NAKLADNIK Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr ZA NAKLADNIKA Vinko Filipovi, prof.

Agencija za odgoj i obrazovanje UREDNIK Miroslav Mianovi PRIRUNIK PRIREDILI Klaus Berger, Renata Horvat, Nevenka Lonari-Jelai, Hildegard Mackert, Snjeana Kegel, Dragana Rakonca, Snjeana Romi PRIJEVOD Samir Memi, prevoditelj na CARDS 2004. Projektu zatite potroaa ILUSTRACIJE Ivana Goriki NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMA Teovizija, Zagreb TISAK Denona, Zagreb CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 721880 Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Tiskano u Hrvatskoj 2009.

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske Unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Agencije za odgoj i obrazovanje i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Euro,pske Unije. This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the Education and Teacher Training Agency and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

Sva prava pridrana. Obrasci u ovome tekstu mogu se umnoavati u svrhu pouavanja. Umnoavanje ili prenoenje ovog rada u bilo kojem obliku ili na bilo koji elektronski, mehaniki ili drugi nain, dosada poznat ili koji e biti izumljen, ukljuujui i preslikavanje ili snimanje, i upotreba ovog rada u bilo kojem obliku i sustavu pohrane i povrata podataka zabranjeno je bez prethodnog pismenog doputenja nositelja izdavakog prava.

Graanski odgoj i obrazovanje

Modul

ZATITA POTROAA
prirunik za nastavnike

Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2009.

PREDGOVOR
Modul odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa sastavni je dio Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (1999) i posebnom odlukom obvezala Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta na primjenu u odgojno-obrazovnom sustavu. Sastavni je dio graanskog odgoja i obrazovanja koji je utvren Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli (2009). Izraen je u skladu s Nacionalnim programom Vlade Republike Hrvatske za promicanje i zatitu ljudskih prava (20072010), s Nacionalnom strategijom za stvaranje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva (20062011), Zakonom o zatiti potroaa, Nacionalnim programom zatite potroaa za razdoblje 2009.2012. i drugim odgovarajuim dokumentima. Uz Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo tijekom godina razvijeni su brojni moduli i projekti konkretne primjene takvog odgoja u koli i povezivanja kole s lokalnom zajednicom: Modul odgoja za mir i nenasilno rjeavanje sukoba, Mrea uitelja i uenika miritelja, modul razvoja drutvene solidarnosti, Humane vrednote i humanitarno pravo, Osnove demokracije: vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Socijalni projekti kole i lokalne zajednice, Zakon u razredu i simulacija suenja, Prevencija trgovanja ljudima, Razvoj karaktera, identiteta i interkulturalnosti, Suzbijanju stereotipa i predrasuda, Modul zatite i promicanja ravnopravnosti spolova. Izrada ovog modula pokrenuta je u okviru Pretpristupnog programa pomoi Europske Unije Hrvatskoj pod nazivom CARDS 2004. Projekt zatite potroaa. Institucionalni okvir za ostvarivanje toga projekta su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta te Ministarstvo gospodarstva. Nositelj je izrade Modula odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji sa strunjacima za zatitu potroaa iz Njemake Klausom Bergerom, Evom Guenther, Hildegard Mackert, kojima zahvaljujemo na brinoj suradnji i pomoi. Zahvaljujemo i voditeljima strunih vijea za demokratsko graanstvo koji su sudjelovali u izradi kurikuluma, prirunika i udbenika darujui svoje slobodno vrijeme za razvoj ovog modula (osnovna kola: Snjeana Romi, Renata Horvat, Dragana Rakonca, Snjeana Kegel; srednja kola: Vera Hrvoj, eljka Trava, Zorislav Jeleni, Jasna Kralji Cmrk, Natalija Pali te vii savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Tomislav Ogrinak, a iz Agencije za strukovno obrazovanje Elisabetta Fortunato.) Podrku u radu pruale su nam Rua Meker, naelnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva, Gordana Zoreti, naelnica u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske i Jasna Tomi, biva savjetnica AZOO, a sada na dunosti u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu, kojima takoer zahvaljujemo. U radu smo se koristili iskustvima iz Hrvatske, a koristili smo i preuzeli neke informacije iz europske elektronske baze DOLCETA s materijalima iz raznih europskih zemalja za obrazovanje o zatiti potroaa: http://www.dolceta.eu Materijale je preveo Samir Memi, prevoditelj na CARDS 2004 Projektu zatite potroaa. Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli izradi kurikuluma, udbenika, i prirunika o zatiti potroaa, a uenicima elimo da s radou stjeu vane ivotne vjetine, znanja i stavove kroz igru, otkrivanje, istraivanje i sudjelovanje. Voditeljica izrade Modula Nevenka Lonari-Jelai

ZATITA POTROAA

UVOD
Zato je hrvatskom drutvu potreban odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa i na koji se nain obrazovanje za zatitu potroaa moe integrirati u nacionalni kurikulum? Koje veze postoje prema konceptu Demokratsko graanstvo i ljudska prava? Doprinosi li dakle obrazovanje potroaa demokratizaciji drutva? Obrazovanje uvijek zapoinje s pitanjem: Koje su slabosti potroaa, koje su im kvalifikacije potrebne da bi mogli autonomno i samostalno rjeavati svoje probleme? S vremenom su problemi s kojima su suoeni potroai u potroakim drutvima postajali sve opseniji. To je dovelo do situacije da su zadaci, koje je na podruju odgoja i obrazovanja potroaa valjalo svladati, postajali sve vei.

Profil potroaa 21. stoljea

U 21. stoljeu potroai i ponaanje potroaa u sreditu su gospodarskog i politikog ivota zato jer obrasci potronje imaju velik utjecaj na drutvo, gospodarstvo i trite rada. Sve zemlje lanice Europske Unije zainteresirane su za provedbu odgovarajue osnovne edukacije o potroakim temama za sve svoje graane, zbog socijalno-politikih i ekonomskih razloga. Takva vrsta edukacije predstavlja poteniji odnos snaga izmeu pruatelja usluga i potroaa u pitanjima informiranja potroaa.

Dobrobiti za pojedinca i drutvo

Vana je osposobljenost potroaa da radi dobre izbore prema mogunostima i potrebama uz prihvaanje posljedica vlastitih izbora. Obrazovani i informirani potroai mogu donositi vlastite odluke koje su odrive glede zdravstvenih, gospodarskih, socijalnih i politikih posljedica njihova potroakog ponaanja.

Odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa i perspektiva potroaa

Obrazovanje za zatitu potroaa ne smije se nametati potroaima, zabrane i naredbe ne bi trebalo izricati. Svrha odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa nije da bude poticaj da se kupuje vie, a ni da bude pomo u odluivanju koji proizvod kupiti: odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa nije vodi za samoodricanje od kupovine! Odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa temeljna je komponenta opeg odgoja i obrazovanja, koja bi trebala pruati potporu potroaima u njihovim nastojanjima da organiziraju svoje svakodnevne aktivnosti na odriv nain te da paljivo postupaju s postojeim dobrima. U smislu obrazovanja za zatitu potroaa to znai da: 1. 2. 3. individualni potroai trebaju posjedovati znanja o pitanju potroakih dobara i usluga, potroai trebaju imati osnovni uvid u vrijednosti koje se odnose na potronju te mjerila vrijednosti, potroai moraju biti svjesni socijalne funkcije potronje te posjedovati osnovno znanje o meuovisnoj ulozi potroaa i socijalnih veza izmeu gospodarstva i potronje.

Meutim, gore navedene teme nisu dostatne: svijest o vlastitim vrijednostima, promiljanje o vlastitom potroakom ponaanju te dobivena znanja moraju dovesti do promjena u ponaanju potroaa.
ZATITA POTROAA

Svrha odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa

Svrha je odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa promoviranje razumijevanja struktura i sustava koji djeluju na tritu da bi se razvio stabilan, zdrav, odriv graanski ivotni stil. Dokazano je da mnoge odrasle osobe ne samo da nisu svjesne naina na koji njihove individualne potroake navike mogu utjecati na gospodarstvo, okoli i drutvo, nego i da mnogi nisu odgovarajue opremljeni za uinkovito sudjelovanje u funkcioniranju trita. Odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa ima za cilj potaknuti pojedince da na osobnoj razini promiljaju i donose vrijednosno utemeljene odluke vezano za svoje potrebe i elje. Obrazovanje takoer moe pomoi pojedincima u donoenju odluka koje e voditi rauna o zatiti opeg dobra. Obrazovanje za zatitu potroaa ima za cilj pomoi ljudima da donose informirane odluke.

Razvoj modela odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa u Europi

Koncept obrazovanja za zatitu potroaa mijenjao se i razvijao tijekom godina. Do tih je promjena dolo jer se tijekom godina mijenjala i percepcija o ekonomskoj i pravnoj situaciji potroaa odnosno o njihovoj ugroenosti: Potroa kao RTVA: Obrazovanje potroaa bilo je usmjereno (kao nadopuna onoga to je zajameno u okviru zakona o zatiti potroaa) na pruanje informacija o najboljem mogue odnosu cijena i usluga, o postizanju trine transparentnosti, o testiranim proizvodima itd. Potroa kao MANIPULIRANO BIE: Podruje obrazovanja potroaa moralo se pozabaviti opasnostima koje prijete iz oglaavanja, pogrene procjene odnosa elja i potreba te demonstrativne potronje (dakle potronje kojom osoba izgrauje svoj identitet). Potroa kao POLITIKO BIE: Nakon sindikalnih pokreta na dnevni su red dola i pitanja zajednikog potroakog djelovanja, na primjer: bojkot pojedinih trgovaca ili proizvoaa, solidarno traenje prava, ciljano davanje prednosti odgovornim trgovcima itd. Obrazovanje potroaa vie nije bilo samo ekonomske i pravne naravi, ve se pretvorilo i u politiko obrazovanje. Odjednom su poeli izlaziti potroaki vodii kao pomo u kupovini, koji primjerice pruaju informacije o tome koliko ena radi na rukovodeim pozicijama u poduzeima, koristi li se nuklearna energija, plaa li dotini poduzetnik svojim zaposlenicima socijalne doprinose u dostatnoj visini itd. Kada se danas u Njemakoj testiraju proizvodi, ponekad se usput testira i socijalna i politika odgovornost poduzea. Ovdje zasigurno postoji poveznica prema konceptu Demokratsko graanstvo i ljudska prava. Potroa kao AKTER: Poetkom osamdesetih godina prolog stoljea s rastuom je masovnom potronjom kod graana rasla i svijest o neprestanom razaranju prirode i ogranienosti prirodnih resursa. Potroai zapadnog svijeta velikim su dijelom izravno ili neizravno sudjelovali u unitavanju prirode. Nju je sada valjalo zatititi od beskrajnog izrabljivanja koju joj nanosi ovjek. Valjalo je dakle u tu svrhu stvoriti posve nove, odgovorne obrasce ponaanja. Podruje odgoja i obrazovanja potroaa dobilo je naime novi zadatak, ono je moralo dati doprinos da bi se postigla promjena stavova te orijentacija prema novim vrijednostima i drugaije ponaanje. No, na koji se nain mijenjaju stavovi, stajalita, vrijednosti? U nastavku vie o tome. U opisanom procesu stare teme nisu zamijenjene novima, ve su nadopunjavane jer i danas postoje potroai koji su postali rtve beskrupuloznog posrednika nekretnina, potroai kao manipulirana bia modnih kreatora, kao politika bia, ali i kao poinitelja. Meutim, esto se nalaze istodobno u svim ulogama.

Koji se didaktiki model odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa najbolje uklapa u koncept demokratsko graanstvo i ljudska prava?
Prema meunarodnim studijama i preporukama sabranima u europskoj elektronskoj bazi DOLCETA (http://www.dolceta.eu) obrazovanje za zatitu potroaa zasniva se na modelu obrazovanju usmjerenom na razvoj kompetencija za zatitu potroaa (u daljnjem tekstu KOZP)1. U tom je modelu kompetencija definirana kao kombinacija znanja, vjetina i stavova prikladnih za odreenu situaciju. Da bismo obrazovali ovjeka, potrebna nam je predodba o tome kakav bi on u idealnom sluaju trebao biti. Potreban je dakle takozvani model uloga kakav je sadran u konceptu EU-a Graanski odgoj i obrazovanje potroaa2. Prednost ovog koncepta jest u tome to se odlino uklapa u hrvatski program Demokratsko graanstvo i ljudska prava. On povezuje klasine elemente obrazovanja potroaa (trina transparentnost, refleksija o eljama i potrebama, orijentacija prema vlastitim financijskim mogunostima itd.) s konceptima odrive potronje i politikog obrazovanja. Model usmjeren na razvoj kompetencija stavlja uenika u sredite, uitelji imaju ulogu moderatora. Potrebno je razviti kljune kompetencije u odgovarajuim podrujima kao to su: zdravlje, upravljanje financijama, odgovorna potronja. Nastavni procesi koji imaju za cilj stjecanje kompetencija zahtijevaju jasnu analizu potreba uenika utvrivanje njihova predznanja odabir nastavnih sadraja koji imaju veze sa svakodnevnim ivotom uenika ponudu tema i aktivnosti (znanja, informacija) da bi se steklo znanje, ali i razvile vjetine i da bi se potom provjerili, stekli i promijenili stavovi odabir motivirajuih tehnika rada (igranje uloga, socijalni projekti kole i lokalne zajednice po metodi Projekt graanin, terenske studije, kazalite)

Na koji nain moemo u nastavi prenijeti VRIJEDNOSTI?

Da bismo prenijeli navedene kompetencije u nastavi, potrebno je prenijeti ZNANJE, uvjebati DJELOVANJE, razviti VRIJEDNOSTI i STAVOVE. Ova su tri elementa kompetencije povezana na nain da se manifestiraju u konkretnom PONAANJU. U konkretno ponaanje ulazi dakle postojee znanje, usvojen repertoar djelovanja te nadasve i vrijednosti kao instrument upravljanja. Dok se znanje i sposobnost za djelovanje mogu prilino lako razviti odnosno proiriti, pitanje RAZVOJA VRIJEDNOSTI ini se prilino tekim. U ovom kontekstu u nastavku navodimo sljedee teze: Orijentacija prema vrijednostima rezultat je dugoronih razvojnih procesa. to je ovjek mlai to mu je lake razviti stav ili vrijednost to ujedno prua priliku da primjerice uenici iz kole prenose nove vrijednosti svojim obiteljima. Na vrijednosti se moe utjecati i informacijom i slikom (posljedice potronje zapadnog svijeta za kinu umu, rad djece, eksploataciju radnika na plantaama, ubijanje mladuneta tuljana itd.). Na vrijednosti se moe utjecati i novim pokusnim djelovanjem.
1 2

Izvorni je naziv COBACE COmpetance BAsed Model for Consumer Education Consumer Citizenship Education

ZATITA POTROAA

 Moraju postojati alternative za problematino ponaanje, koje su etinije. Alternative moraju za pojedinca nositi sa sobom dodatnu korist (uteda novca, poboljanje zdravlja, uz novo ponaanje pojavljuje se i dobar osjeaj). Prednosti alternativnog ponaanja moraju biti vidljive za osobe koje su pogoene problematinim djelovanjem, za zatitu okolia i za odriv razvitak (npr. za radnike na plantaama, djecu koja rade na uzlanju sagova, za preivljavanje mladunadi tuljana itd.). Puki moralni pozivi u pravilu nita ne vrijede. Iako se jo uvijek u nekim teorijama postavlja pitanje smije li koli uope biti doputeno da utjee na vrijednosti ili se pritom u prevelikoj mjeri ulazi u osobnost uenika, suvremeni pristupi odgoju i obrazovanju utemeljeni na razvoju kompetencija uz znanja i vjetine jasno utvruju i vrijednosti koje se u odgojno-obrazovnom procesu trebaju razvijati.3 Meutim, valjalo bi kritiki preispitati prijedloge o primjeni marketinkih metoda utjecanja na podruju obrazovanja, budui da se polje marketinga esto slui metodama nesvjesnog utjecanja. Obrazovanje bi naprotiv trebao biti stalno otvoren, a za ukljuene osobe u svakom trenutku razumljiv proces. Metode pruanja informacija o posljedicama odreenog djelovanja, uvjeravanje, prikazivanje, predstavljanje modela, objavljivanje izvjea o osobama koje su pogoene problematinim djelovanjem, o unitavanju okolia i dovoenju u pitanje odrivog razvitka, poticanje suosjeanja vani su metodoloki instrumenti kojima se moe utjecati na vrijednosti da bi se kod ciljane skupine postiglo odgovorno ponaanje.

Koje ciljeve slijedi odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa?

Kritika svijest: Potroai moraju nauiti razlikovati izmeu potreba i elja, kako postavljati pitanja o cijeni, dostupnosti i kvaliteti robe i usluga. Djelovanje i ukljuenost: Kada potroai jednom steknu znanje i svijest, bit e u stanju uvjerljivo djelovati i moi e biti sigurni da se uje njihov glas. Solidarnost: Najdjelotvornije postupanje potroaa ostvaruje se kada se udrue skupine graana. Naime takve skupine u zajednici stjeu snagu i utjecaj, a to je jamstvo da e se potroakim interesima pokloniti duna pozornost. Ekoloka odgovornost: Potroai moraju biti svjesni utjecaja svojih odluka na okoli kao i moguih konflikata izmeu njihovih elja za posjedovanjem predmeta i razaranju okolia. Socijalna odgovornost: Potroai bi trebali brinuti i imati osjeaj za drutvenu zajednicu, trebali bi biti svjesni utjecaja svojih djelovanja na druge graane u vlastitoj zemlji ili ak drugim zemljama.

Koje su teme vezane za odgoj i obrazovanje o zatiti potroaa?

Sredinje su teme obrazovanja za zatitu potroaa one teme koje su vane za svakodnevni ivot te koje za cilj imaju razvoj sljedeih temeljnih kompetencija: kompetencije iz podruja zdravlja (prehrana, kretanje, slobodne vrijeme) kompetencije iz podruja financija (izrada prorauna, sprjeavanje nastajanja dugova, deparac)
3

Opirnije u dokumentu Europski okvir za razvoj kljunih kompetencija: www.azoo/projekti/

10

 kompetencije iz podruja medija (mobilni telefoni, kupovina putem interneta) kompetencije iz podruja informacija (cjeloivotno uenje; postupanje s informacijama...) kompetencije iz podruja sigurnosti (sigurnost u koritenju proizvoda i usluga, hrana, higijena) pravne kompetencije (poznavanje prava potroaa i njihovo koritenje) kompetencije iz podruja kupovanja (ovisnosti, utjecaji, potrebe) kompetencije iz podruja zatite okolia i odrivog razvoja (globalizacija, resursi...)

Koje kompetencije trebamo razviti odgojem i obrazovanjem za zatitu potroaa?

Graani svoje svakodnevne potroake situacije rjeavaju kombiniranjem znanja, stavova i vjetina koje posjeduju, na integriran nain, odnosno, kada je osoba primjerice suoena s odlukom treba li se kockati ili ne koritenjem interneta, radi se zapravo o kombinaciji znanja, vjetina i stavova prema toj aktivnosti koja e ga dovesti do toga da odlui to, kako i zato neto napraviti. Zasnivanje procesa pouavanja i uenja na razvoju kompetencija obuhvaa kombiniranje teorijskih znanja, stavova i praktinih vjetina uenika na integriran nain, na isti onaj nain kako se to dogaa u stvarnom ivotu. Pristupi odravanju nastave i uenju odnose se na specifine tehnike koje nastavnik koristi tijekom nastavnog procesa. Koji god pristup da se koristi, potrebno je uzeti u obzir da pruanje informacije nije dovoljno. Stoga pristupi uenju trebaju biti utemeljeni na aktivnim metodama uenja i pouavanja, na ukljuenosti uenika umom, srcem i rukama, na povezanosti sa stvarnim ivotnim situacijama. U kompetencijski usmjerenom odgoju i obrazovanju uenik ima aktivnu ulogu kroz iskustveno, praktino, ivotno usmjereno uenje. Uloga je nastavnika da bude moderator takva uenja koje omoguava integriranje znanja, vjetina i stavova. Svaki odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa prema europskom kompetencijski usmjerenom modelu (KOZP) ima temeljne kompetencije potroaa koje je potrebno ostvariti. Kompetencije koje se trebaju razviti obrazovanjem za zatitu potroaa mogue je grupirati u nekoliko razliitih podruja: podruje zdravlja podruje upravljanja financijama podruje usluga i socijalne odgovornosti podruje zatite okolia i odrivog razvoja Svaka od temeljnih kompetencija potroaa ima sebi pridruene specifine rezultate uenja. Rezultati uenja odnose se na oekivane rezultate koji e biti ostvareni nakon provedbe specifine aktivnosti obrazovanja za zatitu potroaa. U ovisnosti o dobi ili posebnosti ciljane skupine, rezultati uenja koji se ostvaruju mogu biti razliiti. S obzirom na to da kompetencije kombiniraju znanje, vjetine i stavove, primjereno je da se i rezultati uenja podijele prema ova etiri elementa.

ZATITA POTROAA

11

Model odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa dijeli se u etiri podruja kroz koja uenici stjeu odgovarajue kompetencije. Podruje zdravlja Uenici e moi Razlikovati informacije i reklame za hranu i pre- Razumjeti i primijeniti potroako znanje prema hrambene proizvode te ih ocijeniti. osobnim zdravstvenim potrebama te demonstrirati samouvjereno i prikladno koritenje potroakih prava. Podruje upravljanja osobnim financijama Uenici e moi Raditi proraune za upravljanje osobnim finan- Napraviti individualnu procjenu rizika prije kucijama, ocjenjivati posljedice pri donoenju fi- povine te demonstrirati razumijevanje rizika, sinancijskih odluka te se uinkovito baviti potro- gurnosti i potroake odgovornosti. akim pitanjima. Podruje usluga i socijalne odgovornosti Uenici e moi Promiljati o ulozi potroaa u koritenju pri- Prepoznati razliku izmeu privatnih i javnih usluvatnih i javnih usluga te demonstrirati potro- ga, prepoznati utjecaj potroaa na kvalitetu i aku odgovornost u koritenju i razvoju pri- dostupnost pruanja usluga, prepoznati utjecaj vatnih i javnih usluga. privatizacije javnih usluga na ivote potroaa. Podruje zatite okolia i odrivog razvoja Uenici e moi Promiljati i razumjeti individualne potroake Razlikovati razliite koncepte za kvalitetu proiobrasce te analizirati njihove uinke na global- zvoda (sa stajalita proizvoaa, trgovaca i pono drutvo, okoli i kvalitetu individualnog i- troaa) te aktivno promovirati odrivost zagovota. varanjem interesa i mogunosti izbora. Model odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa zasnovan na razvoju kompetencija mogue je razvijati u sklopu formalnog obrazovanja te u sklopu aktivnosti neformalnog i informalnog cjeloivotnog uenja za bilo koju dobnu skupinu ili specifinu ciljanu skupinu.

Kako integrirati odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa u nastavni proces

Integriranje odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa u kurikulum Integriranjem obrazovanja za zatitu potroaa u kolski kurikulum omoguava se povezivanje pojedinih predmeta sa stvarnim ivotom, da se treniraju vjetine i usvajaju stavovi zajedno sa znanjem o predmetu. Integrirajui kurikulum odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa komplementaran je s predmetima kroz razliite mogue metode.

12

Primjeri moguih pristupa: Model 1 Didaktike jedinice unutar obaveznog kolskog predmeta: Npr. matematika: obuka za vjetine o organizaciji i upravljanju deparcem, biologija: pravilna prehrana Projekt se bavi temama uglavnom sa stajalita obrazovanja za zatitu potroaa: u fokusu su ciljevi i sadraj obrazovanja za zatitu potroaa, ali se takoer ukljuuju sadraji iz predmeta kao to su geografija, psihologija ili povijest. Tema koja se protee u nekoliko kurikuluma obrauje se u razliitim predmetima u sklopu podtema. U naem primjeru obrauju se podteme kao to su gospodarski koncepti, ivot u centru grada, aktivnosti u slobodno vrijeme itd. Projektom se pokrivaju elementarni predmeti u sklopu kurikuluma kao i elementi specifini za obrazovanje za zatitu potroaa: Projekt na temu energije: razmatraju se aspekti relevantni sa stajalita potroaa, npr. kako tedjeti energiju, usluge dobavljaa energije. Moe se koristiti metodologija socijalnih projekata Projekt graanin. Prirunik Projekt graanin moe se pribaviti od Agencije za odgoj i obrazovanje, uitelja upanijskih koordinatora za demokratsko graanstvo ili na internetskim stranicama Agencije www.azoo.hr/ projekti/nacionalni programi Obrazovanje za zatitu potroaa vri se jednokratnom aktivnou (npr. odravanje radionice)

Model 2

Model 3

Model 4

Teme kao to su prava potroaa, potroako graanstvo, zdravstvene mjere predostronosti, kvaliteta i sigurnost proizvoda, gospodarski odnosi te odrivost lako se mogu integrirati u mnoge kolske predmete. Mnoge od ovih tema specifinih za predmet mogue je prilagoditi da bi se integriralo obrazovanje za zatitu potroaa. Za integraciju obrazovanja za zatitu potroaa potrebno je pomno planiranje te spremnost na suradnju od strane nastavnika da bi se izbjegla ponavljanja i preklapanja.

Dan potroaa u odgojno-obrazovnoj ustanovi Svake godine bira se nova specifina tema iz podruja obrazovanja za zatitu potroaa kao tema na kojoj e raditi sve kategorije uenika. Mogue je pozvati i predstavnike zajednice. Takoer je mogue provesti testiranje strunosti nastavnika te ga koristiti u teajevima za obrazovanje odraslih. U koncept je takoer mogue ukljuiti regionalna poduzea. (vidi: Prilog 1)

Druge aktivnosti Kao poticaj za odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa u koli Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva moe pokrenuti aktivnosti zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta (Hrvatska udruga za zatitu potroaa www.huzp.hr).

ZATITA POTROAA

13

Koji instrumenti politike stoje na raspolaganju na podruju zatite potroaa?

Potroake informacije sadre injenice o cijenama i kvaliteti robe i usluga, o pitanjima vezanima za okoli, o rizicima za zdravlje ili loem voenju poduzea. Najei su koriteni kanali irenja potroakih informacija tisak odnosno priopenja za javnost, leci, radijske i televizijske emisije. Da bi se zajamila uvjerljivost, ispravnost i pouzdanost ovih informacije, one moraju biti neovisne od industrije i vlade. Potroako savjetovanje usluga je potroakih organizacija usmjerena prema pojedinim potroaima ili nekim skupinama koji imaju isti problem. Savjetovanjem se pruaju informacije i savjeti te tako pomae kupcima u rjeavanju njihovih specifinih potroakih problema. Politike aktivnosti instrument su kojim se eli osigurati da se u nacionalnoj i mjesnoj politici potuju interesi potroaa. Potroake organizacije tako posebno lobiraju u parlamentima za prava potroaa, a takvim akcije ele postii da su potroai zatieni od nezdrave prehrane, pomau u sluaju kupljenog neispravnog proizvoda itd. Obrazovanje potroaa snaan je instrument potroake politike, a odnosi se na obrazovanje djece, mladih i odraslih u njihovoj potroakoj ulozi. Obrazovanje potroaa stvara emocionalne i spoznajne pretpostavke koje su od temeljnog znaenja za djelotvorno koritenje potroakih informacija i savjeta. Posebna je nakana obrazovanja potroaa u razvoju, ili ako je to potrebno, u promjeni stavova i orijentaciji prema boljim vrijednostima i drugaijem ponaanju.

Smjernice za nastavnike
Primarni je cilj odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa da se pomogne potroaima u donoenju informiranih, racionalnih odluka na tritu. Nadalje, potroaima su potrebne vjetine za snalaenje i ocjenjivanje marketinkih i oglaivakih poruka te za upravljanje svojim resursima i vrenje utjecaja na drutvene i gospodarske promjene. Meutim, vano je da se ocijeni prikladnost dostupnih materijala.
Odgovornost za odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa nadilazi granice sustava obrazovanja. Nastavnici dijele odgovornost s ukupnim drutvom te njegovim institucijama ukljuujui poslovni sektor, dravnu upravu i udruge potroaa. Izrada i distribucija materijala za potroae jedan je od naina da se ova odgovornost ispuni. Obrazovanje za zatitu potroaa i informativni materijali mogu biti u obliku letaka, broura, video spotova, kunih teajeva, televizijskih programa, raunalnog softvera, web-stranica, zidnih plakata ili u bilo kojem drugom tiskanom ili audio/vizualnom formatu. Materijali se izrauju za razliite naine isporuke obrazovanja, kao to su kolske uionice, programi strukovne izobrazbe, kablovska televizija, community stranice, informativni ekrani, liste za izravno slanje poruka, ponude u sklopu prodajnih mjesta te interaktivna tehnologija. Odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa takoer mogu pomoi graanima i neprofitnim skupinama da djeluju u uinkovitom partnerstvu.

14

I. PODRUJE ZDRAVLJA
Epidemija prekomjerne teine svjetske populacije
Razlog fokusiranja na institucionalnu regulaciju promidbe nezdrave hrane i suzbijanja loih prehrambenih navika jest epidemija prekomjerne teine kod mlade populacije. Poveanje konzumacije namirnica s visokim udjelom masnoa, eera i soli, uz smanjenu tjelesnu aktivnost, pogoduje poveanju pobola srca, dijabetesa i raka. Ove se bolesti mogu sprijeiti pravilnom prehranom i poveanjem fizike aktivnosti. Istraivanje je pokazalo da u svijetu vie od 22 mil. djece mlae od 5 godina ima prekomjernu teinu te stoga treba neto napraviti da bi se obuzdala ova epidemija.

Povezanost promidbe nezdrave hrane i pia sa zdravstvenim problemima

Izvjetaj Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom Marketing hrane i bezalkoholnih pia fokusiran na djecu (2006) govori da postoji izravan utjecaj promidbe hrane s visokim udjelom masnoa, eera i soli na djecu te da ona ele konzumirati nezdravu hranu i pia, to ih vodi u pretilost. Istraivanje je takoer pokazalo da su djeca sklonija piu i hrani koja se prodaju pod poznatim markama (brandovima) nego istom piu i hrani koja ne nosi oznake poznatih marki.

Globalni problem
U nekim je zemljama djeja pretilost ve dosegla kritinu toku, u drugim zemljama to je bomba koja tek treba eksplodirati. Postoje dokazi da su djeca u nerazvijenijim i siromanim zemljama ak vie podlona reklami takve hrane jer povezuju tu vrstu hrane s modernim stilom ivota.

Uloga multinacionalnih prehrambenih kompanija

Roditelji nastoje djecu hraniti na zdraviji nain, ali je agresivna promocija nezdrave hrane vrlo dostupna i utjee na djecu koja nisu u stanju procijeniti racionalno to je dobro za njih. Prehrambena industrija koristi velik raspon tehnika utjecaja na djecu, pa su za promidbu primjerice u 2006. g. potroili 7,8 mlrd $ za promociju hrane, 4 mlrd. $ za promociju bezalkoholnih pia i 1,1 mlrd. $ za promociju slatkia. Budui da te velike multinacionalne kompanije prodaju nezdravu hranu i pie po cijelom svijetu, potrebno je poduzeti globalnu akciju zatite djece od agresivnog marketinga fokusiranog na djecu. Sistem samoregulacije kompanije ne funkcionira zato to mogu u razliitim zemljama imati razliit nastup i primjenjivati razliite standarde u marketingu. Sva su djeca slaba i ranjiva te zasluuju zatitu bez obzira na to u kojoj zemlji ive.

Uloga meunarodnih organizacija

Meunarodni potroai (Consumers International) svjetska je krovna organizacija potroaa u koju je ulanjeno 250 zemalja. Ta organizacija ima integrirajuu ulogu meu zemljama i tijesno surauje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je 2007. godina posveena promoviranju odgovornog marketinga ukljuujui davanje preporuka za

ZATITA POTROAA

15

marketinke aktivnosti u sektoru hrane i pia namijenjenih djeci. Organizacija Meunarodni potroai (Consumers International) na Svjetski je dan potroaa 15. oujka 2008. provela akciju pod nazivom Generacija koja jede lou hranu. Organizacija Meunarodni potroai (Consumers International) smatra da Svjetska zdravstvena organizacija treba predloiti Meunarodni kodeks ogranienog marketinga nezdrave hrane i pia. Obje organizacije zajedno pripremaju Meunarodni kodeks ponaanja u izravnoj i neizravnoj promidbi nezdrave hrane djeci, a koji bi trebale usvojiti vlade zemalja koje prihvate odredbe kodeksa. Polazita kodeksa U fokusu regulacije mora biti nezdrava hrana bogata masnoama, eerom i soli Sva djeca, mlae i starije dobi, zasluuju zatitu Sve vrste marketinga, promocija i oglaavanje moraju biti ukljueni u ova ogranienja Preporuene aktivnosti uz Svjetski dan potroaa 1. Provesti akciju testiranja djejih preferencija u prehrani uz prisutnost medija u kolama 2. Pripremiti primjere oglaavanja nezdrave hrane usmjerene na djecu uenicima se moe dati zadatak da pronau takve primjere 3. Obavijestiti medije o aktivnostima da bi akcija imala edukativni karakter za cijelu populaciju

1. radionica: Hrana
Tema: Hrana Zavrni cilj: Uenici e istraiti u kojoj mjeri poznaju i razumiju hranu i pia koja troe, nauit e analizirati informacije o osobnom zdravlju i razviti naine na koje mogu unaprijediti ili prilagoditi svoj stil ivota. Koncepti: Potroai pri kupovini, oglaavanje i pakiranje, posljedice odluka potroaa Vjetine: Traenje informacija, kritiko miljenje, donoenje odluka, razlikovati informiranje od oglaavanja zdravstvenih/prehrambenih proizvoda i ocijeniti ih. Stavovi: Kritika svijest, odgovornost. Zdravlje je najvanije, o nama ovisi hoemo li ga htjeti i znati ouvati. Pomagala Hrana u razliitim pakiranjima i s razliitim obavijestima o proizvodu (deklaracijama) Pregled oglasa s televizije, iz asopisa i iz novina, posebice onih za proizvode namijenjene djeci (hrana, slatkii, grickalice i sl.) Flipchart/ploa Ovu cjelinu prate etiri vjebe. to utjee na va izbor? Upitnik. Moderator bi grupi trebao prezentirati listu pitanja: ona mogu biti koncipirana tako da se fokusiraju na jedan od oglasa. Polaznici trebaju razmotriti i odabrati svoje odgovore, kao i ponuditi alternativne odgovore na pojedina pitanja. (...)

16

a) to znate o hrani koju jedete? Etikete s vonih proizvoda najmanje 15 komada za grupu od 30 uenika podijeljenih u parove List s pitanjima tono/netono Razbijanje mitova Koritenje i procjena informacija to znate o hrani koju jedete? Tono ili netono? Tono Voni sok moe sadravati i samo 5% voa. Proizvoaima je doputeno koristiti slike voa ak i kad ga je u samom proizvodu jako malo. Formulacija s okusom jabuke znai da u proizvodu zapravo nema jabuka. Deit ima samo 15% vonog soka i koristi umjetne kemijske zaslaivae, acesulfam K (E950) i aspartam (E951) za pojaavanje slatkoe. Samo isti voni sok sadri 100% vonog soka. Znanstvena su istraivanja dokazala da mjeavina umjetne boje koritene u hrani i najee koritenih konzervansa kod neke djece moe poveati hiperaktivnost. Rije svjee na kutijama jaja ne znai nita sva jaja koja su u prodaji moraju biti svjea. Da bi se omoguila opskrbljenost jeftinom piletinom, ak 93% pilia izlee se na farmama. Sol se naziva i natrijev klorid i obino je navedena u podacima o prehrambenoj vrijednosti na etiketama prehrambenih proizvoda. Oko 75% soli koju konzumiramo ve se nalazi u hrani koju kupimo u kruhu, itaricama za doruak, konzerviranom grahu, pizzi i mnogim drugim svakodnevnim namirnicama. Prekomjerna konzumacija soli moe uzrokovati povien krvni tlak, to utrostruuje opasnost od razvoja sranih bolesti, neovisno o dobi. Netono Nisam siguran/ sigurna

b) Razbijanje mitova voe Kupujete li zdrave proizvode temeljem slike voa ili rijei voe na proizvodu? to mislite: zato proizvoai na pakiranju koriste slike voa?

ZATITA POTROAA

17

Razumijevanje obavijesti o proizvodu (deklaracije) pristup internetu odgovori vezani za etikete, izrezani i u kuvertama (posebno ako nema pristupa internetu) to je s ostalim informacijama to sve to znai? Lista zadataka za domau zadau istraite koliko voa jedete? Koliko voa jedete? Navedite barem 10 vonih proizvoda koje jedete tijekom tjedna i zabiljeite na koji su nain plasirani na tritu. Prouite sastav proizvoda naveden na deklaraciji i zapiite koliki je udjel voa u proizvodu. Koliina stvarnog voa u proizvoIme i opis proizvoda (ima li mnogo slika voa i koristi li se du (obino izraena u postotku na rije voe) deklaraciji) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Koliko bi, po vaem miljenju, trebalo biti voa u proizvodu da bi ga proizvoa mogao nazvati vonim proizvodom?

c) Koliko jo obavijesti o proizvodu (deklaracija) moete pronai? Postoji niz drugih oznaka i informacija koje moete nai na razliitim obavijestima o prehrambenim proizvodima. Pogledajte to vie razliitih obavijesti (deklaracija) na prehrambenim proizvodima i zabiljeite informacije koje pronaete. Nastojte utvrditi to pojedina od njih znai. Simbol/informacija to znai?

Lista zadataka za domau zadau Koliko ste jo obavijesti o proizvodu pronali?

d) to je s drugim informacijama, to one znae? Mogu pruiti korisne informacije, ali i zbuniti. Na njima se nalazi niz simbola i informacija, no razumijete li ih? U nastavku moete provjeriti svoje znanje, to je vae shvaanje sljedeih navoda koji se nalaze na obavijesti o proizvodu (deklaraciji)?

18

to je s drugim informacijama, to one znae? odgovori Popis sastojaka Sastojci su navedeni redom, od najzastupljenijeg prema slabije zastupljenima (osim kod jogurta, gdje glavni sastojak, mlijeko, ne treba biti naveden). Ako je sastojak naveden u imenu, kao to je to sluaj s jagodama u jogurtu od jagode, ili ga se uobiajeno povezuje s proizvodom, kao to je to sluaj s janjetinom u pastirskoj piti, koliina sadrana u proizvodu izraena je u postotku.

Upute za alergiare Ovakve upute pomau osobama koje su alergine na neke sastojke da uoe one koje trebaju izbjegavati. Nova pravila o oznaavanju propisuju da od studenog 2005. godine na deklaracijama prehrambenih proizvoda trebaju biti navedeni svi sastojci alergenske prirode i sastojci koji su izvedeni iz njih. Neki se proizvoai odluuju za posebne kuice u kojima su istaknuti podaci o alergijama. Njihovo je koritenje, meutim, dobrovoljne prirode, pa se potroae potie da uvijek proitaju sastav prehrambenog proizvoda.

Informacije o prehrambenoj vrijednosti Ove vam informacije govore koliko energije, proteina, ugljikohidrata i masti sadri odreeni prehrambeni proizvod. Mogu takoer biti navedene informacije o eerima, zasienim mastima, vlaknima, natriju, vitaminima i mineralima. Te su informacije navedene ako se radi o proizvodu koji nosi naziv manje masnoe ili manje kalorija. Katkada proizvoai takve informacije namjerno stavljaju ako nije iskazana hranjiva vrijednost.

Datum valjanosti Veina zapakiranih prehrambenih proizvoda navodi krajnji datum do kojega se preporuuje troiti navedeni proizvod, odnosno prije kojega on ne bi smio biti pokvaren. Na lako pokvarljivim proizvodima primjerice na mlijeku, svjeem siru, gotovim jelima i dimljenoj ribi nai ete naznaku valjano do. Hranu zbog opasnosti po zdravlje ne biste trebali troiti nakon navedena datuma.

Upute o uvanju hrane Upute o uvanju hrane upute su o tome kako koristiti hranu (na primjer, informacije o upotrebi penice, gdje uvati hranu nakon otvaranja pakiranja te koliko e dugo nakon toga biti valjana), daju se ako je to potrebno.

Tvrdnje o svojstvima hranjivosti Tvrdnje o svojstvima hranjivosti, kao to je manje masnoe, koriste se radi naglaavanja pozitivnih svojstava pojedinog prehrambenog proizvoda. Zakon zabranjuje da ih se upotrebljava s ciljem zbunjivanja potroaa ili netonog opisivanja svojstava prehrambenog proizvoda. Postoje posebna pravila kojima se ograniavaju odreene tvrdnje o hranjivosti, a tvrdnja manje masnoe podlijee zakonskim pravilima (prehrambeni proizvodi koji je nose ne bi smjeli sadravati vie od 3 grama masti na 100 grama mase, odnosno na 100 ml kod tekuina). Predloeni novi propisi Europske unije regulirat e tvrdnje o hranjivosti, ukljuujui one o manje masnoe.
ZATITA POTROAA

19

Veliina Kada ovaj simbol stoji iza mase ili volumena, znai da one mogu malo odstupati kod pojedinog pakiranja, ali da iskazana veliina predstavlja precizan prosjek.

Oznaka zdravstvene kontrole Svrha oznake zdravstvene kontrole jest omoguiti praenje prehrambenog proizvoda radi zdravstvenih pitanja i kontrole sigurnosti. Oznaka se sastoji od podatka o zemlji prerade i koda koji navodi gdje je izvren zadnji korak u postupku prerade. Na nekim mlijenim proizvodima nema oznake zdravstvene kontrole jer zakonom nije propisano da se ona mora pojaviti na pakiranju za maloprodaju. Ona se, meutim, nalazila na pakiranju za veleprodaju u kojem je bila prije nego je stavljena u prodaju u trgovini.

Pojedinosti o kontaktu Obavijest o proizvodu treba sadravati ime i adresu proizvoaa, mjesta pakiranja ili uvoznika. Ako ste nezadovoljni nainom na koji je na proizvodu stavljena obavijest o proizvodu, obratite se trgovini u kojoj ste ga kupili, proizvoau, nadlenom za pakiranje ili uvozniku. Smatrate li da su podaci netoni ili zbunjujui, obratite se s detaljima tijelima nadlenim za standarde trgovine ili zdravstvo i ouvanje okolia.

Zemlja podrijetla Obavijest o proizvodu uvijek bi trebala navoditi stvarnu zemlju podrijetla da ne bi bio stvoren pogrean dojam o podrijetlu prehrambenog proizvoda. Primjeri podataka koji bi mogli implicirati podrijetlo ukljuuju ime, zemljopisne karte, znakove ili boje (kao to su boje koje se nalaze na nacionalnoj zastavi).

Reciklirani materijal Trenutno ne postoji dogovorena etiketa ili simbol koji bi oznaavali da je pakiranje prehrambenog proizvoda izraeno od recikliranog materijala. Simbol recikliranja na proizvodu ne mora nuno znaiti da se radi o pakiranju izraenom od recikliranog materijala. Takav znak moe oznaavati da se samo radi o materijalu pogodnom za recikliranje. Kada se neki proizvod oznai kao recikliran, to znai da sadri materijal koji je ponovno iskoriten ili preraen. To ne znai i da je izraen od 100% recikliranog materijala. Moe se raditi o bilo kojem omjeru recikliranog i novokoritenog materijala.

Prehrambeni proizvodi bez glutena Ove su informacije korisne osobama koje ne podnose gluten ili boluju od celijakije. Zbog toga moraju izbjegavati hranu koja sadri gluten, poput penice, rai i jema. Nemogue je, meutim, iz spomenutih itarica potpuno izdvojiti gluten, pa neki od proizvoda koji su deklarirani kao proizvodi bez glutena ipak sadre male koliine glutena. Trenutno ne postoje zakonske definicije fraze bez glutena, no tvrtke koje svoje proizvode ele opisati na takav nain moraju poduzeti posebne korake da bi opravdale spomenutu tvrdnju.

20

Prehrambeni proizvodi pogodni za vegetarijance Tvrdnja pogodno za vegetarijance je dobrovoljna, no ako je stavljena na neki prehrambeni proizvod, ne smije biti netona ili zbunjujua za kupce. Da bi mogao nositi logotip Udruenja vegetarijanaca, proizvod mora ispuniti odreene pretpostavke koje propisuje samo Udruenje.

Ime i opis proizvoda Na etiketama prehrambenih proizvoda nije doputeno koristiti netona ili zbunjujua imena ili opise. Tako, na primjer, okus jogurta od jagode treba u potpunosti ili veim dijelom dolaziti od jagoda. Postoje nazivi koji ne trebaju biti u skladu s navedenim propisom jer se radi o uobiajenim nazivima koji se ne smatraju doslovnim opisima prehrambenih proizvoda. Primjerice, okoladne koljkice ne sadre koljke, a svi sastojci zagrebakog odreska nisu iz Zagreba.

ZATITA POTROAA

21

ZA RAZMILJANJE Izvor: Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. FAO, kratica od Food and Agriculture Organization) Daily Telegraph Britanska vlada je pokrenula novu kampanju iji je cilj manje bacanja hrane i vodi je pod sloganom rat bacanju, pie u dnevniku Daily Telegraph. List objanjava da podaci o roku upotrebe na pakiranjima hrane uskoro mogu postati dio prolosti jer e samoposlugama prijetiti sudsko gonjenje i kazne za pretjerano pakiranje ako ih ne uklone i bit e uz to novim propisima primorane na to da vie koriste reciklirani karton i plastiku. U okviru iste vladine akcije domainstva e biti opskrbljena veim brojem posebnih kanti za smee i imat e na ulicama vie sabirnih centara za reciklau materijala. Uz to domainstvima prijeti i novana kazna ako ne budu na odgovarajui nain razvrstavala materijale za reciklau. Kamo odlaze namirnice koje bacamo? Zagreb, 04. 06. 2009., 11:00 | Ana Blaevi Ako je vjerovati Ujedinjenim narodima, ne pojede se polovica hrane koja se proizvede na svijetu. S naih stolova i iz hladnjaka zavri na smetlitu. Ne postoje podaci za Hrvatsku, no dnevno se baca gotovo 30 tona kruha. Najee bacamo mlijene proizvode, vrhnje, jogurt te povre. Ljudi priznaju i da s vremena na vrijeme bacaju komade mesa i druge proizvode koje troe. Englezi procjenjuju da bi s hranom koju bace tijekom godine do vrha mogli napuniti Wembley, najvei pokriveni stadion na svijetu. Procjene ni podaci ne postoje za Hrvatsku. U Hrvatskoj se na godinu proizvede gotovo 200 tisua tona kruha, a ak 15 posto se ne proda. Tih 30 tisua tona zavri kao stona hrana. Nitko ne istrauje i nemamo podatke koliko se hrane i kruha baci. Kod nas se baca strano puno hrane. Mene je to nagnalo na pomisao da bi trebalo konano nekome predloiti da se sav stari kruh koristi, da se ne baca. I tako malo po malo, skupila sam recepte, njih 270, rekla je Nada Varava, autorica knjige Ne bacajte stari kruh. Kruh star nekoliko dana dobar je za jelo, no oni koji to znaju izgleda da su u manjini. Prema kruhu vie se ne odnosimo sa strahopotovanjem, ve ga uzimamo zdravo za gotovo. Potivanje tog prehrambenog proizvoda nekada je bilo neusporedivo vee nego danas. Bacaju se tolike koliine hrane i kruha, kojoj istjee rok trajanja, tako da nitko u Hrvatskoj ne bi trebao biti gladan, kae Dragutin Barii, direktor itozajednice. Koritenjem starog kruha ne moe se napraviti velika uteda, no treba potivati hranu i znati je cijeniti te se ponekad sjetiti onih koji je nemaju na bacanje. Trgovine u Hrvatskoj bacaju tisue tona kruha Trgovaki lanci u Hrvatskoj svaki dan bacaju stotine kilograma kruha. Procjena je da se baci do 30% neprodanog kruha, a ako znamo da se godinje proizvede gotovo 200.000 tona svjeeg kruha, to znai da se u smee baci 30 tisua tona kruha. Trgovci kau da nemaju druge jer je brano loe, pa ne mogu prodavati jueranji kruh, a ne mogu nai nekoga tko bi kruh na kraju radnoga dana, najee besplatno ili uz minimalnu naknadu, odvezao. Dio eventualno kui odnesu radnice, ali to je rijetkost. Meso, nakon isteka roka trajanja, obino zavrava u kobasicama i mljevenom mesu.

22

II. PODRUJE UPRAVLJANJA FINANCIJAMA

Nastavna cjelina ima za cilj istraiti i potaknuti razumijevanje i razvoj koncepata uenika o zaraivanju, troenju i ivotnom stilu te razviti razumijevanje uenika o razlikama izmeu elja i potreba. Uenici e moi izraditi plan raspolaganje novcem da bi upravlja i vlastitim financijama te vrednovati posljedice donesenih financijskih odluka. U sklopu ove aktivnosti uenike se potie da razmisle o razlikama izmeu onoga na to elimo potroiti novac i onoga na to trebamo potroiti novac. Uenike se potie da razmiljaju o prioritetima svakog lana obitelji te da promiljaju o razliitim eljama i potrebama svakog lana te cjelokupne obitelji. Nakon odreivanja razlike izmeu ova dva pojma uenicima se daje mogunost da razmisle o vlastitim okolnostima i prioritetnim izdacima.

1. radionica: elje i potrebe

Aktivnosti su usredotoene na razmiljanja o naim potrebama i eljama te na to kako raspolaemo da kako bismo zadovoljili svoje potrebe. Istrauju se posljedice odabira i odluka o tome na to emo potroiti novac. Tema: elje i potrebe Zavrni cilj: Uenici e moi izraditi plan raspolaganja novcem da bi upravljali vlastitim financijama te vrednovati posljedice donesenih financijskih odluka, odrediti vlastite potrebe i elje, razumjeti da drugi ljudi imaju razliite potrebe i elje, odrediti mogue vrste trokova kuanstva. Koncepti: Upotreba dobara i usluga, potroaka odgovornost, upravljanje izvorima prihoda. Vjetine: Ispitivanje razlika izmeu potreba i elja, traenje informacija i savjeta, donoenje odluka, komunikacija, kritiko razmiljanje, samoobuzdavanje, donoenje odluka koje nam donose dobar omjer izmeu uloenog i dobivenog, istraivanje kako moramo planirati svoje financije da bismo osigurali da e trokovi kuanstva biti pokriveni, istraivanje kako donosimo uinkovite odluke o trokovima kuanstva, istraivanje gdje moemo pronai informacije potrebne za potroae. Stavovi: Odgovornost, kritika svijest, empatija. Tijek radionice Uvod: Radionica zapoinje uvodom od strane nastavnika o konceptu kako se troi novac te stvarima na koje ljudi troe novac. Nastavnik moe iskoristiti uvodnu aktivnost za istraivanje s uenicima ideje o potrebama i eljama. Potrebni materijali: potroaka lista, listovi papira i olovke Priprema: Pripremite se za raspravu o pojmovima ekonomska sloboda, sloboda trita, sloboda poduzetnitva, ekonomska kriza, subvencije, makroekonomske mjere, privatno vlasnitvo, cijene, konkurencija, potrebe, imati ili biti, sastavite listu proizvoda iroke potronje koji e zanimati uenike. Aktivnosti u trajanju od 20 minuta: Zamolite uenike da uzmu list papira i presaviju ga na pola po duini. Zamolite ih da na jednoj napiu elje, a na drugoj potrebe. Pokaite uenicima potroaku listu. Oni bi trebali zapisati ime svakog proizvoda i usluge na onu stranicu kojoj misle da pripadaju. Potaknite ih da raspravljaju o svakom od pojmova koji su upisali. Ispiite njihove odgovore na ploi. Podsjetite ih da se ne moraju u svemu slagati. Objasnite uenicima da, iako elje i potrebe mogu biti razliite kod svakog pojedinca, poZATITA POTROAA

23

stoje ekonomski kriteriji za odreivanje to je elja, a to potreba. elje neto to biste eljeli imati poeljno, potrebe ono to morate imati nuno. Pitajte uenike to su posljednje kupili i je li to bilo iz elje ili iz potrebe. Rasprava: Postavite uenicima sljedee pitanje: Zato trgovine openito imaju ono to ljudi ele i to ba tada kada to ele?

POTROAKA LISTA (proizvodi i usluge)

Knjige Kabelska televizija Kuni video Dnevne novine Nosai zvuka asopisi Filmovi i kazalite Kuno raunalo Mobilni telefon Bicikl Nova odjea kolska oprema Automobili Hrana Frizer Zabava Sport Kozmetika Mikrovalna penica Stan, kua

Ukljuuje li ova lista osnovne potrebe? Ako ukljuuje, upiite koje stavke smatrate osnovnim potrebama. Ako ne ukljuuje, upiite koje stavke smatrate luksuzom (eljama).

2. radionica: Trokovi kuanstva

Tema: Trokovi kuanstva Zavrni cilj: Uenici e biti osposobljeni za racionalno planiranje kunog prorauna. Koncepti: Potroaka odgovornost, prihodi kuanstva, trokovi kuanstva, potrebe lanova kuanstva, kvaliteta ivota. Vjetine: Traenje informacija i financijskih savjeta, planiranje, suoavanje s mogunou odabira i s posljedicama. Stavovi: Odgovornost, dostojanstvo, svijest da ne moemo troiti vie nego to imamo prihoda. Zajednika aktivnost u razredu koji su tipini trokovi kuanstva (primjerice stanovanje, hrana / kupovina, prijevoz, energija, slobodno vrijeme). U grupama nacrtajte tortni grafikon da biste prikazali (priblian) odnos prihoda kuanstva za koji uenici smatraju da bi trebao biti utroen za odreena podruja. U grupi izradite kratku prezentaciju ideja/stajalita ostatku razreda u kojoj navodite razloge za svoj odabir i upotrebu tortnog grafikona. Nakon toga u grupi podijelite trokove kuanstva u elje i potrebe (npr. je li privatni prijevoz potreban ukoliko je javni prijevoz dostupan? to s ruralnim podrujima?).

24

Kljuna pitanja: S kojim se izborima suoavate kao potroa pri planiranju prorauna kuanstva (npr. izbor mjesta stanovanja, vrsta stanovanja, vrsta hrane i koliko itd.). to pripada u dobra, a to u usluge? Koliko to kota? Zato je vano razmisliti o tome to si moemo priutiti, odnosno to ne moemo? Sve je vie mogunosti dobivanja usporednih cijena i vrijednosti na internetskim stranicama, npr. u vezi s autoosiguranjem, hipotekom, energetikom itd. Preporuka nastavniku: Uenici bi trebali biti svjesni da nisu svi savjeti nepristrani. Daljnje aktivnosti: 1. Svaka od grupa istrauje potroaki izbor za svaki troak kuanstva (npr. energija) te donosi odluku o najboljem omjeru uloenog i dobivenog, nakon ega objanjavaju razredu svoj izbor zajedno s razlozima za njegov odabir. 2. Svaka od grupa uzima razliit aspekt trokova kuanstva (npr. prijevoz) i promilja o njegovu utjecaju na okoli, koliko je skup itd. Mogu takoer razmiljati o promjenama koje bi kuanstva mogla izvriti kako bi smanjila svoje ivotne trokove i zagaenje okolia. Ovakva osobna aktivnost vodi u domau zadau, koja postaje poetna aktivnost u sljedeoj lekciji.

ZATITA POTROAA

25

III. PODRUJE USLUGA I SOCIJALNA ODGOVORNOST

Uenici e se moi vidjeti kao potroai proizvoda i kao potroai usluga te promiljati o ulozi potroaa u pruenim uslugama te prikazati potroaku odgovornost prema koritenju i razvoju razliitih vrsta usluga.

1. radionica: Izleti, putovanja, strune ekskurzije

Ova aktivnost izvodi se kao timski rad te je uenike najbolje podijeliti u grupe prema razliitim sposobnostima, pri emu uenici mogu pronai uloge koje najbolje odgovaraju njihovim sposobnostima i interesima. Ovu aktivnost mogue je povezati s geografskim temama ukoliko se prouavaju konkretne lokacije. Priroda je ove aktivnosti takva da ju je mogue obavljati nekoliko tjedana. Mogu se ukljuiti roditelje putem domaih zadaa da bi se dobilo dodatno vrijeme za dublje istraivanje. Prezentacija se moe napraviti upotrebom programa PowerPoint ili pomou drugih informatikih vjetina. Ovakva vrsta aktivnosti najbolje funkcionira kada postoji publika kojoj se prezentira (drugi razred, roditelji). U idealnoj bi situaciji to bio netko koga uenici ne poznaju osobito dobro (poslovni partner, dunosnik, predstavnik medija). Takoer je potrebno postaviti vremensko ogranienje da bi se osigurao jednak tretman za svaki tim (5 minuta po timu trebalo bi biti dovoljno). Ovaj niz aktivnosti predstavlja pristup timskog rada, a fokusira se na planiranje izleta ili godinjeg odmora. Temu je mogue proiriti tako da bi se nastava odravala kroz nekoliko tjedana te uenike angairalo u irem rasponu aktivnosti. Tema: Planiranje godinjeg odmora ili strune ekskurzije, maturalna putovanja... Zavrni cilj: Uenici e moi razumjeti vezu izmeu individualnih potroakih oblika ponaanja i njihovih uinaka na globalno drutvo, okoli i individualnu kvalitetu ivota. Koncepti: Potroake vrijednosti i ponaanje, koritenje dobara i usluga, jednakost pristupa, potroaka prava, arteri, oglaavanje i pakiranje, organizacije koje nam pomau. Vjetine: Traenje informacija i savjeta, komunikacija, vrednovanje, rjeavanje problema, planirana upotreba financijskih sredstava. Stavovi: Kritika svijest, empatija, odgovornost, samopouzdanje.

Uvod Nastava poinje tako to nastavnik objasni uenicima da e raditi u timovima te da e igrati ulogu agenata turistike agencije koji moraju prezentirati potencijalnim putnicima odreeno odredite kao dobar odnos uloenog i dobivenog. Odmor bi trebao biti, koliko je god mogue, netetan za okoli. Svaki tim dobiva razliito odredite koje mora istraiti i o kojem mora napraviti prezentaciju. Svim je timovima odreen isti tjedan za putovanje da bi se osiguralo poteno natjecanje. Izbor je vei u visokoj sezoni, tako da je kolovoz moda najbolje vrijeme, iako to moe ovisiti o odreditu. Jedno od odredita moe biti u Hrvatskoj.

Aktivnost: Uenici u razgovoru s nastavnikom (metoda sijevanja ideja) iznose svoje ideje o trokovima odlaska na odmor (zrakoplovna karta, smjetaj, izleti, hrana i pie, prijevoz).

26

Nastavnik tada postavlja pitanje o skrivenim trokovima ili dodatnim trokovima (npr. takse zranih luka, prijevoz do zrane luke i natrag, putno osiguranje, prva pomo itd.). Rezultate sijevanja ideja potrebno je zapisati i prikazati. Neke od skrivenih trokova moda e trebati objasniti, primjerice svrha je osiguranja da pomogne ljudima u sluaju da stvari pou krivim tijekom (npr. izgubljena prtljaga). Uenici koji nisu upoznati s konceptom osiguranja mogli bi se ukljuiti kroz koncept vjerojatnosti odnosno je li vea mogunost napada lava na turiste tijekom safarija u Keniji ili na plai na Mallorci? Kljuna pitanja: S kojim se trokovima suoava potroa/putnik? Jesu li ti trokovi transparentni? A to s trokovima/teti nanesenoj okoliu koji su uzrokovani time to sve vie ljudi u svijetu sve vie putuje? Daljnje aktivnosti na ovu temu: Plan dodatnih lekcija: Ako bude vremena, ovu je temu mogue proiriti na polugodinji modul.

2. radionica: Mobilni telefoni

Ovaj niz aktivnosti usmjeren je na odabir, koritenje i plaanje mobilnog telefona. Tema: Mobilni telefoni Zavrni cilj: Uenici e moi odrediti kljune karakteristike paketa mobilnih usluga, donijeti informirane odluke o tome to oni ele u sklopu paketa mobilnih usluga, objasniti odnos izmeu razine karakteristika i cijene paketa, znati da treba poslati pritubu za sluaj da stvari pou krivo. Koncepti: Potroake vrijednosti i ponaanje, upotreba dobara i usluga, potroaka odgovornost, izraavanje zadovoljstva ili nezadovoljstva, potroaka prava, oglaavanje i pakiranje, mobilne usluge, potroake elje u sklopu mobilne usluge Vjetine: Traenje informacija i savjeta, komunikacija, rjeavanje problema, rjeavanje konflikata, preuzimanje inicijative. Stavovi: Samopouzdanje, odgovornost, kritika svijest i empatija. Ovu se nastavnu cjelinu moe povezati s knjievnou (uvjerljivo pisanje) i aritmetikom (upotreba i primjena matematikih vjetina). Nastavna cjelina takoer omoguava uenicima da primijene informatike vjetine te da donose kreativne odluke o tome koji softver najbolje odgovara onome to ele napraviti. U idealnoj situaciji ovu je nastavnu cjelinu mogue rasporediti u 2 ili 3 nastavne jedinice da bi se omoguilo rjeavanje pitanja izniklih u timskome radu, da bi se uvjebala prezentacija, da bi se dobile povratne informacije i potrebna potpora itd. Uvod Nastavnik zapoinje lekciju procjenom informiranosti o mobilnim ureajima i postavljanjem pitanja: Tko ima mobilni telefon? Ima li netko u obitelji mobilni telefon? Tko plaa mobilni telefon i kako? Koja poduzea prodaju/pruaju usluge mobilnog telefoniranja?
ZATITA POTROAA

27

a) Aktivnost: Uenici u grupi zajedno razmiljaju o mobilnim telefonima i izlau ideje o tome to se sve moe raditi s mobilnim telefonima? (Ljudi mogu meusobno priati, slati poruke, skidati glazbu i igrice, ljudi mogu ostaviti poruke u govornoj poti, fotografirati i slati fotografije itd.). Ova aktivnost sijevanja ideja pokazat e da u mnogim sluajevima uenici poznaju karakteristike mobilnih telefona bolje od nastavnika, to e uenike uiniti vrlo ponosnima na sebe. Rezultate sijevanja ideja potrebno je izloiti ili treba uenike potaknuti da izrade svoju listu ideja kojima e se kasnije koristiti pri izradi svojih prezentacija. b) Aktivnost: Uenici pregledavaju primjere tarifa i paketa mobilnih usluga (iz ponuda ili na webstranicama). Posebice se obraa pozornost na trokove i cijene, to se nudi klijentu, metode plaanja (bonovi ili pretplata), na ono to se nudi (besplatno) te bilo koje druge informacije koje se prezentiraju klijentu. Grupe bi svoje ideje i rezultate trebale zapisati jer e im tako pomoi u sljedeoj aktivnosti. Svaka od grupa daje nastavniku povratne informacije. Nastavnik odreuje timski rad u kojemu uenici moraju izraditi paket mobilnih usluga za uenike te odrati petominutnu prezentaciju evaluatoru (ovo bi mogao biti poslovni partner, netko od roditelja ili ravnatelj ili uenik koji igra njihovu ulogu). Kriteriji za uspjeh su sljedei: Svaki lan tima daje svoj doprinos U paketu su trokovi pravilno odreeni i postoji vjerojatnost da e timu donijeti zaradu Paket klijentu omoguava dobru vrijednost za uloeni novac Paket je na kreativan i uvjerljiv nain oglaavan Uenike se potie da koriste svoje informatike vjetine u prezentacijama. Nastavnik bi trebao navoditi tim na nain da im kae koji su kriteriji za uspjeh prezentacija te postavljanjem potpitanja kako bi im pomogao da strukturiraju svoja razmiljanja. Nakon to je ocijenjeno da su pripreme dostatne, timovi ih obrazlau evaluatoru i dobivaju konstruktivne povratne informacije. Vrijeme dodijeljeno za pripremu tima ovisi o individualnim okolnostima, ali openito je mogue oekivati bolje rezultate to je vie vremena provedeno u pripremama. Preporuka nastavniku: Doprinos svakoga pojedinca u timu potrebno je da se vidi ne samo u prezentaciji ve i u pripremi i samome procesu. Trokovi bi trebali odraavati stvarni ivot s varijacijama po pitanju vremena skuplje naplate (iako timovi mogu i sami kreirati svoje parametre kojima se odraava ivotni stil uenika). Timovi moraju shvatiti da ukoliko se neto daje besplatno, to ima utjecaja na ukupnu zaradu tima, tako da moraju razmisliti gdje i kako mogu ostvariti svoju zaradu. Paket mora biti atraktivan potencijalnim klijentima te mora biti oglaavan na uvjerljiv i pamtljiv nain. U idealnim uvjetima svakome bi timu trebalo omoguiti pristup internetu i upotreba programa PowerPoint. Ako uspijete izdvojiti vie vremena za ovu aktivnost, postoji velika vjerojatnost da e se roditelji ukljuiti i pomoi djeci te im pruiti potporu u izradi domae zadae. Tijekom prezentacije uenike treba potaknuti da se odjenu prikladno poslovnoj prezentaciji, a mogu se pozvati i roditelji. Evaluator mora biti informiran o kriterijima za uspjeh i dati svoje konstruktivne prijedloge u obliku povratnih informacija. U sluajevima kada timovi nisu djelomino ili u potpunosti zadovoljili kriterije za uspjeh, moda je bolje koristiti fraze kao to su Bilo bi bolje da ste ili To bi moglo funkcionirati

28

kada biste Osobito uinkovito moglo bi biti ako zatraite od timova da sami ocijene svoje rezultate prema kriterijima za uspjeh. Na kraju nastavne cjeline uenici iznose to su nauili o uslugama (npr. da usluge moraju osigurati dobru vrijednost za novac ili e klijent otii nekamo drugdje) te potroakim odgovornostima (npr. potroa mora provjeriti ono to je napisano malim slovima, ocijeniti financijsku sposobnost pokrivanja trokova itd.). Ocjenjivanje: Do koje su mjere uenici razumjeli izbor dostupan njima kao (potencijalnim) korisnicima usluga pruatelja mobilnih usluga (korisne karakteristike mobilnih telefona, naini plaanja koji im omoguuju da vode evidenciju potroenog itd.) te izazovi s kojima se pruatelji usluga suoavaju pri zadovoljavanju potreba i elja potroaa (potroai ele imati osjeaj da dobivaju dobru vrijednost za uloeni novac). Dodatne aktivnosti: Timovi postupaju prema pruenim povratnim informacija i ponovno prezentiraju svoje pakete Improvizacija igre po ulogama prema scenariju Pisanje pisma pruatelju mobilnih usluga kojim se izraava nezadovoljstvo

3. radionica: Sigurna i kritika upotreba interneta

Uenici e moi razmiljati o opasnostima interneta, razumjeti kakva je svrha upotrebe interneta, analizirati uinak upotrebe interneta, analizirati usluge koje mogu koristiti, utjecaj na njihov ivot i ivot njihovih blinjih, utjecaj na njihovu sigurnost, to moe biti sporno pri upotrebi interneta, na koji se nain kre prava pojedinaca zloupotrebom interneta te kako se nanosi teta opem dobru zloupotrebom interneta. Tema: Sigurna i kritika upotreba interneta Zavrni cilj: Uenici e moi identificirati usluge i opasnosti te vrednovati kvalitetu usluga koje mogu dobiti putem interneta, znati tititi svoje pravo na sigurnost i privatnost te potovati i tititi ista prava drugih, moi pomoi sebi i drugima ako su prigodom upotrebe interneta naili na neto to nije prihvatljivo s moralne strane ni doputeno s legalne strane. Koncepti: Zatita od neeljenih kontakata, postupaka, prijedloga, usluga, posljedice korisnikog/potroakog izbora, posljedice pristupa programima i sadrajima koji nisu pogodni za maloljetnike, kritika upotreba prikupljenih informacija. Vjetine: Odrediti emu slui usluga koju su koristili putem interneta: myspace, teitter, blog, facebook, chat, trailice, kupovina i prodaja, oglaavanje, prepoznati razliite vrste opasnosti kojima mogu biti izloeni upotrebom interneta, raspraviti zbog ega odabiru neku uslugu putem interneta i kako to moe utjecati na njih i njihove blinje, donijeti argumentirane odluke o tome to e koristiti od usluga koje mogu pronai na internetu. Stavovi: Samopouzdanje, odgovornost, kritika svijest, kritiko miljenje i istraivanje, potivanje i zatita osobnog dostojanstva i dostojanstva drugih osoba u podruju internetskih komunikacija. Poveznice s graanskim odgojem i obrazovanjem, politikom i gospodarstvom: razumijevanje gospodarskog konteksta (interesa proizvoaa i korisnika internetskih usluga), razumijevanje sigurnosnog konteksta, razumijevanje politikog i etikog konteksta, razumijevanje vlastitih prava kao potroaa usluga i prava na zatitu od zloupotrebe tih prava.

ZATITA POTROAA

29

Uvod: Nastavnik na poetku vjebe objanjava nain rada u skupinama, objanjava to e uenici predstaviti svojim ulogama. Uenici izrauju SWOT analizu internetskih usluga i usklauju ih sa svojim ciljevima, potrebama, vrijednostima nabrajaju usluge koje prua internet te ih analiziraju. Uenici trebaju napraviti i analizu svojih ciljeva, potreba, vrijednosti. Uenici podijeljeni u skupine razgovaraju: dobre i loe strane interneta to nas zanima na internetu i to nas ne zanima na internetu edu., com., org., trailice, facebook, chat, teitter, myspace to ne bismo preporuili korisnicima interneta i to bismo preporuili korisnicima interneta kako se internet moe koristiti za zabavu: igre, skidanje glazbe, filmova... kako se internet moe koristiti za uenje, stjecanje novih spoznaja itd. Uenici izrauju plakat, a nakon toga predstavnik svake skupine iznosi zakljuke skupine. Uenici mogu izraditi i proitati preporuke za sigurnost i zatitu djece na internetu te nakon toga raspraviti o svojem vienju problema, sukladno preporukama za pojedini uzrast. Preporuka za nastavnike Ova se aktivnost izvodi kao timski rad te je uenike najbolje podijeliti u grupe prema razliitim sposobnostima uenika, pri emu uenici mogu pronai uloge koje najbolje odgovaraju njihovim sposobnostima i interesima. Ovu aktivnost mogue je povezati s etikim temama ako se prouavaju konkretne situacije. Potrebno je postaviti vremensko ogranienje da bi se osigurao jednak tretman za svaki tim (5 minuta po timu trebalo bi biti dovoljno). Radionica se tematski moe proiriti na vie sati, ovisno o potrebama i interesu uenika i o tome jesu li svi uenici postigli planirana znanja, vjetine i stavove. Nastavak radionice Sigurna i kritika upotreba interneta Tema: Sigurna i kritika upotreba interneta Zavrni cilj: Uenici e moi odrediti kljune karakteristike interneta, odrediti emu slui, donijeti informirane odluke o tome to oni ele, tj. koje potrebe trebaju zadovoljiti, objasniti odnos izmeu korisnika interneta, biti sposobni sigurno kontaktirati s korisnicima internetskih usluga. Koncepti: Kritiki upotrijebiti prikupljene informacije, razumjeti da je internet samo sredstvo kojim se mogu postii razliiti ciljevi (dobri i loi, tetni i korisni). Stavovi: Potivanje i zatita osobnog dostojanstva i dostojanstva drugih osoba u podruju internetskih komunikacija. Kljuna pitanja: S kojim se opasnostima suoava korisnik interneta? Jesu li upoznati s nainima zatite? A to ako se nije postupilo po uputama zatite? Koga obavijestiti? Kako se zatititi? Rad u grupama: predstavljanje ideja. Svaki tim dobiva razliito odredite koje mora istraiti i o kojem mora napraviti prezentaciju. Uenici u razgovoru s nastavnikom (metoda sijevanja ideja) iznose svoje

30

ideje o pravilima koritenja interneta. Nastavnik tada postavlja pitanje o onome to je jo neotkriveno, koristi se popisom savjeta. Rezultate oluje ideja potrebno je zapisati i prikazati. Uenici izrauju zajedniku SWOT analizu. Nakon toga pristupaju izradi vlastitih pravila postupanja pri koritenju interneta. Neka od pravila moda e trebati objasniti, primjerice svrha zatite vlastite sigurnosti... Nastavak radionice Sigurna i kritika upotreba interneta a) Aktivnost: Uenici u grupi zajedno razmiljaju o internetu i web-stranicama, izlau ideje o tome to se sve moe raditi na internetu (igrice, kupovanje, chat-komunikacija... Ljudi mogu meusobno priati, slati poruke, skidati glazbu i igrice, mogu ostaviti poruke u govornoj poti, fotografirati i slati fotografije itd.). Ova aktivnost sijevanja ideja pokazat e da u mnogim sluajevima uenici poznaju karakteristike interneta bolje od nastavnika. Rezultate sijevanja ideja potrebno je izloiti ili treba uenike potaknuti na to da izrade svoj list papira s idejama koji e se kasnije koristiti pri izradi prezentacija. b) Aktivnost: Uenici pregledavaju primjere web-stranica. Posebice se obraa pozornost na ono to se nudi korisnicima, npr. nudi se neto (besplatno) te bilo koje druge informacije koje se prezentiraju korisnicima. Grupe bi svoje ideje i rezultate trebale zapisati jer e im tako pomoi u sljedeoj aktivnosti. Svaka od grupa daje nastavniku povratne informacije. Nastavnik odreuje timski rad u kojemu uenici moraju izraditi plan svojih potreba te usluga za uenike i odrati petominutnu prezentaciju nastavniku (ovo bi mogao biti i poslovni partner, netko od roditelja ili ravnatelj ili uenik koji igra njihovu ulogu). Kriteriji za uspjeh su sljedei: Svaki lan tima daje svoj doprinos U prezentaciji jasno se prikazuje to su potrebe i interesi Prezentacija uenicima omoguava dobar pregled internetskih usluga. Uenike se potie da koriste svoje informatike vjetine u prezentacijama. Nastavnik bi trebao navoditi tim na nain da im kae koji su kriteriji za uspjeh prezentacija te im postavljanjem potpitanja pomoi da strukturiraju svoja razmiljanja. Nakon to je ocijenjeno da su pripreme dostatne, timovi iznose svoje prezentacije i dobivaju konstruktivne povratne informacije. Vrijeme dodijeljeno za pripremu tima ovisi o individualnim okolnostima, ali openito je mogue oekivati bolje rezultate to je vie vremena provedeno u pripremama. Preporuka nastavniku: Ako uenici predstavljaju svoje radove nekoj treoj osobi (npr. pedagogu ili ravnatelju), to moe biti vrlo motivirajue za uenike pri izvoenju zavrne prezentacije. Doprinos svakoga pojedinca u timu. Potrebno je da se vidi ne samo u prezentaciji ve i u pripremi i samome procesu. Primjeri u prezentacijama trebali bi odraavati stvarni ivot s varijacijama po pitanju koritenja interneta (iako timovi mogu i sami kreirati svoje parametre kojima se odraava ivotni stil uenika).

ZATITA POTROAA

31

Tijekom prezentacije uenike treba potaknuti da se odjenu prikladno poslovnoj prezentaciji, a mogu se pozvati i roditelji. Na kraju nastavne cjeline uenici iznose to su nauili o uslugama (npr. da usluge moraju osigurati dobru vrijednost za novac ili e klijent otii nekamo drugdje) te korisnikim odgovornostima (npr. korisnik mora provjeriti ono to je napisano malim slovima, ocijeniti sposobnost procjene vanosti interneta, informacija itd.). Ocjenjivanje: Do koje su mjere uenici razumjeli izbor dostupan njima kao (potencijalnim) korisnicima interneta (korisne karakteristike interneta, korisne informacije, korist za uenje itd.) te izazovi s kojima se korisnici usluga suoavaju pri zadovoljavanju potreba i elja.

32

PROJEKT MATURALNOG PUTOVANJA

1. nastavna jedinica PRONALAENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA
Uvod u nastavnu jedinicu Objasnite uenicima da e tijekom sljedeih nekoliko tjedana raditi na projektu: u skupinama e planirati maturalno putovanje (izlet, put) koji se isplati i odrediti njegovu cijenu. Kljuni dio pripreme za ovu lekciju trebao bi biti prikupljanje podataka na internetu, za to bi uenici trebali dobiti upute, tj. kljune rijei koje e ih dovesti do eljenog rezultata ili web-adresa na kojima mogu izravno pristupiti podacima koji su im potrebni za ovu aktivnost. Poetak Rasprava u razredu neka uenici: navedu razliita mjesta na kojima su bili na odmoru (izletu, putu) ispriaju kako su doputovali na ta odredita definiraju koje je prijevozno sredstvo najskuplje koristei zemljopisni atlas ili globus pronau mjesta na kojima su bili na odmoru (izletu, putu) procijene do kojih bi odredita bilo najskuplje putovati razgovaraju o cijeni goriva, radne snage, odravanja prijevoznog sredstva, cijeni hrane tijekom puta i drugim trokovima Prikaz pretraivanja na internetu Prikaite kako pronai povratnu kartu za prijevozno sredstvo. Potaknite raspravu o tome zato je porastao broj prijevoznih tvrtki i na koji se nain moe informirati o njihovoj pouzdanosti i kvaliteti prijevoznih sredstava. Je li jeftinije uvijek i povoljnije? Glavna aktivnost Podijelite uenike u skupine od pet ili est lanova i svakoj skupini objasnite koje je njihovo odredite za odmor (izlet, put) prema zajedniki iskazanoj tablici moguih odredita. Uenici trebaju u parovima unutar skupine: koristei internet pronai najjeftiniju povratnu kartu do svog odredita biti svjesni kako uz cijenu karte trebaju voditi rauna o kvaliteti i pouzdanosti ispisati plan puta Neka uenici u skupinama: 1. usporede pojedinosti o prijevozu koje su pronali 2. provjere jesu li obratili pozornost na sve detalje i trokove 3. odaberu najpovoljniji prijevoz za svoje putovanje Zajedniki rad u razredu Upitajte uenike: to su uoili traei prijevozna sredstva jesu li naili na velike razlike u cijenama to smatraju razlogom za postojanje toliko razliitih cijena jesu li ih cijene karata iznenadile ima li drugih zanimljivosti s kojima su se susreli

ZATITA POTROAA

33

2. nastavna jedinica TRAENJE SMJETAJA

Priprema za ovu lekciju Nastavnik treba unaprijed pripremiti listu prikladnog smjetaja na odreditu koje nije dobila niti jedna skupina uenika. Uenike treba podsjetiti na koncept povoljnosti smjetaja. (Je li to najbolji i najvei smjetaj? Najjeftiniji?). S uenicima raspravite kako paket aranmani ponekad mogu biti povoljniji od zasebno ugovorenih usluga. Uvod u lekciju Upitajte uenike: to planiramo postii ovim zadatkom to su nauili u prethodnoj lekciji (zato je putovanje na udaljenija odredita skuplje, na to treba obratiti pozornost prilikom rezerviranja karata kod niskotarifnih prijevoznih kompanija, npr. skriveni dodatni trokovi) na to e jo biti potrebno potroiti novac na maturalcu (izletu, putu) Nastavnik moe uenike potaknuti na razmiljanje koristei ove kategorije i potpitanja: to sve treba platiti prije polaska na maturalac (izlet, put) to sve treba platiti na maturalcu (izletu, putu) to su prvi koraci oko organizacije maturalca (izleta, puta) nakon to je rezervirana putna karta Poetak Pokaite uenicima nekoliko razliitih hotela na odreditu (koje nije njihovo odredite). Pitajte uenike treba li automatski odabrati najjeftiniju opciju razmislite zato ne bi trebalo. Zamolite ih da objasne to za njih znai povoljna ponuda. Razmotrite sve hotele i potaknite uenike da zajedniki analiziraju njihovu ponudu, npr. kategoriju, kvalitetu smjetaja, hotelsku ponudu, obroke ili izlete koji su ukljueni u cijenu. Zajedniki odluite koji hotel prua najpovoljniju ponudu te objasnite zato je to najpovoljnija ponuda. Podsjetite uenike na injenicu da su najskuplji hoteli poeljniji i vjerojatno imaju nabolje sadraje, ali i da je njihov zadatak pronai pristupaan hotel (izlet, put) koji je financijski povoljan. Glavna aktivnost Podijelite uenike u skupine. Uenici trebaju u parovima unutar skupina pregledati broure i pronai povoljan hotel na svom odreditu. Podsjetite uenike da pri analizi cijena trebaju provjeriti uklapa li se konkretni termin u datume njihova leta (u protivnom moe doi do promjene cijene). Svi zajedno odluite o tome koji bi hotel bio najbolji izbor s obzirom na cijenu koja treba biti pristupana veini obitelji. Zajedniki rad u razredu Neka pojedini uenici: ostatku razreda objasne odluke svoje skupine usporede odabrani hotel s ostalima na popisu informiraju o tome jesu li ostali uenici donijeli sline odluke ili razmiljali na slian nain u svojim skupinama, to su ocijenili najvanijim imbenikom pri odabiru hotela

34

3. nastavna jedinica PROUAVANJE ZEMLJE ODREDITA

Uenici u turistikim brourama trebaju potraiti odredita koja su odabrali za maturalac (izlet, put). Trebaju izraunati razlike u cijenama izmeu razliitih odredita i utvrditi koji su povoljniji. Tada trebaju potraiti druge informacije o zemlji (npr. slubeni jezik, glavni grad, valuta i teaj u odnosu na kunu). Uvod u lekciju Upitajte uenike: to su do tog trenutka planirali ili rezervirali za svoj maturalac (izlet, put) to bi eljeli raditi na maturalcu (izletu, putu) Zajedniki rad u razredu Samite aktivnosti kojima su se uenici bavili tijekom prethodnih lekcija i u razredu potaknite raspravu o prednostima prikupljanja podataka prije donoenja odluke o kupnji nekog proizvoda ili usluge. Mogua dodatna aktivnost: Uenici svoje zakljuke mogu iznijeti u kratkoj, petominutnoj prezentaciji, koristei informatike vjetine s ciljem uvjeravanja publike (ravnatelja, roditelja, lokalnih dunosnika, poslovnih suradnika ili volontera) u odabir odreenog odredita kao mjesta za izlet (koritenjem dogovorenih kriterija cijena, zanimljivost, vrijednost, utjecaj na okoli). Upotrebom interaktivne pametne ploe morat e razraditi model kako istraiti turistike destinacije koritenjem broure ili web-stranica. Modeli maturalca (izleta, puta) trebali bi navoditi raspon ponude od all inclusive ponude pa do luksuznih paketa s pet zvjezdica. Vie o zatiti turista potroaa vidjeti u brouri Potroaki savjetnik (www.zadarski-potrosac.org). Preporuujemo istraiti: kupnja turistikih putovanja putem autoriziranih putnikih agencija, leci ili broure o putovanju i smjetaju, uvjeti otkazivanja putovanja, kome se sve moe podnijeti zahtjev za zatitu svojih prava. Vana napomena! Prigodom odlaska na put (maturalac, izlet, izlet u inozemstvo) obvezno provjerite jeste li ponijeli sa sobom osobne dokumente (putovnica, osobna iskaznica, zdravstvena iskaznica), jeste li uzeli vane telefonske brojeve od konzulata ili veleposlanstva Republike Hrvatske, telefonske brojeve hitne pomoi ili policije, informirajte se o tome kome se moete obratiti u sluaju nezgode, npr. kraa, ako se izgubite, izgubljene stvari. Nikome ni pod kojim uvjetima ne smijete davati svoje osobne dokumente osim osobama u javnim ustanovama za koje pouzdano znate da su slubene osobe (na ulici postoji mogunost lanog predstavljanja policajac u civilu, detektivi u trgovakim centrima i sl.). Vani dokumenti i novac nose se ili ostavljaju na skrivenom i sigurnom mjestu. Na odreditima maturalca (izleta, puta) ne odvajajte se od skupine, izbjegavajte hodati sami, prilikom izdvajanja (ak i prigodom odlaska u toalet) obvezno se javite nastavniku ili voi puta. Ove informacije slue tome da ne postanete rtva trgovanja ljudima ili krae te da se moete zatititi u neugodnim i nepredvienim situacijama.

ZATITA POTROAA

35

METODA TAJNIH KUPACA KAO JEDAN OD NAINA ZATITE POTROAA U PODRUJU USLUGA
to je tajno kupovanje?
Tajno kupovanje je metoda koja podrazumijeva angairanje prethodno educiranih tajnih kupaca. Oni se na zahtjev odreene tvrtke pretvaraju da su potencijalni i redovni kupci i pritom prema unaprijed definiranim kriterijima detaljno i objektivno mjere kvalitetu usluge te tvrtke i/ili njezinih konkurenata s ciljem njezina poboljanja i nakon toga na odgovarajui nain izvjetavaju o svom iskustvu. Ova metoda ima svoj smisao i svrhu: u marketinkom smislu (za poduzea) gdje je glavni cilj stvaranje dugoronog odnosa s klijentima i njihovo dugotrajno zadravanje kao jedan od naina zatite potroaa u podruju usluga (za klijente). Istraivanja metodom tajnih kupaca osobito su zanimljiva poduzeima koja se bave pruanjem usluga (npr. bankarstvo, telekomunikacije, turizam itd.) jer omoguavaju izravan uvid u istinsku kvalitetu usluge koju njihovo poduzee, odnosno njihovi zaposlenici pruaju. Za upravljanje kvalitetom usluge nuno je znati koji sve elementi ine doivljaj kvalitete s gledita klijenta. Naime, poduzea se esto vode vlastitom predodbom o tome to je za klijenta kvalitetan proizvod ili usluga, a pritom zaboravljaju da klijenti moda drugaije doivljavaju elemente kvalitete ili imaju drugaija mjerila vanosti od onih koja se od njih oekuju. Stoga je prije poetka mjerenja kvalitete usluge metodom tajnih kupaca potrebno uiniti dva pripremna, ali izuzetno vana koraka: na odreenom uzorku klijenata utvrditi elemente kvalitete usluge i njihova mjerila vanosti, a zatim ta saznanja pretoiti u standard poduzea nakon to je standard pruanja usluge usvojen unutar poduzea, metodom tajnih kupaca istraujemo u kojoj se mjeri isti potuje od strane zaposlenika koji kontaktiraju s klijentima. Na taj se nain dolazi do povratne informacije iji je osnovni smisao korekcija aktivnosti u komunikaciji s klijentima do razine propisane standardom. Budui da standard odraava upravo oekivanja klijenata, njegovo bi neispunjavanje stvorilo komunikacijski problem izmeu klijenta i davatelja usluge, a koji bi se s jedne strane negativno odrazio u obliku nezadovoljstvo klijenata uslugom, a s druge bi se strane negativno odrazio na poslovanje u smislu smanjenja prometa i gubitka lojalnosti. Istraivanja o zadovoljstvu klijenata razliitih uslunih djelatnosti pokazuju da kvaliteta pruanja usluge utjee na zadovoljstvo i lojalnost klijenata. S porastom konkurencije u mnogim poslovnim podrujima kvaliteta usluge postaje jedna od vanih konkurentskih prednosti. Zbog toga i u Hrvatskoj raste interes za istraivanjem kvalitete usluge metodom tajnih kupaca. U konkurentskom okruenju ljudi imaju mogunost izbora i oni e birati ono to im najvie odgovara ali prema svom, subjektivnom kriteriju. Iz toga zakljuujemo da je kvaliteta zapravo ono to klijent smatra kvalitetom. Na primjer, u istraivanju kvalitete usluge u banci tajni kupac moe opaati niz elemenata: duljinu ekanja, pozdravljanje, nain ophoenja, tonost informiranja, urednost poslovnice i zaposlenika, dostupnost broura. to ako smo ispustili neki od elemenata koji su klijentima izrazito vani? Na primjer, dobro razumijevanje potreba i oekivanja klijenata i kompetentno savjetovanje. Da bismo to dobro opaali i ocijenili, moramo prilagoditi scenarij (ponaanje tajnog kupca) i ispustiti dio elemenata koji su manje vani, jer se ne mogu svi elementi mjeriti odjednom, a nije ih mogue ni sve zapamtiti. Osim toga, jedan scenarij ne moe izazvati sva ponaanja koja nas zanimaju.

36

Kada iz istraivanja zadovoljstva klijenata saznamo kakvu bi uslugu nai klijenti eljeli i to im je zapravo najvanije, dobro je to pretoiti u standarde pruanja usluge i o tome pouiti zaposlenike koji su u kontaktu s klijentima. Kvalitetu usluge u velikoj mjeri odreuju zaposlenici koji je pruaju. Poduzee, osim to postavlja standarde, treba omoguiti svojim zaposlenicima da se ponaaju u skladu s njima: osigurati usvajanje potrebnih znanja i vjetina, mogunost razvoja i potrebne uvjete rada. Metodom tajnih kupaca mjere se odstupanja kvalitete usluge od zadanih standarda koje postavlja pruatelj usluge. U tu svrhu posebno odabrani i educirani opaai u ulozi klijenta opaaju i ocjenjuju ponaanje zaposlenika s kojima dolaze u kontakt. Dakle, radi se o mjerenju u kojem je ovjek mjerni instrument i gdje se procjenjuju unaprijed definirani aspekti odnosno indikatori odreenog ponaanja. Svako mjerenje, pa tako i mjerenje koja provodimo metodom tajnih kupaca, mora imati zadovoljavajue mjerne karakteristike meu kojima su najvanije valjanost, pouzdanost, objektivnost i osjetljivost (diskriminativnost). Kriteriji ocjenjivanja tajnih kupaca moraju biti u to je mogue veoj mjeri objektivni. S obzirom na to da tajni kupci ocjenjuju odstupanja od eljenog standarda, oni ne smiju ocjenjivati po svojim subjektivnim kriterijima, ve ih treba dobro uputiti u oekivana ponaanja zaposlenika. To znai da ocjene koje daje tajni kupac moraju prvenstveno ovisiti o onome to se mjeri (ponaanje zaposlenika), a ne o onome tko mjeri (tajni kupac). Postoji niz postupaka u pripremi tajnih kupaca kojima se osigurava objektivnost opaanja i ocjenjivanja. Na edukacijama tajnih kupaca treba dobro objasniti kriterije ocjenjivanja (npr. to znai ljubazan, to ne osobito ljubazan, a to neljubazan zaposlenik). To esto i nije dovoljno, pa se tek demonstracijom ponaanja (videosnimke, glumljene interakcije) konano usvajaju eljeni kriteriji ocjenjivanja. Kvaliteta pripreme tajnih kupaca presudna je za valjanost istraivanja! Istraivanje je podloga za unapreivanje kvalitete, a ne za kanjavanje pojedinaca. Usluga se lake unapreuje ako postoje standardi! Glavna je svrha tajnih kupaca da ocijene u kojoj se mjeri kvaliteta pruanja usluge razlikuje od standarda koje je postavio pruatelj usluge. Tako npr. postoje razliite ankete koje popunjavaju klijenti nakon dobivene usluge (npr. kod usluga teleoperatera u pravilu nakon obavljenog razgovora sa zaposlenikom imamo mogunost ocjenjivanja dobivene usluge). Tajni kupci ne bi smjeli biti tajna za zaposlenike. Metoda tajnih kupaca daje najbolje rezultate kada zaposlenici znaju to se od njih oekuje, kako e se njihov rad pratiti i kakve rezultate postiu. Stoga je vano najaviti program, osmisliti ga, promovirati ga na pozitivan nain i predstaviti kao trajni program u kojem bilo koji kupac u bilo kojem trenutku moe biti tajni kupac. Predoavanje rezultata treba osmisliti kao priliku za dijalog, odnosno otvoren i konstruktivan razgovor o tome to je dobro, to treba mijenjati i koje prepreke treba ukloniti da bi se standardi u potpunosti primijenili. Svrha je istraivanja prikupljanje uzoraka usluge na veem broju prodajnih mjesta i pruanje objektivne i detaljne slike o kvaliteti usluge. Istraivanje e ukazati na aspekte usluge koji su u pravilu dobri i na one koje bi jo trebalo unaprijediti.

Razvoj tajnog kupovanja Tajno kupovanje u poetku je bila tehnika koju su koristili privatni istraitelji da bi u bankama i maloprodajnim mjestima sprijeili krae od strane zaposlenika. U dvadesetim godinama prolog stoljea ameriki trgovci na malo poeli su koristiti pojam tajno kupovanje za metodu mjerenja kvalitete usluge putem tajnih kupaca.
ZATITA POTROAA

37

U devedesetim godinama potaknuta internetskom revolucijom mystery shopping industrija doivljava nagli rast i prihvaanje. Meu korisnicima su tajnog kupovanja trgovaki lanci, banke i druge financijske institucije, razni proizvoai i distributeri, restorani, dravne ustanove i svi oni koji ele mjeriti potivanje standarda kvalitete pruanja usluge ili pak oni koji ih tek ele postaviti. Proizvoai ga koriste da bi saznali to se dogaa u maloprodaji, konkretno za provjeru cijena, dostupnosti i izloenosti vlastitih i konkurentskih proizvoda, upoznatost osoblja s tekuim promotivnim akcijama. Naime, poboljanjem razine kvalitete usluge poveava se i zadovoljstvo kupaca, prodaja i profit. to se moe mjeriti tajnim kupovanjem? Tajnim kupovanjem mjeri se izvedba odnosno potivanje postavljenih standarda poslovanja odreene tvrtke kao to su npr.: izgled i istoa prostora, uspostavljanje prvog kontakta s kupcima, pruanje informacija i davanje savjeta kupcima, prodavaevo poznavanje proizvoda, izgled i pristup prodavaa te njegove prodajne vjetine, nain postupanja s reklamacijama i pritubama kupaca, poznavanje poslovnih procesa, potivanje propisanih procedura i zakonskih odredbi, nain promoviranja novih proizvoda, uspjenost provoenja promotivnih aktivnosti, usklaenost svih marketinkih napora, stupanj nuenja i nain prezentacije vlastite marke, brzina i uinkovitost telefonske komunikacije, prodajni proces preko interneta, brzina i kvaliteta odgovora kupcima e-potom.

Tko sve koristi tajno kupovanje? Sve tvrtke i ustanove kojima je stalo do zadravanja svojih kupaca i koje nadziru i mjere kvalitetu vlastitih poslovnih procesa radi kontinuiranog poboljanja kvalitete usluge kupcima: razne maloprodajne tvrtke, trgovaki lanci, banke i druge financijske institucije, saloni i servisi automobila, benzinske postaje, razni proizvoai i distributeri, call centri, dravne ustanove, franize, hoteli, restorani, fast food restorani, parfumerije, butici odjee i obue, kina, kurirske slube i dr. samo su neki od korisnika.

Tajno kupovanje u Hrvatskoj Tajnim kupovanjem u Hrvatskoj prve su se poele baviti agencije za istraivanje trita. Prva je s istraivanjem zapoela agencija Gfk Centar za istraivanje trita d.o.o. sa sjeditem u Zagrebu jo 1997. godine. Trenutno je Heraklea jedina hrvatska agencija specijalizirana iskljuivo za tajnu kupnju. Istine i zablude o tajnom kupovanju 1. Tajno kupovanje nije pijuniranje radnika, ve je poslovni alat kojemu je cilj unaprijediti kvalitetu usluge kupcima, a ne uhvatiti zaposlenike kako pogreno rade ili ih otpustiti. 2. Tajno kupovanje nije ocjenjivanje neijeg rada, ve je objektivno mjerenje cjelokupnog kupovnog iskustva. 3. Tajno kupovanje nije isto to i klasino istraivanje trita, ve su oni meusobno komplementarni. 4. Cilj je tajnog kupovanja mjeriti i unaprijediti kvalitetu usluge kupcima. 5. Tajni kupci nisu zahtjevni i teki kupci, ve prosjeni tipini kupci koji odgovaraju profilu ciljnog kupca klijenta.

38

6. Posao tajnog kupca nije traenje pogreaka, ve objektivno izvjetavanje o tome to se dogodilo. 7. Biti tajni kupac moda je zabavan posao, ali i vrlo odgovoran!

IDEJA ZA RAD Zato i ti ne bi bio tajni kupac na jedan dan? Odaberi podruje istraivanja. Osmisli listi za istraivanje kvalitete usluge Razmijeni vlastita iskustva s iskustvima kolega u razredu. Poaljite komentare o svojim iskustvima odgovornim osobama.

ZATITA POTROAA

39

PROJEKT: MEDIJSKA I REKLAMNA SLIKA ENA I MUKARACA

Tema: Medijska i reklamna slika ena i mukaraca Zavrni cilj: Uenik e moi prepoznati i problematizirati stavove i stereotipe koji se promiu u reklamama i oglasima Koncepti: Sposobnost prepoznavanja (skrivenih) namjera oglaivaa Sposobnost racionalnog odabira pri kupnji nekog proizvoda ili usluge Sposobnost nepodlijeganja stereotipima koji se promiu u reklamama Metode: Razgovor, grupni rad, rad s posterima, odgovaranje na pitanja Sredstva: Posteri ili fotografije reklama (iz prezentacije ili po izboru), videoisjeci reklama, (primjer: ura, daj tri pana!) Trajanje: Projekt se moe provoditi tijekom jednog ili vie kolskih sati Napomena: prezentaciju za ovu temu moete pronai na: http://www.scribd.com/doc/16228204/ Ubij-nas-njeno Struktura jedne nastavne jedinice: Uvod: Objanjavamo ime emo se baviti. Obrada teme mogua pitanja: Koliko reklama dnevno pogledate? Gdje vidite reklame? (Nabrojte to je mogue vie mjesta!) to pamtite od reklama? (slike?, rijei?, glazbu?, slogane?) to je uspjeh? Kako se uspjeh prikazuje u reklamama? Tko je uspjean u oglasima? Postoje li i druge definicije uspjeha osim onih koje se nude u reklamama? Koje su to? to je srea? Kako se srea prikazuje u reklamama? Tko je sretan u oglasima? Postoje li i druge definicije sree osim onih koje se nude u reklamama? Koje su to? to je u naoj kulturi definicija enstvenosti? Koje se osobine smatraju enskima u naoj kulturi? Imaju li druge kulture razliito poimanje enskosti? Navedite primjer(e)! to je u naoj kulturi definicija mukosti? Koje se osobine smatraju mukima u naoj kulturi? Imaju li u drugim kulturama razliito poimanje mukosti? Navedite primjer(e)! Koji se proizvodi prodaju koristei slike ena i enstvenost? Koji se proizvodi prodaju koristei slike mukaraca i mukosti? Je li se ikada zamjenjuju? Ako da, kada? Koji se proizvodi prodaju pomou seksualnosti? to misli zato oglaivai koriste seksualnost za prodaju? Zato je seks vaan u osobnim odnosima? Osim seksa to je jo vano u vezi? Kakva bi trebala biti seksualna sloboda? Kakva bi trebala biti ogranienja te slobode? Kakvu bi korist sve grupe ena i mukaraca trebale imati od seksualne slobode? to u nekim priama mediji govore o enama? Kako to govore? to u nekim priama mediji govore o mukarcima? Kako to govore? Gdje drugdje, osim u oglaavanju, uimo to znai biti ena u naoj kulturi? Koje su prie o tome to znai biti ena najmonije u naoj kulturi? Zato? Kakav je odnos izmeu oglaavanja i kapitalizma? Kako taj odnos sadran u oglasima utjee na nain ivota ljudi i ljudske vrijednosti? Jean Kilbourne kae da nemogue, idealne slike koje oglaivai prikazuju ne bi

40

tako mnogo znaile kad ne bi bile povezane s dubokim vjerovanjem u modernoj kulturi da je mogua takva preobrazba, da i mi moemo izgledati isto tako samo ako se dovoljno trudimo i kupujemo prave proizvode. Ako nismo lijepi, ili vitki, ili bogati, ili uspjeni, to je samo zato to se ne trudimo dovoljno. Na koji je nain transformacija sredinji princip modernog drutva? Gdje se u naoj povijesti i kulturi oituje ovo uvjerenje? Kakva je veza izmeu oglaivake nemogue slike idealne ljepote i modernog vjerovanja u transformaciju? Na koji se to nain koristi da bi ene i djevojke prihvatile sliku idealne enske ljepote? Kada je samodestruktivno to uiniti? Zakljuak: Pokuavamo od uenika dobiti informaciju jesmo li postigli ciljeve nastavne jedinice.

ZATITA POTROAA

41

IV. PODRUJE ZATITE OKOLIA I ODRIVOG RAZVOJA

Cijena hrane Uenici trebaju nauiti pripremiti, planirati i provesti istraivanja o cijeni hrane, obilju hrane i prekomjernoj proizvodnji, o bacanju hrane, o gladi i slinim pitanjima i problemima vezanim za hranu u razliitim dijelovima svijeta koristei pritom razliite izvore informiranja. Poveznice s graanskim odgojem i obrazovanjem. Korelacija sa sadrajem predmeta Politika i gospodarstvo.

1. radionica: Cijena hrane

Tema: Cijena hrane Zavrni cilj: Uenici e upoznati situaciju s proizvodnjom hrane u Hrvatskoj i u svijetu te stei stav da kao kupci mogu utjecati na racionalnu potronju, a time i na proizvodnju hrane Koncepti: Upoznati se s nizom razliitih proizvoda koji su dostupni na tritu, razumjeti ime se rukovodimo pri odabiru proizvoda, razumijevanje gospodarskog konteksta, razumijevanje utjecaja potroaa na proizvodnju te utjecaj proizvodnje na okoli Vjetine: Kritiko miljenje i istraivanje, empatija, odgovornost Stavovi: Potivati vrijednost dobara i usluga, razumjeti da postoje ljudi koji nemaju dovoljno sredstava za preivljavanje, ne bacati hranu, potroakim sklonostima utjecati na proizvodnju koja ne unitava okoli Koji su glavni uzroci rasta cijena? Prvi je razlog porasta cijena porast broja stanovnitva u svijetu. Oekuje se da e broj stanovnika do sredine stoljea prijei devet milijardi. To je izrazito velik broj usta koje je potrebno prehraniti i time se stvara velik pritisak na resurse, kao to su zemlja, voda i nafta, ali i opskrba hranom. Osim tih brojki koje govore o porastu stanovnitva, postoje i drugi imbenici koji uzrokuju porast cijena, npr. velik gospodarski rast zemalja kao to su Kina i Indija. To znai da bogatiji jedu vie od siromanih te da se gospodarskim rastom stvara novi stup potroaa u srednjoj klasi koji kupuje vie mesa i preraene hrane. Promjena prehrambenih navika... Potronja mesa u Kini po glavi stanovnika: 2007. godine 50 kg 1980. godine 20 kg

stvara pritisak na resurse

1.0002.000 litara vode potrebno je da se proizvede 1 kg ita

10.00013.000 litara vode potrebno je da se proizvede 1 kg govedine

42

Moemo li si dopustiti bacanje hrane?

Sat zaponite razgovorom o domaoj zadai: utjee li porast cijena prehrambenih proizvoda na kune proraune obitelji uenika? Cilj je ovoga razgovora potaknuti uenike da razmisle o vlastitoj rasipnosti, nakon ega treba proitati novinski lanak koji govori o bacanju hrane te rijeiti druge zadatke koji se bave tom temom. To su pripremne aktivnosti za sredinji dio nastavne cjeline, koja se usredotouje na pitanje moemo li si dopustiti bacanje hrane u vrijeme porasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda na svjetskom tritu i s obzirom na efekte koje to ima diljem svijeta. Uenicima koji rade u skupinama daju se informacije o utjecaju porasta cijena hrane na razliite zajednice diljem svijeta. Svaka od skupina obrazlae svoje rezultate. Kada obrazloenja budu zavrena, uenici mogu raspraviti svoje ideje za rjeavanje ovog problema.

Odrivost Pomozimo planetu...

Mi, stanovnici Zemlje, ivimo iznad svojih mogunosti i razni aspekti naeg ivljenja velik su teret naem planetu. Deset najvanijih savjeta lista The Independent on Sunday za pomo smanjivanju gomile hrane koja trune u vaoj kanti za smee. 1. Ako mislite da ne moete sve pojesti, kupite manje hrane: manja pakiranja, povre na komad umjesto prevelikih pakiranja i nastojte se ne povoditi za ponudama kupi jedan, dobije jedan besplatno. 2. Budite matoviti s ostacima hrane: polovica peenog pileta moe se iskoristiti u mesnoj piti, kao nadjev sendvia ili osnova za salatu. 3. Neka povre ne trune u kutku hladnjaka: ak i od povra koje vie nije svjee moete prirediti ukusnu juhu, sloenac ili curry. 4. Nemojte kupovati svjee povre ako znate da u nekoliko iduih dana neete objedovati kod kue. 5. Nemojte u restoranima naruivati prekomjernu hranu; ako to ve uinite, zamolite da vam viak spakiraju pa ga ponesite kui. 6. Pri odluivanju koju hranu baciti u otpad, rukovodite se zdravim razumom umjesto slijepim pridravanjem rokova upotrebe otisnutih na pakiranju. 7. Sprijateljite se sa svojim zamrzivaem: priredite vlastite zamrznute obroke od ostataka sinonjeg obroka ili vika kupljene hrane. 8. Iskoristite viak voa pripremom pudinga ili frapea. 9. Povre stavite u nove plastine vreice da bi u hladnjaku due ostalo svjee. 10. Nastojte kupovati ee tako da kupujete ono to vam je trenutno potrebno umjesto da idete u velike kupovine. Ako vrijeme to doputa, tematika se moe podijeliti u vie nastavnih jedinica. Koji su drugi imbenici ukljueni? Ovakav rast svjetskog stanovnitva uzrokuje i pritisak na okoli te utjee na promjenu klime. Dezertifikacija je u porastu u Kini i subsaharskoj Africi, a sve ee poplave i promjene obrazaca kie ve poinju imati znatan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju.
ZATITA POTROAA

43

Globalno zagrijavanje takoer je odigralo znatnu ulogu u stvaranju jo jednog razloga za porast cijena: rije je o prelasku u poljoprivrednoj proizvodnji s hrane na biogoriva. Proizvodnja etanola zauzima oko 30% kukuruznih usjeva u SAD-u do 2010. godine, ime se dramatino smanjuje povrina zemlje za proizvodnju hrane i uzrokuje rast cijena kukuruznog brana. Rast cijena nafte i zabrinutost zbog promjene klime imali su za uzrok masovan porast upotrebe kukuruza u proizvodnji biogoriva, to uzrokuje rast cijena hrane. Tko su dobitnici, a tko gubitnici? Glavni su gubitnici siromani koji ive u gradovima zemalja u razvoju, koji se suoavaju s viim cijenama uvezene hrane. Svjetska banka tvrdi da bi visoke cijene hrane mogle dovesti do toga da zemlje u razvoju ne zadovolje kriterije za suzbijanje siromatva na globalnoj razini. Glavni su dobitnici zemljoradnici u bogatijim zemljama kao to su SAD, Brazil, Argentina, Kanada i Australija, koji postiu rekordne cijene za rezultate svoje etve. Zato su kukuruz, ria, soja i penica toliko vani? Istraujemo kukuruz. U nastavku su neka pitanja koja e vam pomoi u vaem istraivanju. Odakle dolazi kukuruz? Pokaite na karti gdje se kukuruz uzgaja kao glavni prinos. Moete li saznati u kojim se koliinama proizvodi u najveim zemljama proizvoaima? Gdje se najvie na svijetu proizvodi kukuruz? Za to se koristi kukuruz? Koje proizvode koristimo, a koji sadre kukuruz? Druge zanimljive informacije. Na isti nain moemo istraiti riu, soju i penicu. Preporuka za daljnje aktivnosti: Istraivanje uenika (vidi kurikulum metode)

2. radionica: Deparac i utjecaj na okoli

Aktivnosti su usredotoene na financijske izbore te je pruen raspon mogunosti za istraivanje ovih koncepata s uenicima: kako posljedice naeg izbora mogu imati utjecaj na na ivotni stil ili kako posljedice naeg izbora mogu imati utjecaj na druge ljude i okoli. Ova je aktivnost timski izazov i uenike je najbolje podijeliti u mjeovite skupine da bi svako dijete najbolje pronalo ulogu prikladnu svojoj sposobnosti i interesu. Kada je to mogue s obzirom na zemlje o kojima se govori, ova se aktivnost moe povezati s nastavom geografije. Priroda je ove aktivnosti takva da se njezino trajanje moe protegnuti na nekoliko tjedana i da se u nju mogu ukljuiti roditelji (priprema domaih zadaa, istraivanje dodatnih pojedinosti i sveobuhvatno obrazlaganje i izlaganje, koritenje programa PowerPoint i dokumentacijskih mapa ili drugih mogunosti koje pruaju informacijske tehnologije).

44

Ova aktivnost prua najbolje rezultate kada se uenicima prui mogunost izlaganja pred irim auditorijem (npr. drugi razredi, roditelji), u idealnim okolnostima pred stranim osobama (poslovni partner, dunosnik). Vrijeme treba ograniiti da bi svaka skupina imala jednake uvjete nastupa (svakoj skupini trebalo bi biti dovoljno pet minuta). Tema: Deparac i utjecaj na okoli Zavrni cilj: Uenici e moi odrediti cijenu odlaska na jednodnevni izlet, strunu ekskurziju, prepoznati razliite vrste izleta i razloge zato se ljudi odluuju za njih, raspraviti zbog ega odabir izleta moe imati iri utjecaj na okoli, donijeti argumentirane odluke o tome kako potroiti novac i odabrati odredite za izlet. Koncepti: Upravljanje prihodima, posljedice potroakog izbora, oglaavanje. Vjetine: Uenici analiziraju i stjeu razumijevanje pojedinanih obrazaca ponaanja potroaa, analiziraju njihov utjecaj na drutvo i okoli na globalnoj razini te na individualnu kvalitetu ivota. Stavovi: Svojim potroakim izborima i ponaanjem utjeemo na drutvo i okoli tako da poboljavamo kvalitetu vlastitog ivota i pridonosimo ouvanju okolia. Uvod Nastavnik na poetku vjebe objanjava nain rada u skupinama u kojima e uenici koji igraju uloge zaposlenika u putnikim agencijama svojim potencijalnim klijentima predstaviti povoljna putovanja. Putovanja bi trebala biti u to veoj mjeri ekoloki osvijetena. Ideje za odredita izleta: Dubrovnik Barcelona Pariz Be Zadar Budimpeta Prag Zagreb Firenca

Svaka skupina dobiva razliito odredite i o njemu treba pripremiti prezentaciju. Da bi se osigurala ravnopravnost, odreeno je da svi na putovanje kreu istoga tjedna u godini. Napomena nastavnicima: Ljeti je dostupan vei izbor putovanja, pa je kolovoz vjerojatno najbolji mjesec, premda se to moe razlikovati ovisno o odreditu. Skupina e biti ocijenjena prema jasnim kriterijima koje odreuje nastavnik i koje prije poetka igranja uloga objanjava uenicima (to su timski rad, potpuno sudjelovanje, preciznost trokova, uvjerljivost jezika, jasnoa komunikacija, povoljnost za putnike, najmanji negativni utjecaj na okoli i sl.). Kriteriji trebaju biti istaknuti u uionici tako da ih uenici mogu uvijek provjeriti. Trebat ete razraditi na koji nain najbolje prikupiti podatke o putovanjima koristei pritom turistike broure i web-stranice. Ponuda putovanja trebala bi sadravati raznolika putovanja od punog pansiona do luksuznih paket aranmana s pet zvjezdica. Aktivnost: Nastavnik uenicima daje zadatak da u obliku sijevanja ideja razmisle o trokovima odlaska na odmor/izlet (let zrakoplovom, smjetaj, izleti, hrana, pie, prijevoz). Nastavnik ih tada treba potaknuti da razmiljaju o tome postoje li skriveni trokovi ili dodatni trokovi (npr. takse u zranim lukama, prijevoz do i iz zranih luka, putno osiguranje, prva pomo i sl.). Rezultati aktivnosti sijevanja ideja trebaju biti zapisani na vidljivu mjestu u uionici. Neki od prikrivenih trokova mogu zahtijevati objanjenje ili novanu naknadu u sluaju da neto poe po zlu (npr. ako doe do gubitka prtljage).

ZATITA POTROAA

45

Djeci koja nisu upoznata s konceptom osiguranja treba objasniti taj koncept sluei se vjerojatnou npr. je li vea vjerojatnost da e putnik doivjeti napad lava na safariju u Keniji ili na plai na Mallorci? Kljuno pitanje: Kolika teta za okoli dolazi od meunarodnog prometa, npr. zranog? Timovi se trebaju sloiti s ulogama i odgovornostima (podijeliti zaduenja o prikupljanju podataka o zrakoplovnim letovima, znamenitostima, izletima, osiguranju i sl.). Uenici se bave navedenim zadacima do kraja tematske aktivnosti. Mogui nastavak rada: utjecaj na okoli moe posluiti kao tema za istraivanje na iduim satima. Podsjetna lista moe se koristiti i za biljeenje rezultata. Nakon to su postavili zadatak, zadaa odraslih (nastavnika i pomonika) jest pruati pomo i davati upute, a ne informirati ili usmjeravati. Valja imati na umu da e nekim uenicima pomo biti potrebna vie nego drugoj. Lista za podsjetnik i biljeenje rezultata Odredite: Posebne karakteristike odredita: Valuta: Kultura/jezik: Utjecaj na okoli: Posebne karakteristike smjetaja: Udaljenost zrakoplovom: Udaljenost cestom: Ukupni troak: Letovi: Smjetaj: Osiguranje: Izleti: Prva pomo: Procjena trokova za hranu i pie: Cijena prijevoza od i do zrane luke (u sluaju putovanja zrakoplovom):

S kojim se trokovima susreu potroai/putnici? Jesu li ti trokovi jasni na prvi pogled? to je s trokovima/tetom za okoli koje izaziva sve vei broj putnika diljem svijeta?

PET ZLATNIH PRAVILA KOJE POTROAI TREBAJU ZNATI 1. Prije stavljanja potpisa na bilo koju ispravu (raun, ugovor, policu i dr.) paljivo proitajte sve to pie (naroito sitnim slovima), a ako neto ne razumijete, najprije traite potrebna objanjenja. 2. Prigodom kupnje proizvoda dobro ga pregledajte i isprobajte. Kasniji prigovori trebaju biti dostavljeni trgovcu u pisanom obliku (preporuenim pismom). Ne zaboravite pohraniti kopiju svoga prigovora. 3. Uvijek uzimajte raun za kupljeni proizvod ili uslugu i provjerite ispravnost rauna (nadnevak, predmet kupnje, iznos i potvrda da je raun plaen). Sauvajte raun i druge isprave koje Vam je duan dati trgovac (jamstveni list, uputa za uporabu, tehnika uputa, popis servisa i/ili servisera) zajedno s prodanim proizvodom ili uslugom. 4. Prigodom dogovaranja/ugovaranja neke usluge ne plaajte unaprijed itav iznos. Platite samo predujam jer e Vam to omoguiti lake rjeavanje spora ako usluga ne bude (kvalitetno) obavljena. 5. Rjeavanje prigovora potroaa mogue je samo ako ih potroai dostave u pisanom obliku s opisom zbivanja i predmeta prigovora te ako uz pismo dostave i preslike rauna i drugih potrebnih isprava.

46

Definicije nekih pojmova koritenih u modulu

Cjeloivotno uenje inicijativa iji je cilj podrka trajnom usvajanju znanja radi unapreivanja ivotnih vjetina, osposobljavanja zajednice i profesionalnog razvoja Cijena vrijednost stvari (roba i usluga) izraena u novcu Obavijest o proizvodu (deklaracija) pisana obavijest u kojoj se navode osnovni podaci o proizvodu (neke od tih informacija mogu biti i zakonski obvezne). Sukladno odredbama novoga Zakona o zatiti potroaa rije deklaracija zamijenjena je sintagmom obavijest o proizvodu. Podaci u obavijesti o proizvodu vani su za ostvarivanje (1) prava potroaa na informaciju o proizvodu ili usluzi koju planira kupiti te (2) prava na izbor roba i usluga. Obavijest o proizvodu obvezna je za svaki proizvod i podrazumijeva sve pisane oznake, trgovaku oznaku, zatitni znak, naziv marke, slikovni prikaz ili simbol koji se odnosi na proizvod, a stavlja se na ambalau, naljepnicu ili privjesnicu, na dokumente te obavijesti koji prate ili se odnose na taj proizvod. Dijeta hrana koju troimo prema nekom obrascu. Interes za to to jedemo i kako moemo unaprijediti svoju prehranu s nekim zdravstvenim ciljem. Direktive (lanak 249/EC) jedne od triju vrsta obvezujuih pravnih propisa koje koristi Unija. Usvajaju ih Europski parlament ili Vijee (ako se koristi procedura zajednikog donoenja odluka), ili samo Vijee, ili Komisija u nekim okolnostima. Usmjerene su na drave lanice (...) Dug novac koji treba vratiti drugoj osobi ili tvrtci Edukacija potroaa sredstva / izvori / savjeti / download / oglasi u formalnom ili neformalnom obrazovanju, iji je cilj potroaima pruiti vjetine, znanja ili sposobnosti za razumijevanje pitanja koja su im vana. Europska unija (EU) regionalna organizacija europskih drava u kojoj lanice ostvaruju zajednike ciljeve kao to su uravnoteen gospodarski i drutveni razvoj, visoka razina zaposlenosti te zatita prava i interesa graana. Europska unija jedinstvena je meuvladina i nadnacionalna zajednica europskih drava nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951. godine izmeu est drava (Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska Unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 27 drava lanica: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, eka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Maarska, Malta, Nizozemska, Njemaka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prostire se na 4.325.675 km2, a broji oko 496 milijuna stanovnika. Javne usluge prema odredbama Zakona o zatiti potroaa javne su usluge (1) distribucija elektrine energije, (2) opskrba elektrinom energijom, (3) distribucija plina, (4) opskrba plinom, (5) distribucija toplinske energije, (6) opskrba toplinskom energijom, (7) opskrba pitkom vodom, (8) odvodnja i proiavanje otpadnih voda, (9) prijevoz putnika u javnom prometu, (10) potanske usluge, (11) odravanje istoe i odlaganje komunalnog otpada, (12) odravanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, (13) obavljanje dimnjaarskih usluga i (14) javne telekomunikacijske usluge. Komisija uvar Sporazuma. Jedina ima ovlast predlaganja zakonodavstva temeljenog na Sporazumima i izvrava odluke Vijea. Takoer je odgovorna za pravilnu primjenu europskih propisa od strane zemalja lanica i ima ovlast uoene nepravilnosti prijaviti Europskom sudu pravde. Komisija se sastoji od 27 povjerenika (po jedan iz svake lanice) koje zemlje imenuju na petogodinji mandat, a na elu joj je predsjednik. Pomau im njihovi kabineti i kolektivno su poznati kao kolegij. Ostatak Komisije sastoji se od 19 Glavnih direktorata koji su zadueni za podruje razliitih politika.
ZATITA POTROAA

47

Kompetencije sposobnosti bavljenja odreenom tematikom (npr. potroaima) Kreditiranje kupovina s odgodom plaanja kupac kupuje proizvode, dobra ili usluge koje plaa naknadno npr. kreditnim karticama ili kreditom bez kamata Nedostatak mana proizvoda zbog koje ne radi kako treba ili je oteen (potroa se na to treba aliti to je ranije mogue da bi dobio naknadu) Pogrean opis opis proizvoda koji nije toan i moe biti zavaravajui Potroa osoba koja kupuje dobra i usluge Potronja kupovina dobara i usluga, koliko ljudi konzumiraju. Povrat povrat sredstava od strane neke tvrtke, npr. u sluaju kupnje proizvoda s nedostatkom ili prekomjerno naplaene usluge Prava i odgovornosti potroaa (temeljna) 1. Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba. 2. Svaki potroa ima pravo na pristup temeljnim dobrima i uslugama: odgovarajua hrana, odjea, krov nad glavom, zdravstvena zatita, javna dobra i voda. 3. Pravo na sigurnost roba i usluga potroa ima pravo biti zatien od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su opasni za zdravlje ili ivot. 4. Pravo na punu, pravodobnu i istinitu informaciju potroa sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ima pravni status ovlatenika na pristup informacijama. Stoga svaki potroa ima pravo dobiti injenice na uvid i koritenje da bi ostvario pravo na izbor i bio zatien od nepotenih i zastranjujuih deklaracija ili etiketa. 5. Pravo i odgovornost na izbor roba i usluga potroa mora biti u mogunosti izabrati iz niza proizvoda i usluga koje su ponuene po konkurentnim cijenama i s jamstvom da su iste zadovoljavajue kvalitete. 6. Pravo da se uje glas potroaa (pravo na predstavljanje) pravo potroaa na predstavljanje i sudjelovanje predstavnika potroaa u radu tijela koja rjeavaju pitanja od njihova interesa, prezentiraju i tite prava, dostojanstvo i gospodarske interese potroaa u svrhu stvaranja i provedbe nacionalne politike zatite potroaa. 7. Pravo na naknadu tete primiti korektno (fer) rjeenje spornih pitanja, ukljuujui kompenzacije za pogreno, lano predstavljanje, nekvalitetne proizvode ili nedoputene usluge. 8. Pravo na edukaciju postizanje znanja i vjetina potrebnih za informiranost, pravi izbor dobara i usluga te istovremeno biti svjestan osnovnih prava i odgovornosti potroaa, ukljuujui kako ih koristiti. 9. Pravo i odgovornost za zdravi okoli ivjeti i raditi u okoliu koji ne prijeti dobrobiti sadanjim i buduim generacijama. Preporuke (lanak 249/EC) jedna od dviju vrsta neobvezujuih akata prema Rimskom ugovoru. Preporuke nemaju pravnu snagu, ali se o njima pregovara i donosi ih se u skladu s propisanim postupkom (npr. suodluivanjem i sl.). Mogu ih usvojiti Europski parlament i Vijee (u sluaju suodluivanja) (...) Roba proizvodi ili usluge koji se prodaju. Roba (talijanski robba) elementarni je ekonomski sastojak trinog gospodarstva. Ona je materijalno ili nematerijalno dobro ije je osnovno svojstvo da zadovoljava odreene ljudske potrebe. Meutim, takvo dobro dobiva svojstvo robe tek kad se do njega

48

moe doi zamjenom ili kupovinom na tritu. Dobro koje slui za zadovoljavanje vlastitih potreba onoga tko ga je proizveo nije roba. Standardi prometa promovira ih odjel za zatitu potroaa savjetujui potroae i tvrtke o njihovim pravima i obvezama

Udruge za zatitu potroaa osnivanju ih potroai radi promicanja i zatite svojih prava i interesa. Temeljni je cilj djelovanja udruga da se zatitom prava potroaa fizikih osoba i njihovih obitelji stvori od pasivnog konzumera aktivni potroa koji je svjestan svojih prava na zakonom zajamenu visoku razinu kvalitete roba i usluga, na kulturan i ovjeka dostojan odnos proizvoaa i davatelja usluga te na zakonu utemeljenu zatitu od mita, korupcije, birokratske i monopolistike samovolje. Ugovori sporazumi (pravno obvezujui) izmeu stranaka, npr. potroaa i tvrtke (npr. tvrtka se obvee popraviti krov, a potroa se obvee platiti izvrenje posla)
Usluna djelatnost tvrtka koja potroaima prua odreenu vrstu usluge npr. restauracija, agencija za promet nekretninama, banka Zakonodavstvo propisi koji se odnose na neko podruje, u ovom sluaju pravo potroaa i pravo trgovakih drutava

ZATITA POTROAA

49

Literatura preporuena za koritenje

Ustav Republike Hrvatske Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje 20072008, 20092012. Nacionalni program za promicanje i zatitu ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva (20062011) Film Mi hranimo svijet Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o zatiti potroaa Zakon o obveznim odnosima Zakon o hrani Pravilnik o opem deklariranju namirnica Zakon o telekomunikacijama Zakon o izmjenama i dopunama zakona o telekomunikacijama Pravilnik o osnovnim telekomunikacijskim uslugama Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o izmjenama i dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu Zakon o poti Zakon o energiji Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom Zakon o zatiti osobnih podataka Klaus Berger: Metoda radionice budunosti (2009), prirunik, www.azoo.hr/ projekti

Korisni linkovi
htttp://www.vlada.hr http://www.ljudskaprava-vladarh.hr http://www.azoo.hr/projekti/nacionalni programi htttp://www.mingorp.hr htttp://www.potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/indeks.php htttp://www.potrosac.hr htttp://www.inspektorat.hr htttp://www.hzjz.hr htttp://www.htz.hr./uvod.html htttp://www.hah.hr htttp://www.hanfa.hr htttp://www.azpo.hr htttp://www.potrosac-os.hr htttp://www.istarskipotrosac.hr http://www.zadarski-potrosac.org htttp://www.potrosac-split.org htttp://www.bbz-potrosac-vk.hr

50

htttp://www.huzp.hr htttp://www.nn.hr Strane web-stranice: http://ec.europa.eu/education htttp://www.consumersinternational.org htttp://www.beuc.org http://www.dolceta.eu

ZATITA POTROAA

51

Vrednovanje razine ostvarenosti kompetencija

(Kvalitativni i kvantitativni pristup)

Evaluacija omoguava mjerenje i prosudbu razine uspjeha, odnosno razvijenosti kompetencija za zatitu potroaa. Evaluacija osigurava korisne informacije za sudionike: nastavnike, uenike, roditelje te financijere obrazovnih ustanova. Evaluacija takoer prua potporu pedagokoj praksi prije, tijekom i nakon primjene ovog modula.

Metode i naela vrednovanja postignua uenika: Uenicima je na poetku odgojno-obrazovnog procesa reeno to se vrednuje i kako vrednovanje moe biti: opisno i numeriko vrednuje se znanje, inovativnost i domiljatost u primjeni znanja u radionicama i projektima, originalnost i zalaganje u pronalaenju rjeenja, napredak u odnosu na poetno stanje, rezultati pojedinanog rada u skupini sukladno zaduenju vrednuju se zavrne kompetencije: samovrednovanjem procesa aktivnog istraivakog uenja od strane svih sudionika, ukljuujui i nastavnika, uenici sami ocjenjuju jedni druge, nastavnik donosi konanu ocjenu jer ima pregled nad cjelinom procesa. Ocjenjivanje: U kojoj je mjeri svaka od grupa izrazila svoje ideje na jasna nain? Na koji su nain demonstrirali svijest o problemu elja spram potreba pri upravljanju trokovima domainstva te pokazali empatiju za stajalita drugih? Postoje mnoge mogunosti za procjenu uenikog razumijevanja ovih tema, npr. moete snimati diskusije / igru po ulogama i dodjeljivati bodove za prezentacije. Rad u timu ocjenjivat e se prema jasnim kriterijima koje postavi nastavnik i priopi uenicima: timski rad potpuno sudjelovanje tonost izrauna trokova uvjerljiv jezik jasnost komunikacije vrijednost ostvarena za putnika najmanje nanesena teta za okoli itd. Listu kriterija za ocjenjivanje treba izvjesiti u uionici da bi ih uenici mogli iznova itati i podsjeati se.

Metode prikladne za koritenje u odgoju i obrazovanju za zatitu potroaa Osim metoda navedenih u kurikulumu veoma je prikladna metoda Radionica budunosti. Navodimo kratak scenarij njezine mogue upotrebe u temi elimo unaprijediti zdravu prehranu u naoj koli. Poznato je da veina uenika dolazi bez doruka u kolu. Oni si ponesu sa sobom neto

52

to nije zdravo. To moe biti povod da raspravimo zato toliko uenika nae kole ima problema s tjelesnom teinom. U fazi fantazije uenici osmiljavaju koje mogunosti postoje da uenici ujutro dorukuju, da jedu zdrave namirnice, da se tijekom pauze kreu, a ne da igraju elektronske igrice. Moemo razmiljati o tome koja rjeenja postoje: npr. da svi uenici odlaze s nastave doma jesti, da oni koji su donijeli neto sa sobom to podijele s drugima, naelno da svi uenici razreda trebaju imati zajedniki doruak. Ovaj oblik rada razvio je Robert Jungk. Didaktika su obiljeja ove radionice da vode oivljavanju demokracije, da su mjesto gdje se prakticira socijalni diskurs, uenici aktivno surauju i sudjeluju u sukreaciji, uvstvene su i usmjerene prema sudionicima. Ovom se metodom razjanjavaju ope problematine situacije s ciljem stvaranja vizija o poeljnoj budunosti te o nainima kako se te vizije mogu ostvariti. Radionica budunosti sastoji se od etiri faze: Pripremna faza: objanjava se metoda, njezina pravila i tijek radionice Problemska faza: istrauje se specifina tema i problem te se postie kritiko razumijevanje problema. (Prikupljanje kritikih stanovita sijevanjem ideja, sistematizacija izradbom mentalnih mapa, vrednovanje, razmatranje i odreivanje prioriteta.) Faza fantazije: sudionici stvaraju preuvelianu utopijsku sliku o buduim mogunostima Faza implementacije: pronaene ideje provjeravaju se i vrednuju u odnosu na njihovu ostvarivost. Nakon svake faze slijedi predstavljanje rezultata rada grupe te refleksija na metodu i rezultate s metarazine. U metodi Radionica budunosti rije je o modelima bolje budunosti/moje osobne budunosti, budunosti moje obitelji, moje domovine. Na poetku se nalazi problematiziranje: saetak u kojem se kae koje je trenutano stanje. Te se informacije mogu prikupiti na internetu, od uenika. Nakon toga dolazi faza fantaziranja. Realni uvjeti novac, vrijeme vie ne igraju nikakvu ulogu. Moramo si postaviti pitanje kako emo izazvati tu fantaziju, matu: glazbom, meditacijom, da se legnu na pod i da dopuste da im radi mata. To je mogue iskazati i neverbalnim prikazima, npr. crteom, ali i glumom, pjesmom. Bitno je da uenici izmisle to matovitije teme. Slijedi faza provedbe. Zadatak se sastoji u tome da se postavi pitanje u kojoj su mjeri prijedlozi provedivi to je realno. Ako imamo vie grupa, onda iz svake grupe uzmemo jedan do dva prijedloga i vidimo mogunosti provedbe, razradimo ih. To je projekt usmjeren prema uenicima, prema njihovoj kreativnosti. Na kraju slijedi evaluacija, kako su se osjeali kod zajednikog doruka.

ZATITA POTROAA

53

54
I. PODRUJE ZDRAVLJA
Vjetina planiranja kvalitetnih obroka tijekom dana Stav da smo osobno odgovorni za vlastito zdravlje Radionica budunosti Stav da je zdravlje najvia vrijednost za ovjeka Analiza djelovanja reklama poznajemo li one koji uspijevaju odoljeti/podlijeu? Izrada plakata Prezentacije Da ouvanjem zdravlja utjeemo na ouvanje dravnog prorauna Provjeravanja agresivne ponude farmaceutskih pripravaka za ouvanje zdravlja koji zapravo mogu pridonijeti oteenju (anabolici, kozmetika, vitamini sa sivog trita, internetska kupnja farmaceutskih proizvoda iz neprovjerenih izvora) Projekt istraivanja regionalnih hrvatskih tradicionalnih kuhinja Planiranje kupovanja (popis) potrebnih namirnica Zdravom prehranom i fizikom aktivnou (SPORTOM) najbolje uvamo svoje mentalno i fiziko zdravlje Razgovor sa strunjakom nutricionistom Planiranje izdataka za rekreativni sport (u odnosu na kupovinu sportske modne odjee) Izrada vlastite kuharice sa zdravom prehranom Upoznavanje sa ivotom i radom proslavljenog sportaa (vrnjaka? iz tvog kraja?) ili nekom juniorskom ekipom

KURIKULUM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA ZATITU POTROAA U SREDNJIM KOLAMA

Uenik e biti osposobljen za odgovornu potronju u odnosu na racionalno raspolaganje novcem, na zdravlje, na zatitu okolia, na socijalnu odgovornost

to je zdrava hrana?

Uenik e biti osposobljen za odgovornu potronju u odnosu na zdravlje

to je GMO?

Posljedice konzumiranja nezdrave hrane?

tetni stilovi ivota

(brza prehrana, ovisnost o Facebooku, pretilost, brze dijete, puenje, alkohol, nekritika podlonost diktatu mode)

Znati pronai i selektirati izvor informacija

Trokovi hrane u kunom proraunu

tetnost pretjeranog koritenja elektronskih igrica

Kada nastupa ovisnost o elektronskim igricama?

Znanje o vrijednosti rekreativnog bavljenja sportom

II. PODRUJE UPRAVLJANJA FINANCIJAMA

VJETINE Planiranje koritenja deparca, sudjelovanje u planiranju kunog budeta Kritina svijest Raspolaganje zaraenim deparcem, poklonjenim deparcem Komuniciranje (reklamacija, prituba, obraanje savjetovalitu za zatitu potroaa, obraanje inspektorima) Radom stvaramo dobra koja troimo u svrhu zatite svoga dostojanstva, a ne da postanemo robovi potronje Osnova je potronje rad tedljivost je vrlina/sredina izmeu rasipnosti i krtosti Ne mogu se sve potrebe zadovoljiti novcem Etian odnos prema novcu Novac je mjerilo rada, rad je temeljna ljudska vrijednost i prema novcu se treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada Stav da je novac sredstvo kojim treba raspolagati tako da se postigne to potpunije zadovoljenje osnovnih potreba Vjetina nastupa pred trgovcem, inspektorima Donoenja odgovornog izbora u mnotvu ponuda Vjetina tednje Da treba troiti na racionalan nain vodei rauna o vlastitoj ekonomskoj sigurnosti, o zatiti okolia, o socijalnoj dimenziji proizvodnje i potronje STAV METODE Istraivanje i analiza sadraja agresivne marketinke kampanje u medijima Razgovor sa strunjacima iz podruja zatite potroaa, marketinga, prodaje i s financijskim savjetnicima Simuliranje situacija iz stvarnog ivota Analiza dnevnih novina, praenje potanskih sanduia materijala koji im dolazi podijeliti razna zaduenja uenicima da istrauju Radionica budunosti Izrada plakata Izrada projekta po metodi Projekt graanin Uenika tednja Simuliranje javne nabave Razrada plana uenikog putovanja (planiranje posjeta npr. nacionalni park prirode, kazalina predstava) javna nabava prijevoznika, financijski plan simuliranje javne nabave, izrada dokumentacije

ZATITA POTROAA Vjetina otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje manipulacija

KOMPETENCIJA

ZNANJA

Uenik e biti osposobljen za odgovornu potronju u odnosu na racionalno raspolaganje novcem PREPOZNAVANJEM stvarnih i nametnutih potreba

Potroa kao odgovoran subjekt na tritu temeljna prava i obveze potroaa (definirana zakonom/ propisima) znanje o postupcima u sluaju krenja prava potroaa to su elje, a to su potrebe?

Umijee racionalnog kupovanja i tednje

Znanje praenja informacija o mogunosti kupovine na prigodnim i sezonskim prodajama

Znanje o agresivnim marketinkim kampanjama

Novac je roba za koju se moe kupiti druga roba

Novcem se razmjenjuju proizvodi ljudskog rada

Novac kao sredstvo plaanja dobara i usluga kao sredstvo plaanja ljudskoga rada

55

56

III. PODRUJE USLUGA I SOCIJALNA ODGOVORNOST

Kroz usluge i proizvode prepoznavanje modernog ropstva koje se temelji na iskoritavanju ljudskog rada (Primjer: putem interneta bez sklapanja ugovora i bez naknade od strane naruitelja, multinacionalnih kompanija) Metoda projektnih rjeavanja malih problema lokalne zajednice (Projekt graanin) Uenici e provesti istraivanje ili pronai rezultate istraivanja u Hrvatskoj i Europskoj Uniji o ravnopravnosti/neravnopravnosti mukaraca i ena, o (ne)jednakosti njihovih plaa, te o zastupljenosti mukaraca i ena u pojedinim profesijama. Uenici Volontiranje u zajednici ureivanje okolia, pomaganje nemonim osobama stari, invalidi Pripremanje izlobe dokumenata, fotografija, likovnih uradaka uenika o kulturnoj batini zaviaja Popisivanje svih izvora pitke vode u lokalnoj zajednici izvan urbanog podruja (stari bunari i izvori) Obnavljanje starih obrta Lista autohtonih domaih proizvoda () Istraivanje o zatienim autohtonim proizvodima Mogunosti proizvodnja zdrave hrane radionica budunosti Stav da je cijeli planet dom, da se malim unitavanjima pridonosi globalnim ekolokim katastrofama, da je ivot na Zemlji zbog pretjeranog iskoritavanja i beskrupuloznog zadovoljavanja interesa kapitala i bogaenja doveden u opasnost (novo ropstvo, klimatski poremeaji, globalna ekonomska kriza) Vanost ouvanja kulturne batine kao osnove za stvaranje novih kulturnih vrijednosti Podupiranjem autohtone domae proizvodnje uvamo svoje obiajno gospodarstvo kao svoju prepoznatljivost (turistiku, gastro, kulturnu), mogunost zapoljavanja i preduvjeta za razvoj i gospodarski rast

Uenik e biti osposobljen za odgovornu potronju u odnosu na socijalnu odgovornost

Prepoznavanje seksizma u reklamama

Znanje o tome gdje se neto proizvodi, iskoritavaju li se djeca za obavljanje pretekih poslova? Plaa li se prekovremeni rad? Je li se zagauje priroda, unitavaju ume (npr. proizvodnja biodizel goriva) Glad u treem svijetu posljedica umjetne nestaica hrane jer se plodna polja umjesto proizvodnje hrane koriste za proizvodnju uljane repica za biodizel Jesu li u nekom proizvodu/ robi koju ele kupiti/troiti ispotovani standardi zatite okolia? Prepoznavanje vanosti da se plaanjem proizvoda ili usluga dio sredstava izdvaja za zajednike drutvene potrebe (razlika izmeu plaanja poreza i utaje poreza) Koje su drutvene posljedice utaje poreza (bogaenje pojedinaca bez potenog rada i siromaenje cijele zajednice) Prepoznavanje kulturnih vrijednosti zaviaja Prepoznavanje monopolskih pozicija pojedinih javnih poduzea u naoj zajednici (npr. HEP, ENERGO) i vanost organiziranja graana radi zatite svojih prava i potreba

Je li proizvodnja roba ili usluga uzrokovala: unitavanje kulturne batine? unitavanje pitkih izvora vode? prekomjerno unitavanje zelenih povrina? (npr. pojasniti betoniziranje jadranske obale) to je siva ekonomija? Vrijednost proizvodnje autohtonih domaih proizvoda.

ZATITA POTROAA

IV. PODRUJE ZATITE OKOLIA I ODRIVOG RAZVOJA

Prepoznavanje ekoloke ambalae Nismo zemlju naslijedili, ve smo je posudili od svojih unuka Djeluj lokalno misli globalno Posebno odlaganje kemijski tetne ambalae Racionalan odnos prema potronji elektrine energije i vode u kuanstvima Suradnja s ekolokim udrugama Analiza uzornog ekolokog teksta Pismo indijanskog poglavice diskusija, radionica na tu temu Tehniko-tehnoloko podruje izrada inventivnih projekata tehnolokih rjeenja za utedu energije i koritenje obnovljivih izvora energije Analiza savjeta javnih poduzea o utedi energije u javnim medijima Obiljeavanje Dana planeta Zemlje Posjet odlagalitu otpada Refleksija uenika Da uenik iskae zato ga se neto dojmilo i diskusija

Uenik e biti osposobljen za odgovornu potronju u odnosu na zatitu okolia i odriv razvoj. Stav da je cijeli planet dom, da se malim unitavanjima pridonosi globalnim ekolokim katastrofama,

Da li se zagauje priroda, unitavaju ume (npr. proizvodnja biodizel goriva) Glad u treem svijetu posljedica umjetne nestaica hrane jer se plodna polja umjesto proizvodnje hrane koriste za proizvodnju uljane repica za biodizel Jesu li u nekom proizvodu /robi koju ele kupiti/troiti ispotovani standardi zatite okolia?

Vrste otpada i mogunosti koritenja otpada kao sirovine Zbrinjavanje otpada Odrivi razvoj Ouvanje istih izvora vode

57

UPITNIK ZA EVALUACIJU PRIRUNIKA I UDBENIKA

za odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa a) O b) S 1. Je li prirunik i udbenik koristan i upotrebljiv? 1.1. Da, u potpunosti 1.2. Da, djelomino 1.3.Ne 2. Koje su teme bile najkorisnije i najzanimljivije uenicima? Navedete nazive tema. 2.1. ______________________________________________________________ 2.2. ______________________________________________________________ 2.3. ______________________________________________________________ 2.4. ______________________________________________________________ 2.5. ______________________________________________________________ 3. Jeste li uoili nedostatke i slabosti prirunika i udbenika koje bi trebalo u sljedeem izdanju otkloniti? Imate li primjere dobre prakse? Molimo Vas iznesite svoje prijedloge i sugestije.

4. Vaa zavrna poruka _______________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Potpis: __________________________ Upitnik popunjavaju nastavnici na kraju kolske godine i dostavljaju u Agenciju za odgoj i obrazovanje, Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb Zahvaljujemo na suradnji! Vii savjetnici za nacionalne programe: Nevenka Lonari Jelai nevenka.loncaric-jelacic@azoo.hr mr. sc. Tomislav Ogrinak tomislav.ogrinsak@azoo.hr

58

KAZALO
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Svrha odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Koji se didaktiki model odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa najbolje uklapa u koncept demokratsko graanstvo i ljudska prava? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Na koji nain moemo u nastavi prenijeti VRIJEDNOSTI? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Koje ciljeve slijedi odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 Koje su teme vezane za odgoj i obrazovanje o zatiti potroaa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 Koje kompetencije trebamo razviti odgojem i obrazovanjem za zatitu potroaa? . . . . . . . . . . . . . . .11 Kako integrirati odgoj i obrazovanje za zatitu potroaa u nastavni proces . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12 Koji instrumenti politike stoje na raspolaganju na podruju zatite potroaa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14 Smjernice za nastavnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14 I. PODRUJE ZDRAVLJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Epidemija prekomjerne teine svjetske populacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Povezanost promidbe nezdrave hrane i pia sa zdravstvenim problemima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Globalni problem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Uloga multinacionalnih prehrambenih kompanija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Uloga meunarodnih organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 II. PODRUJE UPRAVLJANJA FINANCIJAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 III. PODRUJE USLUGA I SOCIJALNA ODGOVORNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 PROJEKT MATURALNOG PUTOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 METODA TAJNIH KUPACA KAO JEDAN OD NAINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36 ZATITE POTROAA U PODRUJU USLUGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36 to je tajno kupovanje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36 PROJEKT: MEDIJSKA I REKLAMNA SLIKA ENA I MUKARACA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 IV. PODRUJE ZATITE OKOLIA I ODRIVOG RAZVOJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Moemo li si dopustiti bacanje hrane? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43 Odrivost Pomozimo planetu... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43 Definicije nekih pojmova koritenih u modulu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 Literatura preporuena za koritenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50 Korisni linkovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50 VREDNOVANJE RAZINE OSTVARENOSTI KOMPETENCIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52 (Kvalitativni i kvantitativni pristup). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52 KURIKULUM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA ZATITU POTROAA U SREDNJIM KOLAMA . . .54 UPITNIK ZA EVALUACIJU PRIRUNIKA I UDBENIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58

ZATITA POTROAA

59