ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. 1. Ovim zakonom ureuju se prava, obaveze, odgovornost, plae i druge naknade, kao i druga pitanja iz ugovora o radu. 2. Ovim zakonom regulira se radni odnos: a) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i njenim organima koji nisu dravni slubenici; b) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su izriito izuzeti iz Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 19/02 i 35/03); c) zaposlenika koji su zaposleni u javnim preduzeima Bosne i Hercegovine, udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, meuentitetskim korporacijama i drugim institucijama za obavljanje dodatnih nadlenosti u Bosni i Hercegovini, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno. 3. Ovaj zakon primjenjuje se i na dravne slubenike, ukoliko nije u suprotnosti sa Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. lan 2. Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: a) poslodavac - institucije Bosne i Hercegovine i njeni organi i druga pravna lica i druge institucije navedene u lanu 1. stavu 2. ovog zakona, koje zapoljavaju odreeno lice na osnovu ugovora o radu; b) zaposlenik - fiziko lice, koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o radu; c) ugovor o radu - pismeni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenika u kojem se navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizilaze iz radnog odnosa, u skladu s odredbama ovog zakona i opeg akta poslodavca; d) pripravnik - lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovano, u cilju strune obuke ili samostalnog rada. lan 3. 1. Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se ulaniti, tj. udruivati u sloenije oblike, birati svoje reprezentativne organe, saglasno zakonu, statutu, ili pravilima toga sindikata. 2. Sindikat se moe osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja. 3. Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu. lan 4. 1. Poslodavcima, koji djeluju u svoje ime ili putem nekog drugog lica, lana ili zastupnika, zabranjuje se: a) mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; b) zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu s ciljem njegove kontrole.

lan 5. Zakonita djelatnost sindikata ne moe se trajno ili privremeno zabranjivati. lan 6. Lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposlenik, ne moe biti diskriminiran zbog rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja ili opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, roenja ili kakve druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, tjelesnih potekoa ili na osnovu kojeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrenim Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom. lan 7. Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijee ministara), aktom poslodavca ili ugovorom o radu, ne mogu se propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova propisanih ovim zakonom. II - PRIJEM U RADNI ODNOS lan 8. 1. Odluku o potrebi prijema u radni odnos zaposlenika donosi poslodavac. 2. Na osnovu odluke iz stava 1. ovoga lana, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 3. Javni oglas sadri: naziv i sjedite poslodavca, naziv radnog mjesta, ope, posebne i poeljne uslove za prijem u radni odnos, odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos zasniva na odreeno ili neodreeno vrijeme, da li je utvren probni rad kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog rada te rok za podnoenje prijava na raspisani javni oglas. 4. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana.

5. Poslodavac imenuje komisiju za izbor kandidata koja razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvruje da li ispunjavaju uslove date u oglasu. 6. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni odnos. 7. Kad god postoji upranjeno radno mjesto, poslodavac e pokuati da ga popuni vanjskim premjetajem zaposlenika koji je viak, a koji radi na slinoj poziciji kod drugog poslodavca. 8. Postupak prijema zaposlenika u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o unutranjoj organizaciji poslodavca (u daljem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom poslodavca. 9. Struktura zaposlenika kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu stanovnitva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovnitva. lan 9. 1. a) Javni oglas ne raspisuje se za: zaposlenika koji se rasporeuje na slobodno radno mjesto kod istog poslodavca;

b) zaposlenika koji se rasporeuje na rad od jednog poslodavca na rad kod drugog poslodavca, na osnovu sporazuma poslodavca i uz saglasnost zaposlenika;

c) prijem u radni odnos zaposlenika na odreeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti obavljanja poslova nije mogue blagovremeno provesti javni oglas; d) zaposlenika koji je proglaen kao viak kod poslodavca gdje je zaposlen zbog prestanka rada poslodavca, smanjenja obima poslova, ukidanja radnog mjesta i slino; e) druge sluajeve odreene Zakonom. 2. Interni premjetaj i rasporeivanje iz stava 1. ovoga lana vri se u skladu s Pravilnikom, kojim e se detaljnije regulirati ova materija. lan 10. 1. U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee ope uslove: a) da ima navrenih 18 godina ivota; b) da je dravljanin Bosne i Hercegovine, to se dokazuje uvjerenjem, ne starijim od est mjeseci; c) da protiv njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djelo za koje je predviena kazna zatvora tri i vie godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna za krivino djelo uinjeno s umiljajem u skladu s krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini; d) da nije obuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine; e) da je fiziki i psihiki sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. 2. Osim uslova iz stava 1. ovog lana, zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom, mogu se propisati posebni uslovi za prijem u radni odnos zaposlenika na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebna psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.). lan 11. 1. Ne moe se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu ivljenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu. 2. O okolnostima iz stava 1. ovog lana lice koja se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom prijema u radni odnos. 3. Kad se okolnosti iz stava 1. ovog lana steknu tokom zaposlenja kod poslodavca, zaposlenik je duan, u roku petnaest dana od dana nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome hoe li otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca. 4. Ako je zaposlenik prilikom prijema u radni odnos preutio injenicu iz stava 1. ovog lana, ili nije otklonio smetnju u roku iz stava 3. ovog lana, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika, bez prava na otkazni rok. 5. Zaposlenik moe van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizikog lica, samo ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom.

III - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA 1. Zakljuivanje ugovora o radu

a) Sadraj ugovora o radu lan 12. 1. Na osnovu odluke poslodavca iz stava 6. lana 8. ovog zakona, izmeu zaposlenika i poslodavca zakljuuje se ugovor o radu. 2. Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj formi. 3. Ugovor o radu sadri, naroito, podatke o: a) nazivu i sjeditu poslodavaca; b) imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenika; c) trajanju ugovora o radu;

d) danu poetka rada; e) mjestu rada;

f) radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova; g) duini i rasporedu radnog vremena; h) odmoru u toku radnog dana; i) plai, dodacima na platu, drugim naknadama, te periodima isplate;

j) trajanju godinjeg odmora; k) otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati zaposlenik i poslodavac; l) druge podatke, prava i obaveze u vezi s radom i uslovima rada utvrenim kolektivnim ugovorom. 4. Umjesto podataka, prava i obaveza iz stava 2. ta. od g) do k) ovog lana, moe se u ugovoru o radu naznaiti odgovarajui zakon, odluka Vijea ministara, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim su ureena ta pitanja. 5. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na dan kada zaposlenik pone raditi na osnovu zakljuenog ugovora o radu. lan 13. Ako se zaposlenik upuuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo, sa zaposlenikom se mora postii pismena saglasnost u pogledu sljedeih uslova ugovora: a) trajanja rada u inozemstvu;

b) valute u kojoj e se isplaivati plaa i druga primanja u novcu i naturi na koja zaposlenik ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu;

c) uslova vraanja u zemlju, odnosno na rad kod poslodavca. b) Podaci koji se od zaposlenika ne mogu traiti lan 14. 1. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu, poslodavac ne moe traiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja. 2. Od ene, koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili koja je ve zaposlena kod poslodavca, zabranjeno je traiti da uradi test za utvrivanje trudnoe. lan 15. Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. c) Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme lan 16. 1. Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno ili na odreeno vrijeme. 2. Osim ako Zakonom nije drugaije regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme. 3. Za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obim privremeno i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnog zaposlenika, moe se zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najdue dvije godine. 4. Ako zaposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme. lan 17. Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog: a) godinjeg odmora; b) bolovanja; c) porodiljskog dopusta; d) odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu; e) perioda izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda Bosne i Hercegovine ili drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu; f) plaenog odsustva s posla uz saglasnost poslodavca; g) vremenskog perioda do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim poslodavcem.

d)

Probni rad lan 18.

1. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. 2. Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due od est mjeseci. 3. Ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim zakonom, a otkazni rok je 15 dana. 4. Dok je na probnom radu, zaposlenik ima prava iz radnog odnosa, koja se odnose na poslove koje zaposlenik obavlja tokom probnog rada. 2. Radno vrijeme lan 19. Prosjeno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati sedmino. lan 20. 1. Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad s nepunim radnim vremenom. 2. Zaposlenik, koji je zakljuio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme, ukoliko to ne teti interesima poslodavca i ukoliko ne stvara sukob interesa, o emu e poslodavac i zaposlenik zakljuiti pismeni sporazum. 3. Zaposlenik, koji radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu u kojem sluaju se takva prava zasnivaju na proporcionalnoj osnovi. lan 21. 1. U sluaju vie sile (poar, potres, poplava i sl.), iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati sedmino. 2. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno obavjetava Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Upravni inspektorat). 3. Zaposlenik moe dobrovoljno raditi prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati sedmino. 4. Trudnica ne moe raditi prekovremeno, a majka s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj do est godina ivota djeteta moe raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. 5. Upravni inspektorat zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog lana. lan 22. 1. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati sedmino.

2. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne moe biti due od 40 sati sedmino. 3. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. 4. Rad u vremenu izmeu 22,00 sata naveer i 6,00 sati sljedeeg dana smatra se nonim radom.

3. Odmori i odsustva a) Odmori lan 23. 1. Zaposlenik, koji radi puno radno vrijeme, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. 2. Odmor u toku radnog dana navest e se u ugovoru o radu, koji ne moe biti na poetku ni na kraju radnog dana. 3. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana iznosi najmanje 12 sati. lan 24. Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan slobodan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika. lan 25. 1. U svakoj kalendarskoj godini zaposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana. 2. Aktom ili odlukom poslodavca utvrdit e se kriteriji trajanja godinjeg odmora dueg od 18 radnih dana. lan 26. 1. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od pet dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. 2. Ako zaposlenik nije stekao pravo iz stava 1. ovog lana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, saglasno ovom zakonu i ugovoru o radu. 3. Odsustvo s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog dopusta, vojne vjebe i drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog lana. lan 27. 1. U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se zaposleniku priznaje u sta osiguranja. 2. Ako je rad organizovan u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako zakonom ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.

lan 28. 1. Godinji odmor moe se koristiti u jednom ili dva dijela. 2. Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. 3. Zaposlenik pismeno obavjetava poslodavca o vremenu kada eli koristiti godinji odmor, najmanje 30 dana prije koritenja godinjeg odmora. 4. Poslodavac odobrava koritenje odmora, izdavanjem rjeenja o godinjem odmoru. 5. Vremenske periode koritenja godinjeg odmora odobrava poslodavac. 6. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kada god on to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja. lan 29. Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo na godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenog godinjeg odmora. b) Odsustva s rada lan 30. 1. Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee bolesti ili smrti lana ueg domainstva. 2. lanom ueg domainstva, u smislu stava 1. ovog lana, smatra se: brani i vanbrani suprunik, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra. 3. Zaposlenik moe imati pravo na plaeno odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno aktom poslodavca, a posebni sluajevi moraju biti definisani. 4. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposleniku odsustvo do est radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plate - plaeno odsustvo. 5. Ako zaposlenik ne iskoristi odsustvo iz stava 4. ovog lana, nema pravo da u zamjenu iskoristi neke druge dane kao i da trai novanu naknadu za one dane koje nije iskoristio. lan 31. 1. Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plate - neplaeno odsustvo, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu poslodavca. 2. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana, prava i obaveze zaposlenika, koja se stiu na radu i po osnovu rada, miruju.

4.

Zatita zaposlenika lan 32.

1. Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad. 2. Poslodavac je duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika, te sprjeava nastanak nesree. 3. Poslodavac je duan osigurati potrebne uslove za zatitu na radu kojima se osigurava zatita ivota i zdravlje zaposlenika, kao i svakog drugog lica s kojim doe u dodir u toku trajanja ugovora, saglasno zakonu. lan 33. Zaposlenik ima pravo da odbije da radi na svom radnom mjestu ili obavlja svoje uobiajene dunosti ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti Upravni inspektorat i poslodavca. U tom sluaju poslodavac moe zaposlenika rasporediti na druge poslove, dok se ne potvrdi da su mjere zatite na radu na zadovoljavajuem standardu. a) Zatita ene i materinstva lan 34. Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove. lan 35. 1. ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni ljekar. 2. Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporeivanje ene, u smislu stava 1. ovog lana, ena ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae. 3. Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene. 4. enu iz stava 1. ovog lana poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak. lan 36. 1. Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo od est mjeseci neprekidno. 2. Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara, ena moe da otpone poroajno odsustvo 28 dana prije poroaja. 3. ena moe koristiti krae poroajno odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja. lan 37. Otac djeteta moe da koristi neiskoriteno pravo ene iz lana 36. stav 1. ovog zakona u sluaju: smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena da koristi to pravo.

lan 38. 1. Nakon isteka poroajnog odsustva, ena s djetetom do jedne godine ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena ukoliko dijete, prema nalazima ovlatene zdravstvene institucije, zahtijeva intenzivnu njegu. 2. Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu ili lice koje se brine o djetetu u sluaju smrti oba roditelja, ukoliko roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju da se brinu o djetetu. lan 39. 1. ena, koja nakon koritenja poroajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlatenog ljekara. 2. Pravo iz stava 1. ovog lana ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota djeteta. 3. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrijeme. lan 40. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima pravo da produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog ljekara, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu poroajnog odsustva. lan 41. 1. Po isteku poroajnog dopusta iz lana 36. stava 1. ovoga zakona, jedan od roditelja moe da odsustvuje s rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno aktom poslodavca. 2. Za vrijeme odsustvovanja s rada, u smislu stava 1. ovog lana, prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika miruju. lan 42. 1. Za vrijeme koritenja poroajnog odsustva, zaposlenik ima pravo na naknadu na ime porodiljskog odsustva, u skladu sa vaeim zakonom. 2. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena iz lana 38. ovog zakona, zaposlenik ima pravo primiti naknadu plate za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno zakonu. lan 43. 1. Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta), ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uslovom da dijete nije smjeteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene institucije. 2. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na naknadu plae, saglasno zakonu.

3. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.

b) Zatita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad lan 44. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu bez obzira da li ima zakljuen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme. lan 45. 1. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno utjecati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa. 2. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena institucija ili ovlateni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove. 3. Zaposlenik je duan, u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u skladu s ugovorom o radu. lan 46. 1. Ako nadlena zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban. 2. Dodatno i sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti zaposlenika, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, u pogledu odgovorajuih oblika obrazovanja, obuke i programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti. lan 47. Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti ili profesionalne bolesti. 6. Plae i naknade a) Plae lan 48. 1. Zaposlenik ima pravo na plau radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu s ugovorom o radu, koja zavisi od sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme, odgovornosti za izvrenje poslova i drugih kriterija utvrenih odlukom Vijea ministara ili aktom poslodavca. 2. Plae se odreuju tako to se osnov za obraun plae mnoi s koeficijentom, te se ukupan iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetog radnog staa, a najvie 20%. 3. Plae zaposlenika, koji su budetski korisnici, odreuje Vijee ministara, a plae ostalih zaposlenika odreuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno. 4. Zaposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plau za: a) prekovremeni i noni rad;

b) rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi. 5. Visinu dodatka na osnovnu plau iz stava 4. ovoga lana za zaposlenike koji su budetski korisnici odreuje Vijee ministara, a za ostale zaposlenike odreuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 49. 1. Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreuju se periodi isplate plae koji ne mogu biti dui od 30 dana. 2. Prilikom isplate plae, poslodavac je duan zaposleniku uruiti pismeni obraun plae. 3. Pojedinane isplate plae nisu javne. b) Naknade lan 50. 1. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, poroajno odsustvo, plaeno odsustvo i slino). 2. Visina naknade i period iz stava 1. ovog lana, za koji se naknada isplauje na teret poslodavca, utvruje se aktom Vijea ministara, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. 3. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv. 4. Zaposlenik ima pravo na naknadu za: a) b) c) trokove prijevoza na posao i s posla; prehranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor;

d) sluaj smrti zaposlenika ili lana njegove ue porodice; e) trokove obrazovanja;

f) jubilarne nagrade; g) otpremninu pri odlasku u penziju. 5. Zaposlenik ima pravo na naknadu trokova u vezi sa slubenim putovanjem, kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza, i slino. 6. Visina naknade iz st. 3., 4. i 5. ovoga lana utvruje se aktom Vijea ministara, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. lan 51. Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenika ili konane odluke nadlenog suda, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela, uskraivanjem isplate naknade plate ili dijela naknade plate zaposlenika.

lan 52. Najvie polovina plae ili naknade plae zaposlenika moe se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenika. 6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad lan 53. 1. Poslodavac moe, saglasno potrebama rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. 2. Zaposlenik je obavezan, saglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad, na nain kako to poslodavac smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem standardu. 3. Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad koje smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem standardu. 4. Nain strunog obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad zaposlenika, vrijeme trajanja, naknada, obaveze zaposlenika kao i ostala pitanja, utvruju se aktom poslodavca. 7. Pripravnici lan 54. 1. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenika u radni odnos, primjenjuju se i na prijem pripravnika. 2. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac zakljuuje ugovor o radu s pripravnikom. 3. Ugovor o radu s pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana osim ako zakonom nije drugaije regulirano. 4. Prava, obaveze i odgovornosti pripravnika utvrdit e se aktom poslodavca ili ugovorom o radu izmeu poslodavca i pripravnika. 8. Volonterski rad lan 55. 1. Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili Pravilnikom o radnim odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). 2. Period volonterskog rada iz stava 1. ovog lana rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima. 3. Volonterski rad iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue godinu dana. 4. Ugovor o volonterskom radu zakljuuje se u pismenoj formi. 5. Nain i trajanje volonterskog rada ureuje se Pravilnikom.

6. Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za zaposlenika u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. 9. Struni ispit lan 56. 1. Zaposlenik, koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu i kojem je poslodavac duan ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, u skladu s lanom 101. stav 2. ovog zakona, a koji nema poloen struni upravni ispit, duan ga je poloiti u roku od est mjeseci od dana zakljuenja ugovora o radu. 2. Zaposleniku, koji ne poloi struni upravni ispit u roku iz prethodnog stava, prestaje ugovor o radu. 3. Nain polaganja strunog upravnog ispita utvruje se odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine. 10. Izumi i tehnika unapreenja zaposlenika lan 57. 1. Zaposlenik je duan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehnikom unapreenju ili drugom otkriu, koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, i ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom preeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije drugaije odreeno. 2. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 dana ili ako ne da izjavu da nema interesa za izum, zaposlenik moe slobodno raspolagati sa izumom uz uslov da izum uva kao poslovnu tajnu u tom periodu i tokom pregovora s poslodavcem. 11. Zabrana takmienja zaposlenika s poslodavcem lan 58. 1. Poslodavac i zaposlenik mogu zakljuiti ugovor kojim se zaposlenik obavezuje da ne moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. 2. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne moe zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe, za svoj ili za raun treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii sa poslodavcem. 3. Ugovor iz stava 1. ovog lana moe biti sastavni dio ugovora o radu. lan 59. 1. Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. 2. Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. 3. Visina naknade iz stava 1. ovog lana usklauje se na nain i pod uslovima utvrenim zakonom ili ugovorom o radu.

12. Disciplinska odgovornost d) Povrede slubene dunosti lan 60. 1. Zaposlenik e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunosti propisanih ovim zakonom, kada je povreda rezultat njegove vlastite krivice. 2. Povrede slubenih dunosti mogu biti tee i lake. 3. Tee povrede slubenih dunosti su: a) vrenje radnje koja je definirana kao krivino djelo protiv slubene dunosti, ili drugo krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini zaposlenika nepodobnim za rad kod poslodavca; b) odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni; c) zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja; d) neizvravanje ili nesavjesno i nemarno vrenje povjerenih poslova; e) bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca; f) bavljenje djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima poslodavca; g) prouzrokovanje poslodavcu vee materijalne tete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje nepanje, h) neopravdan izostanak s posla vie od dva dana u mjesecu; i) krenje pravila radne discipline; j) neblagovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova; k) neprimjereno ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u vrenju slubene dunosti. l) svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao tea povreda. 4. Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika (u daljem tekstu: Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti) utvruju se lake povrede slubene dunosti. 5. Odgovornost za izvrenje krivinog djela, odnosno prekraja, ne iskljuuje disciplinsku i materijalnu odgovornost zaposlenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja i povredu slubene dunosti; 6. Pravilnik iz stava 4. ovog lana donosi Vijee ministara za budetske korisnike, a poslodavac za ostale zaposlenike.

e) Disciplinski postupak lan 61. 1. Svaki zaposlenik moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu, protiv bilo kojeg zaposlenika, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i, po mogunosti, potkrijepljena dokazima. 2. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice koje on odredi odluuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv zaposlenika. 3. Pokretanje disciplinskog postupka za laku povredu slubene dunosti zastarijeva za est mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu i uinioca, a za teu povredu slubene dunosti za 12 mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno uinioca. 4. Prvostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na odreeni period, koji ne moe biti dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u disciplinskoj komisiji. 5. Provostepena disciplinska komisija provodi disciplinski postupak na nain i u skladu sa postupkom regulisanim Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti iz stava 4. lana 59. ovoga zakona. Komisija izrie disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. 6. Svi disciplinski postupci moraju biti pravini i transparentni. U toku cijelog disciplinskog postupka, zaposlenik ima prava koja su mu zagarantirana podzakonskim aktom iz stava 6. lana 59. ovog zakona i stava 6. ovog lana, a naroito pravo: a) da bude blagovremeno obavijeten o navodima o povredi slubene dunosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu koja e se onda pismeno evidentirati; b) na pravino i javno sasluanje u razumnom roku pred tijelima koja se uspostavljaju ovim zakonom. Javnost moe biti iskljuena iz cijelog ili dijela sasluanja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika ili ako to zahtijeva zatita privatnog ivota stranaka, ili javnost moe biti iskljuena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno sasluanje smetalo interesima pravde prema miljenju tijela utvrenih ovim zakonom; c) na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom sasluanju i pravo odbrane protiv optubi preko pravnog zastupnika po svom izboru; d) na javno izricanje odluke; e) na albu protiv svake tetne odluke disciplinske komisije ustanovljene prema ovom zakonu. f) Disciplinske kazne lan 62. 1. Zbog povrede slubene dunosti, zaposleniku se mogu izrei sljedee disciplinske kazne: a) pismena opomena; b) pismeni ukor; c) kaznena suspenzija s radnog mjesta i plae u periodu od dva dana do trideset dana; d) degradiranje na nie radno mjesto;

e) prestanak radnog odnosa. 2. Za laku povredu slubene dunosti zaposleniku se moe izrei disciplinska kazna pismena opomena ili pismeni ukor, a za teu povredu slubene dunosti iz lana 59. stav 3. ovog zakona i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti zaposleniku se moe izrei disciplinska kazna: suspenzija s radnog mjesta i plae u trajanju od dva dana do trideset dana, degradiranje na nie radno mjesto ili prestanak radnog odnosa. lan 63. 1. Zaposlenik, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog tee povrede slubene dunosti, moe se suspendirati do konanosti disciplinskog postupka., to u svakom konkretnom sluaju cijeni poslodavac. 2. Odluku o suspenziji donosi poslodavac. 3. Za vrijeme suspenzije zaposlenik ima pravo na 70% plae koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji. 4. Ako zaposleniku bude izreena disciplinska kazna za laku povredu slubene dunosti, ili bude osloboen, ima pravo na razliku do punog iznosa plae iz stava 3. ovog lana. 5. Protiv odluke o suspenziji zaposlenik ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od 8 dana od dana prijema odluke. 6. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa izvrenje odluke o suspenziji. lan 64. 1. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposlenik i poslodavac imaju pravo uloiti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke. 2. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostepenoj disciplinskoj komisiji. 3. Mandat komisije iz prethodnog stava ne moe biti dui od etiri godine.

4. Drugostepena disciplinska komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. 5. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinske komisije. lan 65. 1. Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv zaposlenika pokrenut krivini postupak zbog istih razloga. 2. U sluaju da zaposlenik bude osloboen optubi, bit e vraen na svoje radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati nikakvu informaciju o krivinom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji. 3. U sluaju da optube budu odbaene protiv zaposlenika, poslodavac moe pokrenuti disciplinski postupak zbog istih injenica, u skladu s lanom 61. ovog zakona. lan 66. 1. Kad se pokrene postupak iz lana 65. ovog zakona, poslodavac zaposlenika odmah suspendira s dunosti u sluaju ako je:

a) pokrenut krivini postupak protiv zaposlenika za djelo uinjeno na dunosti; b) zaposlenik u pritvoru. 2. Kada se pokrene postupak iz lana 65. ovog zakona, poslodavac moe suspendirati zaposlenika s dunosti u sluaju, ako je: a) krivini postupak pokrenut protiv zaposlenika za djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ili b) zaposlenik uhvaen u injenju krivinog djela za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina. 3. U sluaju suspenzije, zaposlenik prima 60% plae, koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji. 13. Naknada tete lan 67. 1. Zaposlenik, koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokuje tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi. 2. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio tete koju je prouzrokovao. 3. Ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. 4. Ako je vie zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno. lan 68. 1. Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom. 2. Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknadne tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete. lan 69. Zaposlenik, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu treem licu i ako je tetu naknadio poslodavac, obavezan je naknaditi poslodavcu iznos naknade koji je isplaen treem licu. lan 70. 1. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojim je ona nastala, namjeru ili krajnju nepanju zaposlenika koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti, utvruje prvostepena komisija za tete. 2. Prvostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na mandatni period ne dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. 3. Protiv odluke prvostepene komisije za tete, zaposlenik i poslodavac imaju pravo uloiti albu drugostepenoj komisiji za tete.

4. Drugostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na mandatni period koji ne moe biti dui od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika. 5. Nain i postupak rada prvostepene i drugostepene komisije za tete, donoenje odluke, izvrenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaanja zaposlenika od obaveze naknade prouzrokovane tete i ostalo, regulirat e se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. 6. Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duan zaposleniku naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava. 14. Prestanak ugovora o radu a) Nain prestanka ugovora o radu lan 71. 1. Ugovor o radu prestaje: a) pismenim sporazumom izmeu poslodavca i zaposlenika; b) kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja ili 40 godina staa osiguranja, nezavisno od godina ivota; c) danom dostavljanja pravosnanog rjeenja od strane nadlenog organa o utvrivanju gubitka potpune nesposobnosti za rad; d) otkazom poslodavca, odnosno zaposlenika; e) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme;

f) ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne zatvora; g) ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; h) konanom odlukom disciplinske komisije, kojom je izreena mjera prestanak radnog odnosa; i) odlukom Suda Bosne i Hercegovine koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa;

j) u sluaju vika radne snage; k) u sluaju neopravdanog izostanka s posla dueg od pet radnih dana; l) ako zaposlenik ne poloi struni ispit u utvrenom roku; m) ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu;

n) ako se utvrdi da je zaposlenik, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio krivotvorene dokumente. 2. Zaposlenik prekida radni odnos: a) od trenutka kada je potvren kao kandidat za javnu dunost za koju se izbor vri direktno ili indirektno u bilo kojem zakonodavnom organu vlasti i na bilo kojem nivou vlasti,

b) od trenutka kada je imenovan na dunost u bilo kojem izvrnom organu vlasti na bilo kojem nivou vlasti. b) Otkaz ugovora o radu lan 72. 1. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok, u sluaju: a) prestanka potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga; ili b) kada zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz ugovora o radu. 2. Otkaz zbog nastanka okolnosti iz stava 1. ovog lana mogu je samo ako poslodavac, imajui u vidu veliinu, kapacitet i ekonomsku situaciju poslodavca i radne sposobnosti zaposlenika, ne moe zaposlenika rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne moe obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima. lan 73. 1. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju kada je zaposlenik odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu slubene dunosti, odnosno ako su ispunjeni uslovi iz lana 95. stav 4. ovoga zakona, ili povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos. 2. Ugovor o radu ne moe se otkazati zaposleniku bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. 3. Pismeno upozorenje zaposleniku sadri opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o radu bez davanja predvienog otkazanog roka za sluaj da se takav prijestup ili povreda radne obaveze iz ugovora o radu ponovi. 4. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog lana. lan 74. 1. Zaposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos kod poslodavca. 2. U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana zaposlenik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca. lan 75. Ugovor o radu, u sluaju iz lana 72. i lana 73. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema prethodnog pismenog upozorenja. lan 76. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika, obavezan je omoguiti zaposleniku da iznese svoju odbranu. lan 77. U sluaju otkazivanja ugovora o radu u smislu lana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac je duan, u sluaju spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, dokazati postojanje razloga za otkaz.

c)

Forma i trajanje otkaznog roka lan 78.

1. Otkaz se daje u pisanoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposlenik. 2. Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazloiti otkaz zaposleniku. 3. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje. lan 79. 1. Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, ni krai od 30 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. 2. Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu. 3. Aktom poslodavca moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka. 4. U sluaju da je zaposlenik zateen u vrenju krivinog djela, poslodavac mu moe odmah otkazati ugovor o radu. lan 80. 1. Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. 2. Ako Sud Bosne i Hercegovine utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca obavezati da: a) vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplati mu naknadu plate u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio i nadoknadi mu tetu; ili b) isplati zaposleniku: naknadu plae u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio; naknadu na ime pretrpljene tete; otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o radu; druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili ugovorom o radu.

3. Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe traiti da Sud Bosne i Hercegovine donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora. d) Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu lan 81. 1. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima. 2. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog lana, zadrava pravo da pred Sudom Bosne i Hercegovine osporava doputenost takve izmjene ugovora.

15. Prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika a) Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa lan 82. 1. Zaposlenik ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa utvrene ovim zakonom, odlukom Vijea ministara, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom poslodavca ili kolektivnom ugovoru, u skladu sa zakonom. 2. O pravima i obavezama zaposlenika iz prethodnog stava odluuje poslodavac ili drugo ovlateno lice, odnosno organ, u skladu sa zakonom i aktima poslodavca. b) Zatita prava iz radnog odnosa lan 83. 1. Zaposlenik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moe zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. 2. Poslodavac je obavezan rijeiti zahtjev pismeno, u roku od 30 dana od dana kada je zahtjev podnesen. 3. Podnoenje zahtjeva iz stava 1. ovog lana ne spreava zaposlenika da trai zatitu povrijeenog prava pred Sudom Bosne i Hercegovine. 4. Zaposlenik moe podnijeti tubu pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u sluaju da poslodavac nije rijeio zahtjev u roku iz stava 2. ovog lana. 5. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa. lan 84. 1. Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai.

2. Zakonom, aktom poslodavca, odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak i druga pitanja znaajna za rad arbitrae. lan 85. 1. U sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja, ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika. 2. Novi poslodavac i zaposlenik mogu otkazati ugovor na nain i u rokovima utvrenim ovim zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu zakljuenom s prethodnim poslodavcem. lan 86. Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa je tri godine od dana nastanka potraivanja. 16. Stavljanje zaposlenika na raspolaganje lan 87. 1. Zaposlenik moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili u sluaju kada se Pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugim sluajevima odreenim zakonom.

2. Ako drugi poslodavac preuzima poslove ukinutog poslodavca, preuzima zaposlenike od ukinutog poslodavca s danom donoenja odluke o ukidanju i rasporeuje ih na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj strunoj spremi. 3. Ako je Pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, zaposlenik, koji je radio na tom radnom mjestu, bez javnog oglasa postavlja se na drugo upranjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi kod drugog poslodavca na istom nivou. lan 88. 1. Zaposlenik, koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto u skladu sa lanom 87. st. 2. i 3. ovoga zakona, stavlja se na raspolaganje na vrijeme od: a) dva mjeseca, do navrenih 15 godina radnog staa; b) etiri mjeseca, do navrenih od 15 do 25 godina radnog staa; c) est mjeseci, preko navrenih 25 godina radnog staa.

2. Odluku o stavljanju zaposlenika na raspolaganje donosi poslodavac. 3. Za vrijeme trajanja raspolaganja, zaposlenik ima pravo na plau u visini koju bi ostvario kao da radi kod poslodavca. 4. Ako zaposlenik na raspolaganju ne bude preuzet od drugog poslodavca, u smislu lana 87. stav 1., ili ako ne bude postavljen na upranjeno radno mjesto kod drugog poslodavca, u smislu lana 87. stav 2. ovog zakona, prestaje mu radni odnos, uz otkazni rok od 15 dana. 5. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra se kao vrijeme provedeno u radnom odnosu. 17. Pravilnik o radu lan 89. 1. Poslodavac donosi Pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom. 2. O donoenju Pravilnika o radu poslodavac se konsultira sa sindikatom. 3. Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca. 18. Kolektivni ugovor lan 90. 1. Kolektivni ugovor moe se zakljuiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca. 2. Na strani zaposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat, ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca. 3. Ako je u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie sindikata, odnosno vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca, o zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci, koji imaju punomo od svakog pojedinanog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu s njihovim statutom.

4. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanoj formi. lan 91. 1. Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga zakljuile, te prava i obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2. Kolektivnim ugovorom ureuju se pravila o postupku kolektivnog pregovaranja. 3. Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su ga zakljuile ili koje su mu naknadno pristupile. 4. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vre se na nain i po postupku utvrenom za njegovo donoenje. 5. Kolektivni ugovor dostavlja se Vijeu ministara i Upravnom inspektoratu. 19. Reprezentativni sindikat lan 92. 1. "Reprezentativni sindikat" oznaava sindikat registriran na nivou Bosne i Hercegovine, ili dva i vie sindikata koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenika jednog poslodavca u sjeditu poslodavca. 2. Reprezentativni sindikat moe zastupati zaposlenike jednog ili vie poslodavaca. lan 93. 1. Vijee ministara potvruje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 2. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata moe se uloiti alba Sudu Bosne i Hercegovine. lan 94. 1. Reprezentativni sindikat zaposlenika, u skladu sa zakonom, ima pravo da:

a) bude konsultiran prije donoenja opeg akta koji se tie radnog statusa i plaa njegovih lanova; b) prati da li poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji se tie radnih odnosa; c) prijavi svaku povredu propisa iz prethodne take Upravnom inspektoratu; d) pomae i zastupa zaposlenika na njegov zahtjev u sluajevima povrede njegovih prava ili disciplinskog postupka ili postupka za naknadu tete. 2. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika sindikata i ostalo, ureuju se podzakonskim aktima. 20. trajk lan 95. Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o trajku i drugim propisima koji su na snazi, pozvati na trajk i provesti ga s ciljem zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika ako:

a) je sporno pitanje upueno poslodavcu; b) je istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno pitanje upueno poslodavcu; c) do toga dana nije dolo do rjeavanja spornog pitanja; d) je poslodavcu data pismeno obavjetenje o poetku trajka, najkasnije 48 sati unaprijed. lan 96. 1. Izuzetno od lana 95. ovog zakona, zaposlenik ne moe uestvovati u trajku ako: a) se radi o zaposleniku s kojim je postignut sporazum da se sporno pitanje rijei arbitraom;

b) se radi o zaposleniku koji je zaposlen u osnovnim slubama ili slubi odravanja. 2. Poslodavac odreuje svoje osnovne slube i slube odravanja nakon konsultacije s reprezentativnim sindikatima. lan 97. 1. Ueem u trajku, u smislu lana 95. ovog zakona, zaposlenik ne vri povredu slubene dunosti. 2. Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili uea u trajku, u smislu lana 95. ovog zakona. 3. Zaposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da uestvuje u trajku. 4. Ako se zaposlenik ponaa suprotno lanu 96 stav 1. ovog zakona ili ako za vrijeme trajka, organiziranog u skladu s lanom 95. ovog zakona, namjerno ili krajnom nepanjom nanese tetu poslodavcu, ini teu povredu slubene dunosti i na osnovu toga mu se moe dati otkaz ugovora o radu, bez potivanja otkaznog roka u skladu s ovim zakonom, a poslodavcu je duan namiriti prouzrokovanu tetu u cjelokupnom iznosu. IV - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU lan 98. 1. Upravni nadzor i inspekciju nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa i akata vri Upravni inspektorat. 2. Odluke Upravnog inspektorata donose se samostalno. lan 99. Zaposlenik, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor i inspekciju od strane Upravnog inspektorata. lan 100. 1. Upravni inspektorat moe: a) vriti pregled opih i pojedinanih akata, evidenciju i drugu dokumentaciju; b) sasluati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata;

c) izvriti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca; d) uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i slino; e) preduzeti i druge mjere i radnje predviene zakonom. 2. O izvrenom pregledu Upravni inspektorat sainjava zapisnik, i na osnovu njega donosi rjeenje. 3. Protiv rjeenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposlenik mogu uloiti albu Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana od prijema rjeenja. 4. Odluka Ministarstva iz prethodnog stava je konana i obavezujua, ali protiv nje se moe podnijeti tuba Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine. lan 101. 1. Upravni inspektorat obavijestit e poslodavca i zaposlenika o svakoj povredi propisa donesenih na osnovu ovog zakona. 2. Upravni inspektorat moe dati poslodavcu i zaposleniku preporuke za ispravljanje povrede iz stava 1. ovog zakona. 3. Ako poslodavac ili zaposlenik ne ispravi povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak kod Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine, ili nadlene institucije ili organa. V - KAZNENE ODREDBE lan 102. 1. Ako zakonom nije drugaije propisano, novanom kaznom u iznosu od 600 KM do 1500 KM kaznit e se poslodavac za prekraj, ako: a) stavlja u nepovoljniji poloaj lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, od zaposlenika (lan 6.); b) primi u radni odnos lice, suprotno utvrenoj proceduri ili opim i posebnim uslovima i ogranienjima (l. 8., 10. i 11.); c) zakljui ugovor o radu, koji ne sadri podatke propisane u lanu 12. ovoga zakona; d) uputi zaposlenika na rad u inozemstvo bez propisanih uslova (lan 13.); e) od zaposlenika trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (lan 14.); f) postupa suprotno lanu 15. ovoga zakona; g) sklopi ugovor o radu sa zaposlenikom u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od 40 sati sedmino (lan 19.); h) uvede prekovremeni rad kada to nije dozvoljeno, ili ne obavijesti nadleni organ o uvoenju prekovremenog rada (lan 21.); i) zaposleniku ne omogui pravo koritenja godinjeg odmora, ili mu plati naknadu na ime neiskoritenog godinjeg odmora (lan 29.); j) ne potuje utvrena prava ene za vrijeme trudnoe i porodiljskog dopusta (lan od 34. do 43.);

k)

otkae zaposleniku ugovor o radu suprotno lanu 44. ovog zakona;

l) ne vrati zaposlenika na poslove na kojima je radio prije nastupanja nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove (lan 45. stav 2.); m) n) zaposleniku ne ponudi druge poslove (lan 46. stav 1.); otkae ugovor o radu zaposleniku suprotno lanu 47. ovog zakona;

o) postupi suprotno lanu 52. ovog zakona; p) zakljui ugovor o radu s pripravnikom na period dui od jedne godine (lan 54.); r) ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pisanoj formi (lan 55.); s) donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika suprotno lanu 71. i 88.; ) ne omogui zaposleniku da iznese svoju odbranu (lan 76.); t) ne urui otkaz zaposleniku u pisanoj formi (lan 78.);

u) zaposleniku otkae ugovor o radu bez propisanog otkaznog roka (lan 79.); v) z) ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz lana 80. stav 1. ovog zakona; zaposleniku onemogui pravo na trajk (lan 95.);

) zaposlenika stavi u nepovoljniji poloaj zbog organiziranja ili uea u trajku (lan 97. stav 2.). 2. Ako zakonom nije drukije propisano, novanom kaznom u iznosu od 300 KM do 800 KM kaznit e se odgovorno lice kod poslodavca ako uini prekraj iz stava 1. ovog lana. VI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 103. 1. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona: a) svi poslodavci duni su osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvruju nepovoljniji uslovi pod kojima se zasniva radni odnos od uslova predvienih ovim zakonom; b) svi poslodavci, koji nisu nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine, u svojim pravilnicima duni su utvrditi radna mjesta na kojima e zaposliti zaposlenike. 2. U roku od 90 od dana stupanja na snagu ovog zakona: a) svaki poslodavac duan je ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod kojima je radni odnos zasnovan, osim ako odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugaije ureena; b) svi poslodavci koji nisu nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine e, naroito, ponuditi ugovor: 1) na neodreeno vrijeme zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu utvrenom u stavu 1. taka b) ovog lana,

2) na odreeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu iz stava 1. taka b) ovog lana, a trenutno je zaposlen po ugovoru o radu na odreeno vrijeme, a ako je takav zaposlenik u neprekidnom radnom odnosu po ugovoru o radu na odreeno vrijeme koji traje due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, 3) na odreeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu iz stava 1. taka b) ovog zakona, a trenutno obavlja poslove po ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova u neprekidnom trajanju due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme. 3. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pruanju usluga ovaj zakon nee imati utjecaja. 4. Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o radu, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na zakljuivanje. 5. Zaposlenicima koji se pojavljuju kao viak, otkazuje se ugovor o radu u skladu s odredbama ovog zakona. 6. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 2. ovog lana, moe pred Sudom Bosne i Hercegovine osporiti valjanost ponude poslodavca u roku od trideset dana od dana prihvaanja ponude. lan 104. 1. Dok se zdravstvena zatita zaposlenika ne uredi zakonima Bosne i Hercegovine, zakoni i drugi propisi Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, kojima je propisana socijalna zatita zaposlenika, primjenjuju se i na zaposlenike kod poslodavca na koje se odnosi ovaj zakon, prema mjestu prebivalita zaposlenika. 2. Druga pitanja koja su vezana za radni odnos i ugovor o radu (radna knjiica i ostalo), a koja nisu regulirana ovim zakonom, Ministarstvo e urediti podzakonskim aktom. lan 105. 1. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". 2. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Slubeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Slubeni list SRBiH", broj 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zkona.