolo je pet godina prije nego to se pojavila mogunost koju je oekivao. Svi, osim njega samoga, smatrali su ga jo jednim zupcem Edisonovog poslovnog kotaa, no, on je u svojem umu od prvog dana, svakog trenutka bio Edisonov partner. Njegova pria izvanredno doarava mo jasno odreene udnje. Barnes je ostvario svoj cilj jer je vie od bilo ega elio luli poslovni suradnik gospodina Edisona. Stvorio je plan pomou kojega e ostvariti taj cilj. No, za sobom je spalio sve mostove. Odravao je svoju udnju sve dok nije postala dominantna opsesija njegovog ivota, a na posljetku i stvarnost. Odlazei u Orange, Barnes nije sam sebi rekao: "Pokuat u nagovoriti Edisona da mi prui nekakav posao." On je rekao: Posjetit u Edisona i dat u mu do znanja da sam doao sklopiti posao s njim." Nije rekao: "Drat u oi otvorenima za druge mogunosti u sluaju da kod Edisona ne uspijem ostvariti ono to elim." Rekao je: "Samo jedno na ovom svijetu elim ostvariti, a to je poslovna suradnja s Edisonom. Spalit u sve mostove za sobom i cijelu svoju budunost uloiti u svoju sposobnost da dobijem ono to elim." Barnes si nije ostavio nijedan izlaz za sluaj nude. Morao je uspjeti ili umrijeti! I to je bila Barnesova pria o uspjehu!

33

Poriv koji vodi do bogatstva Prije mnogo vremena jedan je veliki ratnik bio suoen sa situacijom koja ga je prisilila da donese odluku kljunu za uspjeh na bojnom polju. Svoje je jedinice trebao poslati u bitku protiv monog neprijatelja koji je brojano nadmaivao njegovu vojsku. Ukrcao je svoje vojnike na brodove, doplovio do neprijateljske zemlje, iskrcao vojnike, istovario opremu te izdao zapovijed da se brodovi zapale. Obraajui se svojim vojnicima prije prve bitke, rekao je: "Vidite kako nae brodove guta plamen. To znai da s ovih obala moemo otii ivi samo kao pobjednici! Nemamo izbora - pobijedit emo ili umrijeti!" I pobijedili su. ovjek koji eli ostvariti bilo koji pothvat, mora biti spreman spaliti svoje brodove i unititi svaku mogunost povlaenja. Samo tako moe biti siguran da e odrati stanje uma nuno za uspjeh i poznato kao gorua udnja za pobjedom. Jutro nakon velikog poara u Chicagu, skupina trgovaca stajala je na ulici State i promatrala zgarite na mjestu na kojemu su se nalazile njihove prodavaonice. Odrali su sastanak kako bi odluili hoe li pokuati obnoviti Chicago i l i ga napustiti te iznova zapoeti u nekom drugom kutku zemlje koji obeaje vie. Svi osim jednoga sloili su se u odluci da napuste Chicago. Trgovac koji je odluio ostati i ponovno graditi, uperio je prstom u ostatke svoje prodavaonice i rekao: "Gospodo, unato svim poarima, upravo na ovom mjestu izgradit u najveu robnu kuu na svijetu." Bilo je to prije gotovo jednog stoljea. Robna je kua sagraena. Tamo je jo i danas te predstavlja spomenik stanju uma poznatom kao gorua udnja. Marshallu Fieldu najlake bi bilo uiniti ono to su uinili ostali trgovci. Kada su dola teka vremena, kada se budunost doimala sumornom, oni su podignuli sidro i poli tamo gdje se ivot inio lakim.
34

Dobro upamtite ovu razliku izmeu Marshalla Fielda i ostalih trgovaca jer je to ista ona razlika koja uspjene ljude izdvaja od neuspjenih. Svako ljudsko bie koje razumije svrhu novca, osjea elju za njime. elja nee donijeti bogatstvo. Bogatstvo donosi udnja za obiljem koja se pretvara u opsesiju, zatim konkretno planiranje naina i sredstava te podupiranje planova ustrajnou koja ne priznaje neuspjeh. est naina za pretvaranje udnji u zlato Metoda pomou koje je udnju za bogatstvom mogue pretvoriti u financijski uspjeh, sastoji se od est konkretnih, praktinih koraka: PRVI K O R A K : u svojem umu odredite toan iznos novca koji elite. Nije dovoljno rei: "elim mnogo novca". Po pitanju iznosa budite odreeni. (Za tu odreenost postoji psiholoki razlog koji u objasniti u sljedeem poglavlju.) DRUGI K O R A K : tono odredite to namjeravate dati za novac koji elite. (U stvarnosti nita nije mogue dobiti bez odreenog ulaganja, odnosno odricanja.) TREI K O R A K : odredite toan datum namjeravate posjedovati novac koji elite. do kojega

ETVRTI K O R A K : sastavite konkretan plan za ostvarenje s v o j e g cilja i ponite djelovati smjesta, bez obzira na to jeste li spremni i l i niste. PETI K O R A K : sastavite jasnu, saetu izjavu o iznosu koji elite stei, odredite krajnji rok za ostvarenje tog cilja, navedite to namjeravate dati zauzvrat te podrobno opiite plan pomou kojega namjeravate zaraditi navedeni iznos.
35

ESTI K O R A K : itajte svoju izjavu na glas dva puta dnevno, naveer neposredno prije spavanja te ujutro nakon buenja. Dok itate - zamiljajte, osjeajte i vjerujte da ve posjedujete taj novac. Iznimno je vano slijediti upute opisane u sklopu ovih est koraka. Moda ete rei da ne moete zamisliti kako posjedujete novac prije no to ga stvarno zaradite. Ovdje e vam u pomo priskoiti gorua udnja. Ako uistinu udite za novcem tako snano da vaa udnja prerasta u opsesiju, lako ete sami sebe uvjeriti da ete ga stei. Nuno je eljeti novac i razviti odlunost koja e vas uvjeriti da ga ve posjedujete. Moete li zamisliti da ste milijuna? Neupuenima u djelatna naela ljudskog uma ove se upute mogu doimati beskorisnima. Svima onima koji ne uviaju razboritost navedenih koraka moda e pomoi spoznaja da sam ih primio od Andrewa Carnegiea koji je zapoeo kao obian radnik u eliani, no, unato svojem skromnom poetku, pomou tih naela uspio ostvariti bogatstvo koje znatno premauje iznos od stotinu milijuna dolara. Moda e pomoi i podatak da je preporuene korake paljivo prouio pokojni Thomas A. Edison koji ih je preporuio ne samo kao nune za zaraivanje novca, ve i za ostvarenje bilo kojeg cilja. Ti koraci ne zahtijevaju "mukotrpan rad". Ne zahtijevaju rtve. Ne trae od ovjeka da postane naivan i lakomislen. Za njihovu primjenu nije potrebna osobita naobrazba. No, za uspjenu primjenu tih est koraka potrebno je dovoljno mate koja e ovjeku omoguiti da uvidi i shvati kako stjecanje novca ne smijemo prepustiti sluaju, srei ili sudbini. Potrebno je shvatiti da su svi oni koji su stekli golemo bogatstvo isprva 36

sanjali,

nadali se, eljeli, udjeli i planirali prije no to su zaradili novac. Trebali biste znati i da veliko bogatstvo ne moete ostvariti ukoliko u sebi ne uspijete raspaliti udnju za novcem te uistinu povjerovati da ete ga posjedovati.

Mo velikih snova Svi mi koji sudjelujemo u utrci za bogatstvom trebali bismo ohrabreni spoznajom da ovaj izmijenjeni svijet u kojemu ivimo zahtijeva nove zamisli, nove naine rada, nove voe, nove izume, nove metode pouavanja, nove marketinke metode, nove knjige, nove asopise, nove televizijske programe, nove zamisli za filmove. No, unato svim tim zahtjevima za novinama i usavravanjem, ovjek mora posjedovati jednu znaajku kljunu za uspjeh, a to je odreenost svrhe; ovjek mora znati to eli i posjedovati goruu udnju da to ostvari.
biti

Mi koji udimo stjecanju bogatstva, trebali bismo upamtiti da su istinski voe ovog svijeta uvijek bili ljudi koji su zauzdali i upotrijebili neopipljive, nevidljive sile neroene mogunosti i pretvorili te sile (ili misaone poticaje) u nebodere, gradove, tvornice, zrakoplove, automobile te sve ostalo to ivot ini Ugodnijim. Dok planirate stei svoj dio bogatstva, ne dopustite nikome da u vama pobudi prijezir prema snovima. Da biste u ovom promjenjivom svijetu ostvarili veliki uspjeh, morate se zaraziti duhom velikih pionira prolosti iji su snovi urodili svim vrijednostima koje ovjeanstvo posjeduje, duhom koji predstavlja ivotnu silu nae zemlje - vau i moju mogunost da razvijamo i unovujemo svoju nadarenost. Ako je ono to elite uiniti ispravno, a vi vjerujete u to, uinite to! Zaponite sa ostvarenjem svojeg sna i ne obazirite se
37

na to to e "drugi" rei kada doivite privremeni poraz, jer "drugi" moda ne znaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku jednako velikog uspjeha. Thomas Edison sanjao je o elektrinoj svjetiljci, bez odgaanja je zapoeo djelovati prema ostvarenju tog sna i ostao mu vjeran, unato desecima tisua neuspjeha, sve dok ga nije ostvario. Praktini sanjari ne odustaju! Whelan je sanjao o lancu prodavaonica cigara, proveo svoj san u djelo i njegove prodavaonice danas stoje na mnogima od najprometnijih amerikih raskrija. Braa Wright sanjala su o stroju koji e letjeti zrakom. Danas irom svijeta opaamo dokaze da je njihov san bio razborit. Marconi je sanjao o sustavu zauzdavanja neopipljivih sila etera. Dokaz da nije uzalud sanjao pronai ete u svakom radio i televizijskom prijamniku na ovom svijetu. Zanimljivo je da su Marconija "prijatelji" prisilno odveli na promatranje u psihijatrijsku ustanovu kada je izjavio da je otkrio naelo pomou kojega je mogue slati poruke zrakom, bez ica i l i ostalih fizikih sredstava komunikacije. Dananji sanjari prolaze mnogo bolje. Svijet je danas prepun mogunosti koje sanjari u prolosti nisu poznavali. Kako lansirati snove Gorua udnja da se bude i da se djeluje polazna je toka od koje mora krenuti svaki sanjar. Snovi se ne raaju uslijed nezainteresiranosti, lijenosti ili nedostatka ambicije. Upamtite da svi uspjeni ljudi zapoinju s neuspjehom i prolaze kroz mnoge obeshrabrujue bitke prije nego to "stignu na odredite". Prekretnica u ivotu uspjenih ljudi veinom se dogaa u trenutku krize u kojemu se upoznaju sa svojim "drugim jastvima". 38

John Bunyan napisao je Napredak hodoasnika, jedno od najboljih knjievnih djela na engleskom jeziku, nakon to je boravio u zatvoru, okrutno kanjen zbog svojih stajalita o religiji. O. Henry otkrio je diva u svojem umu nakon to je pretrpio veliku nesreu te bio baen u zatvorsku eliju u Columbusu. Budui da ga je nevolja prisilila na upoznavanje sa svojim drugim jastvom" i na koritenje mate, otkrio je da je zapravo Veliki pisac, a ne bijedni zloinac i otpadnik. Charles Dickens je kao mladi zaraivao lijepei naljepnice na kutijice s latilom. Tragedija njegove prve ljubavi prodrla je u dubinu njegove due i pretvorila ga u jednog od najboljih svjetskih pisaca. Iz te tragedije rodio se njegov knjievni Dl vijenac, David Copperfield, kojemu su uslijedila brojna ostala djela dragocjena svim ljubiteljima knjiga. Helen Keller ogluila je, zanijemila i oslijepila nedugo po roenju. Unato toj tragediji, svoje je ime neizbrisivo upisala na stranice povijesti velikana. Cijeli njezin ivot svjedoi da nitko nije poraen sve dok poraz ne prihvati kao stvarnost. Robert Burns bio je nepismeni seoski momak. ivio je u siromatvu i odrastao u pijanicu. No, ovaj je svijet oplemenjen njegovim ivotom jer je prelijepe misli zaodjenuo poezijom te lako iupao korov i na njegovu mjestu posadio ruu. Beethoven je bio gluh, Milton je bio slijep, no, njihova e imena trajati koliko i vrijeme jer su sanjali i svoje snove pretoili u organizirane misli. eljeti neto nije isto to i biti spreman primiti predmet svoe elje. Nitko nije spreman sve dok ne povjeruje da to moe ostvariti. Um se mora nalaziti u stanju vjere, a ne u stanju puke nade i l i elje. Otvoren um nuan je za raanje vjere. U zatvorenim umovima ne mogu se roditi pouzdanje, odvanost i vjera. 39

Upamtite da u visoke ivotne ciljeve te snove o obilju i blagostanju nije potrebno uloiti nita vie truda no to je potrebno za prihvaanje bijede i siromatva. Veliki je pjesnik tu univerzalnu istinu izrazio sljedeim rijeima: "Sa ivotom sam se cjenkao za novi, I ivot mi ne prui vie, Jer, molio sam uveer Brojei svoju oskudnu imovinu. Jer ivot je tek gospodar, On daje ono to trai, No, kad odredi nadnicu, Zadatak mora izvriti. Radio sam za bijednu sumu, Kad sam, oajan, saznao Da svaku naknadu koju bih traio ivot bi spremno platio. udnja nadmudruje Majku Prirodu Kao prikladan vrhunac ovog poglavlja ispriat u priu o jednoj od najneobinijih osoba koje sam upoznao. Po prvi sam ga puta ugledao nekoliko minuta po roenju. Na svijet je doao bez ikakvih tjelesnih naznaka uiju i lijenik je, prisiljen izraziti svoje miljenje, priznao da bi dijete moglo cijelog ivota ostati gluho i nijemo. Osporio sam njegovo miljenje. Imao sam pravo na to. I sam sam bio donio odluku i iznio svoje miljenje, no, izrazio sam ga u tiini i tajnosti svojeg srca. Duboko u sebi znao sam da e moj sin uti i govoriti. Kako? Bio sam uvjeren da mora postojati nain i znao sam da u ga
40

pronai. Sjetio sam se rijei besmrtnog Emersona: "Cijeli nas svijet pouava vjeri. Potrebno je samo sluati. Svatko od nas svojeg vodia, a smjernim sluanjem ut emo pravu rije." rije? udnja! Vie od bilo ega udio sam za time da moj sin ne bude gluhonijem. Tu udnju nikada nisam napustio, ak ni na trenutak.
Prava

to sam mogao poduzeti? Odluio sam u um tog djeteta nekako usaditi svoju goruu udnju za nainima i sredstvima koji e, neovisno o uima, prenositi zvukove njegovu mozgu. im je bio dovoljno star za suradnju, nastojao sam njegov um toliko potpuno ispuniti goruom udnjom za sluhom da e je priroda biti prisiljena ostvariti na svoj nain. Sve su se te misli rojile u mojem umu, no o njima nisam govorio nikome. Svakog bih dana obnovio svoj zavjet da moj sin nee ostati gluhonijem. kako je rastao i poeo opaati svijet oko sebe, primijetili smo da ipak vrlo slabo uje. U dobi u kojoj djeca poinju govoriti, on to nije pokuavao, no, prema njegovu ponaanju mogli smo jasno zakljuiti da odreene zvukove ipak uje. To || bilo sve to sam elio znati! Bio sam uvjeren da uz neznatan sluh moe razviti tu sposobnost. Tada se dogodilo neto to mi |l pruilo nadu. Dolo je iz posve neoekivanog izvora. "Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot Kupili smo gramofon. Kada je moj sin po prvi puta uo glazbu, bio je izvan sebe od radosti i smjesta je prisvojio tu napravu. Jednom je zgodom gotovo dva sata neprestano iznova sluao istu plou, stojei ispred gramofona i zubima vrsto stiui rub poklopca. U znaenje te navike proniknuo sam tek nakon mnogo godina jer tada nismo znali za naelo provoenja zvuka putem kostiju".
41

Nedugo nakon to je prisvojio gramofon, otkrio sam da me uje prilino jasno kada bih govorio usnama priljubljenim uz njegov mastoidni nastavak u korijenu lubanje. Budui da sam odluio da e moj sin jasno uti moj glas, smjesta sam u njegov um zapoeo pretakati svoju udnju da uje i progovori. Uskoro sam otkrio da uiva sluati prie prije spavanja pa sam se bacio na posao i osmiljao prie koje e u njemu pobuditi samopouzdanje, matu i arku udnju da uje i bude poput sve ostale djece. Osobito sam naglaavao jednu priu kojoj bih svaki puta dao nov, dramatian prizvuk. Svrha te prie bila je u njegov um usaditi misao da njegov poremeaj nije nedostatak, ve vrlo vrijedna znaajka. Unato injenici da su sve filozofije koje sam prouavao, jasno govorile da svaka nevolja u sebi nosi sjemenku jednako velike prednosti, moram priznati da nisam imao pojma kako taj poremeaj moe postati vrijednost. Sa est centa osvojio je novi svijet Osvrui se na to iskustvo, danas opaam da je njegova vjera u mene umnogome pomogla ostvarenju zapanjujuih rezultata. Moj sin nije dovodio u pitanje moje rijei. Uvjerio sam ga da ima znatnu prednost pred svojim starijim bratom te da e se ta prednost odraziti na mnoge naine. Primjerice, uitelji u koli primijetit e da nema uiju i zbog toga e mu poklanjati posebnu pozornost te biti osobito ljubazni prema njemu. Tako je i bilo. Uvjerio sam ga i da e, kada bude dovoljno star da prodaje novine (njegov je stariji brat ve bio poeo raditi kao raznosa), imati veliku prednost pred svojim bratom jer e mu ljudi plaati vie budui da e vidjeti kako je bistar i poduzetan unato tome to nema uiju. Kada mu je bilo otprilike sedam godina, po prvi puta je dokazao da naa metoda uvjetovanja njegovog uma raa
42

plodovima. Nekoliko je mjeseci preklinjao da mu dopustimo prodavati novine, no njegova majka nije htjela dati doputenje. Na posljetku je situaciju uzeo u svoje ruke. Jednog poslijepodneva dok je kod kue bio sam sa slugama, iskrao se kroz kuhinjski prozor i krenuo u svijet. Od lokalnog postolara posudio je est centa, uloio ih u novine, prodao ih, ponovno uloio novac te ponavljao taj postupak sve do kasne veeri. Nakon to je sredio svoje raune i vratio posuenih est centa koje je posudio od svojeg bankara, ostala mu je ista dobit od etrdeset i dva centa. Kada smo supruga i ja te veeri doli kui, pronali smo ga usnulog u krevetu, s novcem vrsto stisnutim u aci. Njegova mu je majka otvorila aku, odloila novac i zaplakala. Od svega to je mogla uiniti, pla nad sinovljevom pobjedom doimao se krajnje neprikladnim! Moja je reakcija bila upravo suprotna. Smijao sam se od srca jer sam znao da sam uspio u svojem nastojanju da u sinovljev um usadim stav vjere u sebe. Njegova ga je majka u prvom poslovnom pothvatu vidjela kao malog gluhog djeaka koji je izaao na ulice i riskirao ivot da bi zaradio novac. Ja sam vidio hrabrog, ambicioznog i samopouzdanog malog poduzetnika ija je vjera u sebe samoga bila poveana za sto posto jer je zahvaljujui vlastitoj pobudi zapoeo s poslom i uspio. Taj mi je dogaaj mnogo znaio jer sam znao da mi prua dokaz o sinovljevoj domiljatosti koja e ga pratiti cijelog ivota.

Dar sluha Moj je gluhi djeak zavrio osnovnu i srednju kolu te koled unato svojoj nesposobnosti da uje uitelje, osim ako su glasno vikali u njegovoj blizini. Nije pohaao kolu za gluhe. Nismo mu doputali nauiti jezik znakova. Odluili smo da e ivjeti normalnim ivotom i druiti se s normalnom djecom i ustrajali smo u toj odluci iako nas je stajala mnogih estokih rasprava sa kolskim slubenicima. Kao srednjokolac, iskuao je elektrini sluni aparat koji mu nije bio ni od kakve koristi. Meutim, tijekom posljednjeg tjedna na koledu dogodilo se neto to je oznailo najvaniju prekretnicu u njegovu ivotu. Naizgled sluajno, dobio je novi elektrini sluni aparat da ga iskua. Oklijevao je upotrijebiti ga zbog prethodnog razoaranja sa slinim ureajem. Na posljetku ga je ipak uzeo te gotovo nehajno stavio na glavu, prikljuio bateriju i kao nekim udom njegova se ivotna elja za normalnim sluhom ostvarila! Po prvi puta u svojem ivotu uo je gotovo jednako dobro kao i osoba normalnog sluha. Presretan zbog novog svijeta koji je upoznao zahvaljujui tom ureaju, pojurio je prema telefonu, nazvao majku i posve jasno uo njezin glas. Sljedeeg je dana po prvi puta u ivotu razgovijetno uo glasove svojih profesora! Po prvi puta mogao je s lakoom razgovarati s drugima koji vie nisu morali vikati. Tako je uistinu upoznao novi svijet. Njegova se udnja poela isplaivati s kamatama, no, pobjeda jo nije bila potpuna. Moj je sin jo uvijek trebao pronai konkretan i praktian nain da svoj hendikep pretvori u odgovarajuu vrijednost.

44

Misao koja ini uda fedva uviajui znaaj tog napretka, no opijen radou novootkrivenog svijeta zvukova, napisao je pismo proizvoau slunih aparata u kojemu je s oduevljenjem opisao svoje iskustvo. Njegovo je pismo potaknulo elnike kompanije da ga pozovu u New York. Kada je stigao, poveli su ga u obilazak tvornice i dok je razgovarao s glavnim inenjerom te mu govorio o svojem novom svijetu, u umu mu se pojavila slutnja, Z A M i s a o , nadahnue - kako god to elite nazvati. Taj je misaoni poticaj pretvorio njegov hendikep u vrijednost koja e mu se obilno isplaivati kako u novcu tako i u zadovoljstvu. Sutina tog misaonog poticaja bila je sljedea: doao je na zamisao da bi, kada bi pronaao nain da ispria svoju priu o otkrivanju novog svijeta, mogao pomoi milijunima gluhih ljudi koji ive bez pomoi slunih aparata. Mjesec dana bio je zaokupljen opsenim istraivanjem u sklopu kojega je analizirao marketinki sustav proizvoaa slunih aparata te osmislio naine i sredstva komuniciranja s gluhima irom svijeta kako bi ih upoznao sa svojim otkriem. Dovrivi istraivanje, sastavio je dvogodinji plan utemeljen na svojim spoznajama. Kada je taj plan izloio elnicima kompanije, smjesta je dobio radno mjesto kako bi ga ostvario. Bacivi se na posao, sanjao je da mu je sueno donijeti nadu i olakanje tisuama gluhih ljudi koji bi bez njegove pomoi bili osueni na vjenu tiinu. Nimalo ne sumnjam da bi Blair ostao gluhonijem cijelog ivota da njegova majka i ja nismo uspjeli uvjetovati njegov um. Kada sam u njegovu umu pobudio udnju za sluhom i govorom te normalnim ivotom, tom su se poticaju pridruili neki nepoznati utjecaji zbog kojih je priroda premostila jaz tiine koji je njegov mozak razdvajao od vanjskog svijeta. Gorua udnja uistinu ima udesnu mo pretvoriti se u svoje
45

pojavno oitovanje. Blair je udio za normalnim sluhom; sada ga posjeduje! Roen je s hendikepom koji bi ovjeka sa slabijom udnjom poslao na ulicu prodavati olovke. "Bezazlena la", koju sam mu kao djetetu usadio u um navodei ga na pomisao da e njegov hendikep postati vrlo vrijedna odlika koja e mu donositi korist, opravdala je sama sebe. Uistinu nema toga, ispravnog ili pogrenog, to vjera, potpomognuta goruom udnjom, ne moe ostvariti. Te su znaajke svima dostupne. udotvorna "mentalna kemija" Kratak odlomak iz novinske vijesti vezane za gospou Schumann-Heink prua klju razumijevanja njezinog izvanrednog uspjeha. Navodim taj odlomak budui da jasno istie udnju kao kljuan imbenik postignua. Na poetku svoje karijere gospoa Schumann-Heink posjetila je direktora Beke kraljevske opere kako bi ga upoznala sa svojim glasovnim sposobnostima. No, on nije bio zainteresiran. Ugledavi tu neobinu i loe odjevenu djevojku, zagrmio je neljubazno: "Kako moe oekivati da e ikada uspjeti u operi s takvim licem i bez ikakve osobnosti? Dijete moje, odustani od te zamisli. Nabavi ivai stroj i baci se na posao. Nikada nee biti pjevaica." Nikada je prilino dugo vrijeme! Direktor Beke kraljevske opere znao je mnogo o tehnici pjevanja. No, znao je malo o moi udnje kada preuzme razmjere opsesije. Da je o toj moi znao vie, ne bi poinio pogreku odbacivanja genija ne pruivi mu ak ni jednu priliku. Prije nekoliko godina, jedan od mojih poslovnih suradnika je obolio. Kako je vrijeme odmicalo, njegovo se stanje pogoravalo te je na posljetku primljen u bolnicu radi operacije. Lijenik me je upozorio da su izgledi da ga ikada vie vidim 46

ivoga vrlo mali. No, to je bilo njegovo miljenje. To nije bilo i miljenje njegova pacijenta. Netom prije no to su ga odvezli, uho je apnuo: "Ne uznemiravajte se, efe, za nekoliko dana izlazim odavde." Sestra me je saaljivo pogledala. No, pacijent |e dobro podnio operaciju. Nakon to je sve bilo gotovo, njegov |e lijenik rekao: "Spasila ga je samo njegova udnja za ivotom. Ne bi se izvukao da nije odbio prihvatiti mogunost smrti." Osobno vjerujem u mo udnje potpomognute vjerom jer sam vidio kako ta mo uzdie ljude sa skromnih poetaka do obilja i moi; vidio sam kako pljaka grobove svojih rtava; vidio sam kako slui kao posrednik za ponovne pobjede ljudi koji su doivjeli poraz na stotine razliitih naina; vidio sam kako je mojem sinu omoguila normalan, sretan i uspjean ivot unato tome to ga je Priroda na ovaj svijet poslala bez uiju. Kako ovjek moe zauzdati i upotrijebiti mo udnje? Odgovor se nalazi u ovom i ostalim poglavljima knjige koju drite u rukama. Pomou nekog udnog i monog naela "mentalne kemije" kojega nikada nije razotkrila, Priroda u pobudu snane udnje omata "ono neto" to se ne pokorava rijei "nemogue" i ne prihvaa neuspjeh.

47

U M N E M A DRUGIH OGRANIENJA OSIM ONIH KOJA M U SAMI NAMETNEMO.

I SIROMATVO I BOGATSTVO POTOMCI SU MISLI.

49

3.
VJERA
VIZUALIZACIJA I VJERA U OSTVARENJE UDNJE
Drugi korak prema bogatstvu Vjera je glavni kemiar uma. Kada se pomijea s milju, podsvjesni um smjesta preuzima tu vibraciju, pretvara je u njezinu duhovnu istoznanicu te je, kao u sluaju molitve, preputa Beskonanoj Inteligenciji. Emocije vjere, ljubavi i seksa najmonije su od svih pozitivnih emocija. Pomijeane, "oboje" misao tako da ona smjesta prodire u podsvjesni um, gdje se mijenja u duhovnu istoznanicu, jedini oblik koji moe izazvati odgovor Beskonane Inteligencije. Kako razviti vjeru Slijedi tvrdnja koja e vam omoguiti bolje razumijevanje vanosti autosugestije u postupku pretvaranja udnje u njezin fiziki i l i monetarni oblik; ona glasi: vjera je stanje uma koje moe biti izazvano i l i stvoreno afirmacijom i l i ponavljanjem uputa podsvjesnom umu putem autosugestije. 50

U cilju ilustracije razmotrit emo va razlog itanja ove knjige. Va je cilj stei sposobnost pretvaranja neopipljivih misaonih poticaja udnje u njihov materijalni oblik, odnosno novac. Slijedei upute iznesene u poglavljima o autosugestiji i podsvjesnom umu te saetke poglavlja o autosugestiji, vjerujete da ete dobiti ono to traite i vaa e podsvijest djelovati na temelju vae vjere koju vam vraa u obliku uvjerenja, nakon ega slijede konkretni planovi za ostvarenje onoga za im udite. Vjera je stanje uma koje moete razviti po volji nakon to svladate trinaest naela, jer to je stanje uma koje se razvija svjesno, primjenom i upotrebom tih naela. Ponavljanje afirmacija i l i zapovijedi svojem podsvjesnom umu jedini je poznati nain razvoja emocije vjere. Znaenje navedene tvrdnje pojasnit u objanjenjem zbog ega ljudi katkad postaju zloinci. Jedan uveni kriminolog je rekao: "Kada se ovjek po prvi puta susretne sa zloinom, gnua ga se. Ostane li neko vrijeme u dodiru s njime, navikava se na njega i podnosi ga. Ako s njime ostane u dodiru dovoljno dugo, na posljetku ga prihvaa i potpada pod njegov utjecaj." Jednako tako moemo rei i da svaki misaoni poticaj, opetovano prenoen podsvjesnom umu, na posljetku biva prihvaen i ostvaren jer ga podsvijest, najpraktinijim moguim postupkom, pretvara u materijalnu istoznanicu. Razmotrimo ponovno tvrdnju da se sve emocijama proete misli pomijeane s vjerom odmah poinju pretvarati u svoju materijalnu istoznanicu ili oblik. Emocije, odnosno, "osjeajni" dio misli, imbenici su koji mislima daju ivotnu snagu, udahnjuju im ivot i ine ih djelotvornima. Emocije vjere, ljubavi i seksa, pomijeane s bilo kojim misaonim poticaj em, pruaju mu veu djelotvornost no to bi to ijedna od tih emocija uinila sama za sebe. Do podsvjesnog uma mogu doprijeti, i na njega utjecati, ne samo misaoni poticaji pomijeani s vjerom, ve i misaoni 51

poticaji pomijeani s bilo kojom pozitivnom ili negativnom emocijom. Nitko nije "osuen" na nesreu Zahvaljujui ovoj tvrdnji shvatit ete da e podsvjesni um u materijalni oblik pretvoriti misao negativne i destruktivne prirode, jednako kao to i misao pozitivne i konstruktivne prirode. Ovo se odnosi na neobinu pojavu koju doivljavaju milijuni ljudi i nazivaju je "nesreom" ili "loom sudbinom". Milijuni ljudi vjeruju da su "osueni" na siromatvo i neuspjehe zbog neke nepoznate sile kojom ne mogu upravljati. Oni sami stvaraju svoje "nesree" jer je njihova podsvijest preuzela to negativno vjerovanje i ostvarila ga na pojavnom planu. Na ovom je mjestu primjereno ponoviti da ste sposobni ostvariti bilo to, predajui svojem podsvjesnom umu udnju koju elite pretvoriti u materijalni odnosno novani oblik, u stanju iekivanja ili vjere da e se ostvarenje uistinu dogoditi. Vaa vjera, ili uvjerenje, imbenici su koji odreuju djelovanje vaeg podsvjesnog uma. Nita vas ne sprjeava da svoju podsvijest "zavarate" dajui joj upute metodom autosugestije, ba kao to sam i ja zavarao podsvjesni um svojega sina. Da bi ta "varka" bila to slinija stvarnosti, kada se obratite svojoj podsvijesti, ponaajte se kao da ve posjedujete ono emu teite. Podsvijest e, najizravnijim i najpraktinijim putem, u materijalni oblik pretvoriti svaku naredbu koju je primila u stanju vjere i l i uvjerenja da e ta naredba biti izvrena. Neprijeporno je da sam rekao dovoljno da bih vam pruio polaznu toku s koje ete, pokusom i djelovanjem, stei sposobnost da vjeru pomijeate s bilo kojom naredbom upuenom podsvjesnom umu. U tome ete se usavriti putem
52

prakse. Pukim itanjem uputa to neete postii. Iznimno je vano jaati pozitivne emocije inei ih dominantnim silama svojega uma, izbjegavati i uklanjati negativne emocije. Um kojim dominiraju pozitivne emocije postaje omiljenim stanitem stanja uma poznatog kao vjera. Takav um je, po volji, sposoban davati upute podsvijesti, koja ih prima i smjesta poinje djelovati na njihovu izvrenju. Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom Vjerski su voe tijekom povijesti izmuenom puku savjetovali da vjeruje u ovo, da vjeruje u ono, da vjeruje u dogme i tvrdnje, no, nisu rekli kako vjerovati. Nisu istaknuli da je "vjera stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom". Jezikom koji e razumjeti svako normalno ljudsko bie, iznijet u sve to je poznato o naelu pomou kojega je mogue razviti vjeru tamo gdje ona ne postoji. Vjerujte u sebe; vjerujte u Beskonano. Prije no to zaponemo, podsjetit u vas na sljedee: Vjera je "vjeni eliksir" koji misaonom poticaju daje ivot, mo i djelotvornost! Navedenu je reenicu vrijedno proitati jo jednom, pa ak i nekoliko puta. Vrijedno ju je proitati glasno! Vjera je polazna toka stjecanja bogatstva! Vjera je temelj svih "uda" i svih udesnih pojava koje nije mogue objasniti znanstvenim zakonitostima! Vjera je jedini poznati protuotrov za neuspjeh! Vjera je element, "kemikalija" koja pomijeana s molitvom omoguava izravnu komunikaciju s Beskonanom Inteligencijom. Vjera je imbenik koji obinu vibraciju misli, roenu u konanom umu ovjeka, pretvara u njezinu duhovnu istoznanicu. 53

Vjera je jedini nain da ovjek zauzda i iskoristi kozmike sile Beskonane Inteligencije. arolija autosugestije Dokaz je jednostavan i lako ga je predoiti. Obavijen je naelom autosugestije. Usredotoimo se, dakle, na temu autosugestije te otkrijmo to je ona zapravo i to je pomou nje mogue ostvariti. Poznato je da ovjek s vremenom povjeruje u ono to sam sebi ponavlja, bez obzira na to je li ta tvrdnja istinita ili lana. ovjek koji sam sebi neprestano ponavlja neku la, na posljetku je prihvati kao istinu. Svaki je ovjek to to jest zahvaljujui dominantnim mislima kojima doputa da zaokupe njegov um. Misli koje ovjek svjesno polae u svoj um, jaa svojom naklonou i pomijea s jednom ili vie emocija, stvaraju motivacijske sile koje odreuju i nadziru svaki njegov postupak, in i djelo! Slijedi iznimno vana istina: Misli pomijeane s bilo kojom emocijom stvaraju "magnetsku " silu koja privlai ostale sline ili srodne misli. Misao "magnetizirana" emocijom moe se usporediti sa sjemenkom koja, poloena u plodno tlo klija, raste i neprestano se poveava sve dok ne preraste u bezbrojne milijune sjemenki iste vrste! Ljudski um neprestano privlai vibracije koje su u skladu s onime to dominira umom. Svaka misao, zamisao, plan i l i namjera koju ovjek odrava u svojem umu, privlai niz srodnih misli, dodaje te "srodnike" vlastitoj sili i raste sve dok ne postane dominantan pokreta osobe u ijem se umu nastanila.
54

Vratimo se sada polaznoj toki i otkrijmo kako emo prvotnu sjemenku zamisli, plana i l i namjere posaditi u svoj um. Postupak je vrlo jednostavan: svaku zamisao, plan i l i namjeru mogue je posaditi u um ponavljanjem misli. Zbog toga ste upueni napisati izjavu o svojem najvanijem cilju, upamtiti je i glasno ponavljati iz dana u dan, sve dok te zvune vibracije ne dopru do vae podsvijesti. Odluite odbaciti nepoeljne utjecaje iz okoline i dovesti svoj ivot u red. Razmatrajui svoje mentalne vrline i nedostatke, mogli biste otkriti da je nedostatak samopouzdanja vaa najvea slabost. Uz pomo naela autosugestije mogue je prevladati ovaj nedostatak, a plahost pretvoriti u hrabrost. To naelo moete primijeniti jednostavnim ispisivanjem pozitivnih misaonih poticaja, njihovim pamenjem i ponavljanjem sve dok ne postanu djelatan dio vaeg podsvjesnog uma. Formula samopouzdanja P R V O : Znam da posjedujem sposobnost ostvariti cilj svoje ivotne svrhe; zbog toga od sebe zahtijevam ustrajno, dosljedno djelovanje prema njegovu ostvarenju te obeaj em da u djelovati na taj nain. D R U G O : Uviam da e se dominantne misli mojega uma s vremenom ostvariti u vanjskom, pojavnom djelovanju te se postupno pretvoriti u materijalnu stvarnost; zbog toga u trideset minuta svakog dana sve svoje misli usredotoiti na razmiljanje o osobi kakva namjeravam postati te tako u svojem umu stvoriti jasnu mentalnu predodbu. TREE: Znam da e putem naela autosugestije svaka udnja koju ustrajno odravam u svojem umu, na posljetku pronai nain oitovanja kroz neko praktino sredstvo
55

ostvarenja tog cilja; zbog toga u svakodnevno deset minuta posvetiti razvoju svojeg samopouzdanja. ETVRTO: Sastavio sam jasan opis svojeg konkretnog i najvanijeg cilja u ivotu i neu odustati sve dok ne razvijem dovoljno samopouzdanja za njegovo ostvarenje. PETO: Potpuno shvaam da bogatstvo ili poloaj ne mogu trajati dugo ako se ne temelje na pravednosti; zbog toga se neu baviti poslovima koji ne koriste svima ukljuenima. Uspjet u privlaei suradnju drugih ljudi i upotrijebiti sile koje elim. Potaknut u druge da mi slue zbog moje spremnosti da sluim drugima. Iskorijenit u mrnju, zavist, ljubomoru, sebinost i cinizam razvijajui ljubav prema cijelom ovjeanstvu jer znam da mi negativan stav prema drugima nee donijeti uspjeh. Potaknut u druge da vjeruju u mene zato to ja vjerujem u njih, jednako kao i u sebe. Ovu u formulu potpisati svojim imenom, upamtiti je i jednom dnevno glasno je ponavljati s dubokom vjerom da e postupno utjecati na moje misli i postupke kako bih postao samopouzdana i uspjena osoba. U pozadini ove formule nalazi se prirodni zakon kojega jo nitko nije uspio objasniti. Ime pod kojim prepoznajemo taj zakon, potpuno je nevano. Vano je da F U N K C I O N I R A u korist i slavu A K O ga konstruktivno primjenimo. Ako ga, s druge strane, primijenimo destruktivno, posljedica e biti unitenje. Ova tvrdnja nosi u sebi vrlo vanu istinu: ljudi koji se preputaju porazu i ive u siromatvu, bijedi i nevolji, svoje ivotne okolnosti mogu zahvaliti negativnoj primjeni naela autosugestije. Uzrok je mogue pronai u injenici da svi misaoni poticaji imaju sklonost oitovati se na pojavnom planu.
56

Katastrofa negativnog razmiljanja Podsvjesni um ne razlikuje konstruktivne i destruktivne misaone poticaje. On radi sa sadrajima kojima ga hranimo putem svojih misaonih poticaja. Podsvijest e ostvariti misao potaknutu strahom jednako kao i misao potaknutu hrabrou ili vjerom. Ba kao to elektrina struja pokree industriju i koristi nam ako je konstruktivno upotrebljavamo, odnosno oduzima ivot ako se pogreno upotrijebi, tako e vas i zakon podsvijesti, u skladu s vaim stupnjem razumijevanja i nainom primjene, dovesti do spokoja i blagostanja, ili u dolinu bijede, neuspjeha i smrti. Ispunite li svoj um strahom, sumnjom i nevjerovanjem u svoju sposobnost da se povezete sa silom Beskonane Inteligencije i upotrijebite je, zakon autosugestije preuzet e duh nevjerovanja i upotrijebiti ga kao obrazac prema kojemu e stvoriti materijalno oitovanje. Jednako kao to i vjetar nosi jedan brod na istok, a drugi na zapad, zakon autosugestije uzdii e vas ili oboriti u skladu s poloajem vaih misaonih jedara. Zakon autosugestije, pomou kojega se svatko moe uzdii do postignua koje nadmauje ak i matu, lijepo je opisan u sljedeim stihovima: "Smatra li da si poraen, poraen si, Smatra li da se ne usudi, ne usudi se. Ako prieljkuje pobijediti, ali smatra da to ne moe, Zasigurno i nee pobijediti. Smatra li da e izgubiti, izgubljen si, Jer posvuda u svijetu opaamo Da uspjeh proizlazi iz ovjekove volje Sve potjee iz stanja uma.
57

Smatra li se nadmaenim, nadmaen si, Da bi se uzdigao, mora razmiljati visoko, Mora biti siguran u sebe Ako eli stii na cilj. U ivotnim bitkama pobjedu ne odnose uvijek Najjai ili najbri, Prije ili kasnije pobjeuje onaj KOJI MISLI DA MOE!" Usredotoite se na naglaene rijei i prodrijet ete u smisao pjesnikove poruke. Kakav genij spava u vaem mozgu? Negdje u vama lei usnula sjemenka uspjeha koja e vas, ako je probudite i potaknete na djelovanje, ponijeti velikim visinama kakvima se niste ni nadali. Jednako kao to i vrsni glazbenik moe iz violinskih ica izmamiti prelijepu melodiju, tako i vi moete probuditi genija koji spava u vaem mozgu i potaknuti ga da vas ponese u visine, prema cilju koji elite ostvariti. Abraham Lincoln doivljavao je neuspjehe u svemu to je pokuavao sve dok nije preao etrdesetu. Bio je gospodin Nitko iz Nigdjegrada, sve dok nije doivio iskustvo koje je probudilo usnulog genija u njegovu mozgu i srcu te od njega nainilo povijesnu linost. To je "iskustvo" bilo pomijeano s emocijama tuge i ljubavi. Stiglo je kroz Ann Rutledge, jedinu enu koju je iskreno volio. Poznato je da je emocija ljubavi bliska stanju uma koje nazivamo vjerom zbog toga to je ljubav sposobna pretvoriti misaone poticaje u njihove duhovne istoznanice. Tijekom
58

istraivanja i analize ivotnih ostvarenja i postignua stotina iznimnih ljudi, otkrio sam da je u pozadini gotovo svakog uspjeha bio utjecaj enske ljubavi. Ako su vam potrebni dokazi za mo vjere, prouavajte postignua mukaraca i ena koji su je primijenili. Meu njima prednjai Nazareanin. Temelj kranstva je vjera, bez obzira na to koliko ljudi iskrivili i l i koliko pogreno protumaili znaenje te velike sile. Sutina Kristovih uenja i postignua, koja je mogue nazvati i "uda", nije ni vie ni manje nego vjera. Ako "uda" uistinu postoje, tada se izvode putem stanja uma poznatog kao vjera! Razmotrimo mo vjere kakvu je iskazao ovjek poznat cijelom ovjeanstvu, Mahatma Gandhi iz Indije. Svijet je u tom ovjeku imao zapanjujui primjer moi vjere. Gandhi je raspolagao veom potencijalnom moi od bilo kojeg ovjeka tog doba unato injenici da nije posjedovao nijedno od priznatih sredstava moi kao to su novac, bojni brodovi, vojnici i bojna oprema. Gandhi nije imao novca, nije imao dom, nije posjedovao ni odijelo, ali je posjedovao mo. Kako je doao do te moi? Stvorio ju je putem razumijevanja naela vjere te putem svoje sposobnosti da tu vjeru prenese dvjestotini milijuna ljudi. Gandhi je na zadivljujui nain uspio utjecati na dvjesto milijuna umova i ujediniti ih u jedan jedini um. Koja bi druga sila osim vjere mogla ostvariti takvo to?

59

Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo Budui da u poduzetnitvu i industriji postoji potreba za vjerom i suradnjom, bit e zanimljivo i korisno analizirati dogaaj koji e vam pomoi razumjeti metodu pomou koje tvorniari i poduzetnici gomilaju velika bogatstva davanjem prije no to pokuaju dobiti. Dogaaj koji sam odabrao za ilustraciju see u 1900. godinu kada je pokrenuta korporacija United States Steel. itajui ovu priu, imajte na umu te vane injenice i shvatit ete kako su zamisli pretvorene u golema bogatstva. Ako ste jedan od onih koji se esto pitaju kako se zarauje veliko bogatstvo, odgovor ete pronai upravo u prii o korporaciji United States Steel. Ukoliko imalo sumnjate da se ovjek moe obogatiti pomou svojih misli, ova e pria odagnati tu sumnju jer je u njoj jasno istaknuta primjena velikog broja naela opisanih u ovoj knjizi. Priu o snazi zamisli na dramatian je nain ispriao John Lowell u New York World Telegramu, s ijim je doputenjem ovdje navodimo.

ZGODAN PRIGODNI GOVOR ZA MILIJARDU DOLARA

Kada se 12. prosinca 1900. godine u sveanoj dvorani Sveuilinog kluba na Petoj aveniji okupilo osamdesetak pripadnika financijske aristokracije da bi odali priznanje mladiu sa zapada, ni polovica uzvanika nije znala da e svjedoiti najvanijoj epizodi u povijesti amerike industrije. J. Edward Simmons i Charles Stewart Smith, srca punih zahvalnosti za velikoduno gostoprimstvo koje im je ukazao Charles M. Schwab tijekom nedavnog posjeta Pittsburghu, upriliili su veeru u sklopu koje e u istono bankarsko 60

drutvo uvesti tog tridesetosmogodinjeg predsjednika eliane. No, nisu oekivali da e odaziv biti velik. ak su ga i upozorili da newyorsko visoko drutvo nee biti raspoloeno za preduge govore te da se, ako ne eli dosaivati Stillmanovima, Harrimanovima i Vanderbiltima, ogranii na petnaest do dvadeset minuta ljubaznih besmislica i ostane na tome. ak je i John Pierpoint Morgan, koji je sjedio zdesna Schwabu kao veliki dostojanstvenik, odluio nakratko uveliati skup svojom prisutnou. to se medija i javnosti tie, taj je dogaaj bio toliko beznaajan da se sljedeeg dana o njemu u lisku nije moglo proitati ba nita. I tako su domaini i njihovi ugledni uzvanici priborom za jelo prokrili svoj put kroz uobiajenih sedam i l i osam jela. Razgovaralo se vrlo malo i vrlo ukoeno. Nekoliko bankara i burzovnih meetara upoznalo je Schwaba ija je karijera procvjetala uz obale Monongahele, ali, nijedan ga nije dobro poznavao. No, prije nego to se veer pribliila kraju svi su, zajedno s financijskim gospodarom Morganom, bili opinjeni djetetom koje je te veeri zaeto - milijardu dolara vrijednom korporacijom United States Steel. Schwabov govor te veeri naalost nije zabiljeen. Pretpostavljam da je to bio 'priprost' govor, gramatiki nepravilan (jer se Schwab nikada nije zamarao jezinim sitnicama), prepun dosjetki i proet mudrou. Snano je utjecao na uzvanike ija se financijska teina procjenjuje na pet milijardi dolara. Nakon govora koji je trajao devedeset minuta, dok su okupljeni jo bili opinjeni, Morgan je odveo govornika do skrovitog prozora gdje su, sjedei u neudobnom poloaju i klatei nogama s visine, razgovarali jo sat vremena. Schwab je u potpunosti iskoristio aroliju svoje osobnosti, no, vaniji i trajniji peat ostavio je njegov temeljit, konkretan program za proirenje eliane. Mnogi su pokuavali zainteresirati Morgana za stvaranje kartela po uzoru na kartele u industriji keksa, eljezne galanterije, eera, gume, viskija, ulja 61

i l i vakaih guma. Tu je zamisao promicao kockar John W. Gates, no Morgan mu nije vjerovao. Bez uspjeha su pokuali i B i l l i Jim Moore, ikaki burzovni meetari koji su sjedinili kartel proizvoaa ibica i korporaciju za proizvodnju krekera. Elbert H. Gary, licemjerni odvjetnik iz provincije, pokuao je promaknuti tu zamisao, no, nije bio dovoljno vaan da bi ostavio dojam. Taj se projekt smatrao fantazijom udaka eljnih lake zarade sve dok Schwabova rjeitost nije J.P. Morgana ponijela u visine s kojih je mogao sagledati jasne rezultate najodvanijeg ikada zamiljenog financijskog pothvata. Financijski magnetizam koji je prije jednog narataja poeo privlaiti tisue malih i katkad loe voenih kompanija u velike korporacije koje su unitavale konkurenciju, poeo je djelovati i na podruju proizvodnje elika domiljatou dobrodunog poduzetnikog gusara Johna W. Gatesa. Gates je od lanaca malih koncerna ve oformio kompaniju za proizvodnju elika i ice, a zajedno s Morganom stvorio je Saveznu kompaniju za proizvodnju elika. No, u usporedbi s divovskim vertikalnim kartelom Andrewa Carnegiea koji su vodila pedeset i tri partnera, ostale su se korporacije doimale beznaajnima. Mogli su se ujedinjavati do mile volje, no cijela gomila njih ne bi predstavljala ni zubac u Carnegiejevoj organizaciji i Morgan je to znao. Znao je to i ekscentrini stari kot. S velianstvenih visina Skibo palae promatrao je, prvo sa zanimanjem, a zatim sa zamjeranjem, pokuaje Morganovih manjih kompanija da mu oduzmu posao. Kada su ti pokuaji postali previe drski, Carnegiejeva narav pretoena je u gnjev i elju za osvetom. Odluio je svakoj suparnikoj tvornici konkurirati vlastitom. Do tada ga ice, cijevi, obrui ili ploe nisu zanimali. Bio je posve zadovoljan prodajui takvim kompanijama sirov elik i putajui ih raditi kako ele. Sada je, sa Schwabom kao glavnim i sposobnim zamjenikom, planirao dotjerati svoje neprijatelje pred zid. I tako je Morgan u govoru Charlesa M. Schwaba pronaao 62

rjeenje tog problema. Kartel bez Carnegiea - najveeg diva ne bi bio kartel, i l i , kao to je jedan novinar rekao, kola od ljiva, ali bez ljiva. Schwabov govor tog 12. prosinca 1900. godine nedvojbeno je doveo do zakljuka, iako ne i jamstva, da je golemo Carnegiejevo carstvo mogue dovesti pod Morganovo okrilje, (iovorio je o budunosti elika, o reorganizaciji u cilju vee uinkovitosti, o usavravanju, o odustajanju od neuspjenih tvomica i usredotoenju na plodonosne projekte, o trgovini zlatnom rudom, o gospodarskoj politici nadlenih ministarstava te o osvajanju stranih trita. Osim toga, prisutnim je gusarima ukazao na pogreke njihovog pljakanja. Naglasio je da je njihov cilj bio ostvariti monopol, podizati cijene i ubirati masne kamate. Schwab je bez ustezanja osudio sustav. Izjavio je kako je takva politika ograniila trite u vrijeme kada je potreba za irenjem bila iznimno jaka. Tvrdio je da e se smanjenjem cijene elika stvoriti trite koje e neprestano rasti; da e se neprestano pojavljivati novi kupci te da je mogue osvojiti i dobar dio svjetskog trita. Schwab je, i ne znajui, bio- apostol suvremene masovne proizvodnje. I tako je veera u Sveuilinom klubu privedena kraju. Morgan je poao kui razmisliti o Schwabovim optimistinim predvianjima. Schwab se vratio u Pitsburgh voditi posao za Andrewa Carnegiea, a Gary i ostali vratili su se svojim burzovnim meetarenjima, odnosno, prikraivanju vremena u oekivanju sljedeeg poteza. Nije dugo potrajalo. Morganu je bilo potrebno otprilike tjedan dana da proui gomilu prijedloga koje mu je Schwab predoio. Kada se uvjerio da financijskim nevoljama nema mjesta u tom planu, poslao je po Schwaba - i otkrio da je taj mladi zapravo prilino plah. Schwab je rekao da gospodinu Carnegieju vjerojatno ne bi bilo drago kada bi saznao da je njegov pouzdani predsjednik kompanije oijukao s carem Wall Streeta. Tada je 63

John W. Gates, posrednik, predloio da se Schwab "sluajno" nae u Bellevue hotelu u Philadelphiji, gdje e se "sluajno" nai i J.P. Morgan. Meutim, kada je Schwab stigao na dogovoreno mjesto, Morgan je ostao u svojem domu u New Yorku sprijeen boleu pa je zbog toga Schwab poao u New York i pojavio se na vratima Morganove radne sobe. Neki povjesniari gospodarstva tvrde da je cijelu dramu od poetka do kraja inscenirao Andrew Carnegie - da je lukavi kot upriliio veeru u ast Schwabu, uveni govor te nedjeljni Schwabov sastanak s novarskim kraljem. Istina je upravo suprotna. Kada je Schwab pozvan potvrditi dogovor, nije ni znao hoe li "mali ef, kako su zvali Carnegieja, uope sasluati ponudu, osobito od skupine mukaraca koju je smatrao nedostojnima. No, Schwab je na sastanak ponio est listova krasopisom ispisanih brojki koje su predstavljale materijalnu vrijednost i potencijal za zaraivanje svake eliane koju je smatrao vanom zvijezdom na novom metalopreraivakom nebu. etvorica ljudi cijelu su no razmatrala te brojke. Glavni je, dakako, bio Morgan, nepokolebljiv u svojem uvjerenju u boansku ispravnost novca. S njim je bio i njegov plemenitaki partner, Robert Bacon, uenjak i uglaeni gospodin. Trei je bio John W. Gates kojega je Morgan prezirao kao kockara i koristio kao orue. etvrti je bio Schwab koji je znao vie o proizvodnji i prodaji elika od bilo kojeg tada ivueg ovjeka. Tijekom cijelog sastanka njegove brojke nijednom nisu dovedene u pitanje. Ako je on rekao da kompanija vrijedi toliko, tada vrijedi toliko i nita vie. Schwab je takoer izriito zahtijevao da se u kombinaciju ukljue samo odreeni koncerni. On je zamislio korporaciju u kojoj nee biti dupliciranja, ak ni u cilju zadovoljenja pohlepe prijatelja koji bi se eljeli rijeiti tereta svojih kompanija i prenijeti ih na Morganova iroka plea. Kada je svanulo, Morgan je ustao i protegnuo lea. Preostalo je jo samo jedno pitanje. 64

"Smatra li da Carnegieja moe nagovoriti na prodaju?" pitao je. "Mogu pokuati," rekao je Schwab. "Uspije li ga nagovoriti, upustit u se u taj pothvat," rekao |c Morgan. Do tog je trenutka sve bilo u redu. No, hoe li Carnagie pristati na prodaju? Koliko e traiti? (Schwab je oekivao iznos Od 320 milijuna dolara.) Kakav e oblik plaanja prihvatiti? Obine ili povlatene dionice? Obveznice? Gotovinu? Nitko ne hi mogao namaknuti treinu milijarde dolara u gotovini. Na smrznutom terenu St. Andrews u Westchesteru u sijenju su partiju golfa odigrali zabundani Andrew i Charlie koji je, kao i obino, blagoglagoljivim brbljanjem odravao dobro raspoloenje. No, o poslu nije izgovorena ni jedna rije sve dok nisu sjeli u toplu Carnegiejevu ladanjsku kuu. Tada je Schwab, s istom uvjerljivou kojom je opinio osamdeset milijunaa u Sveuilinom klubu, Carnegieja obasipao blistavim obeanjima o lagodnoj mirovini i neizrecivim milijunima kojima e zadovoljavati svoje drutvene prohtjeve. Carnegie je kapitulirao, ispisao iznos na komad papira, predao ga Schwabu i rekao: "Eto, za toliko emo prodati." Brojka je iznosila 400 milijuna dolara budui da je iznosu od 320 milijuna, koji je Schwab predloio kao temeljnu brojku, Carnegie dodao 80 milijuna u ime poveane kapitalne vrijednosti tijekom protekle dvije godine. Kasnije je, na palubi prekooceanskog broda, kot sa aljenjem izjavio Morganu: "Trebao sam traiti 100 milijuna vie." "Da si traio, dobio bi," veselo mu je odvratio Morgan. U javnosti se, dakako, podignula praina. Britanski dopisnik javio je da su strani proizvoai elika "zgroeni" tom divovskom kombinacijom. Predsjednik sveuilita Yale, Hadley, izjavio je da Amerika u sljedeih dvadeset i pet godina "u Washingtonu moe 65

oekivati cara" ukoliko stvaranje kartela ne bude zakonski regulirano. No, sposobni meetar Keene s takvim se arom bacio na prodaju dionica da je razlika - koju neki procjenjuju na 600 milijuna dolara - rasprodana u trenutku. I tako je Carnegie dobio svoje milijune, Morganova grupacija dobila je 62 milijuna za svoj "trud", a svi "momci", od Gatesa do Garyja dobili su svoje milijunie.
***

1 tridesetosmogodinji Schwab dobio je svoju nagradu. Postavljen je na mjesto predsjednika nove korporacije i ostao na njemu sve do 1930. godine. Bogatstvo zapoinje milju Dramatina pria o velikom poslovnom pothvatu koju ste upravo proitali, savreno ilustrira metodu pomou koje je elje mogue pretvoriti u njihove materijalne oblike! Ta je divovska organizacija stvorena u umu jednog ovjeka. Plan pomou kojega je organizacija obuhvatila stabilne eliane takoer je stvoren u umu istog ovjeka. Njegova vjera, njegova udnja, njegova mata i njegova ustrajnost bili su osnovni sastojci korporacije United States Steel. eliane i mehanika oprema koju je korporacija nabavila nakon to je pravno utemeljena, bili su sporedni, no, temeljita e analiza otkriti injenicu da je procijenjena vrijednost imovine koju je korporacija stekla porasla za esto milijuna dolara samom transakcijom koja ih je svela pod jednu upravu. Drugim rijeima, Schwabova zamisao potkrijepljena vjerom koju je prenio i u umove J.P. Morgana i ostalih, donijela je profit od 600 milijuna dolara. Nimalo beznaajan iznos za jednu jedinu zamisao! 66

Korporacija United States Steel je napredovala i prerasla u jednu od najbogatijih i najmonijih korporacija u Americi koja danas zapoljava tisue ljudi, razvija nove naine koritenja elika te otvara nova trita. Sve to dokazuje da je prihod od 600 milijuna dolara kojega je donijela Schvvabova zamisao, bio opravdan. Bogatstvo zapoinje u obliku misli! Koliinu bogatstva ograniuje samo osoba u ijem se umu ta misao rodila. Vjera uklanja sva ogranienja! Sjetite se toga kada budete spremni cjenkati se sa ivotom za ono to traite kao svoju naknadu.

67

4.
AUTOSUGESTIJA
METODA UTJECANJA NA PODSVJESNI UM
Trei korak prema bogatstvu Autosugestija je izraz koji se primjenjuje na sve sugestije i sve samostalne poticaje koji do ovjekovog uma dopiru putem njegovih pet osjetila. Drugim rijeima, autosugestija je samo-sugestija. To je nain komunikacije izmeu onog dijela uma u kojemu se raaju misli i onoga koji slui kao temelj djelovanja podsvjesnog uma. Pomou dominantnih misli kojima ovjek doputa da ostanu u svjesnom umu (bez obzira na to jesu li pozitivne i l i negativne), naelo autosugestije dopire do podsvjesnog uma i utjee na njega putem tih misli. Priroda je stvorila ovjeka tako da ima potpuni nadzor nad sadrajima koji dopiru u njegov podsvjesni um putem njegovih pet osjetila, iako time ne elim rei da ovjek uvijek koristi tu mo. U velikoj veini sluajeva je ne koristi, to objanjava injenicu da toliko mnogo ljudi ivi u siromatvu. Sjetite se da smo ustvrdili kako je podsvjesni um nalik 68

plodnom vrtu u kojemu e obilno rasti korov ako umjesto njega ne posijemo sjemenke koje e donijeti neto poeljniji urod. Autosugestija je metoda kontroliranja misli kojom ovjek moe hotimino hraniti svoj podsvjesni um kreativnim mislima ili zanemarivanjem dopustiti da misli destruktivne prirode pronau svoj put u taj plodni vrt naega uma. Promatrajte i osjeajte novac u svojim rukama U posljednjem od est koraka opisanih u prethodnom poglavlju upueni ste da dva puta dnevno na glas itate pisanu izjavu o svojoj udnji za novcem i da razvijete osjeaj kao da ve posjedujete taj novac! Slijedei upute, predmet svoje udnje, u duhu apsolutne vjere, prenosite izravno svojoj podsvijesti. Ponavljanjem tog postupka svjesno stvarate misaone navike koje pogoduju vaim nastojanjima da svoju udnju pretvorite u njezin materijalni oblik. Vratite se tim koracima opisanim u drugom poglavlju i ponovno ih vrlo paljivo proitajte prije no to nastavite. Zatim (kada doete do poglavlja o organiziranom planiranju) vrlo paljivo proitajte etiri upute za organizaciju svoje skupine strunjaka. Usporeujui te upute sa spoznajama o autosugestiji, opazit ete da upute podrazumijevaju primjenu naela autosugestije. Dok budete glasno itali izjavu o svojoj udnji (pomou koje nastojite razviti "svjesnost o novcu"), sjetite se da je puko itanje tih rijei potpuno beskorisno - ako ih ne potkrijepite emocijama i l i osjeajima. Vaa podsvijest prepoznaje i ostvaruje samo one misli koje su dobro izmijeane s osjeajima. Ova je injenica toliko vana da zahtijeva ponavljanje u svakom poglavlju, jer je izostanak njezinog razumijevanja glavni razlog zbog kojega veina ljudi pokuava primijeniti naela autosugestije bez ikakvih eljenih rezultata. 69

Isprazna rije koju niste oplemenili emocijom, nee utjecati na va podsvjesni um. Znaajnije rezultate neete ostvariti sve dok ne nauite doprijeti do svoje podsvijesti pomou misli, odnosno, izgovorenih rijei proetih emocijama i vjerom. Nemojte se obeshrabriti ukoliko iz prvog pokuaja ne uspijete nadzirati svoje emocije i upravljati njima. Upamtite da nita ne moete postii bez truda. Ne moete varati ak i ako to arko elite. Cijena sposobnosti da utjeete na podsvjesni um jest beskrajna ustrajnost u primjeni opisanih naela. eljenu sposobnost ne moete razviti po nioj cijeni. Sami morate odluiti je li nagrada kojoj teite ("svjesnost o novcu") vrijedna cijene koju morate platiti u obliku truda. Vaa sposobnost da primjenite naelo autosugestije u velikoj e mjeri ovisiti o sposobnosti da se usredotoite na odreenu udnju sve dok ona ne postane gorua opsesija. Kako ojaati mo usredotoen/a Kada zaponete slijediti upute od est koraka opisane u drugom poglavlju, naii ete na nunost primjene naela usredotoenja. Na ovom u vam mjestu ponuditi sugestije za uinkovitu primjenu usredotoenosti. Kada zaponete s prvim od est koraka, koji vas upuuje da "u umu odredite toan iznos novca koji elite," zatvorenih oiju usredotoite svoje misli na taj iznos sve dok ne vidite predodbu tog novca. inite to barem jednom dnevno. Tijekom tih vjebi slijedite upute koje sam iznio u poglavlju o vjeri i promatrajte kako zaista posjedujete eljeni novac! Slijedi najvanija injenica: podsvjesni um prima svaku zamisao koju mu pruite u duhu apsolutne vjere i djeluje na temelju tih naredbi, iako ih je esto potrebno neprestano iznova ponavljati prije no to ih podsvijest prihvati. Imajui na umu
70

ovu tvrdnju, razmislite o mogunosti da svoju podsvijest posve nevino "prevarite" pobuujui u njoj vjeru, zato to vi vjerujete, da morate posjedovati novac koji zamiljate, da taj novac ve eka na vas te da vam mora predati praktine planove stjecanja novca koji je ve va. Predajte svojoj mati misao koju sam naveo u prethodnom odlomku i vidjet ete to ona moe uiniti da bi stvorila praktine planove za stjecanje novca pomou preobrazbe vae udnje. Ne oekujte konkretan plan pomou kojega ete pruati usluge i l i robu u zamjenu za novac koji zamiljate, ve promatrajte kako ve posjedujete novac, u meuvremenu zahtijevajui i oekujui da vam podsvijest prui planove koji su vam potrebni. U oekivanju tih planova budite pozorni, a kada se pojave, smjesta ponite djelovati. Kada se pojave, vjerojatno e "bljesnuti" u vaem umu putem estog osjetila u obliku "nadahnua". Prihvatite ih s potovanjem i zaponite djelovati im ih primite. U etvrtom koraku upueni ste "osmisliti konkretan plan za ostvarenje svoje elje i smjesta zapoeti djelovati na njegovu ostvarenju". Tu biste uputu trebali slijediti na nain opisan u prethodnom odlomku. Ne oslanjajte se na "razum" dok stvarate plan za stjecanje novca putem preobrazbe udnje. Va bi razum mogao biti lijen, i ako se u potpunosti oslonite na njega, mogao bi vas razoarati. Zamiljajui novac koji elite posjedovati (zatvorenih oiju), promatrajte kako pruate uslugu ili isporuujete robu koju namjeravate dati za taj novac. To je vrlo vano! est koraka za poticanje podsvijesti Upute, vezane za est koraka iz drugog poglavlja, saet u i povezati s naelima iznesenim u ovom poglavlju: 71

P R V O : pronaite neko mirno mjesto (po mogunosti krevet u vrijeme poinka) gdje vas nitko nee ometati I uznemirivati, zatvorite oi i glasno ponavljajte (tako da ujete vlastite rijei) pisanu izjavu o iznosu novca koji elite stei, rok do kojega ga namjeravate stei te opis usluge i l i robe koju namjeravate dati za taj novac. Pritom zamiljajte kako ve posjedujete eljeni novac. Primjerice: pretpostavimo da namjeravate skupiti 50.000 dolara do 1. sijenja za pet godina, da zauzvrat namjeravate pruati osobne usluge u svojstvu prodavaa. Vaa pisana izjava o namjeri trebala bi izgledati otprilike ovako: "Do 1. sijenja 20.. godine posjedovat u 50.000 dolara koji e mi u tom vremenskom razdoblju pristizati u razliitim iznosima. Za taj novac pruat u najbolju uslugu za koju sam sposoban, isporuivati najveu moguu koliinu i najbolju moguu kvalitetu usluge u svojstvu prodavaa (opiite uslugu ili robu koju namjeravate prodavati). Vjerujem da u posjedovati taj novac. Moja je vjera tako jaka da ve sada vidim taj novac. Mogu ga dodirnuti rukama. Taj novac eka na mene, a pristizat e razmjerno usluzi koju namjeravam pruati za njega. Oekujem plan pomou kojega u zaraditi taj novac i ostvarit u ga im ga primim." D R U G O : ponavljajte taj postupak ujutro i naveer sve dok (u mati) ne budete sposobni vidjeti novac koji namjeravate stei. TREE: pisanu izjavu o svojoj namjeri postavite na mjesto na kojemu ete je vidjeti ujutro i naveer te je itajte neposredno prije odlaska na poinak i nakon ustajanja kako biste je upamtili.
72

Izvodei ovaj postupak imajte na umu da primjenjujete naelo autosugestije u cilju pruanja naredbi svojem podsvjesnom umu. Upamtite takoer da e vaa podsvijest djelovati na temelju uputa koje ste proeli emocijama i predali joj ih s "osjeajem". Vjera je najsnanija i najdjelotvornija od svih emocija. Slijedite upute iznesene u poglavlju o vjeri. Te e vam se upute isprva moda initi apstraktnima. Ne dopustite da vas to uznemiri. Slijedite ih bez obzira na to koliko vam se isprva inile apstraktnima. Budete li slijedili te upute duhom jednako kao i djelom, uskoro e doi trenutak kada e vas obaviti potpuno novi univerzum moi. Tajna mentalne moi Skepticizam prema svim novim zamislima znaajka je svih ljudskih bia. No, budete li slijedili iznesene upute, svoj ete skepticizam uskoro zamijeniti vjerom koja e na posljetku biti kristalizirana u apsolutno uvjerenje. Mnogi su filozofi ustvrdili da je ovjek gospodar vlastite zemaljske sudbine, no, veina njih propustila je rei i zato je tako. Razlog zbog kojega je ovjek gospodar svoje zemaljske sudbine, te osobito svoje financijske sudbine, podrobno je objanjen u ovom poglavlju. ovjek moe postati gospodarom svoje sudbine i svoje okoline zbog toga to moe utjecati na svoj podsvjesni um. in pretvaranja udnje u novac obuhvaa primjenu autosugestije kao sredstva pomou kojega ovjek moe doprijeti do svoje podsvijesti i utjecati na nju. Ostala su naela orue za primjenu autosugestije. Imajte to na umu i u svakom ete trenutku biti svjesni vanosti uloge koju autosugestija igra u vaim nastojanjima da steknete novac pomou metoda opisanih u ovoj knjizi.

73

Nakon to proitate cijelu knjigu, vratite se ovom poglavlju i u duhu i djelu slijedite ovu uputu: Svake veeri na glas proitajte ovo poglavlje sve dok ne budete potpuno uvjereni da je naelo autosugestije razborito te da ete pomou njega ostvariti ono emu teite. Dok itate podcrtavajte svaku reenicu koja na vas ostavi poseban dojam. Savjesno slijedite ovu uputu koja e vam otvoriti vrata potpunog razumijevanja i svladavanja naela uspjeha.

74

Svaka nevolja, svaki neuspjeh i svaka patnja u sebi nose sjemenku jednako velike ili vee dobrobiti.

75

5.
STRUNO ZNANJE
OSOBNA ISKUSTVA ILI OPAANJA
etvrti korak prema bogatstvu Dvije su vrste znanja. Jedno je ope, a drugo je struno. Ope znanje, koliko god iroko ili sveobuhvatno, ne koristi mnogo pri stjecanju novca. Velika sveuilita zajedno raspolau svakim oblikom opeg znanja poznatog ovjeanstvu. Veina profesora posjeduje malo novca. Oni su strunjaci za prenoenje znanja, ali nisu i strunjaci za organizaciju, odnosno, primjenu tog znanja. Znanje nee privui novac ako nije organizirano i praktinim planovima djelovanja inteligentno usmjereno prema konkretnom cilju stjecanja novca. Zbog nerazumijevanja ove injenice milijuni ljudi, koji pogreno vjeruju da je "znanje mo", ostaju zbunjeni. Znanje je samo potencijalna mo. Ono postaje mo samo kada i ako je organizirano u konkretne planove djelovanja i usmjereno prema odreenom cilju. "Karika koja nedostaje" u svim obrazovnim sustavima jest pouavanje organizacije i primjene steenog znanja. Mnogi ljudi grijee pretpostavljajui da Henry Ford nije bio 76

"ovjek od edukacije" zbog toga to nije bio visoko obrazovan. Ljudi koji grijee tom pretpostavkom, ne razumiju istinsko znaenje rijei "edukacija". Rije je izvedena iz latinske rijei educo, to znai izvlaiti, razvijati iznutra. Educiran ovjek nije nuno i ovjek koji posjeduje iroko ope ili struno znanje. Educiran ovjek je ovjek koji je razvio umne sposobnosti pomou kojih moe ostvariti sve to eli, a da pritom ne kri tua prava. "Neznalica" koji je stekao bogatstvo Tijekom Prvog svjetskog rata jedne su ikake novine objavile nekoliko uvodnika u kojima se Henrvja Forda, izmeu ostaloga, naziva "neukim pacifistom". Gospodin Ford bio je uvrijeen tim izjavama pa je podignuo optubu protiv novina. Kada je optunicu trebalo dokazati na sudu, odvjetnici novinskog izdavaa pozvali su se na opravdanost iznesenih tvrdnji te kao svjedoka pozvali samog Forda ne bi li poroti dokazali da je taj ovjek uistinu neznalica. Postavili su mu mnogo razliitih pitanja kojima su, uz Fordovu pomo, nastojali dokazati da je, iako posjeduje veliko struno znanje vezano za proizvodnju automobila, u osnovi neuk. Postavili su mu pitanja poput: "Tko je bio Benedict Arnold?" i "Koliko su vojnika Britanci poslali u Ameriku radi guenja pobune 1776. godine?" Odgovarajui na potonje pitanje, gospodin Ford je rekao: "Ne znam koliko je vojnika tono poslano, no uo sam da ih je tamo stiglo mnogo vie no to ih se vratilo nazad." Gospodin Ford se na posljetku umorio od tih pitanja i odgovarajui na posebno uvredljivo pitanje nagnuo se, upro prstom u odvjetnika koji mu je postavio pitanje i rekao: "Kada bih zaista elio odgovoriti na to glupo pitanje koje ste mi upravo postavili, ili bilo koje drugo pitanje, podsjetio bih vas da
77

na svojem radnom stolu imam niz tipki, te pritiskanjem prave tipke mogu pozvati ovjeka koji e mi odgovoriti na pitanje vezano za moj posao, jer veina mojih nastojanja usmjerena je upravo tom cilju. Hoete li mi, lijepo vas molim, rei zbog ega bih svoj um zakrio opim znanjem, s ciljem da budem sposoban odgovarati na pitanja, kada sam okruen ljudima koji mi mogu pruiti sve injenice koje su mi potrebne?" Ovaj je odgovor uistinu bio logian. Ford je njime dokrajio odvjetnika. Svi prisutni u sudnici uvidjeli su da to nije odgovor neukog, ve educiranog ovjeka. Educiran je svaki onaj ovjek koji zna gdje e stei znanje kada mu bude potrebno te kako e to znanje organizirati u konkretan plan djelovanja. Uz pomo svoje skupine strunjaka Henry Ford je raspolagao svim strunim znanjem koje mu je bilo potrebno da postane jedan od najbogatijih ljudi u Americi. To se znanje nije nuno trebalo nalaziti u njegovu umu. Sposobni ste stei svo znanje koje vam je potrebno Prije no to postanete sigurni u svoju sposobnost da udnju pretvorite u njezin novani oblik, bit e vam potrebno struno znanje vezano za uslugu ili robu koju namjeravate dati za svoje bogatstvo. Moda e vam biti potrebno mnogo dublje znanje nego to ste skloni i l i sposobni stei, a ako je tako, svoju slabost moete premostiti uz pomo svoje skupine strunjaka. Stjecanje golemog bogatstva zahtijeva mo, a mo se stjee putem temeljito organiziranog i inteligentno usmjerenog strunog znanja, no to znanje se ne mora nuno nalaziti u umu ovjeka koji stjee bogatstvo. Prethodni odlomak trebao bi pruiti nadu i ohrabrenje ovjeku koji tei stei bogatstvo, a ne posjeduje potrebnu "naobrazbu" da bi raspolagao svim znanjem koje mu je potrebno. Neki ljudi pate od "kompleksa manje vrijednosti", jer 78

nisu "obrazovani". ovjek koji je sposoban organizirati i usmjeravati skupinu strunjaka koji posjeduju znanje potrebno za stjecanje bogatstva, jednako je uen kao i svaki drugi lan njegove skupine. Thomas A. Edison pohaao je kolu samo tri mjeseca. Znanje mu nije nedostajalo, niti je umro siromaan. Henry Ford nije imao ni est razreda osnovne kole, no sam je uspio ostvariti golem financijski uspjeh. Struno je znanje meu najkorisnijim i najjeftinijim oblicima usluge koju je mogue pruiti! Sumnjate li u to, prouite platne popise bilo kojeg sveuilita. Isplati se znati kupiti znanje Odluite, prije svega, kakvo vam je struno znanje potrebno te odredite svrhu zbog koje vam je ono potrebno. Vaa osnovna ivotna svrha, cilj kojemu teite, u velikoj e vam mjeri pomoi odrediti kakvo vam je znanje potrebno. Kada rijeite to pitanje, bit e potrebno stei tone podatke vezane za pouzdane izvore znanja. Meu njima su najvaniji: (a) Vlastito iskustvo i naobrazba. (b) Iskustvo i naobrazba kojima moete raspolagati putem suradnje s drugima (skupina strunjaka). (c) Koledi i sveuilita. (d) Javne knjinice (putem knjiga i asopisa u kojima moete pronai svo znanje kojim ovjeanstvo raspolae). (e) Teajevi usavravanja (osobito veernje kole i program samostalnog uenja). Steeno znanje potrebno je organizirati i primijeniti u skladu s odreenom svrhom te putem konkretnih planova. Znanje
79

nema druge vrijednosti osim one koja moe biti ostvarena putem njegove primjene u svrhu ostvarenja vrijednog cilja. Razmiljate li o tome da se dodatno obrazujete, prije svega odredite svrhu zbog koje elite to znanje, a zatim otkrijte pouzdani izvor stjecanja eljenog znanja. Uspjeni ljudi svih zanimanja nikada ne prestaju stjecati struno znanje vezano za njihovu osnovnu svrhu, posao i l i zanimanje. Oni neuspjeni veinom grijee vjerujui da razdoblje stjecanja znanja zavrava zajedno sa kolovanjem. Istina je da kolovanje ovjeku najvie koristi tako to mu pomae nauiti stjecati praktino znanje. Kljuno je, dakle, usavravanje! Tu je istinu u sljedeem novinskom lanku naglasio Robert P. Moore, nekadanji direktor slube za zapoljavanje Sveuilita Kolumbije. Najtraeniji strunjaci

Kompanije najvie trae kandidate koji su struni u nekom podruju - diplomirane ekonomiste specijalizirane za raunovodstvo i statistiku, inenjere svih vrsta, novinare, arhitekte, kemiare te istaknute voe i poduzetne studente zavrne godine. Studenti koji su aktivni na sveuilitu, koji se slau sa svima i koji ue kako treba, u mnogo su veoj prednosti od strogo akademskih studenata. Mnogi od njih su, zbog svojih irokih kvalifikacija, dobili nekoliko ponuda za radna mjesta. elnik jedne od najveih industrijskih kompanija vodeih na svojem podruju u svojem je pismu, vezanom za perspektivne studente i upuenom gospodinu Mooreu, naveo: "Zanimaju nas, prije svega, ljudi koji su sposobni ostvariti izniman napredak u radu uprave. Zbog toga na znaajke karaktera, inteligencije i osobnosti stavljamo mnogo vei naglasak nego na struno obrazovanje." 80

Struna praksa Ponudivi studentima mogunost strune prakse u uredima, prodavaonicama i tvornicama tijekom ljetnog raspusta, gospodin Moore je izjavio da nakon prve dvije ili tri godine kolovanja na koledu, svakog studenta treba potaknuti da "izabere svoj put te tako prestane lagodno i bez svrhe provoditi vrijeme na openitim studijima. Koledi i sveuilita trebali bi se pozabaviti milju da su danas na svim radnim mjestima potrebni strunjaci", rekao je potiui obrazovne ustanove da prihvate vie izravne odgovornosti za profesionalnu orijentaciju. Jedan od najpouzdanijih i najpraktinijih izvora znanja dostupnih onima kojima je potrebno struno obrazovanje su veernje kole koje moete pohaati u veini gradova. Dopisne kole putem pote nude struno usavravanje na svim podrujima koja je mogue svladati takvom metodom pouavanja. Jedna od prednosti samostalnog uenja jest prilagodljivost obrazovnog programa koji ovjeku doputa da ui u slobodno vrijeme. Druga prednost takvog uenja (ukoliko paljivo odaberete kolu) jest injenica da veina teajeva nudi i mogunost savjetovanja, koje moe biti neprocjenjivo vrijedno osobama kojima je potrebno struno znanje. Te pogodnosti moete ostvariti bez obzira na to gdje ivite. Pouka iz ureda za naplatu ovjek u pravilu nedovoljno cijeni i esto obezvrjeuje ono to je stekao bez truda i ulaganja; moda je to razlog zbog kojega, unato sjajnim mogunostima, u naim javnim kolama postiemo tako malo. Samodisciplina koju ovjek razvija uslijed odreenog programa strunog usavravanja u odreenoj
81

mjeri nadoknauje mogunosti koje su proputene dok je znanje bilo dostupno bez naknade. Dopisne kole su visoko organizirane poslovne ustanove. Njihove su kolarine toliko niske da su prisiljeni zahtijevati pravodobne uplate. Budui da je uenik prisiljen plaati bez obzira na to dobiva li dobre ili loe ocijene, potaknut je dovriti teaj od kojega bi u suprotnom odustao. Dopisne kole nisu dovoljno naglasile injenicu da njihovi uredi za naplatu zapravo pruaju najbolju pouku odlunosti, pravodobnosti te navike dovravanja zapoetoga. Osobno sam iz tog iskustva izvukao pouku prije vie od etrdeset i pet godina. Upisao sam se na dopisni teaj oglaavanja. Nakon osme ili desete lekcije prestao sam uiti, no rauni su i dalje pristizali. ak tovie, kola je zahtijevala plaanje bez obzira na to hou li nastaviti teaj. Stoga sam odluio dovriti teaj i dobiti neto za svoj novac, kada ve plaam (to sam zakonski bio obvezan initi). Tada sam smatrao da je sustav naplate predobro organiziran, no kasnije sam shvatio da je to bio vrijedan dio mojeg obrazovanja koji mi nisu naplatili. Prisiljen plaati, nastavio sam i dovrio teaj. Put prema strunom znanju Na sustav javnog kolovanja smatra se najboljim na svijetu. Neobina ljudska znaajka jest sklonost vrednovanju iskljuivo onoga to ima svoju cijenu. Javne kole i knjinice ne ostavljaju osobit dojam jer su besplatne. To je najvaniji razlog zbog kojega toliki ljudi smatraju nunim stei dodatno obrazovanje nakon to zavre sa kolovanjem i ponu raditi. To je takoer i jedan od najvanijih razloga zbog kojega su poslodavci mnogo skloniji kandidatima koji se dodatno obrazuju putem dopisnih kola. Oni su iz iskustva nauili da svaki ovjek koji je spreman odrei se slobodnog vremena zbog uenja, posjeduje vrline potrebne za vodee poloaje. No, jednoj ljudskoj slabosti nema lijeka. To je univerzalni 82

nedostatak ambicija! Oni koji uz rad odvajaju slobodno vrijeme za uenje malokad ostaju na dnu due vrijeme. Njihova im poduzetnost otvara put prema vrhu, uklanja s njega mnoge prepreke i omoguuje im naklonost osoba koje imaju mo pogurnuti ih na njihovom putu prema uspjehu. Metoda samostalnog uenja iznimno je pogodna za zaposlene osobe koje nakon zavrenog kolovanja smatraju da im je potrebno dodatno struno znanje, a ne mogu pronai dovoljno vremena za povratak u kolu. Stuart Austin Wier kolovao se za graevinskog inenjera te obavljao taj posao sve dok jaka konkurencija nije suzila njegovo trite na mjeru koja mu nije omoguavala dovoljnu zaradu. Zbog toga je dobro razmislio i odluio promijeniti zvanje. Vratio se u kolu i pripremao za zvanje poslovnog odvjetnika. Dovrio je studij, poloio struni ispit i ubrzo izgradio unosnu odvjetniku praksu. No, da bi sve bilo potpuno jasno i da preduhitrim one koji e rei: "Ja se ne mogu vratiti u kolu jer moram uzdravati obitelj" i l i "Prestar sam za to", dodat u da je gospodin Wier preao etrdesetu i da je bio oenjen kada se vratio u kolu. tovie, paljivim odabirom visoko specijaliziranih teajeva koji nude najbolju moguu pouku za odabrano zvanje, gospodin Wier je za dvije godine dovrio studij za koji su veini studenata potrebne etiri godine. Isplati se znati kupiti znanje! Jednostavna zamisao koja se isplatila Razmotrimo jedan specifian primjer. Prodava u prodavaonici ivenih namirnica iznenada je ostao bez posla. Budui da je stekao odreeno iskustvo u raunovodstvu, upisao se na teaj raunovodstva, upoznao se s najnovijom uredskom i raunovodstvenom opremom te pokrenuo vlastiti posao. Zapoevi s trgovcem za kojega je prije toga radio, 83

sklopio je ugovore s vie od stotinu manjih trgovaca za prilino simbolinu mjesenu naknadu. Njegova je zamisao bila da otvori pokretni ured. Uredio je manji kamion i opremio ga najsuvremenijom uredskom opremom. Danas posjeduje cijeli vozni park takvih "pokretnih" ureda i zapoljava veliki broj suradnika nudei tako malim trgovcima najbolju uslugu za njihov novac. Struno znanje potkrijepljeno matom dovelo ga je do tog jedinstvenog poslovnog uspjeha. Prole je godine platio gotovo deset puta vei porez no to ga je plaao trgovac kod kojega je izgubio posao. Poetak tog uspjenog posla bila je jedna jedina zamisao! Budui da sam tu zamisao prenio mnogim nezaposlenim prodavaima, sada u iskoristiti ovu mogunost i predloiti jo jednu zamisao koja nudi jo veu mogunost zarade. S njom me je upoznao prodava koji je odustao od prodaje i poeo se baviti raunovodstvom u veleprodaji. Kada mu je ta zamisao predloena kao rjeenje njegovog problema nezaposlenosti, smjesta je odvratio: "Ta mi se zamisao svia, ali ne znam kako bih je unovio". Drugim rijeima, tvrdio je da ne bi znao unoviti svoje znanje steeno na podruju raunovodstva u veleprodaji. Tako je otkriven jo jedan problem koji je bilo potrebno rijeiti. Uz pomo mlade daktilografkinje koja je bila sposobna sastaviti priu, na prodava osmislio je vrlo zanimljivu knjiicu u kojoj je opisao sve prednosti tog novog naina raunovodstva. Uredno ispisane i jednostavno uvezene stranice inile su savjetnik u kojem je pria bila uinkovita da je svom vlasniku osigurala vie klijenata no to ih je mogao prihvatiti.

84

Iskuani plan

za pronalaenje

savrenog posla

Tisuama ljudi irom zemlje potrebna je usluga marketinkog strunjaka sposobnog pripremiti privlaan program za oglaavanje osobnih usluga. Opisana zamisao roena je iz potrebe, odnosno, u nudi, no nije ograniena na samo jednu osobu. ena koja ju je osmislila, posjeduje vrlo bujnu matu. Ona je u svojem novoroenom misaonom edu opazila zaetak novog zanimanja, odnosno, pruanja usluge tisuama ljudi kojima je potrebna struna marketinka pomo. Potaknuta na djelovanje brzim uspjehom svojeg prvog "razraenog plana oglaavanja osobnih usluga", te se energina ena okrenula rjeavanju slinog problema svojeg sina koji je netom zavrio studij, no nikako nije uspijevao pronai trite za svoje usluge. Plan koji je za njega osmislila bio je najbolji primjer ponude osobnih usluga koji sam vidio. Dovrena knjiica obuhvaala je gotovo pedeset uredno ispisanih stranica temeljito organiziranih informacija o uroenim sposobnostima njezinog sina, njegovoj naobrazbi, osobnim iskustvima te mnotvo ostalih podataka previe opsenih da bi ih se opisivalo. Plan je obuhvaao i detaljan opis eljenog poloaja zajedno s podrobnim planom koji namjerava ostvariti na tom poloaju. Za pripremu plana bilo je potrebno nekoliko tjedana marljivog rada tijekom kojih je autorica svojeg sina gotovo svakodnevno slala u knjinicu u cilju prikupljanja podataka potrebnih za to bolju prodaju njegovih usluga. Slala ga je i konkurentima potencijalnog poslodavca te od njih prikupljala kljune podatke vezane za njihove poslovne metode, to joj je bilo vrlo korisno pri osmiljanju plana koji je njezin sin trebao upotrijebiti da bi dobio eljeno radno mjesto. Dovreni plan sadrao je desetak dobrih, primjenjivih sugestija od kojih bi potencijalan poslodavac mogao imati koristi. 85

Ne morate poeti na dnu Moda ete se upitati: "Zato bi se ovjek toliko trudio?" Odgovor glasi: "Dobro obavljen posao nikada nije naodmet! Plan koji je ta ena pripremila svojem sinu pomogao mu je ve nakon prvog razgovora da dobije posao za koji se prijavio uz plau koju je sam odredio". tovie, od njega se nije zahtijevalo da zapone na dnu. Zapoeo je kao mlai direktor, uz plau starijeg direktora. "emu toliki trud?" Pa, prije svega, planirana prezentacija utedjela je tom mladiu ni manje ni vie nego deset godina koliko bi mu bilo potrebno da se uspne na poloaj s kojega je zapoeo. Zamisao da ovjek treba zapoeti na samom dnu i probijati se prema vrhu moda zvui razborito, no, njezin glavni nedostatak jest injenica da mnogi ljudi koji zapoinju na dnu, nikada ne podiu glavu dovoljno visoko da bi opazili mogunosti, te zbog toga i ostaju na dnu. Potrebno je, takoer, upamtiti da pogled s dna nije osobito vedar i ne prua preveliko ohrabrenje. tovie, takav pogled unitava ambiciju. Takvo stanje nazivamo koloteinom, a upasti u koloteinu znai prihvatiti sudbinu uslijed svakodnevne rutine, navike koja s vremenom postaje toliko jaka daje ni ne pokuavamo odbaciti. To je jo jedan razlog zbog kojega se isplati zapoeti stepenicu i l i dvije iznad dna. ovjek tako stvara naviku promatranja i opaanja naina na koji drugi ostvaruju uspjehe te prihvaanja mogunosti bez oklijevanja. Neka vae nezadovoljstvo radi za vas Dan Halpin izvanredan je primjer onoga to elim rei. Tijekom studija bio je manager nogometnog tima Notre Dame u vrijeme dok je s momcima radio pokojni Knute Rockne.
86

Halpin je zavrio studij u prilino nepovoljnom razdoblju koje je desetkovalo radna mjesta pa je, nakon kratkotrajnog iskustva s bankarstvom i proizvodnjom filmova prihvatio prvo radno mjesto koje je obeavalo kakvu-takvu budunost prodaju elektrinih slunih aparata. Takvim se poslom svatko moe baviti i Halpin je to znao, no za njega je to bilo dovoljno da otvori vrata mogunosti. Gotovo dvije godine nastavio je obavljati posao koji nije volio i s kojega se nikada ne bi uzdignuo da nije, zbog dubokog nezadovoljstva, odluio poduzeti neto. Prvo je ciljao na radno mjesto pomonika direktora prodaje svoje kompanije i dobio ga. Taj korak na poslovnoj ljestvici omoguio mu je s neto vee visine opaziti jo vee mogunosti. No, tako je i mogunost mogla vidjeti njega. Postizao je tako dobre rezultate u prodaji slunih aparata da je A . M . Andrews, predsjednik uprave konkurentske tvrtke, poelio saznati neto o tom Danu Halpinu koji otima trite njegovoj uspjenoj kompaniji. Poslao je po njega. Kada je razgovor zavren, Halpin je bio novi direktor prodaje zaduen za podrunicu Acousticon. Tada je gospodin Andrews, da bi iskuao sposobnost mladog Halpina, otputovao na Floridu na tri mjeseca, ostavljajui ga da potone ili propliva na novom radnom mjestu. Halpin nije potonuo! Duh Knutea Rocknea i njegova izreka: "Svi vole pobjednike i nitko nema vremena za gubitnike", nadahnula ga je na tako veliki trud da je izabran na mjesto potpredsjednika kompanije, poloaj koji bi veina ljudi s ponosom zasluila tek nakon deset godina marljivog rada i odanosti. Halpinu je to polo za rukom nakon tek neto vie od est mjeseci. Ono to nastojim istaknuti jest injenica da se ovjek uspinje na visoke poloaje i l i ostaje na dnu ovisno o tome eli li upravljati okolnostima.

87

Suradnici vam mogu biti neprocjenjivo vrijedni elio bih naglasiti i injenicu da su i uspjeh i neuspjeh u velikoj mjeri posljedice navike! Nimalo ne sumnjam da je Halpinov blizak odnos s najveim trenerom footballa kojega je Amerika imala, u njegovu umu zaeo istu vrstu udnje za uspjehom zbog koje je i Notre Dame postigao svjetsku slavu. Oboavanje junaka uistinu je korisno pod uvjetom da je junak ujedno i pobjednik. Moja vjera u teoriju da su poslovne veze od presudne vanosti, kako za uspjeh tako i za neuspjeh, jasno je potvrena kada je moj sin Blair pregovarao s Danom Halpinom. Gospodin Halpin ponudio mu je poetnu plau koja je bila upola manja od plae koju bi dobio kod konkurentske tvrtke. Osobno sam utjecao na njega i potaknuo ga da prihvati radno mjesto kod gospodina Halpina jer vjerujem da je bliska suradnja s osobom koja se odbija prilagoditi okolnostima koje joj ne odgovaraju, vrijednost koju nije mogue izmjeriti novcem. Dno je za svakog ovjeka nezanimljivo, sumorno i besplodno mjesto. Zbog toga sam se potrudio da vam opiem kako je skromne poetke mogue izbjei primjerenim planiranjem. Okoristite se svojim zamislima putem strunog znanja ena koja je svojem sinu osmislila "Plan prodaje osobnih usluga", danas sa svih strana prima zahtjeve za suradnjom u pripremi slinih planova za ostale koji ele bolje unoviti svoje osobne usluge. Njezin se plan ne sastoji iskljuivo od promiljene reklame kojom mnogim mukarcima i enama pomae traiti i dobiti vie novca za usluge koje su do tada pruali za mnogo manju naknadu. Ona se brine za interese kupca jednako kao i za 88

interese ponuaa osobnih usluga te planove priprema tako da poslodavac za poveani iznos naknade prima punu vrijednost. Ukoliko posjedujete matu i traite unosniji nain pruanja svojih usluga, ovaj prijedlog moe biti upravo onaj poticaj koji ste traili. Pomou dobre zamisli mogue je ostvariti mnogo vei dohodak no to ga ostvaruju "prosjeni" lijenici, odvjetnici ili inenjeri ije je obrazovanje trajalo nekoliko godina. Dobrim zamislima cijena nije unaprijed odreena i nepromjenjiva! U pozadini svake zamisli stoji struno znanje. Naalost, oni koji ne ive u obilju, mnogo lake stjeu struno znanje od zamisli. Zbog toga se posvuda opaa potreba za osobama koje su sposobne pomoi drugima bolje prodavati osobne usluge. Sposobnost podrazumijeva matu, znaajku potrebnu za povezivanje strunog znanja sa zamislima u obliku razraenog plana osmiljenog za stjecanje bogatstva. Ako posjedujete matu, u ovom ete poglavlju pronai zamisao koja e vam posluiti kao poetak stjecanja bogatstva za kojim udite. Upamtite da je zamisao presudno .vana. Struno je znanje lako stei - vrlo lako!

89

6.
MATA
MISAONA RADIONICA
Peti korak prema bogatstvu Mata je doslovce radionica u kojoj su osmiljeni svi ovjekovi planovi. Kreativna sposobnost uma oblikuje i ostvaruje sve porive i udnje. Kae se da je ovjek sposoban ostvariti sve to moe zamisliti. Zahvaljujui toj sposobnosti zamiljanja, ovjek je tijekom proteklih pedeset godina otkrio i zauzdao vie prirodnih sila no to je to uinio tijekom cijele povijesti ovjeanstva. Toliko je potpuno ovladao zrakom da mu u letenju nisu ravne ak ni ptice. Analizirao je i izvagao Sunce s udaljenosti od nekoliko milijuna kilometara te pomou mate ustvrdio od kojih se elemenata sastoji. Poveao je brzinu kretanja tako da danas moe putovati brzinom od gotovo tisuu kilometara na sat. Jedino to ovjeka moe ograniiti jest njegov razvoj i koritenje mate. Jo uvijek nismo dosegnuli vrhunac razvoja u koritenju te sposobnosti. Tek smo otkrili da posjedujemo matu i poeli je koristiti na vrlo elementaran nain. 90

Dva vida mate Sposobnost matanja pojavljuje se u dva oblika. Jedan je poznat kao "sintetika mata", a drugi kao "kreativna mata". Sintetika mata: pomou takve sposobnosti ovjek moe preurediti stare metode, zamisli i l i planove u nove kombinacije. Njome ne stvara nita. Ta sposobnost funkcionira iskljuivo sa sadrajima steenog iskustva, naobrazbe i opaanja. To je sposobnost kojom se koristi veina izumitelja s iznimkom "genija" koji poseu za kreativnom matom ako problem nije mogue rijeiti sintetikom matom. Kreativna mata: pomou sposobnosti kreativne mate konaan um ovjeka u izravnom je dodiru s Beskonanom Inteligencijom. To je sposobnost zahvaljujui kojoj primamo "predosjeaje" i "nadahnua". ovjek je pomou te sposobnosti primio sve temeljne i l i nove zamisli. ovjek koji posjeduje kreativnu matu, sposoban je "povezati se" ili komunicirati s podsvjesnim umovima drugih ljudi. Kreativna mata funkcionira automatski, na nain koji u opisati na sljedeim stranicama. Ta sposobnost funkcionira samo kada svjestan um radi iznimno velikom brzinom, kao primjerice u sluaju pobuenosti emocijom jake udnje. Kreativna sposobnost postaje dostupnija razmjerno njezinu razvoju putem koritenja. elni ljudi na podruju poduzetnitva, industrije i financija te veliki umjetnici, glazbenici, pjesnici i pisci postali su veliki zato to su razvili sposobnost kreativne mate. I sintetiki i kreativni vid mate postaje dostupniji s uporabom, jednako kao to se uporabom razvijaju i miii ili organi tijela. udnja je samo misao, poriv. Ona je neodreena i prolazna. Apstraktna je i nema nikakvu vrijednost sve dok je ne pretvorite U njezin materijalni oblik. Iako se najee koristi sintetika mata, tijekom postupka pretvaranja poriva i l i udnje u novac
91

morate imati na umu da ete se ponekad suoiti s okolnostima i situacijama koje e zahtijevati i uporabu kreativne mate. Vjebajte svoju matu Vaa je sposobnost matanja moda oslabila uslijed neaktivnosti. Uporabom je moete oivjeti i uiniti dostupnom. Ta sposobnost ne odumire, iako uslijed neuporabe moe postati nedjelatna. Svoju pozornost za sada usredotoite na razvoj sintetike mate jer ete tu sposobnost mnogo vie koristiti u postupku pretvaranja udnje u novac. Preobrazba neopipljivog poriva, udnje u opipljivu stvarnost, novac, zahtijeva uporabu planova. Te je planove potrebno osmisliti uz pomo uglavnom sintetike mate. Proitajte cijelu knjigu, a zatim se vratite na ovo poglavlje i srnjesta zaposlite svoju matu osmiljanjem plana, ili planova za preobrazbu svoje elje u novac. Podrobne upute za sastavljanje planova iznesene su u gotovo svakom poglavlju. Upute slijedite kako najbolje odgovara vaoj situaciji, a plan osmislite u pismenom obliku, ako to ve niste uinili. Kada to uinite, vaa neopipljiva elja nedvojbeno e poprimiti konkretan oblik. Proitajte prethodnu reenicu jo jednom. Proitajte je na glas, vrlo polako te se sjetite da ste, onog trenutka kada svoju udnju svedete na pismeni oblik plana, nainili prvi od niza koraka koji e vam omoguiti misao pretvoriti u njezin materijalni oblik. Zakonitosti koje vode bogatstvu Zemlja na kojoj ivite, vi i sve ostalo pojavno proizalo je iz evolucijske promjene u kojoj su mikroskopske estice materije organizirane i ureene prema odreenom redu. 92

tovie - ova je tvrdnja od iznimne vanosti - ova zemlja, svaka od milijardu stanica vaega tijela te svaki atom materije zapoeli su kao neopipljiv oblik energije. udnja je misaoni poriv! Misaoni poriv je oblik energije. Kada zaponete s misaonim porivom, odnosno udnjom za stjecanjem novca, vi u slubu pozivate upravo "ono" to je priroda upotrijebila pri stvaranju ove zemlje te svakog materijalnog oblika u univerzumu, ukljuujui i tijelo, kao i mozak u kojemu djeluju misaoni poticaji. Uz pomo nepromjenjivih zakona mogli biste stei veliko bogatstvo. No, prvo se s njima morate upoznati te ih nauiti primjenjivati. Nadam se da u vam ponavljanjem i raznim pristupima ovom naelu otkriti tajnu pomou koje je steeno svako veliko bogatstvo. Koliko god da se to doima paradoksalnim, ta "tajna" uope i nije tajna. Sama je priroda objelodanjuje na zemlji na kojoj ivimo u zvijezdama, u planetima unutar naega vidokruga, u elementima iznad i oko nas, u svakoj vlati trave te svakom obliku ivota koji opaamo. Sljedea naela otvorit e vam put razumijevanja mate. Usvojite ono to shvatite dok po prvi puta budete itali ovu filozofiju, a zatim je ponovno proitajte, prouite i otkrit ete da se dogodilo neto zbog ega vam je postala jasnijom i zbog ega ste stekli ire razumijevanje cjeline. Nipoto ne zastajte niti ne oklijevajte prouavajui ta naela sve dok cijelu knjigu ne proitate barem tri puta jer tada vie neete eljeti prestati. Kako praktino koristiti matu Zamisli su poetne toke svakog bogaenja. Zamisli su plodovi mate. Prouimo poznate zamisli koje su urodile golemim bogatstvima uz nadu da e vam te priice prenijeti jasne spoznaje o metodi koritenja mate. 93

Zaarani

ajnik

Prije pedeset godina stari je seoski lijenik stigao u grad, privezao konja, neprimjetno uao u prodavaonicu kroz stranja vrata i poeo se cjenkati s mladim trgovcem. Stari lijenik i trgovac priguenim su glasovima iza tezge razgovarali due od jednog sata. Tada je lijenik izaao. Priao je kolima i vratio se u prodavaonicu nosei starinski ajnik i veliku drvenu licu (koja se koristi za mijeanje sadraja ajnika) te ih odloio u stranjoj prostoriji. Trgovac je pregledao ajnik, posegnuo u dep, izvadio iz njega sveanj novanica i pruio ga lijeniku. U svenju se nalazilo tono 500 dolara - cijela njegova uteevina! Lijenik mu je predao komadi papira na kojemu je bila ispisana tajna formula. Rijei ispisane na tom komadu papira bile su vrijedne kraljevskog bogatstva! Ali ne i za lijenika! Te arobne rijei bile su potrebne da bi ajnik poeo kuhati, no, ni lijenik ni mladi trgovac nisu znali za neuveno bogatstvo koje e potei iz tog ajnika. Lijeniku je bilo drago to je pribor uspio prodati dolara. Trgovac je prihvatio veliki rizik uloivi svoju uteevinu u obian komadi papira i stari ajnik! sanjao da e se njegovo ulaganje isplatiti i da e se iz izlijevati zlato koje e jednog dana nadmaiti i uvena Alladinove arobne svjetiljke. Trgovac je zapravo kupio zamisao! Stari ajnik, drvena lica i tajna poruka na komadiu papira bili su potpuno bezvrijedni. udnovata svojstva ajnika poela su se oitovati nakon to je trgovac tajnim sastojcima primijeao sastojak o kojemu lijenik nije znao nita. Pokuajte otkriti to je taj mladi dodao tajnoj poruci i zbog ega se iz ajnika poelo izlijevati zlato. Poznate su vam sve poprilino udne injenice te prie, injenice koje se raaju u obliku zamisli. 94 za 500 ivotnu Nije ni ajnika svojstva

Razmotrimo golema bogatstva u zlatu kojima je urodila ta zamisao. Isplatila se i jo uvijek se obilno isplauje mukarcima i enama irom svijeta, koji sadraj tog ajnika distribuiraju milijunima ljudi. Stari je ajnik danas jedan od najveih svjetskih potroaa eera te tako osigurava stalan posao tisuama mukaraca i ena koji se bave uzgojem eerne trske, preradom i prodajom eera. Taj stari ajnik godinje proguta milijune staklenih boica te lako osigurava posao velikom broju staklara. Taj stari ajnik zapoljava i cijelu vojsku inovnika, stenografa, daktilografa i marketinkih strunjaka irom nae zemlje. Donio je slavu i bogatstvo mnogim umjetnicima koji su nainili divne slike ne bi li opisali taj proizvod. Taj je stari ajnik mali gradi na jugu pretvorio u poslovnu prijestolnicu amerikog juga te danas izravno i l i neizravno koristi svakom poduzetniku i gotovo svakom graaninu. Uinci te zamisli danas koriste svakoj civiliziranoj zemlji, a svakome tko je dotakne izlijeva nezaustavljivu bujicu zlata. Zlato iz ajnika izgradilo je i odrava jedno od najuglednijih sveuilita na jugu u kojemu tisue mladih ljudi stjeu obrazovanje prijeko potrebno za uspjeh. Kada bi proizvod tog starog mjedenog ajnika govorio, na svim bi jezicima ispriao uzbudljive ljubavne prie. Prie o ljubavi izmeu mukaraca i ena, o ljubavi prema poslu i ljubavi profesionalaca koji u njemu svakodnevno pronalaze nadahnue. Osobno sam siguran u barem jednu takvu ljubavnu vezu jer sam osobno sudjelovao u njoj, a sve je zapoelo nedaleko od mjesta na kojemu je trgovac kupio stari ajnik. Tamo sam upoznao svoju suprugu koja mi je i ispriala priu o zaaranom ajniku. Sadraj tog ajnika pili smo kada sam je upitao hoe li me prihvatiti "u dobru i zlu". 95

Tko god da jeste, gdje god da ivite, ime god se bavite, kada god opazite rijei Coca-Cola, sjetite se da je to golemo carstvo bogatstva i utjecaja proizalo iz jedne jedine zamisli, a onaj tajni sastojak kojega je trgovac - Asa Candler - primijeao tajnoj formuli bila je ... mata! Zastanite i na trenutak razmislite o tome. Sjetite se i da su koraci prema bogatstvu, opisani u ovoj knjizi, bili kljuni za irenje Coca Cole u svaki grad, svako selo i svako raskrije ovoga svijeta te da svaka zamisao koju stvorite, razborita i vrijedna poput Coca Cole, ima mogunost ponoviti uspjeh ovog napitka kojim ljudi irom svijeta utauju e. Sto bih uinio kada bih imao milijun dolara Ova pria potvruje istinu stare izreke: "tamo gdje postoji volja, postoji i nain". uo sam je od omiljenog prosvjetitelja i duhovnika, pokojnog Franka W. Gunsaulusa koji je svoju propovjedniku karijeru zapoeo u stoarskoj okolici Chicaga. Tijekom studija, dr. Gunsaulus je opazio mnoge nedostatke naeg obrazovnog sustava, nedostatke za koje je smatrao da bi ih mogao ispraviti kada bi bio predsjednik koleda. Odluio je utemeljiti novi koled u kojemu bi mogao ostvarivati te zamisli, a da ga pritom ne sputavaju postojee krute metode pouavanja. Za ostvarenje tog projekta bilo mu je potrebno milijun dolara! Kako e prikupiti toliko novac? Tim je pitanjem kao mladi propovjednik bio zaokupljen veinu vremena. No, inilo se da jednostavno nije mogue postii bilo kakav pomak. Svake bi veeri odlazio na poinak s tom milju. Ujutro je ustajao s njome. Nosio ju je sa sobom kamo god bi poao. Preokretao ju je u svojem umu sve dok je nije pretvorio u posvemanju opsesiju. 96

Budui da je bio i filozof jednako kao i propovjednik, dr. (iunsaulus je uvidio, kao i svi oni koji ostvaruju uspjehe, da je odreenost svrhe polazna toka s koje sve mora zapoeti. Uvidio je i da odreenost svrhe oivljava i stjee mo ako je se potkrijepi goruom udnjom za pretvaranjem svrhe u materijalni oblik. Spoznao je sve te velike istine, no svejedno nije znao gdje i kako se domoi milijun dolara. Logino bi bilo predati se i odustati uz rijei: " A h , pa dobro. Imao sam dobru zamisao ali po tom pitanju ne mogu uiniti nita jer nikada neu namaknuti potrebnih milijun dolara." Veina ljudi rekla bi upravo to, no dr. Gunsaulus to nije rekao. Ono to je rekao i uinio toliko je vano da u ga pustiti neka sam govori o tome. "Jednog subotnjeg poslijepodneva sjedio sam u svojoj sobi i razmiljao o nainima stjecanja novca za ostvarenje svojih planova. Razmiljao sam gotovo dvije godine, no, osim toga nisam uinio nita! Dolo je vrijeme da se neto poduzme! Tada sam odluio da u u tjedan dana skupiti potrebnih milijun dolara. Kako? To me nije zabrinjavalo. Najvanija je bila odluka da u novac nabaviti u tono odreenom vremenu i svakako moram rei da me je tog trenutka kada sam donio odluku, obuzeo udan osjeaj sigurnosti kakav do tada jo nisam doivio. Neto je u meni govorilo: 'Zato to nisi ve odavna odluio? Novac te je cijelo vrijeme ekao!' Dogaaji su slijedili jedan drugoga. Nazvao sam novinare i najavio da u sljedeeg jutra odrati propovijed na temu: to bih uinio kada bih imao milijun dolara. Smjesta sam poeo pripremati propovijed, no, moram vam iskreno rei da mi taj zadatak nije teko pao budui da sam se za tu propovijed pripremao gotovo dvije godine. S pisanjem propovijedi zavrio sam mnogo prije ponoi. Poao sam u krevet i zaspao s osjeajem pouzdanja jer sam ve vidio kako posjedujem milijun dolara. 97

Sljedeeg sam jutra rano ustao, poao u kupaonicu, proitao propovijed, a zatim kleknuo i zamolio da moja propovijed privue pozornost osobe koja e mi pruiti potreban novac. Dok sam molio, ponovno me je obuzeo onaj osjeaj izvjesnosti da novac pristie. U oduevljenju sam otiao bez propovijedi, a taj sam propust opazio tek za govornicom. Bilo je prekasno da se vratim po biljeke, no bio je to za mene veliki blagoslov! Moj mi je podsvjesni um pruio sadraje koji su mi bili potrebni. Kada sam ustao da bih zapoeo propovijed, zatvorio sam oi i iz dubine srca i due progovorio o svojim snovima. Ne samo da sam govorio svojim sluateljima, ve sam imao osjeaj da se obraam i Bogu. Rekao sam to bih uinio kada bih dobio milijun dolara. Opisao sam plan koji sam imao na umu vezan za utemeljenje velike obrazovne ustanove u kojoj e mladi ljudi svladavati praktine vjetine te istodobno razvijati svoje umove. Kada sam zavrio i sjeo, jedan je ovjek polako ustao sa svojeg sjedala u treem redu odostraga i krenuo prema propovjedaonici. Pitao sam se to kani uiniti. Priao je propovjedaonici, ispruio ruku i rekao: 'Veleasni, svidjela mi se vaa propovijed. Vjerujem da biste mogli uiniti sve to ste rekli kada biste imali milijun dolara. Da bih dokazao kako vjerujem u vas i vau propovijed, ako biste sutra ujutro doli u moj ured, dat u vam milijun dolara. Moje ime je Phillip D. Armour.' Mladi je Gunsaulus stigao u ured gospodina Armoura i dobio milijun dolara. Tim je novcem utemeljio Armourov tehnoloki institut, danas poznat pod nazivom Tehnoloki institut Illinoisa. Potrebnih milijun dolara proizalo je iz zamisli. U pozadini te zamisli bila je udnja koju je mladi Gunsaulus njegovao u svojem umu gotovo dvije godine. Skrenut u vam pozornost na vrlo vanu injenicu ... novac je dobio unutar trideset i est sati nakon to je donio vrstu odluku da ga namakne! 98

Gunsaulosovo neodreeno razmiljanje o iznosu od milijun dolara i njegova slabana nada nisu bili nita novo. Slinim su se mislima bavili mnogi ljudi oko njega i mnogi prije njega. No, odluka koju je donio te nezaboravne subote bila je vrlo osobita i drugaija jer je svoju neodreenost stavio na stranu i rekao: "Namaknut u taj novac unutar tjedan dana!" Povrh svega, naelo pomou kojega je dr. Gunsaulus dobio svojih milijun dolara i danas funkcionira! Dostupno je i vama! Taj univerzalni zakon primjenjiv je danas jednako kao to je bio primjenjiv i kada ga je taj mladi propovjednik tako uspjeno primijenio. Kako zamisli pretvoriti u gotovinu Opaate li da Asa Candler i dr. Frank Gunsaulus dijele jednu zajedniku znaajku? Obojica su bili upueni u zadivljujuu istinu da je zamisli mogue pretvoriti u gotovinu putem jasno odreenog cilja te jasno odreenih planova. Ako ste jedan od onih koji vjeruju da je bogatstvo mogue stei iskljuivo mukotrpnim radom i potenjem, odbacite tu misao! To je neistina! Bogatstvo koje pritjee u velikim koliinama, nikada nije posljedica iskljuivo mukotrpnog rada! Bogatstvo se, ako uope stigne, pojavljuje kao odgovor na jasno odreene zahtjeve utemeljene na primjeni konkretnih naela, a ne sluajno ili zahvaljujui naklonjenosti sudbine. Openito govorei, zamisao je misaoni poticaj koji, upuujui vas na matu, zahtijeva djelovanje. Svi vrsni prodavai znaju da je zamisli mogue prodati i tamo gdje nije mogue prodati robu. Obini prodavai to ne znaju - i zbog toga su "obini". Jedan izdava popularnih knjiga doao je do otkria koje bi svim izdavaima moglo biti vrlo vrijedno. Otkrio je da mnogi ljudi kupuju naslove, a ne sadraj knjiga. Jednostavnom promjenom 99

naslova knjige koja se nije osobito dobro prodavala, prodaja je porasla za vie od milijun primjeraka. Sadraj knjige nije ni najmanje promijenjen. Taj je mudar ovjek jednostavno otrgnuo naslovnicu koja nije prodavala knjigu i opremio knjigu novom naslovnicom koja je imala "blagajniku" vrijednost. Koliko god da se doima jednostavno, bila je to sjajna zamisao! To je mata. Zamisli nemaju unaprijed odreenu cijenu. Tvorac zamisli sam odreuje njezinu cijenu, a ako je dovoljno mudar, dobit e je. Gotovo svaka pria o bogatstvu zapoinje onog dana kada su se sastali tvorac zamisli i prodava zamisli te ostvarili skladnu suradnju. Carnegie se okruio ljudima koji su bili sposobni uiniti sve ono to sam nije bio sposoban, ljudima koji su stvarali zamisli i ljudima koji su ih ostvarivali i na taj nain ostvario neuveno bogatstvo. Milijuni ljudi nadaju se sretnim "prilikama". ovjek na taj nain moda moe dobiti mogunost, no, sigurnije je ne oslanjati se na sreu. Sretna "prilika" osobno mi je pruila najveu mogunost u ivotu - ali - toj sam mogunosti posvetio dvadeset i pet godina nepokolebljivog napora prije no to je postala vrijednou. Ta se "prilika" sastojala od upoznavanja Andrewa Carnegia i stjecanja njegove naklonosti. Carnegie je tom zgodom u moj um usadio zamisao o organizaciji naela postignua u filozofiju uspjeha. Tisue ljudi okoristile su se otkriima do kojih sam doao tijekom dvadeset i pet godina istraivanja, a nekoliko ih je zahvaljujui primjeni te filozofije steklo golemo bogatstvo. Poetak je bio sasvim jednostavan. Posrijedi je bila zamisao koju je bilo tko mogao razviti. Sretna prilika pojavila se s Carnegiejem, ali to je s odlunou, odreenou svrhe, udnjom za ostvarenjem cilja i ustrajnim nastojanjima dugim dvadeset i pet godina? Obina udnja ne bi preivjela razoaranja, obeshrabrenost, privremene 100

poraze, kritike te neprestano podsjeanje na "gubitak vremena". Bila je to gorua udnja! Opsesija! Nakon to mi je gospodin Carnegie u um usadio tu zamisao, njegovao sam je, hranio i nastojao odrati na ivotu. Postupno |e izrasla u monog diva koji je njegovao, hranio i podravao mene. To je priroda zamisli. Prvo im udahnete ivot, potaknete ih i usmjerite, a one zatim razvijaju vlastitu mo i uklanjaju sve prepreke s puta. Zamisli su neopipljive sile, no njihova je mo vea od moi mozga koji ih je iznjedrio. One mogu preivjeti i nakon to se mozak koji ih je stvorio pretvori u prah.

101

7.
ORGANIZIRANO PLANIRANJE
Kristalizacija u d n j e u djelovanje
esti korak prema bogatstvu Otkrili ste da sve ono to ovjek stvara ili stjee zapoinje u obliku udnje. Na prvom dijelu njegova puta ta apstraktna udnja preuzima konkretan oblik u radionici mate, gdje se stvaraju i organiziraju planovi za njezino ostvarenje. U drugom poglavlju upueni ste, na samom poetku postupka pretvaranja udnje u njezin materijalni oblik, prijei est tono odreenih, praktinih koraka. Jedan od tih koraka je oblikovanje konkretnog, praktinog plana pomou kojeg ete ostvariti eljenu preobrazbu. Sada u vam otkriti kako ete sastaviti praktini plan: (a) Poveite se sa skupinom od onoliko ljudi koliko vam ih je potrebno za stvaranje i l i ostvarenje vaeg plana za stjecanje novca i primijenite naelo "strune skupine" opisano u jednom od sljedeih poglavlja. (Prijeko je potrebno slijediti ovu uputu. Ne zanemarujte je.) 102

(b) Prije no to ustanovite svoju "strunu skupinu", ustanovite koje prednosti i koristi vi moete ponuditi lanovima svoje skupine u zamjenu za njihovu suradnju. Nitko nee neogranieno raditi bez nekog oblika naknade. Nijedna inteligentna osoba nee zahtijevati niti oekivati od druge da radi bez odgovarajue naknade, iako ona ne mora uvijek biti u obliku novca. (c) Sa svojom "strunom skupinom" sastajte se barem dva puta tjedno i l i , ako je mogue ee, sve dok zajedno ne usavrite plan i l i planove potrebne za stjecanje novca. U odnosu sa svakim pojedinim lanom svoje skupine odravajte potpuni sklad. Propustite li slijediti ovu uputu, moete oekivati i neuspjehe. Naelo "strune skupine" ne moe funkcionirati tamo gdje ne vlada savrena sloga.

(d)

Imajte na umu sljedee injenice: P R V O : zaokupljeni ste pothvatom koji vam je presudno vaan. Da biste bili sigurni u uspjeh, morate posjedovati besprijekorne planove. D R U G O : morate raspolagati iskustvom, obrazovanjem, uroenim sposobnostima i matom ostalih umova. Ovo odgovara metodama koje su primijenili svi oni koji su stekli veliko bogatstvo. Nijedan ovjek sam po sebi ne posjeduje dovoljno iskustva, izobrazbe, uroenih sposobnosti i znanja koja e mu, bez 103

suradnje drugih ljudi, osigurati stjecanje bogatstva. Svaki plan koji usvojite u nastojanju da zaradite novac, trebao bi biti zajedniko ostvarenje vae "strune skupine". Mogli biste sastaviti svoje vlastite planove, djelomino ili potpuno, no pobrinite se da te planove provjere i odobre ostali lanovi vae "strune skupine". Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi! Ako prvi usvojeni plan ne dovede do uspjeha, zamijenite ga novim planom; ako ni drugi plan ne bude djelotvoran, zamijenite ga sljedeim i nastavite tako sve dok ne otkrijete plan koji funkcionira. Upravo je to trenutak u kojemu veina ljudi doivljava neuspjeh zahvaljujui nedostatku ustrajnosti u stvaranju novih planova kojima e zamijeniti neuspjene. Ni najinteligentniji ovjek nee uspjeti nagomilati bogatstvo - niti ostvariti bilo kakav pothvat - bez praktinih i izvedivih planova. Imajte to na umu, a kada va prvi plan propadne, sjetite se da privremeni poraz nije i trajan neuspjeh. To moe samo znaiti da vai planovi nisu bili razboriti. Ponite iz poetka. Privremeni poraz trebao bi znaiti samo jedno - jasnu spoznaju da s vaim planom neto nije u redu. Milijuni ljudi ive u bijedi i siromatvu jer im nedostaje razborit plan pomou kojega e nagomilati bogatstvo. Veliina vaeg postignua bit e razmjerna razboritosti vaeg plana. Nitko nije poraen sve dok ne odustane - u svojem vlastitom umu. James J. Hill suoio se s privremenim porazom kada je po prvi puta pokuao namaknuti novac potreban za izgradnju eljeznice koja bi povezivala istok i zapad, no i on je pomou novih planova poraz pretvorio u pobjedu. 104

Henry Ford se suoio s privremenim porazom ne samo na poetku svoje automobilske karijere, ve i nakon to se pribliio vrhu. Stvorio je nove planove i nastavio velikim koracima grabiti prema financijskoj pobjedi. Opaamo ljude koji su nagomilali veliko bogatstvo, no esto primjeujemo samo njihovu pobjedu previajui privremene poraze koje su pretrpjeli prije no to su stigli na vrh. Nijedan sljedbenik ove filozofije ne moe oekivati da e stei bogatstvo bez ijednog privremenog poraza. Kada se suoite s njime, prihvatite ga kao znak da vai planovi nisu razboriti, izmijenite ih te ponovno podesite jedra prema eljenom cilju. ovjek koji odustaje, nikada ne ostvaruje pobjedu jer pobjednik nikada ne odustaje. Podcrtajte tu reenicu, ispiite je na komad papira slovima velikim dva centimetra i stavite taj papir na mjesto na kojemu ete ga vidjeti svake veeri prije odlaska na poinak i svakog jutra prije odlaska na posao. Kada ponete birati lanove svoje "strune skupine", nastojte izabrati one ljude koji poraz ne shvaaju ozbiljno. Neki ljudi naivno vjeruju da samo novac raa novcem. To nije istina! elja, pretvorena u svoj novani oblik pomou naela iznesenih u ovoj knjizi, jest sredstvo "stvaranja" novca. Novac sam po sebi nije nita drugo doli nepokretna tvar. Ne moe se kretati, razmiljati ili govoriti, ali moe "uti" zov ovjeka koji za njime udi! Planiranje prodaje osobnih usluga Inteligentno planiranje kljuno je za uspjeh bilo kojeg pothvata usmjerenog stjecanju bogatstva. Ako bogatstvo elite stei prodajui osobne usluge, ovdje ete nai podrobne upute. Spoznaja da je gotovo svako veliko bogatstvo zapoelo u obliku naknade za osobne usluge i l i proizalo iz prodaje 105

zamisli, trebala bi vas ohrabriti. to bi, osim zamisli i osobnih usluga, ovjek koji ne posjeduje odreenu imovinu, mogao dati za bogatstvo? Veina voa zapoinje u ulozi sljedbenika Openito govorei, na ovom svijetu ive dvije vrste ljudi. Jednu ine voe, a drugu sljedbenici. Smjesta odluite namjeravate li postati voa u svojem podruju, ili ete ostati sljedbenik. Razlika u naknadi je golema. Sljedbenik ne moe oekivati naknadu koja pripada voi, iako mnogi sljedbenici naivno oekuju takvu plau. Nije sramotno biti sljedbenik. S druge strane, nije ni pohvalno ostati sljedbenik. Veina voa zapoinje u ulozi sljedbenika. Takvi ljudi postaju veliki voe zato to su bili inteligentni sljedbenici. Osim rijetkih iznimaka, ljudi koji nisu sposobni inteligentno slijediti vou, ne mogu postati ni uspjeni voe. ovjek koji je sposoban uspjeno slijediti vou, veinom je ovjek koji brzo razvija svoju sposobnost voenja. Inteligentan sljedbenik ima mnoge prednosti, a meu njima i priliku da stekne znanje od svojeg voe. Glavne znaajke vodstva Slijede vane znaajke koje bi trebao posjedovati svaki voa: 1.Nepokolebljiva hrabrost utemeljena na poznavanju samoga sebe i svojeg puta. Nijedan sljedbenik ne eli biti pod okriljem voe kojemu nedostaju samopouzdanje I hrabrost. Nijedan inteligentan sljedbenik nee dugo ostati pod okriljem takvoga voe.

106

2. Samokontrola. ovjek koji nije sposoban kontrolirati samoga sebe, ne moe kontrolirati niti druge. Samokontrola voe trebala bi biti za primjer sljedbenicima, a oni inteligentni e je oponaati. 3. Izraen osjeaj za pravednost. Bez osjeaja za pravednost i potenje nijedan voa ne moe stei i zadrati potovanje svojih sljedbenika. 4. vrstoa odluke. ovjek koji oklijeva u svojoj odluci, iskazuje svoju nesigurnost u sebe te zbog toga nije sposoban uspjeno voditi druge. 5. Odreenost planova. Uspjean voa planira svoja ostvarenja i ostvaruje svoje planove. Voa koji se oslanja na sluajnosti i koji djeluje bez praktinih, konkretnih planova, moe se usporediti s brodom bez kormila. Takav e se voa prije i l i kasnije nasukati. 6. Navika da uini vie od onoga za to je plaen. Jedan od nedostataka uloge voe jest nuna spremnost da uini vie no to oekuje od svojih sljedbenika. 1 .Ugodna osobnost. Povran, nemaran ovjek ne moe postati uspjean voa. Vodstvo zahtijeva potovanje. Sljedbenici nee potovati vou koji ne iskazuje ugodne - osobine. 8.Suosjeanje i razumijevanje. Uspjean voa mora suosjeati sa svojim sljedbenicima. tovie, mora razumjeti njih i njihove potekoe. 9.Potpuno vladanje situacijom. Uspjean voa mora vladati svim pojedinostima svojega poloaja. 107

10. Spremnost na prihvaanje pune odgovornosti. Uspjean voa mora biti spreman prihvatiti odgovornost za pogreke i propuste svojih sljedbenika. Pokua li prebaciti tu odgovornost na nekoga drugoga, nee ostati voa. Ako jedan od njegovih sljedbenika pogrijei i pokae se nesposobnim, voa to mora smatrati svojim neuspjehom. 11. Suradnja. Uspjean voa mora razumjeti i primjenjivati naelo zdruenog napora te biti sposoban na isto potaknuti svoje sljedbenike. Vodstvo zahtijeva mo, a mo zahtijeva suradnju. Dva su oblika vodstva. Prvi i daleko najuinkovitiji jest vodstvo uz pristanak i podrku sljedbenika. Drugo je vodstvo putem sile, bez pristanka i podrke sljedbenika. Povijest obiluje dokazima da vodstvo putem sile ne moe opstati. Mnogi su primjeri svrgavanja i nestajanja diktatora i kraljeva. To znai da ljudi nee neogranieno dugo slijediti nametnutog vou. Napoleon, Mussolini i Hitler bili su primjeri vodstva putem sile. Njihovo je vodstvo propalo. Vodstvo uz pristanak sljedbenika jedina je vrsta vodstva koja opstaje! Ljudi e neko vrijeme slijediti nametnuto vodstvo, no to nee initi svojom voljom. Nova vrsta vodstva obuhvaa jedanaest imbenika vodstva opisanih u ovom poglavlju te jo neke druge imbenike. ovjek koji na njima utemelji svoje vodstvo, nailazit e na brojne mogunosti vodstva u bilo kojem podruju.

108

Deset glavnih uzroka neuspjeha vodstva Stigli smo do najvanijih nedostataka neuspjenih voa jer je jednako vano znati to ne treba initi kao to je vano znati i to je potrebno initi. 1. Nesposobnost za organiziranje pojedinosti. Uspjeno vodstvo zahtijeva sposobnost organiziranja i nadziranja pojedinosti. Nijedan istinski voa nikada nije toliko zaposlen da bi uinio ono to se zahtijeva od njega u ulozi voe. Kada ovjek, bez obzira na to je li voa i l i sljedbenik, prizna da je "prezaposlen" da bi promijenio svoje planove ili posvetio pozornost nekom hitnom sluaju, on time priznaje svoju nesposobnost. Uspjean voa mora vladati svim pojedinostima vezanim za svoj poloaj. To, dakako, znai da mora stei naviku prenoenja poslova sposobnim suradnicima. 2. Nespremnost za smjerno sluenje. Uistinu veliki voe su spremni, ako to situacija od njih zahtijeva, uiniti sve ono to bi i sami traili od drugih. "Najvei meu vama bit e sluga svima" istina je koju bi svi voe trebali imati na umu i slijediti. 3. Oekivanje naknade za ono to "znaju " umjesto za ono to ine onime to znaju. ovjek nije plaen za ono to "zna". Plaen je za ono to ini i l i ono to druge potie initi. 4. Strah od suparnitva. Voa koji se plai da bi jedan od njegovih sljedbenika mogao preuzeti njegov poloaj, nedvojbeno e prije i l i poslije doivjeti ostvarenje toga straha. Sposoban voa obuava zamjenike kojima e 109

prema potrebi predati odreene odgovornosti svojeg poloaja. Voa se samo na taj nain moe umnogostruiti i biti istodobno na vie mjesta te odjednom usmjeravati pozornost mnogim pitanjima. Vjena je istina da su ljudi bolje plaeni za svoju sposobnost da potaknu druge na djelovanje, no to su plaeni za vlastite napore. Uspjean je voa, zahvaljujui svojoj upuenosti u posao i magnetizmu svoje osobnosti, sposoban znatno poveati uinkovitost drugih te ih potaknuti da rade bolje no to bi radili bez njegove pomoi. ! 5. Nedostatak mate. Voa bez mate nije sposoban snai se u neoekivanim situacijama i stvarati planove za uspjeno voenje sljedbenika. 6. Sebinost. Voa koji prisvaja sve zasluge za rad svojih sljedbenika nedvojbeno e izazvati njihovu srdbu. Uistinu veliki voa ne prisvaja nijednu zaslugu. On je zadovoljan kada opazi da se zasluge pripisuju njegovim sljedbenicima, jer zna da e veina ljudi za pohvalu I priznanje raditi marljivije no to bi radili samo za novac. 7. Naprasitost. Sljedbenici ne potuju naprasitog vou. tovie, naprasitost u bilo kojem od svojih oblika slabi izdrljivost i ivotnu snagu svakoga tko joj se preputa. 8. Nelojalnost. Ova se osobina moda trebala nai na vrhu popisa. Voa koji nije odan svojoj dunosti, svojim suradnicima, svojima nadreenima i svojima podreenima, ne moe dugo ostati na vodeem poloaju. Nelojalnost obezvrjeuje ovjeka i donosi mu zaslueni prezir. Nedostatak odanosti jedan je od najvanijih uzroka neuspjeha na bilo kojem podruju ivota. 110

9.

Naglaavanje "autoriteta" vodstva. Uspjean voa vodi temeljeni poticanja, a ne usaivanjem straha u srca svojih sljedbenika. Voa koji svoje sljedbenike nastoji zastraiti svojim "autoritetom", ulazi u kategoriju vodstva putem sile. Ako je ovjek istinski voa, nee imati potrebu isticati tu injenicu osim svojim ponaanjem - svojim suosjeanjem, razumijevanjem, pravednou i oitim dokazima da zna svoj posao.

10. Naglaavanje naslova. Sposobnom voi nije potreban "naslov" kojim e stei potovanje svojih sljedbenika. ovjek koji pretjerano istie svoju titulu, u pravilu ima malo ostaloga to bi mogao istaknuti. Vrata ureda istinskog voe otvorena su svima koji ele ui u njega, a u njegovom radnom prostoru neete primijetiti formalnosti i l i razmetanje. Ovo su neki od najeih uzroka neuspjeha na podruju vodstva. Bilo koja od navedenih pogreaka dovoljna je da izazove neuspjeh. Ako teite vodstvu, pomno prouite taj popis i pobrinite se da ne posjedujete nijednu od tih osobina. Nekoliko plodnih podruja na kojima e biti potrebno "novo vodstvo" Prije no to dovrimo ovo poglavlje, pozornost u vam skrenuti na nekoliko plodnih podruja na kojima je broj voa sve manji i na kojima e nova vrsta voe pronai obilje mogunosti. P R V O : potreba za novim voama, koju je to prije potrebno zadovoljiti, najoitija je na podruju politike.

111

D R U G O : bankarstvo je u postupku reforme. TREE: industrija trai nove voe. Da bi budui voa na podruju industrije opstao, trebao bi se smatrati kvazi-javnim dunosnikom ija je dunost upravljati tako da njegovo djelovanje nee izazivati potekoe nijednom pojedincu ili skupini pojedinaca. ETVRTO: vjerski voa budunosti bit e prisiljen vie pozornosti posveivati svjetovnim potrebama svojih sljedbenika, rjeenjima njihovih financijskih i osobnih potekoa te manje pozornosti posveivati mrtvoj prolosti i jo neroenoj budunosti. PETO: na podruju prava, medicine i obrazovanja novo e vodstvo, u odreenoj mjeri, postati neophodno. Ovo osobito vrijedi za podruje obrazovanja. Voa na tom podruju u budunosti mora pronai naine i sredstva za pouavanje ljudi o tome kako primjeniti znanja koje primaju u kolama. Vie pozornosti potrebno je posvetiti praksi, a manje teoriji. ESTO: novi voe bit e potrebni na podruju novinarstva. Ovo su samo neka podruja na kojima se otvaraju mogunosti novim voama i novoj vrsti vodstva. Svijet se ubrzano mijenja, a posrednici promjena moraju se tim promjenama prilagoditi. Posrednici koje sam ovdje naveo, vie od ostalih odreuju kretanja ovjeanstva.

112

Kada se i kako kandidirati za odreeni poloaj Navedeni podaci rezultat su mnogih godina iskustva tijekom kojih sam tisuama mukaraca i ena pomogao uspjeno unoviti njihove usluge. Iskustvo dokazuje da sljedei posrednici nude najizravniji i najuinkovitiji nain povezivanja kupca i prodavaa osobnih usluga. 1. Uredi za zapoljavanje. Potrebno je oprezno odabrati najuglednije urede ija uprava za sobom ima zadovoljavajue rezultate. Takvih je ureda prilino malo. 2. Oglaavanje u novinama, oglasnicima, asopisima. Oglasnici veinom nude zadovoljavajue rezultate osobama koje trae uredski ili slian posao uz unaprijed utvrenu plau. Istaknuto oglaavanje poeljnije je ako osoba trai poloaj upravlitelja, a takav oglas najuinkovitiji je u onom dijelu novina koji najvie privlai pozornost traenoga poslodavca. Takav oglas trebao bi osmisliti strunjak koji zna istaknuti kvalitete kojima e privui odgovore. 3. Osobne molbe u p u e n e o d r e e n i m tvrtkama i l i pojedincima za koje je najvea mogunost da imaju potrebu za ponuenim uslugama. Molbe treba uredno ispisati i svakako potpisati rukom. Uz molbu treba poslati i kratak ivotopis ili opis kandidatovih kvalifikacija. I molbu i ivotopis trebao bi sastaviti profesionalac. (Doznajte koje je podatke potrebno obuhvatiti ivotopisom).

113

4. Prijava putem osobnih znanaca. Kandidat bi, kada god je to mogue, potencijalnom poslodavcu trebao prii posredstvom zajednikih znanaca. Takav je pristup osobito djelotvoran ako ovjek trai bolji poloaj te ne eli ostaviti dojam da se namee. 5. Osobna prljava. U nekim sluajevima najdjelotvornije je ako kandidat osobno ponudi svoje usluge potencijalnom poslodavcu. Pritom je potrebno sa sobom ponijeti i izjavu o kvalifikacijama za eljeni posao jer se poslodavci o kandidatu esto ele posavjetovati sa svojim suradnicima.

Podaci koje je potrebno obuhvatiti ivotopisom ivotopis je potrebno sastavljati onako paljivo kako se odvjetnik priprema za predstavljanje sluaja sudu. Ako kandidat nema iskustva u sastavljanju ivotopisa, trebao bi se savjetovati sa strunjakom i u tu svrhu zatraiti njegovu uslugu. Uspjeni trgovci zapoljavaju mukarce i ene koji razumiju psihologiju reklamiranja, kako bi znali istaknuti sve prednosti robe. ovjek koji prodaje svoje usluge trebao bi uiniti isto. ivotopisom bi trebali biti obuhvaeni sljedei podaci: 1. Izobrazba. Kratko ali jasno iznesite koju ste kolu zavrili, koje ste predmete specijalizirali te navedite razloge zbog kojih ste odabrali upravo te predmete. 2. Iskustvo. Ako imate iskustvo srodno poslu koji traite, detaljno ga opiite te navedite imena i adrese bivih poslodavaca. Svakako iznesite i svako posebno iskustvo koje bi vam moglo dati prednost u borbi za eljeno radno mjesto. 114

3. Preporuke. Gotovo svaka tvrtka eli saznati sve o prolim postignuima kandidata koji trai odgovoran posao. ivotopisu priloite preslike preporuka: a. Bivih poslodavaca. b. Profesora. c. Uglednih osoba ija se prosudba cijeni. 4. Fotografija. ivotopisu priloite svoju fotografiju novijeg datuma. 5. Kandidirajte se za tono odreeni poloaj. U ivotopisu biste trebali tono navesti za koje se radno mjesto kandidirate. Nikada se ne prijavljujte za "neko radno mjesto". To govori da vam nedostaju potrebne kvalifikacije. 6. Navedite svoje kvalifikacije za radno mjesto za koje se kandidirate. Podrobno iznesite zbog ega vjerujete da ste kvalificirati za radno mjesto koje elite. To je najvanija pojedinost vae molbe. Ona e, vie od bilo ega drugoga, odrediti kako e vas potencijalni poslodavci promatrati. 7. Ponudite rad na probni rok. Ovaj se prijedlog moe uiniti radikalnim, no, iskustvo dokazuje da e vam na taj nain malokad biti uskraen barem probni rok. Ako ste sigurni u svoje kvalifikacije, probni rok je sve to vam je potrebno. Takva ponuda govori da vjerujete u svoju sposobnost da zadovoljite na eljenom radnom mjestu, pa je zbog toga vrlo uvjerljiva. Jasno istaknite da se vaa ponuda temelji na:

115

a. vaem pouzdanju u svoju sposobnost da zadovoljite na tom radnom mjestu; b. vaem pouzdanju u odluku potencijalnog poslodavca da vas zaposli nakon probnog roka; c. vaoj odlunosti da dobijete eljeno radno mjesto. 8. Poznavanje djelatnosti potencijalnog poslodavca. Prije no to podnesete molbu, temeljito se raspitajte o tvrtki koja vas zanima kako biste se dobro upoznali s njenim djelatnostima te u svojoj molbi spomenite i saznanja s tog podruja. Tako ete ostaviti dobar dojam, ali i pokazati da posjedujete matu i istinsko zanimanje za radno mjesto koje traite. Upamtite da ne pobjeuje onaj odvjetnik koji bolje poznaje zakon, ve onaj koji bolje pripremi svoj sluaj. Ako svoj "sluaj" primjereno pripremite i izloite, time ete napola ostvariti pobjedu. Ne plaite se da e va ivotopis biti predug. Poslodavci su jednako zainteresirani za kupnju usluga kvalificiranih kandidata, kao to ste i vi zainteresirani za to radno mjesto. Poslodavci svoj uspjeh velikim dijelom zahvaljuju svojoj sposobnosti da odaberu kvalificirane suradnike. Zbog toga ele sve podatke koje ete im ponuditi. Upamtite i sljedee: urednost pri sastavljanju ivotopisa govorit e da ste pedantna osoba. Osobno sam pomogao pripremiti ivotopise koji su bili tako dojmljivi i jedinstveni da su kandidati dobili posao i bez osobnog razgovora. Kada dovrite svoj ivotopis, dajte ga uredno uvezati te ga naslovite otprilike ovako: SAETAK K V A L I F I K A C I J A Roberta K. Smitha KOJI SE P R I J A V L J U J E ZA R A D N O MJESTO 116

osobnog tajnika predsjednika TE I TE K O M P A N I J E , Inc. Prije svake predaje ivotopisa promijenite imena. Ovaj osobni peat nedvojbeno e privui pozornost. ivotopis dajte uredno ispisati na najfinijem papiru koji moete nabaviti te ga dajte uvezati, a na svaki primjerak ispiite odgovarajue nazive ako molbu namjeravate predati na vie mjesta. Fotografiju biste trebali zalijepiti na jednu od stranica. Dosljedno slijedite ove upute te ih usavrite kako god vam mata naloi. Uspjeni prodavai pomno paze na svoj izgled. Oni znaju da prvi dojam traje vrlo dugo. Va ivotopis je va prodava. Lijepo ga odjenite kako bi se uoljivo isticao izmeu svega to je va potencijalni poslodavac ikada vidio na tom podruju. Ako je poloaj kojemu teite vrijedan ostvarenja, tada je vrijedan i veega truda. tovie, ako se prodate svojem poslodavcu tako to ete svojom osobnou na njega ostaviti dojam, vjerojatno ete za svoje usluge ve na samom poetku dobiti vie novca no to biste dobili da ste se prijavili na uobiajeni nain. Ako traite posao pomou agencije za oglaavanje i l i zapoljavanje, neka va agent upotrijebi primjerke vaega ivotopisa. Tako ete biti u prednosti i kod agenta i kod potencijalnih poslodavaca. Kako dobiti upravo ono radno mjesto koje elite Svatko uiva obavljati onaj posao koji mu najbolje odgovara. Slikar uiva raditi s bojama, kipar voli raditi rukama, a pisac voli pisati. Oni s manje odreenim nadarenostima skloniji su stanovitim podrujima poduzetnitva i industrije. Amerika nudi iroki raspon zanimanja od obraivanja zemlje, 117

proizvodnje, marketinga i mnogih drugih strunih zanimanja. P R V O : odluite tono kakvo radno mjesto elite. Ako takvo radno mjesto ne postoji, moda biste ga mogli ustanoviti. D R U G O : izaberite tvrtku ili pojedinca za kojega elite raditi. TREE: prouite svojeg potencijalnog poslodavca, njegov nain poslovanja, osoblje i mogunosti za napredovanje. ETVRTO: preispitujui samoga sebe, svoje nadarenosti i sposobnosti, otkrijte to moete ponuditi te isplanirajte naine i sredstva pruanja usluga i zamisli za koje vjerujete da ih moete uspjeno ostvariti. PETO: zaboravite na "radno mjesto". Zaboravite na to postoji li slobodno mjesto. Zaboravite uobiajeni postupak u stilu: "Imate li posao za mene?" Usredotoite se na ono to moete dati. ESTO: kad osmislite svoj plan, pronaite iskusnog pisca koji e vam ga jezgrovito i podrobno sastaviti u pismenom obliku. S E D M O : izloite ga odgovarajuoj osobi koja posjeduje ovlasti i ostalo prepustite njoj. Svaka tvrtka trai ovjeka koji moe dati neto vrijedno, bez obzira na to jesu li to zamisli, usluge ili "veze". U svakoj tvrtki ima mjesta za ovjeka koji posjeduje konkretan plan djelovanja koji joj moe koristiti.

118

Ovakav postupak moe vam oduzeti nekoliko dana i l i tjedana, no, razlika u prihodu, napredovanju i stjecanju priznanja utedjet e vam godine mukotrpnog rada za malu plau. Njegove su prednosti brojne, a najvanija od njih je injenica da e vam, pri ostvarenju odabranog cilja, utedjeti od jedne do pet godina. Svaka osoba koja zapoinje na sredini ljestvice uspjeha, postigla je to promiljenim planiranjem. Novi nain pruanja usluga Mukarci i ene koji pruaju svoje usluge, u budunosti e morati prepoznati promjenu koja se dogodila na podruju odnosa poslodavca i zaposlenika. Odnos poslodavca i zaposlenika u budunosti e biti sliniji partnerstvu i sastojat e se od: a. poslodavca, b. zaposlenika i c. javnosti kojoj oboje slue. Taj novi nain pruanja osobnih usluga naziva se novim iz mnogo razloga. Prije svega, i poslodavac i zaposlenik budunosti smatrat e se partnerima-zaposlenicima iji e posao biti uinkovito sluiti javnosti. Neko su se poslodavci i zaposlenici meusobno cjenkali nastojei jedan od drugoga dobiti to vie, ne uviajui da se u konanici zapravo cjenkaju na tetu tree strane, javnosti kojoj slue. "Ljubaznost" i "usluga" kljune su rijei dananjega poslovanja i vie vrijede za osobu koja prua osobne usluge nego na poslodavca kojemu slui, jer u konanici i poslodavac i zaposlenik slue javnosti. Ne ine li to kako treba, svoj e propust platiti gubitkom mogunosti sluenja. Svi se sjeamo vremena kada je popisiva stanja plinskih 119

brojila tako snano lupao na vrata da smo se plaili da e ih polomiti. Kada ste mu otvorili vrata, nepozvan je uao namrtena lica koje je jasno govorilo: "Zato ste me, do vraga, pustili ekati?" Sve se to promijenilo. Popisiva se danas ponaa uljudno i "sa zadovoljstvom vam je na usluzi, gospodine". Prije no to su tvrtke za distribuciju plina uvidjele da njihovi namrgoeni popisivai skupljaju negativne bodove koje nikada nee biti mogue izbrisati, pojavili su se ljubazni prodavai pei na ulje i obavili svoj posao. Tijekom kriznih razdoblja nekoliko sam mjeseci proveo u rudarskom podruju Pennsylvanije prouavajui situaciju koja je zamalo unitila rudarsku industriju. Vlasnici rudnika i njihovi zaposlenici otro su se cjenkali, dodajui cijenu tog "cjenkanja" cijeni ugljena, sve dok na posljetku nisu otkrili da su tako omoguili sjajan posao proizvoaima pei na ulje i proizvoaima sirove nafte. Ovim primjerima elim privui pozornost osoba koje ele ponuditi svoje osobne usluge, kako bih im pokazao da smo ondje gdje jesmo i da smo ono to jesmo iskljuivo zbog svojega vlastitog ponaanjal Ako postoji naelo uzroka i posljedice koje upravlja poduzetnitvom, financijama i prijevozom, tada to isto naelo upravlja i pojedincima te odreuje njihov ekonomski poloaj. Kakav je va "KKD" rezultat? Naela trajnog uspjeha na podruju pruanja usluga detaljno su opisana. Nitko ne moe uspjeno i trajno pruati svoje usluge ako ne proui, ralani, shvati i primjeni ta naela. Svaki ovjek mora biti prodava vlastitih osobnih usluga. Kvaliteta i kvantiteta pruenih usluga te duh u kojemu su pruene u velikoj mjeri odreuje njihovu cijenu te trajanje uspjeha. Da bi uspjeno pruao osobne usluge (to znai pruao ih trajno, po zadovoljavajuoj cijeni i pod zadovoljavajuim uvjetima), 120

ovjek mora usvojiti i slijediti " K K D " formulu: kvaliteta plus kvantiteta plus odgovarajui duh suradnje jednako savreno pruanje usluge. Upamtite " K K D " formulu, ali nemojte ostati na tome - primjenjujte je po navici! Ralanimo spomenutu formulu kako bismo bili sigurni da tono razumijemo njezino znaenje. 1. Kvaliteta usluge odnosi se na svaku pojedinost, vezanu za va poloaj, koja mora biti to djelotvornija, a va cilj uvijek mora biti jo vea uinkovitost. 2. Kvantiteta usluge znai naviku pruanja cjelokupne usluge koju ste sposobni pruiti u cilju poveanja koliine pruene usluge putem razvijanja vjetine i iskustva. Naglasak je na rijei navika. 3. Duh usluge znai naviku ugodnog,- ljubaznog ponaanja kojim ete suradnike potaknuti na suradnju. Odgovarajua kvaliteta i kvantiteta usluge nisu dovoljne za trajan opstanak na podruju pruanja osobnih usluga. Nain i l i duh u kojemu pruate uslugu znatno utjee i na cijenu koju ete ostvariti te na trajanje vaeg posla. Andrew Carnegie je to osobito naglaavao opisujui imbenike koji vode uspjehu u pruanju osobnih usluga. Neprestano je naglaavao nunost primjerenog ponaanja. Naglaavao je da nee zadrati nijednog ovjeka, bez obzira na kvantitetu i kvalitetu njegova rada, ukoliko ne radi u duhu sklada. Gospodin Carnegie je od svojih zaposlenika izriito zahtijevao ljubaznost. Da bi dokazao kako visoko vrednuje tu znaajku, mnogim ljudima koji su se prilagodili njegovim mjerilima pomogao je stei veliko bogatstvo. Oni koji se nisu 121

prilagodili, morali su osloboditi mjesto drugima. Naglaavam vanost ugodne osobnosti zbog toga to je to znaajka koja ovjeku omoguuje da prui uslugu u odgovarajuem duhu. Ako ovjek posjeduje ugodnu osobnost i prua uslugu u duhu sklada, te znaajke esto nadoknauju nedostatke i kvalitete i kvantitete njegove usluge. Ugodna osobnost, meutim, niime ne moe biti nadomjetena. Kapitalna vrijednost vaih usluga Osoba iji prihod se temelji iskljuivo na prodaji osobnih usluga nije nita manji trgovac od osobe koja prodaje robu, a moe se dodati i da je takva osoba podvrgnuta istim pravilima ponaanja kao i prodava koji prodaje robu. Naglaavam to zbog toga to veina ljudi, koji ive od prodaje osobnih usluga grijee kad misle da su izuzeti od pravila ponaanja i odgovornosti kojima su podvrgnuti trgovci robom. Vrijeme davanja. uzimanja je prolo. Zamijenilo ga je vrijeme

Stvarna kapitalna vrijednost vaega mozga moe biti odreena prihodom koji ostvarujete (pruajui svoje usluge). Prilino tonu procjenu vrijednosti svojih usluga moete izvesti tako to ete svoj godinji prihod pomnoiti sa esnaest i dvije treine, budui da je razborito pretpostaviti da va godinji prihod predstavlja est posto vae kapitalne vrijednosti. Novac ini est posto godinje. Novac nije nita vrjedniji od vaeg mozga. esto vrijedi i mnogo manje. Sposoban "mozak", uspjeno unoven, predstavlja mnogo poeljniji oblik kapitala od onoga koji je potreban za prodaju roba jer je "mozak" oblik kapitala koji ne moe biti trajno obezvrijeen krizama, ne moe biti ukraden niti potroen. tovie, novac koji je prijeko potreban za voenje posla vrijedi koliko i pjeana dina, ako uz njega ne ide i djelotvoran "mozak". 122

trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha Najveu ivotnu tragediju doivljavaju mukarci i ene koji se svojski trude i doivljavaju neuspjeh! Ta se tragedija dogaa golemoj veini neuspjenih ljudi, u usporedbi s nekolicinom o n i h koji ostvaruju uspjeh. Osobno sam imao ast prouiti nekoliko tisua mukaraca i ena od koji se 98 posto smatra neuspjenima. Tim istraivanjem otkrio sam trideset i jedan najvaniji Uzrok neuspjeha te trinaest najvanijih naela pomou kojih ljudi ostvaruju bogatstvo. U ovom u poglavlju opisati trideset i |edan najvaniji uzrok neuspjeha. itajui ih, razmiljajte koliko se svaki od njih odnosi na vas ne biste li otkrili koliko ih stoji na vaem putu do uspjeha. 1. Nepovoljne naslijeene osobine. o v j e k r o e n s, nedostatnom intelektualnom sposobnou moe po tom pitanju uiniti vrlo malo, ako i to. Ova filozofija nudi tek jednu metodu premoivanja te slabosti - pomo strune skupine. Opazite, meutim, da je to jedini od trideset I jednog uzroka koji nije mogue lako ispraviti. 2. Nedovoljno odreen ivotni cilj. Za osobu koja ne posjeduje sredinju svrhu i l i konkretan cilj kojemu tei, nema nade. Devedeset i osam od svakih stotinu ljudi koje sam prouavao, nije posjedovalo takav cilj. Moda je to bio glavni razlog njihova neuspjeha. 3. Nedostatak elje za izdizanjem iznad osrednjosti. Osoba koja je toliko ravnoduna da ne eli napredovati u ivotu i koja nije spremna platiti cijenu, nema se emu nadati.

123

4. Nedostatna izobrazba. Ovaj je nedostatak mogue vrlo lako ispraviti. Iskustvo je dokazalo da su najizobraeniji esto oni koje poznajemo kao samouke. Da bi ovjek postao uen, potrebno je mnogo vie od sveuiline diplome. Uen je svaki onaj ovjek koji je nauio od ivota dobiti sve to eli, a da pritom ne kri prava drugih ljudi. Izobrazba nije toliko znanje, koliko djelotvorna i ustrajna primjena znanja. Ljudi nisu plaeni samo za ono to znaju, ve mnogo vie za ono to ine sa svojim znanjem. 5. Nedostatak samodiscipline. Disciplina proizlazi iz samokontrole. To znai da ovjek mora kontrolirati sve svoje negativne znaajke. Da biste bili sposobni upravljati situacijom, morate, prije svega, biti sposobni upravljati samim sobom. Vladanje samim sobom vjerojatno je najtei zadatak s kojim ete se ikada uhvatiti u kotac. Ako ne ovladate svojim jastvom, ono e ovladati vama. Tako ete, kada se naete pred zrcalom, istodobno vidjeti i svojeg najboljeg prijatelja i svojeg najveeg neprijatelja. 6. Loe zdravlje. Osoba koja nije dobra zdravlja, ne moe uivati u znaajnijem uspjehu. Mnoge uzroke loeg zdravlja mogue je uzeti pod nadzor i kontrolirati. Ti su razlozi uglavnom sljedei: a. Pretjerana konzumacija hrane koja ne pridonosi dobrom zdravlju. b. Pogrene misaone navike; teite na negativnostima. c. Neprimjereno i pretjerano uputanje u spolne odnose. d. Izostanak odgovarajue tjelesne aktivnosti. e. Nedovoljno svjeeg zraka zbog nepravilnog disanja.

124

7. Nepovoljni utjecaji okoline tijekom djetinjstva. "Drvo se savija dok je mlado." Veina ljudi koji iskazuju zloinake sklonosti, stekli su ih tijekom djetinjstva u loem okruju te u loem drutvu. 8. Oklijevanje. Ovo je jedan od najeih uzroka neuspjeha. Sklonost oklijevanju prikrivena je znaajka svakog ljudskog bia koja samo eka svoju priliku da osujeti ovjekove izglede za uspjeh. Mnogi ljudi ne ostvaruju uspjehe jer ekaju "pravi trenutak" da zaponu neto vrijedno. Ne ekajte. Trenutak nikada nee biti "pravi". Zaponite tu gdje jeste i upotrijebite ono ime raspolaete i na svojem putu naii ete na mnogo bolja orua. 9. Nedostatak ustrajnosti. Veina ljudi dobro zapoinje, ali ne dovrava zapoeto. tovie, ljudi su skloni odustati na prvi znak poraza. Ustrajnost se niime ne moe nadomjestiti. Osoba koja razvije ustrajnost, na posljetku pobjeuje neuspjeh. Neuspjeh se ne moe suprotstaviti ustrajnosti. 10. Negativna osobnost. ovjek koji odbija ljude svojom negativnom osobnou, ne moe se nadati uspjehu. Uspjeh proizlazi iz primjene moi, a mo se stjee zdruenim naporima drugih ljudi. Negativna osoba nee u drugima pobuivati spremnost na suradnju. 11. Nekontrolirani seksualni nagoni. Seksualna energija je najsnaniji od svih poticaja koji motiviraju ljude na djelovanje. Budui da je posrijedi najsnanija od svih emocija, potrebno ju je kontrolirati i putem transmutacije preusmjeriti u druge kanale.

125

12. Nekontrolirana udnja da se uspjeh postigne bez truda. Kockarski poriv milijune ljudi vodi u propast. Dokaze za ovu tvrdnju pronai ete u studiji o kolapsu burze 1929. godine, tijekom kojega su milijuni ljudi nastojali zaraditi kockajui se dionicama. 13. Izostanak konkretne odluke. Uspjeni ljudi brzo donose odluke, a mijenjaju ih, ako to uope ine, vrlo sporo. Neuspjeni ljudi sporo, ako uope, donose odluke, a mijenjaju ih brzo i esto. Oklijevanje i neodlunost su braa blizanci. Tamo gdje je jedan, esto moete nai i drugoga. Unitite ih prije no to vas prikuju za neuspjeh. 14. Jedan ili vie od est osnovnih strahova. Te strahove razmotrit emo u jednom od sljedeih poglavlja. Da biste uspjeno pruali svoje usluge, potrebno ih je prevladati. 15. Pogrean neuspjeha. taj odnos tovie, oajem te odabir suprunika. Ovo je najei uzrok Brak dovodi ljude u intiman odnos. Ukoliko nije skladan, izgledi za neuspjeh su veliki. neuspjeh e biti obiljeen nezadovoljstvom i unitavati sve klice ambicije.

16. Pretjerana opreznost. Osoba koja ne riskira, u pravilu mora prihvatiti ono to je ostalo nakon to su drugi odabrali. Pretjerana opreznost jednako je nepovoljna kao i nedovoljna opreznost. Potrebno je uvati se obiju krajnosti. ivot je prepun rizika. 17. Pogrean odabir poslovnih suradnika. To je jedan od najuestalijih uzroka poslovnog neuspjeha. Osoba koja prua osobne usluge trebala bi biti iznimno promiljena pri odabiru poslodavca koji e je nadahnjivati, koji e takoer biti inteligentan i uspjean. ovjek oponaa one 126

ljude s kojima najblie surauje. Odaberite poslodavca koji je vrijedan oponaanja. 18. Praznovjerje i predrasude. Praznovjerje je oblik straha. No, praznovjerje je i znak neznanja. Uspjeni ljudi dre svoje umove otvorenima i niega se ne plae. 19. Pogreno odabrano zvanje. ovjek ne moe uspjeti na poslu koji mu se ne svia. Najvaniji korak pri pruanju osobnih usluga jest odabir zvanja kojemu se moete svesrdno posvetiti. 20. Izostanak usredotoenih napora. Osoba koja se bavi svaime pomalo, malokad je uspjena u bilo kojem pothvatu. Usredotoite sve svoje napore na jedan, glavni cilj. 21. Navika nepromiljenog troenja. Rasipan ovjek ne moe uspjeti jer vjeno djeluje iz straha od siromatva. Razvijte naviku sustavne tednje tako to ete stavljati na stranu tono odreeni postotak svojega prihoda. Novac u banci ovjeku prua vrlo siguran temelj za hrabrost pri pregovaranju o prodaji osobnih usluga. Bez njega je prisiljen uzeti ono to mu se nudi i zadovoljiti se time. 22. Nedostatak entuzijazma. ovjek koji ne posjeduje entuzijazam, ne moe biti uvjerljiv. tovie, entuzijazam je zarazan, a osoba koja ga posjeduje, u pravilu je dobrodola u svaku skupinu ljudi. 23. Nesnoljivost. Osoba koja je uskogrudna po bilo kojem pitanju, rijetko napreduje. Nesnoljivost znai da je 127

ovjek prestao stjecati znanje. Najtetniji oblici nesnoljivosti vezani su za religiozne, rasne i politike razliitosti miljenja. 24. Neumjerenost. Najtetniji oblici neumjerenosti povezani su s jelom, alkoholnim piima i seksualnim aktivnostima. Pretjerivanje u bilo emu od navedenoga kobno je za uspjeh. 25. Nesposobnost za suradnju. Zbog ovog nedostatka mnogo vie ljudi gubi svoje poloaje i velike ivotne prilike, nego zbog svih ostalih nedostataka zajedno. Taj nedostatak nee tolerirati nijedan uspjean poslodavac ili voa. 26. Posjedovanje moi koja nije steena vlastitim naporom. (Sinovi i keri imunih ljudi te ostali koji nasljeuju novac koji nisu sami zaradili.) Mo u rukama osobe koja ju nije sama stekla esto e polako osujeivati uspjeh. Brzo bogaenje mnogo je opasnije od siromatva. 27. Svjesno nepotenje. Potenje se niime ne moe zamijeniti. ovjek moe, bez trajne tete, privremeno biti nepoten uslijed okolnosti kojima ne moe upravljati. No, za osobu koja je svjesno nepotena, nema nade. Njegova e ga djela prije ili poslije sustii, a platit e ih gubitkom ugleda, katkad ak i slobode.

28. Samoljublje i tatina. Te znaajke slue kao crvena svjetla koja dre ostale na udaljenosti. Svakako su kobne za uspjeh.

128

29. Nagaanje umjesto razmiljanja. Veina ljudi je previe ravnoduna ili lijena da bi doznala injenice potrebne za ispravno razmiljanje. Skloniji su djelovati na temelju "miljenja" izvedenih iz nagaanja ili brzopletih zakljuaka. 30. Nedostatak kapitala. Ovo je uobiajeni uzrok neuspjeha meu ljudima koji po prvi puta zapoinju svoj posao budui da ne posjeduju dovoljnu novanu zalihu koja e ublaiti ok poetnih pogreki i pomoi im preivjeti to razdoblje, odnosno, stei dobar glas. 31. Na ovom mjestu imenujte bilo koji uzrok koji je vas doveo do neuspjeha, a koji nije obuhvaen gornjim popisom. Trideset i jedan uzrok neuspjeha opisuje ivotnu tragediju koju doivljava svaki ovjek iji pokuaj zavri neuspjeno. Bilo bi korisno kada biste nekoga tko vas dobro poznaje zamolili da s vama proita taj popis i pomogne vam ustanoviti koji se od navedenih razloga odnosi na vas. No, korisno e biti ako to i sami pokuate ustanoviti. Veina ljudi nije sposobna vidjeti se onako kako ih drugi vide. Moda ste i vi jedan od njih. Znate li koliko vrijedite? Najstarije upozorenje glasi: "Spoznaj samoga sebe!" Da biste uspjeno prodavali neki proizvod, morate ga poznavati. Isto vrijedi i za prodavanje osobnih usluga. Trebali biste poznavati sve svoje slabosti da biste ih bili sposobni premostiti ili potpuno iskorijeniti. Da biste, pri prodaji svojih usluga mogli skrenuti pozornost na svoje prednosti, morate ih poznavati. 129

Samoga sebe moete upoznati samo putem podrobne analize. Koliko tetno moe biti nepoznavanje samoga sebe vidimo u primjeru mladia koji se je direktoru poznate tvrtke obratio radi radnog mjesta. Ostavio je prilino dobar dojam sve dok ga direktor nije upitao kakvu plau oekuje. Odgovorio je da na umu nema nikakav odreeni iznos (nedostatak konkretnog cilja). Direktor mu je na to rekao: "Ocijenit emo te nakon tjedan dana i platit emo ti koliko vrijedi". "Ne prihvaam to," odvratio je kandidat, "jer na svojem sadanjem radnom mjestu dobivam mnogo vie od toga." Prije no to uope zaponete pregovarati o poveanju plae na svojem sadanjem radnom mjestu i l i traiti novo radno mjesto, uvjerite se da vrijedite vie no to primate. Jedno je eljeti novac - svatko eli vie - no, vrijediti vie neto je posve drugo! Mnogi ljudi zamjenjuju svoje elje sa svojim opravdanim primanjima. Vae financijske potrebe i l i prohtjevi nisu ni na koji nain vezani za vau vrijednost. Vaa se vrijednost procjenjuje iskljuivo na temelju vae sposobnosti da pruite dobru uslugu ili sposobnosti da druge potaknete na pruanje takve usluge. Procijenite samoga sebe Za uspjeno pruanje osobnih usluga kljuna je godinja samoanaliza, ba kao i godinja inventura robe. tovie, godinja analiza trebala bi otkriti smanjenje broja nedostataka i poveanje broja vrlina. ovjek u ivotu moe napredovati, stajati na mjestu i l i nazadovati. Cilj bi, dakako, trebao biti napredak. Godinja samoanaliza otkrit e je li ostvaren napredak, a ako jest, koliki je taj napredak. Otkrit e i svaki korak natrag. Da bi ovjek uspjeno pruao svoje usluge, potrebno je napredovati, makar i usporeno. Godinju samoanalizu trebali biste provoditi potkraj svake 130

godine kako biste meu svoje ukljuiti i sva poboljanja koja postavljajui si sljedea pitanja osobom koja vam nee dopustiti

novogodinje odluke mogli elite ostvariti. Procijenite se te provjeravajui odgovore s da se pritom zavaravate.

Samoanaliza za procjenu vlastite osobnosti 1. Jesam li ostvario cilj koji sam si zacrtao za ovu godinu? (Svake godine trebali biste odrediti cilj koji e biti dio vaeg ivotnog cilja.) 2. Jesam li pruao najbolju uslugu za koju sam sposoban i l i sam je u bilo kojem dijelu mogao poboljati? 3. Jesam li pruao onoliko usluge za koliko sam sposoban? 4. Je li moje ponaanje u svakom trenutku bilo utemeljeno na skladu i susretljivosti? 5. Jesam li navici oklijevanja dopustio smanjiti moju djelotvornost, a ako jesam, u kolikoj mjeri? 6. Jesam li usavrio svoju sposobnost, a ako jesam, na koje naine? 7. Jesam li bio ustrajan sve do ostvarenja svojih planova? 8. Jesam li u svim situacijama brzo donosio konkretne odluke? 9. Jesam li dopustio da bilo koji od est osnovnih strahova smanji moju djelotvornost?

131

10. Jesam li bio pretjerano ili nedovoljno oprezan? 11. Je li moj odnos s poslovnim suradnicima bio skladan i l i neskladan? Ako je bio neskladan, je li krivnja za to dijelom ili u cijelosti na meni? 12. Jesam li svoju energiju rasipao zbog neusredotoenih nastojanja? 13. Jesam li u svim pitanjima bio otvoren i snoljiv? 14. Na koji sam nain poboljao pruanja usluge? svoju sposobnost

15. Jesam li u bilo kojoj od svojih navika bio neumjeren? 16. Jesam l i , otvoreno ili prikriveno, izraavao bilo koji oblik samoljublja? 17. Je li moje ponaanje prema suradnicima pobuivalo njihovo potovanje prema meni? 18. Jesu li moja miljenja i odluke bili utemeljeni na nagaanju i l i injeninim analizama i promiljanjima? 19. Jesam li promiljeno raspolagao svojim vremenom I novcem; jesam li pritom bio suzdran? 20. Koliko sam vremena posvetio nekorisnim nastojanjima, umjesto da ga bolje iskoristim? 21. Kako bih mogao bolje koristiti svoje vrijeme i promijeniti svoje navike tako da tijekom nadolazee godine budem uspjeniji? 132

22. Jesam li se bilo u kojoj situaciji ponaao na nain koji se protivi mojoj savjesti? 23. Na koji sam nain pruao vie i bolje usluge no to sam plaen pruati? 24. Jesam li prema ikome bio nepravedan, a ako jesam, na koji nain? 25. Da se nalazim u ulozi bilo kojega od korisnika mojih usluga, da li bih bio zadovoljan primljenom uslugom? 26. Jesam li odabrao pravo zvanje, a ako nisam, zato? 27. Je li korisnik mojih usluga bio zadovoljan mojim uslugama, a ako nije, zato? 28. Kako trenutno procjenjujem samoga sebe po pitanju osnovnih naela uspjeha? (Pritom budite iskreni i poteni te zamolite nekoga, tko je dovoljno hrabar, da provjeri vau procjenu.) Budui da ste proitali i usvojili podatke iznesene u ovom poglavlju, spremni ste osmisliti praktian plan pruanja osobnih usluga. U ovom ete poglavlju pronai podroban opis svakog naela kljunog za planiranje prodaje osobnih usluga ukljuujui i glavne znaajke voe; najuestalije uzroke neuspjeha na podruju vodstva; glavne uzroke neuspjeha na bilo kojem podruju te vana pitanja koja biste trebali upotrijebiti pri samoanalizi. Ovo opseno i podrobno izlaganje ukljuio sam zbog toga to e biti potrebno svima onima koji moraju zapoeti stjecati bogatstvo prodajom osobnih usluga. Oni koji su izgubili cijelo bogatstvo, kao i oni koji tek poinju zaraivati, mogu ponuditi 133

samo svoje usluge; zbog toga su im prijeko potrebne praktine informacije da bi svoju uslugu to bolje unovili. Potpuno usvajanje i razumijevanje ovdje iznesenih informacija pomoi e pri pruanju osobnih usluga, no ovjek e zahvaljujui tome postati mnogo sposobniji dobro procijeniti ljude. Te e informacije biti neprocjenjivo vrijedne efovima kadrovskih slubi i ostalim osobama zaduenim za odabir zaposlenika te odravanje djelotvornosti organizacije. Sumnjate li u to, uvjerite se tako to ete pismeno odgovoriti na dvadeset i osam pitanja samoanalize. Gdje i kako pronai mogunosti za stjecanje bogatstva Sada kada smo analizirali naela pomou kojih se stjee bogatstvo, pitamo se: "Gdje moemo pronai povoljne mogunosti za primjenu tih naela?" Razmotrimo, dakle, to Amerika nudi onima koji ude za bogatstvom, velikim ili malim. Na samom poetku, prisjetimo se da ivimo u zemlji u kojoj svaki graanin koji potuje zakon uiva slobodu misli i djela, slobodu kakvoj u svijetu nema premca. Veina nas nikada nije razmotrila prednosti te slobode. Svoju neogranienu slobodu nikada nismo usporedili s ogranienim slobodama u drugim zemljama. Raspolaemo slobodom misli, slobodom izbora i povlasticom izobrazbe, slobodom vjere, slobodom politikog miljenja, slobodom izbora posla ili zanimanja, te slobodom da bez sputavanja stjeemo sve to moemo stei, slobodom izbora mjesta boravita, slobodom izbora suprunika, slobodom jednakih mogunosti za pripadnike svih rasa, slobodom kretanja iz jedne drave u drugu, slobodom u izboru hrane i slobodom da teimo bilo kojem ivotnom poloaju za koji smo spremni, ak i za poloaj predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava. 134

Raspolaemo i drugim oblicima slobode, no, ovaj e popis ponuditi uvid u ono to je najvanije, to nudi najvee mogunosti. Ta prednost slobode jo je oitija time to su Sjedinjene Drave jedina zemlja koja svakom graaninu, bez obzira na to je li roen u Americi i l i nije, jami tako iroku slobodu. Razmotrimo i neke dobrobiti koje nam prua ta iroka sloboda. Uzmimo za primjer prosjenu ameriku obitelj (odnosno, obitelj s prosjenim prihodom) i razmotrimo mogunosti koje ova zemlja obilja i mogunosti nudi svakom njezinom lanu. a. Hrana. Nakon slobode misli i djela dolaze hrana, odjea I sklonite, tri osnovne ivotne potrebe. Zahvaljujui univerzalnoj slobodi kojom raspolae prosjena amerika obitelj, mogue je pronai najprobraniju hranu po vrlo irokom rasponu cijena. b. Sklonite. Prosjena obitelj ivi u komfornom stanu s centralnim grijanjem, elektrinom rasvjetom i plinskim tednjakom. Prepeenac koji su pojeli za doruak pripremljen je u elektrinom tosteru koji stoji tek nekoliko dolara; stan se isti elektrinim usisavaem. U svakom trenutku na raspolaganju su im topla i hladna voda, u kuhinji I kupaonici. Hrana se svjeom odrava u hladnjaku kojega pokree elektrina struja. Supruga kovra kosu, pere rublje i glaa ga jednostavnim elektrinim aparatima koji se energijom napajaju tako to ih se jednostavno ukljui u izvor struje. Suprug se brije elektrinim brijaim aparatom, a ako ukljue televizor ili radio, dvadeset I etiri sata dnevno na raspolaganju im je zabava sa svih strana svijeta. U tom prosjenom stanu postoje i druga pomagala, no i ovaj popis nudi dovoljne dokaze za slobodu u kojoj Amerikanci uivaju. 135

c. Odjea. ena prosjenih odjevnih potreba moe se bilo gdje u Americi odijevati praktino i lijepo za manje od 400 dolara godinje, a prosjean mukarac moe se odijevati za isti ili ak manji iznos. Spomenuo sam samo tri osnovne potrebe: potrebu za hranom, odjeom i sklonitem. Za skroman trud, koji ne premauje osam radnih sati, prosjean e Amerikanac raspolagati i brojnim drugim pogodnostima i prednostima. Prosjenom Amerikancu zajamena su vlasnika prava koja neete pronai nigdje u svijetu. Viak novca moe pohraniti u banku siguran da e ga vlada osigurati i vratiti mu ga ako banka propadne. Ako ameriki graanin eli putovati iz jedne drave u drugu, nije mu potrebna putovnica niti bilo ije doputenje. Moe poi kada eli i vratiti se kada eli. tovie, moe putovati vlakom, osobnim automobilom, zrakoplovom i l i brodom, ve kako mu doputa njegov novanik. "udo" koje je omoguilo te prednosti Politiare esto ujemo isticati slobodu u Americi dok nastoje osigurati nae glasove, no, malokad se potrude posvetiti dovoljno vremena analizi izvora i l i prirode te "slobode". Budui da u tome nemam osobnu korist, skriveni motiv i l i potrebu izraziti ogorenje, slobodan sam podrobno analizirati to tajanstveno, apstraktno i prilino pogreno shvaeno "neto" to svakom amerikom graaninu prua vie pogodnosti, vie mogunosti za stjecanje bogatstva i vie slobode bilo koje vrste no to ete pronai u bilo kojoj drugoj zemlji. Osobno imam pravo analizirati izvor i prirodu te neviene moi jer ve due od pola stoljea poznajem mnoge ljude koji su je organizirali te mnoge koji su odgovorni za njezino odravanje. Taj tajanstveni dobroinitelj ovjeanstva krije se pod nazivom kapitali 136

Kapital ne ini samo novac ve i visoko organizirane skupine inteligentnih ljudi koji planiraju naine i sredstva primjene novca za dobrobit javnosti, ali i za vlastitu korist. Te skupine ine znanstvenici, profesori, kemiari, izumitelji, poslovni analitiari, javni djelatnici, strunjaci za prijevoz, raunovoe, odvjetnici, lijenici te ene i mukarci koji posjeduju visoko struno znanje na svim podrujima industrije ili poduzetnitva. Oni otkrivaju, iskuavaju i utiru put na novim podrujima djelovanja. Oni podupiru sveuilita, bolnice, javne kole, grade dobre ceste, objavljuju novine, plaaju veinu vladinih trokova i brinu se za mnotvo ostalih pojedinosti kljunih za napredak ovjeanstva. Ukratko, kapitalisti su mozak civilizacije jer stvaraju sve ono od ega se sastoji obrazovanje, prosvjetljivanje i napredak ovjeanstva. Novac bez pameti uvijek je opasan. Ako se pravilno upotrijebi, najvaniji je imbenik napretka civilizacije. Odreeni uvid u vanost organiziranog kapitala stei ete ako se pokuate zamisliti pod teretom odgovornosti da svojoj obitelji, bez pomoi kapitala, priskrbite obian doruak. Za aj biste trebali otputovati u Kinu ili Indiju, to je prilino daleko od Amerike. Ako niste osobito dobar pliva, prilino biste se umorili putujui duim putem. A tada biste se suoili s jo jednim problemom. Sto biste upotrijebili umjesto novca, ak i kada biste uspjeli preplivati ocean? Za eer biste morali otplivati na Kubu ili proetati do polja eerne repice u Utahu. No, ak i tada biste se mogli vratiti bez eera jer su za njegovu proizvodnju potrebni i novac i zdrueni napori, a da i ne spominjemo to je sve potrebno da bi ga se preradilo, prevezlo i isporuilo na stolove obitelji irom Amerike. Jaja biste mogli prilino lako pronai na oblinjim farmama, no za sok od grejpa morali biste proetati do Floride i natrag. Zatim biste se trebali uputiti u Kanzas i l i neku drugu dravu u kojoj se uzgaja penica kako biste pronali kruh. itne pahuljice svakako e biti potrebno izbaciti iz jelovnika 137

jer njih proizvode osposobljeni ljudi uz pomo primjerenih strojeva, a sve to zahtijeva kapital. Dok se odmarate, mogli biste na brzinu otplivati u Junu Ameriku gdje ete uzeti nekoliko banana, a na povratku biste mogli skoknuti na oblinju mlijenu farmu i uzeti neto maslaca i vrhnja. Tada bi vaa obitelj mogla sjesti i uivati u doruku. Zvui apsurdno, zar ne? Kada ne bismo ivjeli u kapitalistikom sustavu, opisani postupak bio bi jedini nain da nabavite te namirnice. Kapital temeljni kamen naih ivota Iznos novca potrebnog za izgradnju i odravanje cesta te brodova koje se koristi za isporuivanje obinog doruka toliko je velik da nadilazi ak i ovjekovu matu. Taj iznos izraava se u stotinama milijuna dolara, a da pritom ne spomenemo ljude osposobljene za upravljanje brodovima i vlakovima. No, prijevoz je samo dio onoga to je potrebno suvremenoj kapitalistikoj Americi. Da bi se imalo to prevoziti, potrebno je neto i uzgojiti, proizvesti i pripremiti za prodaju. Zbog toga su milijuni dolara potrebni za opremu, postrojenja, pakiranje i plasiranje te za plae milijuna mukaraca i ena. Brodovi i eljeznica ne niu iz zemlje i ne funkcioniraju sami po sebi. Pojavljuju se kao odgovor na pozive ovjeanstva, putem truda, domiljatosti i organizacijskih sposobnosti ljudi koji posjeduju matu, vjeru, entuzijazam, odlunost i ustrajnost! Ti su ljudi poznati kao kapitalisti. Njih pokree udnja za graenjem, stvaranjem, postizanjem, pruanjem korisne usluge, zaradom i stjecanjem bogatstva. A budui da pruaju usluge bez kojih ne bi bilo civilizacije, oni koraaju putem prema velikom bogatstvu. Da bi vam bilo posve jasno, dodat u da su ti kapitalisti upravo oni ljudi o kojima govore samozvani kritiari. To su isti oni ljudi o kojima buntovnici, lopovi, nepoteni politiari i korumpirani sindikalni voe govore kao o "grabeljivcima" i l i "skorojeviima". 138

Nije mi namjera podupirati i l i kritizirati bilo koju skupinu ljudi i l i bilo koji gospodarski sustav. Svrha ove knjige svrha kojoj sam odano posvetio vie od pola stoljea - jest ljudima ednim spoznaja predstaviti najpouzdaniju filozofiju pomou koje ovjek moe zaraditi koliko god eli. Prednosti kapitalistikog sustava analizirao sam da bih vam dokazao: 1. Da se svi oni koji tee bogatstvu moraju prilagoditi sustavu koji nadzire pristupe svakom bogatstvu, velikom i malom. 2. Da bih predoio nalije one slike koju vam pokazuju politiari i demagozi koji je namjerno prikrivaju govorei o organiziranom kapitalu kao o neemu otrovnom. ivimo u kapitalistikoj dravi utemeljenoj na primjeni kapitala. Mi koji elimo ostvariti svoje pravo na blagoslove slobode i mogunosti, mi koji teimo ovdje stei bogatstvo znamo da nam bez organiziranog kapitala na raspolaganju ne bi bilo ni bogatstvo ni mogunosti. Samo je jedan pouzdan nain zakonskog stjecanja i zadravanja bogatstva i to je pruanje korisne usluge. Jo nije stvoren sustav u kojemu se ovjek zakonito moe obogatiti iskljuivo putem brojki ili bez pruanja nekog oblika protuvrijednosti. Vae mogunosti za bogaenje

Amerika prua svu slobodu i sve mogunosti za stjecanje bogatstva koje su estitom ovjeku potrebne. Kada ovjek odlazi u lov, odabire lovite na kojemu je mnogo divljai. Isto pravilo vrijedi i za stjecanje bogatstva. Ako teite bogatstvu, ne previajte mogunosti zemlje iji su graani toliko bogati da ene samo na rueve i kozmetiku godinje potroe vie od pola milijuna dolara. 139

Ako udite za novcem, razmislite o tome da ivite u zemlji koja godinje na cigarete potroi stotine milijuna dolara. Nemojte prebrzo pobjei iz zemlje iji stanovnici spremno, pa ak i nestrpljivo godinje izdvajaju milijune dolara za football utakmice, bejzbol i ostale sportove. Upamtite takoer da je to tek manji dio izvora bogatstva. Spomenuo sam samo neke raskoi i sitnice koje nisu prijeko potrebne. Upamtite da posao proizvodnje, prijevoza i prodaje tih proizvoda omoguava stalan posao milijunima mukaraca i ena koji za svoje usluge mjeseno primaju milijune dolara te ih laka srca troe i na ono to im je potrebno, kao i na ono to predstavlja luksuz. Osobito upamtite da se u pozadini te robne razmjene i osobnih usluga nalazi obilje mogunosti za stjecanje bogatstva. Ovdje nam u pomo priskae naa amerika sloboda. Nita vas nee sprijeiti da se pridruite nastojanjima te industrije. Raspolaete li darovitou, znanjem i iskustvom, sposobni ste stei veliko bogatstvo. Oni koji nisu toliko obdareni, sposobni su stei bogatstvo u neto manjem obimu. Svatko moe zaraivati za ivot tek minimalnim radom. I - eto vas! Mogunosti se prostiru pred vama. Iskoraite, odaberite to elite, osmislite plan, zaponite djelovati na njegovu ostvarenju i budite ustrajno dosljedni. Za ostalo e se pobrinuti "kapitalistika" Amerika. U to se moete pouzdati kapitalistika Amerika svakome nudi mogunost pruanja korisne usluge i zarade razmjerne vrijednosti pruene usluge. "Sustav" nikome ne uskrauje to pravo, no, ne obeaje uspjeh bez truda jer ga neopozivo nadziru gospodarske zakonitosti koje ne toleriraju uzimanje bez davanja.

140

USPJEH NE ZAHTIJEVA OBJANJENJA

NEUSPJEH NE DOPUTA OPRAVDANJA

ODLUKA

8.

PREVLADAVANJE SKLONOSTI OKLIJEVANJU

Sedmi korak prema bogatstvu

Analiza vie od 25.000 neuspjenih mukaraca i ena otkrila je da je izostanak odluke meu najuestalijim uzrocima neuspjeha. Oklijevanje, suprotnost odlunosti, neprijatelj je kojega mora pobijediti gotovo svatko. Kada proitate ovu knjigu i kada budete spremni primijeniti opisana naela, moi ete iskuati svoju sposobnost donoenja brzih i konkretnih odluka. Analiza nekoliko stotina ljudi koji su zaradili mnogo vie od milijun dolara otkrila je da je svaki od njih posjedovao naviku brzog donoenja odluka koje je mijenjao vrlo polako, ako ih je uope mijenjao. Ljudi koji ne uspijevaju zaraditi bez iznimke posjeduju naviku polaganog donoenja odluka, ako je uope posjeduju, a donesene odluke brzo i esto mijenjaju. Jedna od vanih vrlina gospodina Henrvja Forda bila je 142

njegova navika brzog donoenja konkretnih odluka koje je mijenjao vrlo promiljeno i polako. Ta je navika bila izraena toliko da mu je priskrbila reputaciju tvrdoglavosti. Odlunost je omoguila gospodinu Fordu stvoriti uveni model T (najruniji automobil na svijetu), iako su mu svi njegovi savjetnici i kupci savjetovali da ga promijeni. Moda je gospodin Ford predugo odgaao promjenu, no, nalije te prie jest injenica da je nepokolebljiva odlunost gospodina Forda urodila golemim bogatstvom i prije no to je promjena tog modela postala prijeko potrebna. Neprijeporno je da je ta navika nepokolebljive odlunosti poprimila razmjere tvrdoglavosti, no mnogo je poeljnija od oklijevanja pri donoenju odluka te brzopletosti pri njihovu mijenjanju. Savjeti za donoenje odluka Veina ljudi koji ne uspijevaju zaraditi dovoljno novca za zadovoljenje svojih potreba, u pravilu su vrlo podloni miljenjima drugih ljudi. Oni doputaju da novine i blagoglagoljivi susjedi razmiljaju umjesto njih. Miljenja su najjeftinija roba na ovom svijetu. Svatko posjeduje gomilu raznih miljenja spremnih za nametanje svima onima koji su ih spremni prihvatiti. Ako pri donoenju odluka na vas utjeu tua miljenja, neete uspjeti ni u kojem pothvatu, a kamoli u pretvaranju udnje u novac. Ako na vas utjeu miljenja drugih ljudi, tada ne posjedujete vlastite udnje. Kada ponete primjenjivati ovdje opisana naela, budite sam svoj savjetnik tako to ete donijeti vlastite odluke i ostati im vjerni. Ne oslanjajte se ni na koga osim na lanove svoje strune skupine, a pri odabiru njezinih lanova usredotoite se samo na one pojedince koji su suglasni s vaom namjerom. Bliski prijatelji i roaci esto nesvjesno sputavaju ovjeka svojim "miljenjima", a katkad i ismijavanjem koje bi trebalo 143

biti aljivo. Tisue mukaraca i ena cijelog ivota pate od kompleksa manje vrijednosti jer je neka dobronamjerna osoba nepromiljeno unitila njihovo samopouzdanje svojim "miljenjem" i l i ismijavanjem. Vi posjedujete vlastiti mozak i vlastiti um. Upotrijebite ih i donesite vlastite odluke. Ako su vam pritom potrebne injenice i informacije koje vam mogu pruiti drugi ljudi, to e se vjerojatno esto dogaati, doznajte ih bez prevelike buke i ne otkrivajte svoj cilj. Ljudi koji raspolau samo povrnim znanjem pokuat e na vas ostaviti dojam velike upuenosti. Takvi ljudi u pravilu mnogo govore i malo sluaju. elite li stei naviku brzog odluivanja, drite oi i ui otvorenima - a usta zatvorenima. Ljudi koji mnogo govore, ne ine mnogo vie od toga. Ako govorite vie no to sluate, ne samo da si uskraujete mnoge mogunosti za stjecanje korisnih spoznaja, ve i otkrivate svoje planove i ciljeve ljudima koji e se naslaivati obeshrabrujui vas zato to vam zavide. Upamtite takoer da svaki put kada otvorite usta u prisutnosti osobe koja raspolae velikim znanjem, jasno pokazujete dosege svojeg znanja ili njegov nedostatak! Istinska mudrost esto se skriva iza skromnosti i utljivosti. Imajte na umu injenicu da svaki ovjek s kojim suraujete trai mogunost za zaradu, ba kao i v i . Ako previe spremno govorite o svojim planovima, mogli biste se iznenaditi kada otkrijete da vas je netko preduhitrio jer je prije vas ostvario planove o kojima ste tako nepromiljeno govorili. Neka jedna od vaih prvih odluka bude odluka da ete oi i ui drati otvorenima, a usta zatvorenima. Da biste se podsjeali na to, uputno je velikim slovima prepisati sljedeu reenicu i postaviti je tamo gdje ete je svakodnevno vidjeti: "Reci svijetu to namjerava uiniti, ali prvo mu to pokai." Isto znaenje nosi i izreka: "Djela su mnogo vrjednija od rijei." 144

Odluka o slobodi ili smrti Vrijednost odluke ovisi o hrabrosti koja je potrebna za njezino ostvarenje. Velike odluke, koje su posluile kao temelji civilizacije, donesene su uz veliki rizik koji je esto ukljuivao i mogunost smrti. Lincoln je svoju odluku o uvenoj povelji o ukidanju ropstva, kojom je oslobodio sve robove u Americi, donio potpuno svjestan da bi tim inom mogao protiv sebe okrenuti tisue prijatelja i politikih pristaa. Sokratova odluka da e radije popiti au otrova nego iznevjeriti svoja osobna uvjerenja, bila je hrabra odluka. Ta je odluka preivjela tisue godina i pruila ljudima njihovo pravo na slobodu misli i govora. Odluka generala Roberta E. Leea o tome da napusti Uniju i prikljui se Jugu, bila je hrabra odluka jer je Lee dobro znao da bi ga ta odluka mogla stajati ivota te da e sigurno odnijeti mnoge druge ivote. Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem No, najvea odluka svih vremena, barem to se tie amerikih graana, donesena je 4. srpnja 1776. godine u Philadelphiji, kada su pedeset i estorica potpisala dokument za koji su znali da e Americi donijeti slobodu, i l i ih sve odvesti u smrt vjeanjem! uli ste za taj uveni dokument, no iz njega moda niste izvukli vanu i potpuno oitu pouku o osobnom postignuu. Svi znamo datum kada je donesena ta znaajna odluka, no malo nas uvia kakva je hrabrost bila potrebna za njezino donoenje. Pamtimo svoju povijest onako kako su nas pouavali; pamtimo datume i imena boraca; pamtimo Valley Forge i Yorktown; pamtimo Georgea Washingtona i lorda Cornwallisa. No, o istinskim silama u pozadini tih datuma, 145

imena i mjesta znamo vrlo malo. Jo manje znamo o neopipljivim silama koje su nam donijele slobodu mnogo prije no to su Washingtonove jedinice stigle do Yorktowna. Tragino je to to ljetopisci nisu zabiljeili ba nita o nesavladivoj moi koja je rodila i oslobodila narod kojemu je bilo sueno postaviti nova mjerila neovisnosti za sve ljude na ovom svijetu. Kaem tragino, jer to je ista ona mo koju ovjek mora svakodnevno primjenjivati da bi prevladavao ivotne potekoe i iznudio od ivota ono to mu pripada. Razmotrimo nakratko dogaaje koji su iznjedrili tu mo. Pria zapoinje nemilim dogaajem u Bostonu, 5. oujka 1770. godine. Posvuda na ulicama opaale su se britanske ophodnje, a vojnici su svojom prisutnou otvoreno prijetili graanima. Naseljenici su bili ogoreni zbog naoruanih vojnika u svojoj sredini. Poeli su otvoreno izraavati svoju srdbu gaajui vojnike kamenjem, ali i pogrdama, sve dok njihov narednik nije izdao naredbu: "Pripremi bajunete ... Napuni!" Bitka je zapoela. Zavrila je mnogobrojnim ranjenima i poginulima. Taj je nemio dogaaj izazvao takav gnjev naseljenike skuptine (koju su inili ugledni graani) da su sazvali sastanak i odredili plan djelovanja. Meu njima su bili John Hancock i Samuel Adams. Njih su dvojica hrabro progovorili i izjavili da je potrebno poduzeti neto da bi se britanske vojnike izbacilo iz Bostona. Upamtite da tu odluku dvojice ljudi moemo smatrati zaetkom slobode u kojoj danas uivamo. Upamtite takoer da je za tu odluku bila potrebna vjera i hrabrost jer je posrijedi bila velika opasnost. Prije nego to je sastanak priveden kraju, Samuel Adams zaduen je posjetiti guvernera pokrajine, Hutchinsona i zahtijevati povlaenje britanskih jedinica. Zahtjev je odobren, jedinice su povuene iz Bostona, no problem time nije bio rijeen. Bio je to zaetak zbivanja koje je promijenilo smjer cjelokupnog ovjeanstva. 146

Osnivanje strune skupine Richard Henry Lee postao je kljuan lik ove prie tako to je esto (pismenim putem) komunicirao sa Samuelom Adamsom o strahovima i nadama vezanim za narod njihovih pokrajina. Ta prepiska u Adamsu je pobudila raanje zamisli da bi se razmjenom pisama izmeu trinaest kolonija mogla uspostaviti koordinacija nastojanja koja je bila prijeko potrebna za rjeenje toga problema. Dvije godine nakon okraja s vojnicima u Bostonu (oujak 1772. godine), Adams je iznio tu zamisao pred skuptinom predloivi da meu kolonijama bude uspostavljeno povjerenstvo za pismenu komunikaciju sastavljeno od slubeno potvrenih dopisnika u svakoj koloniji, u svrhu "prijateljske suradnje s ciljem napretka kolonija Britanske Amerike". Bio je to zaetak mone organizacije koja je zajamila slobodu dananjim graanima Amerike. Struna je skupina ve bila osnovana. inili su je Adams, Lee i Hancock. Osnovano je povjerenstvo za pismenu komunikaciju. Stanovnici kolonija vodili su neorganizirane bitke protiv britanskih vojnika u obliku okraja slinih pobuni u Bostonu, no na taj nain nije postignuto nita vano. Ta pojedinana nastojanja nisu bila objedinjena jednim tijelom. Pojedinci se nisu sastali i srcima, duama, umovima i tijelima ujedinili u konkretnoj odluci da jednom zauvijek rijee svoje probleme s Britancima, sve dok se nisu sastali Adams, Hancock i Lee. No, ni Britanci u meuvremenu nisu bili besposleni. I oni su se bavili planiranjem i organiziranjem, no bili su u prednosti jer su raspolagali novcem i organiziranom vojskom.

147

Odluka koja je izmijenila tijek povijesti Britanci su na mjesto guvernera Massachusettsa umjesto Hutchinsona postavili Gagea. Jedan od prvih poteza novog guvernera bio je poslati glasnika po Adamsa u cilju guenja njegove pobune - zastraivanjem. Ozraje tadanjih dogaaja najbolje emo shvatiti iz razgovora pukovnika Fentona (Gageova izaslanika) i Adamsa. Pukovnik Fenton: "Guverner Gage ovlastio me je da vas obavijestim, gospodine Adams, da je guverner ovlaten ponuditi vam zadovoljavajue povlastice [pokuaj podmiivanja Adamsa obeanjima] pod uvjetom da prestanete sa suprotstavljanjem vladinim mjerama. Guverner vam savjetuje da ne izazivate daljnje nezadovoljstvo Njegovog Visoanstva. Za svoje biste ponaanje mogli odgovarati po zakonu Henrvja VIII prema kojemu se ovjeka moe poslati u Englesku na suenje radi urote, odnosno zatajivanja iste pred guvernerom pokrajine. No, promijenite li svoj politiki smjer, ne samo da ete primiti velike osobne povlastice, ve ete se ponovno nai u kraljevoj milosti." Samuel Adams mogao je birati izmeu dvije odluke. Mogao je prestati s pobunom i prihvatiti mito, ili nastaviti uz rizik da bude objeen! Adams je bio prisiljen u trenutku donijeti odluku koja gaje mogla stajati ivota. Traio je pukovnika da mu se zakune svojom au da e guverneru doslovce prenijeti njegov odgovor. A odgovor je glasio: "Guverneru Gageu moete rei da vjerujem kako sam odavno u milosti Kralja svih kraljeva. Niije uvjeravanje nee me odvratiti od pravednog cilja. I recite guverneru Gageu da mu Samuel Adams savjetuje da prestane vrijeati ovaj ve dovoljno ogoreni narod." Kada je guverner Gage primio Adamsov sarkastian odgovor, pobjesnio je i izdao je sljedee priopenje: "U ime 148

Njegovog Visoanstva nudim i obeajem njegov milostivi oprost svima koji smjesta odloe oruje i vrate se dunostima pokornih podanika, a od takvog oprosta izuzeti su jedino Samuel Adams i John Hancock iji su prijestupi previe gnusni da bi ih se uzelo u bilo kakvo drugo razmatranje, osim razmatranja zasluene kazne. Suvremenim jezikom moglo bi se rei da su Adams i Hancock bili "u kripcu"! Prijetnja gnjevnog guvernera prisilila ih je na donoenje jo jedne, jednako opasne odluke. urno su sazvali tajni sastanak najpouzdanijih sljedbenika. Poto su se pozvani okupili, Adams je zakljuao vrata, stavio klju u dep i sve prisutne obavijestio da je prijeko potrebno osnovati kongres te da nitko nee napustiti prostoriju dok se ne donese takva odluka. Zavladala je velika uznemirenost. Neki su odmjeravali mogue posljedice takvog radikalnog poteza. Drugi su izrazili duboku sumnju u razboritost tako konkretne odluke protiv kralja. No, u toj su prostoriji bila i dvojica otporna na strah i slijepa za mogunost neuspjeha: Hancock i Adams. Svojom uvjerljivou na posljetku su potaknuli i ostale da se sloe da se putem povjerenstva za pismenu komunikaciju ugovori prvi sastanak prvog kongresa u Philadelphiji, 5. rujna 1774. godine. Upamtite taj datum jer je mnogo vaniji od 4. srpnja 1776. godine. Da odluka o sazivanju kongresa nije donesena, ne bi dolo ni do potpisivanja Deklaracije neovisnosti. Prije prvog sastanka novog kongresa, jo je jedan voa na drugom kraju zemlje muku muio s objavljivanjem "Kratkog pregleda prava Britanske Amerike". Bio je to Thomas Jefferson iz Virginije iji je odnos s lordom Dunmoreom (kraljevim namjesnikom u Virginiji) bio jednako napet kao i odnos Hancocka i Adamsa s njihovim guvernerom. Nedugo nakon stoje objavio svoje djelo, Jefferson je saznao da ga vlada Njegova Visoanstva tereti za veleizdaju. Izazvan tom prijetnjom, jedan od Jeffersonovih suradnika, Patrick 149

Henry, odvano je rekao to misli zakljuujui svoje izlaganje rijeima koje e zauvijek ostati upamena: "Ako je to veleizdaja, iskoristimo je kako najbolje moemo ". Takvi su ljudi, bez ikakve moi, bez autoriteta, bez vojne sile i novca, zasjedali i duboko promiljali sudbinu kolonija od prvog sastanka kongresa te tijekom sljedee dvije godine - sve do 7. lipnja 1776. godine, kada je ustao Richard Henry Lee i obrativi se predsjedatelju, zapoeo sastanak sljedeim prijedlogom: "Gospodo, tvrdim da Ujedinjene Kolonije jesu i s pravom trebaju biti slobodne i neovisne drave, da ih je potrebno odcijepiti od Britanske Krune i da sve politike veze meu njima i Velikom Britanijom jesu i trebaju biti potpuno prekinute." Najvanija ispisana odluka u povijesti Leejev zapanjujui prijedlog izazvao je unu raspravu koja se toliko oduljila da je poeo gubiti strpljenje. Na posljetku je, nakon nekoliko dana rasprave, ponovno ustao i jasnim, odlunim glasom izjavio: "Gospodine predsjednie, danima ve raspravljamo o tom pitanju. Je li to jedini put? Zato odugovlaimo? Zato oklijevamo? Neka ovaj radostan dan bude dan roenja Amerike Republike. Neka ustane, ne da bi unitavala i pokoravala, ve ponovno uspostavila vladavinu mira i zakona." Prije no to se glasalo u tom prijedlogu, Lee je zbog teke bolesti u obitelji bio pozvan natrag u Virginiju, no, prije odlaska je svoj prijedlog ostavio Thomasu Jeffersonu koji je obeao boriti se sve dok se ne postigne zadovoljavajua odluka. Nedugo potom predsjednik kongresa (Hancock) imenovao je Jeffersona predsjedateljem povjerenstva koje e sastaviti Deklaraciju neovisnosti. 150

Dokument je sastavljen i 28. lipnja pred kongresom je proitana prvotna verzija. Sljedeih nekoliko dana o njoj se raspravljalo te su u prvotni dokument unoene izmjene sve dok nije bila spremna. 4. srpnja 1776. godine Thomas Jefferson stao je pred skuptinu i odlunim glasom proitao najvaniju ikada zapisanu odluku. "Kada u slijedu zbivanja postane prijeko potrebno da neki narod prekine sve politike veze koje ga povezuju s drugim narodom te zauzme zaseban i jednak poloaj na koji ima pravo prema prirodnim i Bojim zakonima, dolino potovanje prema ovjeanstvu obvezuje ga iznijeti razloge koji ga primoravaju na odvajanje ..." Kada je Jefferson zavrio s itanjem, dokument je glasovanjem prihvaen te su ga potpisala pedeset i estorica ljudi od kojih je svaki svojim potpisom riskirao vlastiti ivot. Zahvaljujui toj odluci roena je nacija koja je ovjeanstvu pruila povlasticu donoenja odluka. Razmislite o dogaajima koji su doveli do potpisivanja Deklaracije neovisnosti i budite uvjereni da je ova nacija, koju potuju svi narodi svijeta, roena u umovima pedeset i estorice ljudi. Opazite da je njihova odluka osigurala uspjeh Washingtonovoj vojsci jer je duh te odluke proimao srce svakog njegovog vojnika i posluio kao duhovna mo koja ne priznaje neuspjeh. Opazite takoer (radi vlastite dobrobiti) da je mo koja je ovoj naciji podarila slobodu ista ona mo koju mora upotrijebiti svatko tko eli samostalno donositi odluke. Ta se mo sastoji od naela opisanih u ovoj knjizi. U prii o Deklaraciji neovisnosti nee biti teko uoiti barem est tih naela: udnja, odluka, vjera, ustrajnost, struna skupina i organizirano planiranje.

151

Odredite to elite i u pravilu ete to i dobiti U ovoj filozofiji naii ete na tvrdnju da misao, potkrijepljena snanom udnjom, ima sposobnost pretvoriti se u svoj materijalni oblik. U ovoj prii, kao i prii o korporaciji United States Steel, pronai ete savren opis metode pomou koje misao prolazi tu zapanjujuu preobrazbu. U potrazi za tajnom te metode ne traite udo, jer ga neete pronai. Pronai ete samo vjene zakone prirode. Ti zakoni dostupni su svakome tko posjeduje vjeru i hrabrost da ih primijeni. Mogue ih je primijeniti za oslobaanje nacije, kao i za stjecanje bogatstva. Ljudi koji brzo donose konkretne odluke, znaju to ele i u pravilu to i ostvaruju. Voe na svakom podruju odluuju brzo i nepokolebljivo. To je i najvaniji razlog zbog kojega su postali voe. Svijet je sklon nainiti mjesta za ovjeka koji rijeima i djelima pokazuje da zna kamo ide. Neodlunost je navika koja veinom zapoinje u djetinjstvu te se bez jasno odreene ivotne svrhe ukorjenjuje tijekom osnovne kole, srednje kole, pa ak i fakulteta. Naviku neodlunosti student nosi sa sobom na svoje radno mjesto ... ako ga, zapravo, i odabere. Mladi ljudi koji su netom zavrili kolu, u pravilu trae bilo kakav posao. Prihvaaju prvu ponudu jer su postali robovima navike neodlunosti. Devedeset i osmero od stotinu zaposlenih ljudi radi na svojim radnim mjestima zato to im nedostaje odlunosti za planiranje konkretnog poloaja te spoznaja o tome kako odabrati poslodavca. Za donoenje vrste odluke uvijek je potrebna hrabrost, katkad i vrlo velika hrabrost. Pedeset i estorica koja su potpisala Deklaraciju neovisnosti riskirala su svoj ivot odluivi potpisati taj dokument. Osoba koja donosi vrstu odluku da dobije odreeni posao i prinudi ivot da mu plati traenu cijenu, tom odlukom ne riskira svoj ivot; riskira svoju 152

financijsku slobodu. Financijska neovisnost, bogatstvo, eljeni posao i profesionalni poloaji nisu dostupni osobi koja proputa ili odbija oekivati, planirati i zahtijevati sve to. ovjek koji udi za bogatstvom jednako kao to je Samuel Adams udio za slobodom kolonija, nedvojbeno e ga i stei.

153

USTRAJNOST

9.

DOSLJEDNO NASTOJANJE PRIJEKO POTREBNO ZA BUENJE VJERE

Osmi korak prema bogatstvu Ustrajnost je kljuan imbenik u postupku pretvaranja udnje u njezin novani oblik. Temelj ustrajnosti jest mo volje. Mo volje i udnja u skladnoj kombinaciji ine nepokolebljivi dvojac. Ljudi koji stjeu velika bogatstva u pravilu su poznati kao hladnokrvni, a katkad i nemilosrdni. No, esto su zapravo pogreno shvaeni. Ono to takvi ljudi posjeduju jest mo volje, koju pridruuju ustrajnosti i time potkrjepljuju svoju udnju kako bi osigurali ostvarenje svojeg cilja. Veina ljudi spremna je odbaciti oruje i ciljeve te odustati na prvi znak suprotstavljanja ili nevolje. Malo je onih koji, unato svim preprekama, nastavljaju sve dok ne ostvare svoj cilj. Rije "ustrajnost" moda ne podrazumijeva junatvo, no, za ovjekov karakter ta je znaajka ono to ugljik predstavlja eliku. 154

Stjecanje bogatstva u pravilu ukljuuje primjenu svih trinaest imbenika ove filozofije. Ta je naela potrebno razumjeti i ustrajno primjenjivati elite li stei bogatstvo. Kunja vae ustrajnosti Ako ovu knjigu itate s namjerom da primijenite znanje koje ete u njoj pronai, prva kunja vae ustrajnosti pojavit e se kada ponete slijediti est koraka opisanih u drugom poglavlju. Ukoliko niste jedan od dvojice na stotinu koji ve posjeduju odreen cilj kojemu tee i konkretan plan njegova ostvarenja, moda ete proitati upute i nakon toga nastaviti sa svojim svakodnevnim ivotom te nikada ne slijediti te upute. Nedostatak ustrajnosti jedan je od najvanijih uzroka neuspjeha. tovie, iskustvo tisua ljudi dokazalo je da je nedostatak ustrajnosti zajedniki velikoj veini ljudi. No, tu je slabost mogue prevladati trudom. Lakoa s kojom ete prevladati tu slabost ovisi iskljuivo o intenzitetu vae udnje. udnja je polazna toka svakog postignua. Imajte to neprestano na umu. Slabe udnje dovode do slabih rezultata, jednako kao to slaba vatra da je malo topline. Ako vam nedostaje ustrajnosti, tu slabost mogue je prevladati razbuktavanjem vatre vaih udnji. Proitajte knjigu do kraja, a zatim se vratite drugom poglavlju i smjesta zaponite slijediti upute vezane za est koraka. Dosljednost kojom ete slijediti te upute jasno e pokazati koliko snano ili koliko slabo udite za bogatstvom. Otkrijete li da ste ravnoduni, moete biti sigurni da jo niste razvili "svijest o novcu" koju morate posjedovati da biste se obogatili. Bogatstvo tei onima iji su umovi pripremljeni za njegovo privlaenje, jednako kao to voda tei oceanu. Otkrijete li da ste nedovoljno ustrajni, usredotoite se na 155

upute iz poglavlja o "moi", okruite se strunom skupinom i zajednikim naporima njezinih lanova razvijajte ustrajnost. Dodatne upute za razvoj ustrajnosti pronai ete u poglavlju o autosugestiji i podsvjesnom umu. Slijedite upute iznesene u tim poglavljima sve dok vaa ustaljena navika vaoj podsvijesti ne preda jasnu sliku predmeta vae udnje. Tada vas nedostatak ustrajnosti vie nee sputavati. Va podsvjesni um neprestano radi i dok ste budni i dok spavate. Posjedujete li "svijest o novcu" ili "svijest o siromatvu"? Nedosljedna i l i povremena primjena pravila nee biti ni od kakve koristi. Da biste ostvarili rezultate, morate primjenjivati sva pravila sve dok vam njihova primjena ne prijee u naviku. To je jedini nain da razvijete "svijest o novcu". Siromatvo je privueno umu koji mu pogoduje, jednako kao to je i bogatstvo privueno onome umu koji se putem istih zakonitosti svjesno priprema za njegovo privlaenje. Svijest o siromatvu proet e um koji nije zaokupljen svijeu o bogatstvu. Svijest o siromatvu razvija se i bez svjesne primjene navika koje joj pogoduju. Ako ovjek ne posjeduje uroenu svijest o novcu, potrebno ju je razviti. Proniknite u duboko znaenje tvrdnji prethodnog odlomka i shvatit ete vanost ustrajnosti u stjecanju bogatstva. Bez ustrajnosti ete doivjeti poraz ve i prije nego to zaponete. Ustrajnost vam donosi pobjedu. Ako ste ikada doivjeli nonu moru, shvatit ete vrijednost ustrajnosti. Leite u krevetu, napola budni i osjeate da ete se uguiti. Nesposobni ste okrenuti se ili ak pomaknuti ijedan mii. Ustrajnim nastojanjem moi volje na posljetku uspijevate pokrenuti prste jedne ruke. Nastavljajui pomicati prste, poinjete upravljati miiima te ruke sve dok je ne podignete. 156

Na posljetku poinjete upravljati i miiima jedne noge pa je ispruite. Tada - s najveim naporom volje - stjeete potpuni nadzor nad svojim miinim sustavom i otimate se nonoj mori. To vam je uspjelo zahvaljujui postupnim naporima. Kako se "oteti" mentalnoj inerciji Prijeko je potrebno "oteti" se mentalnoj inerciji putem slinim postupkom: isprva polaganim djelovanjem, zatim poveavanjem brzine sve dok ne steknete potpuni nadzor nad svojom voljom. Budite ustrajni bez obzira na to koliko sporo napredujete. Uspjeh dolazi s ustrajnou. Odaberete li pomno svoju strunu skupinu, u njoj e se nalaziti barem jedna osoba koja e vam pomoi pri razvijanju ustrajnosti. Neki ljudi koji su se obogatili, uinili su to iz prijeke potrebe. Razvili su naviku ustrajnosti jer su ih okolnosti primoravale postati ustrajnima. ini se da su oni koji su razvili naviku ustrajnosti osigurani protiv neuspjeha. Koliko god puta bili poraeni, oni na posljetku ipak stiu na vrh ljestvice. Katkad se ini da meu nama djeluje tajni vodi ija je dunost iskuavati ljude svim vrstama obeshrabrujuih iskustava. Oni koji nakon poraza ustanu i krenu dalje, stiu na cilj, a svijet klie: "Bravo! Znali smo da e uspjeti!" Tajni vodi ne doputa uivati u velikom postignuu onome tko nije proao taj ispit. Oni koji ga ne poloe jednostavno ne dobivaju ocjenu. Oni koji ga poloe, obilno su nagraeni za svoju ustrajnost. Njihova nagrada je ostvarenje svakog cilja kojemu tee. I to nije sve! Oni primaju i neto beskrajno vanije od materijalne naknade - stjeu i spoznaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku jednako velike dobrobiti."

157

Prebrodite svoje neuspjehe Za ovo pravilo postoje iznimke: malo je onih koji iz vlastitoga iskustva poznaju vrijednost ustrajnosti. To su oni ljudi koji su poraz shvatili iskljuivo kao privremeno stanje. To su ljudi koji su svoje udnje tako ustrajno nastojali ostvariti da su poraz na posljetku pretvorili u pobjedu. M i , koji stojimo u prikrajku ivota, opaamo mnogo ljudi koji pokleknu u porazu i nikada vie na ustaju. Opaamo malo onih koji kaznu poraza shvaaju kao poticaj za vee napore. Ti ljudi, na sreu, nikada ne prihvate ivotna nazadovanja. No, ono to ne opaamo, i to veina nas niti ne pretpostavlja, jest prikrivena, ali nepobjediva mo koja pomae onima koji se nastavljaju boriti unato obeshrabrenju. Ako uope i govorimo o toj moi, nazivamo je ustrajnou i ostajemo na tome. Svi znamo da ovjek koji ne posjeduje ustrajnost, ne ostvaruje vrijedne uspjehe ni na kojem podruju. Piui ove reenice, podignuo sam pogled s papira i pred sobom ugledao uveni, tajanstveni Broadway, "Groblje mrtvih nada" i "Velika vrata mogunosti". Ljudi su sa svih strana svijeta doli na Broadway u potrazi za slavom, bogatstvom, moi, ljubavlju ili svime onime to ljudsko bie naziva uspjehom. S vremena na vrijeme netko se meu tim tragaima istakne i svijet sazna da je jo netko osvojio Broadway. No, Broadway nije mogue lako niti brzo osvojiti. Broadway prepoznaje darovitost i genijalnost, a novanu naknadu prua tek nakon to ovjek odbije odustati. Tada znamo da je otkrio tajnu osvajanja Broadwaya. Tajna je uvijek nerazdvojno vezana za jednu rije, ustrajnosti Tu tajnu otkrivamo i u prii o Fannie Hurst koja je osvojila Broadway svojom ustrajnou. 1915. godine stigla je New York kako bi svoje pisanje pretvorila u bogatstvo. Ta pretvorba je potrajala, ali se dogodila. etiri godine gospoica Hurst uila je o ulicama New Yorka iz osobnog iskustva. Danju je radila, a 158

nou se nadala. Kada je nada izblijedjela, ona nije rekla: "Dobro, Broadway, pobijedio si!" Rekla je: "Dobro, Broadway, neke moda moe poraziti, ali mene nee. Prisilit u te na predaju." Jedan izdava (The Saturday Evening post) poslao joj je trideset i est odbijenica prije no to je probila led i prodala priu. Prosjean pisac, poput prosjenih ljudi na bilo kojem podruju, odustao bi ve nakon prve odbijenice. Ona je ustrajala etiri godine jer je bila odluila pobijediti. I tada se napokon isplatilo. Led je probijen, nevidljivi vodi iskuao je Fannie Hurst koja je prola njegov ispit. Od tog trenutka izdavai su je opsjedali. Novac je pristizao tako brzo da ga nije stigla ni brojiti. A tada ju je otkrio jedan filma i novac vie nije pristizao u manjim iznosima, ve u bujici. Ukratko, to je ono to se moe postii ustrajnou. Fannie Hurst nije iznimka. Kada god netko stekne veliko bogatstvo, moete biti uvjereni da je prije toga razvio veliku ustrajnost. Broadway e svakom prosjaku pruiti alicu kave i sendvi, no, od onih koji ciljaju visoko, zahtijeva veliku ustrajnost. Kate Smith e se sloiti s tom tvrdnjom. Godinama je pjevala besplatno pred svakim mikrofonom kojega se doepala. Broadway joj je rekao: "Doi i uzmi, ako moe." I mogla je jer Broadway se jednog dana umorio od njezinih nastojanja i rekao:"Ah, kakve koristi? Ti ne zna za poraz. Reci svoju cijenu i baci se na posao". Gospoica Smith rekla je svoju cijenu. I to prilino visoku. Ustrajnost je mogue razviti Ustrajnost je stanje uma pa ju je stoga mogue razviti. Poput svih ostalih stanja uma, ustrajnost se temelji na tono odreenim uzrocima, a meu njima su:

159

a. Odreenost svrhe. Da bi razvio ustrajnost, ovjek najprije treba znati to eli. Jak motiv prisiljava osobu prevladati mnoge potekoe. b. udnja. Prilino je lako razviti i odrati ustrajnost ako ovjek nastoji ostvariti svoju goruu udnju. c. Samopouzdanje. Vjera u vlastitu sposobnost ostvarenja plana potie ovjeka na ustrajnost. (Samopouzdanje je mogue razviti putem naela opisanog u poglavlju u autosugestiji.) d. Konkretni planovi. Organizirani planovi, iako moda slabi i potpuno nepraktini, potiu ustrajnost. e. Tone spoznaje. Spoznaja o razboritosti planova temeljena na iskustvu ili promatranju potie ustrajnost; "nagaanje" umjesto "znanja" unitava ustrajnost. f. Suradnja. Suosjeanje, razumijevanje i skladni odnosi s drugima potiu ustrajnost. g. Mo volje. Navika usredotoenja na sastavljanje planova za ostvarenje jasno odreenog cilja vodi ustrajnosti. h. Navika. Ustrajnost je izravna posljedica navike. Um prima svakodnevna iskustva kojima ga hranimo. Strah, najgori od sviju neprijatelja, mogue je pobijediti silom ponavljanja hrabrih poteza. To zna svatko tko je vidio vojnike na bojitima.

160

Procijenite svoju ustrajnost Prije no to napustimo temu ustrajnosti, procijenite i ustvrdite u kojoj vam mjeri nedostaje ta prijeko potrebna osobina, ako vam uope nedostaje. Hrabro se ocijenite toku po toku i ustanovite koliko vam od navedenih osam imbenika ustrajnosti nedostaje. Ta analiza mogla bi vas dovesti do otkria zbog kojih ete se mnogo bolje upoznati. Ovdje ete pronai istinske neprijatelje koji stoje izmeu vas i eljenog postignua. Osim "simptoma" koji upozoravaju na slabu ustrajnost, pronai ete i duboko ukorijenjene uzroke te slabosti. Paljivo prouite taj popis te se iskreno suoite sa samim sobom ako uistinu elite saznati tko ste i za to ste sposobni. Te slabosti moraju prevladati svi oni koji ele stei bogatstvo. 1. Nepoznavanje vlastitih elja, odnosno neodreenost cilja. 2. Oklijevanje, s razlogom ili bez njega. (Veinom potkrijepljeno poprilinim brojem opravdanja i izgovora.) 3. Nezainteresiranost za stjecanje potrebnog znanja. 4. Neodlunost, navika "proputanja prilika" umjesto izravnog suoavanja sa situacijom. (Takoer potkrijepljena brojnim opravdanjima.) 5. Navika oslanjanja na izgovore umjesto sastavljanja konkretnih planova za rjeavanje problema. 6. Samozadovoljstvo. Za ovu bolest nema osobito djelotvornog lijeka, odnosno nade za one koji od nje boluju. 161

7. Ravnodunost, koja se veinom oituje u spremnosti na kompromise u svim situacijama, umjesto suoavanja i borbe. 8. Navika optuivanja drugih za vlastite pogreke te prihvaanja nepovoljnih okolnosti kao neizbjenih. 9. Slabost udnje zbog nedostatka motiva koji pokreu na djelovanje. 10. Spremnost, pa ak i nestrpljivost da se odustane na prvi znak poraza. (Utemeljena na jednom od est osnovnih strahova.) 11. Nedostatak organiziranih planova u pismenom obliku te njihove analize. 12. Navika proputanja djelovanja prema ostvarenju zamisli odnosno, iskoritavanja mogunosti. 1 3 . e l j a umjesto volje. 14. N a v i k a mirenja sa s i r o m a t v o m umjesto t e n j e bogatstvu. Potpuni izostanak ambicije da se bude, ini i posjeduje. 15. Potraga za svim vrstama preica prema stjecanju bogatstva, nastojanje da se neto ostvari bez ikakva truda to se veinom odraava u kockarskoj navici i nastojanju da se za manje dobije vie. 16. Strah od kritike, proputanje osmiljavanja planova i djelovanja zbog toga to bi drugi mogli pomisliti, uiniti ili rei. Ovaj neprijatelj trebao bi se nai na vrhu popisa jer se nalazi u podsvijestima gotovo svih ljudi, gdje njegova prisutnost ostaje neopaena. (Vidi est osnovnih strahova u jednom od sljedeih poglavlja.) 162

Strah od kritike Razmotrimo neke simptome straha od kritike. Veina ljudi doputa roacima, prijateljima i javnosti uope da toliko utjeu na njih da zbog straha od kritike nisu sposobni ivjeti vlastitim ivotima. Mnogi ljudi pogrijee sklapajui brak, no ostaju u njemu te ive u nezadovoljstvu i oaju jer se plae kritike koja bi mogla uslijediti ako isprave tu pogreku. (Svatko tko se prepustio tom obliku straha svjestan je koliko nepopravljivu tetu moe nanijeti jer unitava ovjekovu ambiciju i udnju za postignuima.) Milijuni ljudi proputaju dovriti prekinuto kolovanje jer se plae kritike. Bezbrojni mukarci i ene, i mladi i stari, doputaju roacima da im unite ivote u ime dunosti, samo zato to se plae kritike. (Nitko nije duan dopustiti unitavanje vlastitih ambicija te uskraivanje prava na ivot prema vlastitom nahoenju.) Ljudi ne prihvaaju poslovne rizike jer se plae kritike koju bi mogli doivjeti ako ne uspiju. Njihov strah od kritike u takvim je sluajevima jai od udnje za uspjehom. Previe ljudi odbija postaviti visoke ciljeve i l i ak odabrati odreeno zvanje jer se plae kritike roaka i "prijatelja" koji bi mogli rei: "Ne ciljaj tako visoko, ljudi e pomisliti da si lud." Kada mi je Andrew Carnegie predloio da dvadeset godina svojeg ivota posvetim organiziranju filozofije postignua, prvo to sam osjetio bio je strah to bi ljudi mogli rei. Taj prijedlog odredio mi je vrlo visok cilj, mnogo vii od bilo ega to sam mogao i zamisliti. Moj je um u trenutku poeo nuditi izgovore i opravdanja koja su proizlazila iz uroenog straha od kritike. Neto je u meni govorilo: " T i to ne moe - to je prevelik posao i zahtijeva previe vremena - to e o tebi misliti tvoji roaci? Kako e zaraivati za ivot? Nitko jo nije organizirao
163

filozofiju uspjeha, s kojim pravom vjeruje da e tebi to poi za rukom? Tko si ti zapravo, da bi ciljao tako visoko? Sjeti se svojeg skromnog podrijetla. to ti zna o filozofiji? Ljudi e misliti da si lud (i mislili su). Zato to ve netko prije tebe nije uinio?" U umu su mi se pojavila ta i mnoga druga pitanja koja su zahtijevala odgovore. inilo se kao da je pozornost cijeloga svijeta iznenada bila usmjerena prema meni da bi me ismijavala i navela na odustajanje od namjere da ostvarim prijedlog gospodina Carnegiea. Tada sam imao priliku unititi tu ambiciju prije no to me potpuno preuzme. Kasnije u ivotu, nakon to sam prouio tisue ljudi, otkrio sam da su mnoge zamisli mrtvoroene te da im je potrebno udahnuti ivot pomou konkretnih planova i trenutnog djelovanja. Zamisao treba poeti njegovati im se rodi. Svaka minuta njezinog ivota daje joj vee izglede za preivljavanje. Strah od kritike uzrok je odumiranja veine zamisli koje nikada nisu doivjele fazu planiranja i djelovanja. Prilike prema narudbi Mnogi vjeruju da je materijalni uspjeh posljedica povoljnih prilika. To je vjerovanje u odreenoj mjeri utemeljeno, no oni koji se u potpunosti oslanjaju na sreu, gotovo uvijek doivljavaju razoaranje jer zanemaruju drugi vaan imbenik koji mora biti prisutan da bi ovjek mogao biti siguran u uspjeh. Povoljne prilike mogue je naruiti putem znanja. Tijekom razdoblja ekonomske krize komiar W . C . Fields izgubio je sav novac te ostao bez prihoda i bez posla, a njegov nain zaraivanja vie nije postojao. Osim toga, preao je ezdesetu, odnosno, bio je u godinama u kojima se mnogi drugi 164

smatraju "starima". No, toliko se arko elio vratiti na scenu da je na novom podruju ponudio raditi bez plae. Povrh svega toga, pao je i ozlijedio vrat. Mnogi bi na njegovom mjestu odustali. A l i , Fields je bio ustrajan. Znao je da e, ako nastavi, prije ili kasnije dobiti svoju priliku to se i dogodilo, ali nipoto ne sluajno. Marie Dressler se nadomak ezdesetoj godini nala u nevolji - ostala je bez novca i bez posla. Ona je takoer tragala za svojim prilikama i pronala ih. Svojom ustrajnou ostvarila je zadivljujui uspjeh kasno u ivotu, u vrijeme kada veina mukaraca i ena naputa svoju ambiciju za uspjehom. Eddie Cantor izgubio je novac u kolapsu burze 1929. godine, no ostale su mu ustrajnost i hrabrost i zahvaljujui njima uspio je ponovno ostvariti prihod od 10.000 dolara tjedno! U svakom sluaju, ustrajan ovjek moe prilino lijepo napredovati i ako ne posjeduje mnogo ostalih vrlina. Jedina prilika na koju se ovjek moe osloniti jest prilika koju sam stvori. Takve prilike pojavljuju se zahvaljujui ustrajnosti. Polazna toka je odreenost cilja. Prouite prvih stotinu ljudi koje sretnete, upitajte ih to najvie ele u ivotu i devedeset i osam od njih vam nee biti sposobno odgovoriti. Budete li inzistirali na odgovoru, neki e rei - sigurnost; mnogi e rei - novac; nekoliko e ih rei sreu; ostali e odgovoriti - slavu i mo; a poneki e poeljeti javno priznanje, lagodan ivot, sposobnost pjevanja, plesanja i l i pisanja; no nitko od njih nee biti sposoban odrediti te pojmove i l i vam dati naslutiti da posjeduje plan na temelju kojega se nada ostvariti te neodreene elje. Bogatstvo ne odgovara na elju. Bogatstvo odgovara na konkretne planove potkrijepljene jakim udnjama i dosljednom ustrajnou.

165

Kako razviti ustrajnost Do razvijanja ustrajnosti potrebno je prijei etiri jednostavna koraka. Za njih nije potrebna velika inteligencija, izobrazba ve samo malo vremena i truda. Ti koraci su: 1. Tono odreena svrha potkrijepljena goruom udnjom za njezinim ostvarenjem. 2. Konkretan plan popraen dosljednim djelovanjem. 3. Um vrsto zatvoren za sve negativne i obeshrabrujue utjecaje ukljuujui i negativne sugestije roaka, prijatelja i znanaca. 4. Prijateljski odnos s jednom i l i vie osoba koje e vas poticati na ostvarenje vaih planova i vae svrhe. Ova etiri koraka kljuna su za uspjeh na bilo kojem podruju. Svrha trinaest naela ove filozofije jest osposobiti vas za stvaranje navike prelaenja ta etiri koraka. To su koraci pomou kojih ovjek moe upravljati svojom financijskom sudbinom. To su koraci koji vode slobodi i neovisnosti misli. To su koraci koji vode bogatstvu u malim ili velikim razmjerima. Ti koraci vode moi, ugledu i drutvenom priznanju. Ta etiri koraka jame povoljne prilike. To su koraci pomou kojih se snovi pretvaraju u stvarnost. To su koraci koji vode svladavanju strahova, obeshrabrenosti i malodunosti.

166

Sve one koji naue prelaziti te korake oekuje velianstvena nagrada. Povlastica je ispisati svoju cijenu i traiti od ivota da vam je plati.

Kako prevladati potekoe

Koja to tajanstvena sila ustrajnim ljudima daje sposobnost prevladati potekoe? Izaziva li ustrajnost u ovjekovu umu neku vrstu duhovne, mentalne i l i kemijske aktivnosti pomou koje ostvaruje pristup nadnaravnim silama? Zar Beskonana Inteligencija staje na stranu osobe koja se nastavlja boriti i nakon to je bitka protiv cijelog svijeta izgubljena? Ta i mnoga slina pitanja pojavila su se u mojem umu dok sam prouavao Henryja Forda koji je poeo ni od ega i izgradio golemo industrijsko carstvo iako je na samom poetku imao tek neto vie od ustrajnosti. Ili Thomasa A. Edisona koji je, s manje od tri mjeseca izobrazbe, postao vodei svjetski izumitelj te ustrajnost pretvorio u stroj koji govori, u stroj za pokretne slike i rasvjetu, da ne spominjem pedesetak ostalih korisnih izuma. Imao sam ast tijekom dueg vremenskog razdoblja, iz godine u godinu prouavati i gospodina Edisona i gospodina Forda, pa sam ih tako mogao izbliza promatrati. Zbog toga iz vlastitog iskustva mogu rei da u njima osim ustrajnosti nisam pronaao drugu vrlinu koja bi izdaleka predstavljala mogui izvor njihovih zadivljujuih postignua. Nepristrano prouavajui proroke, filozofe, udotvorce i vjerske voe, ovjek dolazi do neizbjenog zakljuka da su ustrajnost, usredotoenost napora i odreenost svrhe bili osnovni izvori njihovih postignua. 167

10.
MO STRUNE SKUPINE
POKRETAKA SILA
Deveti korak prema bogatstvu Mo je kljuna za uspjeh u stjecanju novca. Bez dostatne moi za ostvarenje, planovi su beskorisni i bezvrijedni. U ovom ete poglavlju upoznati metodu pomou koje ovjek moe stei i primjenjivati mo. Mo se moe definirati kao "organizirano i inteligentno usmjereno znanje". Mo se, u tom znaenju, odnosi na organizirani napor dovoljan da ovjek postane sposoban pretvoriti udnju u novac. Organizirani napor ostvaruje se koordinacijom napora dvoje ili vie ljudi koji u suglasju rade na ostvarenju jasno odreenoga cilja. Mo je kljuna za stjecanje novca! Mo je prijeko potrebna za zadravanje steenoga novca! Razmotrimo kako je mogue stei mo. Ako je mo "organizirano znanje", razmotrimo izvore znanja:

168

a. Beskonana inteligencija. Ovom izvoru znanja moete uz pomo kreativne mate pristupiti pomou postupka opisanog u jednom od sljedeih poglavlja. b. Steeno iskustvo. ovjekovo steeno iskustvo (ili onaj njegov dio koji je organiziran i zabiljeen) moe se pronai u svakoj bolje opremljenoj knjinici. Vaan dio toga steenog iskustva pouava se u kolama i na sveuilitima, gdje je to iskustvo razvrstano i organizirano. c. Pokusi i istraivanja. Na podruju znanosti, ali i gotovo na svim ostalim podrujima, ljudi svakodnevno skupljaju i organiziraju nove spoznaje. To je izvor kojemu se ovjek mora okrenuti kada znanje nije dostupno iz izvora "steenog iskustva". I ovdje je potrebno upotrijebiti kreativnu matu. Znanje je mogue stei iz bilo kojega od navedenih izvora. Organizacijom konkretnih planova i djelovanjem u cilju ostvarenja tih planova, znanje je mogue pretvoriti u mo. Istraivanjem triju najvanijih izvora znanja otkrit ete brojne potekoe na koje e naii ovjek koji se oslanja iskljuivo na vlastite napore pri skupljanju znanja i njegovu organiziranju u obliku konkretnih planova djelovanja. Ako su ti planovi opseni, u pravilu e biti potrebno potraiti suradnju drugih ljudi. Stjecanje moi putem strune skupine Struna skupina moe se definirati kao: "Skladna koordinacija znanja i nastojanja dviju i l i vie osoba, radi ostvarenja konkretnog cilja." 169

Nitko ne moe stei veliku mo bez pomoi strune skupine. U prethodnom poglavlju dobili ste upute za stvaranje planova u cilju pretvaranja udnje u novac. Budete li ustrajno i inteligentno slijedili te upute te pomno odabrali svoju strunu skupinu, va e cilj biti napola ostvaren iako toga neete biti svjesni. Da biste bolje shvatili mogunosti moi koja vam je dostupna pomou dobro odabrane strune skupine, objasnit u dvije znaajke naela strune skupine od kojih je jedna financijske prirode, a druga psihike. Financijska znaajka je oita. Financijske prednosti ostvarit e svatko tko se okrui skupinom suradnika i savjetnika koji su mu u duhu suglasja spremni pomoi. Taj oblik udruivanja temelj je gotovo svakog velikog bogatstva. Vae razumijevanje ove velike istine moglo bi odrediti va financijski poloaj. Psihiku znaajku naela strune skupine neto je tee pojmiti. No, sljedea vam tvrdnja moe pruiti prilino dobar uvid: "Dva se uma jo nisu udruila, a da time nisu stvorila treu, nevidljivu i neopipljivu silu koju moemo opisati i kao trei um." Ljudski je um jedan oblik energije, duhovan dio bia. Kada se dva uma udrue u duhu sklada, duhovne se energije svakog uma sjedine, to ini "psihiku" znaajku strune skupine. S naelom strune skupine, odnosno, njezinom financijskom znaajkom upoznao me je Andrew Carnegie prije vie od pedeset godina. Otkriu tog naela zahvaljujem svoj poslovni ivotni izbor. Struna skupina gospodina Carnegiea sastojala se od otprilike pedeset ljudi kojima se okruio u svrhu proizvodnje i prodaje elika. Cijelo svoje bogatstvo zahvaljuje moi koju je stekao putem svoje strune skupine. Prouite uspone bilo kojeg ovjeka koji je stekao veliko bogatstvo te mnoge od onih koji su stekli neto skromnija bogatstva, i otkrit ete da su, svjesno i l i nesvjesno, primjenjivali 170

naelo strune skupine. Veliku mo nije mogue stei putem bilo kojeg drugog naela! Kako poveati svoju misaonu mo ovjekov se mozak moe usporediti s elektrinom baterijom. Poznato je da e skupina elektrinih baterija proizvesti mnogo vie energije od samo jedne baterije. Takoer je poznato da e jedna baterija proizvesti energiju razmjernu broju i kapacitetu jedinica od kojih se sastoji. Mozak funkcionira na slian nain. To znai i da su neki mozgovi djelotvorniji od drugih, to dovodi do vrlo vane tvrdnje - skupina mozgova koordinirana (ili povezana) u duhu suradnje proizvest e vie misaone energije od jednog jedinog mozga, jednako kao to e i skupina elektrinih baterija proizvesti vie energije od jedne jedine baterije. Ova metafora otkriva da se u naelu strune skupine skriva tajna moi kojom raspolau ljudi okrueni ostalim mudrim ljudima. Poznato je da je Henry Ford svoju poslovnu karijeru zapoeo sputan siromatvom, nepismenou i neznanjem. Poznato je da je i za vrlo kratko vrijeme od deset godina gospodin Ford prevladao sve tri prepreke, a za dvadeset godina postao jedan od najbogatijih ljudi- Amerike. Pridruite tome injenicu da je znanje ubrzano poeo stjecati nakon to je uspostavio prisno prijateljstvo s Thomasom A. Edisonom i shvatit ete u kolikoj mjeri jedan um moe utjecati na drugi. Nainimo korak dalje i razmotrimo injenicu da korijeni iznimnog postignua gospodina Forda seu u vrijeme kada je upoznao Harveya Firestonea, Johna Burroughsa i Luthera Burbanka (svaki od njih posjedovao je iznimne intelektualne sposobnosti), i pronai ete jo jedan dokaz da je mo mogue stei putem prijateljskog povezivanja umova. Ljudi preuzimaju prirodu, navike i 171

misaonu mo onih osoba s kojima se drue u duhu naklonosti i suglasja. Putem suradnje s Edisonom, Burbankom, Burroughsom i Firestoneom, gospodin Ford svojoj je intelektualnoj moi dodao ukupnu inteligenciju, iskustvo, znanje i duhovnu snagu tih etvero ljudi. tovie, naelo strune skupine usvojio je i primjenjivao putem metoda i postupaka opisanih u ovoj knjizi. To je naelo dostupno i vama! Mahatmu Gandhija ve sam spominjao. Prouimo metodu pomou koje je on stekao svoju golemu mo. Tu je metodu mogue objasniti u tek nekoliko rijei. Mahatma Gandhi je svoju mo stekao navodei dvije stotine milijuna ljudi na usklaivanje umova i tijela u duhu suglasja te k tono odreenom cilju. Ukratko, Gandhi je postigao udo jer dvije stotine milijuna ljudi samo je udom mogue navesti - a ne prisiliti - na skladnu suradnju na bilo koji rok. Svaki ovjek koji vodi neki posao zna koliko je teko navesti zaposlenike na suradnju koja bi barem izdaleka nalikovala skladu. Popis glavnih izvora putem kojih je mogue stei mo predvodi, kao to ste vidjeli, Beskonana Inteligencija. Kada se dvoje i l i vie ljudi uskladi u duhu suglasja i radi na ostvarenju konkretnog cilja, oni se, zahvaljujui tom zajednitvu, dovode u poloaj iz kojega crpe mo izravno iz velike, univerzalne riznice Beskonane Inteligencije. To je najvei od svih izvora moi. To je izvor kojemu se okreu geniji i svi veliki voe (bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu). Ostala dva vana izvora iz kojih je mogue prikupiti znanje prijeko potrebno za stjecanje moi nisu nita pouzdaniji od pet ovjekovih osjetila. A ta osjetila nisu uvijek pouzdana. U sljedeim poglavljima podrobno u opisati metode pomou kojih je najlake povezati se s Beskonanom Inteligencijom. 172

Ovo nije religijsko uenje. Nijedno temeljno naelo opisano u ovoj knjizi ne bi trebalo tumaiti kao izravno i l i neizravno uplitanje u vjerske navike bilo kojeg ovjeka. Svrha ove knjige jest iskljuivo pouiti itatelja pretvaranju jasno odreene udnje za novcem u njezin materijalni oblik. itajte, razmiljajte i meditirajte dok itate. Cijela e filozofija uskoro biti razotkrivena pa ete je opaziti iz posve nove perspektive. Trenutno opaate samo pojedinosti svakog poglavlja. Mo pozitivnih emocija Novac je plah i lako izmie. Potrebno ga je mamiti i privlaiti metodama prilino slinim onima kojima se slui odluan udvara u nastojanju da osvoji izabranu djevojku. Jednako tako ni mo koja se koristi pri "osvajanju" novca nije mnogo drugaija od one koju primjenjujemo da bismo osvojili neku djevojku. Da bi ta mo bila uspjeno primijenjena za stjecanje novca, potrebno joj je dodati vjeru. Potrebno je dodati udnju. Potrebno joj je dodati ustrajnost. Potrebno ju je primijeniti na temelju plana, a taj plan mora biti proveden u djelo. Kada novac pritjee u velikim koliinama, ovjeku koji ga stjee pritjee jednako lako kao to voda tee nizbrdo. U ovom univerzumu postoji velika, nevidljiva struja moi koju bismo mogli usporediti s rijekom; dok jedna strana rijeke tee u jednom smjeru, a sve one koji u nju zakorae na toj strani, nosi naprijed i prema gore, prema bogatstvu - a druga strana tee u suprotnom smjeru i sve nesretnike koji su dospjeli na tu stranu (te se nisu sposobni iz nje izvui) nosi prema dolje, prema bijedi i prema siromatvu. Tu ivotnu struju upoznao je svatko tko je stekao bogatstvo. Ta je struja zapravo ovjekov nain razmiljanja. Pozitivne 173

emocije ine onu stranu struje koja vas nosi prema bogatstvu. Negativne emocije ine onu stranu koja tee prema siromatvu. ovjek koji ita ovu knjigu s ciljem stjecanja bogatstva, u ovoj e metafori pronai iznimno vanu misao. Ako se nalazite na onoj strani struje koja vodi siromatvu, ova misao moe vam posluiti kao veslo pomou kojega ete se otisnuti na drugu stranu struje. No, posluit e vam samo ako je primijenite i koristite. Puko itanje i donoenje vlastitoga suda o njoj, pozitivnog ili negativnog, nee vam biti ni od kakve koristi. Siromatvo i bogatstvo esto izmjenjuju mjesta. Kada bogatstvo doe na mjesto siromatva, ta se promjena veinom ostvaruje putem promiljenih i oprezno provoenih planova. Za siromatvo nije potreban plan ili pomo, ono je izravno i nemilosrdno. Bogatstvo je plaho i stidljivo. Njega je potrebno "namamiti".

174

SREA nije samo u POSJEDOVANJU, ve i u DJELOVANJU.

175

11.
TAJNA TRANSMUTACIJE SEKSUALNE ENERGIJE
Deseti korak prema bogatstvu Rije "transmutacija" jednostavnim rjenikom znai "promjena ili pretvaranje jednog elementa ili oblika energije u drugi". Seksualna emocija je stanje uma. Zbog nepoznavanja teme, to stanje uma u pravilu se povezuje s tjelesnim, a zahvaljujui neprimjerenim utjecajima kojima je veina ljudi bila podvrgnuta tijekom stjecanja spoznaja o seksu, sutinski tjelesni pojmovi urodili su mnogim predrasudama. Seksualna emocija sa sobom nosi tri stvaralaka potencijala. Oni su: 1. nastavak vrste. 2. o d r a v a n j e zdravlja (kao terapeutsko sredstvo je nenadmaiva). 3. preobrazba iz osrednjosti u genijalnost putem transmutacije. Transmutaciju seksualne energije vrlo je lako i jednostavno 176

objasniti. To znai preusmjeravanje uma s misli o tjelesnom izraavanju na misli neke druge prirode. Seksualna je udnja najsnanija od svih ljudskih udnji. ovjek kojega pokree ta udnja, razvija bujnu matu, hrabrost, mo volje, ustrajnost te stvaralaku sposobnost koja mu inae ne bi bila poznata. udnja za seksualnim odnosom toliko je snana da ljudi spremno riskiraju ivot i ugled ne bi li je zadovoljili. Zauzdana i preusmjerena, ta motivacijska sila zadrava sve svoje znaajke bujne mate, hrabrosti i ostaloga, koje je mogue kao stvaralaku silu iskoristiti na podruju knjievnosti, slikarstva i l i bilo kojeg drugog podruja, ukljuujui, dakako i stjecanje bogatstva. Transmutacija seksualne energije zahtijeva i primjenu moi volje, no budite uvjereni da je nagrada vrijedna uloenoga truda. udnja za seksualnim izraavanjem uroena je i prirodna. Tu udnju nije mogue, niti bije se smjelo potiskivati ili guiti. No, potrebno joj je dati oduka u obliku izraavanja koje oplemenjuje ovjekovo tijelo, um i duh. Ukoliko joj putem transmutacije ne omoguite takav oblik oduka, ona e ga potraiti u iskljuivo tjelesnim kanalima. Rijeku je mogue pregraditi branom i vodu zaustaviti na neko vrijeme, no ona e na posljetku pronai otvor. Isto vrijedi i za seksualnu emociju. Neko ju je vrijeme mogue potiskivati i guiti, no ona po svojoj prirodi neprestano trai naine izraavanja. Ne transmutirate li je u stvaralaki oblik, pronai e mnogo manje vrijedan nain izraavanja. Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode Uistinu je sretan onaj tko je otkrio kako seksualnoj energiji dati oduka putem nekog oblika stvaralakog nastojanja. Znanstvena su istraivanja otkrila sljedee vane injenice:

177

1. L j u d i k o j i su p o s t i g l i mnogo, posjeduju v i s o k o razvijenu seksualnu prirodu. To su ljudi koji su ovladali umijeem transmutacije seksualne energije. 2. Ljude koji su stekli veliko bogatstvo i ostvarili velika postignua na podruju knjievnosti, umjetnosti, industrije, arhitekture te ostalih zanimanja, pokretao je utjecaj ene. Navedeno istraivanje temelji se na prouavanju biografija i ivotnih pria unatrag vie od dvije tisue godina. Svi dokazi vezani za ivote mukaraca i ena koji su ostvarili velika postignua, nedvojbeno upuuju na injenicu da su ujedno posjedovali i visoko razvijenu seksualnu prirodu. Seksualna emocija je "neodoljiva sila" kojoj se nije mogue oduprijeti neime poput "nepokretnog tijela". Pokretan tom emocijom, ovjek prima dar velike moi djelovanja. Spoznajte tu istinu i uvidjet ete vanost tvrdnje da transmutacija seksualne energije u sebi nosi tajnu stvaralake sposobnosti. Unitite spolne lijezde ovjeka i l i ivotinje i odstranili ste najvaniji izvor pokretakog poticaja. Da biste se u to uvjerili, promatrajte bilo koju kastriranu ivotinju. B i k nakon takvoga zahvata postaje krotak poput krave. Odstranjivanjem spolnih lijezda mukarcu ili mujaku bilo koje ivotinje oduzima se sva borbenost. Istim zahvatom na enama ili enkama ivotinja postie se isti uinak. Deset stimulansa uma Ljudski um odgovara na stimulanse pomou kojih ga je mogue "ugoditi" za vee brzine vibracije poznate kao entuzijazam, kreativna mata, snana udnja i slino. Stimulansi na koje um najspremnije odgovara su: 178

1. udnja za seksualnim izraavanjem. 2. ljubav. 3. g o r u a u d n j a za slavom, m o i i l i financijskim dobitkom, odnosno novcem. 4. glazba. 5. prijateljstvo osoba istog ili suprotnog spola. 6. struna skupina utemeljena na suglasju dvoje ili vie ljudi koji se udruuju radi duhovnog i l i svjetovnog napretka. 7. zajednika patnja kakvu, primjerice, doivljavaju zatvorenici. 8. autosugestija. 9. strah. 10. narkotici i alkohol. udnja za seksualnim izraavanjem nalazi se na vrhu popisa stimulansa koji najdjelotvornije pokreu um, ali i kotaie fizikog djelovanja. Osam tih stimulansa prirodno je i konstruktivno. Dva su destruktivna. Popis sam izloio s ciljem da vam omoguim prouiti glavne izvore stimulacije uma. Tako ete otkriti da je seksualna emocija daleko najsnaniji i najmoniji stimulans uma. "Neki je mudrija izjavio da je genij ovjek koji "ima dugu kosu, jede udnu hranu, ivi sam i slui kao predmet ismijavanja". Neto bolja definicija genija kae da je to ovjek "koji je otkrio nain pojaanja intenziteta misli do toke u kojoj moe s lakoom komunicirati s izvorima znanja nedostupnim na razini obine misli." ovjek koji razmilja, postavit e nekoliko pitanja vezanih za ovu definiciju genija. Njegovo prvo pitanje glasi: "Kako ovjek moe komunicirati s izvorima znanja koji nisu dostupni putem obine misli?"

179

Sljedee pitanje glasi: "Postoje li poznati izvori znanja koji su dostupni samo genijima, a ako postoje, koji su i kako se do njih moe doprijeti?" Predoit u vam dokaze pomou kojih ete se sami uvjeriti izvodei pokuse, a time ete odgovoriti na oba pitanja. "Genij" se razvija putem estog osjetila Postojanje estog osjetila dovoljno je dokazano. esto osjetilo je kreativna mata. Sposobnost kreativne mate jest sposobnost koju veina ljudi ne upotrijebi tijekom cijelog ivota, a ako je i upotrijebi, to se dogaa sasvim sluajno. Vrlo malo ljudi koristi kreativnu matu s namjerom i predumiljajem. Ljudi koji je upotrebljavaju hotimice i s razumijevanjem njezinih funkcija, jesu geniji. Sposobnost kreativne mate izravna je veza konanog uma ovjeka i Beskonane Inteligencije. Sva takozvana otkria vezana za podruje religije te sva otkria temeljnih i l i novih naela na podruju izuma proizlaze iz sposobnosti kreativne mate. Odakle dolaze "predosjeaji" Kada se u ovjekovu umu pojavi zamisao ili predodba u obliku koji popularno nazivamo "predosjeajem", ona proizlazi iz jednog ili vie sljedeih izvora: 1. Beskonana inteligencija. 2. Podsvjesni um u kojemu je pohranjen svaki osjetilni utisak i svaki misaoni poticaj koji je ikada stigao do mozga putem jednoga od pet osjetila.

180

3. Um osobe k o j a je putem svjesne m i s l i u p r a v o oslobodila tu predodbu ili zamisao. 4. Podsvijest neke druge osobe. Drugi izvori "nadahnutih" zamisli ili "predosjeaja" nisu poznati. Kada je mozak potaknut na djelovanje jednim od deset stimulansa, osoba se uzdie visoko iznad obine misli te je sposobna sagledati razmjere, doseg i kakvou misli to joj na nioj razini ne polazi za rukom jer je zaokupljena rjeavanjem svakodnevnih poslovnih profesionalnih potekoa. Kada se pomou bilo kojeg oblika stimulacije uma uzdigne na tu viu razinu misli, ovjek je u poloaju koji se moe usporediti sa zrakoplovom koji leti na visini s koje je mogue vidjeti dalje od crte horizonta koja mu ograniava vidik dok je na tlu. Osim toga, na toj vioj razini misli ovjeka ne ometaju niti ne sputavaju stimulansi koji mu suuju i ograniavaju vidik dok se bori s potekoama zadovoljavanja triju osnovnih potreba: potrebe za hranom, odjeom i sklonitem. Tada se nalazi u misaonom svijetu iz kojega su uobiajene, kruhoborake misli jednako djelotvorno uklonjene, kao to let zrakoplovom uklanja vidu prepreke kao to su planine i doline. U tom povienom stanju svijesti kreativna sposobnost uma dobiva slobodu djelovanja. Put za djelovanje estog osjetila je prohodan. Um tako postaje otvoren za zamisli koje ne bi primio ni u kojim drugim okolnostima. "esto osjetilo" jest znaajka koja ini razliku izmeu genija i obinog ovjeka. Razvijanje kreativne sposobnosti to ovjek vie koristi svoju zahtijeva od nje misaone poticaje, 181 kreativnu sposobnost te ona postaje pozornija i

otvorenija za imbenike izvan njegove podsvijesti. Tu je sposobnost mogue njegovati i razvijati iskljuivo uporabom. Ono to poznajemo kao "svijest", djeluje zahvaljujui funkciji estog osjetila. Veliki slikari, pisci, glazbenici i pjesnici postali su veliki zato to su stekli naviku oslanjanja na "tihi unutranji glas" koji im se obraa putem sposobnosti kreativne mate. Ljudi koji posjeduju "bujnu" matu dobro znaju da im najbolje zamisli dolaze u obliku takozvanih "predosjeaja". Jedan veliki govornik iskazuje svoje vrhunsko umijee tek kada zatvori oi i potpuno se osloni na sposobnost kreativne mate. Kada su ga upitali zato zatvara oi trenutak prije vrhunca svojega govora, odgovorio je: "inim to zato to tada izgovaram zamisli koje mi dolaze iznutra". Jedan od najuspjenijih i najpoznatijih amerikih financijaa razvio je naviku zatvoriti oi dvije do tri minute prije donoenja neke odluke. Kada su ga upitali zato to ini, odgovorio je: "Zatvorenih oiju sposoban sam crpiti iz izvora svoje vie inteligencije". Kako je izumitelj dolazio do zamisli Pokojni dr. Elmer R. Gates iz Chevy Chasea u Marylandu usavrio je putem postupka razvijanja i primjene kreativne sposobnosti vie od dvije stotine korisnih izuma od kojih je veina vrlo korisna. Njegova e metoda biti vrlo zanimljiva i vana onome tko eli postii razinu genijalnosti koju je dr. Gates nedvojbeno posjedovao. Iako nije osobito poznat u svijetu, dr. Gates bio je uistinu veliki znanstvenik. U svojem je laboratoriju imao i prostoriju koju je nazivao "soba za osobnu komunikaciju". Ta je prostorija bila zvuno izolirana i bilo ju je mogue potpuno zamraiti. U njoj se nalazio maleni stol na kojemu je dr. Gates drao blok za 182

pisanje. Na zidu ispred stola nalazio se elektrini prekida kojim se palila i gasila rasvjeta. Kada bi dr. Gates poelio crpiti sile svoje kreativne mate, uao bi u tu prostoriju, sjeo za stol, ugasio svjetlo i usredotoio se na poznate elemente izuma na kojemu je radio te bi ostao u tom poloaju sve dok mu um nisu poele dolaziti zamisli vezane za nepoznate elemente izuma. Jednom su zgodom zamisli dolazile tako brzo da je bio prisiljen pisati gotovo tri sata. Kada su misli prestale pristizati i kada je pregledao svoje biljeke, otkrio je da sadre podroban opis naela koja se nisu mogla usporediti ni sa ime to je svijetu znanosti poznato. Povrh toga, u tim je biljekama bilo je jasno izloeno i rjeenje njegova problema. Dr. Gates za ivot je zaraivao "raajui zamisli" za pojedince i korporacije. Neke od najveih korporacija u Americi plaale su mu goleme iznose za samo sat vremena provedenog u "raanju zamisli". Razumno promiljanje esto dovodi na pogrean put jer ga u velikoj mjeri vodi ovjekovo iskustvo. Znanje koje ovjek stjee iskustvom nije uvijek tono. Zamisli primljene pomou kreativne sposobnosti mnogo su pouzdanije jer proizlaze iz izvora pouzdanijih od bilo kojeg izvora dostupnog razumu. Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama Najvea izumitelja, sposobnosti poznaje tu sintetikom razlika izmeu genija i obinog, luckastog lei u injenici da genij radi uz pomo svoje kreativnog matanja, dok "luckasti" izumitelj ne sposobnost. Znanstvenik-izumitelj koristi se i i kreativnom matom.

Znanstvenik-izumitelj, primjerice, rad na izumu zapoinje tako to sintetikom sposobnou (sposobnou razmiljanja) organizira i kombinira poznate zamisli ili naela steena putem iskustva. Ustanovi li da to znanje nije dovoljno za dovrenje 183

izuma, posee za izvorima znanja koji su mu dostupni putem njegove kreativne sposobnosti. Sama metoda tog postupka razlikuje se od pojedinca do pojedinca, no osnovni je postupak sljedei: 1. Znanstvenik prvo stimulira svoj um kako bi poeo funkcionirati na vioj razini koristei se jednim ili vie od deset prethodno navedenih stimulansa ili stimulansom po vlastitom izboru. 2. Zatim se usredotoi na poznate imbenike (dovreni dio) svojega izuma i u svojem umu stvara savrenu sliku nepoznatih imbenika (nedovreni dio) toga izuma. Tu predodbu odrava u svojem umu sve dok ju ne preuzme podsvijest, a tada se opusti oistivi svoj um od svih misli i eka da odgovor "bljesne" u njegovu umu. Rezultati su katkad i trenutni i jasno odreeni. Katkad su, meutim, ovisno o stupnju razvijenosti estog osjetila ili kreativne sposobnosti, i negativni. Gospodin Edison sintetskom sposobnou svoje mate iskuao je vie od 10 000 razliitih kombinacija prije no to je "ukljuio" svoju kreativnu sposobnost i dobio odgovor koji mu je omoguio usavriti izum rasvjete. Njegovo je iskustvo bilo slino i s izumom gramofona. Mnogo je pouzdanih dokaza za postojanje sposobnosti kreativne mate. Te ete dokaze pronai pomnom analizom ljudi koji su postali voe na svojim podrujima djelovanja iako za sobom nisu imali osobitu izobrazbu. Lincoln je bio oit primjer velikog voe koji je postao velik zahvaljujui otkriu i primjeni kreativne sposobnosti. Tu je sposobnost otkrio i poeo primjenjivati zbog pobuenosti ljubavlju koju je doivio kada je upoznao Anne Rutledge, to je iznimno vana tvrdnja vezana za prouavanje izvora genijalnosti. 184

Pokretaka sila seksa Stranice povijesti prepune su pria o velikim voama ija postignua vuku korijene izravno iz utjecaja ene koja je putem stimulacije seksualnom udnjom pobuivala kreativne sposobnosti njihovih umova. Jedan od njih bio je Napoleon Bonaparte. Nadahnut svojom prvom suprugom Josephine, bio je nepokolebljiv i nepobjediv. Kada mu je "zdrav razum", odnosno njegova sposobnost razmiljanja naloila da Josephine ukloni sa svojeg puta, zapoelo je njegovo slabljenje. Poraz i Sveta Helena nisu bili daleko. Kada bi to doputao dobar ukus, mogli bismo spomenuti i mnoge druge poznate Amerikance koji su se pod utjecajem svojih supruga uspeli do velikih visina i ostvarili velika postignua, da bi propali nakon to su im novac i mo udarili u glavu pa su ostavili svoje supruge radi drugih ena. Napoleon nije bio jedini koji je otkrio da je seksualni utjecaj iz pravog izvora moniji od bilo koje tvorevine razuma. Ljudski um odgovara na stimulaciju! Meu najveim i najsnanijim od stimulansa jest seksualni nagon. Zauzdana i podvrgnuta transmutaciji, ta pokretaka sila sposobna je uzdii ovjeka na viu misaonu razinu na kojoj je sposoban ovladati izvorima zabrinutosti i gnjavae nie razine. Da bih vam osvjeio pamenje vezano za injenice iznesene u biografijama odreenih ljudi, navest u imena nekolicine koji su ostvarili izuzetna postignua i ija je visoko seksualna priroda bila poznata. Njihov je genij mo nedvojbeno pronaao u transmutaciji seksualne energije:
GEORGE WASHINGTON BONAPARTE THOMAS JEFFERSON

NAPOLEON

ELBERT HUBBARD ELBERT H. GARY WOODROW WILSON

WILLIAM SHAKESPEARE A B R A H A M LINCOLN

185

RALPH ROBERT ENRICO

WALDO EMERSON BURNS CARUSO

JOHN H. PATTERSON ANDREW JACKSON

Vae poznavanje biografija poznatih ljudi omoguit e vam nastaviti ovaj popis. Pronaite, ako moete, u povijesti civilizacije jednog jedinog ovjeka koji je ostvario izniman uspjeh na bilo kojem podruju, a kojega nije pokretala visoko razvijena seksualna priroda. Ukoliko se ne elite oslanjati na biografije ljudi koji vie nisu ivi, razmislite o uspjenim ljudima koje poznajete i pokuajte meu njima pronai ovjeka slabe seksualne energije. Seksualna je energija stvaralaka energija svih genija. Nikada jo nije bilo, niti e biti velikog voe, graditelja ili umjetnika kojemu nedostaje pokretaka sila seksa. Nedvojbeno je da nitko iz ovih tvrdnji nee zakljuiti da su geniji svi ljudi koji posjeduju veliku seksualnu energiju. ovjek dosee status genija samo kada i ako pobudi svoj um da bude sposoban crpiti svoju kreativnu sposobnost. Najdjelotvorniji stimulans za pobuivanje uma jest seksualna energija. No, posjedovanje te energije nije dovoljno da bi ovjek postao genij. Tu je energiju potrebno podvrgnuti transmutaciji iz udnje za tjelesnim kontaktom u neki drugi oblik udnje i djelovanja i tek tada se ovjek moe uzdii na razinu genija. No, veina ljudi se, zbog nerazumijevanja i zlouporabe snane seksualne udnje, srozava na razinu koja je nia i od ivotinjske. Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije etrdesete godine Analizirajui vie od 25.000 ljudi, otkrio sam da se veliki uspjeh malokad postie prije etrdesete godine, a pravi se tempo u pravilu uspostavlja tek poprilino nakon pedesete. Ta 186

me je injenica toliko zapanjila da sam se udubio u prouavanje njezinih uzroka. Tim prouavanjem otkrio sam da je glavni razlog tome to veina ljudi postie uspjeh tek nakon etrdesete godine upravo njihovo rasipanje energije na tjelesno izraavanje seksualne emocije. Veina ljudi nikada ne uvidi da seksualni nagon nudi i druge mogunosti koje po vanosti daleko nadilaze puko tjelesno izraavanje. Veina onih koji dolaze do tog otkria, stjeu tu spoznaju tek oko etrdeset i pete ili pedesete godine, nakon to su potroili mnoge godine tijekom kojih je njihova seksualna energija bila na vrhuncu. Nakon toga obino slijedi vrijedno postignue. ivoti mnogih ljudi do etrdesete, a katkad i mnogo nakon toga, odraavaju neprestano rasipanje energije koju su mogli mnogo bolje iskoristiti. Svoje profinjene i snane emocije neobuzdano su bacali u vjetar. udnja za seksualnim izraavanjem daleko je najsnanija i najdublja ljudska emocija te zbog toga zauzdana, podvrgnuta transmutaciji i izraena kroz neko drugo djelovanje, uzdie ovjeka prema velikim postignuima. Najjai od svih stimulansa uma Povijesti ne nedostaje primjera ljudi koji su dosegli razinu genija zahvaljujui uporabi umjetnih stimulansa uma u obliku alkohola i narkotika. Edgar Allan Poe napisao je "Gavrana" pod utjecajem alkohola, "sanjajui snove koje se smrtnik jo nije usudio sanjati". James Whitcomb Riley ostvario je svoja najbolja djela pod utjecajem alkohola. Moda je tako i opazio "isprepletenost sna i jave, mlin ponad rijeke, i maglicu nad potokom". Robert Burns najbolje je pisao u opijenom stanju. "Za dobra stara vremena, prijatelju, popit emo jo au dobrote, za dobra stara vremena." 187

No, ne zaboravite da su se mnogi takvi ljudi na kraju unitili. Priroda je pripravila svoje napitke kojima ljudi bez opasnosti mogu pobuivati svoje umove te ih podesiti za fine i dragocjene misli koje dolaze - tko zna odakle! Za te prirodne stimulanse jo nije pronaena zadovoljavajua zamjena. Psiholozi dobro znaju da su seksualni nagon i duhovni poriv vrlo tijesno povezani - to objanjava neobino ponaanje ljudi koji sudjeluju u orgijama poznatim kao vjerska "buenja", uobiajenim meu primitivnim vrstama. Svijetom vladaju ljudske emocije na kojima poiva i sudbina ovjeanstva. Ljudi u svojim postupcima nisu toliko vodeni razumom, koliko osjeajima. Kreativna sposobnost uma pobuuje se iskljuivo emocijama, a nipoto zdravim razumom. Najmonija od svih ovjekovih emocija jest seksualna emocija. Naveo sam i neke druge stimulanse uma, no nijedan od njih, kao ni svi zajedno, ne mogu se usporediti s pokretakom moi seksa. Stimulans uma jest bilo koji poticaj koji e privremeno ili trajno poveati misaoni intenzitet. Deset navedenih stimulansa uma poticaji su kojima ljudi najee pribjegavaju. Pomou tih izvora ovjek moe doi u dodir s Beskonanom Inteligencijom i l i , po volji, ui u spremite vlastite podsvijesti ili podsvijesti neke druge osobe, a to je postupak koji moe izvesti samo genij. Spremite osobnog magnetizma Predava koji je osposobio i pouavao vie od 30.000 prodavaa, doao je do zapanjujueg otkria da su ljudi visoke seksualne energije najbolji prodavai. Objanjenje lei u injenici da imbenik osobnosti poznat kao "osobni magnetizam" nije ni vie ni manje nego seksualna energija. Ljudi visoke seksualne energije uvijek su vrlo magnetini. Razvijanjem i razumijevanjem, tu je ivotnu silu mogue crpiti i dobro iskoristiti u meuljudskim odnosima. Drugima ete tu energiju prenijeti putem sljedeih posrednika: 188

1. Stisak ruke. Stisak ruke u trenutku otkriva magnetizam ili njegov nedostatak. 2. Boja glasa. M a g n e t i z a m , i l i seksualna energija, imbenik je koji moe obojiti glas i uiniti ga melodioznim i ugodnim. 3. Dranje i pokreti. Ljudi visoke seksualne energije kreu se ustro, skladno i spretno. 4. Vibracije misli. Ljudi visoke seksualne energije svoje misli proimaju seksualnom emocijom, ili su to sposobni uiniti po volji te na taj nain utjeu na ljude oko sebe. 5. Dotjerivanje. Ljudi visoke seksualne energije veinom vrlo pomno brinu za svoj izgled. U pravilu biraju odjeu onog stila koji odgovara njihovoj osobnosti, grai, tenu i tako dalje. Pri zapoljavanju prodavaa, sposoban ef prodaje kod kandidata prvo trai osobni magnetizam. Ljudi kojima nedostaje seksualne energije, ne mogu razviti entuzijazam niti ga pobuditi u drugima, a entuzijazam je jedna od najvanijih vrlina prodavaa, bez obzira na to to prodaje. Javni govornici, propovjednici, odvjetnici i prodavai kojima nedostaje seksualne energije "mlaki" su kada je posrijedi sposobnost utjecanja na druge. Pridruite tome injenicu da je na mnoge ljude mogue utjecati jedino putem njihovih emocija i uvidjet ete vanost seksualne energije kao dijela priroene sposobnosti prodavaa. Vrhunski, prodavai postiu vrhunske uspjehe u prodaji zbog toga to, svjesno ili nesvjesno, preobraavaju svoju seksualnu energiju u entuzijazam za prodaju! U ovoj ete tvrdnji pronai vrlo praktinu sugestiju koja otkriva istinsko znaenje transmutacije seksualne energije. Prodava koji zna odvratiti um od misli o seksu i usmjeriti ga prema prodaji s onoliko entuzijazma i odlunosti koliko bi primijenio i na ostvarenje njihove prvotne svrhe, ovladao je umijeem transmutacije seksualne energije, 189

bez obzira je li toga svjestan ili nije. Veina prodavaa, koji preobraavaju svoju seksualnu energiju ine to potpuno nesvjesno ili potpuno nesvjesni naina na koji to ine. Transmutacija seksualne energije zahtijeva vie moi volje no to je prosjean ovjek spreman upotrijebiti u tu svrhu. Oni kojima je teko primijeniti dovoljno moi volje, mogli bi tu sposobnost razviti postupno. Iako je mo volje prijeko potrebna, nagrada za uloeni trud i vie je nego vrijedna toga. Pogrena vjerovanja o tetnosti seksa za ovjekovu osobnost ini se da je veina ljudi po pitanju seksa neoprostivo neuka. Neupueni i izopaeni umovi posve su pogreno shvatili, izopaili i obezvrijedili seksualni nagon. Mukarce i ene blagoslovljene - da, blagoslovljene izrazito seksualnom prirodom veinom se smatra ljudima kojih se treba uvati. Umjesto da ih se smatra blagoslovljenima, smatra ih se prokletima. Milijuni ljudi, ak i u dananje doba prosvjeenosti, pate od kompleksa manje vrijednosti koji su razvili zbog vjerovanja da je izraena seksualna priroda njihovo prokletstvo. Tvrdnje o vrijednostima seksualne energije ne bi trebalo shvatiti kao opravdanje za razuzdanost. Seksualna je emocija vrlina samo ako se koristi inteligentno i promiljeno. Mogue ju je i zlorabiti, to se esto dogaa, do te mjere da srozava umjesto da oplemenjuje i tijelo i um. Prilino mi se vanim inilo otkrie da je gotovo svaki veliki voa kojega sam imao mogunost prouavati, bio ovjek ija su postignua u velikoj mjeri bila nadahnuta nekom enom. U mnogim je sluajevima posrijedi bila skromna, samozatajna supruga o kojoj je javnost ula malo i l i nita. U drugim je sluajevima izvor nadahnua bila "druga ena". 190

Svaki inteligentan ovjek zna da je pretjerana stimulacija alkoholnim piima ili narkoticima destruktivan oblik neumjerenosti. Meutim, mnogi ne znaju da pretjerivanje sa seksualnim izraavanjem moe postati jednako tetno i razorno za kreativnu sposobnost kao i narkotici i alkohol. "Seksualni manijak" u osnovi se nimalo ne razlikuje od manijakalnog ovisnika o drogama! Obojica su izgubili nadzor nad svojim razumom i voljom. Mnogi sluajevi hipohondrije (umiljene bolesti) proizlaze iz navika razvijenih zbog nepoznavanja istinske funkcije seksa. Lako je opaziti da nepoznavanje transmutacije seksualne energije okrutno kanjava neupuenoga i uskrauje mu velike dobrobiti. Sveope nepoznavanje podruja seksa temelji se na injenici da je ta tema bila obavijena tajanstvenou i muklom tiinom. Urota tajanstvenosti i tiine jednako je utjecala na umove mladih ljudi kao i prohibicija. Posljedica je bila pojaana radoznalost te elja da se taj "zabranjeni" svijet bolje upozna; a na sramotu zakonodavaca i veine lijenika - koji su svojom strunou najosposobljeniji uputiti mlade u to pitanje informacije nisu bile lako dostupne. Plodne godine nakon etrdesete Malo je onih koji na bilo kojem podruju zaponu s visoko kreativnim nastojanjima prije etrdesete godine. Prosjean ovjek razdoblje svoje najvee sposobnosti stvaranja dosee izmeu etrdesete i ezdesete godine. Ove se tvrdnje temelje na prouavanju i pomnom promatranju tisua mukaraca i ena i trebale bi ohrabriti sve one mlae od etrdeset godina koji jo nisu ostvarili uspjeh te sve one koji se plae starenja i pribliavanja brojki etrdeset. Godine izmeu etrdesete i pedesete u pravilu su najplodnije godine. Ljudi se toj dobi ne bi 191

trebali pribliavati drhtei od straha, ve s nadom i nestrpljivim iekivanjem. Ako su vam potrebni dokazi da veina ljudi svoja najbolja postignua ne ostvaruje prije etrdesete godine, prouavajte ivotne prie najuspjenijih ljudi Amerike i pronai ete ih. Henry Ford zapoeo je ostvarivati velika postignua tek nakon etrdesete godine. Andrew Carnegie daleko je premaio etrdesetu kada je poeo ubirati plodove svojeg truda. James J. Hill u etrdesetoj je godini j o uvijek bio telegrafist. Njegova izvanredna postignua dogodila su se tek nakon etrdesete godine. Biografije amerikih tvorniara i financijaa prepune su dokaza da je razdoblje izmeu etrdesete i ezdesete godine ovjekovo najplodnije razdoblje. Izmeu tridesete i etrdesete godine ovjek zapoinje svladavati (ako ikada i svlada) umijee transmutacije seksualne energije. To je otkrie u pravilu sluajno, a ovjek koji do njega dolazi, vrlo je esto nesvjestan svojega otkria. Moda e primijetiti da se njegova mo postizanja rezultata poveala izmeu trideset pete i etrdesete godine, no u veini sluajeva nije mu poznat uzrok te promjene; nije mu poznato da priroda izmeu tridesete i etrdesete godine poinje usklaivati ovjekove emocije ljubavi i seksa kako bi ih mogao iskoristiti i primijeniti kao poticaje za djelovanje.

Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije Seksualni nagon sam je po sebi prilino snaan pokreta djelovanja, no njegove su sile nalik ciklonu - esto su neobuzdane. Kada se emocija ljubavi poinje mijeati s emocijom seksa, posljedica je usredotoenost na svrhu, smirenost, ispravno prosuivanje i ravnotea. Postoji li ovjek stariji od etrdeset godina koji je nesposoban analizirati navedene tvrdnje i potkrijepiti ih vlastitim iskustvom? 192

Pokretan udnjom da zadovolji enu, utemeljenom iskljuivo na seksualnoj emociji, ovjek moe biti sposoban za velika postignua, no, njegovo djelovanje moe biti neorganizirano, pogreno usmjereno i krajnje destruktivno. Pokretan svojom udnjom da zadovolji enu i motiviran iskljuivo seksom, ovjek moe krasti, varati pa ak i poiniti ubojstvo. No, ako je seksualnoj emociji pridruena emocija ljubavi, isti taj ovjek postupat e mnogo razboritije i uravnoteenije. Ljubav, zaljubljenost i seks su emocije koje imaju mo uzdignuti ovjeka do vrhunskih postignua. Ljubav je emocija koja slui poput sigurnosnog ventila te osigurava ravnoteu, smirenost i konstruktivna nastojanja. Te tri emocije zajedno ovjeka mogu uzdii na razinu genija. Emocije su stanja uma. Priroda je ovjeku podarila "kemiju uma" koja djeluje na nain slian naelima kemije tvari. Poznato je da je uz pomo kemije tvari, mijeanjem odreenih elemenata koji sami po sebi u pravim omjerima nisu tetni, kemiar sposoban nainiti smrtonosan otrov. Jednako je tako mogue kombinirati i emocije te od njih stvoriti smrtonosan otrov. Pomijeane emocije seksa i ljubomore ovjeka mogu pretvoriti u bezumnu zvijer. Prisutnost jedne i l i vie destruktivnih emocija u ovjekovu umu dovodi do stvaranja otrova koji moe unititi osjeaj za pravednost i potenje. Put prema genijalnosti vodi kroz razvoj, nadzor te primjenu seksa, ljubavi i zaljubljenosti. Ukratko, taj se put moe opisati na sljedei nain: Potiite prisutnost tih emocija u svojem umu te iz njega uklanjajte sve destruktivne emocije. Um je bie navike. On se razvija na temelju dominantnih misli kojima ga hranite. Primjenjujui mo volje, ovjek moe iskorijeniti bilo koju emociju te poticati raanje neke druge emocije. Nije teko upravljati umom putem moi volje. Upravljanje umom proizlazi 193

iz ustrajnosti i navike. Tajna upravljanja umom jest u razumijevanju procesa transmutacije. Svaku negativnu emociju koja se pojavi u umu mogue je jednostavnim postupkom promjene misli preobraziti u pozitivnu i l i konstruktivnu emociju. Svjesno nastojanje jedini je put prema genijalnosti! ovjek moe dosegnuti velike vrhunce financijskog i l i poslovnog postignua iskljuivo pomou pokretake sile seksualne energije, no povijest je prepuna dokaza da ga ona moe, to se esto i dogaa, opteretiti nekim znaajkama osobnosti koje mu onemoguavaju zadrati ili uivati steeno bogatstvo. Ova tvrdnja zahtijeva prouavanje, promiljanje i meditaciju jer je u njoj sadrana istina, odnosno spoznaja koja moe biti od pomoi enama jednako kao i mukarcima. Nepoznavanje te istine tisue je ljudi stajalo njihovog prava na sreu, ak i unato tome to su posjedovali bogatstvo. Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti Sjeanja na ljubav nikad ne blijede. Ona ostaju s nama, vode nas i utjeu na nas i dugo nakon to je izvor stimulacije presuio. To nije nita novo. Svaki ovjek koji je osjetio iskrenu ljubav zna da ona ostavlja trajne tragove na ljudskom srcu. Utjecaj ljubavi traje jer je ljubav po svojoj prirodi duhovna. Nema nade za ovjeka koji ljubavlju ne moe biti nadahnut za osvajanje vrhunaca - on je mrtav, iako se moda doima ivim. Vratite se s vremena na vrijeme u svoju prolost i okupajte svoj um u prelijepim sjeanjima na prolu ljubav. Tako ete ublaiti utjecaje briga i potekoa s kojima se suoavate. Ta sjeanja pruit e vam odmak od neugodne ivotne stvarnosti, a moda e - tko zna - tijekom tih trenutaka privremenog povlaenja u svijet mate, va um iznjedriti zamisli i l i planove koji e promijeniti cjelokupnu financijsku i l i duhovnu strukturu vaega ivota. 194

Smatrate li se nesretnima jer ste voljeli i izgubili ljubav, odbacite tu misao. Onaj koji iskreno voli, nikada ne moe izgubiti sve. Ljubav je hirovita i nepredvidljiva. Dolazi kada joj se prohtije i odlazi bez upozorenja. Prihvatite je i uivajte u njoj dok je s vama i ne brinite o njezinu nestanku. Brigom je neete vratiti. Odbacite i misao da se ljubav pojavljuje samo jednom. Ljubav moe doi i proi nebrojeno mnogo puta, no svako e ljubavno iskustvo na ovjeka utjecati drugaije. Moe se dogoditi, a veinom se i dogaa, jedno ljubavno iskustvo koje na srce ostavlja dublji utisak od ostalih, no, sva su ljubavna iskustva blagotvorna, osim za ljude koji nakon prestanka ljubavi postaju ogoreni i cinini. Ljubav ne bi trebala pobuivati razoaranje. Kada bi ljudi uvidjeli razliku izmeu emocija ljubavi i seksa, razoaranju ne bi bilo mjesta. Osnovna razlika jest u injenici da je ljubav duhovne, a seks bioloke prirode. Nijedno iskustvo, koje ljudsko srce pokree duhovnom silom, ne moe biti tetno, osim ako posrijedi nisu neznanje i l i ljubomora. Ljubav je nedvojbeno najuzvienije ivotno iskustvo. Ljubav ovjeka dovodi u vezu s Beskonanom Inteligencijom. Pomijeana s romantikom i seksom, ljubav moe ovjeka odvesti prilino visoko na ljestvici kreativnih nastojanja. Emocije ljubavi, seksa i zaljubljenosti stranice su vjenog trokuta genijalnosti. Ljubav je emocija s mnogo lica, nijansi i boja. No, najdublja i najsnanija ljubav jest ona koju doivljavamo kada se emocije ljubavi i seksa pomijeaju. Brakovi koji nisu blagoslovljeni darom neunitive ljubavi i u odgovarajuem omjeru uravnoteeni seksom, ne mogu biti sretni brakovi - i malokad potraju. Ljubav sama po sebi nee donijeti branu sreu, jednako kao ni seks sam po sebi. K a d se te dvije prelijepe emocije pomijeaju, brak moe izazvati najduhovnije stanje uma koje ovjek moe upoznati. 195

Kada se emocija zaljubljenosti pridrui emocijama ljubavi i seksa, prepreke izmeu konanog uma ovjeka i Beskonane Inteligencije su uklonjene. Tada se raa genij! Kako vas supruga moe ojaati ili slomiti Slijedi objanjenje koje, pravilno shvaeno, stvara sklad iz kaosa koji vlada u prevelikom broju brakova. Nesuglasje koje se esto izraava u obliku prigovaranja veinom proizlazi iz nedovoljnog znanja o podruju seksa. Nesklad izmeu suprunika nije mogu ako se brak temelji na ljubavi, zaljubljenosti i potpunom razumijevanju emocije i funkcije seksa. Sretan je onaj ovjek ija supruga razumije istinski odnos emocija ljubavi, seksa i zaljubljenosti. Kad je ovjek motiviran tim svetim trijumviratom, nijedan mu posao nije teak jer ak i najnii oblik djelovanja poprima prirodu ljubavi. Stara izreka kae da supruga moe ovjeka ojaati i l i slomiti, no razlog tomu nije uvijek jasan. "Jaanje" i "slamanje" posljedice su injenice da supruga razumije emocije ljubavi, seksa i zaljubljenosti. Ako ena dopusti suprugu da izgubi zanimanje za nju i pone se zanimati za druge ene, razlog tome je veinom njezino nepoznavanje i l i ravnodunost prema seksu, ljubavi i zaljubljenosti. Ta tvrdnja pretpostavlja, dakako, da je istinska ljubav nekad postojala u tom odnosu. Te se injenice mogu jednako primijeniti i na ovjeka koji doputa da supruga izgubi zanimanje za njega. Brani se parovi esto prepiru oko mnotva beznaajnih sitnica. Ako te sitnice pomno analiziraju, istinski uzrok neslaganja esto se nalazi u ravnodunosti i l i nepoznavanju te teme.

196

Beskorisnost bogatstva bez ene ovjekova najvea pokretaka sila jest njegova elja da zadovolji enu! U pretpovijesno doba, prije svitanja civilizacije, najbolji je lovac postizao najbolje rezultate upravo zbog svoje elje da poraste u oima ene. Priroda mukarca po tom se pitanju nije promijenila. "Lovac" dananjice eni ne donosi koe divljih ivotinja; svoju udnju za njezinom naklonou iskazuje lijepom odjeom, automobilima i bogatstvom. Mukarac danas posjeduje istu onu udnju za zadovoljavanjem ene koju je posjedovao i prije svitanja civilizacije. Jedino to se promijenilo jest njegov nain zadovoljavanja ene. ovjek koji stjee veliko bogatstvo i dosee vrhunce slave i moi, ini to ponajvie iz elje da ostvari svoju udnju za zadovoljavanjem ene. Iskljuite enu iz njegova ivota i veliko e mu bogatstvo biti potpuno beskorisno. Ta uroena udnja za zadovoljavanjem ene daje toj eni mo da mukarca ojaa ili slomi. ena koja razumije mukarevu prirodu i obzirno se odnosi prema njoj, ne mora se plaiti konkurencije drugih ena. Mukarci u svojim odnosima s drugim mukarcima mogu biti "divovi" neukrotive moi volje, no izabrana ih ena vrlo lako "ukroti". Veina mukaraca nee priznati da ena koju vole lako utjee na njih jer po svojoj prirodi ele biti prepoznati kao snanija vrsta. No, inteligentna ena razumije tu muevnu znaajku i mudro oko toga ne podie prainu. Neki mukarci znaju da odabrana ena - supruga, djevojka, majka i l i sestra - utjee na njih, ali se promiljeno suzdravaju od pobune protiv tog utjecaja jer su dovoljno inteligentni da bi znali da nijedan mukarac nije sretan niti potpun bez konstruktivnog utjecaja prave ene. Mukarac koji ne uvia ovu vanu istinu, liava sam sebe moi koja je mnogima omoguila ostvariti vie uspjeha no sve ostale sile zajedno. 197

12.
PODSVJESNI UM
POSREDNIK
Jedanaesti korak prema bogatstvu Podsvjesni um rasporeuje i biljei svaku misao koja stigne do svijesti putem nekoga od pet osjetila i iz koje se misli mogu vaditi i izvlaiti jednako kao to iz ormaria vadimo neki spis. Podsvijest prima i pohranjuje osjetilne utiske ili misli bez obzira na njihovu prirodu. U svoj podsvjesni um moete hotimice usaditi bilo koji plan, misao ili cilj koji elite ostvariti na materijalnom planu. Podsvijest najprije ostvaruje dominantne udnje pomijeane s emocijama i osjeajima poput vjere. Razmotrite to imajui na umu upute za prelaenje est koraka koje ste dobili u poglavlju o udnji te upute iz poglavlja o stvaranju i izvravanju planova i shvatit ete vanost te misli. Podsvijest radi danonono. Postupkom koji je ovjeku nepoznat, podsvjesni um usklauje se sa silama Beskonane Inteligencije i crpi mo kojom ovjekove udnje pretvara u stvarnost, koristei se najpraktinijim nainom ostvarenja toga cilja. Svojim podsvjesnim umom ne moete upravljati u potpunosti, no sposobni ste mu predati svaki plan, udnju ili cilj 198

koji elite ostvariti u materijalnom obliku. Proitajte ponovno upute za koritenje podsvjesnog uma iznesene u poglavlju o autosugestiji. Mnogo je dokaza koji e potkrijepiti vjerovanje da je podsvjesni um posrednik izmeu konanog ovjekovog uma i Beskonane Inteligencije. Podsvijest je posrednik pomou kojega ovjek moe po volji crpiti sile Beskonane Inteligencije. Podsvijest krije tajnu postupka uslijed kojega se mentalni poticaji preobraavaju i mijenjaju u svoj duhovni oblik. Podsvijest je medij putem kojega se molitva upuuje izvoru sposobnom usliati je. Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje Mogunosti kreativnog djelovanja podsvijesti goleme su i nezamislive. Te mogunosti u ovjeku bude strahopotovanje. Raspravi o podsvjesnom umu nikada se nisam pridruio bez osjeaja skromnosti i poniznosti, moda zbog injenice da je cjelokupno ovjekovo znanje o toj temi toliko ogranieno. Vanost uputa iznesenih u poglavlju o udnji shvatit ete tek kada postojanje podsvjesnog uma prihvatite kao stvarno i shvatite njegovu mogunost pretvaranja vaih udnji u njihov materijalni oblik. Tada ete shvatiti i zbog ega vas neprestano upozoravam da jasno odredite svoje udnje i pretoite ih u pismeni oblik. Shvatit ete i nunost ustrajnog slijeenja tih uputa. Trinaest naela su stimulansi pomou kojih ovjek stjee sposobnost doprijeti do svojeg podsvjesnog uma i utjecati na njega. Ne budite obeshrabreni ako vam to ne poe za rukom ve pri prvom pokuaju. Upamtite da je podsvjesni um mogue svjesno usmjeravati iskljuivo putem navike i uz upute iznesene u poglavlju o vjeri. Jo niste imali dovoljno vremena ovladati vjerom. Budite strpljivi. Budite ustrajni. 199

Mnoge tvrdnje iznesene u poglavljima o vjeri i autosugestiji za dobro vae podsvijesti u ovom u poglavlju ponoviti. Upamtite da vaa podsvijest funkcionira sama po sebi, bez obzira na to utjeete li na nju ili ne utjeete. Iz ovoga, dakako, moete zakljuiti da misli o strahu i siromatvu, te sve ostale negativne misli, slue kao stimulansi vae podsvijesti ukoliko ne ovladate njima i svojoj podsvijesti pruite poeljniju hranu. Podsvijest nee ostati besposlena! Propustite li u svoj podsvjesni um usaditi udnje, hranit e se mislima koje do njega dopiru zbog vae nemarnosti. Ve sam objasnio da misaoni poticaji, negativni i pozitivni, neprestano dopiru do vae podsvijesti iz izvora spomenutih u poglavlju o transmutaciji seksualne energije. Za sada je dovoljno da se sjetite da svakodnevno ivite pod utjecajem svih vrsta misaonih poticaja koji bez vaeg znanja dopiru do vae podsvijesti. Neki od tih poticaja su pozitivni, a neki negativni. Va je zadatak prekinuti dotok negativnih poticaja i utjecati na svoju podsvijest pozitivnim poticajima udnji. Kada to postignete, u rukama ete imati klju koji otkljuava vrata vae podsvijesti. tovie, toliko ete nadzirati ta vrata da na vau podsvijest vie nee utjecati nijedna nepoeljna misao. Sve to ovjek stvara, zapoinje u obliku misaonog poticaja. ovjek ne moe stvoriti ono to nije zaeo u svojem umu. Misaone je poticaje uz pomo mate mogue sastaviti u planove. Kontrolirana mata moe biti upotrijebljena za stvaranje planova ili odreivanje ciljeva koji vode uspjehu na odabranom podruju. Svi misaoni poticaji koje elite pretvoriti u njihov materijalni oblik i koje ste svjesno poloili u svoj podsvjesni um, moraju proi kroz matu i biti pomijeani s vjerom. "Mijeanje" vjere s planom ili ciljem koje elite predati svojoj podsvijesti, moe se obaviti pomou mate. Iz ovih ete tvrdnji lako zakljuiti da je za koritenje podsvijesti potrebno uskladiti i primijeniti sva naela. 200

Neka vae pozitivne emocije rade za vas Podsvjesni je um podloniji utjecajima onih misli koje su pomijeane s osjeajem ili emocijom, nego onih koje proizlaze iskljuivo iz razumnog dijela uma. Zapravo, mnogo je dokaza koji podupiru teoriju da na podsvjesni um mogu utjecati iskljuivo misli proete osjeajima. Poznato je da emocije ili osjeaji vladaju veinom ljudi. Ako je istina da podsvijest lake prima i da bre odgovara na misaone poticaje pomijeane s emocijama, prijeko je potrebno upoznati se s nekim najvanijim emocijama. Sedam je najvanijih pozitivnih i negativnih emocija. Negativne emocije same po sebi prodiru u misaone poticaje, ime im je ulazak u podsvijest zajamen. Pozitivne je emocije putem naela autosugestije potrebno pomijeati s misaonim poticajima koje ovjek eli predati svojoj podsvijesti. (Upute su iznesene u poglavlju o autosugestiji.) Te emocije, i l i osjeajni poticaji, mogu se usporediti s kvascem, jer one su aktivni imbenik koji misaone poticaje preobraava iz pasivnog u aktivno stanje. Sada je lako razumjeti zbog ega ovjek mnogo spremnije ostvaruje misaone poticaje proete emocijama od poticaja koji izviru iz "zdravog razuma". Vi se pripremate za utjecanje i nadzor nad "unutranjim sluateljstvom" vae podsvijesti kako biste mu prenijeli svoju udnju za novcem koju elite ostvariti na materijalnom planu. Zbog toga je kljuno razumjeti metodu pristupa tom "unutranjem sluateljstvu". Morate govoriti njegovim jezikom jer se u suprotnom nee odazvati na va poziv. "Unutranje sluateljstvo" najbolje razumije jezik emocije ili osjeaja. Zbog toga u navesti sedam najvanijih pozitivnih emocija kako biste se, dajui upute svojoj podsvijesti, mogli usredotoiti na njih te izbjegavati negativne emocije.

201

SEDAM NAJVANIJIH POZITIVNIH EMOCIJA

Emocija udnje Emocija vjere Emocija ljubavi Emocija seksa Emocija entuzijazma Emocija zaljubljenosti Emocija nade Postoje i druge pozitivne emocije, no naveo sam sedam najmonijih koje se uobiajeno koriste pri kreativnim nastojanjima. Ovladajte tim emocijama (to je mogue samo primjenom) i ostale e vam emocije biti pri ruci kad ih zatrebate. Sjetite se na ovom mjestu da prouavate knjigu kojoj je svrha pomoi vam razviti "svijest o novcu" ispunjavanjem uma pozitivnim emocijama.

SEDAM NAJVANIJIH NEGATIVNIH EMOCIJA

(Koje je potrebno izbjegavati) Emocija straha Emocija ljubomore Emocija mrnje Emocija osvete Emocija pohlepe Emocija praznovjerja Emocija gnjeva

202

Um ne moe istodobno biti zaokupljen i pozitivnim i negativnim emocijama. Uvijek prevladava jedna skupina. Va je zadatak pobrinuti se da pozitivne emocije budu dominantna sila vaega uma. Ovdje e vam u pomo priskoiti zakon navike. Razvijte naviku primjene i koritenja pozitivnih emocija! One e na posljetku zavladati vaim umom toliko potpuno da negativne emocije u njega vie nee moi ui. ovjek moe stei nadzor nad svojim podsvjesnim umom iskljuivo dosljednim i neprestanim praenjem ovih uputa. Prisutnost samo jedne negativne emocije u vaem umu dovoljna je da uniti sve izglede za konstruktivnu pomo podsvijesti. Tajna djelotvorne molitve Ako ste pronicljivi, vjerojatno ste zapazili da veina ljudi pribjegava molitvi tek kada ih sve ostalo iznevjeri! Ili iz navike mole isprazne rijei. A budui da veina ljudi moli tek kad ih sve ostalo iznevjeri, njihova je molitva ispunjena sumnjom i strahom, a um djeluje na temelju tih emocija i predaje ih Beskonanoj Inteligenciji. Beskonana Inteligencija tada djeluje na temelju emocije koju je primila. Ako molite za neto, ali se tijekom molitve plaite da to neete dobiti ili da Beskonana Inteligencija nee usliati vau molitvu, vaa je molitva uzaludna. Molitva katkad uistinu urodi onime za to je ovjek molio. Ako ste ikada doivjeli iskustvo usliane molitve, vratite se u sjeanju u to stanje uma dok molite i vidjet ete da je ova teorija zapravo mnogo vie od teorije. Metoda pomou koje se ostvaruje komunikacija s Beskonanom Inteligencijom slina je metodi pomou koje radio prenosi vibraciju zvuka. Razumijete li kako funkcionira radio, tada znate da zvuk ne moe biti prenesen sve dok ga se ne uskladi s brzinom vibracije koju ljudsko uho ne moe uti. 203

Radio odailja preuzima zvuk ljudskog glasa i postupno pojaava tu vibraciju milijun puta. Tek tako se moe dogoditi transformacija: energija (koja je prvotno bila u obliku vibracije zvuka) prenosi se radio prijamnicima koji ponovno vraaju tu energiju u njezinu prvotnu brzinu vibracije da bi mogla biti prepoznata kao zvuk. Podsvjesni je um posrednik koji ovjekovu molitvu prevodi na jezik koji Beskonana Inteligencija razumije, alje joj poruku i vraa odgovor u obliku konkretnog plana ili zamisli za ostvarenje onoga za to je ovjek molio. Shvatite ovo naelo i znat ete zbog ega puko iitavanje rijei iz molitvenika ne moe, niti e ikada moi posluiti kao posrednik izmeu konanog uma ovjeka i Beskonane Inteligencije.

204

S V A T K O moe poeljeti bogatstvo, i veina ljudi to ini, no, malo je onih koji znaju da su konkretan plan i gorua udnja za bogatstvom jedina pouzdana sredstva za njegovo stjecanje.

205

MOZAK
ODAILJA I PRIJAMNIK MISLI
Dvanaesti korak prema bogatstvu Suraujui prije vie od etrdeset godina s pokojnim dr. Alexanderom Grahamom Belom i dr. Elmerom Gatesom, opazio sam da je mozak svakog ovjeka i odailja i prijamnik za vibraciju misli. Svaki ljudski mozak sposoban je, na nain slian naelu radio-odailjanja, primiti misaone vibracije koje odailju drugi mozgovi. Vezano za navedenu tvrdnju, razmotrimo opis kreativne mate iz poglavlja o mati. Kreativna mata je "sustav za primanje" koji prima misli odaslane iz drugih mozgova. Ona je sredstvo komunikacije koje proizlazi iz ovjekovog svjesnog uma, odnosno razuma i etiri izvora iz kojih je mogue primiti misaone poticaje. Potaknut ili pobuen na viu razinu vibracije, um postaje prijemljiviji za misli koje do njega dopiru iz vanjskih izvora. Taj proces pobuivanja dogaa se zahvaljujui pozitivnim i l i negativnim emocijama. Misaone vibracije mogue je ubrzati emocijama. Emocija seksa prednjai meu ovjekovim emocijama kad su u pitanju intenzitet i pokretaka sila. Mozak pobuen 206

13.

emocijom seksa radi mnogo veom brzinom no to bi radio da je ta emocija priguena i l i nepostojea. Rezultat transmutacije seksualne energije jest pojaavanje intenziteta misli do te mjere da kreativna mata postaje iznimno prijemljiva za zamisli. S druge strane, kada mozak radi velikom brzinom, on ne samo da privlai misli i zamisli koje odailju drugi mozgovi, ve i vlastitim mislima pridruuje osjeaj koji je prijeko potreban da bi podsvijest preuzela te misli i ostvarila ih. Podsvijest je "odailja" mozga putem kojega se odailju misaone vibracije. Kreativna mata je "prijamnik" pomou kojega se primaju misaone energije. Uz vane imbenike podsvjesnog uma i sposobnost kreativne mate, koji ine sustave sa odailjanje i primanje vae mentalne radiostanice, razmotrimo naelo autosugestije, pomou kojega ukljuujemo svoju radiostanicu. Iz uputa iznesenih u poglavlju o autosugestiji upoznali ste metodu pomou koje je udnju mogue pretvoriti u njezin materijalni, odnosno novani oblik. Rad vae mentalne "radiostanice" prilino je jednostavan. Na umu morate imati samo tri naela te ih primijeniti kada poelite upotrijebiti svoju radiostanicu - podsvjesni um, kreativnu matu i autosugestiju. Stimulansi pomou kojih se primjenjuju ta naela su opisani - a postupak zapoinje sa udnjom. Najvee su sile neopipljive ovjek se je tijekom povijesti previe oslanjao na svoja tjelesna osjetila i ograniavao svoje znanje na pojavnost koju je mogao vidjeti, dodirnuti, izvagati i izmjeriti. Danas ulazimo u najudesnije razdoblje - razdoblje koje e nas pouiti o neopipljivim silama svijeta oko nas. Moda emo u tom razdoblju nauiti daje "drugo jastvo" mnogo monije od
207

tjelesnog jastva koje opaamo kada pogledamo u zrcalo. Ljudi katkad olako shvaaju neopipljivo - ono to ne mogu opaziti putem bilo kojega od svojih pet osjetila, a kada ujemo takvo to, trebali bismo se sjetiti da svima nama upravljaju nevidljive i neopipljive sile. ovjeanstvo nema mo suprotstaviti se i upravljati neopipljivom silom morskih valova. ovjek nema mo razumjeti neopipljivu gravitacijsku silu koja malu Zemlju dri u svemiru i koja sprjeava da ovjek padne s nje, a kamoli mo upravljanja tom silom. Potpuno je podreen neopipljivoj sili koja dolazi s olujom i jednako je tako bespomoan u prisutnosti neopipljive sile elektriciteta. Ovime nipoto nisam iscrpio podruja ovjekova neznanja vezana za nevidljivo i neopipljivo. ovjek ne razumije neopipljivu silu (i inteligenciju) koja obavija zemlju - silu koja mu prua svaku mrvicu hrane koju pojede, svaki odjevni predmet koji odjene i svaki novi koji nosi u svojem depu. Dramatina pria o mozgu ovjek, uz svu svoju naveliko hvaljenu kulturu i obrazovanje, razumije vrlo malo ili nita o neopipljivoj sili (najveoj od svih neopipljivih sila) misli. Vrlo malo zna o mozgu i njegovoj razgranatoj mrei zamrenih sustava putem koje se mo misli pretvara u svoj materijalni oblik, no danas ulazi u razdoblje u kojemu e doivjeti prosvjetljenje. Znanstvenici su svoju pozornost poeli usmjeravati prouavanju toga velianstvenog organa koji nazivamo mozgom, i iako su njihova istraivanja jo u povojima, otkriveno je dovoljno spoznaja koje navode na zakljuak da je broj veza meu stanicama mozga jednak broju jedan za kojim slijedi petnaest milijuna brojki. "Taj je broj toliko golem," rekao je dr. C. Judson Herrick sa sveuilita u Chicagu, "da astronomske brojke koje govore o 208

milijunima svjetlosnih godina u usporedbi s njime postaju beznaajne ... Otkriveno je da se kora ljudskog mozga sastoji od 10.000.000.000 do 14.000.000.000 ivanih stanica, a poznato je i da su te stanice ureene prema tono odreenom obrascu. Ti obrasci nisu nasumini, ve tono odreeni. Nedavno usavrenom metodom elektrofiziologije, struje s vrlo precizno odreenih stanica ili vlakana preusmjeravaju se pomou mikroelektroda i pojaavaju, a zabiljeene razlike iznose milijunti dio volta." Nezamislivo je da tako sloena mrea postoji iskljuivo zbog odravanja tjelesnih funkcija vezanih za rast i odravanje fizikog tijela. Nije li vjerojatno da isti sustav koji milijardama modanih stanica omoguava meusobnu komunikaciju, omoguava i nain komunikacije s ostalim neopipljivim silama? New York Times u jednom od svojih uvodnika navodi da barem jedno sveuilite i barem jedan inteligentan istraitelj podruja mentalnih pojava provode organizirano istraivanje koje je dovelo do zakljuaka u mnogoemu slinih sadraju ovog i sljedeeg poglavlja. U uvodniku se ukratko razmatra istraivanje koje provode dr. Rhine i njegovi suradnici na sveuilitu Duke: TO JE " T E L E P A T I J A " ? Prije mjesec dana na ovoj smo stranici naveli znaajna postignua profesora Rhinea i njegovih suradnika sa sveuilita Duke, ostvarena nakon vie od stotinu pokusa kojima se nastojalo ustanoviti postojanje "telepatije" i "jasnovidnosti". Rezultati su izneseni u prva dva lanka Harper's Magazinea. U drugom, tek objavljenom lanku, autor E . H . Wright nastojao je saeti sve spoznaje te logine zakljuke vezane za prirodu tih "nadosjetilnih" naina percepcije. Zahvaljujui Rhineovim pokusima, postojanje telepatije i 209

jasnovidnosti mnogi znanstvenici danas smatraju vrlo moguim. Od brojnih sudionika pokusa trailo se da iz posebnog pila, bez gledanja i drugih osjetilnih metoda, imenuju to vie karti. Rezultati nekih mukaraca i ena pokazali su da su tono imenovali toliko mnogo karti da "su izgledi da je posrijedi sluajnost manji od jedan naprema mnogo milijuna". No, kako im je to polo za rukom? ini se da te moi, pod pretpostavkom da postoje, nisu osjetilne. Za njih ne postoji poznati organ. Pokusi su bili jednako uspjeni i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara kao i kada su izvoeni u istoj prostoriji. Prema miljenju dr. Wrighta, zahvaljujui tim injenicama, mogue je odbaciti i sve pokuaje da se telepatija i jasnovidnost objasne teorijom fizikalnog zraenja. Svi poznati oblici energije zraenja znatno slabe s poveavanjem udaljenosti. Kod telepatije i jasnovidnosti to nije sluaj. No, razlikuju se uslijed fizikih utjecaja, kao i mnoge druge mentalne moi. Suprotno opem miljenju, te se sposobnosti ne pojaavaju dok primatelj spava i l i se nalazi u stanju polusna, ve upravo dok je potpuno budan i pozoran. Rhine je otkrio da e narkotik bez iznimke smanjiti sposobnost primatelja, dok e je stimulans pojaati. Ni najpouzdaniji primatelj ne moe ostvariti dobar rezultat ako u njega ne uloi maksimalan napor. Jedan od zakljuaka koji Wright donosi s odreenom sigurnou jest da su telepatija i jasnovidnost zapravo jedna sposobnost. Drugim rijeima, ini se da je sposobnost "vienja" karte koja je licem okrenuta prema stolu potpuno ista sposobnosti "itanja" misli koje se nalaze u neijem tuem umu. Nekoliko je razloga za takav zakljuak. Do sada su, primjerice, obje sposobnosti primijeene na osobi koja se slui jednom od njih. Kod svakog je ispitanika zabiljeena jednaka izraenost svake sposobnosti. Zasloni, zidovi i udaljenost ne utjeu ni na jednu od njih. Nakon tog zakljuka, Wright izraava svoj, kako on to naziva, "predosjeaj" da su i ostala 210

nadosjetilna iskustva, proroanski snovi, predosjeaji katastrofa i slino, vjerojatno dio iste sposobnosti. itatelju ne nameemo nijedan od ovih zakljuaka, no dokazi koje je Rhine nagomilao, uistinu su dojmljivi. Kako zdruiti umove u timskom radu Nakon tvrdnje dr. Rhinea vezane za okolnosti pod kojima um odgovara na ono to naziva "nadosjetilnom" percepcijom, zadovoljstvo mi je nadovezati se na njegovo svjedoanstvo i rei da sam sa svojim suradnicima otkrio ono to smatramo savrenim okolnostima pod kojima se um moe pobuditi tako da se esto osjetilo, opisano u sljedeem poglavlju, moe praktino upotrijebiti. Okolnosti o kojima govorim temelje se na tijesnoj poslovnoj povezanosti izmeu mene i dvaju lanova mojeg osoblja. Pokusima i praksom otkrili smo kako emo pobuditi svoje umove (primjenjujui naelo vezano za "nevidljive savjetnike" o kojima u govoriti u sljedeem poglavlju) te postupkom sjedinjavanja naih triju umova pronalaziti rjeenja za brojne osobne probleme koji mue moje klijente. Postupak je vrlo jednostavan. Sjednemo za stol, jasno odredimo prirodu problema koji razmatramo te ponemo raspravljati o njemu. Svaki od nas iznosi bilo koju misao koja mu se pojavi u umu. Ono to je u toj metodi stimulacije uma neobino jest injenica da svaki sudionik uspostavlja vezu s nepoznatim izvorima znanja koji neprijeporno nisu dio njegova iskustva. Ako ste shvatili naelo opisano u poglavlju o strunoj skupini, uviate da je ovdje opisana metoda "okruglog stola" zapravo praktina primjena tog naela. Ta metoda stimulacije putem rasprave trojice ljudi o tono odreenoj temi zorno predouje najjednostavniji i najpraktiniji
21 1

nain primjene naela strune skupine. Usvajanjem i provoenjem slinog plana, svaki ovjek koji prouava ovu filozofiju otkrit e uvenu Carnegiejevu formulu koju sam ukratko opisao u uvodu. A k o vam to u ovom trenutku ne znai nita, oznaite ovu stranicu i ponovno je proitajte nakon to zavrite s posljednjim poglavljem.

212

NA VRHU LJESTVICE USPJEHA UVIJEK IMA MJESTA

213

14.
ESTO OSJETILO
VRATA HRAMA MUDROSTI
Trinaesti korak prema bogatstvu Trinaesto je naelo poznato kao esto osjetilo kroz koje Beskonana inteligencija moe i hoe komunicirati sama po sebi, bez ikakvog nastojanja ili zahtjeva pojedinca. Ovo je naelo vrhunac filozofije iznesene u knjizi koju drite u rukama. To je naelo mogue usvojiti, shvatiti i primijeniti tek nakon to se svlada ostalih dvanaest naela. esto osjetilo jest onaj dio uma o kreativnoj mati. Nazvao sam ga kojega se u umu pojavljuju zamisli, pojavljivanja katkad nazivaju nadahnuima. kojemu sam govorio kao o i "prijamnikom" pomou planovi i misli. Takva se dubokim uvidima ili

esto osjetilo nadilazi svaki opis! Nije ga mogue opisati osobi koja nije ovladala ostalim naelima ove filozofije jer takva osoba ne posjeduje znanje niti iskustvo s kojim bi mogla usporediti esto osjetilo. Razumijevanje estog osjetila postie se iskljuivo meditacijom te razvojem uma koji polazi iznutra. Kad ovladate naelima opisanim u ovoj knjizi, bit ete spremni kao istinitu prihvatiti tvrdnju koja bi vam se u suprotnom inila nevjerojatnom. Ona glasi: 214

esto e vas osjetilo pravodobno upozoriti na opasnosti koje vam prijete, kako biste ih mogli izbjei te vas pravodobno obavijestiti o mogunostima, kako biste ih mogli iskoristiti. S razvojem estog osjetila u pomo vam dolazi "aneo uvar" koji e vam u svakom trenutku otvarati vrata hrama mudrosti. uda estog osjetila Osobno nisam vjernik niti promiem "uda" zbog toga to sam stekao dovoljno znanja o prirodi da bih znao se Priroda nikad ne otklanja od svojih uspostavljenih zakonitosti. Neki od njezinih zakona toliko su nepojmljivi da raaju onime to smatramo "udima". esto je osjetilo udo jednako kao i sve ono to sam ikada u ivotu doivio. Siguran sam da postoji mo, Stvoritelj, odnosno Inteligencija koja proima svaki atom tvari i obavija svaku jedinicu energije koju ovjek moe pojmiti. Ta Inteligencija pretvara ir u stablo hrasta, usmjerava vode nizbrdo u sladu sa zakonom gravitacije, no zamjenjuje danom, a zimu ljetom, a sve spomenuto odrava u redu i u odgovarajuem odnosu prema svemu drugome. Tu je Inteligenciju, pomou naela opisanih u ovoj knjizi, mogue pozvati u pomo pri pretvaranju udnji u konkretan, odnosno materijalni oblik. U to sam uvjeren jer sam izvodio pokuse i stekao osobno iskustvo. Prethodnim ste poglavljima korak po korak voeni do ovog posljednjeg naela. Ako ste svladali svako od navedenih naela, spremni ste bez sumnjiavosti prihvatiti zapanjujue tvrdnje koje u ovdje iznijeti. Ako niste ovladali ostalim naelima, trebali biste to uiniti da biste mogli sa sigurnou ustvrditi jesu li te tvrdnje utemeljene i l i izmiljene. Tijekom faze "oboavanja idola" nastojao sam oponaati one kojima sam se najvie divio. Povrh toga, otkrio sam da mi 215

je imbenik vjere, s kojim sam nastojao oponaati svoje idole, omoguio initi to prilino uspjeno. Neka veliki ljudi oblikuju va ivot Navike oboavanja idola nikada se nisam u potpunosti oslobodio. Iskustvo me je pouilo da je iznimno korisno uistinu velike ljude to vjernije oponaati osjeajem i postupcima. Mnogo prije no to sam napisao ijedan redak namijenjen objavljivanju ili se pripremao za dranje javnog govora, imao sam naviku oblikovati svoj karakter nastojei oponaati devetero ljudi iji su ivoti i ivotna djela na mene ostavila dubok dojam. Ti ljudi su Emerson, Paine, Edison, Darwin, Lincoln, Burbank, Napoleon, Ford i Carnegie. Tijekom mnogih godina svake sam veeri odravao zamiljeni sastanak s tom skupinom koju sam nazivao svojim "nevidljivim savjetnicima". Postupak je bio sljedei: neposredno prije spavanja zatvorio bih oi i u mati promatrao tu skupinu ljudi kako sa mnom sjede oko okruglog stola. Tako nisam imao samo mogunost sjediti za stolom s ljudima koje sam smatrao iznimnima, ve sam i dominirao tom skupinom u ulozi predsjedatelja. Moje zamiljanje tih sastanaka imalo je tono odreenu svrhu. Cilj mi je bio preoblikovati vlastiti karakter tako da u sebi nosi znaajke svih mojih zamiljenih savjetnika. Uviajui ve zarana u ivotu da u morati prevladati hendikep roenja u okruju neznanja i praznovjerja, svjesno sam si dodijelio zadatak ponovnog roenja pomou opisane metode. Izgraivanje karaktera pomou autosugestije Znao sam, dakako, da svi ljudi postaju ono to jesu zahvaljujui svojim dominantnim mislima i udnjama. Znao sam da svaka duboko ukorijenjena udnja potie ovjeka na 216

traenje naina vanjskog izraavanja putem kojega e tu udnju pretvoriti u stvarnost. Znao sam da je autosugestija mono naelo izgradnje karaktera, odnosno, da je to jedino naelo pomou kojega se gradi karakter. Uz to poznavanje naela djelovanja uma, bio sam prilino dobro opremljen oruem koje mi je bilo potrebno za preoblikovanje vlastitog karaktera. Na tim zamiljenim vijeanjima od svojih sam savjetnika traio znanje te sam se svakome pojedinom na glas obraao sljedeim rijeima: "Gospodine Emerson, od vas elim dobiti duboko razumijevanje prirode koja je va ivot uinila osobitim. Molim vas da u moj podsvjesni um poloite onu svoju vrlinu koja vam je omoguila shvatiti i uskladiti se sa zakonima prirode." "Gospodine Burbank, od vas traim da mi prenesete znanje koje vam je omoguilo zakone prirode uskladiti tako da ste postigli da kaktus odbaci bodlje i postane jestiv. Otvorite mi pristup znanju koje je vama omoguilo postii da dvije vlati trave rastu tamo gdje je prije rasla samo jedna." "Napoleone, od tebe oponaanjem elim primiti zaudnu sposobnost nadahnjivanja ljudi te njihova poticanja na bolje i odlunije djelovanje. Takoer elim stei i duh nepokolebljive vjere koji ti je omoguio poraz pretvoriti u pobjedu te prevladati goleme prepreke." "Gospodine Paine, od vas elim preuzeti slobodu misli te hrabrost i jasnou s kojom ste izraavali svoja uvjerenja i istaknuli se meu drugima!" "Gospodine Darwin, od vas elim stei zadivljujuu strpljivost i sposobnost prouavanja uzroka i posljedice bez sklonosti i predrasuda, emu ste bili sjajan primjer na podruju prirodne znanosti." "Gospodine Lincoln, u svoj karakter elim ugraditi snaan osjeaj za pravdu, neumoran duh strpljenja, smisao za humor, razumijevanje ovjeka i snoljivost kojom ste se isticali." "Gospodine Carnegie, elim stei duboko razumijevanje 217

naela organiziranog nastojanja koja ste vi tako djelotvorno upotrebljavali pri izgradnji svojeg industrijskog carstva." "Gospodine Ford, od vas elim preuzeti duh ustrajnosti, odlunost, sabranost i samopouzdanje, vrline koje su vam omoguile uzdii se iznad siromatva te organizirati, ujediniti i pojednostavniti ljudska nastojanja, kako bih mogao pomoi drugima da pou vaim stopama." "Gospodine Edison, od vas elim preuzeti udesan duh vjere pomou kojega ste otkrili mnogo tajni prirode te duh neumornog nastojanja pomou kojega ste tako esto nakon poraza izvojevali pobjedu." Zapanjujua mo mate

Moja metoda obraanja lanovima zamiljenog vijea razlikovala bi se ovisno o znaajkama karaktera koje sam u tom trenutku najvie bio zainteresiran stei. Pomno sam prouio biljeke o njihovim ivotima. Nakon otprilike devet mjeseci ponavljanja tog postupka, bio sam zapanjen otkriem da su moji zamiljeni likovi postali oito stvarni. Svaki od njih razvio je vlastite znaajke koje su me iznenadile. Lincoln je, primjerice, razvio naviku kasniti, a zatim sveano paradirati. Na licu mu je uvijek bio ozbiljan izraz. Malokad sam vidio da se nasmijao. No, to nije vrijedilo i za druge. Burbank i Paine esto su se uputali u domiljate rasprave kojima su znali okirati ostale lanove vijea. Burbank je jednom zgodom kasnio. No, kad je doao, prtao je entuzijazmom i objasnio da kasni zbog pokusa koji je izvodio u nadi da e uzgojiti jabuke na bilo kojoj vrsti stabla. Paine mu je doskoio podsjetivi ga da je upravo jabuka prauzrok svih nevolja izmeu mukaraca i ena. Darwin se od srca nasmijao predloivi Paineu da se uva malih zmijica kad odlazi u umu brati jabuke, jer male su zmijice sklone izrasti u 218

velike zmije. Emerson je primijetio: "Bez zmija nema jabuka", a Napoleon je dodao: "Bez jabuka nema drave!" Ti su sastanci postali toliko stvarni da sam se poeo plaiti posljedica pa sam na nekoliko mjeseci prestao s njima. Moji su doivljaji bili toliko stvarni da sam se plaio da u, nastavim li s njima, izgubiti iz vida injenicu da su to iskljuivo iskustva moje mate. Po prvi sam puta smogao hrabrosti progovoriti o tome. Do sada sam utio o toj temi jer sam, zbog vlastitog stava prema takvim pitanjima, znao da e me ljudi pogreno shvatiti ako im opiem svoja iskustva. Sada imam dovoljno hrabrosti prenijeti svoje iskustvo na papir jer me vie toliko ne brine "to e drugi rei" kao to me je brinulo u godinama koje su za mnom. Da me ne biste pogreno shvatili, na ovom mjestu elim posebno naglasiti da sastanke svojeg vijea i dalje smatram potpuno izmiljenima, no, osjeam da imam pravo rei da su me lanovi mojeg vijea, unato tome to su bili zamiljeni i unato tome to su se nai sastanci odravali u mojoj mati, vodili u velianstvene pustolovine, probudili u meni potovanje prema istinskoj veliini, poticali moja kreativna nastojanja i ohrabrivali me na iskreno izraavanje. Crpiti iz izvora nadahnua Negdje u staninoj strukturi mozga smjeten je organ zaduen za primanje vibracije misli koje nazivamo "predosjeajima". Znanost jo uvijek nije otkrila gdje se tono nalazi taj organ estog osjetila, no to i nije vano. injenica ostaje da ljudska bia primaju tona saznanja i iz drugih izvora osim svojih pet osjetila. Takve se spoznaje u pravilu primaju kada je um pod utjecajem nesvakidanje stimulacije. Svaki dramatian dogaaj koji pobuuje emocije i ubrzava rad srca moe i u pravilu potie esto osjetilo na djelovanje. Svatko tko 219

je u vonji za dlaku izbjegnuo nezgodu, zna da esto osjetilo u takvim sluajevima esto priskae ovjeku u pomo i u djeliu sekunde omoguuje mu izbjei nezgodu. Ove sam injenice spomenuo kao uvod u ono to upravo namjeravam iznijeti. Naime, otkrio sam da je moj um tijekom sastanaka s "Nevidljivim Savjetnicima" najprijemljiviji za zamisli, misli i saznanja koja sam primao putem estog osjetila. U mnogim kritinim situacijama od kojih su neke bile toliko ozbiljne da mi je ivot bio u opasnosti, utjecaj mojih "Nevidljivih Savjetnika" udesno me vodio kroz te potekoe. Moj prvotni cilj radi kojega sam poeo odravati sastanke zamiljenog vijea bio je iskljuivo putem autosugestije proeti podsvijest odreenim znaajkama koje sam elio razviti. Posljednjih su godina moja istraivanja krenula u potpuno suprotnom smjeru. Sada se svojim zamiljenim savjetnicima obraam sa svakim tekim problemom s kojim se suoim sam, ili problemom koji mi povjere moji klijenti, lako se ne oslanjam iskljuivo na taj oblik savjetovanja, rezultati su esto zapanjujui. Mona sila koja se sporo razvija esto osjetilo nije neto to ovjek moe po volji ukljuiti i iskljuiti. Sposobnost koritenja te velike moi razvija se polako, putem primjene ostalih naela iznesenih u ovoj knjizi. Tko god da jeste i koja god da je vaa svrha itanja ove knjige, iz nje ete izvui korist i bez razumijevanja naela opisanog u ovom poglavlju. Ovo osobito vrijedi ako je va osnovni cilj gomilanje novca i l i ostalih materijalnih vrijednosti. Poglavlje o estom ulu ukljuio sam u sadraj ove knjige zato to mi je cilj bio predoiti potpunu filozofiju pomou koje e pojedinci moi bez lutanja ostvariti ono to u ivotu ele ostvariti. udnja je polazna toka svakog postignua. Zavrna 220

toka jest ona vrsta znanja koja vodi razumijevanju razumijevanju samoga sebe, razumijevanju drugih, razumijevanju prirodnih zakona te prepoznavanju i razumijevanju sree. Ova vrsta razumijevanja u potpunosti se razvija iskljuivo poznavanjem i primjenom naela estog osjetila. Proitavi ovo poglavlje, vjerojatno ste opazili da ste, itajui ga, uzdignuti na viu razinu mentalne stimulacije. Sjajno! Za mjesec dana ponovno se vratite ovom poglavlju, proitajte ga jo jednom i promatrajte kako e se va um uzdii na jo vie razine stimulacije. Ponavljajte to iskustvo s vremena na vrijeme ne obazirui se na to koliko ete nauiti i s vremenom ete u svojim rukama imati mo odbacivanja malodunosti, svladavanja straha, prevladavanja sklonosti oklijevanju i slobodnog koritenja matom. Tada ete osjetiti dodir onog "neega" to je pokretalo svakog uistinu velikog mislioca, vou, slikara, glazbenika, pisca i dravnika. Tada ete biti sposobni pretvoriti svoje udnje u njihov materijalni ili financijski oblik jednako lako kao to biste pokleknuli i odustali na prvi znak potekoe.

221

15.
EST SABLASTI STRAHA
itajui ovo zavrno poglavlje, procijenite sami sebe i otkrijte koliko vam "sablasti" stoji na putu Prije no to ijedan dio ove filozofije uspjeno primijenite, va um mora biti za to pripremljen. Postupak pripreme nije teak. Zapoinje prouavanjem, analizom i razumijevanjem triju neprijatelja s kojima ete se morati obraunati neodlunou, sumnjom i strahom. esto osjetilo nee funkcionirati dok se u vaem umu nalazi ak i jedna od tih negativnih emocija. lanovi ovog nimalo svetog trojstva blisko su povezani; tamo gdje je jedan, u blizini ete pronai i drugu dvojicu. Neodlunost je sjemenka straha! Imajte to na umu itajui ovo poglavlje. Neodlunost se kristalizira u sumnju i to se dvoje na posljetku spoji te urodi strahom! Proces "spajanja" esto je spor. To je jedan od razloga zbog kojega su ta tri neprijatelja toliko opasna. Oni klijaju i rastu neopaeno. U ostatku ovog poglavlja opisat u cilj koji mora biti ostvaren da bi se ova filozofija kao cjelina mogla praktino primijeniti. Analizirat u i stanja koja su mnoge ljude dovela u 222

siromatvo, a iznijet u i istine koje moraju usvojiti svi oni koji ele stei bogatstvo, bez obzira na to mjeri li se ono novcem i l i stanjem uma mnogo vrjednijim od novca. Svrha ovog poglavlja jest usmjeriti pozornost prema uzroku i lijeku za est osnovnih strahova. Da bismo nekog neprijatelja bili sposobni svladati, moramo znati njegovo ime, njegove navike i njegovo stanite. itajui ovo poglavlje, paljivo preispitujte samoga sebe i otkrijte koji se od est strahova, ako ih uope posjedujete, prilijepio na vas. Ne dopustite da vas ti lukavi neprijatelji zavaraju svojim navikama. Katkad ostaju skriveni u podsvjesnom umu gdje ih je teko otkriti i jo tee iskorijeniti. est osnovnih strahova est je osnovnih strahova koje s vremena na vrijeme doivljava svako ljudsko bie. Veina ljudi je sretna ako ne pati od svih est strahova. Redoslijedom uestalosti pojavljivanja, ti strahovi su: 1. strah od siromatva 2. strah od kritike 3. Strah od bolesti 4. strah od gubitka neije ljubavi 5. strah od starosti 6. strah od smrti Svi ostali strahovi imaju manji znaaj i mogue ih svrstati u ovih est kategorija. Strahovi nisu nita drugo doli stanja uma. Stanje ovjekova uma podreeno je njegovu nadzoru i upravljanju. 223 - izvori veine ovjekovih . briga

ovjek ne moe stvoriti ono to nije zaeo u obliku misaonog poticaja. Ovu tvrdnju slijedi jo jedna, mnogo vanija tvrdnja: ovjekovi misaoni poticaji smjesta se poinju pretvarati u svoje materijalne oblike, bez obzira na to jesu li te misli hotimine i l i nehotine. Sluajni misaoni poticaji (misli koje su odaslali drugi umovi) mogu odrediti ovjekovu financijsku, poslovnu, profesionalnu ili drutvenu sudbinu jednako kao i misaoni poticaji koje ovjek stvara namjerno i svjesno. Ovime postavljam temelje za izlaganje iznimno vane injenice koja e vam pomoi razumjeti zbog ega se neki ljudi doimaju "sretnima" dok se ostali, obdareni istim ili veim sposobnostima, izobrazbom, iskustvom ili intelektualnom sposobnou, doimaju osuenima na nesreu. Tu je injenicu mogue objasniti tvrdnjom da svako ljudsko bie posjeduje sposobnost upravljanja vlastitim umom, a iz ove tvrdnje logino slijedi da svaki ovjek moe otvoriti svoj um za nasumine misaone poticaje koje odailju drugi mozgovi, ili vrsto zatvoriti vrata te prihvaati samo odabrane misaone poticaje. Priroda je ovjeka obdarila potpunim nadzorom nad samo jednom stvari, a to je misao. Pridruite toj injenici i injenicu da sve to ovjek stvara zapoinje u obliku misli, i stigli ste vrlo blizu naela pomou kojega je mogue prevladati strah. Ako je istina da je svaka misao sklona zaodjenuti se svojim materijalnim oblikom (to je istina izvan svake sumnje), jednako je istinito da misaoni poticaji straha i siromatva ne mogu biti pretvoreni u oblike hrabrosti i financijskog dobitka. Strah od siromatva

Kompromis izmeu bogatstva i siromatva nije mogu! Put koji vodi u siromatvo, usmjeren je suprotno od puta koji vodi bogatstvu. elite li se obogatiti, morate odbiti prihvatiti sve 224

okolnosti koje vode siromatvu. (Rije "bogatstvo" ovdje je upotrijebljena u najirem smislu te oznaava financijsku, duhovnu, mentalnu i materijalnu imovinu). Polazna toka na putu prema bogatstvu jest udnja. U prvom poglavlju primili ste podrobne upute o pravilnoj primjeni udnje. U ovom poglavlju o strahu primit ete detaljne upute pomou kojih ete svoj um pripremiti za praktinu primjenu udnje. Vrijeme je, dakle, da sami sebi postavite izazov koji e odrediti u kojoj ste mjeri usvojili filozofiju iznesenu u ovoj knjizi. Na ovom mjestu moete postati prorok i tono predvidjeti to vam je budunost namijenila. Ako, nakon itanja ovog poglavlja, budete spremni prihvatiti siromatvo, slobodni ste odluiti da ete od ivota upravo to i primati. To je odluka koju ne moete izbjei. Teite li bogatstvu, odredite koji oblik i koja koliina bogatstva je potrebna da biste bili zadovoljni. Vi poznajete put koji vodi bogatstvu. Dobili ste zemljovid pomou kojega ete ostati na tom putu. Propustite li krenuti odnosno stanete li prije no to stignete na cilj, krivnja za to iskljuivo je na vama. Odgovornost je na vama. Nijedan izgovor nee vas spasiti prihvaanja te odgovornosti ukoliko propustite ili odbijete od ivota zahtijevati bogatstvo, jer je za prihvaanje potrebno samo jedno - a to je i jedino to moete nadzirati - stanje vaega uma. Stanje uma se stvara. Nije ga mogue kupiti, mogue ga je samo stvoriti. Najdestruktivniji strah Strah od siromatva nije nita drugo doli stanje uma! No, dovoljno je da uniti ovjekove izglede za uspjeh u bilo kojem pothvatu. Taj strah ograniava sposobnost razmiljanja, unitava sposobnost matanja, naruava samopouzdanje, potkopava 225

entuzijazam, osujeuje nastojanja, vodi u neodreenost cilja, potie oklijevanje i onemoguava samokontrolu. ovjekovu osobnost liava privlanosti, onemoguava razumno zakljuivanje, odvraa pozornost, potkopava ustrajnost, potpuno ponitava mo volje, unitava ambiciju, oteava pamenje i priziva neuspjeh u svakom zamislivom obliku; unitava ljubav i fine emocije srca, razara prijateljstva i priziva nevolju u stotinu oblika, vodi u nesanicu, patnju i nesreu - i sve to unato oitoj istini da ivimo u svijetu izobilja svega to srce moe poeljeti. Izmeu ovjeka i njegovih udnji ne stoji nita osim neodreenosti svrhe. Strah od siromatva nesumnjivo je najdestruktivniji od svih strahova. Nalazi se na vrhu popisa jer ga je najtee prevladati. Strah od siromatva raa se iz ovjekove sklonosti da opljaka svojega blinjega. Gotovo sve ivotinje voene su instinktima, no njihove su sposobnosti "razmiljanja" ograniene, pa stoga fiziki vrebaju jedna drugu. ovjek, sa svojim nadmonim osjeajem intuicije te sposobnou razmiljanja i zakljuivanja, svojega blinjega ne prodire tjelesno; on pronalazi vee zadovoljstvo u tome da ga "prodire" financijski. ovjek je toliko pohlepan da su doneseni svi mogui zakoni koji e ga zatititi od njegovoga blinjega. ovjeku nita ne donosi toliko patnje i ponienja kao siromatvo! Duboko znaenje ove tvrdnje shvatiti e samo oni koji su iskusili siromatvo. Nije udo da se ovjek plai siromatva. ovjek je, zahvaljujui mnogim iskustvima, nauio da nekim ljudima ne moe vjerovati kada su posrijedi novac i zemaljska dobra. ovjek toliko arko eli posjedovati bogatstvo da e ga stei kako god moe: legalnim metodama, ako je mogue, a ako je nuno, i na ostale naine. Samoanalizom biste mogli otkriti slabosti koje niste skloni priznati. Takav oblik preispitivanja kljuanje za sve one koji od ivota zahtijevaju vie od osrednjosti i siromatva. Preispitujui 226

se toku po toku, imajte na umu da ste sami sebi i sudac i porota, tuitelj i branitelj, tueni i tuitelj te da se vama sudi. Iskreno se suoite s injenicama. Postavite si konkretna pitanja i zahtijevajte izravne odgovore. Kada zavrite s preispitivanjem, znat ete mnogo vie o sebi. Smatrate li da pri tom preispitivanju samoga sebe ne moete biti nepristrani, zamolite nekoga tko vas dobro poznaje da vam pri tom postupku poslui kao sudac. Va je cilj otkriti istinu. Otkrijte je bez obzira na cijenu, ak i ako ete privremeno osjeati stid! Na pitanje ega se najvie plae, veina ljudi e odgovoriti: "Niega se ne plaim". Taj odgovor u veini sluajeva nee odgovarati istini jer malo ljudi uvia svoju duhovnu i tjelesnu sputanost, ogranienost i poraenost nekom vrstom straha. Emocija straha toliko je prikrivena i duboko ukorijenjena da ovjek pod njezinim teretom moe proivjeti cijeli ivot i nikada je ne postati svjestan. Prisutnost tog univerzalnog neprijatelja mogue je otkriti iskljuivo hrabrom analizom. Kad zaponete takvu analizu, prodrite duboko u svoj karakter. Slijedi popis simptoma na koje biste trebali obratiti pozornost. Simptomi straha od siromatva Ravnodunost. Veinom se oituje u nedostatku ambicije; spremnom prihvaanju siromatva; pomirljivom prihvaanju svake naknade koju ivot ponudi; mentalnoj i tjelesnoj lijenosti; nedostatku poduzetnosti, mate, entuzijazma i samokontrole. Neodlunost. Navika doputanja drugima da razmiljaju umjesto vas. Promatranje iz prikrajka. Sumnja. U pravilu se oituje u izgovorima i opravdanjima u cilju prikrivanja, objanjavanja i l i opravdavanja neuspjeha. Katkad se oituje i u obliku zavisti na tue uspjehe putem njihova kritiziranja. 227

Zabrinutost. Veinom se oituje u traenju tuih pogreaka, sklonosti troenju koje nadmauje prihod, zanemarivanju vlastitog izgleda, namrtenom izrazu lica; neumjerenosti u konzumiranju alkoholnih pia, katkad i narkotika; ivanoj napetosti, uznemirenosti i stidljivosti. Pretjerana opreznost. Navika traenja negativne strane svake situacije, razmiljanje i razgovor o moguim neuspjesima umjesto usredotoenosti na sredstva pomou kojih je mogue ostvariti uspjeh. Poznavanje svih puteva koji vode u propast, ali proputanje stvaranja planova za izbjegavanje neuspjeha. ekanje "pravog trenutka" za ostvarivanje planova, sve dok to ekanje ne postane trajna navika. Pamenje neuspjeha i zaboravljanje uspjeha. Opaanje iskljuivo negativnosti. Pesimizam koji vodi probavnim potekoama, zatvoru, trovanju otpadnim tvarima, neugodnom zadahu i loem dranju. Oklijevanje. Navika odgaanja za sutra onoga to je trebalo uiniti prole godine. Traenje vremena na stvaranje izgovora i opravdanja. Ovaj je simptom tijesno povezan s pretjeranom opreznou, sumnjom i zabrinutou. Odbijanje prihvaanja odgovornosti kad god ju je mogue izbjei. Spremnost na kompromise umjesto zauzimanja za sebe. Mirenje s tekoama umjesto da ih se upotrijebi kao odskone daske prema uspjehu. Cjenkanje sa ivotom umjesto zahtijevanja blagostanja, izobilja, bogatstva, zadovoljstva i sree. Planiranje postupka u sluaju neuspjeha umjesto ruenja svih mostova kako bi se onemoguilo povlaenje. Slabo samopouzdanje i l i esto njegov potpuni izostanak, kao i izostanak jasno odreenog 228

cilja, samokontrole, poduzetnosti, entuzijazma, ambicije, tedljivosti i sposobnosti zdravorazumskog prosuivanja. Oekivanje siromatva umjesto zahtijevanja bogatstva. Druenje s onima koji oekuju siromatvo umjesto povezivanja s onima koji zahtijevaju i ostvaruju bogatstvo. Mo novca Netko bi mogao upitati: "Zato si napisao knjigu o novcu? Zato bogatstvo mjeri iskljuivo novcem?" Neki e s pravom vjerovati da postoje i drugi oblici bogatstva, mnogo poeljniji od novca. Da, postoji bogatstvo koje nije mogue izmjeriti novcem, ali postoje i milijuni ljudi koji e rei: "Daj mi onoliko novca koliko mi je potrebno i pronai u sve ostalo to elim". Osnovni razlog zbog kojega sam napisao ovu knjigu o stjecanju bogatstva jest injenica da su milijuni mukaraca i ena paralizirani strahom od siromatva. Westbrook Pegler lijepo je opisao uinak takve vrste straha: Novac nije nita drugo doli koljke, metalni diskovi i l i komadii papira i njime nije mogue kupiti dragocjenosti srca i due, no mnogi siromani ljudi nisu sposobni usvojiti tu zamisao i odravati snagu svojeg duha. Kad ovjek doivi potpunu propast te se nae na ulici, nesposoban pronai posao, njegovu se duhu dogaa neto stoje mogue opaziti u povijanju njegovih ramena, nakrivljenosti njegova eira, njegovu hodu i njegovu pogledu. On ne moe pobjei osjeaju manje vrijednosti meu ljudima koji posjeduju stalno radno mjesto, ak i ako zna da mu nipoto nisu ravni u karakteru, inteligenciji ili sposobnosti. S druge strane, ti ljudi - pa ak i njegovi prijatelji - osjeaju se nadmonima i smatraju ga, moda i nesvjesno, rtvom. On e neko vrijeme posuivati novac od drugih, ali to mu nee biti dovoljno da bi nastavio ivjeti ivotom na kakav je naviknuo, a 229

ni posuivanje nee potrajati dugo. Posuivanje novca u svrhu preivljavanja iznimno je depresivno iskustvo, a posueni novac nema mo oivjeti duh kao to je ima zaraeni novac. Ovo, dakako, ne vrijedi za propalice i bijednike prema vlastitom opredjeljenju, ve za ljude normalnih ambicija i samopotovanja. ena u istoj nevolji posve je drugo pitanje. ene nekako ne stavljamo u kontekst propalica. U pukim kuhinjama ih je malo, rijetko ih vidimo prosjaiti na ulicama, a u mnotvu ih nije mogue raspoznati po istim, oitim znakovima koji odaju propale mukarce. Govorim o relativno mladim, estitim i inteligentnim enama. Vjerojatno ih je mnogo, no njihov oaj nije oigledan. Takve moda poine samoubojstva. Kada ovjek doivi propast, na raspolaganju mu je dovoljno vremena za razmiljanje. On prelazi brojne kilometre da bi posjetio nekoga, traio posao i saznao da je radno mjesto popunjeno ili da je posrijedi posao bez utvrene plae, odnosno zaraivanje provizije prodajom beskorisnih sitnica koje nitko ne eli kupiti, osim iz saaljenja. Odbivi taj posao, ponovno se nalazi na ulici s koje nema kamo poi jer zapravo moe poi kamo god eli. I tako nastavlja hodati. Promatra izloge i u njima rasko koja nije namijenjena njemu, osjea se manje vrijednim te oslobaa prostor onima koji su zastali pogledati izlog s aktivnim zanimanjem. Dovue se do eljeznike stanice i l i doluta u knjinicu da bi odmorio noge i malo se ugrijao, no tako nee pronai posao, pa ponovno izlazi i kree u potragu. Iako toga moda nije svjestan,- njegova e ga besciljnost odati ak i ako ga nije odala njegova zaputena pojava. Moda e biti lijepo odjeven u odjeu koja mu je ostala iz dana dok je imao stalan posao, no odjea ne moe prikriti oaj. Opaa tisue ostalih ljudi, raunovoa, slubenika, kemiara ili pomonih radnika i zavidi im iz dubine svoje due. Oni posjeduju neovisnost, samopotovanje i dostojanstvo, a on se jednostavno ne moe uvjeriti da je i sam estit ovjek, iako se 230

tome suprotstavlja i neprestano o sebi donosi povoljan sud. Tu razliku prouzroio je iskljuivo novac. Uz tek neto malo novca, on bi ponovno bio onaj stari. Strah od kritike Nitko ne moe tono ustvrditi kako je ovjek iznjedrio ovaj strah, no jedno je sigurno - posjeduje ga u prilino razvijenom obliku. Osobno sam ovaj osnovni strah od kritike sklon pridruiti onom dijelu ovjekove uroene prirode koja ga potie ne samo oduzeti blinjemu njegovu imovinu, ve i opravdati svoj postupak kritizirajui karakter svojega blinjega. Ope je poznato da lopov kritizira onoga od kojega krade - politiari nastoje stei poloaje, ali ne tako to e iskazati svoje vrline i sposobnosti, ve tako to e nastojati obezvrijediti suparnike. Domiljati proizvoai odjee spremno su unovili taj strah od kritike, prokletstvo ovjeanstva. Stilovi odjee mijenjaju se iz sezone u sezonu. Tko ih odreuje? Ne kupac odjee, ve proizvoa. Zato tako esto mijenja stilove? Odgovor je oit. Mijenja ih da bi prodao vie odjee. Proizvoai automobila iz istog razloga svake sezone mijenjaju svoje modele. Nitko ne eli voziti automobil koji nije u skladu s najnovijim stilom. Opisao sam naine ljudskog ponaanja pod utjecajem straha od kritike vezane za male i nevane stvari. Razmotrimo sada kako se ljudsko ponaanje mijenja kada taj strah utjee na vanija podruja ljudskog ivota. Uzmimo za primjer bilo kojeg ovjeka koji je dosegnuo dob mentalne zrelosti (u prosjeku je to dob izmeu 35. i 40. godine). Kad bismo mogli itati njegove skrivene misli, otkrili bismo odluno nevjerovanje u veinu bajki koje su nam dogmatiari priali unatrag nekoliko desetljea.

231

Zbog ega prosjean ovjek, ak i u dananje doba prosvjeenosti, zazire od poricanja svojeg vjerovanja u bajke? Odgovor glasi: zbog straha od kritike. Mukarci i ene spaljivani su na lomai radi svoje hrabrosti da izraze nevjerovanje u duhove. Nije ni udo da smo razvili svijest zbog koje se plaimo kritike. Ne tako davno, kritika je sa sobom nosila teke kazne - to je jo uvijek sluaj u nekim zemljama. Strah od kritike ovjeka liava poduzetnosti, unitava njegovu sposobnost matanja, ograniava njegovu osobnost, razara samopouzdanje i nanosi mu tetu na stotine drugih naina. Roditelji svojoj djeci kritikama esto nanose nepopravljivu tetu. Mojeg prijatelja iz djetinjstva majka je obiavala svakodnevno kanjavati batinama, a taj bi posao uvijek dovrila rijeima: "Zavrit e u zatvoru i prije no to navri dvadeset godina". U sedamnaestoj godini smjeten je u popravni dom. Kritika svi moemo dobiti napretek. Svatko posjeduje veliku zalihu koju nudi besplatno i bez obzira na potranju. ovjekovi najblii srodnici esto su po tom pitanju i najvei grjenici. Svakog roditelja koji neopravdanom kritikom u um djeteta pokuava usaditi kompleks manje vrijednosti, trebalo bi smatrati zloincem, jer taj je in u svojoj sutini zloin najgore vrste. Poslodavci koji razumiju ljudsku prirodu, najbolje rezultate ne postiu kritikom, ve konstruktivnim prijedlozima. Roditelji sa svojom djecom mogu postii iste rezultate. Kritika e u ljudsko srce usaditi strah ili gnjev, a nipoto ljubav i privrenost. Simptomi straha od kritike Ovaj je strah univerzalan gotovo kao i strah od siromatva, a njegovi su uinci jednako pogubni za osobno postignue, uglavnom zbog toga to taj strah unitava poduzetnost i onemoguava koritenje mate. Glavni simptomi straha od kritike su:

232

Stidljivost. U pravilu se oituje u ivanoj napetosti, povuenosti u razgovoru te pri upoznavanju, nespretnim pokretima ruku, nemirnom pogledu. Nedostatak sabranosti. Oituje se u nesposobnosti kontrole glasa, uznemirenosti u prisutnosti drugih osoba, loem dranju, loem pamenju. Osobnost. Nedostatak odlunosti, drueljubivosti i sposobnosti jasnog izraavanja miljenja. Navika izbjegavanja spornih pitanja umjesto izravnog suoavanja s njima. Slaganje s drugima bez pomnog razmatranja njihovih miljenja. Kompleks manje vrijednosti. Navika izraavanja samohvale rijeima ili djelima koja slui prikrivanju osjeaja manje vrijednosti. Uporaba "uenih rijei" u cilju impresioniranja drugih (esto bez poznavanja pravog znaenja rijei). Oponaanje drugih u nainu odijevanja, govoru i ponaanju. Hvalisanje izmiljenim postignuima. Katkada povrinski dojam osjeaja superiornosti. Rastronost. Navika nastojanja da se "ima vie od susjeda", troenje preko vlastitih mogunosti. Nedostatak poduzetnosti. Proputanje mogunosti napredovanja, strah od izraavanja vlastitog miljenja, nedostatak povjerenja u vlastite zamisli, neodreeni odgovori na pitanja nadreenih osoba, nesigurnost u ponaanju i govoru, prijetvornost na rijeima i djelima. Nedostatak ambicije. Mentalna i tjelesna lijenost, nedostatak poduzetnosti, sporost u donoenju odluka, povodljivost; navika laskanja drugima i kritiziranja istih osoba iza 233

njihovih lea, navika prihvaanja poraza bez prosvjedovanja i l i odustajanje od nekog nastojanja u sluaju suprotstavljanja; bezrazlona sumnjiavost, bezobzirnost u ponaanju i ophoenju, nespremnost da se prihvati krivnja za vlastite pogreke. Strah od bolesti Ovaj se strah moe pripisati i tjelesnom i drutvenom nasljeu. Prema svojem podrijetlu, tijesno je povezan sa strahom od starosti i strahom od smrti jer ovjeka dovodi vrlo blizu granice "zastraujuih pojmova" o kojima ne zna nita, ali je uo mnoge jezovite prie. Openito je miljenje da su se neki nimalo etini ljudi upustili u posao "prodavanja zdravlja" podravajui strah od bolesti. Openito govorei, ovjek se plai bolesti zbog zastraujuih predodbi koje su mu usaene u um o tome to mu se moe dogoditi kada ga snae smrt. Bolest zastrauje ovjeka i financijskim izdatkom koji mu moe nametnuti. Jedan ugledni lijenik procijenio je da 75 posto svih ljudi koji posjeuju lijenika radi njegove strune usluge boluje od hipohondrije (umiljene bolesti). Uvjerljivo je dokazano da strah od smrti, ak i kada za njega ne postoji ni najmanji povod, esto izaziva tjelesne simptome bolesti koje se ovjek plai. ovjekov je um silno moan! On gradi i unitava. Koristei tu sveprisutnu slabost straha od bolesti, proizvoai nadrilijekova zarauju goleme iznose. Taj oblik iskoritavanja lakovjernog ovjeanstva postao je prije desetak godina toliko rasprostranjen da je asopis Collier's proveo sarkastinu kampanju protiv najveih prijestupnika u proizvodnji nadrilijekova. Nizom pokusa izvedenih prije nekoliko godina dokazano je da se ljudi mogu razboljeti putem sugestije. Taj smo pokus 234

izveli tako to smo tri znanca poslali posjetiti "rtve" te ih upitati: "to je s tobom? Izgleda strahovito bolesno". Prvi ispitiva veinom je kao odgovor dobio smijeak i bezbrino: "Nije mi nita, dobro sam". Drugom su ispitivau veinom odgovarali izjavom: "Ne znam tono, ali osjeam se loe". Trei je ispitiva od rtava veinom izmamio iskrena priznanja da se zaista osjeaju vrlo loe. Ako sumnjate, pokuajte i sami izvesti ovaj pokus s nekim znancem, no nemojte otii predaleko. lanovi stanovite religiozne sekte osveuju se svojim neprijateljima metodom "aranja". Oni to nazivaju "bacanjem ini" na rtvu. Mnogo je dokaza da bolest katkad zapoinje u obliku negativnog misaonog poticaja. Takav poticaj moe sugestijom biti prenesen iz jednog uma u drugi, ili ga ovjek moe stvoriti sam. ovjek koji posjeduje mnogo vie mudrosti no to biste iz njegove izjave mogli zakljuiti, rekao je: "Kada me bilo tko upita kako se osjeam, uvijek poelim odgovoriti tako to u ga oboriti jednim udarcem". Lijenici radi zdravlja alju svoje pacijente u druga klimatska podneblja jer im je prijeko potrebna promjena "mentalnog stava". Sjemenka straha od bolesti nalazi se u svakom umu. Zabrinutost, strah, malodunost i ljubavna razoaranja potiu njezino klijanje i rast. Razoaranja u ljubavi i poslu prednjae pred ostalim uzrocima pojavljivanja straha od bolesti. Jedan je mladi bio toliko razoaran u ljubavi da je zavrio u bolnici. Mjesecima je lebdio na granici izmeu ivota i smrti. Pozvan je specijalist za psihoterapiju koji je zamijenio sestre i predao ga na skrb vrlo ljupkoj mladoj eni koja ga je (u dogovoru s lijenikom) poela osvajati ve prvog dana. Pacijent je za tri tjedna otputen iz bolnice, i dalje bolestan, no od posve druge bolesti. Ponovno je bio zaljubljen. Lijek je moda bio smicalica, no pacijent i sestra za neko su se vrijeme vjenali.

235

Simptomi straha od bolesti Simptomi toga, gotovo univerzalnog straha su: Autosugestija. Navika negativne primjene autosugestije traenjem i oekivanjem simptoma raznih bolesti. "Uivanje" u zamiljenim bolestima i ponaanje kao da su stvarne. Navika iskuavanja svih "udesnih lijekova" i tehnika koje drugi preporuuju kao vrlo djelotvorne. Razgovaranje o operacijama, nezgodama i ostalim oblicima bolesti. Iskuavanje raznih dijeta i vjebanja bez strunog vodstva. Iskuavanje kunih lijekova, nadrilijekova i "udesnih" napitaka. Hipohondrija. Navika razgovaranja o bolestima, usredotoenost uma na bolest i oekivanje njezinog pojavljivanja sve do ivanog sloma. Ovu bolest ne moe izlijeiti nijedan lijek koji se prodaje u boicama. Izazvana je negativnim razmiljanjem pa je moe izlijeiti samo pozitivna misao. Tvrdi se da hipohondrija (medicinski izraz za umiljenu bolest) moe nainiti onoliko tete koliko i stvarna bolest koje se ovjek plai. Veina navodnih sluajeva "ivanih slomova" proizlazi upravo iz zamiljenih bolesti. Vjebanje. Strah od bolesti esto nepovoljno djeluje na odgovarajuu tjelesnu aktivnost, zbog ega se osoba pone debljati i izbjegavati izlaske iz kue. Preosjetljivost. Strah od bolesti smanjuje prirodnu otpornost organizma i stvara povoljno okruje za bilo koji oblik bolesti s kojim ovjek moe doi u dodir.

236

Strah od bolesti vezan je za strah od siromatva, osobito u sluaju hipohondara koji neprestano brinu o tome da e morati plaati raune za lijeenje. Takvi ljudi mnogo vremena provode pripremajui se za bolest, razgovarajui o smrti, tedei novac za grobno mjesto, trokove sahrane i slino. Ugaanje samome sebi. Navika traenja suosjeanja koritenjem zamiljene bolesti kao mamca. (Ljudi esto pribjegavaju ovom triku ne bi li izbjegnuli posao). Navika "glumljenja" bolesti da bi se prikrila obina lijenost i l i kao izgovor za nedostatak ambicije. Neumjerenost. Navika konzumiranja alkohola ili narkotika za ublaavanje glavobolje, bolova u miiima i slinoga, umjesto uklanjanja uzroka boli. Navika itanja o bolestima i zabrinutost zbog mogunosti pobolijevanja. Navika itanja reklama za razne "udesne" lijekove. Strah od gubitka ljubavi Prvotni izvor ovog uroenog straha oito je ovjekova poligamna navika otimanja partnerice svojega blinjega te navika da s njom postupa kako eli kada god mu se za to prui prilika. Ljubomora i ostali slini oblici neuroze proistjeu iz ovjekovog uroenog straha od gubitka neije ljubavi. Ovaj je strah najbolniji od est osnovnih strahova. Njegovo djelovanje na um i tijelo razornije je od djelovanja bilo kojeg drugog straha.

237

Strah od gubitka ljubavi vjerojatno vue korijene iz kamenog doba kada su mukarci otimali ene primjenom sirove sile. ovjek je nastavio otimati ene, no, njegova je tehnika poneto promijenjena. Danas se, umjesto sile, koristi ulagivanjem, obeanjima lijepe odjee, skupih automobila i ostalim "mamcima" mnogo djelotvornijim od fizike sile. ovjekove su navike jednake kao to su bile i u vrijeme svitanja civilizacije, no danas ih izraava na neto drugaiji nain. Pomnim analizama ustvreno je da su ene mnogo podlonije tom strahu. Tu je injenicu lako objasniti. ene su iz iskustva nauile da su mukarci po svojoj prirodi poligamni te da im ne treba vjerovati. Simptomi straha od gubitka ljubavi Simptomi tog straha su: Ljubomora. Navika sumnjiavosti prema prijateljima i voljenima osobama bez pravog povoda ili razloga. Navika optuivanja suprunika za nevjernost bez ikakvog temelja. Openita sumnjiavost prema svima, ovjek nikome ne vjeruje u potpunosti. Traenje nedostataka. Navika traenja nedostataka prijateljima, roacima, poslovnim suradnicima i voljenim osobama ak i bez ikakvog povoda. Kockanje. Navika kockanja, krae, varanja te ostali naini riskantnog ponaanja kojima je mogue namaknuti novac za voljene osobe, uz vjerovanje da je ljubav mogue kupiti. Navika prekomjernog troenja i l i zaduivanja u cilju kupovanja darova voljenoj osobi te stjecanja njezine naklonosti. Nesanica, uznemirenost, nedostatak 238

ustrajnosti, slabost volje, nedostatak nedostatak samopouzdanja, naprasitost. Strah od starosti

samokontrole,

Ovaj strah proizlazi iz dvaju izvora. Prvi izvor je pomisao da starost sa sobom donosi i siromatvo. Drugi i daleko najuestaliji izvor su nekadanja pogrena i zastraujua uenja pomijeana s "paklenim ognjem" i ostalim baba-rogama lukavo osmiljenim u cilju porobljavanja ovjeka strahom. ovjek ima dva vrlo vrsta razloga za razvijanje straha od starosti - jedan proizlazi iz njegovog nepovjerenja u blinjega koji mu moe oteti sva svjetovna dobra koja posjeduje, a drugi proizlazi iz zastraujuih predodbi o onostranom svijetu. Mogunost bolesti, koja je u starosti mnogo vea, takoer pridonosi strahu od starosti. Svoju ulogu u ovom strahu ima i erotika jer se nijedan ovjek nee lako pomiriti s pomilju na slabljenje seksualne privlanosti. Najuestaliji uzrok straha od starosti povezan je s mogunou siromatva. "Ubonica" nije nimalo lijepa rije. Ona pobuuje jezu u umu svakoga tko se suoi s mogunou da e svoju starost provesti na takvom mjestu. Jo jedan razlog koji pridonosi strahu od starosti jest mogunost gubitka slobode i neovisnosti jer starost sa sobom moe donijeti gubitak tjelesne kao i financijske slobode. Simptomi straha od starosti Najei simptomi ovog straha su: Sklonost usporavanju i razvijanju kompleksa manje vrijednosti u dobi mentalne zrelosti, otprilike u etrdesetoj godini; pogreno vjerovanje da ovjek "poputa" zbog 239

svoje dobi. (Istina je zapravo da su godine izmeu etrdesete i ezdesete ovjekove najplodnije godine). Navika opravdavanja "starou" samo zbog toga to je ovjek navrio etrdesetu ili pedesetu godinu, umjesto obrnutog ponaanja i izraavanja zahvalnosti za dosezanje dobi mudrosti i razumijevanja. Navika unitavanja poduzetnosti, mate i samopouzdanja zabludom da je ovjek prestar da bi iskazivao te znaajke. Navika sredovjenih mukaraca i ena da odjeom ostave dojam mladosti, prijetvorno mladenako ponaanje koje izaziva podsmijehe i prijatelja i nepoznatih osoba. Strah od smrti Za neke je ljude ovo najmuniji od svih est osnovnih strahova. Razlog je oit. Strahovita bol povezana s pomilju na smrt u veini sluajeva moe biti pojaana do vjerskog fanatizma. Takozvani "pogani" manje se plae smrti od onih "civiliziranijih". Stotinama milijuna godina ovjek je postavljao pitanja na koja jo uvijek nisu pronaeni odgovori: "odakle" i "kamo". Odakle sam doao i kamo idem? Tijekom mranog doba povijesti, lukavi i domiljati ljudi za odreenu su cijenu nudili odgovore na ta pitanja. "Doi pod moj ator, prihvati moju vjeru, potuj moje dogme i dat u ti ulaznicu kojom e, kad umre, poi ravno na nebo", uzvikuje sektaki voa. "Ne ue li pod moj ator," kae isti taj voa, "vrag te odnio i prio dovijeka". Pomisao na vjenu kaznu unitava zanimanje za ivot i onemoguava sreu. Iako vjerski voa nema mo osigurati odlazak na nebo niti zajamiti silazak u pakao, mogunost potonjega doima se tako 240

strahovitom da i sama pomisao pobuuje matu na stvaranje tako stvarnih predodbi da dolazi do oduzetosti razuma i raanja straha od smrti. Strah od smrti danas nije toliko rasprostranjen kao to je bio prije utemeljenja velikih kola i sveuilita. Znanstvenici su u sredite pozornosti doveli istinu, a ta istina velikom brzinom oslobaa mukarce i ene straha od smrti. Mladie i djevojke sa sveuilita nije lako zastraiti paklenskim ognjem. Uz pomo biologije, astronomije, geologije i ostalih srodnih znanosti raspreni su strahovi iz mranog doba koji su ljude muili stoljeima. Cijeli je svijet sastavljen od samo dvije stvari: energije i materije. Elementarna nas fizika pouava da ni materija ni energija (jedine stvarnosti koje ovjek poznaje) ne mogu biti stvorene niti unitene. I materija i energija mogu biti transformirane, no nijedna od njih ne moe biti unitena. Ako ga je uope mogue definirati, ivot je energija. Ako ni energiju ni materiju nije mogue unititi, nije mogue unititi niti ivot. ivot, kao i ostali oblici energije, moe proi kroz razliite procese pretvorbe i l i promjene, no ne moe biti uniten. Smrt je tek prelazak. Ako smrt nije tek promjena i l i prelazak, tada nakon nje ne slijedi nita osim dugog, vjenog, spokojnog sna, a san nije neto ega bismo se trebali plaiti. Strah od smrti zbog toga moete odagnati jednom zauvijek. Simptomi straha od smrti Openiti simptomi ovog straha su: Navika razmiljanja o smrti umjesto sadrajnog ivljenja koja, u pravilu, proizlazi iz nedostatka svrhe i l i odgovarajue zaokupljenosti. Ovaj je strah uestaliji 241

meu starijim ljudima, no katkad su njegove rtve i mnogo mlae osobe. Najbolji lijek za strah od smrti jest gorua udnja za postignuem, potpomognuta korisnim sluenjem drugima. Prezaposlena osoba malokad ima vremena razmiljati o umiranju. ivot je za nju previe zanimljiv da bi brinula zbog smrti. Strah od smrti katkad je tijesno povezan sa strahom od siromatva jer bi ovjekova smrt lanove njegove obitelji mogla otjerati u siromatvo. U drugim je sluajevima strah od smrti izazvan boleu i posljedinim slabljenjem otpornosti organizma. Najei uzroci straha od smrti su bolest, siromatvo, nedostatak odgovarajue zaokupljenosti, razoaranje u ljubavi, slaboumnost i vjerski fanatizam. Starake brige Zabrinutost je stanje uma utemeljeno na strahu. Ona djeluje polako, ali ustrajno. Podmukla je i sklona prikrivanju. "Ukopava" se postupno sve dok ne onemogui ovjekovu sposobnost rasuivanja i ne uniti njegovo samopouzdanje i poduzetnost. Zabrinutost je oblik straha prouzroenog neodlunou, a time i stanje uma kojim je mogue upravljati. Uznemireni um je bespomoan. Neodlunost ini ovjekov um uznemirenim. Mnogim ljudima nedostaje mo volje za pravodobno donoenje odluka i dosljednost donesenim odlukama. Kada donese odluku o planu djelovanja, ovjek vie ne brine zbog okolnosti. Jednom sam prilikom razgovarao s ovjekom koji je za dva sata trebao biti pogubljen. Taj je osuenik bio najsmireniji od osmorice ljudi s kojima je dijelio zatvorsku eliju. Njegova me smirenost potaknula da ga upitam kakav je osjeaj znati da e uskoro zakoraiti u vjenost. S osmijehom samopouzdanja odgovorio je: "Sasvim dobar. Zamisli ovjee, mojim e nevoljama uskoro biti kraj. Cijelog sam ivota bio u 242

nevolji. Mukotrpno sam nabavljao hranu i odjeu. Uskoro mi to nee biti potrebno. Otkako sam saznao da u umrijeti, osjeam se prilino dobro. Tada sam se odluio pomiriti sa svojom sudbinom". Dok je govorio, gutao je veeru toliko obilnu da bi se njome moglo nahraniti troje ljudi. Gutao je svaki ponueni zalogaj i oito uivao u hrani bez obzira na strahotu koja ga oekuje. Taj je ovjek bio odluio prepustiti se svojoj sudbini! No, odlukom je mogue i sprijeiti prihvaanje neeljenih okolnosti. est osnovnih strahova uslijed neodlunosti izaziva stanje zabrinutosti. Oslobodite se zauvijek straha od smrti tako to ete odluiti prihvatiti smrt kao neizbjean dogaaj. Prevladajte strah od siromatva donoenjem odluke da ete bez zabrinutosti prihvatiti onoliko koliko ste sposobni zaraditi. Strah od kritike nagazite odlukom da neete brinuti o tome to drugi misle, ine ili govore. Odagnajte strah od starosti donoenjem odluke da ete starost kao veliki blagoslov koji sa sobom nosi mudrost, samokontrolu i razumijevanje nepoznato mladima, a ne kao hendikep. Rastjerajte strah od bolesti odlukom da ete zaboraviti na simptome. Svladajte strah od gubitka ljubavi odlukom da ete znati ivjeti i bez ljubavi ako to bude potrebno. Napustite naviku zabrinutosti u svim njezinim oblicima donosei openitu odluku da nita u ivotu nije vrijedno brige. S tom ete odlukom stei smirenost, unutranju ravnoteu i spokoj uma koji e vam donijeti sreu. ovjek iji je um ispunjen strahom ne samo da unitava svoje izglede za inteligentno djelovanje, ve te destruktivne vibracije alje umovima svih onih s kojima dolazi u dodir, te na taj nain unitava i njihove izglede. ak i pas i l i konj prepoznaju gospodara kojemu nedostaje hrabrosti; tovie, pas i l i konj preuzet e vibracije straha i ponaati se u skladu s njima. Za preuzimanje vibracija straha sposobne su ak i ivotinje koje se po svojoj inteligenciji nalaze nie na ljestvici. 243

Razorna mo destruktivnog razmiljanja Vibracije straha prelaze iz jednog uma u drugi jednako brzo i lako kao to zvuk ljudskog glasa od odailjaa stie do prijemnika. Osoba koja verbalno izraava negativne ili destruktivne misli, nedvojbeno e doivjeti posljedice tih rijei u obliku negativnog "povratnog udarca". Odailjanje negativnih misaonih poticaja ak i bez rijei, izaziva razne vrste "povratnog udarca". Prije svega, to je moda i najvanije upamtiti, osoba koja odailje misli destruktivne prirode, nedvojbeno e pretrpjeti tetu putem sloma sposobnosti kreativnog matanja. Osim toga, prisutnost bilo koje destruktivne emocije u umu potie razvoj negativne osobnosti koja odbija ljude i esto ih pretvara u neprijatelje. Trei izvor tete za osobu koja se preputa ili odailje negativne misli lei u sljedeoj vanoj injenici - ti misaoni poticaji ne nanose tetu samo drugima, ve se i ukorjenjuju u podsvijesti osobe koja ih odailje te postaju dio njegova karaktera. Pretpostavimo da je vaa ivotna tenja ostvariti uspjeh. Da biste bili uspjeni, morate postii unutranji mir, zadovoljiti materijalne potrebe te, iznad svega, ostvariti sreu. Svi ti dokazi uspjeha zapoinju u obliku misaonih poticaja. Vi imate mo upravljati vlastitim umom i hraniti ga onim misaonim poticajima koje sami odaberete. Tu mogunost prati i odgovornost konstruktivnog koritenja uma. Vi ste gospodar svoje zemaljske sudbine i u vaim je rukama mo upravljanja vlastitim mislima. Sposobni ste utjecati na svoje okruje te na posljetku i upravljati njime i stvoriti onakav ivot kakav elite a moete i propustiti primijeniti svoju mo upravljanja vlastitim ivotom i prepustiti se moru "okolnosti" iji e vas valovi zapljuskivati i bacati ovamo-onamo. 244

Vraja radionica Osim est osnovnih strahova, ljude mui jo jedno zlo. To zlo ini plodno tlo za bujanje sjemenki neuspjeha. Ono je toliko prikriveno da esto ni ne opaamo njegovu prisutnost. To stanje ne moe se potpuno svrstati meu strahove. Ono je mnogo dublje ukorijenjeno i esto je mnogo pogubnije od svih est strahova. Nazovimo to zlo podlonost negativnim utjecajima. Ljudi koji stjeu veliko bogatstvo, uvijek se tite od toga zla! Siromani to nikada ne ine! Oni koji ele ostvariti uspjehe na bilo kojem podruju, moraju se pripremiti za odupiranje tom zlu. Ako ovu knjigu itate u cilju stjecanja bogatstva, trebali biste se paljivo preispitati kako biste otkrili jeste li podloni negativnim utjecajima. Propustite li to uiniti, odbacit ete svoje pravo na ostvarenje svojih udnji. Pri analizi budite temeljiti. Nakon to proitate pitanja namijenjena samoanalizi, pripremite se za potpunu iskrenost. Pristupite tom zadatku onako pomno kako biste traili neprijatelja za kojega znate da vas vreba u zasjedi i obraunajte se sa svojim nedostacima onako kako biste se obraunali i s opipljivim neprijateljem. Od pljakaa se lako moete zatititi jer vam zakon prua organizirani sustav sigurnosti, no ovo "sedmo zlo" mnogo je tee svladati jer vas napada u trenutku kada niste svjesni njegove prisutnosti, dok spavate i dok ste budni. Povrh toga, njegovo je oruje neopipljivo jer se sastoji tek od - stanja uma. To je zlo opasno i zbog toga to se pojavljuje u onoliko raznih oblika koliko je ljudskih iskustava. Katkad u um ue putem dobronamjernih rijei nekog roaka. Drugi put napada iznutra, putem ovjekovog mentalnog stava. U svakom je sluaju smrtonosan poput otrova, iako ne ubija tako brzo.

245

Kako se zatititi od negativnih utjecaja Da biste se zatitili od negativnih utjecaja, bez obzira na to jesu li posrijedi vae vlastite tvorevine ili posljedice aktivnosti negativnih ljudi koji vas okruuju, uvidite da posjedujete mo volje i primjenjujte je sve dok oko sebe ne podignete zid otpornosti na negativne utjecaje. Uvidite da ste, kao i svako drugo ljusko bie, po svojoj prirodi lijeni, nezainteresirani i podloni svim sugestijama koje su u skladu s vaim slabostima. Uvidite da ste po prirodi podloni osnovnim strahovima te razvijte navike pomou kojih ete se boriti protiv tih strahova. Uvidite da negativni utjecaji esto djeluju na vas putem vae podsvijesti pa ih je zbog toga teko opaziti i zatvorite um ljudima koji u vama na bilo koji nain izazivaju potitenost ili malodunost. Ispraznite svoj ormari za lijekove, bacite boice s lijekovima i prestanite bjeati u prehlade, tegobe i zamiljene bolesti. Svjesno traite drutvo ljudi koji vas potiu na samostalno razmiljanje i djelovanje. Ne oekujte nevolje jer vas one nee iznevjeriti. Navika ostavljanja uma otvorenim za negativne utjecaje drugih ljudi nedvojbeno je najrairenija ljudska slabost. Ta je slabost iznimno tetna jer veina ljudi ne uvia da je posjeduje, a mnogi koji je i opaaju, proputaju ili odbijaju ispraviti je sve dok ne postane svakodnevna neobuzdana navika. Da bih pomogao onima koji se ele vidjeti u pravom svjetlu, sastavio sam sljedei popis. Proitajte pitanja i glasno na njih odgovorite kako biste uli vlastiti glas. Tako ete lake biti iskreni prema sebi. 246

Pitanja za samoanalizu alite li se esto da se "loe osjeate" i ako je tako, to je uzrok tomu? Traite li drugima nedostatke ve i s najmanjim povodom? Grijeite li esto pri svojem poslu i ako je tako, zato? Jeste li u razgovoru sarkastini i neugodni? Izbjegavate li svjesno suradnju s drugima i ako je tako, zato? Patite li esto od probavnih potekoa? Ako patite, to je uzrok tomu? Doima li vam se ivot uzaludnim, a budunost beznadnom? Volite li svoj posao? Ako ne, zato? Osjeate li esto samosaaljenje i ako je tako, zato? Zavidite li boljima od sebe? emu posveujete vie vremena: razmiljanju o neuspjehu i l i razmiljanju o uspjehu? Stjeete li s godinama samopouzdanje ili ga gubite? Izvlaite li vrijedne spoznaje iz svih svojih pogreaka? Doputate li nekome da u vama izazove zabrinutost? Ako je tako, zato? Jeste li katkad "u oblacima", a katkad u najdubljem oaju? Tko vas najsnanije nadahnjuje? Zbog ega? Podnosite li negativne ili destruktivne utjecaje koje moete izbjei? Jeste li nemarni po pitanju vlastitog izgleda? Ako jeste, zato? Jeste li nauili rijeiti se briga tako to ete se neime dovoljno zaokupiti da ne biste o njima razmiljali? Biste li se nazvali "beskimenjakom" i "slabiem" kad biste dopustili drugima da razmiljaju umjesto vas? Zanemarujete li unutranju higijenu sve dok vas trovanje vlastitim otrovima ne uini zlovoljnim i razdraljivim? 247

Koliko se esto uzrujavate zbog neega to moete izbjei i zbog ega to doputate? Pribjegavate li alkoholu, narkoticima ili cigaretama da biste "smirili ivce"? Ako je tako, zato umjesto toga ne pokuate primijeniti mo volje? "Gnjavi" li vas netko i ako je tako, zbog ega? Imate li tono odreen cilj i ako je tako, koji je to cilj i kakvi su vai planovi za njegovo ostvarenje? Patite li od bilo kojega od est osnovnih strahova? Kojega? Posjedujete li metodu pomou koje se moete zatititi od negativnih utjecaja drugih ljudi? Primjenjujete li svjesno autosugestiju da biste svoj um uinili pozitivnim? to vam je vrjednije: vaa materijalna imovina ili vaa mo upravljanja vlastitim mislima? Mijenjate li lako svoje miljenje pod tuim utjecajem? Jeste li danas svojem znanju i l i stanju svojega uma dodali togod vrijedno? Suoavate li se s okolnostima koje vas ine nezadovoljnim ili izbjegavate odgovornosti? Analizirate li sve pogreke i neuspjehe nastojei iz njih izvui pouku ili smatrate da to niste obvezni initi? Moete li imenovati svoje tri najsretnije slabosti? to inite da biste ih ispravili? Potiete li druge da vam se izjadaju zato da biste ih saalijevali? Izdvajate li iz svojih svakodnevnih iskustava pouke ili utjecaje koji vam pomau u osobnom napretku? Utjeete li svojom prisutnou negativno na druge ljude? Koje vas navike drugih ljudi najvie uzrujavaju? Stvarate li vlastita miljenja i l i doputate da drugi utjeu na vas? Jeste li nauili kako stvoriti mentalno stanje uma kojim se 248

moete zatititi od destruktivnih utjecaja? Ispunjava li vas va posao vjerom i nadom? Jeste li svjesni da posjedujete dovoljno duhovne moi da biste se oslobodili od svih vrsta strahova? Pomae li vam vaa religija odrati um pozitivnim? Osjeate li se dunim suosjeati s tuim brigama? Ako je tako, zato? Ako vjerujete da "svaka ptica svojem jatu leti", to ste nauili o sebi prouavajui svoje prijatelje? Kakvu povezanost opaate, ako je opaate, izmeu ljudi s kojima blisko suraujete i nezadovoljstva koje moda osjeate? Je li mogue da je netko koga smatrate prijateljem, zapravo va najvei neprijatelj zbog toga to negativno utjee na vas? Po kojim mjerilima prosuujete tko vam pomae, a tko tetno utjee na vas? Jesu li vam bliske osobe mentalno superiorne i l i inferiorne? Koliko vremena dnevno posveujete: a) poslu b) spavanju c) zabavi i oputanju d) stjecanju korisnog znanja e) pukom traenju vremena? Tko vas meu vaim poznanicima a) najvie potie b) najvie upozorava c) najvie obeshrabruje? Koja je vaa najvea briga? Zato je podnosite? Kad vam drugi nude netraene i neeljene savjete, prihvaate li ih bez razmiljanja i l i analizirate njihove motive? Za ime najvie udite? Namjeravate li to stei? Jeste li toj 249

udnji spremni podrediti sve ostale udnje? Koliko vremena dnevno posveujete ostvarenju tog cilja? Predomiljate li se esto? Ako je tako, zato? Imate li obiaj dovriti sve to ste zapoeli? Je li vas lako zadiviti poslovnim ili profesionalnim titulama, naslovima i l i bogatstvom? Potpadate li lako pod utjecaj onoga to drugi misle ili govore o vama? Dodvoravate li se ljudima zbog njihovog drutvenog i l i financijskog poloaja? Koga smatrate najveim ovjekom u povijesti? Na koji je nain ta osoba bolja od vas? Koliko ste vremena posvetili prouavanju i odgovaranju na ova pitanja? (Za analizu i sve odgovore potreban je najmanje jedan dan.) Ako ste iskreno odgovorili na sva ova pitanja, tada o sebi znate vie od veine ljudi. Pomno prouavajte ta pitanja, tijekom sljedeih mjeseci vraajte im se jednom tjedno i bit ete zapanjeni dodatnim vrijednim spoznajama koje ete stei jednostavnom metodom iskrenog odgovaranja na pitanja. Ako niste sigurni kako biste odgovorili na neka pitanja, potraite miljenje osoba koje vas dobro poznaju, osobito onih koje nee imati potrebu laskati vam i promotrite se njihovim oima. To e vas iskustvo iznenaditi. Jedino nad ime imate potpuni nadzor Potpuni nadzor imate iskljuivo nad vlastitim mislima. To je najvanija i najpoticajnija injenica poznata ovjeku! Ona odraava ovjekovu boansku prirodu. To boansko pravo jedini je nain kako moete upravljati svojom sudbinom. Propustite li upravljati svojim umom, moete biti sigurni da 250

niime neete biti sposobni upravljati. Ako morate biti nemarni sa svojom imovinom, neka se to odnosi na materijalno. Va um je va duhovni posjed! titite ga i koristite paljivo, kako i dolikuje boanskoj uzvienosti. Upravo zbog toga posjedujete mo volje. Zakonska zatita od onih koji, namjerno i l i uslijed neznanja, negativnim sugestijama truju umove drugih, naalost nije ustanovljena. Takav oblik destrukcije trebao bi biti kanjiv tekim zakonskim kaznama, jer moe unititi ovjekove izglede za stjecanje materijalne imovine koja je zatiena zakonom. Negativni su ljudi pokuali uvjeriti Thomasa A. Edisona da ne moe sastaviti stroj koji e biljeiti i reproducirati ljudski glas "zato", rekli su, "to jo nitko nije sastavio takav stroj". Edison im nije vjerovao. On je znao da um moe stvoriti sve ono to moe i zamisliti i povjerovati, a ta je spoznaja velikog Edisona uzdignula iznad stada prosjenih. Negativni su ljudi F.W. Woolworthu rekli da e bankrotirati pokua li voditi prodavaonicu tipa "Sve po deset centi". On im nije vjerovao. Znao je da moe ostvariti to god zamisli, u granicama razuma, ako svoje planove potkrijepi vjerom. Koristei svoje pravo da negativne sugestije drugih ljudi dri podalje od svojega uma, stekao je bogatstvo koje se mjeri stotinama milijuna dolara. Nevjerni Tome prezrivo su se smjekali kada je Henry Ford iskuavao svoj prvi automobil na ulicama Detroita. Neki su tvrdili da takvo to nikada nee biti od koristi. Ostali su rekli da nitko nee dati novac za takvu napravu. Ford je rekao: "Cijelu u zemaljsku kuglu preplaviti pouzdanim automobilima", i to je i uinio! Oni koji ele stei veliko bogatstvo trebali bi upamtiti da je jedina razlika izmeu Henryja Forda i veine radnika u tome to je Ford upravljao svojim umom. Ostali posjeduju um, ali ne upravljaju njime. Upravljanje umom rezultat je samodiscipline i navike. Vi upravljate svojim umom ili va um upravlja vama. Kompromisno 251

rjeenje ne postoji. Najdjelotvornija metoda upravljanja umom jest njegovo zaokupljanje tono odreenom svrhom i konkretnim planom. Prouite ivotnu priu bilo kojeg ovjeka koji je ostvario zapaen uspjeh i otkrit ete da upravlja svojim umom te da ga usmjerava prema ostvarenju konkretnih ciljeva. Uspjeh u suprotnom nije mogu. Pedeset i pet uvenih izgovora starog KAD BI Neuspjenim ljudima jedno je zajedniko. Oni poznaju sve razloge neuspjeha i raspolau neoborivim opravdanjima kojima objanjavaju svoju neuspjenost. Neka od tih opravdanja su prilino lukava, a neka su i utemeljena na injenicama. No, opravdanja se ne moe upotrijebiti namjesto novca. Svijet eli znati samo jedno - jeste li uspjeli? Jedan je analitiar sastavio popis najee koritenih opravdanja. Dok ga itate, pomno se preispitajte i ustvrdite koliko od njih i sami koristite. Upamtite takoer da filozofija iznesena u ovoj knjizi ini svako od tih opravdanja suvinim. K A D NE B I H imao suprugu i obitelj ... K A D B I H imao dobru "vezu" ... K A D B I H imao novca ... K A D B I H imao dobru izobrazbu ... K A D B I H dobio posao ... K A D BI me zdravlje bolje sluilo ... K A D B I H imao vremena ... K A D BI vremena bila bolja ... K A D BI me ljudi razumjeli ... K A D BI okolnosti bile drugaije ... K A D B I H se ponovno rodio ... K A D SE NE B I H plaio to e drugi rei ... 252

K A D B I H dobio priliku ... K A D B I H imao sree ... K A D drugi ljudi ne bi odreivali umjesto mene ... K A D me nita ne bi sprijeilo ... K A D B I H barem bio malo mlai ... K A D B I H samo mogao uiniti ono to elim ... K A D B I H se rodio u bogatoj obitelji ... K A D BIH upoznao "prave" ljude ... K A D BIH posjedovao darovitost koju drugi posjeduju ... K A D B I H se usudio ... K A D B I H se mogao vratiti u prolost ... K A D me ljudi ne bi gnjavili ... K A D ne bih morala odravati kui i brinuti se za djecu ... K A D B I H utedio neto novca ... K A D BI me ef cijenio ... K A D BI mi netko pomogao ... K A D BI me obitelj razumjela ... K A D B I H ivio u velikom gradu ... K A D B I H mogao zapoeti ... K A D B I H bio slobodan ... K A D B I H posjedovao osobnost kakvu posjeduju drugi ... K A D BI mi pruili mogunost ... K A D B I H se izvukao iz dugova ... K A D B I H mogao izbrisati dosadanje neuspjehe ... K A D B I H samo znao kako ... K A D mi se svi ne bi suprotstavljali ... K A D ne bih imao toliko briga ... K A D bih pronaao pravog partnera ... K A D ljudi ne bi bili tako glupi ... K A D moja obitelj ne bi bila toliko rastrona ... K A D B I H bio siguran u sebe ... K A D sudbina ne bi bila protiv mene ... K A D BI mi zvijezde bile naklonjene ... 253

K A D ne bi bila istina da "e biti ono to mora biti" ... K A D ne bih morao toliko raditi ... K A D bih vratio izgubljeni novac ... K A D B I H ivio u drugoj etvrti ... K A D ne bih imao "prolost" ... K A D BIH samo imao vlastiti posao ... K A D BI me drugi sluali ... K A D B I H *** najvei od sviju ... kad bih imao hrabrosti vidjeti se onakvim kakav uistinu jesam, otkrio bih to nije u redu sa mnom i ispravio bih to. Tada bih imao izgleda okoristiti se svojim pogrekama i uiti iz iskustva drugih ljudi, jer znam da neto nije u redu sa mnom; u suprotnom bih sada bio tamo gdje sam trebao biti da sam vie vremena posvetio analiziranju svojih slabosti, a manje vremena traenju opravdanja kojima u ih prikriti. Izmiljanje opravdanja za objanjavanje neuspjeha vrlo je omiljena razonoda. Ta je navika stara koliko i ovjeanstvo i pogubna je za uspjeh! Zato se ljudi tako grevito dre za svoje omiljene izgovore? Odgovor se namee sam po sebi. Oni brane svoje izgovore zato to su ih sami stvorili! ovjekovo opravdanje plod je njegove mate. U ljudskoj je prirodi braniti vlastite misaone tvorevine. Izmiljanje opravdanja duboko je ukorijenjena navika. Navike je teko odbaciti, osobito ako pruaju opravdanje za neto to inimo. Upravo je to Platon imao na umu kad je rekao: "Prva i najvanija pobjeda jest pobjeda nad samim sobom. Najvea je sramota biti poraen od samoga sebe". Jo je jedan fdozof imao na umu istu misao kada je rekao: "Veoma sam se iznenadio otkrivi da je veina nedolinih osobina koje sam opaao na drugima, zapravo bila odraz moje vlastite prirode". 254

"Nikada mi nije bilo jasno," rekao je Elbert Hubbard, "zato ljudi provode toliko mnogo vremena obmanjujui sami sebe i izmiljajui opravdanja kojima e prikriti svoje slabosti. Kad bi se iskoristilo na drugi nain, isto to vrijeme bilo bi dovoljno za ispravljanje tih slabosti i tada ne bi bilo potrebe za opravdanjima". Na rastanku u vas podsjetiti da je "ivot ahovska ploa, a va protivnik je vrijeme. Oklijevate li prije poteza i l i propustite na vrijeme pomaknuti svoju figuru, vrijeme e s ploe poistiti vae figure. Vi igrate protiv igraa koji ne podnosi neodlunost!" Donedavno ste moda imali logino opravdanje za to to ivot niste prisilili da vam prui ono to od njega traite, no to opravdanje vie ne vrijedi jer u svojim rukama drite glavni klju koji otkljuava vrata ivotne riznice. Taj je klju neopipljiv, ali vrlo moan! To je povlastica raspaljivanja gorue udnje za tono odreenim oblikom bogatstva. Uporaba kljua nije kanjiva, no postoji cijena koju ete morati platiti ne budete li ga koristili. Ta je cijena neuspjeh. Upotrijebite li ga, oekuju vas nagrade nezamislivih razmjera. Zadovoljstvo se budi u onima koji ovladavaju sobom i prisiljavaju ivot da im prui sve to od njega trae. Ta je nagrada vrijedna vaeg truda. Hoete li krenuti i sami se u to uvjeriti? " A k o smo bliski", rekao je besmrtni Emerson, "srest emo se". Na zavretku u posuditi njegovu misao i rei: "Ako smo bliski, na ovim smo se stranicama susreli".

255