01 - 50851 Brze Vise Jace 1

Vladimir Findak - Sanja Boi
BRE, VIE, JAE 1

prirunik tjelesne i zdravstvene
kulture za uitelje/uiteljice 1. razreda osnovne kole
Izdava
kolska knjiga, d.d.
Zagreb, Masarykova 28
Za izdavaa
Ante uul, prof.
Urednica
Slavenka Halaev
Recenzenti
dr. sc. Josip Babin
Sanja Canjek-Androi
Grafiko-likovno oblikovanje
Vladimir agadin
Oprema naslovne stranice
Ninoslav Kunc
KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2006.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,
fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati
bez nakladnikova pismenog doputenja.
Uporabu ovog prirunika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 1. razredu
osnovne kole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike
Hrvatske rjeenjem klasa UP/I-602-09/04-01/141, ur. broj 533-12/05-01
u oujku 2005.
Vladimir Findak - Sanja Boi
Bre, vie, jae 1
prirunik tjelesne i zdravstvene
kulture za uitelje/uiteljice 1. razreda osnovne kole
Zagreb, 2006.
5
Vrijeme u kojemu ivimo karakteriziraju ne
samo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni ne-
gativni utjecaji na ovjekov antropoloki sta-
tus zato to je, uz ostalo, sve manje kretanja, a
sve vie vremena gutaju tzv. nemiine ak-
tivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisu
malene, naprotiv, nije ugroeno samo zdravlje
ljudi, ve i njihove osobine i sposobnosti, e-
ga, dakako, nisu poteena ni djeca, odnosno
uenici. U takvim situacijama primjereno
tjelesno vjebanje za uenike znai sastavni i
nuni dio njihove svakodnevnice, tovie, ne-
zaobilazan dio integralnog sustava njihova od-
goja i obrazovanja, a time i njihove pripreme
za ivot i rad u suvremenom drutvu.
Da bi se komparativne prednosti tjelesnog
vjebanja u uem smislu, odnosno tjelesne i
zdravstvene kulture u irem smislu iskoristile
to potpunije, odluili smo napisati udbenik
tjelesne i zdravstvene kulture za uenike prvog
razreda osnovne kole Bre, vie, jae 1. Ud-
benik je ponajprije namijenjen uenicima, a
potom njihovim uiteljima i roditeljima; ue-
nicima da to prije postanu i ostanu ovisnici o
svakodnevnom tjelesnom vjebanju kao sas-
tavnom dijelu kulture ivljenja, a uiteljima,
da im pomogne u svakodnevnom radu, pogla-
vito u dijelu koji se odnosi na realizaciju plana
i programa tjelesne i zdravstvene kulture. Ro-
diteljima e pomoi da jo uspjenije surauju
sa svojom djecom ne samo u obavljanju njiho-
vih obveza vezanih za kolu, nego i u zado-
voljavanju njihovih svakodnevnih potreba, in-
teresa i elja, poglavito onih koje proizlaze iz
njihove bioloke potrebe za kretanjem.
Sukladno navedenim ciljevima, udbenik je
podijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio ud-
benika s naslovom Vjebanjem do zdravlja sa-
drava informacije (teorijske i praktine) uz
pomo kojih se uenici na izravan ili neizravan
nain upuuju na brojne mogunosti i sadraje
uz pomo kojih se tjelesnim vjebanjem moe
utjecati na uvanje i unapreivanje zdravlja.
Drugi dio udbenika ili, tonije, Sportska po-
etnica odnosi se na upoznavanje uenika sa
sportom u svim njegovim pojavnim oblicima i
s plemenitim idejama i porukama olimpizma.
Trei dio udbenika rezerviran je za Bre,
vie, jae a upuuje uenike u razliite naine
praenja i vrednovanja njihova rada i napretka
u podruju tjelesne i zdravstvene kulture.
Drimo, tovie sigurni smo, da e tako
koncipiran udbenik biti od koristi svima, a
ponajvie uenicima. Hoemo li, meutim, u
toj namjeri uspjeti, odnosno koliko emo usp-
jeti, uglavnom ovisi o uiteljima. Zato? Zato
to smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, pla-
novi i programi, kao ni drugi relevantni imbe-
nici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdrav-
stvenoj kulturi, ukljuujui i udbenik Bre,
vie, jae 1 ne pomae ako uitelj ima tekoa
u radu. Upravo radi izbjegavanja tih tekoa,
bar to se tie uporabe udbenika Bre, vie,
jae 1 odluili smo napisati ovaj prirunik za
uitelje. Prirunik je potpuno konzistentan sa
sadrajem udbenika Bre, vie, jae 1. Vjerno
prati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinom
interpretacijom, nego i metodikom obradom.
Gdje god je bilo mogue i potrebno, u priru-
niku je rezerviran prostor za korelaciju tje-
lesne i zdravstvene kulture s drugim pred-
metima. Preporuujemo vam da pozorno pro-
itate i dio prirunika u kojemu vas informi-
ramo o moguemu i potrebnom doprinosu tje-
lesnog vjebanja zdravlju uenika, upuivanju
uenika u razliite izvannastavne i izvan-
kolske aktivnosti te u nain samokontrole i
samoocjenjivanja njihova rada. Takoer vam
preporuujemo da se praktino uvjerite u vri-
jednost pojedinih vjebi i pojedinih metodi-
kih rjeenja. eljeli smo, dakle, ne samo da
vam uz pomo ovog prirunika olakamo upo-
rabu udbenika Bre, vie, jae 1 da vam po-
mognemo u realizaciji programa tjelesne i
zdravstvene kulture, da jo vie unaprijedite
svoj rad u ovom predmetu, nego i va rad u
cjelini, na zadovoljstvo vaih uenika i vas
osobno.
Ako vam ovaj prirunik u tome bar malo
pomogne, onda je njegova namjena ispunjena i
naa elja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.
AUTORI
Predgovor
Prirunik za uiteljice / uitelje
7
NASTAVNA JEDINICA: Upoznavanje s nastavnim predmetom tjelesne i
zdravstvene kulture
MJESTO RADA:
uionica, sportska dvorana i svlaionica.
CILJ SATA:
uspostaviti suradnju s uenicima i osigurati uvjete potrebne za realizaciju nastave tjelesne
i zdravstvene kulture.
ZADAE:
OBRAZOVNA:
nauiti od ega se sastoji oprema za tjelesno vjebanje
razumjeti potrebu za primjerenom opremom za tjelesno vjebanje
nauiti to sadri pribor za osobnu higijenu
nauiti koristiti se priborom za osobnu higijenu
nauiti emu slui svlaionica
ODGOJNA:
razvijati navike donoenja opreme na sat
poticati pravilnu brigu o istoi opreme za tjelesno vjebanje
poticati stvaranje zdravstveno-higijenskih navika
razvijati suradnju
FUNKCIONALNA:
razvijati interes za tjelesno vjebanje
poticati razvoj pamenja, panje, miljenja.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1
uiteljeva oprema za tjelesno vjebanje
pribor za odravanje osobne higijene.
METODE RADA:
metoda usmenog izlaganja
metoda razgovora
metoda demonstracije.
METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:
frontalni
individualni.
TIP SATA: UVODNO-PRIPREMNI TIP SATA
Objanjenje uiteljima: Kako je nastava tjelesne i zdravstvene kulture uenicima prvih
razreda nepoznato i novo podruje rada, potrebno je organizirati uvodno-pripremni sat, na
udbenik
str. 5.
MOJA OPREMA
ZA TJELESNO VJEBANJE
8
BRE, VIE, JAE 1
kojem e uitelj, dogovarajui se s uenicima, osigurati uvjete nune za ostvarivanje pro-
grama nastave, uspostaviti suradnju i upoznati uenike sa sadrajem rada. Taj se sat ne
moe organizirati prema ustaljenoj organizacijsko-metodikoj strukturi, ve po strukturi
koja je najprimjerenija cilju i zadaama tog tipa sata.
PRIJEDLOG STRUKTURE UVODNO-PRIPREMNOG SATA:
uvodni dio sata
obrada
ponavljanje i vjebanje
zavrni dio sata.
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Nastavni sat zapoet emo jednostavnom igrom Poplava - tua. Uenici se slobodno
kreu prostorom uionice. Na uzvik Poplava! djeca se penju na klupe, na uzvik Tua!
skrivaju se pod klupu. Obavijest Opasnost prola! znai da se uenici mogu slobodno
kretati uionicom.
Osim to smo uspostavili suradnju i stvorili ugodno raspoloenje, igra e nam posluiti
kao poticaj za razgovor. Kako se osjeamo nakon odigrane igre? Zbog ega nam je posta-
lo vrue? to nam je smetalo dok smo se kretali uionicom? Navodimo uenike na zaklju-
ak da nam je za vjebanje potreban vei prostor te da bi nam udobnije bilo kad bismo na
sebi imali laganiju odjeu. Time ujedno najavljujemo cilj sata.
OBRADA
Uporaba udbenika
Upuujemo uenike da otvore svoje udbenike tjelesne i zdravstvene kulture i promotre
slike na str. 5. Potiemo uenike da priaju o svojim iskustvima. Jesu li u vrtiu sudjelo-
vali u tjelesnom vjebanju? Kako su bili odjeveni? to su uradili s opremom nakon vje-
banja? Je li netko od njih ukljuen u sportske aktivnosti u nekom sportskom klubu? U
kojem? Kakva mu je oprema potrebna za vjebanje? Bave li se njihovi roditelji nekim
sportom? Kojim? Kako se njihovi roditelji odijevaju za vjebanje? Usmjerenim razgovo-
rom potiemo ih da uoe i imenuju od ega se sastoji oprema za tjelesno vjebanje za dje-
ake i od ega za djevojice. Kako je za vjebanje odjevena uiteljica / uitelj? Bilo bi
korisno da uiteljica / uitelj za taj sat odjenu propisnu opremu kako bi svojim primjerom
uspostavili pozitivan model ponaanja za svoje uenike. Zato se nakon vjebanja treba
oprati? to nam je potrebno za pranje? U emu drimo pribor za osobnu higijenu?
Uenicima emo pokazati pribor za osobnu higijenu.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
Odlazimo u svlaionice. Upoznat emo uenike s prostorom svlaionice i pokazati im gdje
e odlagati odjeu, kako e jedni drugima pomagati da bi se to lake i bre preodjenuli te
gdje e se oprati nakon vjebanja. Demonstrirat emo kako se peru ruke, objasniti im kako
e se koristiti svojim priborom za osobnu higijenu. Usmjerenim razgovorom navodimo ih
na zakljuak o tome kako treba voditi brigu o svojim i tuim stvarima u svlaionici.
Uenike vodimo u dvoranu i na igralite gdje emo im objasniti da e se nastava tjelesne
i zdravstvene kulture odravati ili u dvorani ili na kolskom igralitu. Nakon to se preodje-
nu u propisanu opremu, uenici e doi u dvoranu ili na kolsko igralite, gdje e ih eka-
ti uiteljica / uitelj.
9
ZAVRNI DIO SATA
Igra pogaanja
Nakon povratka u uionicu organiziramo kratku igru. Uitelj opisuje dijelove opreme i /
ili njihovu namjenu, a uenici pogaaju opisani dio opreme ili higijenskog pribora.
Uporaba udbenika
Upuujemo uenike da otvore udbenik. Promotrit e slike koje prikazuju opremu za tje-
lesno vjebanje kako bismo ponovili usvojena znanja. U emu vjebaju djevojice? A u
emu djeaci? Kako je odjevena uiteljica / uitelj? Koji nam je pribor potreban za odra-
vanje osobne higijene? Uenici itai mogu proitati tekst ispod slika.
Prolistat emo udbenik zajedno s uenicima i porazgovarati o tome to emo raditi na
nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Zahtijevat emo od uenika da nam ispriaju emu
se osobito vesele. Tako emo potaknuti njihov interes, motivaciju i znatielju.
Na kraju nastavnog sata dogovaramo se s uenicima da emo za sat tjelesne i zdravstve-
ne kulture donositi opremu prikazanu u udbeniku. Uputit emo ih da roditeljima pokau
na slikama u udbeniku koja im je oprema potrebna i da im ispriaju zato je vano vje-
bati u primjerenoj opremi i kako treba voditi brigu o istoi opreme i osobnoj higijeni.
Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje
unutarpredmetnih i meupredmetnih veza
Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture provjerit emo imaju li uenici potrebnu
opremu.
Uenicima koji ne donesu potrebnu opremu i pribor moemo u udbeniku pokazati to im
nedostaje. Tako emo lake prenijeti informaciju roditeljima.
Uporaba udbenika
RODITELJSKI SASTANAK
Udbenik emo iskoristiti na prvom roditeljskom sastanku.
Roditeljima emo pokazati slike na kojima je prikazana potrebna oprema, objasnit emo
im koliko je vano voditi brigu o istoi i urednosti opreme i poticati uenike na to da
stvore naviku odravanja osobne higijene.
Uz pomo udbenika lake emo roditeljima objasniti ciljeve i zadae nastave tjelesne i
zdravstvene kulture.
Dogovorit emo s roditeljima da obave mjerenje tjelesne teine, tjelesne visine i opsega
podlaktice svog djeteta te da rezultate mjerenja upiu u tablicu na str. 29. udbenika.
U nainu ivota suvremene obitelji sve je manje kretanja, a odmor je pasivan. Tjelesnim
aktivnostima uspostavit emo ravnoteu potrebnu za pravilan rast i razvoj djeteta. Tjelesni
rast i razvoj, stvaranje pozitivnih zdravstvenih navika i zadovoljavanje djetetovih potreba
za kretanjem preduvjet su razvoja radnih, intelektualnih i stvaralakih sposobnosti.
Sustavna briga za zdravlje, poticanje zdravog naina ivota, usvajanje motorikih znanja i
dostignua te razvijanje potrebe za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem moe se potpuno
ostvariti samo uz suradnju roditelja. Primjenjujui znanja, vjetine i navike steene u nasta-
vi i svakodnevnom ivotu, odgojno-obrazovni rad postii e svoju svrhu - odgoj za ivot.
10
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA JEDINICA: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug
Hodanje i tranje na razliite naine
MJESTO RADA:
kolsko igralite.
NASTAVNE CJELINE:
Hodanje i tranje.
NASTAVNE TEME:
Postrojavanje u vrstu, kolonu, krug
Hodanje i tranje na razliite naine.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Koje jato bre leti?
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava
3. Glavni dio sata
a) Glavni A dio sata:
Gradnja ograde
Hodajmo da nas ne otkriju
Tko e prije?
b) Glavni B dio sata: Vuk i ovce
4. Zavrni dio sata: Pokai dijelove igralita
Razgovor o satu.
CILJ SATA:
upoznati prostor i namjenu kolskog igralita; uputiti uenike u organizaciju rada na kolskom
igralitu; osposobljavati uenike za stjecanje temeljnih motorikih znanja, vjetina i navika
potrebnih za realizaciju motorikih aktivnosti; utjecati na razvoj antropolokih obiljeja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
a) Antropometrijske znaajke:
pozitivno utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvo-
ja uenika
b) Motorike sposobnosti:
utjecati na razvoj ope motorike poglavito na razvoj koordinacije i ravnotee
c) Funkcionalne sposobnosti:
potiui organske funkcije sustava za disanje i krvotok, utjecati na pravilnu izmjenu tvari
OBRAZOVNA:
upoznati prostor kolskog igralita i njegovu namjenu
uvoditi uenike u usvajanje pojmova: panja, u vrstu-zbor
nauiti pravilno hodati paralelno postavljenim stopalima
prilikom hodanja i tranja uspostaviti pravilan rad ruku
nauiti pravilno drati trup i glavu pri hodanju i tranju
VJEBAMO NA
KOLSKOM IGRALITU
udbenik
str. 6. i 7.
11
trati na prednjem dijelu stopala
ODGOJNA:
navikavati uenike na potivanje pravila ponaanja na kolskom igralitu
razvijati naviku pravilnog odnosa prema okoliu uvanjem, brigom i pravilnom upora-
bom vanjskih prostora za vjebanje
poticati suradnju
stvoriti ugodno radno ozraje.
- udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1.
METODE RADA:
metoda demonstracije
metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa
metoda standardno ponavljajueg vjebanja
sintetika metoda uenja.
frontalni oblik rada.
TIP SATA: SAT UENJA NOVIH MOTORIKIH GIBANJA
MOGUI TIJEK SATA
Obrazloenje uiteljima: S obzirom na to da je to uenicima prvi sat tjelesne i zdravstvene kulture i jo se k
tome odrava na kolskom igralitu, potrebno je osobitu pozornost obratiti pravilima ponaanja. Prostor kol-
skog igralita i namjenu pojedinih dijelova uenici e upoznati postupno razliitim motorikim aktivnostima
koje e se izvoditi na kolskom igralitu. Prvi sat iskoristit emo kako bismo upoznali uenike s temeljnim
pravilima ponaanja na kolskom igralitu. Obii emo igralite i imenovati dijelove kolskog igralita obja-
snivi ukratko njihovu osnovnu namjenu koristei se pri tom iskustvom i predznanjem uenika. Posebnu
pozornost obratit emo sigurnosnim uvjetima, razgovarajui o primjerenoj opremi, nainu uporabe igralita i
nainu suradnje meu uenicima. Razgovor treba trajati kratko, a upute trebaju biti jasne, konkretno primje-
njive u zadacima koji e se izvoditi.
UVODNI DIO SATA
Koje jato bre leti?
Uenike podijelimo u dvije skupine. Poredaju se na dvije crte kojima je oznaeno igralite.
Na zadani znak tre unutar omeenog prostora igralita. Na uzvik Ptice na icu! ueni-
ci nastoje to bre stati na crtu.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA
Slobodna formacija na igralitu
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Kroz priruenje i pouanj zaruiti, a
zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj.
2. Pregled igralita - stav raskorani, priruiti. Kruenjem glave promatrati igralite.
3. Ptice su sletjele na igralite - stav spetni, priruiti. Podizati ruke u stranu i sputati ih
uz tijelo. Ptice ire i sputaju krila.
12
BRE, VIE, JAE 1
4. Kakav je ko? - stav spojeni, odruiti. Istodobno objema rukama opisivati male krugo-
ve.
5. Zapuhao je vjetar - stav spojeni, odruiti. Izmjenino okretati trup i ruke u desnu, pa u
lijevu stranu.
6. Vjetar savija drvee - stav raskorani, uzruiti. Izvoditi pokrete rukama i trupom, naj-
prije lijevo-desno, pa naprijed-nazad.
7. Dotaknimo igralite - stav raskorani, predruiti. Prelaskom u pretklon rukama dota-
knuti tlo.
8. Vrapci na igralitu - stav spojeni, priruiti. Odraavajui se istodobno objema nogama,
poskakivati poput vrabaca.
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Gradnja ograde
Uenici se slobodno kreu, a na dogovoreni znak dolaze na crtu i poredaju se po veliini.
Time uvodimo uenike u usvajanje zapovjetke u vrstu - zbor.
Hodajmo da nas ne otkriju
Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna stoji na jednoj, a druga na drugoj strani igra-
lita. Okrenuti su jedni drugima leima. Na uiteljev znak prva skupina prelazi na drugu
stranu igralita hodajui na prstima da je druga skupina ne uje. Nakon toga druga skupi-
na izvodi isti zadatak.
Tko e prije?
Uenici tre po omeenom prostoru igralita, a na uiteljev znak nastoje se to prije umi-
riti i okrenuti se prema njemu. Time ih uvodimo u usvajanje zapovjetke na mjestu
odmor.
GLAVNI B DIO SATA
Vuk i ovce
Za igru moemo iskoristiti crte kojima je oznaeno koarkako igralite.
Na livadi se iznenada pojavio vuk koji eli uhvatiti ovce. Vuk hvata ovce koje
tre unutar igralita i mogu se spasiti ako uu u tor, krug oznaen na igralitu. Ako se
ovce dugo zadre u toru, vuk ih moe pozvati: Ovce iz tora. Onaj uenik koji je
uhvaen mijenja se s vukom.
ZAVRNI DIO SATA
Pokai dijelove igralita
Uenici se nalaze u formaciji kruga. Rasporedit e se po krunici nacrtanoj na igralitu.
Uitelj imenuje dijelove igralita, a uenici se okreu licem prema imenovanom dijelu i
rukom pokazuju nogometno igralite, atletsku stazu, koarkako igralite, jamu za skoko-
ve i sl. Ne raspolae li kola razliitim vjebalitima igra se moe izostaviti, a umjesto igre
provest emo razgovor o satu.
13
Uporaba udbenika
Razgovor o satu
Nakon dolaska u uionicu uenike emo uputiti na udbenik. Uenici e usporeivati
izgled kolskog igralita s igralitem prikazanim na slici i imenovati one dijelove koje nisu
vidjeli na svom igralitu. Potaknut emo razgovor o njihovu iskustvu. Jesu li ve bili na
nekom igralitu? Kako je to igralite izgledalo? to su tamo radili? Gledaju li sami ili s
roditeljima prijenose ili snimke sportskih natjecanja? Kojih? Kako izgledaju ta igralita?
Na taj emo nain bolje upoznati uenika, njegove interese i odnos njegove obitelji prema
tjelesnim aktivnostima te potaknuti u uenika interes za bavljenjem sportom u izvanna-
stavnim aktivnostima. O sadraju razgovora odluit e svaki uitelj imajui na umu
drutvenu i ivotnu sredinu u kojoj dijete raste.
Uputit emo uenike da s roditeljima posjete neko sportsko vjebalite. Nakon posjeta
neka ga nacrtaju, a crtee emo izloiti na razredni pano.
Uporaba udbenika
Na kolskom igralitu treba provjeriti:
- motorike sposobnosti: statika snaga ruku i ramenog pojasa, eksplozivna snaga nogu,
koristei se jamom za skokove
- funkcionalne sposobnosti: kretnje (tranje, hodanje) u trajanju 3 minute.
U tablicu na str. 33. u udbeniku Bre, vie, jae 1 uenici e upisivati svoje rezultate uz
pomo uitelja.
Kad god vremenske prilike doputaju, poeljno je razliite oblike hodanja, tranja, baca-
nja i hvatanja izvoditi na kolskom igralitu, privikavajui uenike na pravila ponaanja i
odgajajui u njima pozitivan odnos prema okoliu. Povremeno se uitelj u razgovoru s
djecom moe vratiti na str. 6. i 7. u udbeniku kako bi ponovio i utvrdio nazive pojedinih
dijelova igralita.
Uporaba udbenika
PRIRODA I DRUTVO
Na nastavnim satima prirode i drutva, na kojima se obrauju sadraji vezani za prostori-
je u koli, uenici mogu dopuniti spoznaje i informacije o namjeni, nazivima, vanjskom i
unutarnjem prostoru kole, sluei se slikama u udbeniku Bre, vie, jae 1.
Uporaba udbenika
MATEMATIKA
Slike prostora kolskog igralita posluit e kao dopuna u nastavi matematike u odreiva-
nju odnosa meu predmetima: vei - manji, vii - nii, dulji - krai, unutar - izvan. Osim
to e uoavati prostorne odnose na slici u udbeniku iz matematike, u neposrednom pro-
storu u uionici, dobro je da ih odrede i na str. 6. i 7. u udbeniku Bre, vie, jae 1. Na na-
stavnim satima tjelesne i zdravstvene kulture praktino e primijeniti svoje znanje razvrsta-
vajui se po veliini u vrstu, kolonu, jedan ispred drugoga, jedan iza drugoga i sl. Na taj e
nain primijeniti usvojene odnose u konkretnim, ivotnim situacijama.
14
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA JEDINICA: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug
Elementarna igra Crveni love plave
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Hodanje i tranje, Igre.
NASTAVNE TEME:
Postrojavanje u vrstu, kolonu, krug
Elementarna igra Crveni love plave.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Spas dranjem za spravu
3. Glavni dio sata
Najbolji vojnik
Koji e vlak prije stii na tranice
Elementarna igra Crveni love plave
b) Glavni B dio sata:
tafetna igra Tko e prije?
4. Zavrni dio sata
Razgovor o satu.
CILJ SATA:
upoznati prostor sportske dvorane; uvoditi uenike u organizaciju rada u njoj; tjelesnim
vjebanjem utjecati na usvajanje temeljnih motorikih znanja i na razvijanje antropolokih
obiljeja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj s poveanjem miine mase i smanjenjem
potkonoga masnog tkiva
utjecati na razvoj ope motorike, s naglaskom na razvoj koordinacije i ravnotee
poticanjem funkcije krvoilnog sustava, rada srca i sustava za disanje utjecati na razvoj
aerobnih sposobnosti
OBRAZOVNA:
upoznati sprave u sportskoj dvorani i nain ponaanja u njoj
poticati usvajanje pojmova: u vrstu - zbor, stav pozor, otpusti, na mjestu odmor
VESELIMO SE VJEBANJU
U SPORTSKOJ DVORANI
udbenik
str. 8. i 9.
15
nauiti se kretati u koloni
nauiti igrati novu igru
ODGOJNA:
stvarati navike potivanja pravilnog ponaanja u dvorani
razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih tijekom rada u sportskoj
dvorani
poticati pozitivan odnos prema radu
utjecati na stvaranje navika svakodnevnog vjebanja
poticati suradnju, odlunost, upornost
utjecati na stvaranje ugodnog raspoloenja.
sprave koje se nalaze u sportskoj dvorani
unjevi.
METODE RADA:
MOGUI TIJEK SATA
Obrazloenje uiteljima: Prigodom izvoenja prvoga nastavnog sata u sportskoj dvorani uenike treba
uputiti u pravila ponaanja. Objasniti im emu slui dvorana. Imenovati sprave koje se nalaze u njoj.
Objasniti emu slue sprave te dogovoriti kako, kada i na koji nain e se sprave uporabljati. Uenike
emo nauiti kako da zaponu sat tjelesne i zdravstvene kulture. Sat emo zapoeti okupljanjem ue-
nika na uzvik panja. Uputit emo ih gdje e biti zborno mjesto i ponoviti kako e se razvrsrtati u
vrstu. Nakon pozdrava Sat je poeo - pozdrav! nauit emo ih da otpozdravljaju s Pozdrav!
Pogledom emo provjeriti opremu uenika i zapoeti rad.
UVODNI DIO SATA
Spas dranjem za spravu
Uenici slobodno tre po dvorani. Jedan uenik hvata, a ostali se pokuavaju spasiti hva-
tajui se za spravu. Uhvaen je onaj uenik kojega uspiju dotaknuti prije no to se uhva-
tio za spravu. Uhvaeni uenik nastavlja loviti.
Slobodna formacija
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, predruiti. Priruenjem i pounjom zaruiti, a zatim
se na isti nain vratiti u poetni poloaj.
16
BRE, VIE, JAE 1
2. Duina - irina dvorane - stav spojeni, priruiti. Pokretima glave naprijed-nazad ozna-
ivati irinu dvorane, a pokretima lijevo-desno duinu.
3. Gdje se nalazi sprava - stav spetni, priruiti. Na uiteljevo pitanje pokazivati zadanu
spravu desnom pa lijevom rukom.
4. Gaanje u sjedu - stav sjedei, raznono. Oponaati bacanje loptice jednom pa drugom
rukom zamiljajui da gaaju zadanu spravu.
5. Penjanje uz ue - stav spojeni. Izmjenino podizati jednu pa drugu nogu i istodobno
rukama oponaati penjanje uz ue.
6. Dodirivanje poda rukama - stav raskorani, predruiti. Prelaskom u pretklon dodirnu-
ti pod.
7. U dvorani je toplo - u dvorani je hladno - stav sjedei, raznono, odruiti. Uenici se
sklupaju i vrate u poetni poloaj.
8. Pokazivanje okretom - stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci s okretom za 90, 180,
udesno pa ulijevo. Uenici se okreu prema zadanoj spravi.
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Najbolji vojnik
Uenici se slobodno kreu prostorom dvorane. Na dogovoreni znak nastoje se to prije
okrenuti prema uitelju oponaajui svojim stavom vojnika.
Uenike emo uputiti i nauiti to znai stav pozor. Objasnit emo im da ne moraju sta-
jati u stavu pozor dok im se objanjava zadatak. Nakon zapovjetke pozor slijedi na
mjestu odmor. Tada mogu stajati slobodno, oputeno, ali ne smiju razgovarati. Kad uju
zapovjetku otpusti, nastavljaju slobodno s igrom. Zapovjetke emo nekoliko puta po-
navljati uvjebavajui nauene stavove.
Koji e vlak prije stii na tranice
Uenike podijelimo u dvije skupine. Na uzvik Koji e vlak prije stii na tranice?, ue-
nici nastoje to prije doi do crte i stati jedan iza drugoga formirajui kolonu.
Crveni love plave - elementarna igra
Uenici su podijeljeni u dvije jednake vrste crvenih i plavih tako da svaki plavi ima svoj
crveni par. Na dogovoreni znak plavi se razbjee po dvorani. Na drugi znak plavi
hvataju crvene. Svaki uenik nastoji uhvatiti svog para i dovesti ga uitelju. Pobjednik
je onaj tko je posljednji uhvaen. Nakon toga ekipe mijenjaju uloge pa crveni hvataju
plave.
GLAVNI B DIO SATA
Tko e prije - tafetna igra
Uenici su podijeljeni u kolone. Prvi iz kolone tri do unja, obie ga i vraa se trei do
svoje kolone. Nakon to rukom udari sljedeeg uenika po ramenu, taj uenik kree i izvo-
di isti zadatak. Pobjeuje ekipa koja prva obavi zadatak.
17
ZAVRNI DIO SATA
Razgovor o satu
Uporaba udbenika
Uenici sjedaju u krug na strunjae ili na vedske klupe. Iznose dojmove o satu i uzimaju
udbenike. Promatraju sliku sportske dvorane u udbeniku, na str. 8. i 9. Uoavaju po
emu se njihova dvorana razlikuje od dvorane na slici. Priaju kojim e se spravama slu-
iti pri vjebanju. Imenuju sprave koje vide na slici. Uenici itai mogu proitati nazive
sprava. Istiu emu se osobito vesele. Ponavljaju pravila ponaanja u dvorani. O sadraju
razgovora i opsenosti odluit e uitelj. Uzimajui u obzir interese, sposobnosti i pred-
znanja uenika, pazit e da ih ne optereti prevelikim zahtjevima, odnosno da ih ne sputa-
va u iznoenju iskustava i znanja sve dok uenici jedni druge sa zanimanjem sluaju.
Uporaba udbenika
U sportskoj dvorani provest emo inicijalno provjeravanje:
- motorikih sposobnosti: fleksibilnosti trupa, repetitivne snage trupa, koordinacije,
brzine
- antropometrijskih znaajki: konog nabora nadlaktice.
Uenici e zajedno s uiteljem rezultate upisati u tablicu u udbeniku Bre, vie, jae 1 na
str. 29. i 33.
Uporaba udbenika
SURADNJA S RODITELJIMA
S roditeljima se moe dogovoriti da mjerenja antropometrijskih znaajki - tjelesnu visi-
nu, tjelesnu teinu i opseg podlaktice - obave kod kue i s djetetom upiu rezultate mje-
renja u tablicu na str. 29. u udbeniku. Vrijednost je takvog pristupa u tome da roditelje
ravnopravno ukljuimo u praenje rasta i razvoja djeteta te na taj nain jaamo suradnju i
potiemo roditeljsku odgovornost.
Uporaba udbenika
PRIRODA I DRUTVO
Razvijajui u uenika sposobnost prostorne orijentacije, povezat emo nastavnu cjelinu
Prostor (lijevo - desno, ispred - iza) iz prirode i drutva sa slikom u udbeniku Bre vie,
jae 1 na str. 8. i 9. Vjebajui i ponavljajui prostorne odnose na satu prirode i drutva,
posluit emo se, izmeu ostaloga, i udbenikom Bre, vie, jae 1 uoavajui na slici to
je lijevo, to je desno, to je ispred ega, a to iza, dok emo na satu tjelesne i zdravstve-
ne kulture usvojene odnose praktino primjenjivati.
18
BRE, VIE, JAE 1
Uporaba udbenika
MATEMATIKA
Osim na slici u udbeniku matematike, na predmetima koji uenike okruuju u uionici,
te u zadacima iz matematike uenici e na str. 8. i 9. u udbeniku Bre, vie, jae 1 prepo-
znavati sprave i pomagala oblika kugle, kvadra, valjka, uoavati ravne i zakrivljene crte,
prepoznavati likove kvadrata, pravokutnika, kruga. Na nastavnom satu tjelesne i zdrav-
stvene kulture nauit e formirati vrstu poredavi se na ravnoj crti, stati u formaciju kruga,
polukruga, kretati se po crti ravno i s promjenom smjera kretanja. Na taj emo nain u ue-
nika osvijestiti pojmove usvojene na satu matematike.
Uporaba udbenika
HRVATSKI JEZIK
U korelaciji s hrvatskim jezikom slike u udbeniku na str. 8. i 9. mogu biti poticaj za crta-
nje uspravnih i vodoravnih crta kao predvjeba za pisanje. Formiranjem vrste, kruga,
polukruga, kretanjem u razliitim smjerovima i formacijama, razvijat emo pojmove
kruga, polukruga, uspravne i vodoravne crte na razini grube motorike, ime izravno utje-
emo na poticanje razvoja fine motorike potrebne za svladavanje vjetine pisanja.
CILJ SATA:
sistematizacija usvojenih stavova o potrebi brige o svom zdravlju prije, za vrijeme i posli-
je tjelesnog vjebanja; razvijanje svijesti o uvanju okolia.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:
pedagoka radionica.
kartice, ljepljiva traka
udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1.
MOGUI TIJEK RADIONICE
1. Predstavimo se znakom
Priajui priu, potiemo uenike na to da zamiljaju kao da su odrasli i da se bave nekim
sportom. Nabrajamo im neke sportove kako bismo im pomogli i proirili mogunost izbora.
Svaki uenik na pripremljene kartice crta simbol koji oznauje njegov sport, primjerice -
nogometnu loptu, klizaljke, ko, vodu i sl. Karticu uvrste ljepljivom trakom na odjeu.
Nakon toga uenici eu uionicom traei onoga koji ima isti simbol. Pozdravljaju se i jedni
drugima priaju to im se svia u sportu koji su odabrali.
19
Obrazloenje uiteljima: Podupiranje, isticanje i vjeba-
nje pozitivnih modela ponaanja radi usvajanja zdravih
ivotnih navika opi je cilj odgoja i obrazovanja koji se
ostvaruje kroz razliite nastavne predmete. Na taj
nain opredijeljenost za promicanje zdravlja postaje
nedjeljiv dio naina ivota u koli. Stjecanje obavijesti
o uvanju i promicanju vlastitog zdravlja i okoline
sastavni je dio rada na svakom satu tjelesne i zdrav-
stvene kulture. Uspostavljajui korelaciju s ostalim
nastavnim predmetima, zdravstveni odgoj postaje dio
opeg obrazovanja i kulture ivljenja. Stoga se sadraj
pod naslovom Kako sigurno vjebati moe obraditi na
satu razrednika kao sistematizacija obavijesti o uva-
nju zdravlja usvojenih na satima tjelesne i zdravstvene
kulture.
KAKO SIGURNO
VJEBATI
udbenik
str. 10. i 11.
SAT RAZREDNIKA
NASTAVNA JEDINICA: Znamo li uvati svoje zdravlje
20
BRE, VIE, JAE 1
2. Kako sigurno vjebati
Uporaba udbenika
Otvorit emo udbenik Bre, vie, jae 1 na str. 10. i 11. Uenici e promotriti slike u
udbeniku. Ispriat emo im priu pratei slike u udbeniku. Imamo li lutke kojima se slu-
imo u nastavi, moemo ih iskoristiti da s pomou njih ispriamo priu. Uenici prate
priu gledajui slike u udbeniku. Potaknut emo ih da ispriaju to su iz prie zapamtili.
Najavit emo im cilj sata postavljajui zadatak: Lutka Ana ispriala vam je kako se njeni
prijatelji pripremaju za vjebanje, kako vjebaju i to rade nakon vjebanja. Sve je to pri-
kazano na slikama u vaim udbenicima. Podijelit ete se u tri skupine. Prva e skupina
ponovno promotriti slike koje prikazuju kako se pripremamo za vjebanje, druga e sku-
pina promotriti i porazgovarati o slikama koje prikazuju to radimo prije nego zaponemo
vjebati, a trea e skupina promotriti slike i porazgovarati o tome to radimo nakon vje-
banja. Zamislite da ste se nali s prijateljima i razgovarate o tome to je vano uiniti da
biste sigurno vjebali. Razgovor prikaite ostalima u razredu. Naa e vas lutka pozorno
sluati. Ako joj neto ne bude jasno, postavit e vam pitanja.
1. SKUPINA Krenuli smo na vjebanje.
2. SKUPINA Poinje sat vjebanja.
3. SKUPINA Vjebanje je zavrilo.
Organiziramo formiranje skupina i pomaemo uenicima u realizaciji zadatka dajui im
podrobnija objanjenja. Obilazei skupine, pratimo kako realiziraju zadatak i pomaemo
im savjetima.
Svaka skupina malom scenskom improvizacijom prikazuje svoj dio prie o sigurnom vje-
banju. Nagraujemo ih pljeskom. Uenici izraavaju svoje miljenje uoavajui je li to
izostavljeno. U razgovor ukljuujemo i lutku.
3. Igra pogaanja
Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je predstavnik odgovora DA, a druga pred-
stavnik odgovora NE. Uitelj izgovara tvrdnje. Ako je tvrdnja tona svi uenici koji pred-
stavljaju odgovor DA unu, a nije li tona, unu oni koji predstavljaju odgovor NE.
Uenici mogu stajati u dvije vrste jedna nasuprot drugoj kako bi lake uoili uenika koji
pogrijei.
Primjer:
Prije vjebanja moramo se dobro najesti. (une skupina NE)
Vjebamo uvijek u istoj opremi. (une skupina DA)
Presvlaimo se u svlaionici. (une skupina DA)
Ne jedemo odmah nakon vjebanja. (une skupina DA)
U opremi za tjelesni odlazimo kui. (une skupina NE)
Opremu za tjelesni pripremimo prije odlaska na vjebanje. (une skupina DA)
Prema navodima u udbeniku svaki e uitelj osmisliti igru tako da bude zanimljiva i dina-
mina. Iz igre mogu ispasti oni uenici koji pogrijee, a pobjeuje skupina u kojoj je osta-
lo vie uenika. Na taj nain jaamo skupnu povezanost i odgovornost prema skupini.
4. Vrednovanje
Radionicu zavravamo vrednovanjem. Uenici e rad u radionici ocijeniti nekim znakom
raspoloenja: , , , koji e ucrtati na veliki plakat, a potom e ispriati svoje dojmo-
ve. to im se u radu svidjelo? to im se nije svidjelo? to bi promijenili? Bi li eljeli ponov-
no raditi na slian nain? Zato?
21
NASTAVNA JEDINICA: Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske
klupe
Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje, igre.
NASTAVNE TEME:
Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje u koloni bez sudara
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe u kolskoj klupi
3. Glavni dio sata
b) Glavni B dio sata: tafetna igra Predavanje predmeta
4. Zavrni dio sata: Tko posprema spravu?
CILJ SATA:
spoznati vanost sudjelovanja u postavljanju i pospremanju sprava; razvijati navike zdra-
vog naina ivota; zadovoljiti potrebe uenika za kretanjem, poglavito za skakanjem, te za
poigravanjem i voenjem lopte.
POMOZIMO SI
MEUSOBNO
udbenik
str. 12. i 13.
Obrazloenje uiteljima: Teko je odrediti nastavnu
jedinicu koja bi mogla ostvarivati zadatak sudjelova-
nja uenika u postavljanju i pospremanju sprava te o
meusobnom pomaganju u nastavi tjelesne i zdrav-
stvene kulture. Od prvoga nastavnog sata uenike
upuujemo na meusobno pomaganje i organiziramo
njihovo aktivno sudjelovanje u svim aktivnostima.
Potujui sve nastavne principe, a osobito princip
sustavnosti i postupnosti pri odabiru tema za formi-
ranje nastavnih jedinica, iz operativnog plana i pro-
grama vidljivo je da se uenici s uporabom sprava i
pomagala susreu kad naue osnovne zapovjetke, kad
se naue razvrstati u parove i kad svladaju jedno-
stavne formacijske oblike. Jednaku vanost pri tome
ima i njihovo snalaenje na prostoru vjebalita.
Sudjelovanje u postavljanju i pospremanju sprava te
meusobno pomaganje sastavni je dio svakoga nas-
tavnog sata. S poveavanjem programskih zahtjeva
poveava se potreba za dobro organiziranim pripre-
manjem sprava i sudjelovanjem u uvanju i pomaga-
nju. Uenicima ne smijemo tu zadau nametnuti kao
zapovijed, ve im trebamo objasniti vanost njihove
uloge u obavljanju tog zadatka. Ponuene nastavne
jedinice posluit e uiteljima kao primjer mogueg
pristupa radu. Svaki e uitelj na temelju vlastite
prosudbe odluiti na kojem e nastavnom satu ueni-
cima objasniti vanost sudjelovanja u pospremanju i
pripremanju sprava.
22
BRE, VIE, JAE 1
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
utjecati na poveanje miine mase smanjenjem potkonog masnog tkiva
utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage nogu
poticati rad svih organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveanje funkci-
ja respiratornog i krvoilnog sustava
OBRAZOVNA:
usvojiti pravilan nain preskakivanja klupe u mjeovitom uporu
usvojiti voenje lopte nogom
nauiti pravilno podizati i odlagati predmete
nauiti organizirano pripremiti i pospremiti sprave
upoznati pravila nove igre
ODGOJNA:
razvijati svijest o vanosti meusobne suradnje i dogovaranja
utjecati na razvijanje meusobnog uvaavanja
poticati zajednitvo
njegovati pozitivne zdravstveno-higijenske navike
razvijati odlunost, samopouzdanje i upornost
utjecati na stvaranje ugodnog radnog ozraja.
vedske klupe
lopte.
METODE RADA:
paralelno odjeljenjski oblik rada.
23
MOGUI TIJEK SATA
Uporaba udbenika
U razredu, prije dolaska u sportsku dvoranu, otvorit emo udbenik Bre, vie, jae 1 na
str. 12. Uenici e promotriti sliku i ispriati to slika prikazuje. Od uenika itaa zatra-
it emo da proitaju tekst ispod slike. to rade uenici na slici? Kako vi sudjelujete u pri-
premanju i pospremanju sprava? Tko organizira uenike u tom poslu? Kako uenici obav-
ljaju svoj zadatak? Zato je vano posluati uputu uitelja? to bi se dogodilo kad bi svi
istodobno pospremali sprave ili kad bi svi pospremali istu spravu? Objanjavamo uenici-
ma da e na dananjem satu i oni sudjelovati u pripremanju i pospremanju sprava. Ako
dobro i brzo obave dobiveni zadatak, imat emo dovoljno vremena za vjebanje. Udbe-
nike ostavljamo u uionici i odlazimo u svlaionice da se pripremimo za sat.
Nakon to uenici stanu u vrstu, sat zapoinjemo s pozdravom. Najavljujemo zadatak,
objanjavamo ga i poinjemo ga izvravati.
UVODNI DIO SATA
Tranje u koloni bez sudara
Uenike prebrojavanjem podijelimo u nekoliko kolona. Svaka kolona ima svog vou. Na
dogovoreni znak uenici tre u kolonama za svojim voom umjerenom brzinom u razlii-
tim smjerovima. Voa kolone pazi da se pri odabiru smjera ne sudare. Na sljedei znak
uenici u kolonama ponu hodati, pa opet trati, i tako naizmjenino.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE NA VEDSKOJ KLUPI
Uenici ostaju u formaciji kolone. Svaka kolona ima zadatak pripremiti vedsku klupu na
kojoj e izvoditi vjebe. Uenicima objanjavamo kako e nositi klupu (pazei na pravil-
no dizanje i sputanje) te kamo e je staviti. Poto donesu spravu, uenici e stati u vrstu
iza sprave.
2. Gledanje suvjebaa iza sebe - stav sjedei raznono, bono na vedskoj klupi.
Pokretima glave lijevo-desno pogledati suvjebaa iza sebe.
3. Let ptica - stav sjedei, raznono, odruiti bono na vedskoj klupi. Izmjeninim podi-
zanjem i sputanjem ruku oponaati let ptijeg jata.
4. Otkloni na klupi - stav spojeni bono na vedskoj klupi, uzruiti. Otklon trupom ulije-
vo pa udesno.
5. Pljeskanje ispred klupe - stav sjedei raznono eono na vedskoj klupi, uzruiti.
Istodobnim pretklonom trupa i sputanjem ruku pljesnuti po tlu to dalje ispred sebe.
6. Podizanje nogu s tla - stav sjedei, noge ispruene eono na vedskoj klupi.
Oslanjajui se rukama o klupu, podii noge s tla i opet ih spustiti na tlo.
7. Ustajanje-sjedanje - stav eono na vedskoj klupi. Izmjenino ustati i sjesti na klupu.
8. Sunono poskakivanje u unju - stav uei eono ispred vedske klupe. Drei se
rukama za klupu, sunono poskakivati u mjestu u unju.
Nakon vjebanja svaka skupina nosi vedsku klupu na svoje radno mjesto. Objanjavamo ue-
nicima kako e pravilno dizati i nositi klupu. Vano je objasniti da se sprave nose redom, dogo-
voriti koja skupina ide prva, koja za njom da se ne bi stvorila guva i da se ne bi ozlijedili.
GLAVNI DIO SATA
Uenike emo organizirati i objasniti im kako da pripreme sprave. Vano je odabrati
dovoljno uenika. Svaki uenik mora dobiti tonu uputu o tome koju e spravu pripremi-
ti, kamo je treba staviti, kako e je nositi. Na isti nain uputit emo uenike u posprema-
24
BRE, VIE, JAE 1
nje sprava. Vano je da naue da nakon rada sprave moraju biti uredno sloene kako bi se
i drugi mogli njima koristiti. Pripremanje i pospremanje sprava treba nadgledati, a ne
pustiti da to uenici ine sami! Sprave i pomagala pripremamo neposredno prije rada i
odmah po zavretku rada ih pospremamo.
GLAVNI A DIO SATA
Organizirat emo pripremu kolskih klupa, lopti i stalaka koje emo nakon zavretka sata
pospremiti.
Uenike emo podijeliti u kolone, a ispred svake emo postaviti vedsku klupu, i to po
duini. Na na znak uenici jedan za drugim izvode poskoke sunonim odrazom u
mjeovitom uporu uzdu vedske klupe (upirui se rukama o klupu, a nogama o tlo).
Nakon obavljene zadae organizirat emo spremanje vedskih klupa, a potom pripremiti
lopte, koje emo kasnije iskoristiti i za tafetnu igru.
Slobodno poigravanje i voenje lopte nogom
Uenici ostaju u formaciji kolona. Na na znak prvi uenik iz svake kolone na doputeni
nain vodi loptu nogom do stalka (udaljenost 5 m), a potom se vraa u svoju kolonu nosei
loptu u ruci.
GLAVNI B DIO SATA
Predavanje predmeta - tafetna igra
Uenici su podijeljeni u kolone, smjetene jedna nasuprot drugoj na suprotnim stranama
dvorane. Uenik koji je prvi u koloni tri i nosi loptu ueniku u suprotnoj koloni. Predaje
mu loptu i stane na zaelje njegove kolone. Uenik koji je primio loptu tri natrag prema
suprotnoj koloni i predaje loptu sljedeem igrau. Pobjeuju one kolone iji su uenici
prvi izmijenili mjesta.
ZAVRNI DIO SATA
Tko posprema spravu?
Svi su uenici u formaciji kruga. Jedan se uenik nalazi u sredini zavezanih oiju. Na
dogovoreni znak uenik prilazi nekom od uenika i postavlja mu pitanje Tko posprema
spravu? Uenik mu odgovara izmijenjenim glasom. Pogodi li tko je to, mijenja s njim
ulogu, a ne pogodi li, igru nastavlja isti uenik.
Prije zavrnog pozdrava treba se osvrnuti na ponaanje uenika pri pripremanju i pospre-
manju sprava. Valja ih pohvaliti i naglasiti kako je sat tekao ugodno zahvaljujui njihovoj
suradnji te kako e uenici koji dou na nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture nakon
nas bez tekoa moi rabiti sprave koje su oni uredno pospremili.
25
NASTAVNA JEDINICA: Penjanje na vedske ljestve i silaenje
tafetna igra
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Penjanja i puzanja. Igre.
NASTAVNE TEME:
Penjanje na vedske ljestve i silaenje
tafetna igra Svladavanje zapreka.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje oko svog para
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe u parovima
3. Glavni dio sata
Penjanje na vedske ljestve i silaenje
tafetna igra Svladavanje zapreka
b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Ribolov
4. Zavrni dio sata: Uhvati loptu i zavri zapoetu rije.
CILJ SATA:
razvijati potrebu svakodnevnog vjebanja i zdravog naina ivota; razvijati svijest o potre-
bi meusobnog pomaganja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
sustavnim vjebanjem utjecati na poveanje miine mase i na smanjenje potkonog
masnog tkiva
utjecati na razvoj koordinacije
poticati rad svih organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveanje funkcija
respiratornog i krvoilnog sustava
OBRAZOVNA:
usvojiti pravilan nain penjanja i silaenja na vedskim ljestvama
znati pomagati i uvati suigraa u svladavanju prepreka
upoznati pravila nove igre
ODGOJNA:
razvijati svijest o vanosti uvanja i pomaganja
poticati uenike na meusobno pomaganje u svakodnevnim ivotnim situacijama
razvijati pravilan odnos prema radu potujui pravila igre i suigraa
poticati zajednitvo
njegovati pozitivne zdravstveno-higijenske navike
razvijati odlunost i odvanost
pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih i etikih osobina.
26
BRE, VIE, JAE 1
vedske ljestve
strunjae
medicinke
okviri vedskog sanduka.
METODE RADA:
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Tranje oko svog para
Uenici tre u paru. Na dogovoreni znak jedan uenik stane, a drugi tri oko njega. Kad
se vrate na svoje mjesto oba nastave trati. Na sljedei znak zamijene uloge i tako naiz-
mjenino izvode zadatak.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE U PAROVIMA
Uenici se podijele u parove pazei na podjednaku tjelesnu grau i spol.
1. Oponaanje suvjebaa - stav spojeni, licem okrenuti jedan prema drugom. Prvi u paru
izvodi pokrete (rukama, nogama, tijelom), a drugi ga prati pogledom i oponaa. Potom
zamijene uloge.
2. Gledanje preko ramena - stav spetni, leima okrenuti jedan prema drugome. Istodob-
nim okretanjem glave jednoga u lijevu, a drugoga u desnu stranu gledaju se preko rame-
na.
3. Pljeskanje preko glave - stav spojeni, leima okrenuti jedan prema drugome na razma-
ku od pola metra, priruiti. Zaklonom trupa i podizanjem ruku pljesnu iza glave, pogled
za rukama.
4. Zibanje u paru - stav raskorani, licem okrenuti jedan prema drugome, ruke stave na
ramena i nalaze se u pretklonu. Potiskuju rukama ramena i zibaju se u paru.
5. Gledanje ispod nogu - stav raskorani, leima okrenuti jedan prema drugome na uda-
ljenosti od pola metra, priruiti. Istodobno izvode pretklon trupa i gledaju se ispod nogu.
6. Otkloni u paru - stav spojeni, leima okrenuti jedan drugome i dre se za ruke u uzru-
enju. Izvode otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama.
7. Podizanje nogu u paru - dva uenika lee u poloaju jedan iza drugoga i dre se za
ruke u uzruenju. Istodobno podiu noge i sputaju ih na tlo.
8. Pumpanje vode - prvi je u uspravnom poloaju, a drugi licem okrenut prema njemu u
unju i dre se za ruke. Izmjenjuju uloge tako da prvi prelazi u uanj, a drugi u usprav-
ni poloaj.
27
GLAVNI DIO SATA
Uporaba udbenika
Uenici neka sjednu na strunjae ili vedske klupe kako bismo im objasnili zadatak.
Otvorit e udbenik na str. 13. i promotriti slike. Porazgovarat emo o tome to rade ue-
nici na slikama i kako jedni drugima pomau u izvoenju zadatka. Uenicima emo objas-
niti da osim uitelja u uvanju i pomaganju veliku ulogu imaju i oni sami. uvajui jedni
druge na pravilan nain, pomau svojim prijateljima pruajui im osjeaj sigurnosti,
pomau im da lake izvedu vjebu i osiguravaju jedni druge od pada. Posebno emo pro-
motriti sliku koja prikazuje kako uenik pomae pri penjanju i sputanju sa vedskih lje-
stvi i najprije objasniti, a zatim demonstrirati nain pomaganja. Nakon toga uenike emo
podijeliti u kolone i prijei na izvoenje zadatka.
GLAVNI A DIO SATA
Penjanje na vedske ljestve do sredine i silaenje - pojedinano
Uenike podijelimo u nekoliko kolona i organiziramo pripremanje strunjaa. Svaka se
kolona nalazi ispred vedskih ljestvi. Na na znak uvijek se penju prvi iz kolona, a posljed-
nji ih uvaju. Nakon to prvi uenik obavi zadatak, preuzima ulogu uvanja, i tako se
izmjenjuju.
Svladavanje zapreka - tafetna igra
Uenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Na uiteljev znak prvi iz kolona tre do okvira
vedskog sanduka ispod kojeg se moraju provui, zatim vijugavo izmeu tri medicinke.
Kad obiu posljednju medicinku, tre na svoje mjesto, dodirnu sljedeeg uenika po rame-
nu i on dalje izvodi isti zadatak. Tako redom do posljednjega. Pobjeuje kolona koja prva
uspjeno obavi zadatak.
GLAVNI B DIO SATA
Ribolov - elementarna igra
Sve uenike podijelimo na dvije jednake vrste, jedna je na jednoj, a druga na drugoj stra-
ni dvorane. U sredini su dva uenika ribara, koji se dre za ruke. Na dogovoreni znak
uenici nasuprotno pretravaju igralite, a ribari ih nastoje uhvatiti u mreu. Svaki
uhvaeni uenik postaje ribar i tako se poveava ribarova mrea. Pobjeuje onaj ue-
nik koji je ostao neuhvaen.
ZAVRNI DIO SATA
Uhvati loptu i zavri zapoetu rije
Uenici stoje u formaciji kruga. Uenik u sredini kruga ima loptu. Njegov je zadatak da
jednom ueniku baci loptu i pone izgovarati slog neke zamiljene rijei. Unaprijed se
moemo dogovoriti koje e pojmove uenici pogaati pa time uspostavljamo korelaciju s
drugim predmetima: likovima iz proitane bajke ili prie, brojevima do 10, jesenskim plo-
dovima, geometrijskim tijelima, geometrijskim likovima i sl., vezanima za gradivo koje
obraujemo u prirodi i drutvu, matematici ili hrvatskom jeziku. Ako uenik kojem je upu-
ena lopta zavri zadanu rije, odlazi u sredinu i zadaje rije nekom drugom.
Prije zavrnog pozdrava uenike emo pohvaliti za dobro obavljeno uvanje pri penjanju
i silaenju te emo ih potaknuti da jedni drugima pomau i da se meusobno uvaju i u
drugim situacijama u igri, pod odmorom i u uenju u razredu.
28
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA JEDINICA: Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno
Hodanje i tranje uz glazbenu pratnju
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kolutanja, Ritmike strukture.
NASTAVNE TEME:
Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno
Hodanje i tranje uz glazbenu pratnju.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje uz glazbu
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe uz glazbu
3. Glavni dio sata
Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno
Hodanje, tranje, poskoci i djeji plesovi uz primjenu udaraljki, pjesme, recitacije i glazbe
b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Maka i mi
4. Zavrni dio sata: Stupanje uz pratnju.
MOJ KATALOG
ONOGA TO ZNAM
udbenik
str. 35. do 43.
Uputa uiteljima: Razina usvojenih motorikih znanja
uenika ovisi o dobrom poznavanju strukture motori-
koga gibanja, ispravnom izvoenju motorike zadae te
o dovoljnom broju vjebanja i ponavljanja motorikoga
gibanja. U udbeniku Bre, vie, jae 1 na str. 35. i 36.
prikazani su crtei svih motorikih struktura gibanja
koje uenik prvog razreda treba usvojiti. Te stranice
imaju viestruku namjenu. Kako je udbenik nastavno
sredstvo koje pomae uenicima da lake i bolje usvoje
znanja predviena planom i programom, crtee prikaza-
ne na tim stranicama iskoristit emo da bi uenicima
djelotvornije objasnili motoriku zadau. Uz demonstra-
ciju, uenik e, promatrajui sliku, dopuniti informaciju
uoavajui pojedinosti koje mu mogu promaknuti prili-
kom promatranja demonstracije. Crtee motorikih
gibanja koje uenici trebaju usvojiti neizostavno emo
iskoristiti prilikom usvajanja sloenih struktura giba-
nja, ija se demonstracija odvija brzo i nije ju mogue
usporiti.Time emo uenicima koji imaju slabije razvije-
nu sposobnost percepcije i promatranja omoguiti bolje
razumijevanje potujui naelo individualizacije. Svaka
je nastavna cjelina predoena slikovnim prikazom pra-
vilnog izvoenja one motorike zadae koja je najbolje
reprezentira, stoga crte moemo iskoristiti na svakom
satu na kojem uimo novo motoriko gibanje. Obraena
nastavna jedinica odabrana je kao primjer primjene
udbenika u svladavanju motorike zadae ija je
struktura gibanja sloenija. Na slian nain crtei se
mogu iskoristiti i za usvajanje ostalih motorikih zada-
a. Osim na satima uenja novoga motorikoga gibanja
crtee emo iskoristiti na satima ponavljanja i vjeba-
nja te na zavrnom satu, kada e nam posluiti u siste-
matizaciji usvojenog znanja.
PRVO POLUGODITE
29
CILJ SATA:
pravilnim izvoenjem prirodnih oblika kretanja zadovoljiti potrebe uenika za kretanjem
i svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
sustavnim vjebanjem utjecati na poveanje miine mase i na smanjenje potkonog masnog tkiva
utjecati na razvoj koordinacije i ravnotee
poticati rad organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveanje funkcija
respiratornog i krvoilnog sustava
OBRAZOVNA:
usvojiti pravilan nain kolutanja po vodoravnoj podlozi
poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta
razvijati osjeaj za ritam i reakciju na promjenu dinamike i izmjenu tempa
upoznati novu igru
ODGOJNA:
pridonositi razvoju odlunosti, upornosti i ustrajnosti
razvijati osjeaj za sklad i ljepotu pokreta uz glazbu
njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaavanja
razvijati pozitivan odnos prema radu i zajednikim aktivnostima
razvijati pozitivne moralne kvalitete u potovanju pravila igre i ponaanja.
vedra, poletna glazba, kasetofon
strunjae.
METODE RADA:
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Tranje uz glazbu
Uenici hodaju umjerenim tempom iza oznaene crte igralita u dvorani. Na znak glazbe
raziu se slobodno po prostoru i svaki tri u eljenom smjeru. im glazba prestane, ponov-
no se okupljaju u kolonu i hodaju umjerenim tempom.
30
BRE, VIE, JAE 1
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE UZ GLAZBU
Slobodna formacija.
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, priruiti. Istegnuti se na prste, uzruiti, prijei u
uanj, ruke u priruenju do tla. Glava prati pokret.
2. Pokretanje glave u ritmu - stav spojeni, priruiti. U zadanom ritmu izvoditi pokrete
glavom lijevo - desno.
3. Podizanje ramena u ritmu - stav spojeni, priruiti. Podizati lijevo pa desno rame u
ritmu.
4. Izmjenini zamasi rukama - stav spojeni, jednom rukom uzruiti, a drugom priruiti.
Zamahom mijenjati poloaj ruku.
5. Pretklon - usprav - stav spetni, uzruiti. Pretklon trupa s pogledom ispred sebe, zatim
usprav.
6. Podizanje nogu s tla - leei poloaj na leima. Naizmjence podizati lijevu, pa desnu
nogu u zadanom ritmu.
7. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruiti. Visoko podignuti jednu nogu i pljesnu-
ti dlanovima ispod noge. Zatim isto izvesti drugom nogom.
8. Poskakivanje s pljeskom iznad glave - stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci na mje-
stu, na svaki jai odraz pljesnuti iznad glave rukama.
GLAVNI DIO SATA
Uporaba udbenika
Uitelj e uenicima objasniti nain izvoenja motorikoga gibanja i demonstrirati
izvoenje. Potom e uenici otvoriti udbenik i promotriti sliku koja prikazuje kotrljanje.
Uenici e uoiti poloaj tijela za vrijeme kretanja i smjer kretanja. Nakon to jedan ue-
nik pravilno demonstrira kretanje popraeno usmenim objanjenjem uitelja, prelazi se na
izvoenje kretanja.
GLAVNI A DIO SATA
Bono kotrljanje u opruenom poloaju ulijevo i udesno
Ispred svake kolone postavimo dvije strunjae po irini. Iz poetnog poloaja, leei na
prsima ili na leima, uenici se bono kotrljaju u opruenom poloaju na lijevu stranu do
kraja strunjae, a odmah zatim na desnu stranu, takoer do kraja strunjae.
Vjetar
Uenici su vjetar i stoje uza zid. Na glasnu glazbu, podie se jak vjetar i uenici tre po
cijeloj dvorani. Na srednje glasnu glazbu, vjetar je slabiji, uenici tre polagano uza zid,
na tihu glazbu vjetar se odmara, uenici unu. Kad glazba prestane, vjetar spava i ueni-
ci sputaju glavu na koljena.
GLAVNI B DIO SATA
Maka i mi - elementarna igra
Uenici su u zatvorenom krugu i dre se za ruke, licem okrenuti prema sredini. Jedan ue-
nik u krugu je mi, a drugi izvan kruga je maka. Na uiteljev znak maka nastoji uhva-
titi mia koji bjei iz kruga i natrag u krug. Ostali uenici podizanjem i sputanjem ruku
proputaju maku u krug ili joj zatvaraju prolaz kako bi miu omoguili da pobjegne.
Kad maka uhvati mia, uitelj odreuje druga dva uenika i igra se nastavlja.
31
ZAVRNI DIO SATA
Stupanje uz pratnju
Uenike podijelimo u nekoliko kolona. Na znak glazbe ponu stupati u ritmu koji odreu-
je glazba.
Uporaba udbenika
Slike motorikih znanja iskoristit emo kao dopunu demonstraciji prilikom uenja svih
sloenih struktura gibanja.
Slikama emo se posluiti na satima ponavljanja motorikih struktura za korekciju i ana-
lizu u radu s pojedinim uenicima koji tee svladavaju odreenu motoriku zadau.
Uporaba udbenika
GLAZBENA KULTURA, HRVATSKI JEZIK, MATEMATIKA
Napjeve uz pokret, ritmizirano izvoenje brojilica i izgovaranje stihova izvodit emo uz
sadraje glazbene kulture, recitiranje nauenih pjesmica, brojenje do deset i sl.
32
BRE, VIE, JAE 1
HRVATSKI JEZIK
1. Jezino izraavanje - Govorenje - razgovor, postavljanje pitanja, odgovaranje na
pitanja
2. Jezino izraavanje - Pisanje - stvaranje samostalnih reenica prema slici
3. Knjievnost - Nada Ivelji, Kocka sa est lica, interpretacija proznog teksta; Komu-
nikacijski postupci: opisivanje igre, izraavanje osjeaja svianja
4. Knjievnost - Zvonimir Balog, Voda za pranje, interpretacija poetskog teksta
5. Jezino izraavanje - Pisanje - odgovori na pitanja
6. Hrvatski jezik - Pravopis i pravogovor - izgovor glasova i u rijeima
MATEMATIKA
1. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, vjebanje i ponavljanje na diferenciranim zada-
cima
2. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, vjebanje i ponavljanje
3. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, zadaci zadani rijeima, vjebanje i ponavljanje
4. Usporeivanje brojeva do 20, vjebanje i ponavljanje
5. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, stvaranje matematikih pria
PRIRODA I DRUTVO
1. Nae tijelo i zdravlje - Rad i odmor, obrada
2. Nae tijelo i zdravlje - Osobna higijena, obrada
3. Nae tijelo i zdravlje - Odjea i obua u pojedinom godinjem dobu, obrada
1. Mjeoviti vis eono, Reprodukcija ritma pljeskanjem
2. Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje, Ciklika kretanja razliitim tempom
do 1 minute
3. Bacanje lopte udalj s mjesta, Brzo tranje do 20 m
LIKOVNA KULTURA
1. Slikanje akvarelom - Mjehurii sapunice, ritam i kompozicija krugova, mehaniko
mijeanje boja
2. Dizajn - Moja modna kreacija, kontrast crta, mrlja, likova i boja, kompozicija
TEMATSKO POUAVANJE -
TJEDAN POSVEEN ZDRAVLJU
Uz 7. travnja,
Svjetski dan zdravlja
Obrazloenje uiteljima: Zdravstveni odgoj kao inte-
gralni dio odgoja uope ostvaruje se u svim nastavnim
sadrajima, a posebno je njegovo ostvarivanje
naglaeno u nastavi prirode i drutva i tjelesne i zdrav-
stvene kulture. Sadraji udbenika Bre, vie, jae 1
tijesno su povezani s nastavnom cjelinom Nae tijelo i
zdravlje iz prirode i drutva te sa sadrajima zdrav-
stvenog odgoja na satima razredne zajednice to omo-
guuje obradu temeljenu na integracijskim postupcima
i tematskom povezivanju.
Tematsko pouavanje i uenje primjenom integrativnih
postupaka i metoda mogue je ostvariti tijekom jednog
tjedna:
- integracijskim pristupom u ostvarivanju nastavnih
sadraja odreenim temom Tjedan posveen zdravlju
- izradom tematskog panoa
- ukljuivanjem roditelja u ostvarivanje ciljeva zdrav-
stvenog odgoja.
Prijedlog rasporeda nastavnih sadraja tijekom tematskog tjedna
33
GLAZBENA KULTURA
1. Izvoenje glazbe - Kako se to radi, djeja glazbena igra
2. Izvoenje glazbe - Kad si sretan, pjevanje uz pokret
3. Izvoenje glazbe - Muhara, pjevanje napjeva
SAT RAZREDNIKA
Savjeti za dobro dranje tijela
TEMATSKI RODITELJSKI SASTANAK
Roditelj - ruka koja pomae
CILJ:
stjecanje znanja o ouvanju i unapreenju zdravlja i usvajanje pozitivnih zdravstvenohigijen-
skih navika i stavova primjenjujui metode i oblike rada kojima e uenici iskustvenim ue-
njem i samostalnim rjeavanjem problema razviti svijest i odgovornost za vlastito zdravlje.
ZADACI:
ODGOJNI:
razvijati potrebu za uvanjem zdravlja
razvijati pozitivne zdravstvene stavove
utjecati na razvijanje i stvaranje zdravstveno-higijenskih navika kao ivotni princip
njegovati odnose povjerenja, razumijevanja i tolerancije
poticati suradnju, pomaganje i meusobno uvaavanje
poticati skladan razvoj djeteta kao cjelokupne osobe
njegovati pozitivan odnos prema radu poticanjem aktivnosti, inicijative, ustrajnosti,
upornosti, odgovornosti i strpljivosti
navikavati uenike na rad u skupinama
razvijati skupnu povezanost
OBRAZOVNI:
nauiti kako i kada odravati osobnu higijenu tijela
razumjeti potrebu pravilne izmjene rada i odmora
razvijati potrebu aktivnog odmaranja
razlikovati i imenovati odjevne predmete i vrstu obue
znati odabrati odjeu i obuu primjereno vremenskim prilikama
primijeniti znanje zbrajanja i oduzimanja na novim primjerima
upoznati prozni tekst
uspostaviti komunikaciju s poetskim tekstom
razvijati sposobnost tumaenja proznog i poetskog teksta
primjenjivati usvojene pravopisne norme u pisanom izraavanju
razvijati i poticati stvaralaki pisani, glazbeni i likovni izraz
usvajati nove spoznaje iskustvenim oblicima uenja
pjevati napjeve po sluhu
usavravati tehniku slikanja akvarelom i flomasterom
razlikovati osnovne i izvedene boje
usvojiti pojam mehanikog mijeanja boja
primijeniti kompoziciju i kontrast boja i crta
FUNKCIONALNI:
utjecati na razvijanje i bogaenje rjenika
poticati kreativnost u govorenom i pisanom izraavanju
razvijati sposobnost paljivog sluanja i iznoenja vlastitog miljenja
razvijati stvaralaku imaginaciju i matu
razvijati sposobnost zapaanja, povezivanja i zakljuivanja
34
BRE, VIE, JAE 1
razvijati pamenje, panju i tonost u radu
razvijati interes i poticati motivaciju.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA PO DANIMA:
Prvi dan: plakat velikog formata Minute za zdravlje, trake papira iroke tri do pet centi-
metara, strunjae, niske rue ili prea, tamburin, listii s diferenciranim matematikim
zadacima zbrajanja i oduzimanja, prazni listovi papira za svakog uenika, pribor za osob-
nu higijenu uenika, oprema za tjelesno vjebanje
Drugi dan: pribor za osobnu higijenu, za svaku skupinu po tri kockice, prazni listovi papi-
ra za svakog uenika, umnoena pria Nade Ivelji, Kocka sa est lica, za svakog ueni-
ka, nastavni listii Dnevni raspored rada i odmora, lopte
Trei dan: pribor za osobnu higijenu uenika, prazna ambalaa od pribora za osobnu higi-
jenu, raznovrstan pribor za osobnu higijenu, prazni listovi papira za svakog uenika,
umnoeni tekst pjesme Zvonimira Baloga, Voda za pranje, sapunica, manja posuda za
sapunicu, vodene boje, kistovi, papir za slikanje, pripremljeni zadaci rijeima na listiima
etvrti dan: pribor za osobnu higijenu uenika, prazni listovi papira za uenike, kutija,
flomasteri u boji, papir za crtanje
Peti dan: vreica, pribor za osobnu higijenu uenika, prazni listovi papira za uenike,
loptice, plave i crvene vrpce.
35
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
1. JUTARNJA TJELOVJEBA
Dan zapoinjemo jutarnjim vjebanjem primjenjujui vjebe u udbeniku
Bre, vie, jae 1. Otvaramo prozore i slaemo klupe da oslobodimo pro-
stor za vjebanje. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se pri-
borom za osobnu higijenu.
2. MINUTE ZA ZDRAVLJE
Priredit emo plakat pod naslovom MINUTE ZA ZDRAVLJE. Slike vjebi
u udbeniku Bre, vie, jae 1, moemo fotokopirati u uveanom formatu
i zalijepiti ih na plakat. Uz slike emo ispisati imena uenika.
Uenici e nakon jutarnjeg vjebanja uz svoje ime istaknuti odabrani znak
raspoloenja. Za dobro raspoloenje mogu ucrtati sunce, plus, smijeka
a za loe raspoloenje oblak, minus, tuan lik i sl. Uputit emo uenike da
otvore udbenik Bre, vie, jae 1. Jutarnjim vjebanjem zapoet emo
svaki dan tijekom tjedna.
3. I MI SMO ZA ZDRAVLJE
Prethodnu nastavnu situaciju iskoristit emo za najavu tematskog tjedna.
Kako se osjeamo nakon jutarnjeg vjebanja? Kako vjebanje utjee na
na razvoj? Najavljujemo uenicima da emo tjedan koji je pred nama
posvetiti naem zdravlju.
4. TO RADIMO TIJEKOM DANA
Uenike emo podijeliti u skupine. Svaka e skupina na trake papira zapi-
sati to sve rade tijekom dana (uimo, odmaramo se, spavamo, igramo se,
ruamo.). Na jednu traku treba zapisati samo jednu aktivnost. Na kol-
skoj ploi istaknut emo naslove:
RAD ODMOR ISTOA ODJEA I OBUA PREHRANA
Uenici po skupinama izvjetavaju o svojim dnevnim aktivnostima. Trake
sa zapisanim aktivnostima svrstavaju pod pripadajui naslov na plou.
Uoavamo da se tijekom dana bavimo razliitim aktivnostima.
Uitelj ita navedene aktivnosti, a uenici pokretima pokazuju u kojem
se poloaju nalazi njihovo tijelo tijekom odreene aktivnosti. Koji se
poloaj najee ponovio? Dok hodamo i sjedimo, treba paziti na pra-
vilno dranje tijela. Koje nam vjebe pri tome pomau, nauit emo
vjebajui.
7
3
5
25
DRANJE TIJELA; SAVJETI
ZA DOBRO DRANJE TIJELA,
udbenik str. 14., 15.
MINUTE ZA ZDRAVLJE,
udbenik str. 16. i 17.
OPIS NASTAVNIH DANA
PO NASTAVNIM SITUACIJAMA
PRVI DAN: Dranje tijela
36
BRE, VIE, JAE 1
5. VRIJEME ZA VJEBANJE - VJEBANJEM DO ZDRAVLJA
Tema dana je dranje tijela, stoga emo vie vremena obratiti na tjelesnu i
zdravstvenu kulturu s naglaskom na dranju tijela.
Predviene sadraje realizirat emo u kolskoj dvorani.
(Prijedlog dnevne pripreme u prilogu)
6. KAKVO JE NAE DRANJE TIJELA
Nakon povratka u uionicu uenici e promotriti crtee u udbeniku Bre,
vie, jae 1. Podijelit e se u parove i jedni drugima pokazati kako se treba
uspravno drati, kako treba pravilno drati tijelo dok sjedimo za stolom te
kako se treba pravilno drati dok uimo i piemo. Raspravit emo s ue-
nicima koji je nain dranja tijela dobar, a koji lo i zato. Organizirat
emo uvare zdravlja. Parovi uenika jedno e drugome biti uvari
zdravlja. Povremeno e obratiti pozornost na dranje tijela svog para dok
pie, pod odmorom ili dok sjedi. Dobro dranje e pohvaliti, a na loe e
upozoriti nekim tajnim, nenametljivim znakom, o kojem e se zajedno
dogovoriti.
7. ZBRAJAMO I ODUZIMAMO USPRAVNO DREI LEA
S uenicima emo ponavljati i vjebati planirane sadraje iz matematike.
Uenici e zadatke rjeavati individualno na unaprijed pripremljenim nas-
tavnim listiima. uvare zdravlja podsjetit emo na njihovu ulogu. Ue-
nicima je vano objasniti da ne trebaju neprestano provjeravati pazi li nji-
hov par na pravilno dranje tijela. Dovoljno je da to uine jednom tijekom
rada jer e ih neprestano provjeravanje pravilnog dranja omesti u uenju.
Kako bismo osigurali da svi uenici jednako dugo rade na rjeavanju zada-
taka pripremit emo listie s diferenciranim zadacima prema stupnju slo-
enosti. U pripremi emo imati nekoliko dodatnih zadataka za one ueni-
ke koji zavre prije nego ostali. Rezultate e svaki uenik provjeriti tako da
svoja rjeenja usporedi s rjeenjima na poleini listia. Na kraju emo s
uenicima porazgovarati o postignutim rezultatima i o tome jesu li njima
zadovoljni.
8. KAD TORBA POSTAJE TEKA
Na kolskom hodniku ili u razredu organizirat emo tafetnu igru
prenoenja kolske torbe. Uenike emo podijeliti u kolone. Prvo e nosi-
ti torbu u jednoj ruci, zatim u drugoj, a potom na leima. Raspravit emo
koje je noenje lake, koje tee i kako utjeemo na zdravlje noenjem torbe
u jednoj ruci. Kako je najbolje nositi kolsku torbu?
9. IGRA ZAMILJENOG KRETANJA
Organiziramo igre zamiljenog kretanja. Uenici se slobodno kreu uio-
nicom. Zamislite da eete ulicom. Zastajete pred izlogom i promatrate
izlog. urite na tramvaj. Vozite se u tramvaju. Stojite i gledate kroz prozor.
urite kui uurbano hodajui. Susreete prijatelja ili prijateljicu. Zastane-
te i pozdravljate se. Nastavljate hodati. Ve ste blizu kue i hodate sporije.
Ulazite u stan. Sjedate na stolac.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
45
20
20
5
10
37
10. PITAMO I ODGOVARAMO
Slike u udbeniku Bre, vie, jae 1, iskoristit emo za vjebu pisanja.
Uenici e promotriti slike i izmisliti imena djece na slikama. Sjest e u
krug i priati o djeci na slikama. Zamiljat e da su im prijatelji i da ih
poznaju. Zamiljat e kamo djeca idu, to rade, to vole jesti, ega se vole
igrati, kakvi su prijatelji, ime se bave u slobodno vrijeme i sl.
Organizirat emo razgovornu igru. Uenike emo podijeliti u parove. Jed-
no iz para bit e u ulozi djeaka ili djevojice sa slika u udbeniku. Svaki
e par odigrati kratak razgovor. Zamijenit e uloge kako bi svi doivjeli
iskustvo uivljavanja u ulogu. Razgovornom igrom pripremit emo ueni-
ke za vjebu pisanja. Na unaprijed pripremljene papire uenici e zapisati
zamiljeni razgovor. Podsjetit emo ih na potivanje pravopisnih pravila,
na veliko slovo na poetku reenice i na znak na kraju pitanja i odgovora.
Nekoliko e uenika proitati zapisane reenice. Sve pismene radove izlo-
it emo na pano.
11. DAN ZA DOBRO DRANJE TIJELA
Nastavni dan zavrit emo itanjem savjeta za dobro dranje tijela u
udbeniku Bre, vie, jae 1. Porazgovarat emo o tome zato je vano
paziti na pravilno dranje. Loe dranje tijela moemo ispraviti sami.
Kako? U tome nam moe pomoi lijenik koji e nas uputiti na posebne
vjebe ili na plivanje. Uputit emo uenike da o tome to su nauili obavi-
jeste roditelje i njima proitaju savjete za dobro dranje tijela.
12. OCJENA DANA
Porazgovarat emo s uenicima o proteklom danu. Podsjetit emo ih na
njihovu ulogu uvara zdravlja. Na unaprijed pripremljene papire, ueni-
ci e napisati ili nacrtati to im se tog dana osobito svidjelo.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
10
15
5
38
BRE, VIE, JAE 1
Nastavni dan zapoinjemo vjebanjem vjebi u udbeniku Bre, vie, jae 1.
Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu
higijenu.
Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE koji je izvjeen na panou, uenici
dogovorenim znakovima oznauju svoje raspoloenje.
2. KOCKICA RAUNALICA
Uenike podijelimo u skupine s parnim brojem lanova. Svaka skupina
bira svoje ime i zapisuje ga na papir. Za igru su potrebne tri kockice. Igra
se tri kruga. Svaki uenik tonim rezultatom osvaja bod za svoju skupinu.
Bodovi se upisuju na papir. Svaki uenik iz skupine rjeava po jedan zada-
tak iz svakog kruga.
1. krug zadataka - uenik baca tri kockice i zbraja brojeve koje kockice
pokazuju
2. krug zadataka - uenik baca sve tri kockice i zbraja brojeve koje kocki-
ce pokazuju. Zatim baca jednu kockicu i broj koji se pojavljuje oduzima
od prethodnog zbroja. Ako je broj koji kockica pokazuje nemogue odu-
zeti od prethodnog zbroja, skupina gubi bod
3. krug zadataka - uenik baca sve tri kockice i zbraja brojeve koje kocki-
ce pokazuju, dobiveni zbroj dopunjuje onim brojem koji nedostaje do 20.
3. NAJAVA PRIE
to vas je u igri veselilo, a to ljutilo? O emu je ovisilo hoete li dobiti
laki, tei ili nemogu zadatak? Raunanje s kockicom iskoristit emo kao
motivaciju za tekst Nade Ivelji, Kocka sa est lica. Kocka sa est lica sta-
nuje u prii. Posluajte.
(Lui, K. i Marjanovi B.: Gdje stanuju prie, itanka za prvi razred
osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2001.)
4. INTERPRETATIVNO ITANJE, EMOCIONALNA STANKA,
IZRAAVANJE DOIVLJAJA
Nakon interpretativnog itanja i emocionalne stanke uenici slobodno
izraavaju svoje dojmove.
5. KOMUNIKACIJA S UMJETNIKIM TEKSTOM
Koliko kockica ima lica? to su kockici lica, a to joj je glava? Zbog ega
je moemo nazvati smutljivicom? to znai taj izraz? Zato je kockica
varalica prevrtljivica? Smislite jo rijei kojima biste opisali kockicu. Za
to je stvorena kocka? Zato kocka i novac ne pristaju zajedno? Uza to
pristaje novac? to je vama nagrada za rad? to vam je nagrada za igru?
Koju igru najee igrate kockicom? Zato se igra zove ovjee ne ljuti se?
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
7
30
3
5
20
DRUGI DAN: Rad i odmor
MINUTE ZA ZDRAVLJE,
39
Koje su vam igre najdrae? Gdje se najradije igrate? Ako se veina ueni-
ka izjasni da se najradije igraju kod kue, najavit emo im da emo naui-
ti igru koju mogu igrati sa svojim prijateljima vani i pri tom uivati u kre-
tanju na zraku. Ako se uenici izjasne da se najradije igraju vani, porazgo-
varat emo o tome kako je kretanje na zraku povezano sa zdravljem.
6. U IGRI ZAJEDNO
S uenicima emo izai van. Igru emo organizirati na travnatom terenu,
a ne na igralitu.
Brusim, brusim karice
Uenici stoje u formaciji kruga. Uenici brojilicom odreuju uenika koji
zapoinje igru. Prilazi nekom od uenika i pita ga: Gdje se bruse kari-
ce? Uenik ga upuuje na nekog od uenika. Tada svi uenici meuso-
bno moraju zamijeniti mjesto. Ako za vrijeme promjene uenik stigne na
mjesto pokazanog uenika, ostaje u krugu, a onaj tko je ostao bez mjesta
nastavlja igru.
7. RAD I ODMOR
Po povratku u uionicu povest emo razgovor o radu i odmoru.
Uenici e nabrojiti svoje radne obveze: uenje, pomo u kuanskim
poslovima, odlazak u trgovinu i sl. Koja nam obveza oduzima najvie vre-
mena? Kako se osjeamo nakon nastave? Koliko vremena provodimo
odmarajui se? Kako se odmaramo od uenja? Na plou ili prozirnicu
napisat emo naine kako se uenici odmaraju.
GLEDANJE TELEVIZIJE
IGRE U PRIRODI
BAVLJENJE SPORTOM
IGRANJE NA RAUNALU
SPAVANJE
Svaki e uenik izdvojiti nain odmaranja kojim se on najee koristi.
Oznait emo navedenu tvrdnju kriiem. Sigurno je da e najvie ozna-
ka biti uz gledanje televizije ili igranje na raunalu. Na temelju dobivenih
rezultata izvest emo zakljuak. U kakvu je poloaju nae tijelo dok
uimo, itamo, piemo zadau, gledamo televiziju ili se igramo na rau-
nalu? Koristi li to naem zdravlju? to bismo trebali initi da ostanemo
zdravi? Zato se volimo kretati? Zato se veselimo nastavi tjelesne i
zdravstvene kulture? Kreemo li se dovoljno? Zato su kretanje i igra
korisne za zdravlje?
8. IGRA KOJU NAJVIE VOLIM
Uenici sjednu u krug i predstave se igrom koju najvie vole tako da je
imenuju ili opiu. Uitelj zapisuje nazive igara na papir. Popis igara izlo-
it e na pano. Od navedenih igara odabrat e jednu i odigrati je s ueni-
cima. Igre pogodne za izvoenje u uionici, primijenit emo kad uoimo
da su se uenici umorili. Na izvanuioninoj nastavi primjenjivat emo
igre pogodne za izvoenje na terenu.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
25
30
20
40
BRE, VIE, JAE 1
9. DNEVNI RASPORED RADA I ODMORA
Na pripremljene listie uenici e upisati svoje dnevne radne obveze i nain
kako se mogu odmarati. Ispisat e svoju poruku kako se najzdravije odmara-
mo.
Zovem se: __________________________________
TO SVE RADIM? KAKO SE ODMARAM?
Moja poruka : ________________________________________
10. NAE PORUKE
Uenici itaju svoje zapise. Uoavaju tko u razredu ima iste interese i sklo-
nosti.
Ispod dnevnog rasporeda rada i odmora svaki uenik zapisuje svoju poruku
o tome kako se treba odmarati. Listie izlaemo na pano.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
20
10
41
Nastavni dan zapoinjemo vjebanjem vjebi u udbeniku Bre, vie, jae
1. Vjebajui prethodna dva dana, uenici su dobro upoznali vjebe. Kako
je cilj ove nastavne situacije osposobiti uenike za samostalno jutarnje vje-
banje, uputit emo ih na slike u udbeniku Bre, vie, jae 1. i potaknuti
ih da samostalno izvedu vjebe za jutarnje razgibavanje. Nakon vjebanja
uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higijenu.
Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uenici dogovorenim znakovima ozna-
avaju svoje raspoloenje.
2. PRIBOR ZA OSOBNU HIGIJENU
Ruke i lice oprali smo sapunom. Obrisali smo se runikom. Za odravanje
istoe i urednosti koristimo se jo nekim priborom. Unaprijed emo pripre-
miti razliite predmete ili praznu ambalau pribora za osobnu higijenu: novu
etkicu za zube, pastu za zube, sapun, tekui sapun, pjenu za kupanje, djeji
ampon za kosu, spuvu za kupanje, karice za nokte, etkicu za nokte, e-
alj, etku. Predmete emo pripremiti prije poetka nastave i pokriti ih tka-
ninom. Organizirat emo igru pogaanja, a zadatak e uenici rjeavati u
skupinama. Objasnit emo uenicima da se ispod tkanine nalaze razliiti
predmeti. Predmete emo otkriti, a uenici e ih promatrati 1 minutu.
Ponovo emo ih prekriti tkaninom. Zadatak je zapamtiti to vei broj pred-
meta i zapisati njihove nazive na papir. Poto uenici zavre sa zapisiva-
njem, otkrivamo predmete i usporeujemo s onim to su uenici zapisali.
Skupina uenika koja uspije nabrojati najvie predmeta pobjednik je u igri.
emu slue ti predmeti? to nam jo nedostaje da bismo se mogli oprati?
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
7
15
MINUTE ZA ZDRAVLJE,
ISTOA JE POLA ZDRAVLJA,
udbenik str. 17.
TREI DAN:
istoa je pola zdravlja
42
BRE, VIE, JAE 1
3. VODA ZA PRANJE
Najava poetskog teksta
U pjesmi Zvonimira Baloga skriva se voda za pranje. Interpretativno itanje
uitelja i slobodno izraavanje dojmova.
Zvonimir Balog
VODA ZA PRANJE
Voda za pranje dalje se dijeli
Na vodu za pranje lica i lica,
Na vodu za pranje ruku,
za pranje nogu.
Na vodu za pranje tijela,
za pranje odijela.
I na vodu
za prskanje po podu.
4. INTERPRETACIJA POETSKOG TEKSTA
O emu pjesnik u pjesmi pjeva? emu slui voda u pjesmi? Ispriajte kako
vodom perete lice? Kakvom se vodom umivate, toplom ili hladnom? to je
ugodnije? Pokaite kako doivljavate hladnu, a kako toplu vodu. Zato pje-
snik razlikuje vodu za pranje lica od vode za pranje lica? Gdje peremo li-
ce? Gdje peremo lice? Kako peremo ruke? Kako peremo tijelo? Tko poma-
e pri kupanju ili tuiranju? Kakvu odjeu odijevamo na isto tijelo? Kada
vodom smijemo prskati po podu?
5. POKRETI ZA PRANJE
Uenici glasno izgovaraju pjesmu uz pokrete kojima izraavaju sadraj pje-
sme.
6. DOBA DANA
Igrom asocijacije ponovit emo s uenicima nazive doba dana.
Otkrivanjem polja uenici pogaaju zadano doba dana i zajedniki pojam.
Budimo se Ruamo Pripremamo se za spavanje
Dorukujemo Sredina dana Sunce zalazi
Izlazi sunce Sunce je visoko na nebu Veeramo
JUTRO PODNE VEER
DOBA DANA
Kako zovemo doba dana izmeu jutra i podneva? Koje je doba dana izmeu
podneva i veeri?
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
5
15
5
10
43
7. ISTOA JE POLA ZDRAVLJA
Koje dijelove tijela svakodnevno peremo?
LICE, RUKE, NOGE, TIJELO, UI, VRAT, ZUBE
Na plou ispisujemo dijelove tijela koje uenici navode.
Koristei se slikama u udbeniku Bre, vie, jae 1 razgovaramo s uenici-
ma o nainu odravanja osobne higijene. Kako pravilno peremo ruke, lice,
ui, tijelo, zube? Kada peremo nabrojane dijelove tijela?
Posebnu pozornost obraamo na pranje zuba. to izaziva kvarenje zuba?
Znamo li pravilno prati zube? Kako se to radi? Uenici demonstriraju pra-
vilno pranje zuba. Tko jo brine za zdravlje zuba? Posjeujemo li redovito
zubara? Koji higijenski pribor upotrebljavamo za pranje ruku? Zato ruke
treba prati sapunom? Zato svatko mora imati svoj runik? Kakav je runik
nakon to se u njega obriemo? Kada se kupamo ili tuiramo?
8. TO SMO NAUILI
Zato kaemo da je istoa pola zdravlja? Uenici smiljaju odgovor na po-
stavljeno pitanje. Samostalno sastavljaju reenice koje zapisuju na papire.
itaju uratke koje potom izlaemo na pano.
9. IGRA
Uenici stoje u krugu, a uitelj zadaje doba dana ili situaciju: jutro, nakon tje-
lesnog vjebanja, prije ruka, nakon jela, nakon uporabe nunika. Uenici
pokretima oponaaju pranje odreenog dijela tijela za zadanu situaciju.
10. MJEHURII SAPUNICE
to se stvara na povrini vode kad u kadu ulijemo pjenu za kupanje? U
manjoj posudi s pomou sapunice i spuve moemo napraviti pjenu koju e
uenici promatrati. Da nam mjehurii ne bi nestali, naslikat emo ih.
Slikanje akvarelom: kompozicija krugova, mehaniko mijeanje boja, ritam,
osnovne i izvedene boje.
11. MIRILJIVI ZADACI
Uenici rjeavaju zadatke rijeima sadrajem vezanima za odravanje oso-
bne higijene. Zadatke moemo staviti u prazne kutije za sapun, iz kojih e
ih uenici izvlaiti i rjeavati.
12. VJEBANJE JE DIO ZDRAVLJA
Nastavni dan zavrit emo tjelesnom i zdravstvenom kulturom, vjebanjem
na kolskom igralitu. U zavrnom dijelu sata uenici e izvesti djeju igru
s pjevanjem Kako se to radi. Nakon vjebanja posebnu pozornost obratit
emo pranju.
(Prijedlog dnevne pripreme u prilogu.)
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
20
10
5
30
10
45
44
BRE, VIE, JAE 1
Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice sluei se priborom za osobnu higi-
jenu.
Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uenici dogovorenim znakom oznaa-
vaju svoje raspoloenje.
2. GODINJA DOBA
Uenike prebrojavanjem razvrstamo u skupine prema godinjem doba. Prvi
uenik je proljee, drugi ljeto, trei jesen, etvrti zima, peti proljee i tako
redom. Godinja doba stanuju u uglovima uionice. Pripadnici pojedinog
godinjeg doba okupljaju se u odreenom dijelu uionice i razgovaraju po
emu im je godinje doba koje predstavljaju lijepo. Na papir crtaju znak
svoga godinjeg doba. Izvjeuju o emu su razgovarali. Jedan uenik izla-
e, a ostali uenici iz skupine dopunjavaju njegovo izlaganje. Znakove
godinjih doba izlaemo na plou.
3. ZAPJEVAJMO ZAJEDNO
Za povezivanje sadraja pogodan je napjev Muhara. Ako je napjev djeci
nepoznat, uitelj ga moe otpjevati nekoliko puta, a uenici e, pratei ui-
telja, pokuati uhvatiti rijei. Cilj je stvoriti ugodno raspoloenje i pota-
knuti razgovor o odijevanju.
4. DOBRO JUTRO
Kakva je bila haljinica koju je muhara odjenula? I mi emo se odjenuti.
Kako to radimo? Pokaimo pokretima. Uitelj nabraja odjevne predmete, a
uenici pokretima pokazuju kako se odijevaju.
5. U TO SMO ODJEVENI
Uenici se dijele u parove i opisuju kako je odjeven onaj s kim su u paru.
Potiemo pravilno jezino izraavanje i kratko opisivanje svakog navede-
nog odjevnog predmeta (boja, izgled, veliina).
6. ODJENIMO I OBUJMO SE PRIKLADNO
Uenici se vraaju u skupine koje su formirali prema godinjem doba. Na
pripremljene papire zapisuju nazive odjevnih predmeta i vrstu obue koje
odijevamo i obuvamo u odreeno godinje doba. Pri tom e se posluiti sli-
kama u udbeniku Bre, vie, jae 1. Sve listie s nazivima odjevnih
predmeta stavit emo u kutiju.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
7
20
5
5
15
15
MINUTE ZA ZDRAVLJE,
TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM
PROSTORU, udbenik str. 20. i 21.
ETVRTI DAN:
Odjea i obua
45
7. AROBNA KUTIJA
Iz kutije emo vaditi jedan po jedan listi. Uenici e se izmjenjivati u ita-
nju naziva odjevnog predmeta i odreivat e kojem godinjem doba pripa-
da navedeni dio odjee ili obue. Listi s nazivom odjevnog predmeta ue-
nici e pridruiti uz znak godinjeg doba na ploi.
Uoit emo da se u razliita godinja doba razliito odijevamo. Zakljuit
emo kako se treba odjenuti i obuti i o emu ovisi koju emo odjeu oda-
brati. to nam se moe dogoditi ako smo prelagano odjeveni? Kako se osje-
amo kad smo pretoplo odjeveni? to e nam se dogoditi ako se ne zatiti-
mo od kie, vjetra, snijega?
8. USPOREDIMO
Prebrojavamo listie s nazivom odjee i obue uz pripadajue godinje doba
i usporeujemo brojeve. Brojevne odnose zapisujemo na plou.
9. U ROBNOJ KUI
Uenike priom potiemo na zamiljanje. Krenuli ste u etnju gradom.
Hodate ulicom i promatrate izloge. U jednom je izlogu izloena odjea.
Promatrate odjevne predmete. U drugom je izlogu izloena obua. Dolazite
do velike robne kue. Ulazite i eete kroz odjel s hranom, kroz odjel s igra-
kama, dolazite do odjela s obuom i odjeom. Umorni ste od hodanja.
Sjednete na stolac da biste se odmorili. Iznenada se dogaa neto neobino.
Odjevni predmeti su oivjeli. Prilazi vam jedan odjevni predmet. Koji?
Zamislite ga. Predstavlja vam se. Govori vam od kakvog je materijala,
kakve je boje, emu slui. Opisuje vam kako ete se osjeati kad ga odjene-
te ili obujete. Polako otvarate oi. Susret sa zamiljenim odjevnim predme-
tom samo ste sanjali. Ustajete sa stolca i odlazite kui.
to vam je odjevni predmet koji ste zamislili ispriao o sebi? Predstavite se
kao da ste vi taj predmet.
Uenici priaju iz uloge odabranog odjevnog predmeta.
10. KREATORI MODE
Flomasterima u boji uenici slikaju i crtaju svoju zamiljenu odjevnu kom-
binaciju.
Likovna ostvarenja izlaemo na pano.
11. OPII SVOJU ODJEU
Na pripremljene papire uenici opisuju svoju odjeu pod naslovom Odjea
koju volim.
U opisivanju e im pomoi pitanja na ploi:
Koji je tvoj najdrai odjevni predmet?
Kakve je boje taj odjevni predmet?
Kako se osjea kad odjene taj odjevni predmet?
Tko brine o istoi tvoje odjee?
Na to pazi kad bira to e odjenuti?
Uenici itaju svoje pismene uratke i izlau ih uz likovna ostvarenja na pano.
20
5
30
20
30
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
46
BRE, VIE, JAE 1
12. VJETAR PUE
Nastavni dan zavravamo igrom Vjetar pue. Uenici sjede na stolcima u
krugu. Jedan je uenik u sredini i zapoinje igru. On govori: Vjetar pue za
sve one koji imaju traperice. Svi uenici odjeveni u traperice moraju ustati
i zamijeniti mjesto. Onaj koji ostane bez stolca nastavlja igru zadajui novi
odjevni predmet: crvena majica, trenirka, tenisice, duge rukave, kratke ruka-
ve i sl.
10
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
47
Uenici sami izvode vjebe. Nakon vjebanja uenici peru ruke i lice slue-
i se priborom za osobnu higijenu.
Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uenici dogovorenim znakovima ozna-
avaju svoje raspoloenje.
Pohvaljujemo vjebanje uenika i istiemo njihovu samostalnost u
izvoenju vjebi. emu slue vjebe koje smo radili tijekom tjedna?
Kada treba obavljati jutarnje vjebanje? Pogledajmo plakat sa znakovima
raspoloenja. Kakvi znakovi prevladavaju? Kako se osjeamo nakon vje-
banja? Treba li nam za jutarnje vjebanje puno vremena? Promotrite
slike u udbeniku Bre, vie, jae 1. U to su odjevena djeca za jutarnje
vjebanje? to radimo nakon vjebanja? Zato jutarnje vjebanje nosi
naslov Minute za zdravlje? Nauili ste samostalno izvoditi vjebe prika-
zane u udbeniku. Sada ih moete izvoditi svakodnevno, kod kue, nakon
ustajanja. Vjebi ete se prisjetiti promatrajui slike u udbeniku Bre,
vie, jae 1.
2. PRIA IZ VREICE
Uenici sjednu u krug. Pripremimo vreicu u koju stavimo razliite pre-
dmete za odravanje osobne higijene: runik, kapu, rukavicu, kartoni s
napisanom rijei voda i sl. Priu poinje uitelj vadei neki predmet iz vre-
ice. ivio jednom jedan sapuni. Sljedei uenik iz vreice vadi drugi
predmet i nastavlja priati ukljuujui u priu novi lik. Sapuni se rado
druio s etkom. Pravi trenutak za uvoenje novog predmeta u priu proci-
jenit e uitelj. Novi predmet moemo uvesti kad je na redu uenik koji ima
dobro razvijene sposobnosti govornog izraavanja, kad je zaokruena
radnja koju uenici izmiljaju, kad elimo izazvati dramsku napetost ili
obrat. Kad uenici ukljue sve likove u priu, usmjeravamo ih da priu pri-
vedu kraju.
Nakon to zavrimo prianje prie, porazgovarat emo o dojmovima.
Kako vam se svidjela vaa pria iz vreice? to vam je bilo zanimljivo,
smijeno? Koji dio prie vam se nije svidio? Zato? Jeste li zadovoljni svo-
jim prianjem? Koga biste osobito pohvalili? to biste u svom prianju
popravili, promijenili?
3. DAN-NO
Za uvoenje u ponavljanje dana u tjednu i najavu nastavnog sata tjelesne i
zdravstvene kulture iskoristit emo igru Dan-no.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
15
30
3
MINUTE ZA ZDRAVLJE,
ISTOA JE POLA ZDRAVLJA,
udbenik str. 17.
PETI DAN:
Zdravlje i mi
48
BRE, VIE, JAE 1
4. DANI U TJEDNU - VRIJEME ZA VJEBANJE
Organizirat emo vjebanje pazei pritom da sadraji budu vezani za dane u
tjednu.
(Prijedlog dnevne pripreme u prilogu.)
5. PRATIMO ODRAVANJE TJELESNE HIGIJENE
Po povratku u uionicu uenici otvaraju udbenik Bre, vie, jae 1. Promotrit
emo tablicu tjednog praenja odravanja osobne higijene. Dogovorit emo s
uenicima kako e i kada praenje upisivati u tablicu. Rezultate praenja
obvezno emo pregledati i pohvaliti!
6. TO SE U ISTOI SKRIVA
Usvojene pojmove tijekom tjedna iskoristit emo za pravogovornu vjebu
glasova i .
Mogui tijek izvoenja pravogovorne vjebe:
uitelj izolirano izgovara glasove i , uenici ponavljaju pazei na pravi-
lan izgovor
uitelj izgovara izdvojen fonem, a uenici diu ono slovo koje uitelj izgo-
vara
uitelj izgovara rije, uenici ponavljaju pazei na izgovor
uitelj izgovara rije, uenici podiu slovo koje se nalazi u zadanoj rijei:
ealj, etka, odjea, obua, hlae, izme, proljee i sl.
7. IZMILJANJE RAUNSKIH PRIA
Uenicima zadajemo numerike zadatke. Poto rijee zadatak, uenici e
smisliti raunsku priu.
8. TO SMO NAUILI O ISTOI I ZDRAVLJU
Razgovorom u krugu prisjeamo se ime smo se tijekom tjedna bavili.
Ponavljamo i sistematiziramo usvojena znanja uz pomo tematskog panoa.
Kako emo u budue voditi brigu o osobnoj higijeni i zdravlju? Tko e nam
u tome pomagati?
9. KAD SI SRETAN
Uenici izraavaju svoje dojmove o proteklom tjednu. Istiu to im se svi-
djelo, bi li eljeli ponovno raditi na taj nain. Tjedan zavravamo pjevanjem
pjesme Kad si sretan uz pokrete.
NASTAVNA SITUACIJA
Trajanje
u minutama
15
30
20
15
10
45
49
RODITELJSKI SASTANAK
Roditelj - ruka koja pomae
Tijekom tematskog tjedna uenici su usvojili temeljna znanja o odravanju osobne higije-
ne tijela, o unapreenju vlastitog zdravlja svakodnevnim jutarnjim vjebanjem i pravilnim
odabirom i odnosom prema odjei i obui. U oivotvorenju tih ciljeva uloga roditelja (sta-
ratelja) od presudne je vanosti jer se pozitivne zdravstveno-higijenske navike mogu
razviti iskljuivo svakodnevnom primjenom.
Organiziranjem roditeljskog sastanka na kraju tematskog tjedna posveenog zdravlju ili
prvi dan sljedeeg tjedna upoznat emo roditelje sa sadrajem rada u koli i aktivno ih
ukljuiti u oivotvorenje zdravstvenih ciljeva.
Roditeljski sastanak organizirat emo zajedno s djecom i roditeljima u obliku pedagoke
radionice.
MOGUI TIJEK RODITELJSKOG SASTANKA
1. Upoznavanje roditelja sa sadrajima obraenima tijekom tematskog tjedna
kratkom prezentacijom uenika:
izvoenje jutarnje tjelovjebe
predstavljanje uvara zdravlja u krugu, uenici se predstavljaju kao uvari zdravlja i
ocjenjuju dranje tijela svog prijatelja pazei da istaknu u emu su bili dobri
kako se odmaramo od uenja, organiziranje igre u koju moemo ukljuiti roditelje
recitiranje pjesme Zvonimira Baloga Voda za pranje uz pokrete
djeja igra Kako se to radi
itanje pismenih uradaka Moja odjea i obua.
2. Ruka koja pomae
Uenici u paru izrauju s roditeljem svoj dnevni raspored rada, odmora i odravanja osob-
ne higijene.
Roditelji iscrtavaju svoj dlan na papir i upisuju kako e pomagati svom djetetu u odrava-
nju osobne higijene, organiziranju odmora i obavljanju radnih obveza. Djetetu poklanjaju
ruku pomoi.
3. Razgledavanje radova na tematskom panou
Uitelj e prikazati roditeljima rezultate nastavnog rada uz tematski pano koji e razgle-
dati na kraju roditeljskog sastanka.
4. Poruke
Roditelji iznose svoja miljenja, stavove i poruke zapisujui ih na listie flomasterima u
boji i stvaraju zajedniki plakat Roditelj - ruka koja pomae.
50
BRE, VIE, JAE 1
PRILOG: prijedlozi dnevnih priprema za izvoenje nastavnih sati
tjelesne i zdravstvene kulture tijekom tematskog tjedna
NASTAVNA JEDINICA: Mjeoviti vis eono
Reprodukcija ritma pljeskanjem
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Vienja i upiranja, Ritmike strukture.
NASTAVNE TEME:
Mjeoviti vis eono
Reprodukcija ritma pljeskanjem (poznati napjev ili brojilica).
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Traenje para
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava s elementima korektivne gimna-
stike
3. Glavni dio sata
Mjeoviti vis na niskim ruama (eono)
Pljeskanje u paru - reprodukcija ritma pljeskanjem
b) Glavni B dio sata: tafetna igra Prenoenje kruga
4. Zavrni dio sata: Masaa kraljenice.
CILJ SATA:
razvijati osjeaj za skladno izvoenje pokreta uz ritam s naglaskom na pravilnom dranju tijela.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj poveanjem miine mase i smanjenjem
potkonog masnog tkiva
utjecati na razvoj ope motorike, posebno na koordinaciju i statiku snagu ruku i rame-
nog pojasa
poticanjem funkcije krvoilnog sustava, rada srca i sustava za disanje utjecati na razvoj
aerobnih sposobnosti
OBRAZOVNA:
usavriti pravilno izvoenje vienja drei se punim hvatom i nathvatom
razvijati osjeaj za ritam i za skladno izvoenje pokreta
nauiti razlikovati dobro i loe dranje tijela
usvojiti pravilno dranje tijela
ODGOJNA:
utjecati na stvaranje navika pravilnog dranja tijela
poticati odnose meusobnog pomaganja, razumijevanja i suradnje
51
njegovati usvojene higijenske navike donoenja opreme i pranja nakon vjebanja
razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih
poticati razvoj pozitivnih odnosa prema radu
poticati odlunost i upornost
utjecati na stvaranje ugodnog raspoloenja.
strunjae
niske rue
tamburin.
METODE RADA:
TIP SATA: SAT PONAVLJANJA
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Traenje para
Uenici slobodno tre po dvorani. Na uzvik uitelja Potraite par! uenici nastoje to
prije potraiti par i stati tako da se jedni na druge naslone leima i uhvate se za ruke. Na
uiteljev uzvik Slobodno trite! uenici se razdvajaju i tre do ponovne upute.
S ELEMENTIMA KOREKTIVNE GIMNASTIKE
2. Spavanje-buenje - u turskom sjedu. Glave sputene na prsa, spavamo, podiemo
glavu, budimo se.
3. Ne znam-znam - stav spojeni, priruiti. Ramena podizati visoko prema glavi i sputati
ih u poetni poloaj.
4. Guska pije vodu - upor kleei. Spustiti glavu na prsa i zgriti ruke (guska pije vodu),
a zatim se vratiti u poetni poloaj.
5. Maka se kostrijei - upor kleei. Podizati tijelo i uvlaiti glavu izmeu opruenih
ruku, a zatim se vratiti u poetni poloaj.
6. Hodanje bez nogu - sjedei poloaj. Noge su ispruene, ruke u predruenju. Pomica-
njem zdjelice pojasa kreemo se prema naprijed i vraamo se unazad.
7. Narastimo-smanjimo se - u turskom sjedu. Ruke diemo u uzruenje, uzdahnemo, savi-
jamo lea, rukama predruimo, istodobno uvuemo zdjelicu, izdahnemo.
8. Praviti se visok - stav spojeni, priruiti. Uspinjati se visoko na prste, a zatim se vraa-
ti u poetni poloaj.
52
BRE, VIE, JAE 1
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Uporaba udbenika
Prilikom objanjavanja i demonstracije mjeovitog visa eono posluit emo se slikama u
udbeniku. Podsjetit emo uenike da se za pritku moraju uhvatiti punim hvatom i nathva-
tom tako da prstima obuhvate pritku kako bi im prsti bili s gornje, a palac s donje strane.
Promatranje crtea olakat e uenicima praenje demonstracije.
Mjeoviti vis na niskim ruama (eono)
Uenike emo podijeliti u nekoliko kolona. Na na znak uenici koji su prvi u kolonama
istodobno izvode zadatak. Rukama se uhvate za prednju pritku, a za stranju se zakvae
jednom nogom i vise. Radno mjesto svakako treba osigurati strunjaama.
Pljeskanje u paru
Uenici formiraju dvije kolone. U jednoj su koloni djevojice, u drugoj djeaci. Svaki ue-
nik iz jedne kolone ima svoj par u drugoj. Pjevamo odabranu brojilicu ili djeci dobro
poznat napjev. Uitelj ritam zadaje udarajui o tamburin. Na uiteljev znak parovi hodaju
u ritmu. Nakon stanke okreu se jedno drugome i realiziraju zadani ritam pljeskanjem.
GLAVNI B DIO SATA
Prenoenje kruga - tafetna igra
Uenici su podijeljeni u kolone. Prvi iz kolone tri do okvira vedskog sanduka, provlai
se kroz njegov okvir, uzima krug (kartonski krug polumjera 30 cm), nosi ga na glavi do
unja udaljenog 1,5 m, sputa krug na tlo, obilazi unj i vraa se trei na zaelje svoje
kolone. Sljedei iz kolone tri do unja, obilazi ga, uzima krug, stavlja na glavu i nosi ga
do okvira vedskog sanduka. Odlae ga na tlo, provlai se kroz okvir i tri na zaelje svoje
kolone. Nain izvoenja tafetne igre demonstrirat e i prvi i drugi uenik iz kolone kako
bi uenici uoili da krug treba najprije odnijeti do unja, a potom ga drugi igra vraa.
Prilikom prenoenja kruga uenici se moraju drati uspravno kako krug ne bi skliznuo s
glave. Posebno emo im pokazati kakvo treba biti dranje tijela i kretanje pri prenoenju
kruga. Pobjeuje ona ekipa u kojoj se svi uenici najbre izredaju. U toj tafetnoj igri
neemo poticati uenike na brzinu izvoenja zadatka ve na pravilnost.
ZAVRNI DIO SATA
Masaa kraljenice
Uenici se podijele u parove. Jedan zauzima pognuti stav s oputenim rukama do poda.
Drugi iz para masira kraljenicu poevi od vratnog dijela. Prstima obiju ruku pritie,
putuje niz kraljenicu, kraljeak po kraljeak, pri emu se prvi uenik malo pomalo
podie u uspravni poloaj. Uenici mijenjaju uloge. Razgovaramo o tome koji im je polo-
aj bio ugodan, kako su se osjeali u trenutku kad su se podigli i uspravili.
53
NASTAVNA JEDINICA: Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje
Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute
MJESTO RADA:
kolsko igralite.
NASTAVNE CJELINE:
Bacanja i hvatanja, Hodanja i tranja.
NASTAVNE TEME:
Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje
Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Jutro i veer - tranje sa zadacima
3. Glavni dio sata
Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanje
b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Tko se boji vode?
4. Zavrni dio sata: Djeja glazbena igra Kako se to radi?
CILJ SATA:
usavriti motorika znanja; pripremiti uenike za njihovu primjenu u slobodno vrijeme.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj poveanjem miine mase i smanjenjem
potkonog masnog tkiva
utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj, koordinacije i eksplozivne snage
ruku
utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava
OBRAZOVNA:
uvjebati pravilno hodanje i tranje pazei na prirodno dranje tijela, na poloaj ruku i
stopala i na uspravno dranje
uvjebati pravilno bacati i hvatati loptu objema rukama
ODGOJNA:
utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika s naglaskom na odravanje osobne
higijene tijela, higijene odjee i obue
stvoriti ugodno radno ozraje
poticati uenike na potivanje pravila, meusobno poticanje i pomaganje
razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem
utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika u svakodnevnom ivotu.
54
BRE, VIE, JAE 1
lopte.
METODE RADA:
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Jutro i veer
Uenici slobodno tre po prostoru igralita. Na uiteljev uzvik Jutro! stanu, a na uzvik
Veer! unu.
2. Laku no - dobar dan - stav spojeni, priruiti. Spustiti glavu na prsa i podizati je.
3. Umivanje - stav raskorani, priruiti. Izvoditi pokrete rukama kao pri umivanju.
4. Pranje ruku - stav spojeni, priruiti. Najprije oponaati pranje desne ruke lijevom, a
zatim lijeve ruke desnom.
5. Umor-odmor - stav raskorani, predruiti. Spustiti glavu na prsa, opustiti ruke i tijelo,
zatim se uspraviti.
6. Sunce izlazi, sunce zalazi - stav raskorani, uzruiti. Izvoditi pokrete rukama i tijelom
do pretklona i ponovo se vratiti u poetni poloaj.
7. Udaranje nogom po vodi - stav spetni, odruiti. Stajati na jednoj nozi, a drugom zama-
hivati prema naprijed kao da prskamo po vodi.
8. Dranje noge - stav spetni. Stajati na desnoj nozi, savijenu lijevu nogu pridravati ru-
kom. Izmjenjivati noge.
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Bacanje lopte objema rukama uvis i hvatanje objema rukama
Uenici se nalaze u slobodnoj formaciji i nastoje vie puta baciti loptu uvis i uhvatiti je
objema rukama.
Uenici se kreu u koloni oko igralita, a na znak prelaze iz hodanja u tranje, na drugi znak
prelaze iz tranja u hodanje. Izmjenjujui hodanje i tranje, kreu se u trajanju jedne minute.
55
GLAVNI B DIO SATA
Tko se boji vode? - elementarna igra
Uenici stoje na jednoj strani igralita, poredani u vrsti na crti. Jedan je uenik na suprot-
noj strani. Na njegovo pitanje Tko se boji vode? uenici odgovaraju Nitko. Zadatak
je pretrati igralite i postrojiti se na suprotnu stranu. Uenik koji postavlja pitanje nasto-
ji nekoga dotaknuti. Ako u tome uspije, s njim zamijeni ulogu.
ZAVRNI DIO SATA
Kako se to radi? - djeja igra s pjevanjem
Uenici se nalaze u formaciji kruga. Uitelj vodi igru, a uenici pjevaju i pokretima poka-
zuju kako se to radi. Ovako se ruke miju, ovako se kosa elja, ovako se zubi peru
Nakon zavrnog pozdrava uenici peru ruke i lice.
NASTAVNA JEDINICA: Bacanje loptice udalj iz mjesta
Brzo tranje do 20 m
MJESTO RADA:
kolsko igralite.
NASTAVNE CJELINE:
Bacanja i hvatanja, Hodanja i tranja.
NASTAVNE TEME:
Bacanje loptice udalj iz mjesta
Brzo tranje do 20 m.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Dani u tjednu, tranje s postrojavanjem
3. Glavni dio sata
a) Glavni A dio sata
Bacanje loptice udalj iz mjesta desnom i lijevom rukom
Brzo tranje do 20 m Tko e prije
b) Glavni B dio sata: Elementarna igra Otimanje mlatia
4. Zavrni dio sata: Igra imi.
CILJ SATA:
podizanjem ope sposobnosti organizma i usavravanjem motorikih znanja utjecati na
razvoj antropolokih obiljeja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
pozitivno utjecati na skladan rast organizma
utjecati na razvoj brzine, eksplozivne snage ruku i ramenog pojasa i koordinacije
56
BRE, VIE, JAE 1
OBRAZOVNA:
uvjebati pravilno trati, trup je uspravan, a s poveanjem brzine pojaavati nagib tijela,
uskladiti kretnje ruku, trati s paralelno postavljenim stopalima
uvjebati pravilno bacati lopticu udalj
nauiti bacati lopticu udalj okrenuti prsima u smjeru bacanja
uvjebati pravilan nain bacanja loptice pazei pritom na poloaj ruku, nogu, zamah i
izbaaj, odravanje ravnotee
ODGOJNA:
utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika s naglaskom na odravanje osobne
higijene tijela, higijene odjee i obue
utjecati na pravilno dranje tijela pri hodanju, tranju
stvoriti ugodno raspoloenje na satu, utjecati na stvaranje suradnikih odnosa
razvijati ustrajnost, upornost i svjesnu disciplinu u radu
razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.
loptice
plave i crvene vrpce.
METODE RADA:
frontalni oblik rada
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Dani u tjednu
Uenike prebrojimo po danima u tjednu. Prvi je ponedjeljak, zatim utorak i tako redom.
Po sedam uenika ini jedan tjedan. Vano je da uenici zapamte s kim su u skupini i koji
dan u tjednu predstavljaju. Na uiteljev uzvik Tri! uenici slobodno tre igralitem, na
uzvik Tjedan! moraju se poredati u vrstu po redu dana u tjednu. Skupina koja se prva
tono poreda osvaja bod. Nastavljamo igru, a na kraju pobjeuje ona skupina koja je sku-
pila najvie bodova.
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, uzruiti. Istegnuti se na prste i vratiti se u uanj.
Ruke u priruenje. Pogledom pratiti ruke.
2. Pogled na prijatelja - stav spojeni, priruiti. Podizanjem glave pogledati prijatelja iza sebe.
3. Istresanje odjee - stav spetni, priruiti. Zamahivati jednom pa drugom rukom kao pri
istresanju tkanine.
57
4. Vjeanje rublja - stav spojeni, priruiti. Uzimati rublje iz koare (ruke ispred tijela) i
vjeati ga (ruke iznad glave).
5. Oblaenje-svlaenje, obuvanje-izuvanje - stav spojeni. Oponaati oblaenje majica,
koulja, kaputa, obuvanje cipela, a zatim oponaati svlaenje i izuvanje.
6. Doticanje peta - stav spojeni, priruiti. Desnom rukom iza lea dotaknuti lijevu petu,
a lijevom rukom desnu, naizmjence.
7. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruiti. Visoko podignuti nogu i pljesnuti dla-
novima ispod nje. Zatim to izvesti drugom nogom.
8. Udaranje koljenima o dlanove - stav spojeni, priruiti koljenima dolje. Trati na mje-
stu i visoko podiui noge udarati koljenima o dlanove.
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Bacanje loptice udalj iz mjesta desnom rukom pa lijevom rukom
Uenici su prema bacalitu okrenuti prsima. Kad se baca desnom rukom, lijeva je noga
sprijeda, a desna straga. Desna se ruka povlai iza ramena, a lijeva je ispred tijela.
Snanim zamahom desne ruke preko ramena izvede se izbaaj pri emu desna noga dola-
zi naprijed, a lijeva straga. Bacanje se izvodi tako da uenike podijelimo u dvije vrste.
Najprije prva vrsta izvodi bacanje desnom rukom, uenici odlaze po loptice i stanu u drugi
red, potom druga vrsta izvodi bacanje desnom rukom. Nakon toga bacanje se na isti nain
izvodi lijevom rukom. Pri bacanju lijevom rukom poloaj tijela je obrnut.
Tko e prije - Brzo tranje do 20 metara
Na tlu nacrtamo dvije crte s razmakom od 20 m. Uenike podijelimo u nekoliko vrsta po
5 do 6 uenika. Nakon to prva vrsta izvede zadatak, slijedi druga i tako redom, dok se sve
vrste ne izredaju. Na startni znak svi uenici iz vrste istodobno tre do crte cilja. Uenik
koji prvi pretri crtu cilja osvaja bod. Na kraju pobjeuje uenik koji ostvari najvie bodo-
va. Uenike valja upozoriti da se ne zaustavljaju prije crte cilja, ve nakon to pretre
preko nje. Tranje je najbolje organizirati na atletskoj stazi ili na igralitu. Uenicima treba
ostaviti dovoljno prostora za zaustavljanje.
GLAVNI B DIO SATA
Otimanje vrpci - elementarna igra
Uenike podijelimo u dvije jednakobrojne ekipe. Jedni za pasom imaju zataknute crvene
vrpce, a drugi plave. Igra se u omeenom prostoru igralita. Zadatak je da igrai jedne
ekipe skinu vrpce drugim igraima, a da pri tom nastoje sauvati svoju vrpcu. Vrpcu ne
smiju drati rukom, ve je uvaju tako da protivnika izbjegavaju tijelom. Upozorit emo
uenike na potivanje suigraa i na pravila igre. Cilj je igre sportsko natjecanje, a ne grubo
i nasilniko ponaanje. Pobjeuje ekipa koja protivnikoj ekipi pokupi vie vrpci.
ZAVRNI DIO SATA
imi - igra
Uenici su u formaciji kruga. Jedan je uenik u sredini zavezanih oiju. Na znak uitelja,
uenik dodirujui nekog od suigraa pokuava ga prepoznati. Ako u tome uspije, uenici
zamjenjuju mjesta.
58
BRE, VIE, JAE 1
VJEBAMO
PRAVILNO DISANJE
udbenik
str. 16.
NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed niz kosinu
Hodanje uzdu prepreka (klupa, balvana, greda)
MJESTO RADA:
kolska sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kolutanje, Hodanja i tranja.
NASTAVNE TEME:
Kolut naprijed niz kosinu
Hodanje uzdu prepreka (klupa, balvana, greda).
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje za mnom
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez pomagala
3. Glavni dio sata
Kolut naprijed niz kosinu iz upora ueeg
Hodanje preko crte
b) Glavni B dio sata: Odbojka balonima
4. Zavrni dio sata: Tko bolje pue?
CILJ SATA:
usvajanjem novih i usavravanjem poznatih motorikih znanja utjecati na razvoj funkcio-
nalnih sposobnosti.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
pozitivno utjecati na pravilnu dinamiku rasta i razvoja
utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj koordinacije
OBRAZOVNA:
nauiti pravilno disati za vrijeme izvoenja tjelesnih vjebi
uputiti uenike u korisnost vjebi disanja
nauiti pravilno izvoditi kolut naprijed
usvojiti teorijska znanja koja se odnose na uvanje i pomaganje prilikom izvoenja kolu-
ta naprijed
primjenjivati znanja pravilnog hodanja
59
ODGOJNA:
poticati usvajanje pozitivnih zdravstveno-higijenskih stavova vezanih za odravanje osob-
ne higijene
razvijati ustrajnost, upornost i preciznost u izvoenju motorikih zadataka
razvijati svjesnu disciplinu i potivanje pravila
njegovati pozitivne suradnike odnose.
strunjae
odskona daska
baloni
pera.
METODE RADA:
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Tranje za mnom
Uenici slobodno hodaju po prostoru dvorane. Na uzvik Trite za mnom! tre za uite-
ljem. Uitelj mijenja tempo i smjer tranja, a uenici tre u koloni za njim. Kad se uitelj
zaustavi, uenici nastave hodati do sljedeeg uzvika.
PRIPREMNI DIO SATA - OPE PRIPREMNE VJEBE
Tijekom izvoenja ope pripremnih vjebi osobitu pozornost treba obratiti na disanje.
Formacija polukruga
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, uzruiti. Istegnuti se na prste, udahnuti, vratiti se u
uanj, izdisaj. Ruke u priruenje. Pogledom pratiti ruke.
2. Ispiranje grla - stav raskorani, priruiti. Podii glavu, udisaj, spustiti glavu, izdisaj.
3. Ptice ire i sputaju krila - stav spetni, priruiti. Podizati ruke u stranu, udisaj, sputati
niz tijelo, izdisaj.
4. Boni krugovi - stav spojeni, priruiti. Bono kruiti jednom pa drugom rukom prema
naprijed.
5. Veslanje - stav sjedei, noge pogrene, predruiti. Istodobno pruati noge i veslati ruka-
ma. U opruenom poloaju - udisaj, u zgrenom poloaju - izdisaj.
6. Podizanje nogu i ruku s tla - leei poloaj na prsima, uzruiti. Istodobno podii ruke
i noge s tla.
7. Mali i veliki - stav spojeni, priruiti. unuti - izdisaj, uspraviti se - udisaj.
8. Poskakivanje naprijed-nazad - stav spojeni, priruiti. Izvoditi sunone poskoke izmje-
nino naprijed-nazad. Udisati na nos, izdisati na usta.
60
BRE, VIE, JAE 1
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Kolut naprijed niz kosinu iz upora ueeg
Na odskonu dasku stavimo jednu strunjau po duini, a u njezinu nastavku drugu
strunjau na tlo. Uenik je na poetku daske u uporu ueem. Ruke stavi na strunjau
ispred tijela dlanovima razmaknutim za irinu ramena, prstima usmjerenim prema
naprijed. Nakon odraza ruke zgri, bradu potisne na prsa i spusti se preko vrata na stra-
nji dio ramenog pojasa i u tako sklupanom poloaju kroz sjed i uanj dolazi u
uspravni poloaj.
Osobitu pozornost pri demonstraciji i objanjavanju treba obratiti pravilnom uvanju i
pomaganju.
Hodanje preko crte
Ljepljivom trakom ili kredom na podu dvorane oznaimo crte pazei da se udaljenost
izmeu crta postupno poveava. Uenici hodajui prelaze preko povuenih crta.
GLAVNI B DIO SATA
Odbojka balonima
Uenike podijelimo u nekoliko skupina koje se nalaze u formaciji kruga. Svaka skupina
ima balon koji odbijanjem treba to due zadrati u zraku. Pobjeuje ona skupina koja
uspije balon najdue zadrati u zraku.
ZAVRNI DIO SATA
Tko bolje pue?
Uenici ostaju u istim skupinama i formacijama u kojima su se nalazili u Glavnom B dije-
lu sata. U svakoj skupini jedan uenik dri perce. Na uiteljev znak baca ga uvis. Nepre-
kidnim puhanjem uenici nastoje perce to due zadrati u zraku. Skupina koja u tome
uspije pobjeuje u igri.
Uporaba udbenika
Uenici sjednu u krug i otvaraju udbenik Bre, vie, jae 1 na str. 16. Promatrajui slike
u udbeniku, uoavamo da vjebe disanja moemo izvoditi kroz igru u slobodnom vreme-
nu. Ponavljamo pravilan nain disanja pri tranju itajui tekst ispod slika.
Uporaba udbenika
Na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture upuujemo uenike na pravilno disanje.
Vjebe disanja primijenit emo na pojedinim satima u zavrnom dijelu sata uz oputajuu
instrumentalnu glazbu.
Uporaba udbenika
IZVANUIONIKA NASTAVA
Prilikom izvoenja nastave izvan uionice primijenit emo vjebe pravilnog disanja pri-
kazane u udbeniku Bre, vie, jae 1 na str. 16.
61
Uporaba udbenika
Poetak tjedna
Radni tjedan moemo zapoeti prianjem o provedenim danima odmora. Uenici mogu u
udbeniku pronai slike uz pomo kojih e lake ispriati i nabrojiti kako su proveli slo-
bodno vrijeme.
Zavretak tjedna
Uitelj e uputiti uenike da dio slobodnog vremena provedu na zraku, u igri s vrnjaci-
ma ili u organiziranim odlascima u prirodu s roditeljima. Tjelesne aktivnosti kojima se
mogu baviti sadrane su u udbeniku Bre, vie, jae 1, str. 20. i 21.
Poludnevni ili jednodnevni izlet s roditeljima koji emo dogovoriti na roditeljskom sastan-
ku.
Meurazredna sportska natjecanja u koja moemo ukljuiti roditelje kao sudionike, vodi-
telje igara i suce.
Poticanje i razvijanje potrebe za svakodnevnim tjelesnim aktivnostima i vjebanjem sastav-
ni su dio programskih sadraja:
nastave tjelesne i zdravstvene kulture
nastave prirode i drutva s posebnim naglaskom na izvanuioniku nastavu
izvannastavnih aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi
izvannastavnih aktivnosti ouvanja prirode i okolia te zdravog naina ivota
(eko-skupine)
organiziranja jednodnevnih i poludnevnih izleta prema godinjem planu i programu kole
slobodno organiziranog vremena u produenom boravku uenika u koli.
U svakom navedenom obliku rada dio vremena moemo posvetiti uenju novih oblika
kretanja i igara koje e djeca moi primjenjivati u svom slobodnom vremenu.
DJEJE IGRE U PRIRODI
1. Tko e te iznenaditi
Mjesto izvoenja: travnata povrina pokrivena suhim liem
Uenici stoje u krugu promjera 20 do 30 metara. U sredini kruga je uenik s povezom na
oima. Na uiteljev znak uenici se nastoje prikrasti ueniku i dotaknuti ga rukom. im ue-
nik uje da mu se netko pribliava, rukom pokazuje pravac i vikne Stoj. Ako tono odre-
di smjer kojim se uenik prikradao, predaje povez tom ueniku, a on se ukljuuje u igru. O
tome koji e se uenik prikradati, uenici se dogovaraju pogledima i pokretima glave.
Objanjenje uiteljima: Djeca sve vie slobodnog vremena provode u zatvorenom prostoru i sve se manje vre-
mena kreu na zraku. Zahvaljujui svom pozitivnom odgojnom utjecaju, uitelj u prvom razredu moe uvelike
pridonijeti promjeni ivotnih navika u obitelji.
TJELESNE AKTIVNOSTI NA
OTVORENOM PROSTORU
udbenik
str. 20. i 21.
62
BRE, VIE, JAE 1
2. Prenoenje lia, eera i slinog - tafetna igra
Mjesto izvoenja igre: prirodni, ravni teren
Vremenske prilike: topliji dan, bez vjetra
Uenike podijelimo u nekoliko kolona. Oni prikupe nekoliko veih listova. Prvi iz kolone
odlazi do mjesta koje oznaimo kamenom, suhom granicom ili neim slinim i ostaje
tamo stajati. Igru zapoinje prvi uenik u koloni. Tri do uenika s liem i preuzima lie.
Ovaj se vraa na zaelje svoje kolone. Potom tri sljedei u koloni i on preuzima lie, a
prethodni se vraa. Igra zavrava kada na mjesto uenika koji preuzima lie opet doe
uenik s poetka igre.
3. Pogodi po opipu
Mjesto izvoenja igre: travnati teren
Djeca stoje u krugu. Jedan ima zavezane oi. Ostali hodaju u kolu i izgovaraju brojilicu:
Mali Ivo kolo vodi
Kolo vodi, nas ne gleda
Tko na ije mjesto sjeda,
Hajde, Ivo, sad pogodi,
Tko e sada kolo vodit?
Uenici stanu, a dijete s povezom na oima prilazi nekome i opipom pokuava ustanoviti
koji je to uenik. Pogaati smije tri puta. Ako pogodi, zamjenjuje mjesto s tim uenikom.
4. Ruenje klade
Mjesto izvoenja igre: umski proplanak
Uenici stoje u krugu. U sredini kruga je cjepanica ili komad drveta (paziti pri odabiranju
da komad drveta nema otre zavretke). Uenici se dre za ruke i nastoje jedan drugoga
potiskivanjem dogurati do cjepanice. Zadatak je izbjei cjepanicu. Dotakne li uenik cje-
panicu ili je srui, ispada iz igre.
5. Kesteni (orasi i sl.)
Djecu podijelimo u nekoliko skupina. Svako dijete uzme dva kestena ili neki okrugli plod
i postavi ih jednog do drugoga tako da su parovi kestena jedan za drugim u redu udaljeni
10 -15 cm. Povue se crta gaanja udaljena od prvog para kestena 3 metra. Svaki uenik
svojim kestenom gaa postavljene parove. Redoslijed bacanja moe se odrediti prebroja-
vanjem. Dijete uzima par kestena koji je pogodio. Igra zavrava kad se pokupe svi keste-
ni, a pobjednik je ono dijete koje ima najvie sakupljenih plodova.
6. Spasi se, tko moe!
Djeca su poredana na crti oznaenoj na tlu. Ispred njih je uenik koji pria neku priu. U
jednom trenutku u priu ubacuje reenicu: Spasi se, tko moe! Svi uenici ponove tu ree-
nicu i tre do dogovorenog cilja - drveta. Svaki udari dlanom o drvo i vraa se na crtu.
Dijete koje posljednje stigne na crtu nastavlja priati priu.
7. Dobacivanje grudama snijega
Djeca se postave u parove i dobacuju jedan drugome grudu snijega. Par kojemu gruda
padne, ispada iz igre. Pobjeuje par kojemu gruda najdue ostane itava.
8. Gaanje grudama u cilj
Djeca su svrstana u dvije kolone. Prvi iz svake kolone tri do oznaene crte, radi grudu i
gaa dogovoreni cilj. Svaki pogodak koloni donosi bod. Pobjeuje kolona s najvie osvo-
jenih bodova.
63
9. Lisica u snijegu
U snijegu se ugazi velika kruna staza, a unutar kruga dvije poprene staze koje se sijeku
pod pravim kutom. U sredini kruga nalazi se dijete koje smije trati samo po okomitim
stazama. Njega zovemo lisica. Ostali smiju trati samo po krunoj stazi. Na znak svi potr-
e u jednom smjeru u krug, a lisica trei po svojim stazama nastoji nekoga uhvatiti na
mjestima gdje se staze spajaju. Lisica postaje onaj tko je uhvaen ili onaj tko izae iz uta-
banog kruga.
10. Igre u vodi
U plitkoj vodi ravnoga dna bez opasnih mjesta mogu se organizirati tafetna natjecanja s
pomagalima ili bez njih (lopte, loptice, plutae, gumeni kolutovi i sl.).
HODANJA, TRANJA I SKAKANJA
Hodanje uz brijeg
Hodanje niz brijeg
Tranje uz brijeg
Tranje niz brijeg
Hodanje preko prirodnih prepreka
Hodanje preko balvana
Skakanje preko niskih prepreka
Naskok na terensku grbu ili balvan.
64
BRE, VIE, JAE 1
SAT RAZREDNIKA: Praznici su pred nama
Priprema uitelja: uitelj treba saznati nazive, adrese i telefonske brojeve organizacija koje se bave organizi-
ranjem tjelesnih aktivnosti tijekom zimskog odmora uenika.
(Odmorko u Zagrebu i sl.)
CILJ NASTAVNOG SATA:
upoznati uenike s tjelesnim aktivnostima u koje se mogu ukljuiti tijekom zimskog
odmora.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:
pedagoka radionica.
udbenik Bre, vie, jae 1, na str. 22. i 23, plakati velikog formata za svaku skupinu, flo-
masteri u boji, papir.
MOGUI TIJEK RADIONICE
1. Hodaj, stani, skoi, pljesni
Uenici se kreu slobodno u prostoru. Izmjenjuju razliite oblike kretanja prema naredbama:
a) hodaj-stani
b) hodaj znai stani, stani znai hodaj
c) dodaju se naredbe pljesni-skoi
d) pljesni znai skoi, skoi znai pljesni.
2. Ukljui se
Uporaba udbenika
Otvorit emo udbenik Bre, vie, jae 1. Uenici e promotriti slike u njemu. Podijelit e
se u tri skupine ovisno o tome koji od zatvorenih prostora za vjebanje najbolje poznaju
ili ih najvie privlai.
Svaka e skupina odabrati jedan od zatvorenih prostora prikazanih na slikama u udbeni-
ku. Povui e se u jedan dio uionice. Uenici e jedan drugome nastojati ispriati sve to
znaju o tjelesnim aktivnostima, prostoru, ponaanju, organizaciji rada, vrstama sportova
koji se odvijaju u tom prostoru, sportskoj opremi, spravama i pomagalima i sl. sluei se
slikama u udbeniku.
Nakon razgovora uenici sjednu u krug. Svaki uenik izgovara jednu reenicu o prostoru o
kojem je razgovarao u skupini. Uitelj moe postavljati pitanja na koja odgovaraju svi ue-
nici.
TJELESNE AKTIVNOSTI
U ZATVORENOM PROSTORU
udbenik
str. 22. i 23.
65
3. Reklama
Potiemo uenike da zamisle kako da reklamiraju odabrani zatvoreni prostor da bi tijekom
zimskih praznika privukli to vei broj djece. Uenici se po skupinama dogovaraju o nai-
nu reklamiranja:
- izmiljaju slogan
- dogovaraju se o ilustraciji
- smiljaju poruke.
Na velikim plakatima izrauju reklamu.
Kad su reklame gotove, usmeno opisuju njen sadraj.
Zakljuak: Kojim biste se tjelesnim aktivnostima eljeli baviti? Zato je vano dio slobo-
dnog vremena posvetiti tjelesnim aktivnostima?
Obavjetavamo uenike o organizacijama koje brinu o organiziranom aktivnom odmoru
uenika u mjestu gdje je kola ili u oblinjem gradu ako takve organizacije nema u njiho-
vu mjestu. Uenicima moemo podijeliti pripremljene reklamne materijale ili na listiima
ispisane adrese i nazive organizacija.
Neki se uenici nee moi ukljuiti u organizirane aktivnosti. Kako e oni provesti zimski
odmor?
4. Budi organizator svoga slobodnog vremena
Uenici e se podijeliti u parove. Na list papira nabrojit e sve one tjelesne aktivnosti koji-
ma bi se eljeli baviti tijekom zimskog odmora s roditeljima i prijateljima.
Listie e pokloniti roditeljima.
5. Rije i pokret
Uenici stoje u krugu. Jedan izgovara svoje ime i pokazuje neki izmiljeni pokret - mahne
rukom, digne ruke, une i sl. Sljedei ponavlja ime uenika do sebe i njegov pokret, a
potom izgovara svoje ime i pokret. Sljedei ponavlja ime i pokret onoga do sebe i izgova-
ra svoje ime i pokret. Igra se nastavlja dok ne zavri krug.
66
BRE, VIE, JAE 1
Uporaba udbenika
Uenici plivai koji imaju mlau brau i sestre neplivae pokazat e roditeljima slike u
udbeniku te e, izvodei navedene vjebe s mlaim lanovima obitelji, njima olakati
obuku plivanja, a oni sami ovladat e tehnikama disanja u vodi.
Uporaba udbenika
Uenicima neplivaima zadat emo zadau da roditeljima pokau stranice u udbeniku i
uz njihovu pomo provode navedene vjebe navikavanja na vodu. Vjebati mogu i sami
svaki put kad se kupaju u kadi.
Uporaba udbenika
Za svaki od navedenih oblika rada uenike treba unaprijed pripremiti. Pri tom emo se
koristiti udbenikom Bre, vie, jae 1. Uenici e nauiti kako se treba odjenuti i obuti
da bi zatitili svoje zdravlje. Uputit emo ih u pravila ponaanja na snijegu i razviti pozi-
tivne zdravstvene stavove. Nauit emo ih da ne smiju jesti snijeg, sjediti oznojeni na
snijegu, da moraju izvijestiti uitelja o umoru, mokroj obui i odjei. Uenici e usvojiti
osnovna pravila kojih se trebaju pridravati u sanjkanju. Uputit emo ih na vanost
meusobnog pomaganja i uvanja od ozljeda.
NAVIKNIMO SE
NA VODU
udbenik
str. 24. i 25.
Obrazloenje uiteljima: Sadraj Sportske poetnice,
Naviknimo se na vodu uenici e realizirati samostalno
kod kue uz pomo roditelja. Pripremajui uenike za
ljetni odmor, na satu razredne zajednice promotrit
emo s uenicima slike u udbeniku Bre, vie, jae 1 i
porazgovarati o potrebi svakog ovjeka da naui pliva-
ti. Utvrdit emo broj uenika plivaa, i koliko je onih
koji ne znaju plivati i boje se vode. Potaknut emo ih
da priaju o svojim iskustvima vezanim uz vodu i pliva-
nje.
SANJKANJE
udbenik
str. 26. i 27.
TJELESNE AKTIVNOSTI NA
OTVORENOM PROSTORU
udbenik
str. 20. i 21.
Objanjenje uiteljima: Tjelesne aktivnosti na snijegu mogu se provoditi kroz razliite oblike rada u nastavi,
kao to su:
1. nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture na snijegu (prilog - prijedlog dnevne pripreme za nastavni sat
tjelesne i zdravstvene kulture na snijegu)
2. tjelesne aktivnosti na snijegu u sklopu izvoenja izvanuionike nastave
Promatranje i uoavanje promjena u prirodi zimi
3. tjelesne aktivnosti na snijegu uz organizaciju jednodnevnog izleta.
67
NASTAVNA JEDINICA: Skakanje preko horizontalnih prepreka
Igre na snijegu
MJESTO RADA:
neposredna okolica kole pogodna za izvoenje nastavnog sata na snijegu.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje, Igre.
NASTAVNE TEME:
Skakanje preko horizontalnih prepreka
Igre na snijegu.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tko e ugaziti duu crtu?
2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez pomagala
3. Glavni dio sata
Grudanje
b) Glavni B dio sata: Natjecanje u sanjkanju
4. Zavrni dio sata: Koraanje uz pjesmu.
CILJ SATA:
izvoenjem primjerenih motorikih zadataka na snijegu utjecati na poveanje otpornosti
organizma; njegovati potrebu za kretanjem na zraku i snijegu.
ZADAE:
ANTROPOLOKA:
utjecati na pravilan rast i razvoj, utjecati na smanjenje potkonog masnog tkiva i na
poveanje miine mase
utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj koordinacije i eksplozivne snage nogu
pozitivno utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava
OBRAZOVNA:
nauiti koju odjeu i obuu odjenuti za snijeg
usvojiti znanja potrebna za ouvanje vlastitog zdravlja
razumjeti i upoznati pravila vezana za sanjkanje
razumjeti utjecaj tjelesnih aktivnosti na snijegu na zdravlje
usvajati motorika znanja skakanja
upoznati i nauiti igrati novu igru
ODGOJNA:
njegovati pozitivne zdravstvene navike primjenom usvojenih pravila ponaanja na snijegu
poticati meusobno pomaganje i uvanje sebe i drugih od ozljeda
steena znanja primjenjivati kao stavove u slobodnom vremenu provedenom na snijegu
utjecati na jaanje volje, ustrajnosti i upornosti u izvravanju zadataka
stvoriti ugodno raspoloenje
razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.
68
BRE, VIE, JAE 1
sanjke.
METODE RADA:
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Tko e ugaziti duu prugu?
Uenici se nalaze u formaciji kolone jedan od drugoga udaljeni pola metra. Zadatak je da
u trajanju od 2 minute ugaze to duu crtu u snijegu.
Formacija polukruga
1. Kompleksna vjeba - stav spojeni, uzruiti. Istegnuti se na prste, udahnuti, vratiti se u
uanj, izdisaj. Ruke u priruenje. Pogledom pratiti ruke.
2. Pokretanje glavom u ritmu - stav spojeni, priruiti. Pokreti glave lijevo - desno.
3. Opisivanje malih krugova - stav spojeni, odruiti. Objema rukama opisivati male kru-
gove.
4. Spajanje aka - stav spojeni, priruiti. Spojiti ake iza lea.
5. Otklon trupom - stav spetni. Ruke drati iza vrata, otklon lijevo pa desno.
6. Kolovrat - stav spojeni, priruiti. Kruiti trupom ulijevo pa udesno.
7. Udaranje po snijegu - stav spojeni, odruiti. Na jednoj nozi stajati a drugom zamahi-
vati prema naprijed.
8. Poskakivanje u ritmu - stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci u mjestu.
GLAVNI DIO SATA
GLAVNI A DIO SATA
Za izvoenje zadatka iskoristit emo crte koje su uenici utabali u uvodnom dijelu sata.
Uenici e, kreui se u koloni, preskakivati crte utabane u snijegu.
Grudanje
Uenike podijelimo u dvije jednake skupine. Jedna su drugoj nasuprot udaljene 3 metra.
Uenici stoje iza oznaenih crta. Na uiteljev znak jedni druge grudaju nastojei zauzeti
poloaj na crti protivnike skupine. Pobjeuje skupina koja prva prijee na protivniko
mjesto.
69
GLAVNI B DIO SATA
Natjecanje u sanjkanju (ovisno o raspoloivu terenu)
a) Sanjkanje niz brijeg
Tko e dalje?
Uenike podijelimo u nekoliko jednakih vrsta ovisno o irini raspoloivog terena za sanj-
kanje tako da jedan od drugoga budu udaljeni 1 metar. Na uiteljev znak, vrsta po vrsta
sputa se niz brijeg. Uenik koji se najdalje spusti osvaja bod. Pokazat emo uenicima
kako treba sjediti i upravljati sanjkama te kojim e se dijelom brijega sputati, a kojim
uspinjati.
b) Sanjkanje po ravnom terenu
Vuenje ili guranje na sanjkama - tafetna igra
Ispred svake kolone na udaljenosti od desetak metara uenici zajedno grade grudu.
Uenike podijelimo u nekoliko kolona pazei da ih u svakoj koloni bude paran broj.
Zadatak se izvodi u paru. Jedan uenik vue ili gura drugoga na sanjkama do grude, obi-
lazi je i vraa se do svoje kolone. Predaje sanjke drugom paru koji nastavlja igru. Pobje-
uje ona kolona u kojoj su se parovi prvi izredali.
ZAVRNI DIO SATA
Koraanje uz pjesmu
Uenici koraaju po snijegu pjevajui usvojeni napjev o zimi.
Po zavretku sata uenici iste odjeu, obuu i saonice od snijega i odlaze kui. Upuujemo
ih da kod kue skinu sa sebe mokru odjeu i obuu koju e prethodno dobro istresti od sni-
jega. Ako su sami kod kue, moraju paziti da mokru odjeu objese na suilo ili odloe u
kupaonicu.
Uporaba udbenika
Prije svakog sata organiziranog na snijegu s uenicima emo ponoviti pravila ponaanja
na snijegu, podsjetiti ih na vanost uvanja zdravlja i na nain meusobnog ophoenja. Pri
tom emo se posluiti udbenikom Bre, vie, jae 1. Pohvalit emo ih za ponaanje na
prethodnim satima ili objasniti zato neki oblici ponaanja koje smo primijetili na pretho-
dnom satu nisu poeljni. Uenike svaki put prije izlaska na snijeg treba ponovno podsje-
titi na to ega se trebaju pridravati kako bi usvojeno znanje prelo u naviku i postalo nji-
hov ivotni stav.
Uporaba udbenika
IZVANUIONIKA NASTAVA
Organizirajui izvanuioniku nastavu, planirat emo tematski vezane sadraje razliitih
odgojno obrazovnih podruja. Promatranje i uoavanje promjena u prirodi zimi vano je
kombinirati s razliitim oblicima kretanja i brzim izmjenama aktivnosti da uenicima ne
postane hladno. U pripremanju uenika za odlazak na izvanuioniku nastavu upotrijebit
emo udbenik Bre, vie, jae 1. Ponovit emo usvojena pravila ponaanja i odabrati
djeci zanimljive tjelesne aktivnosti.
70
BRE, VIE, JAE 1
Uporaba udbenika
ZAVRETAK RADNOG TJEDNA
Na kraju nastavnog tjedna zimi s uenicima moemo povesti razgovor o predstojeim da-
nima odmora. Promatrajui slike u udbeniku Bre, vie, jae 1 potaknut emo uenike da
zajedno s roditeljima provedu dio slobodnog vremena na snijegu primjenjujui tjelesne
aktivnosti prikazane na slikama.
71
Zdravstveno stanje uenika
Zdravstveno stanje uenika procjenjuje zdravstvena sluba. Imamo li u razrednom odjelu
uenika oteena zdravlja ili uenike koji se nalaze u tijeku oporavka od bolesti, za te
emo uenike izraditi plan i program s posebnim programskim zadaama u suradnji s na-
dlenim lijenikom. Zdravstveno stanje svih uenika valja redovito pratiti kako bismo o
uoenim promjenama (dranje tijela, pojaano znojenje pri naporu, ubrzano disanje, pro-
mjena boje lica) zdravstvenog stanja pravodobno izvijestili roditelja ili kolskog lijenika
Odgojni uinci rada
Ostvarivanje odgojnih zadataka pratimo utvrivanjem odgojnih uinaka rada kroz:
aktivnost uenika u nastavi
sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima
steene zdravstveno-higijenske navike
teorijska znanja
moralna svojstva.
Na poetku i na kraju kolske godine pratimo i provjeravamo antropoloka obiljeja koja
obuhvaaju:
Antropometrijske znaajke:
mjerenje tjelesne visine
mjerenje tjelesne teine
mjerenje opsega podlaktice
mjerenje konog nabora nadlaktice.
Uporaba udbenika
U prvom razredu, osobito na poetku godine u mjerenja antropolokih obiljeja moemo
ukljuiti roditelje. Naini mjerenja potanko su opisani u udbeniku Bre, vie, jae 1, na
str. 28. Rezultate mjerenja roditelj e upisati u tablicu na str. 29.
Na kraju kolske godine mjerenja moemo obaviti u sklopu finalnog provjeravanja.
Usporeujui rezultate mjerenja na poetku i na kraju kolske godine, stjeemo uvid u
uenikov rast i razvoj.
Motorike sposobnosti
brzina - taping rukom
eksplozivna snaga - skok udalj s mjesta
koordinacija - poligon natrake
repetitivna snaga - podizanje trupa iz leanja pogrenim nogama
UPOZNAJ SVOJE SPOSOBNOSTI
(MOTORIKE I FUNKCIONALNE)
udbenik
str. 32. i 33.
Objanjenje uiteljima: Praenjem i provjeravanjem uitelj treba obuhvatiti stanje zdravlja, antropoloka obi-
ljeja, motorika znanja, motorika postignua i odgojne uinke rada.
udbenik
str. 28. i 29.
PRATI SVOJ
TJELESNI RAST I RAZVOJ
72
BRE, VIE, JAE 1
fleksibilnost - pretklon raznono
statika snaga - izdraj u visu.
Na razvoj motorikih sposobnosti utjeemo tjelesnim vjebanjem ovisno o koeficijentu
njihove uroenosti.
Funkcionalne sposobnosti
kretanje u trajanju 3 minute.
Uporaba udbenika
Motorike i funkcionalne sposobnosti mjerimo i provjeravamo na poetku i na kraju kol-
ske godine. Utvrenim stanjima na poetku godine koristimo se kao osnovom za izradu
plana i programa, a rezultati dobiveni na kraju godine pokazuju nam uinkovitost realiza-
cije sadraja tijekom godine.
Rezultate dobivene inicijalnim (poetnim) i finalnim (zavrnim) mjerenjima i provjerava-
njima upisujemo u udbenik Bre, vie, jae 1, u tablicu na str. 33.
73
Uporaba udbenika
Motorika znanja
Testovima motorikih znanja utvrujemo uspjenost svladavanja usvojenoga motorikog
gibanja. Na stupanj usvojenosti pojedinih motorikih struktura utjeemo primjerenim
ponavljanjem i vjebanjem. Uvid u stupanj usvojenosti motorikih znanja utelj treba
imati tijekom cijele kolske godine. Motorika znanja provjeravamo na reprezentativnoj
nastavnoj temi. Programski sadraji motorikih struktura prikazani su u udbeniku Bre,
vie jae 1.
MOJ KATALOG
ONOGA TO ZNAM
udbenik
str. 35. do 43.
Uporaba udbenika
Motorika dostignua
Motorika dostignua sprega su motorikih znanja i motorikih sposobnosti. Provjeravaju
se testovima motorikih dostignua tijekom kolske godine.
Nain provoenja provjeravanja motorikih dostignua nalazi se u udbeniku Bre, vie,
jae 1, na str. 44, a rezultate ispitivanja zapisujemo u tablicu na str. 45.
Uporaba udbenika
Rezultati provjeravanja upisani u tablice u udbeniku slue uenicima kao poticaj za
aktivnim sudjelovanjem u tjelesnom vjebanju. Usporeujui svoj napredak na kraju kol-
ske godine uenici uoavaju svoje napredovanje, to je najbolji nain jaanja unutranje
motivacije.
Na temelju napredovanja i usporeivanja rezultata mjerenja i provjeravanja roditelji stje-
u uvid u to kako je dijete svladalo sadraje i unaprijedilo svoje sposobnosti.
PROVJERI SVOJA
MOTORIKA DOSTIGNUA
udbenik
str. 44. i 45.
74
BRE, VIE, JAE 1
NASTAVNA JEDINICA: Zavrni sat - sinteza rada
MJESTO RADA:
uionica.
CILJ SATA:
sistematizirati rezultate rada; uputiti uenike na provoenje tjelesnih aktivnosti tijekom
ljetnog odmora.
ZADAE:
OBRAZOVNA:
nabrojiti motorike strukture svladane tijekom kolske godine
saznati kako se ukljuiti u organizirane oblike aktivnog odmora
ODGOJNA:
razvijati potrebu aktivnog bavljenja tjelesnim vjebanjem
utjecati na razvijanje pozitivnih zdravstvenih stavova
poticati pravilnu brigu o istoi opreme za tjelesno vjebanje
razvijati meusobne odnose potivanja i podrke
FUNKCIONALNA:
razvijati sposobnost samokontrole i samoocjenjivanja
poticati volju i inicijativu za bavljenjem tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme.
udbenik za prvi razred Bre, vie, jae 1.
METODE RADA:
metoda razgovora
metoda demonstracije.
frontalni
individualni.
TIP SATA: ZAVRNI SAT
PRIJEDLOG STRUKTURE ZAVRNOG SATA:
1. Uvodni dio sata
2. Ponavljanje i vjebanje
3. Zavrni dio sata.
MOJ ALBUM TJELESNOG
VJEBANJA I ZDRAVLJA
udbenik
str. 46. i 47.
75
MOGUI TIJEK SATA
UVODNI DIO SATA
Uporaba udbenika
Razgovor o svemu to se dogaalo u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture tijekom kol-
ske godine. Upuujemo uenike na to da prelistaju udbenik Bre, vie, jae 1 kako bi se
lake prisjetili to smo sve radili i nauili tijekom kolske godine. Uenici slobodno izra-
avaju svoje dojmove.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
Uporaba udbenika
Otvaramo udbenik Bre, vie, jae 1. Promatramo motorike strukture koje smo usvaja-
li tijekom kolske godine. Potiemo uenike na to da ispriaju to misle o tome kako su
svladali sadraje, koje je motorike strukture bilo tee svladavati, a koje lake. Kojim se
svojim dostignuima osobito ponose i zato? Rjeavaju zadatke u Albumu tjelesnog vje-
banja i zdravlja u udbeniku i samoprocjenjuju. Potiemo ih da uoe koje su sadraje
svladali, a koje nisu. emu bi trebali pridavati vie pozornosti?
ZAVRNI DIO SATA
Upuujemo uenike kojim se tjelesnim aktivnostima mogu baviti tijekom ljetnog odmora
i kako se mogu ukljuiti u organizirano provoenje ljetovanja. U osmiljavanju tjelesnih
aktivnosti tijekom ljetnog odmora pomoi e im sadraji u udbeniku i znanja koja su ste-
kli na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. S uenicima ponavljamo kako se treba zatiti-
ti od sunca i u koje doba dana treba izbjegavati boravak na suncu. Ljetne praznike treba
provoditi aktivno, u igri, kretanju i aktivnostima vezanim uz vodu i u vodi. Ponavljamo
usvojene stavove kako svojim odnosom ouvati okoli.
76
BRE, VIE, JAE 1
Model globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za
prvi razred osnovne kole
Tjedni fond sati: 3 1 = 3 sata
Godinji fond sati: 35 tjedana 3 sata = 105 sati
Ukupan broj nastavnih cjelina = 8
Ukupan broj nastavnih tema = 25
Ukupan broj frekvencija = 196
NASTAVNA CJELINA: Hodanja i tranja
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja. 7
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute. 13
3. Brzo tranje do 20 m iz visokog starta. 9
4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine. 8
NASTAVNA CJELINA: Skakanja
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima. 4
6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu. 13
7. Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe. 8
NASTAVNA CJELINA: Bacanja i hvatanja
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. 8
9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje. 10
10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje. 13
77
NASTAVNA CJELINA: Kolutanja
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
11. Bono valjanje ulijevo i udesno. 5
12. Povaljke u leanju. 3
13. Kolut naprijed niz kosinu. 10
NASTAVNA CJELINA: Penjanja i puzanja
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
14. Puzanje i provlaenje na razliite naine. 8
15. Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama. 10
NASTAVNA CJELINA: Vienja i upiranja
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
16. Razliite pozicije visova i hvatova. 6
17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. 6
18. Upor za rukama osloncem nogama na povienju. 4
19. Stoj na lopaticama. 4
NASTAVNA CJELINA: Ritmike strukture
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju. 9
21. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju. 5
NASTAVNA CJELINA: Igre
Redni
broj
teme
NASTAVNE TEME
Frekvencija
22. Elementarna igra bez pomagala. 10
23. tafetna igra bez pomagala. 8
24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). 5
25. Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N). 5
78
BRE, VIE, JAE 1
Model operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture
za prvi razred osnovne kole
Redni
broj
sata
Broj
nastavne
teme
Sadraj nastavnih jedinica (za glavni A dio sata)
1. Uvodno-pripremni sat
2. 1.
22.
Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja.
Elementarna igra bez pomagala.
3. 4.
22
Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine
4. Inicijalno provjeravanje
7. 1.
22.
8. 4.
23.
tafetna igra bez pomagala.
9. 1.
8.
Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom.
10. 7.
23.
Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe.
11. 4.
8.
12. 3.
8.
Brzo tranje do 20 m iz visokog starta
13. 2.
22.
Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute.
14. 14.
24.
Puzanje i provlaenje na razliite naine.
Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).
15. 8.
3.
79
16. 9.
2.
Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje.
17. 14.
23.
18. 5.
9.
Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima.
19. 10.
2.
Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje
20. 5.
9.
21. 7.
23.
22. 10.
3.
23. 9.
2.
24. 10.
3.
25. 6.
10.
Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu.
26. 10.
2.
27. 6.
17.
Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.
28. 6.
22.
29. 24.
23.
30. 5.
10.
31. 17.
24.
32. 6.
9.
80
BRE, VIE, JAE 1
33. 20.
10.
Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju.
Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje.
34. 17.
6.
35. 21.
23.
Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju.
36. 6.
10.
37. 20.
14.
38. 15.
22.
Penjanje i silaenje na vedskim ljestvama.
39. 11.
24.
Bono valjanje ulijevo i udesno.
40. 15.
11.
41. 16.
23.
Razliite pozicije visova i hvatova.
42. 15.
22.
43. 11.
6.
44. 14.
24.
45. 12.
6.
Povaljke u leanju.
46. 18.
25.
Upor za rukama osloncem nogama na povienju.
Slobodna igra u oznaenom prostoru (3:3, 4:4) (N).
47. 20.
13.
Kolut naprijed niz kosinu.
48. 13.
25.
49. 13.
20.
81
50. 13.
25.
51. 7.
9.
52. 16.
20.
53. 4.
21.
54. 1.
16.
55. 24.
15.
56. 13.
5.
57. 16.
21.
58. 6.
18.
59. 11.
7.
60. 19.
4.
Stoj na lopaticama.
Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine.
61. 19.
20.
Stoj na lopaticama.
62. 13.
25.
63. 19.
7.
Stoj na lopaticama.
64. 13.
15.
65. 12.
7.
Povaljke u leanju.
66. 11.
20.
82
BRE, VIE, JAE 1
67. 15.
2.
68. 12.
15.
Povaljke u leanju.
69. 13.
6.
70. 14.
21.
71. 13.
20.
72. 19.
2.
Stoj na lopaticama.
73. 18.
22.
74. 15.
13.
75. 16.
23.
76. 15.
2.
77. 15.
20.
78. 18.
25.
79. 16.
2.
80. 14.
21.
81. 9.
2.
82. 8.
3.
83. 17.
4.
83
84. 10.
1.
85. 17.
3.
86. 17.
24.
87. 9.
24.
88. 10.
2.
89. 14.
1.
90. 8.
4.
91. 7.
3.
92. 14.
8.
93. 7.
1.
94. 8.
2.
Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom
95. 9.
3.
96. 10.
2.
97. 9.
3.
98. 10.
6.
99. Finalno provjeravanje
84
BRE, VIE, JAE 1
102. 10.
22.
103. 6.
24.
104. 4.
25.
105. 6.
22.
85
LITERATURA
1. Bani-obanov, S.: Otkrivam svijet oko sebe, metodiki prirunik, kolska knjiga,
Zagreb, 1998.
2. Bilopavlovi, T., M. udina-Obradovi, Z. Ladika, R. ukovi Stipanovi:
Dosadno mi je - to da radim, kolska knjiga, Zagreb, 1997.
3. Bognar, L., M. Matijevi: Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
4. Buni, K., Ivkovi, J. Jankovi, A. Ponava: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994.
5. udina-Obradovi, M., D. Teak: Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995.
6. De Zan, I.: Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
7. Findak, V.: Metodiki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj
rekreaciji, Hrvatski savez za portsku rekreaciju, Zagreb, 1992.
8. Findak, V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
9. Findak, V.: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli, kolska knjiga, Zagreb,
1996.
10. Findak, V., K. Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predkolskom odgoju, Edip,
Zagreb, 2001.
11. Findak, V., D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak: Primjenjena kineziologija u
kolstvu - norme, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1996.
12. Herceg, J.: Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi, kolska knjiga, Zagreb, 1986.
13. Lui, K.: Meudjelovanje prirodoslovnog i jezinoumjetnikog nastavnog podruja
u razrednoj nastavi. U Zborniku: III. ljetna kola uitelja razredne nastave Republike
Hrvatske, Hrvatski savez pedagoga fizike kulture, Pore, 2001.
14. Ki-Glava, L., R. Fulgosi-Masnjak, uredile, Do prihvaanja zajedno: integracija
djece s posebnim potrebama, Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s
posebnim potrebama - IDEM, Zagreb, 2002.
15. Lui, K., B. Marjanovi: Gdje stanuju prie, itanka za prvi razred, kolska knjiga,
Zagreb, 2001.
16. Miljevi-Riiiki, R., D. Male, M. Rijavec: Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001.
17. Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Glasilo Ministarstva prosvjete i porta,
Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, Zagreb, 1999.
18. Uzelac, M., L. Bognar, A. Bagi: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.
19. Vrgo, D., M. udina-Obradovi, V. Strugar i V. Budinski: To je moj svijet 1,
metodiki prirunik, Alfa, Zagreb, 1997.
86
BRE, VIE, JAE 1
SADRAJ
Predgovor ........................................................................................................5
Moja oprema za tjelesno vjebanje ......................................................................7
Nastavna jedinica: Upoznavanje s nastavnim predmetom
tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................................................7
Mogui tijek sata ...............................................................................................................8
unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ........................................................................9
Vjebamo na kolskom igralitu .........................................................................10
Nastavna jedinica: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug;
Hodanje i tranje na razliite naine ...............................................................................10
Mogui tijek sata .............................................................................................................11
unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................13
Veselimo se vjebanju u sportskoj dvorani ..........................................................14
Nastavna jedinica: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug;
Elementarna igra Crveni love plave ................................................................................14
Mogui tijek sata .............................................................................................................15
Kako sigurno vjebati.........................................................................................19
Sat razrednika - Nastavna jedinica: Znamo li uvati svoje zdravlje .............................19
Mogui tijek radionice ....................................................................................................19
Pomozimo si meusobno ...................................................................................21
Nastavna jedinica: Poskoci u mjeovitom uporu uzdu vedske klupe;
Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) ......................................................................21
Mogui tijek sata .............................................................................................................23
Nastavna jedinica: Penjanje na vedske ljestve i silaenje; tafetna igra ......................25
Mogui tijek sata .............................................................................................................26
Moj katalog onoga to znam .............................................................................28
Nastavna jedinica: Bono kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno;
Hodanje i tranje uz glazbenu pratnju ............................................................................28
Mogui tijek sata .............................................................................................................29
87
Tematsko pouavanje - tjedan posveen zdravlju ...............................................32
Prijedlog rasporeda nastavnih sadraja tijekom tematskog tjedna .................................32
Opis nastavnih dana po nastavnim situacijama ...................................................35
Prvi dan: Dranje tijela ...................................................................................................35
Drugi dan: Rad i odmor ..................................................................................................38
Trei dan: istoa je pola zdravlja ..................................................................................41
etvrti dan: Odjea i obua .............................................................................................44
Peti dan: Zdravlje i mi .....................................................................................................47
Roditeljski sastanak: Roditelj - ruka koja pomae ........................................................49
Prilog: prijedlozi dnevnih priprema za izvoenje nastavnih sati tjelesne i
zdravstvene kulture tijekom tematskog tjedna ...................................................50
Nastavna jedinica: Mjeoviti vis eono; Reprodukcija ritma pljeskanjem .....................50
Mogui tijek sata .............................................................................................................51
Nastavna jedinica: Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje;
Ciklika kretanja razliitim tempom do 1 minute ..........................................................53
Mogui tijek sata .............................................................................................................54
Nastavna jedinica: Bacanje loptice udalj iz mjesta; Brzo tranje do 20 m ....................55
Mogui tijek sata .............................................................................................................56
Vjebamo pravilno disanje..................................................................................58
Nastavna jedinica: Kolut naprijed niz kosinu;
Hodanje uzdu prepreka (klupa, balvana, greda) ............................................................58
Mogui tijek sata .............................................................................................................59
Tjelesne aktivnosti na otvorenom prostoru .........................................................61
Djeje igre u prirodi ........................................................................................................61
Tjelesne aktivnosti u zatvorenom prostoru .........................................................64
Sat razrednika: Praznici su pred nama ............................................................................64
Mogui tijek radionice ....................................................................................................64
Naviknimo se na vodu........................................................................................66
Sanjkanje.........................................................................................................66
Tjelesne aktivnosti na otvorenom prostoru .........................................................66
Nastavna jedinica: Skakanje preko horizontalnih prepreka; Igre na snijegu ..................67
Mogui tijek sata .............................................................................................................68
88
BRE, VIE, JAE 1
Upoznaj svoje sposobnosti (motorike i funkcionalne) ..........................................71
Prati svoj tjelesni rast i razvoj ..........................................................................71
Moj katalog onoga to znam .............................................................................73
Provjeri svoja motorika dostignua ..................................................................73
Moj album tjelesnog vjebanja i zdravlja ............................................................74
Nastavna jedinica: Zavrni sat - sinteza rada ................................................................74
Mogui tijek sata .............................................................................................................75
Model globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture
za prvi razred osnovne kole ............................................................................76
Model operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture
za prvi razred osnovne kole ............................................................................78
Literatura .......................................................................................................85
Grafiko-likovni urednik
eljko Brneti
Lektorica
Milada Pinduli
Korektorica
Branka Mesing-Nakarada
Grafika priprema
Grafiko-likovna redakcija kolske knjige
Tisak
Grafiki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb
Tiskanje zavreno u srpnju 2006.
ISBN 953-0-50851-4

01 - 50851 Brze Vise Jace 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

01 - 50851 Brze Vise Jace 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vladimir Findak - Sanja Boi

BRE, VIE, JAE 1

You might also like