{NE}ST@BILNOST

No.

{NE}ST@BILNOST

(NE)STABILNOST

UREDNITVO
Ivana Zadro
Nikola Cvitanovi
Monika Aneli
Marko Novak

Naklada: Graevinski fakultet, Sveuilite u Mostaru,

Kralja Zvonimira 14
Studentski zbor Sveuilita u Mostaru
Tisak: FRAM, Mostar
Naklada: 300 primjeraka
nestabilnost@hotmail.com

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
TREBA LI NAM
JO JEDAN SPOMENIK

olazei napisati neto na raunalu u sali naeg

faxa naie ovjek na problem. Ako ti treba neto
isprintati opet problem. Treba ti neka pomo opet
problem. Pa ovjek se upita ima li ita to dobro radi na
ovom faxu? Sve je polovino, sve staro, sve dotrajalo.
Pogledaj zgradu! Najmanji potres i sruila bi se kao
kula od karata, a o estetskom izgledu ne treba ni govoriti. Nastavna pomagala moda su bila dobra i korisna
generacijama koje su na fax ile prije rata ali danas to
vie niemu ne slui ali se svejedno mi njima koristimo
kao da su zadnji dah tehnologije. Jo se drimo svog
sustava obrazovanja iako se na tom planu ipak osjeaju
neki pomaci. Ako nita drugo teimo usvojiti Bolonjsku
deklaraciju. Meutim ima neto na ovom fakultetu to
jest dobro i to funkcionira. To su studenti i profesori.
Jedni i drugi postiu sjajne rezultate obzirom na uvjete
u kojima rade. Tako gledajui ovjek shvati da bi svima
njima (studentima i profesorima) trebalo podii spomenik jer iz niega izvui neto stvarno nije mala stvar.
Profesori rade za nikakvu plau, a i ta nikakva nekad
kasni i po nekoliko mjeseci. Studenti nemaju uvjete ni
pribline europskima, a rezultati nimalo ne zaostaju.
Volja, borba i upornost koju pokazuju i jedni i drugi
nije novcem mjerljiva, a ako bi novac i sva potrebna
sredstva pokvarila tu volju, borbu i to zajednitvo onda
je bolje da novca nemamo i da su uvjeti ovakvi kakvi
jesu. Ipak imamo neto to nema tako sanjana Europa, a
to su ljudi. Njih se ne moe propisati deklaracijom niti
kupiti nekim sredstvom. Oni se rode. Zato prestanimo
ve jednom blatiti sami sebe jer bi drugi bili presretni da
mogu imati ovo to mi imamo. Stoga dopustimo malo
da Europa tei nama, a ne mi njima. Zasluili smo!

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

JAKO ZANIMLJIVA
PREDAVANJA

okupirati moje misli. Zanimljivo

skoro mjesec dana dolazim na
ova predavanja ali da me netko
upita puni naziv ovog kolegija,
nisam sigurna da bih znala odgovor. Kau, zaljubljena. Ja kaem
ne, nisam. Isuvie sam neozbiljna
Samo na trenutak zaboravim da bih ozbiljno skonala ljubav i
na stvarnost i evo me tamo gdje vezu.
nisam ni oekivala a kamoli zamiDa bih odredila svoje ponaljala u stvarnom svijetu.
anje uope na predavanju, malo
I nakon toga vrimo transfor- sam promatrala kolegice i kolege.
maciju koordinata, znai ovaj Ostavila sam otisak zuba u kaisustav tu pretvorimo u ovaj tu. prstu od muke samo da ne bih se
I vidimo da ovaj pomak u malo smijala na glas.
izgleda nelogino a to je zbog
Kolegica s lijeve strane uivila
brzine koja je imala suprotan
se pratei uzduljenu zmijicu na
smjer...Ali praktino nemaju smisvom mobitelu a kolega s desne
sla jer se upe ne ponavljaju, ali
pokuao pohvatati profesorove
mi ih uzimamo za odreen broj...
rijei i slovo u knjizi. Uzoran
Samo sam se na trenutak vratila student, ta e. Ove iza sebe ni
duhom na predavanje ali kako ne ne vidim, logino nemam oi na
razumijem o emu profesor uope leima ali osijeam da su jako
pria, jer ovo nema ikakvog smi- prisutni duhom u Irish Pubu ili
sla, trudim se odrediti neko drugo negdje drugo na kavi, hoe li
vrijeme, mjesto i ljude koji e nesscaffe s okoladom napraviti
Boe, pa ja uope nisam
sastavljena. Sva sam u
djeliima. Ove moje misli
ne prestaju lutati prostranstvima
vremena, i tko kae da ovjek ne
moe putovati kroz vrijeme?!

s mlijekom ili vodom, ili bolje da

naruim aj. Ma odluit u kad
zbriem s ovog predavanja.
...imate kuglicu i elite je utisnuti u materijali i ako to elimo
opisati mi ne moemo koristiti
mehaniku kontinuima. Jeste li
imali mehaniku tla i jeste li spominjali teenje pijeska. Niste, e
to ete tamo sluat,ja vam neu
ovdje sad priat.
Opet sam se ukljuila u zanimljv dio predavanja, sve mi je
jasno. Ono to neu uti na ovom
kolegiju, rei e mi na drugom.
Blago meni, za dvi,tri godine e
mi sve biti jasno. O, netko je ne
strpljiv pa je navio sat etiri minute prije pauze. Ne bunim se, a
ni profesor.
Blagi prelet oima preko lica
kolega i kolegica...o Boe jeli
vam jasno o emu ja ovdje govorim...

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

STUDENTI & STUDIJ

a one od nas koji studiramo, vrijeme ispita je vrlo

stresno i teko. Nekim ljudima je vrijeme ispita
tako strano da postanu bolesni jer:

Boje se padanja;

Boje se da e iznevjeriti svoje roditelje i obitelj;

Naporan rad spremanja ispita i ponavljanja gradiva (ponovno uenje iz biljeaka i knjiga, prolaenje
kroz ono to ste ve uili) naruava njihovo zdravlje.
Ako ste zaista bolesni zbog ispita, zabrinuti ili depresivni, nemojte skrivati svoje osjeaje. Razgovarajte
s nekim o tome. U nekim kulturama ljudi misle da je
pogreno podijeliti svoje osjeaje i brige s drugima. Ali
to je jedini nain dobivanja pomoi
U Velikoj Britaniji se koristi izreka: Izgovoreni problem postaje upola manji. Stoga morate pronai nekoga
s kim moete podijeliti svoje probleme.
Moda moete razgovarati s prijateljem ili nekime iz
vae obitelji ili s profesorima na fakultetu (koli) ili s lijenikom. Ako vam jedna osoba ne pomogne, tada pitajte
neku drugu.
Ako se osjeate jako oajnima, pogledajte nau stranicu pod naslovom strah i zabrinutost.

Kako proi kroz razdoblje ispita

Evo 10 naputaka koje su sastavili edukacijski psiholozi:
Potraite pomo: pitajte profesora ili mentora o
tome kako saeti gradivo te kako stei strunost u polaganju ispita.
listopad, 2005.

Uzimajte kratke stanke tijekom uenja. Ako vam

je um umoran, nee dobro pamtiti.
Planirajte svoje uenje: ponavljajte u onim trenucima kada znate da ete najbolje raditi.

mno.

uvajte zdravlje: dovoljno spavajte, jedite razu-

Vjebajte: potrebna vam je tjelovjeba da biste

dobro uili. etajte, trite, bavite se sportom to god
uivate initi.
Budite pozitivni: prestanite razmiljati o budunosti i padu na ispitu.
Uinite najbolje to moete: nitko ne moe uiniti vie od toga.
Budite na oprezu: ako se osjeate bolesni, razgovarajte s nekim o vaim brigama.
Ne budite previe oputeni! Odreena koliina
stresa potie vas da naporno radite za ispite.
Budite razumni: ako vas uznemirava razgovor s
prijateljima o ispitu nakon to je zavrio, nemojte to initi! Zapravo, nemojte niti tazmiljati o ispitu koji je iza
vas. to je uinjeno, uinjeno je. Ne moete promijeniti
to je napisano!

Ovome savjetu bismo dodali:

Ako uite na veer, nemojte otii u postelju odmah
nakon toga. Va um e se i dalje vrtiti i razmiljati
previe. Uradite neto drugo, moda se proetajte ili vjebajte. Odaberite neto to e vas opustiti i potaknuti da
razmiljate o drugim stvarima

(NE)STABILNOST
STARO:
Pred vama je struna knjiga. to uiniti? Naravno,
proitati je. Ako njezin sadraj trebate pomno prouiti,
primjerice za ispit, isto ete jo jednom ponoviti.

1. KORAK = itati letimino:

NOVO:
Istraivanja su pokazala da su za smislenu obradu teksta potrebne druge metode. Samo itanje nije dostatno.
Predstavljamo vam jedan od moguih naina racionalnog
prouavanja tiva:
= itati letimino prije usredotoenog itanja.
P = Pitati se koji je dio tiva bitan.
= itati svjesno koristei vid i pamenje.
P = Pamtiti proitano vlastitim rijeima.
P = Ponavljanje zapamenog nakon nekoliko sati ili nekoliko dana.
Poetniku ovaj postupak moe izgledati naporan i
dugotrajan. injenica je da treba proi neko vrijeme da
se ovjek preusmjeri i odbaci stare navike itanja. Ova se
metoda uvijek ponovno istraivala. Studenti koji su uili
po PPP metodi postizali su mnogo bolji uspjeh od
studenata koji su uili po svojim navikama.

Sukus letiminog itanja je dobiti najbolji mogui

pregled prije prelaska na detalje. Vjerojatno znate priu
o ovjeku koji posjeuje nepoznati grad i prvo se penje
na toranj kako bi ga mogao odozgo pogledati i upoznati.
Pri tom prvo zapaa uoljive graevine, kao to su crkve,
ire ulice, i druge osobitosti. Kada sie na ulicu lako
moe odrediti gdje se sada nalazi. Kako dobiti pregled?
Letimino itanje kazala, daje nam predodbu o
tome kako je knjiga sastavljena.
Proitajte predgovor i saznajte zato je knjiga
napisana, to eli rei.
Na kraju svakog poglavlja esto je dat saetak.
Taj saetak je mudro proitati na poetku.
Ako vas ovo ne zadovoljava, preletite tivo.
itajte naslove i negdje neku reenicu. Ako su prisutne
tablice i slike dobro ih pogledajte. U veini sluajeva one
su brze i saete informacije.

2. KORAK P = Pitati se:

Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko?, Kako?, Gdje?,
to? , Kada?, Zato?. to se dobiva ovim korakom:
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
laka koncentracija: Veina se ljudi mnogo bolje
sjea injenica koje su nauili kako bi odgovorili na neko
pitanje, nego ono to su nauili napamet.
laka motivacija: Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost, i nestrpljivo oekujemo
odgovore autora.

priprema za ispit

3. KORAK = itanje:
Imajte na umu da itanje nije prvi nego trei korak.
Onaj tko eli postii bolje rezultate mora se drati sljedeih pravila:
1. koncentracija: Obje noge trebaju biti na podu,
tvrda stolica je dobra pomo za koncentraciju, itajte to
bre moete.
2. pronai glavnu misao: To je prva razina pri itanju. Ako ne pronaete glavnu misao, druge razine nemaju bitan znaaj.
3. podcrtavanje i oznaavanje: Preporuujemo
koritenje markera s kojim se tekst jednostavno istie.
Podcrtava se: ono to treba zapamtiti, odnosno ono to
je novo, ali ne ono to ve znate ono to pri ponavljanju
elite uoiti na prvi pogled nemojte podcrtavati vie od
onog to je stvarno potrebno
4. aktivno itati biti budan: Samog sebe uvijek
ponovno podsjeati na to da elite razumijeti i zapamtiti
proitano
5. pazite na tablice i ostale prikaze: esto slika
prikazuje mnogo vie od onoga to se rijeima moe
iskazati.

4. KORAK P = Pamenje:
1. Pamenje vlastitim rijeima: Kada ste gotovi sa
itanjem podignite pogled s knjige i kaite svojim rijeima to je pisac elio rei. Ponavljanje vlastitim rijeima
poboljava stupanj zapamenosti. Nemojte uiti napamet!
2. Pamtiti pisanjem biljeki sa strane: Pribiljeiti
vlastite primjedbe o glavnim mislima uz rub stranice.
Glasno izgovarajte misli. Vie od polovice ukupnog vremena uenja trebalo bi se pozabaviti s 2. KORAKOM
(Pitanjem) i 4. KORAKOM (Pamenjem).

5. KORAK P = Ponavljanje:
Svaki put kad neto nauite trebali biste proitano
odmah provjeriti. Tako ete sprijeiti da isto zaboravite
ve istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije. Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je
ponavljati gradivo u odreenim vremenskim razmacima,
2,8 i 30 dana. Ova podjela je bitna. Nema svrhe pretjeranim trebanjem u jednom trenutku pokuavati iznuditi
uspjeh.

Mnogi ljudi su se koritenjem PPP metode osvjedoili da je mnogo jednostavnija, nego to su mislili.
Pokuajte na temelju toga. Vrijeme koje e biti potrebno
za uvjebavanje ove metode, poslije e vam mnogo pridonositi u utedi vremena, a s tim u vezi i boljim ocjenama.

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

KRIVNJA
Dvije

vrste krivnje

Osjeaj krivnje je jedan od vrlo snanih osjeaja.

Osjeamo se odgovornima, osjeamo se osuenima,
osjeamo da zasluujemo kaznu.
On nas moe uiniti bolesnima, deprimiranima, nesposobnima za odnose s ljudima. To doista zahtjeva da
ga se rijeimo.
Ipak, postoje dvije vrste krivnje stvarna krivnja i lana krivnja. Kako moemo uoiti razliku? Kako moemo
nauiti nositi se s njima?

Lana krivnja

Svjetska rekorderka priznaje varku

fyona Campbell, prva ena koja je obila svijet

hodajui, shvatila je da ne moe ivjeti s krivnjom.
Krivnja ju je skoro dovela do sloma. Ne mogu
ostati zapamena kao prva ena koja je obila svijet
hodajui kad sam varala, izjavila je.
Za vrijeme jedne etape puta zatrudnjela je, te se, nesposobna da hoda 25 milja na dan, vozila na stranjem
dijelu kamiona, a hodala je samo zadnjih nekoliko milja
prije ulaza u gradove. Na koncu, nije mogla ivjeti s osjeajem krivnje pa je otila u ured svog sponzora, Raleigh
Internatinala, kako bi priznala. Na vlastiti zahtjev, njezin
e ulazak u sljedeu Guinnessovu knjigu rekorda biti
otklonjen.

Lana krivnja podrazumijeva osjeaj odgovornosti za

neto to nismo uinili ili za neto za to nismo odgovorni. Osjeamo sram a da ak moda tono ne znamo zbog
ega se osjeamo loe.
To moe voditi do depresije, ak do samoubojstva. To
moe biti mutni osjeaj krivnje, zbog nieg tono odreenog. Kako se moe pojaviti?
Moda smo imali vrlo strogo djetinjstvo. Postojalo je mnogo toga to nam nije bilo doputeno initi.
Moda smo esto bili kanjavani zbog sitnica. Pretpostavimo, na primjer, da se vrlo tekim grijehom smatralo
ne oprati ruke prije jela. ak i sada, godinama kasnije,
moemo se stvarno osjeati krivi i posramljeni ako ne
operemo ruke prije jela.
Moemo se uvijek osjeati loe i na druge naine. Imamo negativnu sliku o sebi i onome to moemo
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
postii, te lako okrivljujemo sebe zbog stvari koje idu
krivo, ili preuzimamo krivicu od drugih kad to ne zavrijeuju.
Ljudi koji su preivjeli veliku nesreu ili katastrofu u kojoj su drugi poginuli ili se ozlijedili, vrlo esto
osjeaju krivnju zbog toga jer su preivjeli. To moe biti
vrlo jak osjeaj.
Tuna posljedica emocionalnog, fizikog, ili seksualnog zlostavljanja djece ili mladih je osjeaj krivnje
ili srama zbog tih uasnih radnji nad kojima nisu imali
kontrolu.
Taj osjeaj srama moe biti toliko jak da ga gotovo
moemo osjeati kao prljavi kaput kojeg imamo na sebi.
Doista, on moe voditi u elju da se neprestano peremo.
Postoji li odgovor na ovu vrstu krivnje? Da! Moda e
zahtijevati puno vremena da je savladamo. Moda e biti
potreban savjet nekog savjetnika ili drugog strunjaka.
Ili e moda biti dovoljan samo razgovor s prijateljem.
to moe donijeti izljeenje? Prvo, dozvoljavanje istini
da ue u tvoj ivot. Netko je rekao (zna li tko?): Istina
e te osloboditi. Ti nisi kriv! Kai to sebi, svaki put kad
se osjeaj pojavi! Meutim, ta ista osoba je takoer rekla
i uinila neke kljune stvari koje mogu donijeti izljeenje
pogledaj dalje na ovoj stranici.
Ako smo bili povrijeeni na ovaj nain, kljuni dio
oporavka i izljeenja je oprotenje oprostiti osobi koja
nas je povrijedila.
To moe biti vrlo teak i sloen put, ali je jedan od
kljueva za osloboenje od zarobljenosti prolou.

Stvarna krivnja
Postoji ono to zovemo stvarnom krivnjom. Posjedujemo izgraeni unutranji sistem savjest koji nam
govori kad inimo neto krivo.
listopad, 2005.

Moemo stvarno biti krivi. Sa stvarnom krivnjom,

osjeamo se krivim zbog tono odreenih stvari.
Veina psihijatara i terapeuta dri da je krivnja u
korijenu mnogih naih problema. Meutim, esto jedini
savjet koji mogu ponuditi je da krivnja nije stvarna te
da moe biti uklonjena. Drugim rijeima, oni se odnose
prema stvarnoj krivnji na isti nain kao to smo vam predloili da se odnosite prema lanoj krivnji.
Naalost, to ne djeluje veoma dobro, zato jer, negdje
duboko, mi znamo, sasvim ispravno, da smo stvarno krivi. Mi znamo duboko unutra da se nekako za zlo mora
platiti.
Sva drutva imaju sustave pravde i zakone utemeljene
na tom uvjerenju. Kad se dogodi neka nesrea ili katastrofa, osjeamo da netko mora biti odgovoran, da netko
mora platiti. Moe biti tee prihvatiti katastrofu za koju
se ini da nema smisla ili uzroka, nego li onu za koju je
netko stvarno odgovoran!

Postoji li nain da se izbrie

prolost?
Da i ne. Kad bismo se samo mogli vratiti, te uiniti
stvari drugaije. Kad bismo, mislimo. Ali, kako vrijeme
prolazi, to nije mogue, mora postojati drugi nain. Ako
ne moemo popraviti prolost, za nju treba biti plaeno.
Moemo kazniti sami sebe, uskratiti neto sebi, ak nas
drutvo moe kazniti, ali se ipak i dalje osjeamo krivi.
Kako cijena moe biti plaena?

Cijena
Moemo nekako osjeati da trebamo kazniti sami
sebe. Ipak, u isto vrijeme, elimo pobjei kazni koju
osjeamo da smo zasluili!

(NE)STABILNOST
elimo vas ovdje zamoliti da se ne iskljuite! Jer vam
ovdje elimo ukazati da nitko od nas ne ini dovoljno
da bi mogao izbrisati prolost. Ali znamo ovjeka koji
moe! elimo ukazati na to da Bog ima odgovor na krivnju.

Pravi odgovor
Bog je stvorio svijet koji je trebao biti savren. Ali
ljudi su izabrali ii svojim vlastitim putem, voditi svoje
vlastite ivote. Svijet je, ustvari cijeli svemir, pao u zlo i
okrenuo se od Boga.
Zbog ovoga, svima nam je lako initi zlo, te biti sebian, ignorirati Boga. ivimo u svom vlastitom malom
svijetu, odvojeni zidom od Boga, te (esto) i od drugih
ljudi.
Jedino Bog moe pronai izlaz iz ovog problema. On
je izabrao da sie u svoj vlastiti svijet, da sam sebe ogranii da se umanji, ako tako elite do ljudskog oblija
koje mi moemo razumjeti. Doao je na zemlju da bi se
rodio kao ovjek Isus. Ipak, Isus nije bio obian ovjek,
ne samo zbog toga to nikada nije uinio krivo on je
uistinu bio i Bog. Ne tek neki bog, ili aneo, ili superovjek. A ipak, bio je ovjek roen da umre. Sveti
spisi su 2000 godina prije obeali Bojeg osobitog vou
Mesiju kao onog koji bi se rodio (ak je bilo zapisano
u kojem gradu) i umro za ljudske grijehe.
Kaznu koju je svaki od nas zasluio, on je uzeo mjesto nas. Prorok imenom Izaija napisao je nevjerojatnu
knjigu, stotine godina prije Isusovog roenja. On je pretkazao dolazak nevinog ovjeka koji e patiti zbog nae
krivice. A evo i kljune reenice koja govori kako e Isus
umrijeti zbog onog to smo mi uinili:
Poput ovaca svi smo lutali, i svaki svojim putem
je hodio. A Jahve je svalio na nj bezakonje nas sviju.
(Izaija, 53)

10

Dobra vijest
Ako je Isus platio na dug, mi ga ne moramo ponovno
platiti. Slobodni smo. Za nau krivnju i sram je paeno.
To je slino ovjeku koji je kupio auto u autokui.
Stvari su krenule krivo, udni zvukovi, problemi s mjenjaem, proputanje ulja. Nije si mogao priutiti da ih
sredi, pa se je muio mjesecima. Tada mu je netko rekao
da mu je autokua dala punu garanciju, i da e svi problemi s autom biti sreeni besplatno. Njegov problem nije
bio auto, ili autokua, nego njegovo neznanje o tome to
je ve uinjeno za njega!
To je odlino! Moemo biti slobodni od krivnje,
straha, svakovrsnih problema, ako to uinimo na Boji
nain. Prijei na sljedeu stranicu da bi saznao vie. To je
kao izlazak iz sjene na sunevo svijetlo.

Jo jedna stvar
Ako si uinio neto krivo nekoj drugoj osobi, nikad
nee imati mir dok se to ne ispravi.
Ako je osoba jo uvijek iva, zamoli je za oprotenje.
Ako si ukrao neto, priznaj i vrati ukradeno, ili plati novcem u vrijednosti ukradenog.
Ako je nemogue direktno platiti novcem, (na primjer, ako je u pitanju novac uzet od kompanije koja vie
ne postoji), tada daruj istu koliinu novca u dobrotvorne
svrhe.
tu!

Ustvari, Biblija predlae 20% kamata na takvu otplaPostoji pria o ovjeku koji je pisao poreznom uredu.

aljem ovaj novac koji dugujem, jer nisam mogao

spavati nou. Ako jo uvijek ne budem mogao spavati,
poslat u vam drugu polovicu.
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

NOSTALGIJA NIZ DUU KRENULA

svjesni ili nismo), mozak nam alje

sjeanja kao signale da pokuamo
ostvariti ono to nas je u prolosti
inilo zadovoljnima. Stoga dobro
razmislite udite li uistinu za bivim
partnerom ili neim drugim.

jubavni vam je ivot super,

pronali ste pravog partnera,
osjeate se ugodno i sigurno
uz njega/nju, sigurni ste da volite i da
ste voljeni. Pa ipak... ponekad razmiljate o bivoj ljubavi.
Prisjeate se kako ste se osjeali
eljenima u proloj vezi, nedostaju
vam neke stvari koje ste dijelili, ini
vam se da ste imali vie zajednikih
interesa i bolje se slagali u postelji...
Zbunjujue, ali i posve normalno,
tvrde psiholozi. Svatko se ponekad u
mislima vraa onome to je proivio
s drugom osobom i usporeuje ju sa
sadanjim partnerom.

UDNJA ALI ZA IM?

Spoznaja da se takav osjeajni
kaos dogaa i drugima utjena je, ali
ne pomae dovoljno protiv grinje
savjesti zbog koje smatrate kako
vjerojatno imate neto protiv sadanjeg partnera/partnerice kad ga/ju
usporeujete s bivim/bivom. Ne
prenagljujte sa zakljucima. Psiholozi kau da matanje moe biti znak
kako nam u sadanjoj vezi neto nedostaje, ali ne nuno osoba s kojom
smo bili. Jednostavno svoje elje i
udnje projiciramo na druge, dajemo im lice, da bismo ih sebi mogli
lake predoiti. Stoga je normalno
listopad, 2005.

OTKRIJTE TO VAM
NEDOSTAJE

da ovjek pritom bjei u prolost. To

je ve proivio, za time lako moe
posegnuti.

ZAMKA NOSTALGIJE
U glavi moete vrtjeti svoj film
elja i uivati bez ogranienja u svijetu sjeanja. Ali pod utjecajem nostalgije moemo zaboraviti razloge
raskida i sve poeti idealizirati kao
u holivudskim filmovima: savreno
izgledamo, govorimo prave rijei u
pravo vrijeme, bivi se pretvara u
savrena partnera. To to se mozak
u takvim etnjama ne pridrava
stvarnih injenica psiholozi nazivaju
obrambenim mehanizmom.

Nae osobine i sklonosti ine

na unutarnji svijet koji nosimo sa
sobom, ma kamo ili i ma s kim
bili u vezi. Zapitajte se nedostaje li
vam moda nain na koji je va(a)
bivi/biva gledao/la na vae kvalitete. Primjerice, smatrao/la vas je
nadarenom/nadarenim za slikanje i
poticao/la na to, odlazio/la s vama u
muzeje i galerije, a sada niste ni uzeli
kist u ruku jer va(a) partner(ica) ne
pokazuje zanimanje za to.
Promijenite to vratite se onome to ste voljeli raditi u prolosti
svjesni da taj osjeaj zadovoljstva
ne ovisi o drugome, nego izvire
iz vas samih. Otvorite sadanjem
partneru/partnerici svoj svijet, dopustite mu/joj da vas prihvati i upozna
onakvima kakvi ste, i postanite tako
dio njegova/njezina svijeta.
Monika Aneli

Ako nam neto nedostaje u sadanjosti (bez obzira na to jesmo li toga

11

(NE)STABILNOST

PORNOGRAFIJA
I

nternet je brzo izgradio reputaciju za web stranice

na kojima se promovira pornografija. Pitanje koje
se postavlja jest: Je li to bezazlena zabava?
Ustanovljeno je da pornografija stvara ovisnost,
isto kao i droga. Nerijetko se uje: Zbilja si ne
mogu pomoi, stalno se vraam na to, ali i drugi
isto tako!
Na nesreu, na mozak funkcionira kao i Hard
Disk na kompjutoru, ali onakav koji se ne bi mogao
obrisati. Sve to napunimo u na mozak u njemu
ostaje te polako mijenja na karakter, preuzima
nae misli i kontrolu nad nama. Prestajemo
razmiljati o ljudima kao ljudima i oni postaju samo
objekti, a u tom sluaju se prema njima vie ne
moemo odnositi na prikladan nain.
Test o tome kontroliramo li mi neto ili to
neto ima kontrolu nad nama jest: moemo li to
zaustaviti?! eli li to zaustaviti prije nego li tvoj um
i ivot budu upropateni? Ako eli, tada postoji
nain. Moe biti teko, ali imat e pomo i nee
biti sam.
to o seksu i seksualnosti kau Eric Clapton i
Marilyn Monroe? Kamo nas vodi dananji pojam
seksualnosti?
Pornografija je industrija koja okree milijarde
dolara, vrlo je profitabilana, izrabljuje one koji je
kupuju (obino mukarci) i izrabljuje one koji su u
tome (obino ene). Je li pornografija opasna? Da
li moda poboljava nae ivote?
ene u pornografiji nisu stvarne! Koristi se puno
fotografskih trikova, a osim toga sliku je vrlo lako

12

obraditi u nekom programu za obradu fotografija

kao to je npr. Photoshop ili Fireworks. Na plai ili
bazenu uvijek se mogu vidjeti ene ili djevojke koje
se die pritevima, celulitom ili imaju problema s
tjelesnom teinom koja za sobom povlai povee
bokove.
Pornografija ne prikazuje djevojke ili djecu kao
ljude koji su sposobni govoriti misliti ili se brinuti.
Ona ih prikazuje kao objekte i to seksualne
objekte. Efekt ili posljedica toga je da sve djevojke
poinjemo gledati kao seksualne objekte robote.
Vie ne razmiljamo o enama ili djevojkama
kao o ljudima kao to smo mi sami, a treba li
uope i pitati je li to u redu? Da li bi vam bilo
drago da vidite svoju sestru, djevojku ili mamu na
pornografskim slikama? Ako ne, zato?
Filmska zvijezda 60ih godina Marilyn Monroe rekla
je da seks simbol postaje stvar, a ona je mrzila da
je ljudi gledaju kao stvar.
Dokazano je da kad ponemo sve ene ili djevojke
gledati kao seksualne objekte vie ne moemo
imati stvarne, istinske i duboke veze s bilo kojom
enskom osobom. Tako da umjesto da nas
pornografija privue enama ona nas zapravo
udaljuje od njih.
Moemo traiti zadovoljstvo i ljubav unutar
pornografije, ali ih ne moemo pronai jer oni
proizlaze iz stvarnih i istinskih veza.
Gitarist Eric Clapton kae: U svom oporavku
otkrivam da sam uvijek koristio seks kao nekakav
alat, kao neto ime sam mogao ostaviti dobar
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

dojam. Nikad to nije izgledalo onako kako

je trebalo, a to je izraavanje ljubavi i nain
produljenja ljudske rase. Otkrio sam da sam sretniji
ako to radim samo sa svojom enom jer u tom
sluaju ne ivim u lai, a i seks tada slui kao ist i
iskren izraz naklonosti.
Velika je pogreka izjednaavati seks sa ljubavi.
Seks moe biti nain izraavanja ljubavi, a to i
jest ono to je trebao znaiti. Bez ljubavi seks je
bezvrijedan. to smo vie zarobljeni seksom bez
ljubavi to smo manje sposobni za stvarnu ljubav.
Uostalom i injenica je da se u seksu bez ljubavi
ne moe ba pretjerano uivati. Kao i droga seks
ne daje ono to obeava. Ostavlja nas praznima.
Samo seks u ispravnom kontekstu predstavlja
zadovoljstvo i ispunjenje.
Romanopisac Ayn Rand rekao je u intervjuu za
Playboy: Smatram da je promiskuitet nemoralan,
ne zato to je seks zao, nego zbog toga to je
previe dobar i vaan.
Rezultati istraivanja su pokazali da je pornografija
strano povezana sa seksualnim nasiljem. Jedan
studij pokazao je da mukarci izloeni pornografiji
imaju stav da silovanje ne predstavlja nikakvu
vanost. A jedan drugi studij o seksualnim
napadima kroz period od 23 godine otkrio je
da u 41% sluajeva pornografija bila koritena
neposredno prije ili tijekom samog napada, a u
intervjuu sa 36 osuenih seksualnih manijaka
81% ih je priznalo da je njihov najvei interes bio u
pornografiji.
listopad, 2005.

Direktor nacionalne komisije za pornografiju Alan

Sears rekao je: Osoblje je naporno radilo da bi
pridobilo ljude da svjedoe. uli smo mnoge prie
kako ljudi govore da je pornografija dobra za nau
kulturu, ali nismo mogli pronai niti jednu osobu
koja bi bila voljna rei (makar i iza scene) da je
imala koristi od pornografije. Iskreni i bitni napori
utroeni su na razgovor sa ljudima koji su na neki
nain povezani s lijeenjem ljudi s problematinim
seksualnim ponaanjem, no niti jedan od njih nije
mogao potvrditi da se iz pornografije moe izvui
bilo to korisno.
Nae miljenje s obzirom na sve ovo je da se
pornografija nalazi u slijepoj ulici, ali ipak postoji
nain za izlazak.

13

(NE)STABILNOST

USKE
KUE

Pored toga to odgovaraju na zadatak kratke ulazne

.Najee su lokacije za gradnju kua u uim gradskim prostorima izuzetno malih povrina, te je pravo umijee napraviti odgovarajue idejno rjeenje budueg objekta, a zadovoljiti sve uvjete, odrednice, pravila, zahtjeve i potrebe...

ao po pravilu, stranica koja ranii sa ulicom,

dakle ona glavna je uvijek preuska da zadovolji sve potrebe investitora, jer je to i glavnni
kontakt, glavna komunikacija sa spoljanjim svijetom,
koja treba biti i najnaglaenija, a samim tim zahtijeva i
vie prostora. Ali njega jednostavno nema... Meutim,
zadatak nije nerjeiv naprotiv, ovo je neodoljiv izazov za arhitekte projektante, koji e svojim znanjem i
strunou stvoriti kvalitetan ivotni prostor za budue
stanare, kojeg e znati i uklopiti u ambijent zadate lokacije, organizirati potebne tematske cjeline po zahtevima
i potrebama investitora, a :akoer i do najmanjeg detalja
:adovoljiti zahtjeve savremene operne sistema i ureaja
za potpuni komfor i zdrav ivot.
A mi smo odluili da vam predstavimo nekoliko rjeenja koji e posebno onima to svoj problem prepoznaju
u prvoj reenici teme, svakako dobro doi kao pravi
odgovor. Pripremili smo tri idejna projekta uskih kua,
dakle kua koje e u prvom redu zadovoljiti, zahtjev male
irine glavne stranice parcele, na pr. od desetak metara.
Svaka od ovih kua iroka je samo nevjerovatnih 6.71m.

14

stranice, ovakva rjeenja individualne stambene gradnje

su svakako i veoma humana, te posebno kvalitetna kao
ekonomina. Za prvu osobinu tijesno ih vee injenica
izuzetno prisno povezanih svih prostora, kao i tematskih
cjelina kue, tako da se obezbjeuju uslovi za ugodnu i
kvalitetnu komunikaciju svih ukuana kao i gostiju.
A maksimalna iskoritenost prostora, posebno omoguuje i ekonominije rjeenje odravanja, klimatizacije
i samog grijanja.
Ulazna partija je uraena kao veoma ugodna i uspjena u funkciji dobrodolice i prvog kontakta. Uprkos
uskom prostoru, ideja je da se ne odustane od ulaznog
trijema koji pored vizualnog naglaavanja ulazne partije
kue, daju dodatni efekat specifinoj atmosferi ugode
jednog objekta koji ima tako posebnu funkcijufunkciju
doma.
Svaka od preporuenih kua ima i svoje specifinosti,
odnosno posebnosti, koje se uostalom veu za posebnosti
same porodine atmosfere, koja je, svakako, od sluaja
do sluaja potpuno razliita.
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
PRIMJER l
O uvom primjeru, panju nam je odmah privukao
dugi trijem koji je potpuno obujmio ulazni dio i svojom
otvorenou kao da je napola otvorio i vrata doma obitelji koja ovdje ivi. Ovakvom dispozicijom trijema dodatno je rijeena i komunikacija sa tzv. pomonim ulazom,
odnosno spoljanjom komunikacijom sa kuhinjom.
Kua je inae projektirana kao samostojei objekat
(dimenzija prizemlja 6.71m x 12.19m) sa prizemljem i
spratom, tako da su u prizemlju organizirane sve otvorene11 teme kao ulazni hol, kuhinja i trpezarija, a na spratu
su smjetene tri spavae sobe, svaka sa zasebnim prateim prostorom garderobe.
Saasta dispozicija dnevnog boravka, te njegova
iroka otvorenost prema neto prostranijem holu, zadovoljie potrebe obitelji koja voli vea okupljanja i
atmosferu ugodnih druenja porodice prijatelja. Mekoa
konstrukcije izlomljenog krova, koji kao da se obukao
na kuu, stvorila je ugodnu siluetu prihvatljivu kako za
sluajnog prolaznika, tako i za svakodnevne vizure iz
okoline.
Po potrebi je ostavljena i mogunost obrazovanja tzv.
slijepe fasade (u ovom sluaju to je zid desno od ulaza),
jer se predpostavlja da e to biti jedan od osnovnih graevinskih uvjeta centralnih urbanitilpkacija.

listopad, 2005.

15

(NE)STABILNOST
PRIMJER 2
Drugi primjer kojeg vam preporuujemo, kao rjeenje
za kue na uskim gradskim parcelama je u osnovi veoma slino predhodnom projektu. Dimenzije prizemlja
(6.71m x 12.19m). U ovom sluaju posebno je naglaena
otvorenost prostora prizemlja, koji je, u stvari, jedna jedinstvena cjelina, bez ijedne pregrade ili barijere. Dakle
u jednom velikom prostoru, prisno su organizirane teme
dnevnog boravka, trpezarije i upeatljivo prostrane kuhinje. ak je i predprostor za stepenite stavljen u funkciju
ovog maksimalnog grupisanja i stvaranja jedne posebno
intimne atmosfere. Ukratko reeno, do granica najveih
mogunosti dovedana je tema i uloga komunikacije,
odnosno susreta svih korisnika ove kue u cilju stvaranja
to toplije atmosfere ovog doma. Lagane, ugodne fasadne plohe, omekane velikim izdijeljenim prozorskim
oknima, ostavljaju dojam jednog ljupkog i poeljnog
objekta za mnoge stambene etvrti.

16

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
PRIMJER 3
Primjer koji e svakako privui panju kao povrinom
najmanje zahtjevan, a funkcionalno izvanredno koncipiran je upravo ovaj. Dimenzije prizemlja (6.71m x 9.75m).
Veoma profesionalno isprojektiran svaki etvorni centimetar prostora rezultirao je maksimalnom iskoritenou, udobnou i naposlijetku izuzetnom ekonominou
ovog individualnog stambenog objekta rjeenog sa sadrajima u prizemlju (dnevni boravak, trpezarija i kuhinja),
te sa sadrajima na spratu od tri spavae sobe sa velikom
garderobom. Veoma spretno postavljenim stepenitem na
sredini prostora, u isto vrijeme se i spajaju i razdvajaju
svi sadraju kue i po horizontalnoj i po vertikalnoj organiziranosti. Veoma kvalitetna dispozicija omoguuje i
uklapanje ovakvog objekta u stambeni niz koji zahtijeva
dvije slijepe fasade. A ona glavna, ulina, svojom jednostavnou, kao i mogunou prilagoavanja se da
uklopiti u najrazliitije zadatosti ambijentalnih cjelina.

listopad, 2005.

17

(NE)STABILNOST

Zato graditi
.Postoji vie razloga Zato koristiti Siporex!, a ovdje se navode samo neki od njih, za
koje smatramo da su presudni u odabiru najpovoljnijeg materijala za formiranje zidnih,
stropnih ili krovnih konstrukcija:
VELIKA MOGUNOST
ARHITEKTONSKOG
OBLIKOVANJA

agledavajui prethodna iskustva u zemlji i svijetu

mogue je zakljuiti da osnovni elementi porobetona u raznim formama i dimenzijama, bilo kao
obloni ili konstruktivni elementi, daju velike mogunosti oblikovanja i primjene u najraznovrsnijim izrazima
graevinarstva. Elementi od porobetona imaju viestruku funkciju: konstruktivnu, pregradnu, termoizolacionu,
zvunu zatitu kao i oblikovnu. Za arhitektonsko oblikovanje i likovni izraz bitan je zavrnipovrinski vidljivi
sloj. Analizirajui mogunosti izraza namee se: tekstura

18

panela porobetona (reljefnost, vertikalna, horizontalna

i takasta profiliranost, glatka zavrna obrada), kolorit
materijala, kolorit finalizirajueg sloja nanesen na povrinu od porobetona, kombinacija sa drugim materijalima
(metali, staklo, drvo, kamen, keramika...) te iroka paleta
mogunosti likovnog izraza elementima plinobetona.

TOPLOTNA IZOLACIJA

zavisnosti od nivoa izvedene toplotne izolacije

na objektima visokogradnje dobijaju se adekvatni rezultati u potronji energije za grijanje zimi i
postizanje mikroklimatskih uslova prostora u kojem boravimo i radimo. Siporex je takav graevinski materijal
koji, zbog svoje elijaste strukture i prirodnog sastava
materijala predstavlja, optimalnu kombinaciju fizikomehanikih osobina koji omoguava izuzetnu toplotnu
izolaciju objekata, tako da nakon odabira odgovarajue
debljine blokova za zidanje fasadnih zidova dodatna
toplotna izolacija nije potrebna. Zimi dovoljna toplotna
izolacija omoguava odravanje ugodne klime u prostoru
sainjenom od Siporex blokova, uz minimalne gubitke
toplote prema vanjskoj sredini te optimalan utroak energije za zagrijavanje prostora, Ljeti dovoljna toplotna
izolacija omoguava odravanje ugodne klime u prostolistopad, 2005.

(NE)STABILNOST

sistemom siporex
ru sainjenom od siporex blokova, uz minimalni prodor
vruine iz vanjske sredine.

PRIRODAN l ZDRAV MATERIJAL

bog svog prirodnog sastava od materijala anorganskog porijekla (isti cement bez pepela, pijesak sa
minimalnim procentom gline, kre, gips, voda i
Aluminijski prah) Siporex je, kao jedan od predstavnika
porobetona, ekoloki graevinski materijal koji je potpuno nekodljiv po zdravlje ljudi, a nivo prirodne radioktivnosti (koja se esto neopravdano vee uz ime Siporex)
je ispod dozvoljenih granica. Siporex NIJE Radioaktivan
i u njegovoj strukturi se nemogu razviti mravi.

listopad, 2005.

BRZA l EKONOMINA GRADNJA

va osobina se oituje u slijedeem:

Jeftinija gradnja u prosjeku 30% u odnosu na
ostale graevinske materijale

Jednostavna i brza ugradnja elemenata optimalnih

dimenzija uz smanjenu potrebu za radnom snagom,
Zbog jednostavnosti obrade i ugradnje mogua je primjena elemenata iz Siporex sistema u izgradnji objekata
po principu sam svoj majstor,
Maximalno iskoritenje materijala zbog jednostavne
obrade rezanjem, buenjem i presijecanjem,
Ravne povrine zidova utiu na utedu u pogledu koritenja tankih i jednostavnih zavrnih obrada,

19

(NE)STABILNOST
Zbog povoljnih termoizolacionih svojstava vanjskim zidovima nije potrebna dodatna
skupa termika zatita,
Zbog manje teine elemenata povoljnije se mogu
primjenjivati kod nadogradnji
i objekata koji u statikom
pogledu imaju specifine zahtjeve, i slino.

ODGOVORI NA
PITANJA

pored svih nabrojanih prednosti mnogi e se upitati

a zato se u konstrukcijama od siporexa javljaju i neki
nedostaci. Odgovori na esto
postavljana pitanja su:
Zato Siporex upija vodu?

POGRENO, Siporex ne upija vodu. Zbog svoje celijaste strukture sa zatvorenim porama Siporex moe upiti
vodu samo u povrinskim presjeenim porama, tako da
voda/vlaga brzo prodire u njih, stvara ruan izgled elementa, ali se ta vlaga i vrlo brzo oslobaa, jer ne prodire
u dubinu elementa.
Zato iz Siporexa izlaze mravi?
POGRENO, iz Siporexa ne izlaze mravi. Siporex
kao jedan od predstavnika porobetona je proizveden od
prirodnih anorganskih materijala, tako da nema osnova
za razvoj organizama. Osim toga mravi se pojavljuju i u
svim drugim konstrukcijama, zidovima od opeke, i slino, to znai da isti u objekat dolaze na razne naine, te
se razmnoavaju i kreu u potrazi za hranom.

20

Zato se troi mnogo ljepila (tankoslojnog maltera) za

zidanje?
POGRENO, Utroak tankoslojnog maltera je manji od
utroka klasinih maltera za
zidanje. Ukoliko se postupi po
preporuci proizvoaa, prvi red
Siporexa se izvodi u izravnavajuem sloju klasinog maltera,
tako da se u nastavku zidanja
koristi optimalna koliina ljepila max 25kg/m3 zida, u maximalnoj debljini sloja 5mm.
Zato nastaju pukotine na
spoju izmeu siporex zida i
drugih materijala?
Pojava pukotina u zidnim i
stropnim konstrukcijama daje
dojam nesolidnosti izvedbe, sumnje u kvalitetu, smanjenje statike stabilnosti objekta,
prodor vlage, praine kukaca, zvuka kroz kroz pukotine, dakle i osjeaj neugodnosti i nesigurnosti boravka
u prostorijama. Uzrok nastajanju pukotina je najee
nepoznavanje detalja izvoenja, nesolidna izvedba,
nepoznavanje graevinske fizike i nepotovanje njenih
zakonitosti, a vrlo esto i nepridravanje osnovnih uputa
proizvoaa.
Znai, postoji vie razloga Zato koristiti Siporex
sistem?, a na osnovu svega do sada navedenog te sagledavajui bezbroj primjera izgraenih objekata, moe
se zakljuiti da vrijedi primijeniti sve Siporex proizvode
u sistemu te njihove prednosti adekvatno iskoristiti u
ostvarenju graditeljskih ciljeva i finansijske dobiti.

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

listopad, 2005.

21

(NE)STABILNOST

22

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

listopad, 2005.

23

(NE)STABILNOST

24

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

ZRANA LUKA KANSAI

Duga siva prijemna zgrada prostire se du
moru okrenute strane otoka, dok su stajanke
i piste na ovoj slici slijeva. Cestovne i eljeznike veze s kopnom ostvarene su pomou
mosta, a trajekti pristaju u luci koju vidimo
u prednjem planu.

Nova meunarodna zrana luka Kansai

kraj Osake pravo je remekdjelo japanske
arhitekture i graditeljstva, a podignuta je
na vlastitom, umjetno nasutom otoku.

listopad, 2005.

apan je zemlja velikih financijskih mogunosti, visoke razine napredne industrijalizacije i ivotnog
standarda. On je, meutim, i prenapuen, a gospodarski je uspjeh stvorio i veliku potranju za zranim
putovanjima, kako poslovnim tako i turistikim. Zbog
toga je sredinom 1980ih postalo jasno da Japan mora
nai mjesto za jo jednu zranu luku, uz iju bi pomo
zadovoljio sve veu potranju.

25

(NE)STABILNOST
Japan je, meutim, i gusto naseljena, a usto i brdovita
zemlja. Veina barem donekle ravnog tla ve je iskoritena za smjetaj industrije i stanovanje, dok ostatak sluzi
zemljoradnji. Sva se jo slobodna zemlja nalazi daleko
od sredita naseljenosti, a to su gradovi Tokyo, Kyoto i
Osaka. Osamdesetih je godina inozemni promet Japana
godinje rastao za barem 10%, a procjene pokazuju da ce
se broj putnika od 1995. do 2000. udvostruiti.
Zbog toga je raspisan meunarodni natjeaj za projekt nove zrane luke u Osaki. Jedan od natjecatelja bio
je i Renzo Piano, ve svjetski poznat po projektu Centra
Georges Pompidou u Parizu. Piano se zaputio u Osaku i
zamolio da mu pokazu lokaciju, nato su ga posjeli u amac i izvezli u zaljev. Pogledom pretraujui obalu, upitao je gdje e biti zrana luka. Tu, glasio je odgovor.

vise o otimanju zemlje moru negoli o njezinu stvaranju

ni iz ega. Zapanjuje da je ostvarenje tog projekta, od
trenutka kad je Piano 1987. pobijedio na natjeaju pa sve
do slubenog otvorenja, potrajalo samo sedam godina.
Budui da se gradilo na umjetnom otoku, i arhitektu i
graevinarima bilo je sasvim jasno da ce gotovo sigurno
doi do slijeganja materijala zbog njegova vraanja na
prirodnu razinu. Drugi je problem stvarala opasnost od
potresa, jer Japan lezi na pacifikom ognjenom prstenu, zoni uestalih potresa i vulkanizma, na kojem je i
sjevernoamerika zapadna obala s druge strane oceana.
Obje su ove okolnosti nalagale da zgrada. bude savitljiva, da bi se mogla prilagoditi gibanju tla, cime bi se
izbjeglo njezino pucanje i ruenje.
Povrh svega toga, projektant je morao otkriti i kako
ce kroz zgradu cirkulirati velik broj ljudi, jer je uprava
zrane luke kanila svakodnevno od i do ukrcajnih vrata
provesti oko 100 000 ljudi, a pristup pisti morao je biti
sto jednostavniji i laki. Piano, meutim, priznaje da su
oblik zgrade u konanici ipak odredili manevarski zahtjevi zrakoplova, a ne ljudi.

Blistavi uspjeh
Slika goree: Renzo Piano, projektant Medunarodne
zracne luke Kansai u Osaki, ovako ju je opisao: ... gradevina valovitih, asimetricnih linija. Proteze se otokom
poput zracne jedrilice...

Prizemni dio posla

Gradske su vlasti u Osaki dole na blistavu ideju: ako
nema slobodnog zemljita, treba ga stvoriti izgradnjom
otoka posred zaljeva Osaka. Njezino ostvarenje i nije
bilo tako teko kao sto bi se moglo uiniti zato sto je u
zaljevu bilo mnogo plitkih mjesta, i u stvarnosti se radilo

26

Arhitekt je problem rijeio projektom duge zaobljene

zgrade, koja oblikom podsjea na avionsko krilo. Dodamo li joj jo i trokatnicu u sredini, otkrit emo da nas
kompleks podsjea na divovsku pticu ili jedrilicu. Ulueni oblik krova, smiono zakrivljen prema pisti i stanjen
prema ulazima za putnike, ne samo da izgleda privlano
nego i pomae strujanju zraka u zgradi, cime se izbjegava pregrijavanje. Druga je prednost za putnike ta sto iz
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
Slika gore: Renzo Piano, projektant
Medunarodne zracne luke Kansai u
Osaki, ovako ju je opisao: ... gradevina
valovitih, asimetricnih linija. Proteze se
otokom poput zracne jedrilice...

gotovo svakog dijela zgrade mogu uivati u pogledu na

pistu. Ravnomjerno, blago gibanje aviona, udrueno sa
sivim nijansama koje prevladavaju na terminalu, doprinose mirnom i oputenom raspoloenju
Pri izgradnji zgrade, u mnogim su prilikama tijesno
suraivale britanske i japanske tvrtke. Tako kostur graevine poiva na elinim stupovima projektiranima i
proizvedenima specijalno za tu zgradu. U laboratorijima
British
Steela strunjaci su izradili tri primjerka u punoj veliini, koja su zatim pregledali inspektori japanskog ureda
za industrijske standarde. Dvodijelni su stupovi s jednoga kraja dobili desni, a s drugog lijevi navoj, kako bi se
mogli lako namjetati. itava je pak zgrada sklopljena
pomou niza hidraulikih dizalica, kako bi se pojedini
stupovi mogli podii i namjestiti umetanjem elinih
ploa. Tako su graditelji mogli pojedine dijelove namjetati u hodu, da bi se prilagodili neizbjenom slijeganju
zemljita.
Projekt je predviao i dodatne stepenice za stubita
koja se sputaju pod zemlju, kako u sluaju da slijeganje
bude vee od nekoliko centimetara ne bi ostala visjeti
iznad razine poda. Tako zgrada ostaje stalno na istoj visini, ali se podrum produbljuje. Tlo se slijee otprilike 1
milimetar dnevno.
listopad, 2005.

Veze s kopnom
Ljudi na terminal dolaze i s njega odlaze preko katnoga mosta koji ga povezuje s kopnom Most je dug 3750
metara. Na donjem je katu dvostruka pruga, a na gornjem
cxsta sa scst \ znih staza. Do njega, osim toga, plovi i brzi
tr jekt, koji ga povezuje s kolodvorom u Osa,,, (udaljenim 45 minuta), s Kobeom i otokom Awajishima, s druge
strane zaljeva.
Sama je zgrada, sa svojih 1750 metara, vjerojatno
najdua na svijetu. Poloaj otoka, udaljena 5 kilometara
od najblie stambene zone, doputa aerodromu da radi 24
sata dnevno bez nedopustivog zagaivanja bukom.
Najvea provjera valjanosti projekta odigrala se ve
tri mjeseca nakon otvaranja zrane luke. Silan je potres
unitio veliki dio oblinjega grada Kobe, ali je Kansai,
jednako blizu epicentru, ostao netaknut.

KLJUNI PODACI
MEUNARODNA ZRANA LUKA KANSAI
Projektant: Graevna radionica Renzo Piano
Izvoai: Ove Arup; Nikken Sekki Ltd.
Radovi u eliku: Watson Steell, Nippon, Kawasaki
Povrina otoka: 15 km
Duina pristanine zgrade: 1750 m
Povrina pristanine zgrade: 350 000 m
Duina piste: 3500m
Broj ukrcajnih vrata: 42
Godinji broj polijetanja i slijetanja: 160 000
Broj putnika: 31 000 000

27

(NE)STABILNOST

PODVODNE KONSTRUKCIJE
Gradnja ispod vode povezana je s mnogim tekoama zbog ega su se esto dogaale
nesree. Meutim, moderne tehnike uvelike su olakale posao i smanjile opasnosti, pa se
podvodne konstrukcije danas odlikuju velikom pouzdanou.
gue, najradije oslanjali na postojee
grebene. Tako je, primjerice, u 3.
stoljeu izgraen Shousterov most
preko rijeke Karun u Perziji (dananjem Iranu), zbog ega taj most nije
ravan. Njegovo je vijuganje preko
rijeke odredio poloaj 41 prirodnog
potpornja.
Meutim, ve su Rimljani uspjeli
rijeiti problem izgradnje podvodnih
upornjaka, jer su otkrili vezivo koji
se stvrdnjavalo i pod vodom. Veziva
obdarena tim svojstvom nazivamo
hidraulinim vezivima. Osim toga,
Rimljani su razvili tehniku privremenog isuivanja gradilita.

vrha prvih podvodnih radova

bila je prije svega izgradnja
temelja za stupove mostova
preko rijeka. Uski su se tokovi dali
premostiti i jednim rasponom, no

28

Zagati i kesoni
mostove preko irih rijeka valjalo je
poduprijeti na vise mjesta. Izgradnja
potpornih stupova toliko je oteavala mostogradnju da su graditelji
svoje mostove, gdje je to bilo mo-

Rimljani su svoje hidraulino vezivo pravili od takozvanog pozzolana, vulkanskog pepela koji su kopali
oko dananjeg gradia Pozzuolija
nedaleko od Vezuva. Gradilite su
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
isuivali pomou zagata. Oko mjesta na kojem su namjeravali kopati
temelje mosta zabili bi brvna te tako
stvorili prstenastu branu. Potom bi iz
ograenog prostora iscrpili vodu, pa
su mogli raditi na suhom. I danas se
prave takve privremene brane. One
mogu imati oblik jednostavnog zida
koji pregrauje itavu rijeku, ali
mogu i posve opasivati gradilite.
Obino se prave zabijanjem ploastih pilota u rijeno dno. Ti se piloti
prave od elinoga lima ili drveta, ali
i od prednapregnutog betona.
Posao takvih brana mogu obaviti i
kesoni, golema zvona koja se sputaju na rijeno dno. Vrh takvoga zvona
viri iznad povrine, a hermetiki je
zatvoren. U nj se zatim upumpava
zrak pod tlakom dovoljnim da iz
njega istjera svu vodu te osui gradilite.
Princip rada kesona moemo provjeriti i sami ako u zdjelu s vodom
spustimo au s dnom prema gore.
U njoj e se voda malo podii, ali
ju moemo lako istjerati pomou
slamke. Kesoni su prvi put primijenjeni sredinom 19. stoljea u Velikoj
Britaniji. Nakon sto su 1854. godine
omoguili izgradnju Rochesterskog
mosta preko rijeke Medway u Kentu,
kesoni su primijenjeni pri izgradnji
mnogih velikih mostova, od kojih
spomenimo Brooklvnski most u
New Yorku, kao i eljezniki most
Forth kraj Edinnburgha u kotskoj.
listopad, 2005.

Zrane komore
Tlak vode raste s dubinom, zbog
ega u kesonu mora vladati tlak to
vei sto je dublje uronjen. U kesone
radnici moraju povremeno ulaziti i iz
njih izlaziti, pa bi otvaranje hermetikih vrata na njihovu vrhu dovelo do
gubitka stlaenog zraka. Nakon toga
bi se voda digla i preplavila keson.
Da bi se to izbjeglo, na vrh kesona
postavljaju se zrane (izlazne) komore. To su malene prostorije, povezane
jednim hermetikim vratima s unutranjou kesona, dok se kroz druga
ulazi izvana. Kad radnik eli izai iz
kesona, najprije otvori ventil koji u
zranu komoru, na kojoj su i jedna i
druga vrata zatvorena, pusti zrak iz

kesona. Kad se tlak zraka u kesonu i

komori izjednai, radnik otvara vrata, uspinje se u komoru, pa zatvara
i vrata i ventil. Nakon toga radnik,
ukoliko je keson postavljen na maloj
dubini, pomou drugog ventila, ili
naprosto otvaranjem vanjskih vrata,
ponovno izjednaava tlakove, ovaj
put tlak u komori s vanjskim tlakom,
te napokon izlazi. Pritom se gubi
neto komprimiranog zraka, ali samo
toliko koliko gaje bilo u komori.

Kesonska bolest
Kad je, meutim, keson postavljen na velikoj dubini, nagli izlazak
iz njega moe ugroziti zdravlje, pa
i ivot. Do toga dolazi zbog naglog
smanjivanja tlaka, a slinoj su opasnosti izloeni i ronioci koji naglo
izrone nakon dueg boravka na veoj
dubini. Tada, naime, moe nastupiti
takozvana kesonska bolest, koju
zovemo jo i dekompresijskom boleu, aeroemboizmom i ronilakom
kljenuti. Do nje dolazi kad se, zbog
naglog pada tlaka, oslobaa duik
otopljen u krvi pa nastaju mjehurii,
slino kao pri otvaranju boce gaziranog pia.
Da bi se sve to izbjeglo, ljudi
se nakon duljeg boravka na veoj
dubini moraju polako privikavati na
smanjeni tlak. Zbog toga neko vrijeme ostaju u izlaznoj komori u kojoj
se pomou ventila tlak polako izje-

29

(NE)STABILNOST

dnauje s vanjskim. Taj se postupak

naziva dekompresija. On omoguuje
da se visak duika u krvi izvjetri kroz
plua, bez stvaranja pogibeljnih mjehuria. Svi se opisani postupci obratnim slijedom ponavljaju prilikom
ulaska u keson. Slian se postupak
primjenjuje i pri izgradnji tunela koji
prolaze ispod morskog ili rijenog
dna, pa i u podmorskim rudnicima.
Izlazi iz takvih tunela, naime, hermetiki se zatvaraju i u njih se sabija
zrak, pod tlakom dovoljno velikim
da istjera vodu. Pritom zrane crpke
moraju stalno raditi, jer pukotine u
tlu i stijenju mogu izazvati istjecanje
zraka, pa time i prodor vode.

Druge tehnike
Da bi se izbjegle sve nezgode
dekompresije, pri radu u dubokoj
vodi primjenjuju se i druge tehnike.
Ponekad se pri izgradnji stupova u
rijeno dno naprosto zabije cijev, pa

30

se kroz nju natiskuje beton. Isto se

tako u dno mogu posebnim strojevima zabiti i stupovi (piloti) dugi do 50
metara, promjera veeg i od metra.
Na njihov se izronjeni vrh potom
postavljaju stupovi mosta. Ponegdje
se (taje tehnika osobito rairena u
Rusiji) u dno umjesto elinih pilota
zabijaju tankostijeni uplji cilindri
od prednapregnutog betona. Promjer
im je 1,56 metara, a stijenke su im
debele svega 90 mm. Takvi se stupovi vibratorima zabijaju i do preko 30
metara duboko.

njih pojavili jo 2000. pr. Kr. Bile su

to jednostavne naprave pomou kojih
se na vrh pilota sputao neki teak teret, recimo kamen. Taj se teret stalno
dizao konopima i isputao, djelujui
poput tekog malja. To bi se ponavljalo sve dok pilot ne bi dopro do
eljene dubine. Takve strojeve danas
zovemo gravitacijskim zabijaima.

Piloti i naftne
platforme

Gravitacijska zabijala su razmjerno spora, jer dizanje malja iziskuje

dosta vremena, pa se stoga dananji
zabijai sve vise pokreu stlaenim
zrakom, parom ili izgaranjem dizel
ulja. Postoje i takvi koje pokreu
elektrini ili hidraulini ureaji.

Piloti slue i za privrivanje

proizvodnih naftnih i plinskih platformi za morsko dno. Tako je, primjerice, naftna platforma Clavmore
u Sjevernom moru za morsko dno
uvrena elinim pilotima zabijenim 46 metara u dno koje se nalazi
na 110 metara ispod povrine. Na
oko 120 km od Tokyja gradi se umjetni otok u Tihom oceanu, povrine
oko 23 etvorna kilometra. On e
poivati na l O 000 stupova sto vire
iz morskog dna. na njemu bi trebalo
ivjeti i raditi oko milijun ljudi.

Zabijanje pilota
Piloti se zabijaju posebnim strojevima, tzv. zabijaima. Prvi su se od

Modemi malj za zabijanje pilota

izraen je od lijevanog eljeza, a
masa mu se kree izmeu 0,5 i 5
tona. On obino klizi po okomitim
tranicama koje ga pri padu navode
na glavu pilota.

Jednoradni zabijai su ureaji

koji podiu malj i zatim ga isputaju.
Malj pada kroz okomiti cilindar, a
zatim se, nakon udarca u glavu pilota, pod njega naglo pusta stlaeni
zrak koji ga opet die na vrh cijevi.
Kod dvoradnog se zabijaa zrak ubacuje i dok malj pada, ali tad; u gornji
dio cilindra.

Vodene barijere
Da bi se zadrala voda, prave
se razne konstrukcije sposobne
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
izdrati njezin silan tlak Takve su
konstrukcije rijene i plimne brane
Rijene brane stvaraju rezervoare, te
tako reguliraju protok vode u rijeci i
sprjeavaju poplave. Voda se iz njih
moe isputati u vodovod sustave za
navodnjavanje, ali se moe provesti
kroz vodene turbine radi dobivanja elektrine energije. Ako brana
popusti, moe doi do silnih teta
i pogibije velikog broja ljudi, pa si
stoga mora budno paziti na njihovu sigurnost. Prije izgradnje stalne
brane, graditelji obino ispred njezina budueg mjesta podignu manju
betonsku privremenu branu. Voda
koja se skuplja pred njom odvodi se
sustavom zaobilaznih cijevi i tunela.
Tako gradilite ostaje suho. Tada se
prilazi kopanju temelja i izgradnji
trajne brane.
Kako tlak vode raste s dubinom,
dno brane u pravilu je mnogo deblje
od njezina vrha. Neke se brane prave
od nabijene zemlje. I njih se obino
ugrauje jezgra, razmjerno tanka barijera od nepropusne gline. Ponekad
je meutim, radi ubrzanja izgradnje
svrsishodni jezgru potrebno izvesti
od armiranog betona.
Druge se brane prave u cjelini od
betona. Betonu je lake dati oblik
koji pri najmanjoj masi daje najveu
vrstou.

listopad, 2005.

PREGRADA
NA TEMZI
Iznimne okolnosti znaju ponekad
stvoriti opasno visoke plime koji
ugroavaju podruje oko rijeke
Temze u Londonu. Da bi se izbjegle
opasne poplave, na rijeci je podignuta posebna pregrada. Njezina je
izgradnja zapoeta 1976. a dovrena
J984. godine. iroka je 540 metara,
a tvori je devet betonskih stupova
izmeu kojih su postavljene ustave. irina etiriju glavnih ustava u
sredini iznosi po 61 metar, a teze po
3700 tona. Shema (gore) pokazuje
kako rade pojedine ustave. U normalnim prilikama ustave poivaju
u betonskim koritima na rijenom
dnu. Meutim, kad zaprijeti opasna
plima, ustave se zakreu za 90 i postavljaju u okomit poloaj. Podizanje
ustava traje 30 minuta. Kad su sve
podignute, stvara se neprekinuta pregrada, pa se brodski promet prekida.
Ustave se mogu i sasvim zakrenuti
i izvuci iz vode radi pregleda i odravanja. Da bi ta pregrada stvarno
funkcionira/a, morale sji se i na drugim mjestima izvesti sline manje
pregrade, kao i nasipi nizvodno i
regulacija uzvodno.

Plimne brane
Plimne brane ili barijere zapravo
su ustave koje se otvaraju i zatvaraju
te tako reguliraju protjecanje vode.
Ponekad se njima i hvata voda radi
dobivanja elektrine energije. Takva je plimna elektrana izgraena
na estuariju francuske rijeke Ranee
u Bretanji. Visina plime na njezinu
uu iznosi oko 14 metara, pa je
tako jedna od najviih na svijetu.
Za plime se otvaraju ustave i tako se
puni rezervoar. Nakon toga se ustave
zatvore, a voda se, kad nastup oseka,
ispusta kroz 24 turbine, koje pokreu
elektrine generatore.

Pregrada na Temzi
Plimna brana napravljena je i na
Temzi, kod Woolwich Richa, radi
zatite Londona od poplava. Goleme
se eline ustave zatvaraju kad god
zaprijeti opasnost da bi visoka plima
mogla ugroziti uzvodne dijelove kopna. Ustave pokreu strojevi smjeteni u devet masivnih stupova postavljenih preko rijeke. Izgradnja tog
monog sustava stajala je preko 500
milijuna funti, a dnevni su trokovi
njegova rada oko 10 tisua funti.

31

(NE)STABILNOST

BIJELO DUGME

ar je potrebno bilo to dodati

na ovaj naslov. Kako se pribliavaju dani velika 3 koncerta koja se odravaju u Sarajevu,
Zagrebu i Beogradu osjetio sam se
prozvanim da napiem koji lanak o
njima. Dok piem ovaj tekst mislim
u glavi koja e to biti ludara na koncertima. I ba tako kad sam planirao
ii na koncert 15.06. u Sarajevo
izau ispitni rokovi i onda tuga.
Imam dva ispita koja su 15 i 16.06.
Zato zavidim onima koji imaju vremena i sree da dou do dragocjenog papiria zvanog ulaznica. Neto
sam mislio, hajde u redu, imam prijatelja u Zagrebu (otii u u Zagreb),
pa e mi on kupiti ulaznicu.(ta e
kupiti jadan ne bio, planule ulaznice
za 10 sati, trebalo je doi no prije i
ekati).
Da skratim priu, tko je uspio doi
do karte i slobodnog vremena elim
mu dobar provod, a u meuvremenu
sam iz svojih arhiva naao neto o
Bijelom dugmetu to mislim da bi
vas moglo zanimati.

32

BIOGRAFIJA

Lider i osniva grupe, Goran Brego(roen 22. oujka 1950.

vi
godine u Sarajevu) u djetinjstvu nije
pokazivao veliku sklonost ka glazbi.
Iz drugog razreda nie glazbene
kole (odsjek violina) izbaen je
kao lijen i netalentovan. Kada mu je
majka poetkom ezdesetih godina
kupila gitaru, poetnike lekcije
dobio je od EDE , brata scenariste
Abdulaha Sidrana. Ve sa esnaest
godina poeo sam izdravati, pa je
svirao narodnjake u kavani u Konjicu, prodavao novine i radio na
gradilitima.

U to vrijeme eljko Bebek

(roen 16. prosinca 1945. godine u
Sarajevu) pjevao je u grupi Kodeksi,
jednom od znaajnijih sarajevskih
sastava tog vremena. Na koncertu

Betija, eljko je zapazio Gorana i

preporuio ga kolegama iz grupe. Za
Gorana se tada interesirao i sastav
Pro arte, ali mu njihovo vienje soul
glazbe nije bilo primamljivo. Kako
su svirali po jadranskoj obali uoio
ih je Talijan Renato Pacifiko i ponudio im da dva mjeseca sviraju u
njegovom klubu u Napulju. Nakon
dva mjeseca Goran prvi put prelazi
na solo gitaru. Za basistu ljeta 1970.
godine Goran i eljko pozivaju
(roen 29.
Zorana Redia
sijenja 1948. godine u Sarajevu)
koji je u to vrijeme svirao u sastavu
ici. Zoran je doveo i kolegu iz
grupe, bubnjara Milia Vukainovia
(roen 9. oujka 1950.
godine u Beogradu). I kada su se sva
etvorica nala na okupu, stvari su
krenule u sasvim drugom pravcu.
Mili Vukainovi ih je sve inficirao
novim vienjem glazbe. Poeli su da
sviraju u skladu sa onim ta su tada
snimali Led Zeppelin i Black Sablistopad, 2005.

(NE)STABILNOST
bath. Bebek se teko prilagoavao
novom materijalu da bi se polovicom jeseni 1970. Bebek uvrijeen
vratio u Sarajevo. Do ljeta 1971. godine nastavili su nastupati kao Mia,Goran i Zoran, a onda je Mili Vukainovi otiao u London a Goran
upisuje filozofiju. Iako punih godinu
dana nije govorio sa Bebekom, kada
su poetkom 1972. godine dobili
termine u studiju , Goran se odluio
pozvati starog pjevaa. Odmah po
snimanju singla, Bebek je otiao
u JNA, ali su oni ekali na njegov
povratak. Nezadovoljan glazbenim
pravcem kojim se JUTRO kree,
Ismet Arnautali ih je napustio krajem 1972. godine i sa sobom odnio
pravo na ime grupe. 1973. godine
su grupi pristupili bubnjar Goran pe
Ivandi (roen 10. prosinca 1955.
godine u Vareu) i klavijaturist Vlado Pravdi (roen 6. prosinca 1949.
godine u Sarajevu) koji je preao iz
Indexa. Sredinom godine, poslije
svae, grupu je napustio Zoran Redi, a njega je zamijenio Jadranko
Stankovi. Budui da je u Ljubljani
ve djelovao sastav pod imenom
JUTRO, a i publika ih je znala po
pjesmiKad bi bio bijelo dugme
odabran je taj simbol i grupa je slubeno krtena BIJELO DUGME 1.
sijenja 1974. godine.
eljko Bebek odluuje napustiti
posao u Savezu zajednica socijalnog
osiguranja BiH i da, iako oenjen i
listopad, 2005.

s malim djetetom, krene u rizinu

avanturu. Kada su shvatili da basist
Jadranko Stankovi ne odgovara ,
otpustili su ga i oujka 1974. pozvali Zorana Redia. Prvi vei nastup
imali su na BOOM festivalu u Ljubljani 10. svibnja 1974. godine kada
su predstavljeni kao nove nade. Tijekom listopada u ljubljanskom studiju Akademik za dvadesetak dana
snimaju debi albumKad bi bio bijelo dugme koji je objavljen ve krajem studenog. Omot prvog albuma
kojeg je dizajnirao Dragan S. Stefanovi kasnije je uvrten u englesko
izdanje knjige koja predstavlja petsto najuspjenijih omota svijeta. Ve
u proljee 1975. godine vaili su za

najpopularniji sastav SFRJ. Drugi

album ta bi dao da si na mom
mjestu je za kratko vrijeme otiao u
tirau veem od 200 000 primjeraka,
iako je ploa imala cijenu veu od
uobiajene. Zbog njih je Jugoton
izumio dijamantsku plou , jer su
prvi dostigli tako visoke tirae. U to
vrijeme na koncertima ih je pratilo
i do 15 000 ljudi. Poetkom jeseni
1976. godine u JNA su otili Ipe
Ivandi i Vlado Pravdi a na njihova
mjesta su doli Mili Vukainovi iz
Indexa, dok je prelazak Laze Ristovskog iz grupe Smak odjeknuo kao
nogometni transfer. Poslije treeg
albumaEto ba hou koji je izaao
u prosincu 1976. otili su da sviraju

33

(NE)STABILNOST
u istonu europu gdje su odrali 9
koncerata i pobrali simpatije publike.Kasnije su im se pridruili po
povratku iz vojske Zoran Redi i
Ipe Ivandi. Pred odlazak u vojsku
Bregovia odlueno je da 28. kolovoza 1977. godine odre besplatan
koncert kod Beogradske Hajduke
esme. Procjena posjete te veeri se
kretala od 70 000 do 100 000 mladih to je bio najvei skup poklonika
u dotadanjoj povjesti rok glazbe na
naim prostorima.Bila je to pauza za
grupu, dok su ostali lanovi snimali
neke singlove sa drugim grupama.Neki su se ak rastali od bijelog
dugmeta kao to su Lazo Ristovski
i Ipe Ivandi. U jesen 1978. godine
grupa se pojaala novim lanovima
iijem Jankeliem i povratnikom
Vladom Pravdiem.etvrti albumBitanga i Princeza objavljen je
poetkom 1979. godine.Ta ploa
proglaena je njihovim prvim, zaista
zrelim albumom, urbana, potpuno
liena folk utjecaja.Ploa je tirano
oborila prethodne rekorde.Krajem
1980. godine objavili su plouDoivjeti stotu nastalu pod uticajem novog talasa.Plou je prvi put
producirao Goran Bregovi to e
kasnije redovno initi.Tokom 1981.
svirali su po itavoj SFRJ, od Skoplja do Ljubljana te od Beograda pa
do jadranske obale. Tri puta su prodali halu Pionir.Tokom druge pole
1982. svirali su po Bugarskoj, Maarskoj, Austriji itd.U veljai 1983.

34

grupa je objavila albumUspavanka

za Radmilu M. tos pjesma bila jeKosovska otpjevana na albanskom
jeziku, intrigantna zbog rovitog
politikog stanja na Kosovu. Poslje
albuma grupa je dobila dui odmor,
a za vrijeme tog odmora Bebek je i
slubeno napustio grupu 23. travnja
1984. godine.
Novi pjeva postao je Mladen Vojii Tifa
(roen 17. listopada
1960. u Sarajevu) koji je prije toga
bio u grupama Top i Teka Industrija.Album se pojavio u prosincu
1984. godine sa jednostavnim nazivomBijelo dugme. Ploa opet
predstavlja folk orijentiranog Bregovia. Laza Ristovski ponovno postaje punopravni lan grupe. Pjesma
Lipe cvatu postala je najvei hit.
Tira ploe i posjete na turnejama
su po obiaju ruili sve rekorde. Pod
pritiskom obveza Tifa 1.listopada
1985. godine naputa Dugme i odlazi u Gabelu na sluenje vojnog roka.
Novi pjeva postaje Alen Islamovi
koji je u meuvremenu napustio Divlje Jagode. 1984. Bijelo
dugme izdaje jo jedan albumPljuni i zapjevaj moja Jugoslavijoinspirirani valom jugoslavenstva koje
se pojavljuje kod mnogih grupa u
Jugoslaviji. Dvije godine kasnije
tj. 1986. godine Bregovi je po-

nudio jo jednu plou inspiriranu

jugoslavenstvom. Suvino je vie
spominjati da je i ova ploa odlino
prola kod publike.Krajem 1988.
godine izaao je albumiribiribela.Najvei hit bila je pjesmaurev
Dan a Bregovi je ovom obradom
zaludio publiku napravivi kafanski
hit za sva vremena.Poslije koncerta
u Derventi 15. oujka 1989. Alen
Islamovi naputa turneju zbog lakih zdravstvenih problema.Nitko
jo nije shvatio da je to bio posljednji koncert u karijeri Bijelog Dugmeta.do rata.Otkazuju se koncerti
diljem SFRJ.Alen Islamovi 1990.
izdaje solo albumHaj nek se uje
uje, haj nek se zna . Bregovi nastavlja uspjenu karijeru filmskog
kompozitora, dok se eljko Bebek
po izbijanju rata preselio u Zagreb
i nastavio solo karijeru. Zoran Redi je u Finskoj, dok je Tifa krajem
1995. otiao u Njemaku i osnovao
svoj bend. Ipe Ivandi je nesretno
nastradao u Beogradu u prometnoj
nesrei. I ta rei nakon svega ovoga. Svi su ivi osim Ipeta i dolaze
nam odsvirati najvee svoje hitove.
Zato, tko god moe, svi na stadione
,a tko ne ulovi ovu priliku nadati se
da e nam se smilovati i da e ih biti
jo. Jedan veliki POZDRAV.
VLADIMIR KOLOBARI
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

CIPELA

sudjela bih se upitati neto u svezi s uobiajnim stvarima i pojavama, iako mogu oekivati
udan a moda i smijean odgovor. Ne bojim
se ispitivanja takve vrste pa i zbog opasnosti da i sama
postanem udna i smijena. No, kad bih nekoga upitala
zato nosi cipele, bojim se da bi se brzo nala u nezgodnoj situaciji.
Tko jo takvo to pita? Moda bi i dobila odgovor.
Tko e znati, koliko cipela toliko i odgovora.
Kanim neto napisati o alkoholnim piima. Ona
spadaju u teku vrstu droga, osobito ako se konzumiraju u prekomjernim koliinama. No, tu neu nikoga
pitati, pa ni sebe samu, zato pije alkoholna pia. Ima
onih koji ne piju.
Radije, kada se piju alkoholna pia i kako su
postala uobiajena pojava? Pijenje alkoholnih pia
postao je openito prihvaen oblik ponaanja. Jesti i
piti, zajedno, jest stanoviti socijalni in. U gradu kao i
na selu, u drutvu i s rodbinom zadovoljstvo je piti. U
takvim susretima dolazi do uzajamnog ohrabrivanja i
nagovaranja na jo jednu aicu. Na aicu koja ivot
znai. Zadovoljstvo je ponuditi pie i biti ponuen.
Neobino je u raznolikim prigodama, gdje se ljudi skupljaju i drue, ne nazdraviti. A kako znamo, nazdravlja
se redovito s alkoholnim piima.
esto se alkoholna pia upotrebljavaju u kuhinji.
Dakako, ne kao hrana nego kao zain ili dodatak nekom jelu. Kau da se nekad upotrebljavaju kao zamjena za hranu. Alkoholna pia oslobaaju u ovjekovom

listopad, 2005.

organizmu energiju i mogla su posluiti kao stimulans

koji ovjeku udvostruuju snagu, na kratko vrijeme.
Alkohol moe biti uporabljen kao sredstvo za osloboenje duha. Da bi se stvorio ugoaj dostojan tuluma
ili da bi se pratila nogometna utakmica potreban je
alkohol. On je i dokaz mukosti. Karakteristian za
adolescente. eljni dokazivanja i potvrivanja poistovjeuju se s vrnjacima i starijima tako da poseu za
alkoholom. esta su natjecanja tko e vie popiti a da
se ne opije. Dokaz mukosti?
Na sve te naine i stotine drugih, pijenje alkohola
postaje uobiajenom pojavom koja ne bi bila strana
da alkohol nema vlastiti put. Prvo je zgodna prigoda,
koja zatim prelazi u normalnu pojavu, te, na koncu, iz
normalnosti u ropstvo. Ovisnost. No, prije nego prihvatimo uobiajene pojave bilo bi dobro raspitati se to to
prihvaamo i je li to to prihvaamo dobro za ovjeka
ili ne. Moda sljedee pitanje daje odgovor. Zaboravivi cipele, jeste li ikada bosi hodali po gradu?

35

(NE)STABILNOST
OPE ODREDBE: a) vino - 1l b) estice - 0.5l c)
l.1.
Prema prvom opem zakonu
pijanaca, svaki lan duzan je barem
jednom tjedno ispuniti minimalnu
normu propisanu opim odredbama. Vie se cijeni ako lan viestruko pree minimalnu normu.
l.2

prvim lankom, ostatak predviene

norme mora proslijediti najraspoloenijem lanu svoje ekipe.
l.6
Slubeni zavretak pijanke oznaava ispunjenje kvote i poslijednjeg
lana.
l.7

Konzumacija vina (u daljnjem

tekstu prehrambenog proizvoda)
skupljeg od 20kn kosi se odredbama prvog lanka i povlai odreene
sankcije.

lan koji izvrava svoju dunost

propisanu prvim lankom ne smije
niti u jednom trenutku biti ometan
od strane drugih lanova.

l.3

l.8

Eventualna odstupanja od ispunjenja normi (vidi l.1) mogua su

zbog teih zdratstvenih problema,
smrtnih sluajeva u obitelji te oferstva.

Nitko od lanova pa ni apsolutni

rekorder u ispijanju nije duan opravdati se za svoje postupke u alkoholiziranom stanju, tovie obavezan
je ulaskom u disko klub dobro ga
dignuti te u takvom stanju upadati
svemu to hoda.

l.4
lanovi su duzni se meusobno
izvjetavati o prilikama i dogaajima koji su se dogodili petkom ili
subotom u kasnim veernjim satima
u svrhu kolektivnog spajanja slike
odreene veeri.
l.5
Ukoliko doe do nepredvidivih
okolnosti u kojima lan nije u mogunosti izvriti dunost propisanu

36

l.9
Tezi oblici pijanstva odreeni su
strogim propisima a to su : 1.rupe
2.riganja po javnim mjestima 3.padovi... I kao takvi cijene se apsolutno!
l.10
Tezi oblici pijanstva obavezni su
na slijedee datume: 31.prosinca,

- 5l
1.sijeanj, subota prije po. 2. polugodita kole, za uskrs, vikendima
za vrijeme ljeta,25.studenog, te na
pojedine roendane clanova. Po
mogunosti najmanje 1 tjedno!
l.11
Ukoliko pojedini lan ima
saznanja o krenju pravilnika od
strane drugih lanova duan ga je
odmah prijaviti Alkoholnom vijeu
koji se formira za vrijeme ispunjavanja odr. norme.
l.12
Svaki lan koji zapjeva tokom
pijanke mora biti popraen vokalima i drugih lanova.
l.13
Tokom odravanja pijanke dozvoljeno je davanje opaski (a.k.a.
skeeva) meu pojedinim lanovima. Analalogno tome, skeevi moraju biti interni i adekvetni situaciji
u kojoj se nalazi.
l.14
Ukoliko se pojedini lan nae
u stranom i nepoznatom okruju
druge ekipe, duan je potovati njihov opci pravilnik te pokazati svoj
stupanj alkohola tolerancije i time
opravdati reputaciju svoje ekipe.
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
PRIJEDLOG ZAKONA O RADU
l. 1
Ako se djelatnik istie svojim
radom, te pretjeruje zalaganjem na
poslu, dobit e otkaz u za to zakonom predvienom roku.
l. 2
Poetak radnog vremena djelatnik odreuje sam. Zakonska odredba propisuje da to ne smije biti
prije 10 sati ujutro.
l. 3
Naknadu za svoj rad odreuje
djelatnik u dogovoru sa svojim
ukuanima.
l. 4
Prije poetka posla djelatnicima
se daje neto za okrjepu: hladno ,
sendvii, vino, konjak, sve na troak
poduzea.
l. 5
Na poslu je doputeno zapjevati.
Ako neki djelatnik zapjeva, ostali su
duni prekinuti s radom i pridruiti
se pjevau.
l. 6
Ukoliko neki djelatnik zaspe na
poslu, ostali su djelatnici duni u
listopad, 2005.

tiini napustiti radno mjesto da mu

ne bi smetali, a za to imaju pravo na
novanu naknadu kao da su radili.
l. 7
U odsutnosti efa djelatnici
imaju pravo organizirati zabavu na
troak tvrtke.
l. 8
Pauza za marendu traje od 1030
do 1330.
l. 9
Ako je u radno vrijeme neka
serija (npr. Esmeralda, Marisol, ili repriza neke emisije koju
djelatnik nije gledao prole veeri)
tvrtka je duna osigurati TV ureaj
ekrana minimalne veliine 55 cm te
omoguiti praenje iste uz novanu
naknadu djelatniku kao da je radio.
l. 10
Za smjenjivanje efa potrebna
je peticija s potpisima najmanje 2
(dva) djelatnika.
l. 11
U skladu s pozitivnim zakonskim
normama, djelatnik moe zamoliti
efa da dovri posao umjesto njega,

kao i da mu bude na usluzi (npr. da

mu dohvati
iz hladnjaka - tvrtka
je duna osigurati hladnjak koji ne
koristi freon, najmanje zapremine 8
litara po djelatniku).
l. 12
Ukoliko je ef enskog roda,
muki su djelatnici duni pri svakom prolasku dati joj na znanje
svojim ponaanjem da je predmet
njihova razgovora (npr. zvidukom,
tapanjem po stranjici, dobra, dobra, al bi je itd.)
l. 13
Svaki djelatnik ima pravo na 8
tjedana godinjeg odmora ljeti, a 6
tjedana zimi. Ako djelatnik provodi
taj odmor izvan mjesta boravka, tvrtka mu je duna osigurati ienje
stana od, kroz to vrijeme, nakupljene praine.
l. 14
Ako se djelatnik tvrtke eni-udaje, tvrtka mu je duna osigurati miraz u visini godinje prosjene plae, kao i snositi trokove momake
veeri te 85% trokova vjenanja.
Tvrtka tom prigodom ostaje zatvorena nekoliko dana, a djelatnici na
kolektivnom godinjem odmoru.

37

(NE)STABILNOST
l. 15
Za sve djelatnice poslodavac
mora osigurati kunu pomonicu,
koja mora imati primjerene obline
i odgovarajui izgled - kako bi
mogla posluiti i suprugu (u odsutnosti djelatnice).
l. 16
Odlazak s posla je u 1430. Djelatnici naputaju radno mjesto praeni taktovima glazbe predviene
za takve prigode. ef je duan svakom ponaosob zahvaliti za radni
uinak uz srdano rukovanje.
l. 17
Portir je duan svakom djelatniku prije izlaska iz kruga tvrtke
pregledati torbu. Ukoliko nita ne
pronae, duan je vratiti djelatnika
u tvrtku kako bi ovaj mogao uzeti
neto za sebe. Starijim djelatnicima odvoze se takve stvari (samo
ukoliko su tee od 2 kg) slubenim
automobilom do njihova doma.
l. 18
Ukoliko djelatnik tijekom noi
sanja o poslu, tvrtka mu je duna
platiti naknadu za noni rad.

38

Votka poslije kie

Gle duplu votku poslije kie
puna je kapi pa se njiem.
Votka po Votka k tom jo dupla
I ja sam drven poput trupla.
Kad se probudim ispod stola
pitam se da l krv jo mnome kola.
Kroz glavu tad proe mi prvo
da li sam ovjek ili drvo?

SEDAM UDA KOMUNIZMA

1. Svatko je bio zaposlen.
2. Iako je svatko bio zaposlen nitko nije nita radio
3. Iako nitko nita nije radio svi planovi su bivali
ispunjeni bar 100%
4. Iako su planovi ispunjeni preko 100% radnje su
bile prazne
5. Iako su radnje bile prazne svi su sve imali
6. Iako je svatko imao sve svi su krali
7. Iako su svi krali nikad nita nije falilo

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST
KRALJ I DVORSKA LUDA

MALE RADOSTI

U jednom kraljevstvu vladao glupi i razmaeni

kralj.Osobito su ga ljutile neravnine na cestama njegova kraljevstva.Ranjavale su mu noge svaki put kad bi
krenuo na putovanje.Stoga je izdao naredbu da se cijelo
kraljevstvo prekrije ugodnim ivotinjskim krznom.

Pronai radost u malim stvarima jer ih ima jako puno.

U svakom danu postoji bezbroj mogunosti da bude
radostan.

Kad je to ula dvorska luda,obuzeo ju je gromski

smjeh.Bez imalo bojazni posavjetova kralja.
Dragi kralju,pa to je nemogue! emu troiti toliko
bogatstvo? Bolje uzmite dva komada krzna pa ih privrstite na svoja stopala.
Kralju se svidje savjet dvorske lude.
Uini tako i nastadoe prve cipele.
Dio svijeta koji mora promijeniti tvoje je srce.

BOGATSTVO DANA
Ne dopusti da danas prohuja kraj tebe. Previe je dragocjeno da propadne.
Daj najbolje od sebe ovome danu i to e uvijek biti
uz tebe.
Iako e sati prolaziti brzo a dan zavriti ,vrijednost
koju pohrani u njega nastavit e svoj put.
Ne odgaaj uivanje ivota za neki drugi trenutak
.Danas je dan koji e ti donijeti najbolje od tvojih snova.
Uini neto od onih stvari koje su ti vane, koje ti neto znae. Stupi u vezu s onim ljudima koje eli vidjeti.
Danas ima priliku uiniti da se neto dogodi. Danas
je tvoje vrijeme da ivi sa svom puninom koju moe
zamisliti.
Ovaj dan je ovdje sada spreman za tebe, da se napuni
tvojom posebnom vrijednou. Ispuni ga, ivi ga, i uini
ga svojim blagom.
listopad, 2005.

Ti mali trenuci radosti i sree umnaat e se. Vodit e

te u pozitivnom smjeru.
Velika postignua su rezultat malih napora pridodanih jedan drugom. Na slian nain, radosni i ispunjeni
ivoti graeni su komadi po komadi, od malih radosti
u vremenu.
Ne odgaaj svoje uivanje ivota ekajui na veliko
i slavno postignue. Ako zanemaruje male mogunosti
radosti, velike divne radosti e te sigurno zaobii.
Zato bi se radovao malim stvarima kad velike stvari
izgledaju tako okrutne? Jer e pozitivan pristup ivotu
fokusirati i usmjeriti tvoju energiju prema svladavanju
tekih izazova s kojima se suoava.
Zastani na trenutak, pronai neto to te stvarno raduje i osjetit e istinsku energiju koja struji tvojim biem.
Sada zakorai naprijed i odvai se na ovaj put.

Novinski oglasi
Dijelim vae trenutke sree, a uz nadoplatu i plaem.
Ako netko eli ostaviti alkohol i cigare, nek ih ostavi
kod mene.
Izgubljena bomba,pronalazau suut.
Vi imate Sony Playstation,ja imam vrijeme,znanje i
iskustvo.Za simbolinu naknadu prelazim najtee nivoe igara.
Traim mladu, pametnu i lijepu djevojku(bogatu) s
dobrim autom.Po mogunosti dostavite sliku auta.

39

(NE)STABILNOST
VICEVI
Prepriavaju dva Crnogorca doivljaje iz rata... i
kaze jedan: oni nas gonili ka gamad, mi bjeali ka
sokolovi...

Poao mali Perica u kolu plivanja, nakon nekog

vremena govori instruktoru, odoh ja kui. U emu je
problem pita ga on. Nisam vise edan, kae mu Perica.

Ulazi krni Crnogorac u kafanu, sjeda i poziva konobaricu. Prilazi mu mlada zgodna i lijepa konobarica
i pita ga ta hoe da pije. Na to e Crnogorac: Djevojko, donesi mi jednu jaku kafu ko to sam ja i slatku
ko to si ti! Donese konobarica kafu, Crnogorac proba
kafu pa joj ree: O, djevojko, da se nisi ti malo precijenila!!!

Zamisli, - kae Ibro eni - ovdje u novinama pie:

kad god udahnemi izdahnem, jedan ovjek umre!

Sjedi djeti u jednoj bati na primorju i posmatra ta

se oko njega deava.

Leti Slobodan Milosevi sa enom i sinom iznad Bosne i u jednom trenutku nadahnuto ree:

Za susjedni sto sjeda zgodna i mlada djevojka...

- ta pije djevojka, pita on nju.
- Kolu, odgovara ona.
- A dje ti je, jadna!
Doli ti Mujo i Fata u Australiju da trae azil i pitaju
prvo Muju:
Mujo ta ti radi?Kae Mujo: Nisam ja Mujo ja
sam John-OK. John ta radi?
- Pa eto ustanem ujutro odem na verandu, pa popijem kafu pa opet na verandu..
-OK, ok ali ta radi?
- Pa kaem vam. Onda jedem pa opet na verandu i
tako cijeli dan...
- OK. Johne dosta te je bilo. ta Fato ti radi?
- Pa nisam ja Fata ja sam Veranda

40

- Pa normalno da umre kad ne pere zube!

Ja svoju zenu nikada ne tuem. Samo je gurnem niz
stepenice, pa neka se ona sama udari gdje hoe.

- Mogao bi im baciti bar 100 DM da se deset ljudi

obraduje.
- Na to e mu ena: Mogao bi i 200 DM da se dvadesetak ljudi obraduje!
- A sin ree:- Zato ti ne skoi, svi bi se obradovali
Tri najgore kletve Hercegovcu su:
1. Dabogda ti dijete ne vidjelo Zagreba!
2. Dabogda ti mobitel imao dvojnika!
3. Dabogda ti ena oprala arape sa arenim rubljem
Zato e u budunosti raditi uske mercedese ?
Zato da Hercegovci mogu oba lakta drati na prozoru
listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

BISTRA GLAVA NAJBOLJA DROGA

Sigurno misli da je to danas

nemogue, jer sve ono to nam muti
pogled i misli, nudi se servirano gdje
god se okrene.

au da onaj tko uzima drogu,

ili ti drogira se, opasan je za
sebe, ali i za okolinu.

injenica ja ta kad si pod utjecajem bilo koje od opojnih droga, ima

osjeaj kako lebdi, cijeli svijet je
tvoj, a ni novac nije problem jer su ih
puni depovi.

Mora znati jedno: nita nije

nemogue i nedostino. Stoga dragi
prijatelju pokai svoje kulinarsko
umijee pripremajui specijalitet
bistra glava.

I onda kada droga odradi svoje,

kad prestane djelovati, svega toga
nestane.
Svijet vie nije tvoj pa potreba za
novcem nije neizbjena.
Zato?
Zato to eli ponovno biti centar svita i pun lane vrijednosti.Kao
to slavni,ve niz godina pokojni
Jim Morisson ree:Jednom uzme
da proba, drugi put jer ti prija, a
trei put jer naalost mora. I kad
pokrade sve iz kue i susjedstva,
kad izgubi obitelj i prijatelje i kad ti
poraste elja za sve veom koliinom
droge; tu, dragi prijatelju, je kraj ve
odavno jasnog kraja. Eto, tako se
gube mladi ivoti, tako s ovog svijeta odlaze moda novi profesori, politiari, intelektualci, heroji.Sve zbog
poroka koji nudi lanu sreu.
Mladi prijatelju! Da, upravo
ti, koji ovo sad ita, razmisli malo.Ljudski je ivot malo kratak. Poi
listopad, 2005.

od pretpostavke da emo ti ja ivjeti

oko 70 godina.
To je lijepa ivotna dob,zar ne!?
Koliko je to dana?
Samo dvadeset pet tisua dana.
Koliko sati?
Samo esto tisua.
Sigurno se pita zato ti sve ovo
govorim!?
to iz svega ovoga vidimo? Ako
nita drugo, onda barem to da ne
smijemo ni jednu sekundu izgubiti
namjeravamo li uiniti togod ozbiljno.

Potrebno:glavni sastojak je svakako glava.Ako je sluajno nemate,

svakako je pronaite jer u protivnom
recept je ne izvediv.Ako ste pronali
taj sastojak u njega stavite: 26 lica
dobrote, dvije do tri dobre doze
knjige na tematiku ivjeti zdravije,
Kako rei ne drogama, Obrazovanje nae svagdanje. Svemu
tome dodati: tri alice dobre volje,
dvije alice smijeha i radosti, dvije
lice poslunosti i odgovornosti, te
postupno dodavati 30 lica molitve.
Bistru glavu poeljno pripremati
svaki dan.Rezultat: bude li se tono
drao recepta uspjeh je zajamen.
Na tebi je samo da odlui eli li
u sebe ubrizgavati bistru glavu ili
pak eli onu vrstu droge koja razara
i pomuti sve to dotakne.
Izbor je tvoj prijatelju moj.
Sretno!
Graevinski fakultet
Ivana Mileti

41

(NE)STABILNOST

TJEDAN JEDNOG LUZERA

jedan za pamenje?! Ma ne, to su bili oni dani kada sve ode u (k)rivom smjeru, koje elite to prije zaboraviti i sjetiti se tek u dubokoj starosti! A poelo je tako nevino, amaterskim klaenjem koje je nakon
izvjesnog vremena preraslo u poast nekontroliranih razmjera. I tako nakon duljeg posta koji je trajao
otprilike kao desetak korizmi, dogodio se i taj dan. Toliko iekivan i u koji su tolike nade poloene. Naime,
dotini luzer uspio je uplatiti dobitni listi, za svotu koja je prosjenom studentu dovoljna za bezbrian ivot
bar nekih par mjeseci. Kako se sve zbilo za vikend, potaknut nenadanim dobitkom krenuh u viestruko zvanje
tura irem krugu prijatelja, vodei se za onom daj meni daj svima. Idui dan je proao, kao uostalom i
svaka nedjelja u ve uhodanom trijenjenju, ali i planiranju shopinga sa lovom koju spletom okolnosti mogu
podii tek sutra. Nakon duge i neprospavane noi ponosno uzimam listi i kreem u toliko iekivanu isplatu. Cijelim putem uzaludno pokuavam suzbiti onaj smjeak koji nikako ne silazi s lica. A onda ok! Nema
listia?! itav izgubljen, s nevjericom pretraujem depove nadajui se da je sve to lana uzbuna i da e se
listi ve pojaviti negdje. Vraam se u stan i kao mahnit poinjem potragu. Poput ovisnika u zadnjem stadiju
apstinencijske krize, itav izbezumljen pretraujem i posljednji kutak stana, koji ve izgleda kao da je kroz
njega proao tsunami. Nakon nekog vremena s tugom na srcu, shvaam bolnu istinu; od listia nema nita;
ergo od love nema nita; ergo u minusu sam, jer ve sam solidnu svotu potroio! Razmiljajui tako da li da se
bacim s balkona ili ne, kroz glavu mi prolaze svakakve gluposti; moda da preem na hinduizam ili budizam,
moda bi tada imao vie sree, i naravno ono vjeno pitanje koje svi postavljamo kad smo do grla u govnima
Pa ta sam ja Bogu skrivio?. Poslije jo jedne neprospavane noi, ujutro se budim bez imalo snage i vjere
u novi dan. Ustajem, pred vlastitim odrazom u zrcalu sveano priseem Ovo je posljednji put! Nema vie
sigurnih parova, nema vie kockanja sa reijama i stanarinom niti viesatnih prouavanja ponude, od danas
se mijenjam! Hahahaha, ak sam i sam nakratko u to povjerovao. Iako se sve zbilo u drugom mjesecu u jeku
zimskih rokova, idui dani su se uglavnom svodili na vegetiranje u stanu sa osnovnim funkcijama najslinim
papuici ili amebi. Nakon par dana kad sam se ve poeo lagano oporavljati od tragedije koja me udesila i iscrpljujue pravne bitke s kladionicom, odlazim do faksa isto informativno pogledati to kolege polau. Ubrzo
shvaam da su mi rokovi proletili poput onih japanskih vlakova i zauvijek otili u nepovrat. To me i nije odve
pogodilo jer sam ve bio toliko sj... da me nita nije moglo poljuljati u toj savrenoj ravnodunosti. E da, ne
smijem zaboraviti par prijatelja koji su mi tih dana bili velika potpora i vjerojatno su zasluni to danas nisam
na psihijatriji, na lijeenju od sloma ivaca, ili kako su to oni divno sroili: Ma daj ovjee trni se, nije sve
tako crno ima tu malo i sivih nijansi!. Sve u svemu bilo je to jedno zanimljivo iskustvo, a poanta ove prie
jest: Uvijek moe biti gore, naime idui tjedan saznajem da jedino ta kladionica u slinim situacijama ne
isplauje novce, a da ironija bude vea tu sam prvi put uplatio listi!!!
Nikola Cvitanovi
Graevinski fakultet

42

listopad, 2005.

(NE)STABILNOST

SADRAJ
Treba li nam jo jedan spomenik....... 3 Cipela............................................... 35
Jako zanimljiva predavanja................ 4 Ope odredbe................................... 36
Studenti studij.............................. 5-7 Prijedlog Zakona o radu.............. 37-38
Krivnja.......................................... 8-10 Votka poslije kie............................. 38
Nostalgija niz duu krenula.............. 11 Sedam uda komunizma.................. 38
Pornografija................................. 12-13 Kralj i dvorska luda.......................... 39
Uske kue.................................... 14-17 Bogatstvo dana................................. 39
Zato graditi sistemom siporex... 18-20 Male radosti..................................... 39
Lude kue.................................... 21-24 Novinski oglasi................................ 39
Zrana luka Kansai..................... 25-27 Vicevi............................................... 40
Podvodne konstrukcije................ 28-31 Bistra glava najbolja droga.............. 41
Bijelo dugme............................... 32-34 Tjedan jednog luzera........................ 42

listopad, 2005.

43

{NE}ST@BILNOST

No.

TSONLIB@TS}EN{