28.5.

2013

iirl
i l l

Sporazumijevanje medu ljudima

pomocusirnbo/a - prirodniljudskijezici (lingvistick pi a , i paralingvistie zk nia c i ) o , dnosno pomo6uslgnala - vjestadkilezict. Simbolii signali- dogovoreni znakovipomoAu j e d n id r u g i m a prenosimo kojih s v o j em i s l i , oslecania. Zelje,namjere.rdele,saznanja, poruke Drugosu simptomi= prirodni znakovi.

;;:
,i:

: ZNAE ENJA : " TEORIJA

Prof. dr. HankaVajzovie politi6kih Fakultet nauka

l i

Znak u sistemu
Znakovise ne posmatraju izolirano vec funkcioniraju u sistemima koji raspolaZu pravilima utvrdenim za kombiniranje jedinica(znakova). svojih Jezik je (lingvistieki gledano) sistem znakova i pravila za njihovo kombiniranje.

Sporazumijevanje
Kolikoce komunikacija (hoce biti uspje5na li porukabiti pravilno odaslanai primljena) ovisi upravoo stepenu upucenosti komunikatora(i poSiljaoca i primaoca) u znakovni sustav, u znacenja njegovih jedinica i pravila njihova kombiniranja.

Elementiznaka
tr Svakiznak nosiodredeno znaeenre (tliznadenja) Sto podrazumijeva spojdva njegova konstituenta O supslance- "oznaaeno",sadrZina, pojam, mentalnl proces llr"ono na Sta se misli".i D forme - "oznaka",spoljna manifestacija mentalnog procesa kao unaprijed prepozna|jiv ulvrden, i svtm uaesnrcima u komuntkacrjr poznat o?nacttetJ date supstance lli "ono kako se kaieliskazuje',, ito uklludule - hngvistrcke jedinice, znakove verbalne), Uezidke - paralingvisileke (neverbalne: znakoye gest,mimikaitd.) - nelinvistiCktm (razliditi znakoye sistemrsignalizaojeitd.)

: 'li Semiologija, semiotika, semantika

Znakovima se. - bavi: a SEMIOLOGUA = zasebna nauina drsciolina kotu interesuje opcen(o, pr|Jesvega teonlski (a) prtroda odnosa izmedu oznadenih i oznaka u simbollma. stgna,rTa I Srmptomtma (b) odnosi izmedu znakova u sislemima 0ezici, razliaiti kodovi, signalizacije isliano) i (c) odnos izmedu sistema znakova. D SEMIOTIKA - grana ,lgvtstrke kojd Inte,esuju (a) oonost meou znakovtma kao stmbol,ma u srstemu (lingvisliaki)i (b) odnos izmedu sastavnih elemenata {oznaaero + olnakdl svakoga zndka ma kakve te oznake b, e (verba ne rlt neverbalne - illei, sltka zvuK pokret) o SEMANTIKA = lingvistiika disciplina koja se bavi znacenlem nlect (verDatntznak)

28.5.2013

kao lingvistidka Semantika - b a vise ... d i sci p l i n a

o Suodnosimaizmeduznakovau ieziakomsistemu (opCenito ili u konkretnom) tr suodnosimalzmeduznaeenja, D Elementima designacira, denotaciiai znaaenia: mogueakonotacllasvakog znaka, (riedniki B leksiakimi kontekstualnimznadenjima redenica) D komponentama morfemskihznadenja(leksiekim, tvorbenimi gramatiekim) D razliCitim semantiakimpromjenamai pomieranjima, D funkcionalnimznaCenlima i kolokacionim ograniaenjima, jedinicamarednogaiezika, o frazeoloSkim

PREDMET. ZADACI. METODE

tr Semio/oqir'aje (ili semiotikal, nauka koja, opcenito, proudava znakove (grd. semion = znak) i zakone koji njima upravljaju. E Ferdinand de Sosrr (Svajcarac) bliie je z earts Pirs (Amerikanac)insistira na loqitkoi funkciii znaka, Sto znaai da semiologiju povezuje primarno sa logikom.

Predmet interesovanja semiologije

Buduci da . D U znakove ubrajamo: sve simbore(u prirodnim ljudskrm jezicima), sve sonale (dogovorene znakeu vjeStadkim pa aaki simptome sistemima za sporazumijevanje), (prirodne znake:tamnioblaci- slmptom kiSe; tlelesna - simptom temperatura bolesti I sl ) ondato znaeida tr semiofogiju interesujupodjednakojezici, neverbalni znakovi, nzlifili nelingvistiAki kodovi, signaIizacija koiase primarazliaitim aulrma itd , odnosno jedinica c sve ono Sto "kao najmanja kakvogsistema za sporazumUevanje" nosi odredenoznaaeniei sluZiza prenoienje kakve poruke.

Sta je predmet interesovanja semiologije? kao naukuinteresuju Semiologiju znaci (pojedinaane vrijednosti), ali i tr izdvojeni tr ditavisistemiu kojimati znaci funkcaoniraju, i pravilapo kojimase znakova E zakonitosti pojedinlh sistema kombiniraju te , D odnosii korelaci.ie u koje oni medusobno ulaze (npr.crvenosvjetlona semaforunema mnogo Zutogi zelenog smislaako ne znamo i znaden.je svjetlaili ako ne znamo kako oni u sistemu naizmjenidno funkcioniraju, te sta se njihovim paljenjem i gasenjemsaopcavaili na sta se

Znak u sistemu lste oznakeu razlicitim sistemima (prirodnim ili vjeitackim- simboli signal) ne morajuimatijednakoznadenje NAPROTIV! Kad bi se razliditi sustavi (pobrkali>>, nastaobi problem: ista oznaka - razliditoznadenje= medusistemskahomonimija mogucai u vjeStaikim sistemima, ali i verbalnoi neverbalno.

::j

PRIMJERI
trl Signali- crvenosvjetlo:na semaforu= stop, pricekajl ; k a m e n o l o mu eksploziv u (upozorenJe); u studiju= mozda pocetak programau2ivoi sl.) Stabi bilo da se "pobrka.ju" znaaenja Lt Neverbaln sii m b o l ( i recimo kodpripadnika podignutpalac(bro.ian.ie razliditih kultura). ili "super") n lzmedu i s i g n a l an simbola . p r .z i j e v a n j e ili c Simbol- verbalno(npr.dva terminosistema zglob (anatomski i tehnidki) termin- apelativ):

28.5.2013

iii

lli izmedu dva jeziika sustava...

E iivot, rus.= stomak (zamislite da nam Rus jer ga je bolioZivot,ili da kaze kakoje operisan mi ka:emo Rusu kako imamolijepZivot,a on shvatida hvalimoljepotusvoga stomaka; tr krasn|e, rus. = crven (npr. kazatiRusu kako ima krasnuWavatu, a kod njega kravataplava i l i R u s k i n jd i a ima <krasne odi),paona pomisli da su crvenei ode ljekaru), tr ponos (kratkouzlazni na o) rus. = prgliv(npr. Rusu kaiete da ne dira u oonosili on ka:e kako ne mo2edoci na sastana(zbog ponosa;u ruskomse nase ponos kaZe"gordost').

, ' O p c a l i n g v i s t i k ai s e m a n t i k a
tr Opcu lingvistiku, a unutar nje i semantiku (opcu i pojedinadnu) interesuje, u najsirem smislu: r jezidkiznak i veza izmedunjegovih osnovnih dijelova - oznaAenogi oznake, I odnosimedu znakovimau sistemu(odnosnou zasebnimsistemima.sto znadi,u pojedinaanim jezicima), r pravilapo kojimase ti znaci kombiniraju, opet na zasebnimrazinama, te jednakih r uputstvai zakonitosti u izboruizmedu ili priblizno istihvrijednosti.

;il

lji ,lr

Po6eciistraiivanja
o Zanimanje za semiologiju/ semiotiku/ opCu javlja se (kao lemeljopce lingvistike) semantiku s podetka20. stoljeca(lingvisti, ali i logidari, psiholozi, filozofi,sociolozi). D ZaaetnikjeFerdinand de Sosir: KursopCe /ingvlsf/ke (posebnoteorijao znakovima,
nrir^rl2 ioTiiL^^\

Pristupjeziku
tr 5-9!-c-!j-19!-95!iJ_ezrk te (osnovno sredstvo KOmUnrcJranra meouiluormat D Strukturalistiaki: i pravila za Jezikje ,sistemznakova iliEo]6-Fo-fr 51fr iiE nre > nsistem kojiizraZavaju ideje,i u o $q9i1:Jezik;e znakova tomese on (lezrk) da poredrti sa pismom, sa azbukom gluhonijemih, sa simbolickrm ritualom, sa formama udtivosti. sa voiniakim znacima. itd.): iezikse pritom od lih sistema (Cipca lingvjstika, 25) smalranalvaZriilim pa I Naslnleresuje lptmarnolpzt'h Tnak(verbalnr zato Inqvistrakrm metodama ne neverbalni) se sluZrmo pztka t mt,ljenla.kao nr druge zanemarujuci uskladivaryu psiholoSke frlozofske. aspekle(socioloake antropoloake)

tr Sira semioloakarazmalranja nudi Pjer Giro u svojoj (Semiologiji)(znatnokasnaje objavljenoj) u kojoj i sam polaziod Sosirovih jeziekogznaka.. vrijednosti

pristup MetodoloSki
jezieki znak Nas interesuje(primarno) - zato se pa i neverbalni) (verbalni, sluZimo linqvistidkim metodama,ne zanemarujuciuskladivanj u j ezika i miSljenja, kao ni druge aspekte (socioloSke, psiholoSke, filozofske, antropoloSke).

Semiolo5ki sistemi i kodovi - Giro:Smisaoi informacija (15 - 19) -

Zavisno od logickog odnosa medu znakovima, mogu6eje razlikovati tri tipa

KOOOVa:

jedan drugogiskljuduju, f] medusobno jedan drugogukljuduju, ! Medusobno tr Medusobno se presijecaju.

28.5.2013

iil
i

i;:

,i' Znakovi u odnosu iskliuiivania

k a i l i d i s t i n k t i v n af u n k c i i a , To je diiakritie o tr o npr.fonemii fonoloskisistem:ako fonem p - postat6e fonem b, i obrnuto dobijezvudnost posljedice ce biti u jedinicamaviSegreda:par - bar, bora - pora, bara - para tld., z n a k o vs i e m e d u s o b n oi s k l j u d u j u( i l i dakle, - ili), jer promjenedirektnoutjecuna znaeenle.

.., Znakovi u odnosu ukljudivania

npr. funkciia, ili klasifikatorska To je taksinomidna tr sisar jest obaveznoki(meniak, ali kiameniak ne mora biti sisal j e l a ) ,a l i ednood D / o r a c ( b o s a n s k i ) J e s t l e(/jo nijejelo = lonac, E priroda jesti narav, ali ne mora biti ,arav = prlroda tr pritlsakjest i t/ak, ali nije uvijek i f/ak = pritisak; uporedii u tvorbi.l/aclfi(osobu)ap,fisnuti (dugme)- nije isto i obrnuto.

Znakovikoji se medusobno presijecaju

funkciia.Uporedi To ili znadeniska re semantidka leRsitRislstem- odnosffiedu riiEEimau i is s,i n o n i m i j a . ' a n t o n i m jl a. s i s t e m up : olisemija npr. D imosti Cuprija)esu"gradevinekojespajaju dvije udaljenetaakeu prostoruizmedukojihje DOnOr". D I dan i noc odnosese na penodekoji se u 24 sala i oznaeavaju stepen smjenjulu (vidise / mradnoje - io je kriterij vidljivosii presjeka). o l

,) ::, Kodovi i sistemimogu biti i:

a) /oqiiki (strogo propisani,kruta pravila,bez redundancije) intelektualna naspram afektivni I emocionalni (li5eni suStinskeporuke, podraiavaju emocije), bl individualni (posebneoznake unutar kakvog sistema (npr. cinovi u vojsci. titule,uniformepo kojima prepoznajemo djelatnostii sl.) naspram kolektivni (npr u druStvenom ustaljenemanifestacije Zivotu.proslave, ceremonije,protokolii st. ).

FUNKCIJA ZNAKAI MEDIJI

ill

- P. Giro: Semiologija(9-25) Osnovnafunkcija znaka (premaGirou) jest "saopcavanje idejeputemporuka", Stopodrazumijeva: = 1. Pojam/ predmet/ pojavu,tj. referent ono o demuse govori, z. znakove ili k6d. / medij,te 3. sredstvoprenosenja poruke. l. poiiljaoca i primaoca

Funkcije znaka
(Roman Jakobson) Na osnovnojfunkcijiznaka Roman Jakobson lzdvajai definirasest posebnih funkcua koje se odnosena sve oblikeopcenja. t. referencijalna, 2. emotavna, 3 . k o n a t i v n ai i n j u n k t i v n a , 4. poetska ili estetska, 5. fatidka. o. metalingvistidka.

28.5.2013

Ina f u n kcija znaka Referencija

To je osnovnafunkcijau komunikaciji objektivna i spoznajna. Ona odredujeprirodu referenta, tJ.uspostavlja rclaciiu iZUsgLt poruke i poima na koji se ta poruka(sadrzai) oonost. pojmu)mora Informirati se (predmetu, O referentu tadno, objektivno i jasno (nedvosmisleno) nauCnim kodovima vazno u razlicitim Dosebno (npr.preciznosl terminai sl.), npr. o "Most je gradevina koja spaja dvije tatke u ' prostoru.

funkcijaznaka Emotivna
koia To Jeonafunkciia poruke - subiektivnai afektivna, odredujeodnose izmedu pglgl!9-]jqlulggg4, Sto pojmu: prema podrazumrjeva odnos emotrvnr i pozitivan denotatlvan neutralan / obojen, / negativan, neutralan i sl / stilski stilski markiran konotativan. eliminiratl, nastoje kodovi ovu funkciju o Nauanr razvijati, StoviSeaktualizirati, D Esletski ie kodovinastole je kodovimoEju selekhvno I s mjerom D Novrnarski prilagodavah. primlenjivati, odnosno 2anrovski lzaradeniie most "naizadzblizioliude". - kao - kao"mostpfrlateljstva" ili pak realistiano (Figurativno - potrebno Staje pogiljalac "gradevina"? le razumjeti poruka posiljalac) mislio(odnos:

funkcija i injunktivna Konotativna (1)

Ova funkcira odreduieodnose izmedu Doruke i primaof a (kako de primalac6-di63iFiEfrE-jedan kako on razumijeva f,-iimilenoiforuci. znak kojije odaslaoneki poSiljalac). povezivanle) spgjanJe, lnjunkcija (=uzroanost. tlt sa emocuom moze rmatlveze sa tntelektom primaoca, pa i na toj razinisre6emodistinkciju D obiektivno - subiektivno i

, ,

funkcija i injunktivna Konotativna (21

i Akoie riied o n a u d n i mk o d o v i m a ,o p e r a t i v n i m funkcijaiziskuie sli6no,onda injunktivna <Mosta intelektualni napor (npr.lzgradnla prijateljstvaD (nazav mosta:dug 1000 metara, 5 nosivost i tona...). Ako ie rireao druitvenim i estetskim kodovima i motivirain u a u k l i u d r v a ni le k 6 i io i i m a o c a funicija ndstoji onda injunkiivna emotivni, utjecalina motivaciju primaocai na nJegove podsvjesne afektivne reakcije. tr lzgradenje napokon most prijatelistva(...koji ie nada u bolju buducnost i zajednieki tivotl.

D gpsz@:-e&!!Y!o,
postavlja naspram sto referencijalnufunkci.iu emotivne.

i injunktivna funkcija fit Konotativna

r1:

(3)

Poetskaili estetskafunkcija
utvrduje Ova funkcija(premaRomanuJakobsonu) odnos po,,ukesa samom sobom - umjesto sredstvo, porukapostajecilj komunikacije. muzika)i Razneumjetnosti (slikarstvo, knjiievnosti (osobitopoezija)stvarajuporuke "predmete" pjesma)ko.ii kao (slika,skulptura, takvi postajusimboli = nosiocivlastitog = A m e r i k ah ( K i ps l o b o d e ; i m n a= znadenla drZava) Otud vjednopitanje:sta to djelo simbolizira i / ili sta je pisac / umjetnik htio da kaie?

recimo,u reklamama Ova je funkcijaiskoristljiva, gdje se referencijalni sadrzajporukegubi pod znakovakoji primaocanastoje djelovanjem motivirati onaKo da odredenisadrzajprihvati po6iljalac. i l iz a m i s l i o kako.le to osmislio Npr. reklamaza prikupljanje sredstava za priloga): izgradnju mosta (dobrovoljnog tr Zrno po zrno - pogaea, o k a m e np o k a m e n- p a l a a a . E d i n a ro o d i n a r. . . - i o o n o re e n e s t a t i . ! I'! tr ULOZITE U'MOST PRIJATELJSTVA

28.5.2013

Ii
l J

itl

,1,
i 'i tt

Fatidka funkcija
Ova funkcija nastoji potvrditi, odriati iti preklnuti odredeni komunikativni din To su znakovi tipa Shvacas?1, Halo, halo, da li me 6ujete?!, Halo, Jesam li u programu?! Dozvolite da se obratim , Takve rijeai i izrazi obtdno ne nose nrkakvu informaciju vec slu2e: . ili da komunikaciju produie (moie lo bili i prazna plaal npr dvoje zaljubllenih:Volim te! | ja tebe volim Ljubavr, zlato moJe,sreco mola! - nema osobitih informacija(zna je pa:nja oslabljena,interesJe se otprije),intelektuaina nastavak (gugutanja) koje pruia zadovoljstvo, . ili da se komunikacijaokonaa (Da, sto ce!, tako ti le to, ali bii ce bolJe,dfago mi Je da sam te srela, vidimo se, javi se ponekad. ).

Metalingvistidka funkcija
Ovafunkc|aodreduie smisao znakova koieorimalac moqucb neie p;avilno razumieti U rirsmre u-kva iijdobrc-noSI--avTa-poTn-ankeMeiatrngvistic(a funkcijaupucujeznakna glglfgq koii mu-odreduie smrsao I precrzrra znacente, npr tr Dodi sutra- bit ce nam'mrak" (=dobro,super) Sye ona radi u rukavicama(stvarnorI frguratrvno?) Naprawoie mos/ (gradevrnu / vezu/ prote[kJ/ iqurd lrelesnu?i?) Za metaIngvtstrdku funkcilu vazante i izbor mediia . sredstva kojim se prdnosi polukEiiFi-o Zemlja u vrecicama u cvjecari naspram zemliesa "miniranih terena" pakovaniima kojuje u luksuznim prodavala onomade na plaq umjetnica AlmaSuljevrc. ne mozese razumjett kao dopunasaksiiama nitikao isttnskl zemla Ll.kololrma eksploiva I sl,ind- trebalo ie razumteu srmooilKu

._

tir
,i:

Razumjeti i osjetiti - G i r o( 1 3 - 1 5-)

i '.

Logickiznak(razuml-izrai'alni znak (emocija)

D Razumijevanje, dakle,trazimou objektu nastoJimo stvaridovestiu logicku vezu. trl Emocija se odnosina subjekat - ona je uvijek poremecaj cula, nelogicnost u odnosima, nered ili zbrka u osjecanjima. o lz tih su razloga,zbog suprotnosti u percipiranju i u znaeenju(zavisikako ko sta dozivljava) svojstva fogidkog znaka i izraiajnogznaka viSestruko suprotstavl.jene.

Navedenih lest funkcia medusobno se u jednoj istoj poruci prepllcu - nafoclto tetercnciialnd tobldklNne i s6i<jznalnal r omotivra (subjektivna I atkuvna) I rme dobtjamodvoslruke - da(raeumtjemo, | (osietrmor) runhcue Jezrka To je pnmlenjivo na sva znadenja O Emocrja bi moglaznaarti(nemoguCnost da se nesto razumtje) (ljuoav m12nla, Q fmocionalna slanJ slran bol) Inhrbtra,r Intete^l kolrDude2Dunlen ler.h ne roze lumaatll tr Na rstrnaarn umJetnrk n,,eu stanJu {sIlar vajar pjesntk) orugrmaoojdsnttt svolu umJetnosl (iakoje sam dubo\o oozrv!ava). o Nr (konzumenl" lakve.mletnosfi iesto ne zna obtasntlzasto ga bas dali sth reaenrca. melodtja, sltkatlera na s;aznu emocijuili asocirana neki do:ivlaj

Suprotnosti fogickog i izralalnog

Logidka misao i logidkiznak tesko mogu prenijeti psihidko iskustvo: Kako objasniti odnos izmedu znanja i osjecanja (kakoznanstveno i spoznajnoobjasniti ljubav, strasl syr'esl san)? Logiaki i izra2ajni znak iskazujuse kao suprotnost - osjecajno, fl racronalno - subjektivno, tr objektivno - prirodnoi spontano, tr konvencionalno - konkretno. O apstraktno - umletnicko tr znanstveno itd.

suprotstavljenostkodova
n Logidki i tehnoloiki kodovi suprotstavljeni su afektivnim i poetskim. o lpak se dvosmisleni karakter kodova drustvenog iivota uoeavau okviru o b l a s t< i humanistickih nauka>.

28.5.2013

Mediji
To su razlidita sredstvakojimase prenosiporuka: trl predavanje u Skoli, D k n j i g an , ovine, trl radio,televizija, kino, internet, tr moda,slikarstvo, muzika. Medij,prematome, podrazumijevaju: o supstancu / materiju / podlogu znaka i tr podlogu prenosioca supstance.

,ii rt :a.

Mekluanova podjela medija: topli i hladni

sve MargalMekluan ((PoznavanjeopStila>) medijedijeliprema (temperaturi)informacije na: gusca E (hot) (vru6e) - vise informacije, i sl., (npr. portretu slikarstvu) i informacija El (cool) (hladne) - manje informacije ili blijeda p o r u k a( . n p r .k a r i k a t u r a ) . tr Pisanabi rijedpo tome bila "toplija" od govorne, i obrnuto.

Vruce - hladno: po5iljalac - primalac

D Temperaturajedne poruke ovisi o (uaescuD ili (painjiD primaoca prilikomnjegovog (dekodiranja) poruke. tumadenja o Vru6oj poruci smisao daje poSiljalac,pa se primalac mora vrSetruditida je razumije. mora s e v i S ea n g a z i r a t u i dekodiranju: D Hladnoj poruci definitivni smisao utvrduje primalac - ima vecu sloboduu tumaeenju poruke(zato se ne mora previsenaprezati da porukudekodiraonako kakoju je poSiljalac kodirao).

istraZivanja semantidkih :!: Potreba

U osnovi znaaenja bilo kojeg semioloskog sustava nalazi se znak kao spoj dva entiteta oznacenog i oznake Buduci da je svaki znak prevodrv na kakav jez'k (brlo koji) onda govorimo o jezickom znaku u Sirem smislu (zavisi i od konteksla)l . zeleno svjetlo ^a semaforu = r Sirena (kola zavija, recimo tri puta sa prekidima) = opca oPasnost r Rlea pokojni / rahmetli = nije (vise) Ziv (umfo, premrnuo,prese|o na ahrfel, nrle vrse medu nama, pokol mu duSi,otiiao pod zemlju, crko, krepo mandrknuo, odsvir'o svoje, ..- drukaie konotacle) . Rijed jezik = (a) osnovno sredstvo komuniciranja,(b) jezik - govor (c) francuskijezik, (d) (govorni)organ: (e) vrsta kaktusa; (f) dio na cipeli

Rijed iznadenje iil

n Rijeeisu obiljeZja znacenjaili diferencijalniznacenjskiznaci. Komunikaciju ostvarujemo tako Stoprvo promi5ljamo(mislimo), pa sredene - oboje misli iskazujemo (saopcavamo) jeziku. to Oinimo na nekomkonkretnom tr Minimalni uvjet- da oba komunikatora raspolaZuistim jezickim znanjem.Ako ljudi govore razliditimjezicima. sporazumijevanja ne mo2e biti.

t,i

Apsolutna i relativna nejasnoea

I kad se ucesniciu komunikaciii sluze istim - bilo lezihom.postojiopasnostod nejasno6e E aDsolutne(kad o o s i l i a l ao c o r u k en i i ed o b r o jezik'i misljenje) 5?oElo sVoiisxaz,nrji uskladio iti E relativne (kad primalacporukene vlada 6-d!6Vi?5]ucim i potrebnlm znanJem: opcim (kad ne razumijepojave)ili jezidkim (kad ne razumijerijedii njihovaznadenja). tr To su u svakomsludajusamo neki od razloga koji ukazuluna potrebusemantidkih istraZivan.la r naSegizudavanja teorijeznadenja.

28.5.2013

(language): DJELATNOST JEZIeKA jezik(lang)i govor(parole)

To su opieprihvaieni termini u op6oj lingvistici, koji sadrzajno odgovaraju naSim oznakama: i jezik i . iezicka dielatnost (language)= ukljuduje govor. = jezrdko r Lez4 (lanS) vrijednosl. znanje:.apslraklna Kooa.srslemznaKova znanle,kompetenc|la lezrcl(o koda i pravilaza nlihovokombiniranje, kompetenciji (u teorijiinformacta); r qovor (parole)= upotrebaiezika;konkretna iEEIEEcia apstraklhog jezi6kog znanja: (teorijainformacija): komunrkaciie kompetencija pojedinih vrijednosti iz baze podataka aktualizaciti znaniu. sadrzaneu ieziekom

Jezik i govor terminolo5keviSestrukosti

javljase problem tr U domacojterminologiji homonimije (zato radijegovorimoo odnostma: jer su i (jezik) i (govor) lang- parole), polisemidne rijedi, u nekim svojim pojedina6nam vrijednostima znacenJskim u d a l j e n ei d o h o m o n i m i e n o s t i . D Problem Je i sto se obje ove "oznake"javljaju naporedoi kao apelativi i kao termini, sto u praviluslabi ili ugrozavanjihovuterminolosku u datometerminosistemu. oreciznost

Za5toje vaZnadistinkcija jezik - govor?

D Jezrk- kao apstraktan sistem znakova r ptavllaza njihovokombiniranje i kao stedeno poiava ili znanie (ne urodena, jer je rezultat - daje popis i opis svih jeziekih konvencije) vrijednosti, ali ct oovor- kao konkretna realizaciiaiezika i (99 prirodna, uroclenapoiava (ne steeena; darje prirode, i a ne rezultatsvjesnoginterveniranja pravilima u sustavu) ipak uoravlia uredivanja za niihov izbor.

,:i Korisnicijezikai komunikatori

je: Obaveza znaniaili c korisnikaiezika'tlooaCenieieziCkoo koda (nivojezika), a kompetencije pravilima tr udesnikau komunikaciii ovladavanie (nivo govora),i to komunikacue izboraili kompetencije upotrebe svakekonkretne u skladu sa zahtjevima: jezika,svakogkomunikativnog dinai govorne situacije, (5 W). sociolingvistidkih odredenja kao i ostalih za ostvarivanje valjanekomunikaciie Pretpostavka jednakog poruke) (prenosenja lest posjedovanie jeziCkog (poailjaoca i znanja kod oba komunikatora pnmaoca poruKe).

ill

iil

llustracija:

Primjerice...
e i N . N . ,p o z n a t i ukljudej n t r ( U l a n a ck r i m i n a l a umjesto h a d 2 i j a . . .(> b o g a t a sv , r l oi m u c a n d o v j e k i s)li l i tr (Svi podaciukazujuda je rijeco dubretu...) o osobi (umj.o nemoralnoj osobi,eufemistidno: n o r m ii s l . ) , sa pomanjkanjem oralnih iz dinastije... bio tr (Podaci govoreda je kral.i... (> u m j .b o g a t s t v u , d u v e np o s v o m eh a d z i j a n j u . . i l) i rasipniStvu dubradnisu sklona tr (Prema ovom istrazivanju, u m j .n e m o r a l n e o s o b ei l i s l . ) . s u i c i d u . . .(>

KaZu da ie on hadZiia.ll Dubrc ie stiqlo. - oba moratu xomuntKalora znall 1) da )e had2ija= lu JezrPurtedn k) uonajkolrJeobavro <bogalaov,ek hadz).a| se uslalilo i figuralivno znaeenje (otudi gl. <hadz4ali rasipnikD onajkolise obogatio, ser), odnosno = (smece.gnolivo),alrfiguratrvno I 2) da dubre (pnmarno) (pokvaren, nemoralan covjek), 3) da je u govorunu2nododatno ukazatikoje je znadenje jer to navedeni aktualizirano, konteksli ne potvrduju, te 4) da su datafigurativna znaCenia funkcionalnostilski ogranidena na razgovorni i knjizevnoumjetniiki stil, (nekiZanrovi), iznimno u novinarski ali ih nikakone treba bitiu naudnom rlradminrstrativnom stilu,pretpostavimo u jezikuili lezikusudstva policijskom

28.5.2013

je mnogo... Primjera
npr. izraz (narodito o Sta bi podrazumiJevao izvjestaju iu drskoponasanjeD u policljskom jeziku? razgovornom o Sta su znacenjau rskazima tipa: Obrallose ispred predsjedni'tva; Operacijaje izvr'ena na nogama; Pored Skoleizgradenoje i obdanisteneupitna, ali se u ovdle su znadenjau Jeziku govoruipak pogresnoupotrebljavaju. lli: Pojeo je sve do deserta- trebalobi dodatno precizirati da Ii je pojeo i desertitd. itd.

;.l ,ti,

TA rijedznadiTO ili TO se kaie TAKO(???)

Sosir(23) smatrada u definiranju rijedi (navodenie znadeniau riednlku) ne treba iolaziti od oznakei ve6'od ozriat6fr6dl a TO (oznaAeno)iskazuie se TAKO i TAKO , a ne E TA riieA bznaka) znaAi TO iTO. Sosir,dakle,jezidki znak posmatrakao i akustidke slike tr spoj pojma (oznadeno) (izgovorena / napisanarijed), a ne kao trt spoj imena (oznaka,rijed)sa pojmom (oznaceno).

l ,

li;
ti:

JEztKI MTSLJENJE
izmedu tr Korelacaja ili mislienia i iezika uodenaje joS u Antidkoj Grcko.i. D Heraklit i Platonukazivalisu da takavodnos postojiu sferi ide.,nog, gdje su isti loqidki principi presudni i za iezidki izraz i za proces ( M i l k al v i c l / 2 0 ) . mialienia o KasnijeNijemacAugustSchleicher (polovinom 1 9 .s t . )n a g l a s a v an :iti imajezikabez miSljenja,niti moie biti mi5ljenja bez jezika. ( M i l k al v i i , l / 5 6 )

;t:

Humboldtovistavovi i miSljenja o povezanostijezika

lingvist Wilhelm von Humboldt: bezjezika D Njemaaki nema pravog mialienja. je njegova o "unutragnioiformi iezika" n Cuvena teoriia ((innere Form)): od specilidnosti pgilg!9j!!9glq!!gl9 govornih predstavnika difektno zavisi konkretanspoj stranomnjihovajezika zvukovnesa znadeniskom psiholingvistjke). (temelJi na odnosu iezidkestrukture i mentaliteta E lnsistiraole 4elqgl Poznatanjegovateorija (Weltschaunga) = pogleda na svijet, kojase oslanja na stavda .Je(jezik spoljaSnji izrazjedne unutrasnjeforme kola olkriva pogledna svijet)([,4ilka ivic l/62) odredeni

Teorijeo jeziku imi5ljenju

Neprihvatljive su teorije: D da su to odvojenevriiednosti,da se miSljenje prakticno deaava neovisno I o opaZanju i o jeziku D da JemiSlienie isto Sto i govor (istovjetne vrijednosti), pri eemuse govor tumaai kao skupnervno-miSicnih pokreta, proizlazilo iz aegabr da mi mislimo misicima lsl Za rcz|ku od jezika, m^iuerle nre materijalizovano, C Bezjezikane moZemo rskazati svolemislr nrtiih bez nrtiih bez poznavanja lezikaiko mozeotkritr lednoga istogjezikanekomozerazumjeti.

misli t: Jezik kao materijalizacija

jezikom(jednako misliti tr l\.4isli nisuuvjetovane konkretnim i Englez, i Madari Kinez) mogui Bosanac (ne/razumtevanle), tek kad se te o Razlikese javljaju prirodni ili neverbalno, misli pretodeu jezik - verbalno - kad se pojmovi, sudovi, zapaianja, jezikili vjeltadki oznakamaI zakljuCivanja... spoje sa odgovarajuCim jedinice pretoeeu odredeneznakovekao semioloSke tr Tek tadai takolezikomogucava razmjenu miiljenja kojimse izmedu komunrkatora, te postaje sredstvo formiranju zrazavalu mrslii koleucestvuje u njihovom (zbrkane ili, mislinajlakse cemosrediti ako ih rzreknemo
'^i h^|a 7.^raan^\

28.5.2013

Proces uskladivanja jezikai miSljenja

po proces ali se u komunikaciji realizira To je vrloslozen automatizmunaizmlenianim (1) sluSanjem i ili citanjem (2) izgovorom rliplsanjem U takvomse postupku: 1. formiranemisli pretodeu iezik (ilikakvodrugo komunlkacijsko sredslvo), a zatrmse 2. jezikom dopre do odgovarajueih dula sagovornika (uho,oko)i daljedo mozga,odaklese proces ponavlia,te se kruznimtokom (osmical) omoguCava dvostranukomunikaciiu

',,"

VaZnostoptimalnogi brzog jezikai miSljenja uskladivanja ::l

c Jezik i mialenje nisu istovjetne pojave, ali jesu neodvojive vrijednosti. MiSljenieie (kao veza bioloskog i socijalnog faktora) (privilegiia, samo aovjeka, mada je u nekim elemenlrma kao broloskr proces Tasigurno imanentno I nekim zivotinjskim vrstama (majmun, pas, macka i sl.). D Uskladivanje rezika i miSljenia veona.le.vaZno ne samo za prenosenle poruxa vec I za vlestlnu komunikaciie. El Jer, u savremenoi komunikacijl ne vazi samo pravilo (qovori kako mis|an vec | (mislr kako govortslt oonosno ne govori (sve) Sto misliS vec misli Sta govoriSl

10

28.5.2013

i]] JEZIdKIZNAK : OZNAEENO+ OZNAKA ( M . l v i c ,l / 1 6 0 ) I

TEORIJA ZNACENJA tl
Prof. dr. HankaVajzovic politie Fakultet kih nauka

pfistupa (sosirovske stfukturalistidkog Osnovica strukturalne lngvistike), Jesupostavke: 1. lezik je sistem znakova i pravila za njihovo *ombiniranjelJeaake drnlenrce ne posmatratr rzolovano vec u medusobnim odnosima), 2 jezk le drugtvena kalegorta (osnovnauloga - funkcionira ostvarivanje komunikacije meduljudima samou koleklivu). pojedinacje samo korisnik onoga slo le zaleontcxa svo|na je moguceposmatrati 3. Jez.k (a) sa stalalSta dijahronije (kaoainJen,cu proSlostr. ' (b) sa stala[Sta nasliJede) sinhronije(kaoainlenice sadaSnjostr), ali se u jeziCkim istraiivanjimata dva planane smiju mijeSati.

jezidkogznaka- Sosir Priroda

( M .l v i 6 ,l / 1 8 0 ) 'f.
2.

:,

.lezikkao sistem= 5ah

S o s i r o v e i l u s t r a c i j e ( 1) 1) materijal od kojegasu izradene figuremoze biti proizvoljan(drvo,plastika, razliait, slonova kost) vaznaje samo vriJednost koJaim se (kraljica, prjun); daje top, tr istoje u jeziku: bos. voda / njem.Wasser/ engl. Wother/ tur. su / ar. ma'un- vaznoje da je uvijekiedno isto oznadeno; odnosno je kako eemofonoloskiniz voda D nebitno (gramatrdKr) kategoriJalno okarakterisati vaznoje Stata riiedu datom kontekstu znadi, nV. Voda)e hladna;lz tekuiih voda,On voda dijete,Dva vodavojske;Krenuoyo da se naprle;

znakova) zasntva naopozicijama; iezikse (kaosistem

znakp kompleksan. spojen je od oznake I oznaaenog (gldsovna vnlednosl + lnadenje tlt oznacenl pojam). rz ovoga le Kasn,le tzrasta semtotogtja; vaZna re Dilrcda ieziakoo znar(a.'(a) orotzvolian tlt {bl obaveian, unaprijed osmislen. togriarl-7adaiznaaenJeJednog znaka ne odreduje nuzno I njegovu upotrebnu moe, njegov yare,: vazna osobrna /naka tesl tinearnosl - oovor te fenomen |nearnog trpa Ueziche se ledrnice rej|ziralu u lanaanom nizu (koniekst, sintagmatski odnosi), u jeziku se ne smrju zanemartr pstholoske kategoille popul analogij.e jtqave se u siilemu ugledalu iedira na (osoDrlo asocudlrvnrodnos, po "o!un9,ll,l,r"o"r""r,

3 4 5

6.

Jezik kao sistem = Sah (2) Sosirove ilustracije

2) lgra Sahaima odredenapravilakoja utvrduju vrijednosti figurai koja upravljaju potezima proizvoljni takva pravilai vrijednostijesu (ednom dogovoreni), ali kad su jednom utvrdeni. ne mogu se u toku igre ni po iijem nahodenju mijenjati; D istoje sa jezrkom. oznakesu jednom proizvoljno, sluaajnim izboromfonoloSkog niza postaje utvrdenei to obavezasvih udesnika u - stoga ka2emoda "igri",dakle u komunikaciji je jezidki znak u nastajanju proizvoljan, a u daljoj upotrebi - obavezan;

Jezikkao sistem= sah

Sosirove ilustracije(3) 3) ako se u igri Sahajedna figuraizgubi, je po dogovoru moZemo zamijeniti bilo (dugme, kakvimdrugimpredmetom plastelin) pod uvjetomda se dogovorimo vrijednosti (da li o njegovoj je od tog momentato top, lovacili nesto drugo) je, naprimjer, tr sliano sa supletivnim vrijednostima u jeziku,tipa dovjekl j u d ij,a - m e n e ,m i - n a s i s l .

28.5.2013

Jezikkao sistem= sah

Sosirove ilustracije (4) 4) svakopomjeranje Sahovskih figurastvara,u okvirimamogucihpravilaigre, i novo stanjena plodi; 5ahovskoj tr slienoje p.r o m j e n e s e s a j e z i i k i mr a z v t t k o m deSavaju, ali su one uvijekuskladene sa jezidkog zahtjevima funkcioniranja znaka, npr. "onaj vodonosaznaai koji nosi vodu" i takvo se oznaeenonikakonije mogloiskazati oznakomni hidronosa kao ni pismonoaaili g/asonosa odnosno"nositelj teku6ine dija je hemijska oznaka H2O";

Jezik kao sistem = Sah Sosirove ilustracije(5)

5) nakon pomjerene svake zasebne figure i slvofenog novog slanja na ploci, prethodno stanle prestaje biti vaZno za dalji tok igre, n funkcioniranje savremenog jezika nema direklne ovrsnostro stanJu u ranijim evolutivnim fazama (dobro je pfatiti razvoj biti upucen, alt to za komunikaciju nema nikakvog znaaala . d a l i J e z a p e g l u n e k a d v r t e d i o i t u r c u t i j a ,a k o s e d a n a s u BiH kaze samo pegla ili u Hruatskoj uglavnom gladalo ili . da lr je oznaka unuk nekada glasro vnuk, da li je tezga nekada znaaila samo trgovaaki pult, kad danas u argou 'honorarni znaoi i oosao" i sl.:

Jezik kao sistem = Sah Sosi roveilustracije (6)

6 ) s v a k iu d e s n i k u i g r iS a h ai m a p r a v ou j e d n o m potezupokrenuti samoJednufiguru,pri demu dati potez ne mora utJecati bitnona tok igre je potezau jednoj partijimnogo),ali (takvih takodermoze bitj presudan, (kao odluduluci kod paranja- zavisikoju smo nit povukli), o u jeziku,sli6notome, neke pojavemogu biti s a s v i mm a r g i n a l n e a,l i m o g u i i z a z v a t n i iz drugihpromjenakoje onda utjeduna stanjeu sislemu,

:1

Jezik kao sistem = Sah Sosirove (7) ilustracije

7) svakafiguraima u sistemuigre svoju podetnu vrijednost kojujoj osiguravaju utvrdena pravila,.medutim. tokom igre vrijednosti se mijenjaju poloiaja zavisnood na ploaii o o n o s an a s p r a m orugtn t t g u r aI , zavtsno od toga ko le na potezu(takoonda beznadalni pijunmoze pojestii kraliicuako mu se u datomtrenutkunade na putu i sl.); tr i u jeziku znaci bivaluvrednovani aktuelnom pa iednoa tma razlidite upotrebom, vriiednosti kad se nade u itjedi2dna (2. rod).u rijedi jed.)..unjedise/a (nom.mn.) prekozid? (gen.. i l rp a KK a ov e z n t K a I st.

Jezicki znak
tr Jezidki znak= pojam+ akustieka slika, ^pr. dNo, kuCa,auto - izgovoreni,zamiSljeni, napisani, naslikani- kao idejna(zamiSljena) slika/ predodZba, ili kao fotografija,ili kao grafijskriskazana oznaka spojenasa izgovorenim ekvivalentom znaka ili oznake). o Ali jezidkiznak nije samo rijed/ leksem,vec i jedinice nekedruge (manjeili vece od riledi) koje na zasebnimnivoimaJezidke strukture nose stanovito znaaenjeili svojimdistinktivnim vrijednostima bitno utjeduna odrealivanje znacenja.

i:l

Sta je sve jezidki znak?

J e z i c kz i n a kj e i : 1. fonem (znakmarkiransvojimopozicijama koje sluZeza raspoznavanje znadenja), 2. mortem (kori.ienski, oblidkii tvorbeni) iti 3. leksem (rijed)- kao jedinicekoje imajujednu oznaku za utvtdeno oznaeeno 4. sintagma (odredeni tipovi),i 5. frazem, pa aak i 6. reeenica ili pak ponekrdiskurs - kolrredno (zbirom oznadeno mogu iskazivati deskriptiviro oznaKa).

28.5.2013

Sta nije jezidki znak?

Jezidkiznak nisu one,edrnrce kqe ne noseznacenje . g/eg daki artikulisaniartrkulaciono-akustiaki percizno odreden, npr b = bilabrlal, eksploziv, zvuean), znaienja(nema ler sam po sebi nijenosilac svojeoznaaeno) On ima svoluoznakuu pismu(latin grafemski. b/B),al je prsmo zaseban sistem Sosir jezika (str 22) navodr da sluSanjem nepoznatog sasvim dobroopazamo zvuke(razaznajemo bipI sl ). a| rpakne mozemo ostvariti komunikacilu). nilrle jezidki znak jer ni slognemasvoje . g/qq (Ze-napa,pri-kato-dak), oznaceno ne podrazumleva pojamkojtbi nikakav "pokrivao" akustrake slikeiltoznake Ze,na, pa, pfl, ka.

i ' l Jezidkiznakovi- nosiociznaienja

- fonemfonem sa svrm svojim distinktvinim obiljeijima - nije nosilacznaaenja. ali jest brtanelementkoji svoj-om.distribucijom u govornomnizu uvjetuje znacenJe, npr. bol pol (b i p se razlikuju samo po zvu6nost, jednog ili drugogfonemau datim ali upotrebom nizovima, odredujese vrijednost razliditih oznakaili zasebnihjezidkihznakova;

iii Jezidkiznakovi:nosiociznadenja - morfem::

Mortem (1 ) I eksiek i (kori|enski/osnovni) nosi osnovno znadenjerijediih porodicerijedi(pis-att, prs-mo. pls-acrsKazuje pojmovevezaneza razttctte prenoSenje znakovau grafijisuprolno govorenju, izgovaranJu), (2)oUie ki, koli nosj odredenogramatjdko (-a iskazujeZ rod kod pridjeva: znaeenje /i/ep-a as l . )i l i (3)tuorbeni. koli rskazuje odredenoznadenjeu (-ica oznaeava denvacionim mogucnostima 2. rod kod imenovanjazanimanja i slidno:utfte[tcal.

'

Jezidkiznakovi:nosiociznadenja - leksem/a Leksem(a) ili riiei tr oznaka:iena = oznateno (i znacenje): ljudsko bi6e, odrasla osoba Zenskog spola; tr oznakastolica = oznaceno:predmet za sjedenje od drveta, plastike i sl., ali i. poloZaj, = odredenirezultati funkcija, pa i mediclnski (velrka nuida lto se ne moZe oeristaltike jako se u istom mjjenjati sa "velikanevolja", kontekstumoZe reii Na to ga je natjerala nevolja/nuida),

znakovi: nosiociznacenja i;j Jezicki sintagma, frazem, diskurslli

tr !!!g993azna<a stara zena - oznaceno{r znaeenle). osobazenskog spolau poodmakloj dobii sl (zamisljamo je Kaoleoanpojam), o im (idiom,llazem) -oznaka ne vidi se prst pred potpu.ogmraka. o(om = oznacenostanJe tame. D dislrcoznaka lza brda je sagradena nevelika Eitdirizemna, bijela, cruZnognrova na dvije vodeje prizemno, Zidane bez podrima Utazilo s6 direktno iz avlije, kroz iuto ofarbana vrata, r(oja su se zatvarala obitnom rezom. (...)- Jedno oznaieno o KoJem mozemo. na osnovuoptsatskazanog u zbtru znakova, stvonti mentalnusliku iednesadrzlne

l:l

Ostali(nelingvistidki)znakovi
trl I ostalisemiolo5ki sistemi (slidnoorirodnom jedinicama ljudskom svojim J e z i k ur )a s p o l a z u kao znacimakoji nose odredenoznaden.je. Lt Svakitakav znak koji sluzida utvrdenim s i m b o l o m i l i s i g n a l o m( p a i s i m p t o m o m ) prenesedefinirani mentalni sadrzaj, odnosno pojam, ideju, poruku - uvijekje spoj dvije meclusobnoneodvojive vrijednosti (dva entitetaznaka,dvije njegovekomponente) oznadenog i oznake, koje dinecjelinui samo konkretna tako iskazuJu zna6enja.

28.5.2013

Komponente znaka
Znak (sr,cne) dinl spoj vrijednosti rskazanih kao. = pojam, E oznaeeno/ sionifie (gen.signifiea) mentalna slika, supstanca sadri,ne (kao Zivotnarealnosti objektivna vrijednost) ili fo,'ma sadriine (kao na5, subjektivni doZivljaj Zivotne realnosti), te = B oznaka siqnifiant (gen.signifianta) ozn aeitelj, ak u stiena sl i ka, su pstan ca izraza jezika, (kao glasovnastrana kao dinjenica) ili forma izraza (kao nase poimanje, kao subjektrvnr dozrvl1aj supstance iztaza)

Znakovi u sistemu
Svakikomunikaciiski znak (eziikr prte svega) karakteriSe odredenoznadenlekole le moguceposmatrali tr izolirano(kao vezu oznaaenogi oznake),ali samo u okviru odgovarajuceg sistema 0edanjezik,jedna jedanterminosistem, pa daki odredeni signahzacta, podrazumijeva obredi, obieaji i sl.).Jer,svakoznadenje i D relacioni karakter (svakiznak uspostavlja odnose jedinica pa I naspram drugih islogasustava), D korelacionu vezu (svakiznak uspostavlja i odredene odnose)odnosno mealuzavisne temelli se na diferenciiaciiama ili na distinkcijama izmedupojedinih jedinrca (Sosrr, u okvirusustava 137-'145)

i ii 'tl

va l e r
je (prema tr Kod jezidkog znaka potrebno Sosiru)voditiraeunane samo o znadenju vec i o njegovom svojstvu, kakvoci, un utraSnjoj vrijednosti, kqu je Sosiroznacavaterminom valer = <veza kojom su unutar svakog pojedinog znaka povezani njegov oznaeirclj i oznaeeno> (Skiljan Pogted u lingvistiku 5, 7).

ir,

Valer i Sosirove dihotomije:

( l ) jezik - govor i (2) vertikalni- horizontalninizovi Valerse (kaounutrasnja vrlednost znaka)nalazi I lGZi o dvJema dihotomijama {Sosirovrm) 1) iezik / lanque (npr put = Stasve moze znaaitt???) naspram govot/ parole (npr sretanpull = srelnacesta/ drum)i 2\ Parcdiomatski / asociiativni / vertikalni nizovi (odnosi medu znakovima). nV (S-frilT/iwati t upuif slio / naputeh / ubutnrca / ndoinaaT puaokaTT put / cesta/ drum t| (c) upu!ilt/ sputavati / dvaput, ili (4,) put / naAin/ mogucnost / rjeSenjent GJ put / ten, odnosno,kao: putd! | rad8 I pjes4tbi sl.), naspram sinlag@tsk i (horizontalni) nizovi (odnosi medu
z!3!9!!l!4 lnpt pul Je bro dug i naporan = 1 dugo smo fiefE-o-lul-watr. 2 dudo smo ra-drlrnb ostvarenlu cila r

1,1

::. ,, Asocijativni isintagmatskiniz

1) asociiativni /paradiqtnatski / vertikalni niz = kombinatorne moguinosti opozicijskih jedlnica koje se mogu medusotlno zamlenjivati i uzajamno znadenlskl drferencirati- odnosi medu jedinicama jednoga sistema po vertrkali (u rjean ku: polisemija, sinonimija, tvorbene mogucnostr, diferencilalne vrijednosti: to /ne/ znaai to, to se /ne/ moze imenovalt I tako) 2) sintaamatski / horizontalni niza =odnosledintca koltma se kombinira govorni lanac, odnosi u govornom nizu (u reaenici npr putje bioduginaporan= 1 dugo smoi tesko pulovah | 2 duga smo radih na ostvarenju cilla I sl ???).

;,

Valer= upotrebnavrijednost
tr lako mnogi (kao i Sosir)valer vezujuza jezik ( l a n g u ei) z a a s o c i j a t i v n u o s u , a i n is e d a j e o n kao upotrebna moc svakoga znaka, ipak bli2i govoru (parole)i sintagmatskoj osi (odnosl paradigmatikei sintagmatikejesu korelativniprepleteni), medusobno npr. kisnagodina/ kisna noc, ali ne i ki'na Zena, ili: sijeda Zena, ali ne i steda godina / sijeda noi; takoder: srelan put, ali ne i sretan drum, iako je put = drum.

28.5.2013

tt'

t;:

Staje za Sosir valer?

(upotrebna moc, Da bi se odredilavrijednost valer)novdanice od deset KM, potrebno Je znalt: I zamijeniti za ??? 1) da se ona moze uporediti i toliko , dnosno toliko dolaraf , r a n a k al,i r a . . .o za odredenu 2) da se ta vrijednost moze zamijeniti tb i rasna, kolidinu kakvih d r u g i hv r i j e d n o s ( p a p i r am , e t a l ao proizvoda i sl.) , dredenih sa Na isti nadinjedna riledmoZebiti uporedena n e k o md r u g o mr i l e c i l i s a p o j a m/ o z n a c e n i m . biti utvrdena Stoznadida ce njenavrijednost tek kad shvatimoda ta ita rijed moZeimatito i , 38). t o z n a d e n j e(.S o s i r 1

Priroda jezidkog znaka

Dva su osnovnanaeeh u odredivanlu komunikacijskog znaka (i kao simbolai kao s r g n a r a:) p r o i z v o l ian j e / nemotiviran; 1) znak 2) znakje konvencionalan / doqovoren; 3 ) z n a k j e l i n e a r a ni t o : r oo vertikali ili asociiativni lDaradiomatski
r

:i 1

I odnost - znacrulaze u razllcllerelacue ili korelacije) Do horizontali (sintaomatski odnosi znacise veiu od manirhiedinicaka vecima- fonemi, redenice, daskurs). morfemi,lekdemi,

Proizvoljnost znaka
(Sosir, 85) O To znaci da veza izmeduoznakei oznacenog n i j eu v j e t o v a n n logiakam ai k a k v i m unutrasnjim odnosom.npr. u rilecikuca - niz glasova/ fonema k-u-c-a nije odredenprirodnom vezom sa pojmomkoji oznacava- mogaoje biti i p o t a ( k o c a / d r u k d i jfio n o l o 5 kn i iz . . . )a k o b i t o je razumjel i zika, u p o r .d o m ( r u s . ) , si v i k o r i s n i c , o m e ( e n g l . ) ,b e j t ( a r . ) , H a u s ( n j e m . )h ev (tur.) I st. m n:a t r S | d n or e I s a v r e s t a d k r s rstemrma semaforubi urijesto zelenog svjetla"prolazak" moglooznadavati i ljubidasto, ako bi za to svi korisnici bili unapriled obavajeSteni.

ivost znaka /Ne/promjenlj

(Sosir, 86-89)
- ptotzvo\nol zamlenr oprru se r sam Znak le nepromjenljiv znak, i sistem i kolektiv (osobrto intervencijama poJedrnca). NIedutim, znak je i Nomjenljiv leziaki razvitak): n mrjenlalu se veze rlmealu oznake I oznaaenog. tr m|]enlaju se odnost izmedu dva znaka, n ozna6ena se bogate novim oznakama (sinonimija), tr oznake se ponekad priblizavaju svojim oblikom (homonimija) ili se (u sluaaju polisemiJe)udallavatu niihova oznadena i slidno. Svaka promjena povladi za sobom niz promjena u sistemu, ali promjene nikad nrsu tolike da bi potpuno ugrozile SUSIAV

Distinktivnost
Znak je obavezno diferencijalan - on se mora u sistemuprepoznavati svojim distinktivnim elementimau odnosuna npr. ostaleznake istogasistema, ear / car, iaba / baba, bara / para; iena / iene, eovjek / tovjeie; radim / radi i ; Eovjei n ost / eovjeean stv o ; napisati pismo / latinicko pismo itd.

Linearnostznaka
lsosir, 88 i 147-150) jezik kao Linearnost podrazumijeva sistem smisaonih odnosa paradigmatskih i sintagmatskih linearno: po vertikali ili po horizontali. znadajne funkcije Hjemslev izdvajadvi.je jezika: n relaciju = odnosiu procesui I korelaciju (odnosiu sistemu),

28.5.2013

Znaki znacenje u sistemu

Potrebno je (smatra savremeni leksikolog Ladislav Zgusta) razgraniiiti: t znaienje rijeei kao diiela sistema, u ieziku, u rieeniku (znaaenjetada. po v e r t i k a l im , o 2 e i m a t ii v i S eo d . i e d n o g smisla i i l ii m a z b i rs m i s l o v a ) r znadenje rijedi kada se one upotrijebeu teKstu.

Slojevitost jezika
D Odnosiizmeduznakovau sistemunisu jednostavni, ljudskom osobitou prirodnom jeziku- brojnesu nijanseu izborui to prema (semantidkom, kriterijima estetskom, razliditim spolnom, funkcionalnostilskom, teritorijalnom, socijalnom,kod nas i nacionalnom, starosnom, z a t i mp r e m ar n d i v i d u a l n oim sl.). D Zato kazemoda je.iezikslojevit - on je polifunkcionalan za Gzliko od vjestae kih jednorniskl po principu jezika koji funkcioniraju - kraj i sl. da - ne, mo2e - ne moZe,podetak

Mogucnosti (adekvatnog) izbora

jezikanude se varijante U realizaciji razlicitihoznaka za isto oznadenokako odabratinajbolje u semantidkom iu funkcionalnom ili u sociolingvistiikom s m r s l un , pr. D osoba i. spola/ iena / iensko / dama / gospoda / hanuma / ienska / Zenskica/ koka I treba itd ili n nag / go / bez odjece/ neobuien / ko od majke roden / gologuz / iinu-eiplak ild.

znakova u i korelacije r i Relacije sistemu

-/ezlk, (polisemija) vraeznadenla D iednarijedmoZerazvrtr glava mozedobitiviSeoznaka(sinonimija) tr jednooznadeno kasika / Zlica viSeoznaaenih o iednaoznakamozeoodmirivali - parn,(mlini broj) (homonimiia) mooubitidovedena u binarne opoziciie tr oznadena (antonimija), noc- dan,sladak suprotnost zna6enia gorak ili nesladak,parni - neparni(broj, alt ne neparni paronimskomdjelovanju E ledanznakmoze brtr rzlozen - mukumuaitr. pul (paronimi). rUedi koruena iz rstoga putovati, itd mrklimrakili tzv.pudkaetimologila

'il t t:l

Znak i sistem

znaci i . Lingvisticki i paralingvisticki , (verbalni ineverbalni)

E Verbalni i neverbalniznaci imaju zaiedni6kaoznadena- razlidite oznake: da li smo ih iskazali rijedima - usmeno ili u pisanoj formi, odnosno pokazaliodredenim gestom, pokretom tijela i slicno (masmediologijana balkonu!!!).

E Znaci ulaze u razliaite medusobne odnose,ali t a k v io d n o s i vrijede s a m ou n u t a r J e d n o g (.1edan sistemaili zasebnihpodsistema 1ezik, j e d a nt e r m i n o s i s t e m , . i e d n Za an r g o nu , rbani j e d a n p u t n e . argo. s r s t e ms i g n a l i z a c i j e .
hrodske )clicln,ikP rl.i )

tr Mijesanja medu sistemima moze biti,ali u g l a v n o mn a p l a n uf o r m e( i s t eo z n a k eu razliaitim i l i n p r .m e d u j e z i d k a sistemima homonimaJa). Takve su pojaveeestosmetnja v a l j a n ok j o m u n i k a c i j iv - aZne su zato potvrde. kontekstualne

28.5.2013

Neverbalno komu niciranje

tr Ostvaruje se paralingvistidkim - neverbalno sredstvima ostvarene poruke: konvencionalno gest, razumljiv mahanjeglavom,coktanje, odredeni pokretitijelaili pojedinih dijelova tijela, osmijehili smijeh(radostan. cinican. gorak)i slicno- moguceostvariti samo u usmenom komuniciranju

pona5anje Neverbalno
ponaSanje Neverbalno trebauskladrtr sa ieljenom i osmiSljenom verbalnomkomunikacijom, ali i sa uzusimadate kulture i sociolingvistiCkim normama, pri iemu trebaimatina umu : . dogovorene i razumlJive simbole i signale, porukamo2eupotpuniti r da neverbalna verbalnu, ali se sa paralingvislldkim ne smrje sredslvrma pretlenvatr, r da neuskladena ili pogresnoodaslana neverbalna poruka mozeugroziti verbalnu; r da svakipokrettijelane morabitii neverbalni znaksa odredenimznaaenlem- neki pokretimogu istovremeno bitiisimptomiisimboliili signali (npr. zijevanlei sl )

28.5.2013

SEMANTIKA kao naudna disciplina

TEORIJA ZNAEENJA

Prof. dr. Hanka Vajzovid Fakultet politidkih nauka

je nauka o znadenjima Semantika iezidkoqznaka. dakle prijesvegao leksiikim i gramatiikim znaienjima rijeii (u njihovim osnovnim, izvedenim i slozenim oblicima, odnosno,o njihovim obliekim vrijednostima u fleksiji).

Sistemi i semanticka polja tr ZnadenJe se podinjevezatiza sistem- za (ngf zase0nr leztctkao sistemi.terminosjstemi posebnih n a u k ai l i n a u d n i h d i s c i o l i nu a pojedinadnim jezicima,sistemsaobracajne signalizacije ili pomorskesignalizaclje, s'istem vojnih dinovanja i sliino). o Osobrta paznjaposvecuiese semantiekim poljlma - (=sistemi pojmovnopovezanih e d i n i c a )a : k o s e j e d a no d p o l m o v a z n a d e n j s k ij h vremenom t z m r j e nn i ,u z n os e m o d i f i c i r a t iu ostalrtz rstogsemantidkog polja ili iz iste oolastl.sto zaztva nezbleznupromjenuu znaeenjima odgovaratucih riiecr.

i;;
1 :

Sta interesuje semantiku?

Medu va2nimpitanjima jest i traganje semantike za odgovorima: ita rijea jeste i kako je moZemo definirati - otkuda E Staznadiprozor i kako lo objasniti onda "prozor u svuet' , tr Stasve moze znaditi slo//ca I kako sva ta znaienja opisati - otkuda "sjediti na dvije stolice, ustolieitl se i sliano, tr Staje s/eia, ponos, patnja- kako do6arati takvaznadenjada se stvorimentalnaslikao niima).

iil

Noveoznake za poznata oznacena

O U usvajanju leksr(e kakvog slranoga leztka, ne polaz,mo oo nule - ml uctmo nove oznake za poznala o?naiena koje vec nostmo kao mentalne slike: inamo Sta ie i kait vgteda pfozor a zatim kao ekvtvalenl oznaxe brozor moramo upamtrtt oznake Windows das Fenstet. pencer I tr l,4nogobi bilo teze da moramo spoznavati i oznaaena D lst le pilncrp I u dvojeztcn,m rjecntctma uz oznake slranog,lezrkadaJUse oznake Jeztka korr I ' poznajemo tako dotazimo do prec,znuih znaienja. D Narevno tlu su moguce relativne relactle a ltme I greskeI zabune mozemo lt kaza:il Dtozot /Fenster/ pencer u sv|Jel" "most / kopru / dte ilruke pnlateilstva , sIcno

Kako odvojiti polisemiju od homonimije?

- granica Sta1ekrrterr; za distinkciju izmedu dva oznadena? tr Da Ii je to (samo)etimologrla D u kojolmjerije to udallenost znaienla, c mozeli kontekst osigurati znadenje i sl. - Npr. n lezk. dubre, konj: ili koza kao:ivoiinja / kao osobafig / kao sprava i sl D Staznaaineso kojese jede,mesoljudsko, mesou argou za zgodnuzensku, - masno Staznadi"debelo meso,, mesoili stra2nji droaovlekova tijela? Valno )e I Gzdvdpnlelogickog od psihologkogu Jezrku kakvuasocrlaciju izaztva odredena r'leai kakvu predodzbu moZermatikodgovornika i kod sluSaoca u datomkomunrkalivnom dinu

28.5.2013

Vainost leksiikog,tvorbenogi gramatiikogznadenja

Primjeri: o sufiksi -iC.-eic.-ica iskazujuumanjenice (deminutive) i zato pripadaju leksiikim znaaenjima; D glagolsTeilje prelazan(sleCl nesto)- trazi direktniobjekat. Ako izbJegnemo nocemo izbJeci objekat(pretvoriti ga u subjekat), dobrt cemo oblik:s'ede se - tada oblik se nosi gramatiakoznadenje, i vise to nijdpovratna zamjentca se ,/sebe (drvose sijede/ sijedese po duzini- ali ne sijedesamo sebe).

,1, ::; 'l

Kontekstualna znadenja kao potvrde leksidkim znadenjima

ErZa utvrdivanje semantidkih vri.jednosti nezaobilazna su ko ntekstua Ina znaeenja. ct Metodomsupstitucije oslgurava se diferencijacija medu konkretnim semantidkim nUansama jezidkogznaka. svakogzasebnog D I poredsvih metodoloikihnastojanja problem definiranja rijediu jednojezidnim rjednicima nikadnije dovedendo savrsenstva zboq problemau zamjenrsinonimamogucnoitima deskripci.le, kao i zbog neefikasnog razgrani0enja polisemije od homonimije.

Leksidka semantika pravoznadenje i presupozicija (1)

Razlikovanje pra vog znaeeniaod Uv Pres-upozicije = informacije koja se uz pravo znacenle sama po sebi podrazumteya. Npr. tr rijeaneienja koja bi se moglarazlozita na postojeca distinktrvna obiljeZla: tjudsko biie / muski rod / odrastao / prethodno nijednom zenlen L l r z k o m u n i k a t i v nr ta hzloga t r e b aI n s i s t t r an ta t drukdUem redoslijedu: na prvom mjestutreba biti "nikadprethodno Zenjen,', jer je to kljudna semantiaka informacjja; ostalielementi

li ,.;

Leksidka semantika pravoznadenje i presupozi cija(2)

D Dokazje negiranaforma:,,on nije neienja,'_ negiramosamo pravo ili primarno znadenje, a ne i cinjenicu da Je osoba i dalje odrasfao mu'karac iti da je r|Jea o ljudskom bie u. Je(, presupozicije u pravilu ostaju izvan djelovanja negacije. D lli. glagolwatiti se znaaidaje neko mjesto A zamijenjeno mjestom B, ali i to da je onaj ko se vraea bio u B prije nego Sto je bio otisao u A (zato ne kaZemo vratiti se nazad) i sl.

Leksidke funkcijei znadenjski odnosimedu znakovima u sistemu

Npr.znaaenjerijeij "veoma,' uvjetujeparovetlpa: u t i s a k> d u b o k/ s n a i a n u t i s a kp , o r a z> t e Z a k / strasanporaz i sl El U istomodnosunalazese leksidka funkcija i tzv. konverzija, npr. t Boli ga stomak - lma botove u stomaku: t On je to njoj prodao - Ona je to od njega kupila. Vaina ie informaciia!- ona konveniiom ne smiie biti uqroiena.

Semantidka analiza
Vrloje kompleksna vec na razinileksema. Da bi se utvrdiloukupnoznacenje jedne rijeei, va2noje istovremeno uzetiu obzir sve komponente koje se mogu izdvojiti. je kao disciplina Semantika neodvojiva od Ieksike,pa govorimoo leksidkosemantidkim pojavama.Rijedima se sa tog stajali5ta bavi leksikologijai/iti leksikografija(objasniti razlikut I)

28.5.2013

Morfemska analiza
Sa gramatidkog stajalista - morfemska analiza semantidka analiza svakog zasebnog morfema, Jer se u jednom obliku neke rijedi mogu javiti. r jedan ili vise udruienih leksidkih morfema (ouf. putokaz, stranputica)- oni nose tzu. leksi.ko znaeenje, jedan r ili vise tvorbenih morfema (naputak, putnik, putovanJe, putovnica, putovati, otputovati, uputiti se) - oni nose derivaciono znatenje. . jedan ili vise obfiCkih mortema (puhiae, putnici, putnicima; putuJem,putujes ) - oni nose gramailAko znalenje.

Teorija leksikologije (1)

( R . S i m e o n ,l / 7 5 6 ) tr problempoiedanacnih rilecikao osnovnih jezidkih jedinica; jedinlca; c polozajrijeaiu nizu drugihjezidkih E problempojedinerijedii njezinih granica(odnos - gdje polisemija polisemiJe i homonimije prerasla u nomontmtlu); tr prtanje.leksiakqg znadenja(kao I ekspresivnoslilrstcKog znacenla); D upotrebu rijediu razliditim funkcionalnim stilovima i r a z n i mg o v o r n i m Zanrovima,

Teorija leksikologije (2)

tr znacenjai upotrebudijalektizama, arhaizama, profesionalizama, neologizama, prostonarodnih rijedii sl.; trl principe stilistidke klasifikacile rije6i(stitski m a r k i r a ni is t i l s k n i e u t r a l no i blici znadenja); tr leksidko-semantidki sastavjednogajezika ili govora; tr odnosznadenjai pojma, tr uzajamni odnos i djelovanje leksidkih i gramatickih znadenjau rqeci.

Teorijaleksikologije (3)
D naainutvrdivanja znadenja; D h o m o n i m r jiu sinonimiju; tr problemrazgraniaenja homonama i njihova tipologija; tr proudavanje druStveno-politidke, znanstvene i tehniake terminologije; rl utvrdjvanJe jedinica i prouaavanje frazeoloSkih (frazeologizama, frazema,jdioma); promjenai pomjeranja El processemantickih i sl

MetodoloSke mogucnosti leksikologije

t. diferencijacija(razgranicenje jedne jedinica) rijeciod ostalih i 2. identifikacija(utvrdivanjem granice jedne rijediu razliditim istovjetnosti njenimrealizacijama. r u kontekstu, r u zasebnim govorima, r u zasebnim funkcionalnim stilovima, 2anrovima, idiolektu i sl.

i;; i

Postupakrazgranicenja i identifikacije
Ako jednufljedrazgranidimo je, od drugihi identifikujemo potrebno je prvoutvrditi njenaznaaenja, a zatimi njezine odnosei korelactlu sa oslalim lakvimledinrcama Jednoga ststema je istovremeno Kod utvrdivanla potrebno oblikai znaaenja voditiraauna: a o leksiAkomznaeenju nosi ga leksieki morfem korlenllrosnovarijedi: to Jei konkretno zna6enje u neizvedenim (zemla,more,stol), rijedima tr o gramatiAkom znaAenju - Ueatma9a dalu (semantidki gramatiakimorfemidodatina leksidki rh dopunJuju) - to su i oblidki morfem i leksidko znadenle naslavci i preftksi) (sufiksi, lvorbeni morfemi

28.5.2013

Znadenjeu terminosistem ima

qledano leksitko znaeenie TerminoloSki podrazumijbva tri razlidite vrilednostiilt odnosa: o znaeenje koje nosi korijen ili osnova rijeei naspram znaaenjakoje rled dobiia od gramatidkih formanata (relaciJsko znadente fleksija) i od tvorbenih morfema (derivacijbko znacenle), zatm E znaeenje koje se navodiu rjednicima fiezrk) lAEpIa4 kontekstualnog znadenja(govorkao reailzacue te leztKa), tr zna-eenje koje se odnosi na smisao ili sadrZaj rijedi- stvarno, konkretno znaaenje naspram znadenjakojeje preneseno ili figirativno-

..

ZNAEENJE IKONTEKST
Odnosizmeduleksidkog i gramatidkog znacenja(LeonardBloomfild): n gramatidkoznadenjejest onaj element znaeeniapo kojem se clanovijedne iste paradigme jedan od drugog razlikuju (padezi, vremena,izvedenice); o leksidko znadenje ostaje isto u svim (leksidke) clanovima date korijenske paradigme:put, putovati,putnik,putni,ki, saputnik,putovnica i sl. (puterl!!)

28.5.2013

' 1

,,

Znad,enjeikontekst
D Leksidko znadenje pripadaparadigmatskim - predmet odnosima (vertikala) je interesovanja leksikologije i teksikografije:utvrdivanje oblikarijedi,kategorije, etimologije, te pravihi prenesenih znadenjasvakezasebneleksidkojedinice(rijeaiiti frazema) semanticke D kontekstualno znadenjepripada(Sosirovim) sintagmatskim odnosima (realizacija rijedipo horizontalnoj osi) - predmetje interesovanja sintakse, odnosnotekstualne lingvistike.

TEORIJA ZNAEENJA

Prof. dr. HankaVajzovic politi6kih Fakultet nauka

';:

Leksidko-semantidka naspram sintaksiiko-semantidke analize

Leksiako-semantiika analizainsistira: O na pljedinaanim. tzdvolentm leksichtm jedin,cama (rUectmdilrlrdzemrma) I njihovim znaaenltma (osobrlo na poxsemur) odnosno, D na odnosima meduta^ltm iedrnicama u ststemu (srnonimskt odnost, homonimtja antontmrta tsl J,a, , tr na etimologiji, semantidkim pomleranjima rtd Si4tqkqiakq;semantidka anatizalragaza vezamarzmedu raKVtn u govornom nizu leorntca D kolokacija, c sintagma, tr reaenica. D drskurs ili tekst

'r.!:," ,,

Sintaksidko-semantidkaanaliza - sistem supstitucije (1) Sinonimija D ako dvije raledi mogu stajatiu istovjetnom kontekstu bez Stetepo znadenje- sinonimski odnos (obrisati/ pobrisati tablu / plo'u sunderom/ spuZvom\', Antonimija tr aKodvije rijedisuprotnoga znaeenjamogu stajatiu istom kontekstu onda su one antonimi (prestaloje / podetoje pucati i doi;aoje mir / rat, zaplevao.le/ zaplakaoje i obuzeo ga ie mir / nemir) itd.

Sintaksidko-semantidka analiza - sistem supstitucije (2) Homonimija tr ako jedna rijecne moZestajatiu istom kontekstu bez Stetepo znaeenje ili smisao,onda je rijeco homonimima (krivicni sud /krivi sud /krvni sud/ emajliranisud; ispriiati dogadaj/ ispriiati se nekome); ubiti 5 jala, zatim zasebno rs/uii bjelanjke/ bjelanca- ubiti (ovjeka, lstucldiiete)

.. ,lt
c

Sintaksidko-semantidkaanaliza - sistem supstitucije (3)

Sintaqme: ako dvije ili vise rijeai mogu biti smisaono povezane u cjelinu onda govorimo o sintagmi dobar / vruedan / pametan / okrutan / zao / bradal CovJek, liepa / putena / trudna ,ena, al ne. bradala Zena i trudan toviek pisail zadadu, att ne t. pisati kudu.

D {olokaciia: ako sintagma postane ustaljena, onda je rijea o korelativnim odnosima medu leksiikosemantickim jedinicama tli o kolokacijatna kruni ttak / prt6ak polili.kt pritisak (ne ltak) izvesti pred lice pravde. na |cu mjesla bocd Inluz,Je,ne StSaJ, b,oloski otac (ne babo) d:amL penozer rre prozoO prozor L svrtet (ne penozer):

28.5.2013

Sintaksidko-semantidka analiza - sistem supstitucije , (4) tr EeqglligE ako se u govornomnizu uklludi p r e d t l ( a( t t t e ng i t a g .o b l i k ) o , n d at a k a vh i z oobUa vr|Jednost reeenice- zaokru2ene smtsaone,cjeline: lzvrsenje politidki pritisak To t e mora, J et o . H a d r ts tr Pi,skurs: ako zbir redenica ne nudi zaokru2enu I n r o r m a c Uo un , d as e k a o s e m a n t t d kta edinica uztmadiskurs - minimalni tekstualni'odlomak koji.din sim i s a o n o i z n a d e n j s kc i l e t i n ut,e n u d i zaokruzenu porukuilj informaciji.l: pb\e, ha? l? Zna Nevjerovatno. DoSaokaZeS! il se hada t kuda odlazi

Komponente leksidkih znadenja

ZnadenjeriJeci sa stajaliSta morfemske analize: o korijenski morfemnosilacleksidkoga znadenja, odnosnonosilacznadenja jesu korijenriledlili pak osnovarijeai; je leksidko tr u slozenici znadenjespoj znadenja vezanihleksidkih morfema- iako leksidki morfemine stoje samostalno, oni se ne odridu svojihleksjdkih znadenja, npr. parobrod, hidrocentrala naspramtermocentrale, rukohvat. r u k o v o d i l aic sl.).

i:l

iri

Elementiznadenja
D Leksidko znadenje (kojese u rjednictma navodiopisnoili dovodenjem u vezu sa s i n o n i m o mu )k t j u c u j e v j s e r a z t i d i t jk ho m p o n e n t i Et UnutraSnjim raSclanjivanjem znaienja jednoga z n a k ak a o d U e l as i s t e m a ,m o g u i ej e razlikovati: t designaciju ilili denotacijunaspram konotacije, . osnovnoznaeenje naspramfigurativnog / prenesenog znaCenja.

Diferencijacija znadenja u domenu primjene

U upotrebnoj sferi(domen primjene) moguceje razlikovati: leksicko znaeenie - nivo jezika (rjecnicki potencijal jezickogsistema) naspramkontekstualnoq znaeenia nrvogovora (upotrijebljeno u tekstu), te intenzional no (neutralno) naspram eksten zionaln oq (markiranog) znacenja.

ill

Denotativno znadenje
Denotacijaiti designacija- odnos "izmedu pojedinainih rUeii i pojedinatnih dijetova vanjeziekog svUeta, kako ih shvataju govornici nekog jezika,' (Zgusta, 32). Zapravo,veza izmedurijedii stvarinte direktna vec se rzmedurueei (kao leksidkih jedinica)i denotata (kao referenta, onoga o aemu se misli)nalazidesignat (kao pojamo odredenoj stvari,tj. denotat kakvim ga razumijeva g o v o r n i k n e k o gj e z i k a ) .

ri

Oenotacijaidesignacija
E clenotat= predodzba o pojmu,ono o demu se misli,pojam kakavse mo2e neutralno opisatj (npr.sto/lca= dio namleStaja. predmetna koJem se sjedi nebitnoje da li je velikaili mata;crna ili smeda;tapacirana, odnosnood drvetailj metalai sli6no); a designat= dozivljenost predodZbe o pojmu; ono Stoo denotatumisli,Stapod niim podrazum4eva konkretan govornrIkonkretnog = dio namjestaja na kojemse lezika (stotica sjedi,ali sa obitje2jima, posebnostima).

28.5.2013

Denotacija i konotacija
Na osnovuodnosadenotativnoq i konotativnoo znaeenja moiemo uspostavljati relacije trpaY n grafemll < n+j, ali svako n+j nije nj (npr. vanjeztcKt) l l, tr jutre = jest "vrijemeprije podne,, dakteprite12 satr(denotat). ati 11 sati viSenije "jutro.'; isto vazrza vecer"ttl D " B o l ig a S a k a / stopalom ' ozemo zamiients t ja Horr ga.ruka/ Lrgs? ", a.!i Boli ga ruka/ noga,. ne , ' ( s a - k/a z n a c tt s t os t o i B o l ig a S a k a/ a t o p a l o prrpadaruci / nozi,ali ne i obrnuto_ Stri sroparo poJam).

,ii

Denotati designat
OdnosizmedudenotataI designata veomaje va2anprjlikomusvalanja. udenjakakvog' slranogJeztKa. Razlikedenotat- deslgnatkljucnesu u razumrJevanJunauenihpojmovai termnologie z a s e D n tn a u c n t h oblasti: o z n a k a( r i j e d i l it e r m i n ) izvedena Jedna iz istoga Koruena, caKI Kaole posve tstoqadaotiranoo obliha,u upotrebjmoze imati polve raztiditaznadenja, 1p1 rijei zivotinja- u svom osnovnomI tt9urattvnom znaeenlu naspram termina 2ivotinia.

Konotativno znadenje
To su one komponente leksidkog znadenja (izuzimajuci domen primjene) koje osnovnoj semantidkoj vrijednosti pridodaju kakvu kontrastivnu funkciju, o n o S t on o s id o d a t n u " i n f o r m a c i j u ,g 'o ovorniku, njegovomstavu ili vrednovanju subjekta, Sto daJenaroditu "boju"sublektu, prenosi informaciju jje, snazntje, emocionalnije, komidn - dakle,ekspresivn ironianlje ije.

ir

primjeri:
Rijed um r Ueti r aztlkuje: tr a) denotativno.znaeenje1On je mrtav = prestao brlrziv. prestaoje postojati. disati. Je. hretalt se I sl ) E b) designativno znaienje (kakoprestatibiti = ( 1 ) o n v i s en i i em e d u Z i v ?" O nj e m r t a v . " z i u i m a( . 2 ) o n c e u m r i j e t ib . i t i e u b u e n( ,3)Necu v t s ed a g a v t o l m . z a m e n ev i s en e p o s t o j i s l . ) ; E c) ko.notativnoznaeenje (On je mrtav= Otisao Je/ Nema ga vise / nijehedu nama/ crko le, krepo,mandrknuo / nije vise ni za Sta/ poliiidki j e m n a vl s t .

,:: il'

Stvarna signifikacija - konkretno oznadavanje tr Leksidko znaaenjeje (i) ono zna6enje koje s e n a v o d iu r j e d n i c i m a . Medutim... D Rijedi ne postoje apstraktno (nabrojane u rjednicima)ve6 se one upotrebljavaju: dolaze u konkretne kontekstualne veze. o R i j e d i u k o n t e k s t ui s k a z u j us a m o j e d n o , konkretno svoje znadenje- iedno od vise m o q u d i hs m i s l o v a ,i t a d a j e t o n j i h o v a si gn if i kac ij a (ozna i ava nje) ili stvarna signifikacija.

,', l,r

S i g n i f i k a c i jo as n o v n i h ili prenesenih znadenja

Stvarna signifikacija moZepripadati: tr i osnovnim znacenjima (kad denotacija ili designacija primarne ostajuu okvirima i ustaljene veze izmeduoznaeenog i o z n a k e )a , lr tr i prenesenimznadenjima(kad se preplicu dva znaka tako da se oznaka jednogprenosina oznaeeno drugog znaka na osnovuodredenoq elementa slicnosti, asocijacije itd.).

28.5.2013

Konkretizacija znaienja - znadenje u kontekstuD Primjenom leksidke jedinice (kojoj znamo o p c a l e k s i c k az n a n j a )d o l a z i m od o konkretizacijeznaeenja u stvarnom iskazu. trl Konkretizacija znadenja prcizlazi iz konteksta (verbalnog ili situacijskog). o Time se upotrijebljena rijed ili spajasa konkretnim pojmom na koji se upuc uJ u ili se uklanja svakidrugismisaorijediosim onogkojije primUenjen , ili se zadovoljava istovremeno to oboie.

Leksidki status stvarne signifikacije izmedu osnovnog i prenesenog znadenje

D povremena upotreba - figuratiyra, uzrokovana prilikomi neponovljivalice smeZurcno,suhasmokva \ne znadida Je"suhasmokva= izgledlica,smezuranost,,; D eesta upotreba tijeti u prenesenom znaAenju- koristi se uobiaajeno je vecinikorisnika: i razumljivo On ie pravo l/alo (nrko n e m r s ln t amelal). tr toliko eesta upotreba da se znadenje ve' registruje kao leksiako znatenie: An je zaista vetikodubre (itko necepomlsliti n gnaltvo n.t gomtla otpada)Unost se u rjecn'kdubre= r,zredu ostalogt t"nemoratan bovjek'.

- izvandenotacije! Figurativnost
Kategorija figuratlvnih znadeniaodnosise uglavnom n a d e s i g n a c i j ui,j n a e l e m e n t e 0odatnog u denotaciji. specifidnog. Kategor|Jatnog, npr. E reci za Zenu da je "krava" ne znati da ona ima rogoveilikopitavec se usporedba moze o 0 n o s t tn t a t r o m o s tn . a d e b l j i n ue . ventualno na v t m eI s t . ,t t l D reci za nekogda Je''lisica"ne znair da.rmarep rlrda mu Jetijeliprekriveno krznom,vec se uKrJucuJe samo karakterna osobina"prefrigan, mudar, h i n j a vd , volidan".

ekstenzionalno i , I n t e n z i o n a l nio : znadenje

Pod ovim se distinkcijama podrazumijevaju dva mogucaobilje2ja jezidkih znakovau domenuprimjene rijedi,pri -emu je: - intenzionalnoznacenje= nemarkirano (neutralno, neobiljeZeno) i Elekstenzionalno= markirano (obiljeZeno, rezervisano, specijalizirano).

Gdjese ispoljavamarkiranost (ekstenzionalno znadenje)?

tr u leksieko-semantidkimvezama medu riiecima - setektivna-granideryE-(kontekstualn eo g u c n o s t i n m ) ,p r .g l . i m a t i : imam r o d i t e l j/ e . i m a ma u t o/ i m a mg t a v o b o l j/ui m a m zaQacu I r m a mv r e m e n a / i m a md u i e / i m a m faottt: tr g-Legl9lllnryezqma i qramatickim le!9S9!j4!A npr imaSli dusu / duSe,ati ne i r m a si t v r u e m e / m n . v r e m e n ai,m a sI i r o d i t e l i a i s l . ;i l i n p r .u t u r s k o my : a r i m= p o l a ,a l i s a m o .b i r b u d u k= 1 , 5 ( n e i b i r y a r i m ) ;

I* "

Kako rijecimogu biti markirane?

tr nacionalno Gimbenik,obrana/ odbrana,sat/ Cas?i sl., ali ruka nije markirano) El teritorijalno - lokalizmr i sl. D socijalno - sociolekti, argo / sleng D profesionalno - zargon D s p o l n o - m u s k o/ Z e n s k o tr starosno / generacijski (staraosobateskoda c e d a n a sr e c i . s t i p um e , m a j k et i . t r f u n k c i o n a l n o- f u n k c .s t i l o v i . tr Stilsko-stilistidki(nijet, D individualno

28.5.2013

iii
:1,
,i.

Razvojpolisemije
Polisemija= viSeznaenost

polisemi6nih Znacenje rijedi

S a s t a v l j e n oj e ( i l i m o Z e b i t i s a s t a v l j e n o ) o d : r direktnogsmisla (osnovno znadenje), r p r e n e s e n i hs m i s l o v a ( p r e n e s e n o znacenjeceste upotrebe), r s p e c i j a l i z o v a n i hs m i s l o v a ( t e r m i n o l o S k o znadenje), r f i g u r a t i v n i hs m i s l o v a ( p r e n e s e n o znacenjepo modelu stilskihfigura) i r sludajneupotrebe(okazionalnih s i g n i f i k a c i j0 a.

D lednaista leksidka jedinica - raztiaita znadeniakao zbir svih moguCihsmislova, D nijeogranidena na designativnitip leksidkogznaeenja, trl u leksldkom primaranje direktnismisao _ znadenju osnovno znaeenje, jesu smislovi koji se semantidkimogu D ostalaznaaenja izvestiako su obilje:eni nekimdodatnim smjslom konotativnim, figurativnimili st. B direktnismisao (osnovno znaienle)- nemarkiran: ostali smlslovi po nekomhlteillu obilje2eni, markirani.

Primjeripolisemije: glag./po/jesti
D gsnovni if i direktni smisao ,,unostiu sebe hranu, uzimati hranu". le tr preneseni smislovi: a) trositi, unistavati (pojel su sav novac: vatra ie poFla Sumu). b) progutati, dokrajaiti (pojeSce me zbog ovoga), c) pohlepno upijati, iurno i lahko obaviti (poresiu posaa. lat za noc F popo c;Etu hti,gu), d) zauvijek uzeti za sebe (polest cu te od srece): e) frazeoloski: nestati bestraga (pojeo ga mrak) i sliino.

Odnos polisemije premahomonimiji

n Kad pojedinadni jedne smislovi polisemicne rijeci pocnugubitisvoje medusobne veze ili vezu sa direktnim znacenjem, otvarase prostor homonimiji. - u oba je bliskahomonimijr D Polisemija su sluiaja formalno iste oznake za manje ili vi!;erazlieita oznaiena.

Razgranidenja polisemije i homonimije

Kriteriji za diferencijacijupolisemije i homonimije mogu se vezati: I za oznadena, tr za oznake (etimologija), tr za mogucnosti tvorbe.

iii

Odnosmedu oznacenima
u Polisemijaje - ako su oznadenabliska, euvajuprepoznatljivu vezu ili motiviranost semantickog pomjeranja, (glavs= '1 . dio tijela;2. glavnaosoba) tr Homonimija1e- ako su oznacena izgubila svaku vezu, potpunose (glava= dio tijela; udal.jila glava= valan, zasebandio necega:motora,knjige)

28.5.2013

Odnosmedu oznakama l
r P o l i s e m i j a- a k o s u o z n a k e i s t e etimolo5ke vrijednosti (Clubre tur. = 1. s m e c e ,2 . g n o j ,g n o j i v o , 3. fig.nemoralan aovjek); r H o m o n i m i j a - a k o s u o z n a k e r a z l i d i t ep o e t i m o l o g i j i ( n a l e t< t u r . l a n e t ,n a l e t< l e t . ietieti) Prioritetse, naravno,dale etimoloikom kriteriju, pa tek onda semantidko, gramatiakom.

Tvorbenei kontekstualne mogu6nosti

r Polisemija- ako su moguciisli ili priblizno isti tvorbenimodeli(glava= I dio tijeta,2. glavna osoba : glavica,glavurda, glavat,glavonja, glavni, glaveSina, glavnokomandujuci. uzglavlje): r Homonimija - ako su potpunorazlidite tvorbene mogucnostl . (glqlq - glavat,gtavica, _ glavonja, uzgtavtje naspram> . glAyq- zaglavlje, poglavlje, poglavito, glavno, uglavnom, glavnjca, glavninasnaga;glavamotora, zaglaviti, ili , nalet- (1) nalet ga bilo,natetjedan ill (2) nalet_ naletvjetra,naletjeti).

H o m o n i mi h o m o g r a f i

Sinonimija
(istoznadnice,bliskoznacnice)
Et Sinon,'mi su (suprotno homonimima)rijeii razli6iteforme a istoqa ili prib!iinoqa znaeenia(isloznadnice i bliskoznadnice). tr Sinonimija relativna jer semantidka kategorila, - kod veilne Jevrlo malo istoznadnica sinonimskih parova postojidiferencijacija po nekomkriteriju. upotrebna vrjjednost, jil kontekstualna znadenja, nacionalna funkcionalna markiranost, standardnojeziike razlike,konotativnost i sltdno.

Homonimi su rijeii iste forme a razliiitoga znaienja. Ako se takvi oblici identiinopiSua razlicito izgovaraju. onda su Io homografi : a obueen = savladaoobuku nobueen=odjevenisl.

Pravii relativni sinonimi

tr Pravi i potpuni sinonimi (istoznadnice)identicni su u svim smislovjma koje mogu imatii u svtm komponentama znaaenja(designat, konotacija, domen primjene), npr. surderspuzva.paradaiz - rajaica ... D Relativns i i n o n i m i ( b l i s k o z n a d n i c-e ) d j e l i m i d ns ou p o d u d a r n-i u n e k i ms m i s l o v i m a n i s u ;u n e k i mk o m p o n e n t a m a Jesuu , drugima j e s u ,u d r u g i m a znaeenja n i s u( d e s i g n a c i j i , konotaciji i domenuprimjene).

li

Primjeri bliskoznadnica:
tr Ladislav Zgusta:njec p,,ostrtutkanasDram mogucrh kurva - Iaka-ZeiikS=Tospiib - fuksa - drol1a - trotoarka - 2ena lakoo m6rata (opjsno)i sltano(zastupllene su razli6ite vrste ekspresivnosti i slenga.iakoje denotativno znacenJe tsto.Zenskaosoba koja se prostituiSe Er Slldnobi b-ilo kod rtjeei fiekar 1=onaj koji tijeei) naspram lijeenik,doktoT:E66im. ati prj tom'eoo znadenjui domenuprimienesvakiiloktornib ljekar. lijee nik )e markirano teriton\atnoili nacronatno dok ie he6im \ugtavnomhrvatski), markirano standardoloSkl(substanddrd. turcizam, arhaizam,stilskarezerva).

28.5.2013

lii l,l

premaoznadenom Bliskoznadnice premapolisemiji odnossinonimije

n Zenskuosobu u bradnomoaru mozemo imenovatt kao: supruga,Zena,gospoda, drugarica, bolja polovina, bradnipartnerukljueuje se jezidkoraslojavanje ???? El Za posmatranje sinonimtje ne smije se zaboravitidinjenica da su-rijedi vedinom oolisemiine na ierJna riiec moze uct u

Antonimija
tr Antonimi su rijedi suprotnoga znadenja. D Podrazumijevaju osobinuili kakvuzajednidku vezu.dvije krajnosti: da - ne. jest - nije.ili - ili. lma - nema (noc - dan, lijep - ruzan, nadredeni - podredeni, po'etak - kraj, smijeh- pla6, lopov - posten. slestl - ustatl. potrebno nepotrebno\. - glup, tr MoZese iskazatileksidki (pametan pitanJa.odgovori)ili gramatidki,tvorbeno negacuom (zavrsan nezavtsan v,t z n t bezviznireZim), o Paznja: dugi niz godina moze li biti kratki niz aodina?

a l i n e i s a d i u g i m i t i o s t a l i mz i r a d e n j i m a . ' tr Dvijerijedimogu biti sinonimski par u svom osnovnom obliku, ali iz razlogapolisemije, ne morajuimatiiste tvorbenemogucnosta (rnbst= Cuprija,ali samo. premostiti, nei preCuprijati\

ii;;;i;;ii

svoirm znaeeniem ia;5; iJoriim

Paronimija
tr Paronimi su srodne rijedi istog oblika i istog i l i s l i d n o gz n a d e n j ak o d l e k s e m ar a z l i d i t i h vrsta rijedi. tr To su rijediizvedeneod iste osnove:slidnesu - s l i d n eo z n a k e ,a l i s u svojim vanjskim oblikom im razliditaznadenja- gramatiaka,pa i leksicka (razliaita oznadena). f ] P a r o n i ms i u s l i d n i h o m o n i m i m a- r a z l i k a ie u etimologiJt: homonimt su razlicite osnove(rjede: isteosnoveznadenjski izrazltoudaljene), dok su paronimiiste osnove razliajtih znacenia.

paronima Upotreba
tr Ponekad su paronimi spojeni kao stilsko sredsfyo - kao lzv. perisologija. mrhli mrak. muKumuaiil. zimu zimovati, bol bolovati,budala budalasta,idiot idiotskii sl. Ll Mogucisui paronimski parovi koji su r a z l i e i t o gp ao r u e k l a i z n a d e n j aa . liistoga oblika, prali iekitga (inf.aistitivodom)ibrati npr.. neXoga (prez.od pratiti). tr U tzv. paronimsku atrakciju spada r tzv. puekd etimologry'a kad dviie rijbdiuzajamnoili j e d n an a d r u g u :k a s k a d e r d ,eluju Jednostran o skakader; karies- kvaries; okupacijaukopacija;

Semantika frazeolo5kihjedinica
trl Drjahronijsko porijekla rzucavanje i nastanka trazemavrlo Jeslo2enzadatak- te5koje utvrditi vrijemenastankafrazemai nadin nJrnova Iormtran.Ja. E Prvloblicifrazeoloskih spojevanjeainastalr su - u n a s t o t a n ld u narodnom kazjvaniu ua s e nestoiskazei opise sto ljepsei 6to-slikovitije. tr Nastanak frazemastimuliran ie ideiomi sadr2ajem izreka.poslovica. iitata-i sl. t r J e d a nb r o if r a z e o l o S k i e h d t n i ^ .^ r ^ d i 6

Upotrebafrazeologizama
D Proces frazeologizacije odvijase pryenstveno na planu- fazlidite pretvorbe semantiakom znadeniske od referencrjalnog znadenja rijedi kaofrazeoloskih komponenti do asocijalivno-konotatrvnog znadenja frazema kao cjelovitih semantiikih iedinica D Pfenesenost znaaenja nalaesce se odvua u vtdu metaloflzacije, metonimlzactle i kakvog drugog ooredenia. O FrazeoloSke su najzastupljenije u ledinice knji2evnoumjetnidkom I u razgovornom stllu- piscise profilirali aestosiuzefrazama kakobi ne samojeztk svojihlikovanego i njihovduhovni, moralni i emocionalni svrtet

.iti'1io' #osTJ;i;;ii;6;"'i;;; j;'' f KOmDrntranta.

28.5.2013

iii :rl

proces Semantidki frazeologizacije

o osnovnije mottvacioni faktoru procesu ttazeotogtzactJe transpoziciia )est semantieka (prenosenie znaienia) leksemakao f razeoloSkjh komponehata. tr Neke komponente svojedenotativno znadenje ' g u b eu c j e l o s tu globalne i korist semantiake strukture d,o k u d r u q i hd o l a z i s a m od o djelimidne semanticl(e dezlaktuatizaciJe toga znaeenja. o Od stepenasemantreke transpoziciie riiediu sastavudatog leksidkog sklopazavlsirijihova Trazeoloorcnost.

::j ,

Primjeriprocesa frazeologizacije
On leqne i okrene ieni leda. tr glagolslo imenraka stntagmaor(rene/eda tmd realno, predmelno-loqrako znaaenie. uz moqucnost orenesenih loorckojezrakih asocijacijal\4edutim, rahoo6a elanaove sintaqmepolenctat,tai p-olencttal rmaJU odredenr asocuattvnojrazeotoSkr u ovom honlekstunre realt?rran. te n4e do3lodo znafentshe lranspozjcije od denotattvnog ka mogucemkonotatvnom znacenlu. On ioi ie zauviiek okrenuo leda (isla glag -imenidka sintagma) tr alanovi sinlagme okrenuti leala u dalom su konlekslu zahvaceni logiako-semanti.kom iranspoz,cUom, Stote dovelodo - aktuali?irana deaktJdl,zilanja nJihovog denotatrvnoO znadenla ledruga sekJndarla derolacla u prytplan dosloie konolalivno znaaenjei smrsaoclerovrloq frazema = on Je nju napustio, zanemaflo,preslaobrinutio njoj,prekinuo vezu s ntom

Upotrebnavrijednostfrazema ,
je stalani, osim tr Procesfrazeologizacije semantieke strukture, zahvatai funkcionalno-stilski olan. D Nekifrazemivremenomblijede, gube svojuaktuelnost ili cak potpunonestaju iz upotrebe. Na njihovomjestodolaze drugejedinice, aktualizirane novim i drukcijim historijskim, pa sociokulturnim, ijezickimrealitetom.
tr tr o tr tr o

llustracija:
crna ovca; btela vranai g l u h od o b a ; utabana staza; sitna duSa i sliafo Globalno znadenlefrazemane dinizbir znaaenjaleksjakih kao njihovihkonstituenata Ono cak ri mora biti ledrnrca motv,-anosemanl lom frazeoloSkth komponent Za tazlku od slobodnih slupova rJectI stnlagmi u koltmasu sve znaaenjske 4jecrautosemantiaie i slobodio se mddusobnopovezutu. qube, u riranrot ielseme u saslavufrazeolosN,n rfrvecot teorntca mleil 5volelehscko Tnacenle, tianspon,iaiucr oa u qlobalnu frazeoloikusemantraku cjelinu Rteai. kao fraz-emskl grbea, svOlusemanlrahu konSlituenti. i Slruklurnu samoslalnost doLaze u svojevrsnu uzajamnusemanliaku kola moze ov,snosl, orlrovosmlerna I teonosmlerna

Stepenidiomatidnosti frazema
tr ldiomatienost frazemave6a je ukoliko je slabija semantidkaveza izmedu leksidkihznadenja njegovih konstituenata i globalnog znacenja jedinice.I obrnuto, frazeoloSke naravno. Npr Nositi glavu u torbi i Slagati se k'o rogovi u vre6i

I, !i

Nastanakfrazema - nekoliko o s n o v n i hn a d i n a
1 Frazeologizacijom slobodnih spojeva rijeaiiti sinta9mi,koie se usljed aeste upolrebei stanovite metaforienosti poeinju realizirati kao ustalienii nesfobodnispoievi zasuka|!ukave diaU pztk za zuDtma I st. 2 Redukcijomi znadenjskom kondenzacijom izreka, poslovica, citata: koga su zmile klale,ispravljah krivu Drinu) sl 3 Na temeljuterminoloskihsintaqmi iz razliaitihnauenih obfasti: brya volina. diail 6ti kirs str ss sssns psn66 parom I sl 4 Od Zargonizamani crno pod noktom,povuCimaaka za rcp, raditi na vrat na nos, dobiti limun, dobiti/dati Sipak,gutati knedle, driati se ko pijan plota, skoAiti slo ^ome na nos I sl

28.5.2013

Posudenice kao neizbje2na dinjenica

TEORIJA ZNAEENJA

Prof. dr. Hanka Vajzovi6 Fakultet politi6kih nauka

tr Smatra se da nema jezika u kojem ne posto;istanovitibroj posudenicarazlidite provenijencije. Po5tosu posudenice rezultat razlieitih vidovajezickih kontakata, vi5ece biti svakako posudivanja je iz onihjezikas kojima jezik primalac duZei intenzivniie bio u direktnom kontaktu.

Adaptacija posudenica
El Pratecapojavajezidke interferencije jest jezidka adaptacija. tr Prva i nuZnapojava u adaptacijisvih posudenicajest fransfone mizacija i potom transmortemizacij a. tr Rijedkoja dostignevisokstepen adaptacije (i semanticke) smatrase potpunoasimiliranom leksiikojedinicom. semantidkom

Modeli replika jezikau kontaktu tr Premateoriji oblikrijedi u jeziku davaocu imenujese kao model, a oblikadaptirane rijediu jeziku primaocukao replika. fl Medutim, sve rijecipreuzete iz drugih jezika(davalaca) ne dostignuuvijek potpunuadaptacijuvec ostaju na razini tzv. kompromisne replike (samo fonoloSka adaptacija i eventualno djelimicna morfoloSka adaptacija).

E t i m o ni m o d e l
- utvrdrvanje tr Probrem u re(onstrukcy ettmologile etimonaI obltka modeia (obtrk rlecru lezrku d6vaocul usloznJava se u sludajuposrednog posudivanja lJeztk posredntk) D lpakse najkompteksnijim postupkom smaltasemanti'ka adaptacijai ukljuiivanjeposudenenjediu teksiakosemanlicki sistem(uspostavljanle srnonimskrh odnosa, razvolpoiisemijei sljdno) D (o posudenicama, njihovoj semantiakojadaptaciji, pomjeranjui sl. - v. Orijentatizmi semantiCkom u knii:evnom djelu i "Jezici u konlaktu,'akademika RudolfaFilipovi6a (na primrerima anglizama)

Terminolo5ka zna6enja
n Termini ili terminolo5kejedinice jesu rijeaikoje specijalnog znanstvenog ili tehnidkog jezika aktualizirani u svrhu tacnogizraZavanja pojmova, specijalnih pojavaili predmeta. To je nomenklatura rijeciposebnih znacenjau terminosistemima pojedinih znanostiili znanstvenih disciplina, umjetnosti, zanata.

28.5.2013

Semantidke karakteristi ke termi na

El lako su termini u velrkoj mjen oblidki podudarni sa opceupotrebnom leksikom. nIh karakteriSe . posebnost znaaenja * znaaenla im se razlikuju od opceuootrebneleksike: . semantitka preciztost Uasno rm Je odreden, detrnrsan poJmovnr saduaj I opseg upotrebe, termrnrtrebatu imat tacno odredeno. strogo dogovoreno znaiente koJene rzazrvasporeone asocuacrJe nrttse preplicu u b,ro aemu sa susledntm I srodntm potmovtma . semantitka postojanost (nisu sklont razvolu polisemte, iako nUe ruetkostda se obltckt rsta vntednost Javi u dvije pa I vtie zasebnih oblastt.znacenra su odvojena i precrziranal- up objekat u l,ngvtstrcr I objekat u gradevrnafslvuI sl ,L prUedlogi Ingvrst,crr prleorog u aomtntstracUt naspram prtedlog kao opceuporeDna fitec),

Preciznost terminologije kao nuZnost

o Termininisu (naZalost) uvijekni precizni ni postojani niti posebni. Neki od njih razvijajupolisemiju (glas, govor,jezik), eak i sinonimiju (strujni suglasnik / frikativ i sl.),neki se preplicu sa opceupotrebnom leksikom i slicno

jjl

Pojmovna vrijednosttermina
Terminosistem kao lingvistieka vrijednost moraobi _ (naravno)odgovarati pojmovnomsadrZaju je: ita se moze smatrata pitanje terminom odredenenauke,discipline, oblasti,djelatnosti. t r D a h n p r .m e d i c i n s k i r m r nm te i o g ub i t t :h l j e b , desmaa , mfiteatar u,n i v e r z l t e it 51t .tr, O at i i e termtn u l e k s r k o n/uu o b l a s t v i o t n es i o u r n o s t i . nV mejit. merhamet. sabur. daur, diturum, dubri'te, jetim, kuvveti sl. tr Mogu li se terminimasmatratiniedii obljcitioa: moguce; ograni6en, ozbiljno ogia nite n, moilel od. ryprijatglja vrijeme, mo6. ne taasnile Dotesntct u ratu. dtlaspora, I sliano?

Znatal terminologije za jednu / svaku naudnuoblast

Smatrase da je svakaznanostu odredenom smislusamo dobro uredena i utvrdena terminologija,jer termini nose sasvimprecizne definicije.

Interferencija meduterminosistemima
D Termlni kao dogovoreniznaci nastalu, gledano. Jezidki na razliaite naaine rijed, sinlagma, specifidnost tvorbe, posudenica adaptrrana (najdeSce iz latinskog iti grakog jezika)i slidno tr Problem seJavlja kad se istarijei ili tzraznadeu vise razliditih terminosistema rlrse preplete, poistovletr sa opceupotrebnim lekstako-semanhdkim iedtnicama O Uporediznaaerya vatra,upaljaA, obru6, stroj,vod, sposoDan. zrno udar,pozadina.bok, blok, poloiai, veza - u vojnoi terminologiiinaspram I slrdno takvrh opceupotrebnth njeatili tstihleksrakth vnlednosti u kakvom drugom terminosistemu.

Tvorbene mogu6nosti u terminologijama

tr U formiranju terminosistema i uspostavljanju diferencijacije izmedurazlicjtih sistema iskoriStavaju se obilatoi tvorbenemoguinosti, pa imamonpr. u odnosnotvorbenaznadenja, vojsci prebaCaji podbataj, iste rijedi drukdijeg proizvodnji, znacenjau industrijskoj reclmo,ili Kaoopceupotrebne rijedi,ali pobadalu medicini i slidno. t r J e d a nu h o d a nti e r m i n o s i s t e n m e t r p in a g l ei l i kvantitativno vece lzmjene- on se rusi i izaztva zabunu, n p r .K o n l h o d 2 i 6 .

28.5.2013

Znalaj semantidkihpojava u javnom informiranju

tr Razumijevati semantidke pojavei voditi o njima raduna u upotrebijezika, va2an je faktoru oda6iljanju porukeuopce,a u javnominformiranju, dinrse, I poseono. U suprotnom, ugro2ava se, prijesvega. jasnostiskazaa time,moguce,i citava porukanerijetko biva doveoenau pitanje.

Sta semantiiki ugroiavaporuku?

D Pojave koje ugroZavaju znacenje ili razumijevanje iskaza,valjanoodaSiljanje i2eljeniprijem poruke,brojnesu i razlidite. Ukratkocemo spomenuti samo neke od njih

Relativna i apsolutnanejasnoca

ti ;.

Pojavekoje mogu ugroziti znadenje poruke

Nu:no je iI va:no: 1 uskladiti.ieziki miStenje, 2. izbjeei relativnu nejasnoau (prilagoditi se sagovorniku), 3 voditi raeuna o preciznosti znaaenja - desrqnacita konolacila kontehstuatna znaaenja. mogucnostl frguratrvie uiotrebe i sl i 4. izbjegavatimanje poznate rijeCi,osobito supstandardnu reKslxu afiarzme barbafizme(Slagvod, kolikote malt slar?). neotogrrre (samotnrctlattvno provinc{al,zme I sl ). dijalektjzme, rohattzme (tuka curla, pasvandziiat. iaroonizme I afoor;me (had2rjadekintrran)vutganzme pircku;tmotoaitu " nrjemoralno.matogradani6), banahost {selunda,no..lotalan {rezarrao luc ptlanho maJka. ostajeda se vrdt_ rstroseni lzmzD.manJe poznaletdtome/ frazemetradiliko dragslor) i

r relativna nejasnoea- kad je znaienje ugrozeno ainjenicom da oba komunikatora ne raspolaZu istim jezickimi pojmovnimznacenjem(struina terminologija i sl.) - primalac je, uvjetnoreaeno, kriv Stone zna odredenerije6ii njihovaznaienia, te . apsolutna nejasnoda- kad je znadenjeugrozeno ainjenicom da posiljalac nije dobro,,srodlo', svoi iskaz{dvosmislenosl, red rijedi.pogreSna upotieba priedlogai slidno) krivje posiliarac poruKe.

Apsolutnaopasnostpo znadenje (1)

1. amfibolija - dvosmls/enost (maie oorebalo paSee. ullruZenje uniStava nbvac.Bdograd napadaZagreb), 2 pgglg:ng_lpgtreba nekih prijedtoga i pnroga, npr.operacija na noqama. Je izvrSena trcatasam brze od tebe. pojeoje sve dodeserta.obratiose ispredpiedsjednistva, pored sKore Dttce tzgradeno i obdaniste, dogovarali s u s e o k o k u c e ,r a z r S s l iu s e p o p i t a n t i. . . o d r e - u m j .k u d a ;a l i q d i es t a n u i e S si krenuo z.b o d_ radi:nisu kaznjenesamo Z-erie - iesLili one kaznjene i je li jos neko kaznjenosim njth,i sltcno

Apsolutna po znaienje opasnost (21

3. p_ogreSna upotrebazamjenica, npr aetnroistjeruju Bosnjahe I Hryaterz svojrh kuia; 1uzapadnom lVlostarul desro se Incident sa novtnarom I jtljana kojtJeozbtljna pnletnla detlonskom miru. 4. red rijedi u redenici(Ja sam nazalost, saznao da ie .) 5 homonimi i homografi,rpr NaSa je armija sve bol.e
obucena

6. pogresnainterpunkcija, npr Kucasa avtUom (,) kojaje brlavrloprostrana i lijepa), 7. nelogianostiskaza,npr. Obavezno se javitiza dobrovoljno davanje krui)

28.5.2013

Stilsko-semantidkepojave tr jasnost, tr konciznost, tr tadnost, tr iivost, tr Skladnost je vaina jasnost i tadnost! Posebno