Chia

Chia

Chia

Chia

Chia

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. dru!e strane, razmiljanje o rezultatu mo!lo "i zako#iti rad moz!a i poja#ati stanje nervoze, napetosti i straha od po!reaka. Usredoto#imo se zato na snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... $ezultati tada dolaze sami od se"e. %ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati pro"leme i "iti sretan "ez o"zira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.

$amon Campa&o

Chia

(ahvale
)osve sam nedavno po#eo pisati o pro"lemima u#enja stranih jezika i u#enicima koji su mi s povjerenjem dolazili na te#ajeve* nakon to!a je nastao i e+te#aj. U po#etku nisam posve,ivao puno panje metodici u#enja jezika, ali u"rzo se pokazalo da to pitanje mno!e zanima, pa sam "io zamoljen da se time poza"avim. U tu sam svrhu prou#io zanimljive i opsene materijale i razradio novu metodiku. ada se u#enje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji te#aj. -no!i su se u#enici ispisali sa specijaliziranih te#ajeva i po#eli samostalno u#iti jezik uz pomo, metodike koja je mno!o u#inkovitija i za"avnija od onih prema kojima su ranije u#ili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi. )oznato mi je da neki od mojih u#enika istodo"no u#e #ak est jezika, i to "ez ve,ih napora. /akon neko! vremena primijetio sam da je odsjek moje! 0oruma posve,en u#enju jezika postao najposje,eniji. 1o me i potaklo da ovoj temi posvetim najvie panje i da se prihvatim pisanja zase"ne knji!e. /eizmjerno sam vam zahvalan, potovani u#enici, to sa mnom dijelite svoje snove.

$amon Campa&o

'

Chia

)red!ovor
U ovoj knjizi opisuje se u#inkovita metoda koja ,e vam omo!u,iti da nau#ite "ilo koji strani jezik, #ak i kad po#injete od 3nule3 i ne znate niti jednu jedinu rije#. /adam se da ,e vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, #ak i ako ste prije + u koli, na te#ajevima stranih jezika ili #itaju,i ud"enike + stekli dojam da je u#enje stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate anse uspjeti jer se nikada prije niste "avili jezicima. 4so"ito "ih ovu knji!u volio posvetiti pojedincima koji su iz!u"ili vjeru u se"e, i dokazati da svatko ima sposo"nosti za u#enje jezika, jednostavno zato to su mo!u,nosti ljudsko! uma "ez!rani#ne. 5elim dokazati da klju# uspjeha lei u e0ikasnoj metodi koja respektira nae mentalne mo!u,nosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane re0lekse. /adam se da ,e mi #itatelj povjerovati i #itati ovu knji!u "ez ur"e i od po#etka, ne izostavljaju,i nita. %itaju,i po!lavlje za po!lavljem, po#et ,ete s primjenom nevjerojatne metodike, takve to ,e odmah raspriti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je u#enje jezika teak zadatak. 6znenada ,ete otkriti da ste posti!li uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati. 7akle, predlaem vam okladu8 kladim se da ,ete danas zavoljeti u#enje stranih jezika. 9jerujem da "i ova knji!a mo!la pokrenuti pravu revoluciju u u#enju jezika, zato to uistinu svaka oso"a moe primijeniti ovdje izloenu metodu za u#enje svako! jezika. 9olio "ih u#initi neto do"ro za sve svoje #itatelje + pruiti im priliku za samospoznaju, za otkrivanje "eskrajnih novih mo!u,nosti koje u njima lee. 1ako:er, volio "ih vam pomo,i da razvijete ima!inaciju i kreativne pristupe u postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokreta# misli. vima vama, djeci, tinejderima i starijima, elim mno!o sre,e i... . . .dovi:enja. ;dios.

;u0 <iedersehen. ;rrivederci. ;u $evoir. 7osvidanija. =&e+"&e. ;deus. >ej da.

$amon Campa&o

Chia

9aan savjet
U#enje strano! jezika sloen je zadatak i trai mno!o vremena. 6 nakon nekoliko !odina u#enja mno!i ljudi shvate da ipak nisu nau#ili slo"odno i pravilno !ovoriti. -etodika u ovoj knjizi omo!u,uje vam da se, nakon jedno! #itanja i usvajanja osnovne ideje @naravno, uz uvjet da slijedite sve vje"e i preporukeA, odvaite !ovoriti na stranom jeziku po vlastitom iz"oru, uz uvjet da ste @samoA 2 dana utroili na prakti#ne vje"e. )o#nite od najjednostavnije! + pro#itajte knji!u i nau#iti ispravno slijediti sve upute. hva,am da ,e se uvijek na,i neki 3nestrpljivko3 koji eli pro!ovoriti na nekom jeziku prije ne!o to !a je po#eo u#iti, a nije pro#itao knji!u od korica do korica. 7oista, odmah ,ete uo#iti odre:eni napredak, ali o"oruajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom. Bako "iste posti!li cilj, dat ,u vam prvu, prili#no jednostavnu preporuku @koje se mno!i ljudi teko dre, to ih onda oz"iljno prije#i u u#enju jezikaA. (apamtite sljede,e jednostavno pravilo8 %itajte knji!u redom, po!lavlje za po!lavljem. /a kraju knji!e na,i ,ete po!lavlje 3(ona kontrole3. 1o posljednje, 23. po!lavlje, pomo,i ,e vam da provjerite napreduje li proces u#enja pravilno i jeste li moda propustili neto "itno. 1amo se nalaze ta"lice u kojima tre"ate praviti "iljeke. )ravilo je jednostavno + ne smije se prije,i na sljede,i zadatak dok ne dovrite onaj prethodni. -etoda rada prema tom pro!ramu prili#no je jednostavna8 ozna#avajte to#ke koje od!ovaraju pro#itanom i usvojenom !radivu. 1akav ,e vam pristup omo!u,iti da iz"je!nete po!reke i da znate to tre"ate raditi dalje, jer je u procesu u#enja neophodno vra,anje na ve, pro#itana po!lavlja. krenite pozornost i na jo jedno vrlo zanimljivo po!lavlje, 3-o!u,e teko,e3. 1amo sam pokuao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i teko,e to se u odre:enim trenucima mo!u javiti u nekih #itatelja. %itanje ove knji!e je jednostavno, sva su pitanja detaljno o"ra:ena i popra,ena uistinu "rojnim primjerima, kako "i se !radivo usvojilo s lako,om. Bnji!a ,e vam pomo,i da razvijete najvanije 0unkcije moz!a8 kreativno miljenje i sposo"nost koncentracije. 4d oso"ite koristi "it ,e vam kreativno miljenje, koje jo zovemo mata, jer je upravo ono najvanija mentalna sposo"nost. 4sim to!a, zna#ajno ,ete po"oljati pam,enje i sposo"nost u#enja.

Chia

)itanja povjerenja
napisala je -. Desus Earsia @$amonova supru!aA

=ilo je to pred =oi, 2FF5. !odine, jedno! hladno! prosina#ko! jutra. $amon je radio na ovoj knjizi i rad je po#eo donositi prve rezultate. )oeljela sam vam neto re,i o toj metodi u#enja jezika + ono to "i mo!lo "iti korisno i to ,e odueviti mno!e #itatelje. (ato sam zamolila $amonovo doputenje da napiem nekoliko odlomaka. $amon je odmah pohitao prema pisa,em stolu, pruio mi je #isti papir i rekao8 3 amo naprijed.3 Bada mi je $amon rekao da se sprema napisati knji!u o idealnom na#inu shva,anja i u#enja strano! jezika, nje!ova mi se ideja vrlo svidjela jer u nae do"a svaka oso"a mora ili eli neto nau#iti. 4dmah sam pomislila kako "i to "ilo izvrsno da svima olakamo taj zadatak. 6 zato vam sada elim ispri#ati zadivljuju,u, malo poznatu pri#u. lako imam vlastitu malu tvrtku u ;l"aceteu, nakon deset !odina ivota s $amonom o"i#no !a pratim na nje!ovim putovanjima, natjecanjima, kon0erencijama, izlo"ama i seminarima. 1ako smo prije nekoliko !odina zajedno otputovali u /jema#ku. 7o!odilo se to u studenom 2FF3, nedu!o prije nje!ova trijum0a, onih 0antasti#nih 15 svjetskih rekorda. Ukrcali smo se na let za -unchen i, #im smo se odvojili od tla, $amon je izvadio iz 0ascikla neke #udne papiri,e @o njima ,ete neto vie saznati poslijeA i mali elektronski rje#nik na koji je spojio slualice, i po#eo je neto sluati. 6ako je ve, i prije #inio jo neo"i#nije stvari, ipak sam !a pitala to to planira raditi i do"ila sam od!ovor koji me je okirao. $amon je zapravo odlu#io u#iti njema#ki jezik, zato to je kon0erenciju za novinare koja se tre"ala odrati istu ve#er, odmah nakon nae! dolaska u /jema#ku, htio voditi na tom jeziku. /asmijala sam se jer $amon uop,e nije znao njema#ki, a u koli je u#io 0rancuski. 4sim to!a, sve svoje dosadanje presice uvijek je odravao na en!leskom. %ak sam se u ali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta @oko dva sataA potroiti na u#enje njema#ko!. $amon je posve oz"iljno od!ovorio8 3/e, !ladan sam, pa ,u si!urno neto pojesti i popiti kavu.3

Chia
/ikada nisam sumnjala u $amonove sposo"nosti, niti u nje!ovu metodu, jer je pred mojim o#ima ostvarivao nevjerojatna posti!nu,a ljudsko! uma. U takvim trenucima o"i#no pomislim8 31o je !enijalno3. $amon je "io zauzet tijekom cijelo! leta @uz stanku za ru#akA sve do posljednjih deset minuta prije slijetanja. U trenutku kada je uzimao prtlja!u pitala sam !a o rezultatu + je li nau#io !ovoriti njema#ki. /a to mi je $amon sa osmijehom od!ovorio8 3Desam. Eovorim ve, dosta do"ro3. 4dmah smo krenuli u hotel, a zatim na kon0erenciju za novinare, u tarn"er!, na mjesto !dje se kasnije tre"ao odrati svjetski 0estival rekorda na kojem su se okupljali najve,i umovi svijeta. (a vrijeme koje je preostalo do po#etka presice $amon se nijednom nije vra,ao svojim "iljekama. /aprosto je zapo#eo presicu na njema#kom jeziku. Do uvijek se sje,am koliko me je to potreslo. /e znam to je !ovorio, no posve sam si!urno #ula !ovor na njema#kom jeziku. je,am se kako mi je $amon pri#ao da se odlu#io naaliti pa mu je prva re#enica "ila8 37o"ra ve#er. 9rlo do"ro !ovorim njema#ki.3 )u"lika je pozorno sluala nje!ovo predavanje, no najvie me je potresao trenutak kada su mu nakon predavanja po#eli postavljati pitanja na njema#kom. $amon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da pre0ormuliraju @!ramati#ku konstrukcijuA pitanja kako "i ih shvatio. /akon to!a "i se raz!ovor nastavio. Bada je predstavljanje zavrilo, doma,in se naklonio i rekao $amonu da mu se vrlo svidjela kon0erencija, no dodao je8 + 1re"ali "iste jo po"oljati svoj njema#ki. /a to je$amon od!ovorio8 + /aravno, samo mi dajte malo vie vremena. %ovjek je odmah upao u zamku $amonova od!ovora te je iznova pitao8 + Bako du!o ve, u#ite njema#kiG /a to $amon od!ovorio8 + 1o#no 1 sat i 45 minuta. 1akav je od!ovor izazvao lavinu smijeha u pu"lici, a #ovjek koji je postavio pitanje ostao je stajati otvorenih usta. /a tome je stvar zavrila, a sva sljede,a pitanja novinara "ila su isklju#ivo na temu stranih jezika + kako "i ih tre"alo usvajati i u#iti. /a te#ajevima posve,enim metodama "rzo! #itanja i pam,enja $amon !ovori o idealnom i naju#inkovitijem na#inu u#enja svako! strano! jezika. 1oj se temi posve,uje otprilike jedan sat i dvadeset minuta8 to je dovoljno vremena za izla!anje teorije i njezinu primjenu u praksi. 1ako u#enici stje#u oz"iljnije razumijevanje to! pitanja i jasnu predod"u o tome kako vje"ati.
1F

Chia
Bada smo napustili dvoranu u kojoj se odrala presica, pitala sam $amonu kako mu je to uspjelo. 4d!ovorio je da se polusatno zapam,ivanje nekoliko stotina rije#i ni po #emu ne razlikuje od zapam,ivanja stotina i!ra,ih karata. 4dmah sam !a priupitala, to je lake zapamtiti8 3de#ka tre0 i 3sedmicu pik3 ili pak njema#ke rije#i tre00en @susrestiA i Eedachtnis @pam,enjeA. $amon je od!ovorio da ,e rije# koritena unutar konteksta sama voditi sljede,oj, naravno, ako zna to eli re,i, dok je s kartama posve druk#ije8 svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i me:uso"no nisu nikako povezane. =esmisleno je misliti da je $amon napamet nau#io !ovor koji je odrao na presici. Usvojio je dovoljno rije#i da "i na njema#kom izrekao ono to je mislio na panjolskom i da "i razumio postavljana pitanja. )ri#a je !otova, no voljela "ih vam ispri#ati jo jednu. )o#etkom 2FF4. !odine $amon mi je predloio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u "rzom pam,enju koje se tre"alo odrati u studenom. 4d!ovorila sam mu da nisam nimalo spremna i, osim to!a, nikada !a ne "ih mo!la po"ijediti. Hvo nae! raz!ovora8 + /o mo!la "i zauzeti dru!o mjesto. + 1o se ne,e do!oditi, nisam sposo"na za tako neto. 4sim to!a, imala "ih vrlo malo vremena za pripreme + sve!a deset mjeseci, da "ih mo!la ra#unati na dru!o mjesto na svjetskoj razini. + 6mamo dovoljno vremena, zato se ne "rini, no naravno da ,e morati vje"ati sat vremena dnevno, #etiri do pet puta tjedno. + Dedan sat dnevnoG 1roit ,u samo #etiri ili pet sati tjedno na vje"eG 6 ponovno me je potresao nje!ov od!ovor* nisam znala kako da rea!iram + je li $amon !enij ili lu:akG + Uz tako malo vje"e uspjet ,u neto posti,iG -o,i ,u do"iti viu ocjenu od ostalih pro0esionalacaG + 7a, no samo ako pro:e isplaniranu poduku, + od!ovorio mi je rije#ima kojima, naravno, nisam povjerovala. $amon me je uvijek iznena:ivao svojim posti!nu,ima, iako mi to sada ne iz!leda toliko neo"i#no. /o u tom slu#aju "ilo je oso"ito teko povjerovati u #udo jer je loptica "ila pre"a#ena meni. 5elio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. 7ru!im rije#ima, sve je ovisilo o meni, ne o njemu, i upravo me je to plailo* osim to!a, iskreno re#eno, nisam "ila spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pam,enja. -oda i nije "io posve si!uran u moje sposo"nosti, no svakako je vjerovao da je to mo!u,e. 7ok sam razmiljala nad tim pitanjem, $amon me je promatrao i kao do"ar psiholo!, pro#itao mi je misli. (nao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmiljanja8 + 4"e,ajem ti da ,e sve uspjeno prevladati i da ,e poduka "iti zanimljiva. 1o ,e ti postati ho"i kojem ,e se poeljeti vra,ati svaki dan. (a"avit ,e se i uivati.
11

Chia
)ristala sam, rekla sam da ,u pokuati, no ne mo!u nita o"e,ati. 1ako su prolazili dani i doista, poduka mi je "ila u!odna. =ilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smo provodili vje"aju,i prolazio je neprimjetno. %esto me je $amon morao zaustavljati i nije doputao da vje"am dalje. Eovorila sam mu8 + >ajdemo jo malo, "a mi do"ro ide. 4n je od"ijao i od!ovarao da je doao pravi trenutak da se nastava prekine. + 4sjetila si zadovoljstvo od vje"anja i ako sada zavri, sa#uvat ,e to raspoloenje cijeli dan, a sutra ,e ono "iti jo "olje. -orao je to !ovoriti jer je "io moj trener, a ideja moje! sudjelovanja u natjecanju tako:er je "ila nje!ova. -oj je napredak "io o#it, porasla je si!urnost u vlastite sposo"nosti, iako su me, iskreno re#eno, neposredno prije po#etka prvenstva u tarn"er!u @/jema#kaA, 2. studeno! 2FF4. !odine, razdirale sumnje !lede rezultata koji "ih mo!la posti,i. $amon je osje,ao moju nesi!urnost i poticao me8 3/e "rini o rezultatu, on ,e do,i sam od se"e. Uivat ,emo i sve uspjeno prevladati3. $amon je nastupio prvi i kao uvijek, okruili su !a novinari, or!anizatori i suci. 4stvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto i u natjecanju iz "rzo! pam,enja. )ripremila sam se jer sum tre"ala nastupiti iza nje!a, tako je odlu#io drije". 7vorana vi"rira uz"u:enjem !omile koje je potaknuto nje!ovim podvizima, sjedam za ra#unalo u o#ekivanju po#etka nastupa. $azina sudionika iznimno je visoka, moram se silno potruditi. U !lavi mi se vrti sumo jedna misao8 3Dao. =ilo "i "olje da sam nastupila prije nje!a.3 4sje,am la!ani pritisak i to me za"rinjava. jedim na mjestu, a $amon mi prilazi i kae8 3$adi sve onako kako si mno!o puta radila kod ku,e3. laem se, no upozoravam okupljeno !ledateljstvo i or!anizatore da ne uspore:uju moj nastup s onim to je u#inio $amon @da ih nae iznena:enje ne "i razo#araloA. /o $amon od!ovara8 3/ije tako. 1voji napori zasluuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori "ilo koje dru!e oso"e3. Eleda u ekran ispred mene i kae8 34pusti se i uivaj, kao da nema niko!a pokraj te"e, kao da si sama doma. /e "rini, u "lizini sam i pomaem ti u mislima, #ini to to #ini.3 Bada se $amon udaljio od mene primijetila sam da je neto tiho rekao !lavnom sucu, a zatim su najavili da ,e sada nastupiti nje!ova supru!a koja je laik i koja je vje"ala sve!a nekoliko mjeseci. 1e su me rije#i vrlo ohra"rile. 6ako je dio !ledatelja napustio dvoranu, ve,ina je ostala da po!leda moj nastup. /o pretpostavljam da ih je u!lavnom privuklo to to sum 3$amonova u#enica3. rado,u se prisje,am to! prvenstva. ve je prolo vrlo "rzo i na kraju sam zauzela dru!o mjesto u svijetu nakon $amona @"ilo je nemo!u,e nadmaiti !aA. =ila sam ispred
12

Chia
en!lesko! prvaka Crei!htona Carvella u decimalnim "rojevima, i samo je $amon uspio posti,i "olji rezultat od moje!. /aposljetku, voljela "ih vam re,i neto o tim natjecanjima8 najvanije je vjerovati u se"e i ne misliti na rezultat koji ho,ete ili ne,ete posti,i. 1e misli mo!u izazvati strah i napetost, a vi "iste zapravo tre"ali uivati neovisno o rezultatu. 1re"amo nau#iti vjerovati u se"e, iako nai rezultati katkad nisu naj"olji. $azmislite o sljede,em8 ivot ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako niste di!li ruke, te ako ste spremni prihvatiti "ilo koji rezultat. Bao to kae $amon, istinska sna!a misli po#iva u osje,ajima, u dui, unutar nas samih. /a kraju mi preostaje samo da vam poelim jednaku radost u #itanju ove knji!e, kakvu sam ja osjetila prije. /e,ete nita iz!u"iti i si!urna sam da ne,ete aliti z"o! utroeno! vremena.

13

Chia

1
U#enje jezika + nita lake
6stinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mno!o putovati po cijelom svijetu* ne znam jeste li o"ra,ali pozornost na sljede,u #injenicu, ali si!uran sam da ,ete se sloiti s mojim zaklju#cima. )o!ledajte "ilo koju zemlju + svi !radovi imaju zajedni#ke crte, svi stanovnici izvrsno !ovore svoj jezik i s lako,om se me:uso"no razumiju, je li takoG %ak i tamo !dje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo do"ro i "ez ikakvih teko,a. -no!o je sloenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mo!u #initi nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. ;ko se slaete s tim da je u#enje ivotno neophodno, vrijeme je da temeljitije po#nemo u#iti jezik. %ak i neki od naih su!ra:ana prave pravopisne po!reke @ipak je to prili#no sloenoA, a jo loije ide ljudima koji tek po#inju u#iti jezik. 4ni ,e se nesumnjivo suo#iti s preprekom ako osim elje da !ovore jezik, od prvo! tata u#enja pokuavaju ovladati i pismom. vaka je oso"a sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mno!o vrlo 3rijetkih3 rije#i i da je potre"no mno!o vremena da "i ih se nau#ilo pisati @to je najsloenijeA. Upravo taj primjer o"janjava zato C5 posto ljudi koji pokuavaju u#iti strani jezik trpi neuspjeh. (apravo, kada na samom po#etku nai:u na teko,e, o#ekuju isto i od sve!a ostalo!a. 1e ljude uvijek neto ko#i, teko,e ,e uvijek "iti prisutne. =udu,i da istinska sna!a uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osje,aju da je u#enje jezika vrlo teko. U tom slu#aju to zapravo i jest istinito. /o i dalje ostaje #injenica da i neo"razovani ljudi mo!u !ovoriti materinskim jezikom, odnosno da je !ovor na stranom jeziku zna#ajno lake svladati od pisma. poso"nost izraavanja na stranom jeziku mno!o je vanija, jer kada dolazite u stranu zemlju i prili#no do"ro !ovorite njezinim jezikom, ne,ete nai,i ni na kakve suvine pro"leme @"arem u podru#ju komunikacijeA, "a poput rijetkih nepismenih doma,ih stanovnika. jetimo se djece koja prvo u#e !ovoriti i tek poslije prelaze na pisanje. ;ko pokuate pou#iti maliana pisanju u razdo"lju dok u#i !ovoriti, djetetov ,e se razvoj usporiti z"o! pojave teko,a pa ,e najvjerojatnije iz!u"iti elju za u#enjem ili razviti odre:ene komplekse.

14

Chia
/eto sli#no proivljava C5 posto ljudi koji u#e strani jezik u kolama i na 0akultetima, dok #ine jedva primjetne pomake i postiu tek minimalan uspjeh, #ak i nakon nekoliko !odina. 1o se do!a:a zato to se u#enje jezika @"a poput mno!o to!a dru!o!aA odvija neprirodno i u#enici se neprestano susre,u s teko,ama koje ko#e njihov napredak. 7akle, mislite li da je u#enje jezika tekoG 1o nije tako.

;ko svi stanovnici zemlje umiju !ovoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, to ne moe "iti teko.

;ko oso"a nailazi na teko,e, to se do!a:a zato to #ini neto po!reno, a ne zato to joj jezik teko pada, i svakako ne zato to ne posjeduje sposo"nosti, a upravo to mno!i po#inju vjerovati. (apravo, svaka je 3neznalica3 jednom s lako,om savladala "arem jedan jezik. ;ko moete povjerovati u se"e i u svoju sposo"nost da pravilno i te#no !ovorite i razumijete !ovor dru!ih ljudi, to zasluuje potovanje. -no!i ljudi misle da do"ro vladaju svojim jezikom zahvaljuju,i tome to njime !ovore od djetinjstva, no nisam si!uran da je to tako i iskoristit ,u priliku da raz"ijem taj mentalni stereotip. matram da odrasla oso"a posjeduje "olje vjetine u#enja od malo!a djeteta. (apravo, si!uran sam da odrasla oso"a moe prili#no temeljito svladati jezik za 2 dana, to mala djeca ne mo!u. 1o mo!u u#initi samo ljudi koji su zali u odre:enu do", koji posjeduju minimum sposo"nosti, no pritom se zanimaju za predmet. Ito to onda djeci omo!u,uje da !ovore materinskim jezikom i toliko "rzo u#eG 1o je vrlo lako o"jasniti8 djeca nemaju iz"ora + #ine to jer moraju, jer je to naprosto neophodno, zahvaljuju,i ponavljanjima i dr. 7ru!im rije#ima, nita im nije vanije od to!a. 1. )rimoranost. /ju mi stvaramo, zar neG 7jeca ne mo!u ne sluati ono to im svakodnevno ponavljaju odrasli. /e smatram da je to loe, nimalo. 1o je do"ro. Itovie, druk#ije ne moe ni "iti. amo nastojim o"jasniti prednosti @ne sposo"nostiA koje za razliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju !ovor. 2. /eophodnost. 7jeci je neophodno da nau#e priop,avati svoje potre"e8 da su !ladna, edna, da im je pelena puna, da im neto smeta... (a razliku od odraslih, u djece se pojavljuje nunost usvajanja jezika, u svrhu preivljavanja. 3. )onavljanje. 4drasli uvijek ponavljaju djeci mno!o puta jedno te isto, z"o! #e!a im rije#i postaju vrlo poznate.
15

Chia
4. talnost. 4"ratite pozornost da dijete slua materinski jezik i !ovori njime svaki dan tijekom mno!o sati. Usporedite to s odraslom oso"om koja vje"a samo dva do tri sata tjedno. Bada "i dijete pri#alo nekoliko sati ljetino utorkom i #etvrtkom, a ostalo vrijeme utjelo, zar "i nau#ilo jezikG 4drasloj oso"i ne tre"a toliko vremena da "i nau#ila strani jezik, zapravo tre"a joj sasvim malo vremena i upravo ,u vam o tome !ovoriti neto poslije, no zasad zapamtite taj primjer. 5. 7osada. 7ijete trenutno nema nita dru!o to "i !a zaokupljalo. -o!li "ismo spomenuti i dru!e stvari koje djeci pomau u u#enju +dje#je televizijske emisije, upe#atljivi crtani 0ilmovi s draesnim likovima @Iteta je to takvih nema previe.A i dr. 7jeca svu!dje #uju jezik koji u#e. /a taj na#in, djeca su neprekidno uronjena u jezi#nu sredinu i pod pritiskom su nunosti da "rzo ovladaju jezikom. /o ako okupimo !rupu maliana i odraslih te s njima provedemo nekoliko sati poduke, uzimaju,i pritom u o"zir stupanj spremnosti i individualne oso"itosti svako! u#enika, odrasli ,e nesumnjivo usvajati !radivo "re i "olje od maliana, iako ve,ina iskreno misli da mala djeca posjeduju ve,e 3sposo"nosti za u#enje3. 4staje #injenica da djeca u#e materinski jezik primorano i tu se skriva najve,a i najvanija tajna. 35elim nau#iti ver"alno komunicirati zato to je to neophodno.3 + upravo tako djeca "rzo usvajaju materinski jezik* naprosto nemaju dru!o! iz"ora. 1o me je otkri,e potaknulo na pisanje ove knji!e8

vim ljudima tre"a pokazati da je vrlo lako nau#iti jezik i da pritom nije vano koliko vam je !odina. U#enje novo! jezika najjednostavnija je i najza"avnija aktivnost na svijetu. ;ko se s tim ne slaete, zna#i da neto #inite po!reno.
4drasla oso"a koja uri nau#iti nepoznati jezik sli#na je osnovnokolcu koji u koli slua nastavu ih mno!o predmeta. ;ko se neki predmet izlae nelo!i#no i zamreno @to je #est slu#aj s matematikomA, u#enik "rzo dolazi do zaklju#ka da je o"i#noj oso"i matematika nepojmljiva i da "i tre"ao "iti !enij da se sna:e u tom uasu. Bada "i djeca od ro:enja posjedovala "olje vjetine u#enja od odraslih, ne "i prolazila nikakve poteko,e u u#enju sloenijih predmeta. /o sada se s tim mno!i ne,e sloiti, jer stupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve nii, to je posljedica loe! o"razovanja. Eovorim, konkretno, o Ipanjolskoj + jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak stanovnitva vlada stranim jezicima. 9ratimo se primjeru sa kolom8 mno!i u#enici uspijevaju usvajati !radivo na nastavi ili uzimaju dodatne instrukcije te tako:er usvajaju predmet. /o prili#no se #esto do!a:a da u#e,i matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve isklju#uju matu. /aprimjer, svi smo u#ili polinome, tri!onometriju, limes 0unkcije, lo!aritme, eksponente, itd. /o koliko srednjokolaca ili odraslih moe o"jasniti to ti pojmovi doista
1'

Chia
zna#e i #emu slueG Desmo li ikada shva,ali #emu slui prirodni lo!aritamG Ito je eG Ito je eksponentG U#enici se naj#e,e sje,aju kako je njihov u#itelj matematike popunjavao kolsku plo#u "rojevima, #udnovatim znakovima i 3dokazima3, dok su oni promatrali nje!ove radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakanjem. 1ajna nije u tome da dijete ili odrasla oso"a imaju elju za u#enjem, uistinu nam je potre"na do"ra metoda pou#avanja koja pomae da se usredoto#imo i uklju#imo matu, a tako:er pomae shvatiti to to#no prou#avnino i kako da primijenimo ste#ena znanja. 1akva metodika tre"a omo!u,iti u#eniku da u#i samostalno i crpi dodatne podatke iz postoje,ih. /e mimo u#iti, ne!o i )$4U%;9;16. Do nisam sreo #itatelja u kojem "i moja knji!a u"ila elju za u#enjem. / i t k o od tih #itatelja ne misli da vie nije u po!odnoj do"i ili da ne posjeduje sposo"nosti za u#enje stranih jezika. ;ko sa#uvate volju i vjeru u se"e, prate,i sve preporuke iz knji!e, ne samo da ,ete mo,i u#iti jezike, ve, ,ete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposo"nostima. 4"e,ajem vam da ,e upravo tako i "iti.

12

Chia

2
35elim3 ili 39olio "ih3G

6ako se planiram usredoto#iti na u#enje stranih jezika, materijali ovo! po!lavlja korisni su i za dru!e slu#ajeve. ;ko kaemo da 3elimo3 neto u#initi, tre"amo "iti spremni 3#initi3* a ako nam neto ne uspijeva, razlo! je u tome to "ismo to zapravo tek 3voljeli #initi3. Bako se to do!a:a u ivotuG )rili#no #esto ljudi iz!ovaraju re#enicu poput8

35elim se upisati u teretanu.3

)retpostavimo da ste nakon neko! vremena ponovno sreli tu oso"u u !radu. ;ko je pitamo8

3Bako ti ide u teretaniG3

4d!ovor ,e najvjerojatnije zvu#ati8

3Do uvijek se spremam upisati.3

;ko se pak pozanimamo zato oso"a to jo uvijek nije u#inila, vjerojatno , e m o #uti8

3/isam imao vremena3 ili 3/isam uspio.3

1o je sli#no ponaanju ljudi koji !ovore8

1?

Chia

3J5elim krenuti na dijetu da smravim3

li#no prethodnom slu#aju do"it ,emo !otovo jednak od!ovor8 3 D o uvijek nisam, ali

se spremam.3
Dasno je da ljudi koji posjeduju 3snaniju3 volju, mo!u re,i8

3 6 ako se jo nisam to!a oz"iljno prihvatio, elim po#eti.3

6sto se do!a:a ljudima koji kau 3elim3 nau#iti strani jezik, dok "i !a zapravo tek 3voljeli nau#iti3.

$ije# 3elim3 mno!o je ja#a od rije#i 3volio "ih3.

$azmotrimo !dje prolazi crta izme:u ta dva pojma. U trenutku kada @oso"a iz!ovara 3voljela "ih neto u#initi3, ona shva,a da se to moda nikada ne,e do!oditi + upravo je tu !rani#na crta8 K onaj tko doista eli neto posti,i, uvijek ulae napor i, naravno, naposljetku postie cilj. 5eljeti zna#i djelovati, "ez nekih iz!ovora* s dru!e strane, ako "i oso"a voljela neto posti,i ili neto svladati, a u du"ini due to ne eli @iako nije svjesna da ne eliA, ni u #emu ne,e uspjeti jer zapravo to i ne eli. 4so"a unaprijed odustaje od postizanja cilja zato to ne #ini nita da se dokae suprotno. 7akle, uvijek je mo!u,e na,i iz!ovor, opravdanje za neispunjene o"aveze, a rije#i 3volio "ih to u#initi3 kom"iniraju se s iz!ovorom 3teko je oda"rati po!odan trenutak3. 1akvi se ljudi lako odri#u vlastitih elja, lako ih je razuvjeriti i na!ovoriti da se odreknu sli#nih okolnosti uz "ilo koji iz!ovor. + >o,ete li upravo sada upisati te#ajG + U pravu ste, ali "olje je da pri#ekam do sutra. 7anas sam imao lo dan i jako sam

umoran.
1C

Chia

vi mi toliko mno!o !ovorimo o tome to "ismo tre"ali u#initi. /ajtee je po#eti djelovati i mi #esto, tek to smo zapo#eli rad, mijenjamo planove. 7o!a:a se i to da novu aktivnost pretvaramo u neku dru!u + "olju @ili loijuA od one koju smo prvotno isplanirali. ;ko elite neto posti,i, "udite uporni i ne odustajte, oso"ito ne nakon to se suo#ite s prvim poteko,ama. (ato prije ne!o to krenemo u#iti jezik, tre"amo znati elimo li to doista, jer moe se do!oditi 3da "ismo samo voljeli u#iti jezik3, odnosno voljeli "ismo da nam netko pokloni svoja znanja "ez ikakvih napora s nae strane. Dednako kao to "ismo voljeli da se nae tijelo #udesno preo"razi +"ez du!otrajnih trenin!a u teretani ili polu!odinje stro!e dijete. =olje je tome pristupiti s dru!e strane, ne o"ra,aju,i panju na rezultate i ne zanemaruju,i svoje mo!u,nosti ili sposo"nosti. ;ko uivate u tome to radite, vrijeme ,e samo poja#ati vau elju za u#enjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerene na rezultat pa ne uspijevamo uivati u procesu. 9rijeme ,e puzati poput kornja#e i naposljetku ,ete se odre,i zadano! cilja. 1re"a primijeniti metodiku koja ,e vam omo!u,iti da s lako,om napredujete i do:ete do samo!a kraja, jer je #ovjeku svojstveno da posustaje #im se suo#i s prvom teko,om.

2F

Chia

3
1eko,e u u#enju jezika
Bada oso"a po#inje u#iti strani jezik, suo#ava se s mno!im teko,ama i preprekama koje se pojavljuju sljede,im redom8 1A voka"ular* 2A iz!ovor* 3A !ramatika. $azmotrimo te prepreke detaljnije.

)rva prepreka je najzna#ajnija, to je voka"ular, ili leksik. 7oista, kada otvorimo knji!u
napisanu na nepoznatom jeziku, rije#i nam iz!ledaju poput skupa #udnovatih znakova jer ne posjedujemo dovoljan 0ond rije#i. 1aj pro"lem nema veze s iz!ovorom. )rvo to #itatelj vidi jesu tiskane rije#i #ije mu je zna#enje nepoznato, a tek poslije ,e u#iti iz!ovor. 7ru!im rije#ima8

;ko nemamo voka"ular, teko "ismo mo!li nau#iti iz!ovarati rije#i ili usvojiti !ramatiku, jer "ez dovoljno! 0onda rije#i nemamo dovoljno materijala za rad.

7ru!a prepreka je iz!ovor, ili 0onetika. 6ako ,e se u#enik tek poslije suo#iti s time, taj
je zadatak prili#no "lizak voka"ularu, jer svaka oso"a poeli iz!ovoriti ono to je napisala. U nekim europskim jezicima, kao to su panjolski, 0rancuski ili njema#ki, iz!ovor se pod#injava jednostavnim pravilima, te ,e i mala praksa "iti dovoljna da se iz"je!ne ve,ina teko,a. 7ru!i jezici, poput en!lesko!, zahtijevaju ve,e napore z"o! o"ilja izuzetaka, no to ne #ini jezik sloenijim za u#enje u po#etnoj 0azi.
21

Chia
U svakom slu#aju praksa je neophodna, no s naom metodom u#enja mo,i ,emo napredovati "rzo, si!urno i uz minimum napora. 1o ,e nam omo!u,iti da lako nau#imo !ovoriti "ilo koji jezik.

1re,a, i posljednja, prepreka s kojom se suo#avamo je !ramatika. 4na uklju#uje

konju!aciju !la!ola, nepravilne !la!ole, 0raze, strukturu re#enice i dr. 1a se prepreka pojavljuje na samome kraju, zato to u po#etku u#enik ne zna zna#enje nijedne jedine rije#i, a po!otovo ne sluti u kojem se vremenu koristi !la!ol. ve na"rojene prepreke neminovno ,e se na,i na putu oso"i koja u#i strani jezik tradicionalnim metodama. Dezik ,e stajati pred vama poput zida z"ijeno! od sve tri teko,e istovremeno.

;ko oso"a koja u#i jezik u ne#emu 3za!li"i3, ne,e se otresti osje,aja da je u#enje jezika vrlo sloeno i skupo.

(apravo, malo tko se "arem povremeno nije zamislio nad tim da je u#enje strano! jezika vrlo teko ili da mu nedostaje sposo"nosti. /o mi znamo da je u#enje jezika najlaka aktivnost na cijelome svijetu i da postoji sve!a nekoliko pravila #ije nam pra,enje moe pomo,i. 1ajna nije u talentu, ne!o u tome da zao"i:emo teko,e prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici u#enja stranih jezika. (amislimo se na trenutak nad time to se do!a:a kada djeca u#e !ovoriti. 4na usvajaju jezik "ez teko,a i lako prevladavaju sve prepreke. 7jetetu nije vano iz!ovara li rije# do"ro ili loe, "itno mu je samo da De iz!ovori. ; najvanije mu je da !a dru!i razumiju. (ar mu ima smisla o"janjavati 3vanost3 !ramatikeG 7ijete ne zna to je to, ona mu je nepotre"na @s !ramatikom ,e se oz"iljno upoznati tek u koliA. Dednako "i s e tre"alo do!a:ati sa svakom oso"om koja po#inje u#iti neki jezik. Bako malian raste i navikava se na jezik, postupno usvaja !ramati#ka pravila, no kada "i neko dijete pokualo u#iti materinski jezik prevladavaju,i sve tri prepreke @voka"ular, iz!ovor i !ramatikuA istovremeno, to mu naprosto ne "i uspjelo, a i usporilo "i nje!ov razvoj. =ilo "i to preveliko optere,enje i prevelik psihi#ki pritisak @o tome smo ve, !ovorili u prethodnom po!lavljuA. 7ijete ,e shvatiti da je to teko, to "i u "udu,nosti

22

Chia
mo!lo uroditi kompleksima pri u#enju dru!ih predmeta i dru!ih jezika. (apamtite sljede,e8

4sje,aji su istinska sna!a uma. 9a odnos prema okolini o"likuje va doivljaj svijeta, vau istinu, koja moe "iti druk#ija od ostalih.

-islim da, u suo#avanju s istim pro"lemom, neki ljudi pokau ravnodunost, dok se dru!i pretjerano uznemiruju. U#iti i napredovati moemo samo ako uivamo u tome to

radimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Eradimo iluziju i s uitkom je pretvaramo u stvarnost.
ve to postaje mo!u,e ako, zahvaljuju,i svojem djelovanju, sa#uvamo dovoljno entuzijazma da do:emo do kraja. 6stinski je uitak "aviti se onime to nam se svi:a.

23

Chia

4
istem u#enja jezika $amona Campa&e @ $C6A
Bako "i ljudi do"ili priliku da primijene moju metodiku u#enja, stvorio sam vlastiti sistem u#enja i zapam,ivanja koji sam nazvao $C L istema $amon Campa&oA, a zatim sam taj sistem prila!odio u#enju stranih jezika @ $C6 + istema $amon Campa&o de 6diomasA, preuzevi iz nje!a sve neophodno za u#enje jezika. 4snovni voka"ular koji tre"ate usvojiti i koristiti da "iste pro!ovorili na stranom jeziku za po#etak ,e se sastojati od 'FF rije#i, pomno oda"ranih. U tu ,emo svrhu prou#iti u#estalost koritenja rije#i i njihove kom"inacijske mo!u,nosti, odnosno mo!u,nosti 0ormiranja novih rije#i i re#enica. $ezultate moemo polu#iti u sve!a sedam dana prakse, vje"aju,i otprilike sat vremena dnevno. /a prvi se po!led #ini da je to nemo!u,e, no svi koji su pro#itali ovu knji!u i zapo#eli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. /aravno, kako "ismo stvarno ostvarili eljene rezultate, prije sve!a tre"a pro#itati i shvatiti knji!u. /e mo!u po!oditi koliko za to vremena tre"a svakoj pojedinoj oso"i, ne mo!u odrediti mjesta !dje ,e netko usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon to!a poeli nau#iti dru!i jezik, ne,e morati iznova #itati knji!u @iako "i i to nekome mo!lo "iti korisnoA. 7akle, pro#itavi cijelu knji!u i popunivi ta"lice @to ,e uzeti otprilike sedam satiA, oso"a moe odmah posti,i nevjerojatne rezultate i samoj se"i dokazati da posjeduje zadivljuju,e sposo"nosti + vano je samo da ih uspije primijeniti. /ajvanije je da ,e usvojiti do"ar voka"ular, uklju#uju,i iz!ovor svake lije#i. 4sim to!a, od koristi "i vam "io i ra#unalni ili elektronski rje#nik u kojem se moe "rzo na,i prijevod svake rije#i. )oslije ,ete nau#iti smiljati neo"i#ne asocijacije i tu ,e u prednosti
24

Chia
"iti oni koji su se ve, upoznali s mojom knji!om 3 uperpam,enje, super#itanje i superu#enje3. /o ne "rinite, novim ,u #itateljima pomo,i + izloit ,u detaljne in0ormacije zajedno s do"rim primjerima i raznim preporukama. Dedan od mojih naj"oljih u#enika potroio je manje od sat vremena na svladavanje neophodno! voka"ulara njemu nepoznato! jezika. =ilo "i do"ro da se odmah naviknete zapisivati sve neo"i#ne asocijacije jer ,ete luda manje vremena potroiti na pripreme za onih sedam iznena:enja to vas uskoro #ekaju. U ovoj sam knjizi ve, pripremio ta"lice, kako "i vam "ilo udo"nije u njih "iljeiti sve potre"ne in0ormacije. 6ste ,ete ta"lice potom lako izraditi na ra#unalu. /adam se da ve, posjedujete elju i interes, a najvjerojatnije je da ,e 4ni iz dana u dan rasti. 9ano je ne uriti na prvim koracima kako "iste naposljetku posti!li do"re rezultate. )aljivo pro#itajte knji!u do kraja i pokuajte je shvatiti. 1o je vrlo lako i, uvjeravam vas, svidjet ,e vam se. )a kako ,emo uspjeti pro!ovoriti strani jezik nakon sve!a nekoliko dana prakseG (amislite da hodate ulicom rodno! !rada i odjednom sre,ete stranca kojii vam se o"ra,a sljede,im rije#ima8 1. 37o"ar dan. -olim vas, kako i,i na !lavna ulicaG3 ili 2. 37o"ar dan. -olim vas, kako dospjeti na !lavna uli#ar

4"ratite panju na to da je jednu te istu misao mo!u,e izraziti razli#itim rije#ima. /a prvi cilj, koji ,emo realizirati prakti#ki prvo!a dana, jest da nau#imo pri#ati onako kako je to #inio 1arzan, odnosno koriste,i !la!ole u in0initivu. 6pak, nemojte misliti da ,ete doista !ovoriti poput 1arzana, va ,e !ovor u po#etku tek nalikovati na nje!ov. 7akle, kako "iste nau#ili !ovoriti na stranom jeziku, potre"no je poduzeti taj prvi korak. )oslije ,u o"jasniti kako je mo!u,e usavravati jezik i pri#ati 3ljepe3, uz sve "olji napredak. )rva i najve,a prepreka na putu u#enja jezika je, kao to nam je svima poznato, o"o!a,ivanje voka"ulara, no tu je zada,u lako rijeiti. 6 u tome ,e nam pomo,i jedna od tajni moje metodike, iako ,emo o tome detaljnije !ovoriti u sljede,em po!lavlju.

25

Chia
(ato krenimo. )okuajmo nau#iti !ovoriti poput 1arzana, u in0initivima koji prekrasno izraavaju nau misao i koji ,e se kasnije lako preo"raziti u pravilne re#enice. )okazat ,u primjer to!a kako ,emo !ovoriti jezikom 1arzana. )rethodne dvije re#enice @1A i @2A mo!le "i zvu#ati ovako8 3. 37o"ar dan. -olim vas, kako na,i !lavnu ulicuG3 ili 4. 37o"ar dan. -olim vas, do,i na !lavnu ulicuG3 ve su #etiri re#enice to#ne po smislu, odnosno ostvaruju na cilj, iako su re#enice "roj 3 i 4 tehni#ki ljepe, odnosno pravilnije. (ato je vano ispravno "irati rije#i. ;ko ste nakon nekoliko dana u#enja sposo"ni komunicirati sa strancem re#enicama poput 3. i 4, moe se pojaviti dru!i pro"lem. tvar je u tome da ,e stranac pomisliti da vi prili#no do"ro znate nje!ov jezik i zato "i mo!ao, naravno, po#eti o"janjavati "rzo i pritom koristiti sloene !ramati#ke konstrukcije i 0raze, z"o! #e!a ,ete se najvjerojatnije z"uniti. ;ko se to do!odi, tre"ate !a zamoliti da !ovori s vama na isti na#in kao i vi s njim + istim jezikom 1arzana. /jemu ,e to "iti vrlo lako, a vi ,ete tako sve razumjeti. /au#ite napamet sljede,u re#enicu8

3-olim vas, !ovorite sa mnom na isti na#in kao i ja s vama.3 ;ko pak
vidite da vas nije "a do"ro shvatio, moete re,i8

3-olim vas, !ovorite sa mnom u in0initivima, da vas mo!u razumjeti.3

9rlo je jednostavno, zar neG 1ako ,ete odmah mo,i komunicirati i voditi raz!ovor. /ositelj jezika na svako od #etiri pitanja od!ovorit ,e vam na slijede,i na#in8

3 6 , i ovom ulicom, sti,i na tr! i skrenuti desno.3

6li ne posve jezikom 1arzana8

3 6 , i ovom ulicom, a kada do:ete na tr!, skrenuti desno3

%ak i ako kae rije# 3do:ete3 umjesto in0initiva 3do,i3, !ramati#ki korijeni !la!ola su zajedni#ki pa ne "iste tre"ali imati pro"lema s razumijevanjem nje!ovih rije#i. /a takav, prili#no jednostavan na#in, mo,i ,ete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.
2'

Chia
;ko je prolaznik upotrije"io neku vama nerazumljivu kratku rije#, 3kada3, naprosto ne o"ra,ajte panju na tu rije#, naprimjer8

3 6 , i ovom ulicu, kada do,i na tr!, skrenuti desno

%ak i "ez te rije#i, do"it ,ete dovoljno in0ormacija ako prepoznate samo !la!ol 3do,i3 s imenicama @ulica, tr!...A. loit ,ete se da su te rije#i vanije o d ostalih. 4"ratite panju na sljede,i o#i!ledan zaklju#ak8 vano je do"ro poznavati in0initive !la!ola. /akon nekoliko dana prakse slo"odno ,ete se snalaziti u svakoj situ+aciji a oputenost koju steknete pri#aju,i poput 1arzana, pomo,i ,e vam po"oljati i usavriti poznavanje jezika, i to upravo zahvaljuju,i ponosu i zadovoljstvu. 1ada ,ete poeljeti prou#avati !ramatiku i krenuti dalje. Bao to sam ve, o"janjavao, sada moete u,i u ka0i, i zamoliti #au piva8 8

3-olim vas, eljeti pivo.3

vima razumljiva re#enica u potpunosti ,e od!ovarati naem sistemu. 4sim to!a, moete re,i8

3-olim vas, eljeti uzeti pivo.3

/o ta re#enica ve, sadri neki rizik. ;ko ve, prvo! dana prakse koristimo rije# 3elim3 umjesto in0initiva 3eljeti3, !ovore,i8

3-olim vas, elim uzeti pivo3 +

kono"ar ,e pomisliti da do"ro poznajete jezik i raz!ovarat ,e s vama koriste,i sloene !ramati#ke konstrukcije. -oda uspijete shvatiti sve i !otovo sve, ali na po#etnom stupnju ipak je poeljno !raditi re#enice na sljede,i na#in8

3-olim vas, eljeti uzeti pivo.3

1o ,e vam omo!u,iti da situaciju uvijek drite pod kontrolom.

)ozor. /akon sedmo! dana prakse umjet ,ete ve, !ovoriti 3elim3 umjesto 3eljeti3, ali i iz!ra:ivati veze s dru!im rije#ima, onim najvanijim.
22

Chia

4"ratite pozornost na to da smo rije#i 3elim uzeti3 mo!li koristiti od samo! po#etka pa "i re#enica "ila potpuno pravilna. /o ve, u sljede,em po!lavlju vidjet ,ete daje !la!ol 3eljeti3 u zna#enju 3htjeti3 @Mant, NuererA najvaniji me:u !la!olima, jer ,ete uvijek eljetiOhtjeti neto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo do,i, itd. 1a je rije# vrlo u#inkovita i idealno od!ovara "rzom u#enju jezika, oso"ito kada se koristi na sljede,i na#in8

3-olim vas, -jeri uzeti pivo3

;ko nekoliko dana nakon u#enja jezika otputujete u inozemstvo, iza:ete iz aviona i po#nete !ovoriti poput nae! prijatelja 1arzana, odmah ,ete primijetiti da vam se mno!i stanovnici te zemlje lju"azno 3nasmijee3 prije ne!o to zapo#nu raz!ovor @va !ovor im zvu#i simpati#no i dra!o im je da moete !ovoriti njihovim jezikomA. 4vaj jedinstveni sistem u#enja stranih jezika posjeduje dodatne prednosti + izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima. laete li seG /aposljetku, tre"alo "i re,i da je u raz!ovorima "olje ne riskirati i ne pokuavati prenijeti to je mo!u,e vie in0ormacija. )o#nite od poznato!a, postupno u"rzavajte tempo i steknite si!urnost. /eke najvanije izraze, one koje je neophodno pravilno iz!ovarati, poput 35elim...3, nau#it ,emo kasnije Usput, ispada da se !la!oli u in0initivu koje koristimo komuniciraju,i !ovorom 1arzana3, u nekim jezicima poklapaju s raz!ovornim o"likom, naprimjer u en!leskom jeziku. Hn!lezi kau 3Da jesti3 @6 eatA, umjesto 3Da jedem3. (ato ,e nam u#enje in0initiva do"ro do,i.

1ipi#na do!odovtina u tipi#noj situaciji )ostoji prili#no mno!o 0raza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mo!u do"ro do,i te vam pomo,i da ljudima o"jasnite sve to elite, i to ve, nakon sedam dana prakse @ili #ak i prijeA. 4dmah ,ete primijetiti da vas razumiju. )ro#itajte sljede,u izmiljenu pri#u o tome kako su vas dva prijatelja stranca slu#ajno srela u !radu. 4"ratite panju na 0raze koje olakavaju sporazumjevanje. )retpostavimo da su ta dva stranca pro#itali ovu knji!u od korica do korica i vje"ali tjedan dana.
2?

Chia
)rijatelji trae auto"usni kolodvor, ali ne znaju !dje se on nalazi pa zato pitaju prolaznika8 + 7o"ar dan. -olim vas, kako do,i na auto"usni kolodvorG /a auto"usnom kolodvoru moraju raz!ovarati s prodava#em karata. (ato prilaze prozor#i,u i pitaju djelatnika8 + -olim vas, koliko kotati dvije karte do -adridG aznavi cijenu nastavljaju s pitanjima8 + Bada auto"us odlaziti odavdeG + 1o#no u podne, + od!ovara prodava#. + Bada auto"us dolaziti u -adridG + 7olazi u #etiri poslijepodne. + 4prostite, zato tako du!o putovatiG /i vie ni manje #etiri sata. + (ato to taj auto"us pravi jednosatnu stanku na ru#ak. + 4prostite, u koliko satiG + U dva sata, otprilike. + )uno hvala. 5elim dvije karte. Ito misliteG /ije loe ispalo, zar neG =udu,i da je jo vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odlu#ili malo proetati. reli ste ih na izlazu iz kolodvora. Dako ste iznena:eni i veseli, a "udu,i da imate vremena za raz!ovor, prijatelji su vas odlu#ili po#astiti doru#kom8 + Do je vrlo rano. 5eli doru#kovati zajednoG + 7o"ro, + od!ovarate im. + Bamo "ismo mo!li po,iG + Da znati znati jako do"ro mjesto !dje je kavana s do"ar jelovnik. 1a kavana je u ulica ;r"oleda, no ne znati na,i ta ulica. + /aalost, ni ja ne znam put. )itajmo prolaznike, + od!ovarate. Dedan od vaih prijatelja prilazi #ovjeku na ulici i postavlja pitanje8 + 4prostite, traiti ulica ;r"oledaG
2C

Chia
+ 7a, svakako. Eledajte, sada tre"ate i,i ravno, zatim skrenite u dru!u ulicu lijevo. Bada do:ete na tr!, skrenite desno u prvu ulicu. )ozor. U tom od!ovoru koriste se razli#ita !la!olska vremena, odnosno #ovjek ne od!ovara jezikom 1arzana. /o u ve,ini slu#ajeva uspjet ,ete uhvatiti !otovo sve jer korijeni ve,ine !la!ola ostaju isti. 4sim to!a, "it ,e vam poznat i ostali koriteni voka"ular8 in0initivi !la!ola @i,i, skretati, do,i...A, prijedlozi @u, naA, imenice @ulica, tr!...A i dr, kao i pravilan !ramati#ki ustroj re#enice.

U kavani jedan od vaih inozemnih prijatelja naru#uje doru#ak za tri oso"e8 + -olim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kola#a. + 7o"ro, elite jo netoG + /e, nita vie, puno hvala. Boliko sve to kotatiG 7oru#kovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za etnju o"linjim parkom. + /ovine. -alo #ekati, elim neto kupiti. (dravo, elim kupiti ove novine, molim vas. 9e, ste na auto"usnom kolodvoru i zanima vas to su prijatelji radili u vaoj zemlji i kada se vra,aju ku,i8 + -i doputovati ovamo odmarati tjedan dana. 1voja zemlja vrlo lijepa i mi elimo do,i ovamo sljede,e !odine tako:er. 7ru!i prijatelj dodaje8 + )rije ne!o doputovati ovamo, mi misliti i,i ovdje na krstarenje po redozemno more, no na kraju ne na,i karte, zato to ih vie nema. ljede,e ljede,e !odine elimo doputovati u tvoja zemlja jo jednom, no prije to!a pokuati i,i na krstarenje, zato to jako volimo more. + /a odmor sada zavriti. -i doputovati u -adrid danas nave#er i sutra i,i aerodrom, na avion doma.
3F

Chia

9i od!ovarate8 + 7ra!o mi je da je sve kod vas ispalo do"ro. U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita8 + 4prosti. Ito zna#i 3ispalo3G -olim, !ovori kao kao mi. + 7a, svakako. 36spalo3 zna#i da elim re,i 3je3. 7ra!o mi je da je sve do"ro. Usput, kako du!o u#iti taj jezikG (ato to !a do"ro !ovoriti. + edam dana, kada do,i u -adrid i tada ne znati !ovoriti nita, ne znati nita o taj jezik, no tada u#iti svaki dan jedan sat. 7anas !ovoriti "olje ne!o ju#er, i eljeti u#iti jo vie i !ovoriti jo "olje. + /emo!u,e je. Bako vi mo,i !ovoriti tom "rzinom i, osim to!a, sve shva,ateG + hva,ateG + $azumjeti. + >vala to !ovoriti kao mi. Da o"jasniti8 mi kupiti i #itati knji!u za u#iti jezike8 3/au#ite "ilo koji jezik u 2 dana3. + 6 to se do!a:a nakon sedam danaG + H, to do,i poslije. )rvo pro#itati cijelu knji!u.

PPP
vrha ove jednostavne pri#e "ila je da vam pokaem to "i tre"ao "iti )$96 B4$;B u u#enju jezika. /akon sluanja te kvalitete !ovora na stranom jeziku, mno!i ,e ljudi poeljeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. (apravo, poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko !odina studija.

4paska. -oda "i netko sada mo!ao pomisli da ,e se naom metodom u#enja jezika usvojiti !ramati#ki po!rean na#in izraavanja, koji je poslije teko ispraviti. -e:utim, to nije to#no, svi se nedostaci vrlo "rzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje sve "olje, a !ovor sve pravilniji.

31

Chia
4vaj sistem u#enja jezika omo!u,uje ljudima da vrlo "rzo napreduju jer ih od samo! po#etka poti#emo da se odmah slue jezikom, "rzo i a!ilno, "ez ko#nica, "ez uo"i#ajene po#etni#ke muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom !ovoru u "udu,nosti.

32

Chia

5
4 zapam,ivanju 3#istih podataka3
%isti podatak je in0ormacija koja se mora naprosto zapamtiti. /ije uvijek mo!u,e samostalno do,i do zna#enja rije#i, naro#ito kad ne postoji nikakva lo!i#ka naznaka koja "i nam u tome mo!la pomo,i. (ato !a nazivam 3%6 16 )47;1;B3* #isti, dakle onakav kakav jest. ;ko oso"a, primjerice, eli zapamtiti imena !lavnih !radova svih drava svijeta, ne,e na,i lo!i#ku vezu izme:u naziva drave i njezino! !lavno! !rada jer je ime !lavno! !rada naprosto #isti podatak. Elavni !rad 7anske je Bopenha!en, no da to nisam pro#itao, nikada se to!a ne "ih dosjetio. (ato nitko nikada ne,e re,i8 3)a sasvim je lo!i#no da se !lavni !rad upravo tako zove.3 Dedina prilika da "rzo zapamtimo takav podatak jest da o"likujemo neo"i#nu asocijaciju, zato to se nae pam,enje oslanja na asocijacije* "olje pamtimo ono to predstavlja pojavu ili radnju koja privla#i nau panju. ve se do!a:a upravo onako kako je opisano u mojoj knjizi 3 uperpam,enje, super#itanje, superu#enje3. /ju vam preporu#ujem pro#itati kako "iste temeljitije razumjeli to je #isti podatak. /a taj na#in, ako elim zapamtiti ime to! !lavno! !rada @ili dru!ih !radovaA, tre"am smisliti asocijaciju s rije#ju 3dan3 ili s "ilo kojom dru!om rije#i to je po zvu#anju sli#na rije#i 7anska. vi znamo to je 3dan3 pa je to lako zapamtiti. Bopenha!en ,u asocirati s rije#ju 3kopalite3. Bopalite je ve,i otvoreni prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja z!rade. ada pokuajmo ujediniti o"je rije#i8 3dan3 i 3kopalite3 putem neo"i#ne i upe#atljive, sto!a pamtljive asocijacije, naprimjer8

Broz kopalite tre"a hodati samo danju, za danje! svjetla, da ne padnemo u jamu.
/a taj na#in iz!ra:uje se veza izme:u rije#i 3dan3 i 3kopalite3, a posljedi#no i izme:u rije#i 37anska3 i 3Bopenha!en3. /ikada se ne "ih mo!ao dosjetiti "roja stanovnika neko!a !rada, datuma nje!ova osnutka, nje!ove lokacije, "oja dravne zastave, naziva nov#anica, povijesnih do!a:aja i
33

Chia
dr., zato to su to sve 3#isti podaci3, tovie, to su nezahvalni podaci koji se mo!u mijenjati, a posljedi#no ne postoji nikakva lo!i#ka veza na koju "ih se mo!ao osloniti. ve su to naprosto #injenice, podaci koje moete pamtiti koriste,i neo"i#ne asocijacije. (ahvaljuju,i tome to smo nau#ili zapam,ivati #iste podatke, sada moemo prije,i na najvaniji dio nae! sistema u#enja stranih jezika, odnosno usvajanje voka"ulara. U tu svrhu iz!ra:ivat ,emo neophodne asocijacije jer svaka rije# i njezina strana ina#ica jest naprosto podatak. 7oista, usvajanje strano! 0onda rije#i odvijat ,e se iz!ra:ivanjem neo"i#nih asocijacija, zato to, kao to smo ve, shvatili, rije#i strano! jezika za nas i jesu #isti podaci. 3=u"anje3 ponavljanjem nikada ne,e "iti u#inkovito, premda ponavljanje uvijek ostaje do"ar na#in stjecanja vjetina leerne konverzacije. /a taj na#in pokuat ,emo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni 0ond rije#i, odnosno voka"ular @povezuju,i !a s rije#ima materinsko! jezikaA, ali tre"a nam sedam dana svakodnevne prakse @otprilike sat vremena dnevnoA kako "ismo !a nau#ili koristiti. 9oka"ular strano! jezika ne,emo uspjeti do"ro usvojiti ako se o!rani#imo tek na viekratno #itanje i "u"anje, a upravo je to naj#e,a po!reka koja dovodi do neuspjeha u u#enju jezika. /aprimjer, vizualiziraju,i !la!ol 3ustajati3 mo!u si zamisliti #ovjeka koji rano ujutro ustaje iz kreveta, dok 3dizati3 moemo sidro ili teret s tla. /e za"oravljajte da ti !la!oli mo!u ozna#avati razli#ite radnje i ne smije ih se "rkati. ; sada zamislite da rije# 3ustajati3 na dru!om jeziku zvu#i kao 30lanten3 @upravo sam je izmislioA, odnosno da tu rije# morate upotrije"iti kada elite izre,i radnju 3ustajati3. 7akle, tre"amo na,i zamjenu, neku rije# u materinskom jeziku koja ,e nas podsje,ati na rije# 30lanten3, i to kakvu koju je lako vizualizirati. 1o ne mora "iti !la!ol "lizak !la!olu 30lanten3, dovoljna je pri"lina zvu#na sli#nost. 1ako "i nam rije# 30lanca3 @dijalektalni izraz za sadnicuA mo!la posluiti kao do"ra zamjena nae! izmiljeno! strano! !la!ola 30lanten3. ada se tre"amo prisjetiti da je njezin prijevod 3ustajati3 i vizualizirati si sljede,i prizor8

%ovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko nje!a su posvuda u te!licama 0iance kojih je toliko puno da ih mora razmaknuti da "i uop,e mo!ao ustati.
uprotno, tre"a li zapamtiti !la!ol 30lanten3 u zna#enju 3dizati3, prizor ,e "iti druk#iji8

%ovjek die s poda o!romnu 0lancu u 3 te!liJ koja je ve,a od nje!a, #ovjek se sav napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podi!ne, jer je 0lanca vrlo velika i teka.
34

Chia
1re"amo li isti !la!ol zapamtiti u zna#enju 3rasti3, moemo si zamisliti sljede,e8

-ala 0lanca raste u so"i velikom "rzinom, postaje sve ve,a i ve,a, dok ne naraste na veli#inu sta"la i uskoro ispunjava cijelu so"u, te nastavlja rasti kroz prozor.

Bako "ismo vizualizirati !la!ole, tre"amo zamisliti radnju koja od!ovara in0initivu !la!ola* osim to!a moemo koristiti neku dru!u rije# koja pomae da se stvorena upe#atljiva slika utvrdi u pam,enju. 1o smo u#inili u zadnjem primjeru sa 30lancom3 koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz so"e.

35

Chia

'
)rvi kontakt8 usvajanje voka"ulara
$azumijevanje ovo! po!lavlja pomo,i ,e vam da ispravno ispunite ta"lice to ih predstavljam u sljede,em po!lavlju. 4vdje dajem velik "roj primjera kako se poslije ne "iste iz!u"ili, i s ciljem iz"je!avanja mo!u,ih poteko,a.

)roirivanje voka"ulara sastoji se u zapam,ivanju relativne veze izme:u izme:u rije#i koje u razli#itim jezicima ozna#avaju jedno te isto.

Ito zapravo zna#i 3zapamtiti relativnu vezu izme:u rije#i3G 1o zna#i da veza izme:u tih rije#i nije 0iksna. (ato rije# 3sta"lo3 na panjolskom jeziku !lasi 3ar"ol3, a na en!leskom 3tree3G Bao to vidite, ovdje nema nikakve lo!ike, imamo posla s #istim podacima. )osve je vjerojatno da ,ete u stranom jeziku koji u#ite nai,i na rije#i koje imaju mno!o sli#nosti s vaim materinskim jezikom @po!otovo ako je taj jezik povijesno utjecao na va, ili o"ratnoA, no u ve,ini slu#ajeva to ne,e "iti tako. (ato je pam,enje strano!a voka"ulara jednako zapam,ivanju #injenica. 1i podaci nemaju nikakvu lo!i#ku vezu koja "i nam mo!la olakati zadatak. $adi se o jednom od vanih, zapravo klju#nih na#ela u u#enju jezika. 7oista, mno!i studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako "i zapamtili rije#i. ;li na um ne 0unkcionira na taj na#in. )raksa ponavljanja u#inkovita je jedino kada u pam,enju tre"a 0iksirati zadani niz me:uso"no povezanih podataka, poput rije#i u pjesmi @ali ne i #istih podatakaA ili za postizanje prirodnije! iz!ovora. 1ada ,e se nakon viekratno! ponavljanja rije#i doista utvrditi u pam,enju. /o za to je potre"no utroiti mno!o vremena, i to je naporan proces, nakon koje! jo uvijek postoji mo!u,nost da se neke
3'

Chia
rije#i u"rzo ipak za"orave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rje#niku traiti jedne te iste rije#i. 1o je jedan od osnovnih razlo!a zato studenti koji pokuavaju u#iti strani jezik #esto postiu tek neznatne uspjehe i "rzo !u"e elju da nastave. 4ni, nesumnjivo, slijede neprirodan proces, protivan lo!ici. )ritom zao"ilaze svoj istinski mentalni potencijal, svoju istinsku, sposo"nost u#enja. ve "i se to mo!lo iz"je,i kada "i jezik u#ili druk#ijom metodom. )o#nimo od jednostavnih primjera Dednom sam odlu#io nau#iti njema#ki a prva rije# s kojom sam se susreo "io je !la!ol 3DH 163. )rema toj rije#i imam pose"an odnos, ne zato to sam !urman @uz sve ostaloA. $adi se o prvoj rije#i za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se du"oko usjekla u pam,enje. Ela!ol 3jesti3 od!ovara njema#kom 3essen3, no ako elim nau#iti rije# 3jesti3 na njema#kom, ne,u se o!rani#iti samo na to da rije# 3essen3 pro#itam nekoliko puta. =ilo "i previe zamorno, neu#inkovito i neprirodno kad "ismo to #inili sa svakom rije#ju na stranom jeziku. (naju,i da rije# 3essen3 ozna#ava radnju koja nam je svima do"ro poznata @konzumacija prehram"enih proizvodaA, tre"ao sam na,i dru!u panjolsku rije# @jer je panjolski moj materinski jezikA koja "i nalikovala rijeci 3essen3, odnosno koja "i joj "ila "arem neznatno sli#na.

)anja. 3 li#nost3 moe "iti i minimalna jer sasvim prikladna rije# moda i ne postoji. Unaprijed upozoravam da potra!a za 3savrenom3 ili 3!otovo savrenom3 vezom nije ispravan put. /e,e vam donijeti rezultate, samo ,e poremetiti ritam vae!a rada.

/astavljaju,i potra!u za vezom izme:u rije#i 3jestiOessen3, zaustavio sam se na slovu 3 3 @esA. 1o se slovo lako vizualizira* i osim to!a, po zvu#anju je istovjetna po#etku njema#ke rije#i. /aravno, veza 3esOessen3 nije posve uo#ljiva, no ne tre"amo na to o"ra,ati panju jer se takvo to do!a:a #esto. )reostalo mi je da nekom upe#atljivom, dojmljivom asocijacijom poveem rije# 3jesti3 sa slovom 3 3 @esA. 9eza se pojavila vrlo "rzo + kada #ovjek mno!o jede, nje!ovo tijelo po#inje nalikovati na slovo 3 3 jer se pojavljuje velik tr"uh, prepun hrane.
32

Chia

(amislite, #itatelju, vrlo de"elo! !ospodina koji jede "ez prestanka pa nje!ovo tijelo sve vie poprima o"lik slova 3 38

(amislimo !a kako sjedi za stolom i prodire sendvi# @i 3stol3 i 3sendvi#3 po#inju slovom 3 3A. )odrazumijeva se da pritom mislim na in0initiv !la!ola 3jestiJ koji ozna#ava neposrednu radnju, a ne na dru!e vrste rije#i s istim korijenom, poput 3izjelica3, niti na dru!e !la!olske o"like, zato to stvaramo vizualnu asocijaciju samo za in0initiv !la!ola. Bako "ismo posti!li da sustav u#enja "ude slikovit i sve to skupa sistematizirali, potre"no je popunjavati ta"lice u kojima ,emo "iljeiti prijevode rije#i i razli#ite asocijacije. 1e ta"lice #ine materijal sljede,e! po!lavlja, zato zasad nemojte razmiljati o njima. 4vo po!lavlje sadri razli#ite primjere kojima se ele pokazati mo!u,nosti asocijativne preo"raz"e voka"ulara. 1akav ,e vam pristup poslije pomo,i da "rzo i u#inkovito ispunite sve leksi#ke ta"lice. 7ru!a rije# kojom sam popunio svoj voka"ular "ila je imenica. 1o je "ila rije# 3so"a3 @panj. 3ha"itation3A, a zatre"ala mi je kada sam doputovao u hotel. U njema#kom jeziku so"a je 3(immer3. 6skoristit ,u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljede,e8

Bao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rije#i koje su najpot+ re"nije, naju#estalije u primjeni ili imaju irok raspon zna#enja @od+ @od+ nosno, koje mo!u zamjenjivati dru!e rije#i.A

3?

Chia

)rema tom pravilu, vano je prvo nau#iti rije# 3so"a3, a ne 3"la!ovaona3 ili 3spava,a3 @razne vrste so"aA, to i lo!i#ki od!ovara mojoj teoriji + u prvom redu raditi s podacima koji su najvaniji. 7akle, lako ,emo si mo,i zamisliti so"u, naprosto so"u, "ez ikakvih detalja. 9idite je8 #etiri zida, pod i strop. U njema#kom jeziku to je 3(immer3.

4paska prevoditelja8 njema#ka rije# 3(immer3 nije po!odan primjer u naem jeziku, u kojem se pod utjecajem njema#ko! jezika u raz!ovornom jeziku koristi rije# 3cimer3 @sustanarA to zvu#i jednako kao i rije# 3(immer3, kao i mjestimi#no pisanje natpisa u hrvatskim turisti#kim mjestima s izrazom 3cimer 0raj3 @3(immer 0rei3 + slo"odna so"aA. 1o je zapravo jedan od onih slu#ajeva koje autor spominje, kada postoji izravna lo!i#ka veza izme:u dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potre"no. /o "udu,i da je autorov materinski jezik panjolski, u kojem to nije slu#aj, nastavit ,emo prijevod prema izvornom primjeru, kada Ipanjolac tre"a stvoriti asocijaciju izme:u svoje materinske rije#i 3ha"itacion3 6 njema#ke rije#i 3(immer3.

/e moemo vizualizirati tu rije# @3(immer3A zato to nije u naem 0ondu rije#i i zato nam je nepoznata. 4"ratite panju8 svaki /ijemac moe lako vizualizirati sliku koja prikazuje 3(immer3, ali ne moe si predo#iti 3ha"itacion3. 6ako im je slika zajedni#ka, /ijemac jo ne zna to ta rije# ozna#ava. ("o! isto! razlo!a mi @op. prev. + IpanjolciA ne moemo vizualizirati nepoznatu nam rije# 3(immer3. (ato tre"amo na,i dru!u rije# @#ija nam je slika poznataA koja ,e posluiti kao zamjena za tu njema#ku imenicu. $ije# koja mi je tada pala na pamet "ila je panjolska rije# 3cima3 @vrhA koja je po na#inu iz!ovora vrlo sli#na rije#i 3(immer3 @3cima3 se iz!ovara kao 3zima3A, a usto se lako vizualizira. 7akle, imamo dvije slike, 3so"a3 @panj. 3ha"itacion3A i 3vrh3 @panj. 3cima3A, i pro"at ,emo napraviti asocijaciju koja ,e ih povezati.

9ano. 4"ratite panju, #itatelju, da je rije# 3cima3 prema na#inu iz!ovora iz!ovora @3cima3 se u panjolskom iz!ovara kao 3zima3A sli#na napisanoj rije#i 3(immer3, iako u njihovu na#inu pisanja nema nikakve sli#nosti @cimaO(immerA.

1u postoji i o"ratni odnos izme:u cimaOzimmer, jer se njema#ka rije# 3(immer3 iz!ovara kao cimer, odnosno svojim iz!ovorom sli#i pisanoj rije#i 3cima3. 7akle, ne morate uvijek traiti izravnu vezu, vano je da se pojavi mo!u,nost iz!ra:ivanja
3C

Chia
asocijacije. li#nost prema zvu#anju, odnosno na#inu iz!ovora, oso"ito je aktualna kada u#ite jezik poput en!lesko!, u kojem se iz!ovor rije#i znatno razlikuje od na#ina pisanja. /o vratimo se vezi rije#i 3so"a3 i 3(immer3 @3cima3 + panj. vrhA. ;socijacija moe "iti sljede,a8

J(amislite si so"u koja jedva odrava ravnoteu na otrom, uskom planinskom vrhu.
Qjudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako so"a ne "i iz!u"ila ravnoteu i pala s vrha u provaliju. Bada se so"a slu#ajno jako na!ne na jednu stranu, ljudi unutar nje "rzo tr#e na suprotnu stranu, kako "i svojom teinom ponovno uspostavili ravnoteu i sprije#ili da so"a padne s vrha litice. Bad razmiljam o rije#i 3so"a3, odsad ,u odmah zamiljati #udnovatu so"u koja se opasno njie na uskom planinskom vrhu, i sjetit ,u se da na njema#kom ona zvu#i sli#no rije#i 3cima3 @vrhA koja zvu#i kao 3zima3. /ajljepe je to to zahvaljuju,i takvim vezama moete lako i kvalitetno pamtiti nepoznate rije#i te ih trenuta#no prevoditi, "ez razmiljanja o prvotnim asocijacijama @za"oravit ,ete ihA. 4sim to!a, isti pristup pomo,i ,e s o"ratnim prijevodom + kada sluaj+ju,i njema#ko! !ovornika za#ujete spoj !lasova 3cima3, odmah ,ete shvatiti da je rije# o so"i. /ae je pam,enje !enijalno, zar neG %ak i kratko vrijeme utroeno na vje"u omo!u,it ,e vam da sve "re i lake iz!ra:ujete asocijacije, a razvit ,ete i umije,e vizualizacije i zapam+,ivanja. )retpostavimo sada da /ijemac eli nau#iti iz!ovarati panjolsku rije# 3ha"itacion3 @zamislimo da u#i panjolski jezikA. 1re"ao "i u svojem jeziku potraiti rije# koja je prema na#inu pisanja ili iz!ovora sli#na 3ha"itacion3. Dedna rije# koja "i mo!la od!ovarati je 3>a"icht3 @njem. jastre"A koja na panjolskom zvu#i kao 3azor3. /jema#ki "i student sada tre"ao smisliti neo"i#nu, upe#atljivu asocijaciju za rije# 3(immer3 @so"aA vezano uz od!ovaraju,u rije# 3>a"icht3 @jastre"A koja ,e mu pomo,i da se sjeti panjolske rije#i 3ha"itacion3. /ijemac "i, dakle, mo!ao vizualizirati sljede,e8 3(immer3 @so"aA visi u kandama lete,e! 3>a"icht3 @jastre"aA. /a taj na#in sjetit ,e se da je panjolska rije# za 3(immer3 sli#na 3>a"icht3, pa ,e mu odmah pasti na pamet 3ha"itaci,n3. /aravno, ako panjolski #itatelj koji u#i njema#ki jezik zamilja 3azor3 @panj. jastre"A koji sjedi za stolom pred tanjurom 3ha"ichuelas3 @panj. !rahA s dimljenom ko"asicom, sjetit ,e se da se, ako eli na njema#kom re,i 3azor3 @jastre"A, tre"a prisjetiti rije#i koja je

4F

Chia
po zvu#anju sli#na + 3ha"i+chuela3 @!rahA. 1ako ,e se "re sjetiti prijevoda na njema#ki8 3>a"icht3. )o elji, taj isti panjolski #itatelj moe vizualizirati sljede,i prizor8

Un 3azor3 comiendo con mucho 3azo!ue3 unplato de ha"ichuelas. @Dastre" vrlo uur"ano jede tanjur pun !raha.A
$ije# 3azo!ue3 @ur"aA posluit ,e nam zato da jo jednom na!lasimo rije# 3azor3 @jastre"A zahvaljuju,i sli#nosti u na#inu pisanja, pa nas to podsje,a da se radi upravo o jastre"u, a ne o orlu, sokolu, sovi ili dru!im lete,im predatorima, "udu,i da je teko stvoriti preciznu sliku "a jastre"a @sve te ptice o"i#nom #ovjeku iz!ledaju prili#no sli#noA. jetite se sljede,e izreke8 7a se ne z"uni, smisli asocijaciju. )risjetimo se jo jednom prethodnih primjera. ; vas pitam8 3Bako se kae JjestiJ na njema#komG3 $azmislite malo...

PPP vjerojatno,u od CC posto ta se rije# asocira sa slovom 3 3. 7akleG je,ate li seG

PPP ; kako zvu#i na njema#kom 3so"a3G

PPP i!urno ,ete se sjetiti so"e koja jedva odrava ravnoteu na otrom planinskom vrhu. 7o"ro. ad pitalica8 ako znate da je njema#ki jezik prili#no lo!i#an i strukturiran, te ako znate da rije# 3jesti3 na njema#kom !lasi 3essen3, dok rije# 3so"a3 !lasi 3(immer38

41

Chia
Bako se na njema#kom kae 3"la!ovaona3, pojam koji smisleno o"jedinjuje prethodne rije#iG
$azmislite malo..... PPP $ije# 3"la!ovaona3 rezultat je spajanja dviju prethodnih rije#i8 3so"a3 i 3jesti3 jer je to so"a u kojoj se jede. Deste li uspjeli napisati nepoznatu rije#G )re0ormulirat ,u pitanje8

6mate li kakvih prijedlo!a, kako "i mo!la zvu#ati rije# 3"la!ovaona3 na njema#kom jezikuG
)okuajte smisliti mo!u,u varijantu, pri#ekat ,u...

PPP ;ko ne znate njema#ki i napisali ste rije# poput 3essenzimmer3 ili 3zimmeressen3, svakako ste na do"rom putu jer shva,ate da nema potre"e traiti asocijacije za svaku novu rije#, odnosno da postoji dru!i na#in +koritenje lo!ike koja pomae konstruirati nove rije#i. 1o#na rije# je 3Hsszimmer3 @njem. "la!ovaonaA. loit ,ete se da je vrlo sli#na 3essenzimmer3, no postoji i razlika. U svim jezicima susretat ,emo se s malim !ramati#kim pravilima. U danom slu#aju, kako "ismo sloili ispravnu rije#, iz !la!ola 3essen3 tre"amo ukloniti dva zadnja slova @+enA i ostaviti 3ess3. /jema#ki !la!oli zavravaju na 3+en3 i zato, da "ismo do"ili novu rije# od dvije dru!e, iz !la!ola tre"amo iz"risati zadnja dva slova. )rimjenjuju,i tu jednostavnu lo!iku @ako, naravno, niste neto po"rkaliA, moemo lako stvarati nove rije#i od ve, poznatih. 4"ratite panju na jedno od mojih omiljenih pravila8

Bad "ilo to u#ite, naj"olje je i,i 3od ve,e! prema manjem3, dru!im rije#ima, po#eti uvijek od najop,enitije!, ne udu"ljuju,i se, da "iste poslije preli na temeljitije prou#avanje pojedinosti.
42

Chia

;ko to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat ,e jasno da je mno!o vanije prvo nau#iti zna#enje rije#i 3so"a3, a ne 3"la!ovaona3 + zato to pojam 3so"e3 ima ire i op,enitije zna#enje. 7akle, poznavanje rije#i 3(immer3 @so"aA pomo,i ,e nam u trenutku kada sretnemo novu rije#, naprimjer 3Hsszimmer3 @"la!ovaonaA8 kad u!ledamo nastavak 3+zimmer3 lako ,emo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti so"e. )okuajte sami po!oditi8

to znaci njema#ka rije# 3=adezimmer3 G

6skustvo pokazuje da tre"amo o"ratiti panju na ve, poznati nastavak 3+zimmer3* shva,ate dakle da se radi o nekoj vrsti so"e. )rvi dio rije#i 3"ade3 si!urno ukazuje o kakvoj se vrsti so"e radi. ;ko prvi dio, njema#ki 3"ade3 poveemo s rije#ju 3"ide3, lako ,emo rijeiti zadatak. -islite li da je to.... @ i!urno ste sad na do"rom tra!u.A ve to sam u#inio jest to da sam oda"rao rije# koja zvu#i sli#no kao 3"ade3. 4da"rao sam 3"ide3, a !dje "i se mo!lo na,i "ideG /aravno, u kupaonici. Dako do"ro, zahvaljuju,i toj vezi postaje nam jasno da 3=adezimmer3 zna#i 3kupaonica3. uper je, zar neG 4dli#no, a sada malo razmiljamo8 1. (namo da rije# 3=adezimmer3 @3"ade3 R 3zimmer3A zna#i 3kupaonica3 i da 3Hsszimmer3 @3ess3 R 3zimmer3A zna#i 3"la!ovaona3. 2. Bako "ismo stvorili rije# 3Hsszimmer3 morali smo ukloniti nastavak 3+en3 iz !la!ola 3essen3 a sada ako korijenu 3ess3 dodamo 3+en3, ponovno imamo rije# 3essen3 @jestiA. 3.1ako:er "ismo mo!li dodati 3+en3 i rije#i 3"ade3 te do"iti !la!ol 3"aden3 koji je tako:er povezan s rije#ju 3kupaonica3. ;ko 3essen3 zna#i 3jesti3, 3"aden3 zna#i 3kupati @seA3. Qo!i#no je, zar neG 7akle, zahvaljuju,i znanju prijevoda op,enite rije#i 3so"a3 @(immerA, moemo slo"odno po!a:ati zna#enja dru!ih vrsta so"a. 6majte na umu da je razmiljanje osnova procesa zapam,ivanja, pa nema potre"e traiti razne tehnike u#enja napamet ono!a to moemo shvatiti primjenom jednostavne lo!ike. 9jetina lo!i#ko! miljenja pomo,i ,e nam u usvajanju sve ve,e koli#ine znanja* * prvenstveno ,emo uvijek u svemu to u#imo traiti neku lo!iku. (a svaku rije# moemo

43

Chia
smisliti asocijaciju. 4ne koje nam je teko vizualizirati tre"amo zamijeniti jednostavnijim sli#nim primjerima. 4sim to!a, susrest ,emo se i s dru!om skupinom rije#i koje ne izazivaju nikakve vizije i koje su jednostavno prekratke da "i se za njih trailo asocijacije ili klasi#na poklapanja. 4ne mo!u imati vrlo mno!o zna#enja. /avest ,u primjer8 /jema#ki prijedlo! 3zu3 ne moe se vizualizirati naprosto zato to takva kratka rije# ne sadri u se"i neki konkretan pojam koji "ismo si mo!li predo#iti. (a tu rije# jednako je nemo!u,e na,i zamjenu. 6 to je naj!ore, ta malena rije# moe se na dru!e jezike prevoditi cijelim nizom posve razli#itih prijedlo!a8 3k3, 3kod3, 3za3, 3na3. Ito nam je onda #initiG Bada sam se susreo s tim prijedlo!om, odmah sam o"ratio panju na to kako se on iz!ovara. /je!ova je transkripcija 3cu3 i palo mi je na pamet da uzmem japansku rije# 3cunami3 koja ozna#ava !olemi val koji nastaje z"o! podvodno! potresa. 1aj je prizor lako zamisliti, a rije# 3cunami3 sli#na je s njema#kim prijedlo!om jer isto tako po#inje sa 3cu3. -oe se naravno oda"rati i neka dru!a rije#, koja po#inje sa 3zu3 @prema na#inu pisanja njema#ko! prijedlo!a 3zu3A, naprimjer 3zu"ar3. -oram priznati da sam "io malo razo#aran jer mi se u po#etku prijedlo! 3zu3 u#inio sloenijim jer je "io prekratak da "i se za nje!a nala asocijacija, me:utim naao sam ih #ak dvije8 3cunami3 i 3zu"ar3. 5elio sam prona,i neto ori!inalnije, a s o"zirom na to da volim !raditi asocijacije i koristiti ima!inaciju, izloit ,u vam detaljnije kona#an rezultat svojih razmiljanja, za koji drim da spada me:u dojmljivije u mojoj karijeri. Ito se do!a:a kada iz!ovaramo njema#ku rije# 3zu3 nekoliko puta zare+domG =udu,i da se ta rije# iz!ovara kao 3cu3, #ut ,emo8

3cu3, 3cu3,3cu3, 3cu3...

-olim vas, pokuajte iz!ovoriti te !lasove vie puta zaredom, podsje,a li vas to na netoG -ene ti zvukovi podsje,aju na kihanje. (ato sam odlu#io zamijeniti prijedlo! 3zu3 radnjom koja podsje,a na kihanje. U predloenoj asocijaciji prijedlo! se ponavlja #etiri puta. U rje#niku su sljede,im redom navedena sljede,a naju#estalija zna#enja8 3k3, 3kod3, 3za3, 3na3. @4p. prev. + dalje ,emo nastaviti prijevod sa panjolskim primjerima, kako "i #itatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.A U njema#ko+panjolskom rje#niku kao prijevod njema#ko! prijedlo!a 3zu3 a"ecednim redom navedeni su sljede,a #etiri prijedlo!a8 3a, en, para, por3.

44

Chia
dru!e strane, uvijek sam mislio da je panjolski !rad u kojem se najvie kie Daen. -oda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u prolje,e, osim trave i ostalih "iljaka koje izazivaju aler!ije, Daen je nadaleko poznat panjolski !rad s najve,im "rojem sta"ala maslina. ; sta"lo masline tijekom cvatnje jedan je od naj#e,ih aler!ena, to u ljudi izaziva kihanje. 7o"ro, njema#ki prijedlo! 3zu3 asocirao sam s kihanjem, a !rad Daen zauzima prvo mjesto u kihanju. 7alje razmiljam8 Dasno je da ljudi u tom !radu puno kiu i sto!a "ismo poop,eno mo!li re,i da se to do!a:a svakome tko 3prolazi kroz Daen3 @panj. 3pasa por Daen3 + prolazi kroz DaenA. ; sada vas molim da o"ratite panju na sljede,u veliku sli#nost 0raze 3)asa por Daen3 sa svim prijevodima njema#ko! prijedlo!a 3zu3, nakon promjene redoslijeda8 3)ara, por, a, en3. (apravo, kada "rzo iz!ovaramo 3)araporaen3, po zvu#anju to vrlo sli#i re#enici

3)rolazi kroz Daen3.

(adovoljan takvim tijekom misli, rekao sam8 37akle, slu#aj je zavren3 +i odmah sam se sjetio da rije# 3zu3 izme:u sve!a ostalo! ukazuje na svretak radnje. 1aj primjer pokazuje da uvijek moemo prona,i zadovoljavaju,e zamjenske rije#i. /aa !ranica je vlastita ima!inacija, a nju moemo uvijek razvijati i usavravati, i do"ro je da uivate u tome.

Ustaljene 0raze8 dru!i na#ini zapam,ivanja (amislite, naprimjer, da ste Ipanjolac koji u#i en!leski jezik i elite upamtiti da panjolska rije# 3necesitar3 @tre"atiA na en!leskom zvu#i kao 3need3. need3. 6spro"ajmo u tu svrhu novi na#in zapam,ivanja + stvaranje re#enica koje sadre materinsku rije# i zamjenu strane rije#i. 1akve re#enice zvat ,emo 3ustaljene 0raze3 jer ih nae pam,enje "iljei takvima kakve jesu. Uklopimo, dakle, te dvije rije#i u re#enicu koja ,e odsjesti u naem pam,enju kao podsjetnik na tu odre:enu stranu rije#. 1ako pretpostavimo da smo za en!lesku rije# 3need3 need3 pronali rije# 3nene3 @panj. "e"a, malianA. 1ada smo uspjeli sloiti sljede,u 0razu8 3/ecesitar un nene.3 @1re"ati "e"u.A

)okuajmo si zamisliti sirotite u kojem je mno!o maliana koji tre"aju roditeljsku lju"av i "ri!u. U sirotite dolazi par koji ,e posvojiti maliana.

45

Chia
4"ratite panju daje panjolska rije# 3necesitar3, kao i en!leska 3need3, po#inju slovima 3ne3 od kojih smo zapravo i sastavili rije# 3nene38 3ne3 R 3ne3. 1o je dakle razlo! zato smo oda"rali 3nene3. dru!e strane, moemo se usredoto#iti na zvu#anje rije#i 3need3 @ni8dA koje me podsje,a na rije# 3nido3 @panj. !nijezdoA. -oemo koristiti sljede,u ustaljenu 0razu8 3/ecesitar un nido.3 @1re"ati !nijezdo.A -oda je to dovoljno, no "ilo "i "olje da vizualiziramo cijelu sliku8 pti#ica na tankoj !rani moe svaki tren pasti i zato joj je potre"no !nijezdo. ;ko ujedinimo o"je varijante koje sam predloio za rije# 3need3, stvorit ,emo 3ustaljenu 0razu3 koje se, prema mojem miljenju, lako pamti i "ez vizualizacije8

=ra#ni par tre"a !nijezdo @necesitan un nidoA za svoje! potre"ito! maliana @necesitado neneA.
PPP Udo"nost takvih ustaljenih 0raza naj"olje se pokazuje u radu s vrlo kratkim rije#ima kao to su oso"ne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne rije#i. Bako "ismo zapamtili da se hrvatska upitna rije# 3toG3 prevodi na njema#ki kao 3MasG3, MasG3, koje se iz!ovara kao 3vas3, lako "ismo mo!li iz!raditi 0razu8 3Ito vas zanimaG3 Hvo jo jedno! primjera. )retpostavimo da u#ite en!leski jezik i saznali ste da hrvatskom !la!olu 3do"iti3 od!ovara en!leski 3!et3. 1raimo rije# koja "i mo!la zamijeniti en!leski !la!ol 3!et3 i tako nam su pale na pamet 3!ete3 @stare dalmatinske visoke cipeleA pa na osnovi te sli#nosti konstruiram sljede,u 0razu8

35elim do"iti !ete.3

$ije# 3!et3 !et3 tako:er je vrlo sli#na pojmu 3!at3 @etalite uz o"alu, molA. )retpostavimo da koristimo !la!ol 3!et3 u zna#enju 3dosti,i, dohvatiti3 @neto rukomA. (amislimo8

4'

Chia
3 tojim na !atu i pokuavam iz mora dohvatiti ri"u.3
;ko spojimo o"je predloene varijante za 3!et3 u jednu re#enicu, do"it ,emo sljede,e8

3 tojim na !atu u !etama i pokuavam iz mora dohvatiti ri"u.3

U njema#kom jeziku isti !la!ol u zna#enju 3dosti,i3 zvu#i kao 3erreichen3. /a tu nas rije# moe podsjetiti kom"inacija rije#i 3era3 R 3ih3. ada ih tre"amo samo uklopiti u zanimljivu re#enicu. Sraza koja nam pomae zapamtiti rije# 3erreichen3 mo!la "iti zvu#ati ovako8

3-no!i svakodnevni predmeti ne,e dosti,i visoku starost +nova era ih je ve, pre!azila.3
)retpostavimo da elimo nau#iti iz!ovarati en!lesku rije# 3teach3 teach3 koja zna#i 3u#iti3. Bao zamjensku rije# mo!li "ismo oda"rati rije# 3pti,3 koja se u raz!ovornom o"liku iz!ovara kao 3ti,3, odnosno u potpunosti od!ovara iz!ovoru en!leske rije#i 3teach3. miljamo re#enicu8

3 31i, po#inje u#iti l etenje3

7ru!i primjeri 6nteli!ente @panj. inteli!entan, pametanA8 moe se prevesti na en!leski kao 3intelli!ent3 ili 3clever3. 1. )rva varijanta8 3intelli!ent3 + ovdje nema potre"e !raditi asocijacije sa panjolskim 3inteli!ente3 jer su rije#i !otovo identi#ne. 2. /o kako "ismo zapamtili dru!i prijevod 3clever3, moramo stvoriti asocijaciju jer su rije#i vrlo razli#ite. Bako vam zvu#i sljede,a 0razaG

3 H l Nue es inteli!ente siempre da en el clavo.3 clavo. L)ametnome se uvijek smiju.A

PPP

42

Chia
Hn0ermo @panj. "olestanA8 u en!leskom je to 3sick3. Sraza "i mo!la "iti sljede,a8

3)ues si Nue estd en0ermo.3 en0ermo @7akle, "olestan je.A

U danom slu#aju rije#i si Nue jako podsje,aju na 3sick3. PPP ;lcanzar, coronar @panj. dose!nuti, stizatiA8 o"je rije#i mo!u se prevesti na en!leski kao 3reach3. Bao zamjensku uzimamo panjolsku rije# 3racha3 @panj. udar, nalet vjetraA.

39emos como una racha de viento impide a un re& alcanzar su corona de papel, la cual se aleja de el rodando.3 @9idimo kako nalet vjetra skida s kralja nje!ovu papirnatu krunu i smeta mu da je ulovi.A
=udu,i da znamo da !la!ol 3coronar3 ozna#ava 3popeti se na vrh planine3 @dose,i vrhA, moemo usavriti prethodnu sliku zamislivi kralja planinara koji se penje na vrh planine !dje pue jak vjetar8

31ras coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera a"ajo & nopuede 31 alcanzarla.3 @Bada dosee vrh, nalet vjetra skida s nje!a krunu i on je ne moe uhvatiti.A
4"ratite panju da panjolska rije# 3racha3 @nalet vjetraA zvu#i sli#no en!leskom !la!olu 3reach3 @dosezatiA.

PPP Qlorar je panjolska rije# koja zna#i 3plakati3. /a ruskom jeziku ista rije# zvu#i kao 3plakat3J. )retpostavimo da ste Ipanjolac koji u#i ruski. =udu,i da se ,irilica jako razlikuje od latinice, naj"olje je asocirati rije#i prema tome kako se iz!ovaraju, a ne prema tome kako se piu. Uklju#ivi ima!inaciju zamilja da se u zimskim mjesecima u $usiji vani ne smije plakati jer je vrlo hladno i moe do,i do prehlade, te stvara 0razu8

3;l llorar llorar, las la!rimas Nue caen alsuelo se trans0orman en placas dehielo.3 @Bada po#inju plakati, suze koje padaju na tlo pretvaraju se u led.A
4?

Chia

-aleta je panjolska rije# koja zna#i 3kov#e!3. /a ruskom ista rije# zvu#i kao 3#emodan3. Bao zamjenske rije#i za konstruiranje re#enice "iram panjolske rije#i 3chimenea3 @dimnjakA i !la!ol 3dan3 @davatiA. laem re#enicu8

39isualizo una !ran chimenea de la Nue en vez de humo salen maletas hacia arri"a. Qos rusos se acercan a ellaporNue en esa chimenea dan maletas.3 maletas @9izualiziram veliki dimnjak iz koje! umjesto dima izlije,u kov#ezi. )ri"liavaju mu se $usi jer tamo daju kov#e!e.A
(a one kojima je hrvatski materinski jezik i pokuavaju zapamtiti panjolsku rije# 3maleta3, prijedlo! zamjenske rije#i je 3-ljet3. ;socijacija, odnosno ustaljena 0raza "i mo!la "iti8

39idim kako turist dolazi trajektom na -ljet s o!romnim kov#e!om jer je to otok pa sa so"om tre"a ponijeti puno stvari.3
5elite li zapamtiti rusku rije# 3#emodan3, oslanjaju,i se na iz!ovor, u re#enici moemo koristiti kom"inaciju rije#i 3,emo3 R 3dan3, naprimjer8

34vaj ,emo dan provesti u pakiranju veliko! kov#e!a za put u $usiju.3

Creer je panjolska rije# koja moe imati dva razli#ita zna#enja8 3misliti3 i 3vjerovati3. J9jerovati3 je njezino !lavno, odnosno prvo zna#enje. )okuat ,emo na,i hrvatsku zamjensku rije# koja "i nas mo!la podsje,ati na !la!ol 3creer3. Ela!ol 3kreiratiP doista je odli#an iz"or. Bao prvo, izravno nas podsje,a na na#in iz!ovora rije#i 3creer3 + @kre8rA + kreirati, a moe se povezati s njom i po zna#enju. )okuat ,emo uklopiti zamjenu strane rije#i i hrvatski prijevod u istu 0razu. ljede,a odli#na 0raza pomo,i ,e nam da zapamtimo !la!ol 3creer3 i nje!ovo zna#enje8

3 ami odlu#ujemo u to ,emo vjerovati isto ,emo kreirati svojom matom.3

6li8
4C

Chia

37a "ismo mo!li sami kreirati svoj ivot, tre"amo vjerovati u se"e.
5elite li neto konkretnije, to "ismo mo!li jo i vizualizirati, predlaemo sljede,e8

39izualiziramo mno!o vjernika u crkvi koji promatraju sliku

kreiranja svijeta.3 Siksacija slika uz rije#i ne stvara z"rku, ne!o o"ratno, jo "olje 0okusira panju na asocijacije koje elimo iz!raditi, u danom slu#aju uz rije#i 3kreirati, kreiranje3 @3creer3A i 3vjerovati3* creer T vjerovati. matra se da pam,enje radi na razini nae podsvijesti pa nam neki mehanizmi koje ono posjeduje pomau da nepo!reivo, iz svake asocijacije, kao i iz svake ustaljene 0raze, izvu#emo neophodnu i eljenu in0ormaciju. /e "ojte se razvijati matu + to je naj"olji mentalni alat pomo,u koje! umnoavamo svoje sposo"nosti. 7ru!a opcija da se vizualizira 3creer3 jest oda"ir rije#i 3krema3. /ado!ra:uju,i prethodnu asocijaciju, vizualiziramo8

3-oemo vjerovati da je na po#etku svo! kreiranja, svijet "io nalik !olemoj kremi3. kremi

PPP ueco na panjolskom zna#i 3Ive:anin3. 4d!ovaraju,a rije# na vedskom jeziku je 3svensk3. /a mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko eli testirati moju ima!inaciju i smilja neku zahtjevnu rije#. U ovom slu#aju radilo se o o"razovanom i marljivom studentu na seminaru iz tehnika u#enja koji sam nedavno odrao na -allorci. 1aj je student elio je saznati kako se stvara asocijacija za sljede,i primjer. U panjolskom, naime, postoji 0raza 3hacerse el sueco3 @doslovno8 3postati Ive:anin3A, koja zna#i 3praviti se da ne #uje3 ili 3ne o"ra,ati panju3. )redloio sam da pozovemo 3Ive:anina3 na sljede,i na#in8

3 ssh3
Bada me je po!ledao, rekao sam8

39en aca.3 @)o!ledaj ovamo.A

5F

Chia
/o "udu,i da on nije o"ra,ao panju i nije nas primje,ivao, nastavili smo !a zazivati8

3 ss ven a B3
=eskorisno je. 6 dalje je 3!lumio Ive:anina3 pa smo morali uvijek iznova ponavljati sve "rim tempom8

3 s ven a B.3 3 sven aB .3 3 ven aB.3 3 venB.3

PPP
)roljev @dijarejaA na japanskom jeziku iz!ovara se kao 3!ueri3. Bao zamjenska rije# mo!la "i nam pasti na pamet 3!uarana3 @junoameri#ka "iljka popularna kod nas kao dodatak hrani za po"oljanje koncentracijeA.

39idim hra"ro! japansko! vojnika samuraja, koji je neposredno prije vane "itke popio cijelu "o#icu ta"leta !uarane pa je do"io proljev.3 proljev

PPP
1u se na japanskom jeziku iz!ovara kao 3shaMaa3. Bao zamjensku moemo uzeti rije#

3ala3.J 3 9izualiziram japansko! siromaha u tuu. 4#i su mu zatvorene da u njih ne u:e ampon i on ne moe umiti lice zato to je iznenada ponestalo vode. iromah vi#e svojem prijatelju8 + Hj, kakva je to neslana alaG ala Uklju#i vodu.3
6li, kao zamjensku rije# uzmimo 3avovi3. (amiljamo8

39idim ranjeno! samuraja kako se tuira u koli"i. 1ijelo mu je puno !ru"ih avova kojima su zaivene nje!ove rane.3

PPP
51

Chia
Ero"lje se na japanskom jeziku iz!ovara kao 3"ochi3. 6ma!inacija mi oslikava svakodnevne raz"i"ri!e mrtvaca na !ro"lju i vizualiziram sljede,e8

3-rtvaci "o,aju na !ro"lju.

PPP
)rijatelj se na japanskom jeziku iz!ovara kao 3tomodachi3. vatko od nas vjerojatno poznaje neko! 1omu. Hvo to "ismo mo!li re,i8

3-oj prijatelj 1omo dat ,e mi svoj auto da se vozim po Dapanu.3

>itna pomo, @kola hitne pomo,iA na japanskom se iz!ovara kao 3kvuuk+&uusha3. /emojte da vas to uplai. ;ko se skoncentriramo na zvu#anje rije#i 3k&uuk&uusha3 i pritom zamislimo kola hitne pomo,i kako jure cestom s uklju#enom sirenom @3uuu uuu3A i rotacijskim svjetlom, na do"rom smo putu. (amiljam kako kola hitne pomo,i "rzo kre,u na poziv i kripe !umama 3k&...3 pa onda jure s uklju#enom sirenom 3uu3, ko#e i skre,u na zavoju z"o! #e!a !ume opet kripe 3k&.pa jure 3uu3 i napokon stiu na odredite i !ase motor 3sha...3. Bako sve to zvu#i zajedno8 3k&... uu... k&... uu... sha...3 ili "rzo8 3k&uuk&uusha3.

1anjur se na kineskom iz!ovara kao 3pan zi3. Bao zamjenske rije#i mo!u nam pasti na pamet 3pazi3 i 3pansion3. 3)azi da nepretrpavassvoj tanjur hranom, da se ne ude"lja.3 i onda8

3 U pansionu uvijek nude puno hrane i zato pazi da ne stavlja na svoj tanjur
previe.3

PPP
52

Chia
o0a @kau#, dvosjedA na kineskom se jeziku iz!ovara kao 3sna 0a3. -oemo uzeti zamjensku rije# 3a0ran3 i zamisliti kinesko! mandarina kako odmara na so0i "oje a0rana.

Brevet se na kineskom iz!ovara kao 3chuan!3. (amiljam si malu kujicu @panj. chuchoA koja je veli#inom upola manja od veliko! psa, dru!im rije#ima, samo je 3ehu3. /jezin vlasnik Ipanjolac joj !ovori nave#er8 3Chu, Chu, an da a la #ama.3 @Chu, idi na krevet. + panj.A

PPP
Bamion se na kineskom iz!ovara kao 3ka che3. (amiljam kamion pun kaca s !ro:em kako se trucka neravnom kineskom cestom.

PPP
(rakoplov se na kineskom iz!ovara kao 30ei ji3. Boncentriram se na zvu#anje koje me podsje,a na 30ijuk3 prilikom polijetanja zrakoplova. (amiljam piste s kojih jedan za dru!im polije,e mno!o malih zrakoplova8 3Sijuu. Sijuu. Sijuu.3 (vukovi se !u"e u naletima vjetra i #uje se samo 3Sei ji. Sei ji. Sei ji.3 ;ko po#nete u#iti odre:eni jezik u ve,oj skupini ljudi, osnovni voka"u+lar svladat ,ete vrlo "rzo i lako, jer se cijeli proces u#enja zapravo pretvara u i!ru stvaranja asocijacija. Ito vie ljudi zajedno u#e jezik, to se vie zanimljivih asocijacija u njima "udi. Bao to vidite, u ispravnom pristupu ne postoje sloeni jezici. 1re"amo samo pustiti mati na volju i iz"je!avati izmiljene prepreke. 7etalje i nijanse posve je mo!u,e nau#iti malo kasnije, nakon to posti!nete neki uspjeh i postanete spremni za sloene stvari. 7akle, u#e,i strani jezik tre"amo8 K Usvajati voka"ular, prema potre"i u nekoliko koraka @ostavljaju,i najtee rije#i za poslijeA. )oslije ,emo ih nau#iti pisati, ako, naravno, svladamo neophodnu vjetinu*

53

Chia
K )onavljati i vra,ati se nau#enom. )re!ledajte sve primjere koje ste nau#ili tijekom proteklo! tjedna. /e #ini li vam se da ste izvrsno usvojili !radivoG ve te vje"e predstavljaju u!odnu i za"avnu aktivnost i, pomau,i nam u u#enju strano! jezika, poti#u razvoju nae najvanije mentalne sposo"nosti8

-;I1H.

54

Chia

2
6zrada memorijskih ta"lica

U proirivanju voka"ulara te "rzom i lakom zapam,ivanju novih rije#i pomo,i ,e vam pose"ne ta"lice. 6zrada takvih ta"lica predstavlja vano poma!alo u u#enju "ilo koje! strano! jezika i zato preporu#ujem da se prema ovom po!lavlju odnosite s punom panjom. vaka ta"lica o"uhvatit ,e pojedini skup rije#i, sveukupno ih je ?5F, od kojih "iste tre"ali znati prvenstveno 'FF* upravo ,e te rije#i posluiti kao va temeljni voka"ular. $ije#i u svakoj ta"lici posjeduju zajedni#ke karakteristike* prva rije# uvijek je najreprezentativnija, to je op,i i zato vaan pojam koji zato piemo velikim slovima. 6za nje!a idu dru!e rije#i koje su s njim povezane po smislu ili prema kontekstu. vaka ta"lica sadri #etiri stupca koje ,emo raspodijeliti na sljede,i na#in8 + U prvom stupcu nalazit ,e se strana rije# koju tre"a nau#iti. + U dru!om stupcu "iljeit ,e se njezin na#in iz!ovora. 9rlo je vano praviti oznake kako "iste to#no znali kako se ta rije# iz!ovara, koji je slo! na!laen. 4znaka je uvijek potre"na, izuzetak su samo jednoslone rije#i. + U tre,em stupcu nalazit ,e se od!ovaraju,a rije# iz vae! materinsko! jezika. =ilo "i do"ro da tu rije# napiete dru!om "ojom kako "iste je lako razlikovali. + U #etvrtom stupcu zapisivat ,emo neuo"i#ajenu asocijaciju koja povezuje materinsku rije# @stupac 3A s od!ovaraju,om stranom rije#ju @stupac 1A ili njezinim na#inom iz!ovora @stupac 2A. ;socijacije je tako:er zanimljivo i poeljno zapisivati dru!om "ojom. Da uvijek koristim plavu "oju za "iljeenje #istih podataka, odnosno 0antazija. 1ako prave,i "iljeke uvijek na isti na#in, do"ivam plavi tekst koji se sastoji od niza neuo"i#ajenih asocijacija. )rema tome, ta"lice koje tre"amo izraditi imat ,e sljede,i 0ormat8
55

Chia
trani jezik UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU tupac 1 /a#in iz!ovora 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 tupac 2 -aterinski jezik UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU tupac 3 P/euo"i#ajena asocijacija PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV tupac 4

(nak 3U3 u svakom stupcu ozna#ava promjenljiv podatak + rije# ili, u slu#aju 4. stupca, vae asocijacije. ada pokuajmo popuniti ta"licu onako kako "i to u#inio Ipanjolac koji eli nau#iti en!leski jezik. 1a"lica @vidi sljede,u stranicuA po#inje rije#ima koje ozna#avaju pozdrav. Hs "ueno saludar a !ritos. @=olje je pozdravljati !lasno.A 1e ove mas !ente. @%uje vas vie ljudi.A

Ereet

Erit

;QU7;$ @panj. pozdravitiA

U ta"lici vidimo en!lesku rije# 3!reet3 @stupac 1A. (atim slijedi njezin na#in iz!ovora8 3!rit3 @stupac 2A. (atim vidimo rije# 3saludar3 @panj. pozdravitiA koja je najvanija rije# na materinskom jeziku @stupac 3A. 6 naposljetku, zapisujemo neuo"i#ajenu asocijaciju koja ,e povezati rije# iz tre,e! stupca s rije#ju iz prvo! ili dru!o! stupca* moe se oda"rati "ilo koja od njih dvije. /aprimjer + 3saludar3 3saludar3 + asocijacija koja pomae zapamtiti novu rije# koja se na en!leskom iz!ovara kao 3!rit38 !rit38

3 H s "ueno saludar a !ritos, porNue de este modopodremos saludar a muchas personas a la vez.3 @=olje je pozdravljati !lasno, zato to tako moemo pozdraviti mno!o ljudi odjednom.A
/a taj na#in pozdrav ,e #udi ljudi koji se nalaze daleko od nas. 6majte na umu da za zapam,ivanje #istih podataka tre"a na neki na#in na,i "arem dvije povezuju,e to#ke. U danom slu#aju uspostavlja se veza izme:u panjolskih @materinskihA rije#i 3saludar3 i 3!ritos3 u kojoj se posljednja asocira s en!leskim 3!reet3. !reet3.
5'

Chia

9ano. U danom slu#aju !radimo asocijaciju s iz!ovorom 3!rit3, a ne s pisanom rije#ju 3!reet3. Uvijek moete "irati izme:u prvo! i dru!o! stupca, prema vlastitom naho:enju.

P )okuajmo utvrditi u pam,enju danu asocijaciju, vizualiziraju,i se"e kako pozdravljate sve prolaznike na ulici stiskanjem ruke.
;ko se pojavi potre"a da zapamtimo zna#enje rije#i 3saludar3 na razli#itim jezicima istovremeno, radi iz"je!avanja z"rke tre"amo uvesti karakteristi#no o"iljeje @neki predmet ili neku speci0i#nost zemljeA koje ,e "iti izravno povezano s danom zemljom i koje pomae lako prepoznati na kojem jeziku zvu#i rije#. 1ako, o"iljejem en!lesko! jezika moe "iti londonski 1oMer s kojim "ismo mo!li stvoriti sljede,u asocijaciju8

3Qa!ente se ve o"li!ada a saludar a !ritos, &a Nue el reloj de dicha torre podu#e tanto ruido Nue ni deja escuchar ni saludar con las manos,pues tienen Nue taparse con ellas los oidos.3 @Qjudi moraju se vrlo !lasno pozdravljati, zato sto sat na toj kuli stvara toliku "uku da je nemo!u,e ,uti !las niti stisnuti ruku jer njima tre"a za#epljivati ui.A
6skoristit ,u priliku da vas podsjetim kako se asocijativne konstrukcije pamte "rzo i produktivno, i zato ,ete do"ro zapamtiti da se panjolska rije# 3saludar3 na en!leskom iz!ovara kao 3!rit3. 1ako, ako u#ite nekoliko jezika istovremeno, povrno pre!ledavanje ta"lice "it ,e dovoljno da se ne za"unite u prijevodima. dru!e strane, ako u#ite samo jedan jezik, nije nuno uvoditi u asocijativni niz di0erencijalno o"iljeje te zemlje* jednostavna veza "it ,e posve dovoljna. Eovorit ,emo o tome detaljnije u daljnjem tekstu. 7akle, ranije smo iz!radili sljede,u asocijaciju8

3 H s "ueno saludar a !ritos, porNue de este modo podremos saludar a muchas personas a la vez.3 @=olje je pozdravljati !lasno, zato to tamo moemo pozdraviti mno!o ljudi odjednom.A

52

Chia

Bona#na 0ormulacija zvu#at ,e ovako8

H s "ueno saludar a !ritos @te o&e mds!enteA. @=olje je pozdravljati !lasno + #uje vas vie ljudi.A
Upravo je u tom o"liku zapisujemo u #etvrti stupac ta"lice. Udo"no je !raditi asocijacije pomo,u sim"ola koji pomae zapamtiti in0ormaciju @o tome je "ilo rije#i u mojoj prvoj knjizi 3 uperpam,enje, super#itanje, superu#enje3, )lanet (oe, 2F11A. Uskoro ,ete se naviknuti na taj sustav i mo,i ,ete "re napredovati* jedan po!led u ta"licu "it ,e vam dovoljan da se odmah prisjetite zna#enja to ih prenose koriteni sim"oli i "oje. Do jednom ,emo na!lasiti, jer je to vrlo vano8

Bako "ismo stvorili neuo"i#ajenu asocijaciju @stupac 4A, tre"amo prona,i vezu izme:u rije#i iz stupca 3 @materinska rije#A i rije#i na stranom jeziku @stupac 1A ili pak s njezinim na#inom iz!ovora @stupac 2A.

4vaj je sustav oso"ito u#inkovit pri u#enju 0onda rije#i u jezicima poput en!lesko!, u kojima se na#in iz!ovora #esto razlikuje od na#ina pisanja. 1ako, teko,e koje postoje u tim jezicima trae od nas da u#imo svaku rije# zase"no i na taj na#in stvaraju jo "olje prilike za stvaranje asocijacija. 9ratimo se naem primjeru. 6ako smo ve, iskoristili na#in iz!ovora 3!rit3 @stupac 2A, mo!li "ismo oda"rati rije# 3!rena3 @panj. zamrena stvarA, sli#no en!leskoj rije#i 3!reet3 @stupac 1A. ;ko se rije# pie jednako kako se iz!ovara, ne postoji mo!u,nost "iranja izme:u 1. i 2. stupca, to je aktualno za jezike poput panjolsko!. U prethodnom primjeru panjolska i en!leska rije# sli#ne su samo prema prvim slovima, odnosno o"je po#inju s 3!re3, no i to je vie ne!o dovoljno da se uspostavi veza me:u njima.

5?

Chia
Blju#no. /emojte traiti idealnu rije#+ rije#+zamjenu jer takva takva ne postoji, samo ,ete uzalud potroiti vrijeme. Uo#avajte #ak i "ezna#ajne sli#nosti sli#nosti i razra:ujte ih u svojoj mati. 1o ,e pomo,i da iz"je!nete osnovnu po!reku + tra!anje za idealnom asocijacijom. ;ko se u stupcu 1 @napisana strana rije#A i stupcu 2 @na#in iz!ovoraA nalaze dva razli#ita zapisa, moete oda"rati "ilo koji od njih. -e:utim "olje je dati prednost iz!ovoru. (amislite da elite nau#iti kineski jezik. )ismo u tom jeziku nije nimalo jednostavno i zato je prilikom u#enja 0onda rije#i teko oslanjati se na vanjski iz!led rije#i, umjesto na njihovo zvu#anje. uprotno tome, s lako,om ,ete svladati iz!ovor rije#i na tom jeziku, ako se u prvom koraku ne o"azirete na njihovo pisanje. )ri pokuaju da istovremeno u#ite pisati i pri#ati vaa ,e produktivnost "iti izuzetno niska, jer se teko,ama iz!ovora pridodaju i teko,e izu#avanja pisma. te,i ,ete dojam da je taj jezik vrlo teak, i "it ,ete u pravu, jer na se um prila!o:uje naim osje,ajima. (ato se u#enje strano! jezika tre"a odvijati onim istim slijedom kao i kad u djetinjstvu u#imo pri#ati. 4 tome sam ve, pisao na samom po#etku knji!e* jer je upravo to razlo! zato se #ak i ljudi koji ne znaju pisati i #itati sasvim normalno sporazumijevaju i vode normalan svakodnevni ivot u svojoj domovini. 6skoristit ,u priliku da kaem nekoliko rije#i o jezicima kao to je kineski. /jihovu a"ecedu tre"a svladavati u nekoliko koraka. )rvo tre"ate razmotriti o"likovanje najvanijih rije#i #iji na#in pisanja nije presloen. /akon to!a ,ete mno!o rije#i o"likovati uz pomo, lo!ike. (a jezike poput panjolsko!, !dje se na#in pisanja i iz!ovora u!lavnom poklapaju @stupci 1 i 2 su u ve,ini slu#ajeva identi#niA, stvarat ,emo asocijacije izme:u rije#i u 1. i 3. stupcu, zahvaljuju,i #emu moemo "rzo usvojiti njihov to#an iz!ovor. 7o"ro. ada ,emo izraditi ta"licu koja sadri najvanije rije#i + one koje iz!ovaramo kada se susre,emo s nekim ili rastajemo od neko!. )opunjavamo sva polja u ta"lici onako kako smo to #inili za rije# 3pozdraviti3 @panj. 3saludar3A. U tu svrhu potre"an nam je dvojezi#ni rje#nik u kojem se prikazuje transkripcija @iz!ovorA. )reporu#ujem da za "iljeenje na#ina iz!ovora koristite vlastitu metodu ozna#avanja transkripcije, jer se u rje#nicima koriste me:unarodni standardi, koji ,e vama "iti manje razumljivi i prakti#ni od vlastitih oznaka napravljenih na temelju individualne percepcije zvu#anja pojedine strane rije#i. (a po#etak, smislite vlastitu asocijaciju koja ,e povezati hrvatsku rije# 3pozdraviti3 s en!leskom rije#ju 3!reet3 W!ritX, onako kako smo opisali u primjeru sa panjolskom rije#ju 3saludar3, i upiite svoju asocijaciju u stupac 4 prvo! retka.

5C

Chia
Ereet UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU UUUUUUU 3Erit 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 3VVVVVVVVV3 )4(7$;9616 (dravo 7o"ar dan 7o"ra ve#er Qaku no, 9idimo se uskoro 3VVVVVVVVV3 7ovi:enja P UVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV

-alo poslije pokazat ,u vam svoju metodu "iljeenja iz!ovora. Dednako tako moete koristiti viejezi#ni elektronski rje#nik s kojim ,ete utedjeti vrijeme + potre"no je samo utipkati rije# na materinskom jeziku i do"it ,ete prijevod. 1akvi su pro!rami ekonomi#ni i jednostavni za koritenje. U!lavnom sadre iz!ovor svih rije#i u audio0ormatu. 1ako:er, zanimljive rje#nike moete na,i i na internetu. /eki od njih nude vrijeme ispro"avanja pro!rama @odnosno "esplatnu instalaciju koja traje otprilike mjesec danaA, a to! ,e vam razdo"lja "iti dovoljno da ispunite ta"lice, to ,e vam uzeti samo nekoliko sati ako radite na ra#unalu. /erijetko takvi rje#nici imaju 0unkciju !lasovne pratnje i #ak omo!u,uju iz"or "oje !lasa kako "iste "olje razumjeli kako se pojedina rije# iz!ovara. ("o! svih navedenih prednosti, naj"olje je da na"avite takav di!italni rje#nik i instalirate !a u svoje oso"no ra#unalo. 1o ,e vam znatno utedjeti vrijeme i, to nije manje vano, novac koji "iste ina#e potroili na te#aj strano! jezika. )o#nite od to!a da potraite prijevod svake materinske rije#i na en!leski. 1ako:er tre"ate za"iljeiti transkripciju svake rije#i, popunivi na taj na#in prva dva stupca. )rije ne!o to zapiete transkripciju pro#itajte pravila iz!ovora koja se nalaze u vaem rje#niku @o"i#no na prvim stranicamaA. ;ko ste do"ro zapamtili ta pravila, mo,i ,ete mno!o "olje shvatiti kako se iz!ovara svaka rije# i u ve,ini slu#ajeva #ak se samostalno to!a dosjetiti. 6majte na umu da je transkripciju udo"no zapisivati na materinskom jeziku, onako kako je #ujete. /e za"oravljajte tako:er stavljati znak na!laska, kako "iste znali koji slo! tre"a na!lasiti pri iz!ovoru te rije#i. /apri+mjer, panjolsku rije# 3comida3 @hranaA zapisujemo kao 3komida3. (apisuju,i rije#i i njihove transkripcije, iz!ovarajte ih na!las, kako "iste uklju#ili svoje sluno pam,enje i navikli se na zvu#anje. 7alje ,u vam djelomi#no predstaviti sustav transkripcije !lasova koji sam razradio za se"e i koji koristim pri popunjavanju 2. stupca.
'F

Chia

@4p.prev. + prila!o:eno hrvatskom jeziku.A

1. amo!lasnici. 6mamo ukupno 5 samo!lasnika8 a, e, i, o, u =udu,i da se u razli#itim jezicima oni iz!ovaraju razli#ito, primjerice sadre

polu!lasove, odnosno !lasove koji se iz!ovaraju kao neto izme:u dva naa samo!lasnika,
moemo to prikazati kom"inacijom naih samo!lasnika u parove. /a taj na#in do"ivamo8 ae + !las izme:u 3a3 i 3e3* iu + !las izme:u 3i3 i 3u3, itd. U razli#itim jezicima tako:er varira duljina iz!ovora !lasa, to "iljeimo na sljede,i na#in8 ;A du!i samo!lasnik ozna#ava se dvoto#kom 3o83* =A kratki samo!lasnik @ili "ilo koji su!lasnikA ozna#ava se normalno 3o3. /aprimjer8 3o3 se iz!ovara kao o"i#an 3o3* 3e83 + du!i !las 3e3* 3u3 + kratko 3u3. 2. u!lasnici 6mamo sljede,e su!lasnike8 ", c, #, ,, d, d, :, 0, !, h, j, k, 1, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z, =udu,i da sva slova i !lasove iz stranih jezika elimo zapisivati slovima kojima raspolaemo u materinskom jeziku, koristit ,emo sljede,i sustav "iljeaka8 3!3 koristimo samo kada se iz!ovara kao 3!3 kao u rije#i 3!lava3 i nikada kao 3d3. 3j3 koristimo samo kada se iz!ovara kao 3j3 kao u rije#i 3jo!urt3 i nikada kao 3h3 ili 3d3. * (atim8
'1

Chia
lovo 3V3 se moe transkri"irati kao 3ks3 ili 3z3. lovo 3&3 zapisujemo kao 3j3. lovo 3c3, iako postoji kao su!lasnik u hrvatskom jeziku, u transkripciji se ne preporu#uje koristiti, radi iz"je!avanja z"rke, jer se na dru!im jezicima iz!ovara vrlo razli#ito, zato !a radi to#nosti iz!ovora preporu#ujemo transkri"irati kao 3ts3 kada zvu#i kao hrvatsko 3c3 kao u rije#i 3cipela3, ili kao 3k3 kao u spomenutoj panjolskoj rije#i 3comida3 ili en!leskoj rije#i 3car3, ili kao 3z3 kao u panjolskim rije#ima 3cepillo3 i 3cinturon3. ("o! vanosti pitanja iz!ovora rije#i u jeziku i radi udo"nosti rada, preputam vama da u knjizi slo"odno za"iljeite vlastiti sustav ozna#avanja !lasova, kako samo!lasnika, tako i su!lasnika, kako "i vam uvijek "io pri ruci. ;ko vam se moj sustav ozna#avanja u#inio korisnim, moete koristiti i prostor za opaske i o"janjenja. 1. amo!lasnici

2.

u!lasnici

P 4paske u vezi s iz!ovorom

7alje u knjizi prona,i ,ete ta"lice s minimalnim 0ondom rije#i. Bao to sam ve, spomenuo, taj popis sadri oko ?5F rije#i od kojih '5F o"likuju temeljni voka"ular i koje su vane. 1e su rije#i u ta"licama ozna#ene zvjezdicom @PA. 1ako preporu#ujem da prvo iz!radite asocijacije i svladate te rije#i, a poslije, kada s zavrite s njima, nau#ite ostale. (a samostalan rad moete koristiti ta"lice otisnute u ovoj knjizi. )reporu#ujem da takve ta"lice napravite na svom ra#unalu kako "i vam posluile za daljnje u#enje svako! jezika. 1e ,e vam ta"lice omo!u,iti da lako nau#ite jezik uz pomo, predloeno! sustava.

'2

Chia

Ela!oli Ela!oli ozna#avaju radnje i najvaniji su leksi#ki sloj u jeziku, zapravo su temelj ver"alne komunikacije. (ato ,emo po#eti upravo od !la!ola. 4"ratite panju da je mno!o vanije zapamtiti rije# 3doru#kovati3, ne!o 3doru#ak3. (amislite na trenutak da se nalazite u hotelu u inozemstvu i ne znate kako do,i u restoran na doru#ak. -oete lako pitati8

3-olim vas, !dje doru#kovatiG3

6 o"ratno, pomo,u rije#i 3doru#ak3 mno!o je tee izraziti istu misao. )okuajte i uvjerite se sami8

3-olim vas, "la, "la, "la... GJ

Ito ,ete re,i umjesto 3"la, "la, "la3G 9jerojatno ,ete se pokuati sjetiti potre"ne rije#i. 6 nakon to!a koristit ,ete neto poput 3htjeti3, 3mo,i3, itd., o"likuju,i re#enicu koja je dulja ne!o to je potre"no i s ve,im naporom. 1ako je mno!o tee sporazumijevati se, oso"ito onima koji su tek po#eli u#iti strani jezik. 6majte na umu da su rije#i !rupirane u ta"lice prema nekom zajedni#kom o"iljeju, no da se pritom me:uso"no razlikuju. Upravo se zato, primjerice, prilo! moe na,i u ta"lici kraj pridjeva. -no!e rije#i imaju sli#ne !ramati#ke karakteristike ili na#in pisanja i zato ih je lake sistematizirati. vaki sustav razvrstavanja "it ,e do"ar jer na kraju krajeva pamtite svaku rije# zase"no, na temelju asocijacija i neovisno o njezinom mjestu u ta"lici, iako je nesumnjivo da ,e vam do"ar sustav razvrstavanja zna#ajno olakati rad. )rije ne!o to po#nemo, elio "ih vas podsjetiti da ta"lice ne tre"ate u#iti napamet. ve to je potre"no jest da ispunite stupce 1 i 2, tijekom nekoliko sekundi smislite neuo"i#ajenu asocijaciju i pri"iljeite je u stupac 4. ;ko vam nita ne pada na pamet, ne uzrujavajte se i naprosto prije:ite na sljede,u rije#. Do jednom o"ratite panju na to koji su reci u #etvrtom stupcu @u stupcu "iljeenja asocijacijaA ozna#eni zvjezdicom, a koji nisu. 6spunjavajte samo one retke u kojima postoji zvjezdica jer to su najvanije rije#i to o"likuju temeljni sloj voka"ulara. )oslije se moete vratiti ostalim rije#ima. ;ko jo uvijek imate poteko,a u razumijevanju !radiva, odnosno ako vam jo uvijek nije jasno to je potre"no #initi, pro#itajte posljednje, 23. po!lavlje 3(ona kontrole3. 7akle, nakon to ste pripremili ta"lice poput onih to se nalaze u knjizi, ispunite samo one retke koji su ozna#eni zvjezdicom @PA8
'3

Chia
=616 6mati )osjedovati )ostojati /alaziti se

P
P P P

U mno!im jezicima !la!ol 3"iti3 ozna#ava se s nekoliko razli#itih rije#i, naprimjer u panjolskom su to !la!oli 3ser3 i 3estar3. /aprotiv, u en!leskom i h ozna#ava jedan op,i !la!ol 3to "e3. 6sto se do!a:a s !la!olima 3imati3 i 3posjedovati3. Ela!ol 3imati3 ulazi u najvanije rije#i, i zato "iste !a tre"ali nau#iti to je mo!u,e prije. >1DH16 5eljeti 9oljeti )omo,i )okuati )osti,i -oliti 1re"ati P P P P P P P P

4"ratite panju na to da !la!ol 3htjeti3, kao i !la!ol 3eljeti3, ne smiju se mijeati s !la!olima 3voljeti3 i 3svidjeti3, no isto tako tre"a znati pose"no zna#enje !la!ola 3eljeti3 u smislu 3arko, strastveno eljeti, tre"ati3A. Ela!ol 3htjeti3 @en!leski 3Mant3, panjolski 3NuererA vjerojatno je najvanijih od svih jer ,ete uvijek htjeti neto u#initi, imati, "iti netko, i,i nekamo, i zato morate iz!raditi asocijaciju, zapamtiti i znati iz!ovarati taj !la!ol. /e optere,ujte se dru!im rije#ima koje ozna#avaju isto ili su sli#ne onima koje ovdje predlaemo. 4stavljam vam na kraju svake ta"lice nekoliko praznih redaka @kao to ste ve, primijetiliA kako "iste poslije mo!li u njih upisati rije#i koje smatrate neophodnima. 569DH16 $oditi se P

'4

Chia
4drasti Umrijeti
E494$616 $az!ovarati %itati )isati 4"risati )otpisati

* * * * *

4sje,ati =oljeti Qije#iti

P P P

4"ratite panju da !la!ol 3roditi se3 nije oso"ito zna#ajan, iako je naveden u popisu. $azlo! tome je taj to se izraz 3roditi se u3 moe savreno zamijeniti izrazom 3"iti iz3. Ela!oli 3odrastati3 i 3umrijeti3 relativno su vani, ali ne koriste se pre#esto. (ato "i ih "ilo pravedno svrstati u sekundarni voka"ular. 9ratite im se poslije, nakon to usvojite vane rije#i. 967DH16 Eledati %uti luati vidjeti 7odirnuti -irisati $ije#i 3!ovoriti3 i 3re,i3 imaju sli#na zna#enja, no za o"likovanje svakodnevno! voka"ulara korisno ih je razlikovati i o"je koristiti. P P P P P

'5

Chia
-4Y6 P

)ravitiO#initi $aditi P )roizvoditi P Eraditi P ruiti Ukloniti /apuniti 6sprazniti P P P P

9ano. )odsje,am da ne tre"ate u#iti napamet veze izme:u rije#i, a po!otovo ne njihov redoslijed u ta"licama. Dedino to tre"ate u#initi jest ispuniti prazna polja i, ako to ne izazove poteko,e, smisliti asocijacije izme:u rije#i iz 3. stupca i rije#i iz 1. ili 2. stupca. 1ako:er podsje,am da ne tre"ate teiti nekoj 3idealnoj asocijaciji3 koja u stvarnosti ne postoji. )otroivi dosta sna!a na tra!anje, zapet ,ete na jednom mjestu i cijeli ,e vam se rad u#initi presloenim, dok je zapravo suprotno, jednostavan je i ne zauzima mno!o vremena te tre"a "iti za vas svojevrsna za"ava. )okuajte na,i neka zajedni#ka o"iljeja, i ako vam se neke asocijacije u#ine do"rima, a dru!e ne "a, ne "rinite* svaki put ,e rezultat "iti sve "olji. U nekim slu#ajevima @o tome ,emo !ovoriti daljeA ta 3"ezna#ajna o"iljeja3 pretvorit ,e se u #vrst oslonac.

-6 Q616 (amiljati 9jerovati (nati

P P P

P )repoznavati P je,ati se P (a"oravljati P

U%616

P
''

Chia
)oha:ati $azumjeti Usvojiti @!radivoA )amtiti )odu#avati 4"jasniti )o!oditi )o!rijeiti

P P P P

6Y6 ti,i 9ratiti se 7o,i U,i 6za,i 6zvaditi

P P P P P P

'2

Chia
>47;16 1r#ati ko#iti )lesati )restati %ekati )rije,i /astaviti P P P P P P

)U149;16 )opeti se pustiti se 9oziti voziluA 6za,i@iz vozilaA Upravljati @vozilomA 1rajati Basniti

P se@u P P P P P

U-4$616 se 4dmarati Qe,i pavati )ro"uditi se 7izati se 4djenuti Umiti se 4#istiti Uprljati

P P P P P P P

'?

Chia
DH 16 Bonzumirati 7oru#kovati $u#ati 9e#erati )iti P P P P P P

(na#enje rije#i 3konzumirati3 re0erira i na jelo i na pi#e. 1a je rije# vrlo vana jer se ne moe zamijeniti rije#ima 3jesti3 i 3uzimati3.

BU)616 Unajmiti )osluiti Botati )latiti 7u!ovati

P P P P P )rimiti pla,u P 1roiti

7;16 4d"iti 7o"iti 6z!u"iti 1raiti )rona,i )okazati )romijeniti 9ratiti

P P P P P P P P P

'C

Chia
U(H16 )ohraniti Boristiti =aciti )asti )rihvatiti /ositi 7onijeti )oslati
*
# # #

3)ohraniti3 zna#i u ovom slu#aju 3poloiti3 @povjeriti na #uvanjeA.

1;9616 mjestiti 7odati pojiti $azdvojiti /edostajati

P P P P P
2F

Chia
)reostajati P

3)reostajati3 ovdje zna#i 3"iti viak3. =$4D616 9a!ati 1eiti $a#unati ("rojiti 4duzeti -noiti 7ijeliti

P P P P P P

74(94Q616 P 6zdrati P metati P (apo#eti (avriti

4194$616 (atvoriti (vati

P P P

3(vati3 se ovdje koristi u zna#enju dozivati, pozivati i tele0onirati @zvati tele0onskiA. $6DHI616 P )opraviti P Sunkcionirati Unititi P
21

Chia
lomiti @raz"itiA $azrezati (alijepiti P P P

1ako vam je na raspola!anju 13F vanih !la!ola @ozna#enih zvjezdicomA te tre"ate stvoriti najvie 13F neuo"i#ajenih asocijacija kako "iste ih zapamtili. Eovorim 3najvie3, zato to za rije#i s kojima nemate poteko,a ne+ma potre"e traiti asocijacije. )oznavanje !la!ola vrlo je vano i kada ih zapamtite, osjetit ,ete da ste svladali zna#ajan dio strano! voka"ulara.

6menice
)odsjetit ,u vas jo jednom, reci ozna#eni zvjezdicom sadre najvanije rije#i. lijedite istu lo!iku kao i prije. 74BU-H/1 6 )utovnica )olicija Carina )rtlja!a Bov#e! ;ktovka )utna tor"a )aket 1or"ica )rijenosno ra#unalo 9ideokamera Sotoaparat $ed @#ekanjaA P Bontrola P )omo, P
22

P P P

Chia
Ulaz 6zlaz P

P 7esno @smjerA P Qijevo @smjerA P

($;%/; QUB; Quka 5eljezni#ki kolodvor ;uto"usni kolodvor -etro

P P P P P

6zraz 3taksi postaja3 ne smatram vanim jer na ulicama o"i#no ima mno!o taksija. U slu#aju potre"e, uvijek moete upitati8 3-olim vas, !dje uzeti taksiG3 ;964/ Qet =rod 1rajekt 9lak -etro 1ramvaj 9a!on ;uto"us 1aksi P P

23

Chia
1ramvaj je vano prijevozno sredstvo u mno!im !radovima i zato sam !a uklju#io u ta"lice. (apamtite !a, moda u !radu koji se spremate posje+ titi voze tramvaji @a moda #ak i trolej"usiA. ;U14 P Earaa -otocikl =icikl ;utoput Eesta )ut =enzinska stanica P P P P

1;/6C; P )eron Bolosijek 9ozni red Barta P P P P

$ije# 3stanica3 najvanija je u cijeloj skupini jer je se moe koristiti u mno!im slu#ajevima, kao i za izraz 3taksi stanica3. $ije# 3cijena3 nije jako vana jer umjesto nje moemo koristiti !la!ol kotati3. DH7;Q4 $ed $azred Bupe P
24

P P P

Chia
Ba"ina P 1urist P

$ije# 3ka"ina3 zatre"at ,e vam jedino kad se spremate putovati na "rodu. $ije# 3red3 ovdje podrazumijeva red sjedala @u kojem redu se nalazi vae sjedaloA, a ne red #ekanja @u smislu stajati u reduA. >41HQ P o"a =roj P Blju# P 7izalo P tu"ite P Bat P >odnik P

7/H9/6 =4$;9;B /amjetaj Bau#

P P

25

Chia
/aslonja# tolica tol 1epih 1ele0on 1elevizor $adio 7aljinski upravlja# =aterije truja 5arulja =alkon vjetlo P P P P P P P P P

;ko na nekoliko dana putujete u inozemstvo, mala je vjerojatnost da ,ete zatre"ati rije# 3kau#3, zato nije ozna#ena zvjezdicom. 1u rije#, kao i neke dru!e, moete ostaviti za poslije, kada poelite proiriti svoj voka"ular. $ije# 3"aterije3 smatram vanom zato to se moe do!oditi da vam zatre"aju "aterije za neki elektri#ni ure:aj. )rimjer8 4"ratite panju na to koliko su imenice manje vane od !la!ola. /aprimjer, ako ste u hotelskoj so"i i nemate svjetlo @nema struje ili je pre!orjela aruljaA, moete se spustiti na recepciju i re,i8

34prostite, u mojoj so"i nema svjetlo.3

6li8

3 U mojoj so"i nestati svjetlo.3

/a po#etnom stupnju u#enja jezika prili#no je teko re,i8

3 U so"i je pre!orjela arulja3

2'

Chia
4"ratite panju na to da re#enice koje sadre !la!ole "olje prenose zamisao. (ato smo nae svladavanje voka"ulara po#eli upravo od !la!ola. 1ako:er, moete po!oditi da je rije# 3so"a3 mno!o vanija od rije#i 3stol3 ili 3stolica3 jer se odnosi na op,i pojam koji uklju#uje u se"e i neke dru!e. (apamtite da se uvijek tre"a kretati u smjeru od ve,e! prema manjem, odnosno od op,e! prema dijelovima.

);9;Y; 4=; (avjesa 4rmar Brevet )lahta )okriva# 7eka

$ije#i poput 3ormar3 ne,e vam "iti od koristi ako ste na kra,em odmoru, no moda ,e vam njihovo poznavanje do"ro do,i ako planirate dulje vrijeme provesti u inozemstvu. BU);4/6C; P Umivaonik 1u P apun P $u#nik 1oaletni papir P
%etkica za zu"e )asta za zu"e

%etkica i pasta za zu"e su predmeti koje ne,ete na,i u hotelu i ako vam kojim slu#ajem zatre"aju, jasno je da ,ete uetati u o"linju tr!ovinu i samostalno ih uzeti s police. (ato su to rije#i koje ne morate odmah nau#iti.

22

Chia

BU>6/D; Itednjak >ladnjak )erilica posu:a -ikrovalna pe,nica )erilica za ru"lje 1;/DU$ (djela )ladanj %aa Ialica =oca )osudica Qonac 1ava (aima#a

P P P

$ije# 3zdjela3 odnosi se na veliku posudu u kojoj se posluuje, primjerice, salata. (ato nije me:u najnunijima. Dednako tako, rije#i poput 3lonac3 i 3zaima#a3 nisu vane, odnosno zatre"at ,ete ih samo ako ivite u inozemstvu, u unajmljenom stanu ili odmarate u apartmanu, te vam zatre"a neki pri"or za kuhanje. -oda ,ete tre"ati kupiti neki od tih predmeta pa ,e vam poznavanje rije#i zatre"ati, no i tada je dovoljno samo uzeti potre"an predmet s police u tr!ovini i odnijeti na "la!ajnu. /ajvie to "iste mo!li zatre"ati u svim slu#ajevima kupovanja predmeta u tr!ovini jest rije# 3ovo3.

2?

Chia
)$6=4$ (;DHQ4 5lica 9ilica /o tolnjak P %a#kalica P P P P

6zraz 3pri"or za jelo3 ujedinjuje u se"i sve predmete to su potre"ni za konzumaciju hrane, naprimjer u restoranu. 7akle, kada traite od kono"ara da vam donese 3pri"or za jelo3, podrazumijeva se da vam odmah donese sve potre"no za jelo. 19;$ )redmet Ure:aj @aparatA )rimjer P P P P

1e #etiri rije#i su zapravo podsjetnici koji mo!u 3usko#iti3 u pravom trenutku i zamijeniti mno!o imenica. Bao to sam ve, spomenuo, jo jedan do"ar zamjenik je rije# 3ovo3, no nju navodim u ta"lici zamjenica. P (H-QD; @dravaA @6me vae P domovineA @6me zemlje P koju
2C

Chia
posje,ujeteA /acionalnost @vaaA Dezik

P Eranica $e!ija Erad elo %etvrt @!radskaA Bvart Bu,a Batnica (!rada tan ;partman P P P P P

UQ6C; ;venija 1r! $askrije U!ao Centar @!radaA )o#etak redina Braj @zavretakA )ark P P P P P P P P P P
?F

Chia
9rt Sontana P P

=4Q/6C;

P >itna pomo, P Qjekarna P Qijek O ta"lete P redstvo protiv "oli ;nti"iotik 4zljeda Slaster 9ata Eaza 6njekcija )rehlada Eripa =ol 9ru,ica ;ler!ija P

6majte na umu, ako je potre"no da zapamtite neku rije# koja nije ozna#ena zvjezdicom, ozna#ite je @naprimjer rije# 3aler!ija3 nekome moe "iti izuzetno vanaA ili ako uop,e ne postoji u ta"licama, na:ite je u rje#niku i dodajte naem rje#niku, a zatim pratite tehniku koju ste svladali.

1$E496/; @du,anA )oduze,e 1r!ova#ki centar upermarket

P P P

?1

Chia
$estoran Bavana )ekarnica 1r!ovina satova (latarnica )ostolar 1r!ovina i!ra#kama =utik Srizerski salon ;telje )apirnica Bnjiara )ota ;!encija 9eleposlan+ stvo C6DH/; )oklon Eratis $asprodaja )orez P P P

P P P

=;/B; /ovac
@6me dravne valute u zemlji koj posje,ujeteA

/ov#anica Bovanica Breditna P

?2

Chia
kartica =ankomat

IB4Q;

P ;kademija P Sakultet U#ilite P veu#ilite P

B$U> 1jestenina Duha Brumpir $ia )ovr,e alata Umak Daje (akuska ol Delovnik

P P P P P P P P P P P P

U ovoj skupini vjerojatno ,ete poeljeti usvojiti vie rije#i pa sam ostavio vie slo"odno!a prostora.

-H 4 )iletina

P P
?3

Chia
1eletina vinjetina Sile 4drezak Brvavi "i0tek )e#enje )ohani odrezak $6=; Qeo
$i"a na aru @!rilA =rudet

P P P P

7H H$1 9o,e /aran#a =anana 7inja Bruka Da"uka

P P P P

Iumsko vo,e Do!urt P Bola# P 1orta P %okolada P Qimun P ladoled P

?4

Chia
B;9; %aj -lijeko Ie,er ladilo @zamjena e,erA 9oda 9ino )ivo ;lkohol P
za

P P

P P P P

)$6$47; -ore )laa $ijeka 4"ala Dezero )lanina Iuma 7rvo Qivada 9je"a port );)6$ )ismo Qist Buverta

P P P P

P P P P

P P P
?5

Chia
)otanska marka Bnji!a =iljenica /ovine /ovosti )riop,enje %asopis Bemijska olovka 4"i#na olovka %49DHB @oso"aA -ukarac 5ena -ladi, 7jevojka 7je#ak 7jevoj#ica tarac tarica =e"a upru! upru!a P P

P P

P P P P P P P

?'

Chia
)$6D;1HQD 4tac -ajka in B,i =rat estra
# #

# #

P P

)4 ;4 (animanje tudent )ro0esor U#itelj Qije#nik -edicinska sestra )redsjednik 7irektor

P P P P P P

P P ;dministrator P lu"enik P
?2

Chia
Bono"ar 1ajnik lo"odni djelatnik 1uristi#ki vodi# -inistar udac @9ae zanimanjeA P P

U zadnjem retku ozna#enom zvjezdicom @PA tre"ate upisati svoje zanimanje, ako nije prije navedeno u ta"lici. 4"ratite panju na to da umjesto rije#i 3poduzetnik3 moete koristiti izraz 3imati vlastito poduze,e3.

67HD; 6stina tranka )olitika 4"i#aj $eli!ija

P P P P

6-H )rezime 4so"a Qjudi 7rutvo

P P P

??

Chia
47DHY; 9eli#ina @"rojA Baput 4dijelo )rsluk 7emper Boulja )otkoulja Bravata =luza Erudnjak >la#e uknja $emen Ea,e Bratke hla#e okne %arape )apu#e Cipele Ial Bapa $ukavice Bupa,i kostim Bupa,e !a,e Bio"ran /ao#ale P

P P P P P

P P

1B;/6/; vila )amuk 9una Brpa

P P P P

?C

Chia

-;1H$6D;Q )lastika Barton -etal 7rvo )rirodan 9$6DH-H @trajanjeA )ovijest 7atum 7o" Eodina 7an at -inuta ekunda

P P P P P

P P P P P P P

$adno vrijeme at @pri"or za P pokazivanje vremenaA 7;/; Du#er utra )rekosutra P P P

CF

Chia
Dutro 9e#er /o, P P

1DH7;/ 9ikend

P P

/eradni dan P )onedjeljak P Utorak P rijeda P %etvrtak P )etak P u"ota P /edjelja P -DH HC P ije#anj 9elja#a 4ujak 1ravanj vi"anj Qipanj rpanj Bolovoz $ujan Qistopad tudeni )rosinac 6mena mjeseci nisu dio neophodno! 0onda rije#i i zato ih pamtite prema potre"i @kako dolaze prema kalendaruA.

-H1;$ Bilometar
C1

Chia
Bilo!ram 1ona P

;ko zatre"ate dru!e mjerne jedinice, poput 30unte3 ili 3!alona3, dodajte ih. 9$6DH-H @klimaA Qjeto unce 1oplina (ima >ladno,a =oi, nije! Bia )rolje,e Desen 9jetar P P P P P P

P P P P

$ije#i 3kia3 i 3snije!3 u kom"inaciji sa iroko primjenjivim !la!olom 3padati3 postaju vrlo korisni izrazi* 3pada kia3 i 3pada snije!3, pa u tom slu#aju nema potre"e na po#etnom stupnju u#iti rje:e !la!ole 3kiiti3 i 3snijeiti3.

=Q;E7;/ )razniciO 4dmor )utovanje 6zlet Elaz"a =uka P P P P P

C2

Chia

16DHQ4 Elava Qice 4ko 9id Uho luh /os Usta (u" -lije#ni zu" Erlo )rsa Qe:a rce Detra =u"re! Brv 5eludac $uka Qakat (ape,e Iaka )rst /o!a Boljeno Eleanj topalo 1eina 9isina

P P P P P P P P

P P P

569416/D;

P
C3

Chia
)as -a#ka Bonj -a!arac Brava 9ol vinja 4vca Boko P P P

1vor"a "rojeva i rodova. Dasno je da imenice tre"amo koristiti u od!ovaraju,em "roju i rodu. (ato tre"ate shvatiti kako se u jeziku koji u#ite tvore rod i "roj imenica. 7etaljne in0ormacije o tom pitanju nalaze se u osmom po!lavlju koje je posve,eno u#enju najjednostavnije !ramatike.

)ridjevi

74=;$ Qo $edovit, o"i#an =olji Qoiji

P P P P

C4

Chia
4"ratite panju na to da se pridjev 3lo3 moe s lako,om zamijeniti sa 3nije do"ar3. -e:utim savjetujem vam da zapamtite tu rije# jer se ona #esto koristi. 9ano. 9ane rije#i kojih nema u ta"licama dodajte samostalno. 4sim to!a, moete iz"acivati 3suvine3 rije#i. ve je to mo!u,e kada pripremite vlastite ta"lice u ra#unalu. )opis moete dopunjavati i proirivati prema potre"i.

9HQ6B6 -ali )unoljetan -aloljetan 9isok /izak P P P P

Q6DH) )rekrasan )rivla#an $uan

P P P

%6 1 )rljav 9ru, >ladan De0tin kup )un )razan P P P

C5

Chia

);-H1;/ Elup 6nteli!entan =lesav poso"an i!uran (animljiv Dednostavan loen Q4=47;/ (auzet

P P P P

P P P P P am @samacA P )ra,en @u P pratnjiA )odre:en P

1;$ -lad 1ih Elasan naan la" =olestan (drav 1;/;B -rav 7e"eo -astan 1vrd

P P P P

P P P
C'

Chia
-ekan %vrst 4tporan P P P

UE47;/ impati#an 7raestan 4d!ojen

P P P

9H H4 1uan (adovoljan Umoran

P P P P

C2

Chia
I;$H/ @u "ojiA =ijela Crna )lava Crvena (elena 5uta me:a

P P P P P P P

1;B4 DH 7; Uvijek 1ako:er Dasno 1o#no vakako )ri"lino Dednako

P P P

P P P

C?

Chia
)rilozi8 /6B;B4O /H P /ikad P )o!reno P Uzalud )rotivno P

-457; 4visno /aizmjence Bada

P P P

74=$4 Qoe /ormalno 1ako Bako

P P P

9$Q4 -no!o -alo 7ovoljno ve /ita )revie

P P P

CC

Chia
Eotovo 9ie -anje amo Dednom /ijednom %ak P P P P P

;7; )rije )oslije 4nda Uskoro U"rzo $ano 4dmah (atim Basno

P P P P P P P

497DH 1u 1amo /asuprot =lizu 7aleko prijeda tra!a 6z"liza 6zdaleka

P P P P P P P P

1FF

Chia
U/U1$; 6zvana 4doz!o 4dozdo P P P P

=$(4 poro >itno )olako /aprijed /azad

P P P P P P

$ije#i pozdravi

)4(7$;9 (dravo 7o"ar dan 7o"ra ve#er Qaku no, 9idimose uskoro 7ovi:enja

P P

1F1

Chia
4"ratite panju na to da danu ta"licu otvara rije# 3pozdrav3, a sljede,i reci sadre razli#ite o"like pozdrava i opratanja. /e morate odmah nau#iti sve sli#ne izraze poput 3do sutra3 ili 3do skoro! vi:enja3. $ije#i koje su navedene u ta"lici sasvim su dovoljne za po#etak. 6zraze poput 3do"ar dan3, 3do"ra ve#er3 ili 3laku no,3 lako ,ete zapamtiti nakon usvajanja pridjeva 3do"ar3 ili 3do"ra3, 3lak3 ili 3laka3. /akon to!a mo,i ,ete samostalno !raditi 0raze. (a po#etak je dovoljno da nau#ite osnovne jednostavne pozdrave poput 3zdravo3 i 3dovi:enja3. /aravno, vrsta najosnovnije! pozdrava ovisi o jeziku koji u#ite i kulturi u koju dolazite. 1re"ate provjeriti od!ovara li osnovni pozdrav ljudima svih do"i.

9ano. )odsje,am jo jednom8 nemojte pokuavati ispuniti sve ta"lice iz prvo! pokuaja, ne!o se time "avite vie dana. ;ko pet sekundi !ledate u pojedinu rije# i niste smislili nikakvu upe#atljivu asocijaciju, ostavite je i vratite joj se sljede,i put.

=onton+ =onton+rije#i

-olim >vala
/ema #emu 4prostite

P P
na P

Upitne rije#i

I14G 1koG

1F2

Chia
BojiG BakavG (atoG BakoG BadaG EdjeG BolikoG BamoG 4dakleG P P P

P P
P P P

4so"ne zamjenice

D; 1i 9i @jedninaA 4n 4na 4no -i 4ni 9i @mnoinaA

P P P P P P P P

/ajvanije rije#i u toj ta"lici su oso"ne zamjenice u jednini8 3ja3, 3ti3, 3on3, 3ona3 i 3vi3. -noinu oso"nih zamjenica, kao i srednji rod @koji postoji samo u nekim jezicimaA ostavite za poslije. 4"ratite panju na to da mno!e oso"ne zamjenice, oso"ito u mnoini, u nekim jezicima ne ovise o mukom i enskom rodu @naprimjer, u en!leskomA.

)osvojne zamjenice
1F3

Chia
-4D 1voj /je!ov /a 9a /jihov P P

)okazne zamjenice

4vaj @"lieA 4va 4vo 1aj @"lieA 1a 1o 4naj @daljeA 4na 4no 4vakav 1akav 4nakav 4volik 1olik 4nolik 4vi 4ni 4ne

P P

P P

1F4

Chia

1a"licu #lanova ostavit ,emo praznu jer svaki jezik ima vlastite #lanove. (ato ih je u!lavnom nemo!u,e izravno prevesti. U nekim jezicima poput rusko!, kinesko! i japansko!, #lanovi se uop,e ne koriste, dok neke dru!e rije#i prema potre"i preuzimaju 0unkciju #lanova. U en!leskom jeziku samo su tri #lana8 a, an @neodre:eniA i the @odre:eniA. %lanovi u panjolskom jeziku su8 el, la, lo, los, las @odre:eniA* un, una, una, unos, unas @neodre:eniA. 1ako:er, s #lanovima ,ete se do"ro upoznati u njema#kom, 0rancuskom, talijanskom i portu!alskom. U nizozemskom postoje #etiri @tri odre:ena8 de, het, de* i jedan neodre:eni8 eenA. )ostoje jezici sa samo odre:enim #lanom. U dru!im jezicima @npr. norveki, vedski, islandski, rumunjski, "u!arski i dr.A odre:eni #lan ne #ini samostalnu rije# ne!o se spaja s imenicom. (ato, prije ne!o to popunite ta"licu #lanova, prou#ite kako stvar s njima stoji u jeziku koji u#ite i postupite prema tome. Upoznavanje s #lanovima #vrsto je povezano s upoznavanjem osnova jednostavne !ramatike8 roda i "roja imenica.

%lanovi

)rijedlozi i veznici

/a (a 4d 7o s )rema B F )o 6z 6spod 6 ;li ;ko

P P P P P P P P P P P P P
1F5

Chia
9e, Do Bad 7okle =ez /i P

=rojevi

=$4D Dedan 7va 1ri %etiri )et Iest edam 4sam 7evet /ula 7H H1 7vadeset 1rideset %etrdeset )edeset Iezdeset

P P P

P P

P P P P

1F'

Chia
edamdeset 4samdeset 7evedeset to 1isu,u -ilijun P P P P P

Bako "iste nau#ili "rojeve iz prethodne ta"lice, posluite se pravilom tvor"e desetica i stotica. U danom slu#aju ne tre"a stvarati asocijacije, samo se posluite lo!ikom. 6sto se odnosi i na "rojeve od jedanaest do devetnaest koji nisu navedeni u ta"licama, a moete ih prema potre"i samo uklju#iti u ta"licu.

)$96 7ru!i 1re,i %etvrti )eti Iesti edmi 4smi 7eveti 7eseti

P P P P P P

Bako "iste shvatili i usvojili model tvor"e rednih "rojeva, po!ledajte u !ramatiku. -odel je o"i#no jednostavan8 korijen @"rojA plus neki nastavak. $ije#i od pose"no! interesa 6spunite ovu ta"licu rije#ima koje su vam od pose"no! interesa i koje drite vanima @naprimjer, onima koje se odnose na va posao, interese i dr.A.

1F2

Chia

Ustaljene 0raze /a jednom listu papira moete zapisati ustaljene 0raze @0razemeA koje su oso"ito zna#ajne za jezik koji u#ite. U mno!im jezicima rije#i uklopljene u 0razu imaju sasvim druk#ije zna#enje pa je takve 0raze naj"olje naprosto zapamtiti.

Bonju!acija najvanijih !la!ola -olim vas da ispunjavanju sljede,ih ta"lica pristupite tek nakon 2 dana prakse, kako je opisano u 12. po!lavlju.

=616 Da jesam 1i jesi 4nOona je -i jesmo 9i jeste 4ni jesu

1F?

Chia
6-;16 Da imam 1i ima 4nOona ima -i imamo 9i imate 4ni imaju

>1DH16 Da ho,u 1i ho,e 4nOona ho,e -i ho,emo 4ni ho,e 9i ho,ete 1$H=;16 Da tre"am 1i tre"a 4nOona tre"a -i tre"amo 4ni tre"aju 9i tre"ate 5HQDH16 Da elim 1i eli 4nOona eli
1FC

Chia
-i elimo 4ni ele 9i elite -4Y6 Da mo!u 1i moe 4nOona moe -i moemo 4ni mo!u 9i moete

6Y6 Da idem 1i ide 4nOona ide -i idemo 4ni idu 9i idete

?
11F

Chia

Usvajanje najosnovnije !ramatike

)relistajte ud"enik iz jezika koji u#ite i prona:ite u njemu najjednostavnija !ramati#ka pravila. -oja ideja sastoji se u tome da za po#etak usvojite neke aspekte najosnovnije !ramatike koji postoje u svakom jeziku i koji su vrlo jednostavni. /aprimjer8 K U njema#kom jeziku svi !la!oli zavravaju na 3en3. (apamtite to jer ,e vam pomo,i da "ez suvino! napora usvojite sve !la!ole. K U njema#kom jeziku sve imenice po#inju velikim slovom. K U panjolskom jeziku !la!oli zavravaju na 3ar3, 3er3 ili 3ir3. K U en!leskom jeziku "udu,e vrijeme !radi se pomo,nim !la!olom 3Mill3. K U njema#kom jeziku "udu,e vrijeme !radi se pomo,nim !la!olom 3Merden3. K %estice koje se koriste za o"likovanje nije#nih re#enica. K 1vor"a !la!olskih prilo!a i !erunda. (asad ,emo razmotriti

najjednostavnija pravila.

Ela!olska vremena
7akle, ve, imate popis najvanijih !la!ola. /o kako "iste znali njihove o"like u prolom i "udu,em vremenu, potre"no je nau#iti katkad prili#no sloena !ramati#ka pravila. (ato, da "ismo pojednostavili taj zadatak, pokuajmo o"likovati prolo i "udu,e vrijeme koriste,i !la!ole prema naem sustavu. (a po#etak po!ledajte !ramati#ka pravila tvor"e !la!olskih vremena i ako vam se u#ine jednostavna, kao to je naprimjer dodavanje pose"ne rije#i ili #estice @3Mill3 u

111

Chia
en!leskom jezikuA, moete samostalno konstruirati vremena. ;ko ta metoda ne pomae, #inite sljede,e. )rolo vrijeme tvarat ,emo prolo vrijeme uz pomo, !la!ola u o"liku in0initiva i dodatne rije#i 3prije3. 9idjet ,ete kako je to lako i u#inkovito. /a sadanjem stupnju ne,emo tre"ati pamtiti mijenjaju li se nastavci prolo! vremena za svaku pojedinu zamjenicu ili ne @u nekim jezicima poput panjolsko! to jest slu#aj sa svakom zamjenicomA.

3Da sam radio u -adridu.3 34na je radila u -adridu.3 34ni su radili u -adridu.3
6majte na umu sljede,e8 ako poelite nau#iti sve o"like konju!acije !la!ola odjednom, to ,e jako usporiti va napredak, i usporiti tempo u#enja. (ato pokuajte uz pomo, in0initiva R 3prije3 re,i sljede,e8

3Da raditi prije u -adridu3 34na raditi prije u -adridu.3 34ni raditi prije u -adridu.3
1ako umjesto re#enice 3)edro je ivio u -adridu3 moemo re,i8

3)edro ivjeti prije u -adridu.3

7ru!i vrlo u#inkovit na#in iskazivanja prolo! vremena za po#etnika jest da !ovori u sadanjem vremenu, uz dodavanje rije#i koja ozna#ava prolost. Uzmimo, primjerice, rije# 3ju#er3. 4na ve, sama po se"i ukazuje da se neto do!odilo u prolosti. (ato "ismo re#enicu8 3Bada se to ju#er do!odilo, jeo sam3 mo!li izraziti na sljede,i na#in8 3Du#er, Du#er, kada se to do!a:a ja jedem.3 6ako su o"a !la!ola u sadanjem vremenu, re#enica zvu#i kao da je u prolom vremenu.

112

Chia
Qako je, zar neG ;ko se slaete, zna#i da ste sve do"ro shvatili i mo,i ,ete samostalno koristiti tu metodu. /emojte misliti da je to "udalatina, na!rdivanje jezika ili neto poput to!a. /ije tako. $adi se zapravo tek o prvim koracima u u#enju jezika, kada u#imo nesputano i "rzo izraziti svoju misao. 1o je trenutno najvaniji cilj. ;ko nau#ite "rzo i nesputano izraavati svoje misli na svakom koraku u#enja jezika, jam#im vam "rz napredak. (ato ne "rinite, s vremenom ,ete itekako usavriti svoje poznavanje !ramatike. =udu,e vrijeme =udu,e vrijeme konstruirat ,emo uz pomo, !la!ola 3htjeti3 i, kao dosad, !la!olsko! in0initiva. 5elimo li re,i8 3)it ,u kavu u tom ka0i,u u 12 sati.3 -oemo re,i @i svi ,e nas itekako do"ro razumjetiA8

3 D a htjeti piti kavu u tom ka0i,u u 12sati.3

6pak, u"rzo ,emo nau#iti tri o"lika !la!ola 3htjeti3 jer je to temeljni !la!ol u svakom jeziku. 6 zato ,emo uskoro mo,i re,i sljede,e8 3>o,u >o,u piti kavu u tom ka0i,u u 12sati.3 )o!ledajte dru!e primjere konstruiranja "udu,e! vremena prema toj metodi8 3 utra ho,u jesti u ovom restoranu.3 3 ljede,i tjedan ho,u uzeti avion za =erlin.3 3 3 ljede,e ljeto ho,u putovati na odmor u Ivedsku3 4"ratite panju na sljede,e8 ako elim izraziti #vrstu namjeru da neto u#inim u "udu,nosti, umjesto rije#i 3htjeti3 koristit ,u rije# 3tre"ati38 31re"am 1re"am i,i u kino ve#eras.3 1ime dajem do znanja da ,u ve#eras si!urno oti,i u kino. Eradimo re#enicu mijenjaju,i uo"i#ajeno "udu,e vrijeme u izraz koji ukazuje na to da ,e se neka radnja si!urno do!oditi. U stvarnosti je prili#no sloeno koristiti "udu,e vrijeme. $e#enicu 35ivjet ,u u /jema#koj3 moemo zamijeniti za8
113

Chia
3>o,u >o,u ivjeti u /jema#koj3 ;ko pak !ovorimo o konkretnim planovima, koji se ne,e promijeniti, re,i ,emo8 31re"am ivjeti u /jema#koj.3 6 naposljetku, imajte na umu da je najlaki na#in izraavanja "udu,e! vremena koritenje kom"inacije !la!ola i rije#i koja ukazuje na "udu,nost, na jednak na#in kako smo konstruirali re#enicu u prolom vremenu. /aprimjer8 3 utra ho,u kupovati odje,u3 6li8 3 utra tre"am i,i kupovati odje,u3 6 tako dalje. -o!u,nosti ne,e uzmanjkati, zar neG

$od i "roj
Bako "ismo saznali koje! je roda, muko! ili ensko!, odre:ena rije# u jeziku koji u#imo, o"ratimo se op,im pravilima ud"enika !ramatike koji di0erenciraju spomenute !ramati#ke konstrukcije. U!lavnom je to jednostavno pravilo koje je neophodno zapamtiti. /aprimjer, u panjolskom jezika postoje dva pravila8 1. -uki rod8 rije# zavrava na 3o3, naprimjer 3chico3. 2. 5enski rod8 rod rije# zavrava na 3a3, naprimjer 3chica3.

4p. prev8 8 (a hrvatski jezik mo!li "ismo re,i da rije#i muko! roda zavravaju na su!lasnik, a ensko! na samo!lasnik 3a3.
Bao to vidite, sve je prili#no jednostavno. /o pojavljuje se pitanje8 to je s rije#ima koje su izuzetak iz op,ih pravilaG pravilaG )o!ledajte, naprimjer, panjolske rije#i 3hom"re3 @#ovjek, mukaracA i 3mujer3 @ena, supru!aA. takvim izuzecima moe se postupiti na dva na#ina8

114

Chia
aA ako su to vane rijeci, poput onih koje sam spomenuo, neophodno ih je zapamtiti @uz pomo, asocijacijaA* "A ako je to rije# sekundarne vanosti, upotrije"it ,emo je mukom rodu koji je malo jednostavniji od ensko!.

=rzina u#enja jezika ni u kojem slu#aju ne smije "iti rtvovana radi zapam,ivanja svih !ramati#kih izuzetaka. Bo#enje teti mentalnoj aktivnosti.

1ako:er, usudim se ustvrditi da ,ete nakon #itanja ove knji!e i izvravanja svih opisanih vje"i, razviti ima!inaciju i kreativne sposo"nosti, te vam poslije ne,e "iti nimalo teko zapamtiti koje! je roda pojedina rije#, kao ni ostala !ramati#ka pravila s kojima ,ete se dalje susretati. 7akle, lo!i#no je ostaviti sve izuzetke i komplikacije za vrijeme kad ih "udete spremni shvatiti i nau#iti. )oslije ,emo se vratiti spomenutom !radivu, kad ve, iz!radimo potre"ne temelje. U mno!im jezicima postoji jo jedan rod8 3. rednji rod @neutralniA koji nije ni muki, ni enski. U nekim jezicima imenice srednje! roda u!lavnom se koriste s odre:enom skupinom rije#i koje je mo!u,e odrediti uz pomo, !ramati#kih pravila. )repoznavanju takvih slu#ajeva pomae odre:ena praksa u danom jeziku i do"ro poznavanje najvanijih i univerzalnih rije#i muko! i ensko! roda.

/akon usvajanja op,ih osnova !ramatike pristupit ,ete du"ljem izu#avanju tvor"e rodova, no dotle ,emo koristiti preteito muki muki rod.

6pak, ako oso"a koja u#i strani jezik odmah eli znati rod imenice ili pridjeva, moe se posluiti stvaranjem neo"i#nih asocijacija, odnosno u#initi neto od sljede,e!8

115

Chia
K ;ko je o#i!ledno da strana rije# pripada istom rodu kao i materinska rije#, rije#, sve je jednostavno. Bao i prije, zapisivat ,emo u ta"licama neo"i#ne asocijacije kojima materinsku rije# povezujemo s njezinim prijevodom. K ;ko protivno svim pro!nozama strana rije# pripada mukom rodu, suko"ljavaju,i se time sa zakonima nae! materinsko! jezika, dodat ,emo asocijaciji neki 3doker3 + naprimjer, uvest ,emo u asocijaciju muevno! mladi,a. 1aj ,e mladi, "iti prisutan u svim asocijacijama 3sumnjivih3 rije#i muko! roda. K ;ko je strana rije# ensko! roda, to je tako:er suprotno naem materinskom jeziku, u#init ,emo isto + slijede,i istu lo!iku uvest ,emo u asocijaciju vrlo enstvenu djevojku koja ,e tako:er ulaziti u sve asocijacije 3sumnjivih3 rije#i ensko! roda. K ;ko rije# pripada neutralnom @srednjemA rodu, neka u asocijacijama sudjeluje dojen#e, toliko malo da se ne moe odrediti je li to dje#ak ili djevoj#ica. 7o"ivene asocijacije koje uzimaju u o"zir rodnu pripadnost, temelje se na trima #im"enicima8 1. $ije# na materinskom jeziku. 2. $ije# na stranom jeziku. 3. 37oker3 koji ukazuje na rod strane rije#i. )ro"lem u#enja rodova imenica i pridjeva u!lavnom ne,e postojati jer se u ve,ini jezika rod rije#i poklapa s onim na materinskom jeziku ili je lako prepoznatljiv po iz!ledu i zvu#anju rije#i. (ato ,e stvaranje 3trojnih3 asocijacija "iti potre"no tek u rijetkim slu#ajevima. 1ako:er vas elim podsjetiti da nakon stjecanja odre:eno! iskustva ne,ete morati moz!ati nad asocijacijama. -o,i ,ete se sjetiti zna#enja svake rije#i, roda i sve!a ostalo!a. Bako "iste zapamtili o"lik mnoine imenica, prou#ite !ramati#ka pravila i koristite ih. ;ko su rije#i u jednini i mnoini posve razli#ite, kao primjerice u en!leskom 3man3 @mukaracA i 3men3 @mukarciA, pri"je!nut ,emo istom postupku kao i pri zapam,ivanju roda, odnosno uvo:enju prepoznatljivo! 3dokera3 u asocijaciju.

/e!acije

11'

Chia
Bao prvo, neophodno je odrediti #estice koje se koriste za stvaranje nije#nih re#enica u jeziku koji u#ite. )o!ledajte sljede,e primjere8

U panjolskom jeziku koristimo #esticu 3no3. U en!leskom + 3do not3 ili 3does not3. U0rancuskom + 3ne... pas3. U njema#kom + 3kein3 ili 3nich0.
1ako:er morate znati to#no mjesto !dje se te #estice stavljaju, kao i neka dru!a !ramati#ka pravila tvor"e nije#nih re#enica u jeziku koji u#ite. /aprimjer, u en!leskom postoji pravilo8 u istoj re#enici ne mo!u "iti dvije ne!acije. /ije#ne re#enice !rade se vrlo jednostavno i zato sam si!uran da se ne,ete suo#iti s poteko,ama.

Upitne re#enice Dednako kao i u slu#aju s ne!acijama, prvo odredimo sve upitne rije#i koje sre,emo u re#enicama8

(atoG EdjeG BadaG BakoG i dr.

1e su rije#i uklju#ene u osnovni voka"ular i zato postoje u ta"licama u knjizi. (ato, na jednak na#in kao i prije, tre"amo ih o"raditi u redoslijedu navedenom u ta"lici. 1aj je zadatak jednostavan i oduzet ,e nam sve!a nekoliko minuta.

4paska. 4"ratite tako:er panju na to da postoje upitno+nije#ne re#enice.

)articip i !erund ljede,e vrste rije#i tvore se prema odre:enim pravilima koja se u svakom jeziku razlikuju. 1ako se, naprimjer, u panjolskom koriste sljede,i nastavci8 + ...74 za particip8 3comido3, 3"e"ido3, itd. + .../74 za !erund8 3comiendo3, 3"e"iendo3 , itd.
112

Chia

Bonjunktiv 1vor"a konjunktiva nije komplicirana, no tre"a imati u vidu da se u nekim jezicima umjesto konjunktiva koristi indikativ.

;"eceda i pismo /a po#etnom stupnju u#enja jezika suo#it ,ete se s teko,ama samo pri upoznavanju a"eceda, odnosno pisama u jezicima poput kinesko!, rusko! i si. zato to se njihovo pismo potpuno razlikuje od nama svojstvene latinice. (ato je vano, po#evi od tre,e! ili #etvrto! dana, svaki dan posvetiti nekoliko minuta zapam,ivanju, ponavljanju i stvaranju asocijacija osnovnih sim"ola nepoznate a"ecede te malo+pomalo pove,avati njihovu koli#inu. Edje!od je mo!u,e zapamtiti pisanje sim"ola uz pomo, lo!ike, neophodno joj je pri"je,i. Ito tre"a kupovatiG (a u#enje !ramatike tre"ate priru#nik s velikom koli#inom primjera. )ostoji nekoliko varijanti8 K Ud"enik strano! jezika. -o!u,e je da ,e u nje!a "iti uklju#en i kratki rje#nik s iz!ovorom. K Bratki te#aj !ramatike. 1akav je lako na,i na internetu. K $az!ovorni priru#nik. 1o su knjiice @one mi se oso"ito svi:ajuA !dje su vrlo pristupa#no izloena osnovna !ramati#ka pravila koja su vam potre"na. 4sim to!a, tamo moete na,i iz!ovor svake rije#i @iako se u!lavnom koristi me:unarodni transkripcijski sustavA, o"likovanje upitnih re#enica, tvor"a mnoine, 0raze i dr. va pravila ilustrirana su primjerima. 4"ratite panju na to da je !ramatiku mno!o lake shvatiti i svladati s odre:enim 0ondom rije#i @to je zapravo jedino to vam je u po#etku potre"noA jer ,ete zahvaljuju,i tome razumjeti primjere i koristiti ih.

11?

Chia
Bako "iste nali te#aj !ramatike na internetu, utipkajte u trailicu 3te#aj VVVVVV jezika online3, ukazuju,i potre"an jezik.

9ano. -olim vas, ponavljajte osnove !ramatike to je mo!u,e #e,e.

4snove !ramatike /a pose"nom listu papira napiite osnovna !ramati#ka pravila jezika koji trenutno u#ite.

11C

Chia

C
Usvajamo !la!ole

U sljede,im po!lavljima koja su usmjerena na razli#ite vrste rije#i, predloit ,u vam neke asocijacije kako "ih vam olakao rad. /aravno, niste o"avezni prihvatiti sve moje ideje, ali mo!u vam posluiti u slu#aju da sami nita ne uspijete smisliti. (apamtite da imate iz"or8 moete stvarati slike @prizoreA ili pak !otove 0raze u kojima se koristi rije# i na materinskom i na stranom jeziku istodo"no. U svakom slu#aju preporu#ujem da paljivo pro#itate ovaj dio knji!e koji uklju#uje velik "roj asocijacija i vane savjete.

9ano. $adi "rzo! pronalaenja potre"no! pojma, sve su rije#i navedene a"ecednim redom.

=aciti8 moemo zamisliti neko!a kako "aca vre,e pune sme,a u kontejner ili kako "aca kamenje. =iti8 vizualizirajte 0razu 3"iti ili ne "iti3. =oljeti8 zamisliti da si je netko priklijetio prst. 1ako:er, moete zamisliti ljude shrvane "olom na po!re"u. =rojiti8 zamislite kako dijete "roji neto npr. ja"uke, savijaju,i prsti,e na ruci. %ekati8 zamiljam umorne, iscrpljene ljude u velikoj #ekaonici neko! aerodroma ili u "olni#koj #ekaonici.

12F

Chia
%itati8 #itanje si moemo predo#iti tako da zamislimo #ovjeka koji se udo"no smjestio u naslonja#u pokraj kamina i s uitkom lista stranice omiljene knji!e. /a taj na#in ne,emo po"rkati danu rije# s !la!olom 3u#iti3. %uti8 moemo zamisliti o!romno uho koje poput usisiva#a uvla#i u se"e razne predmete. )oeljno je da ti predmeti imaju sli#nost s na#inom iz!ovora ili pisanja rije#i 3#uti3 na stranom jeziku. 7ati8 zamiljamo neko! kako nam daje poklon @prua kutiju zamotanu u ukrasni papirA. 7ijeliti8 zamislite kako netko crta na papiru okomitu i vodoravnu crtu dijele,i list na nekoliko dijelova. 7izati8 zamislimo kako netko podie teak predmet, poput kreveta, trosjeda, naslonja#a ili dr. 1ako:er moemo zamisliti dizanje ute!a u teretani. 7izati se8 zamiljam #ovjeka koji se die iz kreveta ili podie stu"ama. 7o"iti8 zamislite #ovjeka koji je upravo do"io pla,u, dri u rukama hrpu nov#anica i pre"rojava ih. 7o,i8 zamislite psa koji "rzo dolazi na poziv svo! vlasnika. -olim vas da po!ledate !la!ol 3donijeti3 kako "ismo vidjeli razliku. 7odati8 zamislite kako netko dodaje mlijeko i e,er u kavu. 7odirnuti8 zamislite kako slijepac dodiruje ne#ije lice da prepozna tko je to. 7onijeti8 zamiljam psa koji u zu"ima nosi novine koje ,e dati svom vlasniku. 7oru#kovati8 jesti sendvi#e s mlijekom ili dru!i uo"i#ajeni doru#ak. 7ozvoliti8 zamislite roditelje koji svojem tinejderu dozvoljavaju da ode na eljenu za"avu i vrati se kasnije ne!o to je uo"i#ajeno. 7u!ovati8 zamislite opasne istjeriva#e du!ova koji su okruili #ovjeka koji im du!uje novac. Sunkcionirati8 zamiljamo inenjera inovatora koji je konstruirao neki sloeni ure:aj i sada provjerava 0unkcionira li on. Eledati8 zamiljamo ljude koji u kinodvorani !ledaju u veliko projekcijsko platno na kojem se prikazuje predmet koji se iz!ovara ili pie sli#no prijevodu rije#i 3!ledati3 na stranom jeziku. Eovoriti8 Eovoriti moemo zamisliti lijepo odjeveno! #ovjeka koji dri !ovor na pozornici. 9idi se da !ovori neto vrlo vano.
121

Chia

9ano. )otre"no je razlikovati ovaj !la!ol od !la!ola 3raz!ovarati3 koji ,emo razmotriti dalje.

Eraditi8 zamislite zidara koji !radi kameni zid. >odati, pjea#iti8 zamislite dijete koje hoda po de"eloj crti nacrtanoj na as0altu. 6li zamislite malu skupinu ljudi koji s tor"ama na ramenima nekamo pjea#e./a taj na#in razlikovat ,emo taj !la!ol od !la!ola 3i,i @na odrediteA3. >tjeti8 moete zamisliti ono to ste oduvijek htjeli i jo niste radili. /jema#ki !la!ol 3Mollen3 @htjetiA lako je zapamtiti ako zamislimo kako pticu putaju na slo"odu + ona ho,e odletjeti. ;ko pritom ne za"oravimo da svi njema#ki !la!oli zavravaju na 3+en3, ispada prili#no do"ro, zar neG 6,i na odredite8 kako "i ovaj !la!ol razlikovao od !la!ola 3hodati pjeice3, zamiljam vonju u tramvaju. Bako ne "ih po"rkao ovaj !la!ol s 3puto+viil viil i3, zamiljam upravo !radski prijevoz. 6mati8 zamiljamo #ovjeka koji o"ilazi svoju imovinu, npr. veliko imanje. 6sprazniti8 -oete zamisliti kako se prazni veliki rezervoar s vodom, odnosno kako se voda izlijeva iz nje!a. 6za,i8 zamiljamo #ovjeka koji izlazi kroz vrata. 6za,i @iz vozilaA8 ovdje se podrazumijeva izlaenje iz prijevozno! sredstva, to nije teko vizualizirati. 6zdrati8 moemo zamisliti #ovjeka koji visi na ru"u litice ili mosta dre,i se samo rukama. -ora izdrati dok ne do:e pomo,. 6z!u"iti8 moemo zamisliti stol s tri no!e. /edostaje mu #etvrta i zato nije sta"ilan. 1ako:er moemo zamisliti #ovjeka koji ljutito "aca karte na stol jer je iz!u"io. 6zvaditi8 zamiljam majmuna koji tapom pokuava izvaditi "ananu iz kutije. Desti8 ovu je radnju lako vizualizirati. Basniti8 zamislite #ovjeka koji tr#i prema auto"usnoj postoji i vidi kako mu auto"us odlazi ispred nosa, #ovjek shva,a da je zakasnio na posao. Bonzumirati8 zamiljamo ljude koji jedu i piju. 9ano je razlikovati ovaj !la!ol od !la!ola 3jesti3 i 3piti3.
122

Chia
Boristiti8 na panjolskom jeziku to je utilizar. 4so"no zamiljam 4tilia @lik panjolsko! stripaA koji radi neto odvija#em. Botati8 zamiljam #ovjeka koji u antikvarijatu pita koliko kotaju izloeni predmeti.

4paska. -islim da ne tre"ate traiti asocijacije za one rije#i koje se u o"a jezika sli#no piu. /aprimjer, elite li zapamtiti en!lesku rije# 3cost3 @cijena, kotatiA, dovoljno je sjetiti se hrvatsko! !la!ola 3kotati3. 1ada je potre"no samo nekoliko puta ponoviti en!lesku rije# i ne tre"a traiti rije# zamjenu. 9ano. ;ko elite zapamtiti kako se odre:ena rije# prevodi na strani jezik, a ona se teko vizualizira na vaem materinskom jeziku, naprosto koristite dru!u rije# koja zvu#i sli#no. -no!o #e,e se do!a:a da izvorna materinska rije# i rije#+prijevod na stranom jezik nisu nimalo sli#ne po zvu#anju. 1ada je asocijacija neophodna. /aprimjer, !la!ol 3kotati3 na japanskom zvu#i kao 3kakaru3. -oemo zamisliti vranu koja na trnici izvikuje 3kar+kar3 jer eli pitati koliko kota komadi, sira.

Bupiti8 zamiljam kako u tr!ovini stavljam artikle u koaricu. Qe,i8 1o je vrlo jednostavna radnja koja nam je do"ro poznata i ne "i tre"alo "iti pro"lema s njezinom vizualizacijom. Qije#iti8 zamiljamo lije#nika koji lije#i ozlije:enu oso"u. -isliti8 ovaj !la!ol ne smije se mijeati s !la!olima 3u#iti3, 3pamtiti3 i 3vjerovati3. -oemo zamisliti o"la#i, iznad !lave, kakav se naj#e,e prikazuje u crti,ima kada lik razmilja. -noiti8 moemo zamisliti ma:ioni#ara koji iz cilindra vadi ze#eve +svaki put ih je sve vie i vie. -oete tako:er vizualizirati ta"licu mnoenja ili postupak mnoenja na papiru. -o,i8 moemo zamisliti mo,no! vlastelina koji posjeduje mo, i vlast. -oliti8 zamislite kako #ovjek na koljenima ispruene ruke moli milostinju. /alaziti se8 moemo zamisliti turista s kartom koji pita prolaznike da mu pokau !dje se on nalazi. )ritom !rad moe "iti povezan s jezikom koji u#ite. 6li zamislite da turist

123

Chia
pita !dje se nalazi odre:en spomenik kulture koji eli posjetiti. -oete zamisliti i ljude na arheolokim iskopinama koji trae 3nalaz3 @kopaju da vide to se nalazi pod zemljomA. /apuniti8 zamislite "ocu koju pune vodom pomo,u lijevka. /astaviti8 zamiljamo moz!alicu tipa 3nastavi niz3 u kojem tre"a nastaviti neki niz prema prikazanom uzorku. /edostajati8 zamislite kako vam netko nedostaje. /ositi8 ovu je radnju lako vizualizirati @npr. nositi vre,uA. 4"jasniti8 zamislite kako u#itelj o"janjava zada,u djetetu koje !a nije shvatilo. Da vizualiziram #ovjeka koji ener!i#no !estikulira pokuavaju,i neto o"jasniti ljudima koji !a paljivo sluaju. 4"risati8 vizualizirajte ruku koja spuvom "rie plo#u na kojoj je puno to!a napisano. 4#istiti8 zamislite #ovjeka koji #etkom #isti mrlju na svom sakou. 9ano je ne mijeati ovaj !la!ol s !la!olima 3pospremati3 i 3prati3 @tada zamiljam neto dru!o, npr. pospremanje stana ili pranje prozora, ru"lja, itd.A 4d"iti8 zamiljamo potiteno! #ovjeka kojem su u "anci od"ili dati kredit. (amiljamo "ankovno! slu"enika koji vrti !lavom u znak od"ijanja. 4djenuti8 vidim nekoliko dvorskih dama koje odijevaju kraljicu. -oete zamisliti i kako mala djevoj#ica odijeva lutku. 4dmarati8 zamislite oso"u koja oputeno odmara u mekom naslonja#u. 4drasti8 zamislite dijete koje u"rzano odrasta @kao na u"rzanoj video+snimciA. 6li zamislite svoj rodni kraj, mjesto u kojem ste odrasli. 4duzeti8 zamislite dje#aka kojem dru!i dje#aci oduzimaju neto. 6li #ovjeka kojem carinici u zra#noj luci oduzimaju neto to je za"ranjeno unositi u zrakoplov. 4sje,ati8 moemo zamisliti #ovjeka koje! su preplavili osje,aji i zato pla#e. 4tvoriti8 moete zamisliti kako vam portir otvara ulazna vrata. 1o je mno!o "olje ne!o zamiljati otvaranje konzerve jer ,emo za !la!ol 3zatvarati3 zamisliti kako se ista vrata zatvaraju, te tako o#uvati zajedni#ki asocijativni kontekst. )asti8 zamislite #ovjeka koji se spoti#e i pada. )isati8 jo jedna radnja koja se lako vizualizira.

124

Chia
)iti8 zamislite kako pijete omiljeno pi,e, ili dru!a varijanta + zamislite devu koja pije vodu u oazi. )latiti8 zamislite #ovjeka koji stavlja nov#anice u dep ne#ije koulje. )lesati8 zamislite ljude koji pleu u disku. )odu#avati8 zamislite pro0esora koji pie neto sitno kredom na plo#i. 9ano je razlikovati ovaj !la!ol od !la!ola 3u#iti3, 3!ovoriti3 i 3o"janjavati3. )o!oditi8 zamiljam ljude koji se i!raju drutvene i!re po!a:anja. Dedan !estama neto pokazuje, a ostali po!a:aju to je to. )o!rijeiti8 za panjolsku rije# 3eNuivocar3 zamiljam zmiju koja piska i lu#i otrov @eNuisA. )ohraniti8 zamislite #ovjeka koji u se0 pohranjuje njemu vrijedne predmete. )okazati8 u panjolskom jeziku postoji do"ra asocijacija + zamislite kako pokazuju @mostrarA tkanine na pultu @mostradorA u kroja#koj radnji. li#nost izme:u rije#i 3mostrar3 i 3mostrador3 je o#i!ledna. 1ako:er, moete zamisliti #ovjeka koji neto pokazuje prstom u daljini. )okuati8 zamiljam sportaa koji u tri pokuaja tre"a ostvariti neki rezultat, naprimjer skok sa tapom ili dr. 4n pokuava ukupno tri puta. )omo,i8 #ovjek pomae starici ili invalidu da hoda. )opeti se8 zamiljam #ovjeka koji se penje stu"ama. -oete zamisliti majmuna koji se penje na sta"lo, ili mornara koji se penje po konopu. )opraviti8 zamislite automehani#ara koji popravlja automo"il. )osjedovati8 u nekim je jezicima ovaj !la!ol istovjetan !la!olu 3imati3 te ih je mo!u,e o"jediniti. )oslati8 zamiljam kako u"acujem pismo u potanski sandu#i,. )osluiti8 moete zamisliti kono"ara koji vas posluuje u restoranu. U panjolskom jeziku to je !la!ol 3atender3, moete zamisliti oso"u koja prostire @a tenderA mokro ru"lje da se posui. )osti,i8 #ovjek s loto listi,em eu0ori#no ska#e jer je posti!ao do"itak )ostojati8 u nekim jezicima ovaj je !la!ol istovjetan !la!olu 3"iti3 pa ih moete spojiti. )otpisati8 zamislite kako #ovjek uzima raskono skupo nalivpero i potpisuje vaan u!ovor. -oete tako:er zamisliti predsjednika koji potpisuje vaan zakon.
125

Chia
)raviti8 zamislite neko! #ovjeka koji si pravi sendvi# u kuhinji, izrezuje 0i!uricu od papira, itd. /emojte mijeati taj !la!ol s 3proizvoditi3. )repoznavati8 zamislite kako je poznata oso"a, naprimjer slavna !lumica, dola u tr!ovinu u velikom eiru i sun#anim nao#alama, ali su je ljudi svejedno prepoznali i okruili. )rije,i8 moemo zamisliti kako #ovjek prelazi rijeku po tankom vise,em mostu i pritom jedva odrava ravnoteu. )rimiti8 moemo primiti na!radni paket u kojem se nalazi predmet koji iz!ovorom ili na#inom pisanjem sli#i rije#i na stranom jeziku.

U slu#ajevima kada materinska rije# zvu#i sli#no stranom prijevodu, nema potre"e !raditi asocijaciju, npr. panjolska rije# 3reci"ir3 @primitiA na en!leski se prevodi kao 3receive3.

)ro"uditi se8 zamislimo kako zvoni dosadna "udilica koja vas "udi ujutro. -oete tako:er zamisliti pijetla koji kukurika u zoru i "udi sve susjede. )roizvoditi8 za asocijaciju moe posluiti "ilo kakva vrsta proizvodnje, naprimjer, tvornica + tipi#na slika s dimnjacima iz kojih izlazi dim. 6li neka proizvodna traka po kojoj se kre,u polu!otovi proizvodi koji ulaze u zavrni proces proizvodnje. )romijeniti8 zamislite kako netko na alteru "anke mijenja krupne nov#anice za sitne. )rona,i8 zamiljam kako pokuavam na,i i!lu u plastu sijena. )utovati8 zamiljam stari auto"us natrpan putnicima i njihovom prtlja!om. )ostoji mno!o 0ilmova o putovanjima. $a#unati8 zamislite kako ra#unate neto na kalkulatoru. $aditi8 vizualiziraju,i ovaj !la!ol, zamiljam ured. 1ako:er, moete zamisliti radnike na cesti jer je to vrlo teak 0izi#ki rad koji zahtijeva velike napore. $az!ovarati8 zamislite dvoje ljudi koji vode dijalo!. $azdvojiti8 zamislite kako vrlo oprezno razdvajate puzzle, paze,i da ne otetite komadi,e. $azrezati8 radnja koja se lako vizualizira. -oete zamisliti #ovjeka koji neto ree karama.
12'

Chia
$azumjeti8 zamislite da raz!ovarate sa strancem, razumijete svaku nje!ovu rije# i kimate mu u znak razumijevanja. $ijeiti8 moemo zamisliti matemati#ara koji rjeava sloen matemati#ki zadatak. (a panjolsku varijantu @solucionarA zamiljam kemi#ara koji radi sam @soloA u praznom la"oratoriju s kemijskim otopinama @solucionesA. $oditi se8 moemo zamisliti ro:enje "e"e. $u#ati8 kako "iste taj !la!ol razlikovali od !la!ola 3jesti3 moete zamisliti !lavu o"itelji koji jede kompletan ru#an od tri jela. je,ati se8 zamiljam sportaa koji ostvaruje neki svjetski rekord, on ska#e od radosti jer zna da ,e se o tom rekordu pri#ati i sje,ati !a se jo du!o vremena. ko#iti8 zamislite sportaa ili sportaicu koja ska#e uvis. lomiti @raz"itiA8 zamislite veliku i skupu porculansku vazu kako sa stalka pada na pod i razvija se u sitne komadi,e. luati8 zamiljam #ovjeka sa slualicama kako slua !laz"u. metati8 zamislite nametljivu dosadnu muhu koja vam stalno leti oko lica i smeta dok radite neto vano. mjestiti8 moete zamisliti neku divlju ivotinju ili pticu koja se udo"no smjeta u svojoj rupi ili !nijezdu. pavati8 radnja koja se lako vizualizira. pojiti8 moete zamisliti rad vodoinstalatera koji klju#em spaja dvije cijevi. pustiti se8 vizualiziramo #ovjeka koji se sputa niz ljestve ili silazi s "rda. ruiti8 zamislite kulu od dje#jih kockica kako se rui. taviti8 jo jedna radnja koja se lako vizualizira. ti,i8 student je zavrio pisati test prije ne!o se o!lasilo zvono. ti!ao je na vrijeme. vidjeti8 zamislimo ma#ku koja zadovoljno o"lizuje praznu zdjelicu jer joj se hrana jako svidjela.

4paska. 6z"je!avajte z"rku izme:u !la!ola 3svidjeti3 i !la!ola 3jesti3, 3piti3 i 3htjeti.3

122

Chia
1eiti8 zamislite o!romno! #ovjeka koje! ste u!ledali na ulici i pitate se koliko je taj #ovjek teak. 1ako ,emo razlikovati taj !la!ol od !la!ola 3va!ati3. 1rajati8 za asocijaciju moe posluiti "aterija koja traje @radiA odre:eno! vrijeme. 1raiti8 zamislite #ovjeka koji je #u#nuo kako "i neto potraio na tlu. 1r#ati8 tu je radnju lako vizualizirati. 1re"ati8 za panjolski !la!ol @necesitarA vidim !lupana @necioA koji vrti u rukama neseser @neceserA. 1roiti8 moete zamisliti #ovjeka koji "ez razmiljanja troi novac, neprekidno vadi iz nov#arke nov#anicu za nov#anicom. U#iti8 zna#enje ovo! !la!ola je 3stjecati nova znanja3 ili 3prosvje,ivati se3. /e smije !a "rkati s !la!olima 3pokazivati3, 3prepoznavati3 ili 3o"janjavati3. (amiljam studente koji sjede u predavaonici i paljivo promatraju pro0esora. 1raje nastava. U,i8 vidim veliku skupinu studenata koji ulaze u predavaonicu. Ukloniti8 moemo zamisliti unajmljeno! pro0esionalno! u"ojicu koji hladnokrvno 3uklanja3 neko! po narud"i. Umiti se8 tu je radnju lako vizualizirati. Umoriti se8 zamislite jako umorno! #ovjeka koji nekamo umorno kora#a, njiu,i se. Umrijeti8 zamislite umiranje ili smrt uz pomo, "ilo koje po!re"ne sim"olike. Unajmiti8 zamislite ljude koji su unajmili stan ili motorni #amac. Unititi8 zamislite tuno! #ovjeka koji si je !la#alom unitio skupu koulju. 4stavio je vru,e !la#alo predu!o i koulja je iz!orjela. Unitena je i #ovjek je vrlo tuan. Upravljati @vozilomA8 zamislite #ovjeka koji upravlja nekim neo"i#nim strojem, naprimjer vili#arom ili "a!erom. 1ako ,emo taj !la!ol razlikovati od ostalih na temu vonje i stizanja na odredite. Uprljati8 zamislite #ovjeka odjeveno! u ele!antno odijelo, ali s velikom mrljom. (!nje#io je raj#icu i slu#ajno se uprljao. Usvojiti @!radivoA8 zamislite zadovoljno! u#enika koji je do"io visoku ocjenu jer je usvojio !radivo. Uzeti8 zamislite kako #ovjek uzima neki predmet sa stola. /eka to ne "ude s tla, ne!o "a sa stola, kako ne "iste tu rije# po"rkali s 3podizati3.

12?

Chia
(a razli#ite jezike potre"ne su razli#ite asocijacije. /aprimjer, kako "iste zapamtili da !la!ol 3dohvatiti3 na njema#kom jeziku zvu#i kao 3!rei0en3, moete zamisliti kako !ri0on @krilati lav s orlovskom !lavomA uzima neto pandama.

9a!ati8 zamislite #ovjeka koji neto vae na va!i. -oete zamisliti i se"e kako vaete namirnice u kuhinjskoj va!i. 9e#erati8 ve#era uz svije,e. 9idjeti8 zamislite #ovjeka koji vidi neto iznena:uju,e z"o! #e!a mu o#i toliko se iz"ulje da isko#e van na opru!ama @kao u crti,uA. 1o to #ovjek vidi moe zvu#anjem ili iz!ledom nalikovati na prijevod rije#i 3vidjeti3 na stranom jeziku. 9jerovati8 9jerovati8 zamislite mno!o vjernika koji se mole. -o!u,e je da iz!ovaraju molitvu 39jerovanje3. 9oljeti8 pomislite na svoju voljenu oso"u ili na neto to volite. 9onjati8 moe se zamisliti kako netko njui neto i od mirisa mu se ire nozdrve. /a isti na#in moe se vizualizirati i !la!ol 3mirisati3, iako ta rije# nije u #estoj upotre"i. 6li zamislite psa+tra!a#a koji njui tlo nastoje,i uhvatiti tra!. 9oziti se @u voziluA8 tu je radnju lako vizualizirati. )oeljno je zamisliti vonju u automo"ilu kako "iste ovaj !la!ol razlikovali od 3i,i na odredite3 za to smo vizualizirali vonju u !radskom prometu. 9ratiti8 zamiljam #ovjeka koji se u za"avnom parku vrti na velikom kolu. ("o! okretanja mu pozli i on povra,a. 9ratiti se @okrenuti seA8 zamiljam #ovjeka koji mi je okrenut le:ima i odjednom se okre,e prema meni. /a licu mu je maska koja me plai. (a"oravljati8 zamislite #ovjeka koji se lupa po #elu jer je sve za"oravio i nita se ne moe sjetiti. U !lavi mu je zapetljano klupko misli. (alijepiti8 zamislite proces nanoenja ljepila na papir i lijepljenja neko! predmeta. (amiljati8 za panjolsku varijantu @ima!inarA zamiljam #ovjeka koji mo,nim ma!netom @imanA privla#i k se"i dru!e ljude jer se osje,a usamljeno i izolirano @mar!inadaA. (apo#eti8 zamislite mno!o sportaa na startnoj crti koji spremno #ekaju si!nal za po#etak utrke.
12C

Chia
(atvoriti8 zamislimo kako uzrujani #ovjek svom sna!om zatvara ulazna vrata @kako "ismo razlikovali tu rije# od suprotno! !la!ola 3otvarati3A. 6na#e "ismo mo!li lako po"rkati te dvije rije#i 3otvarati3 i 3zatvarati3, "ez o"zira to su antonimi. (avriti8 zamiljam zavretak eljezni#ke pru!e na kojem pie 3Braj puta3. -oemo zamisliti i kinodvoranu u kojoj !ledatelji u mraku na velikom "ljetavom ekranu vide natpis 3Braj3 jer je 0ilm upravo zavrio. ("rojiti8 moemo zamisliti #ovjeka koji z"raja "rojeve na papiru ili dijete koje z"raja neke predmete. =udu,i da je istozna#nica to! !la!ola rije# 3sumirati3, zamiljam sumo "orce koji ulaze u rin!, svakim trenom ih je sve vie i vie ne mo!u stati u rin!. (nati8 moemo zamisliti mudraca du!e "ijele "rade kojem svi dolaze po od!ovore na vana pitanja. (vati8 moemo zamisliti #ovjeka koji tele0onira u !ovornici. 6li, majku koja doziva sina koji se i!ra vani. 5eljeti8 moete zamisliti kako duh izlazi iz ;ladinove #aro"ne svjetiljke i #eka da iz!ovorite tri elje. -oete zamisliti vilu ili zlatnu ri"icu koja o#ekuje isto. 5ivjeti8 #esto se koristi re#enica8 35ivim u...3. 6ako je taj !la!ol teko vizualizirati, tvrdim da ne postoji rije# za koju se ne "i mo!la na,i nijedna jedina asocijacija. (amisliti veselo! #ovjeka koji vozi "icikl i vrti pedale tako "rzo da se #uje zvuk 3++3.

13F

Chia

1F
Usvajamo imenice

6menice se lako vizualiziraju, zato ,u vam predloiti vizualne ideje samo za one rije#i koje "i vam mo!le pri#injavati teko,e. )retpostavljam da nema potre"e o"janjavati kako vizualizirati, naprimjer, automo"il ili ormar, jer te predmete ionako zamiljate s lako,om. 1ako:er, pokazat ,u kako da uz pomo, odre:enih nijansi nau#ite razlikovati imenice "liske po zna#enju. )onudit ,u vam neke ideje o tome kako "iste mo!li stvarati slikovite vizije ili !raditi asocijacije za rije#+prijevod na jezik koji u#ite. /e morate po svaku cijenu prihvatiti moje preporuke, no moete ih koristiti ako ne uspijete smisliti nita dru!o. )reporu#ujem da paljivo pro#itate ovo po!lavlje jer sam si!uran da ,e vam navedene ideje pomo,i u "udu,em usvajanju novih rije#i.

4paska. U svrhu "rzo! nalaenja ono!a to tre"ate, sve su rije#i navedene a"ecednim redom. ;!encija8 moete zamisliti turisti#ku a!enciju pretrpanu prospektima i arenim lecima. 1ako:er, moete zamisliti privatno! detektiva, odnosno detektivsku a!enciju. ;kademija8 to je o"razovna ustanova* "udu,i da je rije# ensko! roda, zamiljam skupinu odraslih djevojaka na predavanju. 1o vie nisu male djevoj#ice, kao u slu#aju pojma 3kola3.

9ano. $od imenice koju u#imo do"ro je povezati sa spolom ljudi u asocijaciji. 7oista, mno!e rije#i poput 3akademija3, 3kola3, 3sveu#ilite3, 3u#itelj3, 3u#enik3, 3student3 i dr. #ine vrlo sli#ne slikovne vizije, no pritom su to razli#ite rije#i koje tre"amo nau#iti. U naem primjeru, zahvaljuju,i tome to rije# 3akademija3 po#inje i zavrava samo+ !lasnikom 3a3 koji je enski samo!lasnik, vizualiziram ene, odnosno djevojke na nastavi. /e tre"a u toj asocijaciji zamiljati pro0esora jer se rije# 3pro0esor3 u#i zase"no.
131

Chia

;ler!ija8 zamiljam psa koji kie* mno!i prizori nam pomau da vizua+liziramo tu "olest8 nate#eno lice, crvene i suzne o#i, osip, itd. ;nti"iotik8 zamiljam "o#icu s crnom teku,inom, na taj na#in razlikujem tu sliku od ta"leta @op,enito lijekovaA i injekcija. ;uto"usni kolodvor8 zamiljam auto"use i ljude koji na peronima #ekaju da se ukrcaju u svoj auto"us. /e,emo zamiljati #ekaonicu auto"usno! kolodvora jer je prizor takve #ekaonice vrlo sli#an #ekaonici na svakom kolodvoru. ;venija8 zamiljam o!romnu ulicu punu pjeaka* na njoj se stalno neto do!a:a.

4paska. )odsje,am vas da ne tre"a !raditi asocijacije za rije#i koje na stranom jeziku zvu#e sli#no, npr. 3avenida3 @panj.A ili 3avenue3 @en!.A i 3avenija3. =anka8 moete zamisliti alter u "anci za poslovanje s !ra:anima ili unutranjost "anke koju do"ro poznajete. =la!dan8 zamiljam veliki areni "la!dan, sli#an /ovoj !odini. =oja8 zamiljam du!u. =ol8 zamislimo #ovjeka koji se ozlijedio. 4da"rao sam prizor sli#an onome za !la!ol 3"oljeti3. =oi,8 zamiljam 7jeda =oi,njaka u saonicama punim i!ra#aka koje ,e podijeliti djeci. =roj8 moemo zamisliti lopticu koja je ispala iz veliko! "u"nja + njezin "roj se pokazuje pu"lici. /e tre"a zamiljati neki konkretni "roj. =uka8 zamiljam cestovno! radnika koji "ui as0alt velikom i vrlo "u#nom "uilicom. 1ako:er moete zamisliti neko!a sa titnicima od "uke na uima. Carina8 zamiljam cara neke nepoznate carevine koji na carinskoj kontroli otvara svoje kov#e!e* koristim sli#nost izme:u rije#i 3car3 i 3carina3. Cesta za motorna vozila8 zamislite iroku cestu s nekoliko voznih traka po kojima se kre,u automo"ili. -no!o automo"ila juri velikom "rzinom ili #eka u koloni. 9ano je zamisliti vie voznih traka po kojima se vozila kre,u u o"a smjera, kako "ismo razlikovali taj pojam od rije#i 3autoput3.

132

Chia
Cijena8 zamiljam etiketu na kojoj je nazna#ena cijena odjevno! predmeta. -oete tako:er vizualizirati ure:aj za o#itavanje, va!anje i ispisivanje etiketa s "arkodom i cijenom* si!urno ste susretali takav ure:aj u supermarketima8 kako "iste saznali cijenu "anana, potre"no je staviti "anane na plo#u i pritisnuti tipku sa sli#icom "anane. #ovjek, oso"a8 koristite konkretnu sliku neko! #ovjeka, prijatelja, ro:aka ili dr. koje! smatrate pose"nom oso"om. 7an8 kako ne "iste "rkali tu rije# s rije#ima 3svjetlo3 ili 3ulica3, zamislite ljude na terasi koji uivaju na svjeem zraku. 7anas8 zamiljam svjeu i vlanu jamu na pje#anoj plai pokraj vode. 1a je jama iskopana danas. ;ko "i "ila iskopana ju#er ili prije to!a, "ila "i suha ili "i je unitili valovi. 7aska @drvoA8 moete zamisliti drveni pod, "rvnaru ili neto dru!o napravljeno od drva. 7atum8 moete vizualizirati otvoreni rokovnik sa za"iljekom na stranici neko! datuma. Bada ,ete poslije tre"ati nau#iti rije# 3rokovnik3, koristite sliku zatvoreno! rokovnika na stolu poslovno! #ovjeka. 6skoristit ,emo rije# 3datum3 da vidite to se sve moe u#initi da "i se zapamtila rije# koju je vrlo teko vizualizirati. /a panjolskom je to 30echa3. (amjenjujem tu rije# sa 30icha3 @panj. karticaA i zamiljam domino plo#icu, "ijelu s crnim to#kicama, "ez konkretizacije.

4paska. $ije# 30icha3 mi slui zato da zamijenim rije# 30echa3 @koju je teko vizualiziratiA jer su vrlo sli#ne, no pritom su posve razli#ito! zna#enja. 1akvim povezivanjem i vizualizacijom uz pomo, neuo"i#ajene asocijacije, rije# 30echa3 ,e se odmah spremiti u vae du!oro#no pam,enje. Uvijek ,ete je se automatski sjetiti, "ez razmiljanja. ;ko kasnije poelite nau#iti rije# 30icha3 @karticaA, moete zamisliti "ilo kakvu karticu, s "ilo kakvim crteom @uklju#uju,i i onu s domino plo#icomA. /ema rizika da ,ete je po"rkati s rije#ju 30echa3 @datumA koja je dotad ve, do"ro pohranjena u vaem du!oro#nom pam,enju.

7esert8 zamislite kono"ara koji kle#i pokraj klijenta i moli !a da pojede kola# od sira @ili "ilo koji dru!i desertA koji se nalazi na tanjuru.

133

Chia
7esna strana8 vano je znati tu rije# jer "i vas mo!li uputiti 3idite na desnu stranu3 ili 3skrenite desno3. -oete zamisliti #ovjeka koje! jako svr"e desni @zu"no mesoA pa je morao na ulici str!ati putokaz koji pokazuje smjer desno da njim po#ee svoje desni. 7jelatnik8 zamiljam djelatnika supermarketa koji uredno slae artikle na police. 4"ratite panju8 za vizualizaciju rije#i poput "la!ajnik, mesar, pekar, vo,ar, itd. naprosto zamiljamo djelatnika od!ovaraju,e! odjela. 7o" @starostA8 zamiljam dijete koje pomae starcu da prije:e cestu. 9elika razlika u do"i omo!u,uje da lako zapamtimo tu rije#. 4paska. 4"ratite panju, ne,u po"rkati tu rije# s rije#ima 3dijete3 ili 3starac3 jer su u asocijaciji za rije# 3do"3 prisutna o"a lika + i starac i dijete. Bada "ih tre"ao zapamtiti rije# 3dijete3 ili 3starac3, zamislio "ih ih zase"no.

7okumenti8 moete zamisliti putovnicu. 7rutvoOzajednica8 zamiljam skupinu ljudi koji se drue i dre za ruke stoje,i zajedno u kru!u. 7vorana8 moete zamisliti koncertnu dvoranu. Sakultet8 zamiljam z!radu 0akulteta iznutra @da je ne po"rkam s rije#ju 3u#ilite3 koje se razmatra u daljnjem tekstuA. (!rada je puna studenata @zamiljam mladi,e jer je to rije# muko! rodaA koji s knji!ama ulaze i izlaze kroz vrata razli#itih predavaonica. Elaz"a8 zamiljam orkestar, no ne o"ra,am panju na diri!enta jer smo nje!ovu sliku koristili u asocijaciji za rije# 3ravnateljOdiri!ent3. Eodina8 zamiljam veliki zidni kalendar. Erad @mjestoA8 zamislite neko pose"no o"iljeje vae!a !rada. Eradska #etvrt8 moete zamisliti neko op,e o"iljeje !radske #etvrti ili #etvrt u kojoj ivite vi ili netko dru!i. Eranica8 zamiljam po!rani#nu kontrolu, rampu koja se podie i sputa kako "i se o!rani#io prolaz vozila. Eripa8 moete zamisliti #ovjeka koji ima !ripu. Qei u krevetu, ima visoku temperaturu i #ini mu se da se pretvorio u veliki !rejp. -oete tako:er iz!raditi asocijaciju koriste,i, naprimjer, rije# 3!rupa3.

134

Chia
>ladno,a8 >ladno,a8 moete zamisliti #ovjeka na jevernom polu koji je !ol i drhti od hladno,e. >odnik8 to je vrlo du!a#ak i taman hodnik "ez vrata. ;ko elite, moete zamisliti neto jako mra#no. 6deja8 zamislimo #ovjeka s upaljenom aruljom iznad !lave. 6me8 za tu rije# zamiljam #ovjeka s raz!lasom i popisom koji iz!ovara imena ljudi. 6stina8 moete zamisliti #ovjeka koji potvrdno kima !lavom. 6zlaz8 vidim mno!o djece koji izlaze iz u#ionice ili kolske z!rade ili tr#e, sretni su jer je kraj kolsko! dana. 6zlet8 zamiljam skupinu turista koji se sputaju niz planinsko "rdo s ruksacima na le:ima. Desen8 zamiljam park sa utim kronjama sta"ala i mno!o uto+crveno! suho! li,a na tlu, hodam po parku i li,e mi uka pod no!ama. Dezik8 za tu rije# zamiljam o!romnu napola iz!ra:enu kulu, okruenu !ra:evinskim skelama. 4na iz!leda poput =a"ilonske kule. )rema =i"lijskoj pri#i, dok je trajala iz!radnja te kule koja je tre"ala dose!nuti ne"o, =o! je stvorio razli#ite jezike kako "i se ljudi zaposleni na !radnji prestali razumjeli te tako ne "i mo!li dovriti !radnju. 1u su mo!u,e i razne dru!e asocijacije, ovisno o jeziku koji u#ite. /aprimjer, na panjolskom 3jezik3 je 3idioma3, pa moete zamisliti da su kulu !radili idioti @sli#nost izme:u 3idioma3 i 3idioti3A i zato je nisu uspjeli dovriti. Du#er8 moete zamisliti neki predmet koji ste imali prije ili neto to ste radili kao dijete. Barton8 moete zamisliti kartonsku kutiju ili "ilo to sa#injeno od kartona. Bilo!ram8 ta mjerna jedinica koristi se za mjerenje mase tijela i ozna#ava "roj 1FFF @tisu,u !ramaA. Bada oso"a !ovori o svojoj teini u kilo!ramima, ta rije# me navodi na vizualizaciju kuhinjske va!e. @=a kuhinjske, jer smo slike kupaonske va!e i va!e na trnici koristili za zapam,ivanje rije#i 3teina3 i 3va!a3.A

9ano. 4"ratite panju8 kada "ismo htjeli nau#iti rije# 3kilometar3 @pretpostavljaju,i da na stranom jeziku ona zvu#i druk#ijeA, koja se sastoji od dijelova 3kilo+3 i 3+metar3, mo!li "ismo zamisliti dvije slike, naprimjer rimsku va!u u kojoj vau kroja#ke metre ili jednometarska ravnala. 7anom prizoru tre"a dodati tre,u sliku + sliku prijevoda rije#i 3kilometar3 na jezik koji u#imo. /a taj na#in, dana asocijacija uklju#ivat ,e va!u, metar i sliku rije#i 3kilometar3 na stranom jeziku.
135

Chia
1ona je 1FFF kilo!rama, a "udu,i da dio 3kilo3 od!ovara "roju 1FFF, moemo zamijeniti izraz 3tisu,u kilo!rama3 @tonaA na 3kilo+kilo!rama3.

Bontrola8 zamiljam #ovjeka koji prilikom policijske kontrole prolazi kroz detektor metala. 1o je samo jedna od varijanti i "udu,i da taj pojam ima mno!o zna#enja, nemojte se njome o!rani#avati. -oete zamisliti kontrolu putovnica na !rani#nom prijelazu, kontrolu prijevoznih karata u auto"usu i dr. Bovanica8 moete zamisliti kaicu prasicu punu kovanica ili neku neidenti0iciranu kovanicu. Braj8 zamiljam mno!o ljudi koji plje,u i zvide. 1o je kraj neke predstave ili promocije. @Usporedite danu asocijaciju s onom koju ,ete susresti u daljnjem testu, za rije# 3po#etak3.A Brpa8 vidim "ijelu krpu s masnim crnim mrljama kao da su njome #istili "icikl ili neto sli#no. Bvart8 moete zamisliti neku oso"itost kvarta u kojem ivite, naprimjer #ista#a s metlom i kolicima. Qet8 zamiljam zrakoplov iznutra* stjuardesa !ura kolica s hranom i napicima kroz uzak prolaz. 1ako ne,emo po"rkati tu rije# s rije#ju 3zrakoplov3.

4paska. -no!e imenice izravno su povezane s !la!olima od kojih su nastale, naprimjer, 3putovanje3 i 3putovati3. =udu,i da prvo u#ite !la!ole, najvjerojatnije ,ete potom s lako,om nau#iti i od!ovaraju,e imenice, moda #ak i "ez iz!ra:ivanja asocijacija.

Qijeva strana8 moemo zamisliti zavoj u o"liku slova 3Q3. . Quka8 zamislimo luku u kojoj stoje veliki usidreni "rodovi. Qjeto8 !odinje do"a koje se o"i#no asocira s toplinom, plaom i odmorom. (ato zamiljam mno!o ljudi koji se sun#aju na lealjkama ili u vise,im mreama. Qjudi8 moete zamisliti vrlo mno!o ljudi8 trajk, navija#e ili dr.

13'

Chia
-aterijal8 pojam koji nam ukazuje od #e!a je neki predmet izra:en. lika te rije# vrlo je slo"odna i moete zamisliti to!od elite, od eljezno! stalka do konate aktovke. -oete oda"rati "ilo koji predmet koji vam se svi:a, nje!ovu teksturu ili kvalitete. -eso8 moete zamisliti 0ile. 4sim to!a, moe se odrediti kakvo meso pre0erirate8 ako vidite tanki i tamni komadi, mesa, lako ,ete zapamtiti pojam 3do"ro pe#eni odrezak3* dok s dru!e strane, ako zamiljate de"eli komad s krvlju, zapamtit ,ete 3krvavi odrezak3. -etal8 pomislite na "ilo koji predmet od metala koji nije prisutan u osnovnom voka"ularu, naprimjer na mitraljez. -etar8 mjerna jedinica. -oete zamisliti !ra:evinski metar u roli ili kroja#ki metar. -etro8 -etro8 pojam se vrlo razlikuje od rije#i 3vlak3 i ozna#ava !radski sustav podzemne eljeznice. (amiljam kako silazim u podzemni tunel i polako izlazim na metro postaju. -inistar8 za asocijacije moete koristiti mno!e rije#i koje po#inju ili zavravaju na 3mini3. /aprimjer, moete zamisliti minijaturno! star#i,a u odijelu, s kravatom i aktovkom @3mini3 R 3star3A. -inuta8 zamiljam -inotaura @mitoloko "i,e koje je napola #ovjeka i napola "ikA koji uri jer mu je preostala samo jedna minuta. 7ru!a varijanta + zamisliti dostavlja#a pizze koji se vozi na mini+motoru i jako uri. 4"ratite panju na sli#nost izme:u rije#i 3minuta3 i 3mini+motor3. -jesec8 moemo zamisliti kako se -jesec "rzo okre,e oko (emlje. (amislite lunarni ciklus u trajanju od 2? dana @!otovo jedan mjesecA. /acionalnostOnarodnost8 za dani pojam moete zamisliti neko op,e o"iljeje ve,ine ljudi odre:ene nacionalnosti, odnosno zemlje. 1ako:er, za pojam 3narod3, moete vizualizirati !omilu ljudi koje vidite odoz!o, iz pti#je perspektive @kao da stojite na vrhu planineA. /amjetaj8 zamislite namjetaj u "la!ovaonici @kako ne "iste "rkali s rije#ju 3ormar3A. -oete tako:er vizualizirati stari antikni namjetaj. /avika8 zamiljam jo!ija koji je navikao spavati na #avlima. /o,8 moemo zamisliti pejza pri mjese#evoj svjetlosti. /ovac8 zamiljam tor"u punu novaca. 4"jektOpredmet8 moete oda"rati "ilo koji predmet. Da zamiljam veliki 0otoo"jektiv jer rije# 3o"jekt3 zvu#i sli#no 3o"jektivu3. 1ako odre:ujem razliku izme:u rije#i 3stvar3 i 3o"jekt3, !dje prvi pojam ukazuje na neto op,enito i moe se koristiti za ozna#avanje
132

Chia
kako materijalno! tako i nematerijalno!, dok rije# 3o"jekt3 @predmetA uvijek ozna#ava samo materijalno.

4paska. 4"ratite panju na to da rije#i 3stvar3 i 3predmet3 imaju ulo!u pomo,nika #ije koritenje pomae iza,i iz situacije kada se ne moemo sjetiti odre:ene imenice.

4dijelo8 moemo zamisliti ele!antno odijelo koje visi na vjealici. ;ko tre"ate nau#iti rije# 3kostim3, vizualizirajte kostim za makare, karneval ili masken"al. 4dje,a8 zamiljam konop na koji se vjea svjee oprana odje,a pri#vr,ena kva#icama, da se sui na suncu. -oete zamisliti i odje,u na vjealicama u ormaru. )amuk, vata8 nije vano je li to vata koja se prodaje u ljekarni ili pamuk kao materijal od koje! je sa#injena tkanina. U svakom slu#aju zamiljam o"i#nu "ijelu vatu. )ark8 zamiljam park s mno!o drve,a i dje#jim njihaljkama. 7ani prizor vrlo je razli#it od prizora vrta. )eron8 zamiljam peron eljezni#ko! kolodvora. 1o je peron na otvorenom. /a njemu stoje ljudi koji #ekaju vlak koji jo nije doao @odsutnost vlaka omo!u,uje da ne po"rkamo rije# 3peron3 s rije#ju 3eljezni#ki kolodvor3* ne vidi se ni pru!a jer ,emo i taj pojam kasnije tre"ati zase"noA. )lastika8 moemo zamisliti "ilo koji predmet sa#injen od to! materijala, a koji nije previe uo"i#ajen. /aprimjer, plasti#nu dje#ju i!ra#ku. )reporu#ujem da ne vizualizirate plasti#nu "ocu jer se ta slika moe iskoristiti za sliku izvorske mineralne vode kao asocijacija za pojam 3priroda3. )o#etak8 zamislite kako po#inje neki do!a:aj @koncert, kazalina predstava...A i ljudi se polako stiavaju. /etko pri"liava kaiprst usnama i pokazuje ostalima da je vrijeme da se uspostavi tiina. )oduze,e8 oso"no zamiljam veliki mravinjak u koji mravi nose svoj plijen @panj. en la presaA. U panjolskom 3empresa3 @poduze,eA i 3en la presa3 @plijenA zvu#e sli#no. )oklon8 zamiljam kutiju za poklon omotanu u ukrasni papir i zavezanu vrpcom. )olitika8 moete zamisliti prostoriju s nasla!anim paletama na podu @o"ratite panju na sli#nost rije#i 3politika3 i 3paleta3A na kojima stoje predstavnici razli#itih politi#kih

13?

Chia
stranaka. 4ni se sva:aju i z"o! nervoze do"ivaju razli#ite tikove @opet, sli#nost rije#i 3tik3 i 3politika3A. )olovica8 zamiljam drvosje#u koji sjekirom presijeca komad drva na dvije polovice. )omo,8 moemo zamisliti skupinu spasioca koji su se okupili oko #ovjeka koji lei na tlu. )ota8 moemo zamisliti z!radu pote na kojoj se do"ro vidi veliki uti znak pote* ili zamislite prostoriju u kojoj ljudi alju pisma stavljaju,i ih u pose"ne sandu#i,e. )ovijest8 za tu rije# moete zamisliti neki vama pose"no dojmljiv povijesni do!a:aj* nema veze #ak ako "ude izmiljen. Da zamiljam prethistorijsko "i,e koje se histeri#no klati. li#nost izme:u rije#i 3histerija3 i 3historija3 @povijestA "ez sumnje pomae zapamtiti tu imenicu. )razniciO!odinji odmor8 na panjolskom ta rije# zvu#i kao 3vacaciones3 pa zamiljam kravu @vacaA koja pjeva pjesme @cancionesA, dru!im rije#ima, kravu+pjeva#icu. )redsjednik8 zamiljam samozadovoljno! !ospodina u odijelu i kravati koji pui ci!aru za stolom u svojem uredu. )rehlada8 moete zamisliti #ovjeka koji ne moe prestati kihati. )rezime8 moemo zamisliti jutarnju prozivku vojnika. )ri"or za jelo8 zamislimo licu, no i vilicu zamotane zajedno u salvetu. 1ako ne,emo po"rkati pojam 3pri"or za jelo3 s prijevodima svako! predmeta pojedina#no, odnosno s rije#ima 3lica3, 3vilica3 i 3no3. )riroda8 zamiljam izvor ili "ocu prirodne izvorske mineralne vode. -oete zamisliti "ilo to povezano s pojmom 3prirodno!3. )rolje,e8 moete zamisliti mno!o procvalo! cvije,a i ljude koji udiu nje!ov miris i kiu @aler!i#ni su na peludA. (a u#enje panjolske rije#i 3primavera3 @prolje,eA zamislite kako vaa sestri#na @primaA mirie cvije,e i kie. ;ko se vaa sestri#na kojim slu#ajem zove 9era, asocijacija "i "ila izuzetno slikovita. )rtlja!a8 moete zamisliti kolica u zra#noj luci natrpana prtlja!om. )ru!a8 zamiljam eljezni#ku pru!u, "ez vlaka i putnika. )eni#no "rano8 ovaj termin uvodim pose"no z"o! ljudi koji z"o! zdravstvenih razlo!a ne smiju konzumirati nikakve namirnice koje sadre penicu. -orate nau#iti rije#i 3penica3 ili 3peni#no "rano3 kako "iste pitali sadre li ih odre:eno jelo ili namirnica koju namjeravate kupiti. Bako "iste zapamtili rije# 3"rano3 na en!leskom
13C

Chia
jeziku + 30lour3 moete zamisliti pekara koji zahvaljuje Slori, "oici prolje,a i cvije,a, za do"ar urod penice. )ut8 zamislimo pjea#ku etnjicu i lijep okoli to je okruuje. 1ako ,emo tu rije# razlikovati od rije#i 3cesta3. )uteljak8 zamiljamo pranjav i neravan puteljak, da ne "ismo po"rkali tu rije# s rije#ima 3put3 ili 3cesta3. )utovanje8 ova rije# moe "iti pro"lemati#na jer njezin prijevod ovisi o tome kojim prijevoznim sredstvom putujete. Bako "ismo iz"je!li sve mo!u,e z"rke, zamislimo djevojku koja u turisti#koj a!enciji priop,ava paru da su do"ili na!radno putovanje. )utovnica8 tu je rije# lako vizualizirati. $adOposao8 moete zamisliti neko! u radu, odnosno na poslu* ve, smo prije imali !la!ol 3raditi3 koji je vaniji od ove imenice. $adost8 zamiljam mno!o radosnih, veselih ljudi koji plje,u dlanovima i smiju se. $askrije8 vidim krianje nekoliko ulica. $avnateljOdiri!ent8 zamiljam diri!enta orkestra koji ener!i#no zama+huje svojim tapi,em. $eli!ija8 moemo zamisliti sve,enika koji pred mnotvom vjernika @redovnika i redovnicaA odrava misu. 4"ratite panju8 ako elite nau#iti rije# 3crkva3 zamislit ,ete z!radu crkve, njezinu vanjsku arhitekturu, unutarnje ure:enje, visoke stropove, stupove, kupole i dr. (ato u asocijaciji za pojam 3reli!ija3 osnovni prizor je sve,enik, te se skoncentrirajte na nje!a. $od"ina8 kako "iste zapamtili kako zvu#e rije#i 3otac3, 3majka3, 3sin3, 3k,i3, 3mu3, 3ena3, 3"rati,3, 3sestri#na3, 3ne,ak3, 3prijatelj3 i dr., zamiljajte samo jednu konkretnu oso"u koja je s vama u toj vrsti srodstva. /aprimjer, kako "ih zapamtio 0rancusku rije# 3cousin3 @"rati,A, zamiljam svo! najdrae! "rati,a -anola. (amiljam kako priprema hranu u kuhinji. Bako "ih poja#ao prizor, zamiljam kako priprema 0rancuski omlet to me podsje,a na 0rancuski prijevod te rije#i.

4paska. vojim u#enicima #esto !ovorim da se pri vizualizaciji stvarne oso"e moete prepustiti suvinom detaljiziranju i za"oraviti da ste zamiljali "rati,a, "rata ili prijatelja koji kod ku,e priprema omlet. 1aj pro"lem se lako rjeava ako malo proirite viziju.

14F

Chia
-oj "rati, -anolo je stru#njak za ra#unala. (amiljam !a kako pe#e omlet na plosnatom ra#unalnom monitoru umjesto na tavi. 1ako:er, mo!u zamisliti kako pe#e pljeskavicu na laptopu8 uz pomo, tipkovnice podeava toplinu, vrijeme i dr. apun8 zamiljam komad sapuna. at @ure:aj koji pokazuje vrijemeA8 8 zamiljam veliki zidni sat. at @vremenska jedinicaA8 zamiljam #ovjeka koji provjerava vrijeme na ru#nom satu @!leda koliko je satiA. ekunda8 ekunda za tu malu vremensku jedinicu zamiljam "rzo pomicanje tanke kazaljke na toperici. endvi#8 endvi# tu je rije# vrlo lako vizualizirati, zar neG mijeh8 zamiljam #eljust koja lei na stolu i smije se "ez prestanka. 1ako:er moete zamisliti kostur koji se smije i zvecka kostima. 1akve slike #ine mi se oso"ito smijenima pa ih zato "iram. nije!8 zamiljam o!romno! snje!ovi,a. redite !rada8 !rada moete zamisliti centar svoje!a !rada ili neko!a dru!o!a !rada. redstvo za smirenje8 smirenje zamislimo kako "olesnom kralju podanik donosi u krevet sredstvo za smirenje. -oete zamisliti i zalazak sunca Lsmiraj danaA unutar "o#ice za lijek. tan8 zamiljam vrlo tijesan, skroman stan u kojem uku,ani stoje naslanjaju,i se na zid kako "i prolazili jedan pokraj dru!o! na hodniku. li#nost rije#i 3stan3 i 3stajati3 ili u panjolskom 3apartamento3 i 3apartar3 @naslanjati seA pomae mi to zapamtiti. troj8 za rije# 3stroj3 u zna#enju 3mehanizam3 moete zamisliti neku staru lokomotivu. truja8 zamislimo #ovjeka koji se primio za elektri#ni ka"el !olim rukama pa !a je udarila struja @neka situacija "ude komi#na kao u stripuA. )reporu#ujem da ne vizualizirate elektri#nu arulju, da ne po"rkate te rije#i. tudentOu#enik8 tudentOu#enik8 te rije#i #esto se koriste i lako ih je po"rkati s dru!im rije#ima. 9e, smo vizualizirali !la!ol 3u#iti3. Bako "ismo konkretizirali sliku upravo studenta @ili u#enikaA, moemo uzeti asocijaciju za !la!ol 3u#iti3, no pritom se usredoto#iti na lik studenta @ili u#enikaA, na nje!ovim oso"itostima, odje,i, pokretima, !estama, itd. 1ako:er, moete zamisliti neku konkretnu oso"u @ili dijete kolske do"iA.
141

Chia
tvar8 za panjolsku rije# @cosaA zamiljam stari iva,i stroj @maNuina de coserA. -oete zamisliti neto dru!o povezano sa ivanjem @pomae sli#nost rije#i 3cosa3 i 3coser3A. /e vizualiziram radnju jer to nije !la!ol. udac8 vrlo je lako vizualizirati suca odjeveno! u crni mantil koji udara drvenim #eki,em. unce8 zamiljam !olemu ku!lu okruenu svjetle,im zrakama. upermarket8 zamiljam jako veliku prostoriju u kojoj se prodaju sve vrste prehram"enih proizvoda8 vo,e, ri"a i dr. utra8 ta rije# odnosi se na "udu,nost i jednako kao i u slu#aju s pojmom 3ju#er3, zamiljam ono to "ih volio u#initi sutra, u naj"lioj "udu,nosti, neki oso"ni plan. (ato zamislite ono #ime "iste se voljeli "aviti u "liskoj "udu,nosti. )ostoje i rije#i 3prekosutra3 i 3jutro3 koje tre"a razlikovati* za rije# 3jutro3 vizualiziram #ovjeka koji automo"ilom upravo izlazi iz !arae i kre,e na posao. veu#ilite8 ono je o!romno poput svemira @en!. universeA. (amislimo skupinu astronauta koji studiraju u otvorenom svemiru. 1o je u#inkovit na#in da razlikujemo tu rije# od naziva ostalih o"razovnih ustanova, kao to su kola, u#ilite, 0akultet i akademija. vila8 zamiljam cijelu kutiju dudovih svilaca* neka vas ne "rine to ih ne moete pravilno zamisliti + nae pam,enje ima mno!o automatskih korektivnih mehanizama pa ,ete "ez pro"lema razlikovati rije#i 3svila3 i 3crv3. vjetlo8 tu podrazumijevamo danje sun#evo svjetlo. (amiljam #ovjeka koje! kroz prozor zasljepljuje sun#evo svjetlo. /e preporu#ujem da zamiljate svjetle,u arulju kako ne "iste po"rkali te rije#i. Ie,er8 zamislite kristalni e,er u paketi,u ili kockice e,era. Ikola8 moemo zamisliti malu djecu na nastavi. (amiljaju,i djecu ne,emo po"rkati pojam 3kola3 s o"razovnim ustanovama za odrasle. Ikolska zada,a8 zamiljam hrpu kolskih "iljenica. 1ajnik8 zamiljam tajnicu koja tipka na pisa,em stroju. 1emperatura8 moemo zamisliti "olesnika koji s toplomjerom lei u krevetu. 6ma vru,icu. 7ru!i ljudi prilaze i pruaju ruke prema njemu da ih u!rije nje!ova toplina. 1eina8 nerijetko se postavlja pitanje, koja je vaa teinaG Bako "iste mo!li od!ovoriti na nje!a, tre"amo sliku za rije# 3teina3 + va!a u kupaonici koja postoji u !otovo svakoj ku,i za kontrolu teine uku,ana. ;ko tre"ate zapamtiti rije# 3va!a3, radije vizualizirajte va!u s utezima na trnici.
142

Chia
1ijelo8 moemo zamisliti ljudsko tijelo u punoj veli#ini. 1ako:er, moemo zamisliti lutku+manekena koja se koristi na te#ajevima iz prve pomo,i, manekena za izlo!e ili lutku za automo"ilske testove sudara. ;socijaciju je naj"olje iz!raditi tako da ne po"rkate tu rije# s rije#ju 3#ovjek3, koju razmatramo pose"no. 1jedan8 "udu,i da imamo previe naziva vremenskih razdo"lja u osnovnom voka"ularu @mjesec, !odina, dan, itd.A, zamiljam sedam patuljaka koji su edni i stoje u redu da se napiju iz izvora. %injenica da ih je sedmero podsjetit ,e me na rije# 3tjedan3 jer je u tjednu sedam dana. 4sim to!a, vrlo je vano znati rije#i 3praznici3, 3"la!dan3 i 3vikend3, koje se #esto koriste i koje se ne smiju me:uso"no pomijeati. 1ako:er, tre"amo znati ime svako! dana u tjednu.

)onedjeljak8 prvi dan u tjednu, na panjolskom zvu#i kao 3lunes3. =udu,i da je to po#etak tjedna i nje!ov naziv proizlazi iz imena nae! satelita -jeseca @QunaA, zamiljam -jesec u prvoj izlaznoj #etvrti, odnosno u o"liku srpa. 1anak je, ali raste.

4paska. /e,u po"rkati tu rije# s rije#ju 3mjesec3 jer "ih u tom slu#aju zamislio okru!ao pun mjesec.

Utorak8 u romanskim jezicima ta je rije# povezana s -arsom, crvenim planetom. (amiljam dan u tjednu uaren poput planeta i zato mi se #ini da je crvene "oje. rijeda8 u romanskim jezicima ime to! dana u tjednu povezano je s -erkurom. 1aj naziv prevodi se kao 3iva3 i zato me podsje,a na toplomjer. (amiljam veliki planet kako lei u krevetu s vru,icom, s velikim toplomjerom u ustima. U slavenskim jezicima rije# 3srijeda3 odnosi se na pojam 3sredina3, u smislu da je to sredina tjedna. -oete zato !raditi asocijaciju u tom smjeru. %etvrtak8 u panjolskom jeziku dana rije# @juevesA sli#na je imenu planeta Dupiter. =udu,i da je to najve,i planet, zamiljam o!romnu s0eru. U slavenskim jezicima rije# 3#etvrtak3 odnosi se na pojam 3#etvrti3, u smislu da je to #etvrti dan tjedna. -oete zato !raditi asocijaciju u tom smjeru. )etak8 u panjolskom jeziku dana rije# @viernesA sli#na je imenu planeta 9enera @9enusA i "udu,i da je to najsvjetliji o"jekt na ne"u @nakon unca i -jeseca, naravnoA, zamiljam veliku s0eru koja zra#i naj"ljetavijim svjetlom.
143

Chia
u"ota8 ta rije# podsje,a na ime idovsko! "la!dana, Ia"at, , koji se slavi u su"otu. /edjelja8 zamiljam zvonjavu crkvenih zvona koji me podsje,aju da je dola nedjelja.

1kanina8 moete zamisliti veliku rolu tkanine u kroja#kom salonu ili kroja#a koju ree komad tkanine. 1ona8 vidi rije# 3kilo!ram3. 1r!ova#ki centar8 zamiljam veliku !ra:evinu centra, !ledam je izvana, samo vanjski dio. /a taj na#in nema rizika da po"rkam tu rije# sa 3super+marketom3. 1r!ovina8 moete zamisliti o"i#nu manju tr!ovinu iz svo!a kvarta. 1u!a8 zamiljam tuno!a ti!ra koji zijeva. 1urist8 zamiljam #ovjeka koji se sun#a na plai. 6ma sun#ane nao#ale, slua radio i dri kartu !rada u rukama. Ito mislite, sli#i li turistuG U#ilite8 zamiljam z!radu kojoj se pri"liava mno!o mladih ljudi, pjeice i na motorima. 1o su mladi,i jer rije# 3u#ilite3 nije ensko! roda. 1re"amo stvoriti asocijaciju koja ,e se razlikovati od asocijacija za rije#i 3kola3, 3akademija3 i 30akultet3. U#iteljOnastavnik8 zamiljam u#iteljicu koja pie neto na kolskoj plo#i. liku nastavnika @predava#a mukarcaA mi se svi:a asocirati sa studijem za odrasle, a ne za djecu. Ulaz8 zamiljam velik "roj ljudi koji mirno ulaze u kinodvoranu i sjedaju na svoja mjesta. -o!li "iste tako:er zamisliti veliku skupinu u#enika koji ulaze u u#ionicu na nastavu. 4"ratite panju da za rije#i 3ulaz3 i 3izlaz3 asocijacije tre"aju "iti razli#ite. Ulica8 zamiljam mirnu praznu ulicu, tako je ne,u po"rkati s rije#ju 3avenija3. Upravitelj8 ova rije# ozna#ava djelatnika koji je od!ovoran za ostale i rukovodi njihovim radom. =udu,i da je na sustav vrlo 0leksi"ilan, zamiljam #ovjeka koji daje upute radnicima. 9a!on8 zamislite se kako se nalazite u va!onu putni#ko! vlaka* vizualizirajte va!on iznutra, tijekom kretanja, kako primjerice !ledate kroz prozor @okolina vam "rzo promi#e pred o#imaA. 9e#er8 to je do"a dana i tre"a zamiljati ono to se do!a:a nave#er ili se asocira s tim do"om dana. Da, naprimjer, zamiljam zalazak unca.

144

Chia
9eleposlanstvo8 zamislite z!radu o!ra:enu visokom o!radom, na kojoj je pri#vr,ena ta"la na kojoj pie J9eleposlanstvo $epu"like >rvatske3. -oete tako:er zamisliti veliku procesiju stro!ih, vanih ljudi u odijelima s velikim kuvertama s pe#atima @veliko poslanstvo ljudi koji idu poslati diplomatska pismaA. 9eli#ina8 ovdje se misli na veli#inu odje,e @kon0ekcijski "rojA* zamiljam #ovjeka u ka"ini za mjerenje u tr!ovini odje,om, ispred nje!a je hrpa odje,e. 9rlo mu je teko prona,i neto od!ovaraju,e veli#ine, sve na njemu iz!leda prili#no loe. (ato on "ez prestanka ispro"ava odje,u raznih veli#ina, no ne moe na,i nita od!ovaraju,e. 9isina8 moete zamisliti kako jedan #ovjek mjeri visinu dru!o!a od !lave do peta. 7ru!a zanimljiva varijanta je zamisliti vrlo visoki kip. 9lak8 zamiljam cijeli vlak izvana @lokomotivu koja vu#e va!one po pruziA. 9rijeme @klimatski uvjetiA8 zamiljam promjenu !odinjih do"a, a moda i vremensku pro!nozu na televiziji. 9rijeme8 ta rije# ozna#ava 3trajanje, tijek vremena3, a ne vrijeme u smislu klimatskih uvjeta. -oete si zamisliti kronometar. 9rt8 zamiljam mali vrt u cvije,u. 1aj se prizor jako razlikuje od prizora parka koji smo razmotrili prije. 9ru,ina8 moete zamisliti #ovjeka koji mae lepezom jer mu je jako vru,e. -oete tako:er zamisliti neko!a u sauni, ili vizualizirati pe, ili !rijalicu. 9una8 moemo zamislite veliko klupko vune. ;ko elite, moete povu,i za slo"odni kraj konca da !a odmotate. (akuske8 moete zamisliti skupinu kono"ara koji sve#ano ulaze u salu kako "i na va stol stavili mno!o ukusno ukraenih jela. (animanjeOpro0esija8 zamiljam proroka s du!om "radom koji se o"ra,a !omili. 4"ratite panju na sli#nost rije# 3prorok3 i 3pro0esija3. /emojte vizualizirati vlastito zanimanje jer ono ima pose"an naziv. Bako "iste zapamtili kako na stranom jeziku zvu#i naziv vae! zanimanja, tre"ate koristiti dru!u asocijaciju. -oete zamisliti samo!a se"e na poslu. (emljaOdrava8 tu imamo tri izvrsne varijante8 aA ako !ovorimo o 3zemlji3 op,enito, ne podrazumijevaju,i neku konkretnu dravu, moete zamisliti sliku ili neku oso"itost svoje zemlje, no poeljno je da to "ude podru#je daleko od vae! mjesta ro:enja*
145

Chia
"A kako "iste zapamtili ime vae domovine na stranom jeziku, moete zamisliti svoje mjesto ro:enja* cA ako tre"ate zapamtiti ime odre:ene strane drave, moete zamisliti neku njezinu oso"itost. (ima8 meni od!ovara da zamislim, naprimjer, skijaku snjenu stazu ne!o naprosto mraz i hladno,u jer rije# 3hladno,a3 tako:er spada u osnovni voka"ular. (ra#na luka8 tre"amo vizualizirati odoz!o i vidjeti zrakoplove koji stoje ili polako se pri"liavaju crti za ukrcavanje. ;ko naprosto zamislimo o!romne prostorije zra#ne luke s mnotvom ljudi, mo!li "ismo po"rkati tu asocijaciju sa eljezni#kim ili auto"usnim kolodvorom. 9ano. =olje je stvarati jasnu i nedvosmislenu sliku. (rak8 zamiljam ura!an i vihor koji sve tr!a i odnosi. (rakoplov8 iako je to pojam prili#no jednostavan za vizualizaciju, ne smijemo !a "rkati s rije#ju 3let3. (ato zamiljamo zrakoplov izvana, nje!ov o"lik i veli#inu, kako da se nalazimo u zraku pokraj nje!a. dru!e strane, za rije# 3let3 zamiljamo se"e u salonu zrakoplova. 6sto #inimo i za rije# 3automo"il3* dok za !la!ol 3upravljati vozilom3 zamiljamo se"e za upravlja#em automo"ila. 5eljezni#ki kolodvor8 zamiljam vlak koji se pri"liava peronu i !omilu putnika koji !a do#ekuju. 4pet, ne,emo vizualizirati #ekaonicu eljezni#ko! kolodvora jer je !otovo identi#na #ekaonici auto"usno! kolodvora. U ovom prizoru tako:er susre,emo slike vlaka, va!ona i perona. /jihove pojedina#ne vizualizacije zato tre"aju "iti razli#ite. 5ivotinja8 lako je vizualizirati ivotinju jer svakoj ivotinji od!ovara vrlo konkretna slika* za asocijaciju oda"erite "ilo koju ivotinju, no poeljno je da to ne "ude vrsta ivotinje koja je uklju#ena u osnovni voka"ular.

14'

Chia

11
Usvajamo pridjeve

=ijel8 pred vama je mno!o mo!u,nosti* jeverni pol, "ijeli medvjed i dr. =olestan8 zamislite "olesno! #ovjeka u krevetu, pokraj nje!a deura medicinska sestra. =olji8 zamiljam #ovjeka na po"jedni#kom postolju. ;ko elimo nau#iti antonim te rije#i, 3loiji3, moemo zamisliti #ovjeka koji stoji na nioj razini postolja, po"jednik !a zalijeva ampanjcem dok slavi svoju po"jedu. =rz8 moemo zamisliti trku !eparda, naj"re ivotinje u svijetu. Crn8 zamiljam (orroa s crnom maskom i crnim platem. Crven8 razmiljam o raj#ici, o vulkanskoj lavi i dru!im crvenim predmetima. %ist8 mno!i predmeti mo!u nas podsje,ati na taj pridjev, naprimjer, vrlo #ista odje,a, iz!la#ana i uredno sloena, "listav pod i dr. 7e"eo8 taj je pridjev lako vizualizirati, zar neG 7o"ar8 7o"ar zamiljam sveca koji se moli spojenih ruku. Elup8 moete zamisliti !olu"a koji pokuava proletjeti kroz staklenu reklamu u !radu i svaki put se u nju za"ije, on ne razumije da je to nemo!u,e. 4"ratite panju na sli#nost rije#i 3!lup3 i 3!olu"3. U#ite li en!leski, rije# 3!lup3 zvu#i kao 3stupid3, zamislite #ovjeka s velikim tupeom, koji mu prili#no !lupo stoji. >ladan8 moemo zamisliti ledenjak ili snjeni planinski vrh. 6zdrljiv8 zamiljam konja u trci, on tr#i ve, mno!o sati i nije se umorio.

142

Chia
Dedini8 vjerojatno ,ete lako zamisliti usamljeno! #ovjeka na pustom otoku, poput $o"insona Crusoa. 4n je jedini stanovnik na tom otoku. 4paska. /emojte po"rkati ovu rije# sa rije#ju 3sam3 @solo, "ez pratnjeA. De0tin8 "ilo koja sitnica, neto vrlo je0tino. Bompliciran8 Bompliciran8 zamiljam #ovjeka koji na ispitu potajno prepisuje sa 3ala"ahtera3 jer polae vrlo kompliciran predmet. Qa!an8 ako vam se #ini da je u#enje strano! jezika lako, zamislite #ovjeka koji mae zastavom, to zna#i po"jedu. /eka to "ude zastava drave #iji jezik u#ite. Qijep8 zamiljam 1rnoruicu. 9i moete zamisliti "ilo to, to povezujete s ljepotom. QuckastOaav8 zamislite omiljeni lik iz omiljene komedije ili humoristi#ke serije, npr. -r. =eana. tare komedije mo!u vam posluiti kao izvor ideja. -ali8 -ali8 zamiljam malo!a ponija. -ekan8 zamislite jastuk ili mekanu !linu. -lad8 zamiljam mlade ljude kako pri#aju viceve i smiju se. -rav8 nije teko zamisliti mravo! #ovjeka. /e,emo po"rkati tu rije# s rije#ju 3visok3 jer za nju zamiljamo koarkaa. /izak8 naj"olje je zamisliti patuljka. /emojte zamiljati dijete jer se ta rije# koristi mno!o #e,e od rije#i 3patuljak3. /ii @po zvanjuA8 zamislite ro#nika male visine, on pozdravlja vojnike viih #inova koji !a premauju i visinom. )o!ledajte odmah rije# 3vii @po zvanjuA3. /jean8 zamislite poplun i perje. )ametan8 moete zamisliti ;l"erta Hinsteina ili neko! dru!o! ko!a smatrate oso"ito pametnim. )lav8 moete zamisliti more, ne"o ili dr. /e "i "ilo loe da zamislite se"e kako sjedite pokraj mora i pijuckate 3)lavac3 iz "oce. )razan8 jednako kao i u slu#aju s rije#ima 3!ornji3 i 3donji3, sparimo rije#i 3pun3 i 3prazan3. ;ko smo za rije# pun koristili prizor crijeva iz koje! se izlijeva "enzin z"o! puno! rezervoara, za rije# 3prazan3 zamislimo crijevo koje je spojeno s rezervoarom, "enzin se ulijeva u nje!a jer je rezervoar prazan. )rekrasan8 u danom slu#aju moete zamisliti !lumca, !lumicu, pjeva#a ili neku dru!u slavnu oso"u za koju smatrate da 3prekrasno3 iz!leda.
14?

Chia
)rivla#an8 vano je iz"je,i z"rku izme:u te rije#i i rije#i 3lijep3 i 3prekrasan3* zamislite neto posve druk#ije, to nema veze s ljepotom, na+primjer neko!a tko vama djeluje privla#no, ali nije nuno lijep @aA u klasi#nom smislu te rije#i. )rljav8 moete zamisliti rudara, prljavo! i oznojeno!. )un8 zamiljam kako se iz crijeva izlijeva "enzin jer je rezervoar ve, pun. )unoljetan8 zamislite kako na ulazu u no,ni klu" redar trai u mladi,a oso"nu iskaznicu i zatim !a puta u klu" jer je mladi, punoljetan. (a rije# 3maloljetan3 zamislite o"ratno8 mladi, nema oso"nu i redar !a ne puta u klu", mladi, tuno odlazi. ;ko vam se ne svi:a ta scena, moete zamisliti "ilo to, to nije doputeno maloljetnim oso"ama, npr. kupovanje loto listi,a ili alkoholno! pi,a. $uan8 zamislite runu vjeticu, monstruma ili neto sli#no. i!uran8 zamislite #ovjeka koji je si!uran u se"e. -oda je upravo osi!urao svoju imovinuG impati#an8 zamislite neto neuo"i#ajeno, naprimjer simpati#nu patku* o"ratite panju na sli#nost u zvu#anju rije#i 3simpati#an3 i 3patka3. kup8 zamislite okupljanje @skupA milijunaa u nekoj kon0erencijskoj sali raskono! hotela. 4ni su odjeveni u vrlo skupa odijela najpoznatijih marki, pue vrlo skupe ci!are i nose zlatne satove i prstenje s dra!im kamenjem. 6li zamislite okupljanje vlasnika vrlo skupih automo"ila. la"8 zamiljam vrlo sla"o! #ovjeka kojem drhte no!e. lo"odan8 u panjolskom jeziku ta rije# zvu#i kao 3li"re3 pa zamiljam zeca @lie"reA koji "jei pro!onitelju te je naposljetku slo"odan. -oete zamisliti #ovjeka koji izlazi iz zatvora. me:8 zamislite "ilo koji predmet te "oje. naan8 moete zamisliti "odi"ildera koji pokazuje svoje mii,e u raznim pozama ili sportaa koji podie ute!e. poso"an8 zamislite so"a koji crta i pjeva, to je vrlo sposo"an so". retan8 pomislite na neto to "i vas mo!lo usre,iti. tar8 zamiljam vrlo staro! djeda. ;ko u#ite panjolski @ma&orA, zamislite da je taj djed vrlo star i visok te je odjeven u vojni#ku uni0ormu jer je umirovljeni "ojnik.

14C

Chia
1anak8 rije#i 3de"eo3 i 3mrav3 do"re su za opisivanje ivih "i,a, dok je spomenutu rije# naj"olje koristiti za taj opis predmeta. (amiljam kako vrlo tankim i otrim noem reu tanku kriku slanine. 1uan8 zamiljam vrlo tuno dijete koje je slomilo omiljenu i!ra#ku. 1vrd8 moete zamislite "ilo to, od dijamanta do tvrdo! komada !ranita. U!odan8 moete zamisliti neto to je vama u!odno. Umoran8 moja mata crta putnika koji sam hoda pustinjom. 9rlo je umoran i na ru"u da padne. 9elik8 zamiljam o!romno sta"lo koje je izraslo do ne"a. -o!u,e su i razne dru!e asocijacije. 9isok8 moete zamisliti visoko! koarkaa kako i!ra koarku. 9ii @po zvanjuA8 zamislite vojnika visoko! #ina koji pozdravlja ro#nike. 1u smo asocijaciju koristili za pojam 3nie!a zvanja3, no sada se umjesto na ro#nika koncentriramo na vojnika vie! #ina.

4paska. 9rlo je korisno !raditi asocijacije u kojima su istodo"no prisutni antonimi, kao u slu#aju 3vii + nii3. Dedan lik uvijek ,e nam pomo,i da se sjetimo dru!o!.

9ru,8 zamiljam tanjur vru,e juhe iz koje se die para. (a"avan8 (a"avan8 zamiljam klauna koji pravi za"avne !rimase jer rije# 3klaun3 ne ulazi u osnovni voka"ular. (adovoljan8 moemo zamisliti #ovjeka koji u rukama dri do"itni listi, lota. 1ako:er, moete zamisliti vrapce kako zadovoljno cvrku,u u !rmlju. (animljiv8 zamiljam vrlo zanimljivu televizijsku emisiju, moda "i to mo!ao "iti dokumentarac koji izaziva veliko zanimanje !ledatelja. (auzetOzaokupljen8 zamiljam #ovjeka koji radi nekoliko poslova istovremeno. (drav8 zamislite zu"ara koji #estita pacijentu na tome to su mu svi zu"i zdravi. (elen8 si!urno znate mno!o predmeta zelene "oje8 krastavac, trava, salata i dr.

15F

Chia

12
Usvajamo prilo!e

=lizu8 zamislite o"jekt koji je toliko "lizu da !a moete dohvatiti rukom. =rzo8 zamislimo #ovjeka koji "rzo ide ulicom, !uraju,i ostale pjeake. 7a8 situacija je ista kao i s rije#ju 3ne3. -oete zamisliti neko!a kako potvrdno kima, !ovore,i nam 3da3. 7aleko8 zamiljam #ovjeka koji !leda kroz dalekozor. i!urno trai neto to se nalazi vrlo daleko. -oe tako:er !ledati kroz teleskop. 7o"ro8 zamislite neto kvalitetno, do"ro napravljeno. 7olje8 elim po!ledati dolje ispod kreveta @kao da neto traimA i na,i tamo neto neo"i#no, neto #udno. )oeljno je da je ono to na:emo po zvu#anju sli#no prijevodu te rije#i na jezik koji u#ite.

. 1ako /aprimjer, ako u#ite en!leski jezik, ispod kreveta "iste mo!li na,i "ijeli veo.
,ete lako zapamtiti da 3dolje3 na en!leskom zvu#i kao 3"eloM3. 7ostaOdovoljno8 7ostaOdovoljno8 zamislimo #ovjeka koje!a mu#e i on vi#e8 37osta.3 Eore8 zamiljam kako me je netko pozvao s !orsko! vrha @!ore + !oraA. Eotovo8 zamislite kako se u pe,nici pe#e neko jelo, odjednom zazvoni kuhinjski alarm + jelo je !otovo. 6li naprosto zamislite kako u restoranu "rze hrane ili u tr!ovini kupujete !otovo jelo. 6zvana8 ako smo za rije# 3unutra3 zamiljali neko!a u tele0onskoj !ovornici, za ovu rije# moemo zamisliti kako netko #eka na svoj red ispred ka"ine. 4n je nervozan jer mora o"aviti tele0onski poziv, a oso"a koja je unutra ve, du!o raz!ovara.

151

Chia
6zvrsno8 ova me rije# podsje,a na imenicu 3vrsta3 pa zamiljam neko!a tko se izdvojio

iz vrste pa su mu dodijelili "ed 3izvrsno3. /e,u vizualizirati sportaa po"jednika jer smo
taj prizor koristili u dru!im asocijacijama. Dasno8 moete zamisliti vrlo #isto, jasno ne"o. Do8 moemo zamisliti kupca u tr!ovini koji slae u kolica mno!o artikala + jo i jo. Basno8 ne tre"a "rkati ovu rije# s imenicom 3ve#er3, u danom slu#aju antonim jer rije# 3rano3. -oete zamisliti dvije ptice, jedna od kojih @sokolA leti vrlo "rzo i sti,i ,e na odredite rano, dok dru!a leti vrlo sporo i sti,i ,e kasno. Qano8 zamiljam neko!a kako paljivo raz!ledava nov#anicu. 9jerojatno eli odrediti je li 0alsi0ikat, odnosno lana ili nije. Qoe8 zamislite zlo#esto!a "ijesa @koristili smo !a u asocijaciji za pridjev 3lo3A. -alo8 zamislite ono to vam nedostaje ili neto #e!a ima malo. -no!o8 zamislite ono #e!a imate u izo"ilju. Da zamiljam tanjur pun hrane. -no!o hrane. 1u sliku koristim i za zapam,ivanje rije#i 3malo3. -oda8 -oda8 zamislite veliko! lijeno! mora @o"ratite panju na sli#nosti rije#i 3mor3 i 3moda3A koji lei na ledu i dvoumi oko to!a ho,e li sko#iti u vodu. 4n razmilja8 3-oda...3. /akon8 zamiljam ,elavo! #ovjeka, ostaje "ez kose nakon to je "io kod 0rizera. 4paska. )o!ledajte rije#i 3prije3 i 3poslije3. $ije# 3nakon3 i 3poslije3 uzajamno su potpuno zamjenjive. /aprijed8 zamiljam automo"il koji pretje#e kolonu kamiona koji voze istim trakom. 4"rate panju na rije#+antonim 3nazad3. /asuprot8 vidim #ovjeka koji stoji nasuprot mene, kao da je odraz u o!ledalu i imitira moje pokrete. /azad8 zamiljam automo"il koji juri cestom jer se voza#u jako uri sti,i na neko odredite, on nailazi na du!a#ku kolonu kamiona koji stoje z"o! to!a to je cesta privremeno zatvorena. 9oza# mora okrenuti automo"il i vratiti se istim putem nazad, kako "i potraio o"ilaznicu. 4paska. )rizor automo"ila koji pretje#e kolonu kamiona koristili smo u asocijaciji za rije# suprotno! zna#enja + 3naprijed3. /e8 ne,ete imati pro"lema s prijevodom te rije#i jer ona zvu#i vrlo sli#no na mno!im jezicima i, osim to!a, vrlo #esto se koristi. Bao varijantu, moete zamisliti slona koji mota svojom o!romnom !lavom iz strane u stranu.
152

Chia
/eki8 za panjolski jezik @al!unoA zamiljam al!e na plai. 1amo rastu neke al!e. /epravedno8 ne tre"ate u#iti rije#i s pre0iksom 3ne+3 @ili dru!om vrstom ne!acijeA koje ozna#avaju suprotno osnovnom zna#enju rije#i. )oslije ,emo razmotriti popis takvih #estica. /a:ite rije# 3pravedno3, dodajte #esticu 3ne3 i do"it ,ete potre"nu rije#. /ikada8 zamislite turu kupaonicu u kojoj nema ni kade. /ita8 moete zamisliti pliva#a koji se naao u "azenu "ez vode. Do je "olje da smislite jedinstveni asocijativni "lok s rije#ju 3sve3. /itko8 zamislite da vidite na podu nit koja se pomi#e kao da je vuku, ali nitko je ne vu#e. 4"ratite panju na sli#nosti izme:u rije#i 3nit3 i 3nitko3. 4dostra!a8 zamiljam putnike koji se nalaze u stranjem dijelu auto"usa, 3odostra!a3. 4ni pokrivaju rukama ui jer im smeta "uka motora.

4paska. )o!ledajte rije# 3sprijeda3.

4vdje8 zamiljam #ovjeka koji pokazuje prema svojoj cipeli, kao da se ispod nje neto nalazi. 4visno8 zamislimo #ovjeka koji je ovisan o ne#em, npr. o kla:enju na konje. )onekad8 ta rije# vrlo se #esto koristi i "udu,i da je ne moemo vizualizirati, tre"amo zaposliti matu. /aprimjer, zamiljam #ovjeka kako "aca kovanicu u zrak i jo jedno! koji !a promatra. )onekad ispada !lava, a ponekad pismo. /a!laavaju,i tu asocijaciju zamiljam kako promatra# kae8 3)onekad ovo, ponekad ono3.

4paska. 9ano je vizualizirati i odnositi se prema tim prizorima kao da se do!a:aju u stvarnosti, kao da !ledate i!rani 0ilm.

)ored8 moemo zamijeniti ovu rije# pojmom 3"lizu3 koji smo ve, razmotrili. 1o je jo jedan primjer koritenja sinonima. )oslije8 zamislite kako ispred se"e vidite ne#ije tra!ove, slijedite tu oso"u, idete poslije nje. 6li koristite jedinstven asocijativni "lok za rije#i 3prije + poslije3. (amislite

153

Chia
dvije slike, na jednoj #ovjek ulazi u 0rizerski salom s du!om kosom @prijeA, a na dru!oj odlazi iz salona "ez kose @poslijeA. )ravedno8 zamiljam suca koji donosi pravednu presudu nakon koje udara drvenim suda#kim #eki,em. -oete tako:er zamisliti "i"lijski lik /oe koji je "io vrlo pravedan. )revie8 zamiljam !omilu ljudi koji stoje u redu ispred tr!ovine u nadi da ,e kupiti artikle koji su !otovo rasprodani. Bupaca je previe. )rije8 Boristite jedinstven asocijativni "lok za rije#i 3prije + poslije3. (amislite dvije slike, na jednoj #ovjek ulazi u 0rizerski salom s du!om kosom @prijeA, a na dru!oj odlazi iz salona "ez kose @poslijeA. )rvo8 moete zamisliti svo!a starije!a "rata ili sestru. $ano8 vidi 3kasno3. 6li zamislite pijetla koji kukuri#e u ranu zoru. 6li pekara koji tako:er ustaje vrlo rano. $avno8 zamiljam dva "lizanca. 7ru!a varijanta + dvo!lavi zmaj, s dvije jednake !lave. ada8 zamiljam #ovjeka u kavani koji doziva kono"ara pucketanjem palca i srednje! prsta, a taj mu !estom ruke od!ovara8 3 ad ,u do,i3. amo8 postoji do"ra asocijacija za panjolski jezik8 zamiljam mozak u staklenci. U toj staklenci je samo @solamenteA mozak @solo una menteA. poro8 jedna od mo!u,ih varijanti jest zamisliti pua ili kornja#u, ili neko dru!o "i,e koje se sporo kre,e. prijeda8 zamiljam putnike koji se nalaze u prednjem dijelu auto"usa. 4ni raz!ovaraju i za"avljaju voza#a. 4"ratite panju na rije# 3stra!a3 jer "i o"je te rije#i "ilo do"ro koristiti u istom kontekstu, s prizorom auto"usa. ve8 ako ste koristili prizor prazno! "azena za rije# 3nita3, sada moete zamisliti pro0esionalno! pliva#a u olimpijskom "azenu koji daje sve od se"e i ide na 3sve + ili nita3. -oete tako:er zamisliti vemir koji o"uhva,a sve* to je izvrsno rjeenje. 1ako8 ova rije# zna#i 3na takav na#in3 i moemo koristiti asocijaciju s kretanjem ute!a na zidnom na satu + 3tika+taka3. 1ako:er8 zamiljam nekoliko "u"njara. vaki od njih nosi svoj "u"anj, svi kora#aju zajedno. )rilazi im jo jedan #ovjek koji tako:er ima "u"anj. 1amo8 zamiljam #ovjeka koji pokazuje prstom u smjeru tamne prostorije + tame. 4n pokazuje prema predmetu koji se u tami ne vidi, zato kae8 3/e!dje tamo...3. 4"ratite panju na sli#nost rije#i 3tamo3 s imenicom 3tama3.
154

Chia
1o#no8 zamiljam rulet u kasinu. Bada se rulet vrti, loptica uvijek upada to#no u polje i nikada izme:u dva polja. 6li pokuajte asocijaciju s to#kom, z"o! sli#nosti izme:u rije#i 3to#no3 i 3to#ka3. 1oliko8 zamislimo #ovjeka koji #ita 1olkienovu trilo!iju 3Eospodar prstenova3 i apu,e8 31oliko likova, toliko likova... 1olkien, 1olkien, tolJko likova...3. 1uOovdje8 zamiljam #ovjeka koji pokazuje prstom na predmet koji se nalazi pokraj, u "lizini, upravo pred njim, odnosno 3tu3.

4paska. )o!ledajte asocijaciju koju smo koristili za rije# suprotno! zna#enja, 3tamo3. i
u ovom slu#aju koristimo jedinstveni prizor #ovjeka koji pokazuje prstom. Unutra8 na taj pojam nas mo!u podsjetiti mno!e situacije, naprimjer nalaziti se unutar tele0onske !ovornice i dr. -oete tako:er zamisliti straara koji stoji u svojoj ka"ini jer je vani vrlo hladno. Uvijek8 moete zamisliti neto stalno, trajno, naprimjer stalnu 0izi#ku veli#inu. 9rlo8 moete potraiti sli#nosti s dru!im rije#ima, zamislite vrelo vrlo vru,e vode. Qjudi iz nje!a ne mo!u uzimati vodu jer je vrlo vru,a + vrela.

155

Chia

13
Usvajamo pozdrave, pitanja i u#imo izraze lju"aznosti
7ovi:enja, "ok8 moete zamisliti dirljivu scenu rastanka. $ije# 3"ok3 podsje,a na 3"o!3, a panjolska rije# 3adios3 podsje,a na izraz 3i,i =o!u3 @ir hacia 7iosA. (ato zamiljam da #ovjek od koje!a se rastajem doista odlazi =o!u. EdjeG U panjolskom jeziku to pitanje zvu#i kao 37ondeG3 -oemo zamisliti pirata koje! #lanovi posade zovu don 7. @don 7eA, a 7. je zapravo skra,eno 7emon. /a nje!ovom demonskom "rodu ivi netko nevidljiv i uasan koji no,ima stalno zavija8 39oou3. 1ako ,emo nau#iti da je rije# 3!djeG3 na njema#kom jeziku 3<oG3 i iz!ovara se 3vo83.

4paska. $ije#i+pitanja #esto se koriste u svakom jeziku. Bako "ih vam olakao zadatak, skupio sam ih zajedno i dodao rije#+podsjetnik koja je vrlo u#inkovita. )odsjetnik je sastavljen tako da svaki put koristite lik pirata, kapetana Buke. (ar podi!nuta ruka s kukom ne podsje,a na upitnikG

>vala8 zamiljam mno!o djece u cirkusu. 7jeca se smiju klaunovim luckastim alama i zahvaljuju mu pljeskanjem. BadaG -oemo zamisliti pirata koji "rzo hoda ulicom na svojoj drvenoj nozi. Bada hoda, zvuk udaranja drvene no!e o kamen odzvanja cijelom ulicom.

15'

Chia
BakoG (amiljam pirata koji s "roda pokuava o"aviti veliku nudu u more @on 3kaka3A, no more je valovito, "rod se snano ljulja pa mu to nikako ne uspijeva. )irat podie svoju kuku i pita8 3Bako to u#initiG3 (atim zamislite tu rije# na en!leskom jeziku @>oMGA. ada, dok pirat sjedi sputenih hla#a na ru"u "roda u drvenom #amcu mu s o"ale dolazi domorodac koji podie ruku da "i pozdravio pirata i kae mu 3>au3. $ije# 3hau3 od!ovara 0i!uralnom iz!ovoru en!lesko! 3hoM3. BojiG U panjolskom to pitanje zvu#i kao 3iCualG3 )okuajte zamisliti patku+pirata. )atka kva#e 3kva, kva3 @3cua, cua3A, to je sli#no danoj upitnoj rije#i. -oemo zamisliti epavu patku jer umjesto jedne apice ona ima kuku. /a oku joj je crni povez. Dadna patka.

4paska. 4paska. 4sim lika pirata, moete koristite i dru!e prizore, naprimjer vjealicu, jer njezin !ornji dio tako:er podsje,a na upitnik.

BolikoG (amislimo strano! Bapetana Buku na "la!ajni. prema se platiti i podie svoju kuku plae,i "la!ajnika. Unosi se "la!ajniku u lice i pita8 3BolikoG3 -olim8 zamislite #ovjeka @ili se"eA koji neto moli na koljenima. /ita, niotkud8 zamiljam ma:ioni#ara koji pokazuje da u rukama nema nita i odjednom se niotkud pojavljuju karte. 4prostite8 vidim #ovjeka koji se udara akom u prsa. 9jerojatno je da se nje!ovom krivnjom do!odilo neto loe i sada mu je vrlo ao z"o! to!a. ItoG (a panjolsko 3ZueG3 zamiljam pirata koji stoji na kolutu sira @NuesoA, oduprijevi se o nje!a svojom drvenom no!om. 1koG zamislite "ive! staro! pirata koji sjedi u drvenoj koli"i. 4n ima drvenu no!u i kuku na jednoj ruci. 4djednom netko pokuca navrata. )irat ne moe "rzo do,i do vrata i zato vi#e8 31ko jeG.3 /itko ne od!ovara i kada on otvara vrata vie niko!a nema jer je taj koji je kucao po"je!ao. ada se sjetite da je na en!leskom jeziku to pitanje J<hoG3 koje se iz!ovara kao 3hu3. 1o su "ili huli!ani koji z"ijaju ale sa starim jednono!im piratom. (a panjolski jezik 3ZuienG3 zamislimo pirata koji #ita novine na u!lu @esNuinaA ulice, pokraj uli#ne svjetiljke. Bao to ste ve, po!odili, koristim sli#nost izme:u rije#i 3esNuina3 i 3Nuien3.

152

Chia
(atoG 1o je vrlo vana upitna rije#. (a panjolski 3)or NueG3 zamiljam dvojicu pirata koji i!raju poker. 4ni uzimaju karte kukama i pritom ih pro"adaju. (dravo8 zamiljam veselo!a sur0era koji nam mae s visine veliko! vala i vi#e8 3(dravo.3

15?

Chia

14
Usvajamo zamjenice i #lanove
)odsje,am da je za sve kratke rije#i koje su navedene u ovom po!lavlju naj"olje konstruirati male 0raze koje uklju#uju rije# na materinskom jeziku i na jeziku koji u#ite, onako kako je to "ilo opisano u estom po!lavlju. 4vdje vam pak predlaem neke 3!ra0i#ke3 ideje. Da8 to je jedna od malo"rojnih rije#i koju ,ete vrlo lako zapamtiti zahvaljuju,i #estoj upotre"i. -i8 zamiljam se"e i svoje prijatelje kako zajedno neto radimo. -oj8 zamiljam kako vu#em teak predmet jer je on 3moj3 i elim !a odnijeti ku,i. /a8 zamiljam se"e zajedno s prijateljima* mi vu#emo neto teko na konopu jer je to nae i elimo to odnijeti sa so"om. (a zamjenicu ensko! roda 3naa3 zamislite isto, ali u tom prizoru ne sudjeluju muki prijatelji, ne!o ene + prijateljice.

4paska. )rizor vu#e neko! teko! predmeta pomo,u konopa koristim za ozna#avanje mnoine posvojnih zamjenica, jer kada netko vu#e neto zavezano za konop, stvara se dojam da je to nje!ovoOnjihovo. 1ako:er, kada je predmet teak, u tome sudjeluju mno!o ljudi, to ukazuje na mnoinu.

/je!ov8 zamiljam #ovjeka u daljini koji neto nosi. /jihov8 vidim mno!o ljudi u daljini koji neto vuku na konopu.
15C

Chia
4n8 zamislimo #ovjeka koji prilazi skupini mukaraca. 4ni okre,u !lave i !ledaju u #udu8 to je doista 3on3. 4na8 vidim kako se skupini ena pri"liava jo jedna ena. 4ne okre,u !lave i !ledaju u #udu8 to je doista 3ona3. 4va8 @ta koja je ispred meneA8 moemo zamisliti kako jedna ena tapa dru!u po ramenu. 4vaj8 @taj koji je ispred meneA8 zamislimo kako jedan mukarac tapa dru!o! po ramenu. 4vo8 @to to je ispred meneA8 zamislimo kako #ovjek dodiruje neki predmet. 1aOona @koja se nalazi dalekoA8 moemo zamisliti kako netko pokazuje prstom na upadljivo odjevenu enu. 1ajOonaj8 moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema krupnom visokom mukarcu. 1ako:er moemo zamisliti kako pokazuju prstom na malo!a #ovjeka u daljini. 4"ratite panju, #ovjek se samo #ini malim, zato to se nalazi daleko.

4paska. 4"ratite panju na to da na stranom jeziku koji u#ite zamjenice 3taj + onaj3 mo!u "iti zapravo samo jedna rije# @kao i 3to +ono3, 3ta + ona3A. U mno!im jezicima zamjenice 3taj3 i 3to3 mo!u se koristiti sasvim druk#ije ne!o u vaem, npr. svi neivi predmeti ozna#avaju se s 3to3 @npr. en!leski 3it3A, a sva iva "i,a sa 3taj3 ili 3ta3.

1o zna#i da su svi neivi predmeti srednje! roda @uz poneki izuzetakA. 1ako:er, u nekim jezicima 3taj3 @za iva "i,aA i 3to3 @predmetiA mo!u "iti jedna te ista rije#.

1i8 zamiljam #ovjeka ili svo! prijatelja koji stoji pokraj mene. 1oOono @to se nalazi dalekoA8 moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema si,unom o"jektu koji se nalazi u daljini. 1voj8 zamiljam svo! prijatelja koji stoji pokraj mene i dri neto u rukama. 9a @jedninaA8 zamiljam #ovjeka koji dru!ome u kavani dodaje netom za"oravljeni eir.

1'F

Chia
9a @mnoinaA8 zamiljam skupinu krupnih ljudi u svojoj "lizini koji vuku neki teki predmet pomo,u konopa. 9i8 zamiljam skupinu odraslih ljudi koji sjede u kru!u i i!raju se krumpira.

/eodre:eni #lan ili 3jedan38 u#ite li panjolski jezik @unaA, predlaem da zamislite urnu @una urnaA.

1'1

Chia

15
Usvajamo prijedlo!e i veznike

)odsje,am da su prijedlozi i veznici vrlo kratke rije#i, pa ih je u nekim slu#ajevima lake zamijeniti dru!im rije#ima ili kratkim 0razama u kojima ,e se na,i dane rije#i na vaem materinskom jeziku, zajedno s prijevodom na jezik koji u#ite. =ez8 moete zamisliti zvono "ez jezi#ca koje se ljulja, ali ne proizvodi nikakve zvukove. 1ako:er, moete zamisliti hla#e koje padaju jer nemaju remen ili neto dru!o. 68 to je veznik za koji je mo!u,e smisliti mno!o stvari koje su me:uso"no spojene, naprimjer lanac ili perle na o!rlici. U panjolskom jeziku taj veznik @[A podsje,a iz!ledom na pra,ku. (ato smiljam asocijacije ili 0raze u kojima sudjeluje prijevod to! veznika na strani jezik i neka akcija koja uklju#uje pucanje iz pra,ke. /e o!rani#avajte svoju matu. Uz pomo, jedno! prizora u kojem se mijenjaju samo detalji mo!u,e je !raditi asocijacije i zapamtiti prijevode iste rije#i na vie jezika. /o podsje,am8 ako u#ite nekoliko jezika istovremeno, potre"no je u asocijaciju dodavati rije#+podsjetnik @doker o kojem smo !ovorili ranije* naprimjer pirataA koja ,e vam pomo,i da sprije#ite z"rku. /a8 moemo zamisliti kako se na kuvertu lijepe marke. /i8 moemo zamisliti stro!u majku koja !ovori djetetu8 3/i u kojem slu#aju nemoj nikamo i,i3. )rema8 moete zamisliti strelicu koja pokazuje u odre:enom smjeru, prema ne#em, ili veliki prometni znak na cesti, ili kartu s pravcima. 8 za taj prijedlo! moete zamisliti zmiju koja se podie s tla i sik#e8 3ssss...3 Do je "olje uklopiti to u 0razu u kojoj postoji i prijevod na jezik koji u#ite.

1'2

Chia
Ito8 vano je ne "rkati taj veznik s upitnom rije#ju 3ItoG3 ;ko u#ite panjolski @NueA, moete zamisliti komadi, sira @NuesoA. /o u tom slu#aju tre"at ,ete stvoriti i pose"nu asocijaciju za imenicu 3sir3. U8 moete zamisliti #ovjeka koji nekamo ulazi. -ora u,i unutra. (a8 moete zamisliti ljude na utakmici koji mau zastavom jer navijaju za mom#ad svoje drave. (ato to8 za panjolski 3porNue3 zamiljam pastire koji i!raju poker @poNuerA. ("o!8 katkad se prijedlozi 3za3 i 3z"o!3 u stranom jeziku mo!u ozna#avati jednom te istom rije#ju, kao to je naprimjer en!leski prijedlo! 30or3. /o i u tom slu#aju moete, primjerice, zamisliti situaciju koja o"uhva,a o"a zna#enja.

1'3

Chia

1'
Usvajamo "rojeve, dane u tjednu i mjesece u !odini

)amtimo "rojeve U danom po!lavlju "rojevi su raspore:eni od manje! prema ve,em, umjesto a"ecednim redom, jer ,ete ih tako lake zapamtiti. "rojevima #iji su nazivi u vaem materinskom jeziku sli#ni prijevodu na jezik koji u#ite ne,e "iti pro"lema. /aprimjer, za panjolsko 3seis3 @'A vjerojatno ne tre"ate asocijaciju.

(apamtite, ne !radimo nikakve asocijacije ako su rije#i u jezicima sli#ne. 1e rije#i ionako pamtimo "ez teko,a, a mo!le "i nam do"ro do,i u smiljanju asocijacija za dru!e rije#i. /aime, u takvim slu#ajevima slu#ajevima ostaju nam te 3prazne3 rije#i za koje nismo stvarali nikakve asocijacije asocijacije i koje moemo koristiti za sli#nost u zvu#anju s dru!im stranim rije#ima. 6sto se do!a:a i s rije#ima za koje smo stvarali asocijacije. /akon neko! razdo"lja prakse mo,i ,ete ih iz!ovarati "ez razmiljanja, kao da pri#ate na materinskom materinskom jeziku.

(a "rojeve #iji se nazivi u razli#itim jezicima razlikuju iz!ra:ujemo asocijacije. (apravo stvaramo 3mentalni okvir3 koji se sastoji od deset mentalnih 3kutija3 za prvih deset "rojeva. -entalne kutije su spremnici za sustavno pohranjivanje in0ormacija. U tom okviru svakom "roju od 1 do 1F od!ovaraju odre:ena slova kojima se ti "rojevi i0riraju. Butije za prvih deset "rojeva "it ,e dovoljne jer se "rojevi po#evi od dru!e
1'4

Chia
desetice, npr. 3123 ili 3133, dalje stvaraju uz pomo, lo!ike. )oznavaju,i tu lo!iku "it ,e vrlo jednostavno nau#iti kako se kae 32F3, 33F3, 3453, 31?'3, itd. Bako "iste "olje shvatili tu vrstu 3mentalno! okvira3, odnosno metodu zapam,ivanja "rojeva u kojoj se "rojke i0riraju slovima, odnosno u kojoj se "rojevi pretvaraju u rije#i iz od!ovaraju,ih slova, preporu#ujem da se upoznate s mojom prvom knji!om 3 uperpam,enje, super#itanje, superu#enje3 @)lanet (oe, 2F11A. /o onim #itateljima koji nisu pro#itali moju prethodnu knji!u @to im naravno preporu#ujem jer to moe "iti po#etak izuzetno! putovanja u vlastite mo!u,nostiA, pokazat ,u dru!u mo!u,nosti, odnosno zamjenski 3mentalni okvir3. )rilikom zapam,ivanja "rojeva zamiljajte predmet koji iz!ledom sli#i danom "roju8 /ula @FA8 moemo zamisliti o"ru#. Dedan @1A8 zamislimo vojnika na strai s pukom na ramenu. 7va @2A8 zamislimo la"uda koji pliva. 1ri @3A8 zamislimo zmiju koja plee i podie se sluaju,i ma:ioni#arevu 0rulu. %etiri @4A8 zamislimo stolicu. )et @5A8 zamislimo zeca koji sjedi. Iest @'A8 zamislimo kruku. edam @2A8 zamislimo kosu na drci @za koenje traveA. 4sam @?A8 zamislimo nao#ale. 7evet @CA8 zamislimo "alon na tankom konopcu. 7eset @1FA8 zamislimo natkriveni vrtuljak u za"avnom parku. Do jednom o"ratite panju na sli#nost o"lika predmeta sa sim"olima "rojeva. /a taj na#in, elimo li zapamtiti da je 3osam3 @?A na en!leskom jeziku 3ei!ht3, mo!li "ismo zamisliti8

7je#ake koji zadirkuju dru!o! dje#aka koji nosi nao#ale8 3Hj, ti0 @3ej ti3 zvu#i sli#no
en!leskom "roju 3ei!ht3A /jema#ko 3acht3 @3osam3A moemo povezati s usklikom 3ah3 prema sli#nosti zvu#anja. 1ada !radimo asocijaciju8
1'5

Chia
%ovjeku su iz ruku ispale nao#ale i udarile o as0alt8 3;h.r
dru!e strane, za rusko 3vosem3J koje zvu#i poput 3osam3 nema potre"e smiljati asocijaciju.

(apamtite da se u stvaranju asocijacija moete oslanjati kako na na#in iz!ovora rije#i, tako i na na#in njihova pisanja. )amtimo dane u tjednu Bako "iste zapamtili imena dana u tjednu tre"ate smisliti asocijaciju izme:u rije#i i njezina prijevoda. /e za"oravite, ako je rije# na stranom jeziku sli#na vaoj, nema potre"e traiti asocijaciju. 7o"ar na#in stvaranja slikovitih asocijacija jest oslanjanje na oso"itosti ili z"ivanja u svakom danu u tjednu, naprimjer8 K K K televizijski pro!ram na odre:eni dan* neto iz vae! oso"no! tjedno! rasporeda* dru!a z"ivanja.

)amtimo mjesece Bako "iste zapamtili imena mjeseci koristite istu lo!iku kao i za zapam,ivanje imena dana u tjednu, iako se u po#etku to #ini dosadno i nepotre"no. 1re"ate se upoznati sa stranim rije#ima koje zvu#e !otovo jednako vaima i iz!raditi asocijacije samo za one rije#i koje se razlikuju. )ritom imajte na umu da imena mjeseci u !odini nisu toliko vana, "arem na po#etnom stupnju, i ne spadaju u temeljni voka"ular. ("o! to! razlo!a nemojte uriti s u#enjem tih rije#i, ne!o radije posvetite slo"odno vrijeme ponavljanju i uvje"avanju vanijih, odnosno #e,e koritenih rije#i.

1''

Chia

12
edam dana prakse

7akle po#nimo. ada smo spremni i osposo"ljeni da pristupimo sedmo+dnevnom prakti#nom radu. )rvo to tre"ate u#initi jest uvjeriti se da su sve rje#ni#ke ta"lice popunjene. 7ru!im rije#ima, u ta"licama nema praznih polja i smislili ste sve asocijacije. )odsjetimo se, u prva tri stupca upisuje se rije#, njezin prijevod na strani jezik i transkripcija @na#in iz!ovoraA. U posljednji stupac upisuje se asocijacija. ;ko ste pre!ledom ta"lica ustanovili da su neka polja ostala prazna, odnosno ako ste "ili od!odili smiljanje asocijacija za neke rije#i, sada to svakako tre"ate u#initi.

/akon to su sve ta"lice popunjene, moemo po#eti. 5elim vam da uivate u jednostavnim vje"ama s kojima ,ete se susretati tijekom narednih sedam dana.

)rvi dan
7anas je na prvi dan u#enja @doista je uz"udljivo.A i posvetit ,emo !a samo ponavljanju i utvr:ivanju temeljno!a voka"ulara. U tu svrhu koristit ,emo jednostavno kartonsko poma!alo. )onavljanje )o#nimo. =rzim pre!ledom naih ta"lica uvjerit ,emo se jeste li do"ro savladali temeljni 0ond rije#i. Bako "iste !a kvalitetno ponovili, izreite pravokutnu kartonsku karticu i nalijepite na nju crni kartonski krui,. 4dreite pravokutniku !ornji lijevi kut. 6zrezani dio veli#inom tre"a od!ovarati dimenzijama jedno! polja u vaoj ta"lici. Iirina kartice tre"a

1'2

Chia
"iti malo ve,a od irine cijele ta"lice, kako "iste njome mo!li pokriti svaku ta"licu. 1akvo je poma!alo vrlo lako izraditi prema ovdje prikazanom crteu @vidi crte 1A.

Crte 1.

Bako koristiti karticu pri ponavljanjuG 1. )o!ledajte prvu rije# u ta"lici s desne strane, pokrijte karticom dva sljede,a stupca i desni stupac s asocijacijom. ada !lasno iz!ovorite rije# @crte 2A.

Crte 2.

2. )remjetajte karticu udesno otvaraju,i jedno po jedno polje. 7alje po!ledajte transkripciju rije#i i provjerite jeste li je pravilno iz!ovorili @crte 3A8

1'?

Chia

Crte 3.

9ano. %im se otvori dru!o polje, ponovno iz!ovorite rije# na!las, paze,i pritom da je pravilno iz!ovorite.

ada razmislite o prijevodu strane rije#i, odnosno o tome to dana rije# zna#i na vaem jeziku. 6z!ovorite je i premjestite karticu udesno kako "iste se uvjerili da niste po!rijeili @crte 4A.

Crte 4. 4. Bako "iste nau#enu rije# utvrdili u pam,enju, pro#itajte asocijaciju koja je zapisana u posljednjem polju. /a taj na#in nastavite s ponavljanjem svih rije#i u ta"licama.

1'C

Chia

7ru!i dan
)onovite sve to ste radili prethodno! dana. 7anas pokuajte zapamtiti prijevode svih rije#i.

1re,i dan
1re,e!a dana potre"na vam je snimka vae!a !lasa. )ripremite dikta0on. 4paska. ;ko danas nemate dikta0on, od!odite zadatak za sutra i radije ponovite vje"e iz dru!o!a dana.

Umjesto dikta0ona moete koristiti ra#unalo s mikro0onom, spremaju,i svoje !lasovne snimke na disk, kako "iste poslije sluali zvu#anje rije#i koje tre"ate iz!ovoriti izvode,i tu vje"u. U tu svrhu od!ovarat ,e najjednostavniji pro!ram za snimanje !lasa koji je dio svake verzije operativno! sustava <indoMs ili neko! dru!o! operativno! sustava. -eni oso"no vie od!ovara koritenje dikta0ona. )rednost je u tome to moete vje"ati "ilo !dje, "ez ra#unala. nimanje vlastito!a !lasa 7akle, imate dikta0on. Ito ,emo snimatiG ve je vrlo jednostavno, vratimo se sedmom po!lavlju i snimimo !lasno i raz!ovijetno iz!ovaranje svake strane rije#i. 6z!ovarajte rije# s razmakom od 5 sekundi kako "iste poslije, sluaju,i snimku, imali dovoljno vremena da ponovite iz!ovorenu rije# @po sluhu, ne #itaju,i jeA i prevedite je na svoj jezik. ada ,u detaljno opisati kako tre"ate vje"ati. )retpostavimo da u#ite en!leski i u danom trenutku pred vama je sljede,a !otova ta"lica8 1hink =elieve BnoM 3tsink3 3"il08v3 3nou3 -6 Q616 9jerovati (nati PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV PUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
12F

Chia
)ritisnite tipku za po#etak snimanja i iz!ovorite8

3tsink3
(atim, ne zaustavljaju,i snimanje, pri#ekajte otprilike 5 sekundi prije ne!o to iz!ovorite sljede,u rije#. )otom iz!ovorite8

3"ili8v3
4pet, ne zaustavljaju,i snimanje, pri#ekajte otprilike 5 sekundi. (atim iz!ovorite sljede,u rije#8

3nou3
4pet #ekajte 5 sekundi, itd. /astavite na taj na#in snimati svaku rije#.

(apamtite. /akon to iz!ovorite rije#, tre"ate napraviti petosekund+nu stanku, ne prekidaju,i pritom snimanje, prije ne!o iz!ovorite sljede,u rije#. ;ko elite, na samom po#etku snimke moete iz!ovoriti naziv teme, naprimjer 3Ela!oli3. /akon to!a ,ete iz!ovarati 36menice3, itd. 9ano. 1ijekom snimanja vlastito!a !lasa koristite tih 5 sekundi izme:u rije#i za ponovno pre!ledavanje svih in0ormacija vezanih uz doti#nu rije#.

%etvrti dan
/astavljamo rad s !lasovnom snimkom. 9ratite se snimkama koje ste napravili prethodno!a dana. 7ananju vje"u tre"ate izvoditi na sljede,i na#in. Bada uklju#ujete snimku, #ujete svoj !las koji iz!ovara strane rije#i sa stankama od 5 sekundi, je li takoG 1ijekom tih 5 sekundi morate ponoviti rije# na istom jeziku, onako kako je #ujete i prevesti je na
121

Chia
materinski jezik. 1o! ,e vam vremena "iti dovoljno. /a taj na#in elio "ih vas nau#iti da sluno percipirate rije#i iz!ovorene na stranom jeziku. /ita nije "olje u tu svrhu od percepcije vlastito! !lasa. 4"ratite panju na sljede,e primjere. Bada #ujete rije#8 3think3 tre"ate !lasno ponoviti 3think3 i iz!ovoriti prijevod rije#i na materinski jezik + 3misliti3. /akon to!a #ujete sljede,u rije#8 3"ili8vn i opet ponavljate8 3"ili8v3 te prijevod + 3vjerovati3. (atim #ujete8

3nou3
i iz!ovarate 3nou3 s prijevodom + 3znati3. )onavljanje svake rije#i jednostavan je zadatak i slui tome da malo uvje"ate iz!ovor. ami ,ete osjetiti kada vam je iz!ovor postao pravilan, to ,e se do!oditi vrlo "rzo. 1ako:er, ne "iste tre"ali imati pro"lema s prijevodom, "udu,i da za sve rije#i imate asocijacije. ;ko ste ipak 3zapeli3 na nekoj rije#i, ponovite je nakon to zavrite s vje"om. )anja. (a ovu vje"u tre"ate unaprijed pripremiti kartonsku karticu koju sam opisao ranije.

7akle, kada #ujete prvu rije#

tre"ate !lasno ponoviti 3tsink3 @thinkA, a zatim iz!ovoriti prijevod 3misliti3. 4dmah premjestite kartonsku karticu jedan red ispod, kako "iste se uvjerili da je prijevod to#an. )et sekundi za sve to skupa tre"alo "i vam "iti dovoljno @vidi crte 5A.

122

Chia

Crte 5. /akon to!a #ut ,ete na snimci sljede,u rije#8 3"ili8v3 6 opet, ponovite rije#, iz!ovaraju,i i njezin prijevod te pomaknite karticu jedan redak prema dolje, kako "iste se uvjerili da je prijevod to#an. 1ako nastavite sa svim ostalim rije#ima. =udu,i da 5 sekundi predstavlja prili#an vremenski raspon, mo,i ,ete pratiti vje"u "ez pro"lema. /akon to se uvjerite da je prijevod to#an, ostat ,e vam dovoljno vremena i za to da po!ledate kako se rije# pie i ponovite asocijaciju. )okuajte napraviti sve navedeno, ne,ete se umoriti, a korist je velika. /akon to sve to u#inite, ne,e mi preostati nita dru!o ne!o da vam od srca #estitam. )odsje,am, ako tijekom izvo:enja vje"e nai:ete na neke poteko,e, ponovite sve jo jednom ispo#etka.

)eti dan
)o#evi od peto!a dana doista po#injete !ovoriti. )rva vje"a =udu,i da je to prva vje"a, neophodno je nau#iti pravilno !ovoriti onako kako je to #inio, primjerice, 1arzan.
123

Chia
6nzistiram na tome da je sada najvanije da nau#ite nesputano !ovoriti poput 1arzana, "rzo izraavaju,i svoje misli na stranom jeziku. i!uran sam da ,e vam to izvrsno uspjeti + samopouzdanje i solidan temelj koji ste stekli pomo,i ,e vam da uspijete. 7akle, prvenstvena zada,a jest nau#iti u#inkovito iskazivati vlastite misli. U tu svrhu predloit ,u vam neke standardne 0raze. $e#enice su razvrstane u parove, jedna ispod dru!e. )rva je otisnuta pode"ljanim slovima i izraava izvornu misao koju je potre"no iskazati na stranom jeziku. )odsje,am, tre"ate #itati samo prvu re#enicu iz para, onu koja je otisnuta otisnuta pode"ljanim slovima. )okrijte dru!u re#enicu kartonskom karticom koju ste koristili u prethodnim vje"ama. 1o je re#enica re#ena 31arzanovim jezikom3. )ro#itavi prvu re#enicu, izrazite ideju 1arzanovim jezikom. (atim pomaknite karton i pro#itajte dru!u re#enicu @ona je o"likovana onako kako vi moete izraavati svoju misao na po#etnom stupnjuA. 1a dru!a re#enica tre"a "iti pri"lino sli#na onoj koju ste iz!ovorili. 9idjet ,ete da to moete. Hvo kako. /aprimjer, kako "i 1arzan izrekao sljede,u re#enicuG -oje ime je 1arzan. (a po#etak pokrijte kartonskom karticom dolje otisnutu re#enicu8 -oje ime je 1arzan.

ada iz!ovorite !lasno tu re#enicu 31arzanovim jezikom38 3-oje ime "iti 1arzan.3 (atim pomaknite karticu prema dolje i usporedite svoj od!ovor s onim koji pie ispod8 -oje ime je 1arzan.
124

Chia
-oje ime "iti 1arzan.

hvatili ste to je potre"no #initi. )ripremite karticu i u#inite isto sa sljede,im 0razama8 -oje ime je... @iz!ovorite svoje imeA. -oje ime "iti... @iz!ovorite svoje imeA. 5elim na,i taksi. Da htjeti na,i taksi. 6ako u hrvatskom jeziku to nije slu#aj, savjetujem vam da na po#etku re#enice koristite zamjenicu 3ja3 jer je u mno!im jezicima ona o"avezna. 1ako:er, umjesto !la!ola 3elim3 uvijek u stranom jeziku radije koristite !la!ol 3htjeti3. 4prostite, htio "ih na,i taksi. taksi. 4prostite, ja htjeti na,i taksi. -olim vas, kako "ih mo!ao na,i taksiG -olim vas, kako mo,i na,i taksiG Edje se nalazi metroG Edje "iti metroG

125

Chia
Edje je ulica an Dos,G Edje "iti ulica an DoseG Edje se nalazi hotel 3;storia3G Edje "iti hotel 3;storia3G -olim vas, kako do,i do postajeG -olim vas, kako do,i na postajaG 7akle, ako ste dotle uspjeno proli vje"u i sada moete dosta do"ro sla!ati i iz!ovarati re#enice, mo!u,e je da ne,ete shvatiti sve to vam od!ovori stranac, no jo imate vremena za u#enje. Ito vam je danas u jelovnikuG Ito vi imati danas jestiG Boliko kotaju ove hla#eG Boliko kotati ove hla#eG Bada sam "io dijete, ivio sam u Ipanjolskoj. Bada "iti dijete, ja ivjeti u Ipanjolska. $adio sam prije kao u#itelj. Da raditi prije kao u#itelj. utra ,u si i,i kupovati odje,u. Da i,i sutra kupovati odje,u. /aravno, moete o"likovati takve re#enice na vie na#ina. ljede,i tjedan idem u 7ansku. ljede,i tjedan ja i,i u 7anska.

12'

Chia
4"ratite panju na to da, "ez o"zira na primitivnu strukturu, dane re#enice izvrsno prenose ideju i smisao. Bada "ih imao dovoljno novca, kupio "ih taj automo"il. ;ko ja imati dovoljno novac, kupiti taj automo"il. 6li, mijenjaju,i poredak8 Da kupiti taj automo"il, ako imati dovoljno novac. /aravno, ne morate iz!ovarati "a one re#enice koje se ovdje predlau. -oete pustiti matu na volju. /astavite vje"u, uvijek se iznova uvjeravaju,i da moete re,i to!od poelite, u razli#itim vremenskim o"licima @na 31arzanovom jeziku3A. ada te ne mo!u sluati jer jedem. ada ja ne mo,i sluati jer jesti. /isi mi rekao to mo!u, a to ne mo!u raditi. 1i ne !ovoriti to ja mo,i i ne mo,i raditi. /isi pri#ao s Hlenom. 1i ne raz!ovarati s Hlena. 9olio "ih pojesti sendvi# i popiti pivo u ovom "aru. Da htjeti sendvi# i pivo u ovaj "ar. >tio sam je upoznati, no nisam mo!ao doputovati ranije. Da htjeti znati ona, no ne mo,i do,i rano. 7ru!a vje"a 7alje ,emo pre!ledati osnovna !ramati#ka pravila.

122

Chia
)otre"an vam je jednostavan ud"enik koji sam ve, spominjao. Bako "iste mo!li pravilno sla!ati re#enice, sada tre"ate shvatiti kakav "i tre"ao "iti poredak rije#i u re#enici. U tu svrhu tre"ate "iti si!urni da moete sljede,e8 1. Boristiti pravilan poredak rije#i u izjavnim re#enicama. 1re"ate znati kamo staviti !la!ol, a kamo atri"ut. 1ako je mo!u,e da re#enica

3Da htjeti "iti ovdje3

tre"a imati druk#iji poredak rije#i u jeziku koji u#ite, naprimjer8

3 D a htjeti ovdje "itiJ ili 3 D a ovdje htjeti "itiJ ili nekako

druk#ije. 2. Boristiti pravilan poredak rije#i rije#i u nije#nim re#enicama. )ro#itajte u ud"eniku pravila konstruiranja nije#nih re#enica u stranom jeziku koji u#ite. U!lavnom se u tu svrhu koriste nije#ne #estice @o tome smo ve, !ovorili u osmom po!lavljuA. 3. Boristiti pravilan poredak rije#i u upitnim re#enicama. )ro#itajte tako:er o poretku rije#i u danoj vrsti re#enica. 4"i#no se, osim koritenja upitnih rije#i, mijenja i pozicija su"jekta i predikata. %im nau#imo pravilno sla!ati re#enice, po#et ,emo ih puniti rije#ima. )okuajmo konstruirati nae prve male re#enice. /a prvom koraku tre"ate se o!rani#iti8 + oso"nim zamjenicama 3ja3, 3ti3, 3on3 i 3ona3* + in0initivima poznatih !la!ola8 + dru!im jednostavnim rije#ima. 7akle, po#nimo. ada tre"ate prevesti i iz!ovoriti re#enice na stanom jeziku. %itajte re#enice i prema potre"i nemojte za"oraviti pravilan poredak rije#i @ne mo!u vas savjetovati jer ne znam koji jezik u#iteA.

12?

Chia

9anol ;ko ste 3zapeli3 na nekoj rije#i i ne moete se sjetiti njezino!a prijevoda, potraite je u ta"licama i ponovite. )re!ledajte cijeli redak od po#etka do kraja. 1. Da htjeti "iti ovdje. 2. Da htjeti "iti lije#nik. 3. 1i htjeti "iti u ku,iG 4. 1i mo,i u#iti jezik. 5. Da ne mo,i u#iti sada. '. 4na znati u#iti sadaG 2. Da htjeti vratiti se u kolu. ?. Da misliti vratiti se u kolu. C. Da "iti iz @ime vae domovineA. 1F. 1i vra,ati se ku,iG 11. 4na ne htjeti raditi u ku,iG 12. 4na ne htjeti raditi. 13. 1i htjeti raditiG 14. Da htjeti jesti u ku,i. 15. 1i ne htjeti jesti, piti i spavati u ku,iG 1'. Da do,i ku,i i zvoniti na vrata, no nitko ne "iti. 12. )oslije ja podi,i se stu"e i u,i u salon. 1?. Bada ja spavati, ne htjeti znati nita. 1C. Bada ja jesti, ne htjeti raditi nita. 2F. Bada on nije na posao, htjeti raditi malo stvari. 21. Bada ja ne raditi, htjeti i,i kupovati. 22. Da htjeti "iti tamo da vidjeti, #uti i !ovoriti mno!o stvari. 23. Da !ledati prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni !ovoriti. 24. Da saznati poslije to ljudi misliti. @1u je re#enicu mo!u,e zamijeniti za8 3Da znati poslije to ljudi misli+ti3.A
12C

Chia
25. Da ne znati to ljudi misliti prije. 2'. Da traiti da mo,i na,i. 22. Bada ti do,i, zvoniti. 2?. ;ko ti znati, ti voljeti ivjeti i raditi tamo. 2C. 1i poma!ati si,i dolje. )oslije uzeti za ruku i hodati po !radu. 3F. 4na morati raditi. )oslije pokuati "rzo do,i, piti kavu i mo,i nastaviti raz!ovarati. 31. 4n htjeti kupovati, no ne mo,i troiti mno!o novca, zato to nemati. -orati na,i posao da mo,i platiti i putovati na praznike.

1re,a vje"a ada se vratimo snimanju na dikta0on. nimite se kako iz!ovarate re#enice iz prethodne vje"e. /akon to to u#inite, spremite datoteku sa snimkom na si!urno jer ,emo se vratiti toj snimci u novim vje"ama. /a po#etku snimanja moete re,i 3)eti dan3, a zatim pristupiti izvo:enju zadatka + iz!ovaranju re#enica na stranom jeziku. /emojte se du!o zadravati na svakoj re#enici. $adite si!urno i ne "rinite o rezultatu. 7akle, samo naprijed i sretno.

Iesti dan
Dednako kao i u vje"ama iz prethodno! dana, sada ,ete prevoditi jednostavne re#enice, no s mno!o vie rije#i u njima. usrest ,ete8 + oso"ne zamjenice 3ja3, 3ti3, 3vi3, 3on3 i 3ona3* + posvojne zamjenice* + pokazne zamjenice* + #lanove* + prijedlo!e i veznike* + upitne rije#i*
1?F

Chia
- in0initive !la!ola* + imenice* + neke dru!e jednostavne rije#i. ;ko nai:ete na neku nepoznatu rije# @koja nije "ila u ta"licamaA ili se ne moete sjetiti prijevoda, iz!ovorite je na svom jeziku, a poslije provje+te prijevod. 7o!ovorenoG

1. 4prostite, !dje mo,i na,i ka0i,G 2. -olim vas, !dje "iti auto"usni kolodvorG 3. -olim vas, !dje "iti ulica =roMnG
4"ratite panju da je tu re#enicu mo!u,e iz!ovoriti s druk#ijim poret+kom rije#i8

-olim vas, !dje "iti =roMn ulicaG

=udu,i da ne znam koji jezik u#ite, samostalno oda"erite pravilan pore+dak rije#i.

4. 4prostite, !dje "iti ulica 6risG 5. -olim vas, !dje "iti Bruni tr!G '. -olim vas, !dje "iti hotel 3;storia3G 2. -olim vas, !dje "iti -uzej znanostiG ?. 7o"ar dan, !dje na,i metro postajuG C. 4prostite, kako mo,i do,i u centar !radaG 1F. 7o"ar dan, kako mo,i sti,i na eljezni#ki kolodvorG 11. 7o"ar dan, kako mo,i do"iti dvije karte za ovaj vlakG 12. 7o"ar dan, !dje mo,i prona,i tri karte za ovaj auto"usG -no!o hvala. 13. 4prostite, kako mo,i do,i u zra#nu lukuG >vala. 14. 7o"ar dan, kako mo,i izvaditi kartu iz ovo! aparataG -no!o hvala. 15. U koji !rad vi putovatiG Da i,i u -iinchen. 1'. 7o"ra ve#er, to se nalaziti u ovo priop,enjeG >vala lijepo. + /ema na #emu.
1?1

Chia
12. 7o"ra ve#er, sto zna#iti ovaj o!lasG -no!o hvala. + /ema na #emu. 1?. 7o"ro jutro, to vi raditi ovdjeG 1C. 7o"ra ve#er, !dje se nalaziti restoran !dje mo,i ve#eratiG >vala lijepo. +/ema na #emu. 2F. 4prostite, kada zatvarati ova kavanaG 6 kada otvarati sutraG 21. 7o"ra ve#er, u koliko sati zatvarati ovo mjestoG 22. 7o"ar dan, molim vas, !dje na,i "anka ili "ankomat !dje mo,i izvaditi novac s moja kreditna karticaG + Boliko novaca elite podi,iG 23. 1ko "iti ti ljudiG + 4ni "iti moji prijatelji. + 1voji prijateljiG + 7a, moji prijatelji. + Bako ih zvatiG + 4n "iti 1om i ona "iti $aNuel. + 9rlo dra!o, 1om i $aNuel. 7ovi:enja. 9idimo se uskoro. 24. (ato ti ne do,i ju#er u kino G + (ato to ne mo,i i,i. Da "iti s $ita i raditi ju#er, danas i sutra cijeli dan. 25. Boliko kota ovaj jelovnikG + Boji od njihG + 4vaj. + Boliko jaja htjetiG + Da htjeti dva. + to uzeti ova djevojka odjelovnikaG + 4na ve, prije naru#iti. 2'. 1o je 1omov pas, a motocikl $aNuel. 4vo "iti moja ku,a, ono "iti moj "alkon. 1voj stan ne mo,i vidjeti odavde, zato to tvoja ku,a "iti vrlo mala. 21. Dednom ja vidjeti kako 1omov pas tr#ati i u,i u ku,u $aNuel. /joj prvo ne "iti dra!o, no poslije $aNuel dopustiti psu u,i njoj u ku,u. 2?. 7o danas ne vidjeti prije kako pas tako tr#ati. )as tada "iti "ez vlasnika. -otocikl $aNuel nemati !orivo i ona zvati 1om s "alkona. 2C. 1om "iti izme:u sta"ala i u!ledati $aNuel, tada "rzo i,i prema ku,i da uzeti psa i staviti o!rlicu. 3F. 4vaj !rad "iti moj !rad. Da roditi se ovdje i ivjeti na najve,oj ulici, nasuprot muzeja. 1o "iti auto"us kojim ja putovati na posao u "olnicu, !dje imati mno!o prijatelja. 31. 1i i,i sada prema svojoj ku,iG + 7a. + (atoG + (ato to kada dolaziti, ona ve, "iti kod ku,e. + Bako i,i tamoG + -ojim autom. + Edje "iti tvoj autoG + 6za one z!rade. + 1o "iti 3mercedes3 crne "ojeG + /e, 3=-<3 "ijele "oje.

1?2

Chia

edmi dan
4d dananje!a dana koristit ,emo sve o"like jednine #etiri najvanija !la!ola8 3"iti3, 3imati3 3postojati3 i 3nalaziti se3. Eovorit ,emo8 Da sam, imam, postojim, nalazim se* 1i si, ima, postoji, nalazi se* 4n je, ima, postoji, nalazi se* 4na je, ima, postoji, nalazi se, itd.

4paska. 4"ratite panju na to kako se spreu ti !la!oli na jeziku koji u#ite. ;ko za oso"nu zamjenicu 3vi3 postoji pose"an !la!olski o"lik, koji je razli#it od o"lika za zamjenicu 3ti3, kao naprimjer u panjolskom jeziku, dodajte je !ornjem popisu. )rona:ite u svojem ud"eniku kako pravilno iz!ovarati te rije#i. U nekim su jezicima pojmovi 3"iti3 i 3postojati3 zastupljeni jednom rije#ju, pa u tom slu#aju ne,e "iti #etiri, ne!o samo tri !la!ola. 1ako:er, o"ratite panju na pravila tvor"e prolo! vremena danih !la!ola. vladavi to, mo,i ,ete re,i8

3)ojeo sam3, 34tputovao si3, 34n je htio3.

/e o"ra,ajte panju na !la!ole+izuzetke. /eophodno je svladati osnovne konstrukcije jer ,emo ih koristiti vrlo #esto. )rva vje"a (ahvaljuju,i tome to ste maloprije nau#ili o"like sprezanja jednine najvanijih !la!ola, sada ,ete mo,i !raditi sloenije re#enice koje na prijatelj 1arzan nikada ne "i mo!ao re,i. )o#nite #itati i prevoditi sljede,e re#enice8

1 . -oj auto je "ijele "oje. @9ie ne,emo !ovoriti8 3-oj auto "iti "ijele "oje.3A 2. 1o je vrlo lijepo. 3. Boje je "oje tvoj autoG
1?3

Chia
4. -oj nije tako lijep. 5. pava,a so"a u tvom stanu je vrlo velika. '. Da sam student.
2. 1i si moj u#itelj.

?. Desi li pro0esorG C. o"a nije #ista. 1F. /alazim se na kolodvoru. 11. Edje se ti nalaziG 12. 1a tr!ovina ima mno!o je0tino! namjetaja. 13. 4vdje je toplo. De li te"i hladnoG 14. 6zvan ku,e je jako hladno. 15. o"a iz!leda prazno. 1'. ovim stolicama i stolom so"a je puna. 12. 4n je "io ljutit i zato je pao sa stu"a. 1?. 4n je ju#er "io "olestan, no danas mu je "olje. 1C. U stanu iznad nae! nalazi se malo dijete. 2F. )ostoji li malo dijete u stanu !oreG 21. Srank je cijeli dan raz!ovarao. 22. Du#er sam se vozio dizalom nakon nje!a. 23. Dohn ima mno!o ener!ije i sna!e zato sto je vrlo velik. 24. )edro je jako umoran i ho,e spavati. 25. 7anas sam pojeo previe i zaspao u krevetu. Desi li mi dolazio u posjetG 2'. Dor!e je morao tr#ati da sti!ne na vlak. 21. Dor!e, jesi li morao tr#ati da "i sti!ao na vlakG 2?. 1re"ao si mi to re,i prije.
7ru!a vje"a

1?4

Chia
1ako:er, od dananje!a dana po#et ,emo sprezati i koristiti u !ovoru pravilne o"like jednine sljede,ih !la!ola8 3htjeti3, 3eljeti3, 3i,i3, 3mo,i3. 4"ratite panju na to kako se od danih !la!ola tvori !erund. )otraite od!ovaraju,e pravilo u svojem ud"eniku, no nemojte zasad razmatrati izuzetke. ada ,emo !ovoriti poput pravo! stru#njaka. )o#nimo. )okuajte prevesti na strani jezik sljede,e re#enice.

1 . utra mo!u i,i u !oste. 2. Uvijek moe do"ro raditi ono to eli napraviti. 3. $ita ne moe doputovati sutra u to vrijeme. 4. 5elim u#iti mno!o jezika. 5. 7anas ne mo!u napraviti taj posao. '. (ato ne ode po!ledati to sutraG 2. Bada "i am mo!ao na,i slo"odno! vremenaG ?. /e,u to raditi. >o,e li tiG C. Dose je pametan zato to eli u#iti. 1F. Qisa voli i!re na internetu i eli ih sada i!rati. 1 1 . Dako volim svoje roditelje i svoja dva "rata. 12. ;ko ho,e posti,i ono sto eli, morat ,e u#iti vie i "olje. 13. $azmiljao sam o tome da odem dok si jeo. 14. Desi li dolazio danas k meniG + /isam, zato to sam radio cijeli dan. i!uran sam da si spavao. + 7a, u pravu si, no samo malo nakon doru#ka. 15. ;n!elina moe pripremati naj"olje pudin!e na svijetu. /jezin mu je jedan od mojih naj"oljih prijatelja. 1'. ljede,e !odine odlazim ivjeti u /jema#ku. Dako elim oti,i u tu zemlju i raditi tamo sa svojim prijateljem ;leVom.
1re,a vje"a nimite se na dikta0on kako iz!ovarate sve re#enice iz prethodnih dviju vje"i. )ravite stanke izme:u re#enica u trajanju od 1F sekundi. 4so"ito du!e re#enice #itajte u dijelovima.
1?5

Chia
4dmah nakon to dovrite snimku, napravit ,emo va prvi diktat. U tu svrhu po#nite sluati snimku ispo#etka. /akon to #ujete re#enicu imat ,ete 1F sekundi da je zapiete. 1o ,e "iti vrlo za"avan diktat jer #esto ne,ete znati pravilan na#in pisanja rije#i, ne!o ,ete ih zapisivati pri"lino, po!a:aju,i. 1renutno je vano samo da piete. )azite samo da ne troite previe vremena na razmiljanje o tome kako neto napisati jer nemate puno vremena, sve!a deset sekundi. (ato piite "rzo, po!a:aju,i.

;ko ste do!urali do ovih redaka, si!urno ve, imate solidan stupanj pripreme da "iste !ovorili i razumjeli strani jezik koji u#ite. U sljede,em ,u vam po!lavlju ispri#ati kako "iste mo!li usavravati svoja znanja. ;li ne za"oravite ponavljati usvojeno !radivo jer ,ete !a tako utvrditi u pam,enju i nau#iti !a slo"odno koristiti. Ito je mo!u,e #e,e ponavljajte rije#i iz ta"lica. )okuajte u se"i na strani jezik prevoditi re#enice koje koristite u svojem jeziku. 6spo#etka ih prevodite u se"i, a zatim !lasno.

1?'

Chia

1?
Bako nastaviti nastaviti u#enje nakon sedam dana
prakse
Bada pro#itate do kraja ovu knji!u, tre"ate svakako nastaviti usavravati poznavanje jezika i ponavljati nau#eno !radivo. 4"avezno tre"ate o"aviti sve prakti#ne zadatke, zato to je jedan od razlo!a z"o! koje! vam se moda #ini da je u#enje jezika teko, taj to niste zavrili sedmodnevni te#aj i vje"ali samo par puta u tjednu. =ez stalno! vje"anja nije mo!u,e posti,i uspjeh, jer tre"ate svladati veliku koli#inu rije#i. 1re"ate popuniti sve ta"lice i izvesti sve vje"e tijekom 2 dana. Bako "iste nau#ili koristiti usvojeni voka"ular, ponavljajte !radivo to je mo!u,e #e,e @po mo!u,nosti svaki danA, pa vam daljnje usavravanje jezika ne,e teko pasti. )onavljaju,i rije#i o"ra,ajte panju na njihov na#in pisanja jer tre"ate nau#iti pisati rije#i koje ve, znate. 4sim to!a, pokazat ,u vam koje vam najvanije opcije stoje na raspola!anju kako "iste kontinuirano napredovali u svladavanju strano! jezika. )utovanja )utovanja u inozemstvo s ciljem u#enja jezika. matra se da putovanje u stranu zemlju pomae u u#enju jezika. ;li "ilo "i pravilnije re,i da pomae usavriti nje!ovo poznavanje8 )utovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja jezika.

1?2

Chia
-i ve, znamo da se tajna uspjeha krije u tehnici, prije sve!a u utvr:ivanju voka"ulara. /aj"olje mjesto !dje "iste taj zadatak mo!li provesti u djelo jest vaa ku,a, a naj"olje su drutvo ljudi koji u#e isti jezik prema istoj metodici. 1o ,e vam omo!u,iti da "re razvijete matu, da raz!ovarate i prakticirate zajedno. Qjudi #esto putuju u inozemstvo s ciljem u#enja jezika jer je netko rekao da je to naj"olji na#in. -e:utim, mno!i s #u:enjem shva,aju da im "oravak u inozemstvu nije nimalo pomo!ao. /a po#etnom stupnju najvanije je nau#iti pri#ati na stranom jeziku, ne zamaraju,i se time ho,ete li shvatiti8 to vam !ovore izvorni !ovornici. =udu,i da jo ne moete !ovoriti dovoljno "rzo i pravite stanke, da "iste se sjetili kako se iz!ovara potre"na rije#, stanovnici zemlje vas vjerojatno ne,e shvatiti. /e moemo napredovati ako !ovorimo stalno razmiljaju,i o sljede,oj rije#i. )okuajmo zato usavriti "rzinu nae! !ovora i nau#imo komunicirati "ez takvih teko,a. Bada po#nete u#iti strani jezik, potre"no je pro,i tri 0aze. )$9; S;(;8 (amislite da oso"a odnedavno u#i jezik i sada je dola do 0aze kad je sposo"na izraziti svoju misao, ali zastajkuju,i u !ovoru i slau,i re#enice s po!renim poretkom rije#i. ;ko sada otputuje u zemlju u kojoj ljudi !ovore taj jezik, vjerojatno ne,e razumjeti !ovor doma,ih ljudi, z"unit ,e se i o"eshra"riti, te ,e joj se u#initi da je u#enje jezika nesavladivo teko. ; na #itatelj do"ro zna sljede,e8 4sje,aji su pokreta#ka sna!a uma. Bad se susretnete s teko,ama, one "i se mo!le pretvoriti u oz"iljnu prepreku. /o, s o"zirom na to da ne smijemo dopustiti loem raspoloenju da nam prekine napredak, ja nikako ne preporu#ujem putovanje u inozemstvo isklju#ivo radi u#enja strano! jezika jer je mo!u,e da to ne,e zavriti uspjeno. 7akle, doista, ideja s putovanjem svakako je do"ra u slu#aju da ve, moete komunicirati na stranom jeziku i ako ste odli#no usvojili osnovni 0ond rije#i. 7ru!im rije#ima, nakon to svladate sedmodnevni te#aj opisan u ovoj knjizi. 1o zna#i da ve, moete komunicirati s izvornim !ovornicima u toj zemlji, a osje,aj zadovoljstva ispunit ,e vas entuzijazmom i potaknuti na daljnje usavravanje znanja. 7$UE; S;(;8 U dru!oj 0azi osjetit ,ete da mno!o lake razumijete tu:i !ovor. 9e, uspijevate prevesti !otovo sve to ste #uli ili pro#itali. 4"ratite panju, prije ste !ovorili polako i zapinju,i, a sve to su dru!i !ovoriti "ilo vam je nerazumljivo. /o sada, nakon dru!e 0aze, "ez teko,a moete uloviti smisao raz!ovora, oso"ito ako izvorni !ovornik !ovori malo sporije.
1??

Chia

1$HY; S;(;8 ;ko niste iz!u"ili zanimanje @to se do!a:a dosta #estoA te ste do!urali do tre,e 0aze, ona vas promi#e na novu razinu + do osje,aja da moete !ovoriti "rzo i si!urno. 9ratimo se ideji putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja poznavanja jezika. Bao to sam ve, rekao, to ima smisla, no samo nakon to odradite kompletan te#aj opisan u ovoj knjizi. 4sim to!a, mno!i ljudi o"oavaju upoznavati dru!e kulture i narode. (a po#etak moete pokuati malo putovati unutar svoje zemlje i ustanoviti koje "i vam re#enice mo!le najvie koristiti na putovanju u inozemstvo. i!uran sam da ,e putovanje u inozemstvo "iti korisnije ako nau#ite temeljni 0ond rije#i jer tada uistinu moete iskoristiti svaku priliku za dodatno utvr:ivanje znanja. 4so"i koja je prola sve vje"e opisane u ovoj knjizi, potre"no je sve!a 2 dana prakse da dosti!ne stupanj dovoljan za uspjeno snalaenje u stranoj zemlji. /o, kako "i sve prolo uspjeno, neophodno je da izvorni !ovornici s vama raz!ovaraju na 31arzanovom jeziku3, kako "iste ih mo!li razumjeti i uklju#iti se u raz!ovor. /a po#etku ,e vam "iti lake izraavati se upotre"om !la!ola, ali u raz!ovoru ,ete mno!o lake razumjeti imenice. /aprimjer, ako vam recepcionar u hotelu o"janjava !dje se nalazi dizalo, pratite nje!ove !este + pokazuje kamo tre"ate po,i @umjesto !la!ola i,iA i iako ne !ovori 31arzanovim jezikom3, najvjerojatnije ,ete shvatiti smisao nje!ovih rije#i + prepoznati korijene onih rije#i s #ijim ste in0ini+tivima ve, upoznati. 6 naravno, ne,e "iti nikakvih teko,a s imenicom 3dizalo3, ako je oso"a pravilno iz!ovori. Dezik kojim se koristi recepcionar i nje!ove !este posve su razumljivi. -i okre,emo !lavu, !ledamo u pokazanom smjeru i #ekamo da recepcionar iz!ovori !la!ol 3i,i3 u o"liku koji ve, poznajemo @jer je to jedan od najvanijih !la!olaA. 1ijekom putovanja u inozemstvo po#injemo ovladavati komunikacijom, navikavati na melodiju i intonaciju koju koriste izvorni !ovornici. 1ako:er, o"ratimo panju na to kako ljudi !estikuliraju, komuniciraju,i jezikom tijela, poput djece. /e "rinemo o rezultatu i ostajemo pozitivno raspoloeni. Uivamo u procesu u#enja jezika i ne za"oravljamo osje,aj za humor. 7akle8 K )rimarni cilj nae! prvo! putovanja u inozemstvo sastoji se u tome da se usmjerimo na percepciju i razumijevanje ono!a to nam dru!i !ovore.

1?C

Chia
=it ,e u!odno primijetiti osmijeh na licima ljudi koji "udu #uli va !ovor, sli#an !ovoru 1arzana, i pritom razumjeli sve to ste htjeli re,i. ;ko va iz!ovor ne epa, zna#i da moete odli#no raz!ovarati. %ak vam ne,u o"janjavati kakav ,e im "iti izraz lica kad im kaete da ste jezik u#ili samo tjedan dana. 4d!ovorit ,e vam da je to nemo!u,e, no kad u vaim o#ima uo#e zadovoljstvo z"o! o"avljeno! posla, pomislit ,e da ste sami zasluni za to #udo. -oda ,e pomisliti da ste o"dareni vrhunskom inteli!encijom ili da posjedujete nevjerojatne sposo"nosti za u#enje jezika. K 7ru!i cilj nae! prvo! putovanja u zemlju !dje ljudi !ovore jezik koji u#ite sastoji se u tome da nau#imo razumjeti sve to nam !ovore. =it ,e zanimljivo uvjeravati ljude da raz!ovaraju s nama istim 31arzanovim jezikom3. udjelovat ,emo u raz!ovoru "ez straha da "i nam se u nekom trenutku nit razumijevanja mo!la prekinuti. %ak i kad ne uspijemo razumjeti neku rije#, ulovit ,emo op,i smisao konverzacije i od!ovoriti. 1ako:er, umjet ,emo zamoliti da nam izvorni !ovornik ponovi "ilo koju re#enicu ili rije#, no #init ,emo to samo u slu#ajevima kada su re#enica ili rije# izuzetno vane. =olje je nastaviti leeran raz!ovor, #ak i kad se djeli, in0ormacije iz!u"i. /a inozemni prijatelj ili prijateljica mo!u za"oraviti vau mol"u te nastaviti raz!ovor na uo"i#ajen na#in, umjesto 31arzanovim jezikom3, odnosno nastaviti upotre"ljavati razli#ite !ramati#ke o"like. 1o se moe do!oditi zato to su on ili ona si!urni da ih i "ez to!a odli#no razumijemo @to nije to#noA. (ato povremeno podsje,ajte svo! prijatelja ili prijateljicu na vau mol"u.

4paska. %esto koristim izraz 3!ovoriti 1arzanovim jezikom3, iako je o#i!ledno da moete !ovoriti "olje od to!a.

7o!a:a se da #itatelj uz na sedmodnevni te#aj samostalno proiruje svoja znanja i jako tei savrenstvu. 6pak, tovani prijatelju, nema nikakve potre"e uriti u prvim koracima. 6skreno drim da su znanja to ste ih usvojili nakon 2 dana prakse dovoljna za vae prvo putovanje u inozemstvo. 4no to ste usput nau#ili, s vremenom se moe za"oraviti te tako proizvesti razo#aranje.

1CF

Chia
9jerojatno je da ,ete se eljeti vratiti jer ste u toj zemlji stekli do"re prijatelje. 4dsutnost straha u komunikaciji uvjerila je ljude da vam ne nedostaje samopouzdanja, pa su mo!li s vama mirno komunicirati. (animljiva je #injenica da spomenuta si!urnost tako:er ja#u samopotovanje i dokazuje vam da ste lako i u kratkom vremenu sposo"ni posti,i 3nemo!u,e3.

Bako nastaviti u#enjeG u#enjeG

)reporu#ujem vam sljede,e o"like usavravanja strano! jezika8 Upiite te#aj strano! jezika 1o je vrlo vano za usavravanje jezika. Uz pomo, knji!e, te#ajeva na C7+ima, online te#ajeva ili dr. + oda"erite to vam je najudo"nija i to ,e vam omo!u,iti "rzi napredak. ada ,ete mno!o lake usavravati svoja znanja jer vas vie ne ko#i nepoznavanje voka"ulara ili iz!ovora. U#enje jezika moete nastaviti s lako,om. ada je neophodno usvojiti sljede,e8 + nepravilne !la!ole, oso"ito one koji se #esto koriste* + sloenije raz!ovorne konstrukcije* + nove ustaljene 0raze* + proirivati voka"ular. )ritom koristite istu metodu kao i prije. Eledajte 0ilmove s titlovima 1o je jedna od mojih omiljenih vje"i. U 0ilmovima se #uje mno!o dijalo!a i zanimljivih izraza iz usta izvornih !ovornika. /o za oda"iranje od!ovaraju,e! 0ilma, slijedite savjete8

1C1

Chia
K 4da"erite 0ilm koji vam je ve, do"ro poznat, moda ste !a ve, nekoliko puta !ledali. /e smije "iti prestar jer je kvaliteta zvuka vrlo vana. K 1ematika 0ilma ne "i tre"ala "iti presloena ili speci0i#na. /aprimjer, ako se radi o ratnim 0ilmovima, mo!u,e je da voka"ular ne,e "iti onakav kakav "i vam u tu svrhu od!ovarao. K )rou#ite 797 pre!lednik i provjerite je li 0ilm mo!u,e !ledati na jeziku koji u#ite, ina#e taj 797 ne od!ovara. 4"ratite tako:er panju na to postoje li za dani 0ilm titlovi na o"a jezika, na vaem materinskom i onom koji u#ite. 4so"ito su zanimljivi 0ilmovi o 1arzanu jer taj lik !ovori 3vaim jezikom3. U danom slu#aju on ,e "iti va u#itelj. )retpostavimo da u#ite en!leski jezik. Eledajte 0ilm na sljede,i na#in8 K ;ko je 0ilm sinkroniziran na va, za "olju percepciju radnje od!le+dajte !a prvi put u sinkroniziranoj verziji, na vaem jeziku s en!leskim en!leskim titlovima. Uivajte !ledaju,i 0ilm "ez naprezanja, no o"ra,ajte panju i na titlove. 1o je lako i u!odno, zar neG 9idjet ,ete da mno!e rije#i ve, poznajete. 1itlovi daju dvostruku prednost + u pravilu se sastoje od kratkih i !ramati#ki pravilnih re#enica. K 7ru!i put po!ledajte 0ilm na en!leskom, s titlovima na vaem jeziku. jeziku. 4d!ledajte 0ilm do kraja. ;ko neto niste razumjeli, ne "rinite, nastavite !ledati i u#ite percipirati jezik sluhom. )okuajte istodo"no paljivo sluati en!leski !ovor i #itati titlove, kako "iste pratili to lik !ovori. =udu,i da vam je 0ilm poznat, to ne,e predstavljati pro"lem. 4sim to!a, pazite na poznate rije#i i izraze, kako "iste ih utvrdili u pam,enju. Bao to vidite, jako ,e vam pomo,i to to ve, poznajete 0ilm, zato preporu#ujem da prvo od!ledate sinkroniziranu verziju ili, ako u vaoj zemlji nije o"i#aj sinkronizirati strane 0ilmove, koristite 0ilm koji vam je doista do"ro poznat.

4paska8 4dre:eni 0ilm moe vam se #initi oso"ito po!odnim za tu vje"u, no mo!u,e je da 797 s takvim 0ilmom nije po!odan u tehni#kom smislu. /aprimjer, ako je snimka loije kvalitete, !lasovi !lumaca nisu dovoljno raz!ovijetni. 1ako:er je mo!u,e

1C2

Chia
da titlovi proizvo:a#a to! 797+a nisu "a kvalitetni, odnosno da prijevod nije do"ar ili titlovi kasne za usmenim !ovorom, to z"unjuje !ledatelja. Bada nai:ete na takav pro"lem, naprosto potraite taj 0ilm na 797+u dru!o! proizvo:a#a ili oda"erite neki dru!i 0ilm za vje"u.

9ano je tu vje"u provesti nekoliko puta, jer sa svakim novim !ledanjem ostaje sve manje replika i rije#i koje niste razumjeli. K 1re,i put po!ledajte 0ilm na en!leskom jeziku s en!leskim titlovima. titlovima.

9ano. )rije !ledanja 0ilma na stranom jeziku sa stranim titlovima, tre"ate razumjeti sluno "arem 'F posto iz!ovoreno!. 7o!ovorenoG

K %etvrti put po!ledajte 0ilm na en!leskom "ez titlova. 1o je posljednja 0aza.

%itajte adaptirane knji!e pose"no namijenjene u#enju stranih jezika -eni su se oso"no uvijek svi:ale takve knji!e* a njihovo je #itanje ujedno izvrsna vje"a. /ije ih teko na"aviti, a nisu ni skupe. /eko, sam takve knji!e volio #itati prije spavanja i to otprilike po nekoliko minuta !otovo svake ve#eri. U!lavnom su do"ro ilustrirane i s jednostavnom tematikom. (a vas je tako:er "itno to to sadre nepoznate rije#i kojima proirujemo svoj voka"ular. 9oka"ular kojim raspolaemo moemo podijeliti na 5 stupnjeva. K )o#etni stupanj8 koli#ina rije#i do 14FF+15FF. K )rvi stupanj8 do 2FFF+22FF rije#i. K 7ru!i stupanj8 koli#ina rije#i pove,ava se do 3FFF+32FF. K 1re,i stupanj8 pri"lino 32FF rije#i. K %etvrti stupanj8 do 5FFF rije#i. K 4paska. )odjela na stupnjeve je relativna. U adaptiranim knji!ama o"i#no se navodi "roj rije#i u odre:enom tekstu.

1C3

Chia
4sim to!a, adaptirane knji!e imaju dodatne prednosti + lako ih je #itati i sadre !ramati#ke pravilne re#eni#ne konstrukcije, kao i izraze karakteristi#ne za odre:eni jezik. )o#et ,ete se navikavati na pravilne !ramati#ke strukture. /epoznate rije#i moete prevesti uz pomo, rje#nika i zapamtiti ih asocijativno. /aj"olje je zapisivati nove rije#i u ta"lice, onako kako smo to prije #inili. )ostoje i dvojezi#ne adaptirane knji!e u kojima se nalazi izvorni tekst na jeziku koji u#ite, a u dru!om dijelu knji!e kvalitetan prijevod na va jezik. Boristite elektronski prevoditelj i dikta0on 1akvi ure:aji izvanredna su poma!ala u radu sa spomenutim adaptiranim knji!ama. ;daptirane tekstove moete prona,i na internetu. Bada jednom na svoje ra#unalo instalirate elektronski rje#nik s prevoditeljem, tre"ate samo u nje!a pre"aciti tekst knji!e. /akon to elektronski prevoditelj o"avi prijevod, mo,i ,ete #itati dvojezi#ni tekst. 6ako prijevod ne,e "a "iti kvalitetan, za vas to nije "itno jer radite s izvornikom. 9ama je zapravo najvaniji iz!ovor. )otraite pro!ram u kojem postoji 0unkcija !lasno! #itanja, odnosno sluanja teksta. 1ada ,ete mo,i u"aciti tekst u pro!ram i sluati kako po!lavlja iz knji!e #ita @iz!ovaraA izvorni !ovornik. 4sim to!a, o!romna prednost takvih pro!rama je u tome to moete zaustaviti snimku u svakom trenutku i vratiti se na pojedinu re#enicu ili rije# ozna#ivi je klikom mia. Borisno je ponavljati ono to #ujete + tako po"oljavate svoj iz!ovor.

4paska. /aalost, z"o! posve razumljivih o!rani#enja, ne mo!u vam preporu#iti konkretne knji!e, pro!rame i rje#nike. 6z"or je na vama. ve zainteresirane za moje preporuke vezane uz odre:ene jezike, pozivam da posjete moju mrenu stranicu na kojoj redovito o"javljujem sve in0ormacije vezane uz u#enje jezika, ta"lice, so0tvere i dr. 1ako:er vodim i te#ajeve putem interneta.

/a"avite konverzacijski priru#nik 1o je mala i prili#no je0tina depna knjiica. U njoj moete na,i !otovo sve8 pravila iz!ovora, !ramati#ka pravila, temeljni 0ond rije#i, 0raze, primjere kratkih dijalo!a koji vam mo!u "iti korisni u konkretnim situacijama, mali rje#nik i dr.

1C4

Chia
-ali opse! i univerzalnost #ine tu knjiicu vrlo zanimljivim poma!alom u u#enju. /o pripazite na sljede,e8 ako, primjerice, u#ite norveki jezik, vodi# tre"a "iti hrvatsko+norveki, a ne norveko+hrvatski. Bomunicirajte s izvornim !ovornicima preko interneta 6nternet prua "eskrajne mo!u,nosti druenja s izvornim !ovornicima putem drutvenih mrea, "esplatnih 3chatova3 pa #ak i usmenih raz!ovora uivo. /a taj na#in mo,i ,ete prakticirati ivu komunikaciju s izvornim !ovornicima kako u pisanom, tako i u usmenom o"liku. U 3chatovima3 ljudi se naprosto drue, #ak i "ez konkretne teme, no ako elite vie, naprimjer, pomo, u u#enju jezika, koristite specijalizirane 3chat3 so"e i !rupe u kojima moete upoznati ljude koji u#e strani jezik. )otraite oso"u koja !ovori vaim jezikom i eli nau#iti isti jezik kao i vi, pretpostavimo, njema#ki. 1ada si moete me:uso"no poma!ati. Eledajte televiziju i sluajte radio 4vdje je pred vama doista irok iz"or. -oete koristiti satelitsku ili ka"elsku televiziju. atelitska antena tre"a "iti usmjerena na satelit koji ,e vam omo!u,iti !ledanje pro!rama iz zemlje u kojoj se !ovori jezik koji vi u#ite. 6ako "i pretplata na televizijske pro!rame koji se emitiraju iz veliko! "roja zemalja mo!la "iti prili#no skupa, taj na#in u#enja jezika prili#no je zanimljiv. -oete sluati vijesti, !ledati razli#ite emisije, 0ilmove i dr. Uostalom, uvijek moete !ledati televizijske pro!rame i sluati radio putem interneta. -no!o "esplatnih ra#unalnih pro!rama omo!u,uje spajanje na 19+kanale i radiopostaje razli#itih zemalja. /o, naalost, danas "rzina prijenosa podataka u internetu jo uvijek nije dovoljno visoka, to utje#e na kvalitetu zvuka i slike. 6nstruktor 1aj je opcija vrlo do"ra, no tre"a uzeti u o"zir i da je skupa. 4dlu#ite se za nju samo na kraju, za dodatno "ruenje svojih vjetina, odnosno kada nau#ite uistinu te#no komunicirati. /emojte oda"rati tu opciju na po#etku u#enja jezika, jer ste za taj stupanj iz ove knji!e ve, do"ili sve preporuke i vje"e. 4na je "a i namijenjena tome da "ude va prvi korak. ;ko na samom po#etku an!airate instruktora, nje!ov ,e se pristup u#enju najvjerojatnije suko"iti s metodom koju ovdje nudim. /a samom po#etku knji!e
1C5

Chia
o"jasnio sam zato mislim da ova metoda po#etniku omo!u,uje znatno laki i "ri napredak. /o, na naprednom stupnju instruktor ,e "ez sumnje u"rzati va napredak i pomo,i vam po"oljati sve aspekte jezika8 voka"ular, iz!ovor i !ramatiku. 6pak, za to "i "ilo naj"olje uzimati instrukcije od izvorno! !ovornika. avrena kola stranih jezika /a#inu rada takve kole posvetio sam cijelo jedno po!lavlje na kraju ove knji!e @vidi 2F. po!lavljeA. ;ko je jedno!a dana uspijete prona,i, odnosno ako takva kola "ude postojala, #injenica da skupina ljudi zajedno u#i jezik koriste,i se istom metodom uz vodstvo stru#no! u#itelja koji je sa svojim u#enicima na istoj valnoj duini, od izuzetne je koristi. (ajedni#ko u#enje od samo! po#etka, prema ovdje opisanom sustavu, #ini u#enje jezika djelo tvornijim i za"avnijim te ja#e motivira. Bao to vidite, ne,e vam "iti dosadno. )red vama je mno!o to!a to se moe napraviti i mno!o mo!u,nosti za rad. U vrlo kratkom vremenu vaa razina poznavanja jezika nevjerojatno ,e porasti i o"e,avam vam da ,ete "iti vrlo ponosni na se"e. /aposljetku, volio "ih vam re,i, zapravo, ponovno vas podsjetiti na neto vrlo vano8

)4/;9QD;D1H E$;7694 I14 DH %HIYH -4EUYH

/aj"olje je to #initi svaki dan, ali ne vie od 1F minuta dnevno. ;ko est dana u tjednu u#enju posvetite 1F minuta, to ,e vam ukupno oduzeti jedan sat u tjednu. /o tako raspore:eno u#enje u kratkim i u#estalim porcijama mno!o je u#inkovitije od dva ili tri sata u#enja tjedno @to je trostruko vie vremenaA raspodijeljeno!a u dva ili tri nastavna sata. 1ako:er vas podsje,am da je vrlo korisno svaki dan vje"ati razmiljanje na jeziku koji u#ite, u vezi sa svakodnevnim stvarima, odnosno vrtjeti misao na stranom jeziku prije ne!o to je iz!ovorite na svom.

1C'

Chia

1C
6stodo"no u#enje nekoliko jezika
)osve je mo!u,e u#iti nekoliko jezika istodo"no. /eki su moji u#enici koriste,i predloenu metodu u#ili, ni manje ni vie, ne!o est jezika istodo"no. )ritom je njihova sposo"nost usvajanja jezika samo rasla. 6pak, ja ne podravam takvu aktivnost. 6ako asocijativna sposo"nost svake oso"e ne poznaje !ranica i pomae #vrsto zapamtiti in0ormacije, mo!u,e je da vam se sve rije#i u !lavi naprosto po"rkaju. 1o ,e u vama izazvati nesi!urnost, pripada li pojedina rije#, primjerice, en!leskom ili njema#kom jeziku. -orat ,ete hitno ponavljati nau#eno !radivo i troiti vrijeme i sna!e na to da posloite postoje,a znanja po policama. )osljedi#no ,e vam "iti mno!o tee koncentrirati se na nekoliko jezika istodo"no, a teko,e ,e se odraziti na vae raspoloenje i, mo!u,e, zako#iti napredak. /o nije nita manje istinito ni to da #ovjek koji odlu#i u#iti nekoliko jezika istodo"no osje,a toliko jak entuzijazam da !a nikakve prepreke ne mo!u uplaiti. (ato moj savjet onima koji ure nau#iti nekoliko jezika odjednom !lasi ovako8

6zme:u u#enja razli#itih jezika pravite prekide u trajanju od najmanje tjedan dana.

U tom ,e se razdo"lju voka"ular svako! jezika staloiti u pam,enju pa ne,e do,i do z"rke. /akon otprilike mjesec dana stvorit ,ete dojam da moete prili#no do"ro !ovoriti tri ili #etiri jezika. ;ko uspijete u tome, vaa ,e se sposo"nost u#enja zna#ajno uve,ati, jednako kao i vae samopouzdanje.

1C2

Chia
$azvijat ,e se i vae kreativne sposo"nosti. hvatit ,ete da je mata najvanija mentalna sposo"nost koju posjedujete te da, izme:u ostalo!, predstavlja oslonac za va um. )ostoje dva modela kojima "iste se mo!li posluiti u u#enju jezika. 1. )rije ne!o to po#nete u#iti sljede,i jezik, napravite prekid i poku+ poku+ ajte posti,i nesputanost u !ovoru na ve, nau#enom jeziku. (a to ,e vam "iti dovoljno jedan do dva tjedna, odnosno pri"lino isto toliko vremena koliko ste potroili na u#enje to! jezika. )rije ne!o to po#nete u#iti dru!i jezik, tre"ate shvatiti da to ima smisla8 K ako ste usvojili sav temeljni 0ond rije#i iz prvo! strano! jezika i sposo"ni ste lako komunicirati uz pomo, tih rije#i* K ako u#enje dru!o! jezika nije vrlo hitan posao, "olje je posvetiti neko vrijeme ponavljanju i utvr:ivanju znanja iz prvo! strano! jezika. 2. Boritenje dokera8 oznaku+ oznaku+podsjetnika. )rilikom stvaranja asocijacija koristite podsjetnike koje ,e vam pomo,i da se sjetite kojem jeziku pripada pojedina rije#. 6majte na umu da je, u slu#aju kad se istim jezikom !ovori u vie zemalja, "olje oda"rati neki op,i prizor za rije# doker. (a en!leski jezik doker moe "iti 1oMer8 zamiljali smo ljude koji se moraju !lasno pozdravljati jer sat na londonskom 1oMeru zvoni toliko !lasno da ljudi pokrivaju rukama ui i ne mo!u se pozdravljati !estama. )redloit ,u vam i dru!e podsjetnike dokere. K /jema#ki jezik8 sir, kri!la piva, ko"asice, itd. /aprimjer, ako se sje,ate da se upitna rije# 3toG3 na njema#ki prevodi kao 3MasG3 @iz!ovara se 3vas3A, moemo koristiti re#enicu8

3Ito vas zanimaG3

/o ako u#ite nekoliko jezika istodo"no, kako "iste se sjetili da dana re#enica pomae nau#iti njema#ku rije# @ne vedsku, naprimjerA, uvest ,emo podsjetnik8

3Ito vas zanima u ovom siruG3

1C?

Chia

7alje predlaem mali popis takvih podsjetnika+asocijacija za razli#ite jezike8 K Bineski8 9eliki kineski zid, =ruce Qee... K Ipanjolski8 sun#anje, ples 0lamenco, panjolski omlet... K Srancuski8 Hi00elov toranj, 3;steriV i 4"eliV3... K Hn!leski8 1oMer, en!leski lord s monoklom, en!leski policajac, Ikot koji svira !ajde i mno!o to!a dru!o!a... K 1alijanski8 rimski Boloseum, kosi toranj u )isi... K Dapanski8 samuraj, o"redni ma# katana, ra#unalo, )icachu @lik iz japanske crtane serije 3)okemoni3A ili neki dru!i lik, kao i mno!o dru!ih stvari... 6 tako sa svim ostalim jezicima i narje#jima. 4sim to!a, koristim i dru!e dokere podsjetnike i to ne samo za u#enje jezika, ne!o i u svrhu lake! zapam,ivanja raznih podataka vezanih za odre:enu zemlju8 K ;ustralija8 zamiljam morsku ostri!u* moete vizualizirati klokana. K Bina8 zamiljam 9eliki zid. K 7anska8 zamiljam "icikl. K Sinska8 zamiljam 7jeda -raza koji ivi u Sinskom selu ili 0insku saunu. K /izozemska8 zamiljam tulipane i mno!o dru!o! cvije,a. K 6sland8 zamiljam vulkane. K Dapan8 zamiljam o"redni ma# katanu. K /orveka8 zamiljam i!lu @nastam"uA. K )oljska8 zamiljam i!ra#e pola na konjima u polju. K )ortu!al8 zamiljam luku u kojoj je usidren o!roman "rod. K $usija8 zamiljam Bremlj na Crvenom tr!u, kao i rusku salatu. K Ivedska8 Ivedska8 zamiljam o!roman most @koji spaja Ivedsku s 7anskomA.

1CC

Chia
6 tako dalje. Bao to vidite, izdvajam neku oso"itost ili kulturni spomenik ili "iram rije# koja zvu#i sli#no imenu te zemlje. /o, postoje i izuzeci iz pravila. Bada je o#i!ledno da rije# pripada odre:enom jeziku, nema potre"e u asocijaciju uvoditi doker. 7oker tako:er nije potre"an kada dru!i jezik u#ite nakon prvo!, s odre:enim vremenskim odmakom.

(aklju#ak. 7okere u asocijacijama koristite onda kad u#ite nekoliko jezika istodo"no te kada je "ez pomo,i dokera teko odrediti kojem jeziku pripada pojedina rije#.

2FF

Chia

2F
6dealna kola stranih jezika
Ikole stranih jezika koje izvrsnim i "rzim rezultatima ele privu,i to je mo!u,e vie polaznika, tre"ale "i planirati rad identi#no tome kako je isplaniran te#aj u ovoj knjizi. =udu,i da kole stranih jezika raspolau "oljim mo!u,nostima od ljudi koji u#e samostalno, zadaci u takvim kolama tre"aju "iti raznovrsniji. )rakti#na nastava u sklopu takvo! te#aja podijeljena je po danima i iz!leda ovako8

)rvi dan
)otre"no je8 K o"jasniti polaznicima kako 0unkcionira pam,enje* K o"jasniti to su 3#isti podaci3, kako ih zapamtiti i utvrditi u pam,enju* K provesti razli#ite vje"e s #istim podacima kako "i u#enici nau#ili koristiti sve postoje,e mo!u,nosti @ne samo za u#enje stranih jezika, ne!o i za ostale predmete, kao to su zemljopis, povijest, itd.A*

. raditi u skupinama, u#iti tehniku neo"i#nih asocijacija, o"jasnivi koje su mo!u,nosti "olje i zato. U#enici tre"aju pro"uditi svoju matu. $azvoj asocijativnih sposo"nosti svako! u#enika ovisi o vjetini nastavnika*
K pokazivati sva sredstva i mo!u,nosti koje u#enici posjeduju za u#enje stranih jezika, kao i metodiku koju ,e koristiti. )otre"no je na!lasiti dvije stvari8 to je potre"no #initi u#e,i strani jezik i to "i u#inio stranac kada "i u#io va jezik* K vra,ati se usvojenom !radivu. 4"jasniti koliko je vano redovito ponavljati nau#eno*

2F1

Chia
K usmjeravati u#enike prema razvijanju vlastito! mentalno! potencijala i uklanjanju sla"ih to#aka. 4so"ita se panja posve,uje sljede,em8 aA metodikama u#enja, zapam,ivanja i #itanja @to je potre"no razmotriti prije po#etkaA. ;ko se odli#no snalaze u spomenutim stvarima, u#enici mo!u "rzo posti,i mno!o to!a. @4 na#inima ovladavanja u#inkovitim metodama "rzo! u#enja, "rzo! #itanja i zapam,ivanja pro#itajte u knjizi $. Campavo 3 uperpam,enje, super#itanje i superu#enje3, )lanet (oe, 2F11A. "A razvoju mate i kreativnosti* cA poticanju samopotovanja i samopouzdanja, potpuno! povjerenja u vlastite mo!u,nosti. 1o je neophodno za u#inkovito u#enje i pola!anje ispita u koli i na 0akultetu, ali i za sve ostalo u ivotu. Da to nazivam 3stvaranjem psiholokih prvaka3* dA osje,aju zadovoljstva z"o! pola!anja ispita i uspjene komunikacije na stranom jeziku.

/aposljetku, u#enici tre"aju jasno razumjeti kako 0unkcionira pam,enje i, ponad sve!a, kako tre"a u#iti strane jezike. $azvit ,e se njihova prirodna percepcija* shvatit ,e da nema potre"e troiti mno!o sati na u#enje u samo,i jer postoje mo!u,nosti za zajedni#ko u#enje. 1o je za"avno poput i!ranja drutvene i!re s novim prijateljima. 1ako:er, imalo "i smisla zadavati neke vje"e smiljanja neo"i#nih asocijacija kao doma,u zada,u, odnosno za samostalnu vje"u8 svakom u#eniku zasi!urno ,e se javiti pitanja i teko,e to ukazuju na sla"e to#ke. ve to polaznike te#aja pote:uje lano! osje,aja da je u#enje strano! jezika naporno i sloeno. 4sim to!a, jedva ,e #ekati da se sutra upute u svoju kolu stranih jezika.

7ru!i dan
/akon ponavljanja 3doma,e zada,e3, prelazi se na zajedni#ki rad u kojem sudjeluju svi u#enici. )o#nite od temelja u#enja jezika + voka"ulara. (a taj zadatak nastavnik !radi predloke za ta"lice sli#ne onima iz ove knji!e, odnosno ta"lice osnovno! 0onda rije#i. 1e ,e rije#i svi u#enici zapamtiti uz pomo, ve, poznatih neo"i#nih asocijacija. vaki se predloak tre"a izraditi na vodoravno poloenom papiru i sadravati ta"licu od 12 redaka @ovdje kao primjer navodimo samo nekoliko redakaA8
2F2

Chia

U desnom stupcu zapisuju se neo"i#ne asocijacije. U tre,em stupcu upisuju se rije#i na materinskom jeziku. )otre"no je popuniti prvi i dru!i stupac. /astavnik pokazuje prijevod svake rije#i na strani jezik, a u#enici !a zapisuju u prvom stupcu svako! retka + to je prva pismena vje"a. Ito se ti#e dru!o! stupca, koji je namijenjen za "iljeenje transkripcije, za po#etak tre"a nau#iti sustav koji se predlae u ovoj knjizi, odnosno koristiti uo"i#ajeni 0onetski sustav vae! materinsko! jezika @a ne me:unarodne standardeA. /akon to o"jasnite 0onetski sustav koji ,ete koristiti, a u#enici #uju kako se iz!ovara svaka rije#, mo,i ,e ispuniti taj dio ta"lice. tupce 1 i 2 u#enici tre"aju popuniti u u#ionici jer tako u#e pisati i iz!ovarati rije#i. Bako "i u#enik mo!ao pravilno napisati iz!ovor, dovoljno je da #uje nastavnikova o"janjenja, no preporu#ujem da se tako:er koristi snimka. 1ako se nekoliko puta #uje kako jedna ili dvije oso"e iz!ovaraju svaku rije#. Uvijek je korisno sluati dva razli#ita !lasa, oso"ito razli#itu "oju !lasova mukarca i ene. /akon sluanja snimke nastavnik na plo#i zapisuje iz!ovor svake rije#i. 1ako:er je korisno da nastavnik na po#etnom stupnju o"jasni op,a pravila iz!ovora karakteristi#na za taj jezik. 6z!ovor slijedi nekoliko pravila koja su u!lavnom jednostavna za razumijevanje i usvajanje* osim to!a, u#enik ,e instinktivno ovladati #itanjem. 6ako je u jezicima poput en!lesko! iz!ovor prili#no sloen te trai dulju praksu, zato nakon nekoliko dana nastavite s dalje opisanim vje"ama.
2F3

Chia
)opunite sva polja u koja se upisuju rije#i i na#in iz!ovora @stupci 1 i 2A. )otom prelazimo na najza"avniji dio nastave8 na neo"i#ne asocijacije. vi sudionici skupine tre"aju sudjelovati* predlau se "arem dvije asocijacije, oda"ire se "olja i poslije upisuje u stupac 4. 9eselje i za"ava su zajam#eni jer u procesu sudjeluje zajedni#ka mata svih u#enika, stvara se prijateljsko ozra#je, a napredak se osje,a vrlo "rzo jer u#enici odlaze s nastave sa znanjem rije#i i iz!ovora. =ez skupljanja 0onda rije#i nikakav napredak nije mo!u,. /e,ete mo,i nau#iti #ak ni najjednostavnija pravila, poput konstruiranja re#enica, jer u tu svrhu tre"a prou#avati primjere, a to je pak nemo!u,e "ez poznavanja rije#i. Bada na po#etku nau#ite zna#enja svih rije#i koje se koriste u re#enici, lako ,ete svladati njezinu strukturu i "rzo napredovati do stupnja usvajanja sloenije !ramatike.

9rlo vano. =udu,i da se na nastavi u koli stranih jezika ne izdvaja sat vremena na ponavljanje nau#eno!, onima koji doista ele do"ro poznavati jezik i pametno troiti vlastito vrijeme, toplo preporu#ujem da se vra,aju nau#enom !radivu, da ponavljaju rije#i, prijevod, iz!ovor i neuo"i#ajene asocijacije. /e "rinite, za to vam je potre"no samo 1F minuta dnevno.

1re,i dan
4pet su se svi okupili i nitko od u#enika ne "i tre"ao imati poteko,a s prijevodom nau#enih rije#i. )oza"avimo se u#enjem prolo! i "udu,e! vremena !la!ola. /akon ponavljanja to! materijala u u#ionici, provodimo jednostavne vje"e koje ne trae poznavanje nikakvih !ramati#kih pravila.

)rva vje"a
U sljede,oj vje"i koristit ,emo samo8 aA oso"ne zamjenice 3ja3, 3ti3, 3vi3, 3on3 i 3ona3* "A in0initive ve, poznatih !la!ola8 cA neke dru!e jednostavne rije#i. ada svi u#enici zajedno tre"aju na stranom jeziku !lasno iz!ovoriti sljede,u re#enicu8

1. Da htjeti "iti ovdje.

2F4

Chia

4"ratite panju na rije# 3ovdje3. ;ko vam je nepoznata, iz!ovorite je na materinskom jeziku. /akon to!a nastavnik iz!ovara prijevod te rije#i, a u#enici ponavljaju cijelu re#enicu. 4stale re#enice @koje se nalaze u daljnjem tekstuA o"ra:uju se na jednak na#in. 6nzistiram na tome da se nepoznate rije#i iz!ovaraju na materinskom jeziku, a da odmah zatim nastavnik otkrije prijevod, pa se re#enica u cijelosti ponavlja na stranom jeziku. Bad se susretnete s nekim !ramati#kim pravilom, kao to je, naprimjer, poredak rije#i u re#enici, potre"no !a je o"jasniti u#enicima. /aprimjer, re#enica 3Da htjeti "iti ovdje3 u razli#itim jezicima moe imati druk#iji poredak rije#i.

3Da htjeti "iti ovdje3 ili 3Da ovdje htjeti "itiJ

ili nekako druk#ije* neophodno je na!lasiti u#enicima da prilikom prevo:enja re#enice koriste pravilan poredak rije#i.

2. Da htjeti u#iti jezike. 3. Da mo,i u#iti jezike. 4. Da mo,i sada u#iti. 5. 1i mo,i sada u#iti. '. 9i mo,i sada u#iti. 2. Da htjeti vra,ati se u kolu. ?. 4n htjeti vra,ati se u kolu. C. Da "iti iz ... @ime zemlje u kojoj iviteA. 1F. 1i vra,ati se ku,i nakon to "iti s njom. 11. 4na htjeti raditi s vama u ku,i. 12. 1i htjeti raditi. 13. Da ne htjeti raditi s vama.
4paska. /akon te re#enice potre"no je o"jasniti kako se tvore nije#ne re#enice.

2F5

Chia
14. Bada do,i ku,i, ja htjeti jesti s njom. 15. 1i ne htjeti jesti, piti i spavati u !radu. 1'. Da do,i u ku,u i zvoniti na vrata, no niko!a ne "iti. 12. )oslije ja penjati se stu"e i u,i u dvoranu. 1?. Bada ja spavati, ne htjeti nita znati. 1C. Bada ja jesti, ne htjeti nita raditi. 2F. Bada on ne "iti na poslu, ne htjeti nita raditi. 21. Bada ja ne "iti na poslu, htjeti i,i kupovati. 22. 9i htjeti "iti tamo da !ledati, sluati i !ovoriti mno!o stvari. 23. Da !ledati svoje prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni !ovoriti. 24. )oslije sam shvatio to ljudi misliti. @4"ratite panju na to da je danu re#enicu mo!u,e zamijeniti za8 3Da znati poslije to ljudi misliti3.A 25. Da ne znati prije to ljudi misliti. 2'. Da traiti sada da na,i poslije. 21. Bada ti do,i, ti pozvoniti, ja iza,i i vratiti se zajedno. 2?. ;ko vi upoznati ta zemlja, vi eljeti ivjeti i raditi tamo. 2C. 1i pomo,i njoj si,i. )oslije uzeti njezinu ruku i i,i zajedno u !rad. 3F. 4na morati raditi. )oslije pokuati do,i opet, piti kavu i raz!ovarati. 31. 4n htjeti kupovati, no ne mo,i troiti mno!o novca, zato to ih nemati. 4n morati na,i posao, da "i kupovati i putovati na odmor.
/akon te vje"e prelazi se na ta"lice imenica. U#inite isto to i prije s !la!olima8 zapiite prijevod, na#in iz!ovora i iz!radite neo"i#ne asocijacije. 1o!a dana nastavnik, o"janjava kako se tvori rod imenica, dru!im rije#ima, kako razlikovati rije#i muko! roda od rije#i ensko! roda, kao i tvor"u mnoine. =ilo "i do"ro posvetiti 1F+15 minuta popunjavanju ta"lica s upitnim rije#ima, kao i ta"lica s prijedlozima, veznicima, zamjenicama @oso"nim, pokaznim i posvojnimA i #lanovima. ;ko nemate dovoljno vremena na raspola!anju prepustite u#enicima da ostatak ta"lica popune kod ku,e, pa ,ete preostale vje"e napraviti sljede,i put. 7oma,a zada,a je neophodna jer je samostalni rad tako:er vrlo koristan.
2F'

Chia

%etvrti dan
)onovite i utvrdite nau#eno !radivo. 7o dananje!a dana "avili smo se u#enjem !la!ola, imenica, upitnih rije#i, prijedlo!a, veznika, zamjenica @oso"nih, posvojnih i pokaznihA i #lanova. vi u#enici sada mo!u raz!ovarati upotre"ljavaju,i opsean voka"ular. 6nzistiram na tome da je neophodno ponavljati cijelo !radivo, po#evi od prvo!a dana u#enja, kako "i se znanja do"ro utvrdila u pam,enju.

7ru!a vje"a
Bao i prethodno!a dana, u#enicima se nude re#enice na njihovom jeziku koje potom moraju prevesti i !lasno iz!ovoriti na stranom jeziku. U tim re#enicama koristit ,e se8 + oso"ne zamjenice koje smo sreli ranije8 3ja3, 3ti3, 3vi3, 3on3 i 3ona3* ali i neke dru!e + 3mi3 i 3oni3* + posvojne zamjenice* + pokazne zamjenice* + #lanovi* + prijedlozi i veznici* + upitne rije#i* + in0initivi !la!ola* + imenice* + neke dru!e jednostavne rije#i. Elasno se iz!ovaraju prijevodi sljede,ih re#enica8

1 . 4prostite, !dje mo,i na,i ka0i,G 2. -olim vas, !dje "iti auto"usni kolodvorG 3. -olim vas, !dje "iti ulica liroMnG
%im se pojave upitne re#enice, nastavnik tre"a o"jasniti kako se one !ramati#ki pravilno konstruiraju. U nekim jezicima, naime, pravilno je re,i8

-olim vas, !dje "iti =roMn ulicaG 4. 4prostite, !dje "iti ulica 6risG 5. -olim vas, !dje "iti Bruni tr!G
2F2

Chia
'. -olim vas, !dje "iti hotel 3;storia3G 2. -olim vas, !dje "iti -uzej znanostiG ?. 7o"ar dan, !dje na,i metro postajuG C. 4prostite, kako mo,i do,i u centar !radaG 1F. 7o"ar dan, kako mo,i sti,i na eljezni#ki kolodvorG 11. 7o"ar dan, kako mo,i do"iti dvije karte za ovaj vlakG 12. 7o"ar dan, !dje mo,i prona,i tri karte za ovaj auto"usG -no!o hvala. 13. 4prostite, kako mo,i do,i u zra#nu lukuG >vala. 14. 7o"ar dan, kako mo,i izvaditi kartu iz ovo! aparataG -no!o hvala. 15. U koji !rad vi putovatiG Da putovati u -unchen. 1'. 7o"ra ve#er. -olim vas, sto !ovoriti taj #ovjekG 6 one eneG >vala lijepo. +/ema na #emu. 12. 7o"ra ve#er, to zna#iti ovaj o!lasG -no!o hvala. + /ema na #emu. 1?. 7o"ro jutro, to vi raditi ovdjeG 1C. 7o"ra ve#er, !dje se nalaziti restoran !dje mo,i ve#eratiG >vala lijepo. +/ema na #emu. 2F. 4prostite, kada zatvarati ova kavanaG 6 kada otvarati sutraG 21. 7o"ra ve#er, u koliko sati zatvarati ovo mjestoG 22. 7o"ar dan, molim vas, !dje na,i "anka ili "ankomat !dje mo,i izvaditi nova s moja kreditna karticaG + Boliko novaca elite podi,iG
/astavnik od!ovara na svako pitanje u#enika o koritenju !ramati#kih pravila i pomae prevesti nepoznate rije#i. /o, volio "ih spomenuti da u#enici ne moraju nuno ula!ati napor u zapam,ivanje rije#i koje nisu navedene u ta"licama.

23. 1ko "iti ti ljudiG + 4ni "iti moji prijatelji. + 1voji prijateljiG + 7a, moji prijatelji. + Bako ih zvatiG + 4n "iti 1om i ona "iti $aNuel. + 9rlo dra!o, 1om i $aNuel. 7ovi:enja. 9idimo se uskoro.

2F?

Chia
24. (ato ti ne do,i ju#er u kino G + (ato to ne mo,i i,i. Da "iti s Bita i raditi ju#er, danas i sutra cijeli dan. 25. Boliko kota ovaj jelovnikG + Boji od njihG + 4vaj. + Boliko jaja htjetiG + Da htjeti dva. + to uzeti ova djevojka od jelovnikaG + 4na ve, prije naru#iti. 2'. 1o je 1omov pas, a motocikl $aNuel. 4vo "iti moja ku,a, ono "iti moj "alkon. 1voj stan ne mo,i vidjeti odavde, zato to tvoja ku,a "iti vrlo mala. 21. Dednom ja vidjeti kako 1omov pas tr#ati i u,i u ku,u $aNuel. /joj prvo ne "iti dra!o, no poslije $aNuel dopustiti psu u,i njoj u ku,u. 2?. 7o danas ne vidjeti prije kako pas tako tr#ati. )as tada "iti "ez vlasnika. -otocikl $aNuel nemati !orivo i ona zvati 1om s "alkona. 2C. 1om "iti izme:u sta"ala i u!ledati $aNuel, tada "rzo i,i prema ku,i da uzeti psa i staviti o!rlicu. 3F. 4vaj !rad "iti moj !rad. Da roditi se ovdje i ivjeti na najve,oj ulici, nasuprot muzeja. 1o "iti auto"us kojim ja putovati na posao u "olnicu, !dje imati mno!o prijatelja. 31. 1i i,i sada prema svojoj ku,iG + 7a. + (atoG + (ato to kada dolaziti, ona ve, "iti kod ku,e. + Bako i,i tamoG + -ojim autom. + Edje "iti tvoj autoG + 6za one z!rade. + 1o "iti 3mercedes3 crne "ojeG + /e, 3=-<3 "ijele "oje.
/akon ove vje"e pristupite popunjavanju ta"lica s prilozima i lju"aznim izrazima. U#inite isto to i prije8 zapiite prijevod rije#i, na#in iz!ovora i iz!radite asocijacije. Bod ku,e se dovrava sve to se nije sti!lo napraviti na nastavi. amostalan rad je nezao"ilazan. )eti dan /akon to se od!ovorilo na sva ranija pitanja, prelazi se na vje"e peto!a dana. )otre"no je nau#iti neka !ramati#ka pravila, to ,e nam uzeti nekoliko minuta. 4d dananje!a dana tre"ate znati o"like sprezanja jednine najvanijih !la!ola, odnosno !la!ola koji se naj#e,e koriste u !ovoru, a to su8 3"iti3, 3imati3 3postojati3 i 3nalaziti se3. )rona,i ,ete ih u !ramatici jezika koji u#ite. U#imo sljede,e o"like8

Da sam, imam, postojim, nalazim se* 1i si, ima, postoji, nalazi se* 4n je, ima, postoji, nalazi se* 4na je, ima, postoji, nalazi se.
2FC

Chia

Ukupno imamo 12 novih o"lika za #etiri naj#e,a !la!ola. (atim se o"janjava sprezanje jednine !la!ola 3htjeti3, 3eljeti3, 3i,i3, 3mo,i3 odnosno jo 12 novih o"lika8 Da ho,u, elim, idem, mo!u* 1i ho,e, eli, ide, moe* 4n ho,e, eli, ide, moe* 4na ho,e, eli, ide, moe. /akon to!a se razmatra tvor"a !la!olskih prilo!a i !erunda od danih !la!ola. 1re,a vje"a =udu,i da ve, moemo !ovoriti poput pravih stru#njaka, danas vje"amo prevo:enje sljede,ih re#enica8

1 . -oj auto je "ijele "oje. 4n je jako do"ar i naj"olji je od svih u tr!ovini. Boji auto ti imaG + -oj auto je jako lijep, no jako je velik. 2. 1voja so"aje velika. U njoj se nalazi mno!o je0tino! namjetaja, no ona je topla, a vani je hladno. o"a se #ini prazna, no s onim stolom i s onim stolicama iz!leda puna. 3. 4n je pao sa stu"a. Du#er mu je "ilo loe, a danas je "olje. 4. U stanu kat iznad nas postoji malo dijete koje !ovori cijeli dan. Du#er sam se zajedno s njim vozio u dizalu. 5. .......................................................
/astavnik sada nudi sloenije re#enice koje u#enici tre"aju zapamtiti. /akon te vje"e ponovite sve prilo!e koje ve, znate i moe se prije,i na vje"e esto!a dana.

21F

Chia Iesti dan

7anas ,emo pisati tri diktata. 7iktat 1 /a papiru su ispisane re#enice @sli#ne onima iz prethodnih primjeraA na stranom jeziku. U#enici ih tre"aju prevesti na svoj jezik. (ahtjevi su sljede,i8 aA re#enica tre"a "iti na 31arzanovom jeziku3* "A re#enica tre"a "iti prili#no zahtjevna* cA re#enica tre"a sadravati samo osnovan 0ond rije#i @uklju#en u ta"liceA* dA re#enica tre"a "iti !ramati#ki pravilna @s pravilnim poretkom rije#iA* eA re#enica tre"a sadravati ve, nau#ena !ramati#ka pravila.

7iktat 2
ada nastavnik diktira re#enice sli#ne prethodnima. (ahtjevi ostaju isti. U#enici ih tre"aju prevesti na materinski jezik, kao i prije, no sada oni ne vide napisane re#enice, ne!o ih samo sluaju.

7iktat 3
/a kraju se provodi jo jedan diktat u kojem se koriste re#enice sli#ne prethodnima. /o sada ih nastavnik diktira na materinskom jeziku, a u#enici tre"aju zapisati na stranom jeziku ono to su #uli. 1o je najsloeniji diktat, no vano je da se o"avlja s uitkom, "ez razmiljanja o rezultatu.

9ano. ;ko ne znate kako tre"a napisati rije#, ne zaustavljajte se, ne!o zapiite svoju pretpostavku, ono to vam se #ini da "i mo!lo "iti ispravno. /aprimjer, ako #ujete rije# 3volen3 i ne znate to#no pie li se ona kao 3vollen3, 3Mollen3, 3volen3 ili nekako druk#ije, napiite po osje,aju, odnosno po!a:ajte, zatim nastavite diktat. /a kraju nastavnik svima dijeli listove s pravilno napisanim re#enicama, radi provjere.

%etvrta vje"a
/astavimo sat sljede,om vje"om. vaki u#enik do"iva papir na kojem su napisane dvije do tri re#enice na stranom jeziku @re#enice tako:er od!ovaraju navedenim zahtjevimaA. 9je"a se sastoji od
211

Chia
sljede,e!8 svaki u#enik #ita na!las svoju re#enicu, a svi ostali je sluaju i pokuavaju shvatiti to ona zna#i. )rednost dane vje"e je u tome to re#enice iz!ovaraju razli#iti ljudi, razli#itim !lasovima. /astavnik intervenira samo ako u#enik iz!ovara re#enicu posve po!reno. /a kraju se u#enici dijele u skupine po 4 oso"e i pripremaju dramske i!rokaze za sljede,i sat. vaka skupina tre"a pripremiti i!rokaz koji ,e trajati 2 do ? minuta. /o o tome ,u !ovoriti u tekstu koji slijedi.

edmi dan
edmo! dana radimo dvije prekrasne vje"e. )eta vje"a U#enici do"ivaju novinske #lanke na stranom jeziku kako "i ih pokuali prevesti na materinski jezik. /ije "itno jesu li #lanci iz starih novina i na koju su temu + jedino to je vano jest 0ond rije#i s kojim ,e se u#enici susresti. -oraju prevesti sve to pie u #lanku i "ez o"zira na nepoznate rije#i tre"aju 3uloviti3 osnovni smisao teksta. Ela!oli, "ez o"zira na !ramati#ke o"like, ne "i tre"ali izazvati nerazumijevanje jer je njihove korijene lako prepoznati. 9rijeme prijevoda je 1F minuta, a zatim se jo 1F minuta posve,uje komentarima.

Iesta vje"a
1o je posljednja vje"a na te#aju. /a kraju sata ranije 0ormirane skupine u#enika izvode svoje dramske i!rokaze ra"e,i u !ovoru sav usvojeni voka"ular. 1eme mo!u "iti sljede,e8 + ljudi u parku raz!ovaraju o nekom !odinjem do"u* + jedna oso"a pita kako do,i na neko mjesto u !radu @u hotel ili kino...A. u!ovornik o"janjava put, no sumnja i postavlja razli#ita pitanja ostalim sudionicima skupine* + netko preuzima ulo!u policajca i neto o"janjava pjeacima8 !ovori to je doputeno i to je za"ranjeno na odre:enim mjestima, ispisuje kazne, itd.* + prijatelji su se sreli u !radu i do!ovaraju plan za vikend* + kupovina u razli#itim tr!ovinama8 + i mno!o dru!ih situacija.
212

Chia

;ha. lijedi iznena:enje. Ikola je na posljednji sat pozvala izvorno! !ovornika jezika koji se u#io. 1a oso"a provest ,e sat vremena s u#enicima i oni ,e se na taj na#in uvjeriti da stranac moe razumjeti sve to mu !ovore. Eost tako:er postavlja pitanja na koja u#enici od!ovaraju. vi zajedno izvrsno komuniciraju uz pomo, 31arzanovo! jezika3. uper je, zar neG

(avretak te#aja
Bada "ih "io vlasnik kole stranih jezika, nakon sedam intenzivnih i za"avnih dana prakse, or!anizirao "ih #etverodnevno ili petodnevno putovanje u naj"liu zemlju u kojoj se !ovori jezik koji smo u#ili na te#aju.

ada svi u#enici mo!u sudjelovati u konverzacijama s lokalnim stanovnicima. )ri#at ,e s njima kako naj"olje znaju i zamolit ,e ih da im od!ovaraju na jednakoj razini. /a,i ,e se mno!o ljudi koji su spremni iza,i im u susret, jer shva,aju da je oso"a tek po#ela u#iti njihov jezik. vi ,e u#enici do"iti priliku da za"listaju i eksperimentiraju. i!urno ,e porasti njihovo samopotovanje i samopouzdanje, kao i elja da nastave u#iti jezik. 7akle, uspjeli smo do,i do te razine za sve!a 2 dana... Ito ,e tek "iti nakon mjesec dana rada na usavravanju vaih znanjaG.

213

Chia

21
36dealan3 jezik i izraavanje... Bakvi "i tre"ali "itiG

(amislite da tre"ate smisliti novi jezik. (ahtjevi za 3idealan3 jezik tre"ali "i "iti sljede,i8 + lako se u#i, kako u podru#ju pisma, tako i u #itanju. 1ako !a svi ljudi u svijetu mo!u lako i "rzo nau#iti, te !ovoriti lijepo i pravilno od najranije do"i* + jednostavan prema svojoj strukturi, kako "i !a svatko mo!ao nau#iti. 7ru!i zahtjev doista je vaan, jer razvoj svake zemlje ovisi o o"razovnom sustavu i o pismenosti njezino! stanovnitva. ;ko o"razovni sustav #ini usvajanje jezika jednostavnim i lakim zadatkom, a usto i u!odnim, djece ne,e imati nikakvih poteko,a u u#enju. =a suprotno, uivat ,e u njemu. Bad je o"razovni sustav lo i neu#inkovit, ve,ina u#enika od"ija u#enje, te prije ili poslije odre:eni postotak njih prekida kolovanje, to se pak odraava na kulturnu i o"razovnu razinu razvoja zemlje. /aalost, elja za prekidom o"razovanja "rojnim se u#enicima javlja zato to su tijekom kolovanja stekli dojam da nisu sposo"ni za u#enje. 7oista, zemlja koja "i se htjela ponositi svojim razvojem, tre"a zapo#eti od promjena u svojem o"razovnom sustavu. Umjesto smanjenja "roja oso"a koje se koluju, potre"no je samo prona,i od!ovaraju,e metode, takve koje pomau aktivirati sve ljudske sposo"nosti, potaknuti njihov razvoj i pridonijeti pove,anju samopotovanja mladih ljudi.

PPP
214

Chia
7akle. ;ko se sje,ate, !ovorili smo o tome da je u u#enju potre"no i,i od ve,e! prema manjem, , odnosno od op,e! prema pojedina#nom, i osim to!a, posve,ivati pozornost manjem prvenstveno onim rije#ima koje je mo!u,e vizualizirati. /avest ,u primjer iz ivota @svi smo se "arem jednom nali u sli#noj situacijiA. )retpostavimo da vam neka oso"a po#ne neto pri#ati, a vi je sluate. (amislite da je svoju pri#u po#ela ovako8

37o!odilo se da su me pozvali i rekli kako je stariji !ospodin pao i slomio no!u. /asre,u, nita vie nije s njim do!odilo, no zamislite koliko se on samo uplaio.3 6 tako dalje.
6 tako ta oso"a nastavlja pri#ati o tom nekom #ije ime ne spominje, a pritom vas pokuava impresionirati detaljnim opisom do!a:aja. Bada napokon otkrije ime oso"e kojoj se sve to do!odilo @)epitoA, vi iznena:eno klik,ete8

3/isi rekao da se to do!odilo )epitu. /isam ni pretpostavljao da !ovori o njemu. )a to mi nisi odmah rekao da se radi o )epitu0
luatelj @viA se malo z"unio jer do spomenuto! trenutka nije uop,e zamiljao lik konkretno!, njemu poznato!a #ovjeka. /je!ov um se na !lavni lik usredoto#io tek pri kraju pri#e. /o, sve to je do to! trenutka #uo da se do!odilo oso"i za koju se na kraju ispostavilo da je )epito, tek mu je ma!lovito ostalo u sje,anju. ada ,e se podsvijest potpuno usredoto#iti na )epita, isputaju,i sve pojedinosti do!a:aja spomenute prije otkrivanju identiteta )epita. /e,e "iti #udno ako sluatelj sada moli da mu se cijelu pri#a ponovno ispri#a. (amislimo dru!i primjer. /etko se kasno uklju#io u raz!ovor i ne zna o kome se radi @kao i u prethodnom primjeruA. ;ko mu je raz!ovor zanimljiv, prije ili poslije upitat ,e8

3%ekajte, o kome vi to pri#ateG3

6li druk#ije8

3;ha. 9i pri#ate o ;l"ertuG 4 kojem ;l"ertuG 4 onomG3

Bao i u prethodnom slu#aju, #ovjeku iz zone panje nestaju sve in0ormacije to ih je dotad #uo @ili ih se tek mutno sje,aA. )odsvijest se koncentrira na sliku !lavno! lika i za"oravlja sve to je dotad o tom liku "ilo re#eno. luatelj ne,e paljivo pratiti raz!ovor sve dok ne shvati o kome ili o #emu se radi.

215

Chia
U mno!im se jezicima do!a:a isto. ;ko pri#i nedostaje identitet !lavno! lika, to ,e po!odovati !u"itku in0ormacija. 7opustite mi da spomenem jo jedan primjer. ;ko vam kaem8

3Bupio sam !a ju#er. 9elik je i prili#no skup, no jako je "rz i zato mi se svi:a. (na ve# na to mislim. kupo !a je imati i teko prona,i. 6 da, naravno, crne je "oje3
=udem li tako !ovorio, z"unit ,u vas i vi nita ne,ete shvatiti. Uvjeren sam da "iste se u takvoj situaciji zapitali8

34 #emu on to "ulazniG3
Bad "iste #uli takvu pri#u, sasvim sam si!uran da nikad ne "iste po!odili o #emu se zapravo radi. 3Elavni lik3 uop,e se ne spominje, pri#a se vrti samo oko detalja. -oete li zamisliti da se radilo o konju. i!urno vam to nije "ilo ni na kraj pameti. 9e,ina #itatelja pretpostavlja da se radi o automo"ilu, vjerojatno sportskom. /akon saznanja da se radi o konju, moda "iste mi od!ovorili8

3;ha... pri#ali ste o konju. /ije mi palo na pamet.13

6li8

3;ha. )a to je konj. ; mislio@laA sam da ste kupili auto. )a tre"ali ste to odmah re,i0
Qo!i#na primjed"a, zar neG 7o!a:aju li se i vama takve stvariG /aj#e,e se to do!a:a ljudima koji opisuju mno!o detalja i pritom za"orave spomenuti ono najvanije. luatelj je z"unjen i prestaje sluati "ave,i se u mislima dru!im stvarima, kao da slua prepri#avanje dosadno!a 0ilma8 tamo ne postoji !lavni lik, do!a:aji nemaju smisla, ostaje samo neka sla"ana intri!a. Bad "ih poslije zamolio svo! sluatelja da mi ponovi sve iznesene in0ormacije o konju, to mu vjerojatno ne,e i,i lako, "ez o"zira to ih je maloprije #uo. 5elite li pokuatiG

PPP

21'

Chia
U opisanom slu#aju #ak i nije "ilo oso"ito teko ponoviti pri#u. %uli ste je prije nekoliko sekundi, a sadravala je mali "roj #injenica koje su, osim to!a, "ile i lo!i#ki povezane. /o to "i se do!odilo da se nije radilo o o"i#noj ane!doti, ne!o o knjizi ili izla!anjuG ve in0ormacije koje ste pro#itali ili #uli prije iznoenja klju#ne in0ormacije izvjetrit ,e se iz vae! pam,enja z"o! ve, spomenutih razlo!a. 4"ratite panju8 ne !ovorimo o tome da "i tre"alo privla#iti panju kao u slu#aju 0ilmova, ne!o pokuavamo na,i na#in da vam pomo!nemo ponoviti in0ormacije koje ste #uli samo jednom, kao i mo!u,nost da ih lako zapamtite. ;ko je to 0ilm, morao "i "iti vrlo do"ro razra:en, ina#e ,e !leda teljima postati dosadno. Bada se na kraju krajeva otkrije tajna, mo!lo "i se do!oditi da se vie ne moete sjetiti mno!ih od!ledanih detalja. 4dmah po zavretku 0ilma jo ,e mno!o detalja ostati u pam,enju, ali ne zadu!o. 7ok se pokuavate sjetili 0ilma s lo!i#nim razvojem radnje, svaka vam scena pomae da se sjetite sljede,e @ili prethodneA. 6sto se do!a:a kada #itamo tekst s ciljem da !a zapamtimo, pa sto!a nije svejedno kako je tekst sastavljen. 4"ratite panju8 dok sluatelj slua pri#u on stvara vizualnu @0otoA sliku, ali nakon to sazna tko je !lavni lik, prethodni prizori se mijenjaju iz temelja. Bad nam je od po#etka poznato tko je 3!lavni lik3, svatko tko je paljivo i usredoto#eno sluao moe zapamtiti i s lako,om ponoviti ve,inu in0ormacija. (ato je pri#u o 0antomskom konju "olje ispri#ati ovako8

3$e,i ,u ti neto o konju koje! sam ju#er kupio. 4!roman je i prili#no skup, ali vrlo je "rz i zato mi se jako svi:a. hva,aG kup je za uzdravanje pa sam mno!o to!a morao pripremiti. 6 da, konj je crne "oje.3
(a razliku od prve, ova dru!a verzija prenosi isti smisao, ali lo!i#nijim slijedom + zato to potuje vano pravilo8 odmah kae o #emu se radi. /o, neovisno o tome to je u posljednjoj verziji in0ormacija mno!o "olje prezentirana, pri#a jo uvijek nije liena mana to oteavaju zapam,ivanje. (amislite to "i se do!odilo kad "iste morali zapamtiti du!a#ak tekst s izo"li#enim poretkom izla!anja #injenica. 6spravna metoda o"likovanja in0ormacija sastoji se od to!a da prvo izloimo one #injenice koje se mo!u vizualizirati, a nakon to!a izloimo dio koji se ne moe lako vizualizirati. 1ada "i naa pri#a zvu#ala ovako8

3$e,i ,u ti neto o konju koje! sam ju#er kupio. 9elik je, crne "oje i vrlo "rz, i zato mi se jako svi:a. /o zna, skupo sam !a platio i jednako !a je skupo uzdravati.3
212

Chia
Bao to vidite, ponovio sam iste in0ormacije, no odmah sam imenovao !lavni lik koje! je lako vizualizirati, tako da se sluatelj moe odmah koncentrirati na detalje @"udu,i da zna kako konj iz!ledaA. /akon to!a niem pridjeve koji konkretiziraju prvu sliku8

3 9elik je, crne "oje i vrlo "rz.3

4"ratite panju8 prvo spominjem karakteristike koje je mo!u,e zamisliti. zamisliti. Qako je zamisliti prizor za rije# 3velik3 @prvi pridjevA, kao i crnu "oju @dru!i pridjevA, mno!o je tee vizualizirati pridjev 3"rz3 koji stoji na kraju. Bad se in0ormacije posloe tim redom, mno!o ih je lake zapamtiti. 7akle, nakon priop,avanja !lavno! lika neophodno je prvo spomenuti nje!ove vizualne karakteristike @veliki crni konjA, a zatim dodati apstraktnije in0ormacije. ;ko se ne pridravamo to! pravila pa detalje iznosimo slu#ajnim redom, u sredini pri#e pojavit ,e se neki detalj koji je lako vizualizirati, a onda ,e se naa svijest usmjeriti na nje!a te iz!u"iti sve to je dotad "ilo re#eno.

)odsje,am da se na na um koncentrira na prizore, oso"ito na one koji privla#e panju.

Bako "ismo sve to mo!li primijeniti na jezikG 6z sve!a re#eno! moemo uo#iti da je en!leski jezik, primjerice, manje lo!i#an za u#enje8 u tom jeziku pridjevi stoje ispred imenica to z"o! dezorijentacije oteava percepciju in0ormacija. 6zvorni !ovornici en!lesko! jezika nisu to!a svjesni jer oduvijek koriste takve konstrukcije, dre ih lo!i#nima i zato ne osje,aju nikakve pro"leme. 6pak, doista je teko percipirati i pamtiti tekstove na en!leskom jeziku !dje se prvo spominje karakteristika, a tek zatim o"jekt o koje se !ovori. U panjolskom jeziku, naprimjer, imenice dolaze ispred pripadaju,ih pridjeva. -e:utim, en!leski jezik ima jednu zna#ajnu prednost pred velikim "rojem dru!ih jezika, a ta je da se imenice u njemu ne dekliniraju. 1ako:er, ako znate in0initive !la!ola, uistinu vam je lako nau#iti !ramati#ki pravilno koristiti sadanje vrijeme. 6 "udu,e se vrijeme tako:er lako stvara. L4p. prev. 9ie o tome kako lako i "rzo nau#iti en!leski jezik pro#itajte u knjizi $. Campa&o 3/au#ite en!leski u 2 dana3, )lanet (oe, 2F11A. Uistinu je teko percipirati in0ormaciju ako ne znate o #emu je rije#. 4so"a koja prima veliku koli#inu nasumi#nih podataka lako se z"uni jer sc susre,e s nizom sitnih teko,a, pa joj se naposljetku #ini da nije nita shvatila. uprotno tome, kad se in0ormacije izlau

21?

Chia
pravilnim slijedom, tada ih moete lako reproducirati, nakon to ste tekst samo jednom pro#itali. =a kao u ovom te#aju.

4 !ramatici ;ko se u zemlji !ovori jezik #iji je !ramati#ki sustav sloen, a ve,ina njezinih stanovnika ne !ovori en!leski, uvijek ,e postojati prepreka z"o! koje mno!i ljudi ne,e htjeti posje,ivati tu zemlju. i!urni su da u#enje dano! jezika iziskuje velike napore i, osim to!a, imaju osje,aj da ,e se osje,ati izolirano u zemlji u kojoj ljudi !ovore samo na tom sloenom jeziku. /o zato u#iti jezik ako nitko na njemu ne !ovoriG uprotno tome, zemlja !dje se !ovori jezik s lo!i#nim konstrukcijama i koji se lako u#i, a usto ve,ina stanovnika znaju i !ovore en!leski @i dru!e jezike tako:erA, privla#i turiste i doivljava razvojni procvat. vakome od!ovara kada se strani jezik lako u#i, a u slu#aju manjih poteko,a uvijek se moe sporazumjeti na en!leskom. Iiroke mo!u,nosti komunikacije privla#e turiste. tranci radije u#e jezik u kojem je koli#ina !ramati#kih izuzetaka, apsurdnih i "esmislenih, svedena na minimum, uz to jednostavniji sustav sprezanja !la!ola i uni0icirane !ramati#ke o"like svih rije#i. ;ko je jezik, s dru!e strane, kompliciran, u zemlji u kojoj ljudi !ovore taj jezik mno!i stanovnici ne znaju pravilno !ovoriti i pisati, to ne!ativno utje#e na razvoj cijele zemlje. ;ko je jezik jednostavan, osim to "i nje!ovi izvorni !ovornici postali o"razovaniji, kulturniji i sposo"niji u radu, jezik "i postao privla#niji stanovnicima dru!ih zemalja. 1aj je pro"lem mno!o vaniji ne!o to se to moe u#initi na prvi po!led. $azvijene zemlje privla#e interes turista i poslovnih ljudi te njihova reputacija u cijelom svijetu ostaje na visokoj razini.

21C

Chia

22
-o!u,e teko,e

4vo ,e vam po!lavlje pomo,i u slu#aju da se jave neke teko,e ili pitanja. 4vdje ,u od!ovoriti na naj#e,a pitanja i pomo,i vam da rijeite neke teko,e povezane s u#enjem jezika. 1. -islim da nemam talenta za u#enje strano! jezika. (a"oravite na to, kao i na sve svoje prethodne pokuaje u#enja jezika. i!uran sam da posjedujete dovoljno sposo"nosti. 2. -o!u,e je da mi nedostaje mate za stvaranje asocijacija i pam,enje novih rije#i. /imalo se ne slaem s time. vi ljudi imaju dovoljno sposo"nosti i mate. )osumnjali ste u se"e z"o! jedno! od sljede,ih razlo!a8 K )revie ste zahtjevni i pokuavate uvijek na,i idealnu rije# zamjenu. zamjenu. $jeenje8 6dealna rije# koja "i mo!la zamijeniti rije# na stanom jeziku ne postoji. )ratite samo neznatna o"iljeja, sli#ne crte. 1o je do voljno, i dok "udete stjecali iskustvo, smiljat ,ete asocijacije sa sve ve,om lako,om jer vaa mata postaje sve aktivnija. K )ri )ri oda"iru rije#i+ rije#i+zamjene ne koristite sve mo!u,nosti. $jeenje8 $azmotrimo ponovno sve nama poznate varijante8 1A/a,i rije# koja je sli#na rije#i+prijevodu. )oeljno je da te rije#i imaju isti po#etni slo! ili slova.

22F

Chia
2A6z!raditi najjednostavniju re#enicu u kojoj ,e postojati rije# na materinskom jeziku i na stranom jeziku. 1o je naj"olje rjeenje za asocijacije s kratkim rije#ima, prijedlozima, veznicima, itd. 3A Boristiti due rije#i koje u se"i sadre kratku rije# koju tre"a zapamtiti. 4A (amijeniti rije# s kojom su nastali pro"lemi nekom dru!om rije#ju zamjenom. 3. >o,u li morati u sje,anje prizivati cijelu asocijaciju kada se "ude tre"alo sjetiti odre:ene rije#iG /e. /akon to ponovite rije# 3+4 puta, ona ,e se #vrsto usidriti u vaem pam,enju. 4. Boji je naj"olji naj"olji na#in u#enja sloenih jezika kao to su kineski, japan+ japan+ ski, arapski i dr.G dr.G K )rvo ovladajte iz!ovorom rije#i, a tek nakon to!a na#inom pisanja. 9idjet ,ete da iz!ovor rije#i u tim jezicima nije nita sloeniji ne!o u dru!im jezicima. -o!u,e je na ranijim stupnjevima u#iti pismo, no tada po#nite od najjednostavnijih rije#i. K %im nau#ite !ovoriti, odmah po#nite u#iti a"ecedu, kako "iste nau#ili pismo @jednako kao i u slu#aju s ostalim jezicimaA. K ;ko se prijevod rije#i sastoji od nekoliko rije#i, odnosno od kom"inacije nekoliko rije#i @to vrijedi za sve strane jezikeA, raz"ijte !a na osnovne sastavnice koje ve, vjerojatno znate. K (a "rzo u#enje na#ina pisanja rije#i u jezicima poput kinesko!, japansko!, arapsko! i dr. dosta pomae razvoj 0oto!ra0sko! "rzo! pam,enja. -oji u#enici su lako ovladali pismom tih jezika nakon to su proli moj te#aj "rzo! pam,enja putem interneta, na kojem nudim vje"e za razvoj 0oto!ra0sko! pam,enja, sa simulatorom natjecanja iz "rzo! pam,enja. (a kraj "ih jo volio istaknuti da je vrhunsko pam,enje doista neprocjenjiva vjetina. 1o je umije,e koje "i svaka oso"a mo!la razviti uz pomo, pose"no!a trenin!a kojim teke stvari postaju lake. 1akav je trenin! detaljno opisan u mojoj knjizi 3 uperpam,enje, super#itanje, superu#enje3 @)lanet (oe, 2F11A. 4mo!u,it ,e vam da razvijete ne samo pam,enje, ne!o i matu, sposo"nost "rzo! #itanja i u#enja velike koli#ine podataka velikom "rzinom, te da op,enito osnaite svoj um, oja#ate si!urnost u se"e i samopotovanje.

221

Chia

23
(ona kontrole
)rovjerite jeste li u #itanju ove knji!e ita propustili. /amjena ovo! po!lavlja vrlo je jednostavna. tavite kva#icu u od!ovaraju,em kvadrati,u nakon to ste o"avili zadatak koji je opisan pokraj. \ Bada dospijete do 2. po!lavlja, s ta"licama, popunite prva dva polja u svakom retku. )opunjavajte samo retke ozna#ene zvjezdicom. 1ijekom 5 sekundi razmislite o nekoj asocijaciji za pojedinu rije# i zapiite ideju u #etvrtom stupcu, istodo"no je vizualiziraju,i. ;ko se u 5 sekundi u vaoj !lavi ne stvori slika, propustite taj redak i nastavite rad s preostalim rije#ima. \ )ri dru!om pre!ledu popunite proputene retke @samo one koji su ozna#eni znakom PA. \ )ro#itajte knji!u do kraja, ali nemojte raditi nita iz 12. po!lavlja @2 dana prakseA dok ne popunite sve ta"lice. \ /e popunjavajte dodatke retke @"ez znaka PA iz ta"lica u 2. po!lavlju sve dok ne zavrite sa sedmim danom prakse @12. po!lavljeA.

Chiarissima

222