RPIPK

RAUNOVODSTVO
PRORAUNA
I PRORAUNSKIH KORISNIKA
Dr. sc. Jelena Vidovi, predava
E-mail: jvidovic@oss.unist.hr
Web izdanje
Prosinac, 2012.g.
SADRAJ
1.UVOD
2. ZAKON O PRORAUNU
3. PRORAUNSKO RAUNOVODSTVO
3.1. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI
3.2. KONTNI PLAN I OSNOVNE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE
4. STJECANJE I PRIZNAVANJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
5. FINANCIJSKA IMOVINA
6. OBVEZE
7. VLASTITI IZVORI I UTVRIVANJE REZULTATA
8. RASHODI POSLOVANJA
9. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE
10. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
11. PRIHODI POSLOVANJA
12. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
13. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUIVANJA
14. IZVANBILANNI ZAPISI
15. POPIS IMOVINE I OBVEZA
LITERATURA
1. UVOD
DEFINICIJA Proraunsko raunovodstvo
Prema odredbi l.3. to. 51. Zakona o proraunu,
proraunsko raunovodstvo je:
Ra Ra unovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno unovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno
pra pra enje, analiziranje i izvje enje, analiziranje i izvje tavanje o poslovnim tavanje o poslovnim
doga doga ajima prora ajima prora una te prora una te prora unskih i izvanprora unskih i izvanprora unskih unskih
korisnika. korisnika.
1. Uvod
ZAKONI I PRAVILNICI
1. Zakon o proraunu, NN 87/08
2. Pravilnik o proraunskom raunovodstvu i
raunskom planu, NN 114/10
3. Pravilnik o financijskom izvjetavanju u
proraunskom raunovodstvu, NN 32/11
1. Uvod
PRORAUNSKO RAUNOVODSTVO
Odsutnosti dobiti kao cilja poslovanja Odsutnosti dobiti kao cilja poslovanja,
Novi zadaci:
Ono mora proizvesti potpune i pouzdane infomacije o
svim segmentima javne potronje jer bez potpune i
pouzdane informiranosti o svim segmentima javne
potronje nema ni potpune demokracije.
Javnost mora u cijelosti biti upoznata s informacijama o
prolim, sadanjim i buduim aktivnostima drave.
Dravno raunovodstvo stoga nuno prerasta iz
ogranienog evidencijskog sustava u vaan upravljaki i
nadzorni mehanizam javnosti.
1. Uvod
RAZVOJ
Razvoj sustava dravnog raunovodstva kroz povijest se moe
povezati s razvojem i funkcijama drave.
Tradicionalno raunovodstvo drave je obuhvaalo sustav knjienja
transakcija dravnih organa.
Sustav knjienja je trebao osigurati postizanje dva osnovna cilja:
informiranost o funkcionalnosti i praenje zakonitosti dravnih
financijskih transakcija.
Postupno se uvodi i trei cilj, a to je podrka formuliranju i
uvoenju dravnog prorauna. Raunovodstveni su sustavi stoga
proireni i dopunjeni novim zadatcima u postupku izrauna svake
agencije, konsolidiranje prorauna drave u cjelini i pomoi
nadlenim jedinicama u postupku odgovornosti za usvajanje
prorauna pruanjem odgovarajuih informacija o raspoloivim
izvorima, postojeim obvezama, trokovima poslovanja i
odgovarajuem poslovanju.
1. Uvod
RAZVOJ
U ranijim razvojnim fazama proraunsko raunovodstvo se vie ili
manje poistovjeivalo s raunovodstvenim sustavom drave.
Taj se sustav temeljio na jednogodinjem praenju prihoda i rashoda
prorauna i to jo uvijek najee na novanom konceptu.
Ove informacije su dopunjavane sa izvjetajima o imovini i
obvezama - usredotoeno na dravni subjekt kao ekonomski entitet.
Kako je poslovanje drave postalo sve sloenije, postajalo je jasno da
su knjigovodstvene informacije koje su prikupljane po novanom
principu i ograniene na godinu bile neprimjerene za objavljivanje
potpunih tekuih i buduih trokova poslovanja i investicijskih
odluka.
1. Uvod
PODRUJE PRIMJENE
Od raunovodstva se zahtijeva zadovoljenje informacijskih
potreba tri iroke grupe korisnika, stanovnitva
zakonodavnog okvira i menadera dravnih
institucija.
Sadrajno podruje primjene raunovodstvenog
informacijskog sustava prorauna moe se ograniiti
njegovim temeljnim zadaama:
1. osiguranje prijedloga za planiranje prorauna i praenje
njegova izvravanja u skladu sa zakonskim i proraunskim
ogranienjima i
2. osiguranje informacijske baze za upravljanje i nadzor
poslovanja pojedinim dravnim subjektom, dravom u
cjelini kao i za makroekonomsko upravljanje.
1. Uvod
Planiranje prorauna
Planiranje prorauna kao sloeni proces usklaivanja
zahtijeva korisnika koji proizlaze iz njihovog zakonskog
djelovanja i djelokruga s okvirom proraunske potronje
koji je determiniran gospodarskim, politikim, socijalnim
okruenjem jedna je od vanijih faza proraunskog
procesa.
Pred integralno raunovodstvo se postavlja dodatni
zahtijev da uz elemente ekonomske uspjenosti (prihode
i rashode) prati i primitke i izdatke kao kategorije
financiranja odnosno izvravanja prorauna.
1. Uvod
PRORAUNSKO RAUNOVODSTVO U HRVATSKOJ
Od 2002.g. u Hrvatskoj se primjenjuje novi koncept
proraunskog raunovodstva.
Raunski plan se izmjenio u skladu sa zahtjevima
ekonomske klasifikacije, a najvanija metodoloka
promjena bila je prelazak s naela novanog tijeka na
modificirano naelo nastanka dogaaja.
MMF je 2001.g. objavio novi prirunik statistike dravnih
financija(Goverment Finance Statistics - GFS) prema
kojem sve zemlje ( lanice MMF-a) trebaju sastavljati
statistike izvjetaje za potrebe izvjetavanja prema MMF-
u.
1. Uvod
GFS i ESA
Temeljne postavke od koji GFS polazi jesu:
pomak od pogleda na dravu kroz funkcije na dravu sastavljenu od subjekata koji
posjeduju imovinu te mogu samostalno preuzimati obveze, obavljati aktivnosti i biti u
interakciji s drugim subjektima unutar i izvan ope drave.
prijelaz s raunovodstva novanog tijeka na raunovodstvo nastanka dogaaja.
obuhvat i praenje svih stanja i promjena stanja, a ne samo priopenje novanih
promjena.
Postavljanje ekonomske klasifikacije kao podloge definiranja rauna raunskog plana
znailo je potpuno mijenjanje starog raunskog plana iji su rauni bili mjeavina
razliitih klasifikacija te se kroz raunovodstvo odnosno financijske izvjetaje nije
mogao dobiti odgovor ak ni na pitanje to je plaeno. Prelaskom s raunovodstva
novanog tijeka na raunovodstvo modificiranog nastanka dogaaja raunovodstvo
dobiva znatno aktivniju ulogu u proraunskim procesima i ne odgovara vie na
pitanje to je plaeno nego i kolika je dravna potronja, jesu li aktivnosti
pojedinih subjekata i drave u cjelini izvrene s uspjehom, jesu li rezultati drave
odrivi razvoj ili se drava kree u negativnom smjeru.
pravilnik o raunovodstvu proizlazi iz potrebe za usklaivanjem s Europskim sustavom
nacionalnih i regionalnih rauna (ESA)
1. Uvod
2. ZAKON O PRORAUNU
Zakon o proraun (Nar. nov., br. 87/08.)
(dalje: Zakon) primjenjuje se od 1. sijenja 2009
PRORAUN
Proraun je osnovni instrument financiranja javnih
izdataka od opeg i zajednikog interesa za jednu zemlju.
Dravni proraun je akt kojim se procjenjuju prihodi i prihodi i
primitci te utvr primitci te utvr uju rashodi i izdatci dr uju rashodi i izdatci dr ave ave za jednu
godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor.
2. Zakon o proraunu
CILJ ZAKONA
Temeljni cilj Zakona je
kori kori tenje prora tenje prora unskih sredstva za financiranje unskih sredstva za financiranje
poslova, funkcija i programa dr poslova, funkcija i programa dr avnih tijela i tijela avnih tijela i tijela
jedinica lokalne i podru jedinica lokalne i podru ne ne (regionalne) samouprave i
drugih korisnika prorauna u visini koja je nuna za
njihovo obavljanje i izvravanje te ostvarivanje prava
primatelja sredstava prorauna.
2. Zakon o proraunu
SADRAJ ZAKONA
Sadrajno Zakon ureuje:
planiranje prorauna
izradu, donoenje i izvravanje prorauna
upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom
zaduivanje i jamstvo drave te JLP(R)S
proraunske odnose u javnom sektoru
raunovodstvo
proraunski nadzor
druga pitanja vezana za upravljanje javnim financijama.
Zakon o proraunu kroz osnovna i jasna pravila pokazuje kako se
proraunom utjee na stabilnost i gospodarski razvoj zemlje.
2. Zakon o proraunu
Proraun i proraunski korisnici
Zakon primjenjuju svi prorauni i proraunski
1. dravni proraun i proraunski korisnici dravnog
prorauna
2. prorauni JLP(R)S-a i njihovi proraunski korisnici.
Jedinica lokalne i podru Jedinica lokalne i podru ne (regionalne) JLP(R)S ne (regionalne) JLP(R)S
samouprave jest samouprave jest opina, grad i upanija ija tijela ija tijela
obavljaju funkcije, izvr obavljaju funkcije, izvr avaju zada avaju zada e i donose programe e i donose programe
propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju
zakona, za zakona, za to se sredstva osiguravaju u njihovu to se sredstva osiguravaju u njihovu
prora prora unu i financijskom planu prora unu i financijskom planu prora unskih korisnika unskih korisnika
2. Zakon o proraunu
Izvanproraunski korisnici
Izvanproraunski korisnici su izvanproraunski fondovi,
trgovaka drutva i druge pravne osobe u kojima drava,
odnosno JLP(R)S ima odluujui utjecaj na upravljanje
Izvanproraunski fondovi pravne osobe koje se financiraju
iz namjenskih poreza odnosno doprinosa i/ili neporeznih
prihoda. U RH to su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za
zapoljavanje, Fond doplatka za djecu, Fond za regionalni
razvoj, Fond za zapoljavanje te Hrvatske vode.
2. Zakon o proraunu
Registar korisnika prorauna
Problem definiranja proraunskih i izvanproraunskih
korisnika, razrijeena je donoenjem Pravilnika o
korisnicima prorauna i o voenju registra korisnika
prorauna.
Taj Pravilnik propisuje kriterije u skladu s kojima
Ministarstvo financija svake godine objavljuje Podatke iz
registra korisnika prorauna.
2. Zakon o proraunu
2. Zakon o proraunu
Izvor: Maleti, I.: Ekonomska i funkcijska klasifikacija kao osnova planiranja i izvravnja prorauna, RRIF, 12/2001.
Proraun se donosi i izvrava u skladu s naelima:
jedinstva i tonosti prorauna,
jedne godine,
uravnoteenosti,
obraunske jedinice,
univerzalnosti,
specifikacije,
dobrog financijskog upravljanja i
transparentnosti.
2. Zakon o proraunu
Naelo jedinstva i tonosti prorauna
Fiskalni uinak
Zakoni i drugi propisi koje Vlada predlae Saboru moraju sadravati
financijsku procjenu posljedica za proraun iz koje mora biti razvidno da li se
na temelju predloenog propisa poveavaju ili smanjuju prihodi ili rashodi
prorauna.
U naelu se odgaa primjena Zakona i ostalih propisa i programa usvojenih
tijekom godine ako je za njih potrebno posebno izdvajanje sredstava iznad
visine prorauna za tekuu godinu. Sredstva za te namjene osiguravaju se u
proraunu za sljedeu godinu u skladu s trogodinjim projekcijama i
mogunostima
Bitno je naglasiti da se te odredbe odnose i na programe, a osobito na
investicije koje zahtijevaju dodatna sredstva u tekuoj i sljedeim godinama,
kao i mogue zaduivanje za njihovo realiziranje.
Tom se odredbom sprjeava mogue dovoenje u pitanje izvravanja
postojeih proraunskih rashoda uvoenjem novih aktivnosti i programa za
iju izvedbu nisu osigurana sredstva.
2. Zakon o proraunu
Naelo jedne godine
Proraun se donosi za proraunsku godinu i vrijedi za tu
godinu, a proraunskom se godinom smatra razdoblje je
od dvanaest mjeseci koje poinje 1. sijenja, a zavrava 31.
prosinca kalendarske godine.
2. Zakon o proraunu
Naelo uravnoteenosti
Prihodi i primitci planirani u proraunu prema izvorima iz kojih
potjeu (opi prihodi i primitci, namjenski prihodi i dr.) moraju biti u
ravnotei s planiranim rashodima i izdatcima koji se prikazuju
prema proraunskim klasifikacijama.
Usklaivanje prorauna obavlja se izmjenama i dopunama
prorauna prema istom postupku kao i donoenje prorauna. U
sluaju poveanja rashoda i izdataka usklaenje se obavlja tako da se
uvode novi izvori prihoda za pokrie novonastalih rashoda i izdataka
ili, kada je rije o smanjenju prihoda i primitaka, smanjuju se rashodi i
izdatci.
Izmjene i dopune prorauna mnogu se obavljati neogranieni broj
puta tijekom jedne godine.
2. Zakon o proraunu
Naelo obraunske jedinice
U proraunu se prihodi, primitci, rashodi i izdatci
iskazuju u kunama te se i financijski izvjetaji
sastavljaju u kunama.
2. Zakon o proraunu
Naelo univerzalnosti
Prihodi i primitci slue za podmirivanje svih rashoda i
izdataka, osim ako Zakonom, zakonom o izvravanju
dravnog prorauna, odnosno odlukom o izvravanju
prorauna nije drukije propisano.
Za financiranje odreenih rashoda i izdataka
koriste se namjenski prihodi i primitci.
2. Zakon o proraunu
Za odreene rashode i izdatke se koriste tono utvreni
primici
To su namjenski prihodi i primici: pomoi donacije, prihodi za
posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u
vlasnitvu drave JLP(R)S, naknade s naslova osiguranja i
namjenski primici od zaduivanja i prodaje dionica.
Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne
imovine drave odnosno JLP(R)S i naknade s naslova osiguranje
koriste se samo za rashode za nabavu nefinancijske imovine.
Primici od prodaje dionica i udjela koriste se samo za otplatu
duga u raunu financiranja, a ako se ostvare u iznosu veem
od potrebnog za otplatu duga koriste se za nabavu nefinancijske
i financijske imovine.
2. Zakon o proraunu
Naelo specifikacije
Prihodi i primitci, rashodi i izdatci prorauna moraju biti
razvrstani prema proraunskim klasifikacijama.
Prihodi i primici prorauna moraju biti rasporeeni u
proraunu po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema
izvorima.

Rashodi i izdaci se rasporeuju po nositeljima i
korisnicima po njihovim programima i projektima te po
ekonomskoj klasifikaciji u posebnom dijelu prorauna.
2. Zakon o proraunu
Naelo dobrog financijskog upravljanja
Proraunska sredstva moraju se koristiti u skladu s naelima dobroga
financijskog upravljanja, a osobito u skladu s naelima ekonominosti,
uinkovitosti i djelotvornosti.
Naelo ekonominosti i uinkovitosti zahtijevaju da se uz minimalna
sredstva postignu maksimalni rezultati.
Naelo djelotvornosti zahtijeva postizanje specifinih ciljeva i
predvienih rezultata. Financijski plan proraunskih korisnika treba
sadravati programe koji su utvreni strategijom vladinih programa za
trogodinje razdoblje.
Jedan od sastavnih dijelova financijskog plana je i obrazloenje
prijedloga financijskog plana u kojem se izmeu ostalog, obrazlau
programi, pokazatelji na kojima se zasnivaju izrauni i ocjene
potrebnih sredstava za provoenje programa te izvjetaj o postignutim
ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima na pokazateljima
uspje uspje nosti nosti u prethodnoj godini.
2. Zakon o proraunu
2. Zakon o proraunu
Izvor: Izvadak iz Strategije Vladinih programa za razdoblje 2013-2015.
Naelo transparentnosti
Proraun i projekcija, izmjene i dopune prorauna i
projekcije, odluka o privremenom financiranju te
polugodinji i godinji izvjetaj o izvrenju prorauna
objavljuju se u Narodnim novinama slubenom
listu RH, odnosno u slubenom glasilu JLP(R)S.
2. Zakon o proraunu
Odgovornost elnika
elnik lokalne i podrune (regionalne) samouprave i proraunskog
korisnika odgovoran je za:
A) planiranje i izvravanje svog dijela prorauna
B) prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadlenosti i njihovo
upuivanje u proraun
C) preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za
plaanje na teret proraunskih sredstava,
D) zakonitost, svrhovitost, uinkovitost i za ekonomino
raspolaganje proraunskim sredstvima.
elnik JLP(R)S i proraunskog korisnika moe, za obavljanje poslova
za koje je odgovoran, ovlastiti druge osobe posebnom odlukom u
skladu s aktima o unutarnjem ustrojstvu.
Prenoenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, ime se ne iskljuuje
odgovornost elnika.
2. Zakon o proraunu
Naelo razdvajanja dunosti
Dakle, za sve je odgovoran elnik, koji u pravilu moe posebnom
odlukom, na svoje zaposlenike prenijeti odreene odgovornosti
pazei pri tome da ista osobe ne dobiju zaduenje za npr. izradu
financijskih planova i njihovo izvravanje i sl.
Prijenos ovlasti elnik mora obaviti potujui naelo razdvajanja
dunosti. Osnovno naelo razdvajanja dunosti polazi od toga da
iste osobe ne mogu obavljati poslove pripreme projekata
odnosno planiranja, nabave i ugovaranja, financijskog
upravljanja, plaanja, raunovodstvenog evidentiranja, kontrole
i revizije.
Ovim su pobrojane temeljne funkcije koje su meusobno
nespojive i osobe koje rade na svakoj od njih moraju biti
razliite.
2. Zakon o proraunu
PRORAUNSKI PROCESI
Proraunske klasifikacije
Proraunske klasifikacije
Klasifikacije prikazuju prihode, primitke, rashode i izdatke
prorauna i financijskog plana proraunskih korisnika.
Omoguavaju zadovoljavanje sve veeg broja zahtjeva koje postavljaju
statistiki sustavi, u prvom redu Statistika dravnih financija, Sustav
nacionalnih rauna (SNA) i klasifikacija funkcija drave koju su
objavili Ujedinjeni narodi (COFOG).
Proraunske klasifikacije su:
organizacijska,
ekonomska,
funkcijska,
lokacijska,
programska i
izvori financiranja.
2. Zakon o proraunu
Izvori financiranja
Izvori financiranja, kao jedna od klasifikacija, jesu skupine prihoda i
primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdatci odreene vrste i
utvrene namjene.
Rashodi i izdatci se planiraju, izvravaju i raunovodstveno
evidentiraju prema izvorima financiranja.
Osnovni izvori financiranja jesu:
opi prihodi i primitci dravnog prorauna
doprinosi za obvezna osiguranja
vlastiti prihodi
prihodi za posebne namjene
pomoi
donacije
namjenski primitci od zaduivanja
prihodi od prodaje nefinancijske imovine i nadoknade tete na osnovi
osiguranja.
2. Zakon o proraunu
Ekonomska klasifikacija
Ekonomska klasifikacija iznimno je vana za
ekonomske i fiskalne analize prorauna. Tom se
klasifikacijom prihodi i rashodi, imovina i obveze
definiraju i rasporeuju prema vrstama u skupine,
podskupine, odjeljke i osnovne raune.
Temelj za raunski plan za proraun i proraunske
korisnike upravo je ekonomska klasifikacija.
Rauni ekonomske klasifikacije odgovaraju raunima
Raunskog plana za proraunsko raunovodstvo, razreda 3
8 (osim skupina rauna 39, 49, 59, 69, 79 i 89).
2. Zakon o proraunu
Ekonomska klasifikacija
Ekonomska klasifikacija je vana za analiziranje prorauna
i definiranje fiskalnog poloaja.
Npr. podatci o udjelu plaa u ukupnim izdatcima ili visini
ukupnih transfera javnim poduzeima su vane mjere
utjecaja fiskalne politike.
Za potrebe fiskalnih i ekonomskih analiza vano je
razlikovati:
plaanje kamata koje su rashod od plaanja glavnice
duga to je financijska transakcija,
tekue rashode od kapitalnih izdataka koji utjeu na
poveanje ili smanjenje imovine.
2. Zakon o proraunu
Funkcijska klasifikacija
Funkcijska klasifikacija je klasifikacija funkcija
drave koja je preuzeta od objavljenje klasifikacije
Ujedinjenih naroda (COFOG).
Sastoji se od 10 osnovnih kategorija u koje se tekui
rashodi i transakcije na nefinancijskoj i financijskoj
imovini rasporeuju prema namjeni za koju slue.
2. Zakon o proraunu
06 Usluge unaprjeenja stanovanja i
zajednice
061 Razvoj stanovanja
0610 Razvoj stanovanja
062 Razvoj zajednice
0620 Razvoj zajednice
063 Opskrba vodom
0630 Opskrba vodom
064 Ulina rasvjeta
0640 Ulina rasvjeta
065 Istraivanje i razvoj stanovanja i
komunalnih pogodnosti
0650 Istraivanje i razvoj stanovanja i
komunalnih pogodnosti
066 Rashodi vezani uz stanovanje i kom.
pogodnosti koji nisu drugdje svrstani
0660 Rashodi vezani uz stanovanje i
kom. pogodnosti koji nisu drugdje
svrstani
07 Zdravstvo
071 Medicinski proizvodi, pribor i
oprema
0711 Farmaceutski proizvodi
0712 Ostali medicinski proizvodi
0713 Terapeutski pribor i oprema
072 Slube za vanjske pacijente
0721 Ope medicinske usluge
0722 Specijalistike medicinske usluge
0723 Zubarske usluge
0724 Paramedicinske usluge
073 Bolnike slube
0731 Usluge opih bolnica
0732 Usluge specijalistikih bolnica
0733 Usluge medicinskih centara i
centara za majinstvo
0734 Usluge centara za njegu i
oporavak
074 Slube javnog zdravstva
0740 Slube javnog zdravstva
075 Istraivanje i razvoj zdravstva
0750 Istraivanje i razvoj zdravstva
076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu
drugdje svrstani
0760 Poslovi i usluge zdravstva koji
nisu drugdje svrstani
08 Rekreacija, kultura i religija
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA - IZVADAK
Praenje rada drave po funkcijskoj klasifikaciji je vano za analizu
alokacije resursa unutar javnog sektora odnosno ope drave.
U priruniku statistike dravnih financija (GFS-u) funkcijska
klasifikacija vee se uz klasificiranje rashoda.
Izvor: Maleti, I.: Ekonomska i funkcijska klasifikacija kao osnova planiranja i izvravnja prorauna, RRIF, 12/2001.
Organizacijska klasifikacija
Organizacijska klasifikacija prati strukturu organizacije
unutar drave i ne propisuje se jedinstveno za sve razine.
Organizacijska klasifikacija uspostavlja se kroz definiranje
razdjela, glava i prora razdjela, glava i prora unskih korisnika unskih korisnika.
Razdjel je ministarstvo i oni proraunski korisnici
dravnog prorauna koji su izravno odgovorni Hrvatskom
saboru ili predsjedniku.
Glava je organizacijska razina utvrena za potrebe
planiranja i izvravanja prorauna, a sastoji se od jednog ili
vie proraunskih korisnika.
2. Zakon o proraunu
Primjer organizacijske klasifikacije
2. Zakon o proraunu
Mili, A.: Proraunske klasifikacije i njihova primjena, RRIF, br.11., 2007.
Lokacijska klasifikacija
Lokacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka
prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske,
brojane oznake lokacijske klasifikacije za upanije,
gradove i opine odreuje Dravna geodetska uprava.
2. Zakon o proraunu
Programska klasifikacija
Programska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prorauna i
financijskih planova izvanproraunskih korisnika po programima i
njihovim sastavnim dijelovima.
Program je skup neovisnih, ali usko povezanih aktivnosti i projekata
usmjerenih ispunjavanju zajednikog cilja, a ini ga jedna ili vie
aktivnosti i projekata.
2. Zakon o proraunu
PRIMJER programska klasifikacija
2. Zakon o proraunu
SADRAJ PRORAUNA I FINANCIJSKOG PLANA
Proraun se sastoji od:
opeg i
posebnog dijela,
a na razini jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i od plana razvojnih programa
2. Zakon o proraunu
Opi dio
Opi dio prorauna ine raun:
prihoda i rashoda
i raun financiranja.
2. Zakon o proraunu
Opi dio
1. Raun prihoda i rashoda prorauna sastoji se od:
a) prihoda (prihodi od poreza, doprinosi za obvezna osiguranja, pomoi,
prihodi od imovine, prihodi od pristojbi i naknada, ostali prihodi i prihodi
od prodaje nefinancijske imovine).
b) rashoda (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi,
subvencije, pomoi, naknade graanima i kuanstvima na temelju
osiguranja i druge naknade, ostali rashodi i rashodi za nabavu
nefinancijske imovine).
2. Raun financiranja sadrava primitke od financijske imovine i
zaduivanja te izdatke za financijsku imovinu i za otplatu kredita i
zajmova
2. Zakon o proraunu
Posebni dio
Posebni dio prorauna sastoji se od plana rashoda i
izdataka proraunskih korisnika iskazanih po vrstama,
rasporeenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i
projekata.
Plan razvojnih programa po godinama ine planovi
razvojnih programa samo proraunskih korisnika JLPRS-a,
a oni su utvreni dokumentima o srednjoronim odnosno
dugoronim planovima razvitka, posebnim zakonima,
drugim propisima ili opim aktima.
2. Zakon o proraunu
PRORAUN I FINANCIJSKI PLAN
Drava i JLP(R)S izrauju i donose proraun,
a proraunski i izvanproraunski korisnici izrauju financijske
planove.
Financijski planovi korisnika temelj su za izradu dravnog prorauna
ili prorauna JLP(R)S, a zbroj financijskih planova korisnika ini
poseban dio prorauna dravnog ili lokalnog.
Financijski plan proraunskih korisnika ine prihodi i primitci te
rashodi i izdatci rasporeeni u programe koji se sastoje od aktivnosti i
projekata.
Izvanproraunski korisnici moraju izraditi financijski plan koji je
temelj za izradu sredinjeg prorauna (dostavlja se nadlenom
ministarstvu)
2. Zakon o proraunu
Proces planiranja dravnog prorauna Republike Hrvatske
2. Zakon o proraunu
Izvor: Strategija unapreenja i modernizacije procesa u sustavu dravne riznice 2007-2011
STRATEKO PLANIRANJE
Jedna od najveih promjena koju donosi Zakon je
uvoenje stratekog planiranja kojim je uspostavljena
veza izmeu prorauna i politike.
Najvanije novosti u dijelu postupka donoenja prorauna
u odnosu na Zakon iz 2003. oituju se u tome da Sabor,
odnosno predstavniko tijelo, uz proraun donosi i
projekciju (procjenu prihoda i primitaka te rashoda i
izdataka) za sljedee dvije proraunske godine.
2. Zakon o proraunu
UPRAVLJANJE IMOVINOM DRAVE I JLP(R)S-a
Vlada RH upravlja imovinom i tako da imenuje lanove upravnih i
nadzornih odbora u javnim poduzeima, predstavnike za zastupanje
interesa RH na skuptinama dioniarskih drutava i drutava s
ogranienom odgovornou. Imenuje i ravnatelje i upravna vijea u
ustanovama, ako nije drukije odreeno posebnim propisima.
Temeljna je podjela dravne imovine odnosno imovine JLP(R)S-a na
financijsku i nefinancijsku imovinu, pri emu
financijsku imovinu ini: novac i vrijednosni papri (dionice i
udjeli u glavnici pravnih osoba, ekovi, mjenice obveznice i
dr.)
nefinancijsku imovinu ini: materijalna imovina prirodna
bogatstva, nematerijalna imovina, graevinski objekti,
postrojenja i oprema i prijevozna sredstva.
2. Zakon o proraunu
FINANCIJSKA IMOVINA
Novanim sredstvima upravlja ministar financija,
odnosno poglavarstvo JLP(R)S-a.
Primitci koji se ostvare od prodaje dionica i udjela u
trgovakim drutvima mogu se koristiti samo za otplatu
duga u raunu financiranja, a ako se ostvare u svoti veoj
od one potrebne za otplatu duga, mogu se koristiti za
nabavu nefinancijske i financijske imovine.
2. Zakon o proraunu
STJECANJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
Drava i JLP(R)S-i nefinancijsku dugotrajnu imovinu mogu
stjecati kupnjomi bez naknade (darovanje).
Stjecanje nefinancijske imovine bez naknade esto moe imati
vee trokove npr. odravanja nego to bi donijelo koristi za
dravu, odnosno JLP(R)S.
Prihvaanje takve imovine moe izazvati dodatna optereenja
za proraun te dovesti do stvaranja obveza koje proraun nije u
stanju izvriti.
Iz navedenog razloga za stjecanje nefinancijske imovine bez
naknade treba dobiti suglasnost Vlade, odnosno poglavarstva ili
drugog statutom ovlatenog tijela JLP(R)S-a.
2. Zakon o proraunu
KORITENJE SREDSTVA OD PRODAJE I ZAMJENE NEFINANCIJSKE
DUGOTRAJNE IMOVINE DRAVE ODNOSNO JLP(R)S-a I NAKNADA TETE S
NASLOVA OSIGURANJA
Sredstva od prodane nefinancijske dugotrajne imovine drave,
odnosno JLP(R)S-a mogu se koristi iskljuivo za kapitalne
rashode (rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za
odravanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoi koje se
daju trgovakim drutvima u kojima drava, odnosno JLP(R)S
ima odluujui utjecaj na upravljanje ) za nabavu nefinancijske
imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja
u dionice i udjele trgovakih drutava.
2. Zakon o proraunu
POMOI EUROPSKE UNIJE
Novost novog Zakona svakako su odredbe kojima se
ureuje podruje koritenja pomoi iz fondova EU.
To podruje u Zakonu iz 2003. nije bilo pokriveno.
Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava pomoi
EU planiraju se u dravnom proraunu.
Sustav provedbe pomoi EU ureuje se posebnim
zakonima i sukladno meunarodno preuzetim obvezama
RH.
RH, kao korisnica pomoi EU, mora osigurati zatitu
financijskih interesa EU uvoenjem sustava za suzbijanje
nepravilnosti i prijevara (AFCOS).
2. Zakon o proraunu
Proraunska zaliha
Sredstva proraunske zalihe koriste se za nepredviene rashode
za koje u proraunu nisu osigurana sredstva ili ih pri planiranju
prorauna nije bilo mogue previdjeti, te za druge nepredviene
rashode tijekom godine.
Ta se sredstva mogu utroiti za rashode nastale zbog vie sile,
npr. elementarne nepogode, epidemija, ekolokih nesrea ili
izvanrednih dogaaja koji mogu ugroziti okoli i ostalih
nepredvidivih nesrea.
2. Zakon o proraunu
PRORAUNSKI NADZOR
Ministarstvo financija obavlja proraunski nadzor proraunskih
i izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna, JLP(R)S-a i
njihovih proraunskih i izvanproraunskih korisnika, pravnih i
fizikih osoba koje dobivaju sredstva iz prorauna i financijskih
planova izvanproraunskih korisnika kao i nadzor koritenja
sredstava na osnovi jamstva drave i JLP(R)S-a.
Proraunski nadzor obavlja se na zahtijev graana, zahtjevima
sredinjih tijela dravne uprave, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba, iz kojih
proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru te po nalogu
ministra financija.
2. Zakon o proraunu
3. PRORAUNSKO
RAUNOVODSTVO
Obveznici
Obveznici voenja proraunskog raunovodstva i sastavljanja
financijskih izvjetaja u sustavu proraunskog raunovodstva
jesu subjekti unutar opeg prorauna:
1. sredinji proraun (dravni proraun, proraunski korisnici
dravnog prorauna i izvanproraunski korisnici) i
2. jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
upanije, gradovi, opine (njihovi prorauni i proraunski
korisnici).
3. Proraunsko raunovodstvo
Registar
Samo oni proraunski korisnici koji su utvreni Registrom
proraunskih i izvanproraunskih korisnika primjenjuju
proraunsko raunovodstvo.
Proraunski korisnik ija je vrijednost imovine i godinji
prihod prema podacima za proteklu kalendarsku godinu
manji od 100.000,00 kn primjenjuje jednostavno
knjigovodstvo.
Nain organiziranja knjigovodstva i nain unoenja podataka
U svom knjigovodstvu osigurati, po proraunskim korisnicima,
pojedinane podatke o vrstama prihoda i primitaka, rashoda i izdataka,
stanju imovine obveza i vlastitih izvora.
Voditi knjigovodstvo po naelu dvojnog knjigovodstva, prema
propisanom raunskom planu.
Priznavati prihode i primitke, rashode i izdatke pema modificiranom modificiranom
na na elu nastanka doga elu nastanka doga aja aja
Procjenjivati imovinu i obveze prema modificiranom naelu nastanka
dogaaja.
Financijski izvjetaji sastavljaju se tromjeseno za razdoblja od 1.
sijenja do 31. oujka, od 1. sijenja do 30. lipnja, od 1. sijenja do 30.
rujna i od 1. sijenja do 31. prosinca.
POSLOVNE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
Poslovne knjige prorauna i proraunskih korisnika jesu:
dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige.
Dnevnik Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene
slijedom vremenskog nastanka.
Glavna knjiga Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija
poslovnih promjena i transakcija nastalih na imovini,
obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.
Pomone knjige
Pomone knjige jesu analitike knjigovodstvene evidencije stavki koje su u
glavnoj knjizi iskazane sintetiki i druge pomone evidencije za potrebe
nadzora i praenja poslovanja.
Proraun i proraunski korisnici obvezno vode analitika knjigovodstva:
1. dugotrajne nefinancijske imovine po vrsti, koliini i vrijednosti (nabavna i
otpisana) te s drugim potrebnim podacima,
2. kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) po
vrsti, koliini i vrijednosti,
3. financijske imovine i obveza, i to:
potraivanja i obveza (po subjektima, raunima, pojedinanim iznosima,
rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.),
primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata
(po vrstama, subjektima, pojedinanim vrijednostima, dospjelosti, stanjima),
potraivanja i obveza po osnovi primljenih kredita i zajmova te danih
zajmova (po vrstama, subjektima, pojedinanim vrijednostima, dospjelosti,
obraunatim kamatama).
Poslovne knjige
Poslovne knjige vode se za proraunsku godinu, koja je jednaka kalendarskoj
godini.
Poslovne knjige zakljuuju se na kraju proraunske godine i uvaju u
sljedeim rokovima:
1. dnevnik i glavna knjiga najmanje jedanaest godina,
2. pomone knjige najmanje sedam godina.
Ako se poslovne knjige vode kao elektroniki zapis, glavna knjiga se mora
nakon zakljuivanja na kraju proraunske godine potpisati elektronikim
potpisom sukladno propisu koji ureuje elektroniki potpis, zatititi na nain
da nije mogua izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova i da se
moe u svakom trenutku otisnuti na papir. U suprotnom se glavna knjiga
ispisuje i uvezuje u roku od 120 dana od isteka proraunske godine na koju se
odnosi, a osoba ovlatena za zastupanje prorauna i proraunskog korisnika
mora je potpisati.
Poslovne knjige
Pored analitikih knjigovodstava proraun i proraunski korisnici
vode:
knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge),
evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija,
evidenciju putnih naloga i koritenja slubenih vozila,
knjigu izlaznih rauna,
knjigu ulaznih rauna te
ostale pomone evidencije prema posebnim propisima i svojim
potrebama.
Knjigovodstvena isprava
Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektroni Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektroni ki ki
dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.
Knjigovodstvene isprave su:
Vjerodostojne i istinite kada potpuno i istinito odraava nastali
poslovni dogaaj.
Su uredne kada se iz isprave nedvosmisleno moe utvrditi mjesto i
vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadraj, to znai
narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene koju prikazuje
Prije unosa u poslovne knjige moraju biti kontrolirane; zakonski
predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi ili
memoriranom ifrom ovlatenja za transakciju jami da je isprava
istinita i da realno prikazuje poslovnu promjenu odnosno transakciju.
Knjigovodstvena isprava treba sadravati:
naziv (otpremnica, raun, obraun ugovora o djelu, obraun
teajne razlike)
broj
mjesto i datum izdavanja isprave
naziv i sjedite osobe kojoj se upuuje isprava
sadraj poslovne promjene i datum nastanka poslovne
promjene (datum isporuke, naziv isporuenih dobara ili usluga,
koliinu, cijenu, ukupnu vrijednost)
potpis odgovorne osobe izdavatelja isprave.
Primjeri isprava
Ulazni i izlazni rauni, otpremnice, primke, uplatnice
isplatnice, temeljnice, izvodi.
U uvjetima rizninog poslovanja:
Izvjetaj o plaenim obvezama za rashode proraunskog
korisnika,
Izvjetaj o naplaenim prihodima kojima riznica izvjetava
svog proraunskog korisnika koji su prihodi iz njegove
nadlenosti naplaeni u proraun.
POPIS IMOVINE I OBVEZA
Proraun i proraunski korisnici, na poetku poslovanja, moraju
popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinane vrijednosti.
Popis imovine i obveza mora se sastaviti i na kraju svake poslovne
godine sa stanjem na datum bilance.
Iznimno proraun i proraunski korisnici koji obavljaju muzejsku,
knjiniarsku ili bibliotenu djelatnost popis knjiga i bibliotene grane
mogu obaviti u roku koji nije dui od tri godine.
Podaci o popisu unose se pojedinano u naturalnim i novanim
izrazima u popisne liste. Popisne liste su knjigovodstvene isprave iju
vjerodostojnost potpisima potvruju lanovi popisnog povjerenstva.
Modificirano naelo nastanka dogaaja
Prihodi i rashodi iskazuju se uz primjenu modificiranoga raunovodstvenog
naela nastanka dogaaja.
Modificirano raunovodstveno naelo nastanka dogaaja znai da se:
ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine,
ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske
imovine,
prihodi priznaju u izvjetajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloivi i
pod uvjetom da se mogu izmjeriti,
rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog dogaaja (obveza) i u
izvjetajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaanju,
rashodi za utroak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u
trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. Iznimno, u djelatnosti
zdravstva te u obavljanju vlastite trgovake i proizvoake djelatnosti rashodi
za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog
utroka odnosno prodaje,
za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema
procijenjenoj vrijednosti.
Prihodi i primici
Prihod je poveanje ekonomskih koristi tijekom izvjetajnog razdoblja
u obliku priljeva novca i nov priljeva novca i nov anih ekvivalenata anih ekvivalenata. Prihodi se
temeljno klasificiraju na prihode poslovanja i prihode od prodaje
nefinancijske imovine.
Prihodi poslovanja klasificiraju se na prihode od poreza, prihode od
doprinosa, pomoi, prihode od imovine, prihode od upravnih i
administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada,
prihode od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga i prihode od
donacija, prihode iz prorauna te kazne, upravne mjere i ostale
prihode.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine klasificiraju se prema
vrstama prodane nefinancijske imovine.
Primici su priljevi novca i nov Primici su priljevi novca i nov anih ekvivalenata po svim anih ekvivalenata po svim
osnovama osnovama.
Rashodi i izdaci
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja smanjenja
imovine ili pove imovine ili pove anja obveza anja obveza. Rashodi se temeljno klasificiraju na
rashode poslovanja i rashode za nabavu nefinancijske imovine.
Rashodi poslovanja klasificiraju se na rashode za zaposlene,
materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, pomoi, naknade
i ostale rashode.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama
nabavljene nefinancijske imovine.
Izdaci su odljevi novca i novanih ekvivalenata po svim
osnovama.
SADRAJ I PRIMJENA RAUNSKOG PLANA
Raunskim planom prorauna utvrene su brojane oznake i nazivi
pojedinih rauna-
Rauni su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine, odjeljke i
osnovne raune.
Osnovni rauni iz Raunskog plana mogu se ralanjivati, prema
potrebama, na analitike i podanalitike raune.
Raunski plan sadri 10 razreda, i to:
0 Nefinancijska imovina,
1 Financijska imovina,
2 Obveze,
3 Rashodi poslovanja,
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine,
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova,
6 Prihodi poslovanja,
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine,
8 Primici od financijske imovine i zaduivanja,
9 Vlastiti izvori.
RAUNSKI PLAN
Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu razredi u kojima se prate promjene i stanja
imovine, obveza i vlastitih izvora.
Pregled stanja imovine i obveza temelj je za izraunavanje pokazatelja
odrivosti aktivnosti prorauna i proraunskih korisnika, a to su:
financijska neto vrijednost (razlika izmeu financijske imovine i
obveza) i
neto vrijednost (razlika izmenu ukupne imovine i obveza).
Razredi 3, 4, 5, 6, 7, 8 jesu razredi u kojima se prema propisanoj
ekonomskoj klasifikaciji prate tekue, kapitalne i financijske
aktivnosti.
Iskazivanje imovine i obveza
Imovina, obveze i vlastiti izvori odreuju financijski poloaj prorauna
odnosno proraunskih korisnika.
Imovina jesu resursi koje kontrolira proraun odnosno proraunski korisnici
kao rezultat prolih dogaaja i od kojih se oekuju budue koristi u obavljanju
djelatnosti.
Imovina se klasificira po svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju
djelatnosti.
Obveze su neizmirena dugovanja prorauna odnosno proraunskih korisnika
proizale iz prolih dogaaja, za iju se namiru oekuje odljev resursa.
Obveze se klasificiraju prema namjeni i ronosti.
Vlastiti izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza.
Imovina i obveze iskazuju se po raunovodstvenom naelu nastanka
dogaaja uz primjenu metode povijesnog troka.
PRORAUNSKO RAUNOVODSTVO I
IZVANPRORAUNSKI KORISNICI
Izvanproraunski fondovi (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapoljavanje)
ve su dio proraunskog sustava i vode proraunsko raunovodstvo te
financijske izvjetaje podnose u skladu s odredbama Pravilnika o
financijskom izvjetavanju u proraunskom raunovodstvu.
Trgovaka drutva i druge pravne osobe u kojima drava, odnosno JLP(R)S
ima odluujui utjecaj na upravljanje u praksi vode raunovodstvo dvojako:
1. kao trgovaka drutva primjena poduzetnikog raunovodstva ili
2. kao neprofitne organizacije prema Uredbi o raunovodstvu neprofitnih
organizacija.
Ti se izvanproraunski korisnici u opi proraun ukljuuju samo na razini
financijskih izvjetaja koje su za konsolidaciju obvezni izraditi u skladu s
odredbama Pravilnika o financijskom izvjetavanju u proraunskom
raunovodstvu.
3.1. TEMELJNI FINANCIJSKI
IZVJETAJI
Temeljni financijski izvjetaji
koje treba sastaviti su:
1. 1. Bilanca, Bilanca,
2. 2. Izvje Izvje taj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima taj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima
(Izvje (Izvje taj o poslovanju), taj o poslovanju),
3. 3. Izvje Izvje taj o nov taj o nov anim tijekovima anim tijekovima
4. 4. Izvje Izvje taj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i taj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i
obveza, obveza,
5. 5. Izvje Izvje taj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji. taj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji.
6. 6. Izvje Izvje taja o obvezama. taja o obvezama.
3.1. Temeljni financijski izvjetaji
Izvor: Jakir-Bajo, I., Maleti, I: Novo financijsko izvjetavanje u sustavu prorauna, RRIF, br. 4, 2011.
BILANCA
Bilanca, kako pojedinog proraunskog korisnika i
prorauna, tako i opeg prorauna u cjelini, daje pregled pregled
stanja imovine, obveza i vlastitih izvora na odre stanja imovine, obveza i vlastitih izvora na odre eni eni
dan dan.
IZVJETAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA
(IZVJETAJ O POSLOVANJU)
Je izvjetaj u kojm se za izvjetajno razdoblje iskazuju
podaci o prihodima, rashodima, promjenama na
nefinancijskoj imovini i promjenama na financijskoj
imovini i obvezama.
IZVJETAJ O NOVANIM TIJEKOVIMA
Izvjetaj o novanim tijekovima obvezni su sastavljati prorauni i
izvanproraunski korisnici dravnog prorauna, a to su: Hrvatske
ceste, Hrvatske vode, Dravna agencija za osiguranje tednih
uloga i sanaciju banaka, Hrvatski fond za privatizaciju i Fond za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
U izvjetaju o novanim tijekovima iskazuju se
1. priljevi i odljevi novca u izvjetajnom razdoblju i to:
- priljevi i odljevi novca iz poslovnih aktivnosti
- priljevi i odljevi novca iz transakcija na nefinancijskoj imovini i
- priljevi i odljevi novca iz transakcija na financijskoj imovini i
obvezama i
2. neto promjena novanih tijekova
IZVJETAJ O OBVEZAMA
U ovaj izvjetaj unose se podatci o stanju i promjeni
stanja obveza tijekom kvartala.
Obveze na kraju izvjetajnog razdoblja dijele se na dospjele i
nedospjele te se trae detaljni podatci o dospjelim obvezama
prema roku prekoraenja: od 1 do 60 dana, od 61 do 180 dana,
od 181 do 360 dana i preko 361 dan.
U analizama podataka iz Izvjetaja o obvezama posebno je bitan
podatak o dospjelim obvezama. Veliki udio dospjelih u
ukupnim obvezama upuuje na financijske probleme subjekta i
potrebu uspostavljanja vee kontrole nad njegovim
poslovanjem.
IZVJETAJ O PROMJENAMA U
VRIJEDNOSTI I OBUJMU IMOVINE I OBVEZA
Stanja iskazana u Bilanci na poetku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o
poslovnim dogaajima i transakcijama, vezanim za pojedine vrste imovine i
obveza, nastalim u tijeku godine npr:
kupnjom automobila poetno stanje na raunu 02311 Osobni
automobili se poveava, a na raunu novanih sredstava smanjuje ili
primitkom zajma poveava se stanje na skupini 26 Obveze za zajmove
kao i stanje novanih sredstava.
Da bi se dobila potpuna slika o tome zato i kako su se promijenila stanja
iskazana u Bilanci na dan 31. prosinca u odnosu na ona iskazana na dan 1.
sijenja, potrebno je uzeti u obzir i ove promjene.
U izvjetaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju
se svi utjecaji na neto-vrijednost koji nisu rezultat transakcija, a klasificiraju
se kao promjene u vrijednosti ili promjene u obujmu imovine i obveza.
Izvjetaj o rashodima prema funkcijama
Izvjetaj o rashodima prema funkcijama sastavljaju jedinice
lokalne i regionalne (podrune) samouprave i razdjeli dravnog
prorauna.
Funkcijski se klasificiraju rashodi poslovanja i rashodi za
nabavu nefinancijske imovine, dok se izdatci za financijsku
imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a time niti
ukljuuju u ovaj Izvjetaj.
IZVJETAJ O RASHODIMA PREMA FUNKCIJAMA
BILJEKE
Biljeke uz financijske izvjetaje detaljna su razrada i dopuna
podataka iz ostalih financijskih izvjetaja te u biti ne
predstavljaju financijski izvjetaj, ve objanjenje i dopunu
podataka iz izvjetaja.
Biljeke mogu biti opisne, brojane ili kombinirane.
Konsolidacija
Konsolidirani financijski izvjetaji jesu izvjetaji u kojima su podaci za grupu
(vie meuobno povezanih prorauna i/ili proraunskih i izvanproraunskih
korisnika) prezentirani kao da se radi o jedinstvenom subjektu.
Ministarstva konsolidiraju financijske izvjetaje proraunskih korisnika u
njihovoj nadlenosti.
JLP(R)S konsolidira financijske izvjetaje proraunskih korisnika koji su u
njezinoj nadlenosti i svoj financijski izvjetaj te sastavlja konsolidirani
financijski izvjetaj prorauna JLP(R)S.
Ministarstvo financija konsolidira za proraunsku godinu:
1. konsolidirane financijske izvjetaje ministarstava i financijski izvjetaj
dravnog prorauna te sastavlja konsolidirani financijski izvjetaj dravnog
prorauna,
2. konsolidirane financijske izvjetaje dravnog prorauna i financijske
izvjetaje izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna te sastavlja
konsolidirani financijski izvjetaj sredinjeg prorauna,
3. konsolidirane financijske izvjetaje prorauna svih JLP(R)S i financijske
izvjetaje svih izvanproraunskih korisnika jedinica JLP(R)S te ih iskazuje u
konsolidiranom financijskom izvjetaju,
4. konsolidirani financijski izvjetaj sredinjeg prorauna i konsolidirani
financijski izvjetaj svih JLP(R)S i financijske izvjetaje svih izvanproraunskih
korisnika JLP(R)S te sastavlja konsolidirani financijski izvjetaj opeg
prorauna.
3.2. RAUNSKI PLAN I OSNOVNE
KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE
Raunski plan
Raunski plan sastavni je dio Pravilnika o proraunskom
raunovodstvu i Raunskom planu. Raunski plan je podloga i
analitiki okvir za praenje svih faza proraunskog ciklusa, a
to su: planiranje, praenje izvrenja i izvjetavanje.
Osnovu novog obraunskog plana ini ekonomska
klasifikacija meunarodnog sustava dravne financijske
statistike (GFS) uz uvaavanje posebnosti hrvatskog javnog
sektora.
Propisani rauni su razvrstani na: razrede, skupine,
podskupine, odjeljke i osnovne raune. Osnovni rauni se
mogu dalje ralanjivati prema potrebama, na analitike i
sub-analitike raune.
3.2. Raunski plan i osnovne knjigovodstvene
evidencije
Raunski plan
Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu BILANNI razredi u kojima se
prate promjene stanja imovine, obveza i vlastitih
izvora.
Razredi 3, 4, 5, 6, 7 i 8 jesu razredi u kojima se prema
propisanoj ekonomskoj klasifikaciji prate tekue, kapitalne
i financijske aktivnosti. Ovi razredi predstavljaju
ekonomsku klasifikaciju izuzev skupina rauna 39, 49, 59,
69, 79,i 89.
Sadrajno, raunski plan je postavljen vrlo iroko. Namjera
u oblikovanju je bila da se omogui procesuiranje
podataka u izvjetavanje i na obraunskoj i na novanoj
osnovi.
evidencije
Raunski plan
evidencije
Osnovni raun smatra se najniim zadanim analitikim
raunom. To znai da prorauni i proraunski korisnici
osnovne raune dane u Raunskom planu ne smiju
samostalno mijenjati.
Analitike raune nie od osnovnih rauna prorauni i
proraunski korisnici mogu prema vlastitim potrebama
odrediti samostalno.
1. EVIDENTIRANJE RASHODA POSLOVANJA
Na rashode se potpuno primjenjuje naelo nastanka
dogaaja, to znai da se priznaju u trenutku primljene
isporuke dobara i/ili usluga.
Primjer: 1) primljen je raun za rashod poslovanja u
svoti od 10.000 kn
2) plaene je rashod u svoti od 10.000 kn.
evidencije
2. KNJIENJE RASHODA ZA NABAVU
NEFINANCIJSKE IMOVINE
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine se priznaju u
cijelosti u trenutku nabave. Potrebno je proknjiiti:
1) poveanje imovine i poveanje vlastitih izvora i
2) obvezu za nabavljenu nefinancijsku imovinu i rashod
Primjer 1) Nabavljena je nefinancijska imovina u svoti
od 60.000 kn
evidencije
3. EVIDENTIRANJE DANIH ZAJMOVA
1) Potrebno je proknjiiti smanjenje novca te zabiljeiti
izdatak u razredu 5.
2) Istovremeno je potrebno proknjiiti promjenu na
imovini (bilanca), kao potraivanje i poveanje vlastitih
izvora od financijske imovine.
Primjer: dan je zajam u svoti od 150.000 kn
evidencije
4. EVIDENTIRANJE PRIHODA
Prihodi se priznaju u trenutku njihove naplate.
U tu svrhu fakturirani prihodi se knjie na raunima 96
i 97 (obraunati prihodi) do trenutka njihove naplate
kada se prenose na raune prihoda u razredu 6 ili 7.
Primjer: 1) obraunat je prihod poslovanja u svoti od
70.000 kn
2) prihod je naplaen.
evidencije
5. EVIDENTIRANJE PRIHODA OD PRODAJE
Postupak je isti kao kod priznavanja prihoda poslovanja, dakle
obraunate prihode knjiimo na raun 97 obraunati prihodi do
trenutka naplate kada ih prenosimo na razred 7.
Pritom ne smijemo zaboraviti isknjiiti prodanu imovinu koja je
prethodno evidentirana u skupinama 0 i 9.
Primjer: saldo: na razredu 0 i skupini 91- vlastiti izvori evidentirana je
nefinancijska imovina u iznosu od 50.000
1) prodana je nefinancijska imovina u svoti od 50.000 kn te je provedeno
isknjiavanje imovine.
2) naplaeno je potraivanje od prodaje nefinancijske imovine.
evidencije
6. EVIDENTIRANJE PRIMLJENIH
KREDITA I ZAJMOVA
Potrebno je proknjiiti :
1) primljen novac i primitak od zaduivanja na razredu 8 i
2) promjene na imovini odnosno poveanje obveza i smanjenje
vlastitih izvora od financijske imovine.
Primjer:
1) primljen je kredit u svoti od 150.000 kn
2) evidentirane su obveze za kamate u svoti od 5.000 kn.
evidencije
4. STJECANJE I PRAENJE
RAZRED 0
Imovina
Imovina resurs kojeg kontrolira proraun odnosno
proraunski korisnik kao rezultat prolih dogaaja od kojeg se
oekuju budue koristi u obavljanju djelatnosti.
Imovina se poetno iskazuje po troku nabave (nabavnoj
vrijednosti) odnosno po procijenjenoj vrijednosti.
Troak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine ini
kupovna cijena uveana za carine, nepovratne poreze, trokove
prijevoza i sve druge trokove koji se mogu izravno dodati
trokovima nabave i osposobljavanja za poetak upotrebe.
Dugotrajna imovina se, i nakon to je u cijelosti otpisana,
zadrava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje,
darovanja, drugog naina otuenja ili unitenja.
4. Stjecanje i praenje nefinancijske imovine
Dugotrajna imovina
Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina
iji je vijek upotrebe dui od jedne godine i koja due od
jedne godine zadrava isti pojavni oblik.
Dugotrajna imovina iji je pojedinani troak nabave
(nabavna vrijednost) nii od 3.500,00 kuna moe se otpisati
jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu
pojedinanog ili skupnog praenja u korisnom vijeku
upotrebe.
Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina
namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku
kraem od godinu dana.
Klasifikacija imovine prema:
Vrsti
Korisni vijek
upotrebe
Financijska (novac, depoziti, jamevni polozi,
dani zajmovi vrijednosni papiri, dionice, udjeli
u glavnici i potraivanja).
Nefinancijska imovina (proizvedena i
neproizvedena imovina, plemeniti metali i
ostale pohranjene vrijednosti i nefinancijska
imovina u pripremi).
Dugotrajna imovina (vijek upotrebe dui od
jedne godine).
Kratkotrajna (namijenjena je obavljanju
djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraem
od godinu dana).
Otpis
Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosjenim
godinjim stopama linearnom metodom.
Osnovica za otpis dugotrajne imovine jest njen poetni ili
revalorizirani troak nabave (nabavna vrijednost) odnosno
procijenjena vrijednost.
Poetak otpisa nije propisan Pravilnikom o proraunskom
raunovodstvu.
Poetak obrauna otpisa ne ovisi o momentu stavljanja
imovine u upotrebu. Otpis se poinje obraunavati s
mjesecom koji slijedi nakon mjeseca kada je sredstvo
raspoloivo za upotrebu.
Evidentiranje otpisa
Za ispravak vrijednosti imovine
umanjuju se vlastiti izvori (911) i
odobrava konto 029 ispravak vrijednosti proizvedene
dugotrajne imovine.
Izvor: Pravilnik o
proraunskom
raunovodstvu i
raunskom planu,
NN 114/10
RAZRED 0
Nefinancijska imovina
Nefinancijska imovina obuhvaa:
01 Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,
02 Proizvedenu dugotrajnu imovinu,
03 Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,
04 Sitni inventar,
05 Dugotrajnu nefinancijsku imovinu u pripremi i
06 Proizvedenu kratkotrajnu imovinu.
Modificirano raunovodstveno naelo nastanka dogaaja znai:
da se ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine,
rashodi za nabavu nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i
evidentiraju na sljedei nain: nabava nefinancijske imovine evidentira se
odobrenjem odgovarajueg rauna obveza za nabavu nefinancijske imovine u
skupini 24 i zaduenjem odgovarajueg rauna rashoda za nabavu
nefinancijske imovine u razredu 4. Istovremeno s evidencijom obveze i
rashoda evidentira se nabavljena imovina zaduenjem odgovarajueg rauna
nefinancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem odgovarajueg rauna
vlastitih izvora u skupini 91. Plaanje se evidentira odobrenjem rauna
novanih sredstava u skupini 11 i zaduenjem odgovarajueg rauna obveza za
nabavu nefinancijske imovine u skupini 24.
ne iskazuju se prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske
imovine,
rashodi za utroak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku
nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. Iznimno, u djelatnosti zdravstva
te u obavljanju vlastite trgovake i proizvoake djelatnosti rashodi za
kratkotrajnu nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroka
odnosno prodaje,
za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema
procijenjenoj vrijednosti.
SKUPINA 01
Neproizvedena dugotrajna imovina
Neproizvedena dugotrajna imovina sastoji se od
materijalne i nematerijalne.
Neproizvedena materijalna imovina obuhvaa prirodna
bogatstva nad kojima proraun i proraunski korisnici
imaju pravo vlasnitva.
Nematerijalna imovina obuhvaa: patente, koncesije,
licence te uz ostala slina prava i goodwill.
Goodwill je vie plaeni iznos od iznosa utvrenog kao
razlika izmeu imovine i obveza kupljenoga trgovakog
drutva.
Skupina rauna 02 Proizvedena dugotrajna imovina
Sastoji se od: graevinskih objekata, postrojenja i opreme,
prijevoznih sredstava, knjiga, umjetnikih djela i ostalih
izlobenih vrijednosti, viegodinjih nasada i osnovnog stada
i nematerijalne proizvedene imovine.
Zgrade i ostali graevinski objekti iskazuju se odvojeno od
zemljita na kojem su smjeteni.
Nematerijalna proizvedena imovina sastoji se od:
istraivanja rudnih bogatstava, ulaganja u raunalne
programe, umjetnikih, literarnih i znanstvenih djela i slino.
Skupina rauna 03 Plemeniti metali i ostale pohranjene
vrijednosti
Skupina rauna 03 Plemeniti metali i ostale
pohranjene vrijednosti sastoji se od vrijednosti koje se
uvaju pohranjene i ne koriste u obavljanju
djelatnosti.
Ove vrijednosti su:
plemeniti metali, drago kamenje, pohranjene knjige,
umjetnika djela i slino.
Skupina rauna 04 Sitni inventar
Skupina rauna 04 Sitni inventar sastoji se od zaliha
sitnog inventara i sitnog inventara u upotrebi.
Sitni inventar jest dugotrajna imovina iji je upotrebni
vijek dui od godinu dana, a pojedinana nabavna
vrijednost manja od 3.500 kuna.
Skupina rauna 05 Dugotrajna nefinancijska
imovina u pripremi sadri ulaganja u tijeku izrade ili
nabave proizvedene dugotrajne imovine.
Skupina rauna 06 Proizvedena kratkotrajna imovina
Skupina rauna 06 Proizvedena kratkotrajna
imovina sadri: zalihe za obavljanje djelatnosti,
proizvodnju i proizvode i robu za daljnju prodaju.
Proizvodnja u tijeku sastoji se od dobara iji proces
proizvodnje nije dovren.
Gotovi proizvodi jesu proizvodi za koje je zavren
proces proizvodnje te se mogu dalje prodavati,
preraspodjeljivati ili koristiti.
Roba za daljnju prodaju jesu dobra koja su kupljena u
svrhu daljnje prodaje.
Tekue i investicijsko ulaganje
Tekue i investicijsko odravanje podrazumijeva
kontinuirane aktivnosti kojima se imovina odrava ili
vraa u funkcionalno stanje, kao to su: servisiranje
ureaja i opreme, ureenje unutarnjih i vanjskih
zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova,
periodini remonti postrojenja i opreme i slino.
Ovi trokovi se evidentiraju u okviru razreda 3.
Tekue i investicijsko ulaganje
Ako proraunski korisnik ima organiziranu slubu za
odravanje onda na razredu 3 ( kto 3224 Materijal i
dijelovi za tekue i investicijsko odravanje ) evidentira
nabavu rashoda za materijal i dijelove za tekue i
investicijsko odravanje.
Ako usluge tekueg i investicijskog odravanja obavlja
drugo vanjsko poduzee onda se na raunu za takve
usluge nalazi i specifikacija utroenog materijala, taj se
rashod iskazuje na raunu 3232 Usluge tekueg i
investicijskog odravanja
Dodatna ulaganja
Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se
produuje vijek upotrebe, poveava kapacitet, mijenja
namjena ili znatno poboljavaju funkcionalna svojstva
nefinancijske imovine kao npr. ulaganja u obnovu,
rekonstrukciju ili poveanje nefinancijske imovine koja ne
moraju biti uvjetovana stanjem imovine.
Za vrijednost dodatnih ulaganja poveava se
vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvreno
(potrebno je i poveati vrijednost vlastitih izvora).
Primjer dodatno ulaganje
1) Studentski dom je izvrio rekonstrukciju postojeeg
sustava grijanja. Vrijednost radova prema raunu izvoaa
je 300.000 kn.
Stjecanje dugotrajne nefinancijske imovine
1) kupnja
2) donacije
3) pomoi
2) Donacije nefinancijske imovine
Donacije su sredstva koja, bez obveze vraanja, proraun i proraunski
korisnici dobiju od pravnih i fizikih osoba izvan opeg prorauna.
Za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema
procijenjenoj vrijednosti
Dobivena dugotrajna nefinancijska imovina evidentira se odobravanjem
odgovarajueg rauna prihoda poslovanja skupina (663) i zaduivanjem
odgovarajueg rauna rashoda za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
(razred 4). Istovremeno se za primljenu imovinu zaduuje odgovarajui raun
nefinancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajui raun vlastitih
izvora u razredu 9.
Donacije od pravnih i fizikih
osoba izvan prorauna - 663
Rashodi za nabavu dugotrajne
nefinancijske imovine razred 4
Evidentiranje imovine razred 0 Poveanje vlastitih izvora razred 9
Primjer
1) Od meunarodne organizacije primljena je pomo
u uredskoj opremi, procijenjena vrijednost iznosi
200.000 kn.
2) Primljena je donacija dugotrajne nefinancijske
imovine od trgovakog drutva. Procijenjena
vrijednost imovine iznosi 80.000 kn.
3) Pomoi
Skupina rauna 36 Pomoi dane u inozemstvo i unutar opeg prorauna
sadri tekue i/ili kapitalne prijenose sredstava inozemnim vladama,
meunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU i unutar opeg
prorauna.
Pomoi dane u obliku prijenosa nefinancijske imovine priznaju se u visini
knjigovodstvene vrijednosti imovine.
Pomoi unutar opeg prorauna obuhvaaju:
pomoi proraunima i to: dravnom, upanijskim, gradskim i opinskim
proraunima,
pomoi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u te ostalim izvanproraunskim
korisnicima i
pomoi proraunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU.
U konsolidiranom financijskom izvjetaju opeg prorauna pomoi unutar
opeg prorauna se eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoi dane
inozemnim vladama, meunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima
EU.
3) Pomoi
Dane donacije i pomoi u dugotrajnoj imovini iskazuju se u visini
knjigovodstvene vrijednosti imovine pri emu se odobrava raun
prihoda od prodaje nefinancijske imovine (razred 7) i zaduuje
odgovarajui raun rashoda poslovanja.
Za dane kapitalne pomoi u inozemstvo skupina 36,
Za kapitalne donacije fizikim osobama, neprofitnim organizacijama
(vjerskim zajednicama, udrugama graana, sportskim drutvima itd. )
skupina 382,
Za dane kapitalne pomoi trgovakim drutvima, poljoprivrednicima i
obrtnicima rauni skupine 386)-
Kada je knjigovodstvena vrijednost imovine = 0 ?
Kada je knjigovodstvena vrijednost imovine 0, u tom
sluaju kod danih pomoi i donacija nema knjienja
prihoda i rashoda nego se samo obavlja isknjienje
darovane imovine.
Donacije
Se daju fizikim osobama i
neprofitnim
organizacijama
Kapitalne donacije se
ostvaruju od fizikih
osoba, neprofitnih
organizacija i ostalih
subjekata izvan opeg
prorauna
Pomoi
Se daju inozemnim
vladama, meunarodnim
organizacijama,
institucijama i tijelima EU,
Trgovakim drutvima,
poljoprivrednicima i
obrtnicima
Drugim proraunskim
korisnicima (unutar
prorauna)
Primjer pomoi trgovakom drutvu i donacije udruzi graana
1) Dana je kapitalna pomo u dugotrajnoj nefinancijskoj
imovini trgovakom drutvu u javnom sektoru. Nabavna
vrijednost darovane imovine je 80.000 kn, a sadanja ili
knjigovodstvena vrijednost 50.000 kn
2) Udruzi graana donirana su dva stara raunala,
nabavne vrijednosti 10.000 kn i ispravka vrijednosti 10.000
kn.
Meusobni prijenosi imovine izmeu prorauna i proraunskih
korisnika
Meusobni prijenosi nefinancijske imovine prorauna
i proraunskih korisnika evidentiraju se preko
promjena u obujmu imovine (konto 915)
Primjer - prijenos imovine proraunskom korisniku
1) Proraun je proraunskom korisniku proslijedio 10
raunala pojedinane knjigovodstvene vrijednosti 5.000 kn
to predstavlja nabavnu vrijednost raunala.
1) Grad je vijeu nacionalnih manjina donirao opremu
nabavne vrijednosti 10.000 kn iji ispravak vrijednosti
iznosi 7.000 kn.
Revalorizacija
Kada vrijednost neke imovine znaajno odstupa od knjigovodstvene
vrijednosti, vrijednost imovine bi trebalo ponovno procijeniti.
Modificirano raunovodstveno naelo nastanka dogaaja znai da se ne
iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske
imovine.
Promjene u vrijednosti (revalorizacija) dugotrajne nefinancijske imovine jesu
dogaaji koji utjeu na imovinu, a nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija
(kupnja, prodaja).
Promijene u vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine se evidentiraju na
odgovarajuim raunima imovine, a u korist ili na teret odgovarajueg rauna
u podskupini 915.
Svaka promjena evidentirana na raunima podskupine 915 prenosi se u korist
ili na teret odgovarajueg rauna u skupini 91.
Primjer - promjena u vrijednosti imovine
1) Grad u svojim poslovnim knjigama ima iskazanu
vrijednost graevinskog zemljita u iznosu od 200.000 kn.
Zbog razvoja naselja i izgradnje prometnice u blizini
zemljitu je znaajno porasla vrijednost. Nova procijenjena
vrijednost zemljita iznosi 450.000. U poslovnim knjigama
revalorizirana je vrijednost zemljita.
Kratkotrajna nefinancijska imovine
Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina
namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u
roku kraem od godinu dana.
Primljene donacije kratkotrajne nefinancijske
imovine se knjie na nain da se priznaju rashodi za
nabavu kratkotrajne nefinancijske imovine (razred 3) i
prihod od primljenih pomoi ili donacija ( razred 6). Ako
se imovina skladiti potrebno je knjiiti jo i razred 0 i 9.
Kod danih donacija kratkotrajne nefinancijske
imovine, potrebno je knjiiti prihode od prodaje te
imovine ( razred 6) i rashode donacija u razredu 3 u
visini knjigovodstvene vrijednosti imovine. Ako je
imovina bila evidentirana na raunima 0 i 9 potrebno je
isknjiiti.
Dane donacije
kratkotrajne nefinancijske
imovine
Prihodi od prodaje
kratkotrajne nefinancijske
imovine
Razred 3 Razred 6
Isknjienje imovine Isknjienje imovine
Razred 9 Razred 0
Primjer sitnog inventara
1) Opina je kupila plastinu stolicu koja e trajati do
godine dana. Njena nabavna vrijednost je 500 kn.
Stolica se poela odmah koristiti.
2) U raunovodstvenim politikama je utvreno da se
sitni inventar otpisuje jednokratno, odmah pri nabavi.
Primjer donacije kratkotrajne nefinancijske imovine
Pri evidentiranju donacija kratkotrajne imovine
postupa se na isti nain kao i pri donaciji dugotrajne
nefinancijske imovine.
Primjer primljena donacija
1) Od trgovakog drutva primljena je donacija
uredskog materijala u vrijednosti od 25.000 kn.
Materijal je zaprimljen u skladite.
Prijenos kratkotrajne nefinancijske imovine izmeu prorauna i
proraunskog korisnika.
Meusobni prijenosi imovine izmeu prorauna i
proraunskih korisnika evidentiraju se preko
promjena u obujmu imovine - skupina 915.
Primjer- prijenos imovine
1) Proraun je proraunskom korisniku proslijedio
uredski materijal knjigovodstvene vrijednosti 500 kn.
5. FINANCIJSKA IMOVINA
Razred 1
Financijska imovina sastoji se od:
11 Novca u banci i blagajni,
12 Depozita, jamevnih pologa i potraivanja od
zaposlenih te za vie plaene poreze i ostalo,
13 Potraivanja za dane zajmova,
14 Vrijednosnih papira,
15 Dionica i udjela u glavnici,
16 Potraivanja za prihode poslovanja,
17 Potraivanja od prodaje nefinancijske imovine i
19 Rashoda buduih razdoblja i nedospjele naplate prihoda
(aktivna vremenska razgranienja).
5. Financijska imovina
Blagajniki maksimum
Uputom korisnicima dravnog prorauna o postupanju prilikom
isplate gotovog novca za proraunske korisnike dravnog prorauna
propisana je visina blagajnikog maksimuma u svoti od 5.000,00 kn.
Blagajniki maksimum predstavlja maksimalnu svotu gotovog novca
koju proraunski korisnik (organizacijski dio) moe dnevno drati u
blagajni.
Sredstva koja na kraju dana prelaze blagajniki maksimum moraju se
uplatiti u korist rauna dravnog prorauna.
Kratkorona i dugorona financijska imovina
Financijska imovina se prema ronosti dijeli na
kratkoronu i dugoronu.
Imovina koja dospijeva na naplatu u iduoj godini
se smatra dugoronom.
Promjene na financijskoj imovini se knjie preko
razreda 5 i 8.
Poveanje financijske imovine se knjii prema sljedeoj shemi:
Evidentiranje izdataka za
financijsku imovinu razred 5
Smanjenje novanih sredstava
11
Depoziti, jamevni polozi, zajmovi,
vrijednosni papiri, dionice i udjeli u
glavnici skupine 12, 13, 14, 15
Poveanje vlastitih izvora za
financijsku imovinu 91122 ili 91112
Smanjenje financijske imovine se knjii prema sljedeoj shemi:
Poveanje novanih sredstava
novac - 11
Evidentiranje primitaka od
financijske imovine razred 8
Smanjenje vlastitih izvora za
financijsku imovinu 91122 ili
91112
Smanjenje - depozita, jamevih
pologa, zajmova, vrijednosnih
papira, dionica i udjela u
glavnici skupine 12, 13, 14, 15
Kratkorona financijska imovina
Kratkorone depozite, jamevne pologe, potraivanja od
zaposlenih, potraivanja za vie plaene poreze i
doprinose te potraivanja za naknade koje se refundiraju i
za predujmove, nije potrebno tijekom godine knjiiti na 5
i 91112 nego samo u okviru skupina 11 i 12 jer dolazi samo
do promjene oblika imovine.
Dugoroni depoziti i kratkoroni depoziti koji se
vraaju u sljedeoj godini se knjie:
Depoziti 5132 ili 5153 Novana sredstva -11
Depozit 121 91122 vlastiti izvori za
financijsku imovinu
1. Primjer dugoronog depozita:
2011.g.
1) Sredinom 2011.g. Oroena su sredstva 100.000,00 kn na
rok od 1.g.
2) Obraunat je prihod od kamata u 2011.g. u svoti od
2.000,00 kn.
2012.g.
3) Obraunat je prihod od kamata u 2012.g. u svoti od
800,00 kn.
4) U 2012.g. je vraen depozit.
5) Naplaene su kamate.
2. Primjer kratkoronog depozita:
1) Uplaen je kratkoroni depozit 50.000,00 kn na rok
od 6.mj., dospijee je u istoj proraunskoj godini.
2)Obraunan je prihod od kamata 1.000,00 kn.
3)Depozit je vraen.
4)Naplaen je prihod od kamata.
Jamevni polozi
Primjer kratkorone kaucije
1) Plaena je kaucija po javnom natjeaju od 3.600 kn.
2) Kaucija je vraena 15 dana od uplate.
Primjer dugorone kaucije:
1) Grad je sukladno zakljuenom ugovoru o
operativnom leasingu uplatio kauciju od 20.000 kn.
Ugovor je na 3.g.
2) Nakon 36 mjeseci kaucija je vraena.
Potraivanja od zaposlenih skupina 123 - Primjer pogreno
obraunate plae.
1) Obraunana je plaa u svoti od 3.700 kn.
2) Isplaena je plaa.
3) Plaa je pogreno vie obraunata za 500kn.
4) Iznos je naplaen od radnika.
Skupina rauna 14 ( vrijednosni papiri):
ekovi, mjenice, komercijalni i blagajniki zapisi, obveznice i
dr. - primjer mjenice
1) Obraunan je prihod od pruenih usluga 500.000 kn
2) Primljena je mjenica 500.000 za podmirenje
potraivanja.
3) Mjenica je naplaena (potrebno je priznati prihod).
Rashodi buduih razdoblja i nedospjela naplata prihoda
(aktivna vremenska razgranienja (skupina 19))
Rashodi koji nastaju kontinuirano u toku godine ( tr.
plaa, telefon, struja i dr.) se ukljuuju u rashode
razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvjetaji
sastavljaju.
Oni rashodi koji ne pripadaju tekuem razdoblju se knjie
kao aktivna vremenska razgranienja odnosno rashod
budueg razdoblja.
Primjer:
1) U prosincu 2011.g. je utvreno da ima 13 rashoda za
telefon. Trinaesti rashod za telefon se razgraniava na
sljedeu godinu u svoti od 350 kn.
2) U 2012.g. je zatvoreno aktivno vremensko
razgranienje.
Primjer:
1) U lipnju je obraunana godinja premija kasko
osiguranja u svoti od 5.000,00 kn za razdoblje od
1.4.2011 do 31.03.2012. 3750 kn premije je knjieno na
2010.g. dok je 1250 kn razgranieno na 2012.g.
2) U 2012.g. su zatvorena aktivna vremenska
razgranienja.
6. OBVEZE
Razred 2
Obveze se sastoje od:
23 Obveza za rashode poslovanja,
24 Obveza za nabavu nefinancijske imovine,
25 Obveza za vrijednosne papire,
26 Obveza za kredite i zajmove i
29 Odgoeno plaanje rashoda i prihodi buduih
razdoblja (pasivna vremenska razgranienja).
6. Obveze
23- Obveze za rashode poslovanja
23 Obveze za rashode poslovanja sadri obveze koje
se u trenutku nastanka priznaju kao rashod na
raunima razreda 3 Rashodi poslovanja, a to su
obveze za: zaposlene, materijalne rashode, financijske
rashode, subvencije, temeljem sredstava pomoi EU,
naknade graanima i kuanstvima, kazne, naknade
teta i kapitalne pomoi te ostale tekue obveze.
6. Obveze
24- Obveze za nabavu nefinancijske imovine
24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine sadri
obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao
rashod na raunima razreda 4 Rashodi za nabavu
nefinancijske imovine, a to su obveze za nabavu:
neproizvedene dugotrajne imovine, proizvedene
dugotrajne imovine, plemenitih metala i ostalih
pohranjenih vrijednosti, zaliha te obveze za dodatna
ulaganja na nefinancijskoj imovini.
6. Obveze
25- obveze za vrijednosne papire
26- obveze za kredite i zajmove
25 Obveze za vrijednosne papire obuhvaa obveze za
vrijednosne papire klasificirane prema vrstama
financijskih instrumenata.
26 Obveze za kredite i zajmove obuhvaa obveze koje
prorauni i proraunski korisnici imaju za primljene
kredite i zajmove.
6. Obveze
11 novana sredstva 8 primici temeljem izdavanja
vrijednosnih papira i
primljenih zajmova
912 smanjenje vlastitih izvora za
financijsku imovinu
24 i 25 obveze temeljem izdavanja
vrijednosnih papira i primljenih
zajmova
Model knjienja zaduivanja putem izdavanja vrijednosnih
papira i primljenih zajmova
6. Obveze
Kamate
Obveze za kamate po primljenim kreditima i zajmovima
evidentiraju se na raunima obveza za rashode poslovanja
u skupini 23.
6. Obveze
29 Odgoeno plaanje rashoda i prihodi buduih razdoblja
Skupina rauna 29 Odgoeno plaanje rashoda i prihodi buduih razdoblja
sadri rashode koji nisu fakturirani, a terete tekue razdoblje te prihode koji
su naplaeni ili obraunani u tekuem razdoblju, a odnose se na idue
obraunsko razdoblje. To znai da sve primljene isporuke dobara i usluga
zakljuno s 31.12. proraunske godine u poslovnim knjigama treba iskazati kao
obveze i odgovarajue rashode tog razdoblja, pa i za koje isporuitelji i drugi
vjerovnici pravovremeno ne izdaju i dostave raune. Ovakvi rauni se knjie
na konto 29111 obraunati rashodi koji nisu fakturirani. Po primitku rauna
zatvara se konto 29111 i iskazuje obveza na odgovarajuem raunu skupine 23
ili 24, eventualna razlika u odnosu na sastavljeni obraun treba teretiti
prihode odnosno rashode.
Primjeri za iskazivanje prihoda buduih razdoblja jesu:
- u tekuoj proraunskoj godini plaene upisnine, kolarine i sline naknade
koje obraunavaju fakulteti, visoke kole, srednje kole s posebnim
programom za obrazovanje odraslih i dr., a koje se odnose samo dijelom na
tekuu godinu, a dijelom na budue razdoblje,
- naplaena najamnina za 12 mjeseci (dijelom se odnosi i na sljedeu
proraunsku godinu) itd.
6. Obveze
Primjer:
1) Do dana sastavljanja financijskih izvjetaja za 2010.g
nije stigao raun za tisak. Proraunski korisnik je sam
izradio obraun usluge prema ponudi i izvrenoj
isporuci u svoti od 50.000,00 kn.
2) Raun za tisak je stigao krajem veljae 2011. g., na
iznos od 55.500,00 kn.
6. Obveze
Primjer:
1) U listopadu 2010. uplaeni su trokovi
poslijediplomskog studija 30.000 kuna. Studij e trajati
dvije godine. Razmjerni dio prihoda za tekuu godinu
iznosi 3.750 kn.
6. Obveze
7. VLASTITI IZVORI I UTVRIVANJE
REZULTATA
Razred 9
Vlastiti izvori sadre:
91 Vlastite izvore i ispravak vlastitih izvora,
92 Rezultat poslovanja,
96 Obraunate prihode poslovanja,
97 Obraunate prihode od prodaje nefinancijske
imovine,
98 Rezerviranja i
99 Izvanbilanne zapise.
7. Vlastiti izvori i utvrivanje rezultata
Skupina 91
Knjienja na raunima skupine 91 (izvori vlasnitva i
ispravci izvora) obavljaju se :
kod poveanja imovine,
kod smanjenja i isknjienja imovine (otuenja i
unitenja)
kod otpisa (ispravka vrijednosti) imovine,
kod pribavljanja financijske imovine i zaduivanja
kod otuenja financijske imovine i smanjenja
zaduenja.
Promjene u vrijednosti i
obujmu imovine - 915
Promjene u vrijednosti (revalorizacija) i promjene u
obujmu imovine i obveza jesu dogaaji koji utjeu
na imovinu i obveze, a nisu rezultat aktivnosti
odnosno transakcija. Evidentiraju se na
odgovarajuim raunima imovine i obveza, a u korist
ili na teret odgovarajueg rauna u podskupini 915.
Promjene u obujmu -915
Promjene u obujmu najee su rezultat poetka priznavanja
odnosno prestanka priznavanja imovine i drugih promjena u
koliini i kvaliteti ve priznate imovine:
primljenih i danih donacija nefinancijske imovine izmeu
prorauna i proraunskih korisnika,
potpunog unitenja imovine (koja se ne moe otuiti, prodati kao
otpad ili pokloniti)
prepoznavanja do tada neotkrivene imovine,
vikova i manjkova imovine (osim manjkova na teret zaposlenika),
gubitka prava vlasnitva nad imovinom,
otpis- isknjienje potraivanja (najee zbog zastare
potraivanja) itd.
Promjene u vrijednosti - 915
Promjene u vrijednosti (revalorizacija) najee su rezultat
inflacije ili promjena u trinoj vrijednosti imovine
odnosno obveza:
nepredvieno zastarijevanje imovine (tehnoloko) zbog
ega se imovina povlai iz upotrebe,
potpuno unitenje ili djelomino oteenje,
ispravak vrijednosti potraivanja zbog potekoa s
naplatom.
Druge promjene u obujmu -915
Druge promjene u obujmu nastaju zbog:
izvanrednih dogaaja (kao to su potresi, poplave,
poar i slino, otpisi potraivanja, nepredvieno
zastarijevanje i/ili propadanje imovine),
nepredvienih teta (znatni gubitci inventara zbog
poara, krae i slino) i
prirodnog prirasta.
Promjene u vrijednosti i obujmu imovine - 915
Moe se zakljuiti da se promjene u vrijednosti uglavnom
odnose na promjene u kvaliteti, a promjene u obujmu na
promjene u koliini imovine i obveza.
Vano je zapamtiti da se dugotrajna imovina i nakon to je u
cijelosti otpisana zadrava u evidenciji i iskazuje u bilanci do
trenutka prodaje, darovanja, drugog naina otuenja ili
unitenja.
915 91
Svaka promjena evidentirana na raunima
podskupine 915 prenosi se u korist ili na teret
odgovarajueg rauna u skupini 91 na kraju godine.
Izvjetaj o promjenama u obujmu i vrijednosti
imovine i obveza je mogue sastaviti na temelju
prometa rauna 915.
Primjer:
1. Povueno je sredstvo dugotrajne imovine iz upotrebe, njegova nabavna
vrijednost iznosi 100.000 kn, a ispravak vrijednosti 95.000 kn, a saldo na
vlastitim izvorima iznosi 5.000 kn. Odlueno je da e se sredstvo dugotrajne
imovine povui iz upotrebe (imovina se ne isknjiava dok postoji, do trenutka
unitenja).
2. Zatvoren je raun 915.
3. Utvren je inventurni viak uredske opreme u svoti od 800,00 kn.
4. Zatvoren je raun 91512.
5. Primljena je donacija sitnog inventara u svoti od 2.000,00 kn od nadlenog
prorauna, sitni inventar je proknjien na zalihu.
6. Primljeni sitni inventar je stavljen u upotrebu i otpisan. Na kraju godine
zatvoren je raun 9152.
7. Na raunima 16531 i 96531 su iskazana potraivanja u iznosu od 1.000.000,00
kn. Prema odluci gradonaelnika otpisano je 200.000,00 kn sumnjivih i
spornih potraivanja. Na kraju godine zatvoren je raun 91512.
Utvrivanje rezultata i zakljuna knjienja
Na kraju godine svi rauni u razredima 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju.
Na kraju izvjetajnog razdoblja rezultat se utvruje tako da se za
ukupan iznos rashoda i izdataka odobravaju rauni rasporeda rashoda
i izdataka u skupinama 39, 49 i 59 i prenose dugovno na raun
rezultata poslovanja skupine 92.
Za ukupnu svotu prihoda i primitaka zaduuju se rauni rasporeda
prihoda i primitaka u skupinama 69, 79 i 89 i prenose potrano na
raun rezultata poslovanja u skupini 92.
Ako je potrana strana na raunima rezultata poslovanja skupine 92
vea od dugovne za utvrenu razliku zaduuje se odgovarajui raun
rezultata poslovanja i odobrava odgovarajui raun vika prihoda i
primitaka u skupini 92.
Ako je dugovna strana na raunima rezultata poslovanja skupine 92
vea od potrane za utvrenu razliku odobrava se odgovarajui raun
rezultata poslovanja i zaduuje odgovarajui raun manjka prihoda i
primitaka u skupini 92.
Saldo na kraju godine podskupina 922
Saldo na kraju godine na podskupini 922 utvruje se
prebijanjem rauna vikova i manjkova po istovrsnim
kategorijama i izvorima financiranja:
viak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja,
viak prihoda od nefinancijske imovine i manjak
prihoda od nefinancijske imovine,
viak primitaka od financijske imovine i manjak
primitaka od financijske imovine
Primjer:
Na kraju godine utvreni su sljedea stanja (u kunama):
Prihodi poslovanja (61-68) 141.000
Rashodi poslovanja (31-38) 120.000
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (71-78) 5.000
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (41-48) 25.000
Primici od financijske imovine i zaduivanja (81-88) 7.000
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova (51-58) 3.000
Utvrdite rezultat poslovanja.
Korekcije rezultata poslovanja
Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na raunima
kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: 63121 Kapitalne pomoi od
inozemnih vlada u EU, 63122 Kapitalne pomoi od inozemnih vlada izvan EU,
63221 Kapitalne pomoi od meunarodnih organizacija, 63241 Kapitalne
pomoi od institucije i tijela EU, 6332 Kapitalne pomoi iz prorauna, 6334
Kapitalne pomoi od proraunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava
EU, 6342 Kapitalne pomoi od ostalih subjekata unutar opeg prorauna, 6352
Kapitalne pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije, 6632 Kapitalne
donacije te 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske
imovine, a koji su utroeni za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
zaduuje se raun vika ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava
raun vika ili manjka prihoda od nefinancijske imovine.
Za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su tijekom godine utroeni za
financiranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda,
zaduuje se raun vika ili manjka prihoda od nefinancijske imovine, a
odobrava raun vika ili manjka prihoda poslovanja.
Ovakvim postupanjem postie se realniji iskaz rezultata poslovanja unutar
svake aktivnosti.
Primjer:
1. Proraunski korisnik ostvario je 50.000 kn vika prihoda
poslovanja (razlika razreda 3 i 6) i manjak prihoda od
nefinancijske imovine u iznosu od 40.000 kn. Tijekom godine
nadleni lokalni proraun doznaio je 30.000 kn za financiranje
nefinancijske imovine. Od trgovakog drutva dobivena je
kapitalna donacija u iznosu od 5.000 kn koja je i utroena za
nabavu nefinancijske imovine. Od neprofitne organizacije
dobivena je kapitalna donacija u iznosu od 6.000 kn koja je
ostala neutroena do kraja godine.
2. Na dan 31.12. utvruje se rezultat na osnovnim raunima
podskupine 922 tako da se iznos od 35.000 kn umanji viak
prihoda poslovanja i manjak od nefinancijske imovine. Iznos
kapitalne donacije od 6.000 kn ne utjee na rezultat poslovanja
jer nije utroena do kraja godine.
Raspodjela rezultata
Stanja utvrena na osnovnim raunima podskupine 922 i
iskazana u financijskim izvjetajima za proraunsku godinu
raspodjeljuju se u sljedeoj proraunskoj godini u skladu s
Odlukom o raspodjeli rezultata i uz pridravanje ogranienja u
skladu s propisima iz podruja prorauna.
Raspodjela rezultata je obvezna jer zakon nalae da proraun
mora biti uravnoteen.
Uravnoteenje se postie s jedne strane ukljuivanjem
prenesenih vikova/manjkova prihoda, a s druge strane
poveanjem/smanjenjem prihoda i/ili rashoda tekue
proraunske godine u proraun.
Povrat neutroenih sredstava u proraun
Dravni proraun od svojih proraunskih korisnika
zahtijeva povrat neutroenih sredstava doznaenih iz
Dravnog prorauna do 31. prosinca 2010. Nakon
podmirenja svih svojih obveza za isporuenu robu i
obavljene usluge iskazanih u bilanci na dan 31. prosinca
proraunski korisnici trebaju preostala novana sredstva
iskazati kao obvezu na raunu 23954 Ostale nespomenute
obveze.
Namjenski prihodi i primici
l. 48. Zakona propisana je i obvezna uplata u proraun namjenskih prihoda, a
l. 52. i vlastitih prihoda. Dravni proraun moe Zakonom o izvravanju
dravnog prorauna propisati izuzee obveze uplate namjenskih i vlastitih
prihoda u proraun.
Namjenski prihodi i primici: pomoi, donacije, prihodi za posebne namjene,
prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasnitvu drave , odnosno JLP(R)S-
a, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduivanja i prodaje
dionica i udjela. Namjenski prihodi su prihodi prorauna, zakonom o
izvravanju dravnog prorauna, odnosno odlukom o izvravanju prorauna
JLIP(R)S-a mogu biti izuzeti od vraanja u nadleni proraun.
Izuzimanje od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka propisano je za
znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosue, sustav
izvrenja sankcija i ustanove kulture, a za ustanove socijalne skrbi propisano
je izuzimanje od obveze uplate donacija.
Nadlena ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i troenje tih prihoda.
Namjenski prihodi i primici koji nisu bili iskoriteni u prethodnoj godini
prenose se u proraun za tekuu proraunsku godinu. Nakon toga je potrebno
izvriti rebalans prorauna na nain da se poveaju planirani rashodi i
prenesu vikovi, te se na taj nain proraun uravnoteuje.
Namjenski prihodi i primici
Sredstva od zamjene i prodaje nefinancijske dugotrajne
imovine i od naknade tete s osnove osiguranja se mogu
koristiti samo za kapitalne rashode ( nabavu i odravanje
nefinancijske imovine, ulaganja u dionice i udjele
trgovakih drutava).
Vlastiti prihodi
Vlastiti prihodi su prihodi koje proraunski korisnici ostvaruju od obavljanja
poslova na tritu i u trinim uvjetima koji se ne financiraju iz prorauna.
Navedeni prihodi uplauju se u proraun i ne mogu se prenositi u sljedeu
godinu. Zakonom o izvravanju dravnog prorauna moe se propisati
izuzee od obveze uplate tih prihoda u proraun.
Obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na znanost, visoko obrazovanje,
zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvrenja sankcija i
ustanove kulture, a nadlena ministarstva nadziru ostvarenje i troenje tih
prihoda.
Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem
poslova na tritu i u trinim uvjetima na temelju kojih su prihodi i
ostvareni, a ako se ostvare u svoti veoj od potrebne za podmirenje navedenih
rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.
To su prihodi od iznajmljivanja prostora u vlasnitvu korisnika, obavljanje
ugostiteljskih usluga itd.
96 Obraunati prihodi poslovanja i
97 Obraunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Na ovim raunima se evidentiraju fakturirani prihodi i prihodi od
prodaje nefinancijske imovine.
Obraunati prihodi iskazuju se po naelu nastanka dogaaja u
izvjetajnom razdoblju i izraavaju vrijednost novanih primitaka koji
e uslijediti pri naplati potraivanja po navedenim osnovama.
Prihodi se priznaju u izvjetajnom razdoblju u kojemu su postali
raspoloivi (naelo blagajne).
Nakon naplate nastalih potraivanja zatvaraju se rauni obraunatih
prihoda (96 ili 97) i priznaju se kao prihodi izvjetajnog razdoblja na
razredima 6 ili 7.
Primjer: obraunati prihodi poslovanja ( skupina 96 i 97)
Tijekom mjeseca ispostavljen su rjeenja i obraunati
sljedei prihodi:
1. komunalna naknada 70.000 kn
2. vlastiti prihodi od obavljanja usluga 12.000 kn
3. prodana dugotrajna imovina osobni automobil (NV=
175.000 kn, otpis=175.000 kn) za 20.000 kn
4. obraunati prihodi su i naplaeni.
Koritenje sredstava od prodaje dionica i udjela
Primici od prodaje dionica i udjela trgovakih drutava u
kojima je osniva ili suosniva drava koriste se samo za
otplatu duga u raun financiranja. Ako se sredstva od
prodaje dionica i udjela ostvare u iznosu veem od
potrebnog za otplatu duga koristit e se za nabavu
nefinancijske i financijske imovine.
8. RASHODI POSLOVANJA
RAZRED 3
Rashodi i izdaci
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku
smanjenja imovine ili poveanja obveza.
Izdaci su odljevi novca i novanih ekvivalenata po svim
osnovama.
Rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog
dogaaja (obveza) i u izvjetajnom razdoblju na koje se
odnose, neovisno o plaanju.
8. Rashodi poslovanja
Rashodi se temeljno klasificiraju na:
31 Rashodi za zaposlene,
32 Materijalni rashodi,
34 Financijski rashodi,
35 Subvencije,
36 Pomoi dane u inozemstvo i unutar opeg prorauna,
37 Naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i
druge naknade i
38 Ostali rashodi.
Rashodi za zaposlene - skupina rauna 31
plae (u bruto iznosu),
ostale rashode za zaposlene: bonus za uspjean rad, nagrade
(jubilarne nagrade, prigodne godinje nagrade, posebne nagrade
i slino), darove (zaposlenima, djeci zaposlenika i slino),
otpremnine,
naknade za bolest (za bolovanje due od 90 dana), invalidnost i
smrtni sluaj,
regres za godinji odmor i
doprinose na plae.
Plae su naknade koje poslodavac isplauje zaposlenima za
obavljeni rad.
1) Obraunata je plaa:
1. Bruto plaa 8313,86
2. Doprinos za mirovinsko osiguranje = red. br. 1 x 15% 1247,08
red. br. 1 x 5% 415,69
Ukupno 20% 1662,77
3. Dohodak (red. br. 1-2) 6651,09
4. Osobni odbitak (2.200,00 x 1.5) 3300,00
5. Porezna osnovica = red. br. (3-4) 3351,09
a) 2.200,00 x 12% = 264,00 264,00
b) 6.600,00 x 25% = 1.650,00 287,77
6. Porez = red. br. 5a + 5b 551,77
7. Prirez = red. br. 6 x stopa prireza 99,32
8. Neto-plaa = red. br. (3 6 - 7) 6000,00
Doprinosi na plau (obveza poslodavca)
9. Doprinos za zdravstveno osiguranje = red. br.( 1x 13%) 1080,80
10. Doprinos za zdr. zatitu na radu = red. br.(1 x 0,5%) 41,57
11. Doprinos za zapoljavanje = red. br. (1 x 1,7%) 141,34
12. Ukupno doprinosi na plau = red. br. (9+ 10 + 11) 1637,83
2) Isplaena je neto plaa i pripadajui porezi i doprinosi.
Bolovanja iznad 42 dana
Bolovanja iznad 42 dana knjie se na teret potraivanja na
osnovnom raunu 12911 potraivanja za naknade koje se
refundiraju i u korist obveza za bolovanja iznad 42 dana
na osnovnom raunu 23122. Isplatom sredstava za
bolovanja iznad 42 dana, od strane poslodavca zatvara se
obveza za bolovanje iznad 42 dana, a refundacijom
sredstava HZZO-a zatvaraju se potraivanja za naknade
koje se refundiraju.
Primjer bolovanja iznad 42 dana
1) U djejem vrtiu obraunane su plae za veljau u
iznosu od 170.000,00 kn.
2) Obraunana su bolovanja iznad 42 dana za veljau u
3) U oujku su isplaeni plaa i bolovanja iznad 42 dana.
4) U rujnu je refundirano 10.000,00 kn od HZZO-a (za
bolovanja iznad 42 dana).
Primjer dara djeci:
1) Obraunan je dar djeci u visini od 500 kuna po
djetetu, ukupno 6.000,00 kn.
2) Dar je isplaen.
Materijalni rashodi - skupina rauna 32
Obuhvaa trokove koritenja usluga i dobara potrebnih za redovno
funkcioniranje i obavljanje djelatnosti odreenog subjekta.
U materijalne rashode ukljuuju se:
utroeni lijekovi i ostali potroni materijal u djelatnosti zdravstva, trokovi
nabave robe za daljnju prodaju te trokovi materijala i sirovina utroenih u
proizvodnji,
naknade trokova zaposlenima ukljuuju rashode za slubena putovanja,
rashode za prijevoz, rad na terenu i odvojeni ivot, rashode za struno
usavravanje zaposlenih i ostale naknade trokova zaposlenima,
rashodi za materijal i energiju (uredski materijal, materijal i sirovine, energija,
materijal i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje, sitni inventar i auto
gume, vojna oprema, slubena, radna i zatitna odjea i obua),
rashodi za usluge (telefona, pote, prijevoza, tekueg i investicijskog
odravanja, promidbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i
najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge,
raunalne usluge i ostale usluge),
naknade trokova osobama izvan radnog odnosa,
ostali rashodi (naknade za rad predstavnikih i izvrnih tijela, povjerenstava i
slino, premije osiguranja, reprezentacija, lanarine i dr.)
Naknade trokova zaposlenima
Rashodi nastali na slubenom putovanju priznaju se iskljuivo
prema vjerodostojnim obraunima kojima se dokazuje da je
troak stvarno nastao.
1. Djelatniku je prije odlaska na slubeni put iz blagajne isplaen
predujam u iznosu od 2.600,00 kn.
2. Po povratu djelatnik je podnio obraun rashoda putovanja:
tri dnevnice 3 * 170 = 510
troak noenja 1.200,00 kn
troak zrakoplovne karte 1.000,00 kn
UKUPNO: 2.710,00 kn
3. Knjien je povrat akontacije u blagajnu,
4. Isplaeni su trokovi iz blagajne.
Rashodi za materijal i djelove za tekue i investicijsko
odravanje
Evidentiranje rashoda za materijal i dijelove za tekue i
investicijsko odravanje obavlja se samo ako se materijal i
dijelovi nabavljaju posebno.
Ako su materijal i dijelovi nabavljeni u sklopu usluge
evidentiraju se kao rashodi za usluge tekueg i
investicijskog odravanja.
Tekue i investicijsko odravanje
Dodatna ulaganja
Tekue i investicijsko odravanje podrazumijeva kontinuirane
aktivnosti kojima se imovina odrava ili vraa u funkcionalno stanje,
kao to su: servisiranje ureaja i opreme, ureenje unutarnjih i
vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodini
remonti postrojenja i opreme i slino.
Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produuje
vijek uporabe, poveava kapacitet, mijenja namjena ili znatno
poboljavaju funkcionalna svojstva nefinancijske imovine, kao npr.
ulaganje u obnovu, rekonstrukciju ili poveanje nefinancijske imovine
koja ne moraju biti uvjetovana starenjem imovine. Za vrijednost
dodatnih ulaganja poveava se vrijednost imovine na kojoj je ulaganje
izvreno.
Materijal i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje knjii
Na odjeljku raunu 3224 Materijal i dijelovi za tekue i investicijsko
odravanje knjii se samo u sluajevima ako se posebno nabavljaju
materijal i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje. To znai da
proraunska osoba ima vlastitu slubu za odravanje objekata i
opreme i u sklopu te slube zaposlene osobe koje su radnom odnosu
kod te proraunske osobe na poslovima odravanja objekta i opreme.
Materijal i dijelovi nabavljeni za potrebe tekueg i investicijskog
odravanja interna sluba za odravanje sama ugrauje pri
aktivnostima tekueg i investicijskog odravanja objekta i opreme.
Nasuprot navedenom, na osnovnom raunu 3232 Usluge tekueg i
investicijskog odravanja proraunska osoba iskazat e rashode za
usluge tekueg i investicijskog odravanja ako su materijal i dijelovi
nabavljani u sklopu usluge odnosno ako ulazni raun dobavljaa
sadrava i uslugu i vrijednost materijala koji je ugraen pri
aktivnostima tekueg i investicijskog odravanja.
Primjer tekueg i investicijskog odravanja i dodatnog
ulaganja:
1) Obavljena je usluga investicijskog odravanja (izmjena
ploica) u iznosu od 45.000,00kn.

2) Na graevinskom objektu izgraen dograene su dvije
poslovne prostorije. Vrijednost radova iznosi
360.000,00kn.
Primjer: seminar i kolovanje
1) Tri radnika su prisustvovala seminaru. Primljen je
rauna na 1.500,00 kn
2) Raun je plaen.
3) Zaposleniku je odobreno kolovanje na
poslijediplomskom studiju. Primljen je raun na
40.000,00 kn.
4) Raun je plaen.
Primjer nagrade:
1) Sveuilite je obraunalo nagradu studentu u iznosu
od 1.500,00 kn
2) Nagrada je isplaena.
Primjer rashoda za materijal i energiju:
1) Primljen je raun za elektrinu energiju 1.800,00 kn
2) Nabavljeni su dijelovi za tekue odravanje prijevoznih
sredstava 800,00 kn.
Rashodi koji nastaju kontinuirano
Rashodi koji nastaju kontinuirano i obraunavaju se za kalendarska
razdoblja tijekom proraunske godine (u pravilu mjeseno) kao to su:
rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energentima,
telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad
predstavnikih i izvrnih tijela, naknade graanima i kuanstvima na
temelju osiguranja i druge naknade i slino, ukljuuju se u rashode
razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvjetaji sastavljaju.
Ako se npr. u toku godine pojavi trinaesti rashod za rashode koje se
obraunavaju mjeseno, takvi rashod se ne ukljuuje u tekue
izvjetajno razdoblje nego se iskazuje kao aktivno vremensko
razgranienje rashod buduih razdoblja.
Primjer:
1) U prosincu 2012.g. je utvreno da ima 13 rashoda za
komunalne usluge. Trinaesti rashod se razgraniava na
sljedeu godinu u svoti od 500,00 kn.
Primjer usluge promidbe:
1) kola je primila raun za objavu natjeaja na svotu od
2.000,00 kn.
2) Raun je plaen.
Primjer komunalnih usluga:
1) Primljen je raun za potroenu vodu 11.000,00 kn
2) Primljen je raun za odvoz smea 3.000,00 kn
3) Primljen je raun za odravanje dimnjaka 2.000,00 kn.
Primjer usluga promidbe i informiranja
1) kola je raspisala javni natjeaj za popunu slobodnih
radnih mjesta za ravnatelja, dva nastavnika i tajnicu.
Natjeaj je objavljen u lokalnom glasilu, Narodnim
Novinama i vodeim dnevnim novinama. Ukupan troak
objave iznosi 5.500,00 kn.
2) Raun je plaen.
Raunalni programi
Rashodi za raunalne usluge mogu biti ulaganja u izradu
vlastitih ili kupnju ve postojeih raunalnih programa,
odravanje, dorada, popravljanje, auriranje ve postojeih
programa i prava na koritenje kod korisnika.
Kada se radi o rashodima koji se odnose na redovito odravanje,
auriranje, prepravljanje ve postojeih programa, baza i sl.
teretit e se osnovni raun u okviru odjeljka 3283 Raunalne
usluge.

Ako korisnik meutim nabavlja potpuno novi program,
raunalnu bazu i sl., ovi rashodi razvrstavaju se kao rashodi za
nabavu nematerijalne proizvedene imovine i evidentiraju se u
okviru skupine 412 Nematerijalna imovina i istovremeno se
evidentira poveanje imovine u okviru rauna 0 i 9.
Licenca
Licenca- dozvola za koritenje tueg patentiranog izuma
koja se kupuje za odreeno razdoblje koritenja kada se to
pravo koritenja odnosi na razdoblje due od godinu dana
klasificira se kao dugotrajna nematerijalna imovina u
razredu 0 i rashod za nabavu nefinancijske imovine u
razredu 4.
Ako se radi o jednogodinjoj licenci, takav se rashod
klasificira kao rashod poslovanja na osnovnom raunu
32354 Licence.
Primjer licence:
1) Nabavljen je novi program na svotu od 50.000,00 kn,
pravo koritenja programa je 5 godina, a licenca stoji
15.000,00 kn.
2) Nabavljen je novi program na svotu od 11.000,00 kn,
licenca istie nakon jedne godine i stoji 5.000,00 kn.
Ostale usluge
U ovom odjeljku evidentiraju se ostale usluge kao npr.
grafike i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja,
izrade filma i fotografija, ureenje prostora, usluge pri
registraciji prijevoznih sredstava, te usluge ienja i
pranja i sl. kao i usluge uvanja imovine i osoba.
Primjer
1) U obraunskom razdoblju nastala je usluga uvanja
imovine i primljen je raun u iznosu od 10.000,00 kn.
2) Raun je plaen.
Primjer premije osiguranja:
1) Primljen je raun za kasko osiguranje slubenog
automobila od lipnja tekue do kraja travnja sljedee
proraunske godine na svotu od 3.000,00 kn, iznos od
1.000,00 kn se odnosi na premiju osiguranja za sljedeu
godinu.
Primjer financijskih rashoda
1) Banka je obraunala kamate na kredit u svoti od
5.000,00 kn.
2) Banka je ispostavila raun za uslugu platnog prometa na
svotu od 3.000,00 kn.
3) Obraunate su i plaene zatezne kamate zbog
zakanjelog plaanja rauna u svoti od 1.000,00 kn.
Subvencije (rauni skupine 35)
Skupina rauna 35 Subvencije sadri subvencije koje se
klasificiraju prema primateljima na:
subvencije u javnom sektoru (trgovakim drutvima,
kreditnim institucijama, osiguravajuim drutvima i ostalim
financijskim institucijama).
subvencije izvan javnog sektora ( poljoprivrednicima,
obrtnicima, trgovakim drutvima, kreditnim institucijama,
osiguravajuim drutvima i ostalim financijskim
institucijama).
Subvencije su potpore prijenos sredstava bez
protuinidbe odnosno prijenosi koji nisu naknada za
neko isporueno dobro ili obavljenu uslugu.
Subvencije
Subvencije su tekui prijenosi sredstava koji se daju
proizvoaima za poticanje proizvodnje odreenih proizvoda i
pruanja usluga, a mogu se utvrivati na temelju razine
proizvodnje i/ili koliine proizvedenih, prodanih ili uvezenih
dobara i usluga.
Prema namjenama subvencije se mogu podijeliti na: subvencije
kamata, subvencije za socijalne doprinose, za program
usavravanja zaposlenih, za restrukturiranje trgovakog drutva,
za zatvaranje proizvodnje i slino.
Evidentiranje subvencija provodi se prema naelu nastanka
dogaaja na teret osnovnih rauna u okviru skupine 35
Subvencije i u korist podskupine 235 Obveze za subvencije. U
praksi se najee priznaju kao rashodi u trenutku plaanja.
Primjer subvencije:
1) Isplaene su subvencije poljoprivrednicima u svoti od
150.000,00 kn.
2) Isplaene su subvencije obrtnicima u svoti od 80.000,00
kn.
3) Grad je isplatio subvenciju za gradski prijevoz putnika u
svoti od 200.000,00 kn.
Primjer sponzoriranje manifestacije u ogranizaciji trgovakog
drutva
1) JLP(R)S je doznaila sredstva trgovakom drutvu (u
svom vlasnitvu) radi sponzoriranja i pokroviteljstva
manifestacije koju to drutvo organizira u svoti od
30.000,00 kn.
Sponzorstva
Sponzorstva su uvjetovana davanja time to je
sponzor pokrovitelj nekog projekta i oekuje
protuinidbu, u vidu promidbe. U tom se sluaju
vrijednost danih sredstava (dobara) smatra plaenom
uslugom promidbe.
Pomoi (rauni skupine 36)
Skupina rauna 36 Pomoi dane u inozemstvo i unutar opeg prorauna sadri
tekue i/ili kapitalne prijenose sredstava inozemnim vladama, meunarodnim
organizacijama te institucijama i tijelima EU i unutar opeg prorauna.
Pomoi dane u obliku prijenosa nefinancijske imovine priznaju se u visini
knjigovodstvene vrijednosti imovine.
Pomoi unutar opeg prorauna obuhvaaju:
pomoi proraunima i to: dravnom, upanijskim, gradskim i opinskim
proraunima,
pomoi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u te ostalim izvanproraunskim korisnicima i
pomoi proraunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU.
1. Prijenosi sredstava proraunskim korisnicima ne klasificiraju se u skupini
rauna 36 ve se u proraunu izravno evidentiraju odgovarajui rashodi za ije
se pokrie sredstva prenose.
2. Sredstva namijenjena proraunskim korisnicima drugih prorauna
klasificiraju se u skupini 36 kao pomoi dravnom proraunu, odnosno
upanijskim, gradskim i opinskim proraunima iji su proraunski korisnici
kojima su sredstva namijenjena.
U konsolidiranom financijskom izvjetaju opeg prorauna pomoi unutar
opeg prorauna se eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoi dane inozemnim
vladama, meunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU.
Primjer pomoi
1.) Dravni proraun s rauna dravne riznice uplatio je
kapitalnu pomo upanijskom proraunu u iznosu od
150.000,00 kn.
1.) Za mjesec lipanj grad je uplatio na iro raun opine
20.000,00 kn za financiranje rashoda vrtia.
Skupina rauna 37 Naknade graanima i kuanstvima na temelju
osiguranja i druge naknade
obuhvaa:
naknade utvrene propisima o mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom
osiguranju te
ostale vrste naknada i pomoi koje graani i kuanstva dobiju iz prorauna
neovisno o sustavima osiguranja.
Primjeri ovakvih naknada su: naknade za bolest i invaliditet, za zdravstvenu
zatitu u inozemstvu, za nezaposlene, za mirovine i dodatke, porodiljine
naknade, obiteljske mirovine, medicinske zdravstvene usluge, ortopedske
sprave, pomagala, farmaceutski proizvodi, naknade za djeji doplatak, pomoi
obiteljima i kuanstvima, stipendije i kolarine, oprema za novoroenad i
druge.
Naknade se dijele na naknade u novcu i naknade u naravi.
Naknade u novcu jesu novana davanja koja graani i kuanstva dobivaju
openito za svoje potrebe, a naknade u naravi obuhvaaju davanja kojima se
posredno ili neposredno graanima i kuanstvima osiguravaju odreena dobra
ili usluge. Posredno znai da proraun i proraunski korisnici plate dobavljau,
a graani mogu besplatno podii proizvod ili koristiti uslugu. Neposredno znai
da graani odnosno kuanstva imaju odobren iznos novca koji dobiju za
kupnju odreenih proizvoda ili usluga. Stipendije i kolarine koje proraun i
proraunski korisnici daju vlastitim zaposlenicima evidentiraju se u ovoj
skupini.
Primjer naknada:
1) Obraunate su i isplaene porodiljine naknade na
temelju osiguranja u svoti od 70.000,00 kn.
2) Obraunata je naknada na temelju osiguranja i to
naknada za nezaposlene u svoti od 30.000,00 kn.
3) Obraunat je djeji doplatak i isplaen iz prorauna u
svoti od 50.000,00 kn.
Skupina rauna 38 Ostali rashodi sadri tekue i kapitalne donacije,
kazne, penale i naknade tete i kapitalne pomoi.
Donacije su tekui (381) i/ili kapitalni (382) prijenosi
sredstava neprofitnim organizacijama koji ukljuuju i
prijenose u naravi kao to su: hrana, odjea, pokrivai,
lijekovi koje drava moe davati razliitim karitativnim i
slinim dobrotvornim organizacijama za daljnju
distribuciju graanima i kuanstvima.
U kapitalne pomoi klasificiraju se prijenosi nefinancijske
imovine ili sredstava za financiranje trokova
nefinancijske imovine trgovakim drutvima, za pokrie
ukupnog gubitka koji se stvarao tijekom dvije ili vie
godina i za otpisivanje duga na temelju dogovora
(ugovora) s dunikom.
Dane kapitalne pomoi
Kapitalne pomoi inozemnim vladama, meunarodnim organizacijama te
institucijama i tijelima EU u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini, donacije
dugotrajne nefinancijske imovine i kapitalne pomoi kreditnim i ostalim
financijskim institucijama te trgovakim drutvima u dugotrajnoj
nefinancijskoj imovini evidentiraju se zaduivanjem odgovarajueg rauna
rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od prodaje dugotrajne imovine na
odgovarajuem raunu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajui
raun nefinancijske imovine u razredu 0, a zaduuje odgovarajui raun
vlastitih izvora u razredu 9.
3- troak pomoi 7 prihod od prodaje
dugotrajne imovine
9 vlastiti izvori 0 isknjiavanje dane dugotrajne
imovine na kontima imovine i
otpisa
Primljena dugotrajna nefinancijska imovina
Dobivena dugotrajna nefinancijska imovina evidentira se
odobravanjem odgovarajueg rauna prihoda poslovanja i
zaduivanjem odgovarajueg rauna rashoda za nabavu
dugotrajne nefinancijske imovine. Istovremeno se za primljenu
imovinu zaduuje odgovarajui raun nefinancijske imovine u
razredu 0, a odobrava odgovarajui raun vlastitih izvora u
razredu 9.
4 rashod za nabavu
dugotrajne nefinancijske
imovine
6 prihodi od donacija i
pomoi
0- evidentiranje imovine 911 uveanje vlastitih
izvora
Meusobni prijenosi nefinancijske imovine
prorauna i proraunskih korisnika
evidentiraju se preko promjena u obujmu
imovine.
Primjer donacije
1) Dana je donacija udruzi u iznosu od 10.000,00 kn.
2) Za izgradnju dvorane portskom drutvu dana je
kapitalna donacija u iznosu od 170.000,00 kn.
Primjer:
1) Lokalni proraun je izdvojio 100.000,00 kn za rad
portskih udruga na podruju grada.
2) Lokalni proraun je izdvojio za kupnju vatrogasnog
vozila DVD-u 250.000,00 kn.
3) Lokalni proraun je izdvojio 50.000,00 za obnovu
lokalne crkve.
Kazne, penali, naknade teta
( rauni skupine 383)
naknade teta pravnim i fizikim osobama,
penali, learine i sl.,
naknade teta zaposlenicima,
ugovorena kazne i ostale naknade teta.
Primjer:
1) Proraunski korisnik je primio sudsko rjeenje za
naknadu tete zaposleniku u iznosu od 8.000,00 kn.
2) Naknada tete je isplaena.
Primjer izvanrednih rashoda
( rauni skupine 385)
1) Zbog nastale elementarne nepogode (poplave) proraun
je u 2010.g. isplatio iznos od 90.000,00 kn. Navedeni
rashod nije bilo mogue planirati kao redovne rashode,
nego se isplatio iz sredstava predvienih proraunskom
priuvom.
3921 prijelazni raun. Prijelazni raun slui u raunovodstvu
prorauna kao pomoni raun u tijeku godine za evidentiranje
prijenosa sredstava korisnicima. Po primitku povratne informacije o
stvarno plaenim rashodima, u proraunu se odobrava prijelazni raun
skupine 39 i zaduuju odgovarajui rauni rashoda razreda 3. Na kraju
izvjetajnog razdoblja u skupini 39 ne moe ostati saldo
nerasporeenih sredstava. Proraunski korisnici duni su u roku od 15
dana po isteku mjeseca za koji su sredstva primili izvijestiti proraun o
stvarno nastalim rashodima. Ako se pojavi odstupanje izmeu
namjenskih i stvarno utroenih sredstava proraunski korisnik je
duan neutroena sredstva vratiti u proraun uz iskazivanje obveze za
vie primljena sredstva.
Primjer:
1) Proraun je svom proraunskom korisniku prema planiranom
proraunu doznaio iznos od 20.000,00 kn na ime namirenja rashoda u
listopadu.
2) Proraunski korisnik poslao je obraun utroenih sredstava u roku
od 15 dana:
Energija 10.000,00 kn
Telefon 5.000,00 kn
Voda 5.000,00 kn.
Primjer: Navedene poslovne promjene proknjiite kod prorauna i
njegovog proraunskog korisnika.
1) Proraun je proraunskom korisniku doznaio 100.000,00 kn
2) Proraunski korisnik je obavijestio proraun o stvarno nastalim
rashodima u svoti od 80.000,00 kn ( 311 plae).
3) Za iznos neutroenih sredstava od 20.000,00 kn proraun iskazuje
potraivanja, a proraunski korisnik iskazuje obvezu za povrat
neutroenih sredstava u nadleni proraun.
9. RASHODI ZA NABAVU
Razred 4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine jesu ulaganja
nastala u postupku stjecanja nefinancijske imovine i
klasificiraju se prema njezinim pojavnim oblicima.
Nefinancijska imovina obuhvaa:
01 Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,
02 Proizvedenu dugotrajnu imovinu,
03 Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,
04 Sitni inventar,
05 Dugotrajnu nefinancijsku imovinu u pripremi i
06 Proizvedenu kratkotrajnu imovinu.
9. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine priznaju se u
trenutku nabave i evidentiraju na sljedei nain:
Nabava nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem
odgovarajueg rauna obveza za nabavu nefinancijske
imovine u skupini 24 i zaduenjem odgovarajueg rauna
rashoda za nabavu nefinancijske imovine u razredu 4.
Istovremeno s evidencijom obveze i rashoda evidentira se
nabavljena imovina zaduenjem odgovarajueg rauna
nefinancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem
odgovarajueg rauna vlastitih izvora u skupini 91.
Neproizvedena dugotrajna imovina sastoji se od materijalne
i nematerijalne imovine. Materijalna imovina obuhvaa
prirodna bogatstva nad kojima proraun i proraunski
korisnici imaju pravo vlasnitva: od zemljita, rudnih
bogatstava do ostale prirodne materijalne imovine kao to
su: nacionalni parkovi i parkovi prirode, vodna bogatstva,
elektromagnetske frekvencije.
Nematerijalna imovina obuhvaa: patente, koncesije,
licence te uz ostala slina prava i goodwill.
Primjer koncesije:
1) Provedenim javnim nadmetanjem dobivena je koncesija
na pomorskom dobru. Koncesija je obraunata u svoti od
600.000,00 kn.
2) Koncesija je plaena.
10. IZDACI ZA FINANCIJSKU
IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
Razred 5
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova obuhvaaju
izdatke za: dane zajmove, ulaganja u vrijednosne papire, dionice
i udjele u glavnici, otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova
te otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire.
Prorauni i proraunski korisnici koji prema drugim propisima
mogu davati zajmove evidentiraju ih zaduivanjem
odgovarajueg rauna izdataka za dane zajmove u skupini
rauna 51 i odobravanjem rauna novanih sredstava te se
istovremeno zaduuje odgovarajui raun zajmova u skupini 13 i
odobrava odgovarajui raun vlastitih izvora u razredu 9.
Potraivanja za kamate evidentiraju se odvojeno na
odgovarajuem raunu potraivanja za prihode poslovanja u
skupini 16.
10. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova
Dugoroni depoziti i kratkoroni koji se vraaju u sljedeoj
godini evidentiraju se odobrenjem rauna novanih sredstava i
zaduenjem odgovarajueg rauna izdataka za dane zajmove
kreditnim i ostalim financijskim institucijama u skupini rauna
51 te se istovremeno zaduuje raun depozita u skupini 12 i
odobrava odgovarajui raun vlastitih izvora u razredu 9.
Kupljeni vrijednosni papiri evidentiraju se odobrenjem rauna
novanih sredstava i zaduenjem odgovarajueg rauna
izdataka za vrijednosne papire u skupini 52 te se istovremeno
zaduuje odgovarajui raun vrijednosnih papira u skupini 14 i
odobrava raun vlastitih izvora u skupini 91.
Kupnja dionica i udjela u glavnici knjigovodstveno se evidentira
kao i kupnja vrijednosnih papira samo na odgovarajuim
raunima izdataka za dionice i udjele u glavnici u skupini 53 i
dionica i udjela u glavnici u skupini 15.
Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova evidentira se
odobrenjem rauna novanih sredstava i zaduenjem odgovarajueg
rauna izdataka za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova u
skupini 54 te se istovremeno zaduuje odgovarajui raun obveza za
kredite i zajmove u skupini 26 i odobrava se odgovarajui raun
ispravka izvora vlasnitva u skupini 91.
Kamate za primljene kredite i zajmove evidentiraju se odobrenjem
odgovarajueg rauna obveza za rashode poslovanja u skupini 23 i
zaduenjem odgovarajueg rauna financijskih rashoda u skupini 34
Otplata primljenih kratkoronih kredita i zajmova te
amortizacija izdanih kratkoronih vrijednosnih papira izvrena
u istoj proraunskoj godini knjii se na dugovnoj strani
odgovarajuih rauna u skupinama 82 i 84 na kojima su knjieni
primici novanih sredstava po osnovi kratkoronog zaduivanja.
Primjer depozita:
1) U kolovozu 2012.g. oroena su novana sredstava u
iznosu od 200.000,00 kn na rok od godinu dana uz 4%
kamatnu stopu.
2) Obraunat je prihod od kamata za 2012.g. u svoti od
4.000,00 kn.
3) U 2013.g. su obraunate kamate za 2013.g. u svoti od
4.000,00 kn.
4) Depozit je vraen
5) Naplaene su kamate.
Primjer danog zajma:
1) JLP(R)S dala je dugoroni zajam trgovakom drutvu u
javnom sektoru u svoti od 500.000,00 kn. Zajam je
odobren na 5 godina uz kamatnu stopu od 10% godinje.
2) Obraunat je prihod od kamata za 2011.g. u svoti od
50.000,00 kn.
3) Na kraju 2012. godine je vraen dio glavnice u svoti od
100.000,00 kn
4) Naplaene su obraunate kamate za 2012.g.
Primjer kratkoronog kredita:
1) upanija je na tri mjeseca posudila 100.000,00 kn. gradu bez kamata.
2) Primljen je povrat glavnice.
Primjer nabave dionica:
1) Kupljeno je 100 dionica trgovakog drutva u javnom sektoru po
cijeni od 400 kn.
2) Dionice su 2012.g. prodane po cijeni od 500 kn.
Primjer primljenog dugoronog kredita:
1) U 2012.g primljen je kredit od banke izvan javnog sektora na
1.000.000,00 kn uz godinju kamatnu stopu od 8%, rok otplate je 5
godina.
2) U 2012. godini je otplaen dio kredita u svoti od 180.000,00 kn.
11. PRIHODI POSLOVANJA
Razred 6
Prihodi
Prihodi obuhvaaju rezultate transakcija koje utjeu na poveanje
neto vrijednosti i klasificiraju se na sljedee skupine rauna:
61 Prihodi od poreza,
62 Doprinosi,
63 Pomoi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opeg
prorauna,
64 Prihodi od imovine,
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po
posebnim propisima i naknada,
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga i prihodi od
donacija,
67 Prihodi iz prorauna i
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi.
11. Prihodi poslovanja
Skupina rauna 61 Prihodi od poreza
Skupina rauna 61 Prihodi od poreza sadri:
porez i prirez na dohodak,
porez na dobit,
poreze na imovinu,
poreze na robu i usluge,
poreze na meunarodnu trgovinu i transakcije i ostale
prihode od poreza.
Skupina rauna 62 Doprinosi obuhvaa tri temeljne vrste
doprinosa:
za zdravstveno osiguranje,
za mirovinsko osiguranje i
za zapoljavanje.
Neporezni prihodi
Skupine rauna 63 Pomoi iz inozemstva (darovnice) i od
subjekata unutar opeg prorauna, 64 Prihodi od imovine, 65
Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po
posebnim propisima i naknada, 66 Prihodi od prodaje
proizvoda i robe te pruenih usluga i prihodi od donacija, 67 -
Prihodi iz prorauna, 68 Kazne i upravne mjere obuhvaaju
neporezne prihode prorauna i proraunskih korisnika.
Skupina rauna 63 Pomoi iz inozemstva (darovnice) i od
subjekata unutar opeg prorauna obuhvaa tekue i/ili
kapitalne prijenose koje prorauni i proraunski korisnici dobiju
od inozemnih vlada, meunarodnih organizacija te institucija i
tijela EU, iz prorauna i ostalih subjekata unutar opeg
prorauna te pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije.
Prihodi od financijske i nefinancijske imovine
Skupina rauna 64 Prihodi od imovine obuhvaa prihode od
financijske i prihode od nefinancijske imovine.
Prihodi od financijske imovine jesu: kamate (po vrijednosnim
papirima, na oroena sredstva i depozite po vienju, zatezne
kamate i za dane zajmove), pozitivne teajne razlike i razlike
zbog primjene valutne klauzule, dividende, dobit trgovakih
drutava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim
propisima i ostali prihodi od financijske imovine.
Prihodi od nefinancijske imovine jesu: naknade za koncesije,
prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine, naknade za
koritenje nefinancijske imovine, naknade za ceste i ostali
prihodi od nefinancijske imovine.
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga i prihodi od
donacija
Skupina rauna 65 Prihodi od upravnih i administrativnih
pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada obuhvaa
upravne i administrativne pristojbe, prihode po posebnim
propisima te komunalne doprinose i naknade.
Skupina rauna 66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te
pruenih usluga i prihodi od donacija sadri prihode koje
proraunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tritu i u
trinim uvjetima, a koji se ne financiraju iz prorauna i prihode
od donacije od pravnih i fizikih osoba izvan opeg prorauna.
Donacije su sredstva koja, bez obveze vraanja, proraun i
proraunski korisnici dobiju od pravnih i fizikih osoba izvan
opeg prorauna.
67 Prihodi iz prorauna za financiranje redovne djelatnosti proraunskih
korisnika
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi
Skupina rauna 67 Prihodi iz prorauna za financiranje
redovne djelatnosti proraunskih korisnika obuhvaa
prihode za financiranje rashoda poslovanja, prihode za
financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine i
prihode na temelju ugovorenih obveza.
Skupina rauna 68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi
obuhvaaju kazne za carinske, devizne, porezne prekraje,
prekraje trgovakih drutava, prekraje u prometu te
kazne i druge mjere u kaznenom postupku, kazne za
prekraje na kulturnim dobrima, upravne mjere, ostale
kazne i ostale prihode.
Primjer:
Na jedinstveni raun riznice na ime poreza na dobit za
veljau uplaen je iznos od 300.000,00kn.
Primjer:
Na raun prorauna JLIP(R)S-a na ime poreza na cestovna
motorna vozila u veljai je uplaen iznos od 50.000,00 kn.
Primjer:
1) Obraunati porez na dodanu vrijednost u izvjetajnom
obraunskom razdoblju je 7.000,00 kn.
2) Tijekom obraunskog razdoblja naplaeno je PDV-a u
Primjer:
1) U oujku je na jedinstveni raun riznice uplaeno na
ime doprinosa za :
Obvezno zdravstveno osiguranje 170.000,00 kn.
Obvezno mirovinsko osiguranje 50.000,00 kn.
Obvezno osiguranje u sluaju nezaposlenosti 30.000,00 kn.
Primjer:
Proraunu JLIP(R)S-a doznaen je udio sredstava od
poreza ne dohodak kao pripadajui dio iz fonda
izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija,
u iznosu od 35.000,00 kn (20.000,00 kn tekue
pomoi i 15.000,00 kn kapitalne).
Primjer: prihodi od nefinancijske imovine
1) Lokalni proraun izdao je koncesiju za autobusni
prijevoz na lokalnim relacijama 70.000 kn.
2) Koncesija je naplaena.
3) Obraunat je prihod od zakupa poljoprivrednog
zemljita za mjesec travanj, u iznosu od 65.000,00
kuna.
4) Zakup je naplaen.
Primjer:
Primljena je donacija od trgovakog drutva u iznosu od
10.000,00 kn.
Primjer: proknjiite kod proraunskog korisnika i
prorauna
1)Proraunski korisnik je nabavio opremu i u svojim
poslovnim knjigama ima iskazanu obvezu u iznosu od
15.000,00 kn.
2) Proraunski korisnik je od nadlene JLP(R)S zatraio
sredstva za podmirenje ove obveze, ali proraun je tu
obvezu izravno podmirio dobavljau.
Primjer: Proknjiite kod prorauna i proraunskog korisnika
1) Grad je nabavio opremu u vrijednosti od 25.000,00
kn i poklonio je proraunskom korisniku.
12. PRIHODI OD PRODAJE
Razred 7
Prodaja nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem
odgovarajueg rauna obraunatih prihoda od prodaje
nefinancijske imovine u skupini rauna 97 i zaduenjem
odgovarajueg rauna potraivanja od prodaje nefinancijske
imovine u skupini rauna 17.
Istovremeno se odobrava raun prodane nefinancijske imovine
u razredu 0 i zaduuje odgovarajui raun izvora vlasnitva u
skupini 91.
Kada kupac plati kupljenu imovinu zaduuje se raun novanih
sredstava i odobrava raun potraivanja od prodaje
nefinancijske imovine u skupini rauna 17, istovremeno se
zaduuje raun obraunatih prihoda u skupini rauna 97 i
odobrava odgovarajui raun prihoda od prodaje nefinancijske
imovine u razredu 7.
12. Prihodi od prodaje nefinancijske
imovine
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Naplata prihoda od prodaje nefinancijske imovine
17 potraivanje od
prodaje nefinancijske
imovine
97 obraunati prihod
od prodaje nefinancijske
imovine
911 smanjenje vlastitih
izvora
0 isknjiavanje prodane
nefinancijske imovine
11- novana sredstva 17 potraivanje od
imovine
97 obraunati prihod od
imovine
7 prihod od prodaje
nefinancijske imovine
12. Prihodi od prodaje financijske
imovine
13. PRIMICI OD FINANCIJSKE
IMOVINE I ZADUIVANJA
Razred 8
Primici od financijske imovine i zaduivanja obuhvaaju:
primljene otplate (povrate) glavnice danih zajmova, primitke od
izdanih vrijednosnih papira, primitke od prodaje dionica i
udjela u glavnici, primljene kredite i zajmove i primitke od
prodaje vrijednosnih papira iz portfelja.
Povrati glavnice koje proraun i proraunski korisnici
dobiju na ime danih zajmova evidentiraju se odobrenjem
odgovarajueg rauna primljenih otplata (povrata)
glavnice danih zajmova u skupini 81 i zaduenjem rauna
novanih sredstava. Istovremeno se odobrava odgovarajui
raun danih zajmova u skupini 13 i zaduuje raun izvora
vlasnitva u skupini 91.
13. Primici od financijske imovine i
zaduivanja
Povrati glavnice na ime danih zajmova
11 novana sredstva 81 primljene otplate
glavnice danih zajmova
izvora za financijsku
imovinu
13 dani zajmovi
zaduivanja
Povrat glavnice danih kratkoronih zajmova ostvarenih u istoj
proraunskoj godini
Povrati glavnice danih kratkoronih zajmova ostvarenih u
istoj proraunskoj godini i primici od prodaje vrijednosnih
papira kupljenih u istoj proraunskoj godini knjie se na
potranoj strani odgovarajuih rauna u skupinama 51 i 5
na kojima su knjieni izdaci u trenutku davanja zajmova
odnosno kupnje vrijednosnih papira.
Dakle, kada se u istoj godini odobri zajam drugom korisniku ili
kupe vrijednosni papiri, te u istoj godini ostvari (ukupan) povrat
zajma ili se prodaju vrijednosni papiri, priljev od tih transakcija
ne evidentira se kao primitak na raunima skupine 81 ili 82, ve
se evidentira na dugovnoj strani rauna izdataka (skupina 51 ili
52).
zaduivanja
Povrati glavnice danih kratkoronih zajmova
ostvarenih u istoj proraunskoj godini
11 novana sredstva 51/52 primljene otplate
glavnice zajmova
izvora za financijsku
imovinu
13 dani zajmovi
zaduivanja
Evidentiranje prodaje vrijednosnih papira i primljenih zajmova
Prodaja vrijednosnih papira evidentira se odobrenjem rauna
primitaka od prodaje vrijednosnih papira u skupini 82 i zaduenjem
rauna novanih sredstava. Istovremeno se odobrava odgovarajui
raun obveza za vrijednosne papire u skupini 25 i zaduuje
odgovarajui raun ispravka vlastitih izvora u skupini 91.
Prodaja dionica i udjela u glavnici evidentira se odobrenjem rauna
primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici u skupini 83 i
zaduenjem rauna novanih sredstava.
Istovremeno se odobrava raun dionica i udjela u glavnici u skupini 15
i zaduuje raun izvora vlasnitva u skupini 91.
Primljeni zajmovi evidentiraju se odobrenjem rauna primitaka od
zaduivanja u skupini 84 i zaduenjem novanih sredstava te se
odobrava raun obveza za zajmove u skupini 26 i zaduuje raun
ispravka izvora vlasnitva u skupini 91.
zaduivanja
Primjer kratkoronog zajma:
1) U veljai 2011. g. odobren je kratkoroni zajam i
sredstva su prenesena korisniku zajma u iznosu od
60.000,00 kn.
2) U listopadu korisnik vraa zajam.
zaduivanja
14. IZVANBILANNI ZAPISI
Skupina rauna 99 Izvanbilanni zapisi sadri stavke koje su vezane,
ali nisu ukljuene u bilanne kategorije, i to:
tua imovina dobivena na koritenje,
dana jamstva, dana kreditna pisma i slino.
Primjer: Od nadlenog ministarstva proraunski korisnik dobio je na
koritenje poslovnu zgradu i opremu. Sva imovina specificirana je u
Zapisniku o predaji na koritenje (prema inventarnim brojevima) i
pojedinanim iskazom vrijednosti (nabavna, ispravak, sadanja).

Tua imovina dobivena na koritenje mora se evidentirati u
izvanbilannoj evidenciji i to na aktivnom raunu 99111 i pasivnom
99611. Navedeni rauni se mogu ralaniti subanalitiki, tako da se
nabavna vrijednost imovine moe iskazati na raunu 991111 (dugovno),
ispravak vrijednosti na raunu 991119 (potrano), a sadanja vrijednost
na raunu 996111 (potrano).
14. Izvanbilanni zapisi
15. POPIS IMOVINE I OBVEZA
Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i
obveza sa stanjem na datum bilance. Iznimno, korisnici
koji obavljaju knjiarsku ili bibliotenu djelatnost popis
knjiga i bibliotene grae mogu obaviti u roku koji nije
dulji od tri godine.
Osnovna odredba Pravilnika o proraunskom
raunovodstvu je da se popisuju imovina i obveze koje se
knjigovodstveno iskazuju na raunima:
Razred Naziv
0 Nefinancijska imovina
1 Financijska imovina
2 Obveze
15. Popis imovine obveza
Propisana je obveza osnivanja povjerenstva za popis, odreuje se
datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvjetaja s
priloenim popisnim listama. Povjerenstvo za popis, ako je to mogue,
ima predsjednika i najmanje dva lana. Predsjednik i lanovi
povjerenstva ne bi smjeli biti zaposlenici koji rukovode materijalnim i
novanim vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji
obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava nepristranost popisa.
Naelno, popisuje se u tri koraka, i to:
1. utvrditi stvarnu koliinu,
2. izraunati vrijednosti, odnosno procijeniti je,
3. utvrditi razlike i izraunati ih.
Nefinancijska dugotrajna imovina popisuje se brojenjem, mjerenjem,
provjerom dokumentacije i sl.
Financijsku imovinu u smislu popisivanja i utvrivanja stanja na kraju godine,
moemo svrstati u dvije skupine:
financijska imovina u materijalnom obliku odnosno u obliku dokumenata
koji se mogu fiziki utvrditi i popisati, kao to su novac i druge
vrijednosnice u blagajni ili banci, vrijednosni papiri, izdane dionice,
primljene mjenice, i sl.;
financijska imovina nematerijalnog oblika iskazana u knjigovodstvu u
obliku, prava, potraivanja, udjela, zapisa, i sl., koja je knjigovodstveno
evidentirana na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.
Obveze e se popisivati na temelju knjigovodstvenih podataka, a glavni
zadatak i obveza popisnog povjerenstva jest utvrditi vjerodostojnost i
ispravnost iskazanih obveza. To e se, kao i kod financijske imovine, utvrditi
provjeravanjem dokumentacije i knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su
knjiene obveze.
Nakon to su u popisne liste uneseni stvarno i knjigovodstveno stanje,
povjerenstvo je obvezno utvrditi razlike izmeu stvarnog i knjigovodstvenog
stanja (manjkove i vikove) te utvrditi uzroke tih razlika.
Popis imovine i obveza
Nakon razmatranja izvjetaja o obavljenom popisu zakonski
predstavnik prorauna i proraunskih korisnika, odluuje o:
1. nainu likvidacije utvrenih manjkova,
2. nainu knjienja utvrenih vikova,
3. visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraivanja i obveza,
4. rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog
inventara,
5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oteenja,
neusklaenosti knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i
nenaplativost potraivanja i sl.
Na temelju odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladiti
stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim
stvarnim stanjima ustanovljenim u izvjetaju o popisu. Usklaivanje u
poslovnim knjigama proraunskog korisnika obavlja se s danom s
kojim je obavljen popis.
Literatura:
KNJIGE:
1. Skupina autora: Proraunsko raunovodstvo, TEB, svibanj 2011.
2. Skupina autora: Raunovodstvo prorauna i proraunskih korisnika, RRIF, Zagreb, 2011.
LANCI:
3. Dremel, N., Jakir-Bajo, I.: Godinji popisi kod prorauna i proraunskih korisnika,
RRIF, br. 1., 2011.
4. Jakir-Bajo, I., Maleti, I.: Novo financijsko izvjetavanje u sustavu prorauna, RRIF, br.
4, 2011.
5. Maleti, I.: Ekonomska i funkcijska klasifikacija kao osnova planiranja i izvravanja
prorauna, RRIF, 12/2001.
6. Mili, A.: Proraunske klasifikacije i njihova primjena, RRIF, br. 11., 2007.
ZAKONI, PRAVILNICI I OSTALO:
7. Pravilnik o proraunskom raunovodstvu i raunskom planu, NN, br. 114/10.
8. Zakon o proraunu, NN 87/08
9. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013-2015, dostupno na: www. mfin.hr
10. Strategija unapreenja i modernizacije procesa u sustavu dravne riznice 2007-2011,
dostupno na: www.mfin.hr

RPIPK

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

RPIPK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RAUNOVODSTVO

You might also like