1

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VLADA





NACRT












Z A K O N
O KEMIKALIJAMA




















Sarajevo, prosinca 2012.godine


2


ZAKON
O KEMIKALIJAMA

I - TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.
(1) Ovim zakonom ureuju se klasifikacija, pakiranje i oznaavanje opasnih
kemikalija; razmjena podataka o kemikalijama kroz sigurnosno-tehniki list; integralni
inventar kemikalija proizvedenih i uvezenih; dobra laboratorijska praksa; ogranienja i
zabrane supstanci koje izazivaju zabrinutost; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija za koje je
propisan postupak prethodne suglasnosti; odobrenja za vrenje djelatnosti proizvodnje,
prometa i koritenja opasnih kemikalija; sustavno praenje kemikalija; stavljanje na
trite deterdenata; nadzor i druga pitanja od znaaja za sigurno upravljanje
kemikalijama.
(2) Ovaj zakon zasniva se na naelu da proizvoai, uvoznici ili krajnji korisnici
treba da osiguraju da proizvode, prodaju na trite ili koriste supstance koje nemaju
tetno dejstvo na ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu.
(3) Odredbe ovog zakona zasnovane su na naelu predostronosti.

lanak 2.
(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
a) kemikalija oznaava kemijsku supstancu i kemijski preparat koji sadri kemijsku
supstancu;
b) kemijska supstanca (u daljem tekstu: supstanca) oznaava kemijski element ili
njegovo jedinjenje u prirodnom stanju ili dobijeno u proizvodnom procesu,
ukljuujui aditive potrebne za ouvanje njegove stabilnosti i neistoe koje
proizilaze iz proizvodnog procesa, a iskljuujui rastvara koji se moe izdvojiti
bez utjecaja na stabilnost supstance ili promjenu njenog sastava;
c) kemijski preparat (u daljem tekstu: preparat) oznaava smjesu ili rastvor
sastavljen od dvije ili vie supstanci;
d) polimer oznaava supstancu sastavljenu od molekula koje karakterizira lanac
jedne ili vie vrsta monomernih jedinica. Molekularne mase tih molekula moraju
biti raspodijeljene unutar podruja u kome se razlike u molekularnoj masi mogu
prije svega pripisati razlikama u broju monomernih jedinica. Polimer sadri:
- vie od 50% masenog udjela molekula sa najmanje tri monomerne jedinice
(monomerna jedinica oznaava monomerne supstance u polimeru poslije reakcije) koje
su kovalentnom vezom povezane sa najmanje jednom drugom monomernom jedinicom
ili drugim reaktantom,
- manje od 50% masenog udjela molekula iste molekulske mase;
e) monomer oznaava supstancu koja moe da uspostavlja kovalentne veze sa
lancem drugih slinih ili razliitih molekula, pod uvjetima relevantne reakcije
formiranja polimera koja se koristi za dati proces;
f) proizvod (ili artikl) oznaava predmet kojem se tokom proizvodnje daje odreen
oblik, povrina ili izgled koji odreuju njegovu funkciju vie nego njegov kemijski
sastav;
g) meuproizvod oznaava supstancu koja se troi, upotrebljava ili proizvodi za
kemijsku obradu radi pretvaranja u drugu supstancu (u daljem tekstu: sinteza):

3
1) neizolirani meuproizvod oznaava meuproizvod koji se za vrijeme sinteze ne
uklanja namjerno (osim radi uzimanja uzorka) sa opreme na kojoj se vri sinteza. Ta
oprema obuhvata posudu za reakciju, prateu opremu i svu opremu kroz koju supstanca
prolazi za vrijeme stalnog ili serije procesa, kao i cijevi za prijenos iz jedne u drugu
posudu radi narednog koraka u reakciji, ali ne obuhvata rezervoare ili druge posude u
kojima se supstanca skladiti poslije proizvodnje,
2) meuproizvod izoliran na licu mjesta oznaava meuproizvod koji ne ispunjava
kriterije za neizolirani meuproizvod i ija se proizvodnja kao i sinteza druge supstance
iz istog meuproizvoda vri na istom mjestu, od strane jedne ili vie pravnih osoba,
3) transportirani izolirani meuproizvod oznaava meuproizvod koji ne ispunjava
kriterije za neizolirani meuproizvod, i koji se transportira ili isporuuje na druga mjesta;
h) dobra laboratorijska praksa oznaava sustav kvaliteta koji se odnosi na
organizacijske postupke i uvjete pod kojima se pretklinika ispitivanja planiraju,
obavljaju, nadgledaju, biljee, arhiviraju i prikazuju, a koji osiguravaju sigurnost
po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu;
i) akreditiranje oznaava atestiranje od tree strane, koje se odnosi na tijelo za
ocjenjivanje usklaenosti ili laboratoriju, a koristi se kao zvanian dokaz o
njegovoj kompetentnosti za obavljanje specifinih zadataka ocjenjivanja
usklaenosti, odnosno ispitivanja;
j) akreditirana laboratorija oznaava ispitnu laboratoriju koja je prola proceduru
akreditiranja u skladu sa meunarodnim standardom ISO/IEC 17025 ili sa
standardom BAS ISO/IEC 17025;
k) proizvoa proizvoda (artikla) oznaava svaku fiziku ili pravnu osobu koja
proizvodi artikl na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Federacija BiH);
l) rukovanje oznaava proizvodnju, preradu, pakiranje, skladitenje, promet,
transport, prodaju i koritenje kemikalija ili bilo koju drugu aktivnost pri kojoj se
koriste kemikalije;
m) registrant oznaava proizvoaa ili uvoznika supstance, ili proizvoaa ili
uvoznika proizvoda (artikla), koji podnosi zahtjev za registraciju za supstancu ili
proizvod;
n) uvoznik oznaava svaku fiziku ili pravnu osobu koja radi obavljanja registrirane
djelatnosti uvozi kemikalije u Federaciju BiH;
o) stavljanje na trite oznaava isporuku ili stavljanje na raspolaganje treoj osobi
na teritoriji Federacije BiH, bilo uz nadoknadu ili bez nadoknade; uvoz se smatra
stavljanjem na trite;
p) snabdjeva jeste proizvoa, uvoznik, distributer ili krajnji korisnik koji stavlja
kemikaliju na trite Federacije BiH;
q) krajnji korisnik oznaava svaku fiziku ili pravnu osobu sa sjeditem u Federaciji
BiH, osim proizvoaa i uvoznika, koji koristi supstancu samu ili u proizvodu u
industrijske ili profesionalne svrhe, ukljuujui i osobu koja vri reimport;
r) distributer ili potroa se ne smatra krajnjim korisnikom;
s) akteri u lancu isporuke oznaavaju sve proizvoae i/ili uvoznike i/ili dalje
korisnike u lancu isporuke;
t) mjesto proizvodnje oznaava jednu lokaciju, na kojoj se, u sluaju veeg broja
proizvoaa supstance, izvjesni objekti infrastrukture meusobno dijele;
u) supstanca sa postepenim uvoenjem oznaava supstancu koja ispunjava bar
jedan od sljedeih kriterija:

4
1) nalazi se na listi Europskog popisa postojeih komercijalnih kemijskih
supstanci,
2) proizvedena je u nekoj od zemalja Europske zajednice (u daljem tekstu: EZ) ili
u zemljama koje su pristupile Europskoj uniji 1. januara 1995. godine ili 1. maja 2004.
godine, ali je proizvoa ili uvoznik nisu plasirali na trite, najmanje jednom tokom
petnaest godina prije stupanja na snagu ovog zakona, pod uvjetom da proizvoa ili
uvoznik ima dokumentiranih dokaza za to.
v) znanstvena istraivanja i razvoj oznaavaju svaki znanstveni eksperiment,
analizu ili kemijsko istraivanje koji se vre pod kontroliranim uvjetima u opsegu
manjem od jedne tone godinje;
w) istraivanje i razvoj proizvoda i procesa oznaava svaki znanstveni razvoj koji se
odnosi na razvoj proizvoda ili dalji razvoj supstance, same, u preparatima ili u
proizvodima, za vrijeme ega se koriste pilot-postrojenja ili probna proizvodnja za
razvoj proizvodnog procesa i/ili testiranje oblasti primjene supstance;
x) uporaba supstance od strane registranta oznaava industrijsku ili profesionalnu
uporabu supstance od strane podnositelja zahtjeva za registraciju supstance;
y) potpuno izvjee o studiji oznaava kompletan i sveobuhvatan opis aktivnosti
izvrene radi dobijanja neophodnih informacija; pokriva potpuni znanstveni
dokument objavljen u literaturi koji opisuje sprovedenu studiju ili potpuno izvjee
koje je pripremila kua koja vri testiranje i koji opisuje navedenu studiju;
z) saeti opis istraivanja oznaava detaljan rezime ciljeva, metoda, rezultata i
zakljuaka potpunog izvjea o studiji koji daje dovoljno informacija da bi se dala
neovisna ocjena studije, uz smanjenje potrebe za konsultiranjem potpunog
izvjea o studiji;
aa) rezime studije oznaava skraeni prikaz ciljeva, metoda, rezultata i zakljuaka
kompletnog istraivanja koji osigurava dovoljno informacija da bi se napravila
procjena relevantnosti studije;
bb) ogranienje oznaava svaki uvjet za zabranu ili samu zabranu proizvodnje,
uporabe ili plasmana na trite;
cc) isporuitelj supstance ili proizvoda oznaava svakog proizvoaa, uvoznika,
daljeg korisnika ili distributera koji plasira na trite supstancu, samu ili u
preparatu, ili preparat;
dd) isporuitelj artikla oznaava svakog proizvoaa, uvoznika, distributera ili drugog
aktera u lancu isporuke, koji plasira artikle na trite;
ee) primatelj supstance ili preparata oznaava daljeg korisnika ili distributera kojem
se isporuuje supstanca ili preparat;
ff) primatelj proizvoda oznaava industrijskog ili strunog korisnika ili distributera
kojem se proizvod isporuuje, ali ne ukljuuje potroaa;
gg) mogunost izlaganja oznaava niz uvjeta, ukljuujui operativne uvjete i mjere
kontrole rizika, koji opisuju kako se supstanca proizvodi ili upotrebljava za vrijeme
svog ivotnog ciklusa i kako proizvoa ili uvoznik kontrolira ili preporuuje
daljnjim korisnicima kako da kontroliraju izlaganje ljudi i ivotne sredine; ove
mogunosti izlaganja mogu pokrivati specifian proces ili vie procesa, ili uporaba
ovisno od sluaja;
hh) kategorija uporabe i izlaganja odnosi se na scenario izlaganja koji pokriva irok
spektar procesa ili uporaba, kada su procesi ili uporabe povezane, makar
minimalno, u uvjetima kratkog opisa upotrebe;
ii) kemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi jeste naziv kemikalije identificiran u
nomenklaturi Meunarodne unije za istu i primijenjenu kemiju;

5
jj) deterdent jeste supstanca ili preparat koji sadri sapune, odnosno druge
surfaktante (povrinski aktivne kemikalije) i koristi se za pranje i ienje; u
deterdente spadaju i pomoni preparati za pranje (pretpranje, ispiranje ili
izbjeljivanje odjee), omekivai rublja, preparati za druga ienja i slino;
kk) pranje jeste ienje vea, sudova i ostalih tvrdih povrina;
ll) ienje je definirano standardom ISO 862/84;
mm) surfaktant (povrinski aktivna kemikalija) jeste bilo koja organska
supstanca, odnosno preparat koji ima povrinska aktivna svojstva i koji sadri
jednu ili vie hidrofilnih i hidrofobnih grupa koje su sposobne da smanje
povrinski napon vode formirajui rairen ili adsorbujui monosloj na dodiru voda-
zrak i stvore emulziju, odnosno mikroemulziju, odnosno micele, kao i da se
adsorbuju na dodiru voda - vrsta povrina;
nn) primarna biorazgradljivost jeste strukturna promjena surfaktanta pod dejstvom
mikroorganizama ime se gubi njegova povrinski aktivna sposobnost zbog
razgradnje njegove strukture;
oo) potpuna aerobna biorazgradljivost je takva razina biorazgradljivosti da se
surfaktant uz pomo mikroorganizama u prisustvu kiseonika potpuno razgradi na
ugljen dioksid, vodu i mineralne soli;
pp) postupak prethodnog pristanka (Prior Informed Consend - u daljem tekstu: PIC)
je postupak prema kojem se kemikalije koje su zabranjene, ili ija je uporaba
ograniena u dravi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno
obavijesti drava uvoznica; kemikalije koje su na PIC popisu mogu se izvoziti
samo uz pristanak drave uvoznice; ako drava uvoznica ne pristane na uvoz,
obvezna je na svom podruju postupiti sukladno toj odluci;
qq) zabranjena kemikalija znai:
1) kemikalija ope uporabe ije su sve upotabe u okviru jedne ili vie kategorija ili
potkategorija zabranjene putem konanog regulatornog postupka EZ u cilju zatite
zdravlja ljudi i ivotne sredine, ili
2) kemikalija za koju nije dobijeno odobrenje za prvu uporabu ili je povuena od
strane industrije sa trita;
rr) strogo ograniena kemikalija je:
1) kemikalija ija gotovo sva koritenja potpadaju pod jednu ili vie kategorija ili
potkategorija koje su zabranjene konanim regulatornim postupkom, ali ija je uporaba u
odreene specifine svrhe dozvoljena, ili
2) kemikalija namijenjena za gotovo sva koritenja koja je odbijena ili povuena
od strane industrije bilo sa trita EZ bilo iz daljeg razmatranja u postupku
obavjeivanja, registracije ili procesa odobravanja i gdje postoji zabrinutost zbog rizika
po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu;
ss) mjerodavni organ u smislu ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u
daljem tekstu: Ministarstvo);
tt) imenovano dravno tijelo je tijelo ovlateno da djeluje u ime Bosne i Hercegovine
u izvrenju administrativnih funkcija prema zahtjevima Roterdamske konvencije
za uvoz i izvoz naroito opasne kemikalije i pesticida (u daljem tekstu:
Roterdamska konvencija);
uu) akti doneseni na osnovu konanog regulativnog postupka imaju za cilj zabranu ili
strogo ogranienje upotrebe neke kemikalije, i
vv) globalno harmoniziran sustav (Globally Harmonized System - u daljem tekstu:
GHS) oznaava sustav za standardizaciju i harmonizaciju klasifikacije i
oznaavanja kemikalija.

6



lanak 3.
(1) Zabranjuje se svaki vid diskriminacije temeljem rase, boje koe, spola, jezika,
religije ili vjerovanja, politikih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla,
prilikom obavljanja radnji na temelju ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog
zakona.
(2) Izrazi koji imaju rodno znaenje, a koji se koriste u ovom zakonu i propisima
koji se donose na temelju ovog zakona, obuhvataju na jednak nain muki i enski rod,
bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu.

lanak 4.
(1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na:
a) lijekove i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini,
b) radioaktivne kemikalije i radioaktivni otpad,
c) kemikalije koje se nalaze pod nadzorom carine i koje su privremeno uskladitene
ili koje su u tranzitu, ali podlijeu proceduri praenja ulaska i izlaska iz zemlje,
d) transport opasnih kemikalija eljeznicom, kopnenim putevima, kopnenim
vodotokovima, morem, vazduhom i potanskim prometom,
e) supstance i preparate koji se u smislu propisa koji ureuju materiju upravljanja
otpadom smatraju otpadom,
f) kozmetike proizvode (sredstva za osobnu higijenu, njegu i uljepavanje lica i
tijela),
g) duhanske proizvode,
h) aditive i zaine koji se nalaze u hrani za ljude i ivotinje,
i) neizdvojeni poluproizvod.
(2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na Inventar kemikalija, osim u dijelu
koji se odnosi na dostavljanje podataka za Integralni inventar kemikalija i supstanci koje
izazivaju zabrinutost, ne primjenjuju se na kemikalije koje se u finalnom obliku stavljaju
na trite kao:
a) biocidni proizvodi koji su regulirani posebnim zakonom,
b) sredstva za zatitu bilja koja su regulirana posebnim zakonom.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvoz i izvoz opasnih kemikalija ne
primjenjuju se na:
a) kemijsko oruje i prekursore za kemijsko oruje,
b) prekursore opojnih droga i psihotropnih supstanci,
c) streljiva i eksplozive,
d) mineralna ubriva,
e) hranu za ljude i ivotinje koja sadri opasnu kemikaliju kao aditiv ili zain,
f) kemikalije koje se koriste u svrhe znanstvenog istraivanja i razvoja u koliinama
koje nee utjecati tetno na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu, a najvie u koliinama
do 10 kg, za svaku kemikaliju prilikom svakog uvoza, i
g) sredstva za zatitu bilja (osim u dijelu koji se odnosi na PIC postupak).
(4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju, oznaavanje i pakiranje
ne primjenjuju se na kemikalije kada se te kemikalije u finalnom obliku stavljaju na
trite kao:
a) lijek ili medicinsko sredstvo koje se koristi u humanoj medicini ili veterini,
b) kozmetiki proizvod,

7
c) aditivi i zaini kada se nalaze u hrani za ljude ili ivotinje.
(5) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na sredstva za zatitu bilja u dijelu
koji se odnosi na promet i uporabu sredstava za zatitu bilja, zabrane, ogranienja
prometa i registraciju sredstava za zatitu bilja.

lanak 5.
(1) Na sredstva za zatitu bilja odredbe ovog zakona u potpunosti se primjenjuju
u dijelu kojim se reguliraju: klasifikacija, pakiranje i oznaavanje, dobra laboratorijska
praksa, postupak suglasnosti po prethodnom obavjetenju (PIC).
(2) Odredbe ovog zakona odnose se i na one supstance ili proizvode za koje
federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: ministar) u propisanom postupku utvrdi da
mogu utjecati tetno na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu.

II - KLASIFIKACIJA, PAKIRANJE I
OZNAAVANJE KEMIKALIJA

1.Klasifikacija, pakiranje i oznaavanje

lanak 6.
(1) Pravna osoba koja kao registrirani proizvoa ili uvoznik stavlja opasnu
kemikaliju ili proizvod koji je sadri na trite duna je da tu opasnu kemikaliju ili
proizvod klasificira, obiljei i pakira sukladno ovom zakonu i propisima donesenim na
temelju njega.
(2) Postupak klasifikacije, oznaavanja i pakiranja kemikalija vri se sukladno
Globalno harmoniziranom sustavu za klasifikaciju i oznaavanje kemikalija.
(3) Klasifikacija, oznaavanje i pakiranje ne odnosi se na kemikalije:
a) koje su pod carinskim nadzorom u carinskim skladitima ili slobodnim zonama
radi ponovnog izvoza ili tranzita ako se na njima ne sprovodi postupak prerade ili
obrade;
b) koje se koriste u znanstveno-istraivake svrhe i razvoj i ne stavljaju se na
trite, a koriste se pod kontroliranim uvjetima i sa smanjenom izloenou.

lanak 7.
Ako zemlja uvoznik zahtijeva od izvoznika iz Federacije BiH da kemikaliju
klasificira, obiljei i upakira na drugaiji nain nego to je propisano ovim zakonom, to je
dozvoljeno samo ako je traeni postupak sukladan meunarodnim standardima.

2. Postupak klasifikacije
lanak 8.
(1) Opasne kemikalije su kemikalije koje se mogu klasificirati u najmanje jednu od
klasa opasnosti.
(2) Na temelju procjene opasnosti kemikalije i na temelju utvrenih kriterija vri se
klasifikacija kemikalije ili odreenog proizvoda u odreene klase opasnosti prema
njihovim fizikim i kemijskim svojstvima, svojstvima koja utjeu na ivot i zdravlje ljudi,
kao i svojstvima koja utjeu na ivotnu sredinu.
(3) Ministar posebnim propisom ureuje klase opasnosti, kriterije za klasifikaciju
kemikalija i odreenih proizvoda u te klase i postupak klasifikacije.



8
lanak 9.
(1) Supstanca se klasificira sukladno klasifikaciji supstance istog kemijskog
sastava iz Spiska klasificiranih supstanci u Europskoj uniji (u daljem tekstu: EU).
(2) Spisak klasificiranih supstanci sadri opasne supstance koje su jedinstveno
klasificirane i oznaene u EU.
(3) Ministarstvo redovno aurira spisak iz stavka 1. ovog lanka u cilju
usklaivanja sa Spiskom opasnih supstanci koje su jedinstveno klasificirane i oznaene
u EU.
(4) Ako se supstanca ne nalazi na Spisku klasificiranih supstanci u EU,
klasifikacija te supstance vri se na temelju analize postojeih podataka o svojstvima te
supstance, odnosno na temelju rezultata novih ispitivanja njenih svojstava i
uporeivanja tih podataka, odnosno rezultata sa utvrenim kriterijima za klasifikaciju
kemikalije u odreene klase opasnosti.
(5) Spisak klasificiranih supstanci objavljuje se u "Slubenim novinama
Federacije BiH.

lanak 10.
Klasifikacija preparata vri se metodom izraunavanja opasnosti preparata na
temelju podataka o svojstvima supstanci sadranih u preparatu, na temelju analize
postojeih podataka o opasnosti koju taj preparat predstavlja, odnosno izravnim
eksperimentalnim ispitivanjima svojstava preparata koja utjeu na ivot i zdravlje ljudi i
usporeivanjem tih podataka, odnosno rezultata sa utvrenim kriterijima za klasifikaciju
kemikalije u odreene klase opasnosti.

lanak 11.
(1) U postupku klasifikacije kemikalija mogu se koristiti podatci iz epidemiolokih
studija, statistiki podatci o profesionalnim oboljenjima, odnosno podatci o njihovom
utjecaju u sluaju izlaganja ljudi prilikom kemijskog udesa i podatci dobijeni drugim
prihvatljivim postupcima utvrivanja svojstava kemikalije.
(2) Dokazi o opasnosti kemikalija dobijeni ispitivanjima na ivotinjama koriste se
bez obzira na nedostatke nalaza o tim efektima na ljude u studijama i istraivanjima iz
stavka 1. ovog lanka.
(3) Svojstva kemikalija u cilju klasifikacije odreuju se za onaj oblik, odnosno
fiziko stanje kemikalije u kome se ona koristi, odnosno u kom obliku e se staviti na
trite.

lanak 12.
(1) Opasne supstance za koje se vre nova ispitivanja u cilju procjene njihove
opasnosti u postupku klasifikacije, poto se ne nalaze na Spisku klasificiranih supstanci
EU, treba da se ispituju tako da se ne koriste kimenjaci gdje god je to mogue.
(2) U svrhu klasifikacije kemikalije zabranjeno je sprovoenje ispitivanja na
primatima.

3. Metode ispitivanja, pakiranje i oznaavanje

lanak 13.
(1) Nova ispitivanja kemikalija u postupku klasifikacije kemikalije vre se po
propisanim metodama.

9
(2) Podatci o toksikolokim i ekotoksikolokim ispitivanjima dobijaju se u
laboratorijama koje su usklaene sa principima dobre laboratorijske prakse.
(3) Ministar posebnim propisom ureuje metode ispitivanja za svrhu procjene
opasnosti u postupku klasifikacije kemikalije i druge prihvatljive naine utvrivanja
svojstava kemikalije, a sukladno europskim propisima vezanim za utvrivanje ispitnih
metoda.

lanak 14.
(1) Pravna osoba registrirana za proizvodnju ili uvoz opasnih kemikalija, kada
stavlja na trite kemikalije ili proizvode klasificirane kao opasne, duna je da osigura
pakiranje koje odgovara svojstvima opasne kemikalije i svrsi i nainu koritenja te
kemikalije, kao i da to pakiranje obiljei na nain propisan ovim zakonom i propisima
donesenim na temelju njega.
(2) Nain oznaavanja i pakiranja opasnih kemikalija ovisi od toga da li su one
zapakirane u jednom pakiranju ili se nalaze u unutarnjem i spoljanjem pakiranju,
odnosno da li su isto zapakirane za stavljanje na trite i za transport.
(3) Oznaavanje na pakiranju opasne kemikalije ili odreenog proizvoda mora
naroito da sadri: trgovako ime kemikalije, imena opasnih kemikalija sadranih u
preparatu, naziv i sjedite proizvoaa ili uvoznika, koliinu kemikalije u pakiranju, kao i
grafike prikaze, oznake upozorenja i obavjetenja o opasnosti i tekst koji ukazuje na
opasna svojstva kemikalije.
(4) Oznaavanje na pakiranju mora biti na jednom od jezika koji je u slubenoj
uporabi u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH).

lanak 15.
(1) Opasna kemikalija se moe staviti u promet samo u originalnom pakiranju
proizvoaa opasne kemikalije, u koliinama prilagoenim potrebama trita i u
ambalai koja osigurava jednostavno i sigurno koritenje.
(2) Opasna kemikalija mora biti oznaena tako da je mogue raspoznavanje
opasnosti i od strane osoba sa posebnim potrebama.
(3) Pakiranja za opasne kemikalije, ukljuujui i kemikalije koje se nalaze u opoj
uporabi u maloprodaji ne smiju izgledom sliiti pakiranjima u kojima se dre hrana ili
predmeti ope uporabe i moraju imati sigurnosni zatvara koji onemoguava otvaranje
pakiranja od strane djece, te ne smiju biti izraena od lako lomljivog materijala.

lanak 16.
Proizvoa ili uvoznik koji stavlja na trite opasnu kemikaliju ili odreeni
proizvod koji nije opasan, ali sadri barem jednu supstancu koja je klasificirana kao
opasna, duan je prilikom reklamiranja da istakne njena opasna svojstva i da nainom
reklamiranja ne dovede njene korisnike u zabludu oko opasnih svojstava kemikalije,
odnosno proizvoda.

lanak 17.
Ministar posebnim propisom ureuje nain pakiranja, oznaavanja i reklamiranja
opasne kemikalije i odreenog proizvoda, u ovisnosti od njihove klasifikacije i nain
oznaavanja u ovisnosti od naina pakiranja, kao i nain oznaavanja preparata koji nije
opasan, ali sadri makar jednu opasnu kemikaliju.



10

lanak 18.
(1) Pravna osoba koja stavlja opasnu kemikaliju u promet duna je da prikuplja i
uva sve podatke o opasnim kemikalijama koji se odnose na klasifikaciju i oznaavanje,
kao i druge podatke koji su joj potrebni u svrhu sprovoenja odredbi ovog zakona
najmanje deset godina nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na trite i koritenja
kemikalije.
(2) Na zahtjev Ministarstva snabdjeva je duan dostaviti podatke iz stavka 1.
ovog lanka.
(3) Ako je pravna osoba koja stavlja opasnu kemikaliju u promet prestala sa
radom ili je svoje poslove ili dio svojih poslova ustupila treoj osobi, obveza uvanja
podataka prelazi na treu osobu, odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi dostavlja te
podatke Ministarstvu sa obrazloenjem.

4. Razmjena podataka o kemikalijama kroz sigurnosno-tehniki list

lanak 19.
(1) Proizvoa, uvoznik, dalji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za
zatitu bilja, koji stavlja na trite opasnu kemikaliju pojedinano ili proizvod, obvezan je
da prui primatelju kemikalije ili proizvoda, sigurnosno-tehniki list (safety data sheet), (u
daljem tekstu: STL) sa podatcima o sigurnosti uraen sukladno ovom zakonu i
propisima donesenim na temelju njega.
(2) Podaci navedeni u STL moraju da odgovaraju informacijama iz izvjea o
sigurnosti kemikalije, ako je sainjen, a scenario izloenosti mora biti naveden u aneksu
STL.
(3) STL se dostavlja:
a) ako opasna kemikalija ili proizvod ispunjavaju kriterije da budu klasificirani kao
opasni sukladno ovom zakonu, ili
b) ako je opasna kemikalija perzistentna, bioakumulativna i toksina (u daljem
tekstu: PBT) ili veoma perzistentna i veoma bioakumulativna (u daljem tekstu:
vPvB), ili
c) ako je opasna kemikalija uvrtena u odgovarajui spisak opasnih kemikalija u EU
iz razloga razliitih od onih koji su navedeni u to. a) i b) ovog stavka.
(4) STL sa podatcima o sigurnosti dostavlja se na jednom od jezika koji je u
slubenoj uporabi u BiH.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog lanka, STL moe biti napisan na nekom od stranih
jezika, i to za koliinu kemikalije manju od 50 kg godinje za industrijsku ili laboratorijsku
uporabu, i to pod uvjetom:
a) da je STL uraen sukladno ovom zakonu i opem aktu kojim se ureuje
ispunjavanje STL,
b) da se uz STL dostavi uputa za sigurno rukovanje, sa neophodnim podatcima iz
STL na jednom od jezika koji je u slubenoj uporabi u BiH.
(6) Snabdjeva opasnom kemikalijom ili proizvodom, koji je u zakonskoj obvezi
da uradi STL, jedan primjerak istog dostavlja Ministarstvu.

lanak 20.
STL sadri datum izrade i podatke za sljedee naslove:
identifikacija opasne kemikalije ili proizvoda i podatci o pravnoj ili fizikoj osobi
koja stavlja kemikaliju u promet,

11
identifikacija opasnosti,
podatci o sastavu preparata,
mjere prve pomoi,
mjere za suzbijanje poara,
mjere u sluaju akcidenta nastalog isputanjem kemikalije,
informacije o nainu rukovanja, uporabe i skladitenja,
nadzor nad izloenou i osobna zatita,
fiziko-kemijska svojstva,
stabilnost i reaktivnost,
toksikoloki podatci,
ekotoksikoloki podatci,
informacije o odlaganju,
informacija o sigurnom nainu transporta,
podatci o zakonskim propisima koji su obvezujui,
ostali podatci.

lanak 21.
(1) Proizvoa, uvoznik i krajnji korisnik u obvezi su izvriti procjenu o sigurnosti
kemikalije i osigurati da podaci u STL budu sukladni podatcima u toj procjeni.
(2) Ako je STL uraen za neki od proizvoda koji sadri vie supstanci, a uesnik u
lancu snabdijevanja je pripremio procjenu o sigurnosti tog proizvoda, dovoljno je da
podatci u STL budu sukladni sa izvjeem o sigurnosti proizvoda, umjesto sa izvjeima
o sigurnosti uraenim za svaku supstancu u proizvodu pojedinano.
(3) Snabdjeva je duan na zahtjev primatelja osigurati primatelju STL i kad on
nabavlja preparat koji nije klasificiran kao opasan, ako sadri:
a) najmanje jednu kemijsku supstancu klasificiranu kao opasnu po ljudsko zdravlje i
ivotnu sredinu u koliini od najmanje 1% od mase preparata koji nije u
gasovitom stanju, odnosno najmanje 0,2% od zapremine preparata koji je u
gasovitom stanju; ili
b) najmanje jednu supstancu, u koliini od najmanje 0,1% od mase preparata koji
nije u gasovitom stanju, koja ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB,
ili je uvrtena u odgovarajui popis u EU iz razloga razliitih od onih koji su
navedeni u toki (a) ovog lanka; ili
c) supstancu za koju su propisane maksimalno dozvoljene koncentracije u radnoj
sredini u Federaciji BiH.

lanak 22.
Kada je za opasne kemikalije ili preparate koji se nude ili prodaju u opoj uporabi
prueno dovoljno informacija kako bi korisnici mogli poduzeti potrebne mjere za zatitu
zdravlja ljudi i zatitu ivotne sredine, STL se ne mora podnositi, osim ako to zatrai dalji
korisnik ili distributer.

lanak 23.
(1) Snabdjeva koji je u obvezi da uradi STL duan je da vri izmjene i dopune
sadraja STL sukladno novim saznanjima o opasnoj kemikaliji, naroito o saznanjima o
mjerama koje mogu utjecati na smanjenje rizika ili o saznanjima o nepoznatim
opasnostima od kemikalije, kao i o zakonskim odlukama u svezi s ogranienjem ili

12
zabranom proizvodnje opasne kemikalije ili proizvoda, stavljanjem na trite ili
koritenjem istih.
(2) Izmijenjen i dopunjen STL snabdjeva je duan dostaviti distributeru ili
krajnjem korisniku kome je kemikalija isporuena u prethodnih 12 mjeseci.
(3) Izmijenjen i dopunjen STL mora da sadri napomenu: revidiran i datum kad
su izvrene izmjene.
(4) Osobe koje koriste opasne kemikalije dune su da postupe sukladno
predloenim mjerama iz STL u svrhu predostronosti u zatiti zdravlja ljudi i zatiti
ivotne sredine.
(5) Nova saznanja o opasnim svojstvima kemikalije, kao i druge informacije koje
se odnose na sigurnost kemikalije, obvezni su da meusobno razmjenjuju svi u lancu
snabdijevanja.
(6) Djelatnicima koji rukuju opasnim kemikalijama ili proizvodima pristup
informacijama o kemikaliji i opasnostima kojima oni mogu biti izloeni u tijeku svog rada
sa kemikalijom ili proizvodom osigurava poslodavac.
(7) STL se osigurava bez naknade u pisanoj ili u elektronskoj formi.
(8) Ministar posebnim propisom ureuje sadraj i nain izrade STL, kemikalije za
koje je potrebno uraditi STL, kao i kriterije za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB.

5. Procjena sigurnosti kemikalije

lanak 24.
(1) Izvjee o sigurnosti kemikalije iz lanka 21. stavak 2. ovog zakona je
dokument o procjeni sigurnosti kemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu rizika
uraen od strane ovlatene institucije.
(2) Ministar posebnim propisom ureuje uvjete koje moraju ispunjavati institucije
koje vre procjenu sigurnosti kemikalije, nain provjere ispunjenosti tih uvjeta i nain
izrade izvjea o sigurnosti kemikalije.
(3) Ministar izdaje odobrenje ovlatenoj instituciji za izradu procjene sigurnosti
kemikalije.
(4) Odobrenje iz stavka 3. ovog lanka objavljuje se u Slubenim novinama
Federacije BiH.

lanak 25.
(1) Radi sainjavanja izvjea o sigurnosti kemikalije vri se procjena sigurnosti
kemikalije.
(2) Procjena sigurnosti kemikalije se sastoji iz dvije faze:
a) u prvoj fazi procjene sigurnosti kemikalije vri se procjena opasnosti od kemikalije
po ljude i ivotnu sredinu, a na temelju fizikih i kemijskih svojstava kemikalije i
procjena da li supstanca ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB.
b) u drugoj fazi procjene sigurnosti kemikalije utvruje se procjena sigurnosti i
karakterizacija kemikalije za koju je u prvoj fazi utvreno da je opasna, da li ista
ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB.
(3) Procjena izloenosti i karakterizacija rizika utvruje se za sve identificirane
naine koritenja opasne kemikalije, to mora biti navedeno i u STL.

lanak 26.
(1) Po utvrenoj procjeni sigurnosti kemikalije, potrebno je utvrditi i mjere za
smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja opasna kemikalija.

13
(2) Ministar posebnim propisom ureuje nain procjene sigurnosti kemikalije,
sadraj izvjea o sigurnosti kemikalije i prijedlog mjera za smanjenje i kontrolu rizika od
kemikalije.

lanak 27.
(1) Proizvoa, uvoznik ili krajnji korisnik koji stavlja opasnu kemikaliju na trite
moe podnijeti obrazloen zahtjev Ministarstvu da u STL, kao i u obrazloenju na
pakiranju, umjesto imena odreene opasne supstance ili supstanci sadranih u
preparatu stavi uobiajen naziv za tu kemikaliju ili naziv koji identificira najvaniju
funkcionalnu kemijsku grupu, ako stavljanje naziva odreenih opasnih supstanci u STL i
na pakiranju moe da predstavlja povredu poslovne tajne ili prava na intelektualnu
svojinu.
(2) Ministarstvo vri procjenu opravdanosti zahtjeva iz stavka 1. ovog lanka
sukladno kriterijima utvrenim ovim zakonom i donosi rjeenje.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka nije dozvoljena alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor kod mjerodavnoga suda sukladno propisima o upravnim
sporovima.
(4) Za procjenu opravdanosti zahtjeva o koritenju drugaije identifikacije
supstance ili supstance sadrane u preparatu i izdavanje rjeenja podnositelj zahtjeva
plaa naknadu.

6. Skladitenje opasnih kemikalija
lanak 28.
(1) Pravna osoba koja rukuje opasnom kemikalijom obvezna je da skladiti
opasnu kemikaliju tako da ona ne ugroava zdravlje ljudi ili ivotnu sredinu sukladno
ovom zakonu.
(2) Ministar posebnim propisom ureuje uvjete pod kojima se moe skladititi
opasna kemikalija ili proizvod.
(3) Pravne i fizike osobe koje rukuju opasnom kemikalijom ili proizvodom dune
su da sakupljaju, skladite i sigurno odlau ostatke opasnih kemikalija i ambalau od
istih sukladno propisima o zbrinjavanju opasnog otpada.

lanak 29.
(1) Opasna kemikalija koja se stavlja na trite kao proizvod namijenjen irokoj
potronji moe da se prodaje u specijaliziranim prodavnicama za kemikalije, a u drugim
prodavnicama moraju da se osiguraju posebni uvjeti za skladitenje.
(2) Ministar posebnim propisom ureuje uvjete za maloprodajne objekte iz stavka
1. ovog lanka za dranje opasnih kemikalija i nain oznaavanja tog prostora.
(3) Za utvrivanje ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovog lanka podnositelj
zahtjeva plaa naknadu.

III - INTEGRALNI INVENTAR KEMIKALIJA

lanak 30.
(1) Integralni inventar kemikalija koje se nalaze na tritu Federacije BiH sastoji
se od Inventara kemikalija i Inventara biocida, a vodi ga Ministarstvo.
(2) Podatke potrebne za Integralni inventar obvezni su dostaviti proizvoai ili
uvoznici opasnih kemikalija na temelju odredbi ovog zakona, a za biocide na temelju
odredbi posebnog zakona o biocidima.

14
(3) Integralni inventar vodi se kao elektronika baza podataka.
(4) Ministar posebnim propisom ureuje nain voenja Integralnog inventara.

lanak 31.
(1) Proizvoa ili uvoznik opasne kemikalije koja se proizvodi ili uvozi iznad
propisane donje granice na godinjoj razini u Federaciji BiH duan je da tu kemikaliju
upie u Inventar kemikalija.
(2) Ministar posebnim propisom ureuje nain voenja Inventara kemikalija,
donju granicu za uvoz ili proizvodnju opasne kemikalije iznad koje se kemikalija upisuje
u Inventar, kemikalije koje se ne upisuju u Inventar kao i proizvode za koje je obvezan
upis u Inventar kemikalija.

lanak 32.
(1) Snabdjeva odreene vrste i koliine opasne kemikalije duan je da imenuje
osobu koja se stara o pravilnom upravljanju tim kemikalijama (u daljem tekstu: savjetnik
za kemikalije).
(2) Savjetnik za kemikalije mora da ima odgovarajuu strunu spremu i posebna
znanja u svezi sa vrstom i obimom poslova sa opasnim kemikalijama u pravnoj osobi.
(3) Savjetnik za kemikalije mora biti u stalnom radnom odnosu kod proizvoaa,
a kod uvoznika kemikalija moe biti stalno uposlen, ili povremeno angairan, ovisno od
vrste i obima posla uvoznika.
(4) Ministar imenuje ovlatenu osobu za provjeru posebnih znanja za savjetnika
za kemikalije.

lanak 33.
(1) Proizvoa ili uvoznik opasne kemikalije ili proizvoda duan je prije
otpoinjanja proizvodnje ili uvoza istih da podnese zahtjev Ministarstvu za upis
kemikalije iz lanka 31. stavak 1. ovog zakona u Inventar kemikalija.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog lanka sadri: naziv i sjedite proizvoaa ili
uvoznika, poreski identifikacijski broj, vrstu djelatnosti, ime odgovorne osobe u pravnoj
osobi, a gdje postoji i ime savjetnika za kemikalije.
(3) Proizvoa i uvoznik iz stavka 1. ovog lanka je duan da dostavi dosije o
kemikaliji i jednom godinje, najkasnije do 1. oujka tekue godine dostavi STL za
opasnu kemikaliju koju je proizveo ili uvezao u prethodnoj godini.

lanak 34.
(1) Proizvoa ili uvoznik je duan sainiti dosije o opasnoj kemikaliji na temelju
evidencije o kemikaliji koju je obvezan da vodi.
(2) Evidenciju iz stavka 1. ovog lanka duan je da vodi i distributer i krajnji
korisnik.
(3) Evidencija iz stavka 1. ovog lanka sadri podatke o identitetu kemikalije,
distributerima, odnosno krajnjim korisnicima kojima je ta kemikalija isporuena, kao i o
koliinama kemikalije koja je proizvedena, koja je isporuena kao i podatak o zbirnim
koliinama kemikalija koje su prodate tim kupcima.
(4) Osobe iz st. 1. i 2. ovog lanka evidenciju o opasnim kemikalijama uvaju
najmanje pet godina od dana kada je posljednji put proizvedena, stavljena u promet ili
uporabu.

15
(5) Dosije o kemikaliji naroito sadri: trgovako ime kemikalije, podatke o
proizvoau ako se kemikalija uvozi, podatke o koliinama, podatke o nainu koritenja
kojih je proizvoa ili uvoznik svjestan, podatke o kemijskom sastavu i drugo.
(6) Ministar posebnim propisom ureuje sadraj dosijea i nain voenja
evidencije o kemikaliji.
lanak 35.
(1) Ministarstvo u roku od 90 dana od dana prijema dosijea o kemikaliji i STL
provjerava potpunost podataka u dosijeu i STL.
(2) Ako su podatci potpuni, Ministarstvo upisuje opasnu kemikaliju u Inventar
kemikalija i dodjeljuje joj inventarski broj.
(3) Podnositelju dosijea koji je ispunio uvjete iz stavka 2. ovog lanka Ministarstvo
izdaje rjeenje.
(4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovog lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima.
(5) Za upis u Inventar kemikalija i provjeru podataka iz dosijea podnositelj plaa
naknadu.

lanak 36.
(1) Strani proizvoa koji stavlja opasnu kemikaliju na trite moe ovlastiti osobu
koja ima sjedite u Federaciji BiH da zastupa njegove interese u postupku upisivanja
opasne kemikalije u Inventar kemikalija i drugim obvezama sukladno ovom zakonu.
(2) Dokaz o ovlatenjima iz stavka 1. ovog lanka proizvoa je duan dostaviti
Ministarstvu.

IV - DOBRA LABORATORIJSKA PRAKSA

lanak 37.
Laboratorije koje vre kvalitativna i kvantitativna ispitivanja kemikalija za svrhe
klasifikacije u opasne kemikalije, kao i kontrolu da li pakiranje odgovara zahtjevima
propisanim ovim zakonom ili propisima donesenim na temelju njega, moraju biti
akreditirane za ispitivanje tim metodama i za vrenje navedenih kontrola.

lanak 38.
(1) Dobra laboratorijska praksa (u daljem tekstu: DLP) predstavlja sustav kvaliteta
koji se odnosi na organizacijske postupke i uvjete pod kojima se vri pretkliniko
ispitivanje kemikalije ili proizvoda u akreditiranim laboratorijama, a u cilju dobijanja
rezultata koji omoguavaju ocjenjivanje potencijalnih opasnosti od kemikalije po ivot i
zdravlje ljudi, te utjecaj iste na ivotnu sredinu.
(2) Rezultati laboratorijskih ispitivanja iz stavka 1. ovog lanka koriste se u
postupcima klasifikacije opasnih supstanci sukladno odredbama ovog zakona, u
postupcima registracije supstance ili proizvoda, postupcima prijavljivanja; postupcima
pribavljanja dozvole za stavljanje na trite i koritenje opasne supstance ili proizvoda
kad je to propisano i za druga ispitivanja koja su propisana.
(3) Ministar posebnim propisom ureuje principe DLP.

lanak 39.
(1) Ministarstvo vri procjenu usuglaenosti rada laboratorije sa principima DLP.
(2) Procjena usuglaenosti rada laboratorije sa principima DLP utvruje se u
postupku pregleda, a na zahtjev laboratorije.

16
(3) Ministar donosi rjeenje o usuglaenosti rada laboratorije sa principima DLP.
(4) Za izdavanje rjeenja o usuglaenosti rada laboratorije sa principima DLP
laboratorija plaa naknadu.

lanak 40.
(1) Pregled iz lanka 39. stavak 2. ovog zakona vri ocjenjiva DLP i o pregledu
sainjava zapisnik.
(2) Ocjenjiva DLP mora ispunjavati uvjete glede strune spreme, radnog
iskustva i drugih uvjeta, te mora posjedovati ovlatenje za te poslove izdano od strane
ministra.
(3) U ovlatenju za obavljanje poslova ocjenjivaa DLP mora da stoji izjava
ocjenjivaa o zatiti tajnosti podataka sa kojima se sree u toku rada.
(4) Ministar posebnim propisom ureuje nain utvrivanja usuglaenosti rada
laboratorije sa principima DLP, te blie uvjete koje mora ispunjavati ocjenjiva DLP.

V - OGRANIENJA I ZABRANE SUPSTANCI KOJE IZAZIVAJU ZABRINUTOST

lanak 41.
(1) U cilju adekvatne kontrole rizika od supstance koja izaziva zabrinutost i
osiguranja zamjene iste odgovarajuom alternativno sigurnijom supstancom i
tehnologijom, ako je to tehniki i ekonomski mogue, ministar utvruje Listu supstanci
koje izazivaju zabrinutost, a za koje je u EU potrebna autorizacija.
(2) Lista supstanci koje izazivaju zabrinutost formira se od supstanci koje
ispunjavaju kriterije da budu klasificirane kao karcinogene kategorije 1 ili 2, mutagene
kategorije 1 ili 2, toksine po reprodukciju kategorije 1 ili 2 i supstance koje ispunjavaju
kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB.
(3) U Listu supstanci koje izazivaju zabrinutost stavljaju se i supstance koje imaju
svojstva tetnog utjecaja na endokrini sustav, te supstance koje imaju perzistentna,
bioakumulativna i toksina svojstva ili veoma perzistentna i veoma bioakumulativna
svojstva, ali ne ispunjavaju kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB, a za koje postoje
znanstveni dokazi da izazivaju tetne posljedice po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu.
Navedena svojstva supstanci se identificiraju od sluaja do sluaja pojedinanim
razmatranjima.
(4) Lista supstanci koje izazivaju zabrinutost objavljuje se u Slubenim novinama
Federacije BiH.
lanak 42.
Lista supstanci koje izazivaju zabrinutost sadri sljedee podatke:
a) identitet supstance,
b) svojstva supstance na osnovu kojih je klasificirana sukladno zahtjevima iz lanka
41. st. 2. i 3. ovog zakona,
c) naine koritenja opasne supstance za koje nije potrebna autorizacija po
propisima EU.
lanak 43.
Krajnji korisnik supstance koja se nalazi na Listi supstanci koje izazivaju
zabrinutost, odnosno preparata koji sadri tu supstancu, obvezan je da dostavi
Ministarstvu dosije sa relevantnim podatcima o nainu koritenja supstance, ako taj
nain koritenja nije prijavio proizvoa ili uvoznik pri upisu u Inventar kemikalija.



17
lanak 44.
(1) Proizvoa ili uvoznik kemikalije koja je na Listi kemikalija koje izazivaju
zabrinutost u dosijeu, pored podataka iz lanka 34. stavak 3. ovog zakona, duan je da
osigura i podatke o moguim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim
opasnostima i rizicima za zdravlje ljudi i ivotnu sredinu, te tehnike i ekonomske
podatke o opravdanosti zamjene supstance sa manje opasnom.
(2) Ministarstvo vri strunu procjenu podataka iz dosijea o kemikaliji radi
propisivanja mjera za smanjenje rizika i naina sustavnog praenja koritenja supstance
koja izaziva zabrinutost.
(3) Za strunu procjenu dosijea i prijedlog mjera za zatitu u svezi sa stavkom 2.
ovog lanka podnositelj plaa naknadu.

lanak 45.
Pri upisu kemikalije koja izaziva zabrinutost u Inventar kemikalija, pored
inventarskog broja kemikalije, upisuju se i mjere za smanjenje rizika pri uporabi i nain
sustavnog praenja koritenja supstance koja izaziva zabrinutost.

lanak 46.
(1) Ogranienja i zabrane proizvodnje, stavljanja na trite i koritenja propisuju
se za kemikalije ija uporaba predstavlja neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi ili opasnost
po ivotnu sredinu.
(2) Ogranienja i zabrane iz stavka 1. ovog lanka preuzimaju se iz propisa EU, a
sadre zabranjene, odnosno dozvoljene naine koritenja kemikalije, koliine i
koncentracije, dozvoljene namjene koritenja i druge uvjete vezano za kemikaliju, a koji
su u svezi sa zabranom ili ogranienjem uporabe.
(3) Pored ogranienja i zabrana preuzetih iz propisa EU, u pojedinanom sluaju
ministar moe zabraniti ili ograniiti proizvodnju, promet ili uporabu kemikalije ili
proizvoda u sluaju da postoji neprihvatljiv rizik od kemikalije i njene uporabe u
Federaciji BiH.
(4) Protiv rjeenja ministra iz stavka 3. ovog lanka ne moe se izjaviti alba, ali
se moe pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima.
(5) Ministar posebnim propisom ureuje uvjete iz st. 2. i 3. ovog lanka.

lanak 47.
(1) Ako se ogranienja i zabrane iz lanka 46. ovog zakona za odreene
supstance, preparate, odnosno proizvode ne mogu primijeniti iz opravdanih razloga u
roku koji odredi ministar, a shodno stupnju rizika po zdravlje ljudi ili opasnost po ivotnu
sredinu, ministar propisuje od kada ta ogranienja i zabrane postaju obvezna.
(2) Rokove iz stavka 1. ovog lanka ministar moe mijenjati ovisno od socio-
ekonomskih, tehnikih razloga ili saznanja o mogunosti zamjene alternativnim
supstancama.

VI - UVJETI ZA UVOZ I IZVOZ KEMIKALIJA

lanak 48.
(1) Promet kemikalije i proizvoda koji su upisani u Inventar kemikalija je slobodan.
(2) Uvoznik opasne kemikalije i proizvoda iz stavka 1. ovog lanka u obvezi je
prije carinjenja istih podnijeti zahtjev federalnom sanitarnom inspektoru za sprovoenje

18
sanitarnog nadzora nad kemikalijom ili proizvodom i tom prilikom inspektoru staviti na
uvid dokaz o upisu u Inventar kemikalija.
(3) Federalni sanitarni inspektor koji je proveo sanitarni nadzor nad kemikalijom
koja se uvozi dostavlja Ministarstvu izvjee o izvrenom nadzoru.
(4) Ministar posebnim propisom ureuje sadraj izvjea i rok dostavljanja
izvjea u postupku nadzora nad uvozom kemikalije i proizvoda iz stavka 1. ovog
lanka.
lanak 49.
(1) U cilju unaprjeenja suradnje i uea u podjeli odgovornosti u meunarodnoj
trgovini opasnim kemikalijama, Ministarstvo e primijeniti postupak prethodnog
obavjetenja, kao i postupak davanja suglasnosti na temelju prethodnog obavjetenja o
utjecaju te supstance na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu (PIC postupak).
(2) Postupak iz stavka 1. ovog lanka odnosi se na ogranienja i zabrane za
opasne kemikalije iz lanka 46. ovog zakona, kao i za kemikalije za koje nije donesen
akt kojim se dozvoljava stavljanje kemikalije na trite ili je taj akt prestao vaiti prije
isteka roka primjene.
(3) Spisak kemikalija za postupak prethodnog obavjetenja i Spisak kemikalija za
PIC postupak naroito sadri: naziv kemikalije, identifikacijski broj kemikalije, tarifnu
oznaku i kategoriju, odnosno potkategoriju kemikalije za koju se provodi taj postupak.
(4) Ministar utvruje spisak kemikalija za postupak prethodnog obavjetenja i
Spisak kemikalija za PIC postupak.

lanak 50.
Kategorije kemikalija za koje se sprovodi postupak iz lanka 49. stavak 1. su
industrijske kemikalije i pesticidi, a potkategorije su:
a) za industrijske kemikalije potkategorija kemikalija za opu uporabu i potkategorija
kemikalija za profesionalnu uporabu,
b) za pesticide potkategorija sredstava za zatitu bilja i potkategorija ostalih
pesticida koja obuhvata biocidne proizvode u zatiti bilja i druge kemikalije koje
imaju pesticidno dejstvo.

lanak 51.
(1) Za izvoz opasne kemikalije koja podlijee zahtjevima koji se odnose na
postupak prethodnog obavjetenja izvoznik je duan da Ministarstvu dostavi traene
informacije u propisanom roku.
(2) Ministarstvo dostavlja mjerodavnom organu zemlje uvoza preko imenovanog
dravnog tijela obavjetenje o izvozu kemikalije iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Ministarstvo poslije dobijanja obavjetenja o izvozu od imenovanog dravnog
tijela informira to tijelo da je primilo obavjetenje.
(4) Obavjetenje iz stavka 2. ovog lanka naroito sadri: identitet kemikalije,
podatke o izvozniku kemikalije, kategoriju i potkategoriju kemikalije, kao i podatke o
svojstvima kemikalije i mjerama za smanjenje rizika.

lanak 52.
(1) Postupak dobijanja suglasnosti na temelju prethodnog obavjetenja sprovodi
se za izvoz, odnosno uvoz kemikalije ili proizvoda sa Spiska kemikalija za PIC postupak
i kemikalije koja sadri supstancu sa ovog spiska u takvoj koncentraciji koja prema
ovom zakonu mora da se oznai kao opasna, a u okviru kategorija kemikalija za koje se
sprovodi ovaj postupak.

19
(2) Ministarstvo je obvezno da surauje sa imenovanim dravnim tijelom u
pripremi odgovora u svezi s uvozom svake supstance sa spiska Roterdamske
konvencije, kao i preparata i proizvoda koji sadre te supstance na temelju odreenog
ogranienja, odnosno zabrane sukladno odredbama ovog zakona.
(3) Za nove kemikalije uvrtene u spisak Roterdamske konvencije, Ministarstvo je
obvezno da surauje sa imenovanim dravnim tijelom, te da pripremi odgovor o uvozu
predmetne kemikalije najkasnije devet mjeseci od dana dostavljanja uputstva o
donoenju odluke o stavljanju te kemikalije na spisak Roterdamske konvencije, koji
priprema Sekretarijat Roterdamske konvencije.
(4) Odgovor iz st. 2. i 3. ovog lanka koji se odnosi na sredstva za zatitu bilja,
odnosno za kemikalije koje imaju pesticidno dejstvo priprema se u suradnji sa organima
mjerodavnim za sredstva za zatitu bilja.

lanak 53.
(1) Ministarstvo je u obvezi prilikom davanja suglasnosti za uvoz kemikalije koja
podlijee PIC postupku da mjerodavnom organu zemlje izvoznika preko imenovanog
dravnog tijela dostavi obavjetenje o suglasnosti pod odreenim uvjetima, odnosno
obavjetenje o nesuglasnosti za uvoz svake supstance, kao i preparata i proizvoda koji
sadre supstancu koja nije na spisku Roterdamske konvencije, a za koju druge zemlje
trae prethodnu suglasnost prema PIC postupku.
(2) Ministarstvo je obvezno da dostavi obavjetenje iz stavka 1. ovog lanka za
uvoz svakog sredstva za zatitu bilja koje nije na spisku Roterdamske konvencije, a za
koje druga zemlja trai, sukladno nacionalnim propisima te zemlje, prethodnu
suglasnost, u suradnji sa organima mjerodavnim za sredstva za zatitu bilja.

lanak 54.
(1) Za kemikalije koje nisu na spisku Roterdamske konvencije, a koje se nalaze
na Spisku za PIC postupak, na osnovu zahtjeva izvoznika Ministarstvo preko
imenovanog dravnog tijela trai prethodnu suglasnost prema PIC postupku od
mjerodavnog organa zemlje uvoznika.
(2) Ako mjerodavni organ zemlje uvoznika obavijesti Ministarstvo da je suglasan
sa uvozom pod odreenim uvjetima i u odreenom roku, Ministarstvo o tome
obavjetava izvoznika izdavanjem suglasnosti.
(3) Ministar posebnim propisom ureuje proceduru za PIC postupak, sadraj
zahtjeva uvoznika i izvoznika za pribavljanje prethodne suglasnosti, traene informacije
za potrebe prethodne suglasnosti, rokove i druge uvjete.

lanak 55.
Pri sprovoenju postupka izvoza, izvoznik je duan da sa podatcima dobijenim od
zemlje uvoznika u tom postupku postupa sukladno odredbama ovog zakona.

lanak 56.
(1) U postupku dobijanja suglasnosti za izvoz opasne kemikalije i proizvoda za
koje se trai postupak prethodnog obavjetenja ili PIC postupak Ministarstvo vri strunu
procjenu podataka.
(2) Za poslove strune procjene podataka za potrebe iz stavka 1. ovog lanka
podnositelj zahtjeva plaa naknadu.



20
lanak 57.
(1) Izvoznik opasne kemikalije koja se nalazi na Spisku za PIC postupak ili na
Spisku kemikalija za postupak prethodnog obavjetenja obvezan je da do 31. oujka
tekue godine dostavi Ministarstvu izvjee o koliini izvezene supstance u prethodnoj
godini, kao i preparata i proizvoda koji sadre supstance sa spiska, naziv zemlje izvoza,
kao i ope podatke o uvozniku u elektronikoj formi.
(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovog lanka, Ministarstvo vodi evidenciju
izvezenih kemikalija po PIC postupku, odnosno kemikalija za koje je potrebno osigurati
postupak prethodnog obavjetavanja, u elektronikoj formi.

lanak 58.
Na zahtjev mjerodavnog organa zemlje lanice Roterdamske konvencije, a preko
ije teritorije se obavlja tranzit kemikalije sa spiska Roterdamske konvencije,
Ministarstvo dostavlja traene informacije u roku od 15 dana prije prvog dana tranzita i
svakog sljedeeg tranzita.

lanak 59.
(1) Ministarstvo donosi spisak kemikalija i proizvoda ija je uporaba, uvoz i izvoz
zabranjen.
(2) Spisak kemikalija i proizvoda za koje je uporaba, uvoz i izvoz zabranjen sadri
sljedee podatke: naziv opasne kemikalije, odnosno proizvoda, identifikacioni broj za
kemikaliju i tarifnu oznaku opasne kemikalije i proizvoda koji je predmet zabrane.
(3) Spisak kemikalija iz stavka 1. ovog lanka objavljuje se u Slubenim
novinama Federacije BiH.

VII - ODOBRENJE ZA VRENJE DJELATNOSTI

lanak 60.
(1) Pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, prometa na veliko i
koritenja opasne kemikalije duna je upisati tu djelatnost u sudski registar.
(2) Ministar donosi rjeenje kojim se odobrava obavljanje djelatnosti iz stavka 1.
ovog lanka, protiv kojeg nije dozvoljena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor
sukladno propisima o upravnim sporovima.
(3) Fizika osoba koja se bavi prometom na malo opasne kemikalije i proizvoda
koji je sadri, te fizika osoba, koja koristi opasnu kemikaliju ili proizvod u odreene
svrhe mora osigurati odobrenje za rad od strane mjerodavnog ministarstva zdravstva
kantona (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).
(4) Fizikoj osobi koja se bavi prometom opasne kemikalije i proizvoda na malo,
rjeenje za rad kojim se odobrava obavljanje djelatnosti izdaje kantonalno ministarstvo
prema mjestu registracije osobe.
(5) Fizikoj osobi koja koristi opasnu kemikaliju u umjetnike svrhe, znanstvene
ili druge specifine svrhe, rjeenje kojim se odobrava koritenje opasnih kemikalija
izdaje kantonalno ministarstvo prema mjestu registracije osobe.
(6) Protiv rjeenja kantonalnog ministarstva iz st. 4. i 5. ovog lanka dozvoljena je
alba, koja se podnosi Ministarstvu.
(7) Kantonalno ministarstvo duno je poslije izdavanja rjeenja iz stava 3. ovog
lana jedan primjerak istog dostaviti Ministarstvu.
(8) Revizija izdatih odobrenja iz st. 2. i 3. ovog lana vri se nakon pet godina od
dana pravomonosti rjeenja.

21
(9) Ministar posebnim propisom ureuje ope i posebne uvjete za obavljanje
djelatnosti iz stavka 1. ovog lanka, klase naroito opasnih kemikalija za koje se donosi
odobrenje, kao i opasne kemikalije za koje nije potrebno odobrenje, uputu za utvrivanje
preventivnih mjera koje se upisuju u odobrenje kad je to potrebno, kao i u koje svrhe
moe da se koristi kemikalija.
(10) Kantonalnim propisima blie e se urediti postupak izdavanja odobrenja za
rad fizikim osobama iz st. 4. i 5. ovog lanka.

lanak 61.
(1) Zahtjev za dobijanje odobrenja iz lanka 60. stavak 2. ovog zakona sadri
naroito: naziv i sjedite pravne osobe i ime odgovorne osobe u pravnoj osobi, naziv
kemikalije i svrhu za koju e se koristiti, podatke o preventivnim mjerama koje e se
poduzeti u svrhu sigurnog uvanja i koritenja te kemikalije.
(2) Ministarstvo na temelju podnesenog zahtjeva vri procjenu da li je u
odobrenju potrebno propisati posebne uvjete i u roku od 60 dana od dana podnoenja
potpunog zahtjeva izdaje odobrenje.
(3) U postupku utvrivanja uvjeta za izdavanje odobrenja podnositelj plaa
naknadu.
lanak 62.
Obvezu da osiguraju odobrenje iz lanka 61. ovog zakona nemaju znanstvene i
obrazovne ustanove, kao ni dravni, federalni, kantonalni i organi lokalne samouprave
kojima su neophodne naroito opasne kemikalije za obavljanje odreenih poslova, kao i
osobe koje su registrirane za proizvodnju lijekova za humanu i veterinarsku uporabu ija
oblast je regulirana posebnim zakonom.

lanak 63.
(1) Opasnu kemikaliju zabranjeno je izdavati osobama mlaim od 18 godina.
(2) Osoba koja preuzima opasnu kemikaliju od uvoznika ili distributera duna je
da mu da na uvid vaei osobni dokument.

lanak 64.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz lanka 60. stavak 2. ovog zakona odbit e
se ako:
a) nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i aktima donesenim na temelju
njega,
b) je bez odobrenja obavljana djelatnost za koju je potrebno odobrenje,
c) je povezan vlasnitvom ili upravljanjem sa osobom kojoj je iz opravdanih razloga
odbijen zahtjev za davanje odobrenja.
(2) Ministar donosi rjeenje o odbijanju zahtjeva iz stavka 1. ovog lanka, protiv
kojeg se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor sukladno propisima o
upravnim sporovima.

lanak 65.
(1) Ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo moe ukinuti odobrenje iz
lanka 60. ovog zakona:
a) ako je nositelj odobrenja uz zahtjev za dobijanje odobrenja dao netone podatke,
b) ako aktivnosti sa opasnom kemikalijom za koje je izdano odobrenje izazivaju
znatniju tetu po zdravlje ljudi i okoli nego to je to navedeno u procjeni
sigurnosti pri podnoenju zahtjeva,

22
c) ako je doneseno odobrenje sa drugim uvjetima,
d) ako je prestalo obavljanje djelatnosti za koju je odobrenje izdano.

lanak 66.
Pravne osobe koje se bave proizvodnjom opasnih kemikalija ili koriste opasne
kemikalije pri proizvodnji moraju ispunjavati sljedee ope i posebne uvjete:
a) da imaju objekte izgraene od vrstog materijala s posebnim prostorijama za
smjetaj sirovina za proizvodnju, za pripremu proizvodnje, za proizvodnju,
skladitenje opasnih kemikalija, odnosno proizvoda do njihovog izdavanja,
odnosno distribucije i prostoriju za skladitenje otpada od opasnih kemikalija i
prazne ambalae,
b) da imaju odgovarajuu opremu za proizvodnju i koritenje opasnih kemikalija, te
ureaje, aparate i mjerne instrumente u ispravnom stanju,
c) da imaju osobnu zatitnu opremu za svakog djelatnika koji rukuje opasnom
kemikalijom, uraenu sukladno standardima za rad sa kemikalijom sa kojom se
radi,
d) da imaju osigurana sredstva za pruanje prve pomoi i sredstva za
dekontaminaciju, sredstva za odravanje ope higijene radnih prostorija i osobne
higijene uposlenih,
e) da imaju djelatnike sa visokom strunom spremom pod ijim se neposrednim
strunim nadzorom obavljaju poslovi proizvodnje opasnih kemikalija,
f) da svim uposlenim djelatnicima prije poetka rada sa kemikalijama osiguraju
stjecanje znanja o zatiti od opasne kemikalije,
g) da djelatnici koji obavljaju poslove sa opasnom kemikalijom budu zdravstveno
sposobni, to se dokazuje ljekarskim uvjerenjem izdanim od strane mjerodavne
zdravstvene ustanove.
lanak 67.
U proizvodnji opasnih kemikalija konani proizvod mora biti kontroliran glede
sastava i sadraja neistoa prema meunarodno preporuenim analitikim metodama
u ovlatenim laboratorijama.

lanak 68.
Pravne osobe koje koriste opasne kemikalije u znanstveno-istraivake svrhe ili u
analitikim laboratorijama moraju ispunjavati uvjete glede posebnih mjera zatite na
radu sukladno propisima o zatiti na radu.

lanak 69.
Pravne osobe koje se bave prometom opasnih kemikalija dune su:
a) imati prostorije za skladitenje, uvanje i izdavanje opasnih kemikalija i proizvoda
izgraene od vrstog materijala,
b) imati djelatnike visoke strune spreme za poslove skladitenja, uvanja i
izdavanja opasnih kemikalija, ovisno od svojstava opasnih kemikalija, obima i
prirode posla,
c) osigurati stjecanje posebnih znanja za sigurno rukovanje opasnim kemikalijama
za djelatnike koji neposredno rukuju istim.





23
lanak 70.
(1) Pravne i fizike osobe koje obavljaju uslune ili posrednike poslove pri
kojima ne dolaze u neposredan kontakt sa opasnom kemikalijom moraju imati djelatnike
sa posebnim znanjima za rukovanje opasnim kemikalijama.
(2) Pravne ili fizike osobe iz stavka 1. ovog lanka duna su u roku od 30 dana
od dana otpoinjanja ovih uslunih poslova obavijestiti Ministarstvo.

lanak 71.
(1) Svaki djelatnik koji radi na radnom mjestu sa opasnom kemikalijom obvezan
je stei osnovna znanja o zatiti od opasne kemikalije.
(2) Obveze stjecanja znanja iz stavka 1. ovog lanka odnose se i na djelatnike
uposlene u pravnim osobama koji se bave proizvodnjom i prometom sredstava za
zatitu bilja ili biocida koji sadre opasne kemikalije, kao i na fizike osobe iz lanka 60.
st. 3. i 4. ovog zakona.
(3) Ministarstvo donosi godinji plan stjecanja posebnih znanja za osobe koje
rukuju opasnim kemikalijama i osigurava njegovo sprovoenje.
(4) Pravne osobe iz lanka 60. stavak 1. i fizike osobe iz lanka 60. st. 3. i 4.
dune su da osiguraju uposlenim koji neposredno rukuju opasnim kemikalijama
kontinuirano stjecanje znanja za sigurno rukovanje opasnim kemikalijama.
(5) Ministar posebnim propisom ureuje blie uvjete i nain stjecanja znanja iz
stavka 4. ovog lanka, te program obuke za stjecanje posebnih znanja za savjetnika za
kemikalije i provjeru istih iz lanka 32. ovog zakona.
(6) Za organizaciju i sprovoenje programa stjecanja strunog znanja pravna
osoba plaa naknadu.

lanak 72.
(1) Pravne i fizike osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili koriste opasnu
kemikaliju istu ne mogu skladititi u stambenim objektima niti u neposrednoj blizini istih.
(2) Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovog lanka obvezne su opasne kemikalije
drati u posebnim prostorijama, silosima i drugim odgovarajuim posudama.

lanak 73.
(1) Prostorije i ormari u kojima su skladitene opasne kemikalije moraju biti
zakljuani, a kljuevi zadueni od strane odgovorne osobe u pravnoj osobi koja ima
dozvolu za poslove proizvodnje, prometa, skladitenja i koritenja opasne kemikalije,
odnosno kod fizike osobe koja koristi kemikalije.
(2) Na vratima prostorija i ormara u kojima su smjetene opasne kemikalije na
vidnom mjestu mora stajati znak opasnosti i natpis kojim se upozorava na vrstu
opasnosti.

lanak 74.
(1) Pravna i fizika osoba ne moe uposliti djelatnika na radnom mjestu u radu sa
kemikalijama bez obavljenog zdravstvenog pregleda sukladno propisima o zatiti na
radu.
(2) Djelatnici iz stavka 1. ovog lanka obvezni su kontrolirati zdravstveno stanje u
toku rada sa opasnim kemikalijama i kroz periodine preglede.
(3) Za vrijeme rada sa opasnim kemikalijama djelatnici su duni nositi zatitnu
odjeu i obuu, odnosno odjeu koja je namijenjena za zatitu od opasnosti koja prijeti
od kemikalije kojom djelatnik neposredno rukuje.

24

lanak 75.
(1) Pravna osoba koja se bavi proizvodnjom, prometom ili koristi opasne
kemikalije, kao i fizika osoba koja se bavi prometom na malo istih obvezna je da
osigura sredstva za pruanje prve pomoi u sluaju nesree izazvane opasnom
kemikalijom.
(2) Pravna i fizika osoba iz stavka 1. ovog lanka obvezna je da osigura
standardne operativne procedure (u daljem tekstu: SOP) o postupanju da bi se sprijeile
nesree, o nainu pruanja prve pomoi u sluaju ozljede, te o postupcima
dekontaminacije od opasnih kemikalija. SOP-e moraju biti istaknute na vidnom mjestu i
dostupne svim uposlenima.

lanak 76.
(1) Opasne kemikalije u vrstom ili tenom stanju koje mogu dospjeti u
povrinske ili podzemne vodotokove ne smiju se skladititi u zonama sanitarne zatite
izvorita vode za javno snabdijevanje pitkom vodom sukladno propisima koji ureuju
ovu oblast.
(2) Opasne kemikalije koje djeluju u obliku gasa moraju se skladititi na
odreenoj udaljenosti od najblie stambene zgrade.
(3) Zabranjeno je skladitenje opasnih kemikalija na vodnom i priobalnom
zemljitu sukladno propisima koji ureuju ovu oblast.

lanak 77.
Opasne kemikalije koje se smatraju otpadom i ambalaa u kojoj su bile
smjetene opasne kemikalije odlau se i tretiraju sukladno propisima o upravljanju
otpadom.
lanak 78.
(1) Pravne i fizike osobe koje se bave proizvodnjom, prometom na veliko,
skladitenjem ili prodajom na malo opasnih kemikalija obvezne su da vode evidencije o
opasnim kemikalijama.
(2) Izvjee o potronji i prometu opasnih kemikalija na godinjoj razini osobe iz
stavka 1. ovog lanka dune su dostaviti Ministarstvu najkasnije do 31. sijenja tekue
godine za proteklu godinu.
(3) Ministar posebnim propisom ureuje nain voenja evidencija iz stavka 1.
ovog lanka i nain dostavljanja podataka iz st. 1. i 2. ovog lanka.

lanak 79.
(1) Pravne osobe koje prvi put stavljaju opasnu kemikaliju u promet dune su u
roku od osam dana prije stavljanja opasne kemikalije u promet obavijestiti Ministarstvo.
(2) Uz obavjetenje iz stavka 1. ovog lanka pravna osoba je obvezna dostaviti
deklaraciju i uputstvo za uporabu za opasnu kemikaliju.

lanak 80.
Proizvoa ili uvoznik koji stavlja opasnu kemikaliju ili proizvod u promet,
obvezan je da prilikom reklamiranja istih u reklami navede opasna svojstva kemikalije i
proizvoda i proizvoda koji po svojim karakteristikama nije svrstan u opasan ali sadri
kemikaliju koja je klasificirana kao opasna, i da je reklamira na nain koji nee dovesti u
zabludu korisnika da kemikalija ima opasna svojstva.


25
VIII - SUSTAVNO PRAENJE KEMIKALIJA

lanak 81.
(1) U cilju zatite zdravlja ljudi i zatite ivotne sredine od tetnog utjecaja
opasnih kemikalija vri se sustavno praenje kemikalija od stavljanja na trite do
uporabe od strane krajnjih korisnika kemikalija, kao i njihovih metabolita u ivotnoj
sredini i u ivim organizmima.
(2) Sustavno praenje kemikalija vri se i u cilju sprovoenja naina koritenja
supstanci koje izazivaju zabrinutost i onih za koje su uvedene mjere zabrane uporabe,
odnosno mjere ograniene uporabe.
(3) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Federalni zavod) donosi program sprovoenja sustavnog praenja kemikalija iz stavka
1. ovog lanka, i ovlaten je za njegovo praenje.
(4) Za struni dio programa iz stavka 3. ovog lanka Federalni zavod moe
angairati znanstveno-strune organizacije i privredne subjekte sa kojima je zakljuio
ugovor.
lanak 82.
Ukoliko se za potrebe sprovoenja programa sustavnog praenja kemikalija vre
laboratorijska ispitivanja, ista moe vriti samo laboratorija koja ima akreditirane metode
za traena ispitivanja ili ima ugovor o suradnji sa laboratorijom koja ispunjava te uvjete.

lanak 83.
(1) Zdravstvena ustanova koju ovlasti ministar za vrenje kontrole trovanja
obvezna je da Federalnom zavodu dostavlja podatke o osobama otrovanim opasnim
kemikalijama i proizvodima koji ih sadre, o emu odmah izvjetava Ministarstvo.
(2) Federalni zavod podatke iz stavka 1. ovog lanka koristi za kontrolu rizika koje
kemikalije predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu.
(3) Ministarstvo e iz baze podataka koju vodi, na traenje zdravstvene ustanove
iz stavka 1. ovog lanka, dostaviti STL, kao i druge podatke o sigurnosti od kemikalije.
(4) U hitnim sluajevima zdravstvena ustanova moe dobiti podatke o sigurnosti
kemikalije i od pravne osobe koja je stavila kemikaliju na trite.

lanak 84.
Ovlatena zdravstvena ustanova za kontrolu trovanja duna je da informacije
kojima raspolae, a u svezi sa trovanjima opasnim kemikalijama, dostavi i drugim
zdravstvenim djelatnicima, a isti se mogu koristiti samo za medicinske svrhe.

IX - UVJETI ZA STAVLJANJE DETERDENTA NA TRITE

lanak 85.
(1) Deterdent se moe staviti na trite ako surfaktant sadran u tom
deterdentu ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i ako druge kemikalije
sadrane u deterdentu ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom.
(2) Deterdent koji sadri surfaktant koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog
lanka moe se u izuzetnim sluajevima i za profesionalno koritenje dozvoliti pod
uvjetom da surfaktant koji je sadran u tom deterdentu ispunjava kriterije primarne
biorazgradljivosti i druge propisane uvjete.

26
(3) Rezultate ispitivanja kojima se dokazuje da deterdent ispunjava zahtjeve iz
stavka 1. ovog lanka proizvoa ili uvoznik koji stavlja deterdent na trite u obvezi je
da uva i iste dostavlja Ministarstvu po zahtjevu.
(4) Ministar posebnim propisom ureuje blie kriterije za deterdente koji se
stavljaju na trite i metode ispitivanja biorazgradljivosti surfaktanta.

lanak 86.
(1) Proizvoa ili uvoznik koji stavlja deterdent na trite duan je da prije
stavljanja deterdenta na trite pribavi rjeenje ministra, kojim se odobrava koritenje
tog surfaktanta u deterdentu.
(2) Zahtjev za dobijanje rjeenja iz stavka 1. ovog lanka podnositelj dostavlja
Ministarstvu.
(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog lanka podnositelj dostavlja i tehniki dosije o
surfaktantu, koji sadri podatke o identifikaciji surfaktanta, rezultate ispitivanja
biorazgradljivosti, informacije o metabolitima biorazgradnje surfaktanta, podatke o
koliini surfaktanta i predvieni nain koritenja deterdenta uz prijedlog procjene rizika.
(4) Ministarstvo vri procjenu tehnikog dosijea o surfaktantima u deterdentu i
odluuje o zahtjevu u roku od est mjeseci od dana podnoenja potpunog zahtjeva.
(5) Ministar posebnim propisom ureuje sadraj tehnikog dosijea o surfaktantu u
deterdentu.
(6) Za procjenu tehnikog dosijea o surfaktantu plaa se naknada.

lanak 87.
(1) Ministarstvo, u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva za izdavanje
rjeenja kojim se odobrava stavljanje surfaktanta na trite, moe zahtijevati dopunu
podataka od podnositelja. Ako procijeni potrebu za istim odreuje rok za dostavljanje tih
podataka.
(2) Ako Ministarstvo uputi zahtjev za dopunu podataka iz stavka 1. ovog lanka,
rok za izdavanje rjeenja se produava za onoliko dana koliko je prolo do dostavljanja
traenih podataka.
(3) Ukoliko podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovog lanka ne postupi sukladno
stavu 2. ovog lanka, zahtjev se odbacuje kao nepotpun.

lanak 88.
(1) Prilikom odluivanja o zahtjevu za donoenje rjeenja kojim se odobrava
uporaba surfaktanta, Ministarstvo vri analizu prijedloga procjene rizika surfaktanta
ovisno od rezultata ispitivanja biorazgradljivosti, svojstava surfaktanta i njegovih
metabolita, koliine surfaktanta u deterdentu i naina koritenja uzimajui u obzir i
socio-ekonomsku procjenu opravdanosti uporabe, kao i zahtjeve koji se odnose na
zatitu voda, na sigurnost hrane i odravanje javne higijene sukladno propisima koji
ureuju ove oblasti.
(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovog lanka vri se na temelju tehnikog dosijea o
surfaktantu.
(3) Rjeenje ministra kojim se odobrava koritenje surfaktanta u deterdentu
moe da sadri i uvjete pod kojima se koristi surfaktant.
(4) Ako ministar zabrani koritenje surfaktanta u deterdentu, a isti se ve nalazi
na tritu na temelju ranijeg propisa, ministar e u rjeenju kojim se zabranjuje
koritenje surfaktanta propisati rok u kome se deterdent mora povui sa trita.
(5) Rok iz stavka 4. ovog lanka ne moe biti dui od dvije godine.

27
(6) Protiv rjeenja iz stavka 4. ovog lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima.

lanak 89.
(1) Pravna osoba koja se bavi proizvodnjom deterdenta i osigurala je rjeenje
kojim se odobrava koritenje surfaktanta u deterdentu od strane Ministarstva, ukoliko
doe do izmjene glede koliine surfaktanta u istom proizvodu ili se izmijeni nain
uporabe deterdenta, dostavlja Ministarstvu tehniki dosije auriran novim podatcima.
(2) Na temelju informacija iz stavka 1. ovog lanka ministar moe donijeti novo
rjeenje kojim se odobrava koritenje surfaktanta pod izmijenjenim okolnostima
sadranim u dosijeu i povui ranije izdato rjeenje, ili zabraniti koritenje surfaktanta u
deterdentu novim rjeenjem, uz obvezu da odredi krajnji rok u kojem se taj deterdent
mora povui sa trita.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka nije dozvoljena alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima.

lanak 90.
(1) Listu surfaktanata koji se mogu koristiti u deterdentima za koje je
Ministarstvo izdalo rjeenje, kojim se odobrava njihovo koritenje, nain koritenja i
ogranienja u namijeni, utvruje ministar.
(2) Lista surfaktanata kojima je zabranjeno koritenje u deterdentu objavljuje se
u Slubenim novinama Federacije BiH.

lanak 91.
Laboratorije koje utvruju biorazgradljivost surfaktanta moraju osigurati sustav
kvaliteta usklaen sa principima DLP, uz osigurane akreditirane metode pri ispitivanju
biorazgradljivosti surfaktanta.

lanak 92.
(1) Pravna osoba koja stavlja deterdent na trite obvezna je da isti obiljei
sukladno odredbama ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju, pakiranje i
oznaavanje, kao i druge specifine zahtjeve sukladno ovom zakonu.
(2) Pravna osoba koja stavlja deterdent na trite, a koji je namijenjen opoj
uporabi, uradit e listu podataka o sastavu deterdenta, nainu uporabe istog i uvati je
ovjerenu od strane odgovorne osobe najmanje pet godina. Podaci sadrani u listi
podataka moraju biti dostupni javnosti.
(3) Ministar posebnim propisom ureuje specifian nain oznaavanja
deterdenta i sadraj liste podataka o sastavu i nainu uporabe deterdenta.

X - POSEBNE ODREDBE
lanak 93.
(1) Ministarstvo osigurava mehanizme kojima se odreeni podatci dobijeni u
postupku upisa u Inventar kemikalija od podnositelja zahtjeva stavljaju javnosti na
raspolaganje.
(2) Podaci koji moraju biti dostupni javnosti odnose se naroito na:
a) ime opasne supstance sadrane u kemikaliji ili proizvodu po IUPAC nomenklaturi,
b) trgovako ime kemikalije,
c) klasifikacija i oznaavanje kemikalije,
d) podatci o fizikim i kemijskim svojstvima kemikalije,

28
e) podatci o sudbini kemikalije, same ili u proizvodu kroz ivotni ciklus iste, posebno
njen utjecaj na ivotnu sredinu,
f) rezultati toksikolokih i ekotoksikolokih ispitivanja,
g) prag efekta,
h) uputa za sigurno rukovanje,
i) analitike metode za identifikaciju opasne supstance u sluaju akcidenta, kao i za
odreivanje izloenosti ljudi i ivotne sredine.

lanak 94.
(1) Podatci koji ne smiju biti dostupni javnosti, a koje Ministarstvo uva kao
poslovnu tajnu su sljedei:
a) podatci o tonom sastavu preparata;
b) precizni podatci o svakoj namjeni i nainu primjene opasne supstance;
c) odnosi u poslovanju izmeu proizvoaa, uvoznika, distributera i krajnjeg
korisnika u lancu snabdijevanja;
d) precizne koliine supstance proizvedene i stavljene na trite.
(2) U hitnim sluajevima, ukoliko ministar procijeni da je potrebno, a u cilju zatite
ljudi i ivotne sredine, podatci iz stavka 1. ovog lanka mogu se uiniti dostupnim
javnosti.

lanak 95.
(1) Pored podataka koji se dostavljaju Ministarstvu na temelju ovog zakona ili na
opravdani zahtjev Ministarstva, a koji su navedeni kao poslovna tajna, na zahtjev osobe
koja dostavlja podatke odreenim stupnjem povjerljivosti mogu biti oznaeni i drugi
podatci.
(2) Ministar, na temelju procjene opravdanosti zahtjeva za oznaavanje
odreenim stepnjem povjerljivosti podataka iz stavka 1. ovog lanka, donosi rjeenje o
odobravanju zahtjeva ili odbija zahtjev sa obrazloenjem.
(3) Za procjenu opravdanosti zahtjeva iz stavka 2. ovog lanka plaa se naknada.

lanak 96.
Osobe uposlene u Ministarstvu, zdravstveni djelatnici i suradnici, kao i druge
osobe kojima su u obavljanju poslova dostupni podatci koji su ovim zakonom utvreni
kao poslovna tajna ili imaju oznaku drugog stupnja povjerljivosti, koji je utvren
postupkom od strane Ministarstva, obvezni su da ih uvaju i po prestanku obavljanja tih
poslova.
lanak 97.
(1) Da bi se osiguralo adekvatno upravljanje kemikalijama u svim fazama
ivotnog ciklusa kemikalije od proizvodnje do odlaganja i time doprinijelo odrivom
razvoju Federacije BiH u oblasti kemikalija, Vlada Federacije BiH osniva Zajedniko
radno tijelo za integrirano upravljanje kemikalijama (u daljem tekstu: Zajedniko radno
tijelo), pri ijem imenovanju je potrebno da se udovolji ravnopravnoj zastupljenosti oba
spola.
(2) Zajedniko radno tijelo za integrirano upravljanje kemikalijama osniva se od
predstavnika ministarstava BiH mjerodavnih za pitanja vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa, te civilnih poslova, predstavnika Uprave BiH za zatitu zdravlja bilja,
predstavnika federalnih ministarstava mjerodavnih za pitanja poljoprivrede, okolia i
turizma, unutarnjih poslova, predstavnika federalnog zavoda, kao i predstavnika
privrednih subjekata, znanstveno-istraivakih institucija i predstavnika drugih

29
organizacija i institucija, kao strunih lanova, koji e kompetentno odluivati o
ostvarivanju naela iz dokumenta Stratekog pristupa meunarodnom upravljanju
kemikalijama.
(3) Za potrebe Zajednikog radnog tijela Ministarstvo vri strune i
administrativno-tehnike poslove.
(4) Parlament Federacije BiH, na prijedlog Vlade Federacije BiH, donosi
Strategiju kemijske sigurnosti Federacije BiH u cilju efikasnog i transparentnog
provoenja politike na polju sigurnog koritenja kemikalija, zatite zdravlja graana i
zatite ivotne sredine.

lanak 98.
(1) Ministarstvo mjerodavnom organu carine u BiH dostavlja Integralni inventar
kemikalija, koji sadri podatke o kemikalijama i proizvodima, Listu supstanci kojima se
zabranjuje uvoz, Spisak kemikalija za PIC postupak, Spisak kemikalija za postupak
prethodnog obavjetenja, spisak uvoznika kojima je dato odobrenje za uvoz naroito
opasnih kemikalija i druge relevantne liste kemikalija utvrene i objavljene u Federaciji
BiH.
(2) Dokumente iz stavka 1. ovog lanka Ministarstvo e dostaviti i mjerodavnom
ministarstvu BiH.
(3) Carinski organi provjeravaju da li je izvoznik sproveo postupak prethodnog
obavjetenja i PIC postupak za kemikaliju koju uvozi, a za koju je propisan taj postupak.
(4) Ukoliko nisu osigurani uvjeti za uvoz opasne kemikalije sukladno ovom
zakonu, isti e se zabraniti.

lanak 99.
Ministar posebnim rjeenjem odreuje visinu naknada iz l. 27, 29, 35, 39, 44, 56,
71, 86. i 95. ovog zakona, koje su prihod Prorauna Federacije BiH.

XI INSPEKCIJSKI NADZOR
lanak 100.
(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na temelju njega vri
Federalna uprava za inspekcijske poslove preko sanitarno-zdravstveno-farmaceutskih
inspektora i drugih mjerodavnih inspektora ovlatenih za vrenje nadzora nad opasnim
kemikalijama i deterdentima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, inspekcijski nadzor nad primjenom ovog
zakona i propisa donesenih na temelju njega, a koji se odnose na maloprodaju ili
koritenje za osobne potrebe opasnih kemikalija, vri sanitarno-zdravstveno-
farmaceutska inspekcija i druge mjerodavne inspekcije na razini kantona. Ukoliko iste na
razini kantona nisu organizirane, nadzor u smislu ovog stavka vri Federalna uprava za
inspekcijske poslove.
(3) Sanitarno-zdravstveno-farmaceutski inspektori i drugi mjerodavni inspektori
ovlateni za vrenje nadzora nad opasnim kemikalijama iz st. 1. i 2. ovog lanka,
obvezni su da se kontinuirano obrazuju iz oblasti opasnih kemikalija.

lanak 101.
(1) U obavljanju nadzora ovlateni inspektor ima pravo i dunost da:
a) zabrani proizvodnju, promet i koritenje opasnih kemikalija te, po potrebi, naredi
da se one unite ako utvrdi da uslijed njihovog djelovanja mogu nastati tetne
posljedice po zdravlje ljudi ili na ivotnu sredinu,

30
b) zabrani proizvodnju, promet i koritenje opasnih kemikalija osobi koja nema
odobrenje za obavljanje tih poslova,
c) zabrani proizvodnju, promet i koritenje opasnih kemikalija pravnoj i fizikoj osobi
ako nije osigurala propisanu zatitu na radu sukladno propisima o zatiti na radu,
d) zabrani promet opasnih kemikalija koje nisu upisane u Inventar kemikalija,
e) zabrani rad pravnoj i fizikoj osobi ako ne vodi zakonom propisane evidencije ili
ne dostavlja propisana izvjea,
f) zabrani rad pravnoj osobi koja se bavi proizvodnjom, prometom i uporabom
opasnih kemikalija ako nisu izvreni zdravstveni pregledi uposlenih propisani
zakonom,
g) zabrani promet opasnih kemikalija ija ambalaa, pakiranje i oznaavanje nisu
sukladni ovom zakonu,
h) zabrani promet opasnih kemikalija koje nisu klasificirane i oznaene sukladno
ovom zakonu,
i) naredi uklanjanje nedostataka u svezi sa proizvodnjom, prometom ili koritenjem
opasnih kemikalija ako takvi nedostatci predstavljaju opasnost za ivot i zdravlje
ljudi ili opasnost po ivotnu sredinu,
j) naredi ispitivanje opasne kemikalije radi izrade procjene opasnosti kemikalije pri
sumnji na promjenu svojstava kemikalije,
k) naredi poduzimanje mjera za koje je ovlaten ovim zakonom i drugim propisima.
(2) Mjere iz stavka 1. ovog lanka ovlateni inspektor moe narediti i osobama
koja koriste sredstva za zatitu bilja koja sadre opasne kemikalije.

lanak 102.
Pravne i fizike osobe obvezne su omoguiti inspektoru obavljanje nadzora i
staviti na raspolaganje potrebnu koliinu uzoraka radi utvrivanja da li je opasna
kemikalija klasificirana, obiljeena i zapakirana sukladno svojstvima iste, kao i pruiti
potrebne podatke i obavjetenja.

lanak 103.
Radi praenja stanja i poduzimanja adekvatnih mjera iz oblasti opasnih
kemikalija, sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija obavezna je da dva puta
godinje Ministarstvu dostavi informaciju o nalazima i rezultatima izvrenih inspekcija.

XII - KAZNENE ODREDBE

lanak 104.
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj
pravna osoba ako:
a) proizvodi ili stavlja u promet opasnu kemikaliju ili proizvod koji nisu klasificirani,
obiljeeni i pakirani sukladno ovom zakonu i propisima donesenim na temelju
njega (lanak 6. stavak 1.),
b) stavlja u promet opasnu kemikaliju ili proizvod koji nisu u originalnom pakiranju
proizvoaa (lanak 15.),
c) reklamira opasnu kemikaliju ili proizvod suprotno odredbama ovog zakona (l. 16.
i 80.),
d) ne prikuplja i ne uva podatke o opasnim kemikalijama i proizvodima na nain i u
roku koji je propisan ovim zakonom (lanak 18.),

31
e) STL propisane sadrine ne dostavi svakom sljedeem distributeru ili krajnjem
korisniku na njihov zahtjev pri nabavci preparata (l. 21. i 23.),
f) izmijenjen i dopunjen STL ne sadri napomenu: revidiran i datum kada su
izvrene izmjene (lanak 23.),
g) skladiti opasnu kemikaliju ili proizvod suprotno odredbama ovog zakona i
propisa donesenih na temelju njega (lanak 28.),
h) proizvodi ili vri promet opasnih kemikalija koje nisu upisane u Inventar kemikalija
(lanak 31.),
i) ne saini dosije o opasnoj kemikaliji sukladno ovom zakonu (lanak 34.),
j) u propisanom roku i na propisan nain ne vodi evidencije i ne dostavi izvjee (l.
34. i 78.),
k) stavi u promet supstancu koja izaziva zabrinutost i koja se nalazi na Listi
zabranjenih kemikalija (lanak 41.),
l) se bavi proizvodnjom, prometom i uporabom opasnih kemikalija, bez odobrenja
za rad izdanog od strane Ministarstva (lanak 60.),
m) izdaje opasnu kemikaliju osobama mlaim od 18 godina (lanak 63.),
n) ne osigura obuenost za rad sa opasnim kemikalijama i kontinuiranu edukaciju
(lanak 71.),
o) uposli djelatnika na radno mjesto sa opasnim kemikalijama bez prethodno
obavljenog zdravstvenog pregleda za te poslove (lan 74.),
p) ne osigura sredstva za pruanje prve pomoi u sluaju nesree izazvane
kemikalijom i SOP (lan 75.),
q) skladiti opasne kemikalije u zonama zatite izvorita pitke vode ili kemikalije u
obliku gasa u neposrednoj blizini stambene zgrade (lanak 76.),
r) stavlja na trite deterdent za opu uporabu koji sadri surfaktant koji ne
ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i druge uvjete propisane
ovim zakonom (lanak 85.),
s) stavlja na trite deterdent za profesionalno koritenje koji ne ispunjava kriterije
primarne biorazgradljivosti (lanak 85.),
t) prije stavljanja deterdenta na trite ne pribavi odobrenje ministra kojim se
odobrava koritenje surfaktanta u deterdentu (lanak 88.),
u) ne povue sa trita deterdent koji sadri zabranjeni surfaktant u odreenom
roku (lanak 88.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka pravnoj osobi moe se, uz izreenu
novanu kaznu, izrei i zatitna mjera zabrane vrenja odreene djelatnosti u trajanju do
est mjeseci.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj
osobi novanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM.

lanak 105.
(1) Novanom kaznom od 150,00 KM do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj
fizika osoba ako:
a) ne osigura odobrenje za promet opasnih kemikalija i proizvoda na malo od
mjerodavnog kantonalnog ministarstva (lanak 60.),
b) ne osigura kontinuirano stjecanje znanja o opasnim kemikalijama (lanak 71.),
c) se ne podvrgne obveznim zdravstvenim pregledima za osobe koje rade sa
opasnim kemikalijama i ne nosi zatitnu odjeu i obuu sukladno propisima o
zatiti na radu (l. 74. i 75.),
d) nije osigurala posebnu prostoriju za opasnu kemikaliju (lanak 73.),

32
e) vri promet na malo deterdenta koji sadri zabranjeni surfaktant (lanak 88.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka, pored novane kazne, moe se izrei i
zatitna mjera zabrane vrenja odreenih poslova u trajanju do est mjeseci.

XIII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 106.
(1) Proizvoa, uvoznik ili distributer koji stavlja na trite opasnu kemikaliju i
odreeni proizvod duan je da klasificira i obiljeava tu supstancu, preparat, odnosno
proizvod sukladno lanu 6. stavak 2., l. 14. i 19. ovog zakona u roku od godinu dana od
stupanja na snagu propisa vezanih za postupak klasifikacije, oznaavanja i pakiranja
koji se donose na temelju ovog zakona.
(2) Proizvoa ili uvoznik opasne kemikalije obvezan je da podnese prijavu za
upis kemikalije u Inventar kemikalija u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
propisa kojim se ureuje nain voenja Inventara kemikalija.
(3) Snabdjeva odreene vrste i odreene koliine kemikalije koja se klasificira
kao opasna duan je da osigura savjetnika za opasne kemikalije u roku od dvije godine
od stupanja na snagu propisa kojim se ureuju uvjeti i nain stjecanja znanja, te
program obuke za stjecanje posebnih znanja za savjetnike za kemikalije i provjeru istih.
(4) Pravne i fizike osobe koje se bave proizvodnjom, prometom i koritenjem
opasne kemikalije te maloprodajom iste, duna su da osiguraju odobrenje za obavljanje
te djelatnosti od mjerodavnog organa u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
(5) Pravna osoba koja je u obvezi da sprovede postupak prethodnog
obavjetenja i PIC postupak sukladno odredbama ovog zakona duna je da taj postupak
sprovede u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(6) Osoba koja stavlja na trite deterdente ili surfaktante koji se nalaze na
tritu na dan stupanja na snagu ovog zakona duna je pribaviti odobrenje za stavljanje
u promet istih, odnosno koritenje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
(7) Zapoeti postupci koji se odnose na zahtjev za razvrstavanje i oznaavanje
otrova dovrit e se sukladno Zakonu o prometu otrova (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i
13/94) i propisima donesenim na osnovu tog Zakona.
(8) Do donoenja Inventara o kemikalijama iz lanka 31. ovog zakona za uvoz
opasnih kemikalija primjenjivat e se Zakon o prevozu opasnih materija (Slubeni list
RBiH br. 2/92 i 13/94).

lanak 107.
(1) Vlada Federacije BiH e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona imenovati Zajedniko radno tijelo.
(2) Zajedniko radno tijelo e sainiti Prijedlog Strategije kemijske sigurnosti
Federacije BiH u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja.

lanak 108.
(1) U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar e
donijeti provedbene propise na temelju ovog zakona kojima se regulira sljedee:
a) klase opasnosti, kriteriji za klasifikaciju kemikalija i odreenih proizvoda u te klase
i postupak klasifikacije (lanak 8. stavak 3.),

33
b) metode ispitivanja za svrhu procjene opasnosti u postupku klasifikacije kemikalije
i druge prihvatljive naine utvrivanja svojstava kemikalije (lanak 13. stavak 3.),
c) nain pakiranja, oznaavanja i reklamiranja opasnih kemikalija i odreenog
proizvoda (lanak 17.),
d) sadraj i nain izrade STL, kemikalije za koje je potrebno uraditi STL, kao i kriteriji
za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB (lanak 23. stavak 8.),
e) uvjeti koje moraju ispunjavati institucije koje vre procjenu sigurnosti kemikalija,
nain provjere ispunjenosti tih uvjeta i nain izrade izvjea o sigurnosti
kemikalije (lanak 24. stavak 2.),
f) nain procjene sigurnosti kemikalije, sadraj izvjea o sigurnosti kemikalije i
prijedlog mjera za smanjenje i kontrolu rizika od kemikalija (lanak 26. stavak 2.),
g) uvjeti pod kojima se moe skladititi opasna kemikalija ili proizvod (lanak 28.
stavak 2.),
h) uvjeti za maloprodajne objekte za dranje opasnih kemikalija i nain oznaavanja
tog prostora (lanak 29. stavak 2.),
i) nain voenja Integralnog inventara kemikalija (lanak 30. stavak 4.),
j) nain voenja Inventara kemikalija (lanak 31. stavak 2.),
k) sadraj dosijea i nain voenja evidencija o kemikaliji (lanak 34. stavak 6.),
l) principi dobre laboratorijske prakse (lanak 38. stavak 3.),
m) nain utvrivanja usuglaenosti rada laboratorije sa principima DLP, te blii uvjeti
koje mora ispunjavati ocjenjiva DLP (lanak 40. stavak 4.),
n) uvjeti za ogranienje i zabranu proizvodnje, prometa i koritenja kemikalija
(lanak 46. stavak 5.),
o) sadraj izvjea i rok dostavljanja izvjea u postupku nadzora nad uvozom
kemikalije i proizvoda (lanak 48. stavak 4.),
p) procedura za PIC postupak, sadraj zahtjeva uvoznika i izvoznika za pribavljanje
prethodne suglasnosti, traene informacije za potrebe prethodne suglasnosti,
rokovi i drugi uvjeti (lanak 54. stavak 3.),
q) opi i posebni uvjeti za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa na veliko i
koritenja opasnih kemikalija, klase naroito opasnih kemikalija za koje se donosi
odobrenje, kao i opasne kemikalije za koje nije potrebno odobrenje, uputa za
utvrivanje preventivnih mjera koje se upisuju u odobrenje kad je to potrebno,
kao i u koje svrhe moe da se koristi kemikalija (lanak 60. stavak 9.),
r) blii uvjeti i nain stjecanja znanja, te program obuke za stjecanje posebnih
znanja za savjetnike za kemikalije i provjeru istih (lanak 71. stavak 5),
s) nain voenja evidencija o opasnim kemikalijama i nain dostavljanja podataka o
kemikalijama (lanak 78. stavak 3.),
t) blii kriteriji za deterdente koji se stavljaju na trite i metode ispitivanja
biorazgradljivosti sufaktanta (lanak 85. stavak 4.),
u) sadraj tehnikog dosijea o surfaktantu u deterdentu (lanak 86. stavak 5.), i
v) specifian nain oznaavanja deterdenta i sadraj liste podataka o sastavu i
nainu uporabe deterdenta (lanak 92. stavak 3.).

lanak 109.
Do donoenja propisa iz lanka 108. ovog zakona, primjenjivat e se propisi
doneseni na temelju Zakona o prometu otrova (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94),
Zakona o prevozu opasnih materija (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94), Zakona o
zdravstvenoj ispravnosti ivenih namirnica i predmeta ope uporabe ("Slubeni list
RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i lista otrova iji se promet dozvoljava (Slubene novine

34
Federacije BiH, broj 50/08) i Dopuna Pravilnika o higijensko tehnikim uvjetima koje
moraju ispunjavati prometnici otrovima (Slubene novine Federacije BiH broj 60/06),
ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

lanak 110.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prometu otrova
(Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94), te Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivenih
namirnica i predmeta ope uporabe ("Slubeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) u dijelu koji se
odnosi na deterdente.

lanak 111.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenim novinama
Federacije BiH.





































35

O B R A Z L O E N J E
Zakona o kemikalijama
I - USTAVNI TEMELJ

Ustavni temelj za donoenje ovog zakona sadran je u Poglavlju III lanak 2. pod
b) i lanku 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema navedenim odredbama predviena je podijeljena nadlenost federalne
vlasti i kantona u oblasti zdravstva, s tim da:
- federalna vlast ima pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu ove
nadlenosti (lanak III 3. stavak 3);
- kantoni imaju pravo utvrivati politiku i provoditi zakone (lanak III 3. stavak 4.);
- sukladno potrebama nadlenosti u oblasti zdravstva ostvaruju se od strane
kantona koordinirano od federalne vlasti (lanak III 3. stavak 1.), pri emu federalna
vlast uzima u obzir razliite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnou u
provoenju (lanak III 3. stavak 3.).
Suglasno Poslovniku o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, (Slubene
novine Federacije BiH, br. 6/10, 37/10 i 62/10) obraiva zakona je isti uputio na
miljenje Federalnom ministarstvu pravde, Federalnom ministarstvu finansija/financija,
Uredu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklaenost sa
propisima Europske unije, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Gender centru
Federacije Bosne i Hercegovine, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i
Hercegovine, kao i kantonima. Takoer, Zakon je zbog odreenih pitanja koja
zahtijevaju multisektorski pristup upuen na miljenje i Upravi Bosne i Hercegovine za
zatitu zdravlja bilja BiH, Federalnom ministarstvu unutranjih poslova, Federalnom
ministarstvu okolia i turizma, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva i Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.

II - RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA

Europska unija (u daljem tekstu: EU) je u podruju sigurnog upravljanja
kemikalijama utvrdila sljedee ciljeve:
- zatita ljudskog zdravlja i ivotne sredine od tetnih utjecaja kemikalija, kao
primarni cilj,
- drugi cilj je usklaivanje propisa drava lanica u oblasti kemikalija da bi se
uspostavilo jedinstveno trite,
- trei cilj je odriv razvoj kojim bi se podrao usklaeni razvoj drava lanica EU.
Postizanje ovakvih ciljeva mogue je kroz harmoniziranje sa pravnom steevinom
EU.
Zakonom o kemikalijama ureuje se klasifikacija, oznaavanje i pakiranje opasnih
kemikalija sukladno Globalno harmoniziranom sustavu, to podrazumijeva:
- obveze pravnih subjekata koji se bave proizvodnjom i prometom opasnih
kemikalija da izvre procjenu opasnosti od kemikalija i proizvoda koji ih sadre;
- obveze pravnih subjekata da u lancu snabdijevanja osiguraju kvalitetne
informacije od proizvoaa do krajnjeg korisnika o opasnosti i mjerama zatite od
opasnih kemikalija kroz sigurnosno-tehniki list;

36
- obvezu mjerodavne vlade da donese strategiju o upravljanju opasnim
kemikalijama; te
- obaveze voenja evidencija o kemikalijama i drugo.
Pri izradi Zakona o kemikalijama uzeti su u obzir propisi EU kojima se regulira
oblast kemikalija. U tom smislu, prevashodno je potrebno naglasiti da je Zakon
usuglaen sa Uredbom 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijea od 18. prosinca
2006. godine o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i restrikciji kemikalija (Registration,
Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals REACH), te Uredbom
1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijea Europske zajednice od 16. prosinca 2008.
godine o klasifikaciji, oznaavanju i pakiranju supstanci i mjeavina (Classification,
Labelling and Packaging of Substances and Mixtures CLP).
Bitno je istai da se ovim zakonom omoguava fleksibilan pristup domae pravne
regulative pribliavanju zakonodavstvu EU na podruju kemikalija.
Prihvatanjem agende 21 - UN konferencije o ivotnoj sredini i razvoju (United
Nations on Environment and Development UNCED) posebno poglavlje 19, sve zemlje
svijeta obvezale su se da e ojaati nacionalne kapacitete za sigurno upravljanje
kemikalijama, a to se odnosi na: odgovarajue zakonodavstvo, prikupljanje i praenje
podataka, uspostavljanje sustava sigurnog upravljanja kemikalijama, stvaranje
administrativnog okvira za upravljanje kemikalijama.
Meunarodni forum za kemijsku sigurnost podstie drave da izrade nacionalnu
strategiju, programe i akcione planove za kemijsku sigurnost to je potvreno na
meunarodnoj konferenciji o upravljanju kemikalijama (International Conference on
Chemical Managment ICCM) gdje je usvojen Strateki pristup o meunarodnom
upravljanju kemikalijama (Strategic Approach to International Chemicals Managment
SAICM). Ovaj strateki pristup obvezuje drave da naprave ocjenu zateenog stanja i
izrade nacionalne programe sigurnosti upravljanja kemikalijama.
Ni meunarodni dokumenti, ni europski propisi ne smiju biti zanemareni kod
ureivanja oblasti kemikalija.
Meutim, mora se ukazati da su na razini Federacije BiH u primjeni sljedei
Zakoni i pravilnici: Zakon o prometu otrova (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94), Zakon
o prevozu opasnih materija (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94), kao i Lista otrova iji
se promet dozvoljava (Slubene novine Federacije BiH, broj 50/08), te Dopuna
Pravilnika o higijensko tehnikim uvjetima koje moraju ispunjavati prometnici otrovima
(Slubene novine Federacije BiH, broj 60/06).
Ova preuzeta i zastarjela zakonska regulativa iz bive SFRJ i SRBiH u svojim
okvirima u vrlo ogranienoj mjeri prepoznaje odreene zahtjeve europskih propisa.
S tim u vezi obraiva zakona, odluio se za izradu novog pravnog okvira za
kemikalije, kojim se ureuju kljuna pitanja iz oblasti kemikalija, kao i mjerodavni organ
za sprovoenje zakona iz ove oblasti na razini Federacije BiH, te nadzor nad
kemikalijama. Naime, proizvoa, uvoznik i dalji korisnik kemikalije obvezan je da te
proizvode prije stavljanja na trite klasificira, obiljei i pakira sukladno Zakonu.
Klasifikacija kemikalija u klase opasnosti vri se sukladno Globalno harmoniziranom
sustavu (GHS). Procjena opasnosti kemikalije vri se na temelju fizikih i kemijskih,
toksikolokih i ekotoksikolokih svojstava, koja utjeu na ivotnu sredinu. Kroz
podzakonski akt potrebno je donijeti Liste usuglaene klasifikacije kemikalija sukladno
Uredbi 1272/2008, a uz redovito aururanje. Ovdje treba napomenuti da je u zemljama u
okruenju u primjeni stara klasifikacija supstanci i smjese sustavom klasifikacije
DSD/DPD (na temelju Direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ). Meutim, donoenjem novog

37
zakona za podruje Federacije BiH trebalo bi odmah zapoeti sa primjenom novog
sustava klasifikacije CLP, koji je sukladan Uredbi 1272/2008 (GHS).
Jedno od posebno bitnih pitanja kada govorimo o kemikalijama jeste njihov
prijevoz. Naime, unutarnji prijevoz kemikalija na podruju Federacije BiH definiran je
Zakonom o prevozu opasnih materija (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94), koji je
takoer preuzet iz propisa bive SRBIH. Meutim, treba napomenuti da je u redovnoj
proceduri usvajanja novi Zakon o prijevozu opasnih materija.
Takoer, pitanje uvoza i izvoza kemikalija je izuzetno vano u kontekstu
pribliavanja BiH Europskoj uniji. Stoga je ovaj Zakon o kemikalijama dijelom morao
obuhvatiti i pravna rjeenja vezana za navedena pitanja. Tako je uvoz i izvoz kemikalija
upisanih u Inventar kemikalija slobodan uz obvezu pravne osobe koja uvozi ili izvozi da
o tome obavijesti mjerodavnog federalnog sanitarnog inspektora, koji e izvriti kontrolu
poiljke i uvidom u Inventar kemikalija utvrditi da li podatci odgovaraju onim prijavljenim
u Inventar u postupku upisa. Za kemikalije i proizvode koji prema meunarodnim
konvencijama podlijeu posebnom reimu prometa potrebno je pribaviti dozvolu. U tom
smislu, valja naglasiti da je uvjete za uvoz i izvoz kemikalija koje su predmet
Roterdamske konvencije potrebno Zakonom i podzakonskim aktima detaljno propisati i
usuglasiti sa europskim standardima. Treba napomenuti da su ovi uvjeti predmetom
reguliranja Uredbe 689/2008, odnosno Uredbe 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih
kemikalija, te da je Zakon usklaen sa navedenim Uredbama, ime se osigurava
provedba Roterdamske konvencije na razini identinoj kao u EU. Prema pomenutoj
konvenciji uvoz i izvoz kemikalija odvija se putem dva postupka, i to: postupak
prethodnog obavjetenja pri izvozu u drugu zemlju i postupak davanja suglasnosti na
osnovu prethodnog obavjetenja u meunarodnoj trgovini.
Primjena dobre laboratorijske prakse (DLP) u ovlatenim laboratorijima koje vre
kvalitativnu i kvantitativnu analizu preduvjet je za ove poslove. DLP podlijee
usuglaavanju sa Direktivom 2004/9/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
11.02.2004.godine o nadzoru i provjeri dobre laboratorijske prakse i Direktivom
2004/10/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 11.04.2004.godine o usklaivanju zakona
i ostalih propisa u svezi s primjenom naela dobre laboratorijske prakse i provjeri njihove
primjene u ispitivanju kemijskih tvari. Djelomino usuglaavanje DLP sa Direktivom
2004/9/EZ uinjeno je ovim Zakonom, dok e usaglaavanje sa Direktivom 2004/10/EZ
biti provedeno donoenjem posebnog provedbenog propisa na temelju ovog Zakona,
cijenei opseg i sadraj navedene Direktive.
U cilju zatite zdravlja ljudi i ivotne sredine od naroito opasnih kemikalija, ovaj
Zakon treba propisati uvjete za ogranienja i zabranu proizvodnje, prometa i koritenja,
te s tim u svezi stvoriti jasne pravne osnove za donoenje provedbenih propisa radi
blieg ureenja navedenih uvjeta, a sukladno propisima EU.
Nadalje, ovim Zakonom bilo je potrebno unaprijediti i pitanje stavljanja na trite
deterdenata. Uredba 648/2004 Europskog parlamenta i Vijea od 31.03.2004 definira
uvjete stavljanja deterdenta na trite. Sukladno citiranoj Uredbi, na trite se moe
staviti deterdent koji kao aktivnu tvar ima surfaktant koji je potpuno biorazgradiv.
Ukoliko nije potpuno biorazgradiv, samo izuzetno se moe odobriti profesionalna
uporaba deterdenta. Ovim je Zakonom predviena i klasifikacija, pakiranje i
oznaavanje deterdenata.
Kada su u pitanju meunarodni i europski izvori prava relevantni za oblast
kemikalija, napominjemo da je o istima sainjena Izjava o usklaenosti, kao i
pojedinani uporedni prikazi usklaenosti za Ured Vlade Federacije BiH za
zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Europske unije.

38
Treba istai i da je Vijee ministara Bosne i Hercegovine dana 04.07.2012.godine
na svojoj 12. sjednici donijelo Zakljuak o usvajanju Izvjea o provoenju Roterdamske
konvencije o postupku prethodnog pristanka za odreene opasne kemikalije i pesticide
u meunarodnoj trgovini. Dijelom navedenog Izvjea su i preporuke vladama
Federacije BiH i Brko Distrikta da se pokrenu aktivnosti na usklaivanju propisa o
kemikalijama sa relevantnim zakonodavstvom EU iz ove oblasti.
Sve naprijed navedeno opredijelilo je obraivaa propisa da pristupi izradi novog
Zakona o kemikalijama, koji ima za cilj bitno unaprijediti sigurnost u oblasti kemikalija,
odnosno regulirati sva pitanja vezana za kemikalije sukladno acquis communautaire.
Na koncu, ukazujemo da je izrada Zakona o kemikalijama planirana Programom
rada Federalnog ministarstva zdravstva za 2012.godinu.

III - OBRAZLOENJE PRAVNIH RJEENJA

U Poglavlju Osnovne odredbe utvren je predmet ovog Zakona, i to na nain
da se istim ureuje klasifikacija, pakiranje i oznaavanje opasnih kemikalija; razmjena
podataka o kemikalijama kroz sigurnosno-tehniki list; integralni inventar kemikalija
proizvedenih i uvezenih; dobra laboratorijska praksa; ogranienja i zabrane supstanci
koje izazivaju zabrinutost; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija za koje je propisan postupak
prethodne suglasnosti; odobrenja za vrenje djelatnosti proizvodnje, prometa i koritenja
opasnih kemikalija; sustavno praenje kemikalija; stavljanje na trite deterdenata;
nadzor i druga pitanja od znaaja za sigurno upravljanje kemikalijama. Ovaj zakon
zasniva se na naelu da proizvoai, uvoznici ili krajnji korisnici treba da osiguraju da
proizvode, prodaju na trite ili koriste supstance koje nemaju tetno dejstvo na ljudsko
zdravlje ili ivotnu sredinu, posebno treba istai da su odredbe ovog zakona zasnovane
na naelu predostronosti (lanak 1.). lankom 2. definirano je znaenje pojedinih
izraza upotrijebljenih u ovom Zakonu. lankom 3. propisana je gramatika terminologija
koritenja roda, dok je lankom 4. odreeno na koja se pitanja ne odnosi ovaj Zakon.
lankom 5. data je upuujua norma prema relevantnim propisima kada su u pitanju
sredstva za zatitu bilja.
U Poglavlju Klasifikacija, pakiranje i oznaavanje kemikalija utvreno je da
je pravna osoba, koja kao registrirani proizvoa ili uvoznik stavlja opasnu kemikaliju ili
proizvod koji je sadri na trite, duna da tu opasnu kemikaliju ili proizvod klasificira,
obiljei i pakira sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega (lanak
6.). Postupak klasifikacije odreen je odredbama l. 8. do 12. Zakona. Opasne
kemikalije su kemikalije koje se mogu klasificirati u najmanje jednu od klasa opasnosti.
Supstanca se klasificira sukladno klasifikaciji supstance istog kemijskog sastava iz
Spiska klasificiranih supstanci u EU. U postupku klasifikacije kemikalija mogu se koristiti
podatci iz epidemiolokih studija, statistiki podatci o profesionalnim oboljenjima,
odnosno podatci o njihovom utjecaju u sluaju izlaganja ljudi prilikom kemijskog udesa i
podatci dobijeni drugim prihvatljivim postupcima utvrivanja svojstava kemikalije.
Opasne supstance za koje se vre nova ispitivanja u cilju procjene njihove opasnosti u
postupku klasifikacije, poto se ne nalaze na Spisku klasificiranih supstanci EU, treba da
se ispituju tako da se ne koriste kimenjaci gdje god je to mogue. Ovim Poglavljem
obuhvaene su i metode ispitivanja, pakiranje i oznaavanje (l. 13. 19.). Naime, nova
ispitivanja kemikalija u postupku klasifikacije kemikalije vre se po propisanim
metodama. Podatci o toksikolokim i ekotoksikolokim ispitivanjima dobijaju se u
laboratorijama koje su usklaene sa principima dobre laboratorijske prakse. Pravna

39
osoba registrirana za proizvodnju ili uvoz opasnih kemikalija, kada stavlja na trite
kemikalije ili proizvode klasificirane kao opasne, duna je da osigura pakiranje koje
odgovara svojstvima opasne kemikalije i svrsi i nainu koritenja te kemikalije, kao i da
to pakiranje obiljei na nain propisan ovim zakonom i propisima donesenim na temelju
njega. Opasna kemikalija se moe staviti u promet samo u originalnom pakiranju
proizvoaa opasne kemikalije, u koliinama prilagoenim potrebama trita i u
ambalai koja osigurava jednostavno i sigurno koritenje. Cijenei opseg materije
vezane za metode ispitivanja, pakiranje i oznaavanje, lankom 17. propisano je da
ministar posebnim propisom ureuje nain pakiranja, oznaavanja i reklamiranja opasne
kemikalije i odreenog proizvoda, u ovisnosti od njihove klasifikacije i nain oznaavanja
u ovisnosti od naina pakiranja, kao i nain oznaavanja preparata koji nije opasan, ali
sadri makar jednu opasnu kemikaliju. Valja istai da Zakon predvia da je pravna
osoba koja stavlja opasnu kemikaliju u promet duna da prikuplja i uva sve podatke o
opasnim kemikalijama koji se odnose na klasifikaciju i oznaavanje, kao i druge podatke
koji su joj potrebni u svrhu sprovoenja odredbi ovog zakona najmanje deset godina
nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na trite i koritenja kemikalije. Zakon
ureuje i razmjenu podataka o kemikalijama kroz sigurnosno-tehniki list (l. 19.-23.).
Proizvoa, uvoznik, dalji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za zatitu
bilja, koji stavlja na trite opasnu kemikaliju pojedinano ili proizvod, obvezan je da
prui primatelju kemikalije ili proizvoda, sigurnosno-tehniki list (safety data sheet), (u
daljem tekstu: STL) sa podacima o sigurnosti uraen sukladno ovom zakonu i propisima
donesenim na temelju njega. Proizvoa, uvoznik i krajnji korisnik u obvezi su izvriti
procjenu o sigurnosti kemikalije i osigurati da podatci u STL budu sukladni podatcima u
toj procjeni. Snabdjeva koji je u obvezi da uradi STL duan je da vri izmjene i dopune
sadraja STL sukladno novim saznanjima o opasnoj kemikaliji, naroito o saznanjima o
mjerama koje mogu utjecati na smanjenje rizika ili o saznanjima o nepoznatim
opasnostima od kemikalije, kao i o zakonskim odlukama u svezi sa ogranienjem ili
zabranom proizvodnje opasne kemikalije ili proizvoda, stavljanjem na trite ili
koritenjem istih. Nadalje, istim Poglavljem obuhvaena je procjena sigurnosti kemikalije
(l. 24.-27.). Izvjee o sigurnosti kemikalije predvieno ovim Zakonom je dokument o
procjeni sigurnosti kemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu rizika uraen od strane
ovlatene institucije. Radi sainjavanja izvjea o sigurnosti kemikalije vri se procjena
sigurnosti kemikalije, koja se provodi u dvije faze. Po utvrenoj procjeni sigurnosti
kemikalije, potrebno je utvrditi i mjere za smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja
opasna kemikalija. Skladitenje opasnih kemikalija ureeno je odredbama l. 28. i 29.
Pravna osoba koja rukuje opasnom kemikalijom obvezna je da skladiti opasnu
kemikaliju tako da ona ne ugroava zdravlje ljudi ili ivotnu sredinu sukladno ovom
zakonu. Opasna kemikalija koja se stavlja na trite kao proizvod namijenjen irokoj
potronji moe da se prodaje u specijaliziranim prodavnicama za kemikalije, a u drugim
prodavnicama moraju da se osiguraju posebni uvjeti za skladitenje.
U Poglavlju Integralni inventar kemikalija propisane se odredbe o
Integralnom inventaru kemikalija. Naime, Integralni inventar kemikalija koje se nalaze na
tritu Federacije BiH sastoji se od Inventara kemikalija i Inventara biocida, a vodi ga
Ministarstvo. Podatke potrebne za Integralni inventar obvezni su dostaviti proizvoai ili
uvoznici opasnih kemikalija na temelju odredbi ovog zakona, a za biocide na temelju
odredbi posebnog zakona o biocidima. Integralni inventar vodi se kao elektronika baza
podataka (lanak 30.). Proizvoa ili uvoznik opasne kemikalije koja se proizvodi ili
uvozi iznad propisane donje granice na godinjoj razini u Federaciji BiH duan je da tu
kemikaliju upie u Inventar kemikalija (lanak 31.). Bitno je istai odredbu lanka 32.

40
prema kojoj je predvieno da je snabdjeva odreene vrste i koliine opasne kemikalije
duan da imenuje osobu koja se stara o pravilnom upravljanju tim kemikalijama (u
daljem tekstu: savjetnik za kemikalije). Takoer, savjetnik za kemikalije mora da ima
odgovarajuu strunu spremu i posebna znanja u svezi sa vrstom i obimom poslova sa
opasnim kemikalijama u pravnoj osobi. Ovaj savjetnik mora biti u stalnom radnom
odnosu kod proizvoaa, a kod uvoznika kemikalija moe biti stalno uposlen, ili
povremeno angairan, ovisno od vrste i obima posla uvoznika. Istim lankom propisano
je i da ministar imenuje ovlatenu osobu za provjeru posebnih znanja za savjetnika za
kemikalije. Proizvoa ili uvoznik je duan sainiti dosije o opasnoj kemikaliji na temelju
evidencije o kemikaliji koju je obvezan da vodi (lanak 34.). Izdavanje rjeenja ministra
propisano je lankom 35. Zakona, dok je lankom 36. predvieno na koji nain strani
proizvoa stavlja opasnu kemikaliju na trite.
U Poglavlju Dobra laboratorijska praksa (l. 37.-40) propisano je da
laboratorije koje vre kvalitativna i kvantitativna ispitivanja kemikalija za svrhe
klasifikacije u opasne kemikalije, kao i kontrolu da li pakiranje odgovara zahtjevima
propisanim ovim zakonom ili propisima donesenim na temelju njega, moraju biti
akreditirane za ispitivanje tim metodama i za vrenje navedenih kontrola. Treba
napomenuti da dobra laboratorijska praksa (u daljem tekstu: DLP) predstavlja sustav
kvaliteta koji se odnosi na organizacijske postupke i uvjete pod kojima se vri
pretkliniko ispitivanje kemikalije ili proizvoda u akreditiranim laboratorijama, a u cilju
dobijanja rezultata koji omoguavaju ocjenjivanje potencijalnih opasnosti od kemikalije
po ivot i zdravlje ljudi, te utjecaj iste na ivotnu sredinu. Takoer, Ministarstvo vri
procjenu usuglaenosti rada laboratorije sa principima dobre laboratorijske prakse, to
se obavlja u postupku pregleda, a na zahtjev laboratorije. Ocjenjiva DLP mora
ispunjavati uvjete u pogledu strune spreme, radnog iskustva i drugih uvjeta, te mora
posjedovati ovlatenje za te poslove izdano od strane ministra.
U Poglavlju Ogranienja i zabrane supstanci koje izazivaju zabrinutost (l.
41.-47) propisano je da ministar utvruje Listu supstanci koje izazivaju zabrinutost, a za
koje je u EU potrebna autorizacija, a u cilju adekvatne kontrole rizika od supstance koja
izaziva zabrinutost i osiguranja zamjene iste odgovarajuom alternativno sigurnijom
supstancom i tehnologijom, ako je to tehniki i ekonomski mogue. Predvieno je i koje
podatke sadri Lista supstanci koje izazivaju zabrinutost. Posebno treba naglasiti da je
krajnji korisnik supstance koja se nalazi na Listi supstanci koje izazivaju zabrinutost,
odnosno preparata koji sadri tu supstancu, obvezan da dostavi Ministarstvu dosije sa
relevantnim podatcima o nainu koritenja supstance, ako taj nain koritenja nije
prijavio proizvoa ili uvoznik pri upisu u Inventar kemikalija. Pri upisu kemikalije koja
izaziva zabrinutost u Inventar kemikalija, pored inventarskog broja kemikalije, upisuju se
i mjere za smanjenje rizika pri uporabi i nain sustavnog praenja koritenja supstance
koja izaziva zabrinutost. Ogranienja i zabrane proizvodnje, stavljanja na trite i
koritenja propisuju se za kemikalije ija uporaba predstavlja neprihvatljiv rizik po
zdravlje ljudi ili opasnost po ivotnu sredinu.
U Poglavlju Uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija (l. 48.-59.) utvreno je da je
promet kemikalija i proizvoda koji su upisani u Inventar kemikalija slobodan. Navedenim
odredbama decidno su opisani uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija, pri emu posebnu ulogu
ima federalni sanitarni inspektor za provoenje sanitarnog nadzora nad kemikalijom ili
proizvodom. Takoer, pitanje uvoza i izvoza kemikalija razraeno je u kontekstu
Roterdamske konvencije. U okviru ovog Poglavlja vano je bilo utvrditi i da Ministarstvo
donosi spisak kemikalija i proizvoda ija je uporaba, uvoz i izvoz zabranjen.

41
Poglavlje Odobrenje za vrenje djelatnosti (l. 60.80.) jedno je od
najznaajnijih poglavlja ovog Zakona jer donosi jasne uvjete dobijanja odobrenja, kao i
proceduru koja se provodi radi dobijanja odobrenja. Cijenei izuzetnu osjetljivost
djelatnosti, Zakon razrauje bitna pitanja koja treba razrijeiti u postupku dobijanja
odobrenja, kako na strani pravnih osoba, tako i na strani fizikih osoba, te tako
eliminirati svaki rizik da djelatnost obavlja neko ko ne zadovoljava minimalne standarde
za ovu oblast. Prije svega, pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, prometa na
veliko i koritenja opasne kemikalije duna je upisati tu djelatnost u sudski registar.
Takoer, fizika osoba koja se bavi prometom na malo opasne kemikalije i proizvoda
koji je sadri, te fizika osoba, koja koristi opasnu kemikaliju ili proizvod u odreene
svrhe mora osigurati odobrenje za rad od strane mjerodavnog organa. Treba
napomenuti da obvezu da osiguraju odobrenje iz lanka 61. ovog zakona nemaju
znanstvene i obrazovne ustanove, kao ni dravni, federalni, kantonalni i organi lokalne
samouprave kojima su neophodne naroito opasne kemikalije za obavljanje odreenih
poslova, kao i osobe koje su registrirane za proizvodnju lijekova za humanu i
veterinarsku uporabu ija oblast je regulirana posebnim zakonom. U proizvodnji opasnih
kemikalija konani proizvod mora biti kontroliran glede sastava i sadraja neistoa
prema meunarodno preporuenim analitikim metodama u ovlatenim laboratorijama.
Svaki djelatnik koji radi na radnom mjestu sa opasnom kemikalijom obvezan je stei
osnovna znanja o zatiti od opasne kemikalije. Pravne i fizike osobe koje se bave
proizvodnjom, prometom ili koriste opasnu kemikaliju istu ne mogu skladititi u
stambenim objektima niti u neposrednoj blizini istih. Pravne i fizike osobe koje se bave
proizvodnjom, prometom na veliko, skladitenjem ili prodajom na malo opasnih
kemikalija obvezne su da vode evidencije o opasnim kemikalijama. Pravne osobe koje
prvi put stavljaju opasnu kemikaliju u promet dune su u roku od osam dana od dana
stavljanja opasne kemikalije u promet obavijestiti Ministarstvo. Proizvoa ili uvoznik koji
stavlja opasnu kemikaliju ili proizvod u promet, obvezan je da prilikom reklamiranja istih
u reklami navede opasna svojstva kemikalije i proizvoda i proizvoda koji po svojim
karakteristikama nije svrstan u opasan, ali sadri kemikaliju koja je klasificirana kao
opasna, i da je reklamira na nain koji nee dovesti u zabludu korisnika da kemikalija
ima opasna svojstva.
U Poglavlju Sustavno praenje kemikalija predvieno je da se vri sustavno
praenje kemikalija od stavljanja na trite do uporabe od strane krajnjih korisnika
kemikalija, kao i njihovih metabolita u ivotnoj sredini i u ivim organizmima, a u cilju
zatite zdravlja ljudi i zatite ivotne sredine od tetnog utjecaja opasnih kemikalija (l.
81.-84.). Bitno je naglasiti da Ministarstvo daje javno ovlatenje Zavodu za javno
zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u smislu donoenja programa sprovoenja
sustavnog praenja kemikalija, te njegovog praenja.
U Poglavlju Uvjeti za stavljanje deterdenta na trite (l. 85.- 92.)
predvieno je da se deterdent moe staviti na trite ako surfaktant sadran u tom
deterdentu ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i ako druge kemikalije
sadrane u deterdentu ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. Proizvoa ili
uvoznik koji stavlja deterdent na trite duan je da prije stavljanja deterdenta na
trite pribavi rjeenje ministra, kojim se odobrava koritenje tog surfaktanta u
deterdentu. Prilikom odluivanja o zahtjevu za donoenje rjeenja kojim se odobrava
uporaba surfaktanta, Ministarstvo vri analizu prijedloga procjene rizika surfaktanta
ovisno od rezultata ispitivanja biorazgradljivosti, svojstava surfaktanta i njegovih
metabolita, koliine surfaktanta u deterdentu i naina koritenja uzimajui u obzir i
socio-ekonomsku procjenu opravdanosti uporabe, kao i zahtjeve koji se odnose na

42
sigurnost hrane i odravanje javne higijene sukladno drugim propisima. Pravna osoba
koja se bavi proizvodnjom deterdenta i osigurala je rjeenje kojim se odobrava
koritenje surfaktanta u deterdentu od strane Ministarstva, ukoliko doe do izmjene
gelede koliine surfaktanta u istom proizvodu ili se izmijeni nain uporabe deterdenta,
dostavlja Ministarstvu tehniki dosije auriran novim podatcima. Listu surfaktanata koji
se mogu koristiti u deterdentima za koje je Ministarstvo izdalo rjeenje, kojim se
odobrava njihovo koritenje, nain koritenja i ogranienja u namjeni, utvruje ministar.
Nadalje, laboratorije koje utvruju biorazgradljivost surfaktanta moraju osigurati sustav
kvaliteta usklaen sa principima DLP, uz osigurane akreditirane metode pri ispitivanju
biorazgradljivosti surfaktanta.
U Poglavlju Posebne odredbe ureena su odreena specifina pitanja iz
oblasti kemikalija. Tako je lankom 93. predvieno da Ministarstvo osigurava
mehanizme kojima se odreeni podatci dobijeni u postupku upisa u Inventar kemikalija
od podnositelja zahtjeva stavljaju javnosti na raspolaganje, te koja je to vrsta podataka
koja mora biti dostupna javnosti. Takoer, lankom 94. Zakona odreeno je koji to
podatci ne smiju biti dostupni javnosti, a koje Ministarstvo uva kao poslovnu tajnu.
lankom 95. propisano je da, pored podataka koji se dostavljaju Ministarstvu na temelju
ovog zakona ili na opravdani zahtjev Ministarstva, a koji su navedeni kao poslovna
tajna, na zahtjev osobe koja dostavlja podatke odreenim stupnjem povjerljivosti mogu
biti oznaeni i drugi podatci. Posebno je vano naglasiti da Zakon predvia da su osobe
uposlene u Ministarstvu, zdravstveni djelatnici i suradnici, kao i druge osobe kojima su u
obavljanju poslova dostupni podatci koji su ovim zakonom utvreni kao poslovna tajna ili
imaju oznaku drugog stupnja povjerljivosti, koji je utvren postupkom od strane
Ministarstva, obvezne da ih uvaju i po prestanku obavljanja tih poslova sukladno
zakonu (lanak 96.). Novina u oblasti kemikalija jeste i formiranje Zajednikog radnog
tijela za integrirano upravljanje kemikalijama, kako bi se osiguralo adekvatno upravljanje
kemikalijama u svim fazama ivotnog ciklusa kemikalije od proizvodnje do odlaganja i
time doprinijelo odrivom razvoju Federacije BiH u oblasti kemikalija. lankom 97.
razraene su detaljnije odredbe o sastavu i mandatu ovog tima. lankom 98. propisano
je da Ministarstvo mjerodavnom organu carine u BiH dostavlja Integralni inventar
kemikalija, koji sadri podatke o kemikalijama i proizvodima, Listu supstanci kojima se
zabranjuje uvoz, Spisak kemikakalija za PIC postupak, Spisak kemikalija za postupak
prethodnog obavjetenja, spisak uvoznika kojima je dato odobrenje za uvoz naroito
opasnih kemikalija i druge relevantne liste kemikalija utvrene i objavljene u Federaciji
BiH.
U Poglavlju Inspekcijski nadzor utvreno je da nadzor nad primjenom ovog
Zakona i propisa donesenih na temelju istog vri Federalna uprava za inspekcijske
poslove preko sanitarno-zdravstveno-farmaceutskih inspektora i drugih mjerodavnih
inspektora ovlatenih za vrenje nadzora nad opasnim kemikalijama i deterdentima
(lanak 100.). lankom 101. opisana su prava i dunosti ovlatenog inspektora u smislu
provedbe nadzora nad primjenom ovog Zakona. lankom 102. utvrena je i obveza
pravnim i fizikim osobama da omogue inspektoru obavljanje nadzora i stave na
raspolaganje potrebnu koliinu uzoraka radi utvrivanja da li je opasna kemikalija
klasificirana, obiljeena i zapakirana sukladno svojstvima iste, kao i da prue potrebne
podatke i obavjetenja. Radi praenja stanja i poduzimanja adekvatnih mjera iz oblasti
opasnih kemikalija, sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija obvezna je da dva
puta godinje Ministarstvu dostavi informaciju o nalazima i rezultatima izvrenih
inspekcija (lanak 103.).

43
U Poglavlju Kaznene odredbe odreeni su prekraji za pravnu osobu,
odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i fiziku osobu ukoliko ne postupaju suglasno
odredbama ovog Zakona. Visine zaprijeenih kazni usuglaene su sa Zakonom o
prekrajima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj
31/06) (l. 104. i 105.).
U Poglavlju Prijelazne i zavrne odredbe ureena su odreena pitanja za
prijelazni period, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje svih subjekata koji se
bave kemikalijama (l. 106.-111.). Ureeno je i pitanje donoenja Strategije kemijske
sigurnosti Federacije BiH u roku od godinu dana od imenovanja Zajednikog radnog
tijela, te u kojem e roku ministar donijeti provedbene propise temeljem ovog Zakona.
Ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom, propisi koji su ranije doneseni na temelju
vaeih Zakona iz ove oblasti, ostaju na snazi, i to do donoenja propisa iz lana 108.
ovog Zakona. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prometu
otrova (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94). lanom 111. predvieno je da ovaj Zakon
stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenim novinama Federacije BiH.


IV - FINANCIJSKA SREDSTVA

Za provoenje ovog Zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva.
Meutim, u svezi sa primjenom ovog Zakona, nakon njegovog stupanja na
snagu, to se moe oekivati tokom 2014.godine, potrebno je ukazati na sljedee:
Federalno ministarstva zdravstva trenutno nije kadrovski kapacitirano da bi moglo
provoditi ovaj Zakon. S tim u svezi, do stupanja na snagu Zakona, potrebno je u
unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta predvidjeti formiranje Odsjeka za kemikalije i
biocide u okviru Sektora za farmaciju. Navedeno podrazumijeva upoljavanje novih
dravnih slubenika u rangu efa Odsjeka i dva struna savjetnika. U tom smislu, mora
se skrenuti panja da bi ovo zahtijevalo izdvajanje dodatnih sredstava za uposlenike
Odsjeka za kemikalije i biocide. Meutim, Federalno ministarstvo zdravstva razmotrilo je
ovo pitanje i sa aspekta injenice da e odreeni broj uposlenika ministarstva u sljedee
dvije godine stei uvjete za mirovinu, to bi znailo da e se morati popunjavati tako
upranjena radna mjesta. Ako se ovo uzme u obzir, popunjavanje navedenog Odsjeka
ne bi teretilo Budet Federacije BiH jer bi prijem novih usposlenika bio vezan za odlazak
u mirovinu sadanjih, to znai da ne bi bilo poveanja ukupnog broja uposlenih,
odnosno poveanja budetskih sredstava po osnovu plaa i naknada za uposlene.
Stoga, napominjemo da e ministarstvo, u periodu koji slijedi, postepeno rjeavati
problem kapacitiranosti, odnosno adekvatnog strunog kadra koji e biti zaduen za
provedbu odredbi ovog Zakona, a shodno naprijed navedenim okolnostima.
Takoer, valja istai da se problem nedostatka strunih kadrova odnosi ne samo
na primjenu Zakona o kemikalijama, ve i na Zakon o biocidima, meutim, isti kadar bi
se bavio provedbom i jednog i drugog Zakona.
Na koncu, vano je ukazati i da Zakon predvia da podnositelji zahtjeva plaaju
odreene naknade za provoenje administrativnih postupka utvrenih ovim Zakonom, a
to je definirano kao prihod Prorauna Federacije BiH. Dakle, provedba ovog Zakona
osigurava znaajan priliv sredstava u Proraun Federacije BiH putem predvienih
naknada za podnositelje zahtjeva.
Ponovo istiemo da se u oblasti kemikalija primjenjuju zastarjeli propisi, te da se
radi o oblasti koja je u Republici Srpskoj ureena sukladno propisima EU, to proizvodi
nejednakosti za subjekte koji posluju u ovoj oblasti spram njihovog mjesta registracije,

44
ali i razliit pristup s aspekta sigurnosti. S tim u svezi, potrebno je i u tom kontekstu
cijeniti potrebu ujednaavanja svih pitanja vezanih za oblast kemikalija na podruju
Federacije BiH, a radi jedinstvenog pristupa i postupanja sa kemikalijama na podruju
cijele BiH, pri tome, naravno, vodei rauna o propisima Europske unije. Tako je
ureenje oblasti kemikalija na podruju Federacije BiH svakako i doprinos funkcioniranju
jedinstvenog trita BiH.