- SLIKARSTVO - TEHNOLOGIJA I TEHNIKE

- Painting - Technologies And Techniques

1. UVOD U TEHNOLOGIJU
Slikarska tehnologija govori o slikarskim materijalima njihovim svojstvima na!in" o#ra$e %ri%remi i "%otre#i.
&eto$e i %ost"%'i nastajanja likovnog $jela #ili s" kro( %ovijest ve(ani "( majstorske ra$ioni'e. )anatska "$r"*enja
rimskih "mjetnika na(ivaj" se 'ollegia. Ona kasnije %rela(e " 'ehovska "$r"*enja.+ako je %rema legen$i sveti L"ka
naslikao %rv" ionu- %rika( #ogoro$i'e sa $jetetom (#og !ega je %ostao %atron slikarstva i "mjetnosti %rva
'ehovska "$r"*enja $o#ivaj" ime %o sv. L"ki. &ajstorske ra$ioni'e s" $o 1,. stolje-a vo$ili ki%ari. .rvi slikar koji je
%ostavljen na !elo majstorske ra$ioni'e #io je Giotto. /"#ens 011.213. stolje-e4 je imao naj#olje organi(iran"
majstorsk" ra$ioni'" " kojoj je i(ra$a slika #ila organi(irana " 5a(ama.
Na renesansnim grav"rama mog" se vi$jeti %ost"%'i %ri%reme materijala i 5a(e nastajanja "mjetni!kog $jela kao 6to
s" 7
2 trvenje 0ri#anje4 #oje
2 %ravljenje 'rta-ih kre$a
2 'rtanje %o$slikavanje slikanje
2 lakiranje 0verniranje4
2 %o(la-ivanje
I(#or tehnike i meto$ologija ra$a #io je karakteristi!an (a o$re8en" 6kol". .re%o(navanje a"tora 0majstora4 slike
(asniva se na anali(i gra$nje slike s%e'i5i!nim meto$ama materijalima karakteristi!nim (a o$re8ene ra$ioni'e
06kole4. O#lik veli!ina "je$na!enost 5ino-e (rna %igmenata koje s" " ra$ioni'ama !esto sami slikari %ri%remali
%oma*e $a se i na osnov" takvih anali(a mo*e s"$iti o majstorskim ra$ioni'ama i a"torima slikanog $jela. Na
%rimjer olovno #jelilo je$ini #ijeli %igment koji se koristi $o 19. stolje-a %roi(vo$io se ra(li!itim %ost"%kom " Italiji
i Ni(o(emskoj (#og !ega se " anali(ama ra(lik"je.
Leona!do da Vinci je osniva! %rve slikarske 6kole2aka$emije. U &ilan" je 1,9,. go$ine osnovao 6kol" %o$ na(ivom
A""A#E$IA VIN"IANA. Vasarijeva :;;:DE&I: DI DISEGNO osnovana je " <iren'i 1=1>. go$ine. U 13.
stolje-" "mjesto majstorskih ra$ioni'a e$"ka'ij" %re"(imaj" aka$emije. Trgovina slikarskim materijalom raste.
In$"strijska %roi(vo$nja slikarskih materijala (a%o!inje tek krajem 1?. stolje-a. %illia& Pe!in je 1?=1. go$ine
sl"!ajno tr*e-i sintetski @inin2 sinteti(irao %rv" "mjetn" organsk" #oj" 2ma"vein. :li(arin #oja koj" sa$r*i korijen
#ro-a %roi(ve$en je 1?1?. go$ine sintetskim %"tem. O$ ta$a s" %roi(ve$eni mnogi sintetski materijali 0%igmenti
ve(iva smole %roi(ve$ene %ro'esom %olimeri(a'ije4 koji s" (amijenili klasi!ne materijale.
Danas "mjetnik sam tra*i slikarsk" tehnik" i s%e'i5i!an likovni i(ra( (ato mora ste-i teoretsko i %rakti!no (nanje i
isk"stvo. Tehnolo6ki %ost"%'i gra$nje slike $anas s" olak6ani novim materijalima i mo$ernijom tehnologijom
klasi!nih materijala kao i mog"-no6-" na#ave kvalitetnih gotovih slikarskih materijala.
.o(nate evro%ske tvorni'e slikarskih materijala s"7
AINSO/ B NEATON2 Engleska .ELI+:N C Njema!ka T:LENS C Holan$ija LE</:N; B DOU/GEOIS 2
<ran'"ska <:D/I:NO C Italija &:I&E/I C Italija +/E&E/ C Njema!ka <:DE/ ;:STELL C Njema!ka
LU+:S C Njema!ka HOLDEIN 2 Holan$ija
1
Slika se sastoji o$ %o$loge na koj" je ve(ivom nanesena #oja. .o$loga se
sastoji o$ nositelja slike i osnove 0 %re%ara'ije gr"n$a4.
NOSITELJ slie ' OSNOVA ()!e)a!aci*a+ , PO#LOGA
.ovr6in" na kojoj se mo*e slikati (ovemo nositel*e& slie. Stolje-ima se
%ore$ (i$ne %ovr6ine koristilo $rvo a " 11. stolje-" glavn" "log"
%re"(ima %latno. Nositelji slike s" ra(li!ite vrste %a%ira metali staklo keramika %lasti!ne mase it$. Najranija
slikana $jela na neo#ra8enim kamenim %ovr6inama s%ilja " sjevernoj E%anjolskoj i j"*noj <ran'"skoj ostala s"
sa!"vana i $o $anas jer s" #ila (a6ti-ena o$ vremenskih i mehani!kih "tje'aja. Felja (a trajnim "kra6avanjem $ovo$ila
je $o s%o(naje $a je %otre#no %ri%remiti %ovr6in" (a slikanje kako #i ra$ na njoj ostao $"*e sa!"van.
Svi materijali %o$lije*" %romjenama (#og %romjene te&)e!atu!e d*elo-an*a -lage ag!esi-nih )lino-a u .!au
koji s vlagom stvaraj" kiseline koje o6te-"j" materijale. .romjene tem%erat"re s" %oste%ene i "glavnom " %o$r"!j"
elasti!nosti nositelja. ."no vi6e $jel"je ra(li!ita vla*nost i to ra(li!ito na ra(li!itim materijalima. Drvo se na vla(i 6iri
%latno se sk"%lja metali koro$iraj". )#og ra(li!itog reagiranja i (a6tite %otre#no je nositelje slike na a$ekvatan na!in
%ri%remiti.
O#ra$a %ovr6ine nositelja " nekoliko slojeva (ove se OSNOVA ()!e)a!aci*a/ g!und+0
Osnova 5i(i!ki $jel"je kao %osre$nik i(me8" nositelja i slikanog sloja i tako osig"rava sta#ilnost sloja #oje. Osnova
6titi nositelja slike o$ vanjskih "tje'aja o$ ve(iva i( #oje 0naro!ito "lje s vremenom o6te-"je nositelja slike4 a "je$no
omog"-"je #olje i !vr6-e ve(ivanje slikanog sloja.
Osnova ima i estetsk" "log" o%lemenj"je %ovr6in" nositelja i " o%ti!kom smisl" $jel"je na oslikani sloj "tje!e na
tekst"r" i e5ekt #oje na (avr6enom $jel".
Osno-a se sasto*i o$ %"nila 05ilera4 i ve(iva. +oriste se !etiri vrste ve(iva7 t"tkalo "lje em"l(ije 0mje6avine t"tkala i
"lja4 a " $ana6nje vrijeme $is%er(ije akrilnih smola.
U sre$njovjekovnom slikarstv" " Italiji kao )unilo se koristio gi)s 0tal. gessoGgi%s4 koji je %o sastav" kal'ijev
s"l5at. U Ni(o(emskoj je to #ila !eda koja je %o sastav" kal'ijev kar#onat. .re%ara'ija je #ila %ri%remljena s
t"tkalom "( mo*$a mal" koli!in" #jelila (#og %ove-anja re5leksije svjetla. Ova )!e)a!aci*a (gesso+ #ila je %ogo$na
(a $ask". U %o!etk" se koristila i (a %latno. +ako je #ila ne$ovoljno elasti!na manje je o$govarala 5leksi#ilnom
%latn". De#eli sloj ove %re%ara'ije omog"-"je #r"6enje i %oliranje kako #i se $o#ila glatka %ovr6ina %otre#na (a
nano6enje (latnih listi-a. Djelina %o$loge $o%rinosila je l"mino(nosti 'ijele slike.
U 11. stolje-" %o!inj" se koristiti ta&ne )!e)a!aci*e o#i!no 'rvene ili sme8e koje (ahtijevaj" nov" tehnik" slikanja
svjetlo na tamnom "mjesto tamnog na svijetloj %o$lo(i. Doja %re%ara'ije imala je estetsk" 5"nk'ij" " %o$r"!j" sjena
ili %ol"tonova koji s" ostajali ne%okriveni #ojom ili la("rno o#ojeni %a je #oja %re%ara'ije "tje'ala na 5inalni i(gle$
$ijelova slike.
U%otre#om %latna kao nositelja slike %o!inje se koristiti elasti!nija %ol"2"ljena ili em"l(ijska %re%ara'ija. Danas se
sve vi6e koriste gotove %re%ara'ije na #a(i smola $is%er(iranih " vo$i. )#og tra$i'ionalnih ra(loga !esto se %ro$aj"
%o$ na(ivom gesso0
H

.o$loga slike sa slojevima #oje !ini !vrst" 'jelin"2slik".
PO#LOGA ' 1OJA , SLIKA
Slika 1.1 ..oje$nostavljena tehnolo6ka gra$nja slike
1 2 lak
H 2 #ojeni sloj
> 2 %re%ara'ija
, 2 im%regna'ija
= 2 nositelj slike


Doja se sastoji o$ ve(iva i %igmenata.
VE2IVO ' PIG$ENTI , 1OJA
Doja je sastavljena o$ o#ojenih %igmenata %ove(anih ve(ivom. +on(isten'ija #oje %otre#na (a slikanje %rilago8"je se
$o$atkom is%arljivih tek"-ina kao 6to s" vo$a ter%entin ra(li!iti slikarski me$iji. U(ajamna svojstva ovih
kom%onenata "tje!" na kona!ni i(gle$ slike.
Ve.i-a $jel"j" kao sre$stva koje %renosi %igmenate na o$re8eno mjesto na sli'i %ove("je ih me8"so#no " 5ilm i s
%o$logom. Ve(iva s" s%e'i5i!na (a svak" slikarsk" tehnik". U akvarel" je to g"miara#ika " tem%eri ra(li!ite
em"l(ije " "ljenoj tehni'i s"6ivo "lje " akrilik" $is%er(ija akrilne smole. Svojstva ve(iva "tje!" na karakter slike.
Gr'i /imljani i $r"ge $revne 'ivili(a'ije koristili s" vosak kao ve(ivo. Enka"stika je tehnika " kojoj je vosak ve(ivo.
.igmenti %omije6ani ara%skom g"mom 0g"miara#ikom4 ili tragant g"mom i ra(rije8eni vo$om koriste se o$ $avnih
vremena (a slikanje na %a%ir" svili %ergament". U sre$njem vijek" koristi se jaje " tehni'i jaj!ane tem%ere $o 1=.
stolje-a ka$a %o!inje "%otre#a lanenog "lja kao ve(iva " "ljenoj tehni'i. U na6e $o#a koriste se sve vi6e $is%er(ije
akrilne smole koje s ra(li!itim akrilnim me$ijima i %"nilima $aj" neograni!ene mog"-nosti.

H. .L:TNO
.roi(vo$nja tekstila "vjetovana %rimarnim !ovjekovim %otre#ama $a se (a6titi o$ hla$no-e $atira o$ %o!etaka
'ivili(a'ije. .am"k v"na lan svila "%otre#ljavaj" se jo6 " $revnom Egi%t". U +ini se %roi(vo$nja svile s%ominje
>III go$ina %. n. e. a slikanje na svili koristi se o$ %o!etka 3. stolje-a. U sre$njem vijek" koristi se $ekorativno
slikanje na %latn" i kona!no " 11. stolje-" %latno %ostaje nositelj 6ta5elajne slike. /a(vojem "ljenog slikarstva
%latno %ostaje naj!e6-i nositelj slike.
.latno kao nositel* slie " evro%skom slikarstv" "la(i " "%otre#" oko 1=II. go$ine. .ore$ o#ra8ene (i$ne %ovr6ine
$o ta$a se najvi6e "%otre#ljavalo $rvo. Fiva str"kt"ra %latna i re5leksija svjetla na samom (rn" %latna omog"-"je
>
igr" svjetla na neravnim %ovr6inama %a %latno %ostaje ne(amjenjiv element slike vi6e nego $rvo. Ve-a "%otre#a
%latna o$ %o!etka 11. stolje-a o#ja6njava se mog"-no6-" "%otre#e ve-ih 5ormata i lak6e %okretljivosti %latna " o$nos"
na $rvo.
Str"kt"ra o$nosno na!in tkanja osjetno varira s e%ohama i 6kolama. St!utu!a je o$re8ena $e#ljinom niti g"sto-om
niti %ri tkanj" 0%ro(ra!no6-" tkanja4 i vrstom ve(a. )a neke 6kole i e%ohe "tvr8ene s" s%e'i5i!ne str"kt"re. Str"kt"ra
tkanja %oma*e " $atiranj" i lokali(iranj" slike. Tekst"ra tkanja je o$re8ena na!inom ve(a.
St!utu!a od!e3u*e a!ate! sliane )o-!4ine. +a$ se %latno nala(i na $rv" kao nositelj" slike %re%ara'ijom se
%a*ljivo %rekriva str"kt"ra %latna. )#og ras%"'avanja i krivljenja $rvenih $asaka $rvo se !esto %revla!i tankim
lanenim ili kono%ljinim %latnom koje 5i(i!ki o$jelj"je slikani sloj o$ $rva.
+ro( )o-i*esni !a.-o* slia na )latnu o%isane s" slike na 5inom lanenom %latn" kao i slike vi$ljive s $vije strane
oslikane na vrlo 5inom lanenom %latn" ili na svili. Tehnika slikanja #liska je tehni'i koja se koristila (a #ojanje
tekstila (a (astave. Na vrlo 5inom lanenom tkanj" slikalo se t"tkalnim #ojama na sla#im ili nikakvim %re%era'ijama.
)#og %lijesni i lj"skanja slike s" jako %ro%ale.
Jisto laneno tkanje 5ine str"kt"re koristilo se $o %ojave g"stog kosog tkanja %aralelnih $ijagonalnih linija koje je
ti%i!no (a vene'ijansko slikarstvo 11. stolje-a a %ose#no s tekst"rom kao ri#lja kost 0!esto je #ilo "%otre#ljeno !vr6-e
kono%ljino tkanje4. I(ra(ito neravna str"kt"ra ovih tkanja kori6tena je (a %asto(no slikanje na o#ojenim %re%ara'ijama.
Da #i %ovr6ina $o#ila %ose#n" str"kt"r" koristili s" talijanski slikari 13. stolje-a %latna tkana vrlo la#avo 0tkanja
la#avih !vorova4 na koja s" %re%arat"r" nanosili slikarskom lo%ati'om. .rema(ana %ovr6ina $o#ivala je str"kt"r" koja
je o%isana kao K%o%lo!avanjeL 2%o$na str"kt"ra. Str"kt"ra je (avisila o$ re'e%ta ateljea kojim se isti!e (rno koje $aje
%re%letanje niti. Ova vrsta %o$loge sre-e se i " 1?. i 19. stolje-" ko$ slikara na sjever" Evro%e. +o$ mnogih slika
slikanih na takvoj %o$lo(i "o!ene s" male %"kotine "( niti (#og ra$a %o$loge. .re%ara'ija se !esto o$vaja ostavljaj"-i
male kva$ratne r"%e koje o$govaraj" %rostor" i(me8" niti.
De#lji materijal s" %ose#no tra*ili i njema!ki eks%resionisti. +oristili s" i j"t" koja je %o kvaliteti lo6iji materijal.
<inija i g"6-a %latna koriste se o$ sre$ine 1?. stolje-a. U "%otre#i s" %latna tkana tvorni!ki. )#og na!ina %re$enja
g"sto-e i (ategn"tosti niti %ri tkanj" %re%ara'ija na njima ne le*i " me8"%rostorima i(me8" niti nego samo na vrh"
6to !esto "(rok"je %ro%a$anje slikanog sloja.
U 19. stolje-" %o!inje "%otre#a %am"!nog %latna. U novije vrijeme koriste se %latna o$ mo$ernih sinteti!kih
vlakana kao 6to s" %oliami$i 0nMlon %erlon4 i %oliakrilonitrilna vlakna " kom#ina'iji s #iljnim vlaknima. O$lik"j" se
velikom !vrsto-om $imen(ionalnom sta#ilno6-" ot%orno6-" na svjetlo kemikalije vo$" %lijesni i insekte.
50 60 VRSTE TKANJA PRE$A NA7IN8 VE2A
Tkanine se sastoje o$ $va s"stava niti me8"so#no is%re%letenih %o$ %ravim k"tom %o %ravilima ve(a. U($"*ne niti s"
osno-a a %o%re!ne niti s" )ota. .re$enjem najmanje tri vlakan'a nastaje nit a kon!anjem $vije ili vi6e niti kona'
0%re8a4. .re$enje je "vijanje vlasastih vlakana malih $"ljina "( isto$o#no iste(anje " niti vrlo velike $"ljine
o$re8ene !vrsto-e raste(ljivosti elasti!nosti 6to ovisi o vrsti i "vijenosti vlakana.
1 2 vlakno
H 2 je$nonitna %re8a
> 2 $vonitna %re8a
, 2 !etveronitna %re8a
= 2 6esteronitna %re8a
Slika H.1 Eesteronitna %re8a 0kona'4
,

Najg"6-a tkanja $o#ivaj" se i( !vrsto %re$enih niti !iste i o$a#rane lanene kono%ljine a $anas i %am"!ne %re8e $"gih
vlakana'a je$nostavnim %re%letom niti %otke i osnove.
506060 Platneni -e.
.latneni ve( ili "kr6teni %re%let je najstariji i osnovni na!in ve(a koji se sastoji " %ravilnom %re%letanj" je$ne niti
osnove i je$ne niti %otke. Ovaj ve( $aje mirn" karakteristi!no (rnast" tekst"r" je$nak" na li'" i nali!j" %latna. Ovaj
na!in ve(a s velikim #rojem %re%leta i(vrsno %rima i ve*e %re%ara'ij" i $aje !vrst" i sta#iln" %o$log". Varijante ovog
ve(a s"7
Pana&a -e. (!i&so tan*e+ koji nastaje %re%letanjem $vij" niti osnove i $vij" niti %otke. )#og manjeg #roja
%re%leta %latno je gla8e a (rno tkanja 6ire i rje8e.
2!n9asti -e. nastaje %re%letanjem niti osnove koje se sastoje i( $vije niti tijesno %ove(ane je$na "( $r"g" s nitima
%otke koje s" sastavljene o$ je$ne niti. &o*e #iti i o#rn"to. +o$ ovakvog na!ina ve(a %latno se neje$noli!no ste*e i
iste*e.
Jed!o-ina je jako !vrsto tkanje ve-e $e#ljine. Niti osnove i %otke nis" je$nonitne nego s" slo*ene o$ vi6e niti 0>, i
vi6e4 !vrsto smotanih " je$n". .o(nata je lanena i kono%ljina je$rovina.


Slika H.H Ukr6teni %re%let na ra(li!itim vrstama lanenog %latna

506050 #i*agonalni -e.- e)e! -e.
+e%er ve( nastaje ka$ niti osnove i %otke %ri %re%let" !ine %ravilne %reskoke %a nastaje g"sto oso tan*e )a!alelnih
di*agonalnih lini*a ko$ kojeg li'e i nali!je %latna imaj" ra(li!it" tekst"r". :ko se %ravilno i(mjenj"j" ni(ovi
"(la(nog i sila(nog $ijagonalnog ve(a nastaje tekst"ra koja i(gle$a kao !i:l*a ost . .latna tkana ovim ve(om imaj"
9-!4;u i g!u:l*u )o-!4insu testu!u (#og koje s" %ogo$na (a slike ve-ih $imen(ija.
=
Slika H.> Vrste ve(a7 %latneni ve(21 i H0 (rn!asti ve(4 ke%er ve(2>
U $o#rom slikarskom %latn" .!no i&a o:li &alih *astu9i;a koje !ine niti osnove. Dana6nja strojna tvorni!ka %latna
!esto s" KsitastaL 0rijetko tkana4. +o$ njih niti osnove %o$i*" %ri %re%let" $e#lje ali mlohavije niti %otke koje !ine
9et-!tasto .!no. Takvo (rno %ri slikanj" kistom str"*e i nanos nije je$noli!an. Sitasta tkanja "(rok"j" %ojav"
K.-*e.dica< na t"tkaljenom i %re%ariranom %latn".
5050 STARENJE PLATNA
Sve vrste #iljnih vlakana gra8ene s" o$ 'el"lo(e. Osim 'el"lo(e #iljna vlakna sa$r*e i lignin " $rvenastim sastoj'ima
vlakana vosak 6kro# 6e-er #jelan!evine. Sve %rimjese osim -osa negativno "tje!" na trajnost %latna. .rera$om
!e6ljanjem i is%iranjem "klanjaj" se $rvenasti sastoj'i kao i %riro$ne lje%ljive materije. Time se %ove-ava kvaliteta
%latna.
"elulo.a je %o sastav" %olisahari$ 0"gljikohi$rat4 5orm"le 0;
1
H
1I
O
=
4
n
" kojoj s" molek"le D2gl"ko(e 0osta'i
molek"la4 %ove(ane " lan'e koji !ine molek"l" 'el"lo(e. Je$na molek"la sa$r*i o$ 1III $o 1HIII je$ini'a N;
1
H
1I
O
=

ostataka gl"ko(eN. Lan'i s" " 'el"lo(nim vlaknima %aralelno ra(mje6teni i %ove(ani vo$ikovim ve(ama 6to
'el"lo(nim vlaknima $aje %ose#n" 9-!sto;u.
;el"lo(a ima s-o*st-o hig!oso)nosti "%ija i ot%"6ta vlag" i %rilago8"je je vla(i okoline. +oli!ina vlage " vlakn" "
stan$ar$noj atmos5eri 0relativna vla*nost (raka 1=O a tem%erat"ra HI
I
;4 ra(li!ita je (a ra(li!ite vrste vlakana n%r.
%am"k ?=O lan oko 1HO %oliami$na vlakna ,=O. .rimanjem vlage vlakna %ostaj" $e#lja 0#"#re4 ali se skra-"j" i
%latno se sk"%lja. .o(nato nam je kako je te6ko o$ve(ati vla*an "(ao. Ot%"6tanjem vlage vlakna se i($"*"j" a time i
%latno. =i!en*e i su)l*an*e i(a(iva " nitima na%etost o$nosno Kra$L. +ao i svaka organska tvar %latno %o$ "tje'ajem
vlage tr"ne i ras%a$a se. Vi6e %ro%a$a ka$ sa$r*i vi6e $rvenastih materija.
.latno starenjem %ostaje manje elasti!no 0manje %r"*no4. Do "mora i starenja tkanja $ola(i (#og ne%reki$nog
mijenjanja na%etosti "(rokovane iste(anjem i "te(anjem.
;el"lo(a #iljnim vlaknima $aje svojstvo i(garanja. "elulo.na -lana lao i.ga!a*u i $aj" vrlo sla# miris sli!an
(a%aljenom %a%ir". Svila je %o sastav" #jelan!evina #r(o se "gasi ostavljaj"-i sitne k"gli'e "( ne"go$an miris sli!an
(a%aljenom %erj". Sintetsko vlakno gori jakim %lamenom tali se i %retvara " smol".
505060 Ras)ad celulo.nih -laana
U(rokovan je oksi$a'ijom 'el"lo(e $jelovanjem kiselina ra(vojem mikroorgani(ama 0#akterija i %lijesni4. Dakterije
ra(araj" 'el"lo(" " l"*natoj sre$ini a %lijesni " kiseloj. I je$nima i $r"gima tre#a vlaga. &ikroorgani(mi " vla(i
na%a$aj" i ve(ivo. Naj%o$lo*niji s" $jelovanj" mikroorgani(ama7 t"tkalo ka(einska tem%era jaj!ana tem%era
em"l(iona tem%era "lje $amar mastiks kolo5onij i sinteti!ke smole. &ikroorgani(mi naj!e6-e na%a$aj" slik" na
%latn" s %ole8ine i %enetriraj" " svaki sloj slike. U vla*nom okr"*enj" t"tkalo i %latno %o!inj" #"#riti i i$ealna s"
sre$ina (a ra(voj gljivi'a koje "ni6tavaj" ve(ivo " %re%ara'iji i slojevima #oje. Slojevi %ostaj" %oro(ni manje
elasti!ni osjetljivi na %romjen" vlage mijenjaj" #oj".
&olek"la celulo.e *e )olisaha!id " kojoj s" osta'i molek"la gl"ko(e %ove(ani ve(om 02;2O2;24 koja nastaje
%rilikom %ove(ivanja molek"la gl"ko(e "( oslo#a8anje vo$e. S"%rotan %ro'es je hi$roli(a koja se $e6ava " kiseloj
sre$ini "( %ris"stvo vo$ikovih iona H
P
. Ova eterska ve(a %"'a %latno %ostaje krto i lako se ras%a$a. +iselinski
1
o6te-ena 'el"lo(a na(iva se hid!ocelulo.a. Hi$ro'el"lo(a se sastoji o$ smjese vi6e ili manje hi$roliti!ki ra(gra8ene
'el"lo(e.
Svaki ostatak gl"ko(e " molek"li 'el"lo(e ima %rimarn" alkoholn" gr"%" 2;H
H
OH koja se &o>e osidi!ati "
kar#oksiln" gr"%" 2;OOH 0karakteristi!n" (a organske kiseline4 i( koje se oslo#a8a vo$ikov ion H
P
koji i(a(iva
ras%a$ molek"la 'el"lo(e. Oksi$a'ija je #r*a " %ris"stv" t!ago-a &etala/ %ose#no *elje(a koji $jel"j" kao
katali(atori " %ro'es" ras%a$anja ili siati-a 0s%ojevi ko#alta mangana olova4 koji $aj" %eroksi$e koji s" !initelji
oksi$a'ije. Oksi$a'ijom 'el"lo(e nastaje osicelulo.a koja %oka("je smanjen" !vrsto-". .ore$ atmos5erskog kisika
oksi$a'ijski "tje'aj ima i elektromagnetsko (ra!enje vi$ljivog i "ltralj"#i!astog $ijela s%ektra koje $ovo$i $o ?oto-
osidaci*e. Dok kisik "la(i 0%enetrira4 " sve $ijelove slike UV i vi$ljivo svjetlo $jel"j" na vanjskoj %ovr6ini. .latno
se o$ 5oto2oksi$a'ije mo*e (a6tititi UV 5iltrima.
/as%a$om 'el"lo(e tkanina %ostaje tro6na tamni g"#i elasti!nost i ot%ornost sve vi6e %"'a. De#ele i g"ste niti
%oka("j" ve-" ot%ornost. &ije6ana %latna s" sla#ija i manje ot%orna. .ra6ina a%sor#ira vlag" i %os%je6"je ras%a$
tkanine i #oje. Im%asto nanosi na kojima se %ra6ina vi6e talo*i naro!ito s" i(lo*eni %ro%a$anj".
Naro!ito ul*e sta!en*e& 4tetno d*elu*e na )latno. Ulje se s"6i go$in" i vi6e a starenjem (#og "mre*avanja molek"la
%ostaje krto. Slo#o$ne masne kiseline i( "lja $ovo$e $o ra(gra$nje 'el"lo(e. Vlakna koja s" " $o$ir" s "ljem %ostaj"
krta i tamna. /as%a$aj" se sama o$ se#e. Laneno %latno je najot%ornije na "tje'aj "lja. Eto %latno sa$r*i vi6e
$rvenastih sastojaka to je manje ot%orno. Ne%ro!i6-ena "lja "lja $o#ivena to%lim %re6anjem i s%oro s"6iva "lja vi6e
o6te-"j" %latno. :ko je %latno im%regniranjem i %re%ariranjem $o#ro (a6ti-eno o$ $irektnog kontakta s "ljem trajan
je nosila' slike 6to $oka("j" i %latna starih majstora stara nekoliko stotina go$ina. o


" %ris"stv" metala "#r(an je ras%a$ 'el.vlakana0lijevo4 Q staro %latno %o$lije*e ras%a$" %o$ "tje'ajem "lja
505050 Pona4an*e testilnih nositel*a
+o$ velikih slika na %latn" mo*e se vi$jeti $a se (a vla*nog vremena o%"ste 0ola#ave4 a ka$ je s"ho vrijeme s
manjom relativnom vla*no6-" (raka na%n" se 0nategn"4.
.ri%remljeno kao nosila' slike %latno se %ona6a $r"ga!ije nego ka$ nije o#ra8eno. Sama !injeni'a $a je nategn"to na
okvir i !esto " vla*nim "vjetima kao i sla#ljenje niti (#og #r"6enja !vorova koji na vla(i #"#re mijenja njegov"
snag" reagiranja. Slikani sloj %rakti!no je neosjetljiv na vla*nost (a ra(lik" o$ %latna koje je jako osjetljivo. Dok se
%latno $jelovanjem vlage ste*e 0tvorni!ko %latno ste*e se vi6e %o $"*ini4 osnova se raste*e jer je sastavljena o$ tvari
koje na vla(i #"#re kao 6to s" t"tkalo kre$a #ol"s. Is%itivanja s" %oka(ala $a se neo#ra8eno %latno %orastom
relativne vla*nosti o$ HI29=O "tegne (a oko 1.=O $ok se %latno im%regnirano t"tkalom 0(#og #"#renja t"tkala4
iste*e (a 1.=2=O. .re%ara'ija i #ojeni sloj !ine mas" tvr8" i manje elasti!n" o$ %latna lomljiv" i i(lo*en"
3
%romjenama na%ona. Ova ne%o$"$arnost svojstava (#og ra(li!ite elasti!nosti i higrosko%nosti "(rok je #rojnim
o6te-enjima na sli'i (#og g"#ljenjem snage lje%ljivosti i(me8" slojeva slike.
.ravilnom %ri%remom %latna (a nositelja slike %ove-ava se trajnost %latna. Im%regniranjem t"tkalom 0t"tkaljenjem4
smanj"je se "tje'aj vlage na %latno #olje je %rihva-anje %re%ara'ije 0osnove4 a istovremeno se smanj"je oksi$iranje
tkanja 0"(rokovano i $jelovanjem "lja ako je #ilo kori6teno " %re%ara'iji ili sloj" #oje4. .ravilnim nate(anjem %latna
t"tkaljenjem to%lom t"tkalnom oto%inom 0ne mlakom4 $a se t"tkalo "kotvi " str"kt"r" %latna %ravilnim
%re%ariranjem ova se s"%rotna %ona6anja %latna i osnove smanj"j". Sta#ilnost se %ove-ava o$le*avanjem
%re%ariranog %latna najmanje go$in" $ana %rije slikanja.
$*e!e .a us)o!a-an*e nei.:*e>nog )!ocesa sta!en*a sastoje se " osig"ravanj" 6to %ovoljnijih i ravnomjernijih
klimatskih "vjeta (a %latno 1?
I
; i =I21I O relativne vla*nosti. Tre#a i(#jegavati vla*ne (i$ove na kojima s" slike
o#je6ene kao i ne%ro%"sne (i$ove na kojima se mo*e %ojaviti kon$en(irana vlaga. .re%ariranom %latn" vi6e 6teti
vr"-ina nego hla$no-a. )a vr"-eg vremena vlakna se istegn" i %latno %ove-a %ovr6in". S $r"ge strane %re%ara'ija i
%rema(i #oje se ste*". )#og ovih s"%rotnih %ona6anja $ola(i $o na%etosti i %"'anja materijala.
50@0 VRSTE TEKSTILNIH VLAKANA
Tekstilna vlakna se ra(lik"j" %o gra8i i svojstvima.

Vlakna %am"ka Vlakna lana Vlakna v"ne Vlakna svile

Slika H.= I(gle$ tekstilnih vlakana %o$ mikrosko%om

Lan
Do#iva se i( sta#ljike lana #iljke i( %oro$i'e Lin"m (lat0 Linu&
usitatissi&u&+. D"*ina lanenih vlakana'a je ,I23I 'm. .rera$om se o$vajaj"
$"ga lanena vlakan'a o$ kratkih. Vlakan'e lana je gra8eno o$ 1I2HI stani'a koje
imaj" o#lik %ri(me a $"*in" H2, 'm. Stani'e " vlakn" s" me8"so#no %ove(ane
koljeni'ama. U sre$ini vlakan'a je kanal. .ri "%re$anj" novog vlakna " nit nastaj"
(a$e#ljanja karakteristi!na (a lan. Niti lana s" okr"gle nika$a nis" s%ljo6tene kao
ko$ %am"ka. Laneno vlakno je vrlo tanko relativno &eano i elasti9no.
Glavni sastojak lanenog vlakna je 'el"lo(a (#og koje je %latno higrosko%no. U
normalnim okolnostima sa$r*i 1HO vlage. .rimanjem vlage vlakna %ostaj"
$e#lja kra-a i !vr6-a. Ot%"6tanjem vlage iste*" se i %ostaj" $"*a. Laneno %latno
je najelasti!nije i naj#olje %o$nosi Kra$ %latnaL. Naj5inije vrste lanenog %latna s"
svijetle sre#rnasto*"te #oje. Naj!e6-e je (elenosive #oje.
?
Kono)l*a
+ono%lja 0lat0 "ana:is sati-a4 je $vo$omna #iljka. &"6ka kono%lja
#jeli'a $aje mek6e i elasti!nije vlakno o$ *enske kono%lje 'rni'e.
Stani'e koje i(gra8"j" kono%ljino vlakno s" vi6ek"tnog o#lika. +anal "
sre$ini vlakna je 6irok i i(nosi tre-in" %resjeka. +ono%ljino vlakno je
$"*e 01=2H m4 $rvenastije i $lakavije o$ lanenog.
+ono%ljino %latno je (ato !vr6-e i($r*ljivije ali manje elasti!no.
Najkvalitetnije kono%ljino %latno je sre#rnastosive #oje (eleno*"te
#oje je sre$nje kvalitete a sme8e vrste s" najlo6ije. .o(nata je
talijanska kono%lja i( Dologne svijetlosive #oje i sivo(elena i( <errare.
Tkana ke%er ve(om ova kono%ljina tkanja s" !vr6-a o$ lanenih (#og
!ega s" im Vene'ijan'i $avali %re$nost %re$ lanenim tkanjem.
Juta
Do#iva se i( sta#ljike #iljke j"tova' 0lat0 "o!cho!us ca)sula!is4 koja "s%ijeva " vla*nim tro%skim
krajevima In$ije.D"ljina vlakana je H2> m a osim 'el"lo(e sa$r*i $osta lignina %a je vlakno
$rvenasto tvr$o %"no $la!i'a i hra%avo. Nije elasti!no #r(o se istro6i i ras%a$a. .latna sre#rnaste
#oje s" najkvalitetnija jer s" najmekanija. F"te i sme8e vrste s" lo6ije kvalitete. Djelovanjem
svjetlosti j"ta tamni %ostaje sme8e #oje lako se ras%a$a.
Pa&u
.am"k se $o#iva i. s*e&ensih dla9ica :il*e )a&u9ie (lat0 Gossi)iu&4. .o sastav" je skoro !ista 'el"lo(a.
D"*ina sjemenskih $la!i'a i(nosi HI2=I mm a sastoje se samo o$ je$ne stani'e s%ljo6tene i svr$lasto (avijene. Doja
%am"ka je svijetlo*"-kasta ili #ijela. I(#jelj"j" se %am"!na vlakna a ne %latno jer #ijeljenjem %latno %ostaje manje
elasti!no. .am"k ne&a do-ol*nu elasti9nost. +a$ se istegne ostaje la#avo (ato se ne %re%arira %re%ara'ijama koje
sa$r*e vo$en" oto%in" t"tkala. Nakon s"6enja se istegne vi6e nego %re%ara'ija %a $ola(i $o %"'anja %re%ara'ije.
+oristi se (a manje 5ormate. Danas se na ino(emnom tr*i6t" mog" na#aviti kvalitetna i !vrsta %am"!na %latna.
Kod &i*e4anih tan*a osnova se sastoji o$ niti lana ili kono%lje a niti %am"ka !ine %otk" ili o#ratno. )#og
neje$nakog ste(anja i raste(anja mo*e $o-i $o %"'anja %re%ara'ije %a ovakva tkanja nis" %o"($ani nositelji slike.
S-ila
Svileno vlakno je %roi(vo$ $"$ovog svil'a koji se hrani li6-em $"$a 0#ijele m"rve4 a omotava se i $o 1III metara
$"gom niti slije%ljenom seri'inom koji se ota%a " vr"-oj vo$i. Vrlo je glatko i elasti!no. .o sastav" je :*elan9e-ina
5i#roin %a i(garanjem $aje miris sli!an (a%aljenom %erj". U evro%skom slikarstv" se rijetko koristi.


svilena %re8a sirovi lan "
rolama


9
50A0 OKVIRI

)#og ne$ovoljne !vrsto-e i sta#ilnosti %latno se "vijek mora nategn"ti i %ri!vrstiti na $rveni okvir. Do 1?. stolje-a
okviri s" %ravljeni o$ !etirij" letvi'e %reklo%ljenih na krajevima i s%ojenih !avlima. Na%etost %latna koja s vremenom
sla#i nije se mogla %o$e6avati %a s" "ve$eni " "%otre#" linasti o-i!i.
Okvir je gra8en na %rin'i%" "tora i !e%a. Je% je$ne letvi'e "la(i " "tor $r"ge a " male "sje!ke %ri !e%" i "tor" "la*"
se $rveni klinovi. )a#ijanjem klinova letvi'e se ra(mi!" na%etost %latna se %ove-ava a klinovi o$r*avaj" !vrsto-"
k"tnog sklo%a. Da %latno ne #i nalijegalo na okvir (a vrijeme %ri%reme 0t"tkaljenja #r"6enja i %re%ariranja4 i trajanja
slike let-ice se na licu stan*u*u (a >2, mm ili se koristi (ao#ljeni okrajak koji se na(iva ista. Vanjski i "n"tarnji
#ri$ovi moraj" #iti (ao#ljeni $a ne o6tete %latno. +o$ okvira ve-ih $imen(ija sa strani'ama $"*im o$ 1 m (#og ve-e
!vrsto-e okvira koristi se %"na $e#ljina letvi'a %a se istak %ravi %ose#no i s%aja na vanjske #ri$ove letvi'a. Letvi'e s"
o$ mekanog o$le*anog $o(relog $rva %ravilnih go$ova 0jelovo ili omorikino $rvo je naj!e6-e4. Sve !etiri okvirne
letvi'e tre#aj" #iti re(ane i( iste $aske $a je$nako Kra$eL.
#!-eni lino-i se %rave o$ tvr$ih vrsta $rva 0orahovo hrastovo #"kovo $rvo4. +linovi tre#aj" #iti %ravilno "lo*eni.
+lin hi%oten"(om tre#a le*ati na "n"tarnjem #ri$" %rile*e-e letvi'e kako #i mogao %renijeti sil" na !e% letvi'e
%otisn"ti ga i( "tora i ra(makn"ti letvi'e.


Slika H.1 .olaganje $rvenih klinova " okvir 0%ravilno4Q klije6ta (a na%injanje %latna
50A060 B!ancusi linasti o-i!
Hori(ontalne letvi'e na krajevima imaj" !e%ove a vertikalne "tore. S%ojeni okvir na li'" ima $ijagonalan s%oj o$ ,=
O

a na nali!j" okvira s%oj je %ravok"tan. <ran'"ski okvir je i$ealan (a okvire s letvi'ama $o 3I 'm $"*ine.
Slika H.3 Ugaoni sklo% 5ran'"skog okvira 0i(gle$ s li'a i nali!ja4

50A050 Patentni linasti o-i!
1I
+oristi se (a sre$nje 5ormate $o 1 m. Letvi'e se %rave in$"strijski a svaka letvi'a ima na svom kraj" "tor i !e% " koje
"la(i !e% i "tor %rile*e-e letvi'e. S%oj letvi'a na li'" i nali!j" okvira !ini k"t o$ ,=
I
. +o$ okvira s $"*inom letvi'a $o
1 m %otre#na je sre$i6nja letvi'a koja -e s%rije!iti "vijanje na%etog okvira. T"tkaljenjem $ola(i $o na%etosti " %latn"
koj" okvir mora i($r*ati. Eirina i $e#ljina letvi ovisi o $imen(ijama okvira.
Slika H.? Ugaoni sklo% %atentnog okvira 012!e% H2"tor >2"sje!'i (a klinove ,2istak4
50A0@0 #-o*ni linasti o-i!
Daje jo6 !vr6-i okvirni sklo% koji se sastoji o$ $vostr"kog !e%a i "tora. .ogo$an je (a okvire ve-ih $imen(ija. )#og
sta#ilnosti ko$ ovih okvira %otre#ne s" $vije "kr6tene %omo-ne letvi'e ili %omo-ne letvi'e svakih 3I 'm " o#a smjera.
Slika H.9 Ugaoni sklo% $vojnog klinastog okvira
Dimen(ije okvirnih letvi 0%rema V. H"$olin"4
D"*ina $"*e okvirne
letve N'm
Eirina letve N'm De#ljina letve N'm
$o 1I ,I $o ,= HH
o$ 1I $o 1II ,= $o 3I HH
o$ 1II $o 11I 3I $o 9I H=
o$ 11I i vi6e 1HI $o 11I H= $o >H

Na sli'i H. 1I vi$i se (na!aj %ravilno o$a#ranih $imen(ija okvirnih letvi (#og sk"%ljanja %latna nakon t"tkaljenja
Ne$ovoljno 6iroke i $e#ele letve okvira ne mog" i($r*ati na%etosti (#og sk"%ljanja %latna nakon s"6enja t"tkala.
Okvir -e se i(vito%eriti. Im%regna'ija %latna $is%er(nim %rema(om $ovo$i $o manjeg (ate(anja %latna.

11
Slika H. 1I /avni i i(vito%ereni okvir nakon o#ra$e %latna


S"vremeni okviri sa metalnom %omi!nom konstr"k'ijom #e( klinova

50A0A0 Na)in*an*e )latna na o-i!
.latno (a slikanje naj!e6-e ima gramat"r" >II2,II gNm
H
. &o!enjem %latna " vo$i %otre#no je "kloniti a%ret"r" s
%latna. Na%inje se s"ho %latno. &jerenjem $ijagonala tre#a %rekontrolirati jes" li okvirne letvi'e s%ojene %o$ %ravim
k"tom. S%oj letvi se "!vrsti kako se %rilikom na%injanja %latna okvir ne #i $e5ormirao. +linovi " ovoj 5a(i nis" "
5"nk'iji %a se va$e a "la*" se ka$ je %latno %ri%remljeno. .latno se re*e tako $a sa svake strane okvira ostane >2>=
'm (a %rijevoj.
Slika H. 11 <a(e na%injanja %latna na okvir

)a nate(anje 0na%injanje4 %latna koriste se ta%etarski !avli-i $"gi oko H 'm. Ne smij" se koristiti !avli-i koji r8aj".
Danas se (a na%injanje %latna !e6-e koristi %i6tolj.
Slika H. 1H Otvoreni i %rekriveni "gaoni %rijevoj %latna
.ri na%injanj" %latna na okvir tre#a %osti-i $a %latno #"$e je$noli!no na%eto a niti osnove i %otke tre#aj" #iti
%aralelne s okvirnim letvama. .latno ne smije #iti %revi6e na%eto $a se ne %o'ije%a. Tre#a imati na "m" $a se
t"tkaljenjem i %re%ariranjem %latno jo6 (ate*e.
1H
50A0A0 She&e na)in*an*a )latna na o-i!
Naj!e6-e se koristi "nakrsno na%injanje %latna. .latno se "!vrsti %o sre$ini letvi %rovi(ornim !avli-ima 0ne $o kraja
(ak"'anim ra$i mog"-e korek'ije4. Na "$aljenosti >2, 'm 0ovisno o veli!ini okvira4 s lijeve i $esne strane
%rovi(ornog !avli-a (ak"'avaj" se !avli-i %o shemi. U$aljenost !avli-a je ,2 ? 'm ovisno o veli!ini okvira.

Slika H. 1> Sheme 5a(a na%injanja %latna

.ri na%injanj" %latna tre#a %a(iti $a !avli-i le*e na istim nitima osnove i %otke. .rijevoj %latna se %rilikom na%injanja
(ate*e i( sre$ine %latna ali istovremeno i %rema kraj" letve.

%o#akreni !avli-i 6irokom glavom klije6ta (a na%injanje %latna

H.=. I&./EGNI/:NJE .L:TN:

.oslije nate(anja %latna na okvir %latno se im%regnira 0%ro*ima nata%a4 naj!e6-e oto%inom *ivotinjskog t"tkala (#og
!ega se %ost"%ak na(iva i tutal*en*e. T"tkaljenjem se niti %latna (a6ti-"j" o$ $jelovanja ve(iva koje %ro$ire i( #oje
ili %re%ara'ije 0"lje " $irekrnom kontakt" s %latnom najvi6e o6te-"je %latno4. Sloj t"tkala mora #iti (atvoren i g"st "
o#lik" tanke elasti!ne mem#rane kako #i 6titio niti %latna. T"tkalo "!vr6-"je %latno i smanj"je "tje'aj vlage na %latno
jer se na vla(i %ona6a s"%rotno o$ %latna. Do$atkom ala"na 0sti%se4 ili 5ormalina t"tkalo %ostaje manje osjetljivo na
vlag".
1>
)a t"tkaljenje se koristi to)la tutalna oto)ina oncent!aci*e C-DE koja se nanosi "je$na!enim %ote(ima naj!e6-e
samo " je$nom nanos". )agrijana t"tkalna oto%ina 0ne vi6e o$ =I
I
;4 (#og ni*e visko(nosti %enetrira " niti %latna
%ro*ima ih i 6titi o$ "tje'aja ve(iva i( #oje i %re%ara'ije.
Da t"tkalo ne #i %ot%"no namo!ilo niti %latna i %revi6e ih nakon s"6enja "kr"tilo %latno se mo*e %retho$no navla*iti
hla$nom vo$om. +a$ se stegne na jo6 mokro %latno s%"*vom se nanosi vr"-a 0oko =I
I
;4 oto%ina kvalitetnog ko*nog
t"tkala ne6to ja!e kon'entra'ije 0oko 9O4. Nanose se tri "kr6tena nanosa je$an o$mah i(a $r"gog. Niti %latna %rema
nali!j" %rimaj" sve manje t"tkala jer se t"tkalo ra(rje8"je vo$om koj" %latno sa$r*i. Na li'" %latna stvara se !vrsto
"kotvljen i (atvoren sloj t"tkala koji %rema nali!j" %ostaje sve sla#iji %a se %latno manje "kr"ti (a$r*ava elasti!nost a
na li'" je $ovoljno (a6ti-eno.
2a 6 &
5
lanenog )latna %otre#no je 5FF-5GF &l to%le t"tkalne oto%ine0
Hladno tutal*en*e %revla!i %latno tankim (a6titnim slojem i onemog"-ava %ro$iranje %re%ara'ije na nali!je %latna.
.latno na ovaj na!in ostaje elasti!nije nego ko$ to%log t"tkaljenja. T"tkali se G - G/G E >eli!ani& tutalo& koje se
$o#iva o$le*avanjem to%le t"tkalne oto%ine na hla$nom mjest". Felirano t"tkalo nanosi se kr"*nim %ote(ima !etkom
o$ konjske str"ne. .rilikom nano6enja !esto se %ojavi %jena koja nestaje sama o$ se#e. Naj#olje je $io *elirane mase
staviti na sre$in" i kr"*nim %ote(ima i-i %rema kraj". .latno se nano6enjem "te*e a %rema
svjetl" se vi$e neo#ra8ene %ovr6ine. Nakon "te(anja %latna i nano6enja $r"gog nanosa
(ao#ljenim %lasti!nim ili g"menim ravnalom "klanja se vi6ak i t"tkalo "tisk"je " o!i'e
%latna. Vi6ak t"tkala koji se %ojavio na %ole8ini %latna "n"tarnjim #ri$ovima okvira i
sre$i6njih letvi tre#a -la>no& !)o& o9istiti i is%rati. Na %re%ara'iji #i se ovaj %ro%"st
mani5estirao " o#lik" %likova.
+o$ %latna gr"#lje str"kt"re lagani& :!u4en*e& tre#a "kloniti (avr6etke vlakana i $rvenaste $la!i'e koji se nakon
t"tkaljenja %o$ign" $a %o$ o%i%om %latno ne #i str"galo. )a$e#ljanja 0!vorovi4 se %a*ljivo o$re*" *iletom.
:ko je t"tkaljenje #ilo ne%a*ljivo ili ne%ot%"no na Ksitastim tkanjimaL !esto se na ne(atvorenim i ne%rekrivenim
o!i'ama %ojavlj"j" H.-*e.dice< koje se naj!e6-e ni %re%ara'ijom ne mog" is%"niti.
50G060 Tutalo
T"tkalo je )!otein 0#jelan!evina %oli%e%ti$4 vlaknaste str"kt"re ko$ kojeg s" %aralelni %roteinski lan'i %ove(ani
vo$ikovim ve(ama0 Osnovna materija i( koje se t"tkalo %roi(vo$i je #jelan!evina kolagen. +olagen je sastavni $io
ko*e tetiva i organskog $ijela kostij". Neto%ljiv je " vo$i rask"havanjem se ra(la*e " gl"tin. Sve vrste *ivotinjskih
t"tkala na(ivaj" se gl"tinska lje%ila.
T"tkalo " hla$noj vo$i #"#ri a " na#"#renom stanj" lako se ota%a " vr"-oj vo$i i stvara koloi$n" oto%in" koja ima
svojstvo lje%ljivosti. Oto%ina t"tkala hla8enjem %rela(i " gel koji se ota%a (agrijavanjem na >I2=I
I
;. +oristi se kao
to%la oto%ina koja stvara !vrsti 5ilm %relaskom " gel i is%aravanjem vo$e "( veliko sk"%ljanje. T"tkalo se na so#noj
tem%erat"ri ota%a " $imetil5ormami$".
Ii-otin*sa tutala %roi(vo$e se i( ot%a$aka *ivotinjskih ko*a i kostij" %a ra(lik"jemo ko*na i ko6tana t"tkala.
Ko4tano tutalo se $o#iva isk"havanjem mljevenih o$ma6tenih kostij". Dr*e #"#ri lak6e se ota%a tvr8e i #r*e lije%i
o$ ko*nog t"tkala %a se vi6e koristi kao lje%ilo " $rvnoj in$"striji 0$anas je (amijenjeno $is%er(ivnim lje%ilima2
$rvo5iR4.
Ko>na tutala se $o#ivaj" i( 6tavljene ko*e. Elasti!nija s" %a se vi6e koriste " slikarskoj str"'i. ;ijenjeno je .e9*e
tutalo koje se $o#iva isk"havanjem (e!jih ko*i'a a %ose#no 5ran'"ski %roi(vo$i K'olle TotinL i K'olle $e la%in
eRtraL. O$lik"j" se elasti!no6-" i "vijek istom kvalitetom. Naj!istije je t"tkalo >elatina %ose#no jestiva *elatina. .o
sastav" je skoro !isti gl"tin ima najve-" snag" lje%ljivosti i ve(ivanja. +a$ se koristi "mjesto t"tkala (#og ja!e snage
ve(ivanja mora se malo smanjiti kon'entra'ija *elatine.
Ri:l*e tutalo 0lat. i'htMo'olla4 je os"6eni mjeh"r nekih vrsta ri#a 0jesetre4. .o(nat je astrahanski ri#lji mjeh"r. U
na#"#renom stanj" se ota%a " alkohol" %a se koristi (a %ri%rem" 5iksativa. )#og visoke 'ijene koriste ga samo
resta"ratori.
1,
T"tkalo $ola(i " trgovin" " o#lik" %lo!a (rna'a kr"%i'e lj"ski. P!i)!e&a se tako $a " manjoj koli!ini vo$e #"#ri
nekoliko sati 0ovisno o kvaliteti i veli!ini (rna'a4. Na#"#reno t"tkalo ota%a se na vo$enoj k"%elji na tem%erat"ri =I2
1I
I
; " %reostaloj koli!ini vo$e. Ne smije se ota%ati $irektno na vatri jer #i moglo $o-i $o g"#itka ve(ivne snage
t"tkala. T"tkalo je hig!oso)no $jelovanjem vlage #"#ri i ota%a se. U vla*noj atmos5eri gljivi'e i %lijesni na%a$aj" i
ra(araj" t"tkalo. O$ $jelovanja %lijesni mo*e se (a6tititi $o$atkom *ivinog klori$a Hg;l
H
5enola it$. Dr(o se
ra(gra8"je " kiselom i l"*natom me$ij" 0> > %H >94 kao i $jelovanjem en(ima.
Trajnost t"tkalnog nanosa neto%ljivost i ot%ornost " vla*noj sre$ini %ove-avaj" se $o$atkom alauna (sti)se+ koji je
%o sastav" kalijev2al"minijev s"l5at " koli!ini o$ 1IO " o$nos" na koli!in" s"hog t"tkala. Bo!&alin se koristi (a
6%ri'anje os"6enog t"tkalnog sloja. T"tkalo se 6tavi i %ostaje neto%ljivo " vo$i. U%otre#ljava se =O oto%ina 5ormalina
koja se $o#ije rije8enjem o#i!nog 5ormalina s 6est $ijelova vo$e. T"tkalo %ostaje neto%ljivo i reak'ijom s tanino&
koji je sastojak $rva %a se koristilo (a konsoli$a'ij" $rva.
P!i)!e&a tutalne oto)ineJ
)a %ri%rem" =II ml 1O2tne oto%ine t"tkala tre#a 7
2 t"tkala 0= R 1 g4..............................>I g
2 ala"na 0sti%se4 01IO o$ >I g4........... >g
2 vo$om $o%"niti $o........................... =II ml

ili
)a %ri%rem" 1II g 01II ml4 1O2tne oto%ine tre#a 1 g t"tkala a (a =II ml 1O2tne oto%ine tre#a = %"ta vi6e t"tkala
0>I g4.
T"tkalo se stavi " manj" koli!in" hla$ne vo$e $a #"#ri na#"#reno t"tkalo $o$a se " %reostal" koli!in" vo$e. :la"n
se oto%i " maloj koli!ini vo$e i $o$a to%loj t"tkalnoj oto%ini koja se %ri%rema " vo$enoj k"%elji.

*elatina " listovima C naj!i6-e t"tkalo


50C0 PREPARIRANJE PLATNA
.re%ara'ija se sastoji o$ ve(iva %"nila 05ilera4 i #jelila koji joj $aj" %otre#n" g"sto-" #jelin"
s%oso#nost "%ijanja i ve(ivanja #oje. ."nila s"7 kre$a 06am%anjska kre$a #r$ska kre$a4 gi%s
1=
0#olonjska kre$a4 kaolin. Djelila s"7 titanovo #jelilo 'inkovo #jelilo lito%on olovno #jelilo. Ve(ivo $aje s%e'i5i!na
svojstva %re%ara'iji %rilago8"je je tehni'i slikanja i nositelj" slike.
.rema ve(iv" ra(lik"j" se !etiri vrste %re%ara'ija7 t"tkalno2kre$na 0ve(ivo je t"tkalo4 %ol""ljena ili em"l(ijska
0ve(ivo je em"l(ija 2 mje6avina hi$ro5ilnog i hi$ro5o#nog ve(iva4 "ljena 0ve(ivo je "lje4 i $is%er(na 0ve(ivo je
$is%er(ija akrilne smole " vo$i4. Svaka o$ njih ima o$re8ene %re$nosti i ne$ostatke.
Tutalo-!edna )!e)a!aci*a #r(o se s"6i ne *"ti jer nema "lja koje $ovo$i $o tamnjenja ali je manje elasti!na o$
ostalih %re%ara'ija. U%ojna je i krta #e( $o$atne o#ra$e kojom se smanj"je "%ojnost nije %re%or"!ljiva na %latn".
Uglavnom se koristi na $as'i. Poluul*ena )!e)a!aci*a je (#og em"lgiranog "lja manje "%ojna ot%ornija je na
$jelovanje vlage i elasti!nija je " o$nos" na t"tkalo2kre$n" %re%ara'ij". Dolje je %rilago8ena "ljenoj tehni'i i %latn"
kao elasti!nijem nositelj" slike. )#og "lja *"ti i (ahtijeva $"*e s"6enje 0#arem 1 mjese'i4. 8l*ena )!e)a!aci*a je
naj#olje %rilago8ena "ljenoj tehni'i ali (#og "lja (ahtijeva $"go s"6enje 0!ak $o > go$ine4 kojem se "glavnom ne
%osve-"je $ovoljna %a*nja %a je tehnolo(i na(ivaj" Kotrovom "ljene slikeL. Veliki #roj slika i( 19. stolje-a i(ve$enih
na "ljnim %re%ara'ijama #r(o je %o!eo %ro%a$ati. /a(log #r(om %ro%a$anj" je ne$ovoljno s"6enje %re%ara'ije sla#o
t"tkaljenje i %rekomjerna "%otre#a sikativa (#og !ega %latno %ostaje krto i ras%a$a se. #is)e!.na )!e)a!aci*a je
novijeg $at"ma $o sa$a je %oka(ala $o#ra svojstva a njen" %rav" vrije$nost -e %oka(ati njeno trajanje. Naj#olje je
%rilago8ena tehni'i akrilika ali se koristi i (a $r"ge tehnike. Elasti!na je i ne *"ti.
50C060 Tutalo-!edna )!e)a!aci*a
Naj%rikla$nija kon'entra'ija t"tkala (a %re%ara'ij" %latna je = 2 ==O. Oto%ina ove kon'entra'ije $aje tanke i
je$noli!ne nanose koji ne ste*" s"vi6e #r(o. Tem%erat"ra t"tkala ne smije #iti ve-a o$ ,=
I
;. :ko je tem%erat"ra ve-a
%rimit -e vi6e %"nila %a -e #iti g"6-a ali sla#ije ve(ana. Ni*a tem%erat"ra $o(voljava manje %"nila %a -e %re%ara'ija
#iti tvr8e ve(ana.
P!i)!e&aJ ."nilo i #jelilo se " s"hom stanj" $o#ro i(mije6aj". O#i!no se mije6a 1 $io #jelila s H $. %"nila 0 179 ako je
!isto titanovo #ijelilo4 . Naj#olje je smjes" %"nila i #jelila $o$avati %olako si%anjem kro( sito $ok se na %ovr6ini ne
(a$r*i tanki sloj 6to je (nak $a je %ostign"ta o%timalna koli!ina. Samo o$ se#e #e( mije6anja %"nilo i #jelilo -e %asti
na $no. .re%ara'ija tre#a %ola sata mirovati $a i(a8" mjeh"ri-i (raka a (atim se %olako i(mije6a i %ro'ije$i kro( g"sto
sito. .ri 'ije8enj" i nano6enj" (na se (a%jeniti %a s" stari slikari $o$avali nek"hano ali o#rano mlijeko s jo6 %ola
$ijela 6%irita.
)a nano4en*e )!e)a!aci*e naj#olja je mala savijena !etka o$ konjske grive a mo*e se koristiti i
6iroki kist ili v"neni valjak. O#i!no se nanose tri sloja. Nakon nano6enja %rvog sloja %latno se s"6i
na (ra!nom mjest". .rije stavljanja $r"gog nanosa o%re(no se o#r"si o%ra6i navla*i mokrom
s%"*vom $a ne "%ije ve(ivo i( $r"gog sloja i time ga osla#i. .ote(i $r"gog sloja s" "kr6teni s %ote(ima %rvog. Tre-i
nanos se nanosi nakon s"6enja i laganog #r"6enja $r"gog sloja. )a$nji nanos se ne #r"si jer #i %re%ara'ija %ostala jo6
"%ojnija. :ko slikar ne voli $a m" K%latno %ijeL u)o*nost se &o>e s&an*iti i.oli!an*e& HO2tnom oto%inom *elatine
" %ol"*eliranom stanj" koja se nanosi mekanom s%"*vom $a ostane ve(ana na %ovr6ini " o#lik" tanke mem#rane.
&o*e se koristiti i >O2tna oto%ina t"tkala ili oto%ina $amar smole " lak #en(in" 0Shite s%irit4 " te*inskom omjer" 171
koja se nanosi tam%onom kr"*nim %ote(ima.
)a slikanje "ljenom #ojom mo*e se na kre$n" %re%ara'ij" staviti tanki sloj ra(rije8ene tem%era #oje. Talijanski slikari
s" te $o$atne slojeve 'rvene sme8e ili sivkaste tem%era #oje na(ivali Kim%rimat"ramaL. Im%resionisti slikaj" na
#ijelom $o$atnom sloj" olovne #ijele #oje.
11

Slika H. 1, .otre#ni %ri#or (a %re%ariranje U(orak sirovog i %re%ariranog lana

50C050 Poluul*ena (e&ul.i*sa+ )!e)a!aci*a (:i*ela+
+o$ ove %re%ara'ije #itno je $a se mije6anjem %ostigne sta#ilna em"l(ija koja joj $aje svojstvo $o#rog oslikavanja
ve(ivanja i %rihva-anja naro!ito em"l(ijskih i "ljnih %rema(a. Ona (#og "lja *"ti %a se tre#a s"6iti i(lo*ena svjetl".
Laneno "lje se mo*e (amijeniti lanenim 6tan$2"ljem 0"lje "g"6-eno %olimeri(a'ijom4 koje manje *"ti.
P!i)!e&aJ U emajlirani lona' stavlja se H vol. $ijela kre$e i 1 vol. $io #jelila 0 ili manje ovisi o sna(i #jelila4. U(
stalno mije6anje $o$aje se %ost"%no =O2tne oto%ine t"tkala tako $a se $o#ije je$noli!no gusta &asa/ kojoj se "(
mije6anje $o$aje $o 1NH vol. $ijela lanenog 5irnisa ili jo6 #olje lanenog 6tan$2"lja koje se %retho$no ra(rije$i s
rekti5i'iranim ter%entinom " koli!ini o$ 1N, te*ine 6tan$ "lja. &o*e se $o$ati 12H ka%i sikativa 0ko#alt2na5tenata4.
Do$avanjem "lja masa %ostaje g"sta i *ilava. :ko %ostane te6ka (a mije6anje o%"stit -e se $o$avanjem nekoliko ka%i
t"tkalne oto%ine. Va*an je %ost"%ak em"lgiranja koji (ahtijeva stalno mije6anje "( %olagano $o$avanje "lja koje se
mora em"lgirati %rije $o$avanja nove koli!ine. &asa %ostaje je$noli!no glatka #lagog vo6tanog sjaja. Do$avanjem
t"tkalne oto%ine 0H2> vol. $ijela4 ona %ostaje tek"-a. .rema(i moraj" #iti tako tanki $a je #oja %latna gotovo %rovi$na.
Uvijek je #olje staviti je$an tanji nanos *itkije %re%ara'ije vi6e nego je$an nanos g"6-e %re%ara'ije manje. .re%ara'ija
se nanosi to%la 0stoji " vo$enoj k"%elji4 " tri "kr6tena nanosa kao i t"tkalo2kre$na. :ko %revi6e "%ija mo*e se
i(olirati kao i t"tkalo2kre$na %re%ara'ija.
Sta:ilnost e&ul.i*e tre#a is%itati jer je t"tkalo sla#i (a6titni koloi$ i ne $aje "vijek sta#iln" em"l(ij" s "ljem i %ore$
inten(ivnog mije6anja. .ro#a sta#ilnosti em"l(ije vr6i se ka%anjem H2> ka%i %re%ara'ije " !a6" hla$ne vo$e. Nakon
mije6anja na %ovr6ini vo$e se ne smije %ojaviti tanki "ljeni sloj. :ko se "lje i%ak %ojavi sta#ilnost em"l(ije se mo*e
%o%raviti $o$avanjem *"manjka koji se i(mije6a s malim $ijelom %re%ara'ije i $o$a ostatk".
.ostoje i $r"gi re'e%ti (a %ri%rem" %ol""ljene %re%ara'ije. Do$avanjem *"manjka kao sta#ili(atora em"l(ije t"tkalnoj
oto%ini kre$i #jelil" i "lj" tako8er nastaje %ol""ljena %re%ara'ija koja se (#og *"manjka na(iva ta&)e!a-
)!e)a!aci*a.
50C0@0 8l*ena )!e)a!aci*a
Uljena %re%ara'ija se i(vo$i na #ri*no im%regniraom %latn" $a "lje ne #i %ro6lo kro( sloj t"tkala koji 6titi niti %latna.
.latno koje nije $o#ro i(olirano "%ija "lje i kro( kratko vrijeme %ostaje krto i lako se ras%a$a. Uljena %re%ara'ija je
najsli!nija slojevima "ljene #oje. &alo "%ija ve(ivo #oje %a se na njoj "go$no slika. Doje na njoj ne matiraj". )#og
velike koli!ine "lja tamni i *"ti !esto je s"vi6e masna s vremenom %ostaje staklasto tvr$a %a se slojevi #oje %oneka$
lj"6te. Jak i tvorni!ki %re%arirana %latna s "ljenom %re%ara'ijom !esto s" %rema6tena %a sla#ije ve*" nanose "ljene
#oje. .latno #i tre#alo o$le*ati na svjetl" #arem jo6 go$in" $ana. .rije slikanja se %revi6e masna i ne"%ojna
%re%ara'ija mo*e o$mastiti 0o%ostiti4 trljanjem !istom kr%om namo!enom !istim a%otekarskim #en(inom ili
alkoholom $ok ne nestane masni sloj.
P!i)!e&aJ +ao #jelilo naj#olja je mje6avina istih koli!ina olovnog i 'inkovog #jelila. ;inkov oksi$ je i(ra(ito krt %a
se sam ne koristi titanovo #jelilo je %revi6e inertno. Olovno #jelilo $aje i(vrsn" %lasti!nost ali je otrovno. Laneno
"lje #i tre#alo #iti malo "g"6-eno 0%ros"n!ano4 i ra(rije8eno ter%entinom " omjer"7 1 $io ter%entina i > $ijela "lja.
Ovako %ri%remljena %re%ara'ija je matiranog sjaja %ovoljne g"sto-e i "%ojnosti.
Danas se "ljena %re%ara'ija malo koristi (amijenjena je $o#ro i(ve$enom %ol""ljenom %re%ara'ijom.
50C0A0 #is)e!.i-na )!e)a!aci*a
13
Ve(ivo " ovoj %re%ara'iji je $is%er(ija akrilne smole " vo$i koja se na(iva akrilna em"l(ija. Na tr*i6t" se nala(i $osta
kvalitetnih $oma-ih 0+:/DON2 )agre#4 i ino(emnih %re%ara'ija7 0GESSO .OLI&E/ 2 Talens GESSO :;/TLI;
2Talens LIUUITEV GESSO2 Le5ran' it$. 4.
.re%ara'ija se mo*e %ri%remiti s akrilnom em"l(ijom koja se ra(rije$i vo$om i %omije6a s #jelilom " omjer"7

akrilna em"l(ija vo$a #jelilo i %"nilo 05iler4
(a tem%er" 1 > ,
(a "lje 1 H >

:krilna %re%ara'ija je naj#olja (a akrilik tehnik" ali %oka("je $o#ra svojstva s tem%erom i "ljem.

G!adn*a slie *e na*-alitetni*a ad se o!iste )!e&a.i na :a.i istih ili s!odnih -e.i-a0 Sta!o *e )!a-ilo Hsli9no
sa sli9ni&<0
)rno tkanja nakon %re%ariranja mora ostati "o!ljivo i K*ivoL. .re%ara'ija ne smije %rekriti str"kt"r" %latna. Ve-a
%ovr6ina (#og (rnate tekst"re omog"-"je i !vr6-e %ove(ivanje #oje s %o$logom. Do#ro i(ve$ena %re%ara'ija mora
"mjereno "%ijati ve(ivo $a #i se !vrsto ve(ala s #ojanim slojevima slike. .o(nato je $a odle>a-an*e& s-aa
)!e)a!aci*a sa.!i*e-a i %ostaje kvalitetnija %o$loga slike.

H.1.=. O#ojene %re%ara'ije
O#ojene tonirane %re%ara'ije str"!no se na(ivaj" g-a4 )!e)a!aci*e 05ran'. go"a'he4. One manje re5lektiraj" svjetlo
o$ #ijelih %re%ara'ije %a ton ne smije #iti taman nego je #olje 6to svjetliji.
O#ojeni %igment ili smjes" %igmenata tre#a " istom ve(iv" %reko no-i namo!iti i namo!enog " $osta tek"-em stanj"
%olako $o$avati #ijeloj %re%ara'iji. O#ojenost %re%ara'ije mo*e se %osti-i $o$atkom o#ojenog sloja koji se nanosi na
#ijel" %re%ara'ij". Jesto se koristi ra(rije8ena jaj!ana tem%era HO2tna oto%ina *elatine %oja!ana $o$atkom jaj!ane
tem%ere kao ve(ivo ra$i #r*eg s"6enja ili sloj ra(rije8ene "ljene #oje.
P!o:a u)o*nosti )!e)a!aci*eJ
1. Tanki sloj sirovog lanenog "lja na %re%ara'iji mora se "%iti (a = sati.
H. Naneseni sloj vo$e mora se "%iti kro( 1= min"ta. :ko %re%ara'ija ne "%ije vo$" ili se ne mo*e namo!iti ni trljanjem
s vo$om %rema6tena je i vrlo sla#e "%ojnosti.
>. .rema holan$skoj tvorni'i KTalensL 0iako to vi6e nije mjero$avno (#og ra(li!itog %ri%remanja #oje4 nama(
ko#altno %lave "ljene #oje $esetak $ana se i(lo*i s"n!evoj svjetlosti. Doja je osjetljiva na ja!e "%ijanje ve(iva (#og
!ega %"'a 0nastaj" krakelire4 ako je %re%ara'ija ja!e "%ojna.
1?
50D0 GRE=KE KO# PREPARA"IJA

60 2-*e.dice na t"tkalnom sloj" nastaj" na rijetko tkanim Ksitastim tkanjimaL nakon ne%a*ljivog t"tkaljenja. +ro(
otvorene o!i'e %re%ara'ija i(la(i na nali!je %latna. :ko se (vje($i'e %ojave i "( #ri*no t"tkaljenje %re%ara'iji se
visko(itet %ove-a hla8enjem %a -e nano6enjem is%"niti otvorene o!i'e koje je t"tkalo %ro*elo i (a6titilo.
50 Ru)i9a-ost sloja %re%ara'ije koja se mani5estira kao igli!asti "#o$i na %re%ara'iji mo*e #iti "(rokovana
%revr"-om %re%ara'ijom %jenjenjem %re%ara'ije ili "%otre#om %oro(ne kre$e koja nije namakanjem ot%"stila (ra!ne
mjeh"ri-e. )ra!ni mjeh"ri-i s"6enjem %re%ara'ije %"'aj" i ostavljaj" sitne r"%i'e.
@0 Ras)uca-an*e i l*u4ten*e slo*e-a )!e)a!aci*e mo*e #iti %oslje$i'a %rejakog t"tkaljenja tvr$o ve(ane %re%ara'ije
%ose#no ka$ se nanosi " $e#ljim slojevima ili velike koli!ine sre$stava (a 6tavljenje (#og !ega ne $ola(i $o !vrstog
%ove(ivanja slojeva.
A0 Kli.an*e :o*e nastaje ka$ je %re%ara'ija %rejako t"tkaljena %rejako i(olirana ili %revi6e masna 0ko$
"ljene %re%ara'ije4. Doja %ri slikanj" kli*e kao %o staklastom sloj".
50K0 2A=TITA PLATNA S NALI7JA

.latno tre#a (a6tititi i s nali!ja o$ $jelovanja #lage s"m%ornih %linova i( (raka koji s vlagom $aj" kiseline %ra6ine i
!a8e koje a%sor#iraj" agense i( (raka i $o%rinose %ro%a$anj" %latna. +ro( %ovijest slikarstva koristile s" se vo6tano2
smolne smjese %rema( t"tkalom 6elakom ili nekom $r"gom smolom. Na nekim Ti(ianovim %latnima nali!je je
o#ra8eno g"stom t"tkalno2kre$nom %re%ara'ijom. Danas se najvi6e koristi lije%ljenje !vrstog %a%ira na %ole8in"
okvira ili !vrsti okvir s na%etom ga(om koji je "lo*en " *lije# na "n"tarnjem r"#" letvi'a okvira. .ri normalnim
"vjetima ovo je (a$ovoljavaj"-a (a6tita.
(a6tita nali!ja mo*e se i(vesti i %omo-" lesonitnih %lo!a %ri!vr6-enih vij'ima na okvir
@0 PAPIR
19
.retho$nik %a%ira/ %o kojem" je %a%ir i $o#io ime je )a)i!us. Diljka %a%ir"s je samoniklo "s%ijevala " $olini Nila.
Sta#ljika #iljke %a%ir"s re(ala se " trake koje s" se %o%re!no slagale %re6ale s"6ile na s"n'" i %olirale %omo-"
6koljke kosti ili kamena. .a%ir"s je %re*ivio tis"-e go$ina " s"hoj atmos5eri Egi%ta. G"#itkom vlage %a%ir"s %ostaje
krt %rimanjem vlage vra-a m" se 5leksi#ilnost. U Egi%t" je %a%ir"s #io " 6irokoj "%otre#i o$ oko HIII go$ina %.n.e.
$o 9. stolje-a ka$ je "ve$en %a%ir.
Otkri-e %a%ira %ri%is"je se +ine(ima nekoliko stolje-a %rije nove ere. +oristio se (a ra(li!ite svrhe a "%otre#a %a%ira
(a %isanje $atira o$ H. stolje-a. Svoj" vje6tin" %roi(vo$nje %a%ira !"vali s" tajnom vi6e o$ 3II go$ina sve $ok neki
kineski %roi(vo8a!i %a%ira nis" #ili (aro#ljeni o$ strane m"slimana i o$ve$eni " Samarkan$ " U(#ekistan. Evro%ljani
s" kona!no savla$ali vje6tin" i(ra$e %a%ira na"!iv6i je o$ m"slimana oko 1HII. go$ine. .rva tvorni'a %a%ira " Evro%i
%o!inje s ra$om " Italiji 1H31. go$ine2 tvorni'a Ba:!iano/ !iji s" %a%iri i $anas me8" najkvalitetnijima. S"vremena
%roi(vo$nja %a%ira " kojoj je $rvo glavna sirovina $atira o$ 1?,1. go$ine ka$ je %roi(ve$en %rvi %a%ir i( $rvne
'el"lo(e.
@060 PROI2VO#NJA PAPIRA
Drvo sa$r*i oko =IO 'el"lo(e >IO lignina kemi'el"lo(e smole i $r"gih %rimjesa. "elulo.a se o$jelj"je o$ ostalih
sastojaka kemijskom %rera$om $rva rask"havanjem s natrijevim hi$roksi$om ili kal'ijevim hi$rogens"l5itom %a se
$o#ije natron 'el"lo(a ili s"l5it 'el"lo(a. Osim 'el"lo(e (a %roi(vo$nj" lo6ijih vrsta %a%ira sl"*i i d!-en*a9a koja se
$o#iva #r"6enjem $rva " vo$i koja ot%lavlj"je mas" $rvnih vlakana'a. Pul)a je %a%irna masa $o#ivena o$ ra(li!itih
sirovina. ."l%i se $o$aje -e.i-o koje s%rje!ava "%ijanje i ra(lijevanje #oje i )unila koja %o%"njavaj" mikrosko%ski
sitne me8"%rostore i(me8" 'el"lo(nih vlakana. .a%irna masa na %okretnim sitima %oste%eno g"#i vo$". .rola(om
i(me8" valjaka koji s" na kraj" %ro'esa (agrijani 'el"lo(na vlakna se is%re%li-" (#ijaj" i %ove("j". .ro*imanjem
$o$a'ima 0ve(ivom %"nilima %igmentima4 %a%irna masa se "!vr6-"je i 5ormira " list %a%ira o$re8ene 6irine $e#ljine
gramat"re i kvalitete %ovr6ine.


.a%irna vlakan'a %o$ mikrosko%om $etalji sita (a %a%ir sa vo$enim %e!atom
S"6enjem se 'el"lo(na vlakna $o#ro ve("j" "( %omo- $o$ataka ali i vo$ikovim ve(ama i(me8" molek"la 'el"lo(e.
K-aliteta )a)i!a o-isi o 9isto;i celulo.e i du>ini celulo.nih -laanaca.
Sirovine (a najkvalitetnije vrste %a%ira s" lanene/ ono)l*ine i )a&u9ne !)e ili -laana lana kono%lje %am"ka
$"$a 0kineski %a%iri4 #am#"sa 0ja%an %a%ir4.
;ijenjeni s" %ose#no (a "mjetni!ke svrhe !u9no )!oi.-edeni )a)i!i i( ot%a$aka lana kono%lje %am"ka.
+arakteristike r"!no %roi(ve$enog %a%ira s" neje$naki i istanjeni r"#ovi kao i s%e'i5i!na str"kt"ra koja ovisi o vrsti
sita na kojem se %"l%a 'ije$i i %re6anjem 5ormira " list %a%ira 0slika >.H4. U o$nos" na strojno %roi(ve$ene %a%ire
r"!no %roi(ve$eni %a%iri manje %o$lije*" "tje'aj" vlage i trajniji s".
@050 PAPIR KAO NOSITELJ SLIKE
.a%ir s%a$a " gr"%" lakih i elasti!nih nositelja slike. Ve- s" /em#ran$t /"#ens i $r"gi %o(nati slikari koristili %a%ir
(a $jela manjih 5ormata. Ti s" %a%iri r"!no %roi(ve$eni o$ ot%a$aka lana kono%lje ili %am"ka. Dana6nji %a%iri
%roi(vo$e se strojno a kao sirovina se koristi 'el"lo(a $rva. .a%iri o$ kr%a s" #olji ali i sk"%lji. Do#re vrste strojno
HI
%roi(ve$enih %a%ira $o#ivaj" se mije6anjem 'el"lo(e $rva i kr%a lana kono%lje ili %am"ka. De#lji %a%iri koriste se (a
nositelje slike.
#e:l*ina strojno %roi(ve$enog %a%ira je o#i!no o$ I12I> mm. G!a&atu!a %a%ira je 1II2>II gNm
H
a 4i!ina 1=I 2
HII 'm.
Naj!e6-e se koristi nat!on )a)i! 0nije #ijeljen %a ima sme8" #oj"4. Jvrst je i *ilav mo*e se na%eti na okvir kao i
%latno %re%arirati ve-a %ovr6ina i re(ati na %otre#ne 5ormate. :ko je $o#ro o#ra8en mo*e #iti $o#ar nositelj (a ski'e i
manje st"$ije. .o gramat"ri s%a$a " %ol"kartone 01=I2H=I gNm
H
4.
@05060 Na)in*an*e )a)i!a na o-i!
;el"lo(a %a%ir" $aje svojstvo higrosko%nosti. .a%ir na vla(i #"#ri s"6enjem se sk"%lja i "te*e %a se mo*e ako je
$ovoljno !vrst nategn"ti na okvir.
)a na%injanje %a%ira koristi se 9-!sti d!-eni o-i! i $o 1=I 'm 6irine H=2> m $"*ine 6irine letvi 1I2 1H 'm. U okvir"
ve-ih $imen(ija %otre#na je sre$i6nja letva kako #i se s%rije!ilo i(vijanje okvira %ri ste(anj" %a%ira. .a%ir se %rilikom
na%injanja i o#ra$e ste*e vi6e nego %latno (ato se koristi !vrsti ja!i okvir. .a%ir se re*e (a ?21I 'm vi6e (a %rijevoj sa
svake strane okvira. O$re*" se sva !etiri "gla %a%ira " $ijagonalnom smjer". Strana %a%ira koja -e se o#ra8ivati
okrene se %rema gore i s%"*vom navla*i %aralelnim %ote(ima. .a%ir se %a*ljivo okrene (atim se navla*i i $r"ga
strana. .a%ir ne smije #iti %romo!en. .ose#no %a*ljivo tre#a %ost"%ati s %a%irom koji ima $rvenja!e jer se ja!im
vla*enjem lako ras%a$a.
;el"lo(na vlakna ve(ivo i %"nilo #"#re 6to $ovo$i $o iste(anja " smjer" $"*ine i 6irine %a%ira %a se %a%ir
na#ora. Na %a%ir se %ostavi okvir %ravilno okren"t %rema %a%ir" 0istak ili (ao#ljeni krajevi okvira okren" se
%rema %a%ir"4 i li*e)i l*e)ilo& to)l*i-i& u -odi 0gl"tolin2 %o sastav" je metil'el"lo(a rever(i#ilno lje%ilo
" vo$i #"#ri i %rela(i " visko(n" #e(#ojn" mas" koja nije %okvarljiva4. Lije%ljenje %o!inje nano6enjem
lje%ila na %ole8in" $"*e letve i %rile*e-i %rijevoj %a%ira. Nastavlja se %ritiskom na %rijevoj s"hom kr%om o$
sre$ine %rema krajevima #e( (ate(anja %rijevoja. .rela(i se na $r"g" $"*" letv" %a na kra-e letve okvira.
.a*nj" tre#a o#ratiti na $o#ro (alije%ljene "glove. .a%ir se s"6i " vo$oravnom %olo*aj" $o slje$e-eg $ana.
S"6enjem se %a%ir sk"%lja i na%inje.
Na)in*an*e )a)i!a na dasu
Slika >. 1 Na%injanje %a%ira na $ask"
.a%ir se navla*i s%"*vom ili se kao ko$ akvarel %a%ira %olo*i " ta'n" s vo$om $a se nato%i. Nakon va8enja se
o'ije$i %olegne na 'rta-" $ask" ne6to ve-ih $imen(ija o$ %a%ira lije%i lje%ljivom trakom 0%ik %a%ir4 i %"sti $a se
os"6i. S"6enjem se %a%ir nate*e.
@050@0 I&)!egni!an*e )a)i!a
)a t"tkaljenje %a%ira #olje je koristiti oto%in" t"tkala ni*e kon'entra'ije oko ,O ali to%l" 0,I2,=
I
;4 $a #olje
%enetrira " %a%ir i "!vrsti ga. T"tkalo se nanosi mekanom %riro$nom s%"*vom " $va %rema(a. Dr"gi %rema( t"tkala
nanosi se "kr6tenim %ote(ima s %rvim %rema(om !im se %rvi %rema( t"tkala malo "%ije.
H1
@050A0 P!e)a!i!an*e )a)i!a
Uljena %re%ara'ija se ne koristi na %a%ir". Danas se !esto koristi $is%er(na %re%ara'ija koja se k"%"je gotova ili
t"tkalo2kre$na %re%ara'ija koja se %ri%rema s ,2=O2tnom oto%inom t"tkala. Nanose se >2, tanja nanosa mekanom
o'ije8enom !etkom. Dr"gi sloj %re%ara'ije mo*e se nanijeti H2> sata nakon %rvog sloja. Tre-i sloj se nanosi slje$e-i
$an. .retho$no je $o#ro $r"gi sloj lagano o#r"siti i navla*iti. O#ra8eni %a%ir se o$re*e i o#jesi $a o$le*i %rije slikanja.

2a slian*e se o$re(ani i odle>ani )a)i! )!i9-!sti na 9-!stu )odlogu 2lesonit %lo!" 0vlaknati'a4 lje%ljivom trakom
0%ik %a%ir na kojem je lje%ilo $ekstrin4. Naj#olje je koristiti lje%ilo na #a(i istog ili sli!nog ve(iva koje je i " %a%ir"
(#og je$nakih na%etosti " materijal".
.a%ir se mo*e )o&o;u )!i*e-o*a .ali*e)iti na lesonit %lo!". Sa svake strane se o$re*e vi6e %a%ira (a %rijevoj.
Lje%ilom se %rijevoj (alije%i na %ole8in" lesonit %lo!e. .lo!a se %rekrije %a%irom i o%tereti $ok se ne os"6i. +a$ je
%a%ir oslikan ski$a se s %lo!e. S"6i se nekoliko mjese'i a (atim ka6ira 0lije%i4 na !vrst" %o$log" kao 6to je
kartonlje%enka ili lesonit.
@050G0 Ka4i!an*e )a)i!a
Oslikana strana %a%ira okrene se %rema $olje. .ole8ina %a%ira i karton %rema*" se lje%ilom i lije%e %oste%enim
s%"6tanjem %a%ira "( lagano %ritiskanj $a se istisn" (ra!ni mjeh"ri-i i %ostigne $o#ro s%ajanje. Na "glovima se %a%ir
i(re*e $ijagonalno. .rijevoji se (alije%e na karton. )alije%ljeni %a%ir se o%tereti. Da ne $o8e $o krivljenja kartona
ka6ira se i %ole8ina 0 Kont!aa4<4 %a%irom iste gramat"re koji je kra-i H2> 'm sa svake strane. +a6irani %a%ir se o%et
mora (a6tititi %a%irom i o%teretiti $a se $o#ro (alije%i.
@050C0 P!o)adan*e )a)i!a
Glavni sastojak %a%ira je celulo.a. ;el"lo(na vlakna $aj" %a%ir" mehani!ke oso#ine elasti!nost i $imen(ionaln"
sta#ilnost. ;ije%anjem molek"la 'el"lo(e " 'el"lo(nim vlaknima oksi$a'ijom i " kiselom me$ij" 'el"lo(na vlakna se
ra(gra8"j" i %ostaj" krta %a %a%ir %ro%a$a.
;ije%anje molek"la 'el"lo(e "(rokovano je oksi$a'ijom kisikom i( (raka koja je %ot%omogn"ta $jelovanjem vi$ljivog
svjetla i UV (ra!enjem 05otooksi$a'ija4 (#og !ega $ola(i $o %"'anja molek"la 'el"lo(e i g"#itka elasti!nosti i
mehani!ke ot%ornosti. Djela na %a%ir" !"vaj" se " ma%ama (a6ti-ena o$ svjetlosti ili " %rostor" s "mjerenom
rasvjetom. Djelovanjem to%line %ro'es starenja i %ro%a$anja %a%ira se "#r(ava. .a%ir *"ti %ostaje krt g"#i ot%ornost
na savijanje. Ve- je i tem%erat"ra o$ H=
I
; kriti!na (a %a%ir. Uvjeti (a !"vanje %a%ira s" tem%erat"ra oko HI
I
; i
relativna vlaga o$ ==21IO. U %rostor" s relativnom vlagom is%o$ ,IO %a%ir %ostaje krt. /elativna vlaga i(na$ 3IO
omog"-"je ra(voj %lijesni i mikroorgani(ama.
U %a%ir" $o#ivenom i( $rva %ris"tan je i lignin koji $o%rinosi kiselosti %a%ira (#og aromatskih s%ojeva koji imaj"
2OH gr"%" ve(an" na #en(enov" je(gr" 05enoli4. Lako se oksi$ira " o#ojene 0*"to $o sme8e4 s%ojeve i kisele
%ro$"kte koji $ovo$e $o hi$roli(e 'el"lo(e. Visoko kvalitetni %a%ir %roi(vo$i se o$ 'el"lo(e $rva koja je oslo#o8ena
lignina. Jista 'el"lo(a lana i %am"ka je sta#ilna ako nije i(lo*ena $jelovanj" vlage %lijesni i insekata. .a%ir $o#iven
o$ kr%a ili %riro$nih vlakana #iljaka je (#og toga kvalitetniji i trajniji. .a%ir o$ $rvne 'el"lo(e (#og "klanjanja
$rvenastih materija kemijskom %rera$om $rva %ostaje manje elasti!an jer se i molek"le 'el"lo(e ra(gra8"j" vlakna
%ostaj" kra-a a time i manje elasti!na.
Ve.i-a se %a%ir" $o$aj" $a #olje %ove*" 'el"lo(na vlakna. Ve(iva s%rje!avaj" "%ijanje i ra(lijevanje #oje 05iltar %a%ir
ne sa$r*i ve(ivo4. U #oljim vrstama %a%ira ve(iva s" 6kro# $ekstrin t"tkalo $erivati 'el"lo(e to%ivi " vo$i
0metil'el"lo(a4. Najlo6ije ve(ivo je kolo5onij " o#lik" smolnog sa%"na kojem" se $o$aj" al"minijevi s%ojevi $a se
smola istalo*i 0koag"lira4 na vlaknima. :l"minijev ion :l
>P
hi$roli(ira i $aje vo$ikove ione koji "(rok"j" ra(gra$nj"
'el"lo(e.
.ro%a$anje %a%ira "(rok"j" oksi$i s"m%ora i $"6ika koji nastaj" i(garanjem ra(li!itih goriva. Oni s vlagom stvaraj"
kiseline koje "(rok"j" kiselost %a%ira i njegovo $aljnje %ro%a$anje.
HH

Kiselost )a)i!a 0a'i$i5ika'ija %a%ira4 "klanja se ne"trali(a'ijom %a%ira va%nenom vo$om ;a0OH4
H
koja ima %H
i(na$ 1H.
H
P

0a@4
P OH
2

0a@4
G H
H
O
0l4
Vi6ak kal'ijevog hi$roksi$a s ;O
H
i( (raka %rela(i " kal'ijev kar#onat ;a;O
>
koji se %re'i%itira 0talo*i4 na i i(me8"
'el"lo(nih vlakana.
;a0OH4
H

0a@4
P ;O
H

0g4
G ;a;O
>

0s4
P H
H
O
0l4

U "vjetima novo nastale kiselosti kal'ijev kar#onat "klanja kiselost jer %rela(i " ;O
H
i vo$". )a "klanjanje kiselosti
mo*e se koristiti i #arijev hi$roksi$ ili magne(ijev hi$rogen2 kar#onat &g0H;O
>
4
H.
.
@050D0 Pa)i!i u slia!si& tehnia&a
P!e&a na9inu )!oi.-odn*e %a%iri mog" #iti r"!no ili strojno %roi(ve$eni. Naro!ito s" 'ijenjeni r"!no %roi(ve$eni
%a%iri o$ lanenih kr%a. &nogi o$ njih imaj" vo$eni (nak koji je "tisn"t a ra(lik"je se ve-om ili manjom %ro(irno6-"
o$ ostale %ovr6ine %a%ira. Vo$eni (nak %oka("je %rav" stran" %a%ira 0slika >.H4.
P!e&a )o-!4inso* o:!adi %a%iri mog" #iti7
2-!u;e )!e4ani 0hot %resse$ %a%er !esto se o(na!ava kao H...4 glatki. Satinirani %a%ir %rola(om i(me8" (agrijanih
valjaka $o#iva ve-" glatko-" i sjaj.
2hladno )!e4ani %a%iri s" (rnate str"kt"re 0 %ol" hra%avi i hra%avi4. Hla$no %re6ani %a%iri s" gr"#lji %oro(niji sli!ni
s" r"!no %roi(ve$enim %a%irima.
U ra(li!itim tehnikama koriste se %a%iri koji moraj" "$ovoljiti (ahtjevima o$re8ene tehnike. .roi(ve$eni s" o$
naj5inijih sirovina lanenih ili kono%ljinih vlakana.
"!ta;e tehnie "gljenom kre$om ili krejonom (ahtijevaj" %a%ir 5ino (rnate str"kt"re. &okre tehnike 'rtanja 2 'rte*
t"6em lavirani 'rte*2 (ahtijevaj" %a%ir glatke str"kt"re velike $imen(ionalne sta#ilnosti i smanjene "%ojnosti. Ve(ivo
je naj!e6-e t"tkalo 6kro# $aje ve-" "%ojnost i manj" elasti!nost.
8 a-a!el tehnici #jelina %a%ira na nekim mjestima ostaje netakn"ta ili (#og la("rnosti tehnike %rosijava kro(
slojeve #oje. .ro(ra!nost i inten(itet #oje %oja!ava gr"#o (rnata %ovr6ina %a%ira. .a%iri (a akvarel naj!e6-e %ri%a$aj"
kartonima gramat"re HII21II gNm
H
. Ve(ivo je i " ovim %a%irima naj!e6-e t"tkalo. Jesto se %a%ir i %ovr6inski t"tkali
kako #i se s%rije!ilo ra(lijevanje #oje. .ovr6inski t"tkaljen %a%ir ne smije se savijati jer #i sloj t"tkala is%"'ao a #oja
#i (#og ve-e "%ojnosti $o#ila (agasitiji ton.
Ja)an )a)i! ima s%e'i5i!n" "%ojnost i str"kt"r" o$ 5inih svilenih $"$ovih ri*inih vlakana'a " kojoj s" ko$ $e#ljih
ja%an %a%ira vi$ljiva gr"#lja #am#"sova ili $e#lja svilena vlakan'a 6to ih !ini s%e'i5i!nim kao 6to se vi$i na sli'i
>.>.
Pa)i! .a g-a4 je o#i!no toniran. +oriste se tonirani 'rta-i %a%iri akvarel %a%ir 5inijeg (rna ali i gr"#lje (rnati lak6i
kartoni.
Pa)i! .a )astel mora imati gr"#o (rnat" str"kt"r" %a !esto sa$r*i %"nilo naneseno na je$n" stran" %a%ira %rilikom
%roi(vo$nje. Umjesto satiniranja #r"6enjem %ovr6ine $o#iva se #ar6"nasta str"kt"ra.
G!a?i9i )a)i!i moraj" imati svojstvo $o#rog "%ijanja vlage %a imaj" mal" koli!in" ve(iva 06kro# ili $ekstrin !e6-e
nego t"tkalo4. +ao %"nilo se koristi i $o ,IO kre$e vi6e na gornjoj strani (#og "%ojnosti gra5i!ke #oje. &inimalnim
$o$atkom gli'erina %osti*e se ve-a elasti!nost.
H>
Paus )a)i! je %ol"%ro(irni #e($rvni %a%ir nato%ljen s"6ivim "ljem koje je$nako lomi svjetlo kao i %a%irna vlakan'a.

Slika >. H <a#riano %a%iri (a akvarel


Slika >. > /"!na %roi(vo$nja %a%ira " Ja%an"


@0@0 LJEPENKA
Lje%enka je kao nositelj slike "ve$ena " 1?. stolje-". .roi(vo$i se lije%ljenjem i %re6anjem vi6e tanjih listova %a%ira ili
lijevanjem i valjanjem $o = mm $e#elog sloja %a%irne %"l%e. Lje%enka ima gramat"r" ve-" o$ 1II gNm
H
. Dola(i "
veli!ini 3IR1II 'm.
H,
Si!o-ine (a %roi(vo$nj" lje%enke s" neo#ra8ena $rvna 'el"lo(a slama #e($rvni %a%ir a najkvalitetnija lje%enka
%roi(vo$i se o$ lanenih i kono%ljinih ot%a$aka. Ovisno o vrsti )unila/ na tr*i6te $ola(i #ijele sive ili sme8e #oje. U
#ijeloj lje%en'i %"nilo je mrtvi gi%s %a je %oro(nija i krtija o$ ostalih. U sivoj i sme8oj lje%en'i %"nilo je glina. Dolje
vrste lje%enke lije%ljene s" t"tkalom ili ka(einom a lo6ije vrste vo$enim staklom ili smolnim lje%ilom.
Nedostaci l*e)ene
Jesto listovi %a%ira " lje%en'i nis" $o#ro (alije%ljeni %a se %ri t"tkaljenj" (naj" lj"6titi 0kalati4 na r"#ovima. :ko
vanjski listovi nis" $o#ro (alije%ljeni nastaj" %likovi %rilikom t"tkaljenja. Lje%enka ve-eg 5ormata se savija i krivi.
+ao %o"($ani nositelj slike koristi se lje%enka veli!ine $o >= R =I 'm 6to je !etvrtina normalnog 5ormata.
O:!ada l*e)ene
)a t"tkaljenje se koristi 32?O to%la t"tkalna oto%ina. )#og $"#ljeg %ro$iranja #olje
je koristiti , 2 ,=O2tna vr"-" oto%in" t"tkala koja se nanosi " $va nanosa.
I&)!egni!a*u se o:*e st!ane i :!ido-i. Ja!a t"tkalna oto%ina naro!ito ka$ je
mlaka ostaje ve(ana na %ovr6ini kao staklasto tvr$i sloj na kojem" -e %re%ara'ija #iti
sla#o ve(ana.
Lje%enk" je naj#olje %re%arirati em"l(ijskom %re%ar'ijom " kojoj je kon'entra'ija t"tkala ==O. Da lje%enka ostane
ravna i (a6ti-ena o$ "tje'aja vlage %re%arira se na li'" nali!j" i r"#ovima.
:.Uvo$i-7 U hvarskoj l"'i 19H9. tem%era "lje N lje%enka ,9= R 19? 'm


@0A0 PERGA$ENT
Legen$a ka*e $a je kralj E"men II o$ .ergama 0193.g.%.n.e 2 1=?.g.%.n.e4 i("mio %ergament ka$a %lanta*e %a%ir"sa
vi6e nis" mogle %o$miriti %otra*nj" (a %a%irom..rema $r"gom t"ma!enj"2oko HII. %.n.e. je$an o$ 5araona i( $inastije
.tolemejevi-a (a#ranio je i(vo( %a%ir"sa i( Egi%ta kako #i s%rije!io ra(voj W#i#liotekaW " $r"gim (emljama2to je
%rimoralo korisnike %a%ir"sa $a na8" alternativni materijal.
.ergament se i(ra8ivao %rera$om tankih ko*a naj!e6-e mla$ih *ivotinja7 ko(a ova'a tela$i magara'a %a i (mija.
.ro'es i(ra$e #io je vrlo je$nostavan. S og"ljenih *ivotinjskih ko*a o$stranila se $laka (atim se ko*a tretirala
va%nom. De%ilirana ko*a na%injala se na $rvene okvire i %ost"%no s"6ila. Slje$e-a 5a(a #ilo je #r"6enje %omo-"
v"lkanskog %ijeska i gla!anje "( %omo- kosti ili glatkim kamenom. Eto je %ergament #io tanji to je #io 'ijenjeniji.
)a$nja 5a(a #ila je nata%anje is%eglane ko*e " "lj" i s"6enje "lja s 'iljem $a se %ostigne o$govaraj"-a elasti!nost.
H=
.ergament je " Evro%i #io naj(ast"%ljeniji materijal (a %isanje $ok nije otkrivena tajna %roi(vo$nje %a%ira oko 1HII.
go$ine. I%ak !ak i $anas %oneki veoma va*ni $ok"menti is%is"j" se na %ergament" (#og njegove trajnosti i i("(etne
!vrsto-e 0 Versajski "govor No#elova nagra$a.. 4.

A0 #RVENI NOSITELJI
Drvo s%a$a " !vr6-e i te*e nositelje slike. Osim masivne $rvene $aske $anas se koriste $rvene %lo!e $o#ivene
lije%ljenjem i %re6anjem ra(li!itih %roi(vo$a $rva. )#og "nakrsnog lije%ljenja !esto s" KmirnijeL manje Kra$eL o$
masivne $rvene $aske. Svaka o$ njih %ore$ %re$nosti ima i ne$ostatke koje tre#a %ravilnom %ri%remom svesti na
najmanj" mjer".
Drvena $aska se koristi kao nositelj 6ta5elajne slike vi6e o$ ,III go$ina. Gr'i s" najvrje$nije ra$ove na $rv" sk"%ljali
" )inaotea&a. <aiM"mski %ortreti s" ra8eni na $as'i. .rve ikone " Sre$o(emlj" javljaj" se " 1. stolje-".
Sre$njovjekovno slikarstvo ra8eno je na $as'i. Na $rvenim $askama slikali s" i majstori sjeverne renesanse.
Naj!e6-e se koristi $rvo koje je karakteristi!no (a o$re8eno %o$r"!je. U Italiji se najvi6e koristila to%ola "
Ni(o(emskoj hrast li%a " Njema!koj orah " j"*noj <ran'"skoj. Leonar$o $a Vin'i je !esto koristio orah.
A060 PRESJE"I #RVA
Drvo je materijal nehomogene str"kt"re koja se naj#olje vi$i na %resje'ima $rva.
6 - s!ce
5 - s!>ni t!aci
@ - lio i a&:i*
A - o!a
G - s!> (*ed!ac+
C - :*el*ia (:i*el*+
D - godo-i
Slika 4. 1 Popreni presjek drva


Na )o)!e9no& !elnom %resjek" vi$i se sr'e sre$i6te sta#la koje je neot%orni
$io $rva %a ga tre#a "kloniti a $o#ivene $aske slije%iti. Sre$i6nji ko$ nekih
vrsta tamniji $io 0(#og 5i(iolo6kih i kemijskih %romjena $ola(i $o tamnjenja2
ko$ hrasta kestena #ora4 sr* ili je$ra' je naj!vr6-i i najot%orniji %ojas g"stog
$rva. Oko sr*i %rostire se %ojas #jeljike koji je i(gra8en o$ mla8ih i svjetlijih
H1
go$ova. Go$ovi s" go$i6nji %rirast $rva. Na svakom go$" ra(lik"je se %roljetni mek6i svjetliji $io go$a i jesenski
tvr8i i tamniji $io. Na %ojas" #jeljike vi$e se sr*ni tra'i. Sr*ni tra'i se %rote*" ra$ijalno o$ sr*i %rema kori a imaj"
(a$a-" $a #jeljik" o%skr#lj"j" hranjivim sastoj'ima. +o$ sta#ala 'rnogori'e vi$ljive s" sitne %ore %resje!enih smolnih
kanala koji tek" %aralelno s osi sta#la. +am#ijev sloj stvara $rvno stani!je. Liko kao najmla8i ali *ivi $io o$vo$i
asimilate o$ kro6nje %rema korijen". +ora je mrtvo tkivo koje " tok" rasta ras%"'ava.


Tangenci*alni (teti-ni+ )!es*e
Daske $o#ivene ovim %resjekom na(ivaj" se #o!ni'e. Naj!e6-e s" $"ljine ,m 6irine oko H= 'm i $e#ljine $o 1 'm. )a
nositelja slike nis" %rikla$ne jer se krive (#og neje$nakog "%ijanja i ot%"6tanja vlage na lijevoj i $esnoj strani. #asa
s!9anica i n*o* )!ile>e;e d-i*e dase s!edn*ice s" kvalitetni nositelji slike.
Slika ,. H Tangen'ijalni %resjek $rva
012sr!ani'a H2sre$nji'e >2#o!ni'e ,2okorak =2svje*e re(ana $aska sre$nji'a 12os"6ena $aska4
+o$ svake $aske #o!ni'e ra(lik"jemo "n"tarnj" stran" okren"t" %rema sr'" sta#la t(v. Hdesnu st!anu< i %rema kori
okren"t" Hli*e-u st!anu<0 Lijeva strana je "vijek mek6a #r*e i ranije ot%"6ta vlag" %a se i ja!e sk"%lja 6to i(a(iva
"vijanje $aske na toj strani. Eto je #o!ni'a $alje o$ sr'a vi6e se krivi. +valiteta #o!ni'a %rema kori je sve lo6ija.
Radi*alni )!es*e
Daske $o#ivene ra$ijalnim re(om na(ivaj" se #lista!e. Go$ovi im le*e okomito na 6irin" $aske %a se ne krive. To su
na*-alitetni*e dase .a nositel*a slie. )#og %"no ot%a$a ra$ijalni %resjek se koristi samo (a %ose#ne svrhe.
H3
Slika ,. > /a$ijalni %resjek $rva
A050 BI2I7KA SVOJSTVA #RVA
Drvo se sije!e ka$ je %ot%"no $o(relo ka$ vi6e ne raste " visin". Do(relo $rvo ima ve-" ot%ornost i !vrsto-" %olak6e
"%ija vlag" %a ga i gljivi'e manje na%a$aj". Najkvalitetniji $io $rva je onaj koji se %rote*e 1>I 'm o$ (emlje $o 1>I
'm is%o$ kro6nje. Drvo se sije!e (imi ka$ sa$r*i najmanje $rvnih sokova iako i ta$a %olovina njegove te*ine ot%a$a
na vo$". Daske $o#ivene %resje'ima $rva tre#aj" se s"6iti na (rak" i nekoliko go$ina $a #i se %ostotak vlage smanjio
na 1H21=O.
P!i su4en*u dola.i do ste.an*a d!-a. Drvo se najmanje sk"%lja " %rav'" osi sta#la i to I12I=O.
Slika ,. , Sk"%ljanje $rva Kra$L $asaka $o#ivenih ra(li!itim %resje'ima $rva

U ra$ijalnom smjer" vi6e se sk"%lja >2=O. U smjer" tetiva " 6irini $aske sk"%ljanje je najja!e =21IO 0slika ,.,4. O
%ri%remi $rva ovisi i kasnija kvaliteta $rva kao nositelja slike. ;ennino ;ennini %i6e $a $aske (a nositelje slike tre#a
%retho$no k"hati " vo$i ili i(lagati vo$enim %arama $a #i se "klonili 0Ki(l"*iliL4 hi$ro5ilni sastoj'i a $rvo %ostalo
sta#ilnije trajnije i mirnije. Holan$ski slikari s" koristili is%rane hrastove $aske starih #ro$skih %o$ova ili $aske $na
%ivskih #a!ava. Nakon vi6ego$i6njeg s"6enja na (rak" $aske s" lije%ili i o#ra8ivali.
St!utu!a d!-a
Drvo se sastoji o$ $rvne tvari i 6"%ljina koje %ostoje " svim vrstama $rva. S%ojevi koji i(gra8"j" $rvo s"7 'el"lo(a
kemi'el"lo(e lignin i manje koli!ine smole eteri!nih "lja 6e-era trijeslovina 0tanina4 i mineralnih tvari.
Stani'e $rva imaj" 5i(iolo6k" i mehani!k" 5"nk'ij". Dijele se na %ot%orno tkivo ili -lana %rovo$no tkivo ili sudo-e
i re(ervno tkivo ili )a!enhin. Stani'e $rva s" $"g"ljastog o#lika i i$" " smjer" rasta $rva 0osim %o%re!nog %arenhima
H?
koji i(gra8"je sr*ne trakove4. Svaka vrsta $rva ima karakteristi!n" gra8" vi$ljiv" golim okom ili %o$ mikrosko%om.
Ovisno o klimi i #r(ini rasta varira koli!ina %oje$inih tkiva 0%roljetnog i jesenskog $rva4.
Slika ,. = Stani'a $rva " %resjek"7 a4 " kosoj %rojek'iji #4 " ortogonalnoj %rojek'iji
+o$ !etinjara 0'rnogori'e4 je g!a3a *ednosta-na sastavljena je "glavnom o$ s"$ova koji se ni*" " relativno
%ravilnim ra$ijalnim ni(ovima s ne6to smolnih kanala. )#og je$nostavnosti gra8e na %resjek" s" %ravilno %oro(ni.
O$lik"j" se markantno6-" go$ova. Sr*ni tra'i nis" "o!ljivi. +a$ rast" s%oro na velikim visinama go$ovi s" tanki i
$rvo relativno g"sto. :ko rast" #r(o %revla$ava %roljetno $rvo manje g"sto s 6irokim go$ovima. ;rnogori'a s%a$a "
mek6e vrste $rva.
Drvo lista!a 0#jelogori'e4 ima slo>eni*u g!a3u " kojoj s" (ast"%ljene sve stani'e $rva. Nis" slo*ene " %ravilne
re$ove. Imaj" o$re8ene (one %ora koje se vi$e na %resjek" %o kojima se ra(lik"j"7 hrast je kol"ti!asto %oro(an orah
sre$nje kol"ti!asto li%" ja#lan i #"kv" karakteri(ira $i5"(na %oro(nost. Go$ovi nis" markantni je$va s" vi$ljivi.
Djelogori'a s%a$a " tvr8e vrste $rva.
1. "elulo.a i(gra8"je stani'e $rva. ;el"lo(a $rv" $aje svojstvo hig!oso)nost/ tj. svojstvo $a "%ija i ot%"6ta vlag"
ovisno o vla*nosti okoline. )#og nehomogene str"kt"re svi $ijelovi $rva ne "%ijaj" je$nak" koli!in" vlage. ;el"lo(a
je "(rok #"#renj" i sk"%ljanj" Kra$" $rvaL krivljenj" i %"'anj" $rva.
H. Ke&icelulo.e s" s%ore$ne str"kt"rne kom%onente. To s" 'el"lo(ne materije kra-ih molek"la o$ 'el"lo(e.
>. Lignin je manje ili vi6e amor5na tvar koja ima "log" lje%ila. Lignin %ove("je str"kt"rne je$ini'e sastavljene o$
'el"lo(e " !vrst" $rven" mas". Lignin !ini $rvo $rvom.
Ta#li'a 1. Sastav $rva
S:ST: D/V: LIST:JE JETINJ:/I
;el"lo(a =I O =I O
+emi'el"lo(e H1 O H> O
Lignin H, O H3 O

A05060 Vlaga
Vlaga je " $rv" $e5inirana kao %ostotak vo$e " o$nos" na te*in" s"he $rvene tvari. Fivo $rvo je %"no vo$e 0$rvni
sok4 koja varira s g"sto-om $rva. Tako to%ola mo*e sa$r*avati HIIO vlage !etinjari 1HI21=IO a hrast i #"kva ?I2
9IO. Eto je g"sto-a $rva manja $rvo je mek6e i sa$r*i vi6e vo$e. Jim se %osije!e $rvo se %o!inje s"6iti. Naj%rije
H9
o$la(i slo:odna -oda i( 6"%ljina. Is%aravanjem slo#o$ne vo$e $rvo g"#i na te*ini ali se ne sk"%lja. +a$ is%ari
slo#o$na vo$a $rvo sa$r*i i(me8" H= i >IO vlage 0to9a .asi;en*a vlakana4.
Is%o$ to!ke (asi-enja $rvo (#og higrosko%nosti g"#i ili %rima vlag". +a$ i( stani!nih stijenki %o!ne is%aravati -e.ana
-oda sa$r*aj vlage %a$a is%o$ to!ke (asi-enja vlakana $ola(i $o sk"%ljanja koje se nastavlja $ok $rvo ne i(g"#i sv"
vlag". )#og higrosko%nosti " "vjetima normalne vla*nosti $rvo (a$r*ava "vijek o$re8en" koli!in" vo$e. Drvo se s"6i
%rema "n"tra6njosti. Vo$a o$la(i $i5"(ijom ili ka%ilarno6-" " %o%re!nom i "($"*nom %rav'". S"6enjem $rva %ri
konstantnim "vjetima $rvo $o#iva !a-note>ni sad!>a* -lage " o$re8enim "vjetima tem%erat"re i vla*nosti. U
%rostor" s 'entralnim grijanjem ono i(nosi 12?O na normalnim okolnostima 0HI
I
; i 1=O relativne vlage4 oko 1HO.
Svje*e %osje!eno 'rnogori!no sta#lo C (a ra(lik" o$ #jelogori!nih ili lisnatih sta#ala C " %rosjek" sa$r*i oko == C
3IO vo$e " "s%ore$#i s tehni!ki 0"mjetno4 os"6enim $rvetom. O$ toga na je(gr" $rveta ot%a$a koli!ina o$ oko >= C
=IO. Djelogori!na sta#la " %rosjek" " se#i sa$r*e oko 39 C 1IIO vlage " "s%ore$#i s "mjetno os"6enim $rvetom.
Svje*e %osje!ena sta#la neka$ na(ivamo i XX(elenim $rvetomXX a to je $onekle i o%rav$ano jer takvo sta#lo sa$r*i
ot%rilike je$nak "$io vlage " se#i kao i jo6 ne %osje!eno sta#lo. .ri tome tre#a re-i $a se "k"%ni sa$r*aj vlage mijenja
s o#(irom na vrst" sta#la kao i stani6te o$nosno "vjete okoli6a " kojima se sta#lo ra(vija.
Sa$r*aj vlage o$nosno vlaga sta#la %re$stavlja on" vrije$nost koj" na(ivamo vo$om " sta#l". Ov" -emo vrije$nost
o(na!iti slovom " i i(ra*avamo je " %osto'ima. Vlaga $rveta $aje nam %otre#ne %o$atke o o$nos" koli!ine vo$e mv "
sta#l" i $rvene mase #e( sa$r*aja vlage mo0tehni!ki os"6ena $rvena s"%stan'a mo4.
+oli!in" vo$e " s"%stan'i $rveta mog"-e je stoga i(ra!"nati %rema 5orm"li kako slije$i7
$rvo se mjeri " svje*em stanj" 0ka$ jo6 "vijek sa$r*i vlag" " se#i m"4 a (atim se mjeri i " 0tehni!ki4 os"6enom stanj".
&e8"so#na ra(lika i(me8" ove $vije mase 0m" 2 mo4 %re$stavlja mas" vo$e " sta#l".
Vlaga d!-eta ,Vla>no d!-o (&u+ L $asa suhog d!-eta (&o+M$asa suhog d!-eta (&o+N 6FF
U %raksi s" %romjene sa$r*aja vlage " $rv" relativno velike. Na %rimjer %ri %rosje!noj tem%erat"ri i relativnoj
vla*nosti (raka o$ ?IO $rvo se s"6i $o ravnote*nog sa$r*aja vlage o$ 11213O. :ko se relativna vla*nost smanji na
,IO sa$r*aj vlage " $rv" -e %asti na ?O. :ko #i se relativna vla*nost %onovno $igla na ?IO sa$r*aj vlage " $rv" #i
teoretski %orastao o%et na 11213O.

makro snimke nekih %oro(nijih i manje %oro(nih vrsta $rva
A05050 Su)l*an*e i 4i!en*e
>I
Ot%"6tanjem ve(ane vo$e %o!inje sk"%ljanje $rva i traje $ok " $rv" ima vo$e. =to *e d!-o gu4;e -i4e se su)l*a.
)#og g"6-e str"kt"re $rva hrast i #"kva imaj" vol"mno sk"%ljanje o$ 1=2HIO. +o$ %oro(nih vrsta $rva kao 6to s"
to%ola i !etinjari sk"%ljanje varira o$ 1I21=O.
Ta#li'a H Sre$nja kontrak'ija (a %romjen" relativne vla*nosti o$ 1O
Vrste $rva Tangen'ijalni %rava' /a$ijalni %rava'
.oro(no $rvo 0 svijetla $rva !etinjari %oro(ni hrast i #"kva 4 IHO 2 I >O I1IO 2 I1=O
G"sto $rvo 0 tvr$a $rva g"sti hrast i #"kva #re(a i #rijest 4 I>O 2 I,O I1=O 2 IHIO

.romjene $imen(ija ovise o %rav'" " kojem je $rvo sje!eno. +o$ tangen'ijalnog re(a 4i!ina isje!ene $aske ide u
tangenci*alno& )!a-cu a $e#ljina " ra$ijalnom. +o$ ra$ijalnog re(a 4i!ina isje!ene $aske ide u !adi*alno&
)!a-cu a $e#ljina " tangen'ijalnom. Daska -e se manje kriviti ako joj 6irina i$a " ra$ijalnom smjer".
Drvo (#og %romjene vla*nosti %rima i ot%"6ta vlag" (#og !ega se 6iri i sk"%lja. Te "!estale %romjene $imen(ija
na(ivamo Kra$ $rvaL. Eirenje $rva je 6irenje materije $rva. Stani'e $e#elih stani!nih stijenki 6irit -e se i sk"%ljati vi6e
nego stani'e tankih stani!nih stijenki. G"sto $rvo koje sa$r*i vi6e $rvene tvari %o je$ini'i vol"mena vi6e se sk"%lja i
6iri. .ro$iranje vlage " 6"%ljine nema nikakvog "tje'aja. I $e#ljina $rvene $aske ima "tje'aj na Kra$L $rva. De#ela
$aska se 6iri manje o$ tanke. )a vrijeme %ro'esa sk"%ljanja o$re8ene hi$roksilne gr"%e 02OH4 se vremenom %ove*" i
ne mog" %onovno a%sor#irati vo$". Sk"%ljanje %ostaje " o$re8enoj mjeri trajno. +ao %oslje$i'a toga stare $rvene
%lo!e stvaraj" nek" vrst" o%ne koja je %re%reka (a vlag".
/a(like s%e'i5i!ne g"sto-e " kr"g" je$ne vrste sta#ala mog" se ras%o(nati %rema 6irini "n"tarnjih %rstena 0go$ova4.
Tako je jasno vi$ljivo $a je 6irina %rstena na %rimjer smreke " skan$inavskim (emljama " kojima je vegetativni
%erio$ (natno kra-i %"no manja o$ %rstena smreke koje s" i(rasle i ra(vile se " %o$r"!jima Sre$nje E"ro%e g$je
%erio$ vegeta'ije i%ak vremenski (natno $"lje traje i g$je vla$aj" %"no %ovoljniji klimatski "vjeti.
Sli!na ra(lika " 6irini %rstena ko$ sta#ala vi$ljiva je i ka$ je rije! o %o$r"!jima s ra(li!itom na$morskom visinom C
6to je na$morska visina ni*a to s" %rsteni " sta#l" smreke 6iri. Go$ine ra(voja s %ovoljnijim klimatskim "vjetima
tako8er %ovoljno "tje!" na 6irin" %rstena (a ra(lik" o$ onih go$ina " kojima vla$aj" ne%ovoljniji klimatski "vjeti 0na
%rimjer ni*e tem%erat"re tijekom go$ine $"*i (imski "vjeti o$ "o#i!ajenih i sli!no4.
S%e'i5i!na g"sto-a 0gN'm>4
Smreka I>IY. I,>Y. I1,
Dor I>IY. I,9Y. I?1
Hrast I>9Y. I1=Y. I9>
D"kva I,9Y. I1?Y. I??
Dongossi 0tro%sko $rvo4 I9=Y. 1I,Y. 11,
+a$ #ismo is"6eno $rvo tako %re6ali $a " njem" ne ostane niti je$na %ra(nina ili 6"%ljina $ogo$ilo #i se
slje$e-e7 %re6ana $rvena s"%stan'a ra(li!itih vrsta sta#ala imala #i je$nak" s%e'i5i!n" g"sto-". Nje(ina
vrije$nost kretala #i se oko 1= gN'm> i %re$stavljala #i !ist" g"sto-" s"%stan'e stani'a $rveta. Velike
ra(like " s%e'i5i!noj g"sto-i %oje$inih vrsta sta#ala temelje se "%ravo na "k"%nom "$jel" s" stani!ne
s"%stan'e $rveta i "n"tarnjih %ora 06"%ljina4 " sta#l".

A050@0 Oolna at&os?e!a
>1
Dvije glavne karakteristike (raka s" tem%erat"ra i relativna vla*nost.
Te&)e!atu!a ima relativno mali "tje'aj na sta#ilnost $rva koje je %ravilno s"6eno. In$irektni "tje'aj tem%erat"re
(#og "tje'aja na relativn" vla*nost je velik.
Vla>nost je koli!ina vo$e koja se kao %ara nala(i " (rak". I(ra*ava se #rojem grama vo$ene %are " m
>
vla*nog (raka.
To je a%sol"tna vla*nost. Relati-na -la>nost je$naka je omjer" a%sol"tne vla*nosti (raka %rema maksimalnoj
vla*nosti koj" #i (rak mogao imati %ri istoj tem%erat"ri. I(ra*ava se " %osto'ima. Jako je (na!ajna %ri kon(erva'iji
m"(ejskih %re$meta.
U ta#li'i > $ana je koli!ina vo$ene %are " gramima koj" sa$r*i 1m
>
(raka ka$ je %ot%"no (asi-en vlagom 0relativna
vla*nost je 1IIO4.

Ta#li'a >
Tem%. 0
I
; 4 1I HI >I ,I =I 1I 3I 9I 1II
Vo$a 0 gNm> 4 9, 13> >I, =11 ?H9 1>I1 19?I ,H>I =93I

Na %rimjer ako (rak tem%erat"re >I
I
; sa$r*i 1=H g vo$e %o m
>
relativna vla*nost je =IO.
01=H N >I,4 R 1II G =IO
:ko se tem%erat"ra (raka smanji relativna vla*nost -e %orasti "( ist" a%sol"tn" vla*nost (raka. Do-i -e $o
kon$en(a'ije vlage.

8 &u.e*si& )!osto!i&a slike na $rv" s" (imi i(lo*ene s"hoj atmos5eri (#og 'entralnog grijanja a ljeti $osta
vla*noj atmos5eri. Neo#ra8ena $aska reagira na %romjene vlage s o#je strane %o$je$nako. +o$ osliane dase
%ovr6ina slike $jel"je kao %re%reka (a vlag" i $ovo$i $o asimetri!ne ras%o$jele vlage "n"tar %lo!e. Svaki sloj 0lak
#oja %re%ara'ija4 na %ovr6ini $rva te*i smanjiti %rijela( vlage " $rvo i i( $rva. Doja i %re%ara'ija iako %ro%"6taj"
vlag" %r"*aj" o$re8eni mehani!ki ot%or koji stvara na)etosti na licu slie. +a$ relativna vla*nost %a$ne na >IO i
ni*e vlaga " $rv" %a$ne $o 1 ili 3O. Neo#ra8ena strana s"6enjem se sk"%lja (natno vi6e %a se %lo!a krivi. ."kotine "
sloj" #oje i %o$loge %ostaj" nagla6ene ka$ se krivljenje %ove-a. Dola(i $o la#avljenja sloja #oje i %re%ara'ije "(
o$vajanje i lj"6tenje slojeva.
+o$ %lo!a sastavljenih o$ nekoliko $asaka krivljenje mo*e #iti ra(li!ito " %oje$inim s%ojenim $askama. Jesto s"
s%ojene $aske $o#ivene tangen'ijalnim ili ra$ijalnim re(om ili re(om koji je i(me8" njih. +a$ se %lo!a sastavi ona je
ravna ali vremenom (#og ra(li!itog %ona6anja %ri %rimanj" i ot%"6tanj" vlage %rav'i sk"%ljanja i 6irenja nis" isti i
nastaje o$vajanje "n"tar slojeva.
A050A0 O4te;en*a d!-a .:og >i-ih o!gani.a&a
Drvo je (#og 'el"lo(e i higrosko%nosti %o$lo*no na%a$" %ara(ita koji ga mog" %ot%"no "ni6titi.
60 Suha t!ule> $rva je re("ltat $jelovanja ra(li!itih gljiva koje se sastoje o$ $"gih 'jevastih sta#ala'a. +isik i vlaga s"
im %otre#ni (a rast. Drvo sa sa$r*ajem vlage is%o$ 1?2HIO %rakti!no nije nika$a na%a$n"to o$ gljiva. Tr"le*i s"
gre6ke " #oji 0#ijela tr"le* 'rvena ili sme8a tr"le* #oginjava tr"le*...4 i kon(isten'iji $rva (#og kemijske ra(gra$nje
lignina i 'el"lo(e.
>H
50 Inseti na%a$aj" *ivo o#oreno neo#ra8eno i o#ra8eno $rvo. Larve k"ka'a s" glavni ne%rijatelji $rva. +"k'i
%ola*" jaja " %"kotinama $rva a larve %rave " $rv" ho$nike kojih mo*e #iti toliko $a "n"tra6njost $rva %retvore "
nek" vrst" sa-a. Drvo na%a$n"to 'rvoto!inom ima manj" mehani!k" ot%ornost naro!ito na "$ar lako %"'a i lomi se.


$rvo na%a$n"to insektima i(gle$ ra(nih vrsta $rva

A0@0 VRSTE #RVENIH PLO7A

A0@060 $asi-na d!-ena )lo9a (dasa+
Ne$ostatak masivne $rvene $aske je $a se krivi i ras%"'ava a na%a$aj" je i ra(ni insekti. Njen i(#or %ri%rema i
o#ra$a te ne$ostatke moraj" svesti na najmanj" mjer". +ao nositelji slike smatraj" se kvalitetnije mek6e vrste $rva jer
t"tkalo " njih $"#lje %ro$ire. )#og manje g"sto-e $rva manje se i sk"%ljaj".
Danas se $rvo re*e tangen'ijalnim re(om. Samo s" sr!ani'a i njoj %rile*e-e $vije $aske sre$nji'e %o"($ani nositelji.
+o$ $aske sr!ani'e tre#a "kloniti sr'e i( sre$ine $aske i $o#ivene $aske (alije%iti %ravilno ali o#rn"to o$ %olo*aja
kojeg s" imale " sta#l"Q stran" kore sa stranom kore stran" sr'a sa stranom sr'a 0slika ,.14.
P!e)a!aci*a se stavlja na mek6" tj. lijev" stran" sre$nji'e koja %re%ara'ijom i slojevima #oje %ostaje o$re8ena
%re%reka (a vlag" 0Sigo S"mmere'ker7 K .o$loge 6ta5elajske slikeL4. Daska se o#ra$i #lanjom $a #i #ila ravna a
(atim se na lijevoj strani nagre#e ("%!astom #lanjom $a #i 6to #olje ve(ala t"tkaln" oto%in" 0%ove-a se %ovr6ina (a
ve(ivanje4. Daska sr!ani'a ima o#je $esne strane %a je sveje$no na kojoj strani -e #iti %re%arirana. Drvo koje ima
smole sla#ije -e ve(ati t"tkalo i %re%ara'ij". .retho$no se s&ola uloni osa%"njenjem s %ota6om 0kalij kar#onat4 ili se
oto%i %omo-" ota%ala.
)a tutal*en*e se koristi -!u;a DE-tna tutalna oto)ina. Nanosi se na li'e nali!je i sve #ri$ove. Nakon s"6enja
%rvog nanosa mo*e se staviti jo6 je$an ali sla#ije kon'entra'ije. Neki slikari " $r"gi sloj t"tkala stavljaj" kre$" ili
ga6eni gi%s i t"%kanjem ga nanose na ne%ot%"no s"hi %rvi sloj. T"tkaljena %lo!a s"6i se H2> $ana " vo$oravnom
%olo*aj" na %ro(ra!nom mjest". S"hi o#ijeljeni sloj na li'" i #ri$ovima lagano se #r"si i o%ra6i.
P!e)a!aci*a na d!-u nanosi se u G-C u!4tenih nanosa. T"tkalna oto%ina je ne6to ja!e kon'entra'ije nego ko$
%latna 123 O2tna. Istim #rojem nanosa (a6ti-"j" se i #ri$ovi %lo!e. Na $rv" se mog" koristiti sve vrste %re%ara'ija.
Neki slikari na %ole8in" nanose to%li laneni 5irnis i $ok je jo6 vr"- #r"snim %a%irom ga "tar" " smjer" *i'e $rva a
$r"gi %"t " %o%re!nom smjer". Na $o#ro os"6eni sloj 5irnisa nanose sloj sivo tonirane "ljene #oje.
Na starim slikama na $rv" !esto se mo*e vi$jeti $a je d!-o o:li*e)l*eno tan*i& laneni& )latno& na kojem se nala(i
%re%ara'ija. .latno 5i(i!ki o$jelj"je slikani sloj o$ $rva. U sl"!aj" ras%"'avanja $rvene %lo!e %latno -e sa slojem
%re%ara'ije i #oje ostati !itavo. Ovaj na!in osig"ravanja slike se i $anas %re%or"!"je naro!ito ko$ %lo!a ve-ih 5ormata
>>
lije%ljenih i( vi6e $ijelova. Na%eto %latno ili !vr6!a ga(a stavlja se na %rvi sloj vla*ne %re%ara'ije $o#ro se "tisne
g"menim valjkom %reko !istog %a%ira %a(e-i $a ne ostan" (ra!ni mjeh"ri i $a se %latno ne ra(v"!e "koso. +a$ je
%re%ara'ija s"ha o$re*" se na "glovima trok"tasti $ijelovi %latna a %revoji %latna se %revij" na %ole8in" %lo!e.
.re%ara'ija se nanosi i na #ri$ove i kona!no na nali!je $a #i $rvena %lo!a #ila %ot%"no (a6ti-ena.
2a s)!*e9a-an*e !i-l*en*a $rvene %lo!e koriste se naro!ito na starim ikonama u>l*e:l*ene d!-ene let-ice. Je$na
letvi'a je "*lije#ljena s je$nog a $r"ga s $r"gog #ri$a %lo!e. Ne i$" %reko 'ijele 6irine %lo!e nego najvi6e $o ,N= 6irine
0slika ,.94. Go$ovi "tornih letvi moraj" #iti okomiti na 6irin" letve. +o$ $rvenih %lo!a koje s" lije%ljene i( vi6e
$ijelova koristili s" se d!-eni le)ti!i koji le*e "%"6teni na %ole8ini %lo!e i(me8" $va sastavljena $ijela koja !vrsto
s%ajaj" a %lo!i ne $o(voljavaj" sk"%ljanje i 6irenje " vo$oravnom smjer" 0slika ,.?4. Uo!eno je $a $rveni le%tiri
ras%"'avaj" %a se "mjesto njih stavljaj" )!a-outni u&eci $rva.
+rivljenje sastavljene $rvene %lo!e s%rje!ava se i %ostavljanjem )a!eta>e 0slika ,.94 koj" !ine "nakrsno slo*ene
"*lije#ljene letvi'e " vertikalnom i hori(ontalnom smjer". Vertikalne letvi'e lije%e se $"* go$ova a hori(ontalne s"
slo#o$ne %a omog"-"j" slo#o$niji ra$ $rva. Ovaj na!in (a6tite omog"-"je sastavljanje $asaka " %lo!" ve-ih
$imen(ija.
Slika ,. 1 Isije'anje sre$i6njeg $ijela $aske $a se $o#ije mirnija $aska 01H2$aska sr!ani'a i >,2$aska sre$nji'a4 lije%ljenje $asaka " ve-"
$ask" 0=4
Slika ,. 3 +rivljenje ra(li!ito s%ojenih $asaka 0%ravilno i ne%ravilno s%ojene $aske 4
A0@050 Plo9e -lanatice
.lo!e vlaknati'e 0lesonit %lo!e4 %roi(vo$e se o$ ot%a$aka $rva mokrim %ost"%kom. Drveni ot%a'i se "sitnjavaj" i
rask"havaj" vo$enom %arom $a se $rvena masa ra(vlakni. &asa se mije6a "mjetnom smolom ili vo6tanim em"l(ijama
i i(lijeva na metaln" %o$log" %rema(an" %ara5inom. U hi$ra"li!nim sitastim %re6ama "klanja se vo$a. Tvr$e %lo!e
vlaknati'e imaj" je$n" hra%avositast" a $r"g" navo6tenoglatk" stran". Homogene s" ne krive se niti ras%"'avaj"
manje reagiraj" na %romjene vla*nosti o$ masivne $rvene $aske.
+ao slikarska %o$loga naj#olje s" %lo!e de:l*ine A &&. Jvrsto-a %lo!e ovisi i o $imen(ijama %lo!e. .lo!e $"*ine
strani'a $o =I 'm ostaj" ravne $ok se %lo!e ve-ih $imen(ija (#og te*ine savijaj" i tre#a ih lije%iti " !vrste $rvene
okvire
.lo!a se mo*e o#ra8ivati na je$noj i $r"goj strani. Glatk" %ara5iniran" stran" tre#a o$mastiti $a #i t"tkalna oto%ina
mogla !vrsto ve(ati. Dr"6enje #i $ovelo $o neje$nakog "%ijanja. O$ma6-"je se kr%om namo!enom a'etonom ili
smjesom >N, alkohola i 1N, amonijaka. T"tkali se s o#je stran 3O2tnom oto%inom t"tkala. U $r"gi sloj t"tkala mo*e
se staviti malo kre$e. .re%ara'ija se %ravi sa 1O2tnom oto%inom t"tkala. Nanosi se =21 slojeva %re%ara'ije. :ko se
o$a#ere hra%ava strana (a li'e %lo!e $o#ro j" je kitati em"l(ijskim kitom o$ kre$e lito%ona ja!e t"tkalne oto%ine i
lanenog 5irnisa.
>,

Slika ,. ? S%ajanje $asaka "metn"tim le%tirima i klinom

Slika ,. 9 S%ajanje $asaka "*lje#ljenim letvama i %arketa*om
A0@0@0 Plo9e l*e)l*enice
=)e!-)lo9e
Sastavljene s" "nakrsnim lije%ljenjem listova 5"rnira koji se %roi(vo$e re(anjem %iljenjem ili lj"6tenjem i( tr"%a'a
$rva. Drvo se mo!i $a #i omek6alo. <"rniri se naj!e6-e $o#ivaj" lj"6tenjem. Tr"%a' se okre-e a no* s njega lj"6ti
K%la6tL $e#ljine I?2>= mm. .la6t se namata na valjak i sije!e " listove o$re8ene $"*ine. Lj"6teni 5"rnir je naj!e6-e
ras%"'an na strani no*a 0"n"tarnjoj strani4. +o$ %lo!e lje%ljeni'e tre#ala #i #iti vanjska strana vanjskih listova %lo!e i
vanjska strana lj"6tenog 5"rnira. Un"tarnja strana #i tre#ala #iti okren"ta %rema sre$ini %lo!e.
.ri t"tkaljenj" i nano6enj" %re%ara'ije )uotine nastale " %ro'es" %roi(vo$nje 5"rnira #"#re i ras%"'avaj". To s"
sla#a mjesta koja vremenom %"'aj" (#og $jelovanja vlage i na%etosti koje ona i(a(iva " $rv" i slikanom sloj".
De#ljina %lo!a o$ 1 mm $ovoljna je (a manje 5ormate.
De#lje %lo!e o$ #arem 1H mm koriste se (a 5ormate ve-e o$ 1 m. I njih je %otre#no lije%iti " !vrste okvire.
>=

Slika ,. 1I Do#ivanje lj"6tenih i re(anih 5"rnira
8)ot!e:o& !e.anih i )il*enih ?u!ni!a/ koji s" manje %oro(ni i manje is%"'ani %lo!a %ostaje kvalitetnija. S%ojevi
5"rnira i na tim %lo!ama vremenom %ostaj" mjesta na kojima %o!inje lj"6tenje.
+valiteta %lo!a lje%ljeni'a ovisi o vrsti $rva i( kojeg s" lje%ljeni'e %roi(ve$ene i vrsti lje%ila. Najsla#ije %lo!e s" i(
#"kovog $rva. One se krive %a %re%ara'ija na njima ras%"'ava. .lo!e i( &eanih -!sta d!-a kao 6to s"7 jasenovo
johino #re(ovo i %rekomorskih vrsta kao 6to s"7 ok"me ga#oon $rvo kvalitetnije s". Troslojne %lo!e 0tri%leks
%lo!e4 sa strani'ama $o =I 'm s" naj%o"($anije.
Panel-)lo9e s" tako8er lje%ljeni'e $e#ljine HI2>I mm !ija je sre$ina sastavljena %ravilnim lije%ljenjem letvi'a mekog
$rva. <"rniri %olo*eni okomito " o$nos" na smjer letvi'a nala(e se s vanjskih strana.
Ne$osta'i %lo!a lje%ljeni'a mog" se smanjiti o:l*e)l*i-an*e& )lo9a lje%ljeni'a tankim rijetkim %latnom koje 5i(i!ki
o$jelj"je slik" i osig"rava joj trajnost.
.lo!" naj%rije tre#a o#r"siti i ohra%aviti s o#je strane. Nanosi se ?O2tna to%la t"tkalna oto%ina. Jo6 vla*na %lo!a
o#r"si se #r"snim %a%irom sre$njeg (rna. Nanese se jo6 je$an nanos t"tkalne oto%ine. Na%eto %latno se "tisk"je i
i(ravnava na %ovr6in" %lo!e. .lo!a se mora s"6iti H2> $ana. Uglovi %latna se $ijagonalno re*" %revij" na %ole8in"
%lo!e i lije%e. Na %ole8in" %lo!e o$mah se lije%i 0ka6ira4 !vrsti %a%ir kra-i (a 1 'm o$ 5ormata %lo!e. .reko !istog
%a%ira g"menim valjkom %riti6-e se i i(ravnava %a%ir. O#lije%ljena %lo!a se o%tereti i s"6i nekoliko $ana. )atim se
t"tkali s o#je strane 1O oto%inom t"tkala i nakon toga %re%arira.:ko je %lo!a kvalitetna o#lje%ljivanje tankim
%latnom nije n"*no. Nakon #r"6enja t"tkali se vr"-om ?O2tnom oto%inom t"tkala i %re%arira. .ole8ina %lo!e (a6ti-"je
se to%lim lanenim 5irnisom i olovnom #ijelom #ojom koji se #r"snim %a%irom $o#ro "tar" " %ore $rva. Dri$ovi se
tako8er moraj" o#ra$iti.
>1
1 2 no*
H 2 %otisna %ol"ga
> 2 vanjska strana %la6ta
, 2 "n"tarnja strana %la6ta Kstrana no*aL
= 2 $esna strana
1 2 lijeva strana

Slika ,. 11 Vrste $rvenih %lo!a

Vi'en(o <o%%a tem%era na $as'i " #ogato re(#arenom okvir"


G0 $ETALNI NOSITELJI
&etaln" %ovr6in" kao i svak" $r"g" %ovr6in" na kojoj se slika tre#a %ri%remiti $a #i mogla ve(ati %re%ara'ij" koja -e
osig"rati sta#ilnost %o$loge i #oje. &etalne %lo!e s" osjetljive na %romjene tem%erat"re (#og kojih se ste*" i raste*"
naro!ito ka$ s" ve-ih $imen(ija i ko$ ve-ih tem%erat"rnih %romjena. &etali s" %o$lo*ni koro(iji (#og $jelovanja
atmos5erilija 2 kisika vlage ;O
H
s"m%orovih oksi$a i $r"gih agresivnih %linova " (rak". Elektrokemijska koro(ija
koja nastaje (#og stvaranja lokalnih galvanskih !lanaka na %oje$inim mjestima na %ovr6ini metala "(rok"je o6te-enja
metalne %o$loge i %ro%a$anje slikanog sloja na njoj.
+oro(ija %o!inje na %ovr6ini %ri !em" $ola(i $o %romjene kemijskih i mehani!kih oso#ina metala. +oro(ijske
%revlake s" ko$ velikog #roja metala homogene i elasti!ne i (a6tita s" o$ $aljnjih %ro%a$anja. Hr8a na *elje(" je
nehomogena i krhka (#og !ega *elje(o %ro%a$a sve $"#lje. Nastaje oksi$a'ijom *elje(a " vla*noj okolini s relativnom
vla*no6-" vi6om o$ 3IO. Hr8a je hi$rati(irani *elje(ov oksi$. Svje*a hr8a je *"tosme8e $o sme8e #oje $ok stara
hr8a ima siv" #oj" koja i$e %rema 'rnoj. Ima manji vol"men o$ svje*e i sa$r*i manj" koli!in" vo$e.
>3


<rans van &erris stariji Slikarstvo "ljeN#akar Jan van +essel Fivotinje "lje na #akr"

U 1,. stolje-" ;ennino ;ennini %i6e $a s" *elje(ni limovi ne%o$esni (a slikanje jer $jelovanjem kisika " vla*nim
"vjetima koro$iraj" a %roi(vo$ koro(ije ima ve-i vol"men o$ metalnog *elje(a 6to $ovo$i $o o$vajanja slikanog
sloja i $e5orma'ije slike. U evro%skom slikarstv" 11. stolje-a koristio se #akar kao metalni nositelj. U s"him "vjetima
na %ovr6ini #akra (#og oksi$a'ije s kisikom i( (raka nastaje 'rveni oksi$ #akra 0;"
H
O koji s%rje!ava $aljnj" koro(ij".
U "vjetima ve-e vla*nosti " (rak" %ris"tni %linovi kao SO
H
i ;O
H
$jel"j" koro(ivno na je$noj i $r"goj strani #akrene
%lo!e. Oni $ovo$e $o stvaranja tamnih mrlja i naslaga %ro$"kata koro(ije koje %otje!" o$ #akrovog 0II4 oksi$a 0;"O4
ili #akrovog 0II4 s"l5i$a 0;"S4.
$etalna )o-!4ina ao nositel* slie tre#a $a ima $e#ljin" najmanje 1 mm. .rije #ilo kakve o#ra$e mora je o!istiti
$a #"$e metalno !ista. &etali se !iste mehani!ki7 !eli!nim !etkama #r"snim %a%irom i %jeskarenjem mla(om
kvar'nog %ijeska ili staklenim (rn'ima %o$ %ritiskom. .jeskarenjem se %osti*e hra%ava %ovr6ina koja #olje ve*e
%re%ara'ij". .ose#no je to va*no (a glatke al"minijske %lo!e. &asno-a se "klanja ota%alom.
.lo!" ili lim o$ *elje(a ili !elika tre#a %rema(ati tankim nanosom lanenog 5irnisa na %ole8ini i sa strane i malo
(a%e-i. Nakon toga se nanosi %re%ara'ija. +o$ ostalih metala to nije %otre#no.
P!e)a!aci*a se %ri%rema o$ lanenog 5irnisa i olovnog #jelila koji $aje %ast" i(vrsne %lasti!nosti a s "ljem stvara
olovni sa%"n koji $jel"je antikoro(ijski. +"%ljena "ljena olovna #ijela #oja nije $o#ra (a ov" svrh" jer je ve(ana s
makovim "ljem koje s%orije s"6i i $aje mek6i 5ilm. .re%ara'ija se nanosi t"%kanjem okr"glim kistom " tankom i
%ro(irnom nanos". Nakon nekoliko $ana s"6enja nanosi se $r"gi sloj a (a %ar $ana i tre-i. .re%ara'ij" je %otre#no
s"6iti na svjetl" nekoliko mjese'i. .rije slikanja $o#ro je $a se lagano o#r"si kako #i #olje ve(ala "ljen" #oj".
:l"minij se o$ koro(ije 6titi eloksiranjem ili ano$i(a'ijom. Eloksiranje je elektroliti!ko oksi$iranje al"minija kojim se
na %ovr6ini al"minija stvara oksi$ni sloj koji $o#ro ve*e sve vrste %re%ara'ija. :l"minij se stavlja na ano$" %a se
>?
%ost"%ak na(iva i ano$i(a'ija. Ne%osre$no %oslije eloksiranja %ore nastalog :l
H
O
>
otvorene s" i i(vrsno %rimaj" #oj"
koja "la(i " %ore a nakon (atvaranja %ora ostaje " njima.
Indust!i*sa .a4tita &etala
+oliko go$ se tr"$ili $a %rema(i na metalima #"$" kom%aktni i%ak s" (#og mikro %ora %ro%"sni (a vlag" i kisik koji
$ovo$e $o koro(ije. )#og toga se %rema(ima $o$aj" inhi#itori koro(ije kao 6to s" antikoro(ivni %igmenti ili se
metali o#ra8"j" anorganskim kemijskim %ost"%'ima kojima se na %ovr6ini metala stvara relativno !vrsti sta#ilni s%oj
koji osig"rava $a se o#ojeni %rema( #olje %ove*e. U sl"!aj" $a se on o6teti o#ojeni antikoro(ivni %rema( -e osig"rati
(a6tit".
Tako se al"minij (a6ti-"je stvaranjem amor5nog al"minijevog kromata ili al"minijevog i kromovog 5os5ata.Jelik se
(a6ti-"je stvaranjem *elje(ovog i 'inkovog 5os5ata. ;inkov 5os5at $aje maksimaln" (a6tit" o$ koro(ije. Stvaranjem
5os5atnog sloja na %o'in!anom !elik" tretira se 'ink i !elik.
O%-enito %ost"%ak (a6tite metala sastoji se o$ temeljnog %rema(a koji ima manje ve(iva 0smole4 a $osta
antikoro(ivnog %igmenta i (avr6nog %rema(a s vi6e smole koja $aje sjaj i (a6tit" o$ vanjskih "tje'aja. )a (a6tit"
al"minija i o#ojenih metala koriste se reaktivni temelji koji (a6ti-"j" i aktiviraj" %ovr6in" metala $a #olje ve*e (avr6ni
%rema(.

Georg <legel n.morte "lje na #akr"
>9

C0 PIG$ENTI
/ije! #oja o(na!ava $va %ojma. .rvi o%ti!ki %ojam o(na!ava 5i(ikalne oso#ine
svjetlosti tj. osje-aj kojega " ok" stvara svjetlost emitirana i( nekog i(vora ili
re5lektirana s neke %ovr6ine. Dr"gi %ojam o(na!ava tvar koja ima svojstvo %rekriti
i o#oji $r"ge tvari.
G$je nema svjetlosti svi nam se %re$meti !ine 'rni a ka$ s" osvijetljeni
ra(lik"jemo njihove #oje. Svjetlo je elektromagnetsko (ra!enje isto kao i ra$io ili TV valovi. Na6e oko i( velike skale
elektromagnetskih valova registrira valne $"*ine ,II23II nm 0nm je o(naka (a nanometar 1nmG 1I
29
m4. S"n!eva
svjetlost sastoji se o$ ni(a #oja koje !ine s%ektar. Svjetlosni titraji o$re8ene valne $"*ine i(a(ivaj" " na6em ok"
%o$ra*aj koji osje-amo kao *"to 'rveno (eleno it$. O#ojenost neke %ovr6ine mo*emo shvatiti kao svojstvo materije
$a ra(la*e #ijel" s"n!ev" svjetlost o$re8ene elektromagnetske valove a%sor#ira a $r"ge re5lektira i ti i(a(ivaj" "
na6em ok" $o*ivljaj #oje.
Dijela #oja %ovr6ine (na!i %ot%"n" 0ne (r'aln" ali ravnomjern"4 re5leksij" 'rna %ot%"n"0ne a%sol"tn" ali
ravnomjern"4 a%sor%'ij". ;rvena %ovr6ina a%sor#ira valove svih #oja s%ektra osim 'rvenih koje re5lektira %a je i
vi$imo 'rvenom. Do*ivljaj #oje nije "vijek "(rokovan a%sor%'ijom i re5leksijom svjetla. Doja %lavog ne#a i ve!ernje
'rvenilo %oslje$i'a s" $is%er(ije svjetlosti na sitnim ka%lji'ama vo$e ili sitnim ka%lji'ama %ra6ine. Snijeg 6e-er...
i(gle$aj" nam #ijelo jer se svjetlo $is%er(ira na kristalnim %lohama sitnih kristala o$ kojih se te tvari sastoje.
U slikarstv" #oja je glavno sre$stvo i(ra*avanja i najva*niji element slike. Doja je 5i(ikalna mje6avina ve(iva i
%igmenata s $o$a'ima koja ima svojstvo #ojanja %okrivno ili trans%arentno %ovr6ine na koj" je nanesena i
%ove(ivanja s njom.
Pig&enti su o#ojeni %rah neto)l*i-i s" " vo$i ve(ivima i ota%alima. Sitne !esti'e %igmenata $is%er(irane s" "
ve(iv" i vi$ljive %o$ mikrosko%om (a ra(lik" o$ :o*ila !ije s" !esti'e to%ljive i toliko sitne $a s" nevi$ljive. Naj5iniji
%igmenti %rola(e kro( sito s 11.III o!i'a N 'm
H
.
Osnovno svojstvo %igmenata je o#ojenost 0 #oja kroma4 koj" ve(ivo mora 6to manje mijenjati. Ve(ivo ne smije
mijenjati kemijska svojstva ni valersk" vrije$nost 05ran'. vale"r G vrije$nost svjetlina #oje4 %igmenata.
)a slikarske svrhe #iraj" se %igmenti %rema svojstvima koje %re5erira o$re8ena slikarska tehnika. Na %rimjer
trans%arentni %igmenti koriste se (a akvarel i la("rne %rema(e " $r"gim tehnikama. .igmenti ot%orni na alkalije
0l"*ine4 moraj" se koristiti " 5resko tehni'i. Ve(ivo %igmenata i %o$loga tre#aj" 6to manje "tje'ati na %romjene #oje
%igmenta i na njihova kemijska i 5i(ikalna svojstva kako #i sli'i osig"rali a"tenti!nost !vrsto-" i trajnost .
K!o. )o-i*est slia!st-a o$re8ena ra($o#lja #ila s" ograni!ena " i(#or" %igmenata. Najstariji %igmenti "%otre#ljavali
s" se " o#lik" " kojem s" na8eni " (emlji. .rije Hooo go$ina %.n.e. #ili s" " "%otre#i !eda/ .elena .e&l*a/ oe!i/
u&:!a c!na #oja o$ %o"gljenjenih ostataka $rva ili kostij". Lj"$i kamenog $o#a oslikavali s" svoje s%ilje ovim
(emljanim #ojama 0o#ojenim (emljama2 ve-inom *"tom 'rvenom i sme8om4 koje s" nala(ili " svojoj okolini.
U%otre#a metalnog or"8a omog"-ila je "%otre#" %igmenata $o#ivenih "sitnjavanjem %riro$nih minerala i r"$a. U
#ron!ano $o#a " Egi%t" 0Hooo21ooo %. n. e 4 koriste se a.u!it &alahit/ au!i)ig&ent/ !ealga!/ cino:e!. Ovi minerali
o#ra8eni "sitnjavanjem is%iranjem i se$imenta'ijom koristili s" se stolje-ima.
U Egi%t" s" se %roi(vela %rva $va sinteti!ka anorganska %igmenta 2 egi)atso )la-a i olo-no :i*ela. Egi%atska %lava
je imala 6irok" %rimjen" ali je nestala i( %alete i(me8" H. i 3. stolje-a. Olovno #ijela #ila je je$ini #ijeli %igment "
6ta5elajnom slikarstv" osim kre$e koja nema $ovoljn" %okrivnost i snag" #ojenja sve $o otkri-a 'inkovog #jelila
%o!etkom 19. stolje-a i titanovog #jelila %o!etkom HI. stolje-a.
,I
/imljani s" otkrili grimi( in$igo -e!dig!is koji nastaje koro(ijom #akra. Stolje-ima je grimi( 0%"r%"r4 smatran
sim#olom najve-e mo-i i $ostojanstva. Samo s" rimski senatori 'arevi kar$inali i kraljevi smjeli nositi %"r%"rno
o#ojena o$ijela. ."r%"r se $o#ivao i( sl"(i 6to ih i( %ose#nih *lije($a i(l"!"je vrsta morskog %"*a s isto!nih o#ala
Sre$o(emnog mora. O$ 1HIII %"*eva $o#iva se 1, grama %"r%"ra.
Ova %aleta slikarskih #oja koristi se $o 1>. stolje-a nakon !ega je (natno %ro6irena. U "%otre#" $ola(e organski
%igmenti kao !a)la 0i( korijena #iljke #ro-4 i -e!&ilion kojeg s" $o#ili alkemi!ari i( s"m%ora i *ive. Vermilion je
svjetliji i %okrivniji o$ minerala 'ina#arita. Ova 'rvena #oja imala je veliki e5ekt na sve tonalitete sre$njovjekovne
%alete. 8lt!a&a!in s" tako8er $o#ili alkemi!ari i( la("rnog kamena la%is la("li koji sl"*i kao "kras i s%a$a "
%ol"$rag"lje.
.oslije 1,. stolje-a slikarska %aleta ostaje gotovo ne%romijenjena $o otkri-a %ari6ko %lave 13I,. go$ine. Pa!i4o
)la-a je (amijenila a("rit i sk"%i %riro$ni "ltramarin. Na)ul*so >uta 13=I. go$ine (amijenj"je olovno2kositreno
*"t" koja se " sre$njem vijek" "glavnom "%otre#ljavala "( o$ $avnina %o(nati otrovni a"ri%igment 0engl.
ori%iment4 K*"ti arsenov #listava'L.
U 19. stolje-" otkriven je veliki #roj anorganskih i organskih %igmenata. +emija #oja #ila je i(me8" 1?1I. i 19HI.
go$. " in$"strijskom i (nanstvenom %ogle$" najva*nije %o$r"!je kemije. .riro$ni "ltramarin je 1?H?. go$ine
(amijenjen u&*etno )!oi.-edeni& ult!a&a!ino&. &e8" naj(na!ajnije novo otkrivene %igmente s%a$aj" !o&o-i/
ad&i*e-i i o:alto-i )ig&enti2 kromovo *"ta ka$mijevo *"ta ko#altno %lava ko#altno *"ta. +om#ina'ijom *"tih
%igmenata s %ari6ko %lavom $o#ivala se (elena #oja. Vi!idi*an je $o#iven tek 1?>?. go$ine.
Klasi?iaci*a neih d!e-nih )ig&enata
1OJA NA2IV KE$IJSKI SASTAV
:i*ela kre$aQ #jelilo ;a;O>
gi%s ;aSO,
.
HHHO
kaolinQ kineski kaolin :lHSiHO=0OH4,
olovna #ijela H.#;O>
.
.#0OH4H
ko6tano #iijela 0kal'inirane kosti *ivotinja4 "glavnom ;a>0.O,4H
c!na i( "lja lam%e "gljik
#iljno 'rna 0$rveni "gljen4 "gljik
*ivotinjsko 'rna 0i( slonove kosti
(agrijavanjem #e( %rist"%a (raka4
"gljik
%irol"(it &nOH
>uta oker 0svjetlije #oje4 hi$rati(irani oksi$ *elje(a
sijena 0tamnije #oje4 <eHO>
.
n HHI
a"ri%igment :sHS>
c!-ena hematit <eHO>
vermilionQ 'ino#er HgS
minij .#>O,
realgar :sS
.elena malahit ;";O>
.
;"0OH4H
(elena (emlja <e hi$rosilikat sa silikatnim %rimjesama :l i &g
ver$igris 0sinteti!ki4 #a(i!ni #akrov a'etat ra(li!itog sastava
)la-a a("rit H;";O>
.
;"0OH4H
egi%atsko %lava 0sinteti!ka4 ;"O.;aO.,SiOH 0Z4
,1
"ltramarinQ la("ritQ la%is la("li S
H2
ion "klo%ljen " al"minosilikat


1?=1. go$ine %roi(ve$ena je %rva sinteti!ka organska #oja i( katrana kamenog "gljena a 6KCK0 god0 ali.a!in c!-ena0
U HI. stolje-" otkrivene s" titano-a :i*ela ad&i*e-a c!-ena it$. kao i veliki #roj (na!ajnih organskih %igmenata
kao han.a/ ?taloci*anin/ ina!idon i t $.
+emijski sastav %igmenata vrijeme njihove %roi(vo$nje i "%otre#e kao i veli!ina %igmentnih !esti'a 0 "mjetni'i s" ih
" starim vremenima !esto %roi(vo$ili i "sitnjavali sami %a s" imali gr"#lje !esti'e4 $aj" "vi$ " starost slikanog $jela i
" njegov" a"tenti!nost.
2a anali.u se o$voji sa slike mrvi'a #oje %romjera I=21 mm 0" =I21II tis"-inki grama #oje $ana6njim meto$ama
mo$erne instr"mentalne anali(e mo*e se $oka(ati %ris"tnost elemenata koji i(gra8"j" %igmente4. Doja se stavi "
sinteti!k" smol" koja se nakon stvr$njavanja i(#r"si. .ovr6ina i(#r"ska sa$r*i sloj #oje. .romatranjem %o$
mikrosko%om mog" se %re%o(nati ne samo %oje$ine %igmentne !esti'e nego se mo*e $o#iti "vi$ " tehnik" slikanog
sloja.
Danas %ostoje ne$estr"ktivne meto$e kojima se mog" otkriti $etalji nevi$ljivi golim okom na svim %ovr6inama a ne
samo na sli'i. Ove meto$e mog" otkriti ok" nevi$ljive str"kt"re ranije nanesene slojeve #oje koje !ak ni ren$genske
(rake ne mog" i$enti5i'irati. Otkrivaj" se ra(like %igmenata nevi$ljive tinte Ki(vla!eL ski'e %o$ %ovr6inom nat%isi
%ot%isi vo$eni (nakovi it$.
C060 SVOJSTVA PIG$ENATA
O$ %igmenata koji se koriste " slikarstv" (ahtijeva se7
60 Neto)l*i-ost u -odi/ ota)ali&a/ -e.i-i&a
Neto%ljivost se is%it"je mije6anjem %igmenta o$re8enim sre$stvom i stavljanjem na 5iltar %a%ir. Ovla*eni mokri r"#
na 5iltar %a%ir" ne smije #iti o#ojen.
50 Ot)o!nost )!e&a at&os?e!li*a&a
O$nosi se na %ostojanost %rema vla(i naglim %romjenama tem%erat"re s"m%ornim %linovima " (rak" i $r"gim
!initeljima.
@0 Ot)o!nost )!e&a iselina&a i lu>ina&a
U nekim tehnikama ve(ivo je kemijski aktivno %a se moraj" koristiti %igmenti koji s" ot%orni na to $jelovanje. U
(i$nim tehnikama va%no 'ement kao i a$itivi " #ojama na #a(i akrilne smole $jel"j" l"*nato %a %igmenti moraj" #iti
ot%orni na l"*ine.
Pa!i4o )la-a " kontakt" s va%nom )osta*e s&e3a. +a$mijevi %igmenti s va%nom stvaraj" #ijeli ka$mijev kar#onat.
Staro "lje je kiselo (#og slo#o$nih masnih kiselina. Ultramarin kao i ka$mijeva *"ta nis" ot%orni na kiseline.
A0Ot)o!nost na s-*etlost
.igmenti ne smij" tamniti niti g"#iti #oj" $jelovanjem svjetla. U akvarel tehni'i %igmenti moraj" #iti ot%orni na
svjetlo jer ih nje*no ve(ivo 6titi manje nego " $r"gim tehnikama. Ot%ornost %igmenta %rema svjetl" tvorni'e
o(na!avaj" .-*e.dica&a. Talens i Le5ran' koriste je$nake o(nake7
PPP %ot%"na ot%ornost na svjetlo
PP vrlo $o#ra %ostojanost
,H
P $ovoljna %ostojanost
o lo6a 0mala %ostojanost4
G0 $o; )o!i-an*a 0%okrivnost4 je s%oso#nost %igmenta $a %rema(an" %ovr6in" "!ini 6to manje vi$ljivom. )a
la("rne %rema(e tre#a #irati %igmente manje %okrivnosti i o#rn"to.
.okrivnost ovisi o veli!ini !esti'a %igmenata in$eks" re5rak'ije %igmenata i ve(iva i o kon'entra'iji %igmenata. Eto
s" !esti'e %igmenta manje svjetlost -e se o$#ijati o$ ve-eg #roja !esti'a i %okrivnost -e #iti ve-a. S veli!inom (rna
koja le*i i(me8" 1N=II mm i 1NH=II mm svaki %igment ima o%timaln" %okrivnost. :ko je veli!ina (rna i(na$ ili is%o$
ovih vrije$nosti %igment -e %ostati trans%arentan.
.igmenti koje s" koristili stari majstori gr"#lji s" i nemaj" je$nak" veli!in" (rna. Veli!ina (rna varira i(me8" 1N=I
mm 0a("rit smalt4 i %ri#li*no 1N1III mm 0 0olovno #ijela vermilion4. &o$erni %igmenti imaj" 5inije (rno veli!ine
i(me8" 1N=II mm i 1NHIII mm. Jak i la("rni %igmenti kao 6to s" kra%lak i In$ijsko *"ta %ostaj" %okrivni "
o$govaraj"-oj kon'entra'iji. .okrivnost %igmenata mo*e se malo smanjiti $o$atkom kaolina.
.okrivnost ovisi i o ve(iv" s kojim je %igment ve(an. Eto je ve-a ra(lika in$eksa re5rak'ije 0loma4 I/ i(me8"
%igmenta i ve(iva #olja je %okrivna mo- %igmenta. In$eks re5rak'ije ve(iva je 1, 2 11 0(rak 1.II jaje i t"tkalo 1.>,
s"6iva "lja 1.,? smole 1.=> vosak 1.,,4 a %igmenata 1.=2H.?.
1i*eli )ig&enti 0#jelila4 imaj" visoki in$eks re5rak'ije 0HI2H34 %a #jelila $aj" #ijeli %okrivni %rema(. Titanovo
#jelilo ima jo6 ve-i in$eks re5rak'ije i (ato ima najve-" %okrivnost o$ svih #jelila.
Punila 0kre$a kaolinQ I/ kaolina je 1.==4 imaj" tako8er #ijel" #oj" ali im je %okrivnost $aleko manja jer imaj"
in$eks re5rak'ije gotovo kao i ve(iva. Na!o9ito u ul*u gu:e )o!i-nost.
.igmenti mog" #iti " nekom ve(iv" %ro(irni 0trans%arentni la("rni4 %ol"%ro(irni i ne%ro(irni 0%okrivni4. U "lj" s"
%igmenti %ro(irniji nego " akrilnom ve(iv". +ako "lje starenjem tamni i %ove-ava in$eks re5rak'ije manja je ra(lika
" in$eks" re5rak'iji i(me8" %igmenata i "lja %a #oja %ostaje %ro(irnija. )#og te %ojave %ris"tne %ose#no ko$ #ijelih
%igmenata na starim slikama se kro( gornje slojeve #oje mo*e nasl"titi 'rte* ili tamnije %o$slikavanje. Neka$a se
vi$e i korekt"re 0)enti&enti4.

Tvorni'e )o!i-nost o.na9a-a*u na t"#ama7
2 #oja je la("rna
2 #oja je %okrivna
2 %ol" %okrivna
2 %ol" la("rna
C0 $o; :o*en*a
&o- #ojenja 0snaga #ojenja4 je s%oso#nost %igmenta $a " 6to manjoj koli!ini mo*e %romijeniti #oj" $r"gog %igmenta.
Na %rimjer ista siva nijansa mo*e se $o#iti tako $a se %omije6a7
1 $io 'rne ...........Ho2ak $ijelova titanovog #jelila
1 $io 'rne ............,I2ak $ijelova olovnog #jelila
1 $io 'rne ............1I2ak $ijelova 'inkovog #jelila
,>
&o- #ojenja nije je$naka ko$ svih %igmenata Veliu &o; :o*en*a ima titanova #ijela %ari6ko %lava 5talo'ijanin
%lava it$. &o- #ojenja ovisi o veli!ini (rna %igmenata. Eto %igment ima 5inije (rno ve-a je njegova mo- #ojenja.
U ve(ivima %igmenti $o#ivaj" $"#lji ton nego " s"hom stanj". /a(lika in$eksa re5rak'ije %igmenta i ve(iva je manja
nego ra(lika in$eksa re5rak'ije %igmenta i (raka .
D0 Pot!o4a ul*a je najmanja koli!ina "lja koja je %otre#na $a %ot%"no namo!i 1II g s"hog %igmenta i o%koli svako
(rn'e %igmenta. .otro6ak "lja kre-e se o$ 1=O $o 1=IO. To ovisi o %ovr6inskoj na%etosti ve(iva s%e'i5i!noj te*ini
0g"sto-i4 %igmenata o#lik" i veli!ini !esti'a. Eto s" !esti'e %igmenta sitnije ve-a je %ovr6ina koj" "lje mora o#aviti.
.igmenti ve-e g"sto-e tre#aj" manje "lja o$ %igmenata manje g"sto-e &al" a%sor%'ij" "lja imaj" olovna #ijela21HO
titanova #ijela21,O vermilion H=O it$.. Puno ul*a .ahti*e-a*u ko#altno %lava siena "m#ra 'rna o$ !a8e.
.igmenti koji (ahtijevaj" ve-" koli!in" "lja su4e se s)o!i*e. :ko gornji %rema( #oje sa$r*i mal" koli!in" "lja a
nanese se na ne%ros"6eni $onji %rema( #oje koji je #ogat "ljem jer %igment (ahtijeva $osta "ja mo*e $o-i $o %"'anja
gornjih slojeva #oje 0krakeliranja4 i nastanka mre*e %"kotina 0krakelira4.
K0 Su4i-ost je s%oso#nost %igmenta $a se s ve(ivom os"6i kro( o$re8eno vrijeme. S"6enje #oje je ovisno i o
svojstvima ve(iva. S"6enje mo*e #iti 5i(ikalni ili kemijski %ro'es. U akvarel" lak" i akrilik" #oja se s"6i
is%aravanjem. +o$ "lja s"6i se oksi$a'ijom i %olimeri(a'ijom.
Su4i-ost o-isi i o s-o*st-i&a sa&og )ig&enta %ose#no ko$ "ljene #oje. )#og ra(li!itog kemijskog sastava %igmenti
se ra(lik"j" %o svojstvima i #r(ini s"6enja makar tvorni'e "je$na!avaj" ta svojstva. .igmenti koji s" %o sastav"
s)o*e-i olo-a/ &angana/ o:alta koji "#r(avaj" s"6enje "lja 0$jel"j" sikativiraj"-e4 naj!e6-e se %ri%remaj" s
makovim "ljem koje se s%orije s"6i. .igmenti koji s "ljem reagiraj" i stvaraj" sa%"ne $aj" elasti!nije i %asto(nije
%rema(e.
.igmenti koji se ne o$nose aktivno %rema "lj" omog"-"j" $a "lje a time i #oja vremenom vi6e *"ti. Titanova #ijela je
inertan %igment s "ljem *"ti %a se in$"strijski takvi %igmenti %ri%remaj" mije6anjem s aktivnijim materijalima.
O0 Ko&)ati:ilnost je %o$no6ljivost %igmenata s $r"gim %igmentima ve(ivom i nositeljem. .igmenti koji sa$r*e
s"m%or lo6e se %o$nose s %igmentima koji s" %o kemijskom sastav" s%ojevi #akra ili olova 0ta&ne *e! nasta*u
sul?idi koji s" naj!e6-e tamne #oje4. Stari majstori s" ove %igmente nanosili svakog %ose#no i $o#ro (a6ti-ivali lakom
%rije slje$e-eg nanosa. Do ove reak'ije !e6-e $ola(i " vo$enim ve(ivima nego " "ljenim. Olovno #jelilo se (#og toga
koristi je$ino " "ljenoj tehni'i. Ulje o%koli !esti'e %igmenata ne%ro#ojnim slojem i (a6titi ih o$ kemijskog
$jelovanja s"m%ora i( %igmenata i (raka.
6F0 S)oso:nost -a4en*a
Neki %igmenti se te6ko kvase s ve(ivom 0%livaj" na %ovr6ini ve(iva4. :ko se mije6aj" s vo$enim ve(ivima 0to%ivim "
vo$i4 %igment %retho$no tre#a navla*iti 6%iritom 0alkoholom4 o'ije$iti i on$a ve(ati ve(ivom. +o$ mije6anja s
masnim ve(ivima %igment se mo!i " ter%entin" a (atim se mije6a ve(ivom.
660 7isto;a )ig&enata
.igmenti moraj" #iti %ot%"no !isti ne smij" sa$r*avati %rimjese %"nilo $o$atke ra$i "lje%6avanja tona ili ra$i 'ijene.
+o$ organskih %igmenata katranskih $o$atak sl"*i kao tijelo %igmenta2 s"%strat.
U nekim sl"!ajevima moraj" se $o$ati %rimjese. )ato se titanovom #jelil" inertnim $o$a'ima smanj"je velika mo-
#ojenja i %rilago8"je se ostalim %igmentima.
C050 VRSTE PIG$ENATA PRE$A PORIJEKL8
.igmenti se %rema %orijekl" $ijele na anorganske i organske.
C05060 P!i!odni ano!gansi )ig&enti (.e&l*ani )ig&enti+
,,
)emljani %igmenti se $o#ivaj" ko%anjem i( (emlje. Daljnja %rera$a se sastoji o$ mljevenja is%iranja talo*enja
s"6enja i selek'ioniranja. .rera$om se %igmenti oslo#a8aj" to%ljivih soli i organskih %rimjesa. Kalcini!an*e&
(agrijavanjem na vi6im tem%erat"rama g"#i se kristalna vo$a "klanjaj" se %rimjese )o-e;a-a se )o!i-nost.
.e!ena 0%aljena4 siena je %okrivnija o$ ne%e!ene 0sirove4. Ovisno o tem%erat"ri kal'iniranja $o#ivaj" se i ra(li!iti
#ojeni tonovi %igmenata.
)emljani %igmenti imaj" ne6to kr"%nije (rno i $o#r" %ostojanost na atmos5erilije. S%a$aj" me8" najstarije slikarske
materijale.
)emljani %igmenti s"7 kre$a #arit gi%s #ijeli #ol"s 'rveni #ol"s oker terra $i siena %er(ijsko 'rvena %om%ejansko
'rvena "m#ra (elena (emlja it$.
C05050 8&*etni ano!gansi )ig&enti (&ine!alni )ig&enti+
&ineralni %igmenti nastaj" kemijskom reak'ijom kao talog o$re8enih #ojenih karakteristika neto%ljiv " vo$i.
<iltriranjem s"6enjem i mljevenjem %rera8"j" se " kvalitetne %igmente. Imaj" !istij" krom" $o#r" %ostojanost i mo-
%okrivanja.
&ineralni %igmenti s"7 olovno #jelilo 'inkovo #jelilo lito%on titanovo #jelilo olovni minij na%"ljsko *"ta krom
*"ta #arit *"ta kromoksi$ (elena *"te i 'rne #oje na osnovi *elje(ovog oksi$a ka$mijeva *"ta ka$mijeva 'rvena
%ari6ko %lava "ltramarin manganova %lava it$.
C050@0 P!i!odni o!gansi )ig&enti (:il*nog i >i-otin*sog )o!i*ela+
Do#ivaj" se o$ *ivotinjskih i #iljnih organi(ama talo*enjem #ojila samostalno ili na s"%strat. )#og ne%ostojanosti i
to%ivosti " vo$i i ota%alima %revo$e se " neto%ivo stanje 5iksiranjem #ojila na su)st!at2 te*a' kaolin kre$" i sl.
S"%stratno ve(ane %riro$ne organske #oje na(ivaj" se %riro$ne organske lak #oje 0manje s" %okrivne2 trans%arentne
s"4.
Naj%o(natiji %riro$ni organski %igmenti s"7 in$ijska *"ta 0*ivotinjskog %orijekla4 kra%lak 0#iljnog %orijekla2 'rvena4
in$igo 0#iljnog %orijekla2 %lava4 se%ija 0*ivotinjskog %orijekla2 sme8a4 as5alt kaselsko sme8a 0organski s%ojevi
(emnog %orijekla sa sa$r*ajem *elje(o oksi$a4 karmin 0*ivotinjsko %orijeklo o$ insekata2 'rvena4 it$.
C050A0 8&*etni o!gansi )ig&enti (at!ansi+
)a ra(lik" o$ anorganskih %igmenata koji s" %o(nati o$ $avnine organski %igmenti jako s" se ra(vili " %oslje$njih
tri$esetak go$ina (ahvalj"j"-i ra(voj" kemijske in$"strije. O$ otkri-a "mjetnog kra%laka i "mjetnog in$iga %otkraj
19. stolje-a organska kemijska in$"strija je %roi(vela na tis"-e ra(li!itih :o*ila (a #ojenje tekstila %a%ira "mjetne
svile $rva it$. Dojila s" (a ra(lik" o$ %igmenata to)l*i-a " vo$i ota%alima i ve(ivima. Organski %igmenti "mjetno
$o#iveni s"%strativnim %ost"%kom "$ovoljavaj" svojstvima slikarskih %igmenata.
To s" kom%li'irani organski s%ojevi !ija je %ola(na sirovina katran kamenog "gljena i( kojeg se $o#iva na tis"-e vrsta
#ojila. Ove #oje na(ivaj" se i anilinse #oje jer s" %rva "mjetna organska #ojila %roi(ve$ena " 19. stolje-" na osnovi
anilina. Danas se %roi(vo$e i( $r"gih sirovina %a taj na(iv vi6e nije %ravilan.
Umjetni organski %igmenti naro!ito (a 6ta5elajno slikarstvo $anas na tr*i6te $ola(e %o$ ra(li!itim na(ivima kao
hansa- #oje/ )e!&anent- #oje/ heliogen- #oje/ ina!idon #oje i sl.
.o kemijskom sastav" "mjetni organski slikarski %igmenti s%a$aj" " slje$e-e gr"%e s%ojeva7
60 A.o-)ig&enti sa$r*e " svojoj molek"li je$n" ili vi6e kromo5ornih a(o2gr"%a 02NGN2 4 koje a%sor#iraj"
svjetlost o$re8ene valne $"*ine. K!o&o?o!na g!u)a *e nosilac o:o*enosti. Ovi se %igmenti %roi(vo$e " mnogim
#ojama i nijansama me8" kojima %revla$avaj" *"ti naran!asti sme8i i 'rveni tonovi.
Hansa >uti )ig&enti s" monoa(o %igmenti. .ostojani s" na svjetl" i ot%orni na atmos5erilije. Ne mijenjaj" o#ojenost
" alkalnoj sre$ini %a se koriste i " 5res'o slikanj". Sa sinteti!kim me$ijima 0$is%er(ijskim ve(ivima4 %oka("j" naj#olje
oso#ine.
,=
50 Btaloci*aninsi )ig&enti nastaj" s%ajanjem 5talo'ijanina s #akrom a ograni!eni s" na %lav" i (elen" #oj".
@0 Kina!idonsi )ig&enti (a"(imaj" %ose#no va*no mjesto me8" organskim %igmentima. Osnovna str"kt"rna
je$ini'a ovih %igmenata je kinakri$on. +oriste se kao lj"#i!asti i 'rveni %igmenti.
U "s%ore$#i s anorganskim %igmentima organski %igmenti imaj" ve-i i(#or %rijela(nih nijansi ve-" jakost krome i
mo- #ojenja !istiji ton sitnije (rno i($a6niji s" ali s" sk"%lji. Do#re s" %ostojanosti i kom%ati#ilnosti. O%-enito s"
organski %igmenti &an*e )osto*ani na )o-i4eni& te&)e!atu!a&a i &an*e )o!i-ni od ano!gansih )ig&enata
ali s" (ato trans%arentni 6to je njihova glavna o$lika.
C050G0 S)eci*alni )ig&enti
S%e'ijalnim se %igmentima %osti*" %ose#ni o%ti!ki 0se$e5asti svijetle-i4 i (a6titni e5ekti 0antikoro(ivni %igmentiQ 'ink2
tetraoksikromat 'ink25os5at minij4. &agnetski %igmenti sl"*e ko$ %reno6enja in5orma'ija.
Sede?asti )ig&enti (i!i.i!a*u;i-%relijevaj" se " $"ginim #ojama i s*a*niP engl. luste!+ sastoje se o$ vrlo tankih
$jelomi!no %ro(irnih listi-a koji sna*no lome svjetlo. Svjetlo se ne re5lektira samo s %ovr6ine ve- i s %igmentnih
!esti'a i( "n"tra6njosti materijala %a se $o#iva o%ti!ki $ojam sjaja i( $"#ine s %relijevaj"-im #ojama. Se$e5asti
%igmenti se nala(e " lj"skama nekih ri#a i na lj"6t"rama 6koljaka i( kojih se i(oliraj". &e8" sintetskim se$e5astim
%igmentima najvi6e se tra*i %igment $o#iven o$ titan diosida koji se nanosi na %rikla$an nosa! 0s"%strat4 kao 6to je
siliatni &ine!al- tin*ac (&ia+. Ovi %igmenti s" sta#ilni i neotrovni %a se koriste i " ko(meti'i.
S-i*etle;i )ig&enti (lu&iniscentni4 mog" emitirati vi$ljivo (ra!enje kao %oslje$i'" nekog netermalnog %ro'esa.
O#i!no se koristi !isti cino- sul?id " smjesi sa s"l5i$ima $r"gih elemenata 0naj!e6-e s ka$mijem4 "( vrlo mal"
koli!in" aktivatora 0sre#ro #akar ili mangan4.
$agnetsi )ig&enti se koriste (a %reno6enje i !"vanje in5orma'ija na
magnetskim tonskim vi$eo i kom%j"torskim vr%'ama. K!o&o- (IV+ osid/
"!O
H
se ve- go$inama koristi kao magnetski materijal (a %reno6enje i
!"vanje in5orma'ija na magnetskim vr%'ama. &agnetski %igmenti
$is%er(irani " %rikla$nom ve(iv" nanose se " vrlo tankom sloj" na vr%'" o$
%lasti!nog materijala.
C0@0 VRSTE PIG$ENATA PO 1OJI
C0@060 1i*eli )ig&enti
Ov" gr"%" !ine "mjetni i %riro$ni anorganski %igmenti.
P8NILA
.riro$ni #ijeli %igmenti o#i!no se koriste kao )unila (?ile!+ jer nemaj" $ovoljn" mo- #ojenja i %okrivnost naro!ito s
"ljem. Sastavni s" $ijelovi kitova %re%ara'ija s"%strat (a talo*enje organskih #oja.

KRE#A
+re$a je amor5na mo$i5ika'ija kal'ijevog kar#onata ;a;O
>
. Va%nena' i mramor s" kristalne mo$i5ika'ije
kal'ijevog kar#onata. +re$a je nastala talo*enjem i okamenjivanjem lj"6t"ri'a sitnih morskih *ivotinji'a i ra(nih algi
na morskom $n". Geo$inamskim %okretima naslage kre$e $o6le s" na %ovr6in" (emlje. Daljnja %rera$a sastoji se "
,1
is%iranj" i mljevenj". Najkvalitetnije vrste kao 6am%anjska kre$a samo se melj" i %rosijavaj". =a&)an*sa !eda
l*u:i9aste etiete je najkvalitetnija elasti!nija je o$ $r"gih vrsta. +re$a je mekani %rah. Jesto sa$r*i %rimjese 2 glin"
silikate kvar' s%ojeve *elje(a. Ton kre$e (#og %rimjesa varira o$ #ijele %rema sivkastim ili *"-kastim nijansama.
Go!sa ili :!dsa !eda 0#irkre$a4 je mljeveni $olomit. .ore$ kal'ijevog kar#onata sa$r*i i
magne(ij kar#onat i %rimjese %a ima sivkast" #oj". +oristi se (a kitove koji s" nakon s"6enja tvr$i
%a se mog" #r"siti i %olirati.
mineral kal'it
Talo>na ili )!eci)iti!ana !eda $o#iva se "mjetnim %"tem. O$lik"je se #jelinom i meko-om.
Najvi6e se koristi " me$i'inske i ko(meti!ke svrhe. :ko je %remekana (a slikarske svrhe mije6a
se s gorskom kre$om.
$l*e-ene -!ste la)o!a s" %riro$ni %ro$"kti koje %ore$ kal'ij kar#onata sa$r*e i oko 5FE gline. .ri vla*enj" $aj"
karakteristi!an (a$ah %o glini.
K!eda se ota)a u iselina&a "( oslo#a8anje "gljikova 0IV4 oksi$a ;O
H
. .rimjese " kre$i kao glina silikati i sl.
ostaj" kao talog. )#og %rimjesa 0kristali(irani kal'ij kar#onat silikati kvar'4 ove tvr8e kre$e se te*e kvase " vo$i
malo "%ijaj" ali (#og krtosti nis" %ogo$ne (a %ri%rem" elasti!nih nositelja.
GIPS (tal0 gesso+
O$ $avnine s" talijanski slikari koristili gi%s kao %"nilo. Gi%s se $o#iva i( sa$re 0sa$rov'a4 %e!enjem. Na tem%erat"ri
o$ 1>I21?I
I
; nastaje kal'ijev s"l5at ;aSO
,
.1NHH
H
O %ol"hi$rat koji %rima vo$" i %rela(i " $ihihrat ;aSO
,
.HH
H
O.
.ritom $ola(i $o ve(ivanja i gi%s o!vrsne. Na tr*i6te ovakav gi%s $ola(i kao ala#aster ki%arski ili mo$elarski gi%s
gra8evinski ili 6t"ko gi%s. Ve- s" slikari " 1=. st. gasili gi%s " vo$i " omjer" o$ 17, $o 171I $ijelova vo$e. Nekoliko
tje$ana se gi%s is%irao $a se $o#ije 6to !istije i mek6e %"nilo. Gesso je klasi!na gi%sana %re%ara'ija. Sastoji se je o$
je$nog gr"#ljeg %rema(a2 gesso g!osso i nekoliko gornjih slojeva i( 5inijeg %raha2 gesso sottile.
U literat"ri se %o$ terminom gesso sottile %o$ra("mijeva :olon*sa !eda 0#olonje6ki gi%s4. Do#iva se i( ki%arskog
gi%sa talo*enjem i %rekristali(a'ijom " 5ini svileni %rah koji se mo*e %olirati. +oristi se (a %ri%rem" %o$loge (a
%o(lat" 0tal. gesso a do!a!e4. Na %latn" nije %re%or"!ljiva "%otre#a #olonjske kre$e kao %"nila " %re%ara'iji jer je
ona %oro(an materijal koji sna*no "%ija ve(ivo #oje.
.e!enjem na tem%erat"ri i(na$ >II
I
; nastaje mrtvi ili &!t-o )e9eni gi)s koji nema svojstvo ve(ivanja. To je %ot%"no
#ijeli sitno mljeveni %rah koji se na(iva analin a sl"*i kao %"nilo %re%ara'ija naro!ito na $rvenim nositeljima.
.e!enjem na 1III
I
; nastaje est!ih gi)s koji stvr$njava s%orije ali $o#iva velik" !vrsto-". +oristi se (a i(ra$" *#"ke
%o$ova i %regra$nih (i$ova.
KAOLIN
.o sastav" je hi$rati(irani al"minijev silikat. Na(iva se i :olus 0gr!ki #ol"sG gr"men (emlje4. +oristi se (a %ri%rem"
%astela 'rta-ih kre$a kao s"%strat i %"nilo. Sirovina je " in$"striji %or'"lana.
+aolin je mekan mekog o%i%a higrosko%an 0"%ija vlag"4 s"6enjem se sk"%lja i %"'a. Ne mo*e se koristiti kao
samostalno %"nilo " %re%ara'iji jer "(rok"je %"'anje i lj"6tenje (#og meko-e i higrosko%nosti. &o*e se koristiti "
kom#ina'iji s kre$om. Ulje glini %ove-ava la("rnost relativno se s%oro s"6i. +aolin se ne ota%a " klori$noj kiselini
ali se$iment #"#ri.
Naj%o(natiji je inesi aolin 0engl. "hina claQ4. "!-eni :olus je glina %riro$no o#ojena *elje(nim i manganovim
s%ojevima. .re%era'ija %ri%remljena o$ 'rvenog #ol"sa i t"tkala i(vanre$no je !vrsta i trajna jako g"sta i malo "%ija.
.o(nat je armenski #ol"s koji se koristi kao %o$loga je (a %o(lat".
1ARIT ili TEIA"
,3
.o sastav" je #arijev s"l5at. Jesto se nala(i " %riro$i %omije6an s kre$om. Jisti se is%iranjem vo$om. Neosjetljiv je
na vlag" i visoke tem%erat"re %a se koristi kao %"nilo sk"%ih #oja i kao s"%strat organskih %igmenata. Ot%oran je na
svjetlo kiseline i l"*ine. Danas se %roi(vo$i i "mjetnim %"tem i takav $ola(i " trgovin" %o$ na(ivom :lanc ?iN. Ima
5inije (rno i #olj" %okrivnost o$ %riro$nog #arita. +oristi se " 5res'o slikarstv" i ko$ %ri%reme vo$enih #oja. I("(etno
je i(ra*ajan #ijeli %igment. .o OstSal$ovoj skali #lan'25iR se "(ima kao stan$ar$ (a o$re8ivanje st"%nja #jeline
ostalih #ijelih #oja.
1JELILA
60 Olo-no :*elilo (olo-na :i*elaP n*e&0 !e&se! Reiss , !e&4a :i*ela+
Olovno #jelilo je #a(i!ni olovni kar#onat H.#;O
>
.#0OH4
H
. Jo6 " anti!kim vremenima

%roi(vo$io se "mjetnim %"tem
$jelovanjem vinskog o'ta i "gljik 0IV4 oksi$a na metalno olovo %ri tem%erat"ri o$ 3I
I
;. Sve $o 19. stolje-a #io je
je$ini #ijeli %igment " evro%skom slikarstv". To je mekani %rah inten(ivne #jeline velike s%e'i5i!ne te*ine. Najvi6e se
koristi " kom#ina'iji s "ljnim i em"l(ijskim ve(ivima. .ostojan je na svjetl" ali reagira sa s"m%ornim s%ojevima i(
(raka i %igmentima koji " sastav" imaj" s"m%ora stvaraj"-i ta&ni olo-ni sul?id/ P:S. Do tamnjenja olovnog #jelila
$ovo$e i %igmenti koji kao %rimjese sa$r*e slo#o$ni s"m%or. Ulje je je$ino ve(ivo koje (rno %igmenta o%koli i ne
$o(voljava kontakt sa s"m%ornim s%ojevima. Na "lje d*elu*e siati-i!a*u;e "#r(ava s"6enje. S "ljem stvara olovne
sa%"ne 0olovne linoleate4.

olovna #ijela 'ink #ijela %rah

Otrovan je %igment %a se (#og toga rje8e koristi " s"vremenoj slikarskoj %aleti i %ore$ $o#rih oso#ina kao 6to s"7
s%ajanje s "ljem " %ast" i(vrsne %lasti!nosti elasti!nosti os"6enog %rema(a o$li!ne mo-i %okrivanja 0%okriva #olje
o$ 'inkovog #jelila a sla#ije o$ titanovog #jelila4. Ota%a s" " ra(rje8enoj nitratnoj kiselini. &og"-i sa$r*aj te6'a ili
#lan'25iRa ostaje kao talog.
50 "ino-o :*elilo ( cino-a :i*ela/ n*e&0 .in Reiss+
.o sastav" je 'inkov oksi$ )nO. Nastaje oksi$a'ijom %ara ra5iniranog 'inka. .o(nato je jo6 " sre$njem vijek" ali ne
kao slikarski materijal ve- kao 5arma'e"tski %re%arat. U 19. st. %o!inje se %roi(vo$iti in$"strijski i koristiti kao #ijeli
%igment.

To je amor5ni %rah 5inog "je$na!enog (rna ot%oran na svjetlo #lage l"*ine osjetljiv na kiseline. U kontakt" sa
s"m%ornim %linovima i( (raka stvara 'inkov s"l5i$ )nS koji ima #ijel" #oj". U%otre#ljava se " svim slikarskim
tehnikama. S "ljem se $jelomi!no osa%"nj"je s"6i se s%orije a os"6eni 5ilm nema (a$ovoljavaj"-" elasti!nost (ato
(ahtijeva tanki %rema(. &anje je %okrivan 0la("rniji je4 o$ $r"gih #ijelih %igmenata %a se !esto kom#inira s olovnim
ili titanovim #jelilom.
8)i*a -lagu i :u:!i 6to lo6e "tje!e na %re%ara'ij" " kojoj nije (a6ti-en "ljnim omota!em. U%ijanjem vlage (rn'a
%igmenta #"#re s"6enjem se sk"%ljaj" 6to i(a(iva %"'anje. S vlagom i ;O
H
i( (raka %rela(i " 'inkov kar#onat
,?
)n;O
>
koji ima ve-a (rna i sivkast" nijans". &ora se !"vati " $o#ro (atvorenim %os"$ama. .o kvaliteti o#ojenosti i
5ino-i (rna ra(lik"j" se7
:i*eli )e9at
.eleni )e9at
c!-eni )e9at
)la-i i si-i )e9at
Dijeli %e!at je najkvalitetniji a sivi (#og neoksi$iranog 'inka ima gr"#o (rno i siv" nijans". ;inkovo #jelilo $jel"je
antise%ti!ki.
@0 Lito)on
U "%otre#" "la(i krajem 19. stolje-a. .o kemijskom sastav" je :a!i*e- sul?at/ 1aSO
A
i cino- sul?id/ 2nS. .ostojan
je %rema svjetlosti l"*inama i s"m%ornim %linovima i( (raka. .o$nosi se sa svim %igmentima %a se koristi " svim
slikarskim tehnikama. Najvi6e se koristi " kom#ina'iji s "ljima i em"l(ijskim ve(ivima te kao %"nilo i %igment (a
%re%arirnje %o$loga naro!ito ka$ sa$r*i ko#altne s%ojeve koji "#r(avaj" s"6enje. +oristi se " %roi(vo$nji sintetskih
$is%er(ija.
s!e:!ni )e9at je najkvalitetniji sa$r*i 1IO 'ink s"l5i$a
.eleni )e9at sa$r*i ,IO 'ink s"l5i$a
A0 Titano-o :*elilo
.o sastav" je titanov oksi$ TiO
H
. +oristi se kao mije6ani %igment s #arijevim s"l5atom (inkovim oksi$om i
kal'ijevim kar#onatom " kojem titanovog oksi$a ima najmanje HIO. U "%otre#i je naj!e6-e %o$ na(ivom +ronos
Stan$ar$ T i sa$r*i H=O TiO
H
i 3= O DaSO
,.
To je %igment vrlo inten(ivne #jeline "je$na!enog o#lika (rna 6to #oji
$aje glatko-" i sjaj. Ima najve-" snag" %okrivanja me8" #ijelim %igmentima i velik" mo- #ojenja 0nijansiranja4.
Ot%oran je na svjetlo kiseline i l"*ine kao i %rema atmos5erilijama. +oristi se " svim slikarskim tehnikama. U
kontakt" s "ljem ne "#r(ava s"6enje kao olovno #jelilo niti stvara krti 5ilm kao 'inkovo #jelilo.

.roi(vo$i se " anatas i r"til 5ormi. Anatas je osjetljiv na
svjetlo %a se koristi (a "n"tra6nje ra$ove. Rutil je sta#ilniji i
%okrivniji %a je %o$esan (a ra$ove " eksterijer".


C0@05 Iuti )ig&enti

Au!i)ig&ent 0 K*"ti arsenov #listava'L engl. or%iment4 je $avno %o(nati *"ti %igment. .o sastav" je arsenov s"l5i$
:s
H
S
>
. Jako je otrovan. Danas se vi6e ne koristi. Najlje%6e vrste ovog %igmenta $ola(ile s" i( .er(ije.
.riro$ni minerali (a $o#ivanje titanovog #jelila7

anatas 0lijevo4 i r"til
,9


60 Na)ul*sa >uta
Smatra se $a je njena "%otre#a " kerami'i i *"to o#ojenom egi%atskom stakl" stara nekoliko tis"-a go$ina.


#in$heimit
U evro%skom slikarstv" koristi se %riro$na v"lkanska (emlja s %a$ina Ve("va. Talijanski slikari !esto s" je koristili
%o$ na(ivom giallorino. .roi(vo$i se i "mjetnim %"tem. .o kemijskom sastav" je olovni antimonijat .#0S#O4
H
.
Ovisno o sirovinama i tem%erat"ri *arenja ton #oje varira o$ o#ojenosti slame $o nijansi koje imaj" 'rvenkasti
%ri(v"k.
#osta *e os*etl*i-a na su&)o!ne )lino-e %a se (na $ogo$iti $a " akvarel tehni'i %otamni. Ne koristi se (a slikanje "
eksterijer". .o svojstvima je sli!na olovnom #jelil". S "ljem $aje %ast" i(vrsne %lasti!nosti. Do#ro %okriva. )ahtijeva
oko 1=O "lja. S"6i se #r(o (#og niske a%sor%'ije "lja i kemijskog sastava 0s%oj olova2$jel"je sikativiraj"-e 4 (ato se
ve*e samo s makovim "ljem. Otrovna je (#og olova.
Danas se %roi(vo$i imita'ija originalne nijanse mije6anjem ka$mijeve *"te 'inkovog ili titanovog #jelila i okera.
Najvi6e se koristi " tehnikama em"l(ijske tem%ere i " "ljenom slikarstv".
50 Kad&i*e-a >uta
.rona8ena je %o!etkom 19. stolje-a. .o sastav" je ad&i*e- sul?id/ "dS. Do#iva se talo*enjem i *arenjem " vi6e
nijansi o$ svijetlo*"tih 0lim"n4 $o naran!astih. .o$nosi se sa svim %igmentima i ve(ivima osim ga6enim va%nom
iako je ot%orna na l"*ine. /eak'ijom s ga6enim va%nom stvara #ijeli ka$mijev kar#onat ;$;O
>
. Neot%orna je "
kiseloj sre$ini ota%a se. U klori$noj kiselini se ota%a #e( #ojenih ostataka. +ao "ljena #oja "s%orava s"6enje.
)ahtijeva ,IO ve(iva 0sre$nja koli!ina4 "( $o$atak HO voska.

=I
greenochite


.riro$ni mineral t(v (eleni o'hit nije #io kori6ten (a $o#ivanje %igmenta

@0 K!o&o-a >uta
Otkrivena je krajem 1?. stolje-a. +omer'ijalno se %roi(vo$i tek " $r"goj %olovini 19. stolje-a. .o kemijskom sastav"
je olovni kromat .#;rO
,
. Dola(i " svijetlo*"tim $o tamno *"to naran!astim nijansama. Svijetle nijanse nis" $ovoljno
ot%orne na svjetlo ras%a$aj" se na kromov oksi$ i olovo. S "ljem te nijanse %ostaj" ne!isto (elene.
prirodni kromov pigment -rijetki mineral crocoit
.o$nosi se sa svim %igmentima osim s onima koji sa$r*e s"m%or. /eak'ijom nastaje
olovni s"l5i$ .#S (#og kojeg $ola(i $o tamnjenja. +ao "ljena #oja (ahtijeva HIO
makovog "lja i HO voska. I(lo*ena svjetlosti %otamni ili %o(eleni. +oristi se (a
%roi(vo$nj" je5tinijih #oja.
A0 Ko:alto-a >uta (au!eolin+
S%a$a me8" sk"%e %igmente. .o sastav" je ko#altov kalijev nitrit (latno*"te o#ojenosti.
I(ra(ito je trans%arentna. Je6-e se koristi " akvarel" nego (a %ri%rem" "ljenih #oja. Ne koristi
se " 5res'o tehni'i.
G0 Indi*sa >uta
S%a$a " %riro$ne organske %igmente. .roi(vo$ila se " In$iji i( "rina krava koje s" #ile
hranjene li6-em mango $rva. Danas se %ri%rema "mjetnim %"tem mije6anjem ra(nih *"tih
%igmenata. Ima (latno*"t" nijans". La.u!na *e. U%otre#ljava se " akvarel tehni'i kao i svi organski %igmenti ali i "
"lj".
C0 $a!s >uta
To je "mjetno %roi(ve$eni oker. )a ra(lik" o$ %riro$nog okera "vijek ima ist" kvalitet" i *ivlj" nijans". Na
tem%erat"ri o$ =II
I
; *"te nijanse koje sa$r*e $o 9IO *elje(ovog hi$roksi$a 0hi$rati(irani *elje(ov oksi$4 %ostaj"
#lije$o 'rvene. +ao i oker i mars *"ta se "%otre#ljava " svim tehnikama.
D0 Nial-titan >uta
=1
.o sastav" je nikaltitanat. Ot%orna je na svjetlost kiseline l"*ine i atmos5erilije. .o$nosi se sa svim %igmentima %a se
mo*e koristiti " svim slikarskim tehnikama.
K0 Oe!i
Okeri s" %riro$ni (emljani %igmenti. +ori6teni s" jo6 " anti!kom slikarstv". .o sastav" s" *elje(ov hi$roksi$ <e0OH4
>
s %rimjesama gline manganovih i kal'ijevih s%ojeva.

.rema sa$r*anoj koli!ini *elje(ovog hi$roksi$a i gline okeri $o#ivaj"
svijetlo*"t" (latnij" ili tamnij" nijans". Iuto& oe!u o#ojenost $aje *elje(ov
hi$roksi$. )#og %rimjesa manganovog oksi$a i *elje(ovog oksi$a okeri
$o#ivaj" sme8e ili 'rvenkaste nijanse. S&e3i& oe!i&a ton $aje %ris"stvo
manganovog oksi$a. 2latni oe!i o#i!no se $o#ivaj" mije6anjem s kromovom
*"tom. /a(ne kom#inirane vrste okera $o#ivene mije6anjem %riro$nih i
"mjetnih %igmenat na(ivaj" se satino:e!i.
grumen utog okera
+valitetne vrste !istih okera tra*eni s" slikarski %igmenti ot%orni na svjetlo vo$" i l"*ine a osjetljivi na kiseline.
Organske materije " oker" $o%rinose nesta#ilnosti #oje. )a slikarske svrhe naj#olji s" 5ran'"ski i rimski okeri. Okeri
se koriste " svim slikarskim tehnikama ako s" !isti. +a$ sa$r*e kal'ijeve s%ojeve 0gi%s4 ne smij" se koristiti " tehni'i
vo$enog stakla 0l"*nato ve(ivo vo$ena oto%ina alkalijskih silikata4 jer #i se #oja (g"sn"la i %ostala ne"%otre#ljiva. S
"ljem $aj" %ol"la("ran %rema( a ako imaj" ve-i sa$r*aj gline s%orije se s"6e.
Si*ensa .e&l*a/ 0tal. te!!a di siena+ s%a$a " ni( %riro$nih okera. Naj#olja siena $ola(i i(
Toskane " Italiji. )#og %ris"stva manganovih s%ojeva ima (agasitij" *"t" nijans". I.!a.ito *e
la.u!na. +ao "ljena #oja (ahtijeva HIIO "lja %a je jo6 %ro(irnija. )#og velike koli!ine "lja
#r(o tamni. +oristi se " svim tehnikama %ose#no 5resko tehnikama. Farenjem $o#iva to%li
'rvenkastosme8i ton i %ostaje %okrivnija 0)e9ena siena4. Felje(ov hi$roksi$ ot%"6ta vo$" i
%rela(i " oksi$ koji ima 'rven" #oj".

C0@0@0 S&e3i )ig&enti

60 8&:!a
Um#ra je %riro$na sme8a (emlja. To je vrsta sme8eg okera. Osim *elje(ovog hi$roksi$a sa$r*i i manganov hi$roksi$.
Naj%o(natija i najvi6e 'ijenjena je "m#ra s otoka ;i%ra koja ima (elenkastosme8i ton (#og %ris"stva *elje(ovog
silikata. .o$nosi se sa svim ve(ivima. )#og %ris"stva mangana " "ljenim #ojama "#r(ava s"6enje. Stari slikari s"
"m#r" $o$avali "lj" (#og njenog sikativnog $jelovanja. +ao "ljena #oja (ahtijeva 1IIO "lja (#og !ega !esto tamni
naro!ito " $onjim slojevima. Os"6eni %rema( je %ostojan i elasti!an.
+al'iniranjem "m#re $o#ije se )e9ena u&:!a sme8e'rvenkastog tona.
=H


50 Kaselsa .e&l*a
+aselska (emlja je mekani sme8i "gljen s h"m"som. +oristi se o$ kraja 13. stolje-a. Nala(i6ta s" " Njema!koj.
+oristio j" je Van DM'k %a je %o njem" i $o#ila na(iv VandQe s&e3a. /"#ens je kaselsk" sme8" !esto mije6ao s
okerima.
@0 Se)i*a
Se%ija je %riro$ni organski %igment $o#iva se i( si%e. La("rna je i koristi se samo " akvarel". U "%otre#" "la(i
krajem 1?. stolje-a.
A0 As?alt
:s5alt nema nikakv" %rimjen" " s"vremenom slikarstv". )#og $jelomi!ne to%ljivosti " "lj" i organskim ota%alima
0ter%entin #en(in...4 %ro*ima okolne $ijelove na sli'i sme8im tonom. K&"(ejskaL %atina na slikama 1?. stolje-a ka$
se as5alt naj!e6-e koristio %oslje$i'a je njegove to%ivosti.
C0@0A0 "!-eni )ig&enti

realgar

60 P!i!odni c!-eni oe!i
.riro$ni 'rveni okeri s" 'rveno o#ojene (emlje. Nositelj o#ojenosti je *elje(ov oksi$ <e
H
O
>
2 0hematit4. Nala(i6ta s" "
#li(ini v"lkanskih %o$r"!ja %a ih mo*emo smatrati %riro$no %e!enim *"tim okerima. Le*i6ta %riro$nih 'rvenih okera
s" " Italiji E%anjolskoj In$iji i .er(iji. .o njima s" i $o#ili na(ive kao in$ijsko 'rvena %er(ijsko 'rvena
)o&)e*anso c!-ena -eneci*anso c!-ena.
.riro$ne i "mjetne vrste 'rvenog okera 0sa$r*e *elje(ov oksi$ i al"minosilikate4 $ola(e na tr*i6te kao *elje(o 'rvena
englesko 'rvena 'a%"t mort"m vene'ijansko 'rvena 'rveni #ol"s terra $i %"'oli it$.
"!-eni :olus 0armenski #ol"s4 koristi se kao %o$loga (a %o(la-ivanje t(v. 'rveni %oliment.
50 Kad&i*e-a c!-ena
S%a$a me8" najlje%6e i naj%ostojanije %igmente novijeg vremena. U 6ir" slikarsk" "%otre#" "ve$ena je %o!etkom HI.
stolje-a. .o sastav" je ka$mijev s"l5oseleni$ >;$S H;$Se. +a$mijeve #oje imaj" 6irok" skal" tonova o$ naran!astih
$o $"#oko 'rvenih. Svi s" ot%orni na svjetl" $osta s" %okrivni "%otre#ljavaj" se " svim tehnikama osim " 5resko
tehni'i. Najsvjetliji %igment se koristi kao (amjena (a 'ino#er. +a$mijeve 'rvene #oje re$"'irane #arijevim s"l5atom
"ve$ene s" " "%otre#" 19H1. go$ine. Ovi 'rveni ad&o)oni imaj" sve oso#ine osnovnog %igmenta osim 6to s "ljem
sla#ije %okrivaj".

=>
@0 "ino:e! (-e!&ilion+

Prirodni cinober:
Ovaj inten(ivno 'rveni %igment s%a$a me8" najstarije %o(nate #oje. +oristi se " +ini Egi%t" Gr!koj a na8en je i na
rimskim i %om%ejanskim (i$nim slikama. .o kemijskom sastav" je *ivin s"l5i$ HgS. U %riro$i se nala(i kao mineral
'ina#arit. .roi(vo$i se i "mjetnim %"tem. Farko je 'rvene #oje i jake %okrivne mo-i. Osjetljiv je na svjetlo neke vrste
%otamne %o$ $irektnim $jelovanjem s"n!eve svjetlosti. Tamnjenje je i(ra(itije " vo$enim ve(ivima. Ot%oran je %rema
kiselinama i l"*inama.
A0 $oli:dat c!-ena
.o sastav" je olovni moli#$at mije6an s olovnim kromatom. Ima sli!na svojstva kao kromova *"ta. +oristi se "
$is%er(ijama "ljenim #ojama i akvarel #ojama. Osjetljiva je na va%no %a nije %re%or"!ljiva " 5resko tehni'i.
G0 K!a)la
Do#iva se i( korijena #iljke #ro-a 0r"#ia tin'tor"m4. Dio je %o(nat jo6 %rije na6e ere. Ve-i (na!aj $o#iva tek " 13. i 1?.
stolje-". Nije ot%oran na svjetlo. )amijenjen je sintetskim ali(arinom koji je %ostojaniji %igment.


C0 Ali.a!in
:li(arin je i(oliran i( korijena #iljke #ro-a talo*enjem na glini. Danas se %roi(vo$i "mjetnim %"tem. To je %rvi
organski %igment $o#iven sintetskim %"tem 01?1?. go$.4. I(ra(ito je trans%arentan. +oristi se " svim tehnikama osim
" 5resko tehni'i s ka(einom jer je ne%ostojan " l"*natom me$ij". S "ljem (ahtijeva ve-" koli!in" "lja %a se s%oro
s"6i0 Na meki %rema( koji $aje ali(arin ne smije se slikati #ojama koje se s"6e #r(o i koje nemaj" $ovoljn"
elasti!nost. Najnovija (amjena ali(arina je na5tol 'rvena koja %ri%a$a gr"%i organskih a(o2%igmenata.
D0 Ka!&in
Do#iva se i( organi(ma insekata 0'o'"s 'a'ti4 koji *ive na je$noj vrsti kakt"sa " ;entralnoj :meri'i. Tjele6'a
sas"6enih *enki k"haj" se " vo$i kako #i se %igment i($vojio. Jinitelj o#ojenosti je karminska kiselina. Do#ro se
=,
%o$nosi s vo$enim i "ljnim ve(ivima. U s%oj" s "ljem je i(ra(ito la.u!an. )#og la("rnosti je %ogo$an " akvarel".
Ne%ostojan je na svjetl". )amijenjen je na5tol 'rvenom i ali(arin sintetskim %igmentima.


cocus cacti

K0 $ini* c!-ena
Jje$an o$ %rvih "mjetnih %igmenata0 antika4 %o sastav" je oksi$ olova..Ime minij $o#ila je %o rije'i &ini"s na sjever"
E%anjolske.U#r(ava s"6enje "lja...

minij

O0 Kina!idonsi )ig&enti
Dola(e %o$ ra(li!itim na(ivima. .o %ostojanosti na svjetl" ot%ornosti %rema atmos5erilijama to%lini i ota%alima
s%a$aj" " visoko vrije$ne %igmente. T!ans)a!entni su.
6F0 Pe!&anent c!-ena (helio c!-ena/ )!a-o c!-ena+
Umjetni je organski %igment $o#iven s"%strativnim %ost"%kom. 2a&*ena *e .a cino:e!. Jisti %igment je ot%oran na
svjetlo i #lage l"*ine. .o$nosi se sa svim %igmentima. Ima $o#r" mo- %okrivanja i #ojenja. Najvi6e se koristi ko$
%roi(vo$nje "ljenih #oja i em"l(ijskih 0tem%era4 #oja.
C0@0G0 Pla-i )ig&enti

==
egi%atsko %lava smalt

Egi)atsa )la-a s%a$a me8" najstarije %igmente. Slikari Egi%ta koristili s" je ve- %rije ,III go$ina. )amijenjena je
ko#altovom %lavom.
kralj /am(es III
S&alt je na8en " %lavo o#ojenom stakl" ranih k"lt"ra. I(ra(ito je trans%arentan. .o sastav" je kalijevo staklo o#ojeno
ko#altovim oksi$om. U evro%skom slikarstv" $o#iva (na!aj tek %o!etkom 13. stolje-a. )amijenjen je kvalitetnijom
ko#alt %lavom i "ltramarinom.
A.u!it je #a(ni #akrov kar#onat NH;";O
>
.
;"0OH4
H
N $o#iven i( minerala koji je $osta ras%rostranjen " %riro$i. U
evro%skom slikarstv" i(me8" 1=. i 13. stolje-a koristi se !e6-e nego sk"%lji la%is la("li
.
a("rit " %riro$i
60 8lt!a&a!in
.riro$ni "ltramarin se $o#iva i( %ol"$ragog kamena la)is la.uli koji se jo6 " starom Egi%t" koristio (a "krasne svrhe.
Slo*enim %ro'esom is%iranja $o#ivao se %igment koji se " evro%skom slikarstv" %o!eo koristiti tek " sre$njem vijek".
#oja m" je $"#oko%lava s inten(ivnim sjajem. Oko 1?H1. go$ine istovremeno s" kemi!ari " <ran'"skoj i Njema!koj
%roi(veli %igment sli!an %riro$nom.
lapis lazuli
=1

)#og niske 'ijene %roi(vo$nja "mjetnog "ltramarina %otisn"la je i( "%otre#e mnoge %lave %igmente. .roi(vo$i se
*arenjem smjese kaolina kvar'a natrij s"l5ata ili natrij kar#onata i "gljena. .o sastav" je kom%leksna sol natrijev2
al"minijev silikat. Sad!>i su&)o! %a mo*e aktivirati %igmente koji sa$r*e #akar ili olovo. U%otre#om so$e $o#ivaj"
se o$mah %lave nijanse. U%otre#om s"l5ata nastaje (eleni "ltramarin koji *arenjem %rela(i " %lavi ra(li!itih nijansi.
Sve vrste s" %ostojane na svjetl". Neke vrste nis" %ostojane " va%n". Ultramarin je os*etl*i- na d*elo-an*e iselina.
Slo#o$ne kiseline i( starog "lja kiseli kon(ervansi " tem%ernim em"l(ijama i sti%sa $jel"j" na %romjen" #oje. +ao
"ljena #oja (ahtijeva ,IO "lja i HO voska jer se o$ "lja lako o$vaja. )#og higrosko%nosti "ltramarina %o %ovr6ini
slike mo*e se %ojaviti #jeli!asta %revlaka Kult!a&a!insa :olestL koja se "klanja alkoholnim %arama.
50 Ko:alto-a )la-a
.o sastav" je ko#altov al"minat. Dola(i " $vije nijanse svijetloj i tamnoj. Ot%orna je na atmos5erilije kiseline i l"*ine
%a se koristi " svim tehnikama. Naro!ito je kvalitetan %igment (a 5resko slikanje. Dosta je la("rna. +ao "ljena #oja
(ahtijeva ?I21IIO "lja. U#r(ava s"6enje %a se ve*e makovim "ljem.+o#alt %lav" mo*emo lako $o#iti i " la#oratorij"
(agrijavanjem mje6avine al"minijevog i ko#altovog klori$a (a svega nekoliko min"ta.

Do#ivanje ko#alt %lave " la#oratorij"

@0 "elinsa )la-a ( ce!uleu& )la-a+
.rona8ena je %o!etkom 19. stolje-a. .o kemijskom sastav" je ko#altov stanat 0s%oj ko#alta i kositar oksi$a4.
Ograni!ene je mo-i #ojanja. Ova svijetlo%lava #oja malo (elenkastog tona %ostojana je na svjetl" i " svim ve(ivima.
+ao "ljena #oja (ahtijeva $osta "lja ve*e se makovim "ljem. Dosta je sk"% %igment.

%loha oslikana 'elinsko %lavom

A0 $angano-a )la-a (&angan celinsa )la-a+
Noviji je %lavo(eleni %igment *ivlje nijanse.
U%otre#ljava se " svim tehnikama. <ran'"ski %roi(vo$ $ola(i %o$ na(ivom H#le" a("ralL 0a("rno %lava4.
G0 Pa!i4o )la-a ()!uso )la-a/ :e!linso )la-a/ &ilo!i )la-a+
=3
.roi(ve$ena je %o!etkom 1?. stolje-a. .o sastav" je 5eri25ero'ijani$ 5orm"le <e
,
N<e0;N4
1
N
>
0K5eriL2s%ojevi
trovalentnog *elje(a K5eroL2s%ojevi $vovalentnog *elje(a4. Nije otrovna. Ima i("(etno jak" mo- #ojenja0 Ot%orna je
na kiseline os*etl*i-a na l"*ine2%ostaje sme8a. Osjetljiva je i na vlag". +ao "ljena #oja (ahtijeva $osta "lja %a (#og
*"-enja "lja la("rni %rema(i mog" $o#iti (elenkast" nijans". Djel"je "#r(avaj"-e na s"6enje "lja. Sve vi6e se
(amjenj"je 5talo'ijanin %lavom 05talno %lavom4. .ari6ko %lava se !esto mije6a s gi%som #aritom i kaolinom %a na
tr*i6te $ola(i kao #erlinsko %lava %r"sko %lava milori %lava.
pariko plava ! pigmentni prah
Do#ivanje %ari6ko %lave kem. reak'ijom 5er5ero'ijani$a i *elje(o III klori$a



C0 Btalo )la-a (?taloci*anin )la-a+
.o sastav" je 5talo'ijanin #akra. Ima $"#oki tamni ton kao %ari6ko %lava i velik" mo- #ojenja %a se (a slikarske svrhe
re$"'ira inertnim %igmentima. Ot%orna je na svjetlo kiseline i l"*ine. Njema!ki %roi(vo$ $ola(i %o$ na(ivom
heliogen %lava. &onastral je engleski %roi(vo$.
C0@0C0 L*u:i9asti )ig&enti

Naj(na!ajniji lj"#i!asti %igmenti s" s%ojevi ko#alta i mangana.

60 Ko:alto-a l*u:i9asta
.roi(vo$i se kao s-i*etli )ig&ent (o:alto- a!senat+ koji je ot!o-an jer sa$r*i arsen. +oristi se " svim tehnikama
osim " %astel".
Ta&ni*i )ig&ent (o:alto- ?os?at+ nije otrovan %a se !e6-e koristi. .ol"la("ran je nije %ostojan na l"*ine. .rilikom
ra$a s ko#alt lj"#i!astim #ojama tre#a #iti o%re(an jer se %ri%remaj" i kao mje6avine %a mog" #iti otrovne.
50 $angano-a l*u:i9asta
.o sastav" je manganov amonijev 5os5at. .ostojana je na svjetl". D"#lje je o#ojenosti o$ ko#altnih %igmenata.
=?
@0 8lt!a&a!in l*u:i9asta
Do#iva se i( %lavog "ltramarina $jelovanjem klora i vo$enih %ara. Najvi6e se koristi "
(i$nim tehnikama. Ima #lije$olj"#i!ast" nijans".


C0@0D0 2eleni )ig&enti
60 Ve!dig!is 0vert $e Gre'e gr!ka (elena4 je stariji %igment inten(ivne (eleno%lavi!aste o#ojenosti otrovan i i(#a!en
i( "%otre#e %o!etkom 19. stolje-a. Do#ivao se $jelovanjem o'tene kiseline na #akar. .o sastav" je #a(i!ni #akrov
a'etat. Ne%ostojan je %a se morao o$mah lakirati. Tako se s%rje!avalo kemijsko aktiviranje s $r"gim #ojama %rema
kojima je osjetljiv. Sklon je %"'anj" 6to je "o!eno na $ijelovima slika oslikanih tom #ojom.
50 $alahit je %riro$ni mineral #a(i!ni #akrov kar#onat 5orm"le ;";O
>
.
;"0OH4
H
. U evro%skom slikarstv" se koristio
$o 1? stolje-a !e6-e " tem%eri jer " "lj" g"#i o#ojenost. )amijenjen je imita'ijama %riro$nog tona.
"ineral u prirodi-razne #orme:




@0 =-a*n?u!tsa .elena (e&e!ald .elena+
Uve$ena je " slikarsk" "%otre#" %o!etkom 19. stolje-a. .o sastav" je s%oj #akra arsena i o'tene kiseline. Otrovna je i
$anas nema nikakav (na!aj. Dana6nja emeral$ (elena %roi(vo$i se o$ 5talo'ijanin (elene i 'inkovog ili titanovog
oksi$a.

A0 2elena .e&l*a (tal0 te!!a -e!de+
.o sastav" je *elje(ov hi$rosilikat sa silikatnim %rimjesama al"minija magne(ija it$. U slikarstv" se koristi jo6 o$
anti!kih vremena. Najvi6e se koristi s em"l(ijskim ve(ivima 0sre$njovjekovnih tem%era4 i 5resko slikarstv". /anijim
talijanskim slikarima naro!ito majstorima jaj!ane tem%ere sl"*ila je kao je$an o$ najva*nijih tonova (a
)odslia-an*e ina!nata. Nala(i6ta %o(nate t(v. verone6ke (emlje 0i( okoline Verone &onte Dal$o44 hla$nog
%lavi!asto(elenkastog tona $avno s" is'r%ljena. Najlje%6e vrste $anas $ola(e s otoka ;i%ra. To%le sme8e(elene nijanse
!e6ke i tirolske (emlje s" manje 'ijenjene. Njema!ka (elena (emlja ima sivo(eleni ton. Farenjem (elena (emlja
=9
$o#iva 'rvenkasto2sme8i ton i ve-" %okrivnost. Ot%orna je na svjetlo i l"*ine osjetljiva je na kiseline. .o svojstvima
je sli!na okerima. .o$nosi se sa svim ve(ivima i %igmentima. U "ljenim #ojama $aje trans%arentne 5ilmove. )#og
inten(iviranja o#ojenosti !esto sa$r*i krom oksi$ ili krom hi$roksi$.
G0 K!o&osid .elena
.o sastav" je kromov oksi$ ;r
H
O
>
. .o(nata je jo6 o$ %o!etka 19. stolje-a. &aslinasto je (eleni %igment visoke
kvalitete. .o$nosi se sa svim ve(ivima i %igmentima %a se koristi " svim tehnikama. .ostojana je na svjetl" ot%orna
na kiseline i l"*ine. Do#ro %okriva (a ra(lik" o$ krom hi$roksi$a.
C0 K!o&osihid!at .elena (!o&hid!osid .elena engl0 -i!idi*an+
.o sastav" je hi$rati(irani kromov oksi$ ;r
H
O
>
.
HH
H
O. Najlje%6i je i naj%ostojaniji (eleni %igment. Ima %lavo(elenkasti
ton. U%otre#ljava se " svim tehnikama.
.omije6an s ka$mijevom *"tom $aje ka$mijev" (elen". :ko je %omije6an s te6'em $ola(i %o$ na(ivom )e!&anentno
.elena.

1 H >
Dorna kiselina i %ota6a se homogeni(iraj"014 (agrijavaj" 1h na =II '0H4.Do#iveni krom III oksi$ se
hi$rati(ira i %rela(i " *ivi (eleni ton0>4.
D0 Ko:alt .elena
U "%otre#" $ola(i krajem 1?. stolje-a. Do#iva se talo*enjem i *arenjem %a $ola(i " vi6e nijansi. .o sastav" je
kom#ina'ija oksi$a ko#alta i 'inka a $anas titanovog oksi$a. +ao "ljena #oja "#r(ava s"6enje.


;o#alt0II42oRi$e2(in'0II42oRi$e
1I


+al'iniranje ko#alt0II42klori$a i 'ink0II42oksi$a %ri sre$njim tem%erat"rama
K0 Heliogen .elena
S%a$a " gr"%" 5talo'ijanina. Lagani je %rah %a je i($a6an %okrivan ot%oran na kiseline l"*ine i svjetlo. U%otre#ljava
se " svim tehnikama.
C0@0K0 "!ni )ig&enti

60 Ko4tano c!na (slonoosno c!na+
To je "mjetno %roi(ve$en organski 'rni %igment. Do#iva se *arenjem *ivotinjskih o$ma6tenih kostij" #e( %rist"%a
(raka. .o sastav" je ?,O kal'ijev 5os5at 1O kal'ijev kar#onat 1IO "gljik. ;rna #oja $o#ivena o$ slonova!e
0ele5antin"m4 #ila je %o(nata jo6 " gr!kom slikarstv". Ima o$li!n" %okrivnost. Jiste i kvalitetne vrste ot%orne s" na
svjetlo l"*ine i kiseline. .rije ri#anja s vo$enim ve(ivima (#og male s%e'i5i!ne te*ine mora se navla*iti alkoholom i
tek on$a ve(ati s ve(ivom. +ao "ljena #oja s"6i se s%oro. Os"6eni %rema( je i(ra(ito mekan. +valitetne vrste 0!isti
"gljik4 mog" se koristiti " 5resko tehnikama $ok ne!iste vrste s vla*nom %o$logom $ovo$e $o H'vjetanja #ojeL
0e5lores'en'ija4 (#og natrijevih i kalijevih soli to%ljivih " vo$i koje i(la(e na %ovr6in" i kristali(iraj".
50 T!sna c!na (lo.o-a c!na/ *e.g!asta c!na+
To je organski %igment. Do#iva se *arenjem !okota vinove lo(e #e( %rist"%a (raka. Ot%orna je na svjetlo $o#ro
%okriva. +oristi se " svim slikarskim tehnikama.

@0 7a3a
;rne #oje o$ !a8e $o#ivaj" se sagorijevanjem organskih materijala. Njena "%otre#a %o!inje " $alekoj %ro6losti i traje
$o $anas. Najstarije vrste $o#ivale s" se s%aljivanjem $rva #ogatog smolom ili same smole. Dolji %igmenti $o#ivali s"
se kasnije sagorijevanjem masti i "lja. O$ $r"ge %olovine 19. stolje-a $o#iva se o$ (emnog %lina 0%linska !a8a4. .o
sastav" je 9isti ugl*i s ne(natnim rimjesama. Veoma je lagan i %ostojan %igment. +o$ %ri%reme #oja tre#a ga ri#ati s
g"stim ve(ivom. )a %ri%rem" "ljene #oje (ahtijeva i $o 1=IO "lja. Us%orava s"6enje. Ne koristi se " (i$nom
slikarstv".
11
A0 Iel*e.no osidno c!na ($a!s c!na+
.o sastav" je *elje(ov oksi$ <e
>
O
,
. Ona je "mjetno anorganski %igment. .o$nosi se o$li!no sa svim ve(ivima i
%igmentima. Do#re je %okrivnosti i %ostojanosti na svjetlo. +oristi se " svim slikarskim tehnikama a najvi6e " (i$nim
tehnikama.

G0 $angano-a c!na
&anganova 'rna je %riro$ni anorganski %igment .o sastav" je manganov oksi$ &nO
H
. Ot%orna je na sve "tje'aje.
+oristi se " svim slikarskim tehnikama. O$li!no %okriva i #oji. +ao s%oj mangana " "lj" $jel"je sikativiraj"-e.







Veziva
1H
Klasine Tehnike
Lakovi-Smole i Otpala
Ljepila

D0 VE2IVA
Ve(iva %ove("j" !esti'e %igmenata me8"so#no " 5ilm i s %o$logom. .rema(i #oje moraj" s %o$logom stvoriti
kom%aktn" !vrst" i trajn" %ovr6in". Ve(iva 6tite o$ vanjskih "tje'aja %igmente i %o$log". Utje!" i na o%ti!ki "!inak
#oje (#og s%e'i5i!ne re5leksije svjetlosti. Najranija slikana $jela na vla*nim kamenim %ovr6inama :ltamire Les'a"Ra
i $r"gih s%ilja oslikana s" (emljanim #ojama ve(anim krvlj" lojem smolom masti #iljnim sokovima i sl. &inimalna
koli!ina gline " %igmentima #ila je mehani!ko ve(ivo. Organska ve(iva s" relativno #r(o %ro%ala. Tis"-ama go$ina
nastajalo je trajnije ve(ivo %riro$nim ka%anjem vo$e koja je talo*ila na %ovr6in" slike oto%ljene minerale i stvarala
tank" %ro(irn" kar#onatn" %revlak" 0skram"4 sli!n" onoj na kasnijim %ravim 5reskama koja je 5iksirala %igment "(
%o$log".
Felja (a %ostojanim i trajnim "kra6avanjem $ovo$ila je $o "%otre#e ra(li!itih ve(iva i %igmenata i o#ra$e %ovr6ine
koja se oslikavala. .igmenti s" se mije6ali s %riro$nim ve(ivima. +itova mast ili kitovo "lje s%ominje se " sjevernim
(emljama. U Egi%t" se koristi m"lj i( Nila glina i sl. )a o#ra$" $rva s%ominje se vosak kao i ri#lje t"tkalo. .latno se
o#ra8"je vo6tanom #ojom %ergament ri#ljim t"tkalom. <aiM"mski %ortreti naslikani s" enka"stikom 0Kvoskom na
vr"-eL4 vo6tanom tem%erom 0Kvoskom na hla$noL4 N a %oneka$ i jajem Njaj!ana tem%eraN. THEO.HILIUS ve- " 1H.
stolje-" o%is"je trvenje %igmenata lanenim ili orahovim "ljem a " man"skri%tima 1,. stolje-a o%isan je %ro'es #r*eg
s"6enja "lja %omo-" metalnih oksi$a.
D060 PO#JELA VE2IVA
.rema kemijskom sastav" ve(iva se $ijele na7
ano!gansa (&ine!alna+
o!gansa ()!i!odna i sintetsa+
.rema sastavnim $ijelovima oto%ine ve(iva $ijele se na7
60 Vodena (hid!o?ilna+ -e.i-a7
50 E&ul.i*e7 ve(iva o$ vo$enih 0hid!o?ilnih4 i hid!o?o:nih t*0 "ljenih o$nosno lakovnih $ijelova.
@0 8l*na-li)o?ilna -e.i-a7 laneno "lje orahovo "lje makovo "ljeQ mog" se koristiti s $o$atkom %riro$nih i "mjetnih
smola.
1>
A. Lao-i o$ %riro$nih i "mjetnih smola7 $amar mastiks 6elak ko%al lakovi na #a(i 'el"lo(nih estera akrilni
%olivinila'etatni %oli"retanski %oliesterski lakovi it$.
Ta#li'a 1. .regle$ vo$enih ve(iva
Na.i- -e.i-a Ke&i*si sasta-
ga6eno va%no kal'ijev hi$roksi$
vo$eno staklo vo$ena oto%ina alkalijskih silikata
t"tkalo %rotein2kolagen
ka(ein 5os5or%rotein
g"miara#ika %olisahari$
gl"tolin metil'el"lo(a
$is%er(ivna
ve(iva
sinteti!ki %olimeri
.rema #roj" sastojaka oto%ljenog ve(iva $ijele se na7 je$no$ijelna $vo$ijelna i vi6e$ijelna ve(iva. Ve(iva %ove("j" i
o%kolj"j" %igmente %enetriraj" " %ore %o$loge %a moraj" #iti " tek"-em stanj".
Jednodi*elna -e.i-a koriste se #e( ikakvih $o$ataka. 8l*a s" na so#noj tem%erat"ri tek"-a i mog" se koristiti kao
samostalna ve(iva. Ve("j" Ns"6eN kemijskim %ro'esom oksi$a'ijom i %olimeri(a'ijom te %rela(e " sasvim nov" tvar
t(v. oksin koji se vi6e ne ota%a " ter%entin" ve- samo " najja!im organskim ota%alima. Vosa se mo*e koristiti kao
samostalno ve(ivo " enka"sti'i ka$ (agrijan ve*e %igmente hla8enjem i skr"-ivanjem
#-odi*elna -e.i-a s" !vrste tvari koje se ota%aj" " vo$i ili organskim ota%alima kao %rave oto%ine ili kao koloi$ne
oto%ine 0$is%er(ije4. S"6e se 5i(ikalnim %"tem is%aravanjem ota%ala.
Tutalna oto)ina je $vo$ijelno ve(ivo. To je oloidna oto)ina koja hla8enjem i( stanja sola %rela(i " stanje
gela0tine4 %ro'esom koag"la'ije. .e%ti(a'ija je o#rn"ti %ro'es. +oloi$ne oto%ine imaj" veli!in" !esti'a 12HII nm i
(#og toga o$re8ena svojstva koja ih ra(lik"j" o$ %ravih oto%ina " kojima !esti'e oto%ljene tvari imaj" veli!in" manj"
o$ 1 nm0 +a$ vo$a ishla%i !esti'e t"tkala (aostaj" mikrosko%ski 5ino ras%ore8ene i(me8" !esti'a %igmenata kao i
i(me8" sloja #oje i slikarske osnove 0%re%ara'ije gr"n$a4. &olek"le t"tkala se " tim me8"%rostorima (a$r*e kao $a
s" se 5iltrirale %a vo$a #e( !esti'a ve(iva $ola(i na %ovr6in" i hla%i. Svjetlo se na !esti'ama t"tkala ras%r6i
0%ovr6inska re5leksija4 6to stvara mat e5ekt.
Lao-i s" oto%ine smola " ota%alima. To s" )!a-e oto)ine. +a$ ota%alo ishla%i smola (aostaje " homogenom 5ilm"
!vrsto ve(ana na %ovr6ini. )#og $"#inske re5leksije svjetlosti %ojavlj"je se sjaj %ovr6ine.
Vi4edi*elna -e.i-a s" mje6avine je$no$ijelnih i $vo$ijelnih ve(iva. Slia!si &edi*i s" vi6e$ijelna ve(iva. Sastoje se
o$ "lja i smolnih oto%ina. &ije6anjem hi$ro5ilnih i hi$ro5o#nih ve(iva nastaj" e&ul.i*e. F"manjak je %riro$na
em"l(ija koja sa$r*i hi$ro5iln" #jelan!evin"2al#"min i *"manjkovo "lje. E&ul.i*e su -e.i-o u te&)e!a&a. T"tkalo
ka(ein gl"tolin i g"miara#ika mog" se em"lgirati "ljem ili nekim $r"gim hi$ro5o#nim sastojkom. U slikarstv" se
koristi ka(einska tem%era jaj!ana tem%era g"mitem%era i vo6tana tem%era.
D050 PO$OSNA SRE#STVA
1,
.omo-na sre$stva s" tvari koje nemaj" svojstvo ve(ivanja ali "tje!" na s%e'i5i!nost ve(ivanja %oje$inih ve(iva. Oni
%o#olj6avaj" ili $aj" o$re8ena svojstva ve(ivima. .rema 5"nk'iji se $ijele na7
ota)ala ili !a.!*e3i-a9i 2 vo$a organska ota%alaQ #lage alkalije (a ka(ein
s!edst-a .a )o-e;an*e 9-!sto;e 0otvr$njavanje4 ala"n 0sti%sa4 5ormalin
u:!.i-a9i su4en*a7 sikativi
e&ulgato!i i sre$stva (a %ove(ivanje7 sa%"ni (a6titni koloi$i
s!edst-a .a -a4en*e 0smanjenje %ovr6inske na%etosti47 volovska *"! amonijak alkohol :ge%on 0koristi
se " 5otogra5iji4
s!edst-a .a on.e!-i!an*e7 #oraks 0Na
H
D
,
O
3
[ 1I H
H
O4 alkohol vinski o'at eteri!na "lja 0klin!i-evo
karan5ilovo lavan$ino...4
D0@0 SVOJSTVA VE2IVA
Ve(ivo "tje!e na kvalitet" trajnost i i(gle$ #oje. Doje kao i ra(li!iti nositelji slike $anas na tr*i6te $ola(e ve-
%ri%remljeni. .rimjena ve(iva je vi6e ili manje %re%"6tena slikar". O$ najranijih vremena $o $anas najve-a %a*nja se
%osve-"je svojstvima %ri%remi kori6tenj" i kom#iniranj" ve(iva " slikarskim tehnikama. +valiteta i trajnost slike
ovise " %rvom re$" o %o(navanj" 5i(ikalnih i kemijskih svojstava ve(iva.
D0@060 Ke&i*sa i ?i.ialna s-o*st-a -e.i-a
60 Ke&i*sa ati-nost -e.i-a
Neka ve(iva $jel"j" l"*nato 0ga6eno va%no vo$eno staklo...4 a neka kiselo 0"lje ka$ je staro...4. Naj#olje je ka$ je
ve(ivo %o svom kemijskom $jelovanj" ne"tralno. +emijska aktivnost ve(iva "tje!e na o$re8ene %igmente koji nis"
je$nako ot%orni na kiseline i l"*ine 0alkalije #a(e4 a isto tako i na nositelja slike (#og !ega je %otre#na o$govaraj"-a
%ri%rema nositelja.
50 $i!is
Svako ve(ivo kao i %omo-no sre$stvo ima karakteristi!an miris. .o miris" se mo*e o$re$iti kvaliteta ve(iva li je
neko ve(ivo svje*e staro ili !ak %okvareno.
@0 1o*a
Svako !isto kvalitetno ve(ivo ima karakteristi!n" #oj". Eto je ve(ivo svjetlije #oje o#i!no je i kvalitetnije. )a
tra$i'iomalne slikarske svrhe je #olje 6to svjetlije t"tkalo #istrije i svjetlije laneno "lje i #e(#ojne smole.
A0 Viso.nost
Visko(nost je vrsta "n"tra6njeg trenja. To je svojstvo tek"-ine $a se o$"%ire gi#anj" s"sje$nih slojeva.
.oje$nostavljeno to je oso#ina tek"-ine $a se lak6e ili te*e gi#a 0te!e4 . Je$ini'a visko(nosti je .askal sek"n$a N.a sN.
U slikarstv" se o#i!no "%otre#ljavaj" nisko2 visko(na ve(iva 0oto%ine ve(iva " ota%alima i ra(rje8iva!ima4 i
sre$njevisko(na ve(iva 0"lja4.Visko(nija ve(iva s" n%r. ven.ter%entin 6tan$ "lje vo6tana %asta akrilni gelovi.
G0 Kon.istenci*a
Doja " o$govaraj"-oj kon(isten'iji 0lat. 'onsistere G$r*ati se (aje$no mirovati4 mora #iti i sta#ilna. Neki %igmenti
ve(ani "ljem o$vajaj" se o$ "lja g"#e kon(istentn" sta#ilnost. To se $oga8a ko$ nekih vrsta kromhi$roksi$ (elenih
'inkovog #jelila "ltramarina it$. Do$atkom 5E -osa " "lje taj ne$ostatak se "klanja.
1=
C0 Na)etost
.rilikom s"6enja ve(iva " #oji ili osnovi 0%re%ara'iji4 $ola(i $o o$re8enog (ate(anja na%etosti " samom ve(iv".
Na%etost ovisi i o kon'entra'iji ve(iva. .ostoji na%etost i i(me8" %oje$inih slojeva #oje. Sloj #oje i sloj %re%ara'ije s
velikom kon'entra'ijom ve(iva sig"rno -e %"'ati ako nis" K"s"gla6eniL. Ao se )!eo .asi;ene ul*ene :o*e/ do *o4
ni*e sas-i& suha/ )!ela.i slo*e& :o*e !a.!i*e3ene s&olno& oto)ino&/ o*i :!>e su4i od don*eg slo*a/ .:og
!a.lie u na)etosti do;i ;e do )ucan*a 0nastaj" !aeli!e4. Stari majstori s" ra$ili na vi6e slika kako #i slikani sloj
i(me8" %oje$inih 5a(a $o#ro os"6io.
D0 Elasti9nost -e.i-a
Eto je ve(ivo elasti!nije manje je $jelovanje na%etosti (a vrijeme s"6enja. Najelasti!nija s" "lja ali i slojevi "ljene
#oje vremenom %ostaj" krti lomljivi i %"'aj". Lomljivost starih %rema(a nije toliko o%asna kao %"'anje tijekom ra$a
(#og ne%ravilnog nano6enja #oje ili ne%rimjerene koli!ine ve(iva.
Ve(ivima se $o$aj" sre$stva (a %ove-anje elasti!nosti. Hi$ro5ilnim ve(ivima se ranije $o$avao me$ ili 6e-erni sir"%.
Danas se o#i!no koristi gli'erin 0gli'erol4. Najve-" elasti!nost imaj" jaj!ane em"l(ije akrilne em"l(ije it$.
Nitro'el"lo(ni lakovi s" krti i moraj" sa$r*avati sre$stva (a %ove-anje elasti!nosti.
K0 Posto*anost -e.i-a
.ostojanost ve(iva %o$ra("mijeva (a$r*avanje %o!etnih oso#ina ve(iva kom%ati#ilnost sa svim materijalima
"%otrije#ljenim %ri gra$nji slike. I$ealnog ve(iva nema. Vosa se %ri#li*ava tim (ahtjevima. Ulja smole nitrolakovi
starenjem vi6e ili manje *"te tamne %ostaj" krti i lomljivi. :krilna smola $aje $o#re re("ltate #"$"-nost -e tek
%oka(ati njen" %rav" kvalitet".
O0 O)ti9i ut*eca* -e.i-a na :o*e
+a$ svjetlost %a$ne na %re$met je$an $io svjetlosnih (raka se a%sor#ira a %reostali $io re5lektira. Svako %relamanje
svjetlosti " na6em ok" $aje "!inak g"#itka svjetlosti i i(a(iva relativno tamnjenje koje se mo*e mani5estirati tako $a
#oji $aje (asi-eniji $"#lji ton. +o$ nekih tehnika 0%astel tem%era gva6...4 na os"6en" #oj" $jel"je )o-!4insa
s-*etlost jer se (rake svjetlosti $i5"(no re5lektiraj" s 0ne%ro(irne %okrivne4 %ovr6ine #oje na !esti'ama ve(iva i
%igmenta. /e("ltat je &at karakter oslikane %ovr6ine.
+o$ $r"gih tehnika $jel"je du:insa s-*etlost. )rake svjetlosti se re5lektiraj" s %ovr6ine ali se i lome i %rola(e kro(
sloj la("rnog nama(a $o ne%ro(irnih slojeva i t" se re5lektiraj". Neka$ se o$#ijaj" tek o$ %o$slikanog sloja osnove
nositelja i $ola(e " oko %romatra!a. D"#inska re5leksija je %oslije$i'a la("rnog karaktera ve(iva. Lakiranjem slika
$o#ije $"#inski sjaj i (asi-enijitamniji ton #oja %ostaje inten(ivnija.
a #
Slika 3.1 0a4 D"#inska re5leksija 0#4 %ovr6inska re5leksija
&at lakovi sa$r*e vosak ili ras%r6ene sitne !esti'e amor5nog SiO
H
na kojima se svjetlo $i5"(no re5lektira 6to $aje
mat karakter2(am"-enost.
11
Doja istog %igmenta ve(anog s ra(li!itim ve(ivom mo*e $jelovati $r"ga!ije..igmenti " ve(ivima $o#ivaj"
$"#ljitamniji ton nego 6to ga imaj" " s"hom stanj" (ato 6to ve(iva imaj" ve-i in$eks re5rak'ije 0loma4 I/ o$
(raka014. Eto je ve-a ra(lika in$eksa re5rak'ije %igmenta i I/ me$ija koji ga okr"*"je 0ve(iva4 ve-a je i re5leksija
svjetlosti %igment %ostaje svjetliji. Na %rimjer "ltramarin 0I/ G 1.=I4 je svjetliji " %ra6kastom stanj" 0I/ (raka je
1oo4 nego " "lj" 0I/ "ljaG 1.,?4. Tem%era nakon s"6enja %osvijetli akrilne #oje $o#ivaj" tamniji ton.
6F0 La.u!nost
La("rnost ili %okrivnost #oje ovisi o samom %igment" ali i o svojstvima ve(iva. Eto je &an*a !a.lia indesa
!e?!aci*e i(me8" %igmenata i ve(iva ve-a je la("rnost %rema(a. O$re8ene tehnike %re5eriraj" isklj"!ivo la("rne
0akvarel4 ili %okrivaj"-e nanose #oje 0"lje4. )#og la("rnosti "ljena #oja se mije6a ter%entinom ili la("rnim me$ijem.
)#og ve-e sjajnosti mije6a se lak2me$ijem 0$amar oto%ljen " ter%entin"4.


Il"stra'ije loma svjetla %ri %rola(" kro( ra(ne materije






13
KLASI7NE "RTASE I SLIKARSKE
TEHNIKE
K0F0 8GLJEN I OLOVKA
K0608GLJEN

Ugljen je je$an o$ najstarijih 'rta-ih materijala. +ar#oni(iranim
koma$i-ima $rva 'rtali s" %o (i$ovima stanovni'i s%ilja. +ao sre$stvo (a
st"$ijsko 'rtanje koristi se "gljen " najstarijim majstorskim ra$ioni'ama.
Ugljen se koristi (a is'rtavanje ko$ 5resko slikanja (a %reliminarne st"$ije
(a "lje akrilik ili nek" $r"gi tehnik". Ugljen se !esto kom#inira kre$om
%astelom ili nekim $r"gim materijalom. +ao samostalna likovna tehnika
javlja se tek " 19. stolje-".
+arakteristika "gljena je njegova meko-a (#og %ra6njave str"kt"re
materijala. Eiljkom "gljena mog" se i(vla!iti 'rte ra(li!ite $e#ljine i
inten(iteta. )a %osti(anje %loha ra(li!itih tonskih vrije$nosti koristi se "gljen %olo*en na %o$log" 6irinom ili
$e#ljinom "gljenog 6ta%i-a. Ugljen se lako #ri6e. Samo neke jako tvr$e vrste ostavljaj" trag i %oslije #risanja. )a
%ot%"no #risanje manjih %ovr6ina koristi se gnetilna g"ma. )a osvjetljavanje tonova ra(ma(ivanje "gljena i ski$anje
s"vi6nog %raha koriste se mekane 5lanelne kr%i'e ili vata kao i mekani akvarelni kist.
+a$ se "gljen vi6e ne hvata (a %a%ir jer je %re(asi-en "gljenom 'rte* se 5iksira a nakon s"6enja 5iksativa %onovo se
mo*e 'rtati "gljenom. )avr6eni 'rte* "gljenom o%et se 5iksira.
Danas se %roi(vo$e $vije vrste "gljena7
P!i!odni d!-eni ugl*en o$ ljeskovih vr#ovih ili li%ovih 6ta%i-a $o#ivenih i(garanjem #e( %rist"%a (raka %roi(vo$i se
" ra(li!itim $e#ljinama. Naj5iniji $rveni "gljen $o#iven je o$ vinove lo(e. &asni "gljen se $o#ije mo!enjem 6ta%i-a
$rvenog "gljena nekoliko sati " lanenom ili makovom "lj" $ok se sasvim ne Kna%ij"L "lja. &asni "gljen $aje so!niji i
inten(ivniji %ote( koji se (#og sa$r*anog "lja te*e #ri6e.
P!e4ani o$nosno sintetski 'rta-i "gljen $o#iva se %re6anjem "gljene %ra6ine $o#ivene %ri %roi(vo$nji svijetle-eg
%lina. Naj!e6-e sa$r*i i neko ve(ivo %a se te*e #ri6e. Jesto se o(na!ava kao si#irski "gljen (a 'rtanje. O#i!no se
%roi(vo$i " 3 ra(li!itih st"%njeva tvr$o-e o$ II $o =. Tvr8i je i ja!e %rianja "( %a%ir manje je lomljiv $ola(i "
je$nakomjerno $e#elim 6ta%i-ima. .r"*a mog"-nost eg(aktnog 'rte*a i eg(aktne gra$a'ije %lohe.
8gl*ene olo-eQ t(v. 'rni krejoni i(ra8eni s" o$ s%e'ijalno %re6anog "gljena " o#lik" mine "metn"te " $rveni "lo*ak.
O#i!no se %roi(vo$e " , st"%nja tvr$o-e 0%o engleskoj literat"ri4
ekstra so5t 1D
so5t ,D
me$i"m HD
har$ HD


1?
Slika ?. 1 .riro$ni $rveni "gljen ra(li!itih $e#ljina 01H>4Q "gljene olovke 0,4Q "gljeni %rah0=4Q kom%rimirani
"gljen 014
+ao )odloga (a 'rte*e "gljenom "%otre#ljavaj" se hra%avije vrste #ijelog ili toniranog %a%ira i kartona. .ogo$an je i
%ak%a%ir akvarel %a%ir kao i %a%irnati (i$ni ta%eti. Gla8i %a%ir je %ogo$niji (Pa %re6ani "gljen.
S!edst-a .a ?isi!an*e "gljena %otre#na s" $a #i (a6titila "gljen o$ #risanja a tako8er se koristi i me8"25iksiranje $a
#i se novi sloj "gljena %rihvatio na ve- (asi-en" %o$log".
<iksativi moraj" 5iksirati 'rte* $a se ne #ri6e ne smij" mijenjati karakter %ovr6inske str"kt"re 'rte*a ne smij" #itno
"tje'ati na o#ojenost 'rta-e %ovr6ine. Danas na tr*i6te $ola(e gotovi 5iksativi ve-inom " #o'ama %o$ %ritiskom ili "
o#i!nim #o!i'ama %a se nanose "snom ili r"!nom 5iksirkom.
<iksativi se mog" %ri%remiti o$ slje$e-ih sastojaka7
2 >O2tna oto%ina kolo5onija " #en(in" 6%irit" 0alkohol" na#avljenom " trgovini a ne " a%otekarskom alkohol"4 ili
ter%entin"Q oto%ina kolo5onija " #en(in" najmanje mijenja o#ojenost 'rte*a
2 =O2tna oto%ina naran!astog 6elaka " 6%irit"
2 oto%ina $is%er(ije akrilne smole 0akrilni me$ij4 " vo$i " omjer" 17>I.
2 'a%on 5iksativ %ravi se o$ 1 $ijela 'a%on laka 0nitrolaka4 1 $ijela amila'etata 0nitrora(rije8iva!4 i 1 $ijela etera



ra(ne vrste "gljena i g"mi'a (a "gljen

19
V.van Gogh, starac u fraku, 1882. ...i'asso a"to%ortret 19II.

K050 OLOVKA
Olovka " "*em smisl" %oimanja isklj"!ivo je 'rta-i materijal linijskog karaktera tamnijeg ili svjetlijeg traga $akle
kao i "gljen monokromni me$ij.Iako $anas %ostoji ogroman i(#or ra(nih ti%ova olovaka " svim #ojama ra$i se
"glavnom o ra(nim vrstama kre$a i %astela " o#lik" olovke ili o akvarelinim #ojama " ovakvom %akiranj".

3I

trok"taski %resjek namanje (amara r"k" i lako se 6ilji kao i okr"gli %a je %ogo$an (a $"g ra$
+ako samo ime ka*e2%rvo#itna olovka je anti!ka %isaljka o$ olova koja ostavlja sivkasti trag.Sli!no tome nastaje i
metalna %isaljka sre#renka0 "gl. #akar sa %osre#renim vrhom4 $osta kori6tena "
renesansi0Leonar$oHol#einD"rer.isanello4.Ove %isaljke #ile s" %rete!a olovke o$ gra5ita i gline kakv" $anas
koristimo a koja je %atentirana tek " 1?.tj %o!etkom 19 st. iako je gra5it otkriven HII go$ina ranije.Gra5it je jako
mekan %a " %o!etk" nije kori6ten (a %isanje ve- kao %rema( (a nali!je %a%ira2 (a %reno6enje 'rte*a.+asnije je ra(vijen
%ro'es mije6anja sa glinom i %e!enja mina na 1HII ' te im%regniranja voskom ra$i #oljeg ve(anja.

slika %rika("je t(v. savr6en" olovk" 2 sa integriranim 6iljilom I g"mi'om " !e%"
)#og kemijske inertnosti gra5ita 'rte* olovkom vrlo je ot%oran na "tj. vlage i svjetla te s%a$a " vrlo sta#ilne
tehnike.Do$atnim 5iksiranjem eliminira se mehani!ki ne$ostatak #risanja.'rte*a.
&eko-a i ton olovke ovise o o$nos" gline i gra5ita C 6to je vi6e gline olovka je tvr8a i ton svjetliji %a tako nastaj" i
o(nake H0ili < o$ 5irm4D i HD.H2(a har$ tj. tvr$" olovk" a D (a #la'k tj. 'rn"tamn" i HD (a %ol"tvr$".Drojevima je
o(na!ena ve-a meko-a ili tvr$o-a .&ek6e olovke lako se ra(ma("j" i lako %"'aj" %ri o6trenj" ali $aj" so!an trag i
$o#re s" (a sna*ne kontrastne i vi6e slikarske 'rte*e.Tvr8e olovke $o#re s" (a 5ino %re'i(no 'rtanje i o%-enito
omog"-"j" !i6-i ra$ jer se te*e ra(ma*".)#og toga s" $o#re i (a ski'iranje kom%o(i'ije " " akvarel" ali i o%-enito "
$r"gim tehnikama jer ne (amaste %a%ir 6to omog"-"je $o#ro %rianjanje #oje.;rte* vrlo mekom olovkom 0i(na$ ,D4
%re%or"!ljivo je 5iksirati jer se lako %rlja.
Ne#rojene s" mog"-nosti "%otre#e olovke kao 'rta-eg2slikarskog materijala kao i kom#ina'ije sa svim tehnikama2o$
%ri%remnog 'rte*a $o 'rtanja na os"6en" ili " jo6 mokr" #oj"'rtanjem 6ra5iranjem ra(ma(ivanjem...
Je$an o$ nave-ih %roi(vo8a!a olovaka svakako je i <a#er ;astell



31

J.De$5or$ 1?,>. 'rte* olovkom La"tre' I( 'ir'"sa olovka i olovke " #oji
J.D.Hill#errM 199?. Xslikarev %ri#orXX J.D.H. XEs'herova no-na moraX .i'asso Q %ortret $jevojke
C olovka i "gljen



3H

O0F0 KRE#A I PASTEL
O060KRE#A

+re$a %otje!e sa otoka +rete g$je s" %o(nata anti!ka nala(i6ta kre$e. .o sastav" je kal'ijev kar#onat. +re$a kao 'rta-i
materijal $o#iva veliki (na!aj " vrijeme renesanse ka$ se %rave i "mjetne kre$e o$ %igmenata i #ijele gline gi%sa i
ve(iva 0tragant g"ma g"miara#ika t"tkalo4. Umjetne 'rta-e kre$e na tr*i6te $anas $ola(e " ni(" ra(li!itih ti%ova
ovisno o ve(iv" i vrsti %igmenata 0 mek6e2krejoniQ tvr8e2%isaljkeQ tanke mine2olovke " #oji4. &asne kre$e sa$r*e i
masne sastojke kao 6to s" vosak laneno "lje i sli!no. .ose#na vrsta kre$e litogra5ska kre$a sa$r*i vosak sa%"n loj i
!a8".
O$ %riro$nih kre$a naj(na!ajnije s"7
2 c!na )!i!odna !eda/ koja se s%ominje kao K'rna %isaljkaL sa svojstvima "gljena (a %isanje.
O$ 'rvenih kre$a naj%o(natije s"7
2 sanguine/ koja se koristila " s%iljama egi%atskom slikarstv" .om%ejima koristili s" je i /"#ens i $r"gi slikari.
Nije$an 'rta-i materijal ne mo*e $o!arati #oj" lj"$ske %"ti kao sang"ine.
2 c!-eni :olus !etel 0'rvenosme8a kre$a4
2 sino)ia/ koja ima va*n" "log" " 5resko slikarstv" talijanske renesanse. ;rte* sino%iom se je$nostavno na(iva
Ksino%iaL. Nala(i se is%o$ (avr6nog sloja *#"ke 2intona'a na kojem se slika.
+re$a str"kt"rom %ove("je olovk" i "gljen. )a6iljena kre$a ostavlja trag sli!an trag" mekane olovke. .olo*ena na
%a%ir 'ijelom $e#ljinom kao i $"*inom $aje kao i "gljen ra(li!ite tonske gra$a'ije. +re$a se lako ra(ma("je %o
%a%ir" lako se lomi i mijenja svoj o#lik. Nastali novi o6tri #ri$ovi omog"-"j" i(vla!enje tankih linija. O$lomljeni
koma$i %rislonjeni 'ijelom %ovr6inom na %a%ir koriste se (a $o#ivanje ve-ih %ovr6ina ra(li!itih tonova.
)#og %ra6njave str"kt"re i 'rte*i kre$om kao i 'rte*i "gljenom moraj" se 5iksirati.

3>

Se"rat Ja#lani1??>.2 'onte 'raMon

.r"$Xhon 2'rte* 'rnom i #ijelom kre$om Leonar$o st"$ijakre$a

3,
O050 PASTEL

/ije! %astel $ola(i o$ talijanske rije!i %astello 6to (na!ii %asta. )a ra(lik" o$
o#i!nih kre$a koje s" tvr8e %asteli sa$r*e osim kromatskog %igmenta i
minimalne koli!ine ve(iva 0t"tkalo g"miara#ika 'el"lo(na ve(iva kao
metil'el"lo(a ...4 i akromatske %igmente7 #ijeli ili 'rni %igment. Umjesto #ijelog
%igmenta mo*e se koristiti talk gi%s ili glina. /a(li!iti tonovi %astela $o#ivaj" se
mije6anjem %igmenata s osnovnom masom. O$ te %aste o#lik"je se %astel "
6ta%i-ima. .astelni 6ta%i-i ovisno o koli!ini i vrsti ve(iva kao i o vrsti %igmenata
%roi(vo$e se " tri $o !etiri tvr$o-e. Inten(ivnost #oje ovisi o koli!ini #ijele ili 'rne
osnovne mase " o$re8enom %astel". Trag %astela je mekan i #ar6"nast. &eki
%asteli s" %ogo$ni (a tonske gra$a'ije is%"njavanje %loha o$nosno slikanje.
Tvr8im %astelima i(vo$e se kont"re ili !isti linearni 'rte*. U novije vrijeme
%roi(vo$e se kolek'ije "ljenih i vo6tano2smolnih %astela kojima nije %otre#an
nikakav 5iksativ. Daj" inten(ivnije #oje ali nemaj" isti karakter meko-e kao s"hi
%asteli.
)#og %ra6njave str"kt"re si%kosti i meko-e %astel se mo*e ra(ma(ivati %o
%o$lo(i. Doja se lagano ski$a kr%i'om vatom ili mekom g"mi'om. .astel se mo*e
nanositi " nekoliko slojeva 6to omog"-"je mije6anje #oja na samoj %o$lo(i i stvaranje #ogatstva tonova.
Podloga (a %astel je svaki %a%ir ili karton koji ima takv" tekst"r" $a se trag %ote(a %astelnom #ojom (a$r*ava na
%ovr6ini. Glatki %a%ir ne %o$nosi %"no slojeva #r(o se (asiti. &o*e se %re%arirati kre$om ra(m"-enom " #lagoj
oto%ini t"tkala "( $o$atak nekog %igmenta $a se $o#ije tonirana %o$loga.
.re%ara'ija mramornim #ra6nom
1. 2 akrilik slikarsk" #oj" o$re8enog tona ra(rije$iti vo$om $o$ati o$govaraj"-" koli!in" mramornog #ra6na
%romije6ati i %rema(ati %o$log"
H. 2 jo6 vla*n" toniran" %re%ara'ij" %os"ti ravnomjerno mramornim #ra6nom $a se $o#ije o$govaraj"-a tekst"ra
>. 2 5iksirati
&ramorno #ra6no se mo*e $o$ati " #ilo kojoj 5a(i slikanja i 5iksirati %a nastaviti slikati.
Hra%ava tekst"ra %rihva-a vi6e slojeva #oje. Dojeni trag je %"niji so!niji. +o$ s%e'ijalnih %a%ira (a %astel %a%irna
%"l%a sa$r*i %ore$ vlakana #e($rvne 'el"lo(e i gr"#lje !esti'e nekog %"nila nanesene na je$noj strani. .a%ir se mo*e
i " %roi(vo$nji #r"siti %a se $o#ije #ar6"nasta tekst"ra karakteristi!na (a 5ran'"ske velo"r2%a%ire. )a gr"#lje %astelne
%o$loge koriste se i 5ini kar#or"n$ %a%iri (a #r"6enje lakiranih %ovr6ina. <ran'"(i (a %astel i gva6 %roi(vo$e !itav ni(
toniranih %a%ira 2'anson %a%iri2 ra(li!itih tonova. Sva sre$stva kojima se %astel 5iksira mijenjaj" karakter %astela.

5a#er2'astell %asteli " 6ta%i-ima ra(nih #oja
Naj%ogo$niji s" ?isati-i %ri%remljeni kao HO2tne oto%ine smola " #r(o hla%ljivom ota%al".
<iksira se o$ r"#ova slike %rema sre$i6njem $ijel" s "$aljenosti o$ najmanje =I 'm. &o*e se 5iksirati i %oste%eno "
tok" ra$a.
ca)on ?isati- 0%rema +. Aehlte"4
3=
21 vol. $io 'a%on laka
21 vol. $io amila'etata
21 vol. $io etera

E.Degas
...i'asso
6F0 T8=
31

T"6 je (a ra(lik" o$ "gljena kre$e %astela ili olovke C XmokraX 'rta-a tehnika.;rte* t"6om 'rte* je i(ve$en #ojom "
tek"-em stanj"2%erom 0metalnim ili klasi!nimn%r g"6!jim4$rv'em trskom ili kistom.T"6 mo*e #iti i " kr"tom
stanj" C t(v. kineski ili in$ijski t"6 %ravio se o$ !a8e i oto%ine #ilo kojeg vo$oto%ivog ve(iva i mo$elirao "
6ta%i-e.Nakna$no s" se 6ta%i-i trvili na kerami!koj %os"$i'i s vo$om i stvarali t"6.
Ja8a se $o#ivala i(garanjem ri*ine slame #orovine smola a kasnije #iljnih "lja 0se(am t"ng "lje4 " malim
lam%i'ama o$ terakote.U Evro%i je %o(nata Distra 2 t"6 $o#iven o$ #"kove !a8e2"( $o$atak malo a("rita i 'rvene
$o#iva karakteristi!an ton 2 ne"tralna akvarelna #oja tamnosme8e2*"-kaste nijanse.Ov" #oj" koristio je /em#ran$t
.o"ssin <ragonar$ a vjerojatno i renesansni slikari.
Sa tehnolo6kog as%ekta C t"6 je VODEN: DIS.E/)IJ: !esto i$enti!na akvarel" C sa$r*i $akle %igment "gl.
organskog %orijekla $is%. " vo$i i ve(an naj!e6-e g"miara#ikom *elatinom ili $is%er(ijom n%r.6elakovog sa%"na 6to
m" $aje vo$ot%ornost nakon s"6enja.
)a kvalitetan t"6 #itno je $a s" !esti'e %igmenta 6to 5inije0ne ve-e o$ II= tis"-inki milimetra4.Ve(ivo " t"6" sl"*i i
kao t(v. (a6titni koloi$ kako se !esti'e %igmenta ne #i o$vajale o$ me$ija vo$e.&e8" najvalitetnije t"6eve $anas
"#raja se INID:N IN+ N:N +ING INTENSE .ELI+:N /OT/ING...
U tehnik" t"6a svrstavamo i 'rte*e " se%iji.&ana se%ie kao i mnogih org. %igmenata sla#a je ot%ornost na svjetlo..o$
ovim imenom $ola(e i ra(ne imita'ije tona #olje svjetlostalnosti %o%"t orahovog X#aj'aX2mo!ila.
Ditno je "o!iti ra(lik" i(m. t"6a i tinte koja je (a%ravo #ojilo sa ve(ivom $ok je t"6 %igment $is%. " ve(iv".Tinta tj
XmastiloX sla#ije je svjetlostajnosti o$ t"6a i mo*e imati ra(oran "tj. na %o$log" "slije$ oksi$a'ije 0taninska tinta
*elje(a nagri(a %a%ir4.No va*no je na%omen"ti $a s" $ana6nje tinte mnogo kvalitetnije i "gl. ne (aostaj" (a
t"6evima.Tinta se nala(i n%r. " %o%"larnim XkemijskimX olovkama %a tre#a #iti svjestan mog"-ih ne$ostataka ovog
je5tinog i %rakti!nog 'rta-eg %ri#ora.

/em#ran$t 'rte* %erom /"#ens %ero i kist %olaganje +rista
33
E"gen Isa#eM /i#arski !am'i 1?>I.
660 AKVAREL

/ije! akvarel $ola(i o$ latinske rije!i a@"a/ 6to (na!i vo$a. Ve- s" stari Egi%-ani koristili o$re8en"
Kvo$en"L tehnik" " kojoj je #oja %ravljena vo$enom oto%inom ara%ske g"me. Tako8er s" $ekorativne 'rte*e re(ane "
kamen" %o%"njavali o#ojenim %rahom i 5iksirali vo$enom oto%inom g"miara#ike. +ine(i s" koristili slikanje
vo$enim ve(ivom na svili i %a%ir". U sre$njem vijek" vo$enim #ojama se slikalo la("rno ali i %okrivaj"-e. La("rnost
i %ro(ra!nost akvarela %ogo$na je (a slikanje %ej(a*a. U 1?. i 19. stolje-" akvarel se koristi (a %rika(ivanje
arhitektonskih i gra$skih ve$"ta.
:kvarel kakav se $anas ra$i ra(vio se tek %o!etkom 19. stolje-a " okvir" engleske slikarske 6kole ka$a je osnovano
$r"6tvo slikara akvarelista.
Englesi lasi9ni a-a!el je la("rna tehnika s vo$enim #ojama. To je slojevita tehnika slikanja o$ svijetlog %rema
tamnom. .o$loga 0#ijela #oja %a%ira4 ili je$na #oja is%o$ $r"ge %rosijava trans%arentno kro( slje$e-i la("rno
naneseni sloj #oje. Inten(itet tonova %osti*e se ra(rje8ivanjem #oje 0is%iranjem4 #e( $o$atka 'rne ili #ijele #oje.
Podloga
Naj!e6-e se kao %o$loga " akvarel" koristi )a)i! ve-e gramat"re !ija je %rava strana hra%avija a ko$ kvalitetnijih
%a%ira je i t"tkaljena. Najkvalitetniji %a%ir (a akvarel %roi(vo$i se o$ !istih lanenih kr%a. Dijeli se %omo-" vo$e i
s"n'a #e( "%otre#e kemikalija. Djelina %a%ira i %ostojanost na svjetlo njegove s" #itne karakteristike. .ro(ra!nost i
inten(itet #oja %oja!ava (rnasta tekst"ra %a%ira. Naj!e6-e se koriste tri stan$ar$i(irana ti%a %a%ira7
- -!u;e )!e4ani (HP- hot )!essed+ s relativno glatkom tekst"rom %ogo$nom (a 'rte* %erom i olovkom
- hladno )!e4ani 0not2 nije vr"-e %re6an4 sre$nje hra%avi %a%ir
3?
2 h!a)a-i )a)i! koji omog"-"je #ogatstvo nijansi re5leksijom svjetlosti na svakom (rn" %a%ira.
)#og #oranja %rilikom oslikavanja vo$enim #ojama koriste se %a%iri ve-e gramat"re o$ 1=I gNm
H
$o 3II gNm
H
%a i
vi6e. :kvarel %a%ir mora #iti oslo#o8en i minimalnih masno-a $a #i se #oja $o#ro ra(lijevala. :ko %a%ir (#og s"vi6e
masno-e ne %rima #oj" na *eljeni na!in %ovr6ina se #lago istrlja !istom vo$om "( $o$atak H2> ka%i amonijaka ili
gove8e *"-i.
)a engleski klasi!ni akvarel koriste se manje "%ojni %a%iri koji s" !esto )o-!4insi tutal*eni. Ovi listovi %a%ira ne
smij" se savijati jer #i se %rema( t"tkala o6tetio i #oja #i "la(ila $"#lje " %a%irn" mas" "(rok"j"-i tamne mrlje.

:r'hes hla$no %re6ani2 'ol$ %resse$ o(naka ;. :rman$ hra%avi2ro"gh o(naka /

.a%ir na kojem se ra$i akvarel #ilo s"him ili vla*nim %ost"%kom mora #iti (a6ti-en o$ krivljenja i neje$nakog
s"6enja. .a%ir se "!vrsti na $ask".
+o$ s"hog na!ina %ri%reme %a%ir se samo stavi na $ask" i "!vrsti lje%ljivom trakom.
&o(e se %a%ir (alije%iti i sla#im lje%ilom kao sto je t"!eni #jeljanak %o 'ijeloj
%lohi.Nakon s"6enja slika se lako o$lije%i o$ $aske. .a%iri gramat"re manje o$ HII
%ri%remaj" se mo!enjem " vo$i 'ije8enjem %olaganjem na $ask" lije%ljenjem lje%ljivom
trakom 0%ik %a%ir4. S"6enjem se %a%ir nategne.
+o$ ra$a na vla*nom %a%ir" #oja $jel"je svje*ije. Naj(go$nije je %a%ir navla*iti tako $a
stoji %o$ %resom o$ mokrih %a%ira ili tkanina. .rilikom slikanja $aska s %a%irom stoji "
hori(ontalnom %olo*aj" $a se #oja ne #i slijevala 0osim ka$ to koristimo kao e5ekt " sli'i4.
)#og male koli!ine ve(iva )ig&enti s" " akvarel" najmanje (a6ti-eni o$ vanjskih "tje'aja %a tre#aj" #iti %ostojani
ot%orni na svjetlo 5ino "sitnjenih !esti'a trans%arentni. .okrivaj"-i %igmenti kao i %igmenti gr"#o kristalnih !esti'a
nis" %ogo$ni (a akvarel. U%otre#a #ijelog %igmenta nije $anas tako strogo (a#ranjena. ;inkovo #jelilo kao
najla("rniji #ijeli %igment mo*e se koristiti " minimalnim koli!inama.
U akvarel" s" %igmenti najmanje i(mijenjeni %ris"stvom ve(iva i tre#a ih %a*ljivo o$a#rati. .aleta #oja " akvarel"
nije velika no %ojavom velikog #roja "mjetnih a naro!ito "mj. organskih %igmenata (natno se %ro6irio i(#or.
&ije6anjem #oja $o#ij" se $o$atni tonovi.
:kvarelne #oje %rave se o$ %igmenata namo-enih " $estiliranoj ili %rok"hanoj vo$i " kojoj nema oto%ljenih soli koje
onemog"-"j" je$noli!an nanos #oje 6to je #itno " la("rnom slikanj". +ao -e.i-o se koriste gu&e
0 tragantg"miara#ika.4 ,O2tna oto%ina g"miara#ike " vo$i s malo me$a ili gli'erina (#og o$r*avanja vla*nosti i
elasti!nosti. &alo gove8e *"-i smanj"je %ovr6insk" na%etost i omog"-"je je$noli!no nano6enje #oje na %a%ir. Ova
masa se $o#ro i(ri#a homogeni(ira i stavi " t"#e i(olirane 'a%on lakom ili " staklene %os"$e. Najkvalitetnije ve(ivo
je tragant g"ma.
39
ARAPSKA G8$A
G"miara#ika je l"!evina nekih vrsta aka'ija koje "s%ijevaj" " :5ri'i. Naj#olje vrste s" kor$o5anska i senegalska
g"ma koje $ola(e " #e(#ojnim i %ro(irnim gr"menima. .ore$ g"me mog" se koristiti i l"!evine $oma-ih vrsta $rva7
tre6nje vi6nje i 6ljive. Sve vrste g"ma ota%anjem " vo$i $aj" koloi$ne oto%ine koje sl"*e kao hi$ro5ilna ve(iva a
ina!e s" i lje%ila.
:ra%ska g"ma se "sitnjena ota%a " hla$noj $estiliranoj vo$i " te*inskom omjer" 17H $ijela vo$e. Slje$e-i $an se
staklena %os"$a s g"mom na vo$enoj k"%elji lagano (agrijava $ok se g"ma ne oto%i.
;ije8enjem g"ste oto%ine "klanjaj" se ne!isto-e i sl"(ave tvari kojih ima i " najkvalitetnijoj g"mi. U%ravo (ato je
kor$o5anska g"ma kvalitetnija jer sa$r*i manje neto%ljivih sl"(astih sastojaka. Neki slikari ara%sk" g"m" ota%aj" "
hori(ontalno %olo*enoj i (a!e%ljenoj staklen'i "( %ovremeno okretanje. Ne!isto-e i te*e to%ivi sastoj'i %a$aj" na $no
a g"sta !ista oto%ina o%re(no se i(lije. Hla$no ota%anje g"me traje o#i!no H2> $ana.
+ao ve(ivo (a akvarel #oje ara%ska g"ma mora #iti jo6 !istija %a se ovako %rire8ena oto%ina g"me %omije6a s
je$nakim vol"menom #e(vo$nog Ka%sol"tnog alkoholaL. Vo$a -e se s%ojiti s alkoholom a !ista g"ma -e se istalo*iti
na $n" %os"$e.
:ra%ska g"ma je staklasto krta. )a %ove-anje elasti!nosti g"mi se $o$aje malo gli'erina 0gli'erola4 ili glikola.
.igmenti se ve*" " velikoj mjeri a$sor%'ijom na %a%ir a mala koli!ina ve(iva $jel"je vi6e kao (a6titni koloi$
s%rje!avaj"-i $a se !esti'e %igmenta aglomeriraj" sk"%ljaj" " %ah"lji'e. &anje "%ojna %o$loga (ahtijeva #oj" s
ve-om koli!inom ve(iva. Eto je vi6e ve(iva " #oji nama( #oje je m"tniji a inten(itet #oje smanjen. U (a$nje vrijeme
kao ve(ivo se koristi i vrlo #laga $is%er(ija akrilne smole.
A-a!elne :o*e $ola(e na tr*i6te " kr"tom stanj" " o#lik" okr"glih %losnatih %lo!i'a ili %lo!i'a %ravok"tnog o#lika te
" o#lik" malih %aketi-a. U (a$nje vrijeme koriste se akvarelne #oje " t"#ama.
akvareli " ko'ki'ama i t"#ama

/:)NI TESTOVI :+V:/ELNIH DOJ: .O)N:TIH ./OI)VO\:J:

+o#alt %lava2test snage #ojenja i la("rnosti
%igmenta 7/oSneM :rtists &. Graham
DaVin'i &aimeriDl" Hol#ein S'hmin'ke
Daniel Smith Ainsor B NeSton

test s"6enja test X%onovnog mo!enjaX #oje
?I

0vrh4 /oSneM :rtists Hol#ein Utre'htQ 0sre$ina4 &aimeriDl" Daniel Smith &. Graham 0$no4 Ainsor B NeSton Ol$ Hollan$ 0'o#alt #l"e $ee%4 S'hmin'ke

test %ote(a na %a%ir" test se$imenta'ije2 test 5ino-e %igmenta
2a .a4titu a-a!ela o$ $jelovanja agresivnih %linova i( (raka %ostoji vi6e ra(li!itih 5iksativa ali ni je$an nije sasvim
%re%or"!ljiv jer svaki " o$re8enoj mjeri mijenja karakter #oje smanj"je inten(itet #oje. Danas se k"%"j" ?isati-i na
#a(i akrilnih smola koji minimalno mijenjaj" karakter akvarela.
Kisto-i
)a slikanje akvarelom koriste se kistovi o$ $lake 'rvene k"ne re%a vjeveri'e tvora vi$re lasi'e ili i( "ha al%ske
tela$i. +ist mora #iti g"st mekan i s%e'i5i!no o#likovan. Kisto-i &alih :!o*e-a o$ $lake 'rvene k"ne sa 4il*asti&
-!ho& koriste se (a i(vla!enje %re'i(nih $etalja ili (a i(ra$" minijat"ra. +istovi s" o(na!eni #rojevima kao 6to se
vi$i na sli'i =.
Eiroki kistovi koriste se (a nano6enje ve-ih o#ojenih %loha i (a is%iranje #oje. &og" #iti %losnati %ol"%losnati ili
okr"gli #e( (a6iljenog vrha. Nakon "%otre#e i %ranja $lak" kistova tre#a %a*ljivo os"6iti i o#likovati " %rvo#itno
stanje.
)a %osti(anje ra(li!itih testu!a " akvarel" se %ore$ kistova koriste ra(li!ite s%"*ve vata kr%i'e !etki'e...+oristi se
i vosak i masking 5l"i$ 0sintetski4 koji s" vrlo korisni (a maskiranje svijetlih ak'enata n%r.e5ekti re5leksije svjetla na
vo$i.
+lasi!ni engleski akvarel %o$ra("mijeva gra$nj" slike " slojevima. Doje la("rno %rosijavaj" i o#oga-"j" slik" novim
tonovima koje ne #i mogli $o#iti 5i(i!kim mije6anjem istih #oja. :l %rima slikanjem 0$ire't %ainting4 takav e5ekt se ne
mo*e nika$a %osti-i. Na6a slikari'a Slava /a6kaj ovla$ala je engleskom tehnikom akvarela.
?1
Slika 11. 1 :kvarel kistovi ra(li!itih veli!ina



Slika 11. H +istovi (a akvarel ra(li!itih o#lika

Osim klasi!nog la("rnog slikanja " trans%arentnim slojevima koriste se i su-!e&ene tehnie kao 6to s"7
2 is%iranje svje*eg sloja #oje vla*nim kistom
2 ra(ma(ivanje vi6ka #oje vla*nim kistom
2 nano6enje #oje s"him kistom
2 nano6enje #oje %erom ili trskom
?H
2 nano6enje i o$"(imanje #oje s%"*vom
2 nano6enje #oje %rskanjem 0air#r"sh tehnikom4
2 monoti%ijsko otiskivanje materijala ra(li!ite tekst"re
:kvarelna tehnika je naj!e6-e kom#ina'ija 'rte*a i akvarela ili gva6a $a #i se %ostigao *eljeni e5ekt.Da ne #i $o6lo $o
%rljanja tona 'rte* se mo*e i(vo$iti materijalom koji se ne ota%a " akvarel" 0t"6em 5lomasterom voskom "ljenim
%astelom... ili tvr8om olovkom4 .

A.T"rner akvarel Vene(ia


?>
650 GVA=
/ije! go"a'he je 5ran'"skog %orijekla a (na!i g"st ili talijanski g"a((o2 vo$ena mrlja. Gva6 je tehnika slikanja
vo$enim #ojama koje se mije6aj" s g"stom #ijelom #ojom. Do$avanjem #ijele #oje %osti*e se #ogatstvo tonova. Doja
je (asi-enija nego " akvarel". Dijeli $ijelovi slike slikaj" se #ijelom #ojom kao " tem%eri i "lj". Gva6 je g"st
ne%ro(iran %okriva %o$log". Djelina %a%ira " gva6" (a ra(lik" o$ akvarela nema (na!ajn" "log". Doja se nanosi "
%ol"%okrivaj"-im %okrivaj"-im !ak i la("rnim nanosima. Gva6 #oje se #r(o s"6e a s"6enjem %osvijetle.
+ao )odloga (a gva6 naj!e6-e se koriste tonirani %a%iri ve-e gramat"re i kartoni !ak i lje%enka. .o$loga je 5inijeg
(rna nego ko$ akvarela. Iako je gva6 %okrivna tehnika ton %o$loge "tje!e na karakter gva6a. .ore$ %a%ira mo*e se
kao %o$loga koristiti %latno $rvo %a !ak i %lo!i'e slonove kosti.
G-a4 :o*e sa$r*e #ijele %igmente ili %"nila koji %igmentima $aj" ve-" %okrivnost i mat karakter (#og %ovr6inske
re5leksije svjetla. Na tr*i6te $ola(e kolek'ije gva6 #oja " !vrstom stanj" 2 %astilama kao i gva6 #oje " t"#ama "
staklenkama %lasti!nim limenkama ili gva6 #oje " %rah". Ove #oje sa$r*e %igment i ve(ivo " %rah" a %ri%remaj" se
samo mije6anjem vo$om.
+ao -e.i-o se koristilo %ergamentno t"tkalo $ekstrin gu&ia!a:ia. Danas se naj!e6-e koriste -e.i-a na :a.i
celulo.nih ete!a koja se s"6enjem (natnije ne ste*". Velika kon'entra'ija ve(iva mo*e i(a(vati %"'anje %ose#no ko$
$e#ljih slojeva. Do$atak gli'erina %ove-ava elasti!nost %rema(a.
Kisto-i (a gva6 slikanje s" malo tvr8i o$ akvarelnih kistova. .rave se o$ volovske ili ja(av!eve $lake. .ogo$ni s" i
5ini akvarelni kistovi o$ $lake so#a kistovi o$ $lake k"ne o$ $lake vi$rinog re%a kao i o$ $lake tele-ih "6ij".
Gva6 #oje se mog" nanositi na ra(li!ite na!ine7
vla*ni nanos #oje s %"no vo$e
%asto(an nanos #oje2 Kim%astoL
nano6enje #oje %ol"s"hog karaktera
nano6enje #oje " slojevima 0tre#a ra!"nati $a s"6enjem ton #oje %ostaje svjetliji4
nano6enje tekst"ra !e6ljevima !etkama s%"*vama
nano6enje #oje is%iranjem vo$om
str"ganje os"6ene #oje
Gva6 omog"-"je ra$ o$ tamnog ka svijetlom o$nosno ovisno o toniranoj %o$lo(i i( sre$njeg tona ka svjetlijim i
tamnijim tonovima.
U novije vrijeme "%otre#om lakova gva6" se $aje karakter "lja.
)a (a6tit" gva6 #oja koriste se gotovi ?isati-i koji ne mijenjaj" " ve-oj mjeri %ovr6inski karakter gva6 #oje.
G-a4 se o!isti u o&:inaci*i s akvarelom kola*om 'rte*om %astelom koji je %o karakter" najsli!niji gva6". E.
Degas 01?>,219134 kom#inirao je gva6 i %astel. .astel je nanosio " mokri nama( gva6 #oje i nastavljao s %astelom "
%ol"s"hi sloj. /a$ je (avr6avao s"him %astelom. U Degasovim K%astelnim gva6evimaL osje-a se %rosijavanje tonirane
%o$loge gva6 %o$slikavanje #ogatstvo tonova raskva6enog %astela " gva6" kontrasniji nanos s"hog %astela "
%lohama ili 'rte*".
Gva6 se koristio (a il"miniranje r"ko%isa " sre$njem vijek". U 1?. stolje-" $o#iva $ana6nji karakter. I$ealan je (a
st"$ijsko slikanje.

?,
E.VIDOVI] stare #oje i kistovi C gva6

6@0 TE$PERA
Na(iv tem%era %otje!e o$ latinske rije!i tem%erare 6to (na!i mije6ati. U sre$njem vijek" Ktem%eraL je na(iv (a
slo*ena vo$ena ve(iva s kojima se %ri%remala #oja. U 1,. stolje-" ;ennino ;ennini s%ominje ra(li!ite vrste tem%era
kao 6to s"7 jaj!ana *"manjkova g"mitem%era t"tkalna tem%era i vo6tana tem%era koje sl"*e (a ve(ivanje #oje.
Danas se %o$ na(ivom Ktem%eraK %o$ra("mijeva vi6e$ijelno ve(ivo koje je sastavljeno o$ hi$ro5ilnog 05ili"sG
%rijatelj hi$ro5ilan2 onaj koji %rivla!i vo$"4 i hi$ro5o#nog 0 5o#ijaG strah hi$ro5o#an2 onaj koji o$#ija vo$"4 ve(iva.
To s" sta#ilne smjese $vij" tek"-ina koje se ne mije6aj" ve- s" " o#lik" sitnih !esti'a ras%r6ene je$na " $r"goj.
Djelovanjem em"lgatora ostaj" trajno %ove(ane je$na s $r"gom kao g"sta mlije!na sta#ilna smjesa2 em"l(ija.
6@060 E$8L2IJE
/ije! em"l(ija $ola(i o$ latinske rije!i em"lgere/ 6to (na!i i(m"sti a o$nosi se na mlijeko koje je %riro$na em"l(ija.
Najje$nostavnija em"l(ija je mje6avina vo$e i "lja. &"-kanjem se "lje ras%r6i " vo$i " o#lik" sitnih ka%lji'a. Time
$ola(i $o %ove-anja "k"%ne %ovr6ine kojom se tek"-ine $o$ir"j". O$ #istrih tek"-ina nastaje mlije!na ne%ro(irna
tek"-a smjesa. Ova em"l(ija nije sta#ilna i "lje se kao s%e'i5i!no lak6e o$jelj"je o$ vo$e. Da #i em"l(ija #ila
sta#ilna %otre#no je $o$ati sre$stvo koje s%rje!ava "$r"*ivanje ras%r6enih !esti'a i o$vajanje tek"-ina.
Sre$stva koja !ine em"l(ij" sta#ilnom s" e&ulgato!i0 Oto%ljeni " vo$enoj ili "ljenoj kom%onenti smjese okr"*"j"
tankim molek"larnim slojem sve sitno ras%r6ene !esti'e $r"ge kom%onente i ne $aj" im $a se o$jelj"j".
?=
+ao em"lgatori koriste se sa)uni !ije molek"le imaj" %olarni hi$ro5ilni $io koji %rivla!i vo$" 0KglavaL4 i
"gljikovo$i!ni ne%olarni $io 0Kre%L4 koji je hi$ro5o#an 0li%o5ilan4 %a se okre-e %rema "lj".
Slika 1>. 1 Shematski %rika( molek"le sa%"na

Ne%olarni "gljikovo$i!ni re% %ro$ire " ne%olarne ka%lji'e "lja a %olarna glava okre-e se %rema %olarnim molek"lama
vo$e. Na taj na!in ra(#ij" se 0$is%er(iraj" 4 ka%lji'e "lja " sitne k"glaste !esti'e t(v. mi'ele !ija %ovr6ina %ostaje
%olarna. &onomolek"larnim slojem molek"le sa%"na okr"*"j" i me8"so#no o$jelj"j" $is%er(irane !esti'e "lja ali ih i
%ove("j" s $r"gom kom%onentom %a em"l(ija %ostaje sta#ilna.

Slika 1>. H .ro'es em"lgiranja sa%"nom
htt%7NNeskola.'hem.%m5.hrN"$(#enikN",IN19OHIsa%"ni.%$5
Dr"gi ti% em"lgatora s" .a4titni oloidi !ije molek"le le#$e " o#lik" mi'ela ras%r6enih " vo$enoj oto%ini. +oloi$ne
mi'ele s" !esti'e koloi$nih $imen(ija i(gra8ene o$ ve-eg #roja manjih iona ili molek"la. +o$ hi$ro5ilnih koloi$a
koloi$ne mi'ele %rivla!e vo$" i imaj" t(v. hi$ratni ovoj koji s%rje!ava slijevanje ras%r6enih ka%lji'a $r"ge
kom%onente. &i'ele hi$ro5o#nih koloi$a na svoj" %ovr6in" ve*" ione kojih ima " oto%ini i tako %ostaj" elektri!ki
na#ijene %a se me8"so#no o$#ijaj" i em"l(ija ostaje sta#ilna. +ao (a6titni koloi$i koriste se ka(ein animalno t"tkalo
6kro# metil'el"lo(a. Ove se tvari $akle mog" em"lgirati s "ljem.

Slika 1>.> +oloi$na mi'ela *elatine Slika 1>., +oloi$ne mi'ele sre#ro2klori$a
?1

&re*asta sre$stva kao -olo-sa >u9 smanj"j" %ovr6insk" na%etost i(me8" vo$enih i "ljenih sastavnih $ijelova %a
%o#olj6avaj" sta#ilnost em"l(ije.
Pig&enti $jel"j" na sta#ilnost tem%era #oje jer (g"6njavanjem em"l(ije ote*avaj" ra($vajanje.
Sta:ili.ato!i s" $o$a'i koji em"l(ij" o$r*avaj" " "%otre#ljivom stanj" (a vrijeme o$le*avanja. Njihove !esti'e jako
#"#re %ri s"s%en$iranj" " vo$i %a se (g"6njava vanjska 5a(a %ove-ava se njena visko(nost (#og !ega se !esti'e "lja
mog" ote*ano slijevati. +ao sta#ili(atori se koriste #entonit soja2%rotein it$.
Kon.e!-ansi s" sre$stva koja 6tite o$ mikroorgani(ama. +ao kon(ervansi se koriste kam5or 0ota%a se " alkohol"4
timol klin!i-evo "lje it$.
E&ul.i*e se sasto*e od d-i*e ?a.e $is%er(ne 5a(e 0 "n"tarnje ili ras%r6ene4 i $is%er(nog sre$stva 0vanjske ili
omataj"-e 5a(e4.
+o$ em"l(ijske tem%ere "n"tarnja 5a(a je "lje ili oto%ina smole " ota%al" a vanjska 5a(a je vo$a s oto%ljenim
em"lgatorom 0t"tkalo ka(ein ara%ska g"ma 6kro#4 %a ra(lik"jemo ka(einske tem%ere g"maste tem%ere 6kro#ne
tem%ere it$.
Vanjska 5a(a je "vijek nosila' !esti'a %igmenta koje s" samo " njoj s"s%en$irane. )a ra(rje8ivanje em"l(ijske
tem%ere o$l"!na je samo njena vanjska 5a(a o$nosno $is%er(no sre$stvo.
+o$ 8V2em"l(ija "lje je ras%r6eno " vo$i. Ulje je "n"tarnja a vo$a vanjska 5a(a. Em"l(ijska #oja se ra(rje8"je
vo$om ili ra(rije8enom em"l(ijom. UV2em"l(ije s" nakon s"6enja "glavnom mat.
+o$ V82em"l(ija vo$a je ras%r6ena " "lj". Ove s" em"l(ije #ogate "ljem %a se i ra(rje8"j" "ljem ili oto%inom smole
" ota%al" 0 eteri!nom "lj" 2ter%entin"4. Vanjska 5a(a je "lje i " "lj" s" s"s%en$irane !esti'e %igmenta. <ilm tih #oja je
vrlo %ostojan *ilav i %o i(gle$" sli!an 5ilm" "ljene #oje s i(ra(itim sjajem. Em"l(ije se s"6e 5i(ikalnim %"tem
is%aravanjem vo$e ili ota%ala te kemijski oksi$a'ijom i %olimeri(a'ijom "lja.
E&ul.i*e se u slia!st-u u)ot!e:l*a-a*u ao -e.i-o .a te&)e!a :o*e. Danas se koriste i nove em"l(ije i $is%er(ije
na #a(i sintetskih smola 2akrilnih i %olivinila'etatnih smola.
^likanje tem%ernim #ojama koristili s" ve- Egi%-ani. .ortreti m"mija i( <aiM"ma ra8eni s" enka"stikom ali i
vo6tanom tem%erom 0osa%"njeni vosak koj" na(ivaj" 'era 'olla. Di(antinske ikone na $rvenoj $as'i ra8ene s"
tem%erom. Sre$njovjekovno 6ta5elajno slikarstvo je tem%erno. Ovom tehnikom slikali s" talijanski majstori7 Giotto
<ra :ngeli'o Verro''hio Dotti'eli i mnogi $r"gi.
6@050 JAJ7ANA TE$PERA
U svom $jel" KT!attato della )ittu!a< ;ennino ;ennini %i6e o tem%eri 'ijelog jaja i *"manjkovoj tem%eri kao
kvalitetnom ve(iv" (a slikanje na (i$" i $as'i.
Doje ve(ane ovim tem%erama ne *"te niti tamne (a ra(lik" o$ tem%era koje sa$r*e em"lgirano "lje. I $anas jaj!ana
tem%era " ra(li!itim varijantama (a"(ima naj(na!ajnije mjesto me8" tem%erama.
6@05060 7ista *a*9ana te&)e!a ()!i!odna *a*9ana te&)e!a+
60 Ja*9ana te&)e!a od ci*elog *a*a
?3
Koo4*e *a*e je %riro$na em"l(ija jer sa$r*i #jelan!evin" vo$" i *"manjkovo "lje. F"manjkovo "lje je s%oro s"6ivo
0s"6i nekoliko mjese'i4 a %ot%"no o!vrsne tek nakon je$ne i vi6e go$ina. Nakon s"6enja %ostaje ot%orno ne tamni i
ne mijenja se. +oko6je jaje se sastoji o$ #jelanjka i *"manjka a "k"%no sa$r*i7
1HO #jelan!evine 0al#"mina4
1HO *"manjkovog "lja
3,O vo$e
male koli!ine slo*enih tvari2lecitina i -itelina koji s" i(vrsni em"lgatori
Stara jaj!ana tem%era koj" ;ennino ;ennini na(iva Kte&)e!a dTuo-o< %ri%remala se samo o$ 'ijelog jaja ili
*"manjka. Do$avali s" joj mlije!ni sok gran!i'a smokve koji je kon(ervirao tem%er" i %oja!avao %rihva-anje #oje "(
%o$log". +asnije se "mjesto smokvinog mlijeka $o$avala mala koli!ina vinskog o'ta koji je osim kon(erviranja
tem%ere #olje %ove(ivao *"manjak s #jelanjkom.
Jista jaj!ana tem%era se te6ko ra(ma("je i ne omog"-"je $irektno nano6enje tonova 6irokim kistom " 6irokim
%lohama. Doja se (ato nanosila " kosim 'rti'ama tankim i o6trim kistom. Takav %ost"%ak slikanja na(ivali s" ta$a6nji
talijanski slikari Ht!attegia!oL (a ra(lik" o$ nano6enja #oje " vi$" sitnih to!ki'a kojeg s" na(ivali H)untegia!oL.
Ovim %ost"%kom slikanja !istom jaj!anom tem%erom talijanski slikari 1,. i 1=. stolje-a i(vo$ili s" svoja najlje%6a
$jela. I $anas se taj %ost"%ak koristi (a ko%iranje i resta"riranje tako oslikanih $jela. +ako #oje ve(ane me$ijem !iste
jaj!ane tem%ere ne tamne nije %otre#no lakiranje slikanog $jela. )a ra(lik" o$ gva6 #oja !ista jaj!ana tem%era
#ojama $aje svilenkasti sjaj. Nakon o$re8enog vremena s"6enja mo*e se %oliranjem svilenom !istom kr%om %osti-i
emajl" sli!an i(gle$.

Slika 1>. = Trattegio o$nosno trattegiaro 0kao ret"64

Ve(ivo o$ 'ijelog jaja $o#ije se mije6anjem *"manjka i #jelanjka $ok ne %re8e " tek"-in" je$noli!nog i(gle$a.
.igmenti navla*eni $estiliranom vo$om ve*" se ovom %riro$nom em"l(ijom. Tem%era %ri%remljena o$ 'ijelog jaja
te6ko se ra(ma("je #r(o se s"6i i manje je elasti!na o$ *"manjkove tem%ere (ato se 'ijelo jaje !e6-e em"lgira s
"ljima i smolama.

50 Iu&an*o-a te&)e!a
F"manjak sa$r*i7
1=O al#"mina
??
HHO *"manjkovog "lja
9O le'itina
oko =OO vo$e
anorganske soli
F"manjak je i(vrsna %riro$na em"l(ija. Ima svojstvo $a se mo*e $o#ro em"lgirati s "ljem o$nosno li%o5ilnim
0hi$ro5o#nim4 ve(ivima. Daje jako elasti!ne %rema(e. F"ti %igment lutein nije %ostojan na svjetl". Dr(o i(#lije$i i ne
"tje!e na o#ojenost %igmenata. +oli!ina l"teina ovisi o %rehrani %a ve- i ;ennino ;ennini s%ominje jaja gra$skih
koko6i koja imaj" svjetliji *"mana'.
F"manjak %oka("je l"*nat" reak'ij". Na%a$aj" ga %lijesni i gljivi'e. Dr(o se kvari %a ga tre#a kon(ervirati. Ve- s"
stari slikari koristili vinski o'at koji se $o$aje " maloj koli!ini 2%et ka%i na je$an *"manjak. Ve-a koli!ina o'ta mo*e
6tetno $jelovati na %igmente koji s" osjetljivi na kiseline 0n%r. "ltramarin4. Danas se kao kon(ervansi koriste alkohol
#orna kiselina oto%ina timola " alkohol" 0HOO2tna4 karan5ilovo "lje i lavan$ino "lje.
P!i)!e&a >u&an*o-e te&)e!e
)a %ri%rem" *"manjkove tem%ere *"manjak se mora o$vojiti o$ #jelanjka a (atim se *"manjak stavi na $lan r"ke i
%olako valja na $lan $r"ge r"ke $a se oslo#o$i tragova #jelanjka. F"manjkova kesi'a se (atim %o$igne "vis %ro#ije
iglom ili *iletom a *"manjak se is'ije$i " %os"$". Do$a se kon(ervans i em"l(ija je gotova.
F"manjak mo*emo o'ije$iti na %a%irnom
r"!nik"

Nje*no ga $ove$emo $o r"#a I %ro#ijemo o%n"
Do$amo oko *li!i'" vo$e


Neki slikari %ri%remaj" #oj" tako $a s"hi 5ino mljeveni %igment i(mije6aj" s vo$om " g"st" mas" koj" ra(rje8"j" s
em"l(ijom. .igmente koji se te6ko kvase s vo$om tre#a naka%ati s alkoholom. Dr"gi %igmente mije6aj" $irektno s
em"l(ijom. .ri slikanj" #oje se ra(rje8"j" ra(rije8enim *"manjkom a ne !istom vo$om jer #i ostale sla#o ve(ane.
Naj!e6-e se (a slikanje i %ri%remanje #oje koristi em"l(ija ra(rije8ena s vo$om " o$nos" 171.
?9
Slika 1>. 1 .ri%rema *"manjkove tem%ere i testiranje kvalitete
S tem%erom %rire8enom o$ *"manjka ra$i se tankim %rema(ima. Os"6eni %rema( je elasti!an. .asto(niji %rema(i
lako %"'aj".Do#ra svojstva *"manjkove tem%ere ovise o is%ravnoj koli!ini *"manjka ali i o svje*ini jaja. Dana6nja
jaja (#og "mjetne %rehrane koko6i nemaj" tako $o#ro svojstvo ve(ivanja i em"lgiranja kao jaja koko6i koje se hrane
%riro$nom hranom. :ko " #oji ima malo *"manjka nakon s"6enja -e se #risati i %ostat -e (natno svjetlija. :ko ima
%revi6e *"manjka %o$ kistom ne-e #iti $ovoljno %o$atna ni ot%"stljiva i imat -e mastan i(gle$.
Testo-i is)iti-an*a ve(ivne snage jaj!ane i *"manjkove tem%ere7
2 na trak" %re%ariranog %a%ira nanese se tanki %rema( tem%era #oje
2 na staklen" %lo!" se tako8er nanese tanki %rema( #oje 0slika 1>4
.oslije H, sata s"6enja ka$ se %a%ir savije #oja ne #i smjela %"'ati. Sa stakla se mora lj"6titi kao ko*a. :ko se #oja
#ri6e mrvi i %"'a %otre#no je vi6e ve(iva. :ko je %rema( #oje i nakon H, sata lje%ljiv ili je *"manjak o$ starog jaja
ili ima %revi6e ve(iva. Doja se mo*e %o%raviti ako se rastrlja s malo vo$e i malo s"hog %igmenta.
@0 1*elan*a se sastoji o$7
1HO al#"mina
?=O vo$e
male koli!ine "lja
ne6to s"m%ora 0s"6enjem %rela(i " s"m%orovo$ik i ishla%lj"je4
vitelin
Djelanjak je sla#ije ve(ivo o$ *"manjka i 'ijelog jaja. Ulja ima samo " tragovima. .rema( #jelanjka je krt i(a(iva
%"'anje i lj"6tenje sloja #oje s %o$loge. Danas vi6e nema (na!ajn" %rimjen". Djelanjak se %ri%rema tako $a se
%retvori " snijeg i !eka se $ok ne %re8e " tek"-in".
9I

Simone &artini Navje6tenje tem%era na $rv" i %o(lata
6@05050 Ja*9ano-ul*ena te&)e!a (e&ul.i*sa te&)e!a+
;ijelo jaje i *"manjak mog" se em"lgirati s"6ivim "ljem %a se $o#ije jaj!ano2"ljena tem%era 0em"l(ijska tem%era4.
+ako em"l(ijske tem%ere (#og lanenog "lja s vremenom %o*"te/ "mjesto $ijela lanenog "lja $o$aje se g"sta oto%ina
$amar smole " ter%entinskom "lj" " omjer" 17H. Doja %ostaje manje masna ali i manje *"ti. Ulje se mo*e (amijeniti
6tan$ "ljem ra(rije8enim ter%entinom " omjer" ,71.
Jaj!ano2"ljena tem%era se #r(o s"6i ali s%oro otvr$ne %a ostaje $"lje vremena osjetljiva na $jelovanje vo$e .)#og
toga se "mjesto vo$e ko$ %ri%remanja mo*e $o$ati o#rano ali nek"hano mlijeko s kojim #r*e otvr$ne i %ostaje
manje osjetljiva %rema vo$i.

/e'e%ti (a %ri%rem" em"l(ijske tem%ere o$ 'ijelog jaja7
Sasto*ci $*e!a (-ol0 dio+ Sasto*ci $*e!a ( -ol0 dio+
1. H.
'ijelo jaje...............1 $io 'ijelo jaje..................1 $io
"g"6-eno "lje.......1NH $ijela "g"6-eno "lje...........>N, $ijela
$amar oto%ina.......1NH $ijela vo$a..........................1 $io
vo$a.......................H $ijela
91

Iu&an*o-a-ul*ena te&)e!a
Danas se !e6-e koristi *"manjkovo2"ljena tem%era koja se s"6enjem malo mijenja a s njom se "go$no slika.
F"manjak se mo*e em"lgirati lanenim "ljem 5irnisom 6tan$ "ljem eteri!nim lakom 0smola " ota%al"4 $amar2
smolnim lakom 0je$naki te*inski $ijelovi $amar smole " i(#lije8enom lanenom "lj" s malim $o$atkom ter%entina4 "(
$o$atak $estilirane vo$e. Em"lgiranje je #olje ka$ se mije6aj" o$vojeno hi$ro5ilni i hi$ro5o#ni sastoj'i a (atim se
mije6anjem $o#ro em"lgiraj".
/e'e%ti (a %ri%rem" em"l(ijske tem%ere o$ *"manjka7
Sasto*ci $*e!a (-ol0 dio+ Sasto*ci $*e!a (-ol0 dio+
60 50
*"manjak..............> $ijel *"manjak .........1$io
"g"6-eno "lje........1 $io laneno "lje........HN> $ijela
vo$a......................H $ijela vinski o'at....... $io
vo$a..................1 $io
@0 A0
*"manjak............, $ijela *"manjak..........1 $io
laneno "lje..........> $ijela 6tan$ "lja.........1NH *li!i'e
ko%al lak 0ko%al7"ljeGH7>4...1$io $amar laka....... 1NH *li!i'e
lavan$ino "lje......1I ka%lji'a na 1 *"mana' $estilirane vo$e %rema %otre#i

6@0@0 KA2EINSKA TE$PERA
Ka.ein je #jelan!evina *ivotinjskog %orijekla. .o sastav" je 5os5or%rotein. Do#iva se i( mlijeka. &lijeko je %riro$na
em"l(ija koja sa$r*i7
oko ==O masti
>2=O ka(eina 0kal'ij2ka(eat4
,9O mlije!nog 6e-era 0lakto(a4
$o > O mlije!ne kiseline
vo$"
U mlijek" je masno-a em"lgirana oto%inom ka(eina. +a(ein je " mlijek" ve(an (a kal'ij i na taj na!in koloi$no
oto%ljen. Stajanjem mlijeka #akterije mlije!ne kiseline %o!inj" $jelovati na mlije!ni 6e-er %retvaraj" ga " mlije!n"
kiselin" (#og !ega mlijeko %ostaje kiselo. &lije!na kiselina $jel"je na kal'ij2ka(eat ve*e se (a kal'ij i mlije!na
em"l(ija se ras%a$a. &asno-a i ka(ein se i($vajaj" jer s" " vo$i neto%ljivi.
9H
)a $o#ivanje ka(eina koristi se o#rano o$ma6teno i nek"hano mlijeko.
Ve- " sre$njem vijek" #ilo je %o(nato lje%ilo %ri%remljeno o$ mla$og sira i ga6enog va%na koje ima i(vanre$n" snag"
lije%ljenja a nakon s"6enja je neto%ivo " vo$i. U 1H. i 1>. stolje-" va%neni ka(ein se koristio kao ve(ivo na (i$" "
K5res'o se''oL tehni'i.
Va)neni a.ein se %ri%rema o$ svje*eg nemasnog sira 0naj#olje kravljeg4. I(mije6a se ,2= $ijelova sira s je$nim
$ijelom ga6enog va%na " %ol"g"st" mas" #e( gr"$i'a koja se o$mah ra(rije$i s trostr"kom koli!inom vo$e. Va%neni
ka(ein je %okvarljiv. Tre#a se "%otrije#iti " je$nom $an".
Va%neni ka(ein %ri%rema se o$ najmanje go$in" $ana o$le*anog ga6enog va%na koje se s vo$om ra(rje8"je " g"sto
va%neno mlijeko koje tre#a %ro'ije$iti. +a$ se va%no slegne #istr" va%nen" vo$" tre#a o$liti a (atim se ka(ein
mije6a s va%nom.
Ga6eno va%no se mo*e !"vati " staklenoj %os"$i 6irokog grla tako $a se $o$a malo svje*e vo$e na koj" se %olo*i
vo6tani %a%ir $a !"va va%no o$ kar#onati(a'ije. Djelovanjem "gljik 0IV4oksi$a i( (raka na %ovr6ini vo$e #i nastala
tanka %revlaka kal'ijevog kar#onata.
Slika " tehni'i 'aseinske tem%ere s"vremeni am. slikar

+a(ein %ro$ire $"#oko " %o$log". )ato %o$loga mora #iti !vrsta jer #i moglo $o-i $o lj"6tenja (#og %o%"6tanja
sla#ijih $ijelova %o$loge.
)a 6ta5elajno slikarstvo koristi se kiselinski ka(ein koji se $o#iva i( %ot%"no o$ma6tenog ali to%log mlijeka 0oko >=
I
;4 'entri5"giranjem %omo-" #akterija mlije!ne kiseline o$nosno kisele s"r"tke. )a slikarsk" "%otre#" ka(ein smije
imati O=21O masno-e. +valitetne vrste ka(eina s" #ijelo*"!kaste #oje a lo6ije vrste s" *"te #oje.
+a(ein " vo$i #"#ri ali se ne ota%a. Ota%a se " vr"-oj vo$enoj oto%ini #oraksa natrij kar#onata 0so$e4 " amonijak"
amonij2kar#onat" amonij2#ikar#onat" 0:D;4. Sve ove oto%ine $jel"j" l"*nato 0alkali!no4. +oriste se i organske
l"*ine kao trietanolamin i mor5olin koji ota%aj" " vo$i mo!eni ka(ein. Vjerojatno neke ino(emne tvorni'e ka(einsko
ve(ivo %ri%remaj" s mor5olinom. Naj!e6-e se koristi :o!as-a.ein jer je najmanje l"*nat.
+a(ein se mora mo!iti " vo$i $ok ne na#"#ri "( $o$atak #orne kiseline kao kon(ervansa. )atim se is%ire " to%loj
vo$i nekoliko %"ta a on$a se $o$aje vr"-a oto%ina #oraksa i mije6a "( (agrijavanje na oko 1I
I
; sat i vi6e $ok se
ka(ein %ot%"no ne oto%i. Hla8enjem %ostaje (natno g"6-i.
Rece)t .a :o!as a.ein
ka(ein " %rah"......................... ,I g
9>
$estilirana vo$a 0hla$na4......... 1H= ml
#oraks...................................... 11 g
$estilirana vo$a 0vr"-a4........... 1H= ml
.o re'e%t" kojeg s" koristili 5ran'"ski slikari sitno mljeveni 5ran'"ski ka(ein nije "o%-e %otre#no mo!iti " vo$i $a
na#"#ri ve- se s"h mije6a s %ra6kastim #oraksom i $o$a se toliko $estilirane vo$e $a se smjesa mo*e lako mije6ati.
Smjesa "#r(o %o!inje %jeniti i ta$a joj se $o$aje %oste%eno ,2= ka%i amonijaka. &ije6anje se nastavlja "( mali $o$atak
$estilirane vo$e $ok se %ri %ok"s" na lje%ljivost me8" %rstima ne osjeti sla#a lje%ljivost ka(eina. +ro( %ola sata
nastala %jena se slegne i ka(ein se mo*e koristiti. Ljeti oto%ina ka(eina mo*e trajati naj$"*e je$an $an a (imi $o $va
$ana ako se $r*i na hla$nom mjest".
S"vremeni ka(ein 05ran'"ski+ je ve- !ist oslo#o8en masno-e i %omije6an s l"*natim sre$stvom %otre#nim (a
ota%anje ka(eina.
Os"6eni %rema( ka(eina je tvr$ ot%oran na vo$" ali je krt. O#i!no se em"lgira %a %ostaje mek6i i elasti!niji.
Ka.einsa te&)e!a
Na*9e4;e se a.ein e&ulgi!a ra(rije8enim lanenim 6tan$2"ljem smolnom oto%inom oto%inom alki$ne smole
vo6tanim sa%"nom ari6evim ter%entinom i *"manjkom. Ova sre$stva se $o$aj" " koli!ini o$ 6G-5OE od -olu&ena
a.eina. Em"lgiranje je #olje ako se em"lgiraj" g"ste tek"-e tvari "g"6-ena "lja i visko(nije oto%ine smole.
+a(einska tem%era s"6i se #r(o i vrlo tvr$o (ato je naj#olja tem%era em"lgirana *"man'om koja se s"6i mek6e i
s%orije.
O#i!no se em"lgira 1 vol. $io *"manjka s ? vol. $ijelova %ri%remljenog g"stog ka(eina. Ve(ivna snaga i ove tem%ere
je ja!a o$ ostalih tem%era.
Na*:ol*e se e&ulgi!a u ta!ioniu mije6anjem t"!kom %ri !em" em"l(ija %ostaje sve g"6-a. :ko se %revi6e "g"sti
$o$atkom nekoliko ka%i $estilirane vo$e em"lgiranje -e se mo-i nastaviti. Laneno 6tan$2 "lje i ari6ev ter%entin
%retho$no tre#a ra(rije$iti.
+a(einska tem%era %ri%remljena s lanenim "ljem #r(o %o*"ti (ato se $anas (a em"lgiranje "%otre#ljavaj" s"6ive
alki$ne smole mo$i5i'irane sojinim ili nekim $r"gim nes"6ivim "ljem koje im %o#olj6ava elasti!nost. T-o!ni9e
a.einse te&)e!e/ koje se "s%je6no "%otre#ljavaj" " reklamno2$ekorativnom i 6ta5elajnom slikanj" %ri%remljene s"
"glavnom s alidni& s&ola&a.
2a slian*e a.einso& te&)e!o& slikari %retho$no vo$om namo!eni %igment ve*" s nera(rije8enom em"l(ijom a
(a slikanje tih ja!e ve(anih #oja koriste em"l(ij" ra(rije8en" s tri $ijela $estilirane vo$e. .rema $r"gom na!in"
ve(ivanja %igmenti se ve*" em"l(ijom ra(rije8enom " omjer" 17> $ijela vo$e. .ri slikanj" se koristi em"l(ija
ra(rije8ena " omjer" 17H $ijela vo$e. +a(ein je jako ve(ivo i ve-a je o%asnost $a -e #oje #iti jako ve(ane.
9,
S.Dotti'elli +rist na &aslinskoj gori tem%era na $as'i

+o$ ka(einskih #oja s%remljenih " t"#e ili %os"$i'e !esto $ola(i $o "ko!enosti #oje #oja g"#i meko-" i %o$atnost.
Ova %ojava se na(iva tisot!o)i*a a karakteristi!na je (a koloi$ne oto%ine. Takv" #oj" tre#a K%ro#"$itiL samo
laganim mije6anjem staklenim 6ta%i-em i o$mah %ostaje mekana.
.re$nost ka(einskih tem%era %re$ $r"gim vrstama tem%era je njihova i.-an!edna snaga -e.i-an*a i neto)i-ost u
-odi. )#og ne%o(navanja ka(eina slikari ih $anas sve manje %ri%remaj".
+a(einska tem%era na #a(i #oraksovog ka(eina je i%ak l"*nata i (ato se moraj" koristiti !isti %igmenti koji s" ot%orni
na l"*ine. Ka.einsa te&)e!a .ahti*e-a 9-!stu )odlogu7 masivne $rvene %lo!e iveri'e lje%ljeni'e ili vlaknati'e.
+arton je (a ka(einsk" tem%er" ne$ovoljno jaka %o$loga.
6@0A0 G8$ASTA TE$PERA (gu&ite&)e!a+
)a %ri%rem" g"maste tem%ere naj!e6-e se koristi oto%ina ara%ske g"me koja se ota%a " vo$i " omjer" 17H.
Gu&asta ta&)e!a se )!i)!e&a em"lgiranjem oto%ine g"me s lanenim 5irnisom " koli!ini 1=2HI O o$ vol"mena
oto%ine g"me. Umjesto lanenog 5irnisa mo*e se "%otrije#iti makovo ili orahovo "lje s $o$atkom najvi6e H O
ko#altovog sikativa. Takva tem%era je elasti!nija i manje *"ti ali se s%orije s"6i. G"masta tem%era se mo*e %ri%remiti
i s "g"6-enim lanenim "ljem i oto%inom $amar smole7

9=
/e'e%t (a %ri%rem" g"maste tem%ere7
g"sta oto%ina g"me..................= $ijelova
"g"6-eno laneno "lje...............1 $io
oto%ina $amara.........................1$io
gli'erin.......................................1N, $ijela

E&ul.i*a od gu&e *e )osto*ana. U $o#ro (atvorenoj %os"$i mo*e trajati najmanje 6est mjese'i. Doje ve(ane
g"mastom tem%erom i%ak naginj" ras%"'avanj" i (ato nis" %ogo$ne (a %asto(no slikanje. Dijele #oje $o#ij" ne"go$an
staklasti sjaj. Do$atkom #ijelog #ol"sa sjaj se mo*e smanjiti.
T!e4n*e-a gu&a $aje visko(nije oto%ine o$ ara%ske g"me %a se "%otre#ljava 1IO2tna oto%ina g"me koja je $ovoljno
g"sta (a em"lgiranje. &anje je krta ali je tamnija. U hla$noj vo$i nije to%iva samo #"#ri i %rela(i " sl"(ast" mas"
koja se ota%a " vr"-oj vo$i.
)a %ri%rem" g"maste tem%ere mo*e se koristiti i t!agant gu&a. To je l"!evina nekih astragal"s grmova 0t(v.
leg"mino(a4 koji "s%ijevaj" " Siriji .er(iji i In$iji.
S-e -!ste gu&astih te&)e!a osta*u t!a*no os*etl*i-e na -odu. Ne mog" %ostati neto%ive $o$atkom ala"na i
%rskanjem s =O2tnom oto%inom 5ormalina. S"6e se s%orije ali s" osjetljivije na vla*enje. G"masta tem%era je
%ogo$na (a slikanje st"$ija. Nije %re%or"!ljiva (a i(vo8enje lakirane tem%era slike kao i (a %o$slikavanje "
kom#iniranoj tehni'i. S njom se najlje%6e slika na navla*enom %a%ir" koji mora #iti $o#ro t"tkaljen kako ne #i "%io
ve(ivo i( #oje i #oj" osla#io. .a%ir je $o#ro o#ostrano "!vrstiti %rema(om HO2tne oto%ine *elatine s $o$atkom ala"na.
Naj%rikla$nija )odloga (a sve vrste g"mastih tem%era je !vrsti %a%ir o#ra8en svijetlo toniranom kre$nom ili
%ol""ljenom osnovom.
Doje se %ri%remaj" s g"mastom em"l(ijom " vrlo mekan" %ast" koja se !"va " $o#ro (atvorenim %os"$i'ama. Doja
(a slikanje ra(rje8"je se g"stom ili ra(rije8enom em"l(ijom.
6@0G0 VO=TANA TE$PERA
P9elin*i -osa je je$no o$ naj%ostojanijih ve(iva. .o sastav" je smjesa $"golan!anih "gljikovo$ika estera 0masnih
kiselina i vi6ih alkohola4 i slo#o$nih masnih kiselina kojih ima oko 1HO. )#og (asi-ene %riro$e ovih s%ojeva ostao je
stolje-ima kemijski ne%romijenjen. Ot%oran je na $jelovanje kiselina. S l"*inama reagira tako $a $ola(i $o
sa%oni5ika'ije %ri !em" nastaje -o4tani sa)un (sa)oni?ici!ani )9elin*i -osa+/ koji je i.-!stan e&ulgato! i sl"*i (a
%ri%rem" vo6tanih tem%era ili kao $o$atak manje %ostojanim em"l(ijskim tem%erama. Vo6tani sa%"n se koristi kao
$o$atak $r"gim ve(ivima %a nastaj" -o4tane te&)e!e koje %oliranjem mekom kr%om $o#ij" vo6tani sjaj. Em"lgira
se t"tkalnom oto%inom g"miara#ikom jajem i *"manjkom.
Vo6tani sa%"n se mo*e $o$ati i akrilnim em"l(ijama 0akrilnim #ojama4 kao em"lgator %a se mog" mije6ati s "ljem.
Ovisno o koli!ini "lja mog" se ra(ije8ivati vo$om ili ter%entinom.
Rece)t .a )!i)!e&u -o4tanog sa)unaJ
2 oko >I g !istog %!elinjeg voska oto%i se "
2 H $l $estilirane vo$e
2 ? g amonij2kar#onata 0NH
,
4
H
;O
>
oto%i se " manjoj koli!ini vo$e i $o$a " vr"-" oto%in" voska. Smjesa se
k"ha 'ijeli sat $ok se vosak %ot%"no ne osa%"ni. Nastaje mlije!no#ijela vo6tana em"l(ija koj" $o hla8enja tre#a
lagano mije6ati.
91
ili
2 1I g %!elinjeg voska (agrijemo "
2 H= ml $estilirane vo$eQ 2ka$ se vosak oto%i %oste%eno se $o$aje "( mije6anje
2 I, g %ota6e 0kalij kar#onata4 Q 2masa se k"ha na vo$enoj k"%elji $ok se ne $o#ije
glatka %asta koja se hla$i "( mije6anje.
/e'e%t (a -o4tanu te&)e!auJ
vo6tani sa%"n.......................H vol. $ijela
=O oto%ina t"tkala................1 $io
vene'ijanski ter%entin...........1N> $ijela
ara%ska ili tre6njeva g"ma....1N, $ijela
.oliranjem mekom kr%om vo6tana tem%era $o#ije mat sjaj.
7i4;en*e -osa
Danas se %!elinji vosak !esto mije6a sa stearinom %ara5inom !ak i lojem. Jisto-a voska mo*e se "stanoviti
*vakanjem. 7isti -osa se ne li*e)i .a .u:e na %rijelom" %rima %ote(e kre$e. )a %ri%rem" vo6tane tem%ere vosak
mora #iti !ist i ne%atvoren.Vosak se mo*e o!istiti tako $a se nastr"*e na tanke listi-e koji se %relij" " %os"$i s ve-om
koli!inom hla$ne $estilirane vo$e. Laganim (agrijavanjem vosak se oto%i i kao s%e'i5i!no lak6i %liva na vo$i.
Ne!isto-e is%livaj" na %ovr6in" voska " o#lik" %jene koj" tre#a o%re(no skin"ti. Nakon hla8enja vosak -e se skr"titi "
o#lik" okr"gle %lo!e. Na $onjoj strani s" istalo*ene sve te*e i neto%ive ne!isto-e koje se str"ganjem "klone.
6@0C0 KARAKTERISTIKE TE$PERA 1OJE
Tem%era je tehnika %ol"la("rnog karaktera. Slojevi #oje nanose se gotovo %ol"la("rno $o (avr6etka slike tako $a se
osje-a 'rte* i %o$slikavanje. Na $o$ir se s"6i #r(o a kemijski %ro'es s"6enja traje go$in" i vi6e. Slje$e-i sloj #oje
mo*e se nanositi ve- nakon nekoliko min"ta. Otvorena 5a(a s"6enja ovisi o koli!ini hi$ro5ilnog i li%o5ilnog ve(iva.
Tem%erna #oja naon su4en*a )os-i*etli. Ista #oja -e " "lj" ili akrilik" $jelovati (agasitije. Umjesto $"#inske
svjetlosti mokrih #oja nastaje %ovr6inska svjetlost (#og !ega os"6ena tem%era ima mat karakter. U( %o$log" %rianja
i(vanre$no %ose#no ako s" slojevi #oje tanki. De#lji nanosi #oje %"'aj" ili se lj"6te. Jista tem%erna tehnika ne
$o(voljava %asto(an nanos #oje t(v. im%asto.
1o*a lai!an*e& i.&i*eni i.gled manje 6to je em"l(ija #ogatija "ljem. .ovr6inska svjetlost se (#og %ris"stva laka
mijenja " $"#insk" %a #oje $o#ivaj" $"#lji i inten(ivniji ton. Takve %romjene se moraj" %re$vi$jeti (a vrijeme
slikanja.
Nis" sve vrste tem%ere %ogo$ne (a lakiranje. Naj%ogo$nije s" jaj!ana i ka(einska tem%era kao i njihova kom#ina'ija
0jaj!ana #oja se ra(rje8"je ka(einskom em"l(ijom ili ka(einska #oja jaj!anom em"l(ijom4. Do#ro je %o$slikavati
ka(einskom tem%erom/ kao tvr8om i ja!om a slikanje nastaviti jaj!anom tem%erom/ koja je mek6a i elasti!nija.
O#rn"ti %ost"%ak nije $o#ar jer ka(einska tem%era ja!e ve*e %a #i $ola(ilo $o %"'anja #oje.
+ako slika nakon nano6enja laka %ostaje %ro(irnija $o i(ra*aja $ola(i i %re%ara'ija %a mora #iti i $o#ro
%ri%remljena.Da #i se (#og lakiranja i(#jegle nagle %romjene tonova ko$ slikanja " vi6e slojeva mog" se koristiti
me8"lakovi o$ $amara mastiksa vene'ijanskog ter%entina ra(rije8enog 171 s ter%entinom. Do#ar me8"lak je I=O2
tna oto%ina *elatine koja se 5iksira 5ormalinom.
93
Tem%erom se mog" %osti-i !a.li9ite st!utu!e 6to se $anas koristi ko$ novih meto$a tehnolo6ke i likovne gra$nje
slike. Tem%era #oja se mo*e str"gati ski$ati ili s%e'i5i!no nanositi slikarskim no*evima %ol"s"him tvr$im
kistovima %rskanjem it$.

S.&artini

6@0D0 KO$1INIRANE KLASI7NE TEHNIKE
+o$ klasi!ne tem%erne slike kojom s" slikane ikone #i(antski majstori s" koristili (elenkastosivo %o$slikavanje koje
se na(iva )!o)las&os0 &ajstori sienske 6kole %o$slikavanje (ov" -e!daccio a ima sivkasto(elenkasti ton. )#og
%rosijavanja (elenkastog tona tonovi inkarnata $o#ivaj" nje*ne r"*i!aste tonove. Slikanje se nastavljalo " tem%ernoj
tehni'i.
+lasi!ni majstori slikarstva koristili s" ra(li!ite meto$e kom#inirane tem%erno2"ljene slike. Slika se naj!e6-e
(a%o!injala tem%erom (atim lakirala lakom 0me8"lakom4 i nastavljala slikanjem " "ljenoj tehni'i. Van EQc (6@DF-
6A5C+ je %o(nat %o kom#ina'ijama tem%ernih i "ljenih $ijelova na istoj sli'i. )a matirane %ovr6ine koristi tem%er" a
(a sjajne "lje.
8 o&:ini!ano* tehnici tem%erna tehnika se koristi samo (a %o$slikavanje a slikanje se nastavlja "ljenom
tehnikom la("rnim "ljenim %rema(ima.
Slikari sjeverne renesanse s" !esto ra$ili grisaille tehnikom. G!isaille 05ran'. grisG sivo4 %o$slikavanje i(vo$ilo se
#ijelom i 'rnom tem%era #ojom i(na$ kojeg se nanose la("rni i %asto(niji %rema(i "ljene #oje..
Al )!i&a slian*e je $irektno slikanje #e( %o$slikavanja. U ovom na!in" slikanja !esto je #itna kom#ina'ija 'rte*a i
tem%ere ili kom#ina'ija kola*a 'rte*a i tem%ere.

9?
1>.?. ULJEN: TE&.E/:
+o$ "ljene tem%ere ve(ivo je "ljena em"l(ija V8- e&ul.i*a " kojoj je vo$a o$nosno hi$ro5ilna kom%onenta
ras%r6ena " "lj". +oli!ina "lja mo*e #iti $vost"ko ve-a o$ hi$ro5ilnog ve(iva. Uljne tem%ere s" sli!ne "ljenim
#ojama ali je ra$ s njima te*i nego s !istom "ljenom #ojom. Nis" raste(ljive kao o#i!ne "ljene #oje. )a$r*avaj"
%ote(e kista (#og !ega se $o#ro nanose slikarskim lo%ati'ama. Ne mog" se ra(rje8ivati vo$om ili ra(rije8enom
em"l(ijom nego ter%entinom "ljem ili #lagom oto%inom $amar smole " ter%entin".
Uljena tem%era mo*e se $o#iti tako $a se gotova "ljena #oja i( t"#e Ko%ostiL mije6anjem s gotovom tem%era #ojom.
Neki slikari #ijel" "ljen" #oj" mije6aj" s #ijelom tem%era #ojom " omjer" 171. Tako %ri%remljen" #ijel" #oj" mije6aj"
na %aleti s ostalim "ljenim #ojama.
6@0O0 SVOJSTVA PROTEINSKIH VE2IVA
Jaje ka(ein i t"tkalo s%a$aj" " %roteine. .roteini i(gra8"j" *ivotinjski svijet kao 6to 'el"lo(a i(gra8"je #iljni. .roteini
se sastoje o$ amino kiselina %ove(anih %e%ti$nim ve(ama. .o sastav" s" %oli%e%ti$i velike relativne molek"lske mase
0o$ 1I
,
$o vi6e o$ 1I
1
4. Hid!oli.o& nekom kiselinom ili #a(om ra(gra8"j" se na svoje sastavne $ijelove 2 amino
kiseline. .o vrsti i koli!ini %oje$inih amino kiselina mo*e se i$enti5i'irati %ris"tnost o$re8enih %roteina " %rema(ima i
lje%ilima. .roteini s" sta#ilni %rema oksi$a'iji i kemijskim %romjenama " normalnim "vjetima tem%erat"re i
vla*nosti. Vlaga je njihov glavni ne%rijatelj jer $ovo$i $o hi$roli(e i 'ije%anja %e%ti$nog lan'a kao i $o ra(voja
#akterija i gljivi'a koje ih ra(gra8"j". Starenjem i %roteini %o$lje*" %romjenama kao 6to je na %rimjer smanjenje
to%ljivosti t"tkala i ostalih ve(iva.
S.Dotti'elli




6A0 8LJE
99

6A060 SVOJSTVA I S8=ENJE 8LJA
Ulja 0masna oksi$iraj"-a "lja4 s" esteri trovalentnog alkohola gli'erola i masnih kiselina koje mog" #iti je$nake ali i
ra(li!ite. O#i!no se na(ivaj" t!iglice!idi. )a ra(lik" o$ masti koje s" %ri so#noj tem%erat"ri kr"te i o#i!no s"
*ivotinjskog %orijekla "lja s" tek"-i trigli'eri$i. O#i!no s" #iljnog %orijekla. +o$ masti %revla$avaj" (asi-ene masne
kiseline a ko$ "lja ne(asi-ene. Naj!e6-e se sastoje o$ 1? atoma "gljika kao 6to s" oleinska 0je$na $vostr"ka ve(a4
linolna 0$vije $vostr"ke ve(e4 i linolenska 0tri $vostr"ke ve(e4. Eto s" kiseline vi6e ne(asi-ene 06to imaj" vi6e
$vostr"kih kovalentnih ve(a4 "lje -e #r*e s"6iti. :ko s" $vostr"ke ve(e konj"girane "lje -e se #r*e s"6iti i manje -e
#iti %o$lo*no *"-enj". T"ng "lje ima konj"girane $vostr"ke ve(e (ato s"6i #r*e o$ lanenog koje ima nekonj"girane.
.rema s%oso#nosti s"6enja "lja se $ijele na s"6iva %ol"s"6iva i nes"6iva.
Su4i-a ul*a " tankom %rema(" %ros"6e se na (rak" (a o$re8eno vrijeme. S"6iva "lja s"7 laneno "lje t"ng "lje
orahovo "lje makovo "lje.
Polusu4i-a ul*a ostaj" trajno lje%ljiva i ne mog" se koristiti kao samostalna ve(iva. .ol"s"6iva "lja s"7 %am"!no "lje
sojino "lje s"n'okretovo "lje.
Nesu4i-a ul*a/ kao 6to s" ri'in"sovo "lje ili maslinovo "lje nemaj" nikakvih s"6ivih oso#ina.
Ve(iva a naro!ito "lja %ove("j" i i(oliraj" !esti'e %igmenata i na taj na!in ih (a6ti-"j" o$ $jelovanja vanjskih
!inila'a. .igmenti tako8er imaj" (a6titno $jelovanje na ve(ivo jer "s%oravaj" %ro'es ra(gra$nje os"6enih "lja. Dakle
"lje %omije6ano s %igmentom koji je sta#ilan sam %o se#i ot%ornije je o$ !istog "lja.
Su4en*e ul*a je kemijski )!oces osidaci*e i )oli&e!i.aci*e. Na s"6enje "tje!e vlaga svjetlost (rak tem%erat"ra kao
i sikativi. Ne(asi-eni trigli'eri$i " %ro'es" s"6enja reagiraj" s kisikom na $vostr"kim ve(ama ne(asi-enih masnih
kiselina. Oksi$a'ijom nastaj" hi$ro%eroksi$i. U $aljnjem %ro'es" s"6enja hi$ro%eroksi$i se ra(gra8"j" molek"le se
me8"so#no %ove("j" i "mre*avaj" %olimeri(a'ijom 6to $aje !vrsto-" os"6enom 5ilm" "lja. Ulje s"6enjem %ostaje
je$na velika molek"la 0slika 1,.14.
.ro'es s"6enja %o!inje na %ovr6ini g$je je "lje " $irektnom $o$ir" s kisikom i( (raka. Dok se "lje "!vr6-"je %o
%ovr6ini 5ormira se %lin koji #"6i %ore i i(la(i kro( %rama( "lja. Ove %ore kasnije omog"-"j" $"#lji %rist"% kisik" i
na%re$ovanje s"6enja.
I(la(ak %lina !ini $akle %rema( %oro(nim. :ko %reko ovakvog "ljenog %rema(a koji nije visko(an ali je ne$ovoljno
tvr$ nanesemo novi %rema( $onji %rema( -e "%iti svje*e "lje i na#"#riti. Ovo o#ja6njava %ojav" &ati!an*a ka$ se
slika %reko %rema(a koji jo6 nije kom%aktno o!vrsn"o. I( istog ra(loga nastaj" "#r(o na nekim %rema(ima %rskanja
ako s" %ostavljeni #e( %retho$nog nano6enja laka (a ret"6iranje. Donji sloj -e "%iti "lje i( gornjeg sloja i time -e ga
osla#iti. Retu4 lao-i imaj" svojstvo $a se in5iltriraj" " sloj #oje i tako ga (asite KnahraneL i vrate ton" njegov"
%rav" vrije$nost.
Slika 1,. 1 Umre*avanje molek"la "lja %ro'esom oksi$a'ije i %olimeri(a'ije

1II
+o$ normalnih sre$njih tem%erat"ra i "mjerene vla*nosti %erio$ %ovr6inskog o!vr6-ivanja 0"lje se ne lije%i na $o$ir4
ko$ s"6ivih "lja traje >2= $ana. Tek nakon $va$esetak $ana i $e#lji nanos "ljene #oje ne-e #iti mekan. .ove(ivanje
molek"la nastavlja se kro( $"gi vremenski %erio$ (#og !ega %rema(i "ljene #oje %ostaj" krti i %"'aj".
Neka ul*a sta!en*e& >ute vi6e o$ $r"gih %ose#no ka$ se $r*e " tami. .o(nato je $a je *"-enj" sklonije "lje s velikim
sa$r*ajem linolenske kiseline kao 6to je laneno "lje. F"-enje je ja!e " tami. To je s%ora %ovr6inska reak'ija i naro!ito
je i(ra*ena " %o!etk" s"6enja. F"-enje se o#ja6njava %ris"stvom ne!isto-a " "lj" koje oksi$a'ijom %rela(e " s%ojeve
*"te #oje 0amini $iketoni...4. I(laganjem svjetl" vrlo #r(o $ola(i $o g"#itka tamne o#ojenosti. .ost"%ak *"-enja i
i(#jeljivanja mo*e se %onoviti vi6e %"ta. U je$nom %ism" i( 11H9. go$ine /"#ens moli $a otvore k"tij" " kojoj se
nala(i njegova slika $a #i se "tvr$ilo je li %otamnila i %i6e7 KTo se !esto $e6ava sa svje*im #ojama ako s" (a%akovane
" k"tiji i nis" i(lo*ene svjetl" i (rak". :ko moja slika ne i(gle$a tako $o#ro kao 6to je #ila ka$a je (avr6ena tre#alo #i
je staviti na s"n'e. To je je$ini na!in $a se sli'i vrati svje*inaL. /"#ens na%ominje $a se %ro'es mora %onoviti ako
kasnije $o8e $o %onovnog tamnjenja.
/eak'ija *"-enja se %ojavlj"je i " %ris"stv" %roteina i o$govorna je (a *"-enje "ljeno2em"l(ijskih me$ija.
Ra.g!adn*a ul*a
Starenjem "lje %ostaje kiselo jer se oslo#a8aj" masne kiseline koje s" ve(ane kao esteri. Hi$roli(om "lja/ $ola(i $o
!as)ada ul*a na slo:odne &asne iseline i gli'erol. Hi$roli(a nastaje $jelovanjem vo$e "( %ris"stvo mineralnih
kiselina kao katali(atora. Nastaje i $jelovanjem same vo$e na vi6im tem%erat"rama kro( $"*i vremenski %erio$.
.ris"stvo #akterija %ro'es ra(gra$nje "#r(ava. Ova %ojava o#ja6njava %ris"stvo (elenih soli #akra na #akrenim
%lo!ama g$je je "ljena %re%ara'ija 0nastale slo#o$ne masne kiseline4 reagirala s #akrom. $asna c-*etan*a 0%ojava
ra(li!itih soli na %ovr6ini materijala4 se neka$a %ojavlj"j" i na %ovr6ini slika.
)#og %ris"stva esterskih gr"%a i( "lja se mog" %ro'esom sa%oni5ika'ije s alkalijama $o#iti sa%"ni i gli'erol.
6A050 VRSTE 8LJA
Laneno ul*e
Laneno "lje $o#iva se i( $o(relih sjemenki lana. Smatra se $a je #olje "lje i( hla$nijih %o$r"!ja jer sa$r*i ve-"
koli!in" ne(asi-enih masnih kiselina koje s" ve(ane " trigli'eri$ima. Laneno "lje ima ?I29IO ne(asi-enih
trigli'eri$a. Ostatak !ine trigli'eri$i (asi-enih kiselina %almitinske i stearinske ali i slo#o$ne masne kiseline (#og
kojih "lje mo*e #iti kiselo. Ulje se $o#iva hla$nim ili to%lim %re6anjem sjemenki lana. Hladni& )!e4an*e& se $o#ije
manja koli!ina "lja ali je kvalitetnije 0ima manje slo#o$nih masnih kiselina4. Ulje se %o$vrgava $aljnjoj %rera$i
se$imenta'ijom kr"tih i sl"(avih materija koje le#$e " "lj". Ovako %ro!i6-eno laneno "lje je H!a?ini!ano<0 Ulje se
!esto kemijskim %"tem #ijeli ne"trali(ira i 5iltrira. Na tr*i6te $ola(i kao H:i*el*eno laneno ul*e< svijetlo*"te #oje.
Ulje se mo*e !istiti vo$om ili snijegom. Vo$" i "lje " o$nos" 171 stavimo " #o'" (a!e%imo i m"-kamo HI2ak min"ta.
Nakon 6to se i(#istri o$voji se o$ vo$e i os"6i (agrijavanjem na 1HI
I
;. Osta'i vo$e mog" se "kloniti i alkoholom jer
on #r(o ishla%i.
Laneno "lje se $r*i " tamnim $o#ro (atvorenim %os"$ama $a #i se s%rije!ila oksi$a'ija. Ota%a se " svim #la*im
ota%alima7 ter%entin" #en(in" %etrolej"... Os"6eni %rema( lanenog "lja je linosin. Ne ota%a ga ter%entin ni Shite
s%irit. To%ljiv je samo " ja!im 0%olarnijim4 organskim ota%alima. Laneno "lje se %o$nosi sa svim %igmentima. S
%igmentima koji se aktivno o$nose %rema "lj" koji reagiraj" sa slo#o$nim masnim kiselinama i stvaraj" sa%"ne kao
6to je sl"!aj s olovnim #jelilom $aje elasti!nije i %asto(nije %rema(e. Inertnost %igmenata %rema "lj" 0titanovo
#jelilo4 i(a(iva ja!e tamnjenje. Ja!e tamne i %igmenti koji (ahtijevaj" ve-" koli!in" "lja. )a %o#olj6anje sta#ilnosti
nekih %igmenata " "lj" 0$a se %igment ne #i o$vajao o$ "lja4 mo*e se "lj" $o$ati $o HO voska. Tvorni!kim "ljenim
#ojama $o$aj" se osim voska i $r"gi sta:ili.ato!i kao 6to s" al"minijevi i 'inkovi stearati ili %almitati i al"minijev
hi$roksi$. U nekim #ojama se nala(e i sikativi s kojima se "je$na!ava Kotvorena 5a(aL o$re8ene kolek'ije "ljenih
#oja.
Laneno "lje mo*e se "g"stiti oksi$a'ijom ili %olimeri(a'ijom. Ve- ;ennino ;ennini navo$i )ostu)a ugu4;i-an*a
ul*a000 stavi laneno "lje " s"$ o$ #ron'e ili #akra i (a vrijeme ljetne *ege i(lo*i ga s"n'" $a se smanji na %olovin".
:ko je "lje " olovnoj %os"$i imat -e i #olj" s"6ivost. Dit -e savr6eno (a slikanje. Ovaj na!in se %re%or"!"je i $anas.
1I1
In$"strijski se "lje "g"6-"je oksi$a'ijom (agrijavanjem "lja "( %rist"% (raka.
.olimeri(irano "lje je "g"6-eno (agrijavanjem na H=I
I
; #e( %rist"%a (raka.
.olimeri(irana "lja se na(ivaj" K4tand ul*a<0 Etan$ "lje *"ti manje o$ lanenog "lja $aje
ve-i sjaj s%oso#nost ra(lijevanja elasti!nost i ot%ornost %rema vanjskim "tje'ajima
K.ro%"hano 6tan$ "ljeL je "g"6-eno oksi$a'ijom i %olimeri(a'ijom. Ug"6-ena "lja se
koriste i kao lak "lja. .rema st"%nj" (g"sn"tosti ra(lik"j" se7
2 niskovisko(na "lja 0rijetko tek"-a4
2 sre$njevisko(na 0normalno4
2 visokovisko(na 0g"sto tek"-a4
O!aho-o ul*e
Do#iva se hla$nim %re6anjem orahovih je(gri. Sli!nog je sastava kao i laneno "lje. )#og manjeg sa$r*aja linolenske
kiseline s"6i se s%orije o$ lanenog 0?21I $ana4 ali #r*e o$ makovog "lja. Stari majstori Italije Ni(o(emske i
Njema!ke s" ga "%otre#ljavali (#og #r*eg s"6enja o$ makovog "lja. &anje *"ti o$ lanenog "lja.
$ao-o ul*e
Do#iva se hla$nim %re6anjem sjemenki maka. Svijetle je #oje a ka$ je #ijeljeno %ro(irno je kao vo$a. Ne sa$r*i
linolensk" kiselini %a s"6i s%orije o$ lanenog i orahovog "lja 0oko 1= $ana4. &akovo "lje najmanje *"ti (ato se koristi
(a ve(ivanje tvorni!kih #ijelih %igmenata kao i %igmenata koji #i se (#og kemijskog sastava 0olovni ko#altni
manganovi4 #r(o s"6ili
Tung ul*e
T"ng "lje 0$rvno "lje4 $o#iva se i( sjemenki t"ngovog $rva 0" +ini4. Ne s"6i se oksi$a'ijom kao ostala "lja nego
%olimeri(a'ijom.
6A0@0 SIKATIVI
Ve- s" stari majstori "o!ili $a %igmenti kao olovna gle8 .#O minij "m#ra... "#r(avaj" s"6enje "lja.
Sikativi s" $o$a'i koji "#r(avaj" s"6enje "lja. Ulje koje sa$r*i sikative na(iva se ?i!nis. .o sastav" s" ve-inom
ko#altne olovne i manganove soli 0sa%"ni4 s organskim kiselinama i( "lja smola i s na5tenskom kiselinom %a
ra(lik"jemo7
2 linoleate 0"ljeni sikativi4...................laneno "ljni sa%"ni
2 re(inate 0smolni sikativi4..................smolni sa%"ni
2 na5tenate ........................................na5tenski sa%"ni
Ovisno o vrsti metalnih soli koriste se olovni sikativ manganov sikativ i ko#altov sikativ. Sikativi "#r(avaj" s"6enje
"lja ali %oja!avaj" tamnjenje i krtost %rema(a (ato se $o$aj" " malim koli!inama. O#i!no se %re%or"!"je HO
olovnog sikativa na te*in" "lja manganovog $o 1O a ko#altovog najvi6e I=O. +o#altov sikativ se naj#r*e s"6i 0=21
sati4 i ne i(a(iva (na!ajnije %romjene #oje. Ulje s manganovim sikativom s"6i se (a 1I21H sati a s olovnim (a H, sata.
Djelovanje sikativa ovisi o vla*nosti to%lini svjetlosti %a i to tre#a "(eti " o#(ir %ri "%otre#i sikativa.
6A0A0 POVIJESNI PREGLE# 8POTRE1E 8LJA 8
SLIKARSTV8
1IH
S"6iva "lja koja se najvi6e "%otre#ljavaj" " (a%a$no2evro%skom slikarstv" s" laneno orahovo i makovo "lje. Laneno
"lje je #ilo %o(nato starim Egi%-anima ali nema %o$ataka $a se ika$a koristilo (a slikanje. O$ klasi!nih vremena
orahovo i makovo "lje %o(nato je " Gr!koj i /im" ali se ne s%ominje njihova "%otre#a " slikarstv". Vrijeme ka$ se
"lje %rvi %"t "%otrije#ilo " slikarstv" nije sasvim %o(nato. Theo%hili"s %i6e o "%otre#i "lja " 1H. stolje-" (a tem%erne
#oje. U 1,. stolje-" s%ominje "g"6-ivanje "lja (a lakiranje slika. :nali(e %oka("j" $a se laneno "lje "%otre#ljava "
Sjevernoj Evro%i o$ 1>. stolje-a. U Italiji se " 1=. stolje-" vi6e koristi orahovo "lje. O%-a "%otre#a lanenog "lja
%ri%is"je se 6esnaestom stolje-".
Ulje se koristilo (a %ri%rem" #oja kojima s" se i(vo$ili "glavnom $ekorativni ra$ovi ili kao sre$stvo (a ota%anje
smola i lakiranje slika. Sa sig"rno6-" se mo*e tvr$iti samo $a s" 5lamanski slikari krajem 1,. i %o!etkom 1=. stolje-a
%o!eli koristiti "lje na na!in koji je tek $jelomi!no sli!an s"vremenoj tehni'i "ljenog slikanja.
Otkri-e "lja kao ve(iva (a %ri%rem" #oja %ri%is"je se 5lamanskom slikar" Jan -an EQcu (6@DF-6A5C+0
Vasari koji je %renio isk"stva o "ljenom slikanj" " Italij" " #iogra5iji :ntonella $a &essine %i6e7L Laneno i orahovo
"lje naj#r*e s"6e o$ svih is%ro#anih. &ije6anjem #oja s ovim vrstama "lja $o#ije se i($r*ljivija smjesa koja ka$a se
os"6i %ostaje ne samo ot%orna na vo$" nego #oji $aje takv" snag" i sjaj sama o$ se#e i #e( laka. Jo6 $ivnije
i(gle$alo m" je 6to s" se #oje s%ajale $aleko #olje nego ko$ tem%ere.L
Tehnika slikanja #ra-e van EM'k je kom#ina'ija klasi!ne tem%erne tehnike i "lja koja je o#oga-ena $"#inskom
svjetlo6-" "ljenog #ojenog sloja na mjestima g$je je to %otre#no. U%otre#a "lja $ola(i " Italij" i ve- Ti(ian 01,9I2
1=314 trans5ormira tem%erno slikarstvo " "ljeno. Uglavnom koristi %latno kao nositelja slike. +rajem 11. stolje-a ra8a
se veliko 5lamansko slikarstvo !iji je glavni %re$stavnik /"#ens 01=33211,I4. Dok vene'ijanski majstori ra$e na
'rvenim %re%ara'ijama nastavljaj"-i tra$i'ij" tem%ernog %o$slikavanja /"#ens (a%o!inje na #ijeloj %re%ara'iji
toniranoj sivom la("rom. /a$ nastavlja kontrasnijim slikanjem "( nano6enje la("ra. /em#ran$t 011I1211194 slik"
gra$i kom#iniraj"-i %okrivaj"-e %ote(e #oje i la("re. Ovaj na!in ra$a " 1?. stolje-" %ostaje Kaka$emska meto$aL koj"
na%"6taj" im%resionisti svojim $irektnim al %rima slikanjem.
6A0G0 KARAKTERISTIKE 8LJENE 1OJE
Ve(ivo "ljenih #oja je "lje 0laneno orahovo makovo4 !isto ili s $o$atkom smole voska #al(ama i ota%ala.
Ulje $aje %ast" %otre#ne ra(ma(ivosti s"6i se s%orije o$ tem%ere %a se s "ljem
mog" %osti-i 5ini %rijela(i i %ol"tonovi koji se "ta%aj" je$ni " $r"ge. )a "lje je
karakteristi!na $"#inska svjetlost. Ulje #oji $aje $"#lji ton i sjaj. U %ro'es"
s"6enja #oje ne mijenjaj" i(gle$.
S "ljem se mo*e ra$iti la("rno %okrivaj"-e %asto(no sjajno ili mat. Starenjem
svi tonovi "ljenih #oja %ostaj" $"#lji ali i trans%arentniji %a se na nekim starijim
slikama !ak vi$i i 'rte* koji je #io %rekriven 0%entimenti4. Smatra se $a $ola(i $o
%"tovanja ve(iva na %ovr6in" K(nojenjaL (#og !ega se javlja ja!a $"#inska
svjetlost.
Uljeni %rema(i s vremenom %ostaj" !ti/ ta&ne a ako nis" %ravilno gra8eni is%"'aj". .ojavlj"j" se %"kotine t(v.
!aeli!e. +o$ jako $e#elih %rema(a mo*e $o-i $o sme*"ravanja #oje (#og ste(anja "lja %rilikom s"6enja kao i $o
mrtvila #oje 0#oja %ostaje mat4. Donji %oro(ni %rema( "%ije ve(ivo i( gornjeg %rema(a #oje (#og !ega i(g"#i sjaj.
.rilikom slikanja moraj" se %o6tivati %ravila $a se slika $e#ljim nanosima #oje %reko tanjih. Slika se o$ nanosa
siroma6nijim "ljem %rema "ljem #ogatijim slojevima H&asno )!eo )osnog<. Slika se Kmokro na mokroL ili na
os"6ene 0na $o$ir4 slojeve #oje nika$a na %ol"os"6en" #oj".
Ulje se s"6i o$o(go %rema "n"tra. .ro'es s"6enja traje go$inama. :ko slika nije %ravilno gra8enana mo*e $o-i $o
%"'anja i lj"6tenja slojeva slike. .o6tivaj"-i to %ravilo Ti(ian je vi6e mjese'i !ekao $a nastavi ra$ na istom %latn".
Sikative tre#a o%re(no koristiti. Velika koli!ina sikativa i(a(iva %"'anje %rema(a. Sikativi se $o$aj" la("rama i
tankim slojevima #oje. Do$atak sikativa " $e#lje %rema(e mo*e i(a(vati %"'anje #oje jer se ona s"6i %"no #r*e na
%ovr6ini nego " "n"tra6njosti.
1I>
6A0C0 $E#IJI 8 8LJENO$ SLIKARSTV8
)a "ljeno slikanje %otre#na je manja ili ve-a koli!ina me$ija. $edi*i s" ve(iva s kojima se #oja ra(rje8"je $a #i se
lak6e nanosila na %o$log". +oriste se i ra$i la("rnosti %rema(a (a $o#ivanje sjaja %asto(nosti i $r"gih e5ekata.
Svojim sastavom "tje!" na o%ti!ki i(gle$ #oje na kon(isten'ij" #oje i na %ro'es s"6enja. Uljena #oja naj!e6-e se
nanosi me$ijem koji (a$r*ava sjaj oslikane %ovr6ine 6to je karakteristika "ljene tehnike. Ovisno o *eljenom i(gle$"
slike me$ij se %ri%rema KmasnijeL ili K%osnijeL o$nosno kao s%oro ili #r*e s"6e-i me$ij.
&aterijali koji se koriste (a %ri%rem" me$ija s"7 "lja "g"6-ena "lja smole #al(ami voskovi i ota%ala. /a(rje8ivanje
"ljene #oje samo ter%entinom nije $o#ro jer $ola(i $o matiranja #oje 0mrtvilo #oje4. Velika koli!ina ter%entina
osla#lj"je ve(ivo i o6te-"je %re%arat"r" %a "lje %ro$ire " %latno.
Ulja i smole nis" naj#olji me$iji ka$ s" je$ini sastojak me$ija. Njihove mje6avine "( $o$atak ota%ala s" kvalitetni
me$iji. .revelika koli!ina "lja " me$ij" "s%orava s"6enje i $ovo$i $o *"-enja tamnjenja #oja %a se $o$aje 6tan$ "lje
"mjesto $ijela lanenog "lja. Velika koli!ina smola i #al(ama tako8er $ovo$i $o tamnjenja. Dal(ami "ljenoj #oji $aj"
s%e'i5i!an sjaj %lasti!nost "ta%anje je$ne #oje " $r"g" ali "s%oravaj" s"6enje. Velika koli!ina sikativa "(rok"je
tamnjenje i %"'anje %rema(a. Sikativi se $o$aj" me$ijima je$ino ka$ se slika tankim %rema(ima koji se s"6e #r(o i
kom%aktno.
)a la("rno slikanje na os"6enim %rema(ima koriste se visko(niji me$iji.
$edi* .a la.u!e 0"niver(alni47
1 $io oto%ine ko%ala
1 $io lanenog "lja
1 $io ter%entina

S)o!o su4e;i &edi*i7 makovo "lje
S%oros"6e-i me$ij (a slikanje K mokro " mokroL sa$r*i s%orije s"6ivo makovo "lje.
60 50 (s*a*ni &edi*+
2 makovo "lje......................H vol. $ijela 2 makovo "lje.................1 vol. $io
2test #en(in 0Shite s%irit4....1vol. $io 2 $amar " test #en(in"....1NH vol $ijela
2 test #en(in....................1 vol. $io
Ter%entin " me$ijima (a "ljeno slikanje "#r(ava %ro'es s"6enja "lja %a me$iji (a #r*e s"6enje "ljene #oje sa$r*e
ter%entin "mjesto Shite s%irita.

1!.o su4e;i &edi*i
Ovi me$iji sa$r*e smole #al(ame vi6e ota%ala manje "lja ili sasvim #e( "lja.
60 Dr(o s"6e-i $amarov me$ij7
1I,
Slika 1,. H Damar lak kao me$ij 01 $io $amara i , $ijela ter%entina4
50 Damar me$ij (a la("re7
Slika 1,. >. Damar me$ij (a la("re sastavljen o$7
9 $ijelova $amar laka 9 $ijelova ter%entina , $ijela 6tan$ "lja H $ijela vene'ijanskog ter%entina 0#al(am4

S!edn*e su4e;i &edi*iJ
60 (ta&ni*i+ 50 (s-*etli*i+
2 laneno "lje........................1 vol. $io 2 makovo "lje..............1 vol. $io
2 $amar " ter%entin" 17>......1 vol. $io 2 $amar " ter%entin"...H vol. $ijela
2 rekti5i'irani ter%entin..........1 vol. $io 2 rekti5i'irani ter%entin..1 vol. $io

8ni-e!.alni &edi*iJ
60
2 "g"6-eno laneno "lje....................1 $io
2 oto%ina $amara " ter%entin" .........H $ijela
1I=
2 ter%entin........................................., $ijela
2 ko#alt sikativ .................................= ka%iN $l
50 @0
2 oto%ina $amara.......................1 $io 2laneno "lje.......1 vol. $io
2 %ro!i6-eno laneno "lje............1 $io 2ter%entin...........1 vol. $io
2 ter%entin................................. 1 $io 2ko#alt na5tenat..HI ka%i N o= l

Ljeti ka$ je s"6enje #r*e koli!ina ter%entina se mo*e %ove-ati. &e$ij" se mo*e $o$ati minimalna koli!ina #ijeljenog
voska ili %ara5ina.
I&)asto &edi* (Ru:enso-+- 0 %ri%rema se k"hanjem4
2 laneneno "lje.............................1I $ijelova
2 %!elinji vosak..............................H $ijela
2 olovni oksi$ .#O.......................1N11 $ijela 0 $jel"je kao sikativ4


Slika 1,. , $etalj 2 im%asto makrosnimak Q %asto(ni De'i-ev a"to%ortret .ari( 19>=.

)a %osti(anje &at karaktera "ljenoj #oji se mo*e $o$ati vo6tana %asta 0vosak oto%ljen " test #en(in" ter%entin"4 ili
%"nski vosak 0vosak osa%"njen %ota6om4.
6A0D0 GRA#NJA 8LJENE SLIKE
1I1
Osnovne 5a(e gra$nje klasi!ne "ljene slike s"7 %re%ara'ija 'rte* %o$slikavanje la("rno slikanje " slojevima.
+rta i "%ojna t"tkalno kre$na %re%ara'ija na $as'i (amijenjena je " 13. stolje-" elasti!nijom em"l(ijskom
0%ol""ljenom4 %re%ara'ijom koja je #olje %rilago8ena %latn" i "ljenom slikanj".
U ranoj renesansi koristi se svijetlo*"-kasta %re%ara'ija. +o$ Leonar$a je %omalo r"*i!asta o$ 'rvenog #ol"sa.
.o(nato je $a s" slikari 13. i 1?. stolje-a (#og "%ojnosti na kre$n" %re%ara'ij" nanosili $o$atni sloj 'rvene sme8e ili
sivkaste tem%era #oje. Im%resionisti ra$ije slikaj" na #ijelom $o$atnom sloj" olovne #ijele #oje. Ovi $o$atni slojevi
na(ivaj" se i&)!i&atu!a 0lat. im%rimereG"tisn"ti otisn"ti4. Im%rimat"ra se nanosi $a #i se "%ojna osnova %rilago$ila
"ljenom slikanj". U likovnom smisl" im%rimat"ra o$re8"je sre$nji ton i( kojeg -e slikar gra$iti slik". &o*e #iti
kom%lementarna ili kontrastna s gornjim slojevima la("rnih nanosa #oje. Jesto se koristi im%rimat"ra #oje inkarnata.
)a Vene'ijan'e s" karakteristi!ne tamne "ljene im%rimat"re. /em#ran$t je !esto koristio i $vije im%rimat"re2
'rvenkast" a i(na$ svijetlosiv". Vermeer na nekim mjestima iste slike koristi $vije im%rimat"re je$n" %reko $r"ge ili
je$n" %ore$ $r"ge. Im%rimat"ra kao i %o$slikavanje %rosijava kro( slje$e-e slojeve #oje.
)a 'rte* se koriste ra(li!iti 'rta-i materijali7 kre$a o#ojeni krejoni "gljen kao i 'rtanje kistom rijetkom "ljenom
#ojom.

Vermeer van Del5t &ljekari'a Vermeer koristi %o$slikavanje monokromno ali !esto i %olikromno ra$i koloristi!kih e5ekata. Gornja slika
%rika("je samo i$ej" %o$slikavanja " ton" "m#re2 samo %o$slikavanje ko$ vermeera "glavnom nije tako $etaljno kao (avr6ni slojevi

.o$slikavanjem se stvaraj" #ogati kontrasti koji (ra!e kro( slojeve #oje. O#i!no se %o$slikava tem%erom a " novije
$o#a i akrilikom. Sloj #oje i(na$ %o$slikanog sloja mora #iti la("ran ina!e %o$slikavanje nema svrhe. .o$slikavanje
mo*e imati str"kt"r" 0%asto(no i relje5no4 a mog" se koristiti i kom#ina'ije.
1I3
+o$ klasi!ne gra$nje "ljene slike " slojevima koristi se la("rno slikanje. Jesto se #ijela #oja ne koristi jer svojom
%okrivno6-" osiroma6"je #ogatstvo tonova koji %rosijavaj" i( $onjih slojeva. Veliki majstor la("ra je /em#ran$t.
Al )!i&a slian*e 0tal. 2o$ %rveQ eng. di!ect )ainting4 je na!in slikanja ko$ kojeg se #oja nanosi na %o$log" slike "
je$nom nama(" $irektnim slikanjem #e( %o$slikavanja %oste%enog slikanja i la("ra. Slika se mokro " mokro.
Im%resionisti!ki na!in al %rima slikanja koristi %ote(e kista 'rti'ama to!ki'ama 0%ointili(am4 "tiranje t"5anje
str"ganje. #!i)ing tehnio& 0eng. $ri%Gka%anje4 se ra$i s #ojama koje #r(o s"6e. Doje se nanose ka%anjem
lijevanjem %rskanjem ili 'ije8enjem.

&onet Aestminster %rimjer al %rima slikarstva
6G0 #ISPER2IVNA VE2IVA
Dis%er(ivna ve(iva s" ve(iva na #a(i sinteti!kih smola $is%er(iranih " vo$i. Do#ivaj" se %olimeri(a'ijom o$re8enih
monomera " vo$i kao $is%er(nom sre$stv". Sastoje se o$ !vrste "mjetne smole 0%olimera4 5ino ras%r6ene " vo$i. .o
#jeli!asto mlije!nom i(gle$" (#og $is%er(ije svjetlosti na !esti'ama smole sli!ne s" em"l(ijama. Jisto $is%er(ivno
ve(ivo !esto se na(iva em"l(ija. To s" K#e("ljne em"l(ijeL.
Osnovni sastav $is%er(ije 0em"l(ije4 7
2 monomer .........1II $ijelova
2 vo$a..................1?I $ijelova
2 em"lgator..........H2= $ijelova
1I?
2 ini'ijator.............I.12I.= $ijelova
)a slikarske svrhe o#i!no se koriste $is%er(ivna ve(iva na :a.i este!a a!ilne iseline t(v. akrilati i %olivinil a'etati/
koji s" (a slikanje lo6ija $is%er(ivna ve(iva0 .olivinil a'etati se vi6e koriste kao lje%ila 0a$he(ivi4.
Svojstva $is%er(ivnih %rema(a ovise o $o$a'ima 0a$itivima4 kao 6to s" em"lgatori sta#ili(atori sre$stva (a vla*enje
"s%oriva!i s"6enja it$. Ovo ote*ava kori6tenje %roi(vo$a ra(li!itih %roi(vo8a!a i njihovo me8"so#no mije6anje.
:$itivi ostaj" " 5ilm" i nakon s"6enja i %oten'ijalni s" i(vor sla#ljenja i ra(gra$nje %rema(a. Em"lgatori mog" #iti
ne"tralni kao 6to je %olivinil alkohol i 'el"lo(ni eteri ili ionski kao natrijkar#oksimetil 'el"lo(a i sa%"ni ili
%oliakrilna kiselina. +iselost ili l"*natost $is%er(ija koro(ivne soli is%arljivost a$itiva kao 6to je amonijak mo*e
i(a(vati o6te-enje materijala.
Visko(nost $is%er(ija ne ovisi o molek"larnoj te*ini $is%er(iranog %olimera. Visoki %ostotak %olimera 0=I23IO4 "
$is%er(ijama $aje sta#ilne $is%er(ije s malom visko(no6-" %ogo$nom (a nano6enje %rema(a " o$nos" na oto%ine
istih %olimera koje se koriste " lakovima. S"6enjem se $is%er(irane !esti'e smole %ove("j" " 5ilm. Da #i se !esti'e
smole $o#ro %ove(ale " kontin"irani 5ilm %olimer mora #iti $ovoljno mekan $a se ra(lijeva. Dis%er(ije "mjetnih
smola se (#og toga ne smij" koristiti na niskim kao i na visokim tem%erat"rama ka$a se (#og naglog s"6enja !esti'e
ne mog" %ove(ati " kontin"irani 5ilm. Os"6eni 5ilmovi #e( %oslje$i'a %o$nose ni*e tem%erat"re.

A!ilne dis)e!.i*e koriste se " 6irokim ra(mjerima oko 19=I. go$ine (#og velike ot%ornosti na *"-enje " o$nos" na
%olivinila'etatne $is%er(ije. +ao slikarsko ve(ivo naj%rije ga koriste slikari m"rala 0lat. m"r"sG (i$4.
U tra$i'ionalnom slikarstv" ve(iva se mije6aj" samo s %igmentima. S $is%er(ivnim ve(ivima mog" se mije6ati i
ra(li!ita %"nila 05iler4 kao 6to s" %ijesak mramorni %rah 6lj"nak $rvena str"gotin %iljevina it$. &og" se nanositi i "
$e#ljim slojevima #e( o%asnosti o$ krakeliranja. Dis%er(ivna ve(iva %rianjaj" na ra(li!ite materijale. &og" se
koristiti na svim %o$logama koje nis" (ama6-ene ili %revi6e glatke. Ne mije6aj" se s "ljem i masnim em"l(ijama 0nis"
kom%ati#ilne s "ljima4. Do$atkom em"lgatora kao 6to je vo6tani sa%"n mog"-e ih ja mije6ati i s "ljima.
6G060 AKRILIK
:krilik je slikarska tehnika " kojoj je ve(ivo $is%er(ija akrilne smole koja se na(iva akrilna em"l(ija. A!ilna
e&ul.i*a je mlije!no#ijela tek"-ina. U!vr6-ivanjem 0s"6enjem4 %ostaje %ro(irna. Svje*oj #oji $aje svjetliji %astelniji
ton koji se s"6enjem mijenja i %ostaje tamniji. :krilne #oje s"6e se 5i(ikalnim %"tem is%aravanjem vo$e. Sitne
!esti'e smole %ove("j" !esti'e %igmenta me8"so#no i s %o$logom.
Vrijeme s"6enja 0otvorena 5a(a4 je relativno kratko ovisno o $e#ljini 5ilma traje = $o =I min"ta. S"6enjem ne $ola(i
$o $e5orma'ije #oje %a se ko$ $e#elih slojeva na samo %ovr6inski os"6eni sloj mo*e nanositi novi sloj #oje #e(
o%asnosti o$ %"'anja. Otvorena 5a(a mo*e se %ro$"*iti $o$atkom7
2 metil'el"lo(e 0lje%ilo (a (i$ne ta%ete4 .... H2= O ali sla#i kvalitet" 5ilma
2 me$ijem (a "s%oravanje s"6enja 0retar$ing me$ij4
Svje*a $is%er(ija !a.!*e3u*e se -odo&. )#og relativno velike kon'entra'ije smole mog"-a s" i ve-a ra(rje8enja.
Ve(ivna snaga akrilne $is%er(ije je tako velika $a se ne ski$a !ak ni jako ra(rije8ena #oja. Nakon s"6enja %ostaje
neto%ljiva " vo$i. Ota%a se samo " ja!im organskim ota%alima kao 6to s" ksilen a'eton ili amila'etat. Tek os"6ena
#oja mo*e se "kloniti vr"-om vo$om. :krilni 5ilm ima velik" elasti!nost. )#og irever(i#ilnosti 0nakon s"6enja
%rema( je neto%ljiv " vo$i ter%entin" i Shite s%irit"4 mo*e se kom#inirati s $r"gim ve(ivima. Uljem se mo*e slikati
na akrilnom %rema(" ili akrilnim #ojama na os"6enom %rema(" "ljene #oje.
Podloga ne smije #iti masna. :krilno ve(ivo %"no #olje %rianja (a %oro(n" %o$log" nego (a jako glatk" %ovr6in" kao
6to s" staklo metal i sli!no. Jako glatke %ovr6ine se ohra%ave laganim #r"6enjem a %re%ara'ija se nanosi t"%kanjem.
:ko se ra$i na (i$" (#og velike %oro(nosti tre#a (i$ im%regnirati $is%er(ijom akrilne smole 0akrilnom em"l(ijom4 ili
akrilik me$ijem.
1I9
Kod lasi9nog slian*a %re%ara'ijom se (a6ti-"je nositelj 0 'el"lo(a " $rv" %a%ir" %latn"4 o$ $jelovanja ve(iva i(
#oje. :krilno ve(ivo ne o6te-"je 'el"lo(" %a nije neo%ho$na %re%ara'ija ni im%regna'ija. Im%regniranjem i
%re%ariranjem nositelja %osti*e se o$re8ena o#ojenost str"kt"ra tekst"ra "%ojnost. Im%regnira se %ro(irnim akrilik
me$ijem 0#olji je mat4 ra(rije8enim vo$om " omjer" 171 $a se %ostigne o$govaraj"-a "%ojnost i sta#ilnost. )a %latno
i %a%ir je #olje "mjesto akrilik me$ija koristiti CE-tnu oto)inu o>nog tutala koja s"6enjem ja!e .ategne i
u9-!sti %o$log".
P!e)a!aci*a se mo*e %ri%remiti %omo-" akrilne em"l(ije ra(rije8ene vo$om %"nilom i #jelilom " omjer"7
akrilna em"l(ija vo$a #jelilo i %"nilo 05iler4
(a tem%er" 1 > ,
(a "lje 1 H >

Na tr*i6t" ima kvalitetnih ino(emnih %re%ara'ija kao 6to s"7
2 GESSO .OLT&E/ 0Talens4
2 GESSO :;/TLI; 0Talens4
2 LIUUITEV GESSO 0Le5ran' ameri!ka li'en'a4
Nakon nekoliko sati s"6enja na njima se mo*e slikati.
6G050 $E#IJI 2A AKRILNE 1OJE
:krilne #oje se ra(rje8"j" s vo$om. &e$iji se koriste (a %ose#ne e5ekte.
Osno-ni &edi* 0 a!ili &edi* akrilik ve(ivno sre$stvo a!ilna e&ul.i*a4 je $is%er(ija akrilne smole. To je ve(ivo
" tvorni!ki %ri%remljenim #ojama i %re%ara'iji. +oristi se (a %ri%rem" %re%ara'ija kao ve(ivo (a kola* kao 5iksativ.
Doja ra(rije8ena akrilnim me$ijem ima ve-i sjaj nego ka$ je ra(rije8ena vo$om (ato se ovaj osnovni me$ij na(iva i
sjajni me$ij.
$at &edi* (#og %ovr6inske re5leksije svjetlosti $aje mat karakter #oji koji %o$sje-a na tem%er". .ro$"*"je s"6enje
#oje.
Gel &edi* je g"st. Ima mlije!no#ijele #oj". S"6enjem %ostaje tvr$ %ro(iran i sjajan. O#i!no se mije6a " im%asto (a
$o#ivanje tekst"ra. La("rne tekst"re $o#ij" se mije6anjem malo #oje i %"no gel me$ija.
8s)o!i-a9 0retar$ing me$i"m4 %ro$"*"je %ro'es s"6enja. Do$aje se " manjim koli!inama.
8gu4;eni &edi* 0Ti'kener %olMmer Talens4 je *elatino(na g"sta $is%er(ija. Doji $aje ve-" g"sto-" tem%erni ali
%asto(ni e5ekt mat i(gle$. &alo "s%orava s"6enje. Ne %re%or"!"je se $o$avanje " koli!ini ve-oj o$ 1IO. Sjaj se mo*e
%osti-i nano6enjem sjajnog laka ili nakna$nim la("rnim slikanjem akrilnim #ojama i sjajnim me$ijem. Ug"6-iva!
mo*e ve(ati i ra(li!ita %"nila ra$i %asto(nosti koja ni " $e#elim slojevima ne is%"'aj".
A!ilne )aste .a &odeli!an*e 0$odeling )aste4 s" smjese akrilik me$ija i inertnog %"nila ra(li!ite g"sto-e 0gN'm
>
4.
.asto(nije s" o$ gela #ijele s" ili #e(#ojne. &og" se $o$avati #ojama ili se mog" nakna$no #ojati. U %asti se nala(e
)unila kao mramorni %rah %ijesak kaolin %rah kamena %lov"!'a 0Li%ari %"mi'e4. +ao %"nilo mo*e se koristiti
%a%irna %"l%a i(mije6ana akrilnim me$ijem 0ma'he %a%ir4. +oli!ina %"nila mo*e #iti i $o ?IO.
.aste se mog" kom#inirati akrilnim #ojama i gel &edi*e& koji %ove-ava elasti9nost. Svi me$iji s" kom%ati#ilni i
mog" se kom#inirati (a %osti(anje *eljenog e5ekta. Nakon s"6enja mog" se #ojati akrilnim #ojama tem%erom "ljem
it$. +oriste se i kao 'ementna %o$loga (a mo(aik (a resta"riranje 6t"kat"ra %or'"lanskih %re$meta it$. .roi(vo$e se i
akrilne *#"ke (a %ose#ne tekst"re na (i$".
11I

1=. 1 .asta (a mo$eliranje

Lakovi na #a(i akrilnih smola s" #istre oto%ine akrilne smole " organskom ota%al" 0Shite s%irit" tol"en"...4. +ao
lao-i mog" se koristiti i $is%er(ije akrilne smole0 sjajni ili mat me$iji (a slikanje4 jer sli'i $aj" #riljantan sjaj. .rema
%otre#i se ra(rje8"j" vo$om.
6G0@0 AKRILIK TEHNIKE
:krilne #oje imaj" velike mog"-nosti "%otre#e %ose#no s" %ogo$ne (a $o#ivanje tekst"ra. :krilne #oje koje sa$r*e
la("rnije %igmente ra(rije8ene vo$om ili akrilik me$ijem koriste se (a akvarelno slikanje. .okrivne akrilne #oje
$o$avanjem #ijele #oje koriste se (a gva6. Slikanjem " slojevima kori6tenjem im%rimat"ra %o$slikavanja i la("ra
mog" se %osti-i e5ekti kao " klasi!noj tem%eri. :krilnim lakom %osti*" se sjajne la("re karakteristi!ne (a "lje.
U%otre#om me$ija (a "s%oravanje s"6enja mo*e se slikati mokro " mokro0 :krilik me$ijem (a %osti(anje sjaja gel
me$ijem i %astom (a mo$eliranje mog" se $o#iti (animljivi e5ekti.
+ao ?isati- mo*e se koristiti mat me$ij ra(rije8en vo$om " omjer" 6J@. :krilno ve(ivo se koristi (a 5iksiranje
ra(li!itih materijala na %o$log" " tehni'i kola*a. Gr"#lja i 5inija %latna kono%'i vlakna $rvo moraj" se namo!iti "
akrilnoj em"l(iji %olo*e se na svje*e %re%ariran" %o$log" i slika se ra(li!itim me$ijima i akrilnom #ojom.
&ije6ane tehnike 0miRe$ me$ia4Q ko$ mije6anih tehnika tre#a se %ri$r*avati %ravila $a se samo na s"hi sloj #oje
%ri%remljene je$nom vrstom ve(iva nanosi #oja %ri%remljena $r"gim ve(ivom. Logi!nije je (a %o$slikavanje koristiti
akrilne #oje koje se #r(o s"6e a nastaviti $r"gim tehnikama 0"lje na akrilik akvarel na akrilik4. &o*e se kom#inirati
akrilik i %astel. ;rte* se nanosi %astelom 5iksira mat akrilik me$ijem nastavlja 'rtati " mokro a kasnije na s"ho.
Dis%er(ivna ve(iva (#og je$nostavne %rimjene i ra(rje8ivanja vo$om koriste se kao Kho#i #ojeL (a $rvo staklo
keramik" tekstil it$.

111

%rimjer %asto(ne tekst"re akrilne #oje2"ltramarin i (latna na %olikromnom %o$slik"

6C0 2I#NO SLIKANJE

+lasi!ne (i$ne slikarske tehnike s"7
- ?!eso tehnie 05res'o #"ono i 5res'o se''o4
- enaustia 0to%la i hla$na4
- &o.ai
- .g!a?ito/
- Kei&o-a tehnia 0ve(ivo je vo$eno staklo4
- su-!e&ene .idne tehnie na #a(i dis)e!.i-nih )!e&a.a akrilne i %olivinila'etatne smole.
U okvir" (i$nih tehnika ra(motriti -emo i -it!a* i o%-enito %oglavlje o slikanj" na stakl".
U +nosos" na +reti nala(e se najstariji %rimjeri slikanja na *#"'i. Smatra se $a %otje!" i( %erio$a oko 1=II go$ina
%.n. e. .o$loga se %ri%remala o$ tri sloja %oslje$nji sloj #io je o$ !istog va%na. Osnovne #oje #ile s" *"ti i 'rveni
oker mineralna 'rna i egi%atska %lava.
11H
8 helenisti9o& )e!iodu !i&se u&*etnosti (i$no slikarstvo $o*ivljava %ro'vat naro!ito na %rijela(" i( stare "
nov" er" 01 st. %.n.e. i 1. i H. st. nove ere4. Ti%i!an %rimjer ovog 5resko slikarstva je slikarstvo .om%eja 0sa!"vano
er"%'ijom Ve("va 39. go$ine n. e.4.
VIT/UVIJE je $ao najvi6e %o$ataka o materijalima i meto$i slikanja tog vremena. .rvi sloj *#"ke %ri%rema se o$
va%na i "sitnjene o%eke $r"gi je na%ravljen s %ijeskom $ok s" $va ili tri gornja sloja sa$r*avala mramorno #ra6no.
F#"ka se na kraj" %olirala. Slikalo se %igmentima mije6anim s va%nenom vo$om ili va%nenim mlijekom. .igmenti
koji nis" ot%orni na va%no 0la%is la("li4 ve(ani s" tem%erom na i(oliran" %o$log".
Rano!4;anso ?!esco slia!st-o u atao&:a&a 0nastaje " >. i ,. st. 4 na teritorij" /ima koristi ve-i $o$atak
%"'olanske (emlje 0'rveni 'ement4 (#og vla*nosti katakom#i.
1i.ant tako8er %rihva-a tehnik" slikanja na vla*noj *#"'i. .o$loga se %ri%remala sa sje'kanom k"$eljom %ljevom
!ekinjama "mjesto $ijela %ijeska ili !ak #e( %ijeska.
T!adicionalna )odloga s ga4eni& -a)no& i )i*eso& koristi se i u !enesansi. Na %re$(a$njem sloj" *#"ke 0tal.
a!!icciato4 i(vo$io se 'rte* 'rvenom #ojom 0tal. sino)ia4. Gornji sloj 0tal. intonaco4 5ine (avr6ne *#"ke %ri%remljen
je s mramornim %rahom. .ri%remalo se onoliko *#"ke koliko se moglo oslikati $ok se %o$loga ne os"6i.


&asa''io 5res'o #"ono ;a%ella Dran'a'i <iren(e
11>
6C060 BRESKO TEHNIKE
6C06060 B!esco :uono
<res'o #"ono 0tal. 5res'oG svje*eQ #"on 5res'oG %rava 5reska4 je vrsta slikanja koja
se i(vo$i se na svje*oj *#"'i. )#og #r(ine s"6enja *#"ke 0=21 sati4 i #ijeljenja 0va%no
%rela(i i( kal'ijevog hi$roksi$a " kal'ijev kar#onat4 (ahtijeva se #r(o i s"stavno
slikanje o$ svijetlog " tamno. Slika mo*e #iti la("rnog karaktera ili %okrivaj"-eg
ako #oj" ve*emo va%nenim mlijekom ili va%neno "ljnim sa%"nom.
K-alitetu ?!eso >:ue od!e3u*e vrsta i kvaliteta va%na kao ve(iva vrsta i
kvaliteta %ijeska kao agregata 0%"nila 5ilera4 na!in %ri%reme i nano6enja *#"ke
$e#ljina sloja te o$nos ve(iva i agregata.
Ga4eno -a)no
Ga6eno va%no je ve(ivo mineralnog karaktera. .o sastav" je kal'ijev hi$roksi$ ;a0OH4
H
(#og !ega %oka("je l"*nata
svojstva. Ve(ivo je " 5resko *#"'i (gra5ito tehni'i a koristi se i kao #ijela #oja.
#o:i-a se i. -a)nenca/ "a"O
@
%e!enjem na tem%erat"ri 9II21III
I
;. Va%nena' %rela(i " *ivo va%no koje je %o
sastav" kal'ijev oksi$ ;aO "( oslo#a8anje ;O
H
. U kontakt" s vo$om *ivo va%no %rela(i " ga6eno va%no. Ga4eno
-a)no *e .!a9no -e.i-o ve*e s ;O
H
i( (raka i %rela(i " kal'ijev kar#onat;a;O
>
.
;a0OH4
H
P ;O
H
;a;O
>
P H
H
O
Va%no se gasi vo$om " omjer" 17, je$an $io va%na i !etiri $ijela vo$e. .rilikom ga6enja mo*e se va%n" $o$ati masti
loja ili ot%a$nih "lja $a se smanji alkali!nost osa%"njenjem i "#r(a ve(ivanje.
Ga4eno -a)no #e( gr"$i'a i %rimjesa mora o$le*ati " jami najmanje go$in" $ana $a $o#ije snje*no#ijeli KmasniL
karakter %o$ o%i%om. U va%n" ne smije #iti magne(ijevih s%ojeva i gi%sa i(na$ =O. Tako8er ne smije sa$r*avati
ne!isto-e o$ (emlje "gljena gline i organskih tvari koje #i 6tetno $jelovale na slikani sloj " o#lik" tamnih mrlja
ra(li!ite "%ojnosti 6to #i $ovo$ilo $o %"'anja #oje o$nosno *#"ke %ri s"6enj".
Va%no kao ve(ivo mo*e %rimiti i nei(#risivo ve(ati svega 1IO #oje. )#og ne%okrivnosti va%nene #oje s" la("rne
$jel"j" svje*e i lije%og s" sjaja. Va)neno &li*eo $o#iva se rije8enjem va%nene ka6e hla$nom vo$om. Va)nena
-oda je #istra tek"-ina koja ostaje ka$ va%neno mlijeko mir"je i istalo*i se na $no. U va%nenoj vo$i ima oto%ljenog
kal'ijevog hi$roksi$a. Djel"je l"*nato 0%H je i(na$ 1H4. +oristi se (a ve(ivanje %igmenata " 5res'o #"ono tehni'i.
Stajanjem va%nene vo$e na %ovr6ini se stvara tanka )!e-laa alci*e-og a!:onata koja je o$ *ivotne va*nosti "
5resko slikarstv".

11,


Vo$a is%aravaj"-i nosi sa so#om oto%ljene !esti'e kal'ijevog hi$roksi$a i( ga6enog va%na " *#"'i. U $o$ir" sa
(rakom !esti'e kal'ijevog hi$roksi$a o!vrsn" i(me8" i %reko (rna'a %igmenata. )rn'a %igmenata %ove("j" se
me8"so#no i s %o$logom " okamenjen" 'jelin". .retvaranje va%na " kar#onat traje $e'enijima. Sta#ilnost (i$a je
osig"rana tankom %revlakom koja nastaje na %o!etk" s"6enja.
U 5res'o #"ono tehni'i -e.i-o :o*e nanadno nasta*e su4en*e& ?!eso >:ue.
B!eso >:ua je mje6avina va%na i %ijeska. Va%no #i #e( %ijeska (#og s"6enja is%"'alo a masa ne #i imala $ovoljn"
!vrsto-". .ijesak !ini *#"k" %oro(nom (a (rak koji je %otre#an (a s"6enje i ve(ivanje *#"ke.
Pi*esa 0rije!ni %ijesak silikatni agregat "sitnjeni mramor4 mora #iti o6tar s"h i !ist. Gran"la'ija %ijeska tre#a #iti
ra(li!ita7 =2 I= mm. S%ajaj" se g"sto va%no i s"hi %ijesak. Vo$a s%rje!ava $a va%no o%koli mokra (rn'a %ijeska %a
%ijesak kasnije is%a$a i( *#"ke. Tek nakon mije6anja $o$aje se vo$a ako je %otre#no. :ko je *#"ka s"vi6e mokra
(#og velikog is%aravanja vo$e nastaj" %"kotine. ."kotine mog" nastati i o$ ne!istog %ijeska ili ako se *#"ka nanosi "
je$nom $e#elom sloj". ."kotine koje nastaj" " tok" ra$a "klanjaj" se tako $a se namo!e va%nenim mlijekom i is%"ne
%ritiskom r"ke. ."kotine nastale nakon s"6enja ne mog" se %o%raviti.
<resko *#"ka se nanosi o#i!no " tri sloja $r*e-i se %ravila $a se " $onji sloj stavlja kr"%niji %ijesak a " gornje sve
sitniji. U $onje slojeve stavlja se vi6e %ijeska a manje va%na.
P!-i slo* >:ue $e#ljine je$nog 'entimetra se sastoji o$ tri $ijela kr"%nijeg %ijeska i je$nog $ijela va%na. Na (i$ se
na#a'"je (i$arskom *li'om #e( (agla8ivanja kako #i se omog"-ilo 6to #olje %rianjanje $r"gog sloja.
#!uga >:ua (a!!iccio+ se nanosi nakon %ola sata. Sastavljena je o$ $va $ijela sitnijeg %ijeska i je$nog $ijela
va%na.Lagano je hra%ava i na njoj se nakon s"6enja ra$i sino%ia C %ri%remna st"$ija.
)a$nji t!e;i slo* 0intona'o ili glet4 $e#ljine svega %ar milimetara sastoji se o$ je$nog $ijela %ijeska 0gran"la'ije $o 1
mm4 i je$nog $ijela va%na. Nanosi se na $o#ro navla*en arri''io .Do#ro se (agla$i "tiskivanjem i %oliranjem %omo-"
ravnali'e i gla$ili'e.
+o$ 5res'o #"ono tehnike (a$nja *#"ka se %ola*e siste&o& dne-nica/ koliko se " je$nom $an" mo*e oslikati "
vremen" =21 sati $ok *#"ka ne %o!ne #ijeljeti s"6enjem i g"#iti "%ojnost.
11=
&asolino $etalj i( ka%ele Dran'a'i <iren(e


2id *e nositel* ?!eso >:ue. &ora #iti ($rav jer o njem" ovisi trajnost 5resko slike. :ko " (i$" ima vla*nih ili
ne($ravih o%eka to%ljivih soli $o-i -e $o t(v. is'vjetavanja i(l"!ivanja #ijelog %raha %o %ovr6ini slike " vi$" soli i
%lijesni. Ne($ravi $ijelovi (i$a moraj" se "kloniti i (amijeniti ($ravima. )i$ se %rije nano6enja *#"ke mo!i !istom
vo$om $ok se ne (asiti. :ko (i$ nije (asi-en vo$om "%it -e vo$" i( *#"ke. Vo$a ne-e i-i %rema vani i ne-e nastati
%revlaka kal'ijevog kar#onata kao ve(iva #oje. Doja -e #iti sla#o ve(ana #risat -e se sa slike.

111

Ot%rilike je$an sat nakon nano6enja %oslje$njeg sloja *#"ke %renosi se 0%a"sira4 c!te> %rema karton" ili mjeril"
o%re(no $a se ne o6teti %ovr6ina *#"ke. &o*e se %renositi %rojektorom i o$mah is'rtavati ili "re(ivati. .renosi se i
%reko %er5oriranog %re$lo6ka o$ %a%ira %omo-" %igmenata " ga(i ili na neki $r"gi na!in.
Pig&enti " 5res'o #"ono tehni'i moraj" #iti ot)o!ni na alali*e0
&ije6aj" se $estiliranom vo$om ili va%nenom vo$om.
Doje ve(ane va%nenom vo$om s"6enjem $aj" svijetli %ro(ra!ni 5ilm
koji je tonski svjetliji o$ svje*e 0mokre4 #oje. +ao #ijela #oja sl"*i
intona'o *#"ka koja s"6enjem %o#ijeli.
Destilirana ili %rok"hana vo$a oslo#o8ene s" ra(nih to%ljivih soli
koje #i mogle 6tetno $jelovati na slikani sloj. Doje $is%er(irane
samo " vo$i s" la("rnije.
6C06050 B!esco secco
<res'o se''o slika i(vo$i se na os"6enoj *#"'i %igmentima ve(anim
nekim ve(ivom. Naj#olje ve(ivo (a slikanje se''o tehnikom je
ka(ein. 1o!as a.ein %ri%rema se o$ 1 $ijela ka(eina i %ri#li*no ?
$ijelova vo$e. Nakon %ri%reme 0ota%anja " oto%ini #oraksa4 mora se
ra(rije$iti vo$om najmanje " o$nos" 171 jer #i ina!e #r(o %re6ao "
tvr$o *elirano stanje. Va%neni ka(ein je naj#olje ve(ivo (a 5res'o
se''o tehnik" 0vi$i sve o ka(ein" ko$ ka(einske tem%ere...4. Svaki $an se %ri%rema novi ka(ein jer je %okvarljiv.
Podloga se %ri%rema o$ $va sloja *#"ke. .rvi sl"*i kao armat"ra a mo*e sa$r*avati i 'ement. Dr"gi sloj se %oravna i
(agla$i kao i ko$ #"on 5res'o. S"6enje *#"ke traje 1I2ak $ana. .o$loga je "%ojna a ako se %rije slikanja na-la>i
-a)neni& &li*eo&/ $o#it -e ve(ivn" snag" i i(ola'ij".
Slika se slje$e-im ve(ivima7
1. Slika i(ve$ena na ovako %ri%remljenoj %o$lo(i %igmentima ve(anim !a.!i*e3eni& a.eino& naj#li*a je %ravoj
5reski. :ko se os"6ena #oja otire tre#a $o$ati jo6 ve(iva a ako se lj"ska $o$aje se vo$e. Doje se mog" nanositi
%okrivnije nego " #"on 5res'o tehni'i.
50 E&ul.ioni& -e.i-i&a slika se na %ot%"no %ros"6enoj i i(oliranoj %o$lo(i.
S"ha ($rava i (agla8ena *#"ka i(olira se tankim slojem va%nenog mlijeka. Na nj" se mo*e nanositi #ijela ka(einsko2
tem%erna #oja. S ve(ivom se ve*e 'inkovo #ijela ili titanova #ijela i nanese " tankom sloj". Nakon s"6enja ko%ira se
'rte* i slika.
Ka.ein se &o>e e&ulgi!ati 6tan$ "ljem 0sirovo laneno "lje "(rok"je *"-enje tamnjenje i %"'anje #oje4 vo6tanim
sa%"nom voskom oto%ljenim " ter%entin" " o$nos" 171 "ljno smolnim lakom vene'ijanskim ter%entinom it$. ili
njihovim kom#ina'ijama " koli!ini 1=2HIO o$ koli!ine ka(eina.
@0 Va)neni& a.eino& kojeg je naj#olje koristiti #e( em"lgiranja s "ljima i smolama jer g"#i na kvaliteti. Sam je
i("(etno trajno i kvalitetno se''o ve(ivo.
6C050 JAJ7ANO-8LJENA TE$PERA NA 2I#8
(s!edn*o-*eo-na te&)e!a+
To je stara %rovjerena tehnika (i$nog i 6ta5elajnog slikanja koj" s" koristili na gori :thos" o$ ?. $o 1?. stolje-a
0gr!ko2#i(antsko2%ravoslavna ikonogra5ska 6kola4 (a slikanje ikona i (i$nih *ivoto%isa. Ova tehnika slikanja mo*e se
113
kom#inirati s ka(einskom tem%erom na (i$". .o!inje se ka(einskom tem%erom kao ja!om a nakon s"6enja #oje
slikanje se nastavlja sre$njovjekovnom jaj!anom tem%erom.
6C0@0 SINTET7KE TE$PERE NA 1A2I #ISPER2IVNIH
PRE$A2A
+ao naj#olje ve(ivo ko$ sintetskih $is%er(ija %oka(ala se akrilna smola. S"vremene #oje na #a(i akrilne smole imaj"
slje$e-a svojstva7
1. Velik" a$he(ij" (#og koje se !vrsto ve*" i #e( $a $"#lje %ro$ir" " %o$log".
H. )ahtijevaj" !vrste i ($rave %o$loge koje nis" masne.
>. S"6e se #r(o 0o$ >I min"ta $o H sata4 is%aravanjem vo$e (avisno o$ $e#ljine nanosa tem%erat"re i vla*nosti
(raka.
,. Ot%orne s" na l"*nate #etonske %o$loge i va%nene *#"ke.
=. Ne tamne i ne *"te. Sta#ilne s" na mikro i makro "tje'aje.
1. <ilm %oliakrilne #oje na (i$" K$i6eL i $o(voljava normalni re*im mikro i makro vlage i tem%erat"re (#og
intermolek"larnih %ora " 5ilm".
3. Nakon s"6enja mog" se lagano %rati vo$om i s%"*vom "( mali $o$atak #lagog tek"-eg $eter8enta.
?. .ostoje #oje (a vanjske i "n"tra6nje ra$ove. +valitetne %oliakrilne $is%er(ije ot%orne s" na smr(avanje i
o$mr(avanje.
9. Doja se nanosi kistom lo%ati'om valjkom %rskanjem kom%resorom 0ra(rije8ena vo$om " omjer" 1714.
1I. &og" se nanositi i " $e#ljim slojevevima ali je #olje slikati " tanjim nama(ima.
11. Doja ima $o#r" 5akt"r" 0vi$ljivost %ote(a4 a mo*e se mije6ati s ra(nim agregatima 0kvar'ni %ijesak mramorno
#ra6no it$.4 " manjim koli!inama ako se *eli gr"#lja 5akt"ra.
P!i)!e&a )odloge je vrlo je$nostavna. .o$loga se o#ra8"je s je$nim $o $va %rema(a #ijele temeljne #oje ili
ne%igmentiranom gotovom %o$logom 0em"l(ijom4 koj" %rema "%"tama %roi(vo8a!a tre#a ra(rije$iti vo$om. Nove
l"*nate *#"ke tre#a %retho$no ne"trali(iratii kiselim 5l"atima. +o$ starijih *#"ka koriste se ne"tralni 5l"ati koji *#"k"
"!vr6-"j" i ne"trali(iraj". <l"ati s" soli 0'inka al"minija magne(ija olova4 heksa5l"oro2silikatne kiseline H
H
Si<
1
.
PVAc ()oli-inil-acetatne + dis)e!.i*e s" sli!nih svojstava ali $aleko osjetljivije na makro "tje'aje i vlag" o$
%oliakrilnih #oja. Sl"*e (a "n"tarnje ra$ove.
6C0A0 2GRABITO
)gra5ito $ola(i o$ talijanske rije!i sg!a??ia!e/ 6to (na!i gre%sti. To je (i$na tehnika nastala " Italiji " 1=. i 11. stolje-".
Smatralo se $a je (a %ro!elja (gra$a trajnija o$ 5reske %a se koristila %o 'ijeloj E"ro%i kao (i$na tehnika.
11?
.ost"%ak %ri%remanja *#"ke (a (gra5ito sli!an je %ost"%k" (a 5resko *#"k". )gra5ito se i(vo$i na $va sloja *#"ke.
Donji sloj *#"ke je " je$noj #oji gornji sloj " $r"goj. Gornji sloj *#"ke nanosi se !im $onji sloj %rovene. +a$ se
gornji sloj stegne (a ot%rilike je$an sat %o!inje se re(ati %rema 'rte*". ;rte* na vanjskim (i$ovima tre#a isje'ati tako
$a je re( sa strane "ko6en (#og lak6eg otje'anja vo$e i manjeg ot%a$anja *#"ke. Vo$a #i se ina!e (a$r*avala (imi
smr(avala i o6te-ivala (gra5ito. )gra5ito (a%ravo nije slika nego relje5 sastavljen o$ %loha i slojeva ra(li!ito o#ojene
*#"ke.
%rimjer (gra5ita kao 5asa$ne tehnike
6C0G0 $O2AIK
&o(aik je slikarska tehnika i(ve$ena slaganjem ra(no#ojnih malih koma$i-a naj!e6-e %ravilnih ili ne%ravilnih
ko'ki'a kamena o#ojenog stakla gla(irane keramike. .o(nate s" talijanske mo(ai!ke ko'ki'e (tese!e4 %roi(vo$ene "
m"ranskim staklarni'ama " vi6e $imen(ija i velikom #roj" ra(li!itih #oja i tonova.
+amene ko'ki'e $o#ivaj" se "sitnjavanjem ra(li!itih vrsta o#ojenog kamena alatkama 0!eki-em klije6tima i t.$4 .
+r"%nije kamenje se (avije " %a%ir i ($ro#i !eki-em na sitnije koma$e. Do#iveni kamen!i-i #iraj" se %rema o#lik" i
$ora8"j" o$govaraj"-im alatkama.
+o'ki'e se "tisk"j" " %o$log" svje*e *#"ke 'ementa mase na #a(i $is%er(ije "mjetne smole lje%ila (a kerami!ke
%lo!i'e %oliesterske smole i sli!no. O$ %oliesterske smole mog" se %raviti i tesere.
&o(aikom se oslikavaj" (i$ovi %o$ovi ili svo$ovi. .rve ikone ra8ene s" " tehni'i mo(aika. .o$ni mo(ai'i s"
"glavnom o$ kamen!i-a a (i$ni mog" #iti i o$ $r"gih materijala. )latno ra($o#lje mo(aik je $o*ivio " Gr!koj /im"
i Di(ant".
.ravi mo(aik se o$ $avnine i(vo$io na $va na!ina7
- o)us tesselatu& je sastavljen o$ kamenih ko'ki'a koje nis" "vijek istih $imen(ija a i(me8" ko'ki'a vi$ljiv je
ve(ivni materijal.
- o)us -e!&iculatu& je o$ sitnijih ko'ki'a me8"so#no tijesno %ove(anih tako $a se je$va vi$e ivi'e i me8"%rostori
i(me8" njih. +o'ki'e s" "glavnom iste veli!ine a i(ra8ene s" o$ sk"%o'jenog kamena stakla ili gla(iranih o$lomaka
keramike.
Vene'ijanski mo(aik naro!ito " vrijeme renesanse i #aroka koristi inkr"stiranje to!no o#ra8enih koma$a kamena.
119
I.-o3en*e &o.aia %o!inje ka$ je ski'a " #oji %renijeta na karton. Slika na karton" mora #iti stili(irana #e( sitnih
$etalja jer se oni " mo(aik" ne mog" i(vesti. O$govaraj"-a mo(ai!ka ko'ki'a se svojom naj%ovoljnijom o#ra8enom
stranom lije%i na o$re8eno mjesto slike lje%ilom to%ivim " vo$i 0metil'el"lo(a2 lje%ilo (a (i$ne ta%ete t"tkalo...4.
I(me8" ko'ki'a se ostavljaj" ra(ma'i $o 1 mm " koje -e kasnije "-i ve(ivo.
+a$ se slaganje (avr6i %ri%remi se okvir $imen(ija mo(aika s letvi'ama vi6im o$ $e#ljine ko'ki'a (a je$an
'entimetar na !ijoj je "n"tarnjoj strani ra(a%eta *i!ana mre*a koja sl"*i kao armat"ra. .ri%remljeni mo(aik tre#a
%retho$no navla*iti $a ne #i o$"(eo vo$" i( ve(iva i time ga osla#io 6to #i $ovelo $o %"'anja. +ao ve(ivo mo(ai!kih
ko'ki'a o#i!no se koristi 'ementna %asta o$ H $ijela o%ranog s"hog %ijeska i 1 $ijela 'ementa. Vo$a se $o$aje $ok se
ne $o#ije masa koja je toliko mokra $a se na %ovr6ini i(l"!"je tanak sloj vo$e ako je t"!emo (i$arskom *li'om. +a$
se ra$i s tanjim ko'ki'ama kao ve(ivo se mo*e koristiti i kerami!ko lje%ilo. Ve(ivom se mo(aik %relije $o visine
okvira. +a$ se ve(ivo stvr$ne mo(aik se okrene o!isti o$ %a%ira i lje%ila to%lom vo$om i !etkom.
Kod ug!a3i-an*a &o.aia na (i$ %otre#no je (i$ nagre%sti i nanijeti 'ementno ve(ivo %ri%remljeno o$ 'ementa i
s"hog %ijeska " omjer" 17> " $e#ljini ve-oj o$ $e#ljine mo(ai!kih kamen!i-a. Slo*eni mo(aik ili $ijelove mo(aika
%rema*emo 'ementnom %astom %ri%remljenom o$ 'ementa i vo$e " omjer" 171. &o(aik se "tisne " svje*" 'ementn"
*#"k". +a$ je 'ijeli mo(aik %ostavljen na (i$ %a%ir se navla*i vo$om i skine a tek s"tra$an is%ire se !etkama i vr6e
se korekt"re. S"hi mo(aik se mo*e %olirati vo6tanom %astom.
6C0C0 ENKA8STIKA
Enka"stika $ola(i o$ gr!ke rije!i enaiein/ 6to (na!i %aliti iako se " enka"sti'i ni6ta ne s%alj"je. S%aljivanje se
%rema .linij" koristilo (a graviranje " kosti (agrijanim metalnim 6iljkom a " nastala "$"#ljenja "tiskivala se #oja
%ri%remljena voskom.
1HI
Enka"stika je je$na o$
najstarijih slikarskih tehnika. U
enka"sti'i je vosak ve(ivo #oja. .o(nato
je $a s" stanovni'i mjesta El <aj"ma
$ana6njeg sjevernog Egi%ta na
%oklo%'ima sarko5aga slikali %ortrete
%okojnika " tehni'i enka"stike 0ali i "
tehni'i vo6tane tem%ere4.
Tehnikom enka"stike slikane s" i %rve
ikone. +ao samostalna tehnika javlja se
" !etvrtom stolje-" %. n.e.. .o(nate
s" (i$ne slike " .om%ejima ra8ene "
enka"sti'i.
Vosa je amor5na tvar ve- %o$ to%linom r"ke omek6ava a " tek"-e stanje %rela(i na oko 1=
I
;. Hla8enjem %onovo
o!vrsne. Tvr$o-a voska nije velika mo*e se (a%arati noktom. Jvrsto-a voska je ra(li!ita. Naj!vr6-i je egi%atski
vosak (atim gr!ki %a on$a r"ski. Svojstva voska ovise o #iljkama i 'vjetnim sokovima kojima se %!ele hrane. Vosak
je jako %ostojan ka$ je !ist ne oksi$ira ne *"ti ne %ove-ava vol"men niti %"'a. U hla$noj vo$i se ne ota%a niti "
njoj #"#ri kao %rema(i "lja %a je %rema( voska o$li!na (a6tita %rotiv vlage.
Vosak se koristio (a (a6tit" (i$nih $ekora'ija mramornih sk"l%t"ra slika i(ra8enih ve(ivom o$ g"me t"tkala jaja i
sl. %o$ imenom Ganosis. To je tehnika %rema(ivanja rasto%ljenim voskom koji se kasnije %olira.
8 )!a-o* enaustici ve(ivo je vosak koji se tali na tem%erat"ri 1, 2 11
I
; i mije6a s %igmentima $irektno na sli'i ili
se o#lik"je " ko'ki'e ili k"gli'e koje se (agrijavaj" na %otre#n" visko(nost na metalnoj %aleti. Tem%erat"r" tre#a
reg"lirati. :ko je visoka vosak -e se ra($vajati o$ #oje a %igmenti neot%orni %rema (agrijavanj" 0oker4 %romijenit -e
ton. Da #i #oja ostala 6to $"*e " tek"-em stanj" nanosi se na (agrijan" %o$log". Enka"sti!ke #oje se s"6e !im se
vosak stegne. Ugrijanim no*evima i ra(nim 6ilj'ima 0'estr"m4 vr6ile s" se nakna$ne korek'ije. Slika se na kraj"
%olirala mekanom kr%om $a #i $o#ila sjaj. .o je$nom starom na!in" ra$a koristio se metalni (agrijani alat kojim se na
o$govaraj"-oj %o$lo(i vi6e mo$eliralo nego slikalo.
+ako je to%li na!in enka"stike kom%li'iran slika se i -oso& u hladno& stan*u. Vosak se ota%a " ter%entin" i
%rela(i " mekan" %ast" " koj" se "mije6aj" %igmenti. &og" m" se vosk" $o$ati smole i smolni lakovi (#og %ove-anja
tvr$o-e. Vosak se mo*e osa%"niti a vo6tani sa%"n em"lgirati t"tkalom g"miara#ikom jajem it$.
Enka"stika se mo*e i(vo$iti na s-i& )odloga&a7 $as'i %latn" (i$" %a%ir" metalnim %lo!ama. Enka"stikom se je
slikalo na slonova!i i glinenim %lo!i'ama. Danas se koriste %a%iri gramat"re i(na$ HII gNm
H
koji s" " %"l%i (asi-eni
t"tkalom. .rije slikanja mo*e se %o$loga je$nakomjerno %rekriti voskom ili se mo*e slikati $irektno #e( %ri%reme
%o$loge. Na $rvenim %lo!ama koristila se i t"tkalno kre$na %re%ara'ija. Drvo se mo*e %rema(ati $is%er(ivnom
im%regna'ijom i %re%ara'ijom. Enka"stika $o#iva ve-i (na!aj i " novije $o#a %rimjenom s"vremenih elektri!nih
"re8aja. Vo6tani (gra5ito je mo$erna enka"sti!ka tehnika ko$ koje se na ohla8en" enka"sti!k" #oj" nanesen" " vi6e
slojeva str"*e "re("je i sl.
1H1

6C0D0 STAKLO L VITRAJ I SLIKANJE NA STAKL8


Staklo je$an o$ temeljnih materijala mo$erne arhitekt"re 5as'inira
!ovjeka svojim o#likovnim o%ti!kim i i(ra*ajnim mog"-nostima jo6
o$ (a!etaka 'ivili(a'ije.
I %rije nekoliko milenija stari naro$i oko Nila i E"5rata i Tigrisa
koristili s" staklo (a "kras i nakit. Dilo je to m"tno ne%ro(irno i
o#ojeno staklo. +rajem stare ere vje6tina staklarstva %rela(i " /im i
rimske %rovin'ije a otkri-e staklarske l"le " 1. stolje-" omog"-ilo je
%roi(vo$nj" 6"%ljih staklenih "%otre#nih %re$meta. Nakon %ro%asti
/imskog 'arstva staklarska se %roi(vo$nja %remje6ta " Di(ant g$je se
njeg"je i(ra$a mo(aika. .o!etkom sre$njeg vijeka staklo se
%roi(vo$ilo na %o$r"!j" Je6ke Njema!ke a (atim Engleske i
<ran'"ske. Ukra6avanje %ro(ora goti!kih kate$rala vitrajima
sastavljenih o$ ra(no#ojnih staklenih %lo!i'a %ove(anih olovnim
okvirima kao armat"rom $ose*e svoj vrh"na' " 1>. stolje-". +a$a
mo- Di(anta %o!inje sla#iti %o!etkom 1>. stolje-a %rimat " %roi(vo$nji
i o#likovanj" stakla %re"(ima Vene'ija. Otok &"rano kraj Vene'ije i
$anas je %o(nat %o "mjetni!kom o#likovanj" i %roi(vo$nji stakla.
.ot%"no %ro(irno i #e(#ojno kalijevo staklo %rvi je %"t %roi(ve$eno "
11. st. " Je6kim ra$ioni'ama a te6ko olovno staklo " Engleskoj.
Staklo je amor5na #istra tvar sa !ije %ovr6ine se svjetlo re5lektira "la(i
" njegov" "n"tra6njost lome-i se (astaje o gre6k" ili %re%rek" nastal"
o#likovanjem $a #i (a#listalo i ra(lilo se ovisno o k"t" "%a$a i %romatranja staklenog %re$meta.
KE$IJSKI SASTAV STAKLA
1HH
Staklo se sastoji o$ oksi$a koji se $ijele na7
60 $!e>ot-o!ci - s" oksi$i koji !ine
tro$imen(ionaln" str"kt"r" stakla 0mre*e4.
Najva*niji je silici* a (atim :o!.
50 $odi?iato!i &!e>e - s" oksi$i alkalijakih i
(emnoalkalijskih s%ojeva. Oni smanj"j"
visko(nost tem%erat"r" omek6anja jer
mjenjaj" str"kt"r" mre*e "gra8"j" se " nj".
@0 Inte!&edi*a!i - s" oksi$i al"minija 'inka
olova. Djel"j" kao mre*otvor'i i
mo$i5ikatori. .o#olj6avaj" %rera$#ena i
"%otre#na svojstva stakla.
.ro(orsko staklo 0am#ala*no4 je nat!i*e-o alci*e-o stalo " kojem s" Na
H
O ;aO SiO
H
" omjer" 17171.
K!istalno stalo nastaje (amjenom ;aO i( kalijskog kal'ijskog stakla olovnim oksi$om
8 :o!o siliatni& i alu&ino siliatni& stali&a $io kvar'a je (amjenjen sa #orovim oksi$om 0D
H
O
>
4 ili al"minij
oksi$om 0:l
H
O
>
4. U$io ostalih oksi$a je manji.
Nakon taljenja staklena masa nije homogena jer sa$r*i 5ino ras%r6ene sitne mjeh"ri-e (aostale nakon taljenja t(v.
Wkon'eW2 tanka i "ska %o$r"!ja taline ra(li!ite g"sto-e. )ato se $o$aj" sre$stva (a #istrenje koja oslo#a8aj" velike
koli!ine %linova i %ovla!e (a so#om mjeh"ri-e (aostalih %linova mije6aj" i homogeni(iraj" staklen" mas". S!edst-a
.a :ist!en*e s" kalij nitrat 0+NO
>
4 natrij s"l5at 0Na
H
SO
,
4 i arsen oksi$ 0:s
H
O
>
4.
Osnovn" str"kt"r" stakla !ine SiO
,
tetrae$ri koji nemaj" %ravilan i %erio$i!an ras%ore$ koji je karakteristi!an (a
kristalne tvari. Staklo nastaje hla8enjem i skr"-ivanjem taljevine #e( kristali(a'ije. Visko(nost taljevine hla8enjem
naglo %oraste %a se SiO
,
tetrae$ri (#og sla#e %okretljivosti nemaj" vremena svrstati " kristalno stanje. +a$
visko(nost taljevine toliko %oraste $a se ograni!i %okretljivost SiO
,
tetrae$ara svojstva taljevine se %o!inj" vi$ljivo
mijenjati. Taljevina je mekana i %lasti!na %a se mo*e o#likovati %"hanjem i(vla!enjem valjanjem %re6anjem it$..
Omek6avanje o$nosno skr"-ivanje $oga8a se " 6irem tem%erat"rnom %o$r"!j" koje se koristi (a o#likovanje stakla.
Ovisno o sastav" tem%erat"ra o#likovanja stakla je o$ 3II21III
I
; . Is%o$ 3II
I
; staklo je %revi6e visko(no $a #i se
moglo lako o#likovati a i(na$ 1III
I
; je %revi6e tek"-e. Na ni*im tem%erat"rama taljevina %rela(i i( *ilavog i
%lasti!nog stanja " !vrsto i %ostaje staklom " kojem je 5iksiran tren"tno (ate!eni ras%ore$ tetrae$ara. Nesre8eni
ras%ore$ !esti'a karakteristi!an je (a tek"-ine. Staklo je $akle %othla8ena tek"-ina. Njegova str"kt"ra je metasta#ilna
i nastoji %rije-i " energetski sta#ilnij" 5orm" stvaranjem kristala.
.olikristalini!an materijal je staklokeramika ot%orna na termi!ki 6ok s malim to%linskim koe5i'ijentom raste(anja.
Im%lantati o$ staklokeramike (amjenj"j" $ijelove lj"$skih kostij" a " $oma-instv" 6te$njake koji imaj" grija-" %lo!"
o$ staklokeramike koja se vrlo lako !isti.
Uvijek %re$ "*arenom staklenom masom (astajemo (a$ivljeni s%retno6-" staklara koji i( "*arene ka%lje iste(anjem
savijanjem "tiskivanjem "re(ivanjem "( okretanje ili %"hanjem o#lik"j" staklo " najra(li!itije o#like. Stvaranje
"*arene staklene mase i njen %rijela( " staklo jo6 nam se !ini !"$novatijim ka$ sa(namo $a staklo nastaje " %e-i i(
kremenog %ijeska kao kiselog oksi$a %e%ela ili so$e i kre$e ili va%nen'a koji se ras%a$aj" " o$govaraj"-e oksi$e i
reak'ijom %rela(e " silikate.
Da #i staklo #ilo kr"to najmanje moraj" nastati $vostr"ki silikati. Tako je %ro(orsko staklo %o sastav" natrijev2
kal'ijev silikat. Smanjenjem "$jela %oje$inih oksi$a i (amjenom s nekim $r"gim $o#ij" se stakla ra(li!itih svojstava.
Olovno staklo nastaje $o$atkom olovnog oksi$a. Ovo staklo ima veliki in$eks loma %a se koristi kao kristalno i
o%ti!ko staklo. .ris"stvo al"minijevog oksi$a %o#olj6ava kemijsk" ot%ornost stakla koja je %otre#na (a am#ala*".
Vatrostalne ($jele 0 .:T/EV4 ra8ene s" s $o$atkom #orovog oksi$a. Dorosilikatno staklo ima mali koe5i'ijent
to%linskog raste(anja %a i($r*i nagle %romjene tem%erat"re.
1H>
/astaljeno staklo ota%a male koli!ine metalnih oksi$a s kojima se %osti*e o#ojenost stakla " masi. Tako <eO $aje
(elen" $o (eleno %lav" #oj" <e
H
O
>
*"to sme8" &n
H
O
>
lj"#i!ast" #oj" ;aO $aje %lav" a kromov oksi$ ;r
H
O
>
$aje
(elen" #oj" ko#altov oksi$ %lav" it$.
Distrina stakla %osti*e se $o$atkom sre$stva (a #istrenje kao 6to se i (am"-enost mo*e %osti-i o$re8enim $o$a'ima
koji se " stakl" ne ota%aj" ve- ostaj" ras%r6eni i na njihovim !esti'ama se svjetlo $i5"(no re5lektira. Staklo se mo*e
matirati %jeskarenjem kvar'nim %ijeskom %o$ %ritiskom ili kemijskim %"tem.
.ovr6inski se staklo mo*e #ojati hla$nim i to%lim %ost"%kom. )a hla$no #ojenje #e( %e!enja koriste se "ljene #oje
#oje na #a(i "mjetnih smola " ota%al" ili $is%er(ivni %rema(i na #a(i akrilne smole. )a to%lo #ojenje (a koje je
%otre#no %e!enje na tem%erat"ri o$ 1II23III; #oja se sastoji o$ %igmenata ot%ornih na visoke tem%erat"re i
to%itelja 0 lako taljiva stakla naj!e6-e olovna4 koji #oj" %e!enjem ve*" (a staklo %a se %ranjem ne ski$a. Lije%o
$i(ajnirani #istri ili o#ojeni stakleni %re$meti "vijek s" %re$met $ivljenja.
Staklo se nakon o#likovanja hla$i %olagano i kontrolirano $a se i(#jegne nehomogenost str"kt"re i %ojava
mehani!kih na%re(anja koja se o!it"je " lo6ijim mehani!kim i o%ti!kim svojstvima.
U s"him "vjetima staklo se je $o#ro sa!"valo tis"-ama go$ina. :tmos5erilije $jel"j" na lo6e i(ra8eno staklo. Vo$a
o$nosno vo$ena %ara i( (raka " kojoj "vijek ima oto%ljenog "glji!nog $ioksi$a $jel"je na lo6e i(ra8eno staklo na
!ijoj se %ovr6ini stvara tanka %revlaka kal'ijevog kar#onata %a staklo g"#i sjaj i %ostaje m"tno. +isele ki6e koje
sa$r*e oto%ljene oksi$e s"m%ora i $"6ika nastalih " in$"strijskim i gra$skim sre$inama stvaraj" na %ovr6ini s"l5ate
kal'ija i kalija koji se mani5estiraj" kao #ijeli slojevi na %ro(orskim staklima. )a $"gotrajn" (a6tit" stakla %otre#no je
i(#jegavati vlag". +ako je staklo %othla8ena tek"-ina vremenom se $jelomi!no rastaklj"je $evitri5i'ira 0lat.
vitr"mGstaklo4 (#og 'entara kristali(a'ije nastalih " %roi(vo$nji koji s vremenom %ostaj" ve-i %a se stara stakla
mrve " tankim lj"skama. Veliki vitraji sa %ro(ora kate$rala (#og %ro%a$anja stakla resta"riraj" se $a #i se "!vrstili
sinteti!kim smolama koje se nanose na je$n" ili o#je strane.


6D0 LAKOVI
6D060 SVOJSTVA LAKOVA I LAKIRANJE
1H,
Lakovi s" visko(ne oto%ine smola " "ljima i ota%alima.
Lakiranjem se sloj #oje 6titi o$ vanjskih "tje'aja vlage ra(nih (ra!enja 0svjetla UV2(ra!enja i sl.4 i mehani!kih
o6te-enja. Lakiranjem se inten(ivira #oja slike is%o$ laka.
S-o*st-a lao-a
2 lak mora #iti #e(#ojan %ro(iran i elasti!anQ ta svojstva tre#a $a trajno (a$r*i
2 mora imati %rikla$n" visko(nost $a se mo*e lako nanositi
2 mora mo!iti %ovr6in" i "-i " svak" %or" #oje
2 mora se #r(o s"6iti $a se ne lije%i %ra6ina
2 mora #iti to%ljiv " ota%alima koja ne 6tete sloj" #oje is%o$ laka
Lai!an*e
U%otre#a lakova (a (a6tit" i "!vr6-ivanje slike na ra(li!itim vrstama %o$loga $atira o$ $avnih vremena. Osno-ni
sasto*a lao-a su s&ole. Do otkri-a sinteti!kih %olimera %olovinom $va$esetog stolje-a koristile s" se %riro$ne
re'entne smole 0kolo5onij mastiks i san$arak4 ili 5osilne smole 0ko%al am#ra4 koje s" se ota%ale " s"6ivom "lj" ili s"
se koristile kao (agrijani #al(ami. Trgovina smolama i kori6tenje $estila'ije " kasnom 1=. stolje-" %ro6irili s"
"%otre#" smola. Ter%entin kao ota%alo %o(nat je o$ %o!etka 11. stolje-a. U%otre#a da&a! smole (a %ri%rem" lakova
%ri%is"je se ranom 19. stolje-". .ara5inski vosak se koristi " kasnom 19. stolje-". .rvi sinteti!ki %olimer 'el"lo(ni
nitrat i ostali $erivati 'el"lo(e koriste se %o!etkom HI. stolje-a. Danas se koristi veliki #roj sinteti!kih smola
0a!ilne s&ole etonse s&ole )oli-inil acetatne...4 koje s%a$aj" " gr"%" %olimera. Lako se ota%aj" " ota%alima
0Shite s%irit ter%entin tol"en ksilen...4 i $aj" kvalitetne lakove.
Samo se s"ha slika smije lakirati. Uljena slika %rije lakiranja mora Ko$le*atiL oko go$in" $ana. Slika oslikana
akrilnim ili alki$nim #ojama s"ha je naj$"*e (a $an ili %ar $ana. .rije lakiranja slik" tre#a o!istiti o$ %ra6ine a ako
tre#a mo*e se o#risati mekanom kr%i'om ovla*enom $estiliranom vo$om.
)a lakiranje lakovima o$ %riro$nih smola 0mastiks i $amar4 %otre#no je slik" (agrijavati je$an $o $va sata na s"n'"
ili kraj nekog $r"gog i(vora to%line $a is%ari vlaga i( nje. )agrijava se i lak kao i kist ili %rskali'a. Lakira se " to%loj
%rostoriji %re%or"!"je se tem%erat"ra o$ H>
I
;. Tem%erat"ra %rostorije mora ostati ista $ok se lak ne os"6i. )rak "
%rostoriji mora #iti s"h #e( %ro%"ha (#og $i(anja %ra6ine. I najmanje %ris"stvo vlage mo*e i(a(vati Hc-*etan*eH 0eng.
#loom4 ili %lav" magli'". S"6enjem laka (#og is%aravanja ota%ala hla$i se 5ilm laka %a se vlaga i( okolnog (raka
kon$en(ira na lak". +on$en(irana vlaga mo*e se ota%ati " oto%ini laka ili mo*e oto%iti %ris"tne ne-isto-e " smolama
6to re("ltira #ijelim 'vjetanjem ili %lavetnilom 5ilma. :ko nije to%iva " lak" ostat -e na %ovr6ini laka i "(rokovat -e
mat e5ekt. Lakovi na #a(i sintetskih smola ne %oka("j" %lav" magli'".
&at lakove %rije "%otre#e tre#a (agrijati jer se vosak o#i!no talo*i. Svi %ote(i kista %ri nano6enj" mat laka moraj"
#iti " istom smjer" kako #i se %ostigao je$noli!ni sjaj. +o$ nano6enja kistom mat lak se nanosi samo " je$nom sloj".
Lak se nanosi kistom i %rskali'om a mo*e se nanositi i s%"*vastim valjkom ali samo " sl"!aj" $a ota%alo ne hla%i
#r(o. Uvijek je ko$ lakiranja :ol*e nani*eti 5-@ tan*a slo*a/ nego *edan de:eli slo* jer je lak ta$a je$noli!niji.
Slje$e-i sloj se nanosi na s"hi sloj laka.
6D050 VRSTE LAKOVA
6D05060 8l*ni lao-i
Do "%otre#e sinteti!kih materijala " ,I2im i =I2im go$inama HI. stolje-a "ljni lakovi s" se koristili (a vanjsk" i
"n"tarnj" (a6tit" $rva kao i $r"gih materijala "klj"!"j"-i i metale. Tako8er s" se koristili i kao slikarski lakovi. Ima
vrlo malo %o$ataka o "%otre#i "ljnih lakova " ranom slikarstv". Sastoj'i "ljnih lakova s"7
1H=
2 s"6ivo "lje koje se "g"6-"je i(laganjem s"n'"
2 s"6ivo "lje sa sikativima 0olovna gle8 .#O4
2 s"6ivo "lje "( $o$atak smole 0"ljno smolni lakovi4
U talijanskom slikarstv" !etrnaestog stolje-a lakovi s" se %ri%remali o$ smola i "lja k"hanjem nekoliko sati "(
$o$atak sre$stava (a "#r(avanje s"6enja $ok se "lje ne "g"sti %re$%olimeri(a'ijom. U ranim stolje-ima vene'ijanski
ter%entin 0#al(am4 koristio se kao sastojak laka "( smole ili s"6iva "lja. )#og velike visko(nosti omek6ava se
(agrijavanjem na vo$enoj k"%elji.
Otkri-em $estila'ije " 1=. stolje-" "ljni lakovi se %o!inj" ra(rje8ivati ter%entinom. +ao 6to se vi$i i( slje$e-eg
re'e%ta "ljni lakovi sa$r*e veliki %ostotak "lja " o$nos" na smol".
2smola.....................1IO
2laneno "lje..............H9O
2'ink s"l5at................I1=O
2olovo oksi$ 0.#O4...I>O
2olovo a'etat..............I1=O
2ter%entinsko "lje.......1IO
Smole $o%rinose ve-oj !vrsto-i 5ilma %o#olj6avaj" sjaj ali je 5leksi#ilnost ne6to smanjena.
.ro'es s"6enja "ljnih lakova je 5i(ikalni 0is%aravanje ota%ala4 i kemijski %ro'es 0%olimeri(a'ija i oksi$a'ija s kisikom
i( (raka4. Ovi %ro'esi se "#r(avaj" %ris"stvom sikativa 0s%ojevi mangana olova ili ko#alta4. Ulje %ostaje " 5ilm" laka
inkor%orirano 5i(i!ki i kemijski. Ne.asi;ena )!i!oda te!)ena i ul*a do-odi do u&!e>a-an*a )oli&e!nih &oleula
%a starenjem lak %ostaje je$na velika molek"la neto%ljiva " ota%alima.
)a "klanjanje "ljnih lakova %otre#ne s" s%e'ijalne meto$e ovisno o sastav" i starosti laka. Djelovanjem jakih
%olarnih ota%ala molek"le ota%ala $i5"n$iraj" " 5ilm laka i "(rok"j" #"#renje laka koji se tako omek6an mo*e
%a*ljivo "klanjati. &e8"tim jaka %olarna ota%ala mog" o6tetiti #oj" is%o$ laka. .rostim okom nije lako o$re$iti je li
lak %ot%"no "klonjen %ose#no ako je #oja slike is%o$ njega sli!na. To je mog"-e "%otre#om UV lam%e. Stari lakovi
0ne svje*i4 *"-kaste #oje jako 5l"ores'iraj". <l"ores'en'ija se g"#i ka$ je lak "klonjen. Ve- s" " "%otre#i
o$govaraj"-i sa%"ni %ri%remljeni s o$govaraj"-im en.i&i&a koji ota%aj" o$re8en" vrst" lakova a ne o6te-"j" sloj
#oje. Slika se mo*e kontrolirano !istiti.
6D05050 S&olni lao-i
Smolni lakovi se $o#ivaj" ota%anjem smola " o$govaraj"-em ota%al". Smolni se lakovi s"6e #r*e o$ lakova
%ri%remljenih o$ smola oto%ljenih " "lj". )#og ni*e visko(nosti ovi lakovi se nanose " (natno tanjem %rema(".
Nakon 6to ota%alo ishla%i 5ormira se !vrsti 5ilm laka.
.riro$ne smole koje se $o#ivaj" isklj"!ivo i( sta#ala kao $amar i mastiks kao i smole koje %ri%a$aj" sintetskim
%olimerima ota%aj" se " lako hla%ljivim ota%alima 0 ter%entin" Shite s%irit" tol"en" ksilen" a'eton" alkohol"...4
.rije "%otre#e $amarnog laka koji se kao lak (a lakiranje slika %rvi %"t s%ominje %o!etkom 19. stolje-a koristili s" se
alkoholni lakovi. Oni se sastoje o$ smola 0mastiks kolo5onij san$arak ko%al4 oto%ljenih " alkohol".
Ke&i*si sasta- )!i!odnih s&ola je ra(li!it ali im je (aje$ni!ko $a se sastoje o$ s%ojeva %o(natih kao te!)eni s
5orm"lom ;
1I
H
11
. Ter%enski "gljikovo$i'i s" %olimeri i(o%rena ;
=
H
?
o$ kojeg je i(gra8ena i %riro$na g"ma. Ter%eni
mog" #iti ravnolan!ani ili %rstenasti 0'ikli!ki4. Imaj" karakteristi!an "go$an miris. Ke&i*si su ne.asi;eni i (#og
toga reaktivni. Str"kt"ra ter%ena se sastoji o$ $vije ili vi6e i(o%renskih je$ini'a.
1H1
Ter%entinsko "lje 0" tekst" 2 ter%entin4 je smjesa monoter%ena. +olo5onij se sastoji o$ $iter%ena. Triter%eni s" %ris"tni
" $amar" mastiks" i elemi smoli.
Sinteti9e s&ole koje se $anas koriste " %roi(vo$nji lakova s" ketonske smole 0%oli'ikloheksanon4 %olivinil
a'etatne akrilne smole koje s%a$aj" " gr"%" te!&o)lasti9nih )oli&e!a $"golan!ane str"kt"re 0vi$i str. 11H4.
Ota%aj" se " o$govaraj"-im ota%alima i $aj" rever(i#ilne lakove kro( $"*i vremenski %erio$. Lakovi se mog" "kloniti
ota%anjem " o$govaraj"-em ota%al".
.rilikom !i6-enja ili resta"ra'ije smolni lakovi starenjem ostaj" to%ljivi " ota%alima 0sla#ijim kao 6to je Shite s%irit
ter%entin... ili ja!im kao 6to s" tol"en a'eton alkohol...4 i lak6e se "klanjaj" sa slike o$ "ljnih lakova. +o$
!e-e!.i:ilnih lao-a (a "klanjanje starog laka koriste se ista ota%ala koja s" se koristila i (a %ri%rem" laka koja ne-e
o6tetiti sloj #oje is%o$. Jesto se starenjem laka (#og %ost"%ne oksi$a'ije i "mre*avanja molek"la s&an*u*e
!e-e!.i:ilnost/ %a s" (a "klanjanje laka %otre#na *a9a %olarna ota%ala. Jaka %olarna ota%ala ota%aj" i #oj" is%o$ laka
i o6te-"j" slik".
Te!&o!eati-ne s&ole/ kao 6to je %oliesterska smola (#og "mre*avanja molek"la %olimeri(a'ijom %rilikom
nastajanja 5ilma laka %ostaj" neto)l*i-e " ota%alima. Jaka %olarna ota%ala mog" $o o$re8ene mjere i(a(vati #"#renje
6to omek6ava %rema(.

6D0@0 OTAPALA (RA2RJEUIVA7I+

Ota%ala s" lako hla%ljivi s%ojevi koji ota%aj" sirovine 0"lja smole voskove4 i ra(rje8"j" %rema(e. Staro je %ravilo7
Hsli9no ota)a sli9no<0 .olarne tvari ota%aj" se " %olarnim ota%alima a ne%olarne tvari " ne%olarnim ota%alima. Tako
etanol kao %olarno ota%alo ota%a 6elak koji je %olaran a ne ota%a vosak koji je ne%olaran. Ota%ala koja s" %o sastav"
"gljikovo$i'i 0ne%olarna ota%ala4 ne ota%aj" 6elak a ota%aj" vosak. Vo$a je najja!e %olarno ota%alo %a ota%a %olarne
s%ojeve 0sve ionske s%ojeve4.
8l*e *e ne)ola!no %a se ota%a " ne%olarnim ota%alima7 #en(in" %etrolej" ter%entin" a ne ota%a se " alkohol" ili
vo$i koji s" %olarni. Su4en*e& ul*e )osta*e )ola!ni*e (#og %ro'esa s"6enja oksi$a'ijom s kisikom i( (raka i
%ove-anja sa$r*aja kisika " os"6enom sloj" "lja. )ato se os"6eni %rema( "lja ne mo*e oto%iti " ota%alima s kojima se
"lje ra(rje8"je i ota%a nego " ja!im 0%olarnijim4 ota%alima koja "ljeni %rema( na#"#re nakon !ega se mehani!ki
"klanja.
1H3
2a )!oi.-odn*u lao-a t!e:a :i!ati ota)ala koja ne o6te-"j" #oj" is%o$ laka kao i ona koja $aj" !e-e!.i:ilne
?il&o-e laka 6to (na!i $a ?il& laa osta*e to)l*i- u isto& ota)alu. U%otre#om ja!ih %olarnijih ota%ala ota%a se
0o6te-"je se4 %rema( #oje is%o$ laka.
.o$ ota%alima " "*em smisl" %o$ra("mijevamo organska ota%ala koja se koriste (a ota%anje smola " %roi(vo$nji
lakova. Ra.!*e3i-a9i smanj"j" sa$r*aj kr"te tvari " %rema(" o$nosno #oji.
U "%otre#i s" slje$e-e gr"%e ota%ala7
1. ali?atsi ugl*io-odici 0#en(in Shite s%irit %otrolej it$.4
H. te!)ensi ugl*io-odici 0ter%etinsko "lje i $r"ga eteri!na "lja4
>. a!o&atsi ugl*io-odici 0#en(en tol"en ksilen it$.4
,. lo!i!ani ugl*io-odici 0trikloretilen $iklormetan tetraklormetan it$.4
=. aloholi 0metanol etanol %ro%anol it$. 4
1. etoni 0a'eton metiletil keton it$. 4
3. este!i 0#"tila'etat amila'etat it$.4
?. ete!i 0eter glikoleter it$.4
Osim kloriranih "gljikovi$ika sva ostala ota%ala s" .a)al*i-a.

Ove gr"%e ota%ala ota%aj" sva "lja smole voskove i ostale kom%onente koje se koriste " %roi(vo$nji lakova #oja i
me$ija.
Na*9e4;a ota)ala (a lakiranje slika s"7 ter%entinsko "lje te6ki #en(ini 0mineralni ra(rje8iva!i4 ksilen tol"en i $ietil
#en(en. :lkoholi i ja!e %olarna ota%ala "glavnom se ne koriste jer mog" $jelovati na sloj #oje.
6D0@060 Pod*ela ota)ala )!e&a )ola!nosti
.rema %olarnosti ota%ala se mog" %o$ijeliti " tri gr"%e. Ovisno o ti%" ve(e i(me8" molek"la ota%ala ra(lik"j" se
ne)ola!na ota)ala ko$ kojih i(me8" molek"la %ostoje samo sla:e &e3u&oleula!ne Lon$onove %rivla!ne sile
$is%er(ne sile4. +o$ )ola!nih ota)ala %ostoje i $o$atna elektrostatska %rivla!enja (#og neje$nake ras%o$jele
elektronskog na#oja i st-a!an*a di)ola. Ota%ala ko$ kojih se i(me8" molek"la stvaraj" -odio-e -e.e 0ka$ je atom
vo$ika $irektno ve(an na kisik ili $i6ik4 naj%olarnija s".
Na sli'i 11.1 %rika(ane s" sile i(me8" molek"la7 a4 metana 0ne%olarna molek"la si&et!i9ne g!a3e s $is%er(nim
silama i(me8" molek"la #4 klormetana 0$i%olna molek"la s $o$atnim elektrostatskim %rivla!enjima s $is%er(nim i
%olarnim silama i(me8" molek"la4 i '4 metanola 0i(me8" molek"la $jel"j" $is%er(ne %olarne i vo$ikove ve(e (#og
kojih s" molek"le aso'irane4.
1H?
Slika 11. 1 Sile i(me8" molek"la
Naj!e6-e kori6tena ota%ala (a %ri%rem" lakova se %rema %olarnosti $ijele na7
1. ne)ola!na ota)ala 0 ter%entin "gljikovo$i'i7 ali5atski 0Shite s%irit4 i aromatski4
H. ota)ala s!edn*e )ola!nosti 0klorirani "gljikovo$i'i ketoni esteri eter2alkoholi4
>. ota)ala -elie )ola!nosti 0alkoholi4
U ta:lici 6 %rika(an je "$io " %arametr" to%ljivosti svake o$ tri kom%onente me8"molek"larnih sila (a ra(li!ita
ota%ala.
.arametar to%ljivosti 0 4 je mjera me8"molek"larnih %rivla!nih sila. .re(entira (#roj %rivla!nih sila o$nosno
g"sto-" kohe(ijske energije. Na %rimjer %arametar to%ljivosti os"6enih %rema(a "ljene #oje je 9.> 2 9.= %a -e ota%ala
!iji je %arametar to%ljivosti " ovim grani'ama ili #li(" njih kao kloro5orm !iji je %arametar to%ljivosti 9.> ili metilen
klori$ s %arametrom to%ljivosti 9.3 jako #"#riti "ljeni %rema(. Ota%ala s ve-om ra(likom %arametra to%ljivosti kao
Shite s%irit s %arametrom to%ljivosti 3.1 ili etanol na $r"goj strani s %arametrom to%ljivosti 1H.3 %oka(ivat -e (natno
manji e5ekt #"#renja "ljene #oje. Tol"en s %arametrom to%ljivosti ?.9 je sna*nije ota%alo (a "ljene %rema(e o$ etanola
i mo*e ih vi6e o6tetiti.
Teas je ra(vio trostrani $ijagram %arametara to%ljivosti koji %rika("je o$nos %ar'ijalnih intermolek"larnih %rivla!nih
sila " ve(ivima i ota%alima kao ne%olarne $is%er(ne sile 05
$
4 %olarne $i%olne sile 05
%
4 i vo$ikove ve(e 05
h
4. U ovom
$ijagram" mog" se na-i %o$r"!ja koja o$govaraj" ra(li!itim me$ijima kao i to!ke koje o$govaraj" svakom ota%al" ili
smjesi ota%ala koje mog" oto%iti o$re8ena ve(iva. .arametri to%ljivisti mje6avine ota%ala mog" se na-i gra5i!ki i
ra!"nski.
Ta#li'a 11. 1 U$io ne%olarnih $is%er(nih sila %olarnih $i%olnih sila i vo$ikovih ve(a " %arametr" to%ljivosti ota%ala
Pa!a&et!i to)l*i-osti
na*-a>ni*ih ota)ala
5
d
5
)
5
h
Ahite s%irit 9I , 1
Ter%entin 33 1? =
Etil#en(en ?3 > 1I
+silen ?> = 1H
1H9
Tol"en ?I 3 1>
Etil a'etat =1 1? >1
Den(en 3? ? 1,
Dia'eton alkohol ,= H, >1
+loro5orm 13 11 HH
Trikloretilen 1? 1H HI
&etilenklori$ 1H H1 1H
;ikloheksanon == H? 13
:'eton ,3 >H H1
I(o%ro%lil alkohol ,1 1? ,1
Dimetil5ormami$ ,1 >H H3
Etanol >1 1? ,1
&etanol >I HH ,?
Vo$a 1? H? =,

Eto je ota%alo #li*e me$ij" ve-a je vjerojatnost $a -e oto%iti me$ij. .arametri mje6avine ota%ala nala(e se tako $a se
%arametri svakog sastojka %omno*e njegovom kon'entra'ijom " mje6avini re("ltati se (#roje i " $ijagram" tre#aj"
#iti " %o$r"!j" o$govaraj"-eg ve(iva.
+ao %rimjer "(eta je smjesa ota%ala koja se sastoji o$ =IO Shite s%irita i =IO i(o%ro%anola. .arametari to%ljivosti
smjese i(ra!"naj" se na slje$e-i na!in7
5
$
5
%
5
h
Shite s%irit 9I , 1
i(o%ro%anol ,1 1? ,1
Pa!a&et!i )o&no>eni oncent!aci*a&a7
Shite s%irit 0=IO4 9I R =I N 1II , R =I N 1II 1 R =I N 1II
i(o%ro%anol 0=IO4 ,1 R =I N 1II 1? R =I N 1II ,1 R =I N 1II
Shite s%irit 0=IO4 ,= H >
i(o%ro%anol 0=IO4 HI.= 9 HI.=
)#roj %arametara smjese7 1=.= 11 H>.=

U trostranom $ijagram" ova mje6avina ota%ala je smje6tena " %o$r"!j" smola (#og !ega -e #"#riti i ota%ati smolne
%rema(e.
Gra5i!ki se %arametar smjese ota%ala na8e tako $a se to!ke koje o$govaraj" svakom ota%al" s%oje. Ovisno o "$jel"
ota%ala " smjesi na s%ojenoj liniji se %rona8e to!ka koja o$govara %arametr" smjese.
1>I
Gra5i!ko o$re8ivanje %arametra smjese Shite s%irita i i(o%ro%anola " omjerima =I 7=I
Naran!asto je Ss (eleno i(o%ro%. a 'rveno je o(na!en %arametar smjese

:ko se ota%al" $o$aj" kisele ili l"*nate kom%onente to%iva svojstva mje6avine ne mog" se %ro'ijeniti ve- se moraj"
"(eti " o#(ir mog"-e kemijske reak'ije vo$ikovih ili hi$roksi$nih iona.

S&*ese ota)ala koje se koriste .a ulan*an*e lao-a7
Tol"en P i(o%ro%anol =I P =I ml
I(ooktan P etanol P $ietil eter ?I P HI P 1I ml
S&*ese ota)ala .a ulan*an*e ul*nih )!e&a.a7
I(o%ro%anol P amonijak P vo$a 9I P 1I P 1I ml
Dimetil5ormami$ P tol"en H= P 3= ml
Dimetil5ormami$ P etil2a'etat =I P=I ml

P!e&a.i na :a.i )!oteina mog" se "kloniti7
Diklormetan P etilen 5ormijat P mravlja kiselina =I P =I P H ml

1>1


Trostrani $ijagram7 .lavo2 %roteini %olisahari$iQ )eleno2 voskoviQ F"to2 smoleQ ;rveno2 os"6ena "lja
Naran!asto 9I2,21 je %rika(an Ahite s%irit

.olo*aj ota%ala " trostranom $iagram"

6D0@050 Bi.ialna s-o*st-a ota)ala
1>H
)a svako ota%alo karakteristi!no je -!eli4te koje ovisi o relativnoj molek"lskoj masi i silama me8" molek"lama. Eto
s" sile me8" molek"lama ota%ala ja!e ota%alo ima vi6e vreli6te.
Nisko vreli6te ota%ala re("ltat je sla#ih ve(a me8" molek"lama i male relativne molek"lske mase ota%ala. )ato
alkoholi (#og %ove(ivanja molek"la vo$ikovom ve(om imaj" vi6a vreli6ta o$ "gljikovo$ika %ri#li*no iste relativne
molek"lske mase. Vo$a na o#a kraja molek"le mo*e !initi vo$ikov" ve(" s $r"gim molek"lama %a ima jo6 vi6e
vreli6te. V!eli4te a)!osi&ati-no da*e u-id u :!.inu is)a!a-an*a ota)ala0 Eto je vreli6te ni*e ota%alo o#i!no #r*e
is%arava.
1!.ina is)a!a-an*a ota%ala je va*na ko$ "%otre#e ota%ala " %roi(vo$nji lakova i " kon(erva'iji ko$ !i6-enja
%re$meta. Dr(ina is%aravanja ovisi o mnogim 5aktorima kao 6to s"7 na%on %ara to%lina is%aravanja %ris"stvo
oto%ljene tvari it$. Is)a!a-an*e& se t!o4i to)lina 6to sni*ava tem%erat"r" oto%ine "(rok"j"-i kon$en(a'ij" vlage i(
(raka. :ko je kon$en(irana vo$a to%ljiva " oto%ini ili se " njoj ota%aj" sastoj'i smole %ojavit -e se c-*etan*e ili
!u&enilo u )!e&a.u. :ko je vo$a neto%ljiva " oto%ini kon$en(irat -e se na %ovr6ini "(rok"j"-i (am"-enost i
smanjenje sjaja.
U %ri%remi lakova kao i (a ra(rje8ivanje %rema(a (#og manje #r(ine is%aravanja koristi se te4i :en.in (Rhite
s)i!it+/ a ne laki #en(in koji #r(o is%arava. Ahite s%irit je ne%olarno ota%alo %a najmanje o6te-"je "ljen" #oj"
%rilikom nano6enja i "klanjanja laka.
&ije6anjem ota%ala mog" se $o#iti smjese koje is%aravaj" ravnomjernije 6to "tje!e na kvalitet" 5ilma laka.
.rema :!.ini is)a!a-an*a ota%ala se $ijele na7

a. visokois%arljiva ota%ala V60G 0$ietileter211 a'eton23.?metilen klori$ 1., metanol ,.?etanol2H., tol"en2 H.>
i(o%ro%ilni alkohol2H.H 4
#. sre$njeis%arljiva ota%ala 60G-F0A 0ksilen2I.3= #"tanol2I.,1 4
'. niskois%arljiva ota%ala W F0A 0 vo$a I.H3 Shite s%irit2I.194

O$a#iranje ota%ala (a %ri%rem" lakova ovisi i o meto$i a%lika'ije. Lakovi (a nano6enje kistom imat -e ve-i "$io nisko
is%arljivih ota%ala 0visokog vreli6ta4 $a #i mogli #iti tek"-i kro( $"*i %erio$ %otre#an (a nano6enje. +o$ nano6enja
laka %rskanjem visoko is%arljiva ota%ala is%aravaj" i(me8" %rskali'e i %ovr6ine i %ove-avaj" visko(nost laka.
Ota%alo i( %rema(a o#i!no #r(o is%arava. .ot%"no "klanjanje male koli!ine ota%ala i( s"hog 5ilma je te6ko a "(rok"je
%oste%eno sk"%ljanje i %romjene " svojstvima kro( o$re8eni %erio$ !ak i vi6e go$ina. Ostatak ota%ala mo*e
"(rokovati kemijsk" nesta#ilnost " 5ilm" kao i irever(i#ilnost laka. U%ravo (ato te!)entin se u )!oi.-odn*i lao-a
.a&*en*u*e Rhite s)i!ito&0 )aostali ter%entin kao ne(asi-eni s%oj vremenom se osmoljava (#og oksi$a'ije i
%olimeri(a'ije i %ove-ava irever(i#ilnost laka0
Linearne nera(granate molek"le ota%ala lak6e %rola(e i(me8" molek"la %olimera 0smola4 o$ kojih je lak %ri%remljen.
)ato ota%ala !ije molek"le imaj" ra(granat" str"kt"r" tre#a i(#jegavati. Ota%ala s $i%olnim karakterom (a$r*avaj" se
$"*e o$ ota%ala !ije s" molek"le ne%olarne. U%ravo (ato je )-silen #olji o$ tol"ena.
Smole " ota%alima 5ormiraj" visko(ne oto%ine. D"#renje je %re$"vjet ota%anj" smola. Ota%ala male molek"larne
te*ine #r*e %enetriraj" #"#re smol" i ota%aj" je.
Viso.nost oto)ine !aste s %orastom kon'entra'ije relativne molek"lske mase smole i visko(no6-" ota%ala. Do#ro
ota%alo omog"-"je $o#ro ra(lijevanje 0liveliranje4 laka i ko$ visoke kon'entra'ije smole 6to je va*no " %oslje$njem
sta$ij" s"6enja. Je$ini'a visko(nosti je .askal sek"n$a 0.a s4.
Ta#li'a 11. H Visko(nosti (a neke tek"-ine %ri ra(li!itim tem%erat"rama
1>>
VIS+O)NOST
Nm.a s
TE+U]IN: I
o
; HI
o
; =I
o
;
vo$a 1.3?9 1.II= I.==I
a'eton I.>9= I.>HH I.H,1
#en(en I.91I I.1=I I.,>1
etanol 1.3?I 1.19I I.3I1
gli'erol 1H III.I 1,99.I 2

6D0@0@0 Na*.na9a*ni*a ota)ala
Te!)etinso ul*e (te!)entin/ !eti?ici!ani te!)entin+
Do#iva se $estila'ijom smole 'rnogori!nih vrsta $rva 0#or jela4 kao tek"-i $estilat. Reti?ici!ani te!)entin je !ista
%ot%"no %ro(irna tek"-ina niske visko(nosti. Do#iva se vi6ekratnom $estila'ijom !ime se "klanjaj" osta'i smole.
Ter%entin ra(rje8"je sva #iljna "lja koja se koriste " slikarstv" ota%a ve-in" mekih %riro$nih smola voskove
#it"men it$. Os"6ene %rema(e lanenog "lja 0linoksin4 ne #"#ri niti ota%a (a ra(lik" o$ ve-ine $r"gih ota%ala %a se
koristi (a %ri%rem" slikarskih me$ija i lakova. .olarnije je ota%alo o$ Shite s%irita.
+a%n"t na list %a%ira mora ishla%iti (a $esetak min"ta #e( ikakvog ostatka. :ko se %a%ir %ogle$a %rema svjetl"
ter%entin i%ak ostavlja sjajni trag. Taj sjaj je smolasti ostatak.
Stajanjem ter%entin oksi$ira i os&ol*a-a se. )ato se !"va " $o#ro (a!e%ljenim $o vrha na%"njenim tamnim #o'ama.
:ko se osmoljeni ter%entin koristi (a %ri%rem" laka ili se $"*im stajanjem laka ter%entin osmolio lak -e $"*e
vremena #iti lje%ljiv (a %ra6in".
Ter%entin "tje!e na %o*"-ivanje laka 0$amar i mastiks lakova4 oso#ito ako se ne ra$i sa svje*im ter%entinom. )a
ra(lik" o$ mineralnih "lja koja se s"6e samo is%aravanjem ter%entin se su4i i osidaci*o&/ %a ko$ s"6ivih "lja
"#r(ava s"6enje. )#og toga se koristi kao sastavni $io mnogih slikarskih me$ija kao i ret"6 me$ija.
Ter%entin je i(#a!en i( naj#oljih resta"ratorskih ra$ioni'a " svijet" jer se (#og oksi$a'ije osmoljava i "tje!e na
$iskolora'ij" %rema(a. Danas se " resta"ra'iji i slikarstv" sve vi6e (amjenj"je s mineralnim ra(rje8iva!ima 0Shite
s%irit4.
Istra*ivanja s" %oka(ala $a iako je lak s"h na $o$ir i %ra6in" (a manje o$ je$nog sata osta'i ota%ala ostaj" (a$r*ani "
lak" i vi6e o$ mjese' $ana g$je %o!inje oksi$a'ija i osmoljavanje. &nogi lj"$i s" alergi!ni na %are ter%entina koje im
i(a(ivaj" glavo#olj" a nekima i ko*ne alergije.
$ine!alni !a.!*e3i-a9i
.o$ tim na(ivom se o%-enito %o$ra("mijevaj" $estilati na5te. .ose#no s" (na!ajni oni s -!eli4te& i.&e3u 6AF i 5FF
F
". Oni s" na grani'i i(me8" lak6e hla%ljivih #en(ina i %etroleja koji s" te*e hla%ljivi i masniji. &og" se $akle
smatrati te*e hla%ljivim2te6kim #en(inima ili krajnje %ro!i6-enim %etrolejima.
a+ Te4i :en.in ( Rhite s)i!it+
1>,
Te6ki #en(in je naj%o(natiji mineralni ra(rje8iva!. Dola(i na tr*i6te naj!e6-e kao Shite s%irit mineral s%irit 0mineralni
6%irit4 essen'e $e %etrole essen'e minerale sangajol ili test #en(in. Ne%olarno je ota%alo. Osim ali5atskih
"gljikovo$ika sa$r*i !esto i aromatske "gljikovo$ike %a %ostaje ne6to %olarniji s ja!om snagom ota%anja.
)a slikarske i resta"ratorske svrhe mineralni ra(rje8iva!i moraj" #iti %ot%"no %ro!i6-eni gotovo #e(#ojni #e(
%rimjesa aromatskih "gljikovo$ika a'etona it$. Te4i :en.ini su -alitetna .a&*ena .a te!)entin. Hla%ljivi s" #e(
ostatka #r*e ishla%lj"j" ne osmoljavaj" se #olje i $"#lje %ro$ir" " mikrosko%ske %ore #oje o$ ter%entina. &anje s"
otrovni o$ ter%entina. Snaga ota%anja im je ne6to manja nego ko$ ter%entina jer s" manje %olarni 0 n%r. ne ota%aj"
mastiks a $amar ota%aj" %ot%"no4.
:+ Ostali &ine!alni !a.!*e3i-a9i
Dr*e hla%ljivi #en(ini o$ te6kih #en(ina $ola(e na tr*i6te %o$ na(ivom V$ X P s)i!it 0engl. varnish makers an$
%rinters s%irit4.
Te*i na5tni $estilati o$ te6kih #en(ina s" )et!ole*i. Ne!isti s" i masni (a kori6tenje " slikarstv".
Toluen (toluol/ &etil:en.en+
I(vrsno je ota%alo ja!e snage o$ mineralnih ra(rje8iva!a i ter%entina. Vreli6te tol"ena je na 66F
F
" %a #r*e hla%i i (ato
se lak nanosi samo %rskali'om. .ri nano6enj" kistom ostali #i vi$ljivi tragovi %ote(a kista. +ako #r(o is%arava i nije
%rejako ota%alo mo*e se #e( o%asnosti koristiti (a lakiranje slika. Nije jako otrovan.




Na slje$e-oj ta#eli %rika(ana s" neka in$"strijska mineralna ota%ala i njihov sastav7
Ko&e!ci*alni na.i- Pa!a?insi ugl*io-odici (E+ Na?teni (E+ A!o&atsi ugl*0(E+ V!eli4te( "
F
+
Shellsol T 0Shell4 6FF _ _ 1?I219I
Shellsol D 0Shell4 ?9 11 _ 1,I211I
Ahite s%irit 0Esso4 ?1 > 11 1?I2HII
Shellsol E 0Shell4 1= > ?H 11I21?=
Shellsol A 0Shell4 1 _ OO 11I21?I

Ksilen (silol/ di&etil:en.en+
+silen $ola(i kao smjesa orto meta i %ara2ksilena. Ne6to je sla#ije jakosti ota%anja o$ tol"ena. Vreli6te m" je na 6@O
F
" %a s%orije hla%i i lak se mo*e nanositi kistom. Na ve-im 5ormatima lak je #olje nanositi %rskali'om. .o otrovnosti
je sli!an tol"en".
#ietil:en.en
1>=
Dietil#en(en je s%oro hla%ljivo ota%alo. Vreli6te m" je na 6K5
F
". +oristi se (a "s%oravanje s"6enja 5ilma .araloi$ D2
3H 6to omog"-"je #olje liveliranje laka i ja!i sjaj. +ako s%oro hla%i %a %ro$"*ava vrijeme %enetrirenja koristi se s
.araloi$om D23H (a konsoli$a'ij" materijala. Ne6to je #la*e ota%alo o$ tol"ena i ksilena otrovnost m" je sli!na.
Aceton (di&etil eton/ )!o)anon+
:'eton je #e(#ojna tek"-ina s vreli6tem na =1
I
;. .olarno je ota%alo $aleko ja!e o$ tol"ena. Ota%a mnoge smole
smolne lakove i linoksin 0os"6eno laneno "lje4. .o$ relativno $"*im $jelovanjem a'etona os"6ena "ljena #oja #"#ri.
+ako #r(o hla%i nema vremena (a $jelovanje %a se #e( o%asnosti (a #ojeni sloj mo*e koristiti (a lakiranje slika ali
samo ako se lak %rska " tankom sloj". Lak mo*e malo %or"menjeti jer (#og %re#r(og is%aravanja ota%ala $ola(i $o
hla8enja %ovr6ine slike i kon$en(iranja vlage " 5ilm" naro!ito ako se %retjera s a'etonom. &ije6a se s vo$om
ve-inom organskih ota%ala i "lja %a se mo*e koristiti i kao $o#ar em"lgator s ota%alima koja se me8"so#no ne
mije6aj". .are s" m" (a%aljive. De(o%asan je (a ($ravlje ako se %rostorija $o#ro %rovjetrava.
#iaceton alohol
Dia'eton alkohol je #e(#ojna tek"-ina s mirisom mente. Destilira se na tem%erat"ri i(me8" 6@F i 6KF
F
". Ne mije6a se
s "gljikovo$i'ima ali se mije6a s vo$om i ve-inom organskih ota%ala. &o*e se $o$avati ota%alima koja #r(o hla%e $a
#i se omog"-ilo #olje liveliranje i %enetriranje laka. Na os"6eni sloj laka $jel"je isto kao etilni alkohol.

Aloholi
:lkohol se ve- $avno koristio (a %ri%rem" alkoholnih lakova. :lkoholi s" !elati-no *aa ota)ala .a ul*enu :o*u i
osta!*ele la ?il&o-e %ose#no $enat"rirani alkoholi 0$enat"rirani alkohol sa$r*i ne-isto-e (#og kojih je ja!e
ota%alo4. Dr(o hla%e %a se mog" koristiti (a lakiranje slika #e( o%asnosti (a #ojeni sloj.
:lkoholi male relativne molek"lske mase 0metanol etanol 4 #"#re os"6eni 5ilm "ljene #oje mije6aj" se s vo$om $ok
se vi6i alkoholi sla#o ili nikako ne mije6aj" s vo$om i rijetko se koriste " lakiranj".

metanol etanol
$etanol 0metilni alkohol4 ima vreli6te na 1=
I
;. Otrovan je.
Etanol 0etilni alkohol4 ima vreli6te na 3?
I
;. &anje je otrovan. #enatu!i!ani alohol je one!i6-en %iri$inom
metanolom a'etonom #en(enom it$. Ove %rimjese !ine ga ne"%otre#ljivim (a %i-e i ja!im ota%alom.
P!o)ilni alohol 012%ro%anol4 ima vreli6te na 93
I
; i.o)!o)ilni alohol 0H2%ro%anol4 ima vreli6te na ?H
I
; :utilni
alohol 012#"tanol4 ima vreli6te na 113
I
;.
Glice!ol 01H>2%ro%antriol4 je trovalentni alkohol. Higrosko%an je %a se !esto $o$aje kao %lasti5ikator hi$ro5ilnim
ve(ivima n%r. #jelanjk" t"tkal" #iljnim g"mama 0g"miara#ika4. &ije6a se s vo$om etanolom i ra(nim organskim
ota%alima.
1>1
V!ste i s-o*st-a ota)alaJ

Na.i- V!eli4te (
F
"+ 1!.ina
is)a!a-an*a
Viso.nost
(&Pa0s+
Tosi9nost
())&+
Te&)0
is!en*a
(
F
"+
Pa!ci*alni )a!a&et!i
to)l*0
?d ?) ?h
Ali?atsi ugl*io-odici
&ineralni 6%iriti 1=I2191 I.19 =II ,1 9I , 1
De(mirisni mineralni 6%iriti 9H21H3 H1 9? 1 1
V.&.B . na5ta 11?21>9 ,3I 1H 9, > >
A!o&atsi ugl*io-odici
Den(en ?I =., I.1= 1I0;4 211 3? ? 1,
Tol"en 11I H.> I.=? 1II0NS4 , ?I 3 1>
+silen 1>? I.3= I.1> 1II0S4 >I ?> = 1H
Etil#en(en 1>1 I.1? 1II 1= ?3 > 1I
Te!)eni
Ter%entin 1=I21?I 1II0N4 `>H 33 1? =
Klo!i!ana ota)ala
Diklormetan 0metilenklori$4 ,I 1., I.,> 1II0N4 =9 H1 HI
1>3
+loro5orm 11 I.=3 1I0N;4 13 1H H1
Trikloretilen ?3 ,.9 I.=3 =I 0N;4 1? 1H HI
Ete!i
Dietil2eter >= 11 I.H= ,II 0N4 2,I 1, 1> H>
H2Etoksietanol 1>= I.>= H.1 =I 0S4 ,H ,H HI >?
H2&etoksietanol 1H= I.=1 1.3 = 0;4 >3 >9 HH >9
Este!i

&etil2a'etat =3 1.9 I.>? HII 21I ,= >1 19
Etil2a'etat 33 ,.> I.,= ,II0N;4 2, =1 1? >1
n2D"til2a'etat 1H1 1 I.3> 1=I H= 1I 1> 13
Ketoni
:'eton =1 3.? I.>H 3=I 0N4 213 ,3 >H H1
&etil2etil2keton 0&E+4 ?I ,.1 I.,H HII 0N4 21 => >I 13
;ikloheksanon 1=3 I.H= H.H H= 0N4 ,> == H? 13
Aloholi
&etanol 0&etil alkohol4 1= ,.1 I.11 HII0N;S4 11 >I HH ,?
Etanol 0Etil alkohol4 3? H., 1H 1III 0N4 1H >1 1? ,1
H2.ro%anol ?H H.H H., ,II 0NS4 1H >? 13 ,=
Dia'eton alkohol 11? =I 1= ,= H, >1
Etilen glikol 19? = 1I
S)o*e-i du4ia
Nitrometan 1I1 I.11 1II >1 ,I ,3 1>
Dimetil5ormami$ 1== I.9H 1I0;S4 =? ,1 >H H3
Voda 1II I.H3 1.I 1? H? =,



Ve-ina ota%ala je toksi!na i (ato se tre#a %ri$r*avati mjera o%re(a %ri ra$" s ota%alima. .ose#no se mora %a(iti ko$
!i6-enja slika ka$ s" $jelatni'i i(lo*eni $"gotrajnijem $jelovanj" %ara ota%ala. O%asnost ota%ala naj#olje se
%ro'ijenj"je %rema maksimalno $o(voljenoj kon'entra'iji " (rak" o$nosno grani!nom %rag" 0threshol$ limit val"esG
TLV4 koji je $o(voljen ($ravstvenim normama. Ova kon'entra'ija i(ra*ava se " mgNm
>
(raka ili $ijelovima na milij"n
0%arts %er millionG%%m4.
Ota%ala !iji je TLV manji o$ HII %%m tre#a i(#jegavati ili koristiti s o$govaraj"-im o%re(om. O(naka N " ta#li'i
ota%ala (na!i $a ota%alo $jel"je narkoti!kiQ ; je o(naka (a kroni!no $jelovanje "klj"!"j"-i i kan'erogenoQ S je o(naka
(a a%sor%'ij" %reko ko*e.
)a%aljivost ota%ala %ro'jenj"je se to9o& is!en*a ota)ala. To!ka iskrenja je tem%erat"ra i(na$ koje se mje6avina
%ara ota%ala i (raka mo*e (a%aliti vatrom ili iskrom. .rema trans%ortnim %ravilima sve tek"-ine s to!kom iskrenja
is%o$ =I
I
; s" %oten'ijalno o%asne.

1>?

!i6-enje slike C "klanjanje starog laka


6D0A0 S$OLE

PRIRO#NE S$OLE
Smole se %o %orijekl" $ijele na %riro$ne i sintetske. Ve-ina %riro$nih smola koje se koriste " slikarstv" s" lu9e-ine
(esudati+ >i-og d!-e;a. To s" svje*e ili re'entne smole. /je8e se koriste smole $rve-a koje je $"*e vremena mrtvo
kao 6to s" ko%al smole koje se ota%aj" " "ljima a s%a$aj" " gr"%" !ecentno-?osilnih smola. Bosilne s&ole kao 6to je
am#ra ili jantarvrlo s" sk"%e. San$arak smola " starijim re'e%t"rama !esto (amjenj"je am#r". To je re'entna smola
to%ljiva " alkohol". Os"6eni %rema(i san$araka s" krti i starenjem tamne. Danas se ne koristi " %roi(vo$nji lakova.
:m#ra je vrlo stara 5osilna smola2 i( $rve-a koje je mrtvo vi6e stotina tis"-a go$inaQ %rava am#ra je $osta sk"%a i
malo je $anas kori6tena no %ostoji tren$ o#navljanja "%otre#e am#re (a %ri%rem" #r(os"6ivih me$ija (a "ljene #oje i
(a lakove.

san$arak ko%al i am#ra
.riro$ne smole se !esto este!i?ici!a*u (#og %ris"stva smolnih kiselina. Esteri5ika'ija je reak'ija i(me8" kiselina i
alkohola. Naj%ovoljniji alkohol (a esteri5ika'ij" je gli'erol. Esteri5ika'ijom smole smanj"je se kiselost smole 6to je
va*no (#og %igmenata osjetljivih na kiseline a %ove-ava se tem%erat"ra omek6avanja Tg. Smolni esteri imaj" 6irok"
%rimjen" kao $o$a'i mo$i5i'iranim smolama (#og %o#olj6anja kvalitete. I neke sintetske smole o$ kojih s" jako
(na!ajne akrilne smole s" esteri.
+ao 6to se "lja i voskovi %omo-" l"*natog sre$stva mog" sa%oni5i'irati $a #i se mogli mije6ati s vo$om i s&olni
sa)uni imaj" veliki (na!aj. Nakon is%aravanja vo$e oni %ostaj" neto%ljivi " vo$i %a sl"*e kao ve(ivo. +olo5onijski
sa%"n je ve(ivo " lo6ijim vrstama %a%ira.
1>9
6D0A060 1al.a&i
Dal(ami kao vene'ijanski ter%entin stra(#"r6ki ter%entin kana$ski #al(am s" g"ste visko(ne tek"-ine sli!ne me$". U
ranijim stolje-ima vene'ijanski ter%entin se koristio kao sastojak laka "( smole ili s"6iva "lja. +a$ je $o$an " malim
koli!inama %o#olj6ava %lasti!nost materijala. Sami #al(ami se ne mog" "%otrije#iti kao lak jer $"go ostaj" lje%ljivi
*"te a os"6eni %rema( nema $ovoljn" elasti!nost.

ra(ne vrste #al(ama
6D0A050 Kolo?oni*
+olo5onij je re'entna smola gra8ena "glavnom o$ $iter%ena. Do#iva se
$estila'ijom #al(ama ter%entina kao kr"ti ostatak. Na tr*i6te $ola(i " o#lik"
gr"menja ra(li!ite *"te i tamnosme8e #oje. )#og male relativne molek"lske mase
vrlo je krta %a se ne koristi (a lakiranje. Naj!e6-e se koristi (a %ri%rem" 5iksativa.
Ota%a se " alkohol" #en(in" ter%entin" i ja!im organskim ota%alima.
+ao ?isati- se koristi >O2tna oto%ina kolo5onija " #en(in" ili ?O2tna oto%ina
kolo5onija " 6%irit" 0$enat"riranom alkohol"4. Jisti a%otekarski alkohol ota%a
s%orije o$ alkohola k"%ljenog " trgovinama. Dr(a oksi$a'ija smole "(rok"je
g"#itak sjaja *"-enje i osjetljivost na vo$". )#og %ris"stva a#ietinske kiseline
kolo5onij se mo*e esteri5i'irati ili %revesti " smolni sa%"n.
6D0A0@0 =ela
Eelak je smola koj" i(l"!eje vrsta insekata 0Lacci?e! lacca4 $a #i (a6titili jaja a
*ive na gran!i'ama nekih vrsta tro%skog $rve-a " Isto!noj In$iji. .rera$om se
$o#ije 6elak " listi-ima %ro(irne lim"n $o r"#in 'rvene #oje. Dijeli 6elak $o#iven
#ijeljenjem manje je elasti!an o$ %riro$nog 6elaka.
Eelak se ota)a u aloholu i ja!im organskim ota%alima kao 6to je a'eton. Vremenom %ostaje neto%ljiv " alkohol" jer
$ola(i $o "mre*avanja molek"la. &o*e se oto%iti " %iri$in" H2metoksietanol". S alkalijama $aje 6elakov sa%"n. )#og
o#ojenosti i krtosti 6elak se ne koristi (a lakiranje slika.
+oristi se kao ?isati- i .a i.olaci*u )odloga 0?21I O2tna oto%ina4. )a %olit"re se koristi oto%ina ve-e kon'entra'ije
0>I g 6elaka " 1II ml alkohola26%irita4.
6D0A0A0 $astis
1,I
&astiks je smola grmlja Pistacia lentiscus koje raste " me$iteranskim (emljama. U
slikarstv" se koristi isklj"!ivo mastiks s gr!kog otoka +ios. Svijetlo*"-kaste je #oje
manjeg okr"glastog ili s"(astog (rna. &astiks je miri6ljava $osta krta smola. Dr(o
omek6ava na ni*im tem%erat"rama. Omek6ava " "stima (#og !ega se je koristila kao
neka vrsta g"me (a *vakanje %a je %o tome i $o#ila na(iv 0masti'atio2 *vakanje4. +ao i
$amar smola mastiks je gra8en o$ triter%ena. )#og male relativne molek"lske mase
%rema(i imaj" i manj" elasti!nost ali se mog" %ri%remiti s ve-im sa$r*ajem smole a $a
imaj" %ovoljn" visko(nost (a nano6enje %rema(a.
&astiks (ahtijeva %olarnije ota%alo o$ Shite s%itita. To)l*i- *e u te!)entinu/ toluenu/ ksilen" alkoholima
(agrijanim "ljima... &astiks lakovi imaj" ten$en'ij" $a mjestimi!no $o#ij" %lav" magli'". )#og 5oto2oksi$a'ije i
a%sor%'ije kisika %rema(i %ostaj" starenjem %olarniji i (ahtijevaj" ja!a ota%ala (a "klanjanje. &astiks *"ti %"no vi6e i
#r*e o$ $amara i (ato se sve manje koristi (a resta"ratorske svrhe.
6D0A0G0 #a&a!
Damar je re'entna smola nekih vrsta sta#ala i( )o!odice #i)te!oca!)aceae i( j"goisto!ne :(ije. Najkvalitetnije
vrste s" Singa%"r o(nake : i Datavija $amar. Damar je %o %ovr6ini %rekriven lakim #jeli!astim %rahom. Na %rijelom"
je !ist trans%arentan ne(natne *"-kaste o#ojenosti. To je tvr$a krta smola male 5leksi#ilnosti 05leksi#ilnija je o$
ketonskih smola koje $anas (amjenj"j" $amar4. +rtost $amar %rema(a smanj"je se $o$atkom s"6ivih "lja ali to
%ove-ava %olarnost %rema(a.
Najraniji %o$a'i o "%otre#i $amara kao slikarskog materijala %otje!" i( 1?. stolje-a. +ao
lak smola %rvi %"t je "%otrije#ljena oko 1?H9. go$ine a ve-a "%otre#a $amar lakova
%o!inje %etnaestak go$ina kasnije.
&ala molek"larna te*ina $amara omog"-"je i ko$ ve-eg sa$r*aja smole " lak" $o#ro
liveliranje laka " o$nos" na sintetske smole koje imaj" velik" molek"larn" te*in". Ovo
svojstvo $amara %ot%omogn"to visokim in$eksom re5rak'ije $amara !ini $a %igmenti
$o#ij" ve-e (asi-enje #oje. Tragovi ota%ala (aostaj" " $amar lak" i $o 6est mjese'i i (a to
vrijeme %ove-ava se %oste%eno tvr$o-a i krtost laka. +a$ se oto%ina $amara s"6i " %rostor"
velike relativne vla*nosti na %ovr6ini laka se %ojavlj"je )la-a &aglica o$ malih kristala
amonijevog s"l5ata.
Damar s vremenom >uti .:og te!&oosidaci*e mijenja m" se rever(i#ilnost ali nika$a ne %ostaje neto%ljiv. 0Svaka
molek"la $amara a%sor#ira oko $vije molek"le kisika (a vrijeme i(laganja UV (rakama i (ato raste %olarnost ota%ala
%otre#nih (a ota%anje laka 6to mo*e o6tetiti sloj #oje4. &o*e se %osvijetliti ako se i(lo*i velikoj koli!ini svjetlosti
05otooksi$a'ija4 6to je #ilo %o(nato jo6 " %ovijesti slikarstva. )#og 5otooksi$a'ije ovako i(#lije8eni lakovi krakeliraj"
i %ostaj" te*e rever(i#ilni.
Damar sa$r*i oko 1IO $amar voska koji se ota%a samo " "gljikovo$i'ima. Damar lak je neka$a (am"-en ali je
os"6eni %rema( #istar. &"tnost se mo*e i(#istriti malim $o$atkom metanola ili a'etona.
#a&a! *e to)l*i- u te!)entinu 0ali se ter%entin sve manje koristi jer
%oja!ava *"-enje i smanj"je rever(i#ilnost laka starenjem4 &ine!alni&
!a.!*e3i-a9i&a (Rhite s)i!it+/ toluenu/ silenu0000 0)#og mog"-ih
ne!isto-a smola se ota%a na na!in $a se i(mrvi stavi " tkanin" (ave*e
vr%'om "roni " ota%alo $onjom %olovinom (amot"ljka i %ri!vrsti4. Naj!e6-e
se (a osnovn" oto%in" $amara %ravi >>O2tna 0mNv4 oto%ina. )a nano6enje
kistom %re%or"!"je se 11O2tna 0mNv4 oto%ina koja se $o#ije ra(rije8enjem
1 $ijela osnovne oto%ine s 1 $ijelom ota%ala. )a nano6enje s%rejem
%re%or"!"je se 11O2tna 0mNv4 oto%ina koja se $o#ije ra(rije8enjem 1 $ijela
osnovne oto%ine s H $ijela ota%ala 0o#ja6njenje kon'entra'ije vi$i " $o$atk"
na strani'i 1??4.
Damar lak -e $"*e trajati ako se nanese " tankom sloj" i ako se (a6titi o$ (raka (aga8enja i vlage naj#olje
.araloi$om D23H ili vo6tanim (avr6nim slojem. Lak koji je " $irektnom kontakt" s #ojenim slojem ima glavni "tje'aj
na (asi-enje #oja %a ovaj (avr6ni lak ne "manj"je (asi-enost #oja koje je %ostigao $amar.
1,1
Vo4tani .a-!4ni la %ravi se ota%anjem " vo$enoj k"%elji 0lon'" s $vostr"kim $nom4 #ijeljenog %!elinjeg voska i
karna"#a voska 0ili tvr$og sintetskog voska "mjesto %!elinjeg n%r. ;osmolloi$ ?I H 4 " Shite s%irit"7
2 %!elinjeg voska 1 $io
2 karna"#a voska 1N1I $ijela
2 Shite s%irit = $ijelova
.ot%"no ohla8ena %asta nanosi se mekanim kistom tanko i je$noli!no koliko go$ se mo*e. Nakon je$nosatnog
s"6enja %olira se mekim kistom 0ili #ar6"nom ako se *eli ja!i sjaj4. Vo6tani (avr6ni sloj je jako $o#ra (a6tita. .ri
%ove-anoj to%lini %ra6ina se mo*e (alije%iti " vo6tani (avr6ni sloj. .rljav6tina se s vo6tanog laka mo*e "kloniti
%am"kom #lago navla*enim vo$om " kojoj ima nekoliko ka%i amonijaka0 Vosak i %rljav6tina se "vijek mog" "kloniti
Shite s%iritom #e( $jelovanja na smolni lak koji se nala(i is%o$. U %oslje$nje vrijeme ketonski lakovi (amjenj"j"
$amar lakove. #oda-an*e& -osa u s&olni la mijenja se i(gle$ 0%ostaje mat4 i smanj"je $jelovanje voska kao
naj#olje #arijere (a vlag" i %linove. Damar s %rimjesom voska tre#a tje$ne $a #i o!vrsn"o 6to %ove-ava o%asnost $a se
lije%i %ra6ina. .re$nost voska " lak" je $a i ka$ ostari ostaje lak6e rever(i#ilan i %ri nano6enj" se lak6e %osti*e
je$noli!nost sjaja.
Damar se " slikarstv" koristi i kao sasto*a &edi*a. Dlaga oto%ina $amara " lako hla%ljivom ota%al" 0Shite s%irit4 "
kon'entra'iji najvi6e do 5E koristi se kao ?isati-.

8$JETNE S$OLE
6D0A0C0 Ketonse s&ole
+etonske smole s" kon$en(a'ijski %ro$"kti 'ikloheksanona iNili metil2'ikloheksanona Oko 6est 'ikloheksanon
molek"la %ove(ano je " je$n" molek"l". Smola ima mal" molek"larn" te*in" 6to $o%rinosi njenoj krtosti koja se
smanj"je $o$atkom %lasti5ikatora. +etonska smola ima mal" visko(nost visoki in$eks re5rak'ije(#og !ega ima
naj#olje o%ti!ke karakteristike. Ne$ostatak ketonskih lakova je " tome 6to s" %revi6e tvr$i i krti. Starenjem g"#e
elasti!nost i oksi$iraj" %a (ahtijevaj" jaka %olarna ota%ala (a "klanjanje laka. )a6titni sloj .araloi$a D23H $aje $o#r"
(a6tit" ketonskim lakovima.
/"kovanje i i(gle$ ketonskih lakova s" isto kao i ko$ $amara. )#og male molek"larne te*ine smole $aj" se $o#ro
i(livelirati i $o(voljavaj" ve-" kon'entra'ij" oto%ljene smole. +etonske smole se ota%aj" u Rhite s)i!itu "
kon'entra'iji i(me8" ,I i =I O 0osnovna lak oto%ina4
$at la oto)ina 2 o$govara o$re8enim starim tem%era slikama ili slikama oslikanim t"tkalnim #ojama s #lago
smanjenim inten(itetom #oja. Oto%ina sa$r*i7
2 Shite s%irit 1=I ml
2 osnovna lak oto%ina 1? ml
2 ;osmolloi$ vosak ?I H 3 g
Vosak se oto%i " (agrijanom Shite s%irit" i $o$aje se oto%ini laka "( mje6anje $ok se skoro ne ohla$i.
Ra.!i*e3ena &at la oto)ina je samo #lago mat. Vosak " njoj ima vi6e "log" %lasti5ikatora nego sre$stva (a
matiranje4. .ravi se o$7
2 mat lak oto%ine 1 $io
2 osnovna lak oto%ina > $ijela
1,H
Sve svjetske tvorni'e slikarskog materijala $anas %roi(vo$e goto-e oto)ine etonsih s&ola0 Lakove na #a(i
ketonskih smola smatraj" svojim naj#oljim lakovima.
6D0A0D0 A!ilne s&ole
:krilne smole nastaj" %olimeri(a'ijom estera a!ilne iseline i &eta!ilne iseline0

.oli0alkil4 akrilat .oli0alkil4 metakrilat

:ko je kao alkil sk"%ina 02/4 ve(ana metil sk"%ina 02;H
>
4 akrilna smola je %olimetil akrilat4 o$nosno %olimetil
metakrilat4. Etil sk"%ina je 2;
H
H
=
a #"til sk"%ina 2;
,
H
3
. .oli#"til akrilati s" (#og $"*eg #o!nog lan'a #"til sk"%ine
manje %olarni o$ %olimetil akrilata %a se ota%aj" " #la*im ota%alima.
:krilne smole se koriste na $va na!ina7
1. Smolne oto%ine koje se $o#ij" ota%anjem !vrstih smola " organskim ota%alima
H. Gotove $is%er(ije 0em"l(ije4 akrilnih smola " vo$i
O$ velikog #roja akrilnih smola koje imaj" ra(ne %rimjene samo se neke o$ njih koriste (a lakiranje slika.

60 Poli:util-&eta!ilati (Pa!aloid-CD+
.o!etkom tri$esetih go$ina akrilne smole se %o!inj" koristiti (a lakiranje slika. Sve %oli#"til2metakrilat smole s%a$aj"
" <ellerov" D klas" jer starenjem %ostaj" te*e rever(i#ilne. .oli#"til metakrilati s" to%ljivi " Shite s%irit"
ter%entinskom "lj" ksilen" tol"en" a'eton" %ro%ilnom alkohol".
.araloi$ D213 je %olii(o#"til2metakrilat s inhi#itorom koji jako "s%orava %ove(ivanje molek"larnih lana'a i g"#itak
rever(i#ilnosti tako $a D213 s%a$a " : klas" <ellerovog stan$ar$a. Visko(nost .araloi$a D213 je ni*a o$ visko(nosti
.aralio$a D23H i (ato kao 5inalni lak $aje #olj" liveliranost laka i ja!i inten(itet #oja. &o*e se !"vati kao s"ha smola
0#ijeli %ra6kasti materijal4 ili naj#olje kao >IO oto%ina smole " mineralnom ra(rje8iva!".
U trgovin" $ola(i kao g"sta sir"%asta ,=O2tna oto%ina koja se %rije "%otre#e mora ra(rije$iti. /a(rje8"je se
%oste%eno $o$atkom vrlo malih koli!ina ota%ala "( %olagano mije6anje $a se ne stvore #al"n!i-i koji te6ko i(la(e i(
g"ste oto%ine. Oto%ina se mo*e nanositi kistom 0ako je ota%alo te6ki #en(in4 ili %rskali'om. &o*e se koristiti i kao
5iksativ (a 'rte* ka$ je ota%alo #en(in.
50 A!ilat M &eta!ilat o)oli&e!i (Pa!aloid 1-D5 i 1 -AK +
Pa!aloid 1-D5 s%a$a me8" najsta#ilnije smole koje se koriste (a %ri%rav" lakova (a lakiranje slika. To je tvr$a smola
ve-e molek"larne te*ine o$ mekih smola. Daje elasti!ne lakove velike %ovr6inske tvr$o-e i ot%ornosti na %ra6in" 0Tg
,I
I
;4. .o!eo se %roi(vo$iti %e$esetih go$ina " o#lik" #ijelih ne%ravilnih gr"$i'a #lagog mirisa %o akrilat". Novi
ti% .araloi$a D23H je " o#lik" %ro(irnih k"gli'a #e( mirisa. To je ko%olimer &etil-a!ilata i etil- &eta!ilata0
1,>
Lakovi mog" #iti o$ mat $o vrlo sjajnih ovisno o a$itivima agens" (a matiranje ota%al" i meto$i a%lika'ije.
Pa!aloid 1-D5 je to%ljiv " relativno jakim ota%alima koja mog" $jelovati na la("re (ato se %re%or"!"je nano6enje
%rskali'om. Ota)a se u toluenu/ acetonu/ :util aloholu... Te*e se ota%a " ksilen" etanol" $ietil#en(en" $ia'eton
alkohol".... Ota%anje " ovim ota%alima traje i nekoliko $ana "( m"-kanje #o'e. To%lina "#r(ava ota%anje. Neto%ljiv
je " mineralnim ra(rje8iva!ima.
Naj(go$nije je imati @F E oto)inu u toluenu ili silenu 0 %ara2ksilen je naj#olji4. )a kist se mo*e koristiti 1H2HI O2
tna oto%ina a (a nano6enje %rskali'om 3=21IO2tna. )a %osti(anje ja!eg inten(iteta #oja na sli'i mo*e se $o$ati 1I O
$ia'eton alkohola " ra(rije8en" oto%in" (a ra$. +ao sre$stvo (a matiranje $o$aje se mikrokristali!ni vosak .
Pa!aloid 1-AK N
Ne koristi se kao lak (a slike ali je naj#olji la .a &etale. Jako $o#ro %rianja 5leksi#ilan je sta#ilan i trajan. Njegova
naj!e6-a "%otre#a " resta"riranj" slika je konsoli$a'ija #oje koja ot%a$a s metalnog nositelja kao i (a lakiranje
%o(lata. Naj#olji je na #akr" #ron'i i 'ink". Ota%a se " tol"en" a'eton" $jelomi!no " ksilen". Nije to%ljiv "
mineralnim ra(rje8iva!ima.
&noge svjetske tvorni'e slikarskog materijala koriste s%omen"te smole %ose#no D2 13 (a %roi(vo$nj" svojih lakova i
em"l(ija.

Ta#li'a 11. , Svojstva komer'ijalnih akrilnih smola koje se koriste " kon(erva'iji
.roi(vo$ .roi(vo8a! Sastav monomera Tg0
I
;4 &r To%ljivost
.araloi$ D2,, /ohm B Haas &&:NZ 1I tol"en
D213 0iD&:4 =I Shite s%irit H2%ro%anol
D23H 0E&:N&: 3IN>I4 ,I tol"en
Elva'ite HI,> D" .ont E&:NZ 1= niska tol"en
HI,, nD&: 1= visoka Shite s%irit H2%ro%anol
HI,= iD&: == visoka Shite s%irit H2%ro%anol
HI,1 nD&:NiD&: =IN=I >= visoka Shite s%irit H2%ro%anol
.leRig"m .H, /ohm iD&: sre$nja
&>,= &&: sre$nja
.leRisol .==I nD&:NZ niska Shite s%irit
D3?H
1,,

@0 A!ilne la e&ul.i*e se ra(lik"j" o$ akrilnih lak oto%ina. Em"l(ije se sastoje o$ si-"6nih !esti'a akrilnih %olimera
0akrilne smole4 koji se " vo$i ne ota%aj" nego $is%er(iraj". Jim vo$a is%ari stvara se !vrsti 5ilm koji mo*e #iti sjajni
ili mat.
:krilne em"l(ije se koriste (a ra(rje8ivanje akrilnih #oja kao ?isati-i i lao-i .a di.a*ne!se :o*e. :krilne
em"l(ije se ne koriste (a lakiranje "mjetni!kih slika jer s" )o!o.ne i nis" kvalitetna (a6tita a %rema(i im !esto nis"
%ot%"no #istri. Neke akrilne em"l(ije oso#ito .ers%eR 0%olimetil2metakrilat .&&:4 %o(nate s" %o stati!kom
elektri'itet" kojim navla!e %ra6in" na se#e.
6D0A0K0 Poli-inil acetati (PVA"+
.olivinil a'etatna smola nastaje %olimeri(a'ijom vinil a'etata. .olivinil a'etati 9esto se na.i-a*u PVA/ 6to se koristi
i (a %olivinil alkohole. .olivinil a'etatne smole " %roi(vo$nji lakova i me$ija (a resta"ra'ij" " slikarstv" koriste se o$
19>3. go$ine. )a ota%anje (ahtijevaj" ja!a ota%ala 0tol"en je najsla#ije ota%alo4. Imaj" relativno mal" relativn"
molek"lsk" mas" i niski Tg 0oko so#ne tem%erat"re4. Ne $aj" $ovoljno #riljantne lakove ka$ se koriste (avr6ni
lakovi. Imaj" niski Tg i %"no vi6" relativn" molek"lsk" mas" o$ lakova mekih smola koji ja!e inten(iviraj" #oj".

&onomerni $io %olivinil a'etata 0.V:;2a4

.rihvatljivost %ra6ine (#og niskog Tg mo*e se "kloniti $a se %reko .V:; laka nanese neki $r"gi lak visokog Tg
koji ima ota%alo koje ne-e $jelovati na lak 0naj#olje D23H oto%ljen " ksilen"4.
.V:; ima najni*i in$eks re5rak'ije o$ svih lakova (a slike %a je (#og toga $o#ar (a 5iksativ oso#ito ka$ je %otre#no
vi6e 5iksativa. G"stav Derger %roi(vo$i ret"6 .V:; lak koji se ra(rje8"je " etanol" koji je %rikla$an (a gva6 i
tem%er".
P!i)!e&a laaJ
PVA" se na*9e4;e ota)a u toluenu ili alkohol" kao ,I O2tna oto%ina "( $o$atak =2?O vo$e $a se oto%ina i(#istri.
)a nano6enje kistom koristi se 11 O2tna oto%ina a (a s%rej 1IO2tna. U o#a sl"!aja tre#a $o$ati " ra(rije8en" oto%in"
1= O $ia'eton alkohola $a "s%ori is%aravanje ota%ala i omog"-i #olje liveliranje laka.
PVA" e&ul.i*e s" $is%er(ije .V:; smole " vo$i. Ve(ivo s" mnogih lje%ila kao 6to s" #!-o?is 0lje%ilo (a $rvo4 i
Li:!ool 0lje%ilo (a %a%ir4.
6D0A0O0 "elulo.ni este!i
;el"lo(a je %olisahari$ gra8ena je o$ ostataka molek"la gl"ko(e. U molek"li 'el"lo(e svaki ostatak gl"ko(e sa$r*i tri
slo#o$ne hi$roksilne sk"%ine 6to se mo*e o(na!iti " 5orm"li N;
1
H
3
0OH4
>
N
n
. Te alkoholne hi$roksilne sk"%ine mog"
reagirati s kiselinama %ri !em" nastaj" esteri.
1,=
Esteri5ika'ijom s nitratnom kiselinom $o#iva se nit!ocelulo.a 0%ravilan na(iv je celulo.ni nit!at- "N4. Nitro'el"lo(a
se ota%a " mnogim esterima i ketonima. U%otre#ljena #e( %lasti5ikatora tvr$ je i krt materijal. Do$atkom kam5ora
%ostaje elasti!nija. +am5or o$jelj"je molek"le i omog"-"je im kli(anje je$ne %reko $r"ge. Starenjem kam5or
is%arava 6to "(rok"je krtost materijala. +ao %lasti5ikatori koriste se i tri5enil25os5at i tri5enil25talat.
Na so#noj tem%erat"ri %o$ $jelovanjem svjetla i kiselih ne!isto-a $ola(i $o oksi$a'ije i hi$roli(e (#og !ega se
oslo#a8a nitratna kiselina. Nitro'el"lo(a starenjem *"ti. S metalnim oksi$ima kao 6to s" olovo #akar 'ink... 5ormira
neto%ljivi gel 6to je ra(log $a se i( %rije kori6tenih olovnih t"#a nije mogla ko$ $"gog stajanja istisn"ti.
Nitro'el"lo(ni lakovi 0nitro lakovi4 %o!eli s" se koristiti (a lakiranje slika tri$esetih go$ina ovog stolje-a ali s" se
%oka(ali vrlo nesta#ilni %a se vi6e ne koriste. "a)on lao-i s" %o(nati nitro'el"lo(ni lakovi (a metal. ;a%on lakovi se
sastoje o$ ;N oto%ljene " " amil a'etat" mo$i5i'irane kam5orom.
Nitro'el"lo(a je ve(ivo " lakovima i #ojama koje se koriste (a (a6tit" $rva metala ko*e it$. Nitro'el"lo(ni lakovi i
#oje s"6e se 5(ikalnim %"tem is%aravanjem ota%ala. )#og #r(og s"6enja naj!e6-e se nanose %rskanjem.
Osim 'el"lo(nog nitrata koristi se i celulo.ni acetat/ "A 0a'etil'el"lo(a4 koji se $o#iva $jelovanjem anhi$ri$a o'tene
kiseline na 'el"lo(".
6D0A06F0 Alidne s&ole
Do#ivaj" se %olikon$en(a'ijom vi6evalentnih alkohola i $ikar#oksilnih kiselina. Na(iv alki$na smola $ola(i o$
sastojaka 0eng. alcohols and acids4. Danas s" alki$ne smole je$na o$ najva*nijih gr"%a sintetskih ve(iva %a s" %o
%roi(vo$nji na %rvom mjest" me8" sintetskim smolama. Ve-inom s" nakna$no mo$i5i'irane masnim kiselinama na
koje se mog" ve(ati i $r"ge molek"le akrilati e%oksi$i i sli!no 6to $aje mog"-nost velikog #roja mo$i5i'iranih
alki$nih smola ra(li!itih svojstava. &o$i5i'irane silikonskim smolama 0t(v. silikoni(irane alki$ne smole4 %oka("j"
$o#r" trajnost i (a$r*avanje sjaja gotovih %roi(vo$a.
:lki$ne smole %oka(ale s" se kao do:!o -e.i-o i .a slia!se :o*e. Sve alki$ne #oje s"6e je$nako #r(o i #r*e o$
"ljenih #oja. Elasti!nije s" %a manje krakeliraj" i manje *"te nego "ljene #oje. +om%ati#ilne s" s "ljenim #ojama.
:lki$ne smole s"6ive na (rak" mo$i5i'irane s" s"6ivim i %ol"s"6ivim "ljima 0laneno sojino s"n'okretovo
ri'in"sovo it$.4 ili masnim kiselinama. +oli!ina "lja mo*e #iti ra(li!ita. U %ol"masnim smolama koli!ina "lja i(nosi
,=2 1IO. &asne alki$ne smole imaj" vi6e o$ 1IO "lja. Ota%aj" se " "gljikovo$i'ima 0Shite s%irit "ljni ra(rje8iva!
it$4. S"6e se kao i o#i!na ve(iva sa s"6ivim "ljima $jelovanjem kisika i( (raka "( %ris"stvo sikativa. Smola
%o#olj6ava ot%ornost na oksi$a'ij" "mre*avanje ra(gra$nj" i *"-enje. Ve-i %ostotak "lja omog"-"je #olje
ra(lijevanje oso#ito %ri nano6enj" kistom trajn" elasti!nost i ot%ornost na atmos5erske "tje'aje. S"6enje nekih ti%ova
%ol"masnih alki$nih smola 0,=2=IO "lja4 mo*e se malim %ove-anjem tem%erat"re (natno "#r(ati %a se koriste kao
ve(iva (a lakiranje " in$"striji a"tomo#ila. )#og $o#re %o$no6ljivosti s %igmentima koriste se (a in$"strijske lakove i
#oje oso#ito (a i(ra$" antikoro(ivnih temeljnih #oja.
2a )!oi.-odn*u lao-a .a u&*etni9e svrhe jo6 nis" $ovoljno "savr6ene. Talens %roi(vo$i KDe'or5inL lak na #a(i
alki$nih smola koji s vremenom *"ti i o$mah %ostaje nerever(i#ilan 0neto%ljiv4.


6D0A0660 8gl*io-odi9ne s&ole
1,1
Ugljikovo$i!ne smole imaj" i(vanre$ne oso#ine no kako s" jos ne$ovoljno testirane " %raksi nismo ih
naveli kao stan$ar$ne smole (a lakove " resta"ra'iji. No s"$e-i %rema oso#inama slije$e-ih smola tre#alo
#i o!ekivati $a -e se vrlo #r(o nametn"ti kao logi!an i(#or %ose#no kao kvalitetni lakovi (#og to%ljivosti
" ne%olarnim ota%alima male mol. mase sta#ilnosti i ot%ornosti %ovoljnog Tg2a it$..

A!on P-OF
0%ot%"no (asi-en ali'ikli!ni "gljikovo$ikQ ;9 hi$rogenirana "gljikovo$i!na smola4
.ri%a$a sk"%ini novijih nisko2molek"larnih smolnih lakova. :rkon smole s" ra(vijene (a "%otre#" kao
"g"6-iva-i (a lje%ila koja lije%e %o$ %ritiskom. U in$"strijskoj s" se %roi(vo$nji koristile kao mo$i5ikatori
sjaja " #ojama i "g"6-iva-i " lje%ilima. .o!etkom 199I. %o!inj" se %rimjenjivati " resta"ra'iji slika.
.roi(vo$e se " Ja%an" a na tr*i6te $ola(e kao #e(#ojne %ro(irne k"gli'e k"%olastog o#lika 0eng. $ome2
sha%e$ %ellets4. Ova 1IIO hi$rogenirana "gljikovo$i!na smola se ota%a " svim Shite s%iritima ter%entin"
ksilen" i tol"en" a ne ota%a se " i(o2%ro%anol" etanol" i a'eton". Ne%olarne smole se ne ota%aj" "
%olarnim ota%alima kao 6to s" etanol i a'eton jer ne sa$r*e kar#onilne i hi$roksilne sk"%ine.
)a lakiranje se o#i!no koristi H=O2tna oto%ina smole. Do#ro (asi-"je #oje i mo*e %osti-i visok sjaj 0nalik je
mastiks"4.
.olarnost sintetskih nisko2molek"larnih smola starenjem se %ove-ava kao %oslije$i'a stvaranja vrsta koje
sa$r*e ketonske i hi$roksilne sk"%ine te sk"%ine kar#oksilne kiseline %a 5ilm laka (ahtjeva %olarnija ota%ala
(a "klanjanje ali ne Kja!aL o$ %rimjeri'e smjese tol"ena i 'ikloheksana 0=IN=I4.
Sve s" ove smole i(ra(ito sta#ilne ot%orne na UV (ra!enje i atmos5ersk" oksi$a'ij" te to%ljive " ali5atskim
i aromatskim "gljikovo$i'ima.
Esco!e. G@KF
Y je 'iklo2ali5atska "gljikovo$i!na smola " 5ormi hi$rogeniranog %olistirena. +ao i :rkon i Es'ore( je "
%o!etk" #io kori6ten kao "g"6-iva! (a ra(na lje%ila i(me8" ostalih i (a EV:2". /anih 199I2ih Derger
%o!inje testirati "%ora#" Es'ore(a kao smole (a lakiranje. Na tr*i6te ga %lasira kao >IO2tn" oto%in" " nisko2
aromati!nim "gljikovo$i'ima "( $o$atak =O %lasti5ikatora. Ova lak2oto%ina $aje $e#lje %rema(e visokog
sjaja.
J"va li se $"*i %erio$ " skla$i6t" s"ha smola 5ormira velike gr"$e 6to "ka("je na to $a ima niski Tg
o$nosno $a je relativno meka 0ne2krta4 smola. Testovi starenja %oka("j" $a je lak25ilm ove smole sta#ilan
ali i%ak &an*e od A!ona i Regal!e.a.

Regal!e. 6FOA
0kemijski na(iv7 hi$rogenirani oligomer stirena i al5a2metil stirenaQ 1IIO hi$rogenirana "gljikovo$i!na
smola4 tako8er %ri%a$a sk"%ini novijih nisko2molek"larnih smolnih lakova. .rvo se koristio kao "g"6-iva! "
taljivim lje%ilima a o$ ne$avno "la(i " "%otre#" kao %rimarni sastojak Gamvar laka (a slike. +oristi se na
"ljenim akrilnim i alki$nim slikama. U resta"ra'iji se %o!inje koristiti kao lak o$ 1991. go$ine i to kao
(amjena (a %riro$ne smole 0(a lakiranje se koristi HI C ,I O2tna oto%ina smole4.
/egalre( na tr*i6te $ola(i " 5ormi kr"tih #e(#ojnih %ro(irnih lj"ski'a i #ijelog %ra6ka. To%ljiv je " Shite
s%iritima ter%entin" ksilen" tol"en". +ako se %ot%"no ota%a " ali5atskim "gljikovo$i'ima 0$akle ota%alima
1,3
koja ne sa$r*e aromate4 $o%"6ta i nano6enje kistom. Nije to%ljiv " %olarnim ota%alima7 i(o2%ro%ilnom
alkohol" etanol" i a'eton" %a se mo*e koristiti kao me8"2lak ka$a se ret"6 i(vo$i #ojama koje kao ve(ivo
sa$r*e .V:' .araloi$ D23H i sl. smole.
Tg ra(nih vrsta regalre(a varira o$ smola tek"-ih na so#noj tem%erat"ri 0Tg na 2HH o;4 $o onih koje
omek6avaj" tek na ?, o;. Stari %ro'esom 5otokemijski i(a(vane a"tooksi$a'ije. Starenjem ne *"ti ali #e(
$o$avanja sta#ili(atora %ostaje krtNkrhak. .re$vi8a se $a -e sta#ili(irani /egalre( #iti je$an o$ najsta#ilnijih
%roi(vo$a " $ana6njoj kon(erva'iji 0sta#ilniji je o$ :rkona4.

6D0G VOSKOVI

Voskovi se sastoje o$ $"gih lana'a "gljikovo$ika kiselina alkohola
estera $"golan!anih kiselina i vi6ih alkohola ili smjese ovih s%ojeva.
Voskove i(gra8"j" .asi;eni s)o*e-i 6to re("ltira njihovom e&i*so&
sta:ilno4;u0 Starenjem vosak ne oksi$ira niti %olimeri(ira. Na*alost
vosak %enetrira " materijal i ne mo*e se %ot%"no "kloniti %a s%rje!ava
"%otre#" $r"gih materijala. Ne%olaran je i ne %rihva-a $r"ge materijale
koji s" %olarniji o$ njega. U kon(erva'iji se smatra $a XX (atvara vrata
(a sve mog"-nostiL.
Vosak se koristi o$ najranijih vremena. U starom Egi%t" "%otre#ljavao
se (a lije%ljenje (a %ovr6insk" (a6tit" #ojenih %rema(a i sk"l%t"ra i "
gra$nji #ro$ova. Gr'i i /imljani ga tako8er koriste kao vo$one%romo!ivi materijal. Naj%o(natija njegova "%otre#a je
kao ve(ivo %o(natih <aM"mskih %ortreta " Egi%t" i( rimskog %erio$a.
Vosak se koristi kao materijal (a mo$eliranje i lijevanje (a (a6tit" i %oliranje kao sastojak slikarskih me$ija
kom%onenta vo6tanosmolnih masa (a $"#liranje " resta"ra'iji " im%regna'iji krhkih materijala ili " tretman"
na#"#renog $rva s voskom kao 6to je %olietilenglikol koji se ota%a " vo$i. +oristi se i kao sre$stvo (a i(ola'ij"
kal"%a.
)#og to%ljivosti koja raste (agrijavanjem .a4tite i t!a*nosti/ voskovi s" i(nimno kvalitetan materijal (a %ovr6insk"
(a6tit" slika. Sastoj'i voska s" " najve-oj mjeri (asi-eni s%ojevi 6to re("ltira njegovom kemijskom sta#ilno6-" i
%ostojano6-".

2a lai!an*e slia voskovi se koriste na slje$e-e na!ine7
1. +ao dodata s&olno* oto)ini g$je $jel"j" kao )lasti?iato!i jer "s%oravaj" hla%ljenje ota%ala i %ro$"*"j"
vrijeme otvr$njavanja laka.
H. Vosak se koristi i kao sre$stvo .a &ati!an*e. &ikrokristali!ni vosak je neto%ljiv " hla$nim ota%alima %a se koristi
kao agens (a matiranje. Vosak se $i%er(ira " lak" laganim (agrijavanjem oto%ine.
>. +ao -o4tane )aste 0vosak P ota%alo 2Shite s%irit4 koje slikari ra$o koriste. )a t" svrh" s" naj%ogo$niji karna"#a
vosak i tvr$i mikrokristali!ni voskovi. Lak o$ karna"#a voska je malo sjajniji o$ mikrokristali!nog voska. .oliranjem
se molek"le voska %okre-" i mehani!ki sla*" !ime se %osti*e sjajna %ovr6ina karakteristi!nog vo6tanog sjaja.

$ea -o4tana )asta0
1,?
2 1 $io voska 0mikrokristali!nog ili %!elinjeg4 na vo$enoj k"%elji oto%i se "
2 H $ijela Shite s%irita
T-!da -o4tana )astaJ
2 H $ijela %!elinjeg ili mikrokristali!nog voska
2 1 $io karna"#a voska
2 1 $ijelova Shite s%irita

,. Vosak se tako8er koristi i .a .a4titu laa 0i(na$ $amar laka i njegovih sintetskih (amjena2ketonskih smola4. S
voskom se malo smanj"je sjaj ketonskog laka i "je$na!ava sjaj slike. )a inten(iviranje #oje o$govoran je lak koji je "
$irektnom kontakt" s #ojom. Vosak je i(vrsna (a6tita (a vlag" i %linove.

6D0G0 VRSTE VOSKOVA
Voskovi se %o %orijekl" $ijele na mineralne #iljne *ivotinjske i sintetske %olimer voskove. /a(lik"j" se %o tvr$o-i
krtosti lje%ljivosti sjaj" #oji it$. &ije6anjem voskova mog" se $o#iti o$re8ena svojstva ovisno o %otre#i. To%ljivi s"
" masnim ota%alima i svim ota%alima koja se mije6aj" s "ljem. )agrijavanjem na vo$enoj k"%elji ota%anje je #r*e i
%ot%"nije.
6D0G060 $ine!alni -oso-i
Ekstrak'ijom i( na5te $o#ivaj" se7
1. Pa!a?in -oso-i- %o sastav" s" "gljikovo$i'i %ara5inskog ni(a. Tali6ta s" im na =H2=3
I
;. +rti s" male jakosti
relativno s" trans%arentni. )#og ve-ih molek"larnih te*ina "gljikovo$ika kristali(iraj" " ve-im kristalima o$
mikrokristali!nih voskova. Imaj" 6irok" %rimjen" jer s" vrlo ot%orni sta#ilni i inertni.
H. $i!o!istali9ni -oso-i- imaj" tali6ta o$ 1I29=
I
;. Uglavnom se sastoje o$ visoko ra(granatih "gljikovo$ika.
Jako s" ot%orni i elasti!ni jake snage lije%ljenja %a se koriste kao konsoli$anti 0"!vr6-"j" krhke materijale4. Ne6to s"
%okrivniji o$ %ara5inskih voskova i manje s" sjajni. Engle(i %roi(vo$e ;osmolloi$ mikrokristali!ne voskove ra(nih
st"%njeva tvr$o-e. )a lakiranje se naj!e6-e koristi "os&olloid KF H. Tali6te m" je na ?,29I
I
;. &ikrokristalini!ni
vosak se ne ota%a " hla$nim ota%alima %a se koristi kao agens .a &ati!an*e " lakovima. Osim " Shite s%irit" ovi
voskovi se ota%aj" " ter%entin" %etrolej" i $r"gim #en(inskim 5rak'ijama.
Smjesa mikrokristali!nog i %ara5in voska %ri%remljena kao %asta " "gljikovo$i!nim ota%alima %re%or"!"je se .a
)oli!an*e a sastoji se o$7
1II g ;osmolloi$ ?IH
H= g %ara5in vosak ili .E vosak
>II ml ali5atskih "gljikovo$ika
T-!3a )asta mo*e se $o#iti (agrijavanjem (aje$no7
9I g ;osmolloi$ ?IH
>I g +etonske smole
1,9
HII ml ota%ala
&ije6a se $ok se smjesa ne ohla$i.
Ekstrak'ijom i( ra(nih vrsta "gljena treseta i #it"mena $o#ivaj" se7
>. $ontan -oso-i2 tali6ta s" im i(me8" 31 i 9H
I
;. Tvr$i s" i tamni %a se ne koriste " lakiranj" osim kao manji
$o$atak.
,. O.oe!it -oso-i 2 tali6ta s" im na ?I21II
I
;. &og" #iti $osta mekani ali ima i tvr$ih kao gi%s. Starenjem %ostaj"
sve tvr8i. Doja im tako8er varira o$ svijetlo*"te $o vrlo tamne.
=. "e!e.in -oso-i 2tali6ta si im na ,,233
I
;. .roi(vo8a!i im $anas $o$aj" !ak $o ?IO %ara5ina ili kolo5onij $a #i
i(gle$ali kao %!elinji vosak.
6D0G050 1il*ni -oso-i
14 Kandelila -osa (andila+/ $o#iva se i( trske Eu!o)ho!:ia ce!i?e!a
koja raste "glavnom " &eksik" i Teksas". F"tosme8e je #oje sli!an
karna"#a vosk" ali nije toliko tvr$ kao karna"#a.
H4 Ka!nau:a -osa $o#iva se i( li6-a #ra(ilske %alme "o)e!nicia
)!uni?e!a0 Vrlo je tvr$ i $osta sjajan. Tali se na ?H2?1
I
;. Vrlo je ot%oran.
Do$aje se $r"gim voskovima $a im %ovisi tali6te %ove-a tvr$o-"
ot%ornost sjaj smanji lje%ljivost na %ra6in" i ten$en'ij" $a ih mra(
kristali(ira. .roi(vo$i se "mjetno #ijeljen jer s" i naj5inije vrste $osta
tamne. +arna"#a vosak se sastoji o$ triter%ena i estera $"gih lana'a
alkohola i kiselina 0 maksimalni #roj atoma "gljika je =14.
'4 Ou!icu!Q -osa vrlo je sli!an karna"#a vosk". Do#iva se i( %almi "
Dra(il". Jesto se %ro$aje %o$ na(ivom karna"#a. Oso#ine s" im gotovo iste.
$4 Ja)an -osa l"!e sta#la Rhus -e!nici?e!a na %lo$ovima kao (elenkasti %rama(.
e4 Es)a!to -osa/ $o#iva se o$ es%arto trave Sti)a tenacissi&a. ."nski vosak kojeg s%ominje .linije #io je (a%ravo
es%arto vosak.

karna"#a vosak
6D0G0@0 Voso-i >i-otin*sog )o!i*ela
6+ P9elin*i -osa ima tali6te na oko 1,
o
;. Tem%erat"ra taljenja starenjem ostaje konstantna i #ila je je$na o$
(na!ajnih karakteristika " ranim anali(ama m"(ejskih materijala. Najkvalitetniji %!elinji vosak je onaj o$ mla$og sa-a
" kojeg %!ele jo6 nis" stavile me$. .!elinji vosak se sastoji o$ "gljikovo$ika s H=2>= atoma "gljika " molek"li estera i
slo#o$nih kiselina kojih ima 1HO. Ota%a se %ot%"no " kloro5orm" ;H;l
>
i tetraklormetan" ;;l
,
. .orastom
tem%erat"re raste m" to%ljivost i " $r"gim ota%alima kao 6to s" ter%entin Shite s%irit it$.
1=I
Od )!l*a-4tine se -osa 9isti tako $a se " sitnim koma$i-ima stavi " %os"$" s ve-om koli!inom vo$e i (agrijava na
tem%erat"r" ne vi6" o$ 3I
I
; $ok se ne oto%i. Nakon hla8enja na %ovr6ini se stvori vo6tana kora. Sve ne!isto-e koje s"
#ile " vosk" %a$n" na $no ili se %rilije%e o$o($o i str"ganjem "klone. .ost"%ak !i6-enja se mo*e %onoviti vi6e %"ta.
Dijeljeni %!elinji vosak koji se k"%"je " trgovini i(#ijeljen je kemijskim %"tem l"*inama ili kiselinama. )#og
mog"-ih ostataka ovih sre$stava mo*e kasnije $o-i $o o6te-enja #oje. Sta!i !ece)t i.:*el*i-an*a -osa je $a se vosak
rastali na vo$enoj k"%elji i rastaljen "ka%ava " %os"$" na%"njen" (asi-enom oto%inom sti%se. .os"$a se trese $a
vosak " ka%lji'ama %a$ne na $no. Vosak se va$i i $anima i(la*e rosi i s"n'". Ovim %ost"%kom se vosak i(#ijeli ali
%ostaje tvr8i. Nakon i(#jeljivanja %otre#no je vosak is%irati vo$om s"6iti i %onovo rastaliti. Je$an stari na!in
#ijeljenja #e( "%otre#e kemijskih sre$stava je $a se vosak %reto%i " vrlo tanak sloj i $r*i na s"n'" rosi (rak" je$an $o
$va mjese'a.
.!elinji vosak je sk"% %a ga !esto mije6aj" s lojem kolo5onijem ili %ara5inom. .atvorina se mo*e otkriti ka$ se vosak
re*e hla$nim no*em. Jisti %!elinji vosak se lije%i samo (a o6tri'" no*a $ok -e se %atvorina lije%iti sa strane.
5+ Stea!in se %roi(vo$i hi$roli(om "glavnom *ivotinjskih masti i ra(nih "lja. .o sastav" je smjesa masnih kiselina.
I(gle$om je sli!an #iljnim i *ivotinjskim voskovima ali se %o oso#inama ra(lik"je. Dijel je mastan na $o$ir. Ne&a
l*e)l*i-osti. Uglavnom se koristi " %roi(vo$nji svije-a i " ko(meti'i. U manjim koli!inama mo*e se $o$ati $r"gim
voskovima %ose#no ka$ im se *eli smanjiti lje%ljivost.
6D0G0A0 Sintetse t-a!i sli9ne -oso-i&a
60+ Polietilen glioli s" %olimeri etilen glikola nalik"j" voskovima. .olietilen glikoli manje molek"larne te*ine s"
tek"-ine %o%"t gli'erola. To)l*i-i su u -odi. Najvi6e se koriste " kon(erviranj" $rva koje je stra$alo o$ vo$e "
resta"riranj" ko*nih %re$meta ali i " lakiranj".
50+ Polietilen ( PE+ -oso-i s" niskomolek"larna vrsta %olietilena. Sli!ni s" %ara5in" i %olietilen glikolima.
.olietilen je sla#o to%ljiv na so#noj tem%erat"ri. Ota%a se (agrijavanjem 03I
o
;4 " "gljikovo$i'ima i
kloriranim ota%alima. Inertan je na mnoga organska ota%ala i vo$ene oto%ine kemikalija. .o$lije*e
5otooksi$a'iji "mre*avanj" i ra(gra$nji.


1=1
sintetski voskovi Q ta#elarni %rika( voskova 0 &.+.Ho(o2 Slikarstvometo$e slikanja i mterijali4











1=H
6K0 BI2IKALNA SVOJSTVA S$OLA I LAKOVA
6K060 TOPLJIVOST
To%ljivost smole " o$re8enom ota%al" (na!i $a se smola " njem" lako ota%a i $a $aje #istr" oto%in". Neto%ljivost
(na!i $a se smola " ota%al" ne-e oto%iti ili -e se oto%iti vrlo malo. :ko se mala koli!ina takvog ota%ala $o$a gotovoj
oto%ini smole ona -e se (am"titi ili -e se smola istalo*iti.
Sve smole koje se koriste (a %roi(vo$nj" lakova ota%aj" s" " ota%alima koja ne o6te-"j" os"6ene 5ilmove #oje a to s"
ota%ala niske %olarnosti. Nije$na smola ne (ahtijeva ota%alo ja!e %olarnosti o$ tol"ena.
#a&a! smola i njeni sintetski s"%stit"enti2etonse s&ole #"tilmetakrilati 0Pa!aloidi 1-CD i <21I4 mog" se oto%iti "
ota%alima najni*e %olarnosti u te4i& :en.ini&a (Rhite s)i!it+0
&etakrilati kao 6to je Pa!aloid 1-D5/ ota%aj" se " toluenu/ silenu ili $ietil #en(en". Poli-inilacetati tako8er
(ahtijevaj" *a9a ota)ala 0o#i!no se koristi tol"en4.
Ota%anjem moraj" %"kn"ti ve(e i(me8" molek"la %olimera 0smole4.To se $oga8a ka$ s" ve(e i(me8" %olimernih
molek"la i molek"la ota%ala je$nake ili ja!e nego i(me8" %olimernih molek"la. &olek"le ota%ala %enetriraj" "
%olimer "(rok"j" #"#renje o$jelj"j" molek"le je$n" o$ $r"ge i $ovo$e $o ota%anja smole 0slika H4.
:ko mo*e samo mala koli!ina ota%ala %enetrirati " %olimer takva ota%ala $jel"j" kao )lasti?iato!i. :%sor%'ija
takvih molek"la ota%ala "(rok"je #"#renje materijala koji on$a %ostaje 5leksi#ilniji. G"#itak %lasti5ikatora $ovo$i $o
krtosti materijala.

Slika 11. > .ro'es ota%anja smoleQ molek"le ota%ala %enetriraj" i(me8" molek"la smole "(rok"j" #"#renje i ota%anje smole 0#4



1=>
Ta#li'a 11. > To%ljivost smola " ota%alima
Etanol I(o%ro%anol :'eton 111 Trikloretan Tol"en Ahite s%irit
Eelak Eelak .&&: Damar Damar Damar
.VD &astiks .E&: &astiks &astiks .D&:
&astiks +etonske smole .D&: .E&: .&&:
+etonske smole .nD&: .V:; .D&: .E&:
.araloi$ D213 ;: .V:; .D&:
;N +etonske smole .V:;
.!elinji vosak
EV: .!elinji vosak i .E
0(agrijani4
To%ljivi nMlon `,I
I
; .E `?H
I
; .E`11
I
;

O#ja6njenje7 ;:G 'el"lo(ni a'etat ;NG'el"lo(ni nitrat EV:G etilenNvinil a'etat ko%olimer .D&:G%oli#"til metakrilat .EG%olietilen
.E&:G%olietil metakrilat .V:;G%olivinil a'etat .VDG%olivinil #"tiral

Smola se mo*e ota%ati " ve-em #roj" ota%ala. )a o$re8en" %rimjen" #iraj" se naj%ogo$nija ota%ala. O#i!no s"
na%isana kraj smole naj!e6-a i naj#olja ota%ala. Tako se n%r. .araloi$ D23H ota%a " tol"en" 0(a lakove4 " a'eton"
0 ka$ se koristi kao konsoli$ant (a kamen4 " nitrora(rje8iva!" etil alkohol" $ietil #en(en" it$.
Smole s vi6im relativnim molek"lskim masama tj. visko(nije smole (a$r*avaj" tragove ota%ala $"*e !ak %o
nekoliko mjese'i o$ smola s manjom relativnom molek"lskom masom. D"go $jelovanje ve-ine ota%ala nagri(a
ve(ivo " #oji. Slika se (ato ne nata%a lakom " kojem ima malo smole 0ret"6 lakovi sa$r*e manje smole4.
6K050 Viso.nost
Visko(nost je ot%or kojeg tek"-ina %r"*a gi#anj" s"sje$nih slojeva. Visko(nost je mjera (a "n"tra6nje trenje. )a
tek"-ine koje s" relativno ne%okretljive ka*e se $a s" visko(ne. Eto je relativna molek"lska masa smole manja manja
je i njena visko(nost. :ko s" molek"le " tek"-ini $"ga!ke i ra(granate te*e se gi#aj" %a visko(nost raste.
.oje$nostavljeno to je oso#ina oto%ine $a #"$e " manjoj ili ve-oj mjeri tek"-a " o$re8enom ota%al" %ri $anoj
tem%erat"ri. .ri o$re8enoj tem%erat"ri i kon'entra'iji smole " lak" -i4e ;e :iti teu;a oto)ina s&ole o*a i&a
&alu -iso.nost/ %a -e se lak #olje i(livelirati0 Stvorit -e se mikrosko%ski ravnija 0gla8a4 %ovr6ina na lakiranoj sli'i
6to -e re("ltirati ja!im (asi-enjem #oja i ja!im sjajem. Visko(nije smole mog" se #olje i(livelirati ako se koriste
s%oro hla%ljiva ota%ala. Na %rimjer "%otre#om $ietil#en(ena koji s%orije is%arava .araloi$ D 3H -e se #olje livelirati
i inte(ivirati #oje isto kao $amar i njegove sintetske (amjene2 ketonski lakovi.
6K0@0 T-!do;a
Lak mora #iti tvr$ jer 6titi slik" o$ mehani!kog o6te-enja. Neki lakovi s" tvr$i ali krti nis" $ovoljno elasti!ni i
%"'aj".
2 tvr$e lakove $aj"7 .araloi$ D213 .araloi$ D23H
2 vrlo tvr$e lakove $aj"7 $amar i ketonske smole
1=,
6K0A0 Tg ( glass t!ansition te&)e!atu!e+
To je tem%erat"ra i(na$ koje smolni 5ilm %rela(i i( tvr$og staklastog " manje tvr$o i malo lje%ljivo 0(a %ra6in"4
stanje. Eto je Tg neke smole vi6i o$ so#ne tem%erat"re ve-a je i tvr$o-a 5ilma. )a to%lijeg vremena %ra6ina -e se
lije%iti na lak kojeg je Tg smole manji o$ >I
o
;

.
Tg M
F
" s&ola
2 $amar.........................................................$aleko i(na$ so#ne tem%erat"re
2 :V H 0ketonska smola4.............................$aleko i(na$ so#ne tem%erat"re
2 .V:2 :T:; 0%olivinil a'etatna smola4...................11
2 .araloi$ D 2 13.......................................................=I
2 .araloi$ D 2 3H.......................................................,I
6K0G0 K!tost ( elasti9nost+
Elasti!nost je s%oso#nost laka $a o$olijeva stres" sili raste(anja i tla!enja.
2elasti!ni s" ....................araloi$i D2 3H .araloi$ D2 13
2 sre$nje elasti!ni...........%olivinil a'etatni lakovi
2 krti s" ..........................ketonski lakovi $amar mastiks
Do$atkom %lasti5ikatora %ove!ava se elasti!nost laka.
6K0C0 Relati-na &oleulsa &asa
O%-enito 6to je relativna molek"lska masa ve-a ve-a je visko(nost %ovr6inska tvr$o-a elasti!nost i Tg.
Damar i mastiks i ketonski smole (#og male relativne molek"lske mase i manje visko(nosti smola $o(voljavaj" ve-i
sa$r*aj smole " oto%ini i ve-" mo#ilnost molek"la %otre#n" (a liveliranje laka. )#og male relativne molek"lske mase
njihovi lakovi s" manje elasti!ni o$ smola s velikom relativnom molek"lskom masom kao 6to s" akrilne smole.
6K0D0 S)oso:nost .asi;i-an*a (inten.i-i!an*a :o*e+
Veliki sjaj slike i (asi-enost #oje nis" "vijek neo%ho$ni. Sjaj %ovr6ine ovisi o njenoj glatko-i. Glatke %ovr6ine s"
sjajne (#og re5leksije. )ato glatko oslikane %ovr6ine imaj" inten(ivnije #oje. Na hra%avim %ovr6inama $ola(i $o
$i5"(ne re5leksije 6to smanj"je sjaj %ovr6ina %ostaje mat a inten(itet #oje je manji. Na slikanom sloj" hra%avost
"(rok"j" !esti'e %igmenta koje str6e i( %ovr6ine #oje. +o$ starih slika koje s" !esto !i6-ene (#og is%iranja ve(iva
i(me8" !esti'a %igmenta hra%avost je %ove-ana.
Indes !e?!aci*e
Damar ima visoki in$eks re5rak'ije %a -e %igmenti $o#iti ve-e (asi-enje #oje. .araloi$ D 3H ima manji in$eks
re5rak'ije o$ $amara i ne $aje $ovoljno $"#ine i l"minis'en'ije sli'i. )#og niskog in$eksa re5rak'ije %olivinila'etatna
smola malo mijenja (asi-enost #oje.
Indesi !e?!aci*e -e.i-a
2 laneno "lje 0svje*e 4................1,?
1==
2 laneno "lje ostarjelo ...............1=3
2 $amar..................................... 1=>1
2 ketonska smola :A H.............1=H
2 .araloi$ D 3H.........................1,?3
2 %olivinil a'etatna smola...........1,13

+ona!ni i(gle$ laka ovisi o i(#or" ota%ala veli!ini molek"la oto%ljene smolevisko(nosti laka a$itivima
0%lasti5ikatori i sre$stva (a matiranje4 meto$i a%lika'ije.
Nisa -iso.nost $o(voljava #olje liveliranje 5ilma $aje m" gla8" %ovr6in" smanj"je rasi%anje svjetlosti i na taj
na!in %oja!ava inten(itet #oja. $ala -eli9ina &oleula omog"-"je ka%ilarn" %enetra'ij" " 5ilm #oje %o%"njavanje
mikrosko%skih 6"%ljina i na taj na!in ja!e (asi-enje oso#ito na tamnim %osnim ili is%ranim mjestima.
I.:o! ota)ala je (na!ajan jer ota%ala koja s%orije hla%e omog"-"j" #olje liveliranje i %enetra'ij" laka. U%otre#om
jako hla%ljivih ota%ala hla$i se %ovr6ina laka i okolni (rak na %ovr6ini se kon$en(ira vo$ena %ara " kojoj smola nije
to%ljiva i 5ilm laka %ostaje (am"-en.
$etoda a)liaci*e/ koja je ve(ana "( i(#or ota%ala mo*e najvi6e "tje'ati na i(gle$ laka. Nano6enje isto& (ahtijeva
s%orije hla%ljiva ota%ala i $aje ja!a (asi-enja nego nano6enje %rskanjem. Smanjivanje sjaja %rilikom nano6enja laka
kistom i(vo$i se #risanjem 0otiranjem4 laka kistom ili l"%kaj"-i ga $ok se Kste*eL. Na ovaj na!in mo*e se %osti-i
tanka i %ol"sjajna %ovr6ina. +o$ ketonskih lakova i ko$ .araloi$ D 3H mora se stati %ije nego lak %ostane lje%ljiv.
Nano6enjem )!salico& mo*e se %osti-i ras%on o$ sjajnog $o mat. S%rejanje %o$ ve-im tlakom s ve-e "$aljenosti s
#r*im %omi'anjem %rskali'e i ota%alima koja #r(o hla%e $aje vi6e mat i(gle$ slike i manji inten(itet #oja. )avr6ni
5ilm s #lagim sjajem Kkao lj"ska o$ jajaL mo*e se %osti-i %rskanjem $vaj" tankih 5ilmova laka tako $a se $r"gi 5ilm
na%rska samo nekoliko min"ta nakon %rvog i to sa smanjenim %rotokom laka. &la( laka koji " sitnim ka%lji'ama
lagano %a$a na %ovr6in" slike "(rok"je mat i(gle$.
Plasti?iato!i s" $o$a'i koji lak !ine elasti!nijim a %onovno ota%anje laka lak6im. U t" svrh" se koristi manji
$o$atak nekog nekrtog voska mek6e lak smole ili mali $o$atak "lja 0naj!e6-e i naj#olje makovog ili "g"6-enog
lanenog4.
6K0K0 Sta:ilnost laa
Sta#ilnost laka se o!it"je kro( tri 5aktora760 Sta:ilnost :o*e (na!i $a 5ilm laka ostaje #istar i #e(#ojan da ne >uti. O$
lakova koji se $anas koriste $amar starenjem najja!e %o*"ti %ose#no ako se kao ota%alo koristi ter%entin. &astiks
*"ti #r*e i ja!e o$ $amara i $anas se (#og toga gotovo ne koristi %ose#no " resta"ratorskoj str"'i. +etonske smole s"
njihove sintetske (amjene i *"te $aleko manje. .araloi$ D 3H i .V:; smole ne *"te.
$iskolora'ija i $e5orma'ija laka
1=1
50 Sta:ilnost !e-e!.i:ilnosti
Ostarjeli lak mora #iti rever(i#ilan. &ora (a$r*ati s%oso#nost ota%anja " ota%alima s kojima je #io %ri%remljen 0#laga
ota%ala koja ne-e o6tetiti sloj #oje ko$ event"alnog "klanjanja laka %rilikom resta"ra'ije slike4. Naro!ito s" la("re
osjetljive na ota%ala. U me$ij" (a slikanje la("ra !esto je $io "lja (amijenjen lakom 0$amar ili mastiks4 jer laneno
"lje *"ti a time se %osti*e i ve-a %ro(irnost i $"#ina la("ra. Umjesto $ijela lanenog "lja " me$ij se !esto $o$avalo
makovo "lje koje manje *"ti ali $aje manje !vrst i manje ot%oran 5ilm. Dakle la("re s" !esto vrlo osjetljive na
ota%alo koje se koristi (a ski$anje laka %a tre#a koristiti samo #la*a ota%ala koja ne o6te-"j" #oj".
/ever(i#ilnost laka je %rvi "vjet kojega smola mora is%"njavati $a #i se "o%-e mogla koristiti " slikarstv" i
resta"riranj". Tako %araloi$ D23H (a$r*ava rever(i#ilnost i ostaje ne%romijenjen HII i vi6e go$ina.
@0 Ke&i*si )!ocesi
+emijski %ro'esi koji $ovo$e $o %romjena " str"kt"ri s" osidaci*a koja mo*e i(a(vati %"'anje molek"larnih lana'a
0naro!ito s%ore$nih lana'a4 6to $ovo$i $o sla#ljenje laka ili %ove(ivanje molek"larnih lana'a u&!e>a-an*e& 6to
"(rok"je krtost i sve te*" to%ljivost. )#og oksi$a'ije %rimjesa " smolama $ola(i $o %romjene #oje. Lakovi %ostaj"
*"ti. Damar i mastiks starenjem ra%i$no oksi$iraj" i (ahtijevaj" (a "klanjanje ja!a %olarna ota%ala koja 6tete sloj"
#oje kao 6to s" tol"en ksilen a'eton ili alkoholi koji " $"*em kontakt" s #ojenim slojem mog" "(rokovati ota%anje
sloja #oje.
&aterijali se %o sta#ilnosti #oje rever(i#ilnosti i str"kt"rnoj sta#ilnosti klasi5i'iraj" %o Belle!u " klase7
A lasa 2 materijali koji (a$r*avaj" sve svoje oso#ine $"*e o$ 1II go$ina 0.araloi$ D2 3H i .V:;4.
1 lasa2 materijali koji (a$r*avaj" sve svoje oso#ine HI21II go$ina 0#"tilmetakrilati $amar i ketonske smole 4.
" lasa2 materijali ko$ kojih se (a%a(e %romjene (a manje o$ HI go$ina 0$amar oto%ljen " ter%entin" mastiks 6elak4.

Svjetlost %ose#no "ltralj"#i!aste (raka koje s" energijom #ogatije o6te-"j" lakove. Sta:ili.ato!i s" $o$a'i koji
%o#olj6avaj" sta#ilnost laka i %ro$"*"j" m" vijek trajanja. Djel"j" kao inhi#itori antioksi$ansi i UV a%sor#eri. U
lakovima se koriste samo #e(#ojna sre$stva..

S!edst-a .a &ati!an*e $o$aj" se lakovima $a #i se smanjio sjaj a time i (asi-enost #oja. Danas se najvi6e koriste
&i!o!istali9ni -oso-i 0;osmolloi$ ?I H 4 ili ae!osol silica 0SiO
H
4 " malim koli!inama. +a$ se (a matiranje
koristi %riro$ni %!elinji vosak tre#a m" $o$ati malo karna"#a voska ili nekog $r"gog tvr$og voska naj#olje
mikrokristali!nog kako #i se %ovisio Tg tvr$o-a i smanjila lje%ljivost na %ra6in". Vosak se mo*e $o$ati " koli!ini $o
,3O " o$nos" na s"h" smol". :erosol sili'a se o#i!no $o$aje " koli!ini 12HO na koli!in" laka 0maksimalno $o 1?O
na "k"%n" !vrst" tvar " lak"4.
Vosa us)o!a-a st-!dn*a-an*e laa jer "s%orava hla%ljenje ota%ala koje ostaje $"*e " kontakt" sa slojem #oje i
mo*e ota%ati ve(ivo #ojenog sloja.

1=3
jos je$an %rimjer tamnjenja laka i o!i6-ene %ovr6ine


6K0O0 Po-i*esni )!egled u)ot!e:e lao-a
0 sa*etak %rema D.Voki-"4

Egi)at2 kori6teni s" #al(ami sta#ala i smole rastaljene "lj". Na nekim %re$metima i lijes" i( 1>II. g. %ne. na8en je
lak sa malim $o$atkom voska lako to%iv " alkohol" i #e( o6te-enja %o$loge2 vjerojatno se ra$i o %riro$nom #al(am"
koji je vrlo vr"- nanesen na #oj". Na ljesovima i( 1III g. %ne. Na8en je lak o$ mastiksa " "lj". /a$i se o 'e$rovom
"lj" jer nije jo6 #ilo %o(nato laneno "lje. Stari "ljni lakovi (#og g"sto-e morali s" se nanositi (agrijani na s"n'"
!esto s" "trljavani $lanom.
U Pe!.i*i/ Kini/ Indi*i a kasnije i " Ja%an" nala(imo na sli!ne lakove. .ose#no je (animljiv !"veni kineski lak koji se
koristi ve- oko 11II. g. %ne. /a$i se o i(l"!evini t(v. Lak sta#la. Ovaj lak s"6i se i " vla*noj atmos5eri %ri HI a
0oksi$a'ijom en(ima4 kao i na HII a 0oksi$a'ijom4 . S"6i kro( =21 sati a nanosio se i " $o 1I slojeva 0 " Ja%anskoj
"mj.4.Do$atkom t"ng "lja 0HIO4 smanj"je m" se krtost lak6e se %olira. Ovaj lak je vrlo ot%oran i imao je ra(n"
"%otre#" ali ne$ostatak m" je nerever(i#ilnost i tamni ton. U 1?. st. Dola(i " Evro%" !esto (amijenjen kom#ina'ijom
ko%ala i lanenog "lja sa $o$atkom ter%entina 0 ili alkohola4.
1=?
Na$alje Plini*e s%ominje gr!kog slikara :%ellesa koji stavlja na svoje slike sloj t(v. atrament"ma nek" vrst"
tamnijeg laka kojim %osti*e i(vanre$ne e5ekte $"#inskog svjetla. .ret%ostavlja se $a je rije! o as5alt" 0 5os. smola lo6e
svojstvo joj je omek6avanje %o$ "tj. to%line (#og !ega ima ne%o*eljn" ten$en'ij" %ro$iranja tj. 6irenja kro( slojeve
slike kojima $aje tamno sme8i ton4 oto%ljenom " ter%entin" ili %etrolej". )animljivo je $a je ter%entin i %etrolej
%o(nat ve- ,1I g. %rije +rista %a i%ak $o 1?.st "glavnom naila(imo na "%otre#" "ljenih lakovaZb
.linije tako8er s%ominje mastiks i tere#int.
Lucca &anusc!i)t i( ?. st. navo$i slije$e-i vrlo kom%li'irani re'e%t (a lak7
2 laneno "lje
2 smola #ora
2 gal#an %er(ijska smola
2 'vijet to%ole
2 g"ma #a$ema
2 smola jele i ari6a
2 5rankin'ese smola i( :5rike ili :(ije
2 mirha tro%ska smola
2 mastiks
2 san$arak ili jo6 #olje jantar
2 tre6njina g"ma
Sve smrvi " "lje (agrij na %e-i #e( %lamena 0 $a ne ki%ib 4
650st0 Teo)hilus s%ominje t(v. X5ornisX o$ san$araka 0 re'entna smola o$ !em%resa i( sjev. :5rike ili #orovi'e
i"nis%er"s 4 i $va na!ina %ri%reme7
1. smola i "lje ota%aj" se sk"%a
H. %rvo rastali smol" %a "lij " vrelo "lje2 ovaj na!in je #olji
X5ornisX se mije6a i t"!e $ok se %ost"%no hla$i.
San$arak sli!i na mastiks ali je 'rvenkast jako tamni ali manje o$ kolo5onija.
Ime l"ke " sjev. :5ri'i C Dereni'e vjerojatno skriva %orijeklo rije!i verni'e G vernis 5irnis na(iv (a lak .
Od 650 L 6G0 st. "glavnom se koristio mastiks ili san$arak rastaljen " lan. "lj" sa $o$a'ima kolo5onija ol. #ijele ili
*"te 0 sikativno $jel. 4 nastr"ganog olova0b "k"ha se ili ostavi " lak" 4 orahovog "lja ra(nih #al(ama (atim jantar i
ko%alne smole #jelanjak kao lakY
+olo5onij2 $"go $r*i ota%alo %a je lje%ljiv (a %ra6in" i lo6e $jel"je na sloj #oje is%o$ laka (#og %ris"stva ota%ala #r(o
tamni krt je
+o%ali 7 re'entni meki2&anila i tvr$i 5osilni2)an(i#ar. /astale se i $o$aj" " vrelo "lje kao i san$arak.O$ 11.st
"o#i!ajen je $o$atak ota%ala ra$i lak6e ra(ma(ivosti laka.
1=9
T(v. vo$eni lakovi2 lakovi s" na #a(i #jelanjka g"miara#ike g"ma tre6nje i #a$emaY
6G0st0 1olon*si &anusc!i)t 7 2H $ijela j"ni%era 0 san$arak2i"nis%er"s4
2H $ijela "lja lana
2 k"haj %ola sata
6C0st. %rvi %"t se s%ominje Den(oj tamna smola sa S"matre oto%ljena " alkohol" Leonar$o $o$aje sjeme gor"6i'e
0sen5Z4 " lak A!&anini ve- " > o$ = re'e%ata ne s%ominje "lje kao lak ve- smole i #al(ame " ota%alimaQ n%r. #al(am
jele tj. stras#"r6ki ter%entinski #al(am oto%ljen " %etrolej".
U 11. i 13. st. raste "%otre#a ter%entina " slikanj" i lakiranj" koristi se i lavan$ino "lje alkohol i %etrolej.
#e $aQe!ne $aje vi6e o$ 1I re'e%ata mje6avina smolno2"ljnih lakova i ota%ala nave$imo samo $va %rimjera7
lavan$ino "lje vene'ij. ter%entin mastiks
ven.ter%. ter%entin san$arak 0ili mastiks4 P %ar ka%i "lja (a ja!i sjaj i elasti!nost
Tako8er se koriste i vo$eni lakovi naj!e6-e kao %rivremeni lakovi o$ t"tkala #jelanjka i g"ma.
6K0 i 6O0 st0 o#ilje*ava %omo$nost imitiranja starih majstora i "%otre#a toniranih tamnih lakova ra$i stvaranja %atine s
je$ne strane $ok istovremeno se koriste i %ro(irni #e(#ojni lakovi.
19.st. !esta "%otre#a #jelanjka kao %rivremenog laka. Ukoliko se ne (amjeni svako tri tje$na %ostaje nerever(i#ilan
(am"ti se i %osivi kro( %ar mjese'i neto%iv ni " rog. ota%alima. Neka$ je ovaj sloj ostao is%o$ smolnog laka i nar"6io
i(gle$ slike
nave$imo i%ak re'e%t7 2 #jelanjak se ist"!e " %jen" 0$o$a se =O 6e-era ili gli'erola kao %lasti5ikatora 4 i ostavi H, sata
$a se %jena oto%i ra(rije$i se sa vo$om 0 s alkoholom 171 4 $a #"$e elasti!niji.
Naila(imo na $va %rist"%a lakiranj" " 19.st.7 homogeni i nehomogeni s o#(irom na to $a li iste smole koriste "
slikanj" i lakiranj" ili ra(li!ite. +o$ homogenog lak6e je o6tetiti smol" " la("ri ka$ se ski$a lak i slika je sklonija
krakeliranj". )ato je lak6e resta"rirati nehomogeni lak. Je$no je rje6enje ostavljanje tankog sloja homogenog laka koji
-e #iti trajni a (atim stavljanje nehomogenog sloja koji -e se resta"rirati.
Jak i " 19. st. ima jo6 "%otre#e #al(ama i kolo5onija " lakiranj" slika a %re%or"!"je se i $avanje tankog %ri%remnog
nama(a lanenog "lja sa malo lavan$inog $va $ana %rije nano6enja laka kako #i se smanjio stres ste(anja laka.
6K5O. je go$ina ka$ se %o!eo koristiti da&a! $o $anas kori6ten je$na o$ najva*nijih %riro$nih smola (a lakove "(
mastiks.
8 d-adeseto& stol*e;u o$ >I2ih go$ina %o!inje "%otre#a akrilnih i %va' smola (atim ketonske alki$ne al$ehi$ne
"gljikovo$i!ne nitro'el"lo(ne silikonskeY
Lak 6titi slik" o$ $o$ira i vlage (ra!enja i %linova a estetski $aje sli'i "je$na!en sjaj ili matira te inten(ivira
#oj"../et"6 lak je " %rin'i%" o#i!an lak ali manje kon'entra'ije a koristi se (a "je$na!avanje sjaja matiranih $ijelova
n%r. te kao %rivremena (a6tita.
Va*no je s%omen"ti i -osa koji je kori6ten (a slikanje jo6 " starom vijek" i anti'i0 %a i (a (i$no slikanjeb4 no o$ 9.
$o 11 st. rijetko se s%ominje a $o 19.st. ne koriste se vo6tani lakovi.Vosak " o#lik" vo6tane %aste o$li!na je (a6tita
kako (a slikani sloj tako i (a lak sam 0naro!ito (a $amar4 jer stvara $o$atni (a6titni sloj o$ vlage i agresivnih %linova
0s"m%ornih4.Vosak kao $o$atak lak"2 lak matira %lasti5i'ira mo*e se nanijeti kao %asta o$ %!elinjeg voska sa
$o$atkom karna"#a voska ili samo o$ 'osmoloi$ h?I tj. mikrokristali!nog voska. +arna"#a se tako8er mo*e samo
lagano (agrijati i nanositi na slik" trljanjem.;osmoloi$ h?I tvr8i je o$ %!elinjeg voska %a " njem" ne ostaje trag %rsta
%ra6ina i lako se %olira (#og kristali!nosti.
11I

6O0 LJEPILA
Lije%ljenje je %ost"%ak %ove(ivanja $va tijela "( "%ora#" lje%ljivih materija. U resta"ra'iji i kon(erva'iji materijala
lje%ila moraj" (a$ovoljavati %ose#ne "vjete. Lje%ila %o%"njavaj" %ra(nine i(me8" tijela i %ove("j" ih $ovoljno jakom
ve(om koja ne smije #iti !vr6-a o$ materijala koji se lije%e. +o$ o6te-enja o#jekta tre#a %"kn"ti lje%ljeni s%oj a ne
sam o#jekt. Lje%ilo se nakon o!vr6-ivanja tre#a 4to &an*e ste.ati0 &ora #iti !e-e!.i:ilno $a #i (a$r*alo svojstvo
"klanjanja #e( o6te-enja o#jekta. Lje%ilo ne s&i*e i.a.-ati e&i*se ni ?i.i9e )!o&*ene o:*eta. Sloj lje%ila tre#a
$a je 4to tan*i0
Lje%ilo mora imati -eliu adhe.i*u %rema materijal" kojega lije%i i -eliu ohe.i*u i(me8" vlastitih molek"la. )ato
lje%ila imaj" jake %olarne gr"%e " svojim molek"lama. :$he(ija i kohe(ija #a(irane s" na ve(ama i(me8" molek"la.
Ve(e i(me8" %olarnih materijala ja!e s" nego i(me8" ne%olarnih.
.rilikom nano6enja lje%ilo mora imati &alu -iso.nost mora #iti tek"-e kako #i moglo &o9iti )o-!4inu %rekriti je
istisn"ti (rak i $r"ge a%sor#irane materijale i %enetrirati " materijal kojega lije%i. Visko(nost tek"-ine je mjera njene
%okretljivosti. Tek"-ina je %okretljivija 6to ima manj" visko(nost. .orastom tem%erat"re sla#e sile i(me8" molek"la
%a se visko(nost smanj"je.
Da #i lje%ilo mo!ilo %ovr6ine na koje se nanosi njegova )o-!4insa na)etost mora #iti manja o$ materijala kojega
lije%i. Ta$a s" %rivla!ne sile i(me8" lje%ila i materijala kojega lije%i ve-e o$ %rivla!nih sila i(me8" molek"la lje%ila.
)a smanjenje %ovr6inske na%etosti $o$aj" se ten(i$i.
Na%etost %ovr6ine je ot%or tek"-ine koji ona %r"*a %ove-anj" %ovr6ine. )#og na%etosti %ovr6ine svaka se %ovr6ina
nastoji i(gra$iti sa 6to manjim "tro6kom energije o$nosno sa 6to manjom mog"-om %ovr6inom a to je k"gla 0ka%lji'e
ki6e4. :'eton ima mal" na%etost %ovr6ine i ra(lit -e se %o svakoj %ovr6ini. Vo$a ima velik" %ovr6insk" na%etost kao i
ve(iva koja se ota%aj" " vo$i 0na #a(i vo$e4. +a$ se vo$a %rolije %o masnom stakl" stvarat -e k"gli'e jer s" %rivla!ne
sile " vo$i ve-e nego i(me8" vo$e i masti. .o !istoj staklenoj %ovr6ini vo$a -e se ra(liti jer staklo ima %"no ve-"
%ovr6insk" na%etost o$ vo$e. .rivla!ne sile i(me8" molek"la vo$e i stakla ja!e s" nego i(me8" samih molek"la vo$e
%a vo$a mo!i staklo.
Lje%ilo mora mo!iti %ovr6in" materijala " ka%ilarama i $i(ati se " ka%ilari %ori ili %"kotini Visina $o koje tek"-ina
%enetrira " ka%ilarama o$re8ena je visko(no6-" %ovr6inskom na%eto6-" tek"-ine kao i ka%ilarnim $jelovanjem.
Tek"-ine koje mo!e stijenke %os"$e " ka%ilarnoj se 'ijevi $i*" i(na$ ra(ine tek"-ine " %os"$i " koj" je 'ijev
"ronjena. Ova %ojava na(iva se a)ila!no d*elo-an*e. )a %osti(anje $o#re %enetra'ije o#jekta %o*eljne s" tek"-ine
ve-e %ovr6inske na%etosti i niske visko(nosti. )ato je (a mo!enje svake %ovr6ine %ri lje%ljenj" %otre#no %osti-i neki
o)ti&u& na)etosti %ovr6ine lje%ila koji omog"-ava maksimalno ka%ilarno $jelovanje. .ovr6inska na%etost lje%ila
re$"'ira se olio *e )ot!e:no a ne koliko je mog"-e.
Lje%ila koja sa$r*e organska ota%ala !ija je %ovr6inska na%etost relativno niska lako se ra(lijevaj" i %enetriraj" "
materijal ve-e %ovr6inske na%etosti kojega s%ajaj" ili "!vr6-"j".
Lje%ilo #olje %rijanja na hra%av" nego na glatk" %ovr6in" jer je ve-a ras%olo*iva %ovr6ina na kojoj lje%ilo $jel"je.
.ovr6in" (a lje%ljenje tre#a %ri%remiti 0 o!istiti o$ %rljav6tine %ra6ine masno-e $a se lje%ilo ra(lije %o njoj4.
111
Slika 19.1 O$vajanje slojeva slike
Lje%ljenje je je$an o$ najstarijih na!ina s%ajanja. )a lje%ljenje se o$ najstarijih vremena koristi kolo5onij lateks
ka"!"ka ka(ein lje%ila na #a(i #jelan!evina *ivotinjskog %orijekla 6kro# $ekstrin 'el"lo(ni esteri 'el"lo(ni eteri.
Najnovija lje%ila %roi(ve$ena s" sinteti!kim %"tem %ro'esom %olimeri(a'ije 0 5enol 5ormal$ehi$ne smole
%olimetakrilne smole %olivinil a'etatne smole %oliesterske smole e%oksi smole %oli"retanske smole it$.4.
$"#liranje
6O060 POLI$ERI
.olimeri 0gr!. %olM G mnogo meros G $io4 s" visoko molek"larni organski s%ojevi koji nastaj" %ro'esom
%olimeri(a'ije. .olimeri(a'ija je %ro'es %ove(ivanja velikog #roja malih molek"la 2 &ono&e!a " makromolek"l" 2
)oli&e!.
.olimeri nastaj" a$i'ionom i kon$en(a'ionom %olimeri(a'ijom.
1. Adiciona )oli&e!i.aci*a mog"-a je ko$ ne(asi-enih s%ojeva koji " molek"li imaj" $vostr"k" kovalentn" ve(".
.olimeri(a'ija se o$vija mehani(mom slo#o$nih ra$ikala. &onomerima se $o$a mala koli!ina ini'ijatora 0na %rimjer
organski %eroksi$4 koji se %ri %ovi6enim tem%erat"rama s%ontano ras%a$aj" " ra$ikale. /a$ikali $ovo$e $o 'ije%anja
$vostr"ke ve(e " molek"li monomera i %o!inje rast lan'a. Lana' raste kao %olimer ra$ikal. /eak'ija se mo*e
(a"staviti s%ajanjem $vaj" %olimer ra$ikala ili na $r"gi na!in (#og ometanja $aljnjeg rasta lan'a. .oje$nostavljeni
%rika( %olimeri(a'ije vinil klori$a je7
11H
n ;H
H
G;H;I 0;H
H
2;H;I4
n
vinil klori$ %olivinil klori$ 0 .V;4
Veli!ina molek"la ovisi o st"%nj" %olimeri(a'ije kojega je mog"-e reg"lirati. O veli!ini makromolek"la ovise i
svojstva sinteti!kih tvari. .rimjeri'e %olietilen !ije s" molek"le %rosje!ne $"ljine o$ samo 3= %ove(anih molek"la
etilena tvar je sli!na vosk" koja se tali na 31
I
;. .olietilen %roi(ve$en istim %ost"%kom ali %rosje!no s 1>II !lanova
" lan'" *ilav je i elasti!an materijal i(vrstan je i(olator a tali se tek na 11H
I
;.
Ko)oli&e!i.aci*a je %olimeri(a'ija $va ili vi6e monomera. +o%olimer etilena i vinil a'etata %o(nato je lje%ilo %o$
na(ivom EV:. +o%olimeri s" Kleg"reL " kemiji "mjetnih tvari.
Svojstva %olimera ovise o ni(" 5aktora7 kemijskom sastav" makromolek"la veli!ini 0relativnoj molek"lskoj masi4
molek"la koja ovisi o st"%nj" %olimeri(a'ije o#lik" makromolek"la o st"%nj" "mre*anosti o me8"molek"larnim
silama o stereoreg"larnosti 0%rostornom ras%ore$" %onavljaj"-ih gr"%a ili atoma i "!estalosti monomera "
ko%olimerima4 o sre8enosti makromolek"la o$nosno st"%nj" kristalnosti.
.rema molek"larnoj str"kt"ri %olimeri se $ijele na $"golan!ane 0linearni i ra(granati4 i "mre*ane.
6O06060 #ugolan9ani )oli&e!i
Linea!ni )oli&e!i sastoje se o$ nitastih o%r"*enih ili kl"%!astih molek"la koje se iste(anjem lako sla*" " stanje s
orjentiranim tj. sre8enim molek"lama koje je karakteristi!no (a kristalne tvari. )a njih ka*emo $a imaj" H!istalnu
g!a3u<0 O$lik"j" se i(vanre$no $o#rim mehani!kim oso#inama i relativno visokim tali6tem. U ov" gr"%" %olimera
s%a$aj" (asi-ena %oliesterska vlakna i 5ilmovi 0%rimjeri'e &elineR 5ilm je ot%oran na $jelovanje to%line i ota%ala
koja se koriste " resta"ra'iji4.
Ra.g!anati )oli&e!i sastoje se o$ lana'a koji na manjoj ili ve-oj "$aljenosti imaj" ogranke. &olek"le ovakvih
%olimera se te*e sla*". .olimeri imaj" ne%raviln" nesre8en" a&o!?nu g!a3u. O$lik"j" se velikom *ilavo6-".
Omek6avaj" i %rela(e " visko(no stanje na ni*im tem%erat"rama o$ kristalnih %olimera.
+o$ velikog #roja %olimera %ostoje %rijela(ni o#li'i ka$a s" " amor5nom %olimer" samo %oje$ina %o$r"!ja %ravilno
orjentirana %a ih na(ivamo d*elo&i9no !istalni&. St"%anj kristalnosti "tje!e na svojstva %olimera %rema %ona6anj"
na %ovi6enoj tem%erat"ri kao i na mehani!ke oso#ine %olimera. Eto je ve-i st"%anj kristalnosti s%orije se ota%aj" "
ota%alima ali $aj" #olj" (a6tit" o$ vanjskih "tje'aja.
K!istalni )oli&e!i A&o!?ni )oli&e!i
%olietilen 0.E4 %olimetilmetakrilat 0.&&:4 i ko%olimeri
(asi-eni %oliesteri %olivinila'etat2%olietilen ko%olimeri 0.V:;2.E4
'el"lo(a %olistiren 0.S4
'el"lo(ni a'etat 0;:4 svi termoreaktivni %olimeri
%oliami$i 0nMlon4

Ugra$njom " makromolek"l" o$re8enih gr"%a %ro'esom ko%olimeri(a'ije mog" se mijenjati svojstva %olimera.
Ugra$njom molek"la koje %ove-avaj" ra(mak i(me8" s"sje$nih lana'a makromolek"la smanj"j" se ve(e i(me8" njih
%ove-ava se %okretljivost %oje$inih segmenata lana'a i 5leksi#ilnost %olimera. Ne%olarne gr"%e " ogran'ima lana'a
$aj" 5leksi#ilnije %olimere. Ugra$njom manje ili vi6e %olarnih gr"%a mo*e se "tje'ati na %olarnost %olimera i
mog"-nost ota%anja " #la*im ili ja!im ota%alima. To je (na!ajno ko$ "%otre#e %olimera (a lakove i lje%ila.
11>
Slika 1?. H Shematski %rika( stanja termo%lasta
6O06050 8&!e>ani )oli&e!i
Umre*ani %olimeri sastoje se o$ linearnih ili ra(granatih lana'a koji s" kemijskim ve(ama %ove(ani " mre*e.
Umre*avanje se $oga8a me8"so#nim %ove(ivanjem a$i'ionom %olimeri(a'ijom (#og %ris"stva $vostr"ke ve(a "
$"golan!anim molek"lama %olimera. Ovakav na!in "mre*avanja $oga8a se ko$ %oliesterske smole e%oksi smole
v"lkani(iranog ka"!"ka " %roteinima 0kolagen"4 kao i oksi$a'ijom " %ro'es" starenja smolnih lakova i "lja. Eto je
st"%anj "mre*avanja ve-i materijal %ostaje tvr8i !vr6-i ali i krtiji.
Dr"gi na!in nastajanja "mre*anih %olimera je onden.aciona )oli&e!i.aci*a. U %ro'es" kon$en(a'ione
%olimeri(a'ije %rilikom %ove(ivanja $vaj" ra(li!itih monomera i($vaja se mala molek"la nekog s%oja naj!e6-e
molek"la vo$e. <enol25ormal$ehi$ne smole nastaj" kon$en(a'ionom %olimeri(a'ijom reak'ijom i(me8" 5enola i
5ormal$ehi$a. .oliesterska vlakna i 5ilmovi 0&elineR4 nastaj" kon$en(a'ionom %olimeri(a'ijom.
)#og ra(li!ite str"kt"re %olimera %roi(la(e i njihova ra(li!ita svojstva %a ih $ijelimo na termo%lasti!ne i
termoreaktivne.
6O060@0 Te!&o)lasti9ni i te!&o!eati-ni )oli&e!i
Tvari " !vrstom stanj" $ijele se na kristalne i amor5ne. +o$ kristalnih tvari na tem%erat"ri tali6ta $ola(i $o %rijela(a
i( !vrstog " tek"-e stanje. +o$ amor5nih materijala $o %romjene oso#ina $ola(i " kra-em ili $"*em tem%erat"rnom
interval" koji se (ove %o$r"!je omek6anja. Tem%erat"ra na kojoj se ovo $e6ava je tem%erat"ra %rijela(a " staklasto
stanje 0Tg4. Daljnjim (agrijavanjem materijal omek6ava %ostaje sli!an g"mi 5leksi#ilan je i elasti!an. Ovaj
tem%erat"rni interval na(iva se termoelasti!no %o$r"!je " kojem je %romjena o#lika rever(i#ilna 0savijanje %lasti!nih
masa (agrijavanjem4. )agrijavanjem i(na$ ovog %o$r"!ja $ola(i se $o termo%lasti!nog stanja ka$ materijal %rela(i "
visko(n" tek"-in". .ove-anjem tem%erat"re i(na$ tem%erat"re te-enja T5 $ola(i $o tem%erat"rnog ras%a$a
materijala. Djelomi!no kristalni %olimeri (agrijavanjem omek6avaj" a on$a naglo ko$ Tg (#og taljenja kristala
%rela(e " taljevin".
Te!&o)lasti9ni )oli&e!i (te!&o)lasti+ gra8eni s" o$ $"golan!anih molek"la koje s" me8"so#no %ove(ane
me8"molek"larnim ve(ama. Ove ve(e "(rok"j" kohe(ij" materijala i %ona6anje %rema mehani!kim i termi!kim
"tje'ajima. U o$nos" na kemijske ve(e %"no s" sla#ije (#og !ega molek"le mog" lako kli(iti je$na %reko $r"ge. .ri
%ovi6enim tem%erat"rama ve(e toliko osla#e $a omog"-"j" %romjen" stanja termo%lasta. Termo%lasti!ni materijali
(agrijavanjem %ostaj" mek6i a na jo6 vi6oj tem%erat"ri %ostaj" %lasti!ni te se mog" o#likovati " *eljeni o#lik.
Hla8enjem %ostaj" kr"-i a %onovnim (agrijavanjem omek6avaj".
Poli&e! Tg (
F
"+
%oletilen 0.E4 2>= $o 29I
%riro$ni ka"!"k 23=
11,
nMlon 1 =I
%olivinilklori$ 0.V;4 ?=
%olimetilmetakrilat 0.&&:4 1I=
'el"lo(ni a'etat 0;:4 1I=

Termo%lasti!ni materijali ota%aj" se " o$re8enim ota%alima. &olek"le ota%ala %enetriraj" " %olimer i o$jelj"j"
%olimerne molek"le. Ve(e i(me8" molek"la %"'aj" ako s" ve(e i(me8" %olimernih molek"la i ota%ala ja!e. .rema
starom %ravil" Ksli!no ota%a sli!noL molek"le ota%ala s %olarnim gr"%ama %enetriraj" i ota%aj" %olimere s %olarnim
gr"%ama.

Te!&o!eati-ni )oli&e!i sastoje se o$ mre*e " kojoj je !itava str"kt"ra je$na velika molek"la. U noj %ostoje samo
kemijske ve(e %a nema kli(anja molek"la. Oni (agrijavanjem ne omek6avaj" a na vi6oj tem%erat"ri se ra(gra8"j".
Neto%ljivi s" " ota%alima. +emijski kom%ati#ilne tek"-ine mog" %enetrirati $o nekog st"%nja i %roi(vesti #"#renje
koje omek6a materijal. Ovo se koristi (a "klanjanje starih materijala i %rema(a koji s vremenom (#og oksi$a'ije
"mre*avaj" i %ostaj" irever(i#ilni. Termoreaktivne smole koje se koriste " kon(erva'iji materijala kao 6to s"
%oliesterska i e%oksi smola o!vrsn" "mre*avanjem nakon kemijske reak'ije i(me8" %omije6anih kom%onenata kao
6to se laneno "lje (#og oksi$a'ije i "mre*avanja molek"la s"6i " "ljnom %rama(". D"golan!ani %olimeri s"
termo%lasti!ni a "mre*ani s" termoreaktivni.

%re"(eto i( %rir"!nog kemijskog re%etitorija
Svojstva %olimera mog" se %o#olj6avati $o$atkom a$itiva 0%lasti5ikatori sta#ili(atori it$.4 %igmenata ili ra(li!itih
%"nila. +oli!ina $o$ataka varira a mo*e #iti $o 3=O kao 6to je sl"!aj ko$ %oliesterske smole oja!ane staklenom
armat"rom.
11=
6O050 PO#JELA LJEPILA
6O05060 Tal*i-a l*e)ila
Taljiva lje%ila (agrijavanjem %rela(e i( !vrstog stanja " taljevin" koja hla8enjem %onovo o!vrsne. U ov" gr"%" lje%ila
s%a$aj"7 %!elinji vosak smjese kolo5onija i voska "( $o$atak #al(ama 0vene'ijanski ter%entin ili elemi #al(am 2
$jel"j" kao %lasti5okatori4. Neka$ s" se koristile (a $"#liranje %latnenih nositelja. Danas se vi6e koriste ko%olimeri
etilena i vinil a'etata.
Taljiva lje%ila moraj" #iti termo%lasti!na amor5na moraj" se taliti ko$ relativno niskih tem%erat"ra $a ne $o8e $o
o6te-enja o#jekta i moraj" #r(o (alije%iti. Kolo?oni* %!elinji -osa kao i sinteti!ki voskovi 0%ara5in i mikrokristali!ni
vosak4 nala(e %rimjen" " %o$lje%ljivanj" i im%regna'iji slika. +ako s" ovi materijali ne%olarni imaj" mal" a$he(ij" i
kohe(ij" a osim toga imaj" visok" visko(nost " rastaljenom stanj" %a se te6ko nanose. Intermolek"larne ve(e i(me8"
molek"la voskova s" sla#e %a s" " !vrstom stanj" mekani. Vosak je ne%olaran i ne %rihva-a materijale koji s"
%olarniji o$ njega. U kon(erva'iji je "(re!i'a K vosak (atvara vrata (a sve mog"-nostiL %a je kao lje%ilo i " kitovima
(amijenjen s novim %olarnijim materijalima.
)#og %ove-anja !vrsto-e voskovima se $o$avao %olietilen koji im je sli!an ali ima $"*e molek"le. )#og
kristalini!nosti ne ota%a se lako " voskovima %a je (amijenjen ko%olimerima etilena i vinila'etata 0EVA4 koji s"
to%ljivi amor5ni i kom%ati#ilni s %ara5inom i $r"gim voskovima. .olarna gr"%a ;GO i( vinil a'etata $o%rinosi %orast"
a$he(ije.
1EVA lje%ilo %ose#no %rilago8eno (a resta"ra'ije " slikarstv" varijanta je taljivih lje%ila na(vanih l*e)ila .a -!u;e
)e9a;en*e. Ova lje%ila s" rever(i#ilna. Na so#noj tem%erat"ri %ostaj" nelje%ljiva aktiviraj" se (agrijavanjem 6to se
koristi (a to%lo lje%ljenje "( "%otre#" vak""ma kao i (a "klanjanje lje%ila.
DEV: lje%ila s" smjese voska i $"golan!anog %olimera 0ko%olimer etilen2vinila'etat i kratkolan!anih %olimera
0"gljikovo$i!ne ili ketonske smole4. Smola (agrijavanjem %rela(i " taljevin" niske visko(nosti " kojoj se ko%olimer
ota%a. Lje%ilo hla8enjem %rela(i " kr"t" mas" koja se mo*e aktivirati i "kloniti (agrijavanjm. Ota%anjem "
"gljikovo$i!nim ota%alima kao 6to je tol"en mo*e se "%otrije#iti (a konsoli$a'ij" ili (a lakove.
1e-a @D6 0%atentirao ga je G"stav :. Derger4 %ri%rema se (agrijavanjem oko 9I min"ta na vo$enoj k"%elji $ok sve
kom%onente ne omek6aj". )a "!vr6-ivanje 0%o$lje%ljivanje4 #ojenih slojeva koristi se =21I O2tna oto%ina " tol"en".
Lje%ilo se mo*e aktivirati (agrijavanjem na 1=
I
; i rever(i#ilno "kloniti.
Gusta- 1e!ge!o-a o!iginalna ?o!&ula @D6 je novijeg $at"ma. +oristi se kao H=O2 >3O2tna oto%ina " #en(in" ili
ksilen" 0(a s%orije s"6enje4 ili smjesi ovih ota%ala. .ri%rema se (agrijavanjem na vo$enoj k"%elji "( mije6anje $ok se
ne $o#ije #istra tek"-a oto%ina. .os"$a je %rekrivena ali ne (atvorena. Lje%ilo se nanosi na o#je %o$loge %rskanjem ili
kistom. Nakon s"6enja aktivira se (agrijavanjem na =I2==
I
;. Na istoj tem%erat"ri se i "klanja "( %retho$no %rskanje
#en(inom. )a osig"ranje slikanih slojeva koristi se kao ?21IO2tna oto%ina " #en(in" ili tol"en". Uklanja se
%rskanjem #en(inom "( lagano (agrijavanje $vije $o tri min"te %reko &elineR 5olije ili %rekrivanjem %ovr6ine
novinskim %a%irom $o#ro namo!enim #en(inom. Lje%ilo se nakon #"#renja lako "klanja.
G"stav Derger je %roi(veo i 1EVA O0B0 GEL kao vo$en" $is%er(ij" etilen vinila'etata i akrilnih smola koji se
koristi $irektno ili nakon ra(rije8enja s vo$om. +a$ je $jelomi!no s"h %rela(i " kontaktno lje%ilo %a je %ogo$an (a
"%otre#" g$je nije %o*eljna %rimjena to%line. Nakon %ot%"nog s"6enja %rela(i " lje%ilo (a vr"-e %e!a-enje s
tem%erat"rom aktiviranja 1I21=
I
;. Deva gel se mo*e "kloniti vo$om tol"enom ksilenom i(o%ro%ilnim alkoholom
ili etanolom. Starenjem %ostaje manje to%ljiv " tol"en" a #olje " i(o%ro%ilnom alkohol".
1EVA O0B0 @D6 BIL$ je novi %roi(vo$. Dola(i kao 5ilm i(me8" &elineR 5olija o#ra8enih silikonom. Ne sa$r*i
ota%ala %a ne $ola(i $o o6te-enja koja #i mogla nastati (#og is%aravanja ota%ala (a vrijeme %rimjene. <ilm se aktivira
(agrijavanjem na 1=
I
;. &o*e se "kloniti "%otre#om heksana ili a'etona koji ne ota%aj" 5ilm ve- ga samo #"#re.
111
6O05050 Ota)a*u;a l*e)ila
Ova lje%ila $o#ivaj" se ota%anjem %olimera " o$govaraj"-em ota%al" $a se %ostigne %otre#na visko(nost. Ota%alo
is%arava nakon nano6enja lje%ila. U ov" gr"%" lje%ila s%a$aj"7 6kro#na lje%ila 6elak koji se ota%a " alkohol"
g"miara#ika oto%ljena " vo$i lje%ila na #a(i 'el"lo(e kao i $is%er(ije smola " vo$i ili organskim ota%alima 0%aste4.
.re$nost ovih lje%ila je lako nano6enje (#og niske visko(nosti i lako "klanjanje. Ne$ostatak im je 6to se sk"%ljaj" ka$
ota%alo ishla%i i starenjem %ostaj" krta.
=!o:na l*e)ila
Ekro# je %olisahari$ kao i 'el"lo(a. &olek"le 6kro#a s" ra(granate (#og !ega se %o svojstvima ra(lik"je o$ 'el"lo(e
iako imaj" isti kemijski sastav. Ekro# se nala(i " $ijelovima #iljaka kao 6to je sjeme *itari'a 0%6eni'a ra* k"k"r"(
ri*a it$.4 i " gomoljima kr"m%ira nagomilan " o#lik" mikrosko%ski sitnih (rna'a.
Ekro# je #ijeli amor5ni %rah neto%ljiv " hla$noj vo$i. U to%loj vo$i #"#ri a " vr"-oj %rela(i " lje%ljiv" koloi$n"
oto%in" 06kro#no lje%ilo4. Ekro# se k"hanjem s ra(rije8enom kiselinom ra(la*e hi$roli(om " ni( me8"%ro$"kata sve
manjih molek"la koji se na(ivaj" dest!ini. G"sta smjesa $ekstrina s vo$om sl"*i kao lje%ilo.
Ekro# se sastoji o$ amilo(e koja je linearni %olimer i o$ amilo%ektina koji ima ra(granat" str"kt"r". +oli!ina amilo(e
i amilo%ektina ra(li!ita je " 6kro#" ra(li!itih #iljaka. Ve-i %ostotak amilo(e kao " k"k"r"(nom i %6eni!nom 6kro#"
$aje oto%in" koja hla8enjem %rela(i " gel. Vi6e amilo%ektina omog"-ava $"gotrajnij" $is%er(ij" visoko visko(ne
oto%ine. Ekro#no lje%ilo na%ravljeno o$ #ra6na koristi se o$ $avnih vremena. Rece)t .a 4!o:no l*e)iloJ
2 %6eni!ni 6kro# ,II g
2 vo$a 11=I ml
Ekro# se (amije6a s malom koli!inom vo$e " g"st" %ast" i k"ha je$an sat s %reostalom koli!inom vo$e na vo$enoj
k"%elji "( mije6anje. Nastali gel ili %asta %rije "%otre#e ra(rije8"je se %rok"hanom vo$om ra$i sterili(a'ije 0HII g
%aste s 1 litrom vo$e4. =!o: se 9esto &i*e4ao s tutalo& )o !ece)tuJ
2 %6eni!no #ra6no >3= g
2 ra*eno #ra6no 1?? g
2 ko*no t"tkalo 9, g
2 vene'ijanski ter%entin 13 g
2 5enol 0kon(ervans4 ? g
Tutalo
T"tkalo je %rotein. D"#ri " hla$noj vo$i i tako na#"#reno ota%a se " vr"-oj vo$i. Hla8enjem %rela(i " gel a %onovnim
(agrijavanjem " tek"-e stanje2sol. Najmanje #"#ri oko %HG ,.? %a se o'tena kiselina $o$aje t"tkal" (a %ri%rem"
lje%ila %o(natog %o$ na(ivom colletta. &elasa " lje%il" %ove-ava elasti!nost gove8a *"! smanj"je %ovr6insk"
na%etost. Umjesto melase mo*e se koristiti me$.
"olletaJ
2 t"tkalo 1III g
2 vo$a 1III g
2 #ijeli o'at =II g
113
2 gove8a *"! HI g
2 melasa H=I g
2 kon(ervans = g

T"tkalo se koristi kao H.= 2 >.=O2tna oto%ina (a %o$lje%ljivanje slikanih slojeva a ko$ nesta#ilnih slojeva slike nanosi
se %reko ja%an %a%ira. )agrijavanjem %egli'om %reko &elineR 5olije slikani slojevi se (alije%e.
"elulo.ni este!i
;el"lo(a je %olisahari$ 5orm"le N;
1
H
3
0OH4
>
N
n
. Gra8ena je o$ ostataka molek"la gl"ko(e a svaki ostatak sa$r*i tri
hi$roksilne sk"%ine 02OH4 koje se mog" esteri5i'irati s kiselinama %a nastaj" esteri.
)agrijavanjem 'el"lo(e s anhi$ri$om o'tene kiseline "( %ris"stvo s"m%orne kiseline kao katali(atora nastaje
celulo.ni acetat/ "A 0a'etil 'el"lo(a4. :ko je st"%anj s"%stit"'ije alkoholnih sk"%ina oko H., 0sek"n$arni a'etat4
%olimer je to%ljiv " a'eton" i sli!nim %olarnim ota%alima. :ko st"%anj s"%stit"'ije raste %rema > %olimer (ahtijeva
manje %olarna ota%ala.
;: se oksi$ira ko$ so#ne tem%erat"re. )#og %"'anja molek"larnih lana'a g"#i na !vrsto-i i %ostaje krtiji. /a(gra$nja
%olimera %ove-ava se (#og tragova kiselog katali(atora i( %ro'esa esterika'ije. ;: oto%ljen " a'eton" " "%otre#i je o$
%rvog svjetskog rata. +oristi se i rastaljen ko$ vr"-eg laminiranja %a%ira.
Esteri5ika'ijom s $"6i!nom kiselinom 0nitratnom kiselinom4 "( %ris"stvo s"m%orne kiseline kao katali(atora nastaje
celulo.ni nit!at ("N+0 Lje%ila se %ri%remaj" s ;N koji ima st"%anj s"%stit"'ije H.I2H.H. )#og visokog Tg 'el"lo(nog
nitrata $o$aj" se %lasti5ikatori 0kam5or tri5enil 5os5at i $i#"til5talat4. Lje%ilo se o#i!no sastoji o$ =O %lasti5ikatora
HIO ;N i 3=O ota%ala. O#i!no se " lje%ilima kao ota%alo koriste smjese a'etona etanola i #"tila'etata.
;N se #r(o s"6i " !vrsti 5ilm koji se starenjem sk"%lja i *"ti. Nesta#ilan je materijal manje je sta#ilan o$ ;:. Na
so#noj tem%erat"ri (#og oksi$a'ije i hi$roli(e koje s" katali(irane %ris"stvom ne-isto-a i %ot%omogn"te $jelovanjem
svjetla oslo#a8a se nitratna kiselina 'ije%aj" se lan'i molek"la 6to $ovo$i $o krtosti i sla#ljenja materijala.
"elulo.ni ete!i
;el"lo(ni eteri nastaj" (amjenom atoma vo$ika " hi$roksilnim 02OH4 sk"%inama " 'el"lo(i s ra$ikalom koji mo*e #iti
metil 02;H
>
4 kar#oksimetil 02;H
H
;OOH4 ili hi$roksietil 02;H
H
;H
H
OH4. St"%anj s"%stit"'ije mo*e #iti ra(li!it %a
se svaki o$ etera %ojavlj"je " vi6e vrsta s ra(li!itim svojstvima. ;el"lo(ni eteri se koriste kao ve(iva i lje%ila "
kon(erva'iji slika i " (i$nom slikarstv". &ikroorgani(mi ih manje na%a$aj" nego %roteinska t"tkala %a %ri%remljene
oto%ine mog" $"go trajati.
$etil celulo.a ($"+ je %o(nata kao 'el"lo(no lje%ilo 0'el"lo(no t"tkalo gl"tolin4. Ota%a se " vo$i i %rela(i "
visko(n" tek"-in". S"6i se #e( sk"%ljanja. +oristi se (a #r(o i rever(i#ilno lije%ljenje (a osig"ranje slojeva ja%an
%a%irom (a %o$lje%ljivanje slojeva "( $o$atak akrilnih $is%er(ija. Do$aje se 6kro#nim lje%ilima i %olimernim
$is%er(ijama (#og %o#olj6anja ra$nih svojstava.
Ka!:osi&etil celulo.a ("$"+ koristi se kao natrijeva sol to%ljiva " vo$i. Ota%anjem %rela(i " gel. Njena glavna
"%otre#a " kon(erva'iji je " tome 6to %rilikom !i6-enja s%rje!ava %rijela( $eter$*enata ili ota%ala " $r"ge slojeve
slike.
Hid!osi)!o)il celulo.a (HP"+/ %o$ na(ivom +l"'el to%iva je " vo$i $o ,I
I
;. Na ve-oj tem%erat"ri se ne ota%a.
Ota%a se " %olarnim ota%alima kao 6to s" etanol i(o%ro%ilni alkohol a'eton. +ao HO2tna oto%ina " etanol" koristi se
(a konsoli$a'ij" %igmenata g$je se ne smije "%otrije#iti vo$a. Takav sl"!aj je ko$ slika na kojima s" ve(iva t"tkalo ili
g"me. H.; kao i $r"gi 'el"lo(ni %olimeri ne "(rok"je o(#iljnije tamnjenje %igmenata.
Poli-inil alohol (PVAL+
11?
.V:L se ne mo*e $o#iti i( monomera vinil alkohola jer je on nesta#ilan. Do#iva se i( %olivinil a'etata (amjenom
a'etatne gr"%e hi$roksilnom gr"%om 02OH4. :ko je "$io alkoholnih gr"%a " %olimer" manji o$ ?IO %olimer se ota%a
" hla$noj vo$i. )a #olje %enetritanje %otre#an je $o$atak alkohola. .V:L sl"*i kao lje%ilo (a "!vr6-ivanje #ojenih
slojeva i (a %o$lje%ljivanje ja%an %a%irom. S"6i se #e( (na!ajnijeg sk"%ljanja. Starenjem (#og $jelovanja svjetla
$ola(i $o "mre*avanja molek"la %a %ostaje neto%ljiv " vo$i. +oristi se i kao i(olator (a kal"%e %rilikom lijevanja
%oliestera i $r"gih materijala.

Poli-inil acetat (PVA"+
.V:; nastaje %olimeri(a'ijom vinil a'etata sa 6irokim ras%onom relativnih molek"lskih masa. .V:;2i se koriste
kao oto%ine smole " organskim ota%alima ili kao $is%er(ije smole 0em"l(ije4 " vo$i. Smola se ota%a " mnogim
organskim ota%alima. )a %ri%rem" lje%ila o#i!no se koriste a'eton i etanol.
+ao lje%ila !e6-e se koriste vo$ene $is%er(ije .V:;2a (#og njihove o$li!ne a$he(ije %rema ra(li!itim materijalima.
Dis%er(ije .V:;2a (ahtijevaj" relativno visok" tem%erat"r" (a 5ormiranje 5ilma 0oko HI
I
;4. Do$atkom %lasti5ikatora
$i#"til5talata 0DD.2a4 %ove-ava se mo#ilnosti molek"la i omog"-ava 5ormiranje kontin"iranog sloja lje%ila nakon 6to
vo$a is%ari. O#i!no se koriste i sta#ili(atori 0%olivinil alkohol4. Ovi $o$a'i %ove-avaj" osjetljivost na oksi$a'ij"
"mre*avanje i neto%ljivost. .V:; lje%ila s" (#og hi$ro5ilnog sta#ili(atora osjetljiva na vlag" nakon s"6enja %a im se
$o$aj" 5"ngi'i$i i #akteri'i$i. U%otre#a im je ograni!ena (a interijere. Skla$i6tenjem se oslo#a8a o'tena kiselina koja
mo*e 6tetno $jelovati na o#jekte. Skla$i6te se " hla$nijim "vjetima. Nakon roka "%otre#e kvaliteta im %ostaje
s"mnjiva.
U resta"ra'iji se sve vi6e koriste ko%olimeri vinil a'etata kao 6to je ko%olimer etilen2vinil a'etata EV: koji imaj"
minimaln" tem%erat"r" 5ormiranja 5ilma is%o$ =
I
;. Dis%er(ije ko%olimera vinil a'etata s vinilnim monomerima kao i
s #"til akrilatom 0D:4 "( $o$atak %lasti5ikatora 0DO. ili $i#"til maleat4 $ola(e %o$ na(ivima &oSilith Vinam"l
Elva'e <leR#on$ it$.. +oriste se kao lje%ila (a %ri!vr6-ivanje %rilikom %reno6enja 5resaka kao i (a $"#liranje slika na
%latn". Do$atkom ten(i$a 0agens (a %o#olj6anje mo!enja %ovr6ine4 #olje %enetriraj" " %"kotine materijala. :ko ostaje
to%ljivo lje%ilo se mo*e "kloniti " mje6avini etanola i vo$e. .oslje$njih go$ina .V:; lje%ila " resta"ra'iji sve vi6e
(amjenj"j" akrilni %olimeri s ve-im svojstvima rever(i#ilnosti.
Em"l(ija .V:; $o#ivena mije6anjem oto%ine .V:; " tol"en" s vo$enom oto%inom $eter8enta koristi se (a
konsoli$a'ij" mokrih i s"hih arheolo6kih materijala kao 6to s" kosti.
U nas s" " 6irokoj %rimjeni $is%er(ivna lje%ila na #a(i %olivinil a'etata 0 #!-o?is- lje%ilo (a $rvo i Li:!ool2lje%ilo
(a %a%ir4.
A!ilne s&ole
:krilne smole nastaj" %olimeri(a'ijom akrilne i metakrilne kiseline i njihovih estera. :krilne smole oto%ljene "
organskim ota%alima koriste se7 kao lakovi (a konsoli$a'ij" kamena (a konsoli$a'ij" $rva " kon(erva'iji #ojenih
slojeva. .araloi$ D 3H se ota%a " tol"en" ksilen" a'eton" esterima #"tanol" it$. PleNisol PGGF je #"til metakrilat
oto%ljen " Shite s%irit". U malim kon'entra'ijama 012HO4 koristi se (a lije%ljenje #ojenih slojeva. +a$ ota%alo ishla%i
o$vojeni slojevi slike (alije%e se (agrijavanjem i %ritiskom.
119
D"#liranje na vak""m stol"
Danas " resta"ra'iji imaj" (na!ajn" "log" $is%er(ije akrilnih smola. <ilmovi akrilnih $is%er(ija ot%orniji s" na *"-enje
" o$nos" na .V:; $is%er(ije. &og" se ra(rije8ivati s vo$om $o omjera 171 ovisno o %otre#noj sna(i lje%ljenog s%oja.
.ro$ajni na(ivi $is%er(ija s" .leRtol :'ronal .rimal. .rimal :;2>> koristi se " (i$nom slikarstv" (a im%regna'ij"
%latna i ve(ivo " %re%ara'iji %latna. .leRtol D =II se koristi " mokrom stanj" (a hla$no lje%ljenje ili kao taljivi 5ilm.
Uklanja se mek6anjem %olimera tol"enom i lj"6tenjem lje%ila.
Ta#li'a Svojstva nekih komer'ijalnih akrilnih $is%er(ija koje se koriste " kon(erva'iji
.ro$"kt Sastav %H +r"ta tvar O Visko(nost
0.a.s4
Tg 0
I
;4
.rimal :;2>> (E:01I4N&&:0,I4NE&:0Z4+ 9.H ,1 1 11
.rimal :;211 9.? ,1 I.I1 11
.rimal :;21>, 0&&:01=4NE:0>=4 9.? ,1 1.H 3
.rimal N2=1I 0ZD:4 ? == I.1I2I.1>
TeRi'rMl 1>2IIH (E:01=4N&&:0>=4NE&:0Z4+ 9.H == I.3= '.2,I
.leRtol D =II (E:01I4N&&:0,I4NE&:0Z4+ 9.= =I 1.12,.= cH9

.olimeri s" " $is%er(ijama vrlo sli!nog sastava "glavnom s" ko%olimeri metilmetakrilata i etilakrilata 0&&:NE:4
ali s" svojstva 5ormiranih 5ilmova ovih $is%er(ija ra(li!ita %o ot%ornosti na *"-enje $jelovanje to%line i to%ljivosti "
ota%alima. Neki %osje$"j" lje%ljivost ko$ so#ne tem%erat"re i lije%e "( lagani %ritisak i #lago (agrijavanje2kontaktna
lje%ila 0.leRtol D >1I4 a $r"gi samo " vr"-em stanj" 0.leRtol D ,?94.
$o$atak2 #81LIRANJE SLIKA NA PLATN8
)a $"#liranje slika sve se vi6e koriste sinteti!ka termo%lasti!na lje%ila.
60 PLEZTOL omog"-ava mokro i s"ho 0aktivira se ota%alima4 $"#liranje meto$om hla$nog $"#liranja #e( "%otre#e
to%line. Lje%ilo se aktivira s%rejanjem #lagim ota%alima nakon !ega omek6a i %rela(i " visko(no stanje0 Na tr*i6t" ima
ra(li!itih vrsta .leRtola.
Lje%ilo se nanosi g"menom lo%ati'om na %latno KN:.2DONDL sistemom %reko r"%i!astog (astora o$ najlona. Na
ovaj na!in smanj"je se koli!ina lje%ila i vlage na %ole8ini slike. Lje%ilo na %latn" ostaje kao serija to!ki'a. .ro'es
$"#liranja vr6i se na niskotla!nom stol" koji $o%"6ta is%aravanje male koli!ina vlage ili ota%ala koja se nala(i "
lje%il". Lije%ljenje je omog"-eno %ri niskom "je$na!enom tlak" na 'ijeloj %ovr6ini slike.
13I
PLEZTOL 1 GFF je $is%er(ivno lje%ilo. .o sastav" je ko%olimer etilakrilata i metil metakrilata..
6060 PLEZTOL 1 GFF u o&:inaci*i s 6-5E nat!osola 0hi$roksietil 'el"lo(a4 koji sl"*i (a "g"6-ivanje $is%er(ije "
kremast" mas" nakon 1I2ak min"ta. &eto$a je $o#ra (a slike koje nis" osjetljive na vlag".
6050 PLEZTOL 1 GFF ugu4;en tolueno& (6GE toluena+
Tol"en kao "g"6-iva! je $o#ar (a slike koje s" %retho$no #ile $"#lirane meto$om vosakNsmola ili ko$ slika s
$e5orma'ijama na slikanom sloj". Lje%ilo se nanosi na novo %latno. Nakon s"6enja 5ilm lje%ila se aktivira s%rejanjem
s tol"enom. .ro'es omek6avanja lje%ila ota%alom traje 1I2HI min"ta. Na stol" s niskotla!nim "sisom i(vr6i se
$"#liranje
60@ . .LEVTOL D =II mo*e se "g"stiti i akrilnom kiselinom.

60A0 PLEZTOL # je tako8er vo$ena $is%er(ija. .o sastav" je ko%olimer #"tilakrilata i metilmetakrilata. Jvrsto-a
s%oja je manja nego ko$ .leRtola D =II a elasti!nost je ve-a 0ni*i Tg4.
60G0 PLEZTOL AOK HV je vo$ena $is%er(ija " o:liu gela. .ogo$an je (a mokro i s"ho nano6enje. :ktivira se
%rskanjem ksilenom $a omek6a. )atim se na lje%ilo %olo*i slika. Na stol" sa niskotla!nim "sisom i(vr6i se $"#liranje
slike.

50 #u:li!an*e 1EVA l*e)ilo&
Deva s%a$a " taljiva lje%ila. O#i!no se nanosi samo na novo %latno ali neka$a (#og sla#e a$he(ije sa slikom 0n%r
(aostali vosak4 nanosi se i na staro %latno.
5060 1EVA gel se %ri%rema (a "%otre#" na to%loj vo$enoj k"%elji u. dodata toluena u o&*e!u 6J6. .ri%remljena
smjesa nanosi se na na%eto t"tkaljeno %latno " nekoliko slojeva " ra(mak" o$ je$nog $ana $a %retho$ni sloj os"6i.
:ko se nanosi hla$ni DEV: manje -e %ro$irati " %latno a vi6e -e ga ostati na %ovr6ini. Neka$a je %otre#no $a DEV:
$jel"je kao konsoli$ant slike %a se na %ole8in" slike " tom sl"!aj" nanosi vr"-a oto%ina. Nakon nano6enja i s"6enja
DEV: 5ilma slika se %olo*i na %latno %ri%remljeno lje%ilom. 1EVA se ati-i!a to)lino& %eglanjem kako #i %ostala
visko(na. .ritiskom %egle i hla8enjem %ro'es $"#liranja (avr6ava.
DEV: se mo*e koristiti i .a )odl*e)l*i-an*e %ri !em" se mora tako8er (agrijati i ra(rije$iti tol"enom ili Shite
s%iritom. Nanosi se na %ovr6in" o6te-enja i %"sti $a se os"6i is%aravanjem ota%ala. .reko silikonskog %a%ira se
%eglanjem %reve$e " termo%lasti!no stanje 0visko(no4. Lje%ilo %enetrira kro( o6te-enja i konsoli$ira ih.
DEV: se koristi i (a ?acing (a6tit" #ojanog sloja. .ri%rema se (agrijavanjem i ota%anjem " ota%al". Nanosi se to%la i
tek"-a %reko ja%an %a%ira. S"6i je$an $an. Ja%an %a%ir se "klanja %rskanjem ota%alom 0Shite s%irit shellsol :4.

5050 1EVA ?il&
Daje tanak 5ilm je$noli!ne $e#ljine %a je i a$he(ija i(me8" $va %latna na svim $ijelovima je$naka. .re$nost 5ilma je
6to se " slik" ne "nosi vo$a niti ota%alo. Deva 5ilm se tako8er aktivira (agrijavanjem to%linom na 1=
I
;. Hla8enjem
DEV: stvr$njava i ve*e.

Ovisnost svojstava %olimera o kemijskom sastav"7

131
Pa!aloid 1 D5 2 sastav7 ko%olimer 7 metilakrilat N etilmetakrilat
ota%alo7 tol"en ksilen
Tg7 ,I
I
;

PleNisol P GGF 2 sastav7 %oli#"tilmetakrilat
ota%alo7 Shite s%irit 011N1? aromata4
Tg7 >,
I
; 0mekan4

Pa!aloid 1 CD2 sastav7 %oli i2#"tilmetakrilat
ota%alo7 Shite s%irit 0minimalno =O aromata4
Tg7 =I
I
; 0nije elasti!an krt4

Ko)oli&e! GGF M CDG sastav7 ko%olimer 7
#"tilmetakrilata 0.leRisol ==I4 N i2#"tilmetakrilat 0.araloi$ D 134
Tg7 ,I
I
; ............kao %araloi$ D 3H
ota%alo7 Shite s%irit 011N1? aromata4
+o%olimeri(a'ijim se $o#ije %roi(vo$ koji ima svojstva je$nog i $r"gog %olimera. To%iv je " Shite s%irit" a $aje lak
$o#re kvalitete kao .araloi$ D 3H.

6O050@0 Reaci*sa l*e)ila
/eak'ijska lje%ila se sastoje o$ $vij" ili vi6e tek"-ih kom%onenti koje se i(mije6aj" " o$re8enom omjer" i kemijskom
reak'ijom %rela(e " !vrsto lje%ilo. U ov" gr"%" lje%ila s%a$aj" e%oksi lje%ila i %oliesterska lje%ila. ;ijanoakrilati s"
je$nokom%onentna lje%ila reagiraj" s vlagom na %ovr6ini o#jekta i %rela(e " !vrsto stanje. Ne$ostatak reak'ijskih
lje%ila je njihova irever(i#ilnost.
E)osidna l*e)ila
E%oksi$na lje%ila nastaj" in sit" kemijskom reak'ijom i(me8" $vije kom%onente. Je$na je $"golan!ani %olimer koja
sa$r*i e%oksi$n" gr"%" a $r"ga reagira s e%oksi$ima "mre*ava molek"le i $jel"je kao otvr8iva-. )a o!vr6-ivanje na
so#noj tem%erat"ri koriste se amini ili ami$i. Toksi!ni s" i ne"go$nog mirisa. Smole sa$r*e i reaktivne ne!isto-e koje
$ovo$e $o *"-enja. Stajanjem smole $ola(i $o kemijskih %romjena 6to se mo*e "s%oriti ako se skla$i6ti na ni*oj
tem%erat"ri. Dok se kom%onente kemijski ne s%oje to%ljive s" " ketonima esterima aromatskim i kloriranim
"gljikovo$i'ima. &ijenjanjem vrste e%oksi$a i otvr8iva-a mo*e se $o#iti veliki #roj e%oksi %olimera s ra(li!itim
svojstvima. Tako s" ali5atski e%oksi$i manje osjetljivi na *"-enje o$ aromatskih.
13H
E%oksi$na lje%ila $aj" s%oj velike !vrsto-e. Imaj" velik" a$he(ij" %rema svim marerijalima. Ne(natno se sk"%ljaj".
Do$atkom %"nila %osti*e se ve-a !vrsto-a i tvr$o-a a sk"%ljanje je jo6 manje %a se koriste kao mase (a "!vr6-ivanje i
na$omje6tanje $rvene gra8e. Nakon o!vr6-ivanja s" irever(i#ilne i vrlo te6ko se "klanjaj". Diklormetan
0metilenklori$4 %olako $i5"n$ira " smol" i i(a(iva #"#renje.
Na tr*i6te $ola(e kao E%oloR E%oRin :ral$it it$.
"i*anoa!ilati
;ijanoakrilati imaj" 'ijano gr"%" 2;dN ve(an" na glavni lana' atoma "gljika " molek"li akrilne kiseline.
Je$nokom%onentna s" lje%ila novijeg $at"ma. .olimeri(iraj" in sit" i( monomera koji sa$r*i sta#ili(ator $a ne $o8e
$o %olimeri(a'ije i o!vr6-ivanja lje%ila " t"#i. /eak'ija %olimeri(a'ije %o!inje s vlagom na %ovr6ini o#jekta a ovisi o
%riro$i %ovr6ine i relativnoj vla*nosti (raka. Jaka ve(a nastaje " nekoliko sek"n$i a %ot%"no o!vr6-ivanje traje
nekoliko sati. U tom %erio$" lje%ilo se mo*e "kloniti a'etonom koji ga #"#ri. Nakon ve(ivanja je irever(i#ilno. Te6ko
se ota%a " $imetil5ormami$" ili nitrometan".
Polieste!sa s&ola
.oliesterska smola s%a$a " gr"%" ne(asi-enih %oliestera. To je trokom%onentna smola. Stiren koji se nala(i i tek"-oj
smoli reagira s ne(asi-enom gr"%om " %oliesterskoj kom%onenti "( $o$atak %eroksi$a kao ini'ijatora %olimeri(a'ije.
U#r(iva! je o#i!no ko#alt na5tenat. +a$ se $o$aje " koli!ini ve-oj o$ HO $ovo$i $o %romjene #oje. Ini'ijator i
"#r(iva! stvaraj" eks%lo(ivn" smjes" %a se $o$aj" o$vojeno. Smola naj%rije %rela(i " gel a $aljnjim o!vr6-ivanjem "
!vrsto stanje. .rilikom %olimeri(a'ije oslo#a8a se to%lina $ola(i $o sk"%ljanja smole i $o ?O. Sk"%ljanje je manje 6to
je %orast tem%erat"re manji a to (na!i 6to je reak'ija s%orija. Smoli se mog" $o$ati ra(li!ita %ra6kasta ili vlaknasta
%"nila koja %ove-avaj" !vrsto-" i smanj"j" krtost smole. +a$ smola %ostane !vrsta %rela(i " "mre*ani %olimer i
%ostaje neto%ljiva " organskim ota%alima. D"#renje smole i(a(ivaj" a'eton $ilkormetan $imetil5ormami$ it$.
.oliesterska smola se mo*e lijevati " kal"%e. Naj%ogo$niji s" kal"%i o$ silikonske g"me. Gi%sani kal"%i se tre#aj"
i(olirati vo6tanom %astom ili nekim $r"gim sre$stvom.
Poliu!etani
Uretanska ve(a nastaje kao %ro$"kt reak'ije i(o'ijanat gr"%e i alkoholne gr"%e. Ovisno o vrsti i(o'ijanata i alkohola
mog" se $o#iti %roi(vo$i ra(li!itih svojstava. Svi i(o'ijanati s" vrlo toksi!ni. I(o'ijanati mog" reagirati s hi$roksil 0
2OH4 gr"%ama. +a$ s" je$nokom%onentni reagiraj" s vlagom na %ovr6ini o#jekta i stvaraj" kemijske ve(e s 2OH
gr"%ama na %ovr6ini materijala kojega lije%e. .oka("j" vrlo $o#r" a$he(ij" %rema tekstil" i ko*i. +o$
$vokom%onentnih %oli"retana nakon mije6anja kom%onenata $ola(i $o %olimeri(a'ije i(me8" i(o'ijanata i
%olivalentnih alkohola.
Silioni
Silikoni s" gr"%a %olimernih s%ojeva " kojima s" sili'ijevi atomi $jelomi!no ve(ani s reaktivnim gr"%ama kao 6to s"
metoksi gr"%a 02O;H
>
4 etoksi gr"%a 02O;
H
H
=
4 a'etatna gr"%a it$. a ostatak valen'ija je (asi-en ra$ikalima.
Nomenklat"ra silikona i(vo$i se i( silana SiH
,
. Trimetoksimetilsilan 0T&&S4 je ti%i!an %rimjer monomera "
organosilanima.
13>
.olimeri(a'ija monomera ini'irana tragovima vo$e je hi$roli(a i kon$en(a'ija " kojoj se vo$a tro6i i nastaje.
Umre*avanjem %olimera %retvara se ve(a Si2O2; " ve(" Si2O2Si "( kon$en(a'ij" n"(%ro$"kata. Ovisno o reaktivnim
gr"%ama " monomer" n"(%ro$"kti mog" #iti metanol etanol i o'tena kiselina. Ve(a Si2O2Si je kemijski sta#ilna (ato
s" silikoni ot%orni na tem%erat"ri o$ 21I
I
; $o H=I
I
;. .ose#ne vrste silikona ot%orne s" i na %"no vi6" tem%erat"r".
Silikoni s" hi$ro5o#ni i ot%orni na oksi$a'ijske i atmos5erske "tje'aje. :norganski $io 0Si2O2Si44 silikonske molek"le
lagano je %olaran %a se okre-e %rema materijal" kojega lije%i ili konsoli$ira. Organski $io koji je ne%olaran
hi$ro5o#an ili vo$oot%oran okre-e se %rema (rak". Vo$a ne mo*e %ro$rijeti kro( silikonsk" %re%rek". U resta"ra'iji
se koriste silikoni(irane %oliesterske 5olije i silikoni(irani %a%ir 0silikon %a%ir4. Silikon %a%ir se koristi kao %o$loga (a
5ilm lje%ila i kao o$jelj"j"-i hi$ro5o#ni sloj i(me8" materijala.
Organosilani imaj" nisk" visko(nost %a lako %enetriraj" " %ore materijala " kojima se nastavlja %olimeri(a'ija "(
is%aravanje %ro$"kata kon$en(a'ije 0metanola etanola4. +oriste se (a $"#insk" i %ovr6insk" konsoli$a'ij" kamena.
Silikoni reagiraj" s hi$roksilnim 02OH4 gr"%ama na %ovr6ini o#jekta 0'el"lo(a glina staklo kamen4 i stvaraj" s njim
kemijske ve(e.
&noge je$nokom%onentne silikonske g"me v"lkani(iraj" na so#noj tem%erat"ri 0/TV silikoni4 reak'ijom
kon$en(a'ije (#og $i5"(ije vo$ene %are " tek"-i silikon. )#og is%aravanja hla%ljivih sastojaka koji nastaj"
kon$en(a'ijom $ola(i $o sk"%ljanja %olimera oko HO a starenjem %ostaje i ve-e. Iako je o'tena kiselina n"(%ro$"kt
ko$ mnogih /TV silikona ne !ini se $a i(a(iva koro(ij". &noge silikonske g"me (#og %ove-anja !vrsto-e sa$r*e
%"nilo ili se mo$i5i'iraj" s akrilnim ili e%oksi smolama.
Neka silikonska lje%ila mog" se ra(rije$iti s tol"enom ili 'ikloheksanom koji -e (#og is%aravanja (a o$re8eno
vrijeme onemog"-iti kontakt s vlagom kao ini'ijatorom %olimeri(a'ije. /a(rije8enom lje%il" mog" se $o$ati i
%igmenti.
Na tr*i6t" %ostoji veliki #roj silikona je$nokom%onentnih i $vokom%onentnih s $o$atkom "!vr6-iva!a. Silikoni se
koriste kao silikonska "lja silikonske smole i silikonske g"me koje se koriste (a i(ra$" kal"%a (a lijevanje sk"l%t"ra.

5F0 PO2LATA
)lato se valjanjem mo*e istanjiti " vrlo tanke listi-e $e#ljine $o
I.III11 mm. Ovako tanki (latni listi-i na kojima se vi$i svaka
neravnina (ahtijevaj" %ose#n" %ri%rem" %o$loge koja se sastoji "
im%regniranj" %re%ariranj" #r"6enj" i %oliranj".
.o(lata (latnim listi-ima i(vo$i se na $va na!ina7 %o(lata na
%oliment" 0#ol"s"4 koja se mo*e %olirati %a se na(iva i sjajno (lato i
%o(lata na mikstion" koja se na(iva i "ljna %o(lata.

13,
5F060 Po.lata na )oli&entu
I(vo$i se na $rv" koje mora #iti s"ho $a #i #ilo 6to sta#ilnije. Drvo se naj%rije i(#r"si i i&)!egni!a to%lom 321IO2
tnom oto%inom t"tkala. )a tvr8e vrste $rva koje manje "%ijaj" koristi se " %rvom %rema(" ni*a kon'entra'ija t"tkala
$a $"#lje %enetrira " $rvo. +a$ se t"tkalo os"6i nanosi se $r"gi sloj. Nata%anje t"tkalom mora se i(vesti #r(o $a
t"tkalo "8e " materijal a ne $a ostane na %ovr6ini. De#eli sloj t"tkala kao i %rejako t"tkalo $ovo$e $o lj"6tenja
(latnih listi-a. .resla#o t"tkalo i(a(iva neje$nako "%ijanje slojeva %re%ara'ije. .re%ara'ija se nanosi na im%regniran"
s"h" %ovr6in" $aske.
P!e)a!aci*a se %ri%rema o$ sive gorske kre$e s ?O2tnom oto%inom t"tkala. .rvi sloj to%le %re%ara'ije $o#ro je
nanijeti t"%kanjem. Nakon s"6enja nanosi se jo6 je$an sloj sive %re%ara'ije. Slje$e-i slojevi #ijele %re%ara'ije
%ri%remaj" se o$ #olonjske ili 6am%anjske kre$e ve(ane ne6to ja!om 1IO2tnom oto%inom t"tkala. Ova #ijela
%re%ara'ija nanosi se %ol"vr"-a " tankom sloj". Jim $onji %rema( matira mo*e se nanijeti slje$e-i. &o*e se nanositi i
kao g"sta %asta koja se ra(ma("je slikarskim no*em. Naj#olje je kom#inirano nano6enje $va g"sta nanosa i tre-i
tek"-i kako #i se %re%ara'ija na %ovr6ini 5ino ra(lila.
1!u4en*e je slje$e-a vrlo va*na o%era'ija s kojim se %osti*e glatka %ovr6ina. Dr"si se 5inim #r"snim %a%irom. Nakon
#r"6enja %o$loga se %olira jo6 5inijim #r"snim %a%irom. Trljanjem navla*ene %o$loge jago$i'om %rsta ili $lanom
mo*e se %osti-i %olirana %ovr6ina. +ako #i se (#og mog"-eg one!i6-enja %re%ara'ije (lato #olje %rihvatilo ona se
mo*e i(olirati >O2tnom oto%inom t"tkala. Nakon s"6enja nanosi se %oliment.
Poli&ent je 5ini t"tkalom 0,2= O2tnim4 ve(ani s%e'ijalno %ri%remljeni kaolin 0:olus4 o#ojen 'rveno *"to ili sivo. U
svijet" je %o(nat armenski #ol"s. )a %olaganje sre#rnih listi-a #olji je sivi #ol"s. Dol"s se nanosi kistom o$ naj5inije
$lake " 6to tanjem %rema(". .rema("je se " ra(ma'ima nekoliko %"ta. Os"6eni %oliment se mo*e #r"siti #r"snim
%a%irom vrlo 5inog (rna 0 1=II4 i %olirati malim jast"!i-em o$ svilene ili %am"!ne tkanine.

Dok je vla*an %oliment ima svojstvo ve(ivanja (latnih listi-a. :ko je s"h mora se navla*iti oto%inom alkohola i vo$e
" omjer" 17H ili rakijom. &o!enjem %oliment #"#ri i ve*e listi-e. :ko %oliment ne$ovoljno #"#ri listi-i ne-e #iti
$o#ro ve(ani na #ol"s a ka$ #"#ri %revi6e %ro$ire kro( listi-e i stvara mrlje.
)latni listi-i se %o$i*" s%e'ijalnim kistom nanose se na navla*en" %ovr6in" i lagano %ritisn" mekanim kistom. Vi6ak
(lata koji se nije (alije%io "kljanja se kistom ili koma$i-em vate. Na ve-e %ovr6ine listi-i se nanose tako $a r"#ovi
%rekrij" je$an $r"gog. Nakon %oliranja s%ojena mjesta nis" "o!ljiva. )lato se mo*e %olirati tri sata nakon nano6enja.
.olira se alatkama o$ ahata.
2latni listi;i $ola(e slo*eni " malim knji*i'ama o$ svilenog %a%ira. Svaki listi- nala(i se i(me8" $va lista %a%ira.
Listi-i o$ %ravog (lata naj!e6-e s" i(re(ani " kva$rate sa strani'om o$ ? 'm. )a vanjske ra$ove koristi se H> ili H,
karatno (lato. )lato mo*e #iti i manje karatno. Listi-i se kistom %renose na jast"k (a %o(la-ivanje i re*" na
o$govaraj"-" veli!in". +ist je $o#ro %rov"-i kro( kos" jer masno-a %rivla!i listi- na kist.Jastu .a )o.la;i-an*e
na%ravljen je o$ meke s%"*ve "motane " jelenj" ko*i'". )#og (ra!nih gi#anja sa tri strane ima Kvjetro#ranL. Kisto-i
.a )o.latu s" o$ $evinih $laka. No> .a )o.latu je ravan $"ga!ak i nao6tren na vrh" je (aokr"*en. Na %oliment se
nanosi samo %ravo (lato.
13=
5F050 Po.lata na ul*u
.o(lata na "lj" mo*e se i(vo$iti na svakoj glatkoj i minimalno "%ojnoj %o$lo(i kao i na %rema(ima "ljenih #oja na
sli'i. Ve(ivo (latnih listi-a je %ose#no %ri%remljeno "lje koje se na(iva &istion. &ikstion se $o#iva k"hanjem
ko%alne smole " lanenom "lj" "( ra(li!ite $o$atke koji reg"liraj" vrijeme s"6enja. Do#iva se i mije6anjem 6tan$
lanenog "lja 6tan$ $rvnog "lja Shite s%irita i sikativa. Najkvalitetniji mikstion %roi(vo$ je tvorni'e Le5ran'. Vrijeme
s"6enja nakon kojega se mog" a%li'irati (latni listi-i o(na!eno je na etiketi. Naj!e6-e je > 1 i 1H sati. &ikstion se
o#i!no %omije6a s malom koli!inom svijetlog okera a mo*e se o#ojiti i $o$atkom malo *"te ili 'rvene "ljene #oje. Na
o#ojenom mikstion" (lato ima to%lij" nijans".
+ao %o$loga " klasi!nom smisl" koristi se $aska %re%arirana t"tkalno2kre$nom %re%ara'ijom s #olonjskom kre$om
kao %"nilom. .re%arirana %o$loga se 5ino o#r"si i i(olira 1HO2tnom oto%inom 6elaka $o (asi-enja. &ikstion se nanosi
mekanim 5inim kistom je$nakomjerno %o %ovr6ini. S"6ivost se %rovjerava laganim $o$irom %rstom %ri !em" se lije%i
ali ne ostaje na %rst". .ri $o$ir" se osje-a lagano 6kri%anje. )latni listi-i se lije%e samo (a mjesta na kojima je
mikstion. Idu;eg dana "klanja se vi6ak (lata. Gre6ke se %o%ravljaj" %onovnim nano6enjem mikstiona i listi-a. Na
mikstion" se mog" nanositi i listi-i sre#ra al"minija kao i listi-i tehni!kog (lata. .o(lat" s "mjetnim tehni!kim
(latom tre#a (a6tititi o$ oksi$a'ije s 1HO2tnom oto%inom 6elaka ili nekim $r"gim (a6titnim lakom.
Uljna %o(lata se ne mo*e %olirati. U o$nos" na %olimentn" %o(lat" i(gle$a mat. Je5tinija je i je$nostavnija " i(ve$#i
ali %o lje%oti (aostaje (a %olimentnom %o(latom. )a vrijeme renesanse i rokokoa "vijek se je i(vo$ila %olimentna
%o(lata. Danas se vi6e koristi %o(lata na mikstion" i( ra(loga 6to se na nj" mo*e nanositi i "mjetno (lato. U "%otre#i
s" $anas lje%ila (a (latne listi-e na #a(i $is%er(ivnih ve(iva s vrlo kratkim vremenom s"6enja 0svega %etnaestak
min"ta4. Oni s" mlije!no #ijele #oje kao i sve $is%er(ije %olimera.
.o(lata se mo*e i )atini!ati $a se $o#ij" $"#lji tonovi i svilenkasti sjaj na istakn"tim mjestima. Vo6tana %atina je i
i$ealna (a6tita %o(late. .atina se mo*e $o#iti ski$anjem %o(late !eli!nom vatom ili nekim $r"gim sre$stvom. Slikati
se mo*e i na (latnoj %o$lo(i g$je metalni sjaj %rosijava kro( la("rne slojeve #oje.
2latni )!ah !istog (lata ili K(latne #ron'eL koristi se kao %igment. )a slikanje se mo*e mije6ati s #ilo kojim ve(ivom
kao 6to je #jelanjak *"manjak g"miara#ika "lje smole i vosak. &o*e se %osi%ati na mikstion ili mije6ati s njim.


Desno2gore7 %o(lata na %astigli i(ve$ena "mjetnim (latom na vo$enom miRtion" 0 st"$entski ra$ U&:S
HII,. 4


131
560 KITOVI I RET8=IRANJE

56060 KITOVI
+itovi se koriste (a "klanjanje o6te-enja na %re%ara'iji i slikanom sloj". Tre#aj" #iti "
o#lik" %aste $a se mog" nanijeti na o6te-ena mjesta. Ne smij" se s"6enjem (natnije sk"%ljati. +valiteta kita ovisi o
njegovoj elasti!nosti a$he(iji sa s"sje$nim slojevima sna(i "%ijanja str"kt"ri sta#ilnosti #oje rever(i#ilnosti.
/a(lik"j" se %o sastav" i svojstvima %a se kit (a $rvo ra(lik"je o$ kita (a %latno ili metal.
Sastoje se o$ ve(iva je$nog ili vi6e %"nila i %igmenata ako s" o#ojeni. +ao ve(iva koriste se7 t"tkalo 0321IO
oto%ina4 'el"lo(ni eteri 0+l"'el oto%ljen " vo$i ili alkohol" kao g"sta masa i (atim ra(rije8en4 "lje vosak2smole
sinteti!ke smole $is%er(ije sinteti!kih smola .leRtol D =II4 %olivinilalkohol 0&oSiol 11 O oto%ina " vo$i4 DEV:
01 $io DEV: i H $ijela kre$e4.
+ao %"nila koriste se 6am%anjska ili #olonjska kre$a ali i $r"ga %ra6kasta %"nila. O$ %igmenata je oker naj!e6-i.
+oli!ina ve(iva i %"nila je va*na jer o njima ovise svojstva kita. :ko kit ima %revi6e %"nila %oslije s"6enja -e se
lj"6titi ili -e jako "%iti ve(ivo i( ret"6a. Takav kit -e tre#ati ja!" i(ola'ij". :ko ima %"no ve(iva #iti -e ne%ro%"stan i
lako -e %"'ati.
1. .rije kitanja %otre#no je )!i)!e&iti )o-!4inu "klanjanjem %rljav6tine i ostataka starog kita !i6-enjem mehani!ki ili
ota%alom. Slojeve koji se lj"6te %"'aj" ili s" (#og nekog ra(loga nesta#ilni tre#a konsoli$irati.
H. O!i6-ena mjesta se moraj" %ri%remiti $a #i se stvorila do:!a adhe.i*a i(me8" o6te-enih $ijelova i kita. &o*e se
nanijeti volovska *"- ili oto%ina etilnog alkohola $a se smanji %ovr6inska na%etost i omog"-i #olja a$he(ija. +oriste
se i ve(iva kao t"tkalo 0s ili #e( ten(i$a4 ili oto%ina 6elaka " alkohol" ka$ je %rije #io kori6ten vosak ili vo6tano2
smolno ve(ivo. :ko se nanosi t"tkalno kre$ni kit na vo6tano2smoln" %o$log" $o#ro ga je (a%eglati %reko melineR
5olije $a se %ostigne $o#ra a$he(ija. +it se nanosi 6%at"lom " je$an ili vi6e slojeva. Slije$e-i sloj se nanosi na
%retho$no s"hi sloj kita.
>. .oslije kitanja iti!ana &*esta se i.oli!a*u kako #i se s%rije!ilo $a kit ne "%ije ve(ivo i( ret"6a. Ve(iva (a i(ola'ij"
mog" #iti7 t"tkalo oto%ine %riro$nih smola 0 $amar " Shite s%irit" mastiks " alkohol" =21O oto%ina 6elaka "
alkohol" ketonske smole2L:/O.:L " Shite s%irit" 4.

133
Slije$e-i %as"s je sa*etak %oglavlja o kitovima i( knjige +n"t Ni'ola"s7 The restoration o5 %aintings7

KITOVANJE
+itiranje je " s"6tini (a%"njavanje manjih ili ve-ih o6te-enja " slikanom sloj" ili gr"n$" %a i na samom nosio'" slike
0 n%r. ko$ $rvenih nosio'a4 kako #i se nastala "$"#ljenja $ovelo " ra(in" okolnog $ijela slike te %rema %otre#i
omog"-ilo $aljnje ret"6iranje.
.rema kon(insten'iji kita mo*emo na%raviti %o$jel" na7
2tek"-i
2%asto(ni
2!vrsti 0 termo%lasti!ni4
Okolni slikani sloj mo*e #iti gla$ak 0 iako je naj!e6-e str"kt"riran 4 %a tako i kitove $ijelimo %rema i(gle$" na glatke i
str"kt"rirane kitove.
.rije kitiranja tre#a %ri%remiti o6te-eno %o$r"!je 7
2 !i6-enje %ra6ine i ev. ostataka starog kita
2 %o$lije%iti gr"n$ ako se o$vaja
2 reg"lirati "%ojnost %o$loge
)a reg"liranje "%ojnosti !esto se koristi termin Xi(ola'ijaX koji ne oslikava svrh" %ost"%ka C ostvariti $o#r" ve(" kita i
%o$loge. :ko je %o$loga %revi6e "%ojna mo*emo je (asititi ve(ivom2 n%r. 6elakom ili t"tkalom " $r"goj sit"a'iji ako
je %o$loga ne"%ojna %o#olj6ati -emo %rionljivost %omo-" gove8e *"-i.U svakom sl"!aj" ne-emo ni6ta i(olirati ve-
na%rotiv2 %ove(ati.
Dakle %o*eljna svojstva kita s"7
2 $a %rianja
2 $a se 6to manje sk"%lja
2 $a se lako o#lik"je #r"si i str"kt"rira
2 $a m" mo*emo je$nostavno kontrolirati "%ojnost
2 $a je rever(i#ilan i sta#ilan
2 $a reagira na klimatske %romjene sli!no kao i okolno %o$r"!je 0slike4

+ako se svaki kit sastoji o$ ve(iva %"nila i ev. %igmenta mo*emo ih sistemati(irati i %rema ve(iv" 7
2 t"tkalni
2 "ljeni
2 em"l(ijski
2 vo6tani vo6tano2smolni
2 #eva >31
2 %va'
13?
2 a'rMl
2 %olMvinil alkohol
2 'el.eter7 kl"'elmetil 'el"lo(a

Tutalni o$nosno tutalno !edni ito-i
+oli!ina ve(iva o$r8"je se sistemom %ro#a2 kit se ne smije %ra6iti o$vajati ni krakelirati. S"6enjem i nakna$no
Xi(ola'ijomX mijenja se ton kita i to tre#a imati " vi$" %ose#no ko$ %igmentiranih kitova.+itovi se nanose " je$nom ili
vi6e slojeva ali nika$ " je$nom $e#elom sloj".Do sk"%ljanja kita $ola(i ovisno o vrsti ve(iva koli!ini %"nila i $e#ljini
sloja.+ao t"tkalo ra$i elasti!nosti koristi se naj#olje ri#lje t"tkalo03O4 $o$aje se i me$.
:ko s" na %o$lo(i kita vo6tano2smolni osta'i i(ola'ija sla#im 6elakom %o#olj6ati -e %rianjanje kita.Tako8er je $o#ro i
(a%eglati kit nakna$no.
Glatki kitovi mog" se nivelirati vla*nim %l"tom ili %am"!nim tam%onom %a nema o%asnosti o$ laganog %rekla%anja
kita sa okolnim %o$r"!jem no ko$ hra%avih st"kt"riranih slika tre#a #iti %ose#no o%re(an i nikako ne %rela(iti r"#
kitiranog %o$r"!ja.
8l*eni ito-i
Vrlo se te6ko "klanjaj"2samo skal%elom (#og nerever(i#ilnosti %ose#no (#og $o$atka olovne #ijele koja sa "ljem
tvori sa%"ne i stvara vrlo !vrsti 5ilm.)#og ovih svojstava $anas se "gl. ne koriste.
Vo4tani
Vo6tani tj vo6tano smolni kitovi kom#ina'ije s" %!elinjeg ili mikrokristali!nog voska sa smolama $a #i im se %oja!ala
lje%ljivost./anije kolo5onij $anas $amar $o$aje se " o$nos" >71 P kre$a kao %"nilo i ev. %igment.&og" #iti mek6i ili
tvr8i (avisno o kol. %"nila.
&ek6i s" #olji (a male r"%i'e0 mog" se (agrijati i %rstima4 kao i (a "tiskivanje vr"-ih str"kt"rnih kal"%a.Osim
kvalitete termo%lasti!nosti koja je %ovoljna (a "tiskivanje tekst"ra %re$nosti s" ovih kitova mog"-nost nano6enja "
je$nom sloj" C$e#elo (atim #r(o stvr$njavanje i !injeni'a $a se kro( njih " slik" ne "nosi nikakva ota%ala kao ni
vlag".
Ovi kitovi nis" %ogo$ni (a kitiranje ve-ih %ovr6ina kao ni (a mat %ovr6ine2 imaj" $"#insk" svjetlost i lo6e %rimaj"
%ot%"no mat 2vo$ene ret"6e.
1e-a @D6
Deva i kre$a " omjer" 17H koriste se kao kit " o#lik" meke %aste koja s"6i is%aravanjem i o#ra$iva je HI2ak min"ta ili
kao tvr$a %asta koja se aktivira el.6%at"lom kojom se i nanosi.
$oRiol
.olivMnil al'ohol ima $o#ra svojstva i mo*e se koristiti sli!no kao i t"tkalo.&anje ste*e.
$oRilith
.olivinila'etatna smola koristi se kao $is%er(ija.Nije rever(i#ilan " vo$i te6ko se #r"si.
Ac!Ql
+ao i %va' ali lak6e se o#ra8"j".+oristi se $osta .leRtol D,9?.
139
+o$ nano6enja i o#ra$e kita koristimo se
2 6%at"lama (agrijanim 6%at"lama ("#arskim elektri!nim
2 (agla8"je se %l"tom ili tam%onom
2 kistovima
2 kal"%ima otis'ima negativnih i %o(itivnih 5ormi
2 o$lijevima (a intar(ij" str"kt"re
2
Tehnike str"kt"riranja mog" #iti
2 sa kitom7
a. (a vrijeme nano6enja kita
#. ka$ se kit os"6i #r"6enjem i gre#anjem

2 na kit"7
a. na s"hom kit" sa kistom i str"kt"rnim kitom2 %astigliom
#. "tiskivanjem " svje*i kit %o(itvnihe i neg. 5ormi0 n%r. "tiskivanje %latna4
'. "gra8ivanjem str"kt"rnih intar(ija " %o$nivelirani kit

e.o(itivne 5orme s" o$lijevi str"kt"ra $o#iveni "(imanjem kal"%a sa o$govarj"-ih %ovr6ina !esto sa iste slike.
+al"%i se ra$e o$ silikona 0 sili'oni(e$ ini$an r"##er4 ili aral$ita %a i .V;2a.
Silikoni ne %olimeri(iraj" %ot%"no %a ostavljaj" trag na %ovr6ini sa koje "(imamo otisak.&ana im je i to 6to "la(e "
krakelire i tamo ostaj" nakon o$vajanja kal"%a.
S $r"ge strane n%r. aral$it ne "(ima tako $o#ar otisak jer je visko(niji a nakon stvr$njavanja tvr$ je i neelasti!an %a
se te*e o$vaja i %ostoji ve-a o%asnost o6te-enja %ovr6ine na koj" otisk"jemo.

.o(itivne i negativne 5orme mnogo se je$nostavnije "tisk"j" " termo%lasti!ni kit nego " n%r. t"tkalno kre$ni ko$
kojega tre#a o$re$iti %ravi tren"tak "tiskivanja i %o$i(anja kal"%a.Utiskivanje se vr6i ka$ je kit $ovoljno s"h $a se na
(alije%i i $ovoljno vla*an i mekan $a %rimi otisak..o$i(anje mora #iti %ravovremeno kako se ne #i kit %revi6e os"6io i
!vrsto ve(ao kal"% a s $r"ge strane kako se ne #i jo6 vla*an %o$igao $jelomi!no sa kal"%om 6to #i o6tetilo tekst"r"
tj str"kt"r" %ovr6ine.
+o$ ne"tralnog ret"6a nije o#ave(no str"kt"riranje kita #e( o#(ira na str"kt"riranost %ovr6ine.

1?I
56050 RET8=
/et"6om se oslikavaj" o6te-eni $ijelovi na "mjetnini. )a ret"6 se #iraj" sta#ilni materijali koji se ne mijenjaj"
starenjem i koji s" rever(i#ilni. /et"6 se %ri%rema mije6anjem %igmenata s ve(ivom koje m" $aje o$re8ena svojstva.
Oso#ine ve(iva $ola(e $o i(ra*aja i ko$ o$re8ene vrste ret"6a.

60 8l*ni !etu4
S%oro s"6i *"ti nije rever(i#ilan
50 S&olni !etu4
S"6i #r*e o$ "ljnog ret"6a %a omog"-"je #r*e ret"6iranje. Smole imaj" ve-i I/ o$ s"6ivih "lja i vo$enih ve(iva %a
#olje inten(iviraj" #oj" %ove-avaj" sjaj i trans%arentnost. Starenjem *"te i %ostaj" krte $o ra(li!itog st"%nja.
@0 S&olno-ul*ni !etu4
Dr*e s"6i o$ "ljnog a elasti!niji je o$ smolnog. Vi6e *"ti i %ostaje te*e to%ljiv nego smolni ret"6. .ri%rema se
mije6anjem "ljene #oje sa smolnim lakom.
A0 Retu4 s -odeni& -e.i-i&a (a-a!el/ g-a4+
Ove #oje %oslije s"6enja ostaj" to%ive " vo$i. Vo$enim ret"6om je te6ko %osti-i #oj" originala koja okr"*"je ret"6. )a
%rovjer" #oje koj" -e ret"6irana mjesta $o#iti nakon lakiranja nanosi se Shite s%irit. On #oj" ot%rilike inten(ivira kao
lak. /et"6 vo$enim #ojama je sta#ilan vremenom se manje mijenja nego ret"6 o$ smola i "lja. Gva6 #ojama se mo*e
%osti-i i str"kt"ra slikanog sloja. .ostaje svjetliji nakon s"6enja. O#i!no se koristi (a %o$slikavanje.

g-a4e& se )osti>u gla3e testu!e a a!ilo& o4t!i*e testu!e )ote.a
1?1

G0 Retu4 *a*9ano& te&)e!o&
Str H3?2H?I. i( +n"t Ni'ola"s7 The restoration o5 %aintings
Stara ret"6 tehnika%ose#no koristi se " 19. st.:ko se krivo konstr. sna*no se ve*e i ne mo*e se vi6e skin"ti2(ato je
$anas rest. i(#jegavaj".U sr.vijek" Talijani koriste *"manjak kao slik. me$ij.&ije6an sa #jelanj'em tako$j.se mo*e
koristiti kao ve(ivo (a ret"6.
:ko se tome $o$a #oja i s"6ivo "lje ili vosak re("ltat je jaj!ana tem%era./et"6 jaj!.tem%ere vrlo malo se mijenja i
$o#ro se mo*e %o$ra*avati o#ojenost i karakt.str"kt"r" starog slikanog sloja..o mome mi6ljenj" ret"6 jaj!anom
tem%erom je s"%erioran svim $r"gim tehnikama resta"ra'ije starih majstora koje $anas (namo.F"ti vrlo malo lako ga
je str"kt"rirati i na$asve i(gle$a %o"t stare slike.
Ho-e li se mo-i ili ne skin"ti tem%era ret"6 ovisi samo o tome kako je konstr. i o a$itivima samom jaj".N%r. ako se
$o$a malo %!elinjeg voska ili ako je ret"6 nanesen na sloj laka2mo-i -e se !ak i nakon $"go vremena skin"ti
ota%alom ili skal%elom #e( o%asnosti $a o6tetimo slik".
SASTAVJ
Ima $osta re'e%ata (a jaj!. tem%er"2 " %rin'i%" i(#jegavati kom%li'irane em"l(ije koje vi6e mijenjaj" i(gle$.
Evo je$ne %rimjerene7
1. /a(#ij jaje i o$voji *"manjak o$ #jelanjka
H. Oto%i ne6to #ijeljenog voska0%!elinjeg4 " Shite s%irit" " omjer" ot%rilike 17>tako $a $o#ije6 vo6tan" %ast"
>. Sa 6%at"li'om (amije6aj *"manjak sa mrvi'" vo6t.%aste0veli!ine gra6ka4
,. &je6avin" i #jelanj'e stavi " !a6" sa %oklo%'em i sna*no %rom"-kaj
=. /a(rije$i sve sa istom koli!inom $estilirane vo$e i ka%lji'om o'ta kao kon(ervansa
1. Na %aleti smije6aj tako $o#iveno ve(ivo sa %igmentom "%otre#iv6i kist.&ale gr"$i'e i(gla$i sa 5inom ("#arsko
6%at"li'om i (amije6aj.
+a$ se ret"6ira ve(ivo se mo*e ra(rije$iti vo$om.)a #olje %rianjanje0a$he(ij"4 mo*e se $o$ati s%oj kao 6to je oR2
gall..revi6e ra(rije8eno ve(ivo G` mat karakter ka$ se os"6i %remalo ra(rj.G` krakelira ka$ se os"6i.
+onstr. ret"6a je %ro#lemati!na i (ahtijeva mnogo isk"stva jer #oja nije ista (amije6ana na %aleti i ka$ $o8e na
slik".T" s" , st"%nja %romjena7
1./a(lika " #oji na %aleti i #oji a%li'iranoj na %"nilo
H.S"6enjem ret"6 %osvijetli
>.+a$ se #r"si i(gla$i %rije lakiranja #oja se lagano %oja!a
,.Lakiranje -e %oja!ati #oj"
. Sve to valja imati na "m" ka$ se nanosi ret"6$a #i #oje #ile 6to #li*e original". /et"6 se gra$i " slojevima a i(m.
slojeva mo(e se nanijeti tanki lak nakon 6to se %oje$ini sloj os"6io2to ovisi i o rel.vla(i " ra$ioni'i.&o*e se %omo-i i
malim 5enom (a kos"2to $osta %oma*e i "#r(ava ra$. .oliranjem %ovr6ine %ojavlj"je se karakteristi!ni sjaj jaj!ane
tem%ere.
1?H
C0 Retu4 a.einso& te&)e!o&
+a(einska tem%era %ogo$na je (a ret"6 samo na manje elasti!nim !vrstim %o$logama %o%"t $rvene %lo!e.Tvr$o i krto
ve*e %a se em"lgira sa 6tan$ "ljem ili *"manjkom..rava ka(einska tem%era nakon s"6enja neto%iva je " vo$i no
k"%ovne tem%ere iako $ola(e " %ro$aj" %o$ na(ivom ka(einske nis" ni nakon $"*e vremena vo$oot%orne %a ih tre#a
"(eti sa re(ervom.L"*ine koje se koriste " %ri%remi ka(. tem%ere mog" negativno $jelovati na neke %igmente %a i to
!ini ov" tehnik" $onekle ne%ogo$no (a ret"6.S $r"ge strane %re$nost joj je 6to #r(o s"6i.Ve*e !vrsto i ve-a je
o%asnost o$ %revelike kon'entra'ije ve(iva nego o$ sla#og ve(ivanja.
D0 Retu4 a!ilni& s&ola&a
:krilne smole se koriste kao oto%ine smole " ota%al" i $is%er(ije smole " vo$i. Sta#ilnost im ovisi o kemijskom
sastav". Tako je .araloi$ D 3H najsta#ilnija smola. .araloi$ D 13 oto%ljen " Shite s%irit" je manje sta#ilna %a *"ti i na
svjetl" %ostaje sla#ije to%iv. /elativno #r(o s"6e ali #r(o s"6e i na %aleti.
#is)e!.i*e a!ilne s&ole koriste se kao ve(ivo " akrilik ret"6".
K00 Retu4 )oli-inilacetatni& s&ola&a
.V:' smole koriste se kao i akrilne " oto%ini ili $is%er(iji. )a ret"6 se %re5eriraj" oto%ine. .o sta#ilnosti s" o$mah i(a
.araloi$a D 3H. Imaj" niski Tg %a se moraj" lakirati tvr8im lakom kao 6to je $amar ili .araloi$ D 3H.
$oRilith 5F je %olivinila'etatna smola. Ota%a se " etanol". Etilenglikol monoetileter se mo*e $o$ati $a #i na %aleti
#oja s%orije is%aravala.
O:i9no se o!isti CE oto)ina $oRilita 5F u etanolu u. dodata acetona0
Oto%i se 1 g &oSilita HI " 9= ml ota%ala. Ota%alo se %ri%rema o$ 3IO etanola i >IO a'etona
+ao $is%er(ije kvalitetne s" .V:' smole sta#ili(irane %olivinilalkoholom.
O0 "anada :al.a& .a la.u!ni !etu4
.igmenti nato%ljeni Shite s%iritom ili shellsolom T "sitnjavaj" se " vrlo 5ini %rah trvenjem Kstaklenom gljivomL na
matiranoj staklenoj %lo!i i $o nekoliko sati. Nakon s"6enja %igmenti se ve*" s ;ana$a #al(anom i stave na %alet". )a
slikanje se aktiviraj" #"tanolom.
+ako se (a ret"6 koriste 6to je mog"-e sta#ilniji materijali o#i!no se )odsli ra$i " gva6" ili tem%eri koji se starenjem
ne mijenjaj". /et"6iranjem "ljanih slika s ovim ve(ivima ne mo*e se %osti-i sjajnost i inten(ivnost #oja originala (ato
se %o$slikava nekoliko tonova svjetlije o$ originalnih $ijelova slike. Da #i se %o$slik %ri#li*io 6to vi6e original" "
sjajnosti i $"#ini tonova nanosi se me8"lak.
$e3ulao-i (i.olaci*si lao-i+
&e8"lakovi i 5i(i!ki o$jelj"j" (avr6ni ret"6 o$ %o$slika 6to je korisno (a slije$e-e resta"ra'ije. :ko s" neka mjesta
matirala ili s" %re!i6-ena tre#a ih tako8er me8"lakom (asititi. O#i!no imaj" ve-i %ostotak smole nego (avr6ni ret"6
lakovi jer oni inten(iviraj" #oj" a (avr6ni lakovi $aj" (a6tit". Ovisno o sjajnosti i inten(itet" #oja slikanog sloja
to%ivosti ve(iva " %o$slik" #iramo vrst" laka kon'entra'ij" smole " lak" vrst" ota%ala %rema #r(ini is%aravanja kao i
meto$" nano6enja laka. Eto ota%alo s%orije is%arava lak -e se #olje livelirati i (asititi slikani sloj. Nano6enjem laka
kistom %osti*e se #olje liveliranje laka.
.araloi$ D 3H oto%ljenom " ksilen" kao HIO mNv oto%ina mo*e se koristiti "( $o$atak 1IO $ia'eton alkohola koji
"s%orava s"6enje i omog"-ava #olje liveliranje laka. .oneka$ je lak %otre#no nanijeti s%rejanjem $a ne #i oto%io
%o$slik 0n%r %o$slik akrilnim #ojama to%iv je " ksilen" i tol"en"4.
1?>
)#og visokog I/ $amar lak najvi6e inten(ivira #oj" i (asiti %ovr6in". Nanosi se 6irokim kistom kao 11O oto%ina
0mNv4 " Shite s%irit".
Nakon me8"laka $ola(i .a-!4ni !etu4 a on$a i (avr6ni lak.
+a$ se .araloi$ D 3H koristi kao .a-!4ni la i.nad !etu4a ota%a se " tol"en" 01IO oto%ina mNv4 koji #r(o hla%i i
vi6e $aje mat e5ekt (avr6nom lak". Umjesto tol"ena mo*e se koristiti (a ota%anje smole i shellsol : koji ima veliki
%ostotak aromata. )avr6ni lak se nanosi s%rejanjem " vi6e slojeva $ok se %ovr6ina slike ne "je$na!i.

ee slije$i %rijevo$2sa*etak i( +n"tt Ni'ola"sa %oglavlja o ret"6"
RET8=
Dva s" osnovna ti%a ret"6a
2 ret"6 #oje 0 %o(a$ine4
2 ret"6 5orme i #oje
/et"6iranje je %otre#no " sl"!aj" o6te-enja na sli'i koja mog" imati ra(ne st"%njeve i "(roke kako #i se slika
koloristi!ki reintegrirala.Jesto i %ri %rejakom !i6-enj" slike stra$a slikani sloj %ose#no la("re. /et"6iranje je i%ak
!isti estetski l"ks"( jer nema "log" kon(erva'ije a lo6e i(ve$en ret"6 mo*e i %ogor6ati stanje %ose#no ako je
nerever(i#ilan.
Stavovi o %rist"%" o$nosno i(ve$#i i i(gle$" ret"6a jako s" %o$ijeljeni a %rin'i%i tehnolo6ke konstr"k'ije i tehni!ke
i(ve$#e ovise o vi6e !inila'a %o%"t tehnike " kojoj je slika nastala starosti $jela veli!ine i karaktera o6te-enja
va*nosti $jela hitnosti interven'ije *eljama nar"!io'a it$...
/et"6 je %ove(an sa kitiranjem " smisl" "skla8ene konstr"k'ije a sa okolnim %o$r"!jem slike " smisl" integra'ije "
estetski skla$n" 'jelin".
Va*no je naglasiti $a je %olaganje #oje ko$ ret"6a naj!e6-e "vjetovano s"#straktivnim %ost"%kom0 la("rno ili
%ointilisti!ki4 tj. o%ti!kim mije6anjem #oja a rije8e a$itivno 0 5i(i!kim mije6anjem #oja na %aleti4. :$itivni na!in
koristi se samo "koliko s" is%"njena tri "vijeta7
2 sama slika slikana je a$itivnim %ost"%kom
2 o6te-enja s" vrlo male %ovr6ine
2 slika nema %atin" 0slika je re'entna nije jo6 ostarila $ovoljno4

.rema ve(ivnom sistem" ret"6e $ijelimo na ret"6

2 akvarelom
2 gva6em
2 tem%erom
2 "ljem
1?,
2 "ljno2smolni
2 smolni Q %rir. i "mj. smola

Uglavnom (a sve tehnike vrije$i nekoliko temeljnih %rin'i%a7

1. ret"6 tre#a #iti malo hla$niji i svjetliji o$ originala 2starenjem ret"6 " %rin'i%" %ostaje to%liji i tamniji ali
mo*e se $ogo$iti i s"%rotno
H. ograni!en na o6te-en" (on" 0 te6ko neka$ i nemog"-e (#og ostataka %ra6ine i laka te starih kitova i ret"6a
$iskolora'ije4 kako ne #i $o6lo $o sve ve-eg 6irenja ret"6iranog %o$r"!ja2 !estog ko$ vi6ekratnog ret"6iranja
>. lako "klonjiv i $a se ne mijenja tj. rever(i#ilan i sta#ilan2 6to je najte*e %osti-i

Je$an o$ najve-ih %ro#lema " kontr"k'iji ret"6a je 6to on mora %o$ra*avati i(gle$ okolne slike koja je stara i ima
%atin" ali je ve- (avr6ila $onekle %ro'es starenja o$nosno ima nekih 1II HII go$ina vi6e o$ ret"6a kojem" tek
%re$stoji to ra($o#lje starenja.
/et"6 tre#a %o$ra*avati %igmenta'ij" 0#oj"4 str"kt"r" #ojanog sloja krakelire i %atin".
To ne (na!i $a -emo koristiti iste %igmente kao i slikar.Stari %igmenti !esto s" %regr"#ih !esti'a2 ne%okrivni
nesta#ilni na svjetl" s %revelikom %otro6njom ve(iva 0 ret"6 #i vi6e *"tio4. .okrivnost je #itna (a $onji sloj ret"6a a
la("rnost (a gornje slojeve..okrivnost %o$sjetimo se ovisi o I/ %igmenta i o veli!ini !esti'a kao i o kon'entra'iji
%igmenta i me$ij"2 ve(iv" " kojem se nala(i.Is%aravanjem vo$e me$ij %ostaje (rak koji ima namjanj I/G1.I %a svi
vo$eni ret"6i %ostaj" %okrivniji i svjetliji s"6enjem.
Neki %igmenti %o%"t a("rita moraj" #iti gr"#o mljeveni jer 5inije mljeveni g"#e #oj".
I(#or %igmenata jako je #itan !inila' ret"6a.N%r ret"6i sa titan #ijelom imaj" neo#i!no svojstvo $a nakon nekog
vremena %osvijetle2 %osive i stvaraj" vrlo vi$ljive mrlje na slikanom sloj".Tako8er va*no je o#ratiti %a*nj" na
me8"so#n" kom%ati#ilnost %igmenata.
I%ak najsla#ija karika ret"6a je -e.i-o.
Pot!o4n*a -e.i-a ovisi o veli!ini !esti'a i s%e'i5i!noj te*ini CmNv !esti'a i mo*e varirati o$ 1HO $o 13=O b
&al" %otro6nj" ve(iva 1H2>3O imaj" re$om olovno #ijela titan #. vermilion i "ltramarin.
Velik" %otro6nj" ve(iva 1II213=O imaj" re$om (el.(emlja "m#ra ko6tano 'rna %ari6ko %lava siena.
Osim akvarela rest. mog" sami ra$iti #oje o$ %igm. i ve(iva sa $o$a'imaQ trvenjem $o#ije se 5inji %igment oslo#a8a
(rak i vo$a .Tako8er mog" se koristiti i k"%ovne kvalitetne #oje koje se mog" %o %otre#i o%ostiti ili o#ogatiti
ve(ivom.

8l*e
)#og visokog sa$r*aja lanolne0,=Ob4 i linolenske kiseline #r*e s"6i ali i *"ti i tamni.Orahovo "lje sa$r*i samo 1=O
lanolne kis. a makovo "lje je nema.
F"-enje "lja ovisi $akle o vrsti (atim koli!ini "lja " #oji $e#ljini sloja i vla(i " atmos5eri.Ter%entin "#r(ava s"6enje
"lja i %ove-ava "ni5ormnost s"6enja " $"#in" " maloj koli!ini i %ove-ava sjaj #oje.
1?=
Uljeni ret"6 kao i smolno2"ljeni ret"6 nerever(i#ilan je i $anas se rijetko koristi.

S&ole )!i!odne 0 sa ota%alima4
Ugl. koriste se $amar i mastiks (#og sjaja i trans%aren'ije te $o#re sta#ilnosti i rever(i#ilnosti.Tako8er ov$je s%a$a i
ret"6 'ana$a #alsamom koji (#og I/ ima o$li!na svojstva (a la("rno ret"6iranje.

8&*etne s&ole
a4 " org. ota%alima kao oto%ine 7
2 moSilith HI 0%va'4 ?O " etanol"0P ethlenglM'olether ili $ia'eton alkohol ako *elimo s%orije s"6enje4
2 %araloi$ #3H " o#lik" X#om#on!i-aX na %aleti koji se aktiviraj" alkoholom i a'etonom
2 ketonska smola " Sh.s%irit"0 *"ti i nije $ov.elasti!na4
#4 " vo$i kao $is%er(ije 7
2 akrilne i %va' sa $o$atkom moSiola kao sta#ili(atora o6tre tekst"re #r(o s"6e i matiraj" nerever(." vo$i
'4 " vo$i kao oto%ine 7
2 kl"'el metil'el"lo(a 'el.eteri o%-. Q osjetljivi na svjetlo 6to "(rok"je 5otooksi$a'ij"
2 &oRiol 0%olMvinMl al'ohol4Q vrlo je sta#ilan !vrst i elasti!an o$li!an (a mat slike 0nelakirane4 $o#ar kao
ve(ivo (a akvarelni i gva6 ret"6

Vodeni !etu4i

A-a!el
- ret"6 na kitiranoj %o$lo(i mora se vla*iti %j"va!kom ili oto%inom g. *"!i
2 mo*e se nanositi la("rno " slojevima ili mokro " mokro malim %ote(ima C'rti'am i to!ki'ama.+a$a se nanosi "
vi6e slojeva stavlja se me8"lak kao i lak na (a$nji sloj 6to ga na kon'" o%et !ini sve manje rever(i#ilnim " vo$i i
%retvara ga " smolni ret"6.&o*e se koristiti malo s"6ilo (a "#r(avanje s"6enja kao i vla*enje Sh.s%iritom ra$i
mijenjanja tona tijekom ret"6iranja.
&ana m" je i osjetljivost na svjetlo " o$nos" na ret"6 gva6em ili "ljem kao i to 6to se ne mo*e ra$iti relje5ne
str"kt"re.
2ve(ivo je g"miara#ika tragant g"ma tre6njina g"ma i sl..
G-a4
2 osim #oje i 5orme mo*e em"lirati i str"kt"r" 0 mekan"4.
1?1
2sta#ilan %okrivan ili %ol"%okrivan ne krakelira ni " $e#ljim slojevima i ne mijenja #oj"
2 ve(ivo kao " akvarel" ili 'el.eter ili %olovinil alkohl0sta#ilnije4
Te&)e!a
O$li!na svojstva ako je %ravilno i(ve$en ret"6 jer malo *"ti i $o%"6ta str"kt"riranje.Do$aje se malo vo6tane %aste (a
#olj" rever(i#ilnost i malo g. *"-i (a #olje nano6enje. Na ret"6 se stavlja smolna la("ra.)a $o#ar ret"6 #itna je
%ravilna i(ola'ija %o$loge tj. kita.0Ve(ivo2naj#lja je *"manjkova tem%era C elasti!nost je$nostavnost %ri%reme $"*a
rever(i#ilnost4

$etode i.-ed:e !etu4a s o:.i!o& na estetso-eti9i as)et integ!aci*e sa c*elino& u&*etnine

/et"6 je svjetliji #e( krakelira koje naj!e6-e nakna$no nanosimo %a tre#a imati " vi$" $a -e ret"6 nakon imita'ije
krakelira #iti tamnijiQ *"-kast" #oj" laka tako8er tre#a "ra!"nati jer $"#insk" #oj" laka ne mo*emo imitirati
*"-kastim ret"6iranjem ve- samo la("rnim slojem i(na$ ret"6a.
/et"6 se mo*e nanositi kistovim o$ %olMami$a0nMlon %erlon4 no kvalitetniji s" kistovi o$ %riro$nih vlakana koja
imaj" gr"#lj" mikrostr"kt"r" %a (ato #olje $r*e #oj" i $aj" lje%6e %ote(e0 +olinski2$laka si#irske k"ne4

B!ag&enti!ane slike jako o6te-ene o$ kojih s" ostali samo 5ragmenti2 "glavnom se ne ret"6iraj" osim ev.
ne"tralnim ret"6ima

Neut!alni !etu4

2 ne"tralni ton nanosi se %lo6no na kitiranim o6te-enim %o$r"!jima je$instven (a 'ijel" slik" ili " nekoliko tonova
(avisno o$ svjetlijih i tamnijih $ijelova slike.Ovaj kon'e%t stvara %lo6n" $omina'ij" i r"6i il"(orni %rostor slike tj
$"#ini %a je %ogo$niji ko$ slikarstva koje je i samo ve(ano "( %loh".

T!atteggio

ret"6 tankih linija ima vi6e varijantin%r.
2 rigattinoQ vertikalnim %ote(ima
2 a%strahiranje #ojaQ "nakrsnim vert2hori(. i $ijagonalno "smjerenom mre*om %ote(a sa "na%re$ o$re8enim
kom#ina'ijam #oja C n%r. *"ta2'rvena2(elena2%lva
2 selek'ija #oja Q ret"6 %rati 5orm" %ote(i tratteggia %rate kretanje 5orme ili kista na sli'i

Standa!dni !etu4
1?3
2 ret"6 slo#o$nih %ote(a mrlji'a i str"kt"ra koji se $osta %ri#li*ava i(gle$" originalne tekst"re slike no vi$ljiv i(
#li(ine iako nevi$ljiv (a %romatra!a sa ve-e "$aljenosti

Totalni !etu4
2 ne vi$i se osim %omo-" %ove-ala o$nosno mikrosko%a2 totalna imita'ija i g"#ljenje grani'a ret"6a (a o#i!nog %a i
%a*ljivog %romatra!a

K!aeli!an*e se mo*e i(vesti

2 na itu "re(ivanjem ili "tiskivanjem kal"%a %renesenog sa sli!no str"kt"riranih %ovr6ina0(a $"#lje krakelire42 $aje
vrlo *ive tekst"re
2olo-o&Q je$nostavnim "'rtavanjem mre*e krakelira na ret"6"2 %otre#no je 5iksirati gra5it %rije nano6enja laka ili
"'rtavati " jo6 svje*i lak ili na lak %a nakna$no 5iksirati
2isto&2 %re$nost je 6to s" ve-e mog"-nosti variranja %ote(a kao i o$re8ivanja tona tj. #oje krakelira.Iako s" lkk6e
ev. korek'ije. %otre#na je ve-a vje6tina resta"ratora.
2 utisi-an*e& / u!e.i-an*e& u !etu4 0svjetlije ili tamnije krakelire ovisno o #oji kita ili $onjeg sloja ret"6a i $"#ini
"re(ivanja4
2!aeli! lao&2 lak koji #r*e s"6i i $osta se ste*e 0"gl. na #a(i vo$e i 6kro#a ili g"miara#ike4 nanosi se na (asi-en"
lakiran" %ovr6in" jo6 ne%ot%"no %ros"6enog laka na #a(i smole.Ste(anjem $onjeg laka gornji sloj koji je ve- %ros"6io
%"'a i stvara krakelire !ija $"#ina i 6irina ovise o $e#ljini nano6enja g"sto-i gornjeg XlakaX te vremen" nano6enja tj
%ros"6enosti i $e#ljini $onjeg laka. Nastale krakelire mog" se is%"niti %rahom %igmenta ili "gljene %ra6ine $a #i
$o#ile *eljeni ton..



Tvorni!ki %ri%remljeni %igmenti $o$atno se "sitnjavaj" na hra%avoj staklenoj
%lo!i "( %omo- staklene WgljiveW.
.igment se %rvo nato%i Shellsolom T.
1??

E%at"li'om ga i(mije6amo i ras%rostremo %o %lo!i.

Staklenom WgljivomW (a%o!nemo trvenje %igmenta.

Trvenje %igmenta mo*e trajati i $o nekoliko sati sve $ok se ne $o#ije 5inija
str"kt"ra (rna'a %igmenta.
Trvenje je gotovo ka$a (rn'a vi6e nis" vi$ljiva " la("rnom nanos" %igmenta.

Usitnjeni %igment se %renosi na !ist" s"h" staklen" %lo!".

.igment se ras%rostrani %o staklenoj %lo!i.

.otom se %igment ostavi nekoliko sati $a se os"6i.

1?9
.igment je %ot%"no os"6en ka$a i( njega is%ari Shellsol T.

E%at"li'om ga sak"%imo na hr%".

U njega "ka%amo nekoliko ka%i ;ana$a #al(ama.

.igment $o#ro i(mije6amo sa ;ana$a #al(amom.

Ve(ivanje %igmenta i ;ana$a #al(ama gotovo je ka$ $o#ijemo kom%aktn"
sjajn" mas".

+ako #i je lak6e nanijeli na %alet" %ri%remljenoj #oji $o$amo %ar ka%i
Shellsola T.
19I

Doj" %a*ljivo %omo-" 6%at"li'e nanesemo na %alet".

.ri%remljene #oje reaktiviraj" se #"tilnim alkoholom.

.aleta #oja (a ret"6.
.re"(eto sa SSS.e2insit".'om online !aso%isa st"$enata kon(erva'ije2resta"ra'ije U&:S2a
HH. DOD:T:+
Koncent!aci*a oto)ina
Oto%ina se sastoji o$ oto%ljene tvari i ota%ala. Ota%alo je ona tvar koje ima vi6e. Sastav oto%ine i(ra*ava se
kon'entra'ijom.
1. $asena oncent!aci*a $e5inirana je masom oto%ljene tvari i vol"mena oto%ine. I(ra*ava se " gramima na litr"
oto%ine 0 gNL4.
H. Vrlo !esto se oncent!aci*a i.!a>a-a u )ostoci&a koji mog" #iti maseni ili vol"mni. +a$ se kon'entra'ija
i(ra*ava " %ostotk" va*no je $a se na(na!i vrsta %ostotka 0tNt vNv tNv4 jer se vrije$nosti mijenjaj" ka$ se %rela(i s
je$ne vrste %ostotka na $r"gi.

.ostotak je o%-enito 0$io N "k"%no4 R 1II. U oto%ini $io je oto%ljena tvar koja mo*e #iti !vrsta ili tek"-a a "k"%no
se o$nosi na oto%in" a ne na samo ota%alo.
$aseni udio i.!a>en u )ostoci&a je$nak je masi oto%ljene tvari na 1II g oto%ine. O(na!ava se 0mNm O4 ili %o
starim o(nakama 0tNt O4.
Na %rimjer (a 1II g HIO2tne oto%ine Na;l tre#a i(mjeriti HI g Na;l i oto%iti ga " 1II 2 HI G ?I g vo$e 0?I ml
vo$e4.
191
U %raksi se !esto HIO2tna oto%ina %ri%rema tako $a se HI g tvari stavi " o$mjern" %os"$" i na$o%"ni $o 1II ml
oto%ine. Do#ivena oto%ina ne-e #iti HIO2tna 0mNm4 nego ne6to manje ra$i toga 6to je $o$ano vi6e o$ ?I ml vo$e.
Ovako %ri%remljen" HIO2tn" oto%in" o(na!avamo 0mNv O4 ili %o starijoj o(na'i 0tNv O4.
2 >>O2tna 0mNv4 oto%ina $amara sa$r*i >> g $amara " 1II ml oto%ine.
Jo6 je ve-a gre6ka ako se na %rimjer HIO2tna oto%ina %ravi tako $a se HI g tvari oto%i " 1II ml vo$e 0ota%ala4. Ta$a
se "mjesto 1II g oto%ine $o#iva 1HI g oto%ine a njen maseni %ostotak je 111 O.
R G 0HI N 1HI4 R 1II R G 111O
Volu&ni udio i.!a>en u )ostoci&a %oka("je koliko se vol"mnih $ijelova neke tvari nala(i " 1II vol"mnih $ijelova
oto%ine. O(naka vol"mnog %ostotka je 0vNvO4. I(ra*avanje kon'entra'ije vol"mnim %ostotkom koristi se ko$
mije6anja tek"-ina.
+on'entra'ija se mo*e i(ra*avati i )o&o;u !a.&*e!a. Na %rimjer a'eton je oto%ljen " vo$i " omjer" 17, (na!i $a
je 1 $io a'etona %omije6an s > $ijela vo$e.
+on'entra'ija a'etona je 01 N ,4R1II G H=O 0vNv4

Oto%ina $amara " ter%antin" %ri%remljena " omjer" 17> $o#ije se ota%anjem 1 vol"mnog $ijela $amara s H vol"mna
$ijela ter%entina. .rera!"nato " vol"mne %ostotke to je 01N>4R1II 6to $aje >>O2tn" 0vNv4 oto%in" $amara.

Ra.!*e3en*e oto)ina
:ko se *eli o$ oto%ine ve-e kon'entra'ije $o#iti oto%in" manje kon'entra'ije %otre#no je i(ra!"nati s kojom
koli!inom ota%ala tre#a na%raviti ra(rje8enje. To se mo*e lako i(ra!"nati %omo-" %ravila (vije($e.
Na %rimjer o$ >>O2tne 0mNv4 oto%ine $amara " Shite s%irit" ra(rje8enjem s Shite s%iritom %otre#no je $o#iti 11O2
tn" 0mNv4 oto%in" $amara.
P!a-ilo .-i*e.de7 O$"(ima se " $ijagonali o$ ve-eg #roja manji #roj.
>>O2tna oto%ina $amara Shite s%irit
0kon'entra'ija IO4

11O2tna oto%ina
f f
112 I G 66 di*elo-a >>O2tne oto%ine >>211G 55 di*ela Shite s%irita
+a$ se $o#iveni re("ltati %o$ijele s 11 $o#ije se7


19H
6 -olu&ni dio >>O2tne oto%ine 5 -olu&na di*ela ota%ala
&ije6anjem 1 vol"mnog $ijela >>O2tne oto%ine smole s H vol"mna $ijela Shite s%irita $o#ij" se > vol"mna $ijela
11O2tne oto%ine $amara.

Kod !a.!*e3en*a oto%ine ota%alom o&*e! 6 J 5 (na!i $a se je 1 $io oto%ine ra(rije$io 0%omije6ao4 s H $ijela
ota%ala.
Lite!atu!aJ
$eta K!a*ge!-Ho.o7 Slikarstvo2&eto$e slikanja i materijali
S0 Su&e!ece!7 .o$loge 6ta5elajne slike Tehnike em"l(ione tem%ere
Knut Nicolaus The /estoration o5 .aintings +gnemann ;ologne 1999.
"ennino "ennini J +njiga o "mjetnosti %rijevo$ +. Hraste J. &atijevi-
F. T"rinski7 Slikarska tehnologija
+. :n$rejevi-7 .rir"!nik (a %re$met slikarske tehnike
;.V. Horie7 &aterials 5or ;onservation
S'ien'e 5or ;onservators7
Vol"me 12 :n Intro$"'tion to &aterials
Vol"me H2 ;leaning
Vol"me >2 :$hesives an$ ;oating
John S &ills an$ /aMmon$ Ahite7 The organi' ;hemistrM o5 &"se"m O#je'ts
;olin HaMes7 .ainting an$ DraSing Te'hni@ves an$ &aterials
#0 Voi;7 S"vremeni lakovi (a lakiranje "mj. slika
Internet7 htt%7NNSSS.artsst"$io.'omN SSS.Se#eRhi#its.'om SSS.kremer%igmente.'om
htt%7NNSSS.am#eral'hemM.'omN htt%7NNSSS.laven$era.'omN SSS.art%a%a.'om
htt%7NNSSS.to(.tel.hrNin$eR.html


eee .re"(eto o$7 %ro5. FIN: .UND: i %ro5. &L:DEN JULI]
S+/I.T: 2 SLI+:/S+: TEHNOLOGIJ: I SLI+:/S+E TEHNI+E
2 "( (ahvalnost (a o$a#ir na je$nom mjest" mno6tva relevantnih in5orma'ija

19>