itanje s razumijevanjem

Nije dovoljno samo proitati knjigu, potrebno ju je proitati s razumijevanjem kako bi na

kraju shvatili radnju i mogli odlino napisati lektiru, esej ili osvrt na djelo. itanje s
razumijevanjem je produktivno itanje i jednom kada ga usvojite lake ete usvojiti i kolsko
gradivo tijekom uenja.
Kako biste mogli u miru itati i uiti za poetak morate organizirati svoje vrijeme. Odredite
vrijeme itanja i pripazite da vam tada nitko ne smeta. itajte u miru i tiini, stiajte mobitel i
ugasite televizor. Za kvalitetno itanje s razumijevanjem morate organizirati i radnu atmosferu
koja vam odgovara. Ako vie volite itati za stolom, pobrinite se da on bude uredan i ist.
itati moete i u mirnom okruenju, u prirodi, za vrijeme lijepog vremena. Saznajte to vam
odgovara i prionite na itanje.
Kada imate vremena, itajte. Kako biste to lake itali, razumjeli knjievno djelo i
napredovali, morate itati to vie. Naravno, vana je i literatura koju itate. U svoje slobodno
vrijeme odaberite literaturu koja vam se svia i koju ete rado itati. Moda su to stripovi,
novine ili neki zanimljivi roman. Izbor je na vama.
Iako mislite da se za vrijeme praznika morate odmoriti od svega pa tako i od itanja, varate se.
Mogli biste nazadovati s takvim razmiljanjem pa ne preskaite itanje ni tada. Velika
prednost je to se tada moete posvetiti knjigama koje volite i uivati u njima jer nemate
drugih kolskih obveza.
Za vrijeme itanja posluite se i vaim udbenikom. Ako postoji dio djela koji je obraen u
udbeniku, na kraju biste mogli pronai pitanja koja e vam pomoi da saznate koliko ste
djelo shvatili, odnosno koliko ste itali s razumijevanjem.
Ako niste uspjeli nai pitanja u udbeniku pokuajte ih izmisliti sami. To je takoer odlina
vjeba jer ete tako s vremenom shvatiti i to je bitno za radnju i sadraj.
Ako vam neto tijekom itanja nije jasno, pokuajte u poetku to ignorirati, ali nemojte i
zaboraviti. Na kraju itanja bi morali znati o emu se radi i povezati radnju i bit djela. Ako
niste uspjeli shvatiti nejasni dio, proitajte ga ponovo i pokuajte spojiti dijelove koji vam
nedostaju.
Nemojte posustati. S vremenom ete itati sve bolje. Vae razumijevanje i koncentracija e
vam pomoi da uite i itate lake. Uz lektiru, proitajte i roman koji vam je zanimljiv. Vidjet
ete koliko je itanje zabavno. itajui knjigu, u jednom trenutku se nalazite u svojoj sobi,
dok u drugom putujete neotkrivenim prostorima koji e vas ostaviti bez daha.

Dnevnik itanja lektire

Iako je za velik broj uenika izazov proitati knjigu, zasigurno je vei broj onih koji imaju
problema s pisanjem dnevnika itanja lektire. Dnevnik itanja lektire pomae nam da bismo
na kraju itanja knjige to lake i bolje napisali lektiru i pripremili se za odgovaranje u koli.

Velik broj naslova za lektiru ima opsean sadraj, stoga e nam dnevnik pomoi da ne
zaboravimo bitne stvari. U dnevniku itanja biljeimo kratak opis radnje, sve ono to
smatramo bitnim, a spada u grupu pojedinosti te svoje osjeaje, razmiljanja o dogaajima i
likovima te zapaanja o djelu.
Dnevnik itanja lektire
1. Biljeka o autoru
Ovdje valja napisati najvanije informacije o ivotu pisca, o njegovom kolovanju, radu i
vremenu u kojem je pisao. Pokuajte doznati i neku zanimljivost ili detalj zbog kojeg se autor
istie.
2. Vrsta knjievnog djela
Na poetku vano je odrediti vrstu knjievnog djela. Dakle, radi li se o pjesmi, romanu, bajki
ili moda pripovijetki.
3. Ideja i tema djela
Odredite temu djela i napiite je u jednoj reenici. Dakle, tema je ono o emu knjiga govori i
obino je proireni naslov djela.
Ideja djela je poruka koju nam autor eli prenijeti, njegova glavna misao. Ideju emo doznati
iz radnje ili iz karakterizacije likova.
4. Kratak sadraj
S obzirom na proitanu knjigu i biljeke tijekom itanja, odredit emo fabulu radnje (uvod,
zaplet, vrhunac, rasplet i kraj radnje). Zatim valja kratko opisati radnju. Pripazite da sadraj
bude zanimljiv i da spomenete sve bitno, razlikujui bitno od nebitnog. Nemojte pisati
nepotrebne i nevane stvari.
5. Mjesto i vrijeme radnje
Mjesto i vrijeme radnje uvijek moramo ukljuiti u lektiru. ak i onda ako se radi o
neodreenom vremenu i mjestu radnje, vano je spomenuti.
6. Likovi (glavni i sporedni) i analiza likova
Nabrojite sve likove te ih svrstajte u kategorije glavnih i sporednih. Likovi odreuju radnju i
kroz njih nam autor govori svoja razmiljanja. Glavni lik je pokreta radnje i oko njega se
zbiva cijela radnja. Sporedni likovi su obino u nekom odnosu s glavnim likom i nadovezuju
se na radnju.
Analizirati likove znai opisati njihov izgled, njihova razmiljanja, osjeaje i stavove.

7. Jezik i stil
Za lektiru je bitno da znamo odrediti i jezik kojim je autor pisao djelo. Vano je panju
usmjeriti na to je li jezik originalan, bogat i slikovit te je li moderan ili je autor koristio puno
anarhizama (zastarjele rijei). Prevladavaju li u djelu jednostavne i kratke reenice ili sloene
i dugake koje od nas zahtijevaju dobru koncentraciju tijekom itanja.
to se tie stila, odgovorite na pitanje radi li se o ozbiljnom djelu ili u njemu postoji doza
humora. Zakljuite kakvo je pripovijedanje, je li ono glatko i jednolino ili autor esto skree
s glavne teme kako bi opisao jo neku usputnu radnju. Uoite spominju li se u djelu i autorovi
komentari ili se djelo sastoji od iste radnje. Svaki autor ima svoj stil pisanja, a odgovori na
ova pitanja otkrit e nam o kojem se stilu radi.
Sve ovo bitno je da bismo odredili jezik i stil knjievnog djela.
Posluite se ovim smjernicama pri itanju lektire i pisanju svog dnevnika itanja jer sve ove
toke pomoi e vam da kvalitetno napiete lektiru.

Kako brzo itati

kolske obveze se gomilaju, a vi jo morate proitati i lektiru? Kako e vam to poi za rukom
uz sve ostalo to morate napraviti? Rjeenje je jednostavno, nauite brzo itati. Prosjean
itatelj u jednoj minuti proita jednu stranicu, dok e onaj brzi itatelj proitati ak do deset
stranica u isto vrijeme.
Tehnika brzog itanja postoji jo od 1958. godine kada je amerika uiteljica Evelyn Wood
izdala svoju prvu knjigu pod naslovom Reading Dynamics.
Prosjean itatelj moe za 50 posto unaprijediti svoje itanje. Uz tehnike i koncentraciju moe
se vrlo lako nauiti brzo itati. Na vama je da si olakate itanje kako biste proitali to vie
tiva u kraem vremenu.
itajte u miru i u tiini. Buka u prostoriji ili ona koja dolazi izvana ometa koncentraciju i
razumijevanje proitanog teksta. Ugasite televizor, stiajte mobitel, ugodno se smjestite i
usredotoite se na knjigu. Tijekom itanja koristite se olovkom kako bi uvijek znali gdje se u
tekstu nalazite.
Niste niti svjesni da ak treinu svog vremena provodite pogreno itajui tekst.
Koncentracija vam je loa i svaki as se ponovo vraate na ve proitane reenice jer ne znate
to ste proitali. Uz to, u sebi itate kao da itate na glas. Izgovarate rije po rije to dovodi
do sporijeg itanja.
itajte pogledom. Pokuajte se usredotoiti na fraze i dijelove reenica te ih proitajte sve
koristei samo jedan pogled. Prosjean itatelj koristi ak tri pogleda da bi proitao jednu
manju reenicu. Pokuajte poveati va oni raspon i s vremenom ete uspjeti proitati i cijeli
red samo jednim pogledom.

Kada god je to mogue, letimino proite pogledom preko stranica, a pritom se usredotoite
samo na ono bitno. Postoje kljune rijei u tekstu koje su bitne da bi shvatili radnju, a to ete
shvatiti s vremenom, ako se dovoljno dobro na njih koncentrirate.
Iako vam to u poetku nee polaziti za rukom, itajte brzo. Natjerajte se da itate to bre, a
pritom mjerite vrijeme proitanog. S vremenom e se vrijeme smanjiti, a i koncentracija e
vam biti bolja.
Pokuajte primijeniti test za brzo itanje. Uzmite 20 minuta koliko e vam trajati jedna serija
itanja. U prvih deset minuta pokuajte proitati to vie bitnih informacija, a u preostalih 10
minuta napiite to ste proitali. Ovako ete s vremenom itati sve bre, a i razumijevanje e
vam biti bolje.
Tehniku i brzinu itanju prilagodite vrsti knjige. Naravno da ne moete istom brzinom itati
sve vrste knjiga. Zavisi radi li se o poeziji, laganoj prozi ili djelu vee knjievne vrijednosti, i
vae e itanje prema tome biti bre ili sporije.
Tehniku brzog itanja svlada ak 98 posto ljudi. Nakon svladane tehnike neki uspijevaju itati
i do 300 puta bre. U poetku e vam trebati neko vrijeme kako bi tehnike savladali, ali uz
dobru volju, kasnije ete biti puno bri i efikasniji.
Cijela bit brzog itanja je u izotravanju fokusa uma kako bi se lake uoile vane stvari u
tekstu te kako bi se memorija poboljala, a sposobnost razumijevanja onog proitanog bila
vea.