TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!

ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

Pregledni lanak Jusu$ 0uma i11

2IS0A3NA 4O3ITI0A 5 6RIJ787 2INANSIJS07 0RIZ7 2ISCA3 4O3IC9 IN TI87 O2 2INANCIA3 CRISIS
Abstrakt Autor se u ovom radu bavi analizom aktualne fiskalne politike i pokuajem konsolidacije javne potronje, te sugerira fiskalnu politiku imanentnu trinom privreivanju u vrijeme globalne finansijske krize. Nosioci monetarne i fikalne politike danas u i! nepoduzimaju znaajnije mjere u cilju poticanja rasta i razvoja. "avna potronja je prekomjerna, javni dug konstantno raste, deficit platne bilanse takoe, kao i nezaposlenost, kapitalna ulaganja u javni i privatni sektor nedostatna, kao i ulaganja u nauku i obrazovanje. # i! trina infrastruktura ne postoji i trini zakoni se ne provode, vlade svi$ nivoa vlasti neefikasne, konsolidacija javne potronje se neprovodi, mjere fiskalne politike nedovoljne i nemogu potaknuti privredni rast. Kljune rijei% fiskalna politika, fiskalni poticaji, konkurentnost, dravne potpore, finansijska kriza, javna potronja, fiskalna konsolidacija, budet, razvoj, porezi, &vropska unija, i! Abstract Aut$or of t$is paper deals 'it$ anal(sis of fiscal polic( and an attempt of public spending, and suggests fiscal polic( immanent to market econom( in time of global financial crisis. !olders of monetar( and financial polic( in )! toda( are not taking significant measures to promote gro't$ and development. Public spending is e*cessive, t$e public debt is constantl( gro'ing, current account deficit also, as 'ell as unemplo(ment, capital investments in public and private sectors are insufficient, as 'ell as investments in science and education. +arket infrastructure in )! does not e*ist and market la's are not enforced, governments of all levels of government are inefficient, consolidation of public spending is not carried out, fiscal polic( measures are insufficient and can not stimulate economic gro't$. Key words% fiscal polic(, fiscal incentives, competitiveness, state supports, financial crisis, public spending, fiscal consolidation, budget, development, ta*es, &uropean #nion, )!. 56O: Uloga fiskalnog sistema i fiskalne politike u EU iji integracijski segmenti obuhvaaju monetarnu uniju i jedinstveno trite djelimino je promijenjena. U dananjim uslovima potrebno je izgraditi takve fiskalne odnose s kojima bi zemlje
1

rof. dr. sc. !usuf "umali# Ekonomski fakultet Univerziteta u $ihau

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

lanice EU zadrale visok stepen politike# konstitutivne i ekonomske suverenosti# a s druge strane ne bi ugrozile postojanje jedinstvenog trita koje bi trebalo biti slobodno i fer. U tom kontekstu# mjere fiskalne politike potrebno je formulisati i uskladiti s pravnom regulativom EU# a u isto vrijeme da ostvaruje svoje djelovanje za dobrobit $i% privrede. Unazad dvije godine smo obuzeti razmiljanjima o finansijskoj krizi# kao i privrednoj recesiji i&ili depresiji# odnosno o njihovim razarajuim efektima na ekonomiju cijelog 'vijeta i ono to je nama vanije# njihovim posljedicama na razvoj $osne i %ercegovine. (aglo usporavanje privrednih aktivnosti# rastua nezaposlenost# sasvim izvjesna dunika kriza# te drugi aveti koji prijete nesagledivim posljedicama). ri rjeavanju ekonomsko*finansijske krize# ije trajanje nitko sa sigurnou nemoe predvidjeti i za koju se svi slau da nee biti kratka# ne smiju se izgubiti iz vida unutarnji problemi u $osni i %ercegovini. roblemi $% privrede su# prije svega# strukturalne prirode# hronian devecit trgovinske bilanse# prekomjerna i stalno rastua nezaposlenost# pad stranih investicija# korupcija# usporene reforme# prekomjerna javna potronja# tehnoloka zaostalost# slaba konkurentnost# i sl. +vije fundamentalne institucije funkcionisanja ekonomije# trite i drava# ne mogu se promatrati odvojeno# jer jedna na drugu utjeu i nalaze se u stalnoj interakciji. ,rite je nezamjenjivo u svojoj alokativnoj funkciji# ali ne osigurava pravednost# jer proizvodi nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogastva. +a bi trite bilo efikasno# nuno je upravo intervencija drave kroz sistem javnih finansija# koje postoje upravo da bi ispravljale odre-ene nesavrenosti trita u njegovom djelovanju. .eina savremenih ekonomista to pitanje dobro je poznato# jednako kao i odgovor na njega. +rava svojom fiskalnom i monetarnom politikom ponajprije# a uz njih i politikom dohotka i politikom odnosa s inozemstvom nastoji regulisati kolebanja u privredi zemlje. /esto se ta kolebanja nazivaju konjukturnim ciklusima. "onjukturni ciklusi javlaju se kao razdoblja ekspanzije i recesije privrede. 0pi lijek koji se koristi u razdobljima recesije jest ekspanzivna monetarna i fiskalna politika. +rugim rijeima centralna banka svojim instrumentima# prije svega smanjenjem obveznih rezervi# kao i drugim mjerama 1ubaci2 znaajne koliine novca za poboljanje likvidnosti# a drava poinje vie troiti sa ciljem da potakne proizvodnju u zemlji. .alja istai da su taj lijek preporuili kejnzijanci i on je svojevremeno dao dobre rezultate u obnovi amerike privrede u tridesetim godinama 33 stoljea za vrijeme .elike depresije 415)5 6 15778. ,reba istai da# intervencije drave u poticanju privrednog rasta# mogu biti# razliitog karaktera. 9onetarnom ili fiskalnom politikom# najee# drava korigira stanje privrede u konjukturnim ciklusima. :ma sluajeva da drava svojim mjerama nateti privredi# ali su ti sluajevi svakako u manjini# posmatrano kroz svjetsku istoriju. ,eorija javnog izbora jasno kae da drava ima znaajnu ulogu u aktivnostima privrede. Uloga drave je nezamjenjiva# samo je pitanje kakav e oblik poprimiti. ;estriktivna ili ekspanzivna# fiskalna politika vlade daje peat privredi neke zemlje. 'manjenje porezne stope pojaat e aktivnosti privrede# poveanje stope obuzdat e inflaciju. :stodobno e poveanje dravne potronje poveati socijalne transfere stanovnitva# ali e i ograniiti investicijske aktivnosti u privredi. +akle#
2

rivrednom krizom se u nauci naziva razdoblje znaajnog negativnog razvoja ekonomije jedne zemlje. ored privredne konjukture# postoje tri nepoeljna oblika krize< stagnacija# recesija i depresija. 'tagnacijom se naziva razdoblje u kojem privreda ne raste to znai da izlazne vrijednosti 4output8 privrede unutar nekog razdoblja ostaju jednake. ;ecesijom se smatra stanje kad se izlazne vrijednosti nacionalne privrede smanjuju tokom dva uzastopna perioda# a depresija nastupa kad ovo smanjenje outputa traje due od dva uzastopna kvartala.

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

svaki potez u okviru fiskalne politike drave ima svoje lice i nalije. itanje je koja e strana prevagnuti. rema 9usgraveu# razlikuju se tri velika ciljna podruja fiskalne politike< alokacija# distrbucija i stabilizacija. ojam stabilnosti povezan je s pojmom ekonomske ravnotee. rivredni razvoj mora biti uravnoteen. $itnim faktorom privredne ravnotee smatra se kompatibilnost izme-u privrednih planova svih privrednih subjekata. =ko se ta kompatibilnost ostvari# tada nijedan privredni subjekt ne treba mijenjati svoje planove. ;avnotea se smatra stabilnom kada se nakon poremeaja ponovno postiu poetne ravnotene vrijednosti. rivredni je sistem# grubo reeno# to stabilniji# to je blii ravnotei# odnosno# to jae tei prema njoj. U ovom se sluaju radi o stabilnosti na jednom ili na svim tritima7. >naajni budetski deficit# kao to je poznato# destimuliraju investicije jer ako se sredstva koriste za otplaivanje dugova za potronju# to predstavlja izazovan transfer iz sfere investicija u sferu potronje# a to destimulira privredni rast. orast javne potronje i javnog duga# sa druge strane# utjee na agregatnu potronju# stvarajui na taj nain inflatorni pritisak na privredu to se privreda vie primie stopi pune zaposlenosti. $udetski deficiti mogu biti snana injekcija za poticaj privrede ako su pravo usmjereni i ako se u njih kree u situaciji uravnoteanog budeta i pune zaposlenosti. +eficit u budetu potie rast kamatnih stopa# a to privlai strane tokove kapitala# ako je rizinost ulaganja u zemlju mala. 'a druge strane# to utjee na deprecijaciju domae valute# ime me-unarodna konkurentnost slabi. U nastavku ovog rada emo pokuati odgovoriti na pitanje mogu li pokuaji konsolidacije drave 4odnosno entiteta# distrikta # kantona i opina8 smanjivanjem javne potronje stvarno potaknuti privredni razvoj $osne i %ercegovine. 1/ 2iska na po i!ika ?iskalna politika i strategija u $i% zasniva se na obavezama koje su vlasti u $i% preuzele kroz stand*b@ aranman a ogledaju se u politici upravljanja javnom potronjom i daljim smanjenjem unutranjeg i vanjskog duga. rema preporukama 99?*a vo-enje oprezne fiskalne politike zahtijeva ogranienje i smanjenje budetskog deficita za )AA5 i )A1A godinu. otreba vo-enja oprezne fiskalne politike usmjerene na ograniavanje javne potronje proizlazi# izme-u ostalog# iz negativnih efekata ekonomske krize na prihodovnoj strani. 0vi ciljevi e se postii poduzimanjem odre-enih reformi i mjera u kategorijama prihoda a naroito potronje. >naaj i uloga fiskalne politike najlake je i jedino mogue utvrditi ako se fiskalna politika posmatra u kontekstu ekonomske politike. : to iz razloga to ekonomska politika odre-uje fiskalnoj politici ciljeve# a to znai kriterije za ocjenu njezine efikasnosti# a isto tako i me-uzavisnosti ciljeva i instrumenata. U kontekstu oblikovanja fiskalne politike za naredni period postavlja se nekoliko pitanja< 1. stepen fiskalne potranje# ). veliina i obim javne potronje# 7. prioriteti u javnoj potronje i metoda racionalizacije javnih rashoda# B. ravnotee javnih prihoda i javnih rashoda# nain izravnanja mogue neravnotee# to jest pitanje odnosa monetarne i fiskalne politike. osmatran# preteno u ekonomskoj ravni# fiskalni mehanizam ima zadatak da postigne uravnoteen odnos izme-u tri osnovna cilja< 1. efikasne alokacije#
3

$rCmmerhoff +ieter< !avne financije# izdava 9ate# >agreb )AAA. godine strana 757.

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

). redistribucije dohotka u stabilnom odvijanju procesa reprodukcije i 7. krajnjim rezultatom u opem drutvenom i privrednom napretku. od alokativnom neutralnou mislimo na takav fiskalni sistem i fiskalnu politiku koji arbitralno ne mijenja relativne cijene inputa i outputa formiranim na kompetabilnom tritu. U poreznom sistemu rije je# izme-u ostalog# o izbjegavanju diferenciranog sektorskog i granskog oporezivanja# suavanjem lepeze poreznih izuzea i olakica# a na rashodnoj strani o sustezanju od politike selektivnih transfera. ;adi ostvarenja istog cilja# fiskalna politika treba da daje smjernice za pojednostavljenje poreznog sistema# te pojeftinjenje porezne administracije i utie tako-er na irenje poreznih osnovica i smanjenja marginalnih poreznih stopa. U pogledu redistributivne fiskalne funkcije sve se vie kristalizira stav o nunosti zatite praga socijalne izdrljivosti# a ne suavanja raspona dohotka domainstva. 0vo se postie odgovarajuim definisanjem neoporezivog minimuma# u kombinaciji s poreznim olakicama i transferima za izdravanje lanova porodice. U skladu s 1ke@nizijanskom kontrarevolucijom2 teite ekonomske politike pomie se s globalnog pristupa i kratkoronog regulisanja obima i strukture potranje# na strukturalne aspekte i efekte na strani ponude. (aputa se ke@nzijanski koncept anticiklike politike# pri emu se ipak ostaje kod toga da sam fiskalni sistem 4javni sektor8 ne bi smio biti izvorom neravnotee. U najkraem# fiskalna politika ne smije biti selektivna na sektorskoj i granskoj osnovi# te se mora suzdravati od poreznih izuzea i olakica koji omoguuju evaziju poreza i produbljivanje socijalnih nejednakosti# ali isto tako zauzet pozitivan stav prema onim kriterijski utemeljenim stimulansima kojima se podstie i motivacija za rad# tednju# uvoz kapitala. 'trukturalno privredno prilago-avanje# zaposlenost# i sl. :nterakcija fiskalne i monetarne politike upravo se oituje preko institucije javnog duga. (aime# fiskalna politika odre-uje veliinu salda prihoda i rashoda javnog sektora# a monetarna politika nain njegovog finansiranja 4odnosno pokria8. 'toga su te dvije politike me-uovisne i moraju biti iskoordinirane da bi svaka od njih bila efikasna. U pogledu njihove relativne uspjenosti obino se smatra da je monetarna politika efikasnija u suzbijanju inflacije i odravanju optimalnog nivoa deviznog kursa# a fiskalna politika u suzbijanju depresije i odravanju unutarnje privredne ravnotee. >ato se najee smatra da je najoptimalnija kombinacija umjereno restriktivne fiskalne i umjereno ekspanzivna monetarna politika# jer to je ona kombinacija koja osigurava optimalan rast u stabilnim privrednim uslovima. (aznaeno nije aksiom i svaka konkretna politika# naroito naa# nalae optimalne kombinacije ovih dviju politika. "ako je porezni sistem konstitutivna komponenta fiskalnog sistema u istom smislu je u globalnim razmjerama i porezna politika determinirana dometima fiskalne politike# a to znai da razmjere finansijskih aktivnosti# to se manifestuje preko broja fizikih i pravnih lica neposredno ili posredno obuhvaeni ovom aktivnou u dobroj mjeri opredjeljuju i domete porezne politike. orezna politika je skup mjera i instrumenata pomou kojih vlast sprovodi politiku oporezivanja# a u cilju ostvarivanja odre-enih ciljeva< ekonomskih# politikih# stabilizacionih# razvojnih# i sl. U vrijeme inflacije primjenjivat e se kontrakcijska fiskalna politika u vidu poveanih poreza i smanjenja javnih rashoda. 9e-utim# u vrijeme depresije treba primjenjivati ekspanzivnu fiskalnu politiku u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda B.
4

o naem miljenju treba u ? $i% ukinuti porez na plae# tj. porez na rad obzirom na visoku nezaposlenost# te negativan uticaj na dotok stranog kapitala# a isto tako smanjiti stope doprinosa kako bi oporezivanje iz nadlenost ? $i% bilo u nivou oprezivanja u ;' i time se izbjegla nelojalna porezna

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

,reba naglasiti da fiskalnu politiku treba da prati odgovarajua monetarna politika u vrijeme depresije# koju sad imamo# a to je politika ekspanzije novane ponude. 1/1/ 2iska na po i!ika i p"i("e%ni "az(oj >a privredu zemlje veoma su vane strukture i veliina dravne potronje. (aime# poznato je da se ukupna potranja# odnosno potronja# u nekoj zemlji sastoji od etir komponente< line potronje# investicija# dravne potronje i neto izvoza. =ko je jedna od komponenti vea# jasno je da e to biti na utrb drugih komponenti. itanje je samo koja e komponenta najvie i najuinkovitije utjecati na rast privrede. retpostavljamo da se privreda nalazi u stanju recesije# odnosno velike nezaposlenosti s padom proizvodnje# odnosno $+ . U toj situaciji krivulja agregatne ponude jako je poloena# gotovo vodoravna. ,o znai da je krivulja ponude neelastina# dakle# promjena agregatne potranje snano utjee na promjenu proizvodnje# ne uzrokujui promjene opteg nivoa cijena. ,a je situacija mogua samo uz veliku nezaposlenost# odnosno raspoloivost proizvodnih faktora 4rad# kapital8. retpostavlja se da su cijene inputa kratkorono fiksirane 4Dijene rada ugovorno je fiksirana na kratko vrijeme izme-u poslodavaca i sindikata8# a to je osnovna pretpostavka kejnezijanske teorije. U takvom stanju privredna potranja stvara svoju vlastitu ponudu. (aime# poveanje neke od komponenata agregatne potronje imat e multiplikativni efekat na poveanje proizvodnje. +rugim rijeima# ako se agregatna potronja povea za jednu "9# $+ se moe poveati za dvije ili za tri "9. odaci o budetskom deficitu ? $i%# kantona i opina upuuju na zakljuak da su razmjeri fiskalne ekspanzije i javne potronje u $i% 4entitetima# kantonima# +$# opinama8 u usporedbi sa drugim zemljama tranzicije znatno vei to potvr-uje i analiza Eorld $ank. 0vom analizom je utvr-eno da je javna potronja u $i% vea za FA 6 GA H nego u zemljama u okruenju. !avna potronja u $i% se kree oko BF H od $+ # u ? $i% iznosi oko FA H# a u ;' oko BA H# to je posledica organizacione strukture entiteta. retjerana ekspanzija javne potronje u svakoj zemlji za posljedicu ima makroekonomsku nestabilnost# usporavanje proizvodnje# pad proizvodnosti# zaduivanje# strukturnu nezaposlenost i izostanak ekonomskog rasta. 'truktura javnih rashoda u $i%# kao i u drugim zemljama tranzicije karakteriziraju loe planiranje# nekonzinstentnost u definiranju prioritetnih ciljeva u skladu s realnim mogunostima i prognozama prihoda i makroekonomskih agregata. 2/ Ja(na po!"o,nja u zem jama O7C:-a- 75 i +i; otronja neke drave moe biti vea ili manja u odnosu na potronju druge drave. "ao mjerilo dravne potronje uzima se udio te potronje u $+ 4bruto* domai proizvod8. 0bim ove potronje zavisi od niza faktora# razvijenosti zemlje# strukture stanovnitva# socijalne politike# politike stabilnosti i slino. $i% trpi posljedice predhodnog rata koje imaju veoma negativan uticaj na ukupnu javnu potronju. +ravna potronja ili javni sektor privrede definira se kao troenje drave sa ciljem zadovoljenja javnih potreba# odnosno potreba od kojih svi gra-ani imaju koristi. (aime# drava obavlja tri funkcije jer ne postoje drugi subjekt koji bi ih obavljao. rivatni sektor nema interesa za takve poslove zbog vie razloga< ne donosi mu profit# ograniena mogunost naplate usluga ili proizvoda# zakonska ogranienja# i dr.
kunkurencija unutar $i%.

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

rema tome# drava moe troiti na policiju# na vojsku# na administraciju# na razna socijalna davanja# koja se zajedniki nazivaju transferima# odnosno negativnim porezima. :sto tako# drava moe troiti i na investicije u javnom sektoru# poput obrazovnih i zdravstvenih ustanova razvojnih centara# javnih preduzea# pri emu se takvi izdaci najee nazivaju kapitalnim izdacima. >a privredu jedne zemlje veoma su vane struktura i veliina dravne potronje. U teoriji je poznato da se ukupna potranja# odnosno potronja# u nekoj zemlji sastoji od etir komponente< line potronje# investicija# dravne potronje i neto izvozaF. =ko je jedna komponenta vea# jasno je da e to biti na utrb drugih komponenti. itanje je samo koja e komponenta najvie i najuinkovitije utjecati na rast privrede. >namo da se privreda nalazi u stanju depresije 4)AA58 # odnosno velike nezaposlenosti s padom ukupne proizvodnje. U toj je situaciji krivulja agregatne ponude jako poloena# gotovo vodoravna. ,o znai da je krivulja ponude neelastina# dakle# promjene agregatne potranje snano utjeu na promjenu proizvodnje# ne uzrokujui promjene opeg nivoa cijena. ,a je situacija mogua samo uz veliku nezaposlenost# odnosno raspoloivost proizvodnih faktora 4rad i kapital8. retpostavlja se da su cijene inputa kratkorono fiksirane# a to je osnovna pretpostavka kejzijanske teorije. U takvom stanju privrede potranja stvara svoju vlastitu ponudu. oveanje neke od komponenati agregatne potronje imat e multiplikativni efekt na poveanje proizvodnje. +rugim rijeima# ako se agregatna potronja povea za jednu jedinicu# $+ se moe poveati za dvije ili za tri jedinice. retjerana ekspanzija javne potronje u svakoj zemlji za posljedicu ima makroekonomsku nestabilnost# usporavanje proizvodnje i pad produktivnosti# inflaciju i zaduivanje# strukturnu nezaposlenost i izostanak ekonomskog rasta.

,rafikon -. Nivo javne potronje .-//0, 12203 kao postotak 4P

:zvor< =nal@tical +atabank# 0ED+. +ugorono gledano uoljiv je gotovo stalan porast javne potronje kako u apsolutnom iznosu# tako i prema udjelu u $+ *u. Udio dravne*javne potronje u $+ *u poveao se gotovo etir puta tokom zadnjeg stoljea. (ivo dravne potronje u antici# a kasnije u srednjem vijeku bio je nizak prema dananjim standardima. .eliki broj poznatih ekonomija raznih carstva i drutava propala su kao posljedica porasta
5

(eto izvoz jednak je razlici izvoza i uvoza.

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

dravnih izdataka preko odre-enog nivoa i visine# jer usljed niskog rasta produktivnosti tadanja drutva nisu mogla podnositi visok udio uea dravnih izdataka u dohotku. ,okom 33 stoljea dolazi do rasta i ekspanzije javnih rashoda# odnosno javne potronje u veini zemalja u svijetu. ,ako npr. u '=+*u vei je porast javnih rashoda zabiljeen za i iza : i :: 'vjetskog rata otkada javna potronja raste neprestano. 'lian je razvoj situacije i u veini zemalja 0ED+*a. +ravni izdaci su do .elike ekonomske krize 415)5*1A778 rijetko prelazili nivo od 1A H $+ *a# dok su iza :: 'vjetskog rata drastino porasli. +o 15GA. godine od )7 zemlje 0ED+*a nekoliko njih imale su potronju ispod )A H $+ *a# a najvii nivo javne potronje 4izme-u 7A*7G H $+ *a8 imale su =ustrija# .. $ritanija# (izozemska# +anska i Ivedska. 0d kraja osamdesetih i poetka 5A*tih godina proteklog stoljea dravna potronja znaajno je porasla# gotovo se utrostruila# pa su postotci iz GA*tih i JA*tih zapravo minimalni. U 155J. godini najnii udio javne potronje me-u dravama lanicama 0ED+*a imale su '=+# !apan# Ivicarska i =ustrija# a rekorderi u javnoj potronji bile su +anska# Ivedska i ?inska s udjelima u $+ *u od preko GA H. 0d 155F. godine javni rashodi konsolidirane ope vladeG iskazani kao udio u $+ *u za EU pokazuje trend smanjenja s F1#F H na BK#B H u )AA7. godini. Ukupni javni rashodi u EU iznosili su u )AA7. godini BK#B H $+ *a. ' druge strane# ukupni javni prihodi iznosili su BF#G H $+ *a pri emu deficit iznosi )#G H $+ *a. (ajvei udio javne potronje u $+ *u imaju +anska# Ivedska s udjelima od FG.1 H i FK#B7 H# a najmanji udio ima :rska od 7F#) H.
0dabrana godina 15GF. 15JF. 15KF. 155A. 155F. )AAA. )AAG. )AAJ. 0ED+ )F#F )5#B 7)#G 77#J 7B#J 7G#A 7F#K 7F#K EU 15 )J#G 7)#1 7J#F 7K#1 7K#5 75#B 7K#G 7K#K $i% n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. B).G BA#) 75#K

5abela -. #kupni porezni pri$odi kao 6 4P

:zvor< :zvor< Europska komisija# 'pring )AA5 ?orecast# )AA5. >emlje iz okruenja krajem )AA5. godine imaju udio ino duga u $+ *u< 'rbija JB#1 H ili ))#K milijardi EU;# %rvatska 5K#F H ili BB#G milijardi EU; i 'lovenija 111#B H ili 75#A milijardi EU;.
+rava /eka 9a-arska oljska 'lovaka 'lovenija Estonija Latvija Litva
6

'aldo ope drave )AAJ )AAK )AA5 * A#G *1#F *B#7 * B#5 *7#B *7#B *1#5 *7#5 *G#G *1#5 *)#) *B#J A#F *A#5 *F#F )#J *7#A *7#A *A#B *B#A *11#1 *1#A *7#) *F#B

'truktura budeta )AAK prihodi rashodi BA#5 B)#B BG#F B5#5 75#) B7#1 7)#J 7B#5 B)#J B7#G 7J#A BA#5 7F#F 75#F 7B#A 7J#)

!avni dug )AAK )5#K J7#A BJ#1 )J#G ))#K B#K 15#F 1F#G

U $i% konsolidovana vlada na svim nivoima ukljuuje dravnu vladuM entiteteM distrikt $rkoM kantone u ?$i%M opine u oba entitetaM vanbudetske fondove za penzijsko osiguranje# zdravstveno osiguranje# zavod za zapoljavanje i djeiju zatitu 4posljednji samo u ;'8M te direkcije za puteve na nivou entiteta i kantona.

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28 $ugarska %rvatska ;umunija ,urska =lbanija $i% 9akedonija Drna Nora 'rbija rsjek Eurozona A#1 *1#G *)#F *1#A *7#K *A#1 A#G *G#B *1#5 *A#J *A#G 1#F *1#7 *F#B *)#1 *F#) *1#5 *1#A 1#F *)#7 *)#7 *1#5 *A#F *1#B *F#1 *B#G *7#5 *7#1 *7#F *G#) *1#K *B#7 *F#7 7K#5 BF#A 77#1 )1#B )J#F BJ#K 7F#G BB#B B)#A 7K#A BB#J 7J#B BG#7 7K#F )7#F 7)#J B5#J 7G#G B)#5 BF#) BA#7 BG 1B#1 7F#G 1F#) 75#F F)#G 7B#7 )1#B 7)#7 77#K 7A#B G5#G

5abela /. 7dabrani fiskalni pokazatelji, 12289122/. .u postotcima 4P9a3

:zvori< ED# 'pring )AA5 ?orecast# maj )AA5M 99?*i izvjetaja za pojedine zemljeM nacionalni podaci U jesen )AAK. godine# valja se podsjetiti# arite fiskalnih mjera prebaeno je na osiguranje stabilnosti banaka poveanjem jamstva na bankovne depozite. ?iskalna politika u $i%# prua samo ogranienu potporu monetarnoj politici u postojeim 1problematinim2 uslovima. U razdoblju koje je pred nama fiskalna bi politika trebala osigurati potporu monetarnoj politici usmjeravanjem na konsolidaciju# a ne na ekspanziju. U zemljama poput $osne i %ercegovine za poticanje privrede fiskalnom ekspanzijom ogranien je prije svega nainom na koji strani i domai ulagai gledaju na fiskalnu solventnost zemalja ':E*a. ,a je percepcija ozbiljno naruena tokom posljednjeg kruga krize i vjerovatno nee se uskoro popraviti. </ 2iska na po i!ika i konku"en!nos! "onkurentnost je kompleksan pojam koji nije lako definirati. Ukoliko se pojam konkurentnosti odnosi na dravu# onda se govori o me-unarodnoj konkurentnosti. 9e-unarodna konkurentnost je stanje u kojemu zemlja moe# u uslovima slobodnog i fer trita# proizvesti robu i usluge koje zadovoljavaju zahtjeve svjetskog trita# istodobno odravajui ili poveavajui realni dohodak svojih gra-ana. 9e-unarodna konkurentnost neke zemlje ne moe se poistovjetiti s konkurentnosti pojedine njene indistrije ili sektora. :ako se u biti radi o istoj stvari# odnosno o nekom aspektu dobra ili usluge koji ponu-au 4zemlji# preduzeu8 tog dobra ili usluge daje trinu prednost nad njegovim konkurentima# neko preduzee u nacionalnom vlasnitvu moe biti konkurentno na svjetskom tritu a da bitno ne utjee na poveanje nacionalne konkurentnosti. ,o se doga-a kod multinacionalnih kompanija koje vei dio svojih konkurentskih prednosti ostvaruju i inozemstvu. >ato nije bitno ulagati u domae preduzee koliko je bitno utjecati na domau proizvodnju novih tehnoloki naprednih i profitabilnih proizvoda. !edan od najlakih i najuinkovitijih naina postizanja tog cilja jest ohrabrivanje stranih kompanija da ulau u domau proizvodnju. U podruju intersektorske strukture politike najee se koriste instrumenti kao subvencije# posebne finansijske pomoi# porezne olakice# posebni otpisi# kreditne olakice# garancije i dr.# a jedan od temeljnih instrumenata u ovom sluaju su javni rashodi. 0ni prije svega trebaju dati impulse razvoju grana i sektora to se nalazi izvan uticaja opeg privrednog razvoja. ,e grane i sektore treba prilagoditi opem kretanju realnog dohotka# to e rei da s vremenom treba smanjivati iznos transfernih

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

plaanja. ostepeno smanjivanje potreba za pojedinim oblicima finansijske pomoi moe se koristiti kao pokazatelj efikasnosti strukturne politikeJ. redhodno je spomenuto da je jedan od najlakih i najuinkovitijih naina izgradnje konkurentnosti ohrabrivanje stranih kompanija da ulau u domau proizvodnju. ,o se ostvaruje poticajima investicija# inovacijama i drugim sinonimima za poveanje konkurentnosti. 0sim zakonske i logistike pomoi# veina ovih poticaja je finansijskog karaktera to znai da od drave iziskuje davanje finansijske potpore# ili obrnuto# odricanje od buduih prihoda kroz smanjenje poreza. ,o su veinom mjere unutar fiskalnog sistema. (o# osim instrumenata javnih rashoda 4transferi8 i javnih prihoda 4porezne stope# porezne olakice itd.8 fiskalni sistem djeluje kroz svoj pravni segment 4porezno pravo8 te makroekonomski segment koji ukljuuje pitanje fiskalne konsolidacije 4javni dug i deficit8K. U izgradnji konkurentnosti uloga fiskalnog sistema i fiskalne politike je vana ali nije presudna. (a izgradnju konkurentne strukture najuinkovitije se postie strukturnom 4industrijskom8 politikom. 9jerama fiskalne politike mogue je pospjeiti konkurentnost pojedine industrije ali i cjelokupne privrede. +a fiskalni sistem i fiskalna politika nije zanemariva u izgradnji konkurentnosti govori stav EU o dravnim potporama preduzeima# te o sve jaoj incijativi za spreavanje tetne porezne konkurencije5. 2iska ni po!i#aji ?iskalni poticaji za izgradnju konkurentnosti uglavnom se prepoznaju kao poticaji za privlaenje investicija# inovacija te izvoza 4tzv. tri 1i28. U svijetu se koristi veliki broj razliitih poticaja koji mogu imati i razliiti uinak na izgradnju konkurentnosti. ostoji nekoliko opih pitanja vezanih uz poticaje koje je bitno razmotriti kako bi se utvrdila uinkovitost pojedinih poticaja. rvo takvo pitanje je dali su fiskalni poticaji posljedica diskrecijskih mjera nositelja fiskalne politike 4drava# entitet# distrikt# kanton8 ili djeluju kao ugra-eni# odnosno tzv. automatski instrumenti. +iskrecijski poticaji su ad hoc intervencije nositelja fiskalne politike kojima oni intervencijama na strani javnih prihoda i&ili javnih rashoda utjeu na privredna kretanja. Uinci ugra-enih instrumenata su pak endogenog karaktera te se njihovo ostvarivanje postie bez ikakve intervencije nostelja ekonomske politike. (aime# ugra-eni poticaji dostupni su svakom privrednom subjektu ukoliko zadovolji odre-ene objektivne kriterije kao npr. veliina i vrsta investicije# lokacija investicije i kompanije# profitabilnost projekta itd. 0penito se prednost daje ugra-enim poticajima jer smanjuje nesigurnost vezanu uz investicije# smanjuje se vrijeme planiranja investicije# smanjuje se mogunost korupcije i favoriziranja manje uinkovitih projekata# te smanjuje se troak administracije. +ruga bitna pitanja jest utvrditi distinkciju izme-u privremenih i stalnih fiskalnih poticaja. U sluaju privremenih poticaja# koji traju samo odre-eni period vremena# primarni uinak bi mogla biti promjena vremena kada bi odre-eni ekonomski subjekt krenuo u investiiju umjesto promjene u dionikom kapitalu. ' druge strane# privremeni poticaji mogu pozitivno utjecati na budui uspjeh odre-enog
7

</1/

!urkovi# . : !ai# >. Uvod u teoriju i ekonomsku politiku# >agreb# (arodne novine# strana 1B7*1BF. !urkovi# .< 415518# +esigning a ,aO '@stem to romote 'tructural Dhange# ,he ;ole of ,aO ;eform in Dentral and Eastern European Dountries# aris< 0ED+. 9 EU je jedina reginalna grupacija koja direktno kontroloe politiku dravnih potpora svojih lanica# te zbog rastue pojave tetne porezne konkurencije EU se intenzivnije ukljuuje u harmonizaciju oporezivanja dobiti i dohotka.
8

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

preduzea posebno u uslovima diskriminacijskog odnosa i nesavrenosti trita kapitala prema malim i novosnovanim kompanijama. ,ree bitno pitanje jest da li su fiskalni poticaji opi ili selektivni. 'lino kao i kod ugra-enih poticaja# selektivni poticaji postoje u sluaju postavljanja odre-enih kriterija koji mogu biti sektorski# vlasniki ili lokacijski. rema metodologiji EU opi poticaji su zapravo horizontalne potpore koje su namjenjene svim preduzeima# a ne izabranim sektorima i regijama. ' druge strane selektivnim potporama se smatraju sektorske potpore i regionalne potpore. (aime# sektorske potpore se dodjeljuju samo nekim preduzeima i one mnogo vie iskrivljuju konkurenciju i uglavnom im je cilj ispravljanje trinih neuspjeha. 0ne u pravilu samo odga-aju strukturalne promjene koje je nuno provesti u sektorima ije poslovanje obiljeavaju trni neuspjesi. >ato te potpore mogu biti korisne samo ako su privremene. 9e-utim# regionalne potpore se u pravilu koriste kako bi se izbjegla kocentracija proizvodnje i kako bi se potpomogao ekonomski razvoj manje razvijenih regija. 0ne se openito smatraju manje loim od sektorskih. $ez odzira na odnos EU spram selektivnim poticajima# posljednjih godina mnoga istraivanja dovode u pitanje ukupnu uinkovitost selektivnih potpora 4$esle@ P 'eabriht# 1555# Erent# )AAF8. :sto tako# treba obratiti panju koliko je trite kapitala otvoreno ostatku svijeta kako bi kapital mogao slobodno ulaziti i izlaziti iz zemlje. (aime# tranzicijske zemlje kao i $osna i %ercegovina mnogo ovise o uvozu stranog kapitala# odnosno stranih investicija. ,ako e porezni tretman kapitala u tranzicijskim zemljama kao uvoznicama kapitala bitno utjecati na investicije stranih kompanija. ' druge strane# ino kompanije esto su suoene s poreznim obvezama u svojim matinim zemljama pa imaju priliku ulagati u alternativne lokacije. ' time# interakcija porezni sistema tih dviju zemalja bitna je odrednica uinkovitosti odre-enog investicijskog poticaja. rimjer# u sistemu odbitka poreza plaenog u inozemstvu 4eng. taO credit8# kada strani investitor svoju poreznu obvezu u matinoj zemlji umanjuje za iznos plaenog poreza u zemlji investiranja# matina zemlja stranog investitora moe za iznos fiskalnog poticaja zemlje investiranja umanjiti porezni odbitak. U tom sluaju takvi poticaji ne bi imali nikakvog utjecaja na izgradnju konkurentnosti odre-ene tranzicijske zemlje. ostoji irok spektar instrumenata unutar fiskalnog sistema kojim se moe utjecati na izgradnju konkurentnosti. oticaji mogu biti u obliku potpora# subvencija# beskamatnih zajmova i esto se koriste zajedno s poreznim potporama. rvi takav instrument# odnosno fiskalni poticaj jest koritenje povlatenih poreznih stopa. ovlatene porezne stope su najjednostavniji instrument jer visina poticaja ne varira s visinom investicije. rema tome# uinkovitost ovog instrumenta minimalna je u sluajevima niskih graninih poreznih stopa. ovlatene porezne stope obino se koriste kod preduzea koja tek zapoinju s radom# te moe postojati distinkcija za pojedine sektore i geografskih podruja kompanija. "rajnji primjer je tzv. porezni praznik 4engl. taO holida@8 koji predvi-a razdoblje izuzea od plaanja poreza na dohodak&dobit. +rugi vaan instrument jest metoda subvencioniranja kapitalne imovine kroz odbitak poreza po osnovi ulaganja 4engl. investment taO credit8. U ovom sluaju odbitak je odobren na osnovu dijela investicijskih trokova# koji utjeu tako da poveava dobit nakon oporezivanja jer odbitak od poreza smanjuje poreznu obvezu za iznos troka. 'lijedei vaan instrument koji je potrebno u ovom kontekstu spomenuti jest dravne# odnosno budetske potpore. $udetska potpora znai gubitak budetskih

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

prihoda i finansijska korist za primatelja. rema metodologiji EU dravne potpore se mogu podjeliti na 4European Dommission# )AAG8< 'ubvencije i porezna izuzea. 0va grupa se dijeli u dvije podgrupe ovisno da li se radi o prihodnoj strani 4porezi i doprinosi8 ili rashodnoj strani budeta 4subvencije8. 0sim ve predhodno navedenih poreznih poticaja u ovu grupu se ubrajaju< subvencije# smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje# prodaja imovine ispod trinih cijena itd. Udjeli u vlasnikom kapitalu. "ao i kod drugih poticaja# kod udjela u vlasnikom kapitalu bitno je utvrditi je li finansijski transfer stvarna pomo ili oblik sudjelovanja javnog sektora u trinim aktivnostima uz normalne trine uslove. U ovu grupu potpora se ubrajaju< investicije u neprofitna preduzea# pretvaranje dravnih potraivanja u vlasniki udjel# prodaja dravnog vlasnitva uz povoljnije uslove itd. ovoljni krediti i porezni dug. ovoljni krediti su oni koje drava izravno ili preko svojih agencija dodjeljuje preduzeima uz povoljne uslove. orezni dug je pruanje mogunosti pojedinim preduzeima da svoje porezne obveze podmiruju izvan zakonski predvi-enog roka ime se takva preduzea stavljaju u povoljan poloaj. !amstvo. !amstva su posljednja grupa dravnih poticaja prema metodologiji EU. 0na obuhvaaju dravna jamstva za osiguranje od 4ne8 komercijalnih rizika u nominalnom iznosu. omou njih odre-ena preduzea dobivaju kredite uz povoljnije uslove od onih na finansijskim tritima. +akle# jamstva nisu izravna novana pomo# ali ine potencijalni troak odnosno javni dug. 4o"ezna konku"en#ija i %"=a(ne po!po"e u 75 .e smo istakli da# drava mjerama fiskalne politike na strani javnih prihoda i javnih rashoda moe utjecati na izgradnju konkurentnosti# posebno u kontekstu strukturne politike. +a pojedine mjere fiskalne politike imaju svojevrstan uinak pokazuje aktiviranje EU i njenih institucija oko pojave kao to je porezna konkurencija. >a spreavanje takve jedne pojave EU nastoji utjecati na formuliranje raznih poreznih mjera te posebno dravnih potpora. orezna konkurencija u EU je jedna pojava nastala upravo iz namjere da se putem raznih fiskalnih mjera snizi efektivno porezno optereenje sve u cilju privlaenja kapitala i poveanje konkurentnosti. ,akvu strategiju su koristile mnoge srednje i istone europske zemlje pa je u 1starim2 zemljama lanicama EU to smatrano nelojalnom konkurencijom. Itetna porezna konkurencija posebno se ogleda u podruju oporezivanja preduzea. (aime# porezna konkurencija nije samo problem u EU. U procesu globalizacije porezna konkurencija se moe promatrati kao me-unarodno pitanje koje utjee na drutveno*ekonomske tokove u cijelom svijetu. 9odel koji se u EU koristi za borbu protiv tetne porezne konkurencije uoblien je u dokumentu "odeks ponaanja pri oporezivanju preduzea 4engl. Dode of Donduct for $usiness ,aOation8 4European Douncil# 155K8. "odeks je dokument kojim se zemlje lance EU obvezuju da nee prihvaati nove sisteme oporezivanja koji bi me-u njima uzrokovali tetnu poreznu konkurenciju. ,reba istai# da se tim dokumentom zemlje lanice EU obvezuju da postupno uklanjaju stare# odnosno postojee# sisteme koji u sebi sadre razne oblike neporeznih poticaja i drugih instrumenata koji uzrokuju poreznu utakmicu me-u zemljama lanicama EU. "odeks je usmjeren prvenstveno na </2/

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

oporezivanje dobiti# ali i na druge mjere kao razne olakice i dravne potpore koje bitno sniavaju efektivnu poreznu stopu.1A 0sim to tretira porezne mjere# "odeks se u svom paragrafu ! proiruje na stranu budetskih ili dravnih potpora. rema definiciji EU# tanije lanu KJ. 418 Ugovora o osnivanju E># 1niti jedna potpora koju odobrava neka drava lanica ili se odobrava putem dravnih sredstava u bilo kojem obliku koji naruava ili prijeti naruavanju trinog natjecanja time to odre-ena preduzea ili proizvodnju odre-enih roba stavlja u povoljniji poloaj# nije u skladu sa zajednikim tritem ukoliko utjee na trgovinsku razmjenu izme-u drava lanica2. 0kvir unutar kojeg EU nee reagirati# odnosno nee se negativno postaviti prema dravnoj intervenciji biti e onda kada fiskalni poticaji spadaju u ope mjere ekonomske politike. .alja istai# da je teko razlikovati granicu izme-u fiskalnih poticaja i opih mjera ekonomske politike# to su mjere kada< (ije odre-ena specifina regija# sektor ili kategorija# =ko je mjera odre-ena na temelju objektivnih kriterija# a ne na temelju diskrecijske odluke drave# =ko mjera nije ograniena po trajanju niti su za nju predvi-ena namjenska budetska sredstva. :majui u vidu zainteresovanost EU u rjeavanju ovih problema moe se zakljuiti kako fiskalna politika ima znaajan utjecaj u izgradnji konkurentnosti# odnosna razvoja privrede neke zemlje. ZA03J5NA RAZ8ATRANJA Uloga fiskalne politike u poticanju rasta i razvoja privrede jedne zemlje je veoma znaajna. Uinkovitost pojedinih mjera fiskalne politike ovisi o kontekstu i nainu na koji se koristi. (ajvei nivo uinkovitosti se postie ukoliko su mjere fiskalne politike u skladu s strukturnom ili industrijskom 4ekonomskom8 politikom zemlje. !asno formuliranom strukturnom politikom drava 4ukljuujui i entitete i +istrikt $rko8 najbolje moe utjecati na izgradnju strukture privrede i njene konkurentnosti. :ntervencija drave u poticanju privrednog rasta i razvoja mogu biti razliitog karaktera. 9onetarnom i fiskalnom politikom drava najee korigira stanje privrede u konjukturnim ciklusima. ,eorija javnog izbora jasno kae da drava ima ulogu u aktivnostima privrede jedne zemlje. (jezina je uloga nezamjenjiva u izgradnji trinih uslova privre-ivanja# samo je pitanje koliko e u tome imati uspjeha. (aime# tvrde mnogi ekonomski teoretiari# da povrati na dravne investicije u nauku# obrazovanje# istraivanje i razvoj mnogo su vei od izgubljenih oportunitetnih povrata na privatne investicije poduzetnika i to je ono to je potrebno da bi se potstakao privredni rast i razvoj u $i%. ri koritenju fiskalnih instrumenata u izgradnji konkurentnosti vano je da se pritom koristi to manje ad hoc mjera# odnosno da se to vie tei ugra-enim fiskalnim poticajima koji se automatski aktiviraju ukoliko se zadovoljavaju objektivni kriteriji za njihovo koritenje. :sto tako# treba voditi rauna da li su poticaji stalni ili
10

rotiv tetne porezne konkurencije postoji nekoliko incijativa na globalnom planu. (ajpoznatiji modeli borbe protiv takvih pojava su modeli 0rganizacije za ekonomsku saradnju i razvoj 40ED+8. 9odel 0ED+*a je ireg karaktera i obuhvaa i zemlje koje nisu lanjce te organizacije# te se moe rei da je model 0ED+*a posluio kao osnova razvijanju europskog modelaborbe protiv tetne porezne konkurencije 4napomena autora8.

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785 asopis za ekonomiju i po i!iku !"anzi#ije/Jou"na o$ e#onomi# an% po i!i#s o$ T"ansi!ion &o%ina 'III - Tuz a-T"a(nik-Za)"e*-+eo)"a%-+uku"e,!- 2.11/- +"/ 28

privremeni# jer u raznim uslovima i jedan i drugi oblik fiskalnog poticaja moe biti prikladan. >atim# zbog uinkovitosti samih poticaja te pravne regulative EU# fiskalni poticaji bi trebali biti preteno opi a ne selektivni. ,o znai da bi trebalo teiti horizontalnim potporama# za razliku od sektorskih i regionalnih koje bi trebalo koristiti samo ako privredni uslovi izriito zahtijevaju. ri formulisanju odgovarajuih mjera fiskalne politike u $i% svakako bi trebalo uzeti u obzir stajalite EU naspram fiskalnih instrumenata poticanja# prije svega# konkurentnosti. 0sim to bi fiskalni poticaji trebali biti opi i horizontalni# potrebno ih je formulisati tako da budu u skladu s pravnom regulativom EU i u segmentu smjernica o harmonizaciji oporezivanja i u segmentu dravnih potpora. 3IT7RAT5RA 1. +ieter $rCmmerhoff 4)AAA.8# !avne financije# izdava 9ate doo# >agreb. ). $. ?akin# =. de Drombrugghe 4155J.8# ?iscal =djustments in ,ransition Economies# Eorld $ank 7. Dharls . "indlberger 4)AAG.8# (ajvee svjetske finansijske krize# 9asmedija# ;obert >. =liber# peto izdanje# >agreb. B. $abi# 9. 4)AAF.8# 9e-unarodna ekonomija# 9=,E doo# >agreb . F. !urkovi# . i !ai# >. 415JK.8# Uvod u teoriju i ekonomsku politiku# >agreb# (.(. G. !urkovi# . 41551.8# +esgning a ,aO '@stem to romete 'tructural Dhange# ,he ;ole of ,aO ;eform in Dentral and Eastern European Dountries# aris< 0ED+. J. "umali# !. 4)AAB.8# ?inansijski menadment# Ekonomski fakultet# $iha. K. !. "umali# !. 4)AAB.8# Uloga poreznog sustava u razvoju trinog gospodarstva2# +.+.# Ekonomski fakultet 'veuilita# 9ostar. 5. "rugman# . 4)AA).8# +oba smanjenja oekivanja# Dambrige# 9asmedija# >agreb. 1A. ;ichard i egg@ 9usgrave 41557.8# !avne financije u teoriji i praksi# :nstitut za javne ?inancije# >agreb. 11. %arve@ '. ;osen 415558# !avne financije# :nstitut za javne finacije# >agreb. 1). +irekcija za ekonomsko planiranje pri .ijeu ministara $i% 4)AA5. i )A1A.8# $osna i %ercegovina Ekonomski trendovi# 'arajevo. 17. +irekcija za ekonomsko planiranje pri .ijeu ministara $i%< 4)AA5.8# Ekonomski i fiskalni program )A1A 6 )A1). 1B. Dentralna banka $i%< 4)AA5.8# $ilteni 1 6 B.