01 - 50851 Brze Vise Jace 1

Vladimir Findak - Sanja Boi
BRE, VIE, JAE 1

prirunik tjelesne i zdravstvene kulture za uitelje/uiteljice 1. razreda osnovne kole
Izdava kolska knjiga, d.d. Zagreb, Masarykova 28 Za izdavaa Ante uul, prof. Urednica Slavenka Halaev Recenzenti dr. sc. Josip Babin Sanja Canjek-Androi Grafiko-likovno oblikovanje Vladimir agadin Oprema naslovne stranice Ninoslav Kunc KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2006. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja. Uporabu ovog prirunika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 1. razredu osnovne kole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske rjeenjem klasa UP/I-602-09/04-01/141, ur. broj 533-12/05-01 u oujku 2005.
Vladimir Findak - Sanja Boi
Bre, vie, jae 1

prirunik tjelesne i zdravstvene kulture za uitelje/uiteljice 1. razreda osnovne kole
Zagreb, 2006.
Predgovor
Vrijeme u kojemu ivimo karakteriziraju ne samo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni negativni utjecaji na ovjekov antropoloki status zato to je, uz ostalo, sve manje kretanja, a sve vie vremena gutaju tzv. nemiine aktivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisu malene, naprotiv, nije ugroeno samo zdravlje ljudi, ve i njihove osobine i sposobnosti, ega, dakako, nisu poteena ni djeca, odnosno uenici. U takvim situacijama primjereno tjelesno vjebanje za uenike znai sastavni i nuni dio njihove svakodnevnice, tovie, nezaobilazan dio integralnog sustava njihova odgoja i obrazovanja, a time i njihove pripreme za ivot i rad u suvremenom drutvu. Da bi se komparativne prednosti tjelesnog vjebanja u uem smislu, odnosno tjelesne i zdravstvene kulture u irem smislu iskoristile to potpunije, odluili smo napisati udbenik tjelesne i zdravstvene kulture za uenike prvog razreda osnovne kole Bre, vie, jae 1. Udbenik je ponajprije namijenjen uenicima, a potom njihovim uiteljima i roditeljima; uenicima da to prije postanu i ostanu ovisnici o svakodnevnom tjelesnom vjebanju kao sastavnom dijelu kulture ivljenja, a uiteljima, da im pomogne u svakodnevnom radu, poglavito u dijelu koji se odnosi na realizaciju plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture. Roditeljima e pomoi da jo uspjenije surauju sa svojom djecom ne samo u obavljanju njihovih obveza vezanih za kolu, nego i u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, interesa i elja, poglavito onih koje proizlaze iz njihove bioloke potrebe za kretanjem. Sukladno navedenim ciljevima, udbenik je podijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio udbenika s naslovom Vjebanjem do zdravlja sadrava informacije (teorijske i praktine) uz pomo kojih se uenici na izravan ili neizravan nain upuuju na brojne mogunosti i sadraje uz pomo kojih se tjelesnim vjebanjem moe utjecati na uvanje i unapreivanje zdravlja. Drugi dio udbenika ili, tonije, Sportska poetnica odnosi se na upoznavanje uenika sa sportom u svim njegovim pojavnim oblicima i s plemenitim idejama i porukama olimpizma. Trei dio udbenika rezerviran je za Bre, vie, jae a upuuje uenike u razliite naine praenja i vrednovanja njihova rada i napretka u podruju tjelesne i zdravstvene kulture. Drimo, tovie sigurni smo, da e tako koncipiran udbenik biti od koristi svima, a ponajvie uenicima. Hoemo li, meutim, u toj namjeri uspjeti, odnosno koliko emo uspjeti, uglavnom ovisi o uiteljima. Zato? Zato to smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, planovi i programi, kao ni drugi relevantni imbenici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, ukljuujui i udbenik Bre, vie, jae 1 ne pomae ako uitelj ima tekoa u radu. Upravo radi izbjegavanja tih tekoa, bar to se tie uporabe udbenika Bre, vie, jae 1 odluili smo napisati ovaj prirunik za uitelje. Prirunik je potpuno konzistentan sa sadrajem udbenika Bre, vie, jae 1. Vjerno prati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinom interpretacijom, nego i metodikom obradom. Gdje god je bilo mogue i potrebno, u priruniku je rezerviran prostor za korelaciju tjelesne i zdravstvene kulture s drugim predmetima. Preporuujemo vam da pozorno proitate i dio prirunika u kojemu vas informiramo o moguemu i potrebnom doprinosu tjelesnog vjebanja zdravlju uenika, upuivanju uenika u razliite izvannastavne i izvankolske aktivnosti te u nain samokontrole i samoocjenjivanja njihova rada. Takoer vam preporuujemo da se praktino uvjerite u vrijednost pojedinih vjebi i pojedinih metodikih rjeenja. eljeli smo, dakle, ne samo da vam uz pomo ovog prirunika olakamo uporabu udbenika Bre, vie, jae 1 da vam pomognemo u realizaciji programa tjelesne i zdravstvene kulture, da jo vie unaprijedite svoj rad u ovom predmetu, nego i va rad u cjelini, na zadovoljstvo vaih uenika i vas osobno. Ako vam ovaj prirunik u tome bar malo pomogne, onda je njegova namjena ispunjena i naa elja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.
AUTORI
Prirunik za uiteljice / uitelje
MOJA OPREMA ZA TJELESNO VJEBANJE
udbenik str. 5.
NASTAVNA JEDINICA: Upoznavanje s nastavnim predmetom tjelesne i zdravstvene kulture

MJESTO RADA:
uionica, sportska dvorana i svlaionica.
CILJ SATA:
uspostaviti suradnju s uenicima i osigurati uvjete potrebne za realizaciju nastave tjelesne i zdravstvene kulture.
ZADAE:
OBRAZOVNA: nauiti od ega se sastoji oprema za tjelesno vjebanje razumjeti potrebu za primjerenom opremom za tjelesno vjebanje nauiti to sadri pribor za osobnu higijenu nauiti koristiti se priborom za osobnu higijenu nauiti emu slui svlaionica ODGOJNA: razvijati navike donoenja opreme na sat poticati pravilnu brigu o istoi opreme za tjelesno vjebanje poticati stvaranje zdravstveno-higijenskih navika razvijati suradnju FUNKCIONALNA: razvijati interes za tjelesno vjebanje poticati razvoj pamenja, panje, miljenja.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 uiteljeva oprema za tjelesno vjebanje pribor za odravanje osobne higijene.
METODE RADA:
metoda usmenog izlaganja metoda razgovora metoda demonstracije.
METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

frontalni individualni.
TIP SATA: UVODNO-PRIPREMNI TIP SATA

Objanjenje uiteljima: Kako je nastava tjelesne i zdravstvene kulture uenicima prvih razreda nepoznato i novo podruje rada, potrebno je organizirati uvodno-pripremni sat, na
7
BRE, VIE, JAE 1

kojem e uitelj, dogovarajui se s uenicima, osigurati uvjete nune za ostvarivanje programa nastave, uspostaviti suradnju i upoznati uenike sa sadrajem rada. Taj se sat ne moe organizirati prema ustaljenoj organizacijsko-metodikoj strukturi, ve po strukturi koja je najprimjerenija cilju i zadaama tog tipa sata.
PRIJEDLOG STRUKTURE UVODNO-PRIPREMNOG SATA:

uvodni dio sata obrada ponavljanje i vjebanje zavrni dio sata.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Nastavni sat zapoet emo jednostavnom igrom Poplava - tua. Uenici se slobodno kreu prostorom uionice. Na uzvik Poplava! djeca se penju na klupe, na uzvik Tua! skrivaju se pod klupu. Obavijest Opasnost prola! znai da se uenici mogu slobodno kretati uionicom. Osim to smo uspostavili suradnju i stvorili ugodno raspoloenje, igra e nam posluiti kao poticaj za razgovor. Kako se osjeamo nakon odigrane igre? Zbog ega nam je postalo vrue? to nam je smetalo dok smo se kretali uionicom? Navodimo uenike na zakljuak da nam je za vjebanje potreban vei prostor te da bi nam udobnije bilo kad bismo na sebi imali laganiju odjeu. Time ujedno najavljujemo cilj sata.
OBRADA Uporaba udbenika

Upuujemo uenike da otvore svoje udbenike tjelesne i zdravstvene kulture i promotre slike na str. 5. Potiemo uenike da priaju o svojim iskustvima. Jesu li u vrtiu sudjelovali u tjelesnom vjebanju? Kako su bili odjeveni? to su uradili s opremom nakon vjebanja? Je li netko od njih ukljuen u sportske aktivnosti u nekom sportskom klubu? U kojem? Kakva mu je oprema potrebna za vjebanje? Bave li se njihovi roditelji nekim sportom? Kojim? Kako se njihovi roditelji odijevaju za vjebanje? Usmjerenim razgovorom potiemo ih da uoe i imenuju od ega se sastoji oprema za tjelesno vjebanje za djeake i od ega za djevojice. Kako je za vjebanje odjevena uiteljica / uitelj? Bilo bi korisno da uiteljica / uitelj za taj sat odjenu propisnu opremu kako bi svojim primjerom uspostavili pozitivan model ponaanja za svoje uenike. Zato se nakon vjebanja treba oprati? to nam je potrebno za pranje? U emu drimo pribor za osobnu higijenu? Uenicima emo pokazati pribor za osobnu higijenu.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
Odlazimo u svlaionice. Upoznat emo uenike s prostorom svlaionice i pokazati im gdje e odlagati odjeu, kako e jedni drugima pomagati da bi se to lake i bre preodjenuli te gdje e se oprati nakon vjebanja. Demonstrirat emo kako se peru ruke, objasniti im kako e se koristiti svojim priborom za osobnu higijenu. Usmjerenim razgovorom navodimo ih na zakljuak o tome kako treba voditi brigu o svojim i tuim stvarima u svlaionici. Uenike vodimo u dvoranu i na igralite gdje emo im objasniti da e se nastava tjelesne i zdravstvene kulture odravati ili u dvorani ili na kolskom igralitu. Nakon to se preodjenu u propisanu opremu, uenici e doi u dvoranu ili na kolsko igralite, gdje e ih ekati uiteljica / uitelj.
8
ZAVRNI DIO SATA

Igra pogaanja Nakon povratka u uionicu organiziramo kratku igru. Uitelj opisuje dijelove opreme i / ili njihovu namjenu, a uenici pogaaju opisani dio opreme ili higijenskog pribora.
Uporaba udbenika
Upuujemo uenike da otvore udbenik. Promotrit e slike koje prikazuju opremu za tjelesno vjebanje kako bismo ponovili usvojena znanja. U emu vjebaju djevojice? A u emu djeaci? Kako je odjevena uiteljica / uitelj? Koji nam je pribor potreban za odravanje osobne higijene? Uenici itai mogu proitati tekst ispod slika. Prolistat emo udbenik zajedno s uenicima i porazgovarati o tome to emo raditi na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Zahtijevat emo od uenika da nam ispriaju emu se osobito vesele. Tako emo potaknuti njihov interes, motivaciju i znatielju. Na kraju nastavnog sata dogovaramo se s uenicima da emo za sat tjelesne i zdravstvene kulture donositi opremu prikazanu u udbeniku. Uputit emo ih da roditeljima pokau na slikama u udbeniku koja im je oprema potrebna i da im ispriaju zato je vano vjebati u primjerenoj opremi i kako treba voditi brigu o istoi opreme i osobnoj higijeni.
Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture provjerit emo imaju li uenici potrebnu opremu. Uenicima koji ne donesu potrebnu opremu i pribor moemo u udbeniku pokazati to im nedostaje. Tako emo lake prenijeti informaciju roditeljima.
Uporaba udbenika
RODITELJSKI SASTANAK Udbenik emo iskoristiti na prvom roditeljskom sastanku. Roditeljima emo pokazati slike na kojima je prikazana potrebna oprema, objasnit emo im koliko je vano voditi brigu o istoi i urednosti opreme i poticati uenike na to da stvore naviku odravanja osobne higijene. Uz pomo udbenika lake emo roditeljima objasniti ciljeve i zadae nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Dogovorit emo s roditeljima da obave mjerenje tjelesne teine, tjelesne visine i opsega podlaktice svog djeteta te da rezultate mjerenja upiu u tablicu na str. 29. udbenika. U nainu ivota suvremene obitelji sve je manje kretanja, a odmor je pasivan. Tjelesnim aktivnostima uspostavit emo ravnoteu potrebnu za pravilan rast i razvoj djeteta. Tjelesni rast i razvoj, stvaranje pozitivnih zdravstvenih navika i zadovoljavanje djetetovih potreba za kretanjem preduvjet su razvoja radnih, intelektualnih i stvaralakih sposobnosti. Sustavna briga za zdravlje, poticanje zdravog naina ivota, usvajanje motorikih znanja i dostignua te razvijanje potrebe za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem moe se potpuno ostvariti samo uz suradnju roditelja. Primjenjujui znanja, vjetine i navike steene u nastavi i svakodnevnom ivotu, odgojno-obrazovni rad postii e svoju svrhu - odgoj za ivot.
9
BRE, VIE, JAE 1
VJEBAMO NA KOLSKOM IGRALITU

NASTAVNA JEDINICA: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug Hodanje i tranje na razliite naine
MJESTO RADA:
kolsko igralite.
udbenik str. 6. i 7.
NASTAVNE CJELINE:
Hodanje i tranje.
NASTAVNE TEME:
Postrojavanje u vrstu, kolonu, krug Hodanje i tranje na razliite naine.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Koje jato bre leti? 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Gradnja ograde Hodajmo da nas ne otkriju Tko e prije? b) Glavni B dio sata: Vuk i ovce 4. Zavrni dio sata: Pokai dijelove igralita Razgovor o satu.
CILJ SATA:
upoznati prostor i namjenu kolskog igralita; uputiti uenike u organizaciju rada na kolskom igralitu; osposobljavati uenike za stjecanje temeljnih motorikih znanja, vjetina i navika potrebnih za realizaciju motorikih aktivnosti; utjecati na razvoj antropolokih obiljeja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvoja uenika b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike poglavito na razvoj koordinacije i ravnotee c) Funkcionalne sposobnosti: potiui organske funkcije sustava za disanje i krvotok, utjecati na pravilnu izmjenu tvari OBRAZOVNA: upoznati prostor kolskog igralita i njegovu namjenu uvoditi uenike u usvajanje pojmova: panja, u vrstu-zbor nauiti pravilno hodati paralelno postavljenim stopalima prilikom hodanja i tranja uspostaviti pravilan rad ruku nauiti pravilno drati trup i glavu pri hodanju i tranju
10

trati na prednjem dijelu stopala ODGOJNA: navikavati uenike na potivanje pravila ponaanja na kolskom igralitu razvijati naviku pravilnog odnosa prema okoliu uvanjem, brigom i pravilnom uporabom vanjskih prostora za vjebanje poticati suradnju stvoriti ugodno radno ozraje.

- udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1.
METODE RADA:
metoda usmenog izlaganja metoda demonstracije metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa metoda standardno ponavljajueg vjebanja sintetika metoda uenja.

frontalni oblik rada.
TIP SATA: SAT UENJA NOVIH MOTORIKIH GIBANJA
MOGUI TIJEK SATA

Obrazloenje uiteljima: S obzirom na to da je to uenicima prvi sat tjelesne i zdravstvene kulture i jo se k tome odrava na kolskom igralitu, potrebno je osobitu pozornost obratiti pravilima ponaanja. Prostor kolskog igralita i namjenu pojedinih dijelova uenici e upoznati postupno razliitim motorikim aktivnostima koje e se izvoditi na kolskom igralitu. Prvi sat iskoristit emo kako bismo upoznali uenike s temeljnim pravilima ponaanja na kolskom igralitu. Obii emo igralite i imenovati dijelove kolskog igralita objasnivi ukratko njihovu osnovnu namjenu koristei se pri tom iskustvom i predznanjem uenika. Posebnu pozornost obratit emo sigurnosnim uvjetima, razgovarajui o primjerenoj opremi, nainu uporabe igralita i nainu suradnje meu uenicima. Razgovor treba trajati kratko, a upute trebaju biti jasne, konkretno primjenjive u zadacima koji e se izvoditi.
UVODNI DIO SATA

Koje jato bre leti? Uenike podijelimo u dvije skupine. Poredaju se na dvije crte kojima je oznaeno igralite. Na zadani znak tre unutar omeenog prostora igralita. Na uzvik Ptice na icu! uenici nastoje to bre stati na crtu.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA

Slobodna formacija na igralitu 1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Kroz priruenje i pouanj zaruiti, a zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj. 2. Pregled igralita - stav raskorani, priruiti. Kruenjem glave promatrati igralite. 3. Ptice su sletjele na igralite - stav spetni, priruiti. Podizati ruke u stranu i sputati ih uz tijelo. Ptice ire i sputaju krila.
11
BRE, VIE, JAE 1

4. Kakav je ko? - stav spojeni, odruiti. Istodobno objema rukama opisivati male krugove. 5. Zapuhao je vjetar - stav spojeni, odruiti. Izmjenino okretati trup i ruke u desnu, pa u lijevu stranu. 6. Vjetar savija drvee - stav raskorani, uzruiti. Izvoditi pokrete rukama i trupom, najprije lijevo-desno, pa naprijed-nazad. 7. Dotaknimo igralite - stav raskorani, predruiti. Prelaskom u pretklon rukama dotaknuti tlo. 8. Vrapci na igralitu - stav spojeni, priruiti. Odraavajui se istodobno objema nogama, poskakivati poput vrabaca.
GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

Gradnja ograde Uenici se slobodno kreu, a na dogovoreni znak dolaze na crtu i poredaju se po veliini. Time uvodimo uenike u usvajanje zapovjetke u vrstu - zbor. Hodajmo da nas ne otkriju Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna stoji na jednoj, a druga na drugoj strani igralita. Okrenuti su jedni drugima leima. Na uiteljev znak prva skupina prelazi na drugu stranu igralita hodajui na prstima da je druga skupina ne uje. Nakon toga druga skupina izvodi isti zadatak. Tko e prije? Uenici tre po omeenom prostoru igralita, a na uiteljev znak nastoje se to prije umiriti i okrenuti se prema njemu. Time ih uvodimo u usvajanje zapovjetke na mjestu odmor.
GLAVNI B DIO SATA

Vuk i ovce Za igru moemo iskoristiti crte kojima je oznaeno koarkako igralite. Na livadi se iznenada pojavio vuk koji eli uhvatiti ovce. Vuk hvata ovce koje tre unutar igralita i mogu se spasiti ako uu u tor, krug oznaen na igralitu. Ako se ovce dugo zadre u toru, vuk ih moe pozvati: Ovce iz tora. Onaj uenik koji je uhvaen mijenja se s vukom.
ZAVRNI DIO SATA

Pokai dijelove igralita Uenici se nalaze u formaciji kruga. Rasporedit e se po krunici nacrtanoj na igralitu. Uitelj imenuje dijelove igralita, a uenici se okreu licem prema imenovanom dijelu i rukom pokazuju nogometno igralite, atletsku stazu, koarkako igralite, jamu za skokove i sl. Ne raspolae li kola razliitim vjebalitima igra se moe izostaviti, a umjesto igre provest emo razgovor o satu.
12
Uporaba udbenika
Razgovor o satu Nakon dolaska u uionicu uenike emo uputiti na udbenik. Uenici e usporeivati izgled kolskog igralita s igralitem prikazanim na slici i imenovati one dijelove koje nisu vidjeli na svom igralitu. Potaknut emo razgovor o njihovu iskustvu. Jesu li ve bili na nekom igralitu? Kako je to igralite izgledalo? to su tamo radili? Gledaju li sami ili s roditeljima prijenose ili snimke sportskih natjecanja? Kojih? Kako izgledaju ta igralita? Na taj emo nain bolje upoznati uenika, njegove interese i odnos njegove obitelji prema tjelesnim aktivnostima te potaknuti u uenika interes za bavljenjem sportom u izvannastavnim aktivnostima. O sadraju razgovora odluit e svaki uitelj imajui na umu drutvenu i ivotnu sredinu u kojoj dijete raste. Uputit emo uenike da s roditeljima posjete neko sportsko vjebalite. Nakon posjeta neka ga nacrtaju, a crtee emo izloiti na razredni pano.

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Na kolskom igralitu treba provjeriti: - motorike sposobnosti: statika snaga ruku i ramenog pojasa, eksplozivna snaga nogu, koristei se jamom za skokove - funkcionalne sposobnosti: kretnje (tranje, hodanje) u trajanju 3 minute. U tablicu na str. 33. u udbeniku Bre, vie, jae 1 uenici e upisivati svoje rezultate uz pomo uitelja. Kad god vremenske prilike doputaju, poeljno je razliite oblike hodanja, tranja, bacanja i hvatanja izvoditi na kolskom igralitu, privikavajui uenike na pravila ponaanja i odgajajui u njima pozitivan odnos prema okoliu. Povremeno se uitelj u razgovoru s djecom moe vratiti na str. 6. i 7. u udbeniku kako bi ponovio i utvrdio nazive pojedinih dijelova igralita.
Uporaba udbenika
PRIRODA I DRUTVO Na nastavnim satima prirode i drutva, na kojima se obrauju sadraji vezani za prostorije u koli, uenici mogu dopuniti spoznaje i informacije o namjeni, nazivima, vanjskom i unutarnjem prostoru kole, sluei se slikama u udbeniku Bre, vie, jae 1.
Uporaba udbenika
MATEMATIKA Slike prostora kolskog igralita posluit e kao dopuna u nastavi matematike u odreivanju odnosa meu predmetima: vei - manji, vii - nii, dulji - krai, unutar - izvan. Osim to e uoavati prostorne odnose na slici u udbeniku iz matematike, u neposrednom prostoru u uionici, dobro je da ih odrede i na str. 6. i 7. u udbeniku Bre, vie, jae 1. Na nastavnim satima tjelesne i zdravstvene kulture praktino e primijeniti svoje znanje razvrstavajui se po veliini u vrstu, kolonu, jedan ispred drugoga, jedan iza drugoga i sl. Na taj e nain primijeniti usvojene odnose u konkretnim, ivotnim situacijama.
13
BRE, VIE, JAE 1
VESELIMO SE VJEBANJU U SPORTSKOJ DVORANI

NASTAVNA JEDINICA: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug Elementarna igra Crveni love plave
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Hodanje i tranje, Igre.
NASTAVNE TEME:
Postrojavanje u vrstu, kolonu, krug Elementarna igra Crveni love plave.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Spas dranjem za spravu 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Najbolji vojnik Koji e vlak prije stii na tranice Elementarna igra Crveni love plave b) Glavni B dio sata: tafetna igra Tko e prije? 4. Zavrni dio sata Razgovor o satu.
CILJ SATA:
upoznati prostor sportske dvorane; uvoditi uenike u organizaciju rada u njoj; tjelesnim vjebanjem utjecati na usvajanje temeljnih motorikih znanja i na razvijanje antropolokih obiljeja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj s poveanjem miine mase i smanjenjem potkonoga masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, s naglaskom na razvoj koordinacije i ravnotee c) Funkcionalne sposobnosti: poticanjem funkcije krvoilnog sustava, rada srca i sustava za disanje utjecati na razvoj aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: upoznati sprave u sportskoj dvorani i nain ponaanja u njoj poticati usvajanje pojmova: u vrstu - zbor, stav pozor, otpusti, na mjestu odmor
14

nauiti se kretati u koloni nauiti igrati novu igru ODGOJNA: stvarati navike potivanja pravilnog ponaanja u dvorani razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih tijekom rada u sportskoj dvorani poticati pozitivan odnos prema radu utjecati na stvaranje navika svakodnevnog vjebanja poticati suradnju, odlunost, upornost utjecati na stvaranje ugodnog raspoloenja.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 sprave koje se nalaze u sportskoj dvorani unjevi.
METODE RADA:

MOGUI TIJEK SATA

Obrazloenje uiteljima: Prigodom izvoenja prvoga nastavnog sata u sportskoj dvorani uenike treba uputiti u pravila ponaanja. Objasniti im emu slui dvorana. Imenovati sprave koje se nalaze u njoj. Objasniti emu slue sprave te dogovoriti kako, kada i na koji nain e se sprave uporabljati. Uenike emo nauiti kako da zaponu sat tjelesne i zdravstvene kulture. Sat emo zapoeti okupljanjem uenika na uzvik panja. Uputit emo ih gdje e biti zborno mjesto i ponoviti kako e se razvrsrtati u vrstu. Nakon pozdrava Sat je poeo - pozdrav! nauit emo ih da otpozdravljaju s Pozdrav! Pogledom emo provjeriti opremu uenika i zapoeti rad.
UVODNI DIO SATA

Spas dranjem za spravu Uenici slobodno tre po dvorani. Jedan uenik hvata, a ostali se pokuavaju spasiti hvatajui se za spravu. Uhvaen je onaj uenik kojega uspiju dotaknuti prije no to se uhvatio za spravu. Uhvaeni uenik nastavlja loviti.

Slobodna formacija 1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Priruenjem i pounjom zaruiti, a zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj.
15
BRE, VIE, JAE 1

2. Duina - irina dvorane - stav spojeni, priruiti. Pokretima glave naprijed-nazad oznaivati irinu dvorane, a pokretima lijevo-desno duinu. 3. Gdje se nalazi sprava - stav spetni, priruiti. Na uiteljevo pitanje pokazivati zadanu spravu desnom pa lijevom rukom. 4. Gaanje u sjedu - stav sjedei, raznono. Oponaati bacanje loptice jednom pa drugom rukom zamiljajui da gaaju zadanu spravu. 5. Penjanje uz ue - stav spojeni. Izmjenino podizati jednu pa drugu nogu i istodobno rukama oponaati penjanje uz ue. 6. Dodirivanje poda rukama - stav raskorani, predruiti. Prelaskom u pretklon dodirnuti pod. 7. U dvorani je toplo - u dvorani je hladno - stav sjedei, raznono, odruiti. Uenici se sklupaju i vrate u poetni poloaj. 8. Pokazivanje okretom - stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci s okretom za 90, 180, udesno pa ulijevo. Uenici se okreu prema zadanoj spravi.

Najbolji vojnik Uenici se slobodno kreu prostorom dvorane. Na dogovoreni znak nastoje se to prije okrenuti prema uitelju oponaajui svojim stavom vojnika. Uenike emo uputiti i nauiti to znai stav pozor. Objasnit emo im da ne moraju stajati u stavu pozor dok im se objanjava zadatak. Nakon zapovjetke pozor slijedi na mjestu odmor. Tada mogu stajati slobodno, oputeno, ali ne smiju razgovarati. Kad uju zapovjetku otpusti, nastavljaju slobodno s igrom. Zapovjetke emo nekoliko puta ponavljati uvjebavajui nauene stavove. Koji e vlak prije stii na tranice Uenike podijelimo u dvije skupine. Na uzvik Koji e vlak prije stii na tranice?, uenici nastoje to prije doi do crte i stati jedan iza drugoga formirajui kolonu. Crveni love plave - elementarna igra Uenici su podijeljeni u dvije jednake vrste crvenih i plavih tako da svaki plavi ima svoj crveni par. Na dogovoreni znak plavi se razbjee po dvorani. Na drugi znak plavi hvataju crvene. Svaki uenik nastoji uhvatiti svog para i dovesti ga uitelju. Pobjednik je onaj tko je posljednji uhvaen. Nakon toga ekipe mijenjaju uloge pa crveni hvataju plave.
GLAVNI B DIO SATA

Tko e prije - tafetna igra Uenici su podijeljeni u kolone. Prvi iz kolone tri do unja, obie ga i vraa se trei do svoje kolone. Nakon to rukom udari sljedeeg uenika po ramenu, taj uenik kree i izvodi isti zadatak. Pobjeuje ekipa koja prva obavi zadatak.
16
ZAVRNI DIO SATA

Razgovor o satu
Uporaba udbenika
Uenici sjedaju u krug na strunjae ili na vedske klupe. Iznose dojmove o satu i uzimaju udbenike. Promatraju sliku sportske dvorane u udbeniku, na str. 8. i 9. Uoavaju po emu se njihova dvorana razlikuje od dvorane na slici. Priaju kojim e se spravama sluiti pri vjebanju. Imenuju sprave koje vide na slici. Uenici itai mogu proitati nazive sprava. Istiu emu se osobito vesele. Ponavljaju pravila ponaanja u dvorani. O sadraju razgovora i opsenosti odluit e uitelj. Uzimajui u obzir interese, sposobnosti i predznanja uenika, pazit e da ih ne optereti prevelikim zahtjevima, odnosno da ih ne sputava u iznoenju iskustava i znanja sve dok uenici jedni druge sa zanimanjem sluaju.

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U sportskoj dvorani provest emo inicijalno provjeravanje: - motorikih sposobnosti: fleksibilnosti trupa, repetitivne snage trupa, koordinacije, brzine - antropometrijskih znaajki: konog nabora nadlaktice. Uenici e zajedno s uiteljem rezultate upisati u tablicu u udbeniku Bre, vie, jae 1 na str. 29. i 33.
Uporaba udbenika
SURADNJA S RODITELJIMA S roditeljima se moe dogovoriti da mjerenja antropometrijskih znaajki - tjelesnu visinu, tjelesnu teinu i opseg podlaktice - obave kod kue i s djetetom upiu rezultate mjerenja u tablicu na str. 29. u udbeniku. Vrijednost je takvog pristupa u tome da roditelje ravnopravno ukljuimo u praenje rasta i razvoja djeteta te na taj nain jaamo suradnju i potiemo roditeljsku odgovornost.
Uporaba udbenika
PRIRODA I DRUTVO Razvijajui u uenika sposobnost prostorne orijentacije, povezat emo nastavnu cjelinu Prostor (lijevo - desno, ispred - iza) iz prirode i drutva sa slikom u udbeniku Bre vie, jae 1 na str. 8. i 9. Vjebajui i ponavljajui prostorne odnose na satu prirode i drutva, posluit emo se, izmeu ostaloga, i udbenikom Bre, vie, jae 1 uoavajui na slici to je lijevo, to je desno, to je ispred ega, a to iza, dok emo na satu tjelesne i zdravstvene kulture usvojene odnose praktino primjenjivati.
17
BRE, VIE, JAE 1
Uporaba udbenika
MATEMATIKA Osim na slici u udbeniku matematike, na predmetima koji uenike okruuju u uionici, te u zadacima iz matematike uenici e na str. 8. i 9. u udbeniku Bre, vie, jae 1 prepoznavati sprave i pomagala oblika kugle, kvadra, valjka, uoavati ravne i zakrivljene crte, prepoznavati likove kvadrata, pravokutnika, kruga. Na nastavnom satu tjelesne i zdravstvene kulture nauit e formirati vrstu poredavi se na ravnoj crti, stati u formaciju kruga, polukruga, kretati se po crti ravno i s promjenom smjera kretanja. Na taj emo nain u uenika osvijestiti pojmove usvojene na satu matematike.
Uporaba udbenika
HRVATSKI JEZIK U korelaciji s hrvatskim jezikom slike u udbeniku na str. 8. i 9. mogu biti poticaj za crtanje uspravnih i vodoravnih crta kao predvjeba za pisanje. Formiranjem vrste, kruga, polukruga, kretanjem u razliitim smjerovima i formacijama, razvijat emo pojmove kruga, polukruga, uspravne i vodoravne crte na razini grube motorike, ime izravno utjeemo na poticanje razvoja fine motorike potrebne za svladavanje vjetine pisanja.
18
KAKO SIGURNO VJEBATI

Obrazloenje uiteljima: Podupiranje, isticanje i vjebanje pozitivnih modela ponaanja radi usvajanja zdravih ivotnih navika opi je cilj odgoja i obrazovanja koji se ostvaruje kroz razliite nastavne predmete. Na taj nain opredijeljenost za promicanje zdravlja postaje nedjeljiv dio naina ivota u koli. Stjecanje obavijesti o uvanju i promicanju vlastitog zdravlja i okoline sastavni je dio rada na svakom satu tjelesne i zdrav-

stvene kulture. Uspostavljajui korelaciju s ostalim nastavnim predmetima, zdravstveni odgoj postaje dio opeg obrazovanja i kulture ivljenja. Stoga se sadraj pod naslovom Kako sigurno vjebati moe obraditi na satu razrednika kao sistematizacija obavijesti o uvanju zdravlja usvojenih na satima tjelesne i zdravstvene kulture.
SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Znamo li uvati svoje zdravlje
CILJ SATA:
sistematizacija usvojenih stavova o potrebi brige o svom zdravlju prije, za vrijeme i poslije tjelesnog vjebanja; razvijanje svijesti o uvanju okolia.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

pedagoka radionica.

kartice, ljepljiva traka udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1.
MOGUI TIJEK RADIONICE

1. Predstavimo se znakom
Priajui priu, potiemo uenike na to da zamiljaju kao da su odrasli i da se bave nekim sportom. Nabrajamo im neke sportove kako bismo im pomogli i proirili mogunost izbora. Svaki uenik na pripremljene kartice crta simbol koji oznauje njegov sport, primjerice nogometnu loptu, klizaljke, ko, vodu i sl. Karticu uvrste ljepljivom trakom na odjeu. Nakon toga uenici eu uionicom traei onoga koji ima isti simbol. Pozdravljaju se i jedni drugima priaju to im se svia u sportu koji su odabrali.
19
BRE, VIE, JAE 1
2. Kako sigurno vjebati Uporaba udbenika

Otvorit emo udbenik Bre, vie, jae 1 na str. 10. i 11. Uenici e promotriti slike u udbeniku. Ispriat emo im priu pratei slike u udbeniku. Imamo li lutke kojima se sluimo u nastavi, moemo ih iskoristiti da s pomou njih ispriamo priu. Uenici prate priu gledajui slike u udbeniku. Potaknut emo ih da ispriaju to su iz prie zapamtili. Najavit emo im cilj sata postavljajui zadatak: Lutka Ana ispriala vam je kako se njeni prijatelji pripremaju za vjebanje, kako vjebaju i to rade nakon vjebanja. Sve je to prikazano na slikama u vaim udbenicima. Podijelit ete se u tri skupine. Prva e skupina ponovno promotriti slike koje prikazuju kako se pripremamo za vjebanje, druga e skupina promotriti i porazgovarati o slikama koje prikazuju to radimo prije nego zaponemo vjebati, a trea e skupina promotriti slike i porazgovarati o tome to radimo nakon vjebanja. Zamislite da ste se nali s prijateljima i razgovarate o tome to je vano uiniti da biste sigurno vjebali. Razgovor prikaite ostalima u razredu. Naa e vas lutka pozorno sluati. Ako joj neto ne bude jasno, postavit e vam pitanja. 1. SKUPINA Krenuli smo na vjebanje. 2. SKUPINA Poinje sat vjebanja. 3. SKUPINA Vjebanje je zavrilo. Organiziramo formiranje skupina i pomaemo uenicima u realizaciji zadatka dajui im podrobnija objanjenja. Obilazei skupine, pratimo kako realiziraju zadatak i pomaemo im savjetima. Svaka skupina malom scenskom improvizacijom prikazuje svoj dio prie o sigurnom vjebanju. Nagraujemo ih pljeskom. Uenici izraavaju svoje miljenje uoavajui je li to izostavljeno. U razgovor ukljuujemo i lutku.
3. Igra pogaanja
Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je predstavnik odgovora DA, a druga predstavnik odgovora NE. Uitelj izgovara tvrdnje. Ako je tvrdnja tona svi uenici koji predstavljaju odgovor DA unu, a nije li tona, unu oni koji predstavljaju odgovor NE. Uenici mogu stajati u dvije vrste jedna nasuprot drugoj kako bi lake uoili uenika koji pogrijei. Primjer: Prije vjebanja moramo se dobro najesti. (une skupina NE) Vjebamo uvijek u istoj opremi. (une skupina DA) Presvlaimo se u svlaionici. (une skupina DA) Ne jedemo odmah nakon vjebanja. (une skupina DA) U opremi za tjelesni odlazimo kui. (une skupina NE) Opremu za tjelesni pripremimo prije odlaska na vjebanje. (une skupina DA) Prema navodima u udbeniku svaki e uitelj osmisliti igru tako da bude zanimljiva i dinamina. Iz igre mogu ispasti oni uenici koji pogrijee, a pobjeuje skupina u kojoj je ostalo vie uenika. Na taj nain jaamo skupnu povezanost i odgovornost prema skupini.
4. Vrednovanje
Radionicu zavravamo vrednovanjem. Uenici e rad u radionici ocijeniti nekim znakom raspoloenja: , , , koji e ucrtati na veliki plakat, a potom e ispriati svoje dojmove. to im se u radu svidjelo? to im se nije svidjelo? to bi promijenili? Bi li eljeli ponovno raditi na slian nain? Zato?
20
POMOZIMO SI MEUSOBNO
Obrazloenje uiteljima: Teko je odrediti nastavnu jedinicu koja bi mogla ostvarivati zadatak sudjelovanja uenika u postavljanju i pospremanju sprava te o meusobnom pomaganju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Od prvoga nastavnog sata uenike upuujemo na meusobno pomaganje i organiziramo njihovo aktivno sudjelovanje u svim aktivnostima. Potujui sve nastavne principe, a osobito princip sustavnosti i postupnosti pri odabiru tema za formiranje nastavnih jedinica, iz operativnog plana i programa vidljivo je da se uenici s uporabom sprava i pomagala susreu kad naue osnovne zapovjetke, kad se naue razvrstati u parove i kad svladaju jednostavne formacijske oblike. Jednaku vanost pri tome

ima i njihovo snalaenje na prostoru vjebalita. Sudjelovanje u postavljanju i pospremanju sprava te meusobno pomaganje sastavni je dio svakoga nastavnog sata. S poveavanjem programskih zahtjeva poveava se potreba za dobro organiziranim pripremanjem sprava i sudjelovanjem u uvanju i pomaganju. Uenicima ne smijemo tu zadau nametnuti kao zapovijed, ve im trebamo objasniti vanost njihove uloge u obavljanju tog zadatka. Ponuene nastavne jedinice posluit e uiteljima kao primjer mogueg pristupa radu. Svaki e uitelj na temelju vlastite prosudbe odluiti na kojem e nastavnom satu uenicima objasniti vanost sudjelovanja u pospremanju i pripremanju sprava.
NASTAVNA JEDINICA: Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje, igre.
NASTAVNE TEME:
Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje u koloni bez sudara 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe u kolskoj klupi 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) b) Glavni B dio sata: tafetna igra Predavanje predmeta 4. Zavrni dio sata: Tko posprema spravu?
CILJ SATA:
spoznati vanost sudjelovanja u postavljanju i pospremanju sprava; razvijati navike zdravog naina ivota; zadovoljiti potrebe uenika za kretanjem, poglavito za skakanjem, te za poigravanjem i voenjem lopte.
21
BRE, VIE, JAE 1
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: utjecati na poveanje miine mase smanjenjem potkonog masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage nogu c) Funkcionalne sposobnosti: poticati rad svih organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveanje funkcija respiratornog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usvojiti pravilan nain preskakivanja klupe u mjeovitom uporu usvojiti voenje lopte nogom nauiti pravilno podizati i odlagati predmete nauiti organizirano pripremiti i pospremiti sprave upoznati pravila nove igre ODGOJNA: razvijati svijest o vanosti meusobne suradnje i dogovaranja utjecati na razvijanje meusobnog uvaavanja poticati zajednitvo njegovati pozitivne zdravstveno-higijenske navike razvijati odlunost, samopouzdanje i upornost utjecati na stvaranje ugodnog radnog ozraja.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 vedske klupe lopte.
METODE RADA:

paralelno odjeljenjski oblik rada.
22
MOGUI TIJEK SATA

Uporaba udbenika
U razredu, prije dolaska u sportsku dvoranu, otvorit emo udbenik Bre, vie, jae 1 na str. 12. Uenici e promotriti sliku i ispriati to slika prikazuje. Od uenika itaa zatrait emo da proitaju tekst ispod slike. to rade uenici na slici? Kako vi sudjelujete u pripremanju i pospremanju sprava? Tko organizira uenike u tom poslu? Kako uenici obavljaju svoj zadatak? Zato je vano posluati uputu uitelja? to bi se dogodilo kad bi svi istodobno pospremali sprave ili kad bi svi pospremali istu spravu? Objanjavamo uenicima da e na dananjem satu i oni sudjelovati u pripremanju i pospremanju sprava. Ako dobro i brzo obave dobiveni zadatak, imat emo dovoljno vremena za vjebanje. Udbenike ostavljamo u uionici i odlazimo u svlaionice da se pripremimo za sat. Nakon to uenici stanu u vrstu, sat zapoinjemo s pozdravom. Najavljujemo zadatak, objanjavamo ga i poinjemo ga izvravati.
UVODNI DIO SATA

Tranje u koloni bez sudara Uenike prebrojavanjem podijelimo u nekoliko kolona. Svaka kolona ima svog vou. Na dogovoreni znak uenici tre u kolonama za svojim voom umjerenom brzinom u razliitim smjerovima. Voa kolone pazi da se pri odabiru smjera ne sudare. Na sljedei znak uenici u kolonama ponu hodati, pa opet trati, i tako naizmjenino.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE NA VEDSKOJ KLUPI

Uenici ostaju u formaciji kolone. Svaka kolona ima zadatak pripremiti vedsku klupu na kojoj e izvoditi vjebe. Uenicima objanjavamo kako e nositi klupu (pazei na pravilno dizanje i sputanje) te kamo e je staviti. Poto donesu spravu, uenici e stati u vrstu iza sprave. 1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Kroz priruenje i pouanj zaruiti, a zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj. 2. Gledanje suvjebaa iza sebe - stav sjedei raznono, bono na vedskoj klupi. Pokretima glave lijevo-desno pogledati suvjebaa iza sebe. 3. Let ptica - stav sjedei, raznono, odruiti bono na vedskoj klupi. Izmjeninim podizanjem i sputanjem ruku oponaati let ptijeg jata. 4. Otkloni na klupi - stav spojeni bono na vedskoj klupi, uzruiti. Otklon trupom ulijevo pa udesno. 5. Pljeskanje ispred klupe - stav sjedei raznono eono na vedskoj klupi, uzruiti. Istodobnim pretklonom trupa i sputanjem ruku pljesnuti po tlu to dalje ispred sebe. 6. Podizanje nogu s tla - stav sjedei, noge ispruene eono na vedskoj klupi. Oslanjajui se rukama o klupu, podii noge s tla i opet ih spustiti na tlo. 7. Ustajanje-sjedanje - stav eono na vedskoj klupi. Izmjenino ustati i sjesti na klupu. 8. Sunono poskakivanje u unju - stav uei eono ispred vedske klupe. Drei se rukama za klupu, sunono poskakivati u mjestu u unju. Nakon vjebanja svaka skupina nosi vedsku klupu na svoje radno mjesto. Objanjavamo uenicima kako e pravilno dizati i nositi klupu. Vano je objasniti da se sprave nose redom, dogovoriti koja skupina ide prva, koja za njom da se ne bi stvorila guva i da se ne bi ozlijedili.
GLAVNI DIO SATA

Uenike emo organizirati i objasniti im kako da pripreme sprave. Vano je odabrati dovoljno uenika. Svaki uenik mora dobiti tonu uputu o tome koju e spravu pripremiti, kamo je treba staviti, kako e je nositi. Na isti nain uputit emo uenike u posprema23
BRE, VIE, JAE 1

nje sprava. Vano je da naue da nakon rada sprave moraju biti uredno sloene kako bi se i drugi mogli njima koristiti. Pripremanje i pospremanje sprava treba nadgledati, a ne pustiti da to uenici ine sami! Sprave i pomagala pripremamo neposredno prije rada i odmah po zavretku rada ih pospremamo.
GLAVNI A DIO SATA

Organizirat emo pripremu kolskih klupa, lopti i stalaka koje emo nakon zavretka sata pospremiti. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe Uenike emo podijeliti u kolone, a ispred svake emo postaviti vedsku klupu, i to po duini. Na na znak uenici jedan za drugim izvode poskoke sunonim odrazom u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe (upirui se rukama o klupu, a nogama o tlo). Nakon obavljene zadae organizirat emo spremanje vedskih klupa, a potom pripremiti lopte, koje emo kasnije iskoristiti i za tafetnu igru. Slobodno poigravanje i voenje lopte nogom Uenici ostaju u formaciji kolona. Na na znak prvi uenik iz svake kolone na doputeni nain vodi loptu nogom do stalka (udaljenost 5 m), a potom se vraa u svoju kolonu nosei loptu u ruci.
GLAVNI B DIO SATA

Predavanje predmeta - tafetna igra Uenici su podijeljeni u kolone, smjetene jedna nasuprot drugoj na suprotnim stranama dvorane. Uenik koji je prvi u koloni tri i nosi loptu ueniku u suprotnoj koloni. Predaje mu loptu i stane na zaelje njegove kolone. Uenik koji je primio loptu tri natrag prema suprotnoj koloni i predaje loptu sljedeem igrau. Pobjeuju one kolone iji su uenici prvi izmijenili mjesta.
ZAVRNI DIO SATA

Tko posprema spravu? Svi su uenici u formaciji kruga. Jedan se uenik nalazi u sredini zavezanih oiju. Na dogovoreni znak uenik prilazi nekom od uenika i postavlja mu pitanje Tko posprema spravu? Uenik mu odgovara izmijenjenim glasom. Pogodi li tko je to, mijenja s njim ulogu, a ne pogodi li, igru nastavlja isti uenik. Prije zavrnog pozdrava treba se osvrnuti na ponaanje uenika pri pripremanju i pospremanju sprava. Valja ih pohvaliti i naglasiti kako je sat tekao ugodno zahvaljujui njihovoj suradnji te kako e uenici koji dou na nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture nakon nas bez tekoa moi rabiti sprave koje su oni uredno pospremili.
24
NASTAVNA JEDINICA: Penjanje na vedske ljestve i silaenje tafetna igra

MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Penjanja i puzanja. Igre.
NASTAVNE TEME:
Penjanje na vedske ljestve i silaenje tafetna igra Svladavanje zapreka.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje oko svog para 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe u parovima 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Penjanje na vedske ljestve i silaenje tafetna igra Svladavanje zapreka b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Ribolov 4. Zavrni dio sata: Uhvati loptu i zavri zapoetu rije.
CILJ SATA:
razvijati potrebu svakodnevnog vjebanja i zdravog naina ivota; razvijati svijest o potrebi meusobnog pomaganja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: sustavnim vjebanjem utjecati na poveanje miine mase i na smanjenje potkonog masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj koordinacije c) Funkcionalne sposobnosti: poticati rad svih organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveanje funkcija respiratornog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usvojiti pravilan nain penjanja i silaenja na vedskim ljestvama znati pomagati i uvati suigraa u svladavanju prepreka upoznati pravila nove igre ODGOJNA: razvijati svijest o vanosti uvanja i pomaganja poticati uenike na meusobno pomaganje u svakodnevnim ivotnim situacijama razvijati pravilan odnos prema radu potujui pravila igre i suigraa poticati zajednitvo njegovati pozitivne zdravstveno-higijenske navike razvijati odlunost i odvanost pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih i etikih osobina.
25
BRE, VIE, JAE 1

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 vedske ljestve strunjae medicinke okviri vedskog sanduka.
METODE RADA:

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje oko svog para Uenici tre u paru. Na dogovoreni znak jedan uenik stane, a drugi tri oko njega. Kad se vrate na svoje mjesto oba nastave trati. Na sljedei znak zamijene uloge i tako naizmjenino izvode zadatak.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE U PAROVIMA

Uenici se podijele u parove pazei na podjednaku tjelesnu grau i spol. 1. Oponaanje suvjebaa - stav spojeni, licem okrenuti jedan prema drugom. Prvi u paru izvodi pokrete (rukama, nogama, tijelom), a drugi ga prati pogledom i oponaa. Potom zamijene uloge. 2. Gledanje preko ramena - stav spetni, leima okrenuti jedan prema drugome. Istodobnim okretanjem glave jednoga u lijevu, a drugoga u desnu stranu gledaju se preko ramena. 3. Pljeskanje preko glave - stav spojeni, leima okrenuti jedan prema drugome na razmaku od pola metra, priruiti. Zaklonom trupa i podizanjem ruku pljesnu iza glave, pogled za rukama. 4. Zibanje u paru - stav raskorani, licem okrenuti jedan prema drugome, ruke stave na ramena i nalaze se u pretklonu. Potiskuju rukama ramena i zibaju se u paru. 5. Gledanje ispod nogu - stav raskorani, leima okrenuti jedan prema drugome na udaljenosti od pola metra, priruiti. Istodobno izvode pretklon trupa i gledaju se ispod nogu. 6. Otkloni u paru - stav spojeni, leima okrenuti jedan drugome i dre se za ruke u uzruenju. Izvode otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama. 7. Podizanje nogu u paru - dva uenika lee u poloaju jedan iza drugoga i dre se za ruke u uzruenju. Istodobno podiu noge i sputaju ih na tlo. 8. Pumpanje vode - prvi je u uspravnom poloaju, a drugi licem okrenut prema njemu u unju i dre se za ruke. Izmjenjuju uloge tako da prvi prelazi u uanj, a drugi u uspravni poloaj.
26
GLAVNI DIO SATA Uporaba udbenika

Uenici neka sjednu na strunjae ili vedske klupe kako bismo im objasnili zadatak. Otvorit e udbenik na str. 13. i promotriti slike. Porazgovarat emo o tome to rade uenici na slikama i kako jedni drugima pomau u izvoenju zadatka. Uenicima emo objasniti da osim uitelja u uvanju i pomaganju veliku ulogu imaju i oni sami. uvajui jedni druge na pravilan nain, pomau svojim prijateljima pruajui im osjeaj sigurnosti, pomau im da lake izvedu vjebu i osiguravaju jedni druge od pada. Posebno emo promotriti sliku koja prikazuje kako uenik pomae pri penjanju i sputanju sa vedskih ljestvi i najprije objasniti, a zatim demonstrirati nain pomaganja. Nakon toga uenike emo podijeliti u kolone i prijei na izvoenje zadatka.
GLAVNI A DIO SATA

Penjanje na vedske ljestve do sredine i silaenje - pojedinano Uenike podijelimo u nekoliko kolona i organiziramo pripremanje strunjaa. Svaka se kolona nalazi ispred vedskih ljestvi. Na na znak uvijek se penju prvi iz kolona, a posljednji ih uvaju. Nakon to prvi uenik obavi zadatak, preuzima ulogu uvanja, i tako se izmjenjuju. Svladavanje zapreka - tafetna igra Uenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Na uiteljev znak prvi iz kolona tre do okvira vedskog sanduka ispod kojeg se moraju provui, zatim vijugavo izmeu tri medicinke. Kad obiu posljednju medicinku, tre na svoje mjesto, dodirnu sljedeeg uenika po ramenu i on dalje izvodi isti zadatak. Tako redom do posljednjega. Pobjeuje kolona koja prva uspjeno obavi zadatak.
GLAVNI B DIO SATA

Ribolov - elementarna igra Sve uenike podijelimo na dvije jednake vrste, jedna je na jednoj, a druga na drugoj strani dvorane. U sredini su dva uenika ribara, koji se dre za ruke. Na dogovoreni znak uenici nasuprotno pretravaju igralite, a ribari ih nastoje uhvatiti u mreu. Svaki uhvaeni uenik postaje ribar i tako se poveava ribarova mrea. Pobjeuje onaj uenik koji je ostao neuhvaen.
ZAVRNI DIO SATA

Uhvati loptu i zavri zapoetu rije Uenici stoje u formaciji kruga. Uenik u sredini kruga ima loptu. Njegov je zadatak da jednom ueniku baci loptu i pone izgovarati slog neke zamiljene rijei. Unaprijed se moemo dogovoriti koje e pojmove uenici pogaati pa time uspostavljamo korelaciju s drugim predmetima: likovima iz proitane bajke ili prie, brojevima do 10, jesenskim plodovima, geometrijskim tijelima, geometrijskim likovima i sl., vezanima za gradivo koje obraujemo u prirodi i drutvu, matematici ili hrvatskom jeziku. Ako uenik kojem je upuena lopta zavri zadanu rije, odlazi u sredinu i zadaje rije nekom drugom. Prije zavrnog pozdrava uenike emo pohvaliti za dobro obavljeno uvanje pri penjanju i silaenju te emo ih potaknuti da jedni drugima pomau i da se meusobno uvaju i u drugim situacijama u igri, pod odmorom i u uenju u razredu.
27
BRE, VIE, JAE 1
MOJ KATALOG ONOGA TO ZNAM

PRVO POLUGODITE
Uputa uiteljima: Razina usvojenih motorikih znanja uenika ovisi o dobrom poznavanju strukture motorikoga gibanja, ispravnom izvoenju motorike zadae te o dovoljnom broju vjebanja i ponavljanja motorikoga gibanja. U udbeniku Bre, vie, jae 1 na str. 35. i 36. prikazani su crtei svih motorikih struktura gibanja koje uenik prvog razreda treba usvojiti. Te stranice imaju viestruku namjenu. Kako je udbenik nastavno sredstvo koje pomae uenicima da lake i bolje usvoje znanja predviena planom i programom, crtee prikazane na tim stranicama iskoristit emo da bi uenicima djelotvornije objasnili motoriku zadau. Uz demonstraciju, uenik e, promatrajui sliku, dopuniti informaciju uoavajui pojedinosti koje mu mogu promaknuti prilikom promatranja demonstracije. Crtee motorikih gibanja koje uenici trebaju usvojiti neizostavno emo iskoristiti prilikom usvajanja sloenih struktura giba-
udbenik str. 35. do 43.

nja, ija se demonstracija odvija brzo i nije ju mogue usporiti.Time emo uenicima koji imaju slabije razvijenu sposobnost percepcije i promatranja omoguiti bolje razumijevanje potujui naelo individualizacije. Svaka je nastavna cjelina predoena slikovnim prikazom pravilnog izvoenja one motorike zadae koja je najbolje reprezentira, stoga crte moemo iskoristiti na svakom satu na kojem uimo novo motoriko gibanje. Obraena nastavna jedinica odabrana je kao primjer primjene udbenika u svladavanju motorike zadae ija je struktura gibanja sloenija. Na slian nain crtei se mogu iskoristiti i za usvajanje ostalih motorikih zadaa. Osim na satima uenja novoga motorikoga gibanja crtee emo iskoristiti na satima ponavljanja i vjebanja te na zavrnom satu, kada e nam posluiti u sistematizaciji usvojenog znanja.
NASTAVNA JEDINICA: Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno Hodanje i tranje uz glazbenu pratnju
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kolutanja, Ritmike strukture.
NASTAVNE TEME:
Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno Hodanje i tranje uz glazbenu pratnju.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje uz glazbu 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe uz glazbu 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno Hodanje, tranje, poskoci i djeji plesovi uz primjenu udaraljki, pjesme, recitacije i glazbe b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Maka i mi 4. Zavrni dio sata: Stupanje uz pratnju.
28
CILJ SATA:
pravilnim izvoenjem prirodnih oblika kretanja zadovoljiti potrebe uenika za kretanjem i svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: sustavnim vjebanjem utjecati na poveanje miine mase i na smanjenje potkonog masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj koordinacije i ravnotee c) Funkcionalne sposobnosti: poticati rad organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveanje funkcija respiratornog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usvojiti pravilan nain kolutanja po vodoravnoj podlozi poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta razvijati osjeaj za ritam i reakciju na promjenu dinamike i izmjenu tempa upoznati novu igru ODGOJNA: pridonositi razvoju odlunosti, upornosti i ustrajnosti razvijati osjeaj za sklad i ljepotu pokreta uz glazbu njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaavanja razvijati pozitivan odnos prema radu i zajednikim aktivnostima razvijati pozitivne moralne kvalitete u potovanju pravila igre i ponaanja.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 vedra, poletna glazba, kasetofon strunjae.
METODE RADA:

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje uz glazbu Uenici hodaju umjerenim tempom iza oznaene crte igralita u dvorani. Na znak glazbe raziu se slobodno po prostoru i svaki tri u eljenom smjeru. im glazba prestane, ponovno se okupljaju u kolonu i hodaju umjerenim tempom.
29
BRE, VIE, JAE 1
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE UZ GLAZBU

Slobodna formacija. 1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, priruiti. Istegnuti se na prste, uzruiti, prijei u uanj, ruke u priruenju do tla. Glava prati pokret. 2. Pokretanje glave u ritmu - stav spojeni, priruiti. U zadanom ritmu izvoditi pokrete glavom lijevo - desno. 3. Podizanje ramena u ritmu - stav spojeni, priruiti. Podizati lijevo pa desno rame u ritmu. 4. Izmjenini zamasi rukama - stav spojeni, jednom rukom uzruiti, a drugom priruiti. Zamahom mijenjati poloaj ruku. 5. Pretklon - usprav - stav spetni, uzruiti. Pretklon trupa s pogledom ispred sebe, zatim usprav. 6. Podizanje nogu s tla - leei poloaj na leima. Naizmjence podizati lijevu, pa desnu nogu u zadanom ritmu. 7. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruiti. Visoko podignuti jednu nogu i pljesnuti dlanovima ispod noge. Zatim isto izvesti drugom nogom. 8. Poskakivanje s pljeskom iznad glave - stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci na mjestu, na svaki jai odraz pljesnuti iznad glave rukama.
GLAVNI DIO SATA Uporaba udbenika

Uitelj e uenicima objasniti nain izvoenja motorikoga gibanja i demonstrirati izvoenje. Potom e uenici otvoriti udbenik i promotriti sliku koja prikazuje kotrljanje. Uenici e uoiti poloaj tijela za vrijeme kretanja i smjer kretanja. Nakon to jedan uenik pravilno demonstrira kretanje popraeno usmenim objanjenjem uitelja, prelazi se na izvoenje kretanja.
GLAVNI A DIO SATA

Bono kotrljanje u opruenom poloaju ulijevo i udesno Ispred svake kolone postavimo dvije strunjae po irini. Iz poetnog poloaja, leei na prsima ili na leima, uenici se bono kotrljaju u opruenom poloaju na lijevu stranu do kraja strunjae, a odmah zatim na desnu stranu, takoer do kraja strunjae. Vjetar Uenici su vjetar i stoje uza zid. Na glasnu glazbu, podie se jak vjetar i uenici tre po cijeloj dvorani. Na srednje glasnu glazbu, vjetar je slabiji, uenici tre polagano uza zid, na tihu glazbu vjetar se odmara, uenici unu. Kad glazba prestane, vjetar spava i uenici sputaju glavu na koljena.
GLAVNI B DIO SATA

Maka i mi - elementarna igra Uenici su u zatvorenom krugu i dre se za ruke, licem okrenuti prema sredini. Jedan uenik u krugu je mi, a drugi izvan kruga je maka. Na uiteljev znak maka nastoji uhvatiti mia koji bjei iz kruga i natrag u krug. Ostali uenici podizanjem i sputanjem ruku proputaju maku u krug ili joj zatvaraju prolaz kako bi miu omoguili da pobjegne. Kad maka uhvati mia, uitelj odreuje druga dva uenika i igra se nastavlja.
30
ZAVRNI DIO SATA

Stupanje uz pratnju Uenike podijelimo u nekoliko kolona. Na znak glazbe ponu stupati u ritmu koji odreuje glazba.

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Slike motorikih znanja iskoristit emo kao dopunu demonstraciji prilikom uenja svih sloenih struktura gibanja. Slikama emo se posluiti na satima ponavljanja motorikih struktura za korekciju i analizu u radu s pojedinim uenicima koji tee svladavaju odreenu motoriku zadau.
Uporaba udbenika
GLAZBENA KULTURA, HRVATSKI JEZIK, MATEMATIKA Napjeve uz pokret, ritmizirano izvoenje brojilica i izgovaranje stihova izvodit emo uz sadraje glazbene kulture, recitiranje nauenih pjesmica, brojenje do deset i sl.
31
BRE, VIE, JAE 1
TEMATSKO POUAVANJE TJEDAN POSVEEN ZDRAVLJU

Obrazloenje uiteljima: Zdravstveni odgoj kao integralni dio odgoja uope ostvaruje se u svim nastavnim sadrajima, a posebno je njegovo ostvarivanje naglaeno u nastavi prirode i drutva i tjelesne i zdravstvene kulture. Sadraji udbenika Bre, vie, jae 1 tijesno su povezani s nastavnom cjelinom Nae tijelo i zdravlje iz prirode i drutva te sa sadrajima zdravstvenog odgoja na satima razredne zajednice to omoguuje obradu temeljenu na integracijskim postupcima
Uz 7. travnja, Svjetski dan zdravlja

i tematskom povezivanju. Tematsko pouavanje i uenje primjenom integrativnih postupaka i metoda mogue je ostvariti tijekom jednog tjedna: - integracijskim pristupom u ostvarivanju nastavnih sadraja odreenim temom Tjedan posveen zdravlju - izradom tematskog panoa - ukljuivanjem roditelja u ostvarivanje ciljeva zdravstvenog odgoja.
Prijedlog rasporeda nastavnih sadraja tijekom tematskog tjedna

HRVATSKI JEZIK 1. Jezino izraavanje - Govorenje - razgovor, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja 2. Jezino izraavanje - Pisanje - stvaranje samostalnih reenica prema slici 3. Knjievnost - Nada Ivelji, Kocka sa est lica, interpretacija proznog teksta; Komunikacijski postupci: opisivanje igre, izraavanje osjeaja svianja 4. Knjievnost - Zvonimir Balog, Voda za pranje, interpretacija poetskog teksta 5. Jezino izraavanje - Pisanje - odgovori na pitanja 6. Hrvatski jezik - Pravopis i pravogovor - izgovor glasova i u rijeima MATEMATIKA 1. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, vjebanje i ponavljanje na diferenciranim zadacima 2. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, vjebanje i ponavljanje 3. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, zadaci zadani rijeima, vjebanje i ponavljanje 4. Usporeivanje brojeva do 20, vjebanje i ponavljanje 5. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, stvaranje matematikih pria PRIRODA I DRUTVO 1. Nae tijelo i zdravlje - Rad i odmor, obrada 2. Nae tijelo i zdravlje - Osobna higijena, obrada 3. Nae tijelo i zdravlje - Odjea i obua u pojedinom godinjem dobu, obrada TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 1. Mjeoviti vis eono, Reprodukcija ritma pljeskanjem 2. Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje, Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute 3. Bacanje lopte udalj s mjesta, Brzo tranje do 20 m LIKOVNA KULTURA 1. Slikanje akvarelom - Mjehurii sapunice, ritam i kompozicija krugova, mehaniko mijeanje boja 2. Dizajn - Moja modna kreacija, kontrast crta, mrlja, likova i boja, kompozicija
32

GLAZBENA KULTURA 1. Izvoenje glazbe - Kako se to radi, djeja glazbena igra 2. Izvoenje glazbe - Kad si sretan, pjevanje uz pokret 3. Izvoenje glazbe - Muhara, pjevanje napjeva SAT RAZREDNIKA Savjeti za dobro dranje tijela TEMATSKI RODITELJSKI SASTANAK Roditelj - ruka koja pomae
CILJ:
stjecanje znanja o ouvanju i unapreenju zdravlja i usvajanje pozitivnih zdravstvenohigijenskih navika i stavova primjenjujui metode i oblike rada kojima e uenici iskustvenim uenjem i samostalnim rjeavanjem problema razviti svijest i odgovornost za vlastito zdravlje.
ZADACI:
ODGOJNI: razvijati potrebu za uvanjem zdravlja razvijati pozitivne zdravstvene stavove utjecati na razvijanje i stvaranje zdravstveno-higijenskih navika kao ivotni princip njegovati odnose povjerenja, razumijevanja i tolerancije poticati suradnju, pomaganje i meusobno uvaavanje poticati skladan razvoj djeteta kao cjelokupne osobe njegovati pozitivan odnos prema radu poticanjem aktivnosti, inicijative, ustrajnosti, upornosti, odgovornosti i strpljivosti navikavati uenike na rad u skupinama razvijati skupnu povezanost OBRAZOVNI: nauiti kako i kada odravati osobnu higijenu tijela razumjeti potrebu pravilne izmjene rada i odmora razvijati potrebu aktivnog odmaranja razlikovati i imenovati odjevne predmete i vrstu obue znati odabrati odjeu i obuu primjereno vremenskim prilikama primijeniti znanje zbrajanja i oduzimanja na novim primjerima upoznati prozni tekst uspostaviti komunikaciju s poetskim tekstom razvijati sposobnost tumaenja proznog i poetskog teksta primjenjivati usvojene pravopisne norme u pisanom izraavanju razvijati i poticati stvaralaki pisani, glazbeni i likovni izraz usvajati nove spoznaje iskustvenim oblicima uenja pjevati napjeve po sluhu usavravati tehniku slikanja akvarelom i flomasterom razlikovati osnovne i izvedene boje usvojiti pojam mehanikog mijeanja boja primijeniti kompoziciju i kontrast boja i crta FUNKCIONALNI: utjecati na razvijanje i bogaenje rjenika poticati kreativnost u govorenom i pisanom izraavanju razvijati sposobnost paljivog sluanja i iznoenja vlastitog miljenja razvijati stvaralaku imaginaciju i matu razvijati sposobnost zapaanja, povezivanja i zakljuivanja
33
BRE, VIE, JAE 1

razvijati pamenje, panju i tonost u radu razvijati interes i poticati motivaciju.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA PO DANIMA:

Prvi dan: plakat velikog formata Minute za zdravlje, trake papira iroke tri do pet centimetara, strunjae, niske rue ili prea, tamburin, listii s diferenciranim matematikim zadacima zbrajanja i oduzimanja, prazni listovi papira za svakog uenika, pribor za osobnu higijenu uenika, oprema za tjelesno vjebanje Drugi dan: pribor za osobnu higijenu, za svaku skupinu po tri kockice, prazni listovi papira za svakog uenika, umnoena pria Nade Ivelji, Kocka sa est lica, za svakog uenika, nastavni listii Dnevni raspored rada i odmora, lopte Trei dan: pribor za osobnu higijenu uenika, prazna ambalaa od pribora za osobnu higijenu, raznovrstan pribor za osobnu higijenu, prazni listovi papira za svakog uenika, umnoeni tekst pjesme Zvonimira Baloga, Voda za pranje, sapunica, manja posuda za sapunicu, vodene boje, kistovi, papir za slikanje, pripremljeni zadaci rijeima na listiima etvrti dan: pribor za osobnu higijenu uenika, prazni listovi papira za uenike, kutija, flomasteri u boji, papir za crtanje Peti dan: vreica, pribor za osobnu higijenu uenika, prazni listovi papira za uenike, loptice, plave i crvene vrpce.
34
OPIS NASTAVNIH DANA PO NASTAVNIM SITUACIJAMA

PRVI DAN: Dranje tijela
NASTAVNA SITUACIJA
1. JUTARNJA TJELOVJEBA
DRANJE TIJELA; SAVJETI ZA DOBRO DRANJE TIJELA, udbenik str. 14., 15. MINUTE ZA ZDRAVLJE, udbenik str. 16. i 17.
Trajanje u minutama
Dan zapoinjemo jutarnjim vjebanjem primjenjujui vjebe u udbeniku Bre, vie, jae 1. Otvaramo prozore i slaemo klupe da oslobodimo prostor za vjebanje. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higijenu.
7 3
2. MINUTE ZA ZDRAVLJE
Priredit emo plakat pod naslovom MINUTE ZA ZDRAVLJE. Slike vjebi u udbeniku Bre, vie, jae 1, moemo fotokopirati u uveanom formatu i zalijepiti ih na plakat. Uz slike emo ispisati imena uenika. Uenici e nakon jutarnjeg vjebanja uz svoje ime istaknuti odabrani znak raspoloenja. Za dobro raspoloenje mogu ucrtati sunce, plus, smijeka a za loe raspoloenje oblak, minus, tuan lik i sl. Uputit emo uenike da otvore udbenik Bre, vie, jae 1. Jutarnjim vjebanjem zapoet emo svaki dan tijekom tjedna.
3. I MI SMO ZA ZDRAVLJE
Prethodnu nastavnu situaciju iskoristit emo za najavu tematskog tjedna. Kako se osjeamo nakon jutarnjeg vjebanja? Kako vjebanje utjee na na razvoj? Najavljujemo uenicima da emo tjedan koji je pred nama posvetiti naem zdravlju.
5 25
4. TO RADIMO TIJEKOM DANA

Uenike emo podijeliti u skupine. Svaka e skupina na trake papira zapisati to sve rade tijekom dana (uimo, odmaramo se, spavamo, igramo se, ruamo.). Na jednu traku treba zapisati samo jednu aktivnost. Na kolskoj ploi istaknut emo naslove: RAD ODMOR ISTOA ODJEA I OBUA PREHRANA Uenici po skupinama izvjetavaju o svojim dnevnim aktivnostima. Trake sa zapisanim aktivnostima svrstavaju pod pripadajui naslov na plou. Uoavamo da se tijekom dana bavimo razliitim aktivnostima. Uitelj ita navedene aktivnosti, a uenici pokretima pokazuju u kojem se poloaju nalazi njihovo tijelo tijekom odreene aktivnosti. Koji se poloaj najee ponovio? Dok hodamo i sjedimo, treba paziti na pravilno dranje tijela. Koje nam vjebe pri tome pomau, nauit emo vjebajui.
35
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA SITUACIJA
5. VRIJEME ZA VJEBANJE - VJEBANJEM DO ZDRAVLJA
Tema dana je dranje tijela, stoga emo vie vremena obratiti na tjelesnu i zdravstvenu kulturu s naglaskom na dranju tijela. Predviene sadraje realizirat emo u kolskoj dvorani. (Prijedlog dnevne pripreme u prilogu)
Trajanje u minutama
45 20
6. KAKVO JE NAE DRANJE TIJELA

Nakon povratka u uionicu uenici e promotriti crtee u udbeniku Bre, vie, jae 1. Podijelit e se u parove i jedni drugima pokazati kako se treba uspravno drati, kako treba pravilno drati tijelo dok sjedimo za stolom te kako se treba pravilno drati dok uimo i piemo. Raspravit emo s uenicima koji je nain dranja tijela dobar, a koji lo i zato. Organizirat emo uvare zdravlja. Parovi uenika jedno e drugome biti uvari zdravlja. Povremeno e obratiti pozornost na dranje tijela svog para dok pie, pod odmorom ili dok sjedi. Dobro dranje e pohvaliti, a na loe e upozoriti nekim tajnim, nenametljivim znakom, o kojem e se zajedno dogovoriti.
7. ZBRAJAMO I ODUZIMAMO USPRAVNO DREI LEA

S uenicima emo ponavljati i vjebati planirane sadraje iz matematike. Uenici e zadatke rjeavati individualno na unaprijed pripremljenim nastavnim listiima. uvare zdravlja podsjetit emo na njihovu ulogu. Uenicima je vano objasniti da ne trebaju neprestano provjeravati pazi li njihov par na pravilno dranje tijela. Dovoljno je da to uine jednom tijekom rada jer e ih neprestano provjeravanje pravilnog dranja omesti u uenju. Kako bismo osigurali da svi uenici jednako dugo rade na rjeavanju zadataka pripremit emo listie s diferenciranim zadacima prema stupnju sloenosti. U pripremi emo imati nekoliko dodatnih zadataka za one uenike koji zavre prije nego ostali. Rezultate e svaki uenik provjeriti tako da svoja rjeenja usporedi s rjeenjima na poleini listia. Na kraju emo s uenicima porazgovarati o postignutim rezultatima i o tome jesu li njima zadovoljni.
20
8. KAD TORBA POSTAJE TEKA

Na kolskom hodniku ili u razredu organizirat emo tafetnu igru prenoenja kolske torbe. Uenike emo podijeliti u kolone. Prvo e nositi torbu u jednoj ruci, zatim u drugoj, a potom na leima. Raspravit emo koje je noenje lake, koje tee i kako utjeemo na zdravlje noenjem torbe u jednoj ruci. Kako je najbolje nositi kolsku torbu?
9. IGRA ZAMILJENOG KRETANJA

Organiziramo igre zamiljenog kretanja. Uenici se slobodno kreu uionicom. Zamislite da eete ulicom. Zastajete pred izlogom i promatrate izlog. urite na tramvaj. Vozite se u tramvaju. Stojite i gledate kroz prozor. urite kui uurbano hodajui. Susreete prijatelja ili prijateljicu. Zastanete i pozdravljate se. Nastavljate hodati. Ve ste blizu kue i hodate sporije. Ulazite u stan. Sjedate na stolac.
10
36
NASTAVNA SITUACIJA
10. PITAMO I ODGOVARAMO
Slike u udbeniku Bre, vie, jae 1, iskoristit emo za vjebu pisanja. Uenici e promotriti slike i izmisliti imena djece na slikama. Sjest e u krug i priati o djeci na slikama. Zamiljat e da su im prijatelji i da ih poznaju. Zamiljat e kamo djeca idu, to rade, to vole jesti, ega se vole igrati, kakvi su prijatelji, ime se bave u slobodno vrijeme i sl. Organizirat emo razgovornu igru. Uenike emo podijeliti u parove. Jedno iz para bit e u ulozi djeaka ili djevojice sa slika u udbeniku. Svaki e par odigrati kratak razgovor. Zamijenit e uloge kako bi svi doivjeli iskustvo uivljavanja u ulogu. Razgovornom igrom pripremit emo uenike za vjebu pisanja. Na unaprijed pripremljene papire uenici e zapisati zamiljeni razgovor. Podsjetit emo ih na potivanje pravopisnih pravila, na veliko slovo na poetku reenice i na znak na kraju pitanja i odgovora. Nekoliko e uenika proitati zapisane reenice. Sve pismene radove izloit emo na pano.
Trajanje u minutama
10
11. DAN ZA DOBRO DRANJE TIJELA

Nastavni dan zavrit emo itanjem savjeta za dobro dranje tijela u udbeniku Bre, vie, jae 1. Porazgovarat emo o tome zato je vano paziti na pravilno dranje. Loe dranje tijela moemo ispraviti sami. Kako? U tome nam moe pomoi lijenik koji e nas uputiti na posebne vjebe ili na plivanje. Uputit emo uenike da o tome to su nauili obavijeste roditelje i njima proitaju savjete za dobro dranje tijela.
15
12. OCJENA DANA

Porazgovarat emo s uenicima o proteklom danu. Podsjetit emo ih na njihovu ulogu uvara zdravlja. Na unaprijed pripremljene papire, uenici e napisati ili nacrtati to im se tog dana osobito svidjelo.
37
BRE, VIE, JAE 1
DRUGI DAN: Rad i odmor

NASTAVNA SITUACIJA
MINUTE ZA ZDRAVLJE, udbenik str. 18. i 19.

Trajanje u minutama
Nastavni dan zapoinjemo vjebanjem vjebi u udbeniku Bre, vie, jae 1. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higijenu. Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE koji je izvjeen na panou, uenici dogovorenim znakovima oznauju svoje raspoloenje.
2. KOCKICA RAUNALICA
Uenike podijelimo u skupine s parnim brojem lanova. Svaka skupina bira svoje ime i zapisuje ga na papir. Za igru su potrebne tri kockice. Igra se tri kruga. Svaki uenik tonim rezultatom osvaja bod za svoju skupinu. Bodovi se upisuju na papir. Svaki uenik iz skupine rjeava po jedan zadatak iz svakog kruga. 1. krug zadataka - uenik baca tri kockice i zbraja brojeve koje kockice pokazuju 2. krug zadataka - uenik baca sve tri kockice i zbraja brojeve koje kockice pokazuju. Zatim baca jednu kockicu i broj koji se pojavljuje oduzima od prethodnog zbroja. Ako je broj koji kockica pokazuje nemogue oduzeti od prethodnog zbroja, skupina gubi bod 3. krug zadataka - uenik baca sve tri kockice i zbraja brojeve koje kockice pokazuju, dobiveni zbroj dopunjuje onim brojem koji nedostaje do 20.
30
3. NAJAVA PRIE
to vas je u igri veselilo, a to ljutilo? O emu je ovisilo hoete li dobiti laki, tei ili nemogu zadatak? Raunanje s kockicom iskoristit emo kao motivaciju za tekst Nade Ivelji, Kocka sa est lica. Kocka sa est lica stanuje u prii. Posluajte. (Lui, K. i Marjanovi B.: Gdje stanuju prie, itanka za prvi razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2001.)
4. INTERPRETATIVNO ITANJE, EMOCIONALNA STANKA, IZRAAVANJE DOIVLJAJA

Nakon interpretativnog itanja i emocionalne stanke uenici slobodno izraavaju svoje dojmove.
5 20
5. KOMUNIKACIJA S UMJETNIKIM TEKSTOM

Koliko kockica ima lica? to su kockici lica, a to joj je glava? Zbog ega je moemo nazvati smutljivicom? to znai taj izraz? Zato je kockica varalica prevrtljivica? Smislite jo rijei kojima biste opisali kockicu. Za to je stvorena kocka? Zato kocka i novac ne pristaju zajedno? Uza to pristaje novac? to je vama nagrada za rad? to vam je nagrada za igru? Koju igru najee igrate kockicom? Zato se igra zove ovjee ne ljuti se?
38
NASTAVNA SITUACIJA
Koje su vam igre najdrae? Gdje se najradije igrate? Ako se veina uenika izjasni da se najradije igraju kod kue, najavit emo im da emo nauiti igru koju mogu igrati sa svojim prijateljima vani i pri tom uivati u kretanju na zraku. Ako se uenici izjasne da se najradije igraju vani, porazgovarat emo o tome kako je kretanje na zraku povezano sa zdravljem.
Trajanje u minutama
6. U IGRI ZAJEDNO
S uenicima emo izai van. Igru emo organizirati na travnatom terenu, a ne na igralitu. Brusim, brusim karice Uenici stoje u formaciji kruga. Uenici brojilicom odreuju uenika koji zapoinje igru. Prilazi nekom od uenika i pita ga: Gdje se bruse karice? Uenik ga upuuje na nekog od uenika. Tada svi uenici meusobno moraju zamijeniti mjesto. Ako za vrijeme promjene uenik stigne na mjesto pokazanog uenika, ostaje u krugu, a onaj tko je ostao bez mjesta nastavlja igru.
25
7. RAD I ODMOR
Po povratku u uionicu povest emo razgovor o radu i odmoru. Uenici e nabrojiti svoje radne obveze: uenje, pomo u kuanskim poslovima, odlazak u trgovinu i sl. Koja nam obveza oduzima najvie vremena? Kako se osjeamo nakon nastave? Koliko vremena provodimo odmarajui se? Kako se odmaramo od uenja? Na plou ili prozirnicu napisat emo naine kako se uenici odmaraju. GLEDANJE TELEVIZIJE IGRE U PRIRODI BAVLJENJE SPORTOM IGRANJE NA RAUNALU SPAVANJE Svaki e uenik izdvojiti nain odmaranja kojim se on najee koristi. Oznait emo navedenu tvrdnju kriiem. Sigurno je da e najvie oznaka biti uz gledanje televizije ili igranje na raunalu. Na temelju dobivenih rezultata izvest emo zakljuak. U kakvu je poloaju nae tijelo dok uimo, itamo, piemo zadau, gledamo televiziju ili se igramo na raunalu? Koristi li to naem zdravlju? to bismo trebali initi da ostanemo zdravi? Zato se volimo kretati? Zato se veselimo nastavi tjelesne i zdravstvene kulture? Kreemo li se dovoljno? Zato su kretanje i igra korisne za zdravlje?
30
8. IGRA KOJU NAJVIE VOLIM

Uenici sjednu u krug i predstave se igrom koju najvie vole tako da je imenuju ili opiu. Uitelj zapisuje nazive igara na papir. Popis igara izloit e na pano. Od navedenih igara odabrat e jednu i odigrati je s uenicima. Igre pogodne za izvoenje u uionici, primijenit emo kad uoimo da su se uenici umorili. Na izvanuioninoj nastavi primjenjivat emo igre pogodne za izvoenje na terenu.
20
39
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA SITUACIJA
9. DNEVNI RASPORED RADA I ODMORA
Na pripremljene listie uenici e upisati svoje dnevne radne obveze i nain kako se mogu odmarati. Ispisat e svoju poruku kako se najzdravije odmaramo. Zovem se: __________________________________ TO SVE RADIM? KAKO SE ODMARAM?
Trajanje u minutama
20
Moja poruka : ________________________________________
10. NAE PORUKE

Uenici itaju svoje zapise. Uoavaju tko u razredu ima iste interese i sklonosti. Ispod dnevnog rasporeda rada i odmora svaki uenik zapisuje svoju poruku o tome kako se treba odmarati. Listie izlaemo na pano.
10
40
TREI DAN: istoa je pola zdravlja
MINUTE ZA ZDRAVLJE, udbenik str. 18. i 19. ISTOA JE POLA ZDRAVLJA, udbenik str. 17.
Trajanje u minutama
NASTAVNA SITUACIJA
Nastavni dan zapoinjemo vjebanjem vjebi u udbeniku Bre, vie, jae 1. Vjebajui prethodna dva dana, uenici su dobro upoznali vjebe. Kako je cilj ove nastavne situacije osposobiti uenike za samostalno jutarnje vjebanje, uputit emo ih na slike u udbeniku Bre, vie, jae 1. i potaknuti ih da samostalno izvedu vjebe za jutarnje razgibavanje. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higijenu. Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uenici dogovorenim znakovima oznaavaju svoje raspoloenje.
2. PRIBOR ZA OSOBNU HIGIJENU

Ruke i lice oprali smo sapunom. Obrisali smo se runikom. Za odravanje istoe i urednosti koristimo se jo nekim priborom. Unaprijed emo pripremiti razliite predmete ili praznu ambalau pribora za osobnu higijenu: novu etkicu za zube, pastu za zube, sapun, tekui sapun, pjenu za kupanje, djeji ampon za kosu, spuvu za kupanje, karice za nokte, etkicu za nokte, ealj, etku. Predmete emo pripremiti prije poetka nastave i pokriti ih tkaninom. Organizirat emo igru pogaanja, a zadatak e uenici rjeavati u skupinama. Objasnit emo uenicima da se ispod tkanine nalaze razliiti predmeti. Predmete emo otkriti, a uenici e ih promatrati 1 minutu. Ponovo emo ih prekriti tkaninom. Zadatak je zapamtiti to vei broj predmeta i zapisati njihove nazive na papir. Poto uenici zavre sa zapisivanjem, otkrivamo predmete i usporeujemo s onim to su uenici zapisali. Skupina uenika koja uspije nabrojati najvie predmeta pobjednik je u igri. emu slue ti predmeti? to nam jo nedostaje da bismo se mogli oprati?
15
41
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA SITUACIJA
3. VODA ZA PRANJE
Najava poetskog teksta U pjesmi Zvonimira Baloga skriva se voda za pranje. Interpretativno itanje uitelja i slobodno izraavanje dojmova. Zvonimir Balog VODA ZA PRANJE Voda za pranje dalje se dijeli Na vodu za pranje lica i lica, Na vodu za pranje ruku, za pranje nogu. Na vodu za pranje tijela, za pranje odijela. I na vodu za prskanje po podu.
Trajanje u minutama
4. INTERPRETACIJA POETSKOG TEKSTA

O emu pjesnik u pjesmi pjeva? emu slui voda u pjesmi? Ispriajte kako vodom perete lice? Kakvom se vodom umivate, toplom ili hladnom? to je ugodnije? Pokaite kako doivljavate hladnu, a kako toplu vodu. Zato pjesnik razlikuje vodu za pranje lica od vode za pranje lica? Gdje peremo lice? Gdje peremo lice? Kako peremo ruke? Kako peremo tijelo? Tko pomae pri kupanju ili tuiranju? Kakvu odjeu odijevamo na isto tijelo? Kada vodom smijemo prskati po podu?
15
5. POKRETI ZA PRANJE
Uenici glasno izgovaraju pjesmu uz pokrete kojima izraavaju sadraj pjesme.
5 10
6. DOBA DANA
Igrom asocijacije ponovit emo s uenicima nazive doba dana. Otkrivanjem polja uenici pogaaju zadano doba dana i zajedniki pojam. Budimo se Dorukujemo Izlazi sunce JUTRO Ruamo Sredina dana Sunce je visoko na nebu PODNE DOBA Pripremamo se za spavanje Sunce zalazi Veeramo VEER DANA
Kako zovemo doba dana izmeu jutra i podneva? Koje je doba dana izmeu podneva i veeri?
42
NASTAVNA SITUACIJA
7. ISTOA JE POLA ZDRAVLJA
Koje dijelove tijela svakodnevno peremo? LICE, RUKE, NOGE, TIJELO, UI, VRAT, ZUBE Na plou ispisujemo dijelove tijela koje uenici navode. Koristei se slikama u udbeniku Bre, vie, jae 1 razgovaramo s uenicima o nainu odravanja osobne higijene. Kako pravilno peremo ruke, lice, ui, tijelo, zube? Kada peremo nabrojane dijelove tijela? Posebnu pozornost obraamo na pranje zuba. to izaziva kvarenje zuba? Znamo li pravilno prati zube? Kako se to radi? Uenici demonstriraju pravilno pranje zuba. Tko jo brine za zdravlje zuba? Posjeujemo li redovito zubara? Koji higijenski pribor upotrebljavamo za pranje ruku? Zato ruke treba prati sapunom? Zato svatko mora imati svoj runik? Kakav je runik nakon to se u njega obriemo? Kada se kupamo ili tuiramo?
Trajanje u minutama
20
8. TO SMO NAUILI
Zato kaemo da je istoa pola zdravlja? Uenici smiljaju odgovor na postavljeno pitanje. Samostalno sastavljaju reenice koje zapisuju na papire. itaju uratke koje potom izlaemo na pano.
10 5 30
9. IGRA
Uenici stoje u krugu, a uitelj zadaje doba dana ili situaciju: jutro, nakon tjelesnog vjebanja, prije ruka, nakon jela, nakon uporabe nunika. Uenici pokretima oponaaju pranje odreenog dijela tijela za zadanu situaciju.
10. MJEHURII SAPUNICE

to se stvara na povrini vode kad u kadu ulijemo pjenu za kupanje? U manjoj posudi s pomou sapunice i spuve moemo napraviti pjenu koju e uenici promatrati. Da nam mjehurii ne bi nestali, naslikat emo ih. Slikanje akvarelom: kompozicija krugova, mehaniko mijeanje boja, ritam, osnovne i izvedene boje.
11. MIRILJIVI ZADACI

Uenici rjeavaju zadatke rijeima sadrajem vezanima za odravanje osobne higijene. Zadatke moemo staviti u prazne kutije za sapun, iz kojih e ih uenici izvlaiti i rjeavati.
10 45
12. VJEBANJE JE DIO ZDRAVLJA

Nastavni dan zavrit emo tjelesnom i zdravstvenom kulturom, vjebanjem na kolskom igralitu. U zavrnom dijelu sata uenici e izvesti djeju igru s pjevanjem Kako se to radi. Nakon vjebanja posebnu pozornost obratit emo pranju. (Prijedlog dnevne pripreme u prilogu.)
43
BRE, VIE, JAE 1
ETVRTI DAN: Odjea i obua

NASTAVNA SITUACIJA
MINUTE ZA ZDRAVLJE, udbenik str. 18. i 19. TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM PROSTORU, udbenik str. 20. i 21.
Trajanje u minutama
Nastavni dan zapoinjemo vjebanjem vjebi u udbeniku Bre, vie, jae 1. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higijenu. Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uenici dogovorenim znakom oznaavaju svoje raspoloenje.
2. GODINJA DOBA
Uenike prebrojavanjem razvrstamo u skupine prema godinjem doba. Prvi uenik je proljee, drugi ljeto, trei jesen, etvrti zima, peti proljee i tako redom. Godinja doba stanuju u uglovima uionice. Pripadnici pojedinog godinjeg doba okupljaju se u odreenom dijelu uionice i razgovaraju po emu im je godinje doba koje predstavljaju lijepo. Na papir crtaju znak svoga godinjeg doba. Izvjeuju o emu su razgovarali. Jedan uenik izlae, a ostali uenici iz skupine dopunjavaju njegovo izlaganje. Znakove godinjih doba izlaemo na plou.
20
3. ZAPJEVAJMO ZAJEDNO
Za povezivanje sadraja pogodan je napjev Muhara. Ako je napjev djeci nepoznat, uitelj ga moe otpjevati nekoliko puta, a uenici e, pratei uitelja, pokuati uhvatiti rijei. Cilj je stvoriti ugodno raspoloenje i potaknuti razgovor o odijevanju.
5 5 15 15
4. DOBRO JUTRO
Kakva je bila haljinica koju je muhara odjenula? I mi emo se odjenuti. Kako to radimo? Pokaimo pokretima. Uitelj nabraja odjevne predmete, a uenici pokretima pokazuju kako se odijevaju.
5. U TO SMO ODJEVENI
Uenici se dijele u parove i opisuju kako je odjeven onaj s kim su u paru. Potiemo pravilno jezino izraavanje i kratko opisivanje svakog navedenog odjevnog predmeta (boja, izgled, veliina).
6. ODJENIMO I OBUJMO SE PRIKLADNO

Uenici se vraaju u skupine koje su formirali prema godinjem doba. Na pripremljene papire zapisuju nazive odjevnih predmeta i vrstu obue koje odijevamo i obuvamo u odreeno godinje doba. Pri tom e se posluiti slikama u udbeniku Bre, vie, jae 1. Sve listie s nazivima odjevnih predmeta stavit emo u kutiju.
44
NASTAVNA SITUACIJA
7. AROBNA KUTIJA
Iz kutije emo vaditi jedan po jedan listi. Uenici e se izmjenjivati u itanju naziva odjevnog predmeta i odreivat e kojem godinjem doba pripada navedeni dio odjee ili obue. Listi s nazivom odjevnog predmeta uenici e pridruiti uz znak godinjeg doba na ploi. Uoit emo da se u razliita godinja doba razliito odijevamo. Zakljuit emo kako se treba odjenuti i obuti i o emu ovisi koju emo odjeu odabrati. to nam se moe dogoditi ako smo prelagano odjeveni? Kako se osjeamo kad smo pretoplo odjeveni? to e nam se dogoditi ako se ne zatitimo od kie, vjetra, snijega?
Trajanje u minutama
20
8. USPOREDIMO
Prebrojavamo listie s nazivom odjee i obue uz pripadajue godinje doba i usporeujemo brojeve. Brojevne odnose zapisujemo na plou.
5 30
9. U ROBNOJ KUI
Uenike priom potiemo na zamiljanje. Krenuli ste u etnju gradom. Hodate ulicom i promatrate izloge. U jednom je izlogu izloena odjea. Promatrate odjevne predmete. U drugom je izlogu izloena obua. Dolazite do velike robne kue. Ulazite i eete kroz odjel s hranom, kroz odjel s igrakama, dolazite do odjela s obuom i odjeom. Umorni ste od hodanja. Sjednete na stolac da biste se odmorili. Iznenada se dogaa neto neobino. Odjevni predmeti su oivjeli. Prilazi vam jedan odjevni predmet. Koji? Zamislite ga. Predstavlja vam se. Govori vam od kakvog je materijala, kakve je boje, emu slui. Opisuje vam kako ete se osjeati kad ga odjenete ili obujete. Polako otvarate oi. Susret sa zamiljenim odjevnim predmetom samo ste sanjali. Ustajete sa stolca i odlazite kui. to vam je odjevni predmet koji ste zamislili ispriao o sebi? Predstavite se kao da ste vi taj predmet. Uenici priaju iz uloge odabranog odjevnog predmeta.
10. KREATORI MODE

Flomasterima u boji uenici slikaju i crtaju svoju zamiljenu odjevnu kombinaciju. Likovna ostvarenja izlaemo na pano.
20 30
11. OPII SVOJU ODJEU

Na pripremljene papire uenici opisuju svoju odjeu pod naslovom Odjea koju volim. U opisivanju e im pomoi pitanja na ploi: Koji je tvoj najdrai odjevni predmet? Kakve je boje taj odjevni predmet? Kako se osjea kad odjene taj odjevni predmet? Tko brine o istoi tvoje odjee? Na to pazi kad bira to e odjenuti? Uenici itaju svoje pismene uratke i izlau ih uz likovna ostvarenja na pano.
45
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA SITUACIJA
12. VJETAR PUE
Nastavni dan zavravamo igrom Vjetar pue. Uenici sjede na stolcima u krugu. Jedan je uenik u sredini i zapoinje igru. On govori: Vjetar pue za sve one koji imaju traperice. Svi uenici odjeveni u traperice moraju ustati i zamijeniti mjesto. Onaj koji ostane bez stolca nastavlja igru zadajui novi odjevni predmet: crvena majica, trenirka, tenisice, duge rukave, kratke rukave i sl.
Trajanje u minutama
10
46
PETI DAN: Zdravlje i mi

NASTAVNA SITUACIJA
MINUTE ZA ZDRAVLJE, udbenik str. 18. i 19. ISTOA JE POLA ZDRAVLJA, udbenik str. 17.
Trajanje u minutama
Nastavni dan zapoinjemo vjebanjem vjebi u udbeniku Bre, vie, jae 1. Uenici sami izvode vjebe. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higijenu. Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uenici dogovorenim znakovima oznaavaju svoje raspoloenje. Pohvaljujemo vjebanje uenika i istiemo njihovu samostalnost u izvoenju vjebi. emu slue vjebe koje smo radili tijekom tjedna? Kada treba obavljati jutarnje vjebanje? Pogledajmo plakat sa znakovima raspoloenja. Kakvi znakovi prevladavaju? Kako se osjeamo nakon vjebanja? Treba li nam za jutarnje vjebanje puno vremena? Promotrite slike u udbeniku Bre, vie, jae 1. U to su odjevena djeca za jutarnje vjebanje? to radimo nakon vjebanja? Zato jutarnje vjebanje nosi naslov Minute za zdravlje? Nauili ste samostalno izvoditi vjebe prikazane u udbeniku. Sada ih moete izvoditi svakodnevno, kod kue, nakon ustajanja. Vjebi ete se prisjetiti promatrajui slike u udbeniku Bre, vie, jae 1.
15
2. PRIA IZ VREICE
Uenici sjednu u krug. Pripremimo vreicu u koju stavimo razliite predmete za odravanje osobne higijene: runik, kapu, rukavicu, kartoni s napisanom rijei voda i sl. Priu poinje uitelj vadei neki predmet iz vreice. ivio jednom jedan sapuni. Sljedei uenik iz vreice vadi drugi predmet i nastavlja priati ukljuujui u priu novi lik. Sapuni se rado druio s etkom. Pravi trenutak za uvoenje novog predmeta u priu procijenit e uitelj. Novi predmet moemo uvesti kad je na redu uenik koji ima dobro razvijene sposobnosti govornog izraavanja, kad je zaokruena radnja koju uenici izmiljaju, kad elimo izazvati dramsku napetost ili obrat. Kad uenici ukljue sve likove u priu, usmjeravamo ih da priu privedu kraju. Nakon to zavrimo prianje prie, porazgovarat emo o dojmovima. Kako vam se svidjela vaa pria iz vreice? to vam je bilo zanimljivo, smijeno? Koji dio prie vam se nije svidio? Zato? Jeste li zadovoljni svojim prianjem? Koga biste osobito pohvalili? to biste u svom prianju popravili, promijenili?
30
3. DAN-NO
Za uvoenje u ponavljanje dana u tjednu i najavu nastavnog sata tjelesne i zdravstvene kulture iskoristit emo igru Dan-no.
3
47
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA SITUACIJA
4. DANI U TJEDNU - VRIJEME ZA VJEBANJE
Organizirat emo vjebanje pazei pritom da sadraji budu vezani za dane u tjednu. (Prijedlog dnevne pripreme u prilogu.)
Trajanje u minutama
45 15 30
5. PRATIMO ODRAVANJE TJELESNE HIGIJENE

Po povratku u uionicu uenici otvaraju udbenik Bre, vie, jae 1. Promotrit emo tablicu tjednog praenja odravanja osobne higijene. Dogovorit emo s uenicima kako e i kada praenje upisivati u tablicu. Rezultate praenja obvezno emo pregledati i pohvaliti!
6. TO SE U ISTOI SKRIVA
Usvojene pojmove tijekom tjedna iskoristit emo za pravogovornu vjebu glasova i . Mogui tijek izvoenja pravogovorne vjebe: uitelj izolirano izgovara glasove i , uenici ponavljaju pazei na pravilan izgovor uitelj izgovara izdvojen fonem, a uenici diu ono slovo koje uitelj izgovara uitelj izgovara rije, uenici ponavljaju pazei na izgovor uitelj izgovara rije, uenici podiu slovo koje se nalazi u zadanoj rijei: ealj, etka, odjea, obua, hlae, izme, proljee i sl.
7. IZMILJANJE RAUNSKIH PRIA

Uenicima zadajemo numerike zadatke. Poto rijee zadatak, uenici e smisliti raunsku priu.
20 15 10
8. TO SMO NAUILI O ISTOI I ZDRAVLJU

Razgovorom u krugu prisjeamo se ime smo se tijekom tjedna bavili. Ponavljamo i sistematiziramo usvojena znanja uz pomo tematskog panoa. Kako emo u budue voditi brigu o osobnoj higijeni i zdravlju? Tko e nam u tome pomagati?
9. KAD SI SRETAN
Uenici izraavaju svoje dojmove o proteklom tjednu. Istiu to im se svidjelo, bi li eljeli ponovno raditi na taj nain. Tjedan zavravamo pjevanjem pjesme Kad si sretan uz pokrete.
48
RODITELJSKI SASTANAK Roditelj - ruka koja pomae

Tijekom tematskog tjedna uenici su usvojili temeljna znanja o odravanju osobne higijene tijela, o unapreenju vlastitog zdravlja svakodnevnim jutarnjim vjebanjem i pravilnim odabirom i odnosom prema odjei i obui. U oivotvorenju tih ciljeva uloga roditelja (staratelja) od presudne je vanosti jer se pozitivne zdravstveno-higijenske navike mogu razviti iskljuivo svakodnevnom primjenom. Organiziranjem roditeljskog sastanka na kraju tematskog tjedna posveenog zdravlju ili prvi dan sljedeeg tjedna upoznat emo roditelje sa sadrajem rada u koli i aktivno ih ukljuiti u oivotvorenje zdravstvenih ciljeva. Roditeljski sastanak organizirat emo zajedno s djecom i roditeljima u obliku pedagoke radionice.
MOGUI TIJEK RODITELJSKOG SASTANKA

1. Upoznavanje roditelja sa sadrajima obraenima tijekom tematskog tjedna kratkom prezentacijom uenika: izvoenje jutarnje tjelovjebe predstavljanje uvara zdravlja u krugu, uenici se predstavljaju kao uvari zdravlja i ocjenjuju dranje tijela svog prijatelja pazei da istaknu u emu su bili dobri kako se odmaramo od uenja, organiziranje igre u koju moemo ukljuiti roditelje recitiranje pjesme Zvonimira Baloga Voda za pranje uz pokrete djeja igra Kako se to radi itanje pismenih uradaka Moja odjea i obua. 2. Ruka koja pomae Uenici u paru izrauju s roditeljem svoj dnevni raspored rada, odmora i odravanja osobne higijene. Roditelji iscrtavaju svoj dlan na papir i upisuju kako e pomagati svom djetetu u odravanju osobne higijene, organiziranju odmora i obavljanju radnih obveza. Djetetu poklanjaju ruku pomoi. 3. Razgledavanje radova na tematskom panou Uitelj e prikazati roditeljima rezultate nastavnog rada uz tematski pano koji e razgledati na kraju roditeljskog sastanka. 4. Poruke Roditelji iznose svoja miljenja, stavove i poruke zapisujui ih na listie flomasterima u boji i stvaraju zajedniki plakat Roditelj - ruka koja pomae.
49
BRE, VIE, JAE 1
PRILOG: prijedlozi dnevnih priprema za izvoenje nastavnih sati tjelesne i zdravstvene kulture tijekom tematskog tjedna
NASTAVNA JEDINICA: Mjeoviti vis eono Reprodukcija ritma pljeskanjem
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Vienja i upiranja, Ritmike strukture.
NASTAVNE TEME:
Mjeoviti vis eono Reprodukcija ritma pljeskanjem (poznati napjev ili brojilica).
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Traenje para 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava s elementima korektivne gimnastike 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Mjeoviti vis na niskim ruama (eono) Pljeskanje u paru - reprodukcija ritma pljeskanjem b) Glavni B dio sata: tafetna igra Prenoenje kruga 4. Zavrni dio sata: Masaa kraljenice.
CILJ SATA:
razvijati osjeaj za skladno izvoenje pokreta uz ritam s naglaskom na pravilnom dranju tijela.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj poveanjem miine mase i smanjenjem potkonog masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, posebno na koordinaciju i statiku snagu ruku i ramenog pojasa c) Funkcionalne sposobnosti: poticanjem funkcije krvoilnog sustava, rada srca i sustava za disanje utjecati na razvoj aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: usavriti pravilno izvoenje vienja drei se punim hvatom i nathvatom razvijati osjeaj za ritam i za skladno izvoenje pokreta nauiti igrati novu igru nauiti razlikovati dobro i loe dranje tijela usvojiti pravilno dranje tijela ODGOJNA: utjecati na stvaranje navika pravilnog dranja tijela poticati odnose meusobnog pomaganja, razumijevanja i suradnje
50

njegovati usvojene higijenske navike donoenja opreme i pranja nakon vjebanja razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih poticati razvoj pozitivnih odnosa prema radu poticati odlunost i upornost utjecati na stvaranje ugodnog raspoloenja.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 strunjae niske rue tamburin.
METODE RADA:

TIP SATA: SAT PONAVLJANJA
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Traenje para Uenici slobodno tre po dvorani. Na uzvik uitelja Potraite par! uenici nastoje to prije potraiti par i stati tako da se jedni na druge naslone leima i uhvate se za ruke. Na uiteljev uzvik Slobodno trite! uenici se razdvajaju i tre do ponovne upute.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA S ELEMENTIMA KOREKTIVNE GIMNASTIKE
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Kroz priruenje i pouanj zaruiti, a zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj. 2. Spavanje-buenje - u turskom sjedu. Glave sputene na prsa, spavamo, podiemo glavu, budimo se. 3. Ne znam-znam - stav spojeni, priruiti. Ramena podizati visoko prema glavi i sputati ih u poetni poloaj. 4. Guska pije vodu - upor kleei. Spustiti glavu na prsa i zgriti ruke (guska pije vodu), a zatim se vratiti u poetni poloaj. 5. Maka se kostrijei - upor kleei. Podizati tijelo i uvlaiti glavu izmeu opruenih ruku, a zatim se vratiti u poetni poloaj. 6. Hodanje bez nogu - sjedei poloaj. Noge su ispruene, ruke u predruenju. Pomicanjem zdjelice pojasa kreemo se prema naprijed i vraamo se unazad. 7. Narastimo-smanjimo se - u turskom sjedu. Ruke diemo u uzruenje, uzdahnemo, savijamo lea, rukama predruimo, istodobno uvuemo zdjelicu, izdahnemo. 8. Praviti se visok - stav spojeni, priruiti. Uspinjati se visoko na prste, a zatim se vraati u poetni poloaj.
51
BRE, VIE, JAE 1
GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA Uporaba udbenika

Prilikom objanjavanja i demonstracije mjeovitog visa eono posluit emo se slikama u udbeniku. Podsjetit emo uenike da se za pritku moraju uhvatiti punim hvatom i nathvatom tako da prstima obuhvate pritku kako bi im prsti bili s gornje, a palac s donje strane. Promatranje crtea olakat e uenicima praenje demonstracije. Mjeoviti vis na niskim ruama (eono) Uenike emo podijeliti u nekoliko kolona. Na na znak uenici koji su prvi u kolonama istodobno izvode zadatak. Rukama se uhvate za prednju pritku, a za stranju se zakvae jednom nogom i vise. Radno mjesto svakako treba osigurati strunjaama. Pljeskanje u paru Uenici formiraju dvije kolone. U jednoj su koloni djevojice, u drugoj djeaci. Svaki uenik iz jedne kolone ima svoj par u drugoj. Pjevamo odabranu brojilicu ili djeci dobro poznat napjev. Uitelj ritam zadaje udarajui o tamburin. Na uiteljev znak parovi hodaju u ritmu. Nakon stanke okreu se jedno drugome i realiziraju zadani ritam pljeskanjem.
GLAVNI B DIO SATA

Prenoenje kruga - tafetna igra Uenici su podijeljeni u kolone. Prvi iz kolone tri do okvira vedskog sanduka, provlai se kroz njegov okvir, uzima krug (kartonski krug polumjera 30 cm), nosi ga na glavi do unja udaljenog 1,5 m, sputa krug na tlo, obilazi unj i vraa se trei na zaelje svoje kolone. Sljedei iz kolone tri do unja, obilazi ga, uzima krug, stavlja na glavu i nosi ga do okvira vedskog sanduka. Odlae ga na tlo, provlai se kroz okvir i tri na zaelje svoje kolone. Nain izvoenja tafetne igre demonstrirat e i prvi i drugi uenik iz kolone kako bi uenici uoili da krug treba najprije odnijeti do unja, a potom ga drugi igra vraa. Prilikom prenoenja kruga uenici se moraju drati uspravno kako krug ne bi skliznuo s glave. Posebno emo im pokazati kakvo treba biti dranje tijela i kretanje pri prenoenju kruga. Pobjeuje ona ekipa u kojoj se svi uenici najbre izredaju. U toj tafetnoj igri neemo poticati uenike na brzinu izvoenja zadatka ve na pravilnost.
ZAVRNI DIO SATA

Masaa kraljenice Uenici se podijele u parove. Jedan zauzima pognuti stav s oputenim rukama do poda. Drugi iz para masira kraljenicu poevi od vratnog dijela. Prstima obiju ruku pritie, putuje niz kraljenicu, kraljeak po kraljeak, pri emu se prvi uenik malo pomalo podie u uspravni poloaj. Uenici mijenjaju uloge. Razgovaramo o tome koji im je poloaj bio ugodan, kako su se osjeali u trenutku kad su se podigli i uspravili.
52
NASTAVNA JEDINICA: Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute
MJESTO RADA:
kolsko igralite.
NASTAVNE CJELINE:
Bacanja i hvatanja, Hodanja i tranja.
NASTAVNE TEME:
Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Jutro i veer - tranje sa zadacima 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanje Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Tko se boji vode? 4. Zavrni dio sata: Djeja glazbena igra Kako se to radi?
CILJ SATA:
usavriti motorika znanja; pripremiti uenike za njihovu primjenu u slobodno vrijeme.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj poveanjem miine mase i smanjenjem potkonog masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj, koordinacije i eksplozivne snage ruku c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: uvjebati pravilno hodanje i tranje pazei na prirodno dranje tijela, na poloaj ruku i stopala i na uspravno dranje uvjebati pravilno bacati i hvatati loptu objema rukama nauiti igrati novu igru ODGOJNA: utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika s naglaskom na odravanje osobne higijene tijela, higijene odjee i obue stvoriti ugodno radno ozraje poticati uenike na potivanje pravila, meusobno poticanje i pomaganje razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika u svakodnevnom ivotu.
53
BRE, VIE, JAE 1

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 lopte.
METODE RADA:

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Jutro i veer Uenici slobodno tre po prostoru igralita. Na uiteljev uzvik Jutro! stanu, a na uzvik Veer! unu.

1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Kroz priruenje i pouanj zaruiti, a zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj. 2. Laku no - dobar dan - stav spojeni, priruiti. Spustiti glavu na prsa i podizati je. 3. Umivanje - stav raskorani, priruiti. Izvoditi pokrete rukama kao pri umivanju. 4. Pranje ruku - stav spojeni, priruiti. Najprije oponaati pranje desne ruke lijevom, a zatim lijeve ruke desnom. 5. Umor-odmor - stav raskorani, predruiti. Spustiti glavu na prsa, opustiti ruke i tijelo, zatim se uspraviti. 6. Sunce izlazi, sunce zalazi - stav raskorani, uzruiti. Izvoditi pokrete rukama i tijelom do pretklona i ponovo se vratiti u poetni poloaj. 7. Udaranje nogom po vodi - stav spetni, odruiti. Stajati na jednoj nozi, a drugom zamahivati prema naprijed kao da prskamo po vodi. 8. Dranje noge - stav spetni. Stajati na desnoj nozi, savijenu lijevu nogu pridravati rukom. Izmjenjivati noge.

Bacanje lopte objema rukama uvis i hvatanje objema rukama Uenici se nalaze u slobodnoj formaciji i nastoje vie puta baciti loptu uvis i uhvatiti je objema rukama. Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute Uenici se kreu u koloni oko igralita, a na znak prelaze iz hodanja u tranje, na drugi znak prelaze iz tranja u hodanje. Izmjenjujui hodanje i tranje, kreu se u trajanju jedne minute.
54
GLAVNI B DIO SATA

Tko se boji vode? - elementarna igra Uenici stoje na jednoj strani igralita, poredani u vrsti na crti. Jedan je uenik na suprotnoj strani. Na njegovo pitanje Tko se boji vode? uenici odgovaraju Nitko. Zadatak je pretrati igralite i postrojiti se na suprotnu stranu. Uenik koji postavlja pitanje nastoji nekoga dotaknuti. Ako u tome uspije, s njim zamijeni ulogu.
ZAVRNI DIO SATA

Kako se to radi? - djeja igra s pjevanjem Uenici se nalaze u formaciji kruga. Uitelj vodi igru, a uenici pjevaju i pokretima pokazuju kako se to radi. Ovako se ruke miju, ovako se kosa elja, ovako se zubi peru Nakon zavrnog pozdrava uenici peru ruke i lice.
NASTAVNA JEDINICA: Bacanje loptice udalj iz mjesta Brzo tranje do 20 m

MJESTO RADA:
kolsko igralite.
NASTAVNE CJELINE:
Bacanja i hvatanja, Hodanja i tranja.
NASTAVNE TEME:
Bacanje loptice udalj iz mjesta Brzo tranje do 20 m.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Dani u tjednu, tranje s postrojavanjem 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata Bacanje loptice udalj iz mjesta desnom i lijevom rukom Brzo tranje do 20 m Tko e prije b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Otimanje mlatia 4. Zavrni dio sata: Igra imi.
CILJ SATA:
podizanjem ope sposobnosti organizma i usavravanjem motorikih znanja utjecati na razvoj antropolokih obiljeja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na skladan rast organizma b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj brzine, eksplozivne snage ruku i ramenog pojasa i koordinacije c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava
55
BRE, VIE, JAE 1

OBRAZOVNA: uvjebati pravilno trati, trup je uspravan, a s poveanjem brzine pojaavati nagib tijela, uskladiti kretnje ruku, trati s paralelno postavljenim stopalima uvjebati pravilno bacati lopticu udalj nauiti bacati lopticu udalj okrenuti prsima u smjeru bacanja uvjebati pravilan nain bacanja loptice pazei pritom na poloaj ruku, nogu, zamah i izbaaj, odravanje ravnotee ODGOJNA: utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika s naglaskom na odravanje osobne higijene tijela, higijene odjee i obue utjecati na pravilno dranje tijela pri hodanju, tranju stvoriti ugodno raspoloenje na satu, utjecati na stvaranje suradnikih odnosa razvijati ustrajnost, upornost i svjesnu disciplinu u radu razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 loptice plave i crvene vrpce.
METODE RADA:

frontalni oblik rada paralelno odjeljenjski oblik rada.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Dani u tjednu Uenike prebrojimo po danima u tjednu. Prvi je ponedjeljak, zatim utorak i tako redom. Po sedam uenika ini jedan tjedan. Vano je da uenici zapamte s kim su u skupini i koji dan u tjednu predstavljaju. Na uiteljev uzvik Tri! uenici slobodno tre igralitem, na uzvik Tjedan! moraju se poredati u vrstu po redu dana u tjednu. Skupina koja se prva tono poreda osvaja bod. Nastavljamo igru, a na kraju pobjeuje ona skupina koja je skupila najvie bodova.

1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, uzruiti. Istegnuti se na prste i vratiti se u uanj. Ruke u priruenje. Pogledom pratiti ruke. 2. Pogled na prijatelja - stav spojeni, priruiti. Podizanjem glave pogledati prijatelja iza sebe. 3. Istresanje odjee - stav spetni, priruiti. Zamahivati jednom pa drugom rukom kao pri istresanju tkanine.
56

4. Vjeanje rublja - stav spojeni, priruiti. Uzimati rublje iz koare (ruke ispred tijela) i vjeati ga (ruke iznad glave). 5. Oblaenje-svlaenje, obuvanje-izuvanje - stav spojeni. Oponaati oblaenje majica, koulja, kaputa, obuvanje cipela, a zatim oponaati svlaenje i izuvanje. 6. Doticanje peta - stav spojeni, priruiti. Desnom rukom iza lea dotaknuti lijevu petu, a lijevom rukom desnu, naizmjence. 7. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruiti. Visoko podignuti nogu i pljesnuti dlanovima ispod nje. Zatim to izvesti drugom nogom. 8. Udaranje koljenima o dlanove - stav spojeni, priruiti koljenima dolje. Trati na mjestu i visoko podiui noge udarati koljenima o dlanove.

Bacanje loptice udalj iz mjesta desnom rukom pa lijevom rukom Uenici su prema bacalitu okrenuti prsima. Kad se baca desnom rukom, lijeva je noga sprijeda, a desna straga. Desna se ruka povlai iza ramena, a lijeva je ispred tijela. Snanim zamahom desne ruke preko ramena izvede se izbaaj pri emu desna noga dolazi naprijed, a lijeva straga. Bacanje se izvodi tako da uenike podijelimo u dvije vrste. Najprije prva vrsta izvodi bacanje desnom rukom, uenici odlaze po loptice i stanu u drugi red, potom druga vrsta izvodi bacanje desnom rukom. Nakon toga bacanje se na isti nain izvodi lijevom rukom. Pri bacanju lijevom rukom poloaj tijela je obrnut. Tko e prije - Brzo tranje do 20 metara Na tlu nacrtamo dvije crte s razmakom od 20 m. Uenike podijelimo u nekoliko vrsta po 5 do 6 uenika. Nakon to prva vrsta izvede zadatak, slijedi druga i tako redom, dok se sve vrste ne izredaju. Na startni znak svi uenici iz vrste istodobno tre do crte cilja. Uenik koji prvi pretri crtu cilja osvaja bod. Na kraju pobjeuje uenik koji ostvari najvie bodova. Uenike valja upozoriti da se ne zaustavljaju prije crte cilja, ve nakon to pretre preko nje. Tranje je najbolje organizirati na atletskoj stazi ili na igralitu. Uenicima treba ostaviti dovoljno prostora za zaustavljanje.
GLAVNI B DIO SATA

Otimanje vrpci - elementarna igra Uenike podijelimo u dvije jednakobrojne ekipe. Jedni za pasom imaju zataknute crvene vrpce, a drugi plave. Igra se u omeenom prostoru igralita. Zadatak je da igrai jedne ekipe skinu vrpce drugim igraima, a da pri tom nastoje sauvati svoju vrpcu. Vrpcu ne smiju drati rukom, ve je uvaju tako da protivnika izbjegavaju tijelom. Upozorit emo uenike na potivanje suigraa i na pravila igre. Cilj je igre sportsko natjecanje, a ne grubo i nasilniko ponaanje. Pobjeuje ekipa koja protivnikoj ekipi pokupi vie vrpci.
ZAVRNI DIO SATA

imi - igra Uenici su u formaciji kruga. Jedan je uenik u sredini zavezanih oiju. Na znak uitelja, uenik dodirujui nekog od suigraa pokuava ga prepoznati. Ako u tome uspije, uenici zamjenjuju mjesta.
57
BRE, VIE, JAE 1
VJEBAMO PRAVILNO DISANJE
udbenik str. 16.
NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed niz kosinu Hodanje uzdu prepreka (klupa, balvana, greda)
MJESTO RADA:
kolska sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kolutanje, Hodanja i tranja.
NASTAVNE TEME:
Kolut naprijed niz kosinu Hodanje uzdu prepreka (klupa, balvana, greda).
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje za mnom 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez pomagala 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Kolut naprijed niz kosinu iz upora ueeg Hodanje preko crte b) Glavni B dio sata: Odbojka balonima 4. Zavrni dio sata: Tko bolje pue?
CILJ SATA:
usvajanjem novih i usavravanjem poznatih motorikih znanja utjecati na razvoj funkcionalnih sposobnosti.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na pravilnu dinamiku rasta i razvoja b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj koordinacije c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: nauiti pravilno disati za vrijeme izvoenja tjelesnih vjebi uputiti uenike u korisnost vjebi disanja nauiti pravilno izvoditi kolut naprijed usvojiti teorijska znanja koja se odnose na uvanje i pomaganje prilikom izvoenja koluta naprijed primjenjivati znanja pravilnog hodanja
58

ODGOJNA: poticati usvajanje pozitivnih zdravstveno-higijenskih stavova vezanih za odravanje osobne higijene razvijati ustrajnost, upornost i preciznost u izvoenju motorikih zadataka razvijati svjesnu disciplinu i potivanje pravila njegovati pozitivne suradnike odnose.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 strunjae odskona daska baloni pera.
METODE RADA:

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje za mnom Uenici slobodno hodaju po prostoru dvorane. Na uzvik Trite za mnom! tre za uiteljem. Uitelj mijenja tempo i smjer tranja, a uenici tre u koloni za njim. Kad se uitelj zaustavi, uenici nastave hodati do sljedeeg uzvika.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE

Tijekom izvoenja ope pripremnih vjebi osobitu pozornost treba obratiti na disanje. Formacija polukruga 1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, uzruiti. Istegnuti se na prste, udahnuti, vratiti se u uanj, izdisaj. Ruke u priruenje. Pogledom pratiti ruke. 2. Ispiranje grla - stav raskorani, priruiti. Podii glavu, udisaj, spustiti glavu, izdisaj. 3. Ptice ire i sputaju krila - stav spetni, priruiti. Podizati ruke u stranu, udisaj, sputati niz tijelo, izdisaj. 4. Boni krugovi - stav spojeni, priruiti. Bono kruiti jednom pa drugom rukom prema naprijed. 5. Veslanje - stav sjedei, noge pogrene, predruiti. Istodobno pruati noge i veslati rukama. U opruenom poloaju - udisaj, u zgrenom poloaju - izdisaj. 6. Podizanje nogu i ruku s tla - leei poloaj na prsima, uzruiti. Istodobno podii ruke i noge s tla. 7. Mali i veliki - stav spojeni, priruiti. unuti - izdisaj, uspraviti se - udisaj. 8. Poskakivanje naprijed-nazad - stav spojeni, priruiti. Izvoditi sunone poskoke izmjenino naprijed-nazad. Udisati na nos, izdisati na usta.
59
BRE, VIE, JAE 1

Kolut naprijed niz kosinu iz upora ueeg Na odskonu dasku stavimo jednu strunjau po duini, a u njezinu nastavku drugu strunjau na tlo. Uenik je na poetku daske u uporu ueem. Ruke stavi na strunjau ispred tijela dlanovima razmaknutim za irinu ramena, prstima usmjerenim prema naprijed. Nakon odraza ruke zgri, bradu potisne na prsa i spusti se preko vrata na stranji dio ramenog pojasa i u tako sklupanom poloaju kroz sjed i uanj dolazi u uspravni poloaj. Osobitu pozornost pri demonstraciji i objanjavanju treba obratiti pravilnom uvanju i pomaganju. Hodanje preko crte Ljepljivom trakom ili kredom na podu dvorane oznaimo crte pazei da se udaljenost izmeu crta postupno poveava. Uenici hodajui prelaze preko povuenih crta.
GLAVNI B DIO SATA

Odbojka balonima Uenike podijelimo u nekoliko skupina koje se nalaze u formaciji kruga. Svaka skupina ima balon koji odbijanjem treba to due zadrati u zraku. Pobjeuje ona skupina koja uspije balon najdue zadrati u zraku.
ZAVRNI DIO SATA

Tko bolje pue? Uenici ostaju u istim skupinama i formacijama u kojima su se nalazili u Glavnom B dijelu sata. U svakoj skupini jedan uenik dri perce. Na uiteljev znak baca ga uvis. Neprekidnim puhanjem uenici nastoje perce to due zadrati u zraku. Skupina koja u tome uspije pobjeuje u igri.
Uporaba udbenika
Uenici sjednu u krug i otvaraju udbenik Bre, vie, jae 1 na str. 16. Promatrajui slike u udbeniku, uoavamo da vjebe disanja moemo izvoditi kroz igru u slobodnom vremenu. Ponavljamo pravilan nain disanja pri tranju itajui tekst ispod slika.

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture upuujemo uenike na pravilno disanje. Vjebe disanja primijenit emo na pojedinim satima u zavrnom dijelu sata uz oputajuu instrumentalnu glazbu.
Uporaba udbenika
IZVANUIONIKA NASTAVA Prilikom izvoenja nastave izvan uionice primijenit emo vjebe pravilnog disanja prikazane u udbeniku Bre, vie, jae 1 na str. 16.
60
TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM PROSTORU
Objanjenje uiteljima: Djeca sve vie slobodnog vremena provode u zatvorenom prostoru i sve se manje vremena kreu na zraku. Zahvaljujui svom pozitivnom odgojnom utjecaju, uitelj u prvom razredu moe uvelike pridonijeti promjeni ivotnih navika u obitelji.
Uporaba udbenika
Poetak tjedna Radni tjedan moemo zapoeti prianjem o provedenim danima odmora. Uenici mogu u udbeniku pronai slike uz pomo kojih e lake ispriati i nabrojiti kako su proveli slobodno vrijeme. Zavretak tjedna Uitelj e uputiti uenike da dio slobodnog vremena provedu na zraku, u igri s vrnjacima ili u organiziranim odlascima u prirodu s roditeljima. Tjelesne aktivnosti kojima se mogu baviti sadrane su u udbeniku Bre, vie, jae 1, str. 20. i 21. Poludnevni ili jednodnevni izlet s roditeljima koji emo dogovoriti na roditeljskom sastanku. Meurazredna sportska natjecanja u koja moemo ukljuiti roditelje kao sudionike, voditelje igara i suce. Poticanje i razvijanje potrebe za svakodnevnim tjelesnim aktivnostima i vjebanjem sastavni su dio programskih sadraja: nastave tjelesne i zdravstvene kulture nastave prirode i drutva s posebnim naglaskom na izvanuioniku nastavu izvannastavnih aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi izvannastavnih aktivnosti ouvanja prirode i okolia te zdravog naina ivota (eko-skupine) organiziranja jednodnevnih i poludnevnih izleta prema godinjem planu i programu kole slobodno organiziranog vremena u produenom boravku uenika u koli. U svakom navedenom obliku rada dio vremena moemo posvetiti uenju novih oblika kretanja i igara koje e djeca moi primjenjivati u svom slobodnom vremenu.
DJEJE IGRE U PRIRODI

1. Tko e te iznenaditi Mjesto izvoenja: travnata povrina pokrivena suhim liem Uenici stoje u krugu promjera 20 do 30 metara. U sredini kruga je uenik s povezom na oima. Na uiteljev znak uenici se nastoje prikrasti ueniku i dotaknuti ga rukom. im uenik uje da mu se netko pribliava, rukom pokazuje pravac i vikne Stoj. Ako tono odredi smjer kojim se uenik prikradao, predaje povez tom ueniku, a on se ukljuuje u igru. O tome koji e se uenik prikradati, uenici se dogovaraju pogledima i pokretima glave.
61
BRE, VIE, JAE 1

2. Prenoenje lia, eera i slinog - tafetna igra Mjesto izvoenja igre: prirodni, ravni teren Vremenske prilike: topliji dan, bez vjetra Uenike podijelimo u nekoliko kolona. Oni prikupe nekoliko veih listova. Prvi iz kolone odlazi do mjesta koje oznaimo kamenom, suhom granicom ili neim slinim i ostaje tamo stajati. Igru zapoinje prvi uenik u koloni. Tri do uenika s liem i preuzima lie. Ovaj se vraa na zaelje svoje kolone. Potom tri sljedei u koloni i on preuzima lie, a prethodni se vraa. Igra zavrava kada na mjesto uenika koji preuzima lie opet doe uenik s poetka igre. 3. Pogodi po opipu Mjesto izvoenja igre: travnati teren Djeca stoje u krugu. Jedan ima zavezane oi. Ostali hodaju u kolu i izgovaraju brojilicu: Mali Ivo kolo vodi Kolo vodi, nas ne gleda Tko na ije mjesto sjeda, Hajde, Ivo, sad pogodi, Tko e sada kolo vodit? Uenici stanu, a dijete s povezom na oima prilazi nekome i opipom pokuava ustanoviti koji je to uenik. Pogaati smije tri puta. Ako pogodi, zamjenjuje mjesto s tim uenikom. 4. Ruenje klade Mjesto izvoenja igre: umski proplanak Uenici stoje u krugu. U sredini kruga je cjepanica ili komad drveta (paziti pri odabiranju da komad drveta nema otre zavretke). Uenici se dre za ruke i nastoje jedan drugoga potiskivanjem dogurati do cjepanice. Zadatak je izbjei cjepanicu. Dotakne li uenik cjepanicu ili je srui, ispada iz igre. 5. Kesteni (orasi i sl.) Djecu podijelimo u nekoliko skupina. Svako dijete uzme dva kestena ili neki okrugli plod i postavi ih jednog do drugoga tako da su parovi kestena jedan za drugim u redu udaljeni 10 -15 cm. Povue se crta gaanja udaljena od prvog para kestena 3 metra. Svaki uenik svojim kestenom gaa postavljene parove. Redoslijed bacanja moe se odrediti prebrojavanjem. Dijete uzima par kestena koji je pogodio. Igra zavrava kad se pokupe svi kesteni, a pobjednik je ono dijete koje ima najvie sakupljenih plodova. 6. Spasi se, tko moe! Djeca su poredana na crti oznaenoj na tlu. Ispred njih je uenik koji pria neku priu. U jednom trenutku u priu ubacuje reenicu: Spasi se, tko moe! Svi uenici ponove tu reenicu i tre do dogovorenog cilja - drveta. Svaki udari dlanom o drvo i vraa se na crtu. Dijete koje posljednje stigne na crtu nastavlja priati priu. 7. Dobacivanje grudama snijega Djeca se postave u parove i dobacuju jedan drugome grudu snijega. Par kojemu gruda padne, ispada iz igre. Pobjeuje par kojemu gruda najdue ostane itava. 8. Gaanje grudama u cilj Djeca su svrstana u dvije kolone. Prvi iz svake kolone tri do oznaene crte, radi grudu i gaa dogovoreni cilj. Svaki pogodak koloni donosi bod. Pobjeuje kolona s najvie osvojenih bodova.
62

9. Lisica u snijegu U snijegu se ugazi velika kruna staza, a unutar kruga dvije poprene staze koje se sijeku pod pravim kutom. U sredini kruga nalazi se dijete koje smije trati samo po okomitim stazama. Njega zovemo lisica. Ostali smiju trati samo po krunoj stazi. Na znak svi potre u jednom smjeru u krug, a lisica trei po svojim stazama nastoji nekoga uhvatiti na mjestima gdje se staze spajaju. Lisica postaje onaj tko je uhvaen ili onaj tko izae iz utabanog kruga. 10. Igre u vodi U plitkoj vodi ravnoga dna bez opasnih mjesta mogu se organizirati tafetna natjecanja s pomagalima ili bez njih (lopte, loptice, plutae, gumeni kolutovi i sl.).
HODANJA, TRANJA I SKAKANJA

Hodanje uz brijeg Hodanje niz brijeg Tranje uz brijeg Tranje niz brijeg Hodanje preko prirodnih prepreka Hodanje preko balvana Skakanje preko niskih prepreka Naskok na terensku grbu ili balvan.
63
BRE, VIE, JAE 1
TJELESNE AKTIVNOSTI U ZATVORENOM PROSTORU

SAT RAZREDNIKA: Praznici su pred nama
Priprema uitelja: uitelj treba saznati nazive, adrese i telefonske brojeve organizacija koje se bave organiziranjem tjelesnih aktivnosti tijekom zimskog odmora uenika. (Odmorko u Zagrebu i sl.)
CILJ NASTAVNOG SATA:

upoznati uenike s tjelesnim aktivnostima u koje se mogu ukljuiti tijekom zimskog odmora.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

pedagoka radionica.

udbenik Bre, vie, jae 1, na str. 22. i 23, plakati velikog formata za svaku skupinu, flomasteri u boji, papir.
MOGUI TIJEK RADIONICE

1. Hodaj, stani, skoi, pljesni
Uenici se kreu slobodno u prostoru. Izmjenjuju razliite oblike kretanja prema naredbama: a) hodaj-stani b) hodaj znai stani, stani znai hodaj c) dodaju se naredbe pljesni-skoi d) pljesni znai skoi, skoi znai pljesni.
2. Ukljui se Uporaba udbenika

Otvorit emo udbenik Bre, vie, jae 1. Uenici e promotriti slike u njemu. Podijelit e se u tri skupine ovisno o tome koji od zatvorenih prostora za vjebanje najbolje poznaju ili ih najvie privlai. Svaka e skupina odabrati jedan od zatvorenih prostora prikazanih na slikama u udbeniku. Povui e se u jedan dio uionice. Uenici e jedan drugome nastojati ispriati sve to znaju o tjelesnim aktivnostima, prostoru, ponaanju, organizaciji rada, vrstama sportova koji se odvijaju u tom prostoru, sportskoj opremi, spravama i pomagalima i sl. sluei se slikama u udbeniku. Nakon razgovora uenici sjednu u krug. Svaki uenik izgovara jednu reenicu o prostoru o kojem je razgovarao u skupini. Uitelj moe postavljati pitanja na koja odgovaraju svi uenici.
64
3. Reklama
Potiemo uenike da zamisle kako da reklamiraju odabrani zatvoreni prostor da bi tijekom zimskih praznika privukli to vei broj djece. Uenici se po skupinama dogovaraju o nainu reklamiranja: - izmiljaju slogan - dogovaraju se o ilustraciji - smiljaju poruke. Na velikim plakatima izrauju reklamu. Kad su reklame gotove, usmeno opisuju njen sadraj. Zakljuak: Kojim biste se tjelesnim aktivnostima eljeli baviti? Zato je vano dio slobodnog vremena posvetiti tjelesnim aktivnostima? Obavjetavamo uenike o organizacijama koje brinu o organiziranom aktivnom odmoru uenika u mjestu gdje je kola ili u oblinjem gradu ako takve organizacije nema u njihovu mjestu. Uenicima moemo podijeliti pripremljene reklamne materijale ili na listiima ispisane adrese i nazive organizacija. Neki se uenici nee moi ukljuiti u organizirane aktivnosti. Kako e oni provesti zimski odmor?
4. Budi organizator svoga slobodnog vremena

Uenici e se podijeliti u parove. Na list papira nabrojit e sve one tjelesne aktivnosti kojima bi se eljeli baviti tijekom zimskog odmora s roditeljima i prijateljima. Listie e pokloniti roditeljima.
5. Rije i pokret
Uenici stoje u krugu. Jedan izgovara svoje ime i pokazuje neki izmiljeni pokret - mahne rukom, digne ruke, une i sl. Sljedei ponavlja ime uenika do sebe i njegov pokret, a potom izgovara svoje ime i pokret. Sljedei ponavlja ime i pokret onoga do sebe i izgovara svoje ime i pokret. Igra se nastavlja dok ne zavri krug.
65
BRE, VIE, JAE 1
NAVIKNIMO SE NA VODU
Obrazloenje uiteljima: Sadraj Sportske poetnice, Naviknimo se na vodu uenici e realizirati samostalno kod kue uz pomo roditelja. Pripremajui uenike za ljetni odmor, na satu razredne zajednice promotrit emo s uenicima slike u udbeniku Bre, vie, jae 1 i

porazgovarati o potrebi svakog ovjeka da naui plivati. Utvrdit emo broj uenika plivaa, i koliko je onih koji ne znaju plivati i boje se vode. Potaknut emo ih da priaju o svojim iskustvima vezanim uz vodu i plivanje.
Uporaba udbenika
Uenici plivai koji imaju mlau brau i sestre neplivae pokazat e roditeljima slike u udbeniku te e, izvodei navedene vjebe s mlaim lanovima obitelji, njima olakati obuku plivanja, a oni sami ovladat e tehnikama disanja u vodi.
Uporaba udbenika
Uenicima neplivaima zadat emo zadau da roditeljima pokau stranice u udbeniku i uz njihovu pomo provode navedene vjebe navikavanja na vodu. Vjebati mogu i sami svaki put kad se kupaju u kadi.
SANJKANJE TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM PROSTORU
udbenik str. 26. i 27. udbenik str. 20. i 21.
Objanjenje uiteljima: Tjelesne aktivnosti na snijegu mogu se provoditi kroz razliite oblike rada u nastavi, kao to su: 1. nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture na snijegu (prilog - prijedlog dnevne pripreme za nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture na snijegu) 2. tjelesne aktivnosti na snijegu u sklopu izvoenja izvanuionike nastave Promatranje i uoavanje promjena u prirodi zimi 3. tjelesne aktivnosti na snijegu uz organizaciju jednodnevnog izleta.
Uporaba udbenika
Za svaki od navedenih oblika rada uenike treba unaprijed pripremiti. Pri tom emo se koristiti udbenikom Bre, vie, jae 1. Uenici e nauiti kako se treba odjenuti i obuti da bi zatitili svoje zdravlje. Uputit emo ih u pravila ponaanja na snijegu i razviti pozitivne zdravstvene stavove. Nauit emo ih da ne smiju jesti snijeg, sjediti oznojeni na snijegu, da moraju izvijestiti uitelja o umoru, mokroj obui i odjei. Uenici e usvojiti osnovna pravila kojih se trebaju pridravati u sanjkanju. Uputit emo ih na vanost meusobnog pomaganja i uvanja od ozljeda.
66
NASTAVNA JEDINICA: Skakanje preko horizontalnih prepreka Igre na snijegu

MJESTO RADA:
neposredna okolica kole pogodna za izvoenje nastavnog sata na snijegu.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje, Igre.
NASTAVNE TEME:
Skakanje preko horizontalnih prepreka Igre na snijegu.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tko e ugaziti duu crtu? 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez pomagala 3. Glavni dio sata a) Glavni A dio sata: Skakanje preko horizontalnih prepreka Grudanje b) Glavni B dio sata: Natjecanje u sanjkanju 4. Zavrni dio sata: Koraanje uz pjesmu.
CILJ SATA:
izvoenjem primjerenih motorikih zadataka na snijegu utjecati na poveanje otpornosti organizma; njegovati potrebu za kretanjem na zraku i snijegu.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: utjecati na pravilan rast i razvoj, utjecati na smanjenje potkonog masnog tkiva i na poveanje miine mase b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj koordinacije i eksplozivne snage nogu c) Funkcionalne sposobnosti: pozitivno utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: nauiti koju odjeu i obuu odjenuti za snijeg usvojiti znanja potrebna za ouvanje vlastitog zdravlja razumjeti i upoznati pravila vezana za sanjkanje razumjeti utjecaj tjelesnih aktivnosti na snijegu na zdravlje usvajati motorika znanja skakanja upoznati i nauiti igrati novu igru ODGOJNA: njegovati pozitivne zdravstvene navike primjenom usvojenih pravila ponaanja na snijegu poticati meusobno pomaganje i uvanje sebe i drugih od ozljeda steena znanja primjenjivati kao stavove u slobodnom vremenu provedenom na snijegu utjecati na jaanje volje, ustrajnosti i upornosti u izvravanju zadataka stvoriti ugodno raspoloenje razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.
67
BRE, VIE, JAE 1

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1 sanjke.
METODE RADA:

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tko e ugaziti duu prugu? Uenici se nalaze u formaciji kolone jedan od drugoga udaljeni pola metra. Zadatak je da u trajanju od 2 minute ugaze to duu crtu u snijegu.

Formacija polukruga 1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, uzruiti. Istegnuti se na prste, udahnuti, vratiti se u uanj, izdisaj. Ruke u priruenje. Pogledom pratiti ruke. 2. Pokretanje glavom u ritmu - stav spojeni, priruiti. Pokreti glave lijevo - desno. 3. Opisivanje malih krugova - stav spojeni, odruiti. Objema rukama opisivati male krugove. 4. Spajanje aka - stav spojeni, priruiti. Spojiti ake iza lea. 5. Otklon trupom - stav spetni. Ruke drati iza vrata, otklon lijevo pa desno. 6. Kolovrat - stav spojeni, priruiti. Kruiti trupom ulijevo pa udesno. 7. Udaranje po snijegu - stav spojeni, odruiti. Na jednoj nozi stajati a drugom zamahivati prema naprijed. 8. Poskakivanje u ritmu - stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci u mjestu.

Skakanje preko horizontalnih prepreka Za izvoenje zadatka iskoristit emo crte koje su uenici utabali u uvodnom dijelu sata. Uenici e, kreui se u koloni, preskakivati crte utabane u snijegu. Grudanje Uenike podijelimo u dvije jednake skupine. Jedna su drugoj nasuprot udaljene 3 metra. Uenici stoje iza oznaenih crta. Na uiteljev znak jedni druge grudaju nastojei zauzeti poloaj na crti protivnike skupine. Pobjeuje skupina koja prva prijee na protivniko mjesto.
68
GLAVNI B DIO SATA

Natjecanje u sanjkanju (ovisno o raspoloivu terenu) a) Sanjkanje niz brijeg Tko e dalje? Uenike podijelimo u nekoliko jednakih vrsta ovisno o irini raspoloivog terena za sanjkanje tako da jedan od drugoga budu udaljeni 1 metar. Na uiteljev znak, vrsta po vrsta sputa se niz brijeg. Uenik koji se najdalje spusti osvaja bod. Pokazat emo uenicima kako treba sjediti i upravljati sanjkama te kojim e se dijelom brijega sputati, a kojim uspinjati. b) Sanjkanje po ravnom terenu Vuenje ili guranje na sanjkama - tafetna igra Ispred svake kolone na udaljenosti od desetak metara uenici zajedno grade grudu. Uenike podijelimo u nekoliko kolona pazei da ih u svakoj koloni bude paran broj. Zadatak se izvodi u paru. Jedan uenik vue ili gura drugoga na sanjkama do grude, obilazi je i vraa se do svoje kolone. Predaje sanjke drugom paru koji nastavlja igru. Pobjeuje ona kolona u kojoj su se parovi prvi izredali.
ZAVRNI DIO SATA

Koraanje uz pjesmu Uenici koraaju po snijegu pjevajui usvojeni napjev o zimi. Po zavretku sata uenici iste odjeu, obuu i saonice od snijega i odlaze kui. Upuujemo ih da kod kue skinu sa sebe mokru odjeu i obuu koju e prethodno dobro istresti od snijega. Ako su sami kod kue, moraju paziti da mokru odjeu objese na suilo ili odloe u kupaonicu.

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Prije svakog sata organiziranog na snijegu s uenicima emo ponoviti pravila ponaanja na snijegu, podsjetiti ih na vanost uvanja zdravlja i na nain meusobnog ophoenja. Pri tom emo se posluiti udbenikom Bre, vie, jae 1. Pohvalit emo ih za ponaanje na prethodnim satima ili objasniti zato neki oblici ponaanja koje smo primijetili na prethodnom satu nisu poeljni. Uenike svaki put prije izlaska na snijeg treba ponovno podsjetiti na to ega se trebaju pridravati kako bi usvojeno znanje prelo u naviku i postalo njihov ivotni stav.
Uporaba udbenika
IZVANUIONIKA NASTAVA Organizirajui izvanuioniku nastavu, planirat emo tematski vezane sadraje razliitih odgojno obrazovnih podruja. Promatranje i uoavanje promjena u prirodi zimi vano je kombinirati s razliitim oblicima kretanja i brzim izmjenama aktivnosti da uenicima ne postane hladno. U pripremanju uenika za odlazak na izvanuioniku nastavu upotrijebit emo udbenik Bre, vie, jae 1. Ponovit emo usvojena pravila ponaanja i odabrati djeci zanimljive tjelesne aktivnosti.
69
BRE, VIE, JAE 1
Uporaba udbenika
ZAVRETAK RADNOG TJEDNA Na kraju nastavnog tjedna zimi s uenicima moemo povesti razgovor o predstojeim danima odmora. Promatrajui slike u udbeniku Bre, vie, jae 1 potaknut emo uenike da zajedno s roditeljima provedu dio slobodnog vremena na snijegu primjenjujui tjelesne aktivnosti prikazane na slikama.
70
UPOZNAJ SVOJE SPOSOBNOSTI (MOTORIKE I FUNKCIONALNE) PRATI SVOJ TJELESNI RAST I RAZVOJ
udbenik str. 32. i 33. udbenik str. 28. i 29.
Objanjenje uiteljima: Praenjem i provjeravanjem uitelj treba obuhvatiti stanje zdravlja, antropoloka obiljeja, motorika znanja, motorika postignua i odgojne uinke rada.
Zdravstveno stanje uenika Zdravstveno stanje uenika procjenjuje zdravstvena sluba. Imamo li u razrednom odjelu uenika oteena zdravlja ili uenike koji se nalaze u tijeku oporavka od bolesti, za te emo uenike izraditi plan i program s posebnim programskim zadaama u suradnji s nadlenim lijenikom. Zdravstveno stanje svih uenika valja redovito pratiti kako bismo o uoenim promjenama (dranje tijela, pojaano znojenje pri naporu, ubrzano disanje, promjena boje lica) zdravstvenog stanja pravodobno izvijestili roditelja ili kolskog lijenika Odgojni uinci rada Ostvarivanje odgojnih zadataka pratimo utvrivanjem odgojnih uinaka rada kroz: aktivnost uenika u nastavi sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima steene zdravstveno-higijenske navike teorijska znanja moralna svojstva. Na poetku i na kraju kolske godine pratimo i provjeravamo antropoloka obiljeja koja obuhvaaju: Antropometrijske znaajke: mjerenje tjelesne visine mjerenje tjelesne teine mjerenje opsega podlaktice mjerenje konog nabora nadlaktice.
Uporaba udbenika
U prvom razredu, osobito na poetku godine u mjerenja antropolokih obiljeja moemo ukljuiti roditelje. Naini mjerenja potanko su opisani u udbeniku Bre, vie, jae 1, na str. 28. Rezultate mjerenja roditelj e upisati u tablicu na str. 29. Na kraju kolske godine mjerenja moemo obaviti u sklopu finalnog provjeravanja. Usporeujui rezultate mjerenja na poetku i na kraju kolske godine, stjeemo uvid u uenikov rast i razvoj. Motorike sposobnosti brzina - taping rukom eksplozivna snaga - skok udalj s mjesta koordinacija - poligon natrake repetitivna snaga - podizanje trupa iz leanja pogrenim nogama
71
BRE, VIE, JAE 1

fleksibilnost - pretklon raznono statika snaga - izdraj u visu. Na razvoj motorikih sposobnosti utjeemo tjelesnim vjebanjem ovisno o koeficijentu njihove uroenosti. Funkcionalne sposobnosti kretanje u trajanju 3 minute.
Uporaba udbenika
Motorike i funkcionalne sposobnosti mjerimo i provjeravamo na poetku i na kraju kolske godine. Utvrenim stanjima na poetku godine koristimo se kao osnovom za izradu plana i programa, a rezultati dobiveni na kraju godine pokazuju nam uinkovitost realizacije sadraja tijekom godine. Rezultate dobivene inicijalnim (poetnim) i finalnim (zavrnim) mjerenjima i provjeravanjima upisujemo u udbenik Bre, vie, jae 1, u tablicu na str. 33.
72
MOJ KATALOG ONOGA TO ZNAM

Uporaba udbenika
udbenik str. 35. do 43.
Motorika znanja Testovima motorikih znanja utvrujemo uspjenost svladavanja usvojenoga motorikog gibanja. Na stupanj usvojenosti pojedinih motorikih struktura utjeemo primjerenim ponavljanjem i vjebanjem. Uvid u stupanj usvojenosti motorikih znanja utelj treba imati tijekom cijele kolske godine. Motorika znanja provjeravamo na reprezentativnoj nastavnoj temi. Programski sadraji motorikih struktura prikazani su u udbeniku Bre, vie jae 1.
PROVJERI SVOJA MOTORIKA DOSTIGNUA

Uporaba udbenika
Motorika dostignua Motorika dostignua sprega su motorikih znanja i motorikih sposobnosti. Provjeravaju se testovima motorikih dostignua tijekom kolske godine. Nain provoenja provjeravanja motorikih dostignua nalazi se u udbeniku Bre, vie, jae 1, na str. 44, a rezultate ispitivanja zapisujemo u tablicu na str. 45.
Uporaba udbenika
Rezultati provjeravanja upisani u tablice u udbeniku slue uenicima kao poticaj za aktivnim sudjelovanjem u tjelesnom vjebanju. Usporeujui svoj napredak na kraju kolske godine uenici uoavaju svoje napredovanje, to je najbolji nain jaanja unutranje motivacije. Na temelju napredovanja i usporeivanja rezultata mjerenja i provjeravanja roditelji stjeu uvid u to kako je dijete svladalo sadraje i unaprijedilo svoje sposobnosti.
73
BRE, VIE, JAE 1
MOJ ALBUM TJELESNOG VJEBANJA I ZDRAVLJA

NASTAVNA JEDINICA: Zavrni sat - sinteza rada
MJESTO RADA:
uionica.
CILJ SATA:
sistematizirati rezultate rada; uputiti uenike na provoenje tjelesnih aktivnosti tijekom ljetnog odmora.
ZADAE:
OBRAZOVNA: nabrojiti motorike strukture svladane tijekom kolske godine saznati kako se ukljuiti u organizirane oblike aktivnog odmora ODGOJNA: razvijati potrebu aktivnog bavljenja tjelesnim vjebanjem utjecati na razvijanje pozitivnih zdravstvenih stavova poticati pravilnu brigu o istoi opreme za tjelesno vjebanje razvijati meusobne odnose potivanja i podrke FUNKCIONALNA: razvijati sposobnost samokontrole i samoocjenjivanja poticati volju i inicijativu za bavljenjem tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme.

udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1.
METODE RADA:
metoda usmenog izlaganja metoda razgovora metoda demonstracije.

frontalni individualni.
TIP SATA: ZAVRNI SAT PRIJEDLOG STRUKTURE ZAVRNOG SATA:

1. Uvodni dio sata 2. Ponavljanje i vjebanje 3. Zavrni dio sata.
74
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA Uporaba udbenika
Razgovor o svemu to se dogaalo u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture tijekom kolske godine. Upuujemo uenike na to da prelistaju udbenik Bre, vie, jae 1 kako bi se lake prisjetili to smo sve radili i nauili tijekom kolske godine. Uenici slobodno izraavaju svoje dojmove.
PONAVLJANJE I VJEBANJE Uporaba udbenika

Otvaramo udbenik Bre, vie, jae 1. Promatramo motorike strukture koje smo usvajali tijekom kolske godine. Potiemo uenike na to da ispriaju to misle o tome kako su svladali sadraje, koje je motorike strukture bilo tee svladavati, a koje lake. Kojim se svojim dostignuima osobito ponose i zato? Rjeavaju zadatke u Albumu tjelesnog vjebanja i zdravlja u udbeniku i samoprocjenjuju. Potiemo ih da uoe koje su sadraje svladali, a koje nisu. emu bi trebali pridavati vie pozornosti?
ZAVRNI DIO SATA

Upuujemo uenike kojim se tjelesnim aktivnostima mogu baviti tijekom ljetnog odmora i kako se mogu ukljuiti u organizirano provoenje ljetovanja. U osmiljavanju tjelesnih aktivnosti tijekom ljetnog odmora pomoi e im sadraji u udbeniku i znanja koja su stekli na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. S uenicima ponavljamo kako se treba zatititi od sunca i u koje doba dana treba izbjegavati boravak na suncu. Ljetne praznike treba provoditi aktivno, u igri, kretanju i aktivnostima vezanim uz vodu i u vodi. Ponavljamo usvojene stavove kako svojim odnosom ouvati okoli.
75
BRE, VIE, JAE 1
Model globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za prvi razred osnovne kole
Tjedni fond sati: 3 1 = 3 sata Godinji fond sati: 35 tjedana 3 sata = 105 sati Ukupan broj nastavnih cjelina = 8 Ukupan broj nastavnih tema = 25 Ukupan broj frekvencija = 196
NASTAVNA CJELINA: Hodanja i tranja
Redni broj teme

1. 2. 3. 4.
Frekvencija NASTAVNE TEME

Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine. 7 13 9 8
NASTAVNA CJELINA: Skakanja
Redni broj teme

5. 6. 7.

Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. 4 13 8
NASTAVNA CJELINA: Bacanja i hvatanja
Redni broj teme

8. 9. 10.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. 8 10 13
76

NASTAVNA CJELINA: Kolutanja
Redni broj teme

11. 12. 13.
NASTAVNE TEME
Bono valjanje ulijevo i udesno. Povaljke u leanju. Kolut naprijed niz kosinu.
Frekvencija
5 3 10
NASTAVNA CJELINA: Penjanja i puzanja
Redni broj teme

14. 15.
NASTAVNE TEME
Puzanje i provlaenje na razliite naine. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama.
Frekvencija
8 10
NASTAVNA CJELINA: Vienja i upiranja
Redni broj teme

16. 17. 18. 19.
NASTAVNE TEME
Razliite pozicije visova i hvatova. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Upor za rukama osloncem nogama na povienju. Stoj na lopaticama.
Frekvencija
6 6 4 4
NASTAVNA CJELINA: Ritmike strukture
Redni broj teme

20. 21.
NASTAVNE TEME
Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju.
Frekvencija
9 5
NASTAVNA CJELINA: Igre
Redni broj teme

22. 23. 24. 25.
NASTAVNE TEME
Elementarna igra bez pomagala. tafetna igra bez pomagala. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N).
Frekvencija
10 8 5 5
77
BRE, VIE, JAE 1
Model operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za prvi razred osnovne kole
Redni broj sata
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 1. 22. 4. 23. 1. 8. 7. 23. 4. 8. 3. 8. 2. 22. 14. 24. 8. 3. 1. 22. 4. 22
Broj nastavne teme
Sadraj nastavnih jedinica (za glavni A dio sata)

Uvodno-pripremni sat Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Elementarna igra bez pomagala. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine Elementarna igra bez pomagala. Inicijalno provjeravanje Inicijalno provjeravanje Inicijalno provjeravanje Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Elementarna igra bez pomagala. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine tafetna igra bez pomagala. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. tafetna igra bez pomagala. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Elementarna igra bez pomagala. Puzanje i provlaenje na razliite naine. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta
78

16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 9. 2. 14. 23. 5. 9. 10. 2. 5. 9. 7. 23. 10. 3. 9. 2. 10. 3. 6. 10. 10. 2. 6. 17. 6. 22. 24. 23. 5. 10. 17. 24. 6. 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Puzanje i provlaenje na razliite naine. tafetna igra bez pomagala. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. tafetna igra bez pomagala. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Elementarna igra bez pomagala. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). tafetna igra bez pomagala. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje.
79
BRE, VIE, JAE 1

33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 20. 10. 17. 6. 21. 23. 6. 10. 20. 14. 15. 22. 11. 24. 15. 11. 16. 23. 15. 22. 11. 6. 14. 24. 12. 6. 18. 25. 20. 13. 13. 25. 13. 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju. tafetna igra bez pomagala. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Puzanje i provlaenje na razliite naine. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Elementarna igra bez pomagala. Bono valjanje ulijevo i udesno. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Bono valjanje ulijevo i udesno. Razliite pozicije visova i hvatova. tafetna igra bez pomagala. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Elementarna igra bez pomagala. Bono valjanje ulijevo i udesno. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Puzanje i provlaenje na razliite naine. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Povaljke u leanju. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Upor za rukama osloncem nogama na povienju. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Kolut naprijed niz kosinu. Kolut naprijed niz kosinu. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). Kolut naprijed niz kosinu. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju.
80

50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 13. 25. 7. 9. 16. 20. 4. 21. 1. 16. 24. 15. 13. 5. 16. 21. 6. 18. 11. 7. 19. 4. 19. 20. 13. 25. 19. 7. 13. 15. 12. 7. 11. 20. Kolut naprijed niz kosinu. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Razliite pozicije visova i hvatova. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Razliite pozicije visova i hvatova. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Kolut naprijed niz kosinu. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima. Razliite pozicije visova i hvatova. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Upor za rukama osloncem nogama na povienju. Bono valjanje ulijevo i udesno. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. Stoj na lopaticama. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine. Stoj na lopaticama. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Kolut naprijed niz kosinu. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). Stoj na lopaticama. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. Kolut naprijed niz kosinu. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Povaljke u leanju. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. Bono valjanje ulijevo i udesno. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju.
81
BRE, VIE, JAE 1

67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 15. 2. 12. 15. 13. 6. 14. 21. 13. 20. 19. 2. 18. 22. 15. 13. 16. 23. 15. 2. 15. 20. 18. 25. 16. 2. 14. 21. 9. 2. 8. 3. 17. 4. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Povaljke u leanju. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Kolut naprijed niz kosinu. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Puzanje i provlaenje na razliite naine. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju. Kolut naprijed niz kosinu. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Stoj na lopaticama. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Upor za rukama osloncem nogama na povienju. Elementarna igra bez pomagala. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Kolut naprijed niz kosinu. Razliite pozicije visova i hvatova. tafetna igra bez pomagala. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. Upor za rukama osloncem nogama na povienju. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). Razliite pozicije visova i hvatova. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Puzanje i provlaenje na razliite naine. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine.
82

84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 10. 1. 17. 3. 17. 24. 9. 24. 10. 2. 14. 1. 8. 4. 7. 3. 14. 8. 7. 1. 8. 2. 9. 3. 10. 2. 9. 3. 10. 6. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Puzanje i provlaenje na razliite naine. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Puzanje i provlaenje na razliite naine. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Finalno provjeravanje Finalno provjeravanje Finalno provjeravanje
83
BRE, VIE, JAE 1

102. 103. 104. 105. 10. 22. 6. 24. 4. 25. 6. 22. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. Elementarna igra bez pomagala. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. Elementarna igra bez pomagala.
84
LITERATURA
1. Bani-obanov, S.: Otkrivam svijet oko sebe, metodiki prirunik, kolska knjiga, Zagreb, 1998. 2. Bilopavlovi, T., M. udina-Obradovi, Z. Ladika, R. ukovi Stipanovi: Dosadno mi je - to da radim, kolska knjiga, Zagreb, 1997. 3. Bognar, L., M. Matijevi: Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2002. 4. Buni, K., Ivkovi, J. Jankovi, A. Ponava: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994. 5. udina-Obradovi, M., D. Teak: Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995. 6. De Zan, I.: Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga, Zagreb, 1999. 7. Findak, V.: Metodiki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za portsku rekreaciju, Zagreb, 1992. 8. Findak, V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb, 1999. 9. Findak, V.: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli, kolska knjiga, Zagreb, 1996. 10. Findak, V., K. Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predkolskom odgoju, Edip, Zagreb, 2001. 11. Findak, V., D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak: Primjenjena kineziologija u kolstvu - norme, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1996. 12. Herceg, J.: Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi, kolska knjiga, Zagreb, 1986. 13. Lui, K.: Meudjelovanje prirodoslovnog i jezinoumjetnikog nastavnog podruja u razrednoj nastavi. U Zborniku: III. ljetna kola uitelja razredne nastave Republike Hrvatske, Hrvatski savez pedagoga fizike kulture, Pore, 2001. 14. Ki-Glava, L., R. Fulgosi-Masnjak, uredile, Do prihvaanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama, Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama - IDEM, Zagreb, 2002. 15. Lui, K., B. Marjanovi: Gdje stanuju prie, itanka za prvi razred, kolska knjiga, Zagreb, 2001. 16. Miljevi-Riiiki, R., D. Male, M. Rijavec: Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001. 17. Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Glasilo Ministarstva prosvjete i porta, Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, Zagreb, 1999. 18. Uzelac, M., L. Bognar, A. Bagi: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994. 19. Vrgo, D., M. udina-Obradovi, V. Strugar i V. Budinski: To je moj svijet 1, metodiki prirunik, Alfa, Zagreb, 1997.
85
BRE, VIE, JAE 1
SADRAJ
Predgovor ........................................................................................................5 Moja oprema za tjelesno vjebanje ......................................................................7
Nastavna jedinica: Upoznavanje s nastavnim predmetom tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................................................7 Mogui tijek sata ...............................................................................................................8 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ........................................................................9
Vjebamo na kolskom igralitu .........................................................................10

Nastavna jedinica: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug; Hodanje i tranje na razliite naine ...............................................................................10 Mogui tijek sata .............................................................................................................11 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................13
Veselimo se vjebanju u sportskoj dvorani ..........................................................14

Nastavna jedinica: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug; Elementarna igra Crveni love plave ................................................................................14 Mogui tijek sata .............................................................................................................15 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................17
Kako sigurno vjebati.........................................................................................19

Sat razrednika - Nastavna jedinica: Znamo li uvati svoje zdravlje .............................19 Mogui tijek radionice ....................................................................................................19
Pomozimo si meusobno ...................................................................................21

Nastavna jedinica: Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe; Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) ......................................................................21 Mogui tijek sata .............................................................................................................23 Nastavna jedinica: Penjanje na vedske ljestve i silaenje; tafetna igra ......................25 Mogui tijek sata .............................................................................................................26
Moj katalog onoga to znam .............................................................................28

Nastavna jedinica: Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno; Hodanje i tranje uz glazbenu pratnju ............................................................................28 Mogui tijek sata .............................................................................................................29 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................31
86
Tematsko pouavanje - tjedan posveen zdravlju ...............................................32

Prijedlog rasporeda nastavnih sadraja tijekom tematskog tjedna .................................32
Opis nastavnih dana po nastavnim situacijama ...................................................35

Prvi dan: Dranje tijela ...................................................................................................35 Drugi dan: Rad i odmor ..................................................................................................38 Trei dan: istoa je pola zdravlja ..................................................................................41 etvrti dan: Odjea i obua .............................................................................................44 Peti dan: Zdravlje i mi .....................................................................................................47 Roditeljski sastanak: Roditelj - ruka koja pomae ........................................................49
Prilog: prijedlozi dnevnih priprema za izvoenje nastavnih sati tjelesne i zdravstvene kulture tijekom tematskog tjedna ...................................................50
Nastavna jedinica: Mjeoviti vis eono; Reprodukcija ritma pljeskanjem .....................50 Mogui tijek sata .............................................................................................................51 Nastavna jedinica: Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje; Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute ..........................................................53 Mogui tijek sata .............................................................................................................54 Nastavna jedinica: Bacanje loptice udalj iz mjesta; Brzo tranje do 20 m ....................55 Mogui tijek sata .............................................................................................................56
Vjebamo pravilno disanje..................................................................................58

Nastavna jedinica: Kolut naprijed niz kosinu; Hodanje uzdu prepreka (klupa, balvana, greda) ............................................................58 Mogui tijek sata .............................................................................................................59 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................60
Tjelesne aktivnosti na otvorenom prostoru .........................................................61

Djeje igre u prirodi ........................................................................................................61
Tjelesne aktivnosti u zatvorenom prostoru .........................................................64

Sat razrednika: Praznici su pred nama ............................................................................64 Mogui tijek radionice ....................................................................................................64
Naviknimo se na vodu........................................................................................66 Sanjkanje.........................................................................................................66 Tjelesne aktivnosti na otvorenom prostoru .........................................................66

Nastavna jedinica: Skakanje preko horizontalnih prepreka; Igre na snijegu ..................67 Mogui tijek sata .............................................................................................................68 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................69
87
BRE, VIE, JAE 1
Upoznaj svoje sposobnosti (motorike i funkcionalne) ..........................................71 Prati svoj tjelesni rast i razvoj ..........................................................................71 Moj katalog onoga to znam .............................................................................73 Provjeri svoja motorika dostignua ..................................................................73 Moj album tjelesnog vjebanja i zdravlja ............................................................74
Nastavna jedinica: Zavrni sat - sinteza rada ................................................................74 Mogui tijek sata .............................................................................................................75
Model globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za prvi razred osnovne kole ............................................................................76 Model operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za prvi razred osnovne kole ............................................................................78 Literatura .......................................................................................................85
Grafiko-likovni urednik eljko Brneti Lektorica Milada Pinduli Korektorica Branka Mesing-Nakarada Grafika priprema Grafiko-likovna redakcija kolske knjige Tisak Grafiki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb Tiskanje zavreno u srpnju 2006. ISBN 953-0-50851-4
88

01 - 50851 Brze Vise Jace 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

01 - 50851 Brze Vise Jace 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vladimir Findak - Sanja Boi

BRE, VIE, JAE 1

Vladimir Findak - Sanja Boi

Bre, vie, jae 1

Prirunik za uiteljice / uitelje

MOJA OPREMA ZA TJELESNO VJEBANJE

NASTAVNA JEDINICA: Upoznavanje s nastavnim predmetom tjelesne i zdravstvene kulture

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

TIP SATA: UVODNO-PRIPREMNI TIP SATA

BRE, VIE, JAE 1

PRIJEDLOG STRUKTURE UVODNO-PRIPREMNOG SATA:

MOGUI TIJEK SATA

OBRADA Uporaba udbenika

Prirunik za uiteljice / uitelje

ZAVRNI DIO SATA

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza

BRE, VIE, JAE 1

VJEBAMO NA KOLSKOM IGRALITU

Prirunik za uiteljice / uitelje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

TIP SATA: SAT UENJA NOVIH MOTORIKIH GIBANJA

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA

PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA

BRE, VIE, JAE 1

GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

GLAVNI B DIO SATA

ZAVRNI DIO SATA

Prirunik za uiteljice / uitelje

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza

BRE, VIE, JAE 1

VESELIMO SE VJEBANJU U SPORTSKOJ DVORANI

Prirunik za uiteljice / uitelje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

TIP SATA: SAT UENJA NOVIH MOTORIKIH GIBANJA

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA

PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA

BRE, VIE, JAE 1

GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

GLAVNI B DIO SATA

Prirunik za uiteljice / uitelje

ZAVRNI DIO SATA

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza

BRE, VIE, JAE 1

Prirunik za uiteljice / uitelje

KAKO SIGURNO VJEBATI

udbenik str. 10. i 11.

SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Znamo li uvati svoje zdravlje

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

MOGUI TIJEK RADIONICE

BRE, VIE, JAE 1

2. Kako sigurno vjebati Uporaba udbenika

Prirunik za uiteljice / uitelje

udbenik str. 12. i 13.

BRE, VIE, JAE 1

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

TIP SATA: SAT UENJA NOVIH MOTORIKIH GIBANJA