SPLITSKA RADNIKA ZANOVIJETANJA

AVLANJE KAZALITA!
DA, ALI IJE?

Vjerojatno je bogohulno u vrijeme, nadamo se uspjene, komedijske premijere HNK Split, ponovo otvarati
pitanja kazalinog poslovanja i intendantskog ugovora gospodina Tona Bilia, ali to moemo kad smo mi
Radniko vijee, pa nam se ne da dokazati kad je emu vrijeme. A opet, ne bismo ni bili toliko dosadni da je i
jedno od desetak nedavno pokrenutih pitanja makar ozbiljno i razmotreno, a kamoli rijeeno.
Zato Radniko vijee HNK Split svima ovih dana uronjenima u Molireove Uene ene eli najbolju zabavu
te puno smijeha i veselja, ali takoer - na kraju svoga trogodinjeg kazalinog zanovijetanja - ostaje pri
nedavno iznesenim argumentima i ocjenama:
1. Kazalitem se u mandatu intendanta Tona Bilia upravlja loe, neracionalno, neodgovorno,
megalomanski i nepotistiki, a to se lako dade proitati i iz programskih i iz financijskih izvjetaja.
Poslovanje i planiranje HNK Split je neralno i netransparentno te umjesto da bude predmetom
ozbiljne revizije, koju smo ve izriito i hitno zatraili, i Ministarstvo (zadueno za zakonitost
poslovanja) i Grad Split (osniva i najvei financijer) tu reviziju izbjegavaju i sve dok tako postupaju
radi se o obrani stranako-koalicijsko-politiko-vlastodrakih, a ne javnih interesa.
2. Sastavni dio kazalinih problema je i sporan intendantski ugovor Tona Bilia za kojega i dalje
tvrdimo da je protivan i Zakonu o radu i Zakonu o kazalitu, da je kao takav i neodriv i neprihvatljiv
te da ga treba ponititi, a ne samo priati o njegovoj reviziji kao to su to, reda radi, najavili pa
zaboravili Ministrica kulture i Gradonaelnik Splita.
3. Ne uspostavi li se nad opisanim nainom upravljanja hitna vanjska i nezavisna revizija te trajna i
ozbiljna kontrola poslovanja, HNK Split e vrlo skoro biti, ako i sada ve nije, u problemima
opasnijim i krupnijim od onih u kojima smo bili u nedavnom v. d. intendantskom razdoblju.
4. Umjesto ozbiljnog razmatranja tih pitanja, imamo neprestane optube odgovornih i neprikrivene
intendantske prijetnje Radnikom vijeu zbog tobonjeg izlaenja iz svojih ovlatenja.

Ad. 1. POSLOVANJE SPLITSKOG KAZALITA VIESTRUKO JE UPITNO
to se tie poslovanja HNK Split, rasprava o kojemu se u gradu Splitu brino odgaa ili ak opstruira, a u
Ministarstvu kulture sprjeava ili onemoguuje proizvoljnim ministarskim proglaavanjem HNK Split
primjerom dobrog upravljanja, postoji niz novih argumenata da nije tako, ali argumenti e oito morati
saekati. Naime, Gradu Splitu - vidjeli smo to prigodom 10. sjednice Gradskog vijea Splita (27. oujka
2014.) - puno je lake smijeniti kazalino vijee, a o splitskom HNK ispostaviti 141 stranicu obrazaca i
izvjetaja, bez iti jedne analitike rijei kako Upravnog odjela za financije tako i Slube za kulturu i umjetnost,
nego ozbiljno analizirati poslovanje HNK Split pa tek onda odluivati treba li, zato i koga smijeniti.
(Prilog 1 - Upitnici kazalinog poslovanja u 2013. godini.)

Ad. 2. UGOVOR INTENDANTA HNK SPLIT VIESTRUKO JE SPORAN
Zanimljivo je da samome Intendantu njegov ugovor ni po emu nije sporan. Dapae, on ga i dalje u
potpunosti brani i zapravo samo ali to je ba njegov ugovor iziao u javnost, te mu tako nanesena
povreda asti i ugleda, a kazalitu teta, jer se tako samo kvari dobra kazalina atmosfera! Sa svoje strane
Ministarstvo kulture se nada da pomae Tonu Biliu (i Berislavu ipuu takoer) kad Radnikom vijeu i
javnosti citira lanak 13. Zakona o sprjeavanju sukoba interesa iz kojega se vidi na koje se sve djelatnosti
sukob interesa ne odnosi! Pa upravo u tome i jesu problemi. Jer hrvatski je Zakon o sprjeavanju sukoba
interesa ne jednom opserviran kao krajnje restriktivan u definiranju kruga onih na koje se uope primjenjuje,
dakle u definiranju samog pojma 'javnih dunosnika'; a drugo, broj djelatnosti, prihoda i prava koji su
iskljueni iz vidokruga tog Zakona je toliki da je pravo pitanje na koga se i kad taj zakon uope odnosi!
Povodom nepotistikog upravljanja splitskim kazalitem (kojega smo u veljai ve argumentirali), kao i
intendantskog ugovora Tona Bilia, ponovit emo da su njime konzumirana gotovo sva tipino 'javno-
dunosnika prava' kakva sebi priskrbljuju 'visoki politiari', uz povlasticu dodatne zatite jer ugovor zapravo
ne pripada sferi politike, nego 'visoke', dobro plaene i politiki dobro zatiene kulture.
Ne elei, meutim, ni na koji nain biti pristrani ili nepravedni, podravamo prijedlog intendanta HNK
Split iznesen 1. oujka 2013. u Slobodnoj Dalmaciji:
Evo, kad je ve moj ugovor postao javan, bilo bi zgodno objaviti ugovore svih intendanata i
ravnatelja svih ansambla unutar javnih kazalita i ugovore svih direktora velikih festivala...
Potpuno smo suglasni. Rije je o javnim ustanovama, javnom novcu i javnom interesu i te ugovore
nema potrebe osiguravati nikakvim pravilnicima o tajnosti podataka kao to se to redovito ini.
U meuvremenu, bilo bi ne samo zgodno, nego radi intendantove vjerodostojnosti i nuno, da se
takoer objavi i njegov ugovor sa HRT-om, s radom za kojega - iako je u Splitu u punom radnom
vremenu - Toni Bili dijeli svoje radne obaveze i svoje vrijeme i to na financijski troak i teret HNK
Split, pri tome nam jo sebe predstavljajui kao kreativnu manjinu kojoj salierijevski mediokriteti
svojim kreveljenjem kvare kazalinu atmosferu na uspostavi koje on brino i marljivo radi.

Ad. 3. SINERGIJA MINISTARSTVA KULTURE, HRT-a I HNK SPLIT VIESTRUKA JE OBMANA
Situaciju vrlo slinu ovoj, HNK Split je imao i prije dvije godine, tonije poetkom veljae 2012. kada smo od
Ministarstva kulture RH takoer zatraili vanjski i nezavisni nadzor financijskog poslovanja HNK Split.
Jedina je razlika bila u ponaanju Ministarstva kulture! Naime, ono je tada - za samo jedan radni dan! -
temeljem hitne reakcije zamjenika ministrice kulture gospodina Berislava ipua nadzor odmah i naredilo
(Prilog 2) te je on bio smjesta proveden(!), poslovanje tadanjeg intendanta Duka Mucala 'preispitano', a
doministar ipu trajno i revno angairan u postavljanju gospodina Tona Bilia za intendanta HNK Split;
doim sada, ne samo da takvog nadzora nema, nego on - Ministarstvu - vie nije ni potreban, jer to isto
Ministarstvo, s istim zamjenikom ministrice i istom ministricom, i bez nadzora obznanjuje: "HNK Split primjer
je dobrog upravljanja jednim kazalitem koje moemo istaknuti kao primjer...!!! (21. veljae 2014.)
Pri tome, iz Ministarstva kulture nam jo i poruuju kako ne razumijemo ideju sinergije, povezivanja i
suradnje. Osim svih drugih elemenata te sinergije, o kojima smo ve govorili u prethodnom obraanju
institucijama i javnosti, a koji seu do istog nepotizma odnosno sukoba interesa - i to i zamjenika ministrice
Berislava ipua i intendanta Tona Bilia - sad ve, meu odgovorima na neka od pitanja s 9. sjednice
splitskog Gradskog vijea (vidjeti pitanje na str. 84. i odgovor na str. 89 91.) moemo pratiti i kako izgleda
ta sinergija (Prilog 3) na primjeru tzv. Ugovora 797/13 izmeu HRT-a s jedne strane, HNK Split s druge
strane, te Tona Bilia sa sve etiri strane! Naime, treba znati da je Toni Bili i ugovorno angairani dirigent
na HRT-u i Intendant HNK Split i Ravnatelj Splitskog ljeta i dirigent jednog od dogaaja koji su predmet
ugovora izmeu HRT-a i HNK Split, naime Ukletog Holandeza!
A u koju kategoriju sinergije spadaju ugovori koji se sklapaju mjesec do dva nakon dogaaja koji su
predmet ugovora, takvim se detaljima vjerojatno bolje niti ne zamarati. No, Radniko vijee voli uiti o
sinergiji pa zato istie: dogaaji koji su bili predmetom ugovora izmeu HRT-a i HNK Split zbili su se od 14.
srpnja do 3. kolovoza 2014. a patro ili cupajz ugovor o tome glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman
potpisao je 14. Kolovoza 2014., a intendant HNK Split Toni Bili 16. rujna 2014. Razlozi zato izraz patro
ne stavljamo u navodnike bit e jasni svakome tko pokua proitati makar i prvi lanak tog ugovora u kome
su prolost i budunost posve irelevantne kategorije, kao i broj dogaaja koji e se u ugovor 'iskrcati', kao i
broj obaveza na koje e HNK Split kao organizator pristati. Koliko god se, pod uplivom 'packi' iz Ministarstva
kulture, trudili da pojmimo ideje povezivanja i suradnje, moramo priznati da nas ugovor HRT-a sa HNK
Split o suradnji na Splitskom ljetu neodoljivo podsjea na intendantski ugovor Tona Bilia s gradom
Splitom. Jedna strana ima uglavnom sva prava i poneku obavezu, a druga ima gotovo sve obaveze i
gotovo nikakva prava. No, ne obazirite se - takve asimetrinosti vjerojatno uoavaju samo asinergijski
subjekti poput radnikih vijea, utvarajui sebi da od njihovih tresenja brda uokolo iskau kolonije mieva...
Uostalom, zato sitniariti zbog takvih ugovornih manjkavosti kad noviji slubeni dokumenti HNK Split i
Splitskog ljeta uglavnom ili nemaju datuma, ili nemaju peata HNK Split, ili nemaju potpisa Intendanta, a
ponekad i niti jedno od toga, ali to naravno ne sprjeava doministre, a ponekad i cijela vijea, i kazalina i
festivalska, da im daju pozitivne ili ak panegirine ocjene.
Ad. 4. PRIJETNJE RADNIKOM VIJEU HNK SPLIT VIESTRUKO SU PROMAENE
Umjesto osvrtanja na neistine i pokuaje uvreda koje je Intendant HNK Split u svojim nedavnim intervjuima
plasirao na raun Radnikog vijea, iznijet emo samo kljuno neslaganje s njime. On, naime, smatra da
Radniko vijee HNK potpuno zaboravlja zakonsku funkciju i ovlatenja Vijea, i to samo zato to smo -
umjesto onih koji su to trebali napraviti ali nisu - institucijama i javnosti postavili brojna pitanja iz domene
poslovanja i upravljanja vlastitim kazalitem.
Mi pak, smatramo da upravo analizom stanja i rezultata poslovanja kao i razvojnih planova titimo i
promiemo interese radnika, a ba to prema Zakonu o radu i pripada naim temeljnim ovlatenjima.
Ili moda netko misli kako bismo trebali ekati da minusi HNK Split budu jo vei nego u prethodnom v.d.
intendantskom razdoblju, pa da onda s upravom Kazalita i Gradom pregovaramo o nunim smanjenjima
radnikih plaa. Iskreno, takva nas ovlatenja puno manje zanimaju i u ovoj smo ih se zemlji nagledali sa i
bez sindikata i radnikih vijea.
- Vie nas zanima zato se niti iza jednog intendanta ne obavlja vjerodostojna i jednoznana revizija?
- Zato dugovi iz prethodnog intendantskog mandata jo nisu sanirani i ija je to odgovornost?
- Zato svaki intendant pria o naknadno pronaenim potraivanjima i 'novootkrivenim' raunima?
- Zato svaki intendant sredstva namijenjena za investicijska ulaganja zloupotrebljava i koristi za pokrie
tekueg poslovanja?
- Zato se repertoarni i financijski planovi rade s brojkama koji trpe promaaje i od 90%, ili, jo bolje, koji niti
ne sadre pouzdane brojane pokazatelje?
- Zato u financijskim izvjetajima stoji da su stotine tisua kuna potroene za rad u oteanim uvjetima, dok
istodobno uprava HNK Split ve godinama ne eli uope priznati postojanje oteanih uvjeta rada?
- Zato se, kako i kome preko student-servisa takoer odlijevaju stotine tisua kuna, ak i onda kad nema
nikavog razloga za takve vrste isplata?
to su ova pitanja ako ne pitanja koja moraju zanimati - a ako se njima nitko ozbiljno ne bavi - i zabrinjavati
sve radnike? Koje, za razliku od naeg intendanta, ne dijelimo na stalno zaposlene, lijene i do penzije
zatiene s jedne strane; te marljive, kreativne i inertnom veinom stalno ometane s druge strane. Ovo
Radniko vijee (kojemu je mandat upravo istekao) od zaposlenika je birano ve dva puta i svi znaju da
neradnike nije titilo nikad, a nismo se ni sami skrivali od rada lanstvom u Radnikom vijeu. No moda
nam upravo zato - to ivimo od rada i volimo svoj posao, te za nj oekujemo pravednu plau - nisu jasni
dobrotvori koji besplatno vode cijele festivale i jo na njima dirigiraju za kunu ili dvije. Neka se nitko ne
uvrijedi, ali neto nam je tu previe sfumatozno... A ostane li takvim i dalje, moglo bi to lako znaiti da netko
nad Splitom opasuje svoj danajski krug kredom...
Da se to ne bi dogodilo, Radniko vijee samo postavlja prozaina pitanja upravljanja i poslovanja zalaui
se za tzv. politiku istih i jasnih rauna, pa ak ako e to ponekom i zagorati aktualnu komediju. Jer, moda
ni predstojee Marulieve dane ne bi takoer smjeli ometati, premda, kako nedavno vidjesmo, pobjednici
knjievnih nagrada Judita, Davidias i Slavi nee biti proglaeni - jer nema novca. A moda za pitanja
poslovanja vremena nee biti niti uoi jubilarnog 60. Splitskog ljeta - kulturne manifestacije koja e valjda biti
bolje novane sree, ma to to znailo pri izdvajanju za kulturu koje je ispod 0,5 posto ukupnog budeta RH.
Ve bismo vjerojatno i u oaj pali da nas nedavno nije obodrila uvijek inspirativna elina Lady hrvatskog
kazalita i umjetnika savjetnica Uenih ena: Kazalite nije proizvodnja avala - kae ona - i na prvom mu
mjestu treba biti stvaranje umjetnosti!. Tko da to ospori i da se uope usudi pri stvaranju umjetnosti
potezati mizantropska pitanja. A tko drugi nego konjuari, sobarice, sluge i kuharice iz tih istih Molireovih
komedija. Jer, u kazalitu, svi znamo da se ne proizvode avli. Ali se zato zabijaju svakodnevno - i stvarni
elini, i poslovno-financijski i metaforiko-simboliki.
Prema tome, ne bojmo se avala, jer ponekad i bez njih nema kazalita.


RADNIKO VIJEE HNK SPLIT
Priopenje sa XXIV sjednice odrane od 24. oujka do 4. travnja 2014.

U Splitu, 4. travnja 2014.
PRILOZI PRIOPENJU S XXIV SJEDNICE HNK SPLIT

Prilog 1 - Upitnici kazalinog poslovanja u 2013. godini.
Radniko vijee HNK Split ima i opirnijih verzija ovog dokumenta, napravljene uz vanjsku strunu pomo,
na koju prema Zakonu o radu imamo pravo, no njima ovaj izvjetaj ne bismo optereivati jer ne elimo
docirati, a ni odraivati posao drugih institucija. elimo tek upozoriti da se na poslovanje HNK Split moe
gledati i drugaije nego to je to prikazano u slubenom izvjetaju, to je dijelom primijetilo i, sad ve bive,
Kazalino vijee HNK Split, no, ostajui, u svojim primjedbama i nedoreeno i nedosljedno. Zato drimo da
e i novo Kazalino vijee HNK Split i Gradsko vijee grada Splita ta pitanja tek morati ozbiljno razmotriti.

Prilog 2 Dopis Ministarstva kulture Dravnom uredu za reviziju iz veljae 2012. godine.
Ovaj naoko nevaan dokument zorno pokazuje samo jednu iz niza proizvoljnosti i nedosljednosti
Ministarstva kulture, koje je, kad smo zatraili financijski nadzor u mandatu v.d. intendanta Duka Mucala, taj
nadzor smjesta i naloilo. Dvije godine kasnije, pri vrlo slinim financijskim dubiozama kazalinog poslovanja
i pri krajnje problematinom ugovoru Tona Bilia, Ministarstvo kulture ne samo da niti provodi niti trai
nadzor, nego medijski agresivno i bez bilo kakve provjere injenica brani cjelokupno poslovanje HNK Split i
Splitskog ljeta, a samo ne bi li obranilo svog intendanta.

Prilog 3 - Ugovor HRT-a sa HNK Split o suradnji na Splitskom ljetu iz rujna (?!) 2013. godine.
Ovdje priloeni dokument kap je u moru onih koje je na Internet stranici objavio Grad Split povodom jednog
od vijenikih pitanja. Za sad je promakao bilo ijoj panji, to nije ni udo jer su ga strune slube grada
Splita plasirale meu vie od 140 strana drugih izvjetaja i dokumenata, ne otvarajui za sada raspravu ni o
kojem od elemenata kazalinog poslovanja. Nama iz Radnikog vijea taj tzv. Ugovor br. 797/13 primjer je
pravne nebuloze koja ima sve elemente dogovorne ekonomije po kojima e dva (?) subjekta realizirati (ili
su realizirala?!) nekoliko zajednikih poslova, no ak je i dogovorna ekonomija imala brojkama izraene
vrijednosti razmjene roba i usluga, doim kod Ugovora br 797/13 nikako ne uspijevamo saznati koja je
novana vrijednost tog ugovora s bilo koje strane, a jo je tee utvrditi pouzdano vrijeme njegova sklapanja.
Prava poslastica za pravne eksperte, no, ako znamo da u Zagrebu imamo intendanata ija je rije jednako
vrijedna kao i ugovor, pa im ugovori niti ne trebaju, sad vidimo da ih imamo i u Splitu, a zato ne i na HRT-u,
ukljuivo i glavnog ravnatelja.

UZ XXIV SJEDNICU RADNIKOG VIJEA HNK SPLIT
Bude li tehnikih prigovora na ovu sjednicu, magnum crimen treba odmah priznati. On se sastoji u tome da se Radniko
vijee u rasponu od 24. oujka do 4. travnja 2014. nekoliko puta besplodno sastajalo, uzaludno pokuavajui artikulirati
vlastite pozicije o brojnim pitanjima koja su se u vezi sa HNK Split raspravljala proteklih mjesec dana. Dnevni se red
stalno mijenjao, a jedna pitanja smjenjivala su i preklapala druga.
Na koncu, nije bilo druge nego iznijeti glavne stavove u nekoliko tematskih krugova razdijeljenih u etiri cjeline. Ako
netko uope ita tehniki dio ovog zapisnika vjerojatno mu je dosadilo nae ponavljanje kako smo pri odluivanju bili
jednoglasni, odnosno kako su se o tezama i prilozima koji su ovdje prikljueni (osim iz zdravstvenih razloga odsutnih
zamjenica lanova Blanke Gali i Martice Kekez) svi drugi pozitivno izjasnili. Dakle, svih pet lanova Radnikog vijea s
pravom glasa (Tajana Jovanovi, Igor Smoday, Kristina Buri, Jadranka Buli i Vjeko Santri), kao i troje zamjenika
lanova iako bez prava glasa (Dajana Stoli Bohnert i Ivica osi). Premda je ovaj izvjetaj u svim osnovnim elementima
bio gotov naveer 4. travnja 2014, odnosno zadnjeg dana mandata ovog saziva Radnikog vijea, nismo njime htjeli
gnjaviti ni upravu matinog kazalita a ni javnost na dan premijere Uenih ena, pa je to razlog to smo ga odluili
protokolorati i javnosti proslijediti 'tek7. travnja 2014.
Zapisnik potpisali:
Zamjenica lanice Radnikog vijea Predsjednik Radnikog vijea
Stanislava Trgo Huljev Vjeko Santri

Prilog 1 - Upitnici kazalinog poslovanja u 2013. godini.

UZ POSLOVANJE HNK SPLIT U 2013. ILI KRATKI OSVRT NA FINANCIJSKO IZVJEE
B I L A N C A (obrazac BIL)
AKTIVA
Proizvedena dugotrajna imovina14.733.437
pohranjene vrijednosti 277.240
graevinski objekti u pripremi98.758
zalihe materijala 99.095
1. nefinancijska imovina 15.208.530

Novac na R i blagajni 1.214.945
potraivanja za vie pl. poreze131.480
potra. od kupaca AOP 137, 138842.045
"potra. za prihode iz prorauna"1.143.858
potra. za nefinanc. imovinu-stanovi143.419
2. Financijska imovina 3.475.747
UKUPNO AKTIVA 1 + 2 18.684.277

PASIVA
Obveze za materijalne rashode4.132.761
obveze za financijske rashode 9.732
ostale tekue obveze 69.318
obveze za rashode poslov. ukupno4.211.811
prihodi i rashodi budueg razdoblja93.330
1. Obveze AOP 147 4.305.141

Vlastiti izvori 15.109.434
manjak prihoda -1.551.076
obraunati prihodi poslovanja655.465
obraunati prihodi od nef. imovine165.313
2. Vlastiti izvori AOP 205 14.379.136
UKUPNO PASIVA 1+2 18.684.277

Ovo je kratki prikaz bilance HNK Split u 2013. godini, gdje uoavamo:
1. vrijednost nefinancijske imovine (zgrada, pogoni i oprema) je 15.208.530 kn, odnosno
1.988.000 EUR-a, dakle imovina vrijedi niti 2,00 mil EUR-a.
2013. godine nabavljenio je 109.994,00 kn osnovnih sredstava, rashod i ispravak
vrijednosti iznose oko 1,3 mil. te sadanja vrijednost drastino pada. Ovo je vano
istaknuti jer se tri godine sredstva Ministarstva kulture, namjenjena za investicijska
ulaganja, koriste za pokrie rashoda poslovanja.
Dokaz je podatak iz obrasca PR-RAS konslidirani, gdje se vidi da su sredstva potroena na:

AOP 143 328.204,00 ZAKUPNINE I NAJAMNINE
AOP 145 6.005.796,00 INTELEKTUALNE I OSOBNE USLUGE
Objanjenje koje se za ovo daje u slubenom kazalinom izvjetaju (str. 18. tekstualnog
dijela), prema kojemu je od 564.000,00 kn namijenjenih za investicije potroeno
423.355,00 kn - nije istinito!
U ovom obrascu jasno se vidi (AOP 135, 140 i 281) da je iznos od 423.355,00 financiran
vlastitim prihodom i sredstvima Grada.
2. Potraivanja za prihode od Grada u iznosu od 1.143.858 kn potpuno su nejasna.
to bi se na kraju financijske godine moglo traiti od Grada osim ako nije rije o
pokrivanju prikrivenog manjka.
Spomenuti iznos moe se odnositi na nepokrivene rashode poslovanja i kao takav
trebao bi biti prikazan kao manjak na kraju godine. Dokaz za to je to se ne nalazi u
pasivi obr. BILANCA uz ostale obraunate prihode.
Drugi dokaz, velike su obaveze u odnosu na manjak.
Financijski manjak moe se gledati samo paralelno s obavezama.
Raunica financijslog rezultata:

prikazani manjak 1.551.000
potraivanja od Grada 1.144.000 (prikriveni manjak)
stanje iro rauna - 1.346.500
UKUPNO 4.041.500
OBVEZE 4.142.000 (temeljem troka: dobavljai i autor. honorari)

Nakon izjednaenja manjka s obvezama on iznosi 2,8 milijuna kn, a tome treba dodati i
sredstva za investicije, jer bi ona, da su potroena svrsishodno ili da ih nije bilo, utjecala na
rezultat. Prema tome, slubena je ravnotea Bilance postignuta prebacivanjem trokova
u POTRAIVANJA u AKTIVI, umjesto da se nalaze kao MANJAK u PASIVI.
Jo pregledniji nain gledanja ravnotee manjka i obveza:

manjak 1.551.000 obveze 4.142.000
prikriveni manjak 1.144.000 r. Ra. - 1.346.500
stvarni manjak 2.695.000 obveze 2.795.000
Obveze su ovim prikazom umanjene za iznos sa sredstva iro rauna.

3. Usporedba s proteklim godinama pokazuje da je u 2011. ostvaren manjak od 2-3 mil, a
rashodi su iznosili 50,8 mil. jer se nastavilo s programom i ostalim trokovima kao
uspjene 2009. i 2010. kad je vlastiti prihod bio dvostruko vii u odnosu na 2011, 2012 i
2013. godinu.
Manjak vlastitih sredstava u takvoj situaciji, po oprobanom receptu iz dvije prethodne
godine, nadoknauje se proraunskim sredstvima, ali je pitanje mjeseci kad e takvo
poslovanje udariti u zid, jer su sva proraunska gradska izdvajanja bitno nepovoljnija
nego prethodne godine i takva e oito ostati, ako se ne i pogorati.




Prilog 2 Dopis Ministarstva kulture Dravnom uredu za reviziju iz veljae 2012. godine.

Prilog 3 - Ugovor HRT-a sa HNK Split o suradnji na Splitskom ljetu iz rujna (?!) 2013. godine.