sijft

1

ZAKON O RADU

Predmet Zakona o radu
Ureuju se radni odnosi u RH.

POJAM RADNIKA I POSLODAVCA

Radnik-ca je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja
odreene poslove za poslodavca.
Poslodavac je fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i
za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove.
Fizika osoba koja je kao lan uprave, izvrni direktor ili u
drugom svojstvu, pojedinano i samostalno ili zajedno i
skupno, ovlatena voditi poslove poslodavca, moe kao radnik
u radnom odnosu obavljati odreene poslove za poslodavca.
Na nju se ne primjenjuju odredbe o prestanku ugovora o radu.

OGRANIENJA U PRIMJENI

Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju
se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom
odmoru.
Ministar nadlean za poslove rada, uz suglasnost ministra
nadlenog za ribarstvo, donijet e pravilnik o radnom
vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim
ribarskim plovilima.
Na radnika koji je kao rukovodee osoblje statutom,
drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima
poslodavca ovlaten voditi poslove poslodavca i koji
samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja
poslodavca, te na radnika lana obitelji poslodavca fizike
osobe koji ivi u zajednikom kuanstvu s poslodavcem i koji u
radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca, ne
primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o
dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili
samostalnost u njihovom odreivanju.
Ako posebnim propisom nije drukije ureeno, kolektivnim
ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od
primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom
da je tim ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor, u
kojem je poslodavac obvezan omoguiti ostvarenje tog prava,
i to:
1. ako je to neophodno zbog udaljenosti izmeu mjesta
rada radnika i njegovog prebivalita ili zbog udaljenosti
izmeu razliitih mjesta rada radnika,
2. ako se radi o djelatnosti zatite osoba i imovine,
3. ako se radi o djelatnosti pruanja usluga ili proizvodnje u
neprekidnom trajanju, osobito o:
uslugama vezanim uz prijam, lijeenje i njegu u
bolnicama ili slinim ustanovama te uslugama u
domovima socijalne skrbi i u zatvorima,
radu radnika u lukama i zranim lukama,
uslugama vezanim uz tisak, radio, TV, potu i
elektroniku komunikaciju, hitnu pomo,
vatrogastvo i civilnu zatitu,
proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode,
elektrine energije, skupljanju i odvozu kunoga
otpada i pogonima za spaljivanje,
industriji u kojoj se rad ne moe prekidati zbog
tehnolokih razloga,
djelatnosti istraivanja i razvoja,
djelatnosti javnog gradskog prijevoza,
4. ako se radi o djelatnosti s izraenom promjenom intenziteta
aktivnosti, a osobito u:
poljoprivredi,
turizmu,
potanskim uslugama,
5. ako se radi o radu izvrnih radnika u djelatnosti eljeznikog
prometa,
6. u sluaju vie sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih
okolnosti i dogaaja.

Ugovorom kojim se osigurava odgovarajui zamjenski odmor u
trajanju = proputenim satima odmora, radniku se ne moe odrediti
dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraem od 10h dnevno, niti
tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraem od 20h, pri emu se
tom radniku koritenje dnevnog zamjenskog odmora mora
osigurati u svakom razdoblju od 7 dana, a koritenje tjednog zamj.
odmora u svakom razdoblju od 4 tjedna.

EVIDENCIJA O RADNICIMA ZAPOSLENIM KOD
POSLODAVCA:
+ Poslodavac je duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod
njega zaposleni.
+ Evidencija mora sadravati podatke o radnicima i o radnom
vremenu.
+ Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev
dostaviti te podatke.
+ Ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja
evidencije o radnicima.

TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA:
E Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao i
za obavljeni rad isplatiti mu plau, a radnik je obvezan prema
uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada,
osobno obavljati preuzeti posao.
E Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain
obavljanja rada, potujui pri tome prava i dostojanstvo
radnika. Duan je osigurati radniku uvjete za rad na siguran
nain i na nain koji ne ugroava zdravlje radnika.
E Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju
rada i radnih uvjeta, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri
zapoljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju,
strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji.
E Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme
obavljanja posla od postupanja nadreenih, suradnika i osoba
s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih
poslova, ako je takvo postupanje neeljeno.

DUNOST POTIVANJA PROPISA U SVEZI S RADNIM
ODNOSOM:
U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su pridravati se
odredbi ZOR i drugih zakona, meunarodnih ugovora koji su
sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su
na snazi,2.propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.
Prije stupanja radnika na rad poslodavac je duan omoguiti
radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima
te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom
zdravlja i sigurnosti na radu.
Propisi o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor
i pravilnik o radu moraju se na prikladan nain uiniti
dostupnima radnicima.
Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s
ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom
sklopljenim izmeu RV i poslodavca, a koje nije ureeno
sijft
2

zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opi
propisi obveznoga prava.

SLOBODA UGOVARANJA:
Poslodavac, radnik i RV te sindikati i udruge poslodavaca,
mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od
uvjeta odreenih ZoR ili drugim zakonom.
Mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada
nepovoljnije od uvjeta odreenih, samo ako ih ZOR ili poseban
zakon na to izriito ovlauje.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno
ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom
sklopljenim izmeu RV i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili
zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA:
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s
obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obiljeja
posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom
sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno.

UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME:
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodreeno vrijeme.
Obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane
na neki drugi nain odreen ZOR.
Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen,
smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.

UGOVOR O RADU NA ODREENO VRIJEME:
* Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme,
za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed
utvren objektivnim razlozima koji su opravdani rokom,
izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog
dogaaja.
* Poslodavac ne smije sklopiti 1 ili vie uzastopnih ugovora o
radu na odreeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s
istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje due od 3g.
* Iznimno, ugovor o radu na odreeno vrijeme moe trajati
due od 3 god, samo ako je to potrebno zbog zamjene
privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih
objektivnih razloga doputeno zakonom ili kol. ugovorom.
* Prekid krai od 2 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 3 g.
* Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno
ZOR ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka
vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen
na neodreeno vrijeme.

UVJETI RADA RADNIKA KOJI RADE NA TEMELJU
UGOVORA O RADU NA ODREENO VRIJEME:
Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na
temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme osigurati iste
uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na
neodreeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom
propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili slinim
strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline
poslove.
Ako kod poslodavca nema radnika koji je sklopio ugovor o
radu na neodreeno vrijeme s istim ili slinim strunim
znanjima i vjetinama, poslodavac je duan radniku koji je kod
njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno
vrijeme osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili
drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za
radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno, a koji
obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.
Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju
poslodavca nisu ureeni uvjeti rada, poslodavac je radniku koji
je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno
vrijeme duan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku
koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno, a koji obavlja
sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.
Poslodavac je duan obavijestiti radnike koji su kod njega
zaposleni na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme o
poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti
ugovor o radu na neodreeno vrijeme, te im omoguiti
usavravanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima
koji su sklopili ugovor o radu na neodreeno vrijeme.

OBLIK UGOVORA O RADU:
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u
pisanom obliku ne utjee na postojanje i valjanost ugovora.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac
je duan radniku prije poetka rada izdati pisanu potvrdu o
sklopljenom ugovoru.
Ako poslodavac prije poetka rada ne sklopi s radnikom
ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu
o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio
ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
Poslodavac je duan radniku dostaviti primjerak prijave na
obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15
dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane
potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odn poetka rada.
Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim
plovilima mora se registrirati pri uredu dravne uprave u
upaniji, odn uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove
rada.
Ministar e pravilnikom propisati postupak registracije i
sadraj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na
pomorskim ribarskim plovilima.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane
potvrde o sklopljenom ugovoru o radu:
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o mora
sadravati sve bitne uglavke, a najmanje o:
1. strankama te njihovom prebivalitu, odn sjeditu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada,
napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima,
3. nazivu posla, odn naravi ili vrsti rada, na koje se radnik
zapoljava ili kratak popis ili opis poslova,
4. danu poetka rada,
5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na
odreeno vrijeme,
6. trajanju plaenoga GO na koji radnik ima pravo, a u
sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme
sklapanja ugovora, odn izdavanja potvrde, nainu
odreivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik,
odnosno poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak
ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno
izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova,
sijft
3

8. osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate
primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka PODVUENIH iznad, moe se u ugovoru, odn
potvrdi, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni
ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja.-isto vrijedi I za
sezonske poslove.

OBVEZNI SADRAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA
ODREENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE
POSLOVE
Ako poslodavac preteno posluje sezonski, za obavljanje stalnih
sezonskih poslova moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno
vrijeme za stalne sezonske poslove.
U sluaju sklapanja ugovora, obveznik prijave na produeno
mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik
obraunavanja i plaanja doprinosa je poslodavac.

Osim gore navedenih 9 uglavaka mora sadravati i uglavke o:
1. uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati
doprinos za produeno mirovinsko osiguranje,
2. roku u kojem je poslodavac duan radniku ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u
narednoj sezoni,
3. roku u kojem se radnik duan izjasniti o ponudi, a koji ne
moe biti krai od 8 dana.
Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o
radu, poslodavac ima pravo od radnika traiti povrat sredstava za
uplaene doprinose.

OBVEZNI SADRAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA
IZDVOJENOM MJESTU RADA
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o
sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kue
radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, uz onih
9 uglavaka, mora sadravati i dodatne uglavke o:
1) dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne
nazonosti radnika na mjestu rada,
2) rokovima, vremenu i nainu nadzora rada i kvalitete
obavljanja poslova radnika,
3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je
poslodavac duan nabaviti, instalirati i odravati,
4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i
naknadi trokova u svezi s time,
5) naknadi drugih trokova radniku vezanih uz obavljanje
poslova,
6) nainu osposobljavanja i strunog usavravanja radnika.

Na ugovor primjenjuju se odredbe ugovora o radu u pisanom
obliku.
Plaa radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor ne smije biti
utvrena u manjem iznosu od plae radnika koji u prostorijama
toga poslodavca radi na istim ili slinim poslovima.
Ugovor ne moe se sklopiti za obavljanje poslova na kojima, uz
primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue
zatititi radnika od tetnih utjecaja.
Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik
je duan pridravati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera.
O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je duan obavijestiti
tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada u roku
od 15 dana od dana sklapanja ugovora.
Odredbe ZOR o rasporedu radnog vremena, skraenom radnom
vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena,
nonom radu i stanci, primjenjuju se i na ovaj ugovor, ako to nije
drukije ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugov. o radu.
Koliina i rokovi za izvrenje poslova koji se obavljaju na temelju
ugovora ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na dnevni,
tjedni i godinji odmor.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odn pisane
potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u sluaju upuivanja
radnika u INOZEMSTVO
Ako se radnik privremeno upuuje na rad u inozemstvo, pisani
ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije
odlaska u inozemstvo mora sadravati, osim onih 9 navedenih
sadri i dodatne uglavke o:
a. trajanju rada u inozemstvu,
b. rasporedu radnog vremena,
c. neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne
raditi uz naknadu plae,
d. novanoj jedinici u kojoj e se isplaivati plaa,
e. drugim primanjima u novcu i naravi na koja e radnik imati
pravo za vrijeme rada u inozemstvu,
f. uvjetima vraanja u zemlju.

Umjesto uglavaka podvuenih, moe se u ugovoru, odn potvrdi,
uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili
pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja. Primjerak prijave
poslodavac mora uruiti radniku prije odlaska u inozemstvo.

NAJNIA DOB ZA ZAPOSLENJE:
Osoba mlaa od 15 god ili osoba s 15 i starija od 15, a mlaa od 18
god koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se
zaposliti. Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika koji je
zaposlen u takvom sluaju.

POSLOVNA SPOSOBNOST MALOLJETNIKA ZA
SKLAPANJE UGOVORA O RADU;
Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s 15 i starijeg od 15
god za sklapanje odreenog ugovora o radu, osim
maloljetnika koji pohaa obvezno osnovno obrazovanje,
maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje
ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s
ispunjenjem prava i obveza iz ugovora ili u svezi s ugovorom.
Od ovlatenja, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih
zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za
poslove socijalne skrbi.
U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu 1 ili
vie zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlatenja
za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo nadleno za
poslove soc. skrbi, vodei rauna o interesima maloljetnika.
Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje, odn u
ime maloljetnika raskinuti radni odnos.
Skrbnik moe ovlatenje dati maloljetniku samo na temelju
prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove soc. skrbi.
Ovlatenje mora se dati u pisanom obliku.

ZABRANA RADA MALOLJETNIKA NA ODREENIM
POSLOVIMA
* Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu
ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj.
* Ministar e pravilnikom propisati koji su to poslovi.
sijft
4

* Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrivanja zdravstvene
sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima
maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja te
sposobnosti.
* Ministar e pravilnikom propisati poslove na kojima
maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja
zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova, kao i
aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada
smiju uz naplatu sudjelovati osobe maloljetne osobe.
* Pravilnike ministar e donijeti uz sugl. ministra zdravstva.
* Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika na poslovima ako
ih obavlja bez prethodno utvrene zdravstvene sposobnosti
za njihovo obavljanje, odn ako sudjeluje u aktivnostima bez
njegovog prethodnog odobrenja.
* Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, odn skrbnika, RV,
sindikata ili inspektora rada, poslodavac je duan maloljetnom
radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje
drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema,
moe mu otkazati pod uvjetima propisanima ZoR.

Nadziranje rada maloljetnika na odreenim poslovima
+ Ako posumnja da poslovi koje obavlja maloljetnik ugroavaju
njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, inspektor rada
moe u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da
ovlateni lijenik pregleda maloljetnika i da nalaz i miljenje o
tom.
+ U tom sluaju, inspektor rada e odrediti rok u kojem
poslodavac mora pribaviti nalaz i miljenje o tome da li poslovi
koje obavlja maloljetnik, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj.
Trokove lijenikoga pregleda, nalaza i miljenja snosi
poslodavac.
+ Na temelju nalaza i miljenja lijenika, inspektor rada moe
zabraniti rad maloljetnika na odreenim poslovima.
+ Prijavu za voenje postupka moe inspektoru rada podnijeti
maloljetnik, njegov roditelj, odn skrbnik, RV ili sindikat.
+ U tom sluaju, poslodavac je duan maloljetnom radniku
ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih
odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu
otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ZOR.

POSEBNI UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog
odnosa, ugovor o radu moe sklopiti samo radnik koji udovoljava
tim uvjetima.
Ministar e, uz suglasnost ministra zdravstva, pravilnikom propisati
poslove na kojima radnik moe raditi samo nakon, prema
posebnom propisu provedenog, prethodnog i redovnog
utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.
Pravilnikom propisat e se nain utvrivanja zdravstvene
sposobnosti, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrivanje
zdravstvene sposobnosti, sadraj i nain izdavanja uvjerenja o
zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja vana za utvrivanje
zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.
Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o
radu pod uvjetima propisanima ZOR i posebnim zakonom kojim se
ureuje zapoljavanje tih osoba.
Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili
nekim drugim okolnostima:
Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je duan obavijestiti
poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili
bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava
ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu radnik
dolazi u dodir.
Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih
poslova, poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled.
Trokove lijenikog pregleda snosi poslodavac.

PODACI KOJI SE NE SMIJU TRAITI
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor,
testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac
ne smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s
radnim odnosom. Na nedoputena pitanja ne mora se odgovoriti.

III. PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE

AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE_
Agencija za privremeno zapoljavanje je poslodavac koji na
temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa radnika
(ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (korisnik) za obavljanje
privremenih poslova.
Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima
pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je
registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju
ministarstva nadlenog za poslove rada.
Agencija ne moe obavljati poslove ustupanja radnika
korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva.

Sporazum o ustupanju radnika
Sporazum o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika mora biti
u pisanom obliku.
Uz ope uvjete poslovanja agencije, mora sadravati i uglavke o:
1. broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku,
2. vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici,
3. mjestu rada,
4. poslovima koje e ustupljeni radnici obavljati, te znanjima
i vjetinama potrebnim za njihovo obavljanje,
5. uvjetima rada koji se odnose na radna mjesta na kojima e
ustupljeni radnici obavljati poslove,
6. nainu na koji i razdoblju u kojem korisnik mora
ispostaviti agenciji obraun za isplatu plae, te propisima
koji se kod korisnika primjenjuju na utvrivanje plae, i
7. osobi koja je ovlatena za zastupanje korisnika prema
ustupljenim radnicima.

U sluaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, uza sve to jo
mora sadravati i uglavke o:
a. zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos
ustupljenog radnika,
b. pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju
ovog i drugih zakona RH i koja je korisnik duan osigurati
ustupljenom radniku,
c. obvezi plaanja trokova vraanja u zemlju.

Sporazum se ne moe sklopiti:
1) za zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi
trajk,
2) ako je korisnik u prethodnom razdoblju od 6 mj poslovno
uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu radnika
koji su radili na poslovima za obavljanje kojih trai
ustupanje radnika,
3) za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zatite
zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika
od tetnih utjecaja
4) za ustupanje radnika drugoj agenciji,
sijft
5

5) u drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom
koji obvezuje korisnika.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija moe
sklopiti s radnikom na odreeno ili neodreeno vrijeme.

Ugovor mora sadravati sljedee uglavke:
1. strankama te njihovom prebivalitu, odn sjeditu,
2. danu poetka rada,
3. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na
odreeno vrijeme,
4. trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima
pravo, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u
vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,
nainu odreivanja trajanja toga odmora,
5. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik,
odnosno poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak
ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno
izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova,
6. da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno
obavljanje poslova kod korisnika,
7. naznaku poslova za obavljanje kojih e se radnik ustupati,
8. obveze agencije prema radniku u vrijeme kada je
ustupljen korisniku.

U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u
radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plae u visini
prosjene plae isplaene mu u prethodna 3 mjeseca.

Ugovor koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako
vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, mora
sadravati uglavke o:
strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,
oekivanom trajanju ugovora,
sjeditu korisnika,
mjestu rada,
poslovima koje e ustupljeni radnik obavljati,
datumu poetka i zavretka rada,
plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae,
trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Ugovorena plaa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju
biti utvreni u iznosu manjem, odn nepovoljnijem od plae,
odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na
istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio
ugovor o radu s korisnikom.
Ako se plaa, odn drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi onda se
utvruju sporazumom o ustupanju radnika.

Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova
Na otkazivanje ugovora o radu za obavljanje privremenih
poslova ne primjenjuju se odredbe ZOR o zbrinjavanju vika
radnika.
Ugovor agencija moe ustupljenom radniku izvanredno
otkazati, ako su opravdani razlozi za otkaz nastali kod
korisnika i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u
roku od 8 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se
izvanredni otkaz temelji.
Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije
isteka razdoblja za koje je ustupljen ne moe biti razlog za
otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje
poslova.Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada
kod korisnika povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa,
zatitu povrijeenog prava ostvaruje kod poslodavca putem
sudske zatite.

Ogranienje vremena ustupanja radnika
Agencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih
poslova za neprekinuto razdoblje due od 1 god.
Prekid krai od 1 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 1.g.

Obveze agencije prema ustupljenom radniku:
E Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je
duna uruiti ugovor o radu, odn uputnicu, ako s ustupljenim
radnikom ima sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme
ili ugovor o radu na odreeno vrijeme u trajanju duem od
vremenskog razdoblja na koje se radnik ustupa korisniku.
E Uputnica mora sadravati potrebne podatke.
E Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je
duna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili
vjetinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim
rizicima obavljanja posla, a koji se odnose na zatitu zdravlja i
sigurnost na radu i u tu svrhu, duna je ustupljenog radnika
osposobiti prema propisima o zatiti zdravlja i sigurnosti na
radu, osim ako sporazumom o ustupanju radnika nije
ugovoreno da te obveze izvri korisnik.
E Agencija je duna ustupljenog radnika usavravati i upoznavati
s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je
ugovoreno da e se radnik ustupati, osim ako sporazumom o
ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.
E Agencija je duna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu
plau za obavljeni rad kod korisnika i u sluaju kada korisnik ne
ispostavi agenciji obraun za isplatu plae.

Obveze korisnika:
Korisnik je duan najmanje jednom godinje obavijestiti radniko
vijee o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i
ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje
ispunjavaju uvjete.

Naknada tete
tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom kod
korisnika uzrokuje treoj osobi, duan je naknaditi korisnik koji
se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika
smatra poslodavcem.
Za tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom
uzrokuje korisniku, odgovara agencija sukladno opim
propisima obveznoga prava.
Ako ustupljeni radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom
kod korisnika, naknadu tete moe potraivati od agencije ili
korisnika.

EVIDENCIJA
Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom
obliku.
Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je
registrirana prema posebnom propisu.
O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadri
broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju.
Agencija je duna u pravnom prometu, u poslovnim
ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim
je upisana u evidenciju ministarstva.
Potvrdu ministarstvo izdaje u 3 istovjetna primjerka, od kojih
se 1 dostavlja tijelu dravne uprave nadlenom za poslove
inspekcije rada.

sijft
6

IV. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea
radnika:
Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje,
opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te
organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja
radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i
naravi posla koji se obavlja.
Duan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik
obavlja.
Duan je osposobiti radnika za rad, na nain koji osigurava
zatitu ivota i zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea.
Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane
radnika, pri izvrenju te obveze mora voditi rauna o zatiti
ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijedi radnika.

Zatita privatnosti radnika
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i
dostavljati 3. osobama samo ako je to odreeno ZR ili drugim
zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza
iz radnog odnosa, odn u svezi s radnim odnosom.
Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obraivati,
koristiti ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i
obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim
odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu
odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati,
koristiti ili dostavljati treim osobama.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i
dostavljati 3. osobama samo poslodavac ili osoba koju za to
posebno opunomoi poslodavac.
Netoni osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
Osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni
razlozi moraju se brisati ili na drugi nain ukloniti.
Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika, duan je
imenovati osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati da li se
osobni podaci radnika prikupljaju, obrauju, koriste i
dostavljaju treim osobama u skladu sa zakonom.
Ta Osoba mora uivati povjerenje radnika, a podatke koje
sazna u obavljanju svoje dunosti mora briljivo uvati.

V. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog rada
Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.
Ne smije trajati due od 6mjeseci.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.

Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad
Poslodavac je duan omoguiti radniku, u skladu s
mogunostima i potrebama rada, kolovanje,
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje.
Radnik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i
potrebama rada, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i
usavravati se za rad.
Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili
organizacije rada, poslodavac je duan, u skladu s
potrebama i mogunostima rada, omoguiti radniku
osposobljavanje ili usavravanje za rad.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s njim
sklopiti ugovor o radu
Osobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala
poslodavac moe zaposliti kao pripravnika (pripravnik).
Pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za koje se
kolovao. Ugovor o radu pripravnika moe se sklopiti na odreeno
vrijeme.

Nain osposobljavanja pripravnika
Nain osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti
propisan pravilnikom o radu ili odreen ugovorom o radu.
Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se moe
privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Trajanje pripravnikog staa
Osposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue
godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno.

Struni ispit
Nakon to zavri pripravniki sta, pripravnik polae struni ispit
ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu propisano.
Ako sadraj i nain polaganja strunog ispita nije odreen
zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadraj i
nain polaganja strunog ispita propisuju se pravilnikom o radu.
Pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito
otkazati.

Struno osposobljavanje za rad
Ako je struni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom
utvreno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta
odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila
kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje
za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za
rad).
Razdoblje strunog osposobljavanja za rad ubraja se u pripravniki
sta i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima
radnog mjesta odreenog zanimanja.
Moe trajati najdue koliko traje pripravniki sta.
Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na osobu koja
se struno osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim
odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju
ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o strunom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u
pisanom obliku.

VI. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan
obavljati poslove, odn u kojem je spreman obavljati poslove prema
uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili
drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik
pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje
poslova, ako se ukae takva potreba, pri emu se radnik ne
nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na
drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu ureuje se
ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu
poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da
li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu
koje je odabrao radnik.
sijft
7


Puno i nepuno radno vrijeme
Ugovor o radu moe se sklopiti za puno ili nepuno radno
vrijeme.
Puno radno vrijeme ne smije biti due od 40 sati tjedno.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugovorom o radu,
nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno
vrijeme 40 sati tjedno.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno
vrijeme krae od punog radnog vremena.
Na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu se
primjenjuju odredbe ZOR.
Radnik ne moe sklopiti ugovore o radu za nepuno radno
vrijeme s vie poslodavaca s ukupnim radnim vremenom
duim od punog radnog vremena.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno
vrijeme, radnik je duan obavijestiti poslodavca o
sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s
drugim poslodavcem, odn drugim poslodavcima.
Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno
trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja
rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u
punom radnom vremenu.
Poslodavac je duan razmotriti zahtjev radnika koji je
stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno
vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme,
kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za
nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno
radno vrijeme, ako kod njega postoje mogunosti za
takvu vrstu rada.

Skraeno radno vrijeme

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i
sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja,
radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada
na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Ti poslovi I trajanje radnog vremena na njima utvruju se posebnim
propisom, a ako nisu utvreni posebnim propisom, ministar e na
prijedlog osobe koja prema ZR moe biti stranka kolektivnog
ugovora, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva
pravilnikom urediti ta pitanja.
Radnik koji radi na tim poslovima ne smije raditi due od radnog
vremena koje je utvreno, niti se smije na takvim poslovima
zaposliti kod drugog poslodavca.
Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se moe odrediti da
radnik koji na poslovima ne radi u punom radnom vremenu, dio
radnoga vremena, najdue do punog radnog vremena, radi na
nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova tetnog
utjecaja..
Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u
svezi s radnim odnosom, skraeno radno vrijeme = se s punim
radnim vremenom.

Prekovremeni rad
U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u
drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev
poslodavca mora raditi due od punog, odnosno nepunog radnog
vremena (prekovremeni rad), ali najvie do 8 sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od 32
sata mjeseno niti due od 180 sati godinje.

Ako prekovremeni rad odreenog radnika traje due od 4tjedna
neprekidno ili vie od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odn
ako prekovremeni rad svih radnika odreenog poslodavca prelazi
10% ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o
prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od
8 dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.
Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad tetno utjee
na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit e rok u
kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i miljenje lijenika
ovlatenog posebnim propisom.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.
Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj
s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom
vremenu, moe raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu
pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluaju
vie sile.
Inspektor rada zabranit e prekovremeni rad ako tetno utjee na
zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se
obavlja protivno ZOR.

Raspored radnog vremena
Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreen
propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
izmeu RV i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog
vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom.
Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni
rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u
sluaju hitnog prekovremenog rada.
Kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada
organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora
biti rasporeeno jednako po tjednima, te se u tom sluaju puno ili
nepuno radno vrijeme utvruje kao prosjeno tjedno radno vrijeme
unutar razdoblja od 4 mj, pri emu odstupanje od punog radnog
vremena ne smije iznositi vie od 12 sati mjeseno.
U tom sluaju, radnik moe raditi najvie 48 sati tjedno.
Ako je istekom 48h tjedno, prosjeno tjedno radno vrijeme bilo
due od punog, odn nepunog radnog vremena, rad dui od punog,
odn nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.
Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije
utvrditi due od 8h dnevno.

Preraspodjela radnog vremena
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme
moe se preraspodijeliti tako da tijekom 1 kalendarske god u 1
razdoblju traje due, a u 2 razdoblju krae od punog ili
nepunog radnog vremena, na nain da prosjeno radno
vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti due od
punog ili nepunog radnog vremena.
Ako preraspodjela radnog vremena nije predviena
kolektivnim ugovorom, odn sporazumom sklopljenim izmeu
RV i poslodavca, poslodavac je duan utvrditi plan
preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i
broja radnika ukljuenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te
takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim
radom.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja
u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena,
ukljuujui i prekovremeni rad, ne smije biti due od 48 sati
tjedno.
Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u
kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe
sijft
8

trajati due od 48 h tjedno, ali ne due od 56 h tjedno, pod
uvjetom da je isto predvieno kolektivnim ugovorom i da
radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom
pristanku na takav rad.
Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane
na rad dui od 48h tjedno, ne smije zbog toga trpjeti tetne
posljedice.
Poslodavac je duan na zahtjev inspektora rada, uz plan,
priloiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom
pristanku na rad.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje due
od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati najdue 4
mj, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, u
kojem sluaju ne moe trajati due od 6 mjeseci.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme za poslove koji se
obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u
trajanju u kojem radnikovo prosjeno radno vrijeme mora
odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom
vremenu.
Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom
vremenu koji bi trajao due od 8h dnevno.
Trudnica, roditelj s djetetom do 3 g starosti i samohrani
roditelj s djetetom do 6 g starosti te radnik koji radi u
nepunom radnom vremenu, moe raditi u preraspodijeljenom
punom ili nepunom radnom vremenu, samo ako dostavi
poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav
rad.
Inspektor rada zabranit e ili ograniiti preraspodijeljeno
radno vrijeme, ako je isto protivno ZR ili ako iz nalaza i
miljenja pribavljenog od ovlatenog lijenika, proizlazi da
takav rad ugroava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost
radnika.

Noni rad
Noni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju,
obavlja u vremenu izmeu 22h uveer i 6h ujutro iduega dana, a u
poljoprivredi izmeu 22h uveer i 5h ujutro iduega dana, ako za
odreeni sluaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom,
kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu
poslodavca i RV nije drukije odreeno.
E Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu
izmeu 19h uveer i 7h ujutro iduega dana, smatra se
nonim radom.
E Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu
izmeu 20h uveer i 6h ujutro iduega dana, smatra se
nonim radom.

Ministar e pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju
industrijom.
Noni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena
redovito tijekom jednog dana radi najmanje 3h u vremenu nonog
rada, odn koji tijekom kalendarske godine radi najmanje 1/3 svog
radnog vremena u vremenu nonoga rada. Poslodavac je pri
utvrivanju dnevnog rasporeda radnog vremena duan voditi
rauna da rad radnika ne smije trajati due od 8 sati.

Zabrana nonog rada
Poslodavac ne smije odrediti noni rad trudnici, osim ako trudnica
takav rad zatrai i ako je ovlateni lijenik ocijenio da noni rad ne
ugroava njezin ivot ili zdravlje, kao i ivot ili zdravlje djeteta.
Zabranjen je noni rad maloljetnika, osim ako je takav rad
privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureene
posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem
sluaju isti ne moe, u razdoblju od 24h, trajati due od 8h, niti
maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoi do 4h ujutro.
U tom sluaju nonog rada, poslodavac je duan osigurati da se isti
obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
Inspektor rada e zabraniti noni rad trudnica I maloljetnika, ako je
protivan ZR.

Rad u smjenama
Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj
dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u
skladu s rasporedom radnog vremena, koji moe biti prekinut ili
neprekinut, ukljuujui izmjenu smjena.
Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad
organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca
na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliitim
smjenama.
Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, mora
se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi
uzastopce najdue jedan tjedan.

Obveze poslodavca prema nonim i smjenskim radnicima:
+ Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni
duan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagoenoj
radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s
naravi posla koji se obavlja nou ili u smjeni.
+ Duan je nonim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i
zdravstvenu zatitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao
i sredstva zatite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se
na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.
+ Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreen da
rad obavlja kao noni radnik, prije zapoinjanja tog rada, kao i
redovito tijekom trajanja rada nonog radnika, poslodavac je
duan omoguiti zdravstvene preglede sukladno posebnom
propisu.
+ Trokove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac.
+ Ako se zdravstvenim pregledom utvrdi da noni radnik zbog
nonog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je
duan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih
poslova izvan nonog rada.
+ Ako poslodavac radniku ne moe osigurati obavljanje poslova
izvan nonoga rada, duan mu je ponuditi sklapanje ugovora o
radu za obavljanje poslova izvan nonoga rada za koje je
sposoban, a koji, to je vie mogue, moraju odgovarati
poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
+ Poslodavac je duan nonom radniku koji je u radu izloen
osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom naporu
utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi vie od
osam sati u razdoblju od 24 sata u kojem radi nou.

VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka
Radnik koji radi najmanje 6h dnevno ima svakoga radnog dana
pravo na odmor (stanku) od najmanje 30min, osim ako
posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Maloljetni radnik koji radi najmanje 4,5h dnevno ima svakoga
radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 min
neprekidno.
Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.
Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi
koritenja odmora, kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugovorom o radu uredit
e se vrijeme i nain koritenje ovoga odmora.
sijft
9


Dnevni odmor
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24h, radnik ima pravo na
dnevni odmor od najmanje 12h neprekidno.
Iznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima
pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10h neprekidno, pod
uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od 8 dana osigura
zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom proputenim satima
odmora.

Tjedni odmor
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od
najmanje 24h, kojem se pribraja dnevni odmor.
Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom
trajanju od najmanje 48h.
Odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odn
iza nje slijedi.
Ako radnik ne moe koristiti odmor na taj nain, mora mu se za
svaki radni tjedan osigurati koritenje odmora u razdoblju
odreenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne
moe biti due od 2 tjedna.
Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim
smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nunih
tehnikih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor
moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24h, uz
koji se ne pribraja dnevni odmor.

Najkrae trajanje godinjeg odmora:
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji
odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.
Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz
primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue
zatititi radnika od tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku
godinu pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana.

Utvrivanje trajanja godinjeg odmora
Trajanje godinjeg odmora due od 4 tjedna te broj radnih dana
koji se uraunavanju u godinji odmor radnika, utvruje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Blagdani i neradni dani odreeni zakonom ne uraunavaju se u
trajanje godinjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio
ovlateni lijenik, ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora.

Nitetnost odricanja od prava na godinji odmor
Nitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odn
o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godinji odmor
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu 2
radna odnosa dui od 8 dana, stjee pravo na godinji odmor (4
tjedna najkrae) nakon est mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za rad, vrenje dunosti graana u
obrani ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog izostanka s
rada, ne smatra se prekidom rada.

Pravo na razmjerni dio godinjeg odmora
Radnik ima pravo na 1/12 godinjeg odmora, za svakih navrenih
mjesec dana rada, u sluaju:
a. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni
odnos, zbog neispunjenja estomjesenog roka, nije
stekao pravo na godinji odmor,
b. ako radni odnos prestane prije zavretka
estomjesenoga roka,
c. ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora, najmanje polovica
dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan GO.

Naknada plae za vrijeme godinjeg odmora
Za vrijeme koritenja GO radnik ima pravo na naknadu plae u visini
odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u
prethodna 3 mjeseca (uraunavajui sva primanja u novcu i naravi
koja predstavljaju naknadu za rad).
Poslodavac nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae
isplaene za koritenje GO iskoritenog prije ispunjenja uvjeta.

Naknada za neiskoriteni godinji odmor
U sluaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku
koji nije iskoristio GO u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto koritenja
GO.
Naknada odreuje se razmjerno broju dana neiskoritenoga GO.

Koritenje godinjeg odmora u dijelovima
Radnik ima pravo godinji odmor koristiti u 2 dijela, osim ako se s
poslodavcem drukije ne dogovori.
Ako radnik koristi GO u dijelovima, mora tijekom kalendarske
godine za koju ostvaruje pravo na GO, iskoristiti najmanje 2 tjedna
u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na
godinji odmor u trajanju duem od 2 tjedna.

Prenoenje GO u sljedeu kalendarsku godinu:
Neiskoriteni dio GO radnik moe prenijeti i iskoristiti najkasnije do
30. lipnja idue godine.
Radnik ne moe prenijeti u sljedeu kalendarsku godinu dio
godinjeg odmora, ako mu je bilo omogueno koritenje toga
odmora.
Iznimno, godinji odmor, odn dio GO koji je prekinut ili nije koriten
u kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti ili koritenja
prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo
iskoristiti do 30. lipnja idue godine.
lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je
vrio dunost graana u obrani, moe godinji odmor u cijelosti
koristiti u sljedeoj kalendarskoj godini.

Raspored koritenja godinjeg odmora
Raspored koritenja GO utvruje poslodavac u skladu s
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i
ZR, a najkasnije do 30. lipnja tekue godine, te o rasporedu
obavjetava radnike.
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili kod
vie poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o
istodobnom koritenju GO, poslodavci su duni omoguiti
koritenje godinjeg odmora prema njegovom zahtjevu.
Pri utvrivanju rasporeda koritenja GO moraju se uzeti u obzir
potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor
raspoloive radnicima.
Radnika se mora najmanje 15 dana prije koritenja GO
obavijestiti o trajanju GO i razdoblju njegovog koritenja.
Jedan dan GO radnik ima pravo koristiti kada on to eli, uz
obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije
sijft
10

njegovog koritenja, ako kolektivnim ugovorom nije odreen
drukiji rok.

Plaeni dopust
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboenje od
obveze rada uz naknadu plae (plaeni dopust), za vane osobne
potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge,
teom bolesti ili smru lana ue obitelji.
Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana
godinje, ako to nije drukije ureeno kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

lanom ue obitelji smatraju se: suprunik, srodnici po krvi u pravoj
liniji i njihovi suprunici, braa i sestre, pastorad i posvojenici,
djeca povjerena na uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite
obitelji, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po
zakonu uzdravati te osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj
zajednici.

Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme obrazovanja ili
strunog osposobljavanja i usavravanja te obrazovanja za potrebe
radnikog vijea ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz
naknadu odreenu kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o
radu.
Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom
provedenim na radu.
Radnici dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan
slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga
u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Neplaeni dopust
Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni
dopust.
Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa
ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukije
odreeno.

VIII. ZATITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu niti joj otkazati ugovor o
radu zbog njezine trudnoe, niti joj smije ponuditi sklapanje
izmijenjenog ugovora o radu.
Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi
niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako
radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili
drugim propisom radi zatite trudnica.

Zatita trudnice, odnosno ene koja doji dijete
Poslodavac trudnici, odn eni koja doji dijete moe, na njezin
prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.
Ako radnica radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili
zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac joj je duan
ponuditi sklapanje sporazuma kojim e se odrediti obavljanje
drugih odgovarajuih poslova, a koji e za odreeno vrijeme
zamijeniti odgovarajue uglavke ugovora o radu.
U sporu izmeu poslodavca i radnice samo je ovlateni lijenik
nadlean ocijeniti da li su drugi poslovi ponueni odgovarajui.
Ako poslodavac nije u mogunosti ponuditi drugi posao, radnica
ima pravo na dopust uz naknadu plae sukladno posebnom
propisu.
Istekom vremena (dopusta) I sporazuma radnica vraa na poslove
na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.
Sporazum ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu
Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s
radnim odnosom vano prethodno trajanje radnog odnosa,
razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s
polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom
vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke
koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu
radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, smatrat e
se radom u punom radnom vremenu.

Najava i koritenje prava
Radnik koji tijekom koritenja prava na rodiljne i roditeljske
vremenske potpore, namjerava mijenjati nain koritenja tog
prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskoriteno
pripadajue pravo, duan je o tome obavijestiti poslodavca.
Poslodavac je duan, na pisanu obavijest, izdati pisanu izjavu o
svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluaju
izvanrednog poveanja opsega rada, vie sile i u drugim
slinim sluajevima prijeke potrebe, svojom izjavom moe
iskazati neprihvaanje takve radnikove namjere.
Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od 15 dana,
smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika.
Ako poslodavac ne prihvati namjeru radnika, radnik moe
odustati od najave koritenja tih prava.

Zabrana otkaza
Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog
vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane
njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te
dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i
njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od
15 dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih
prava, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu trudnici i
osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.
Otkaz je nitetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo
poznato postojanje tih okolnosti, ili ako radnik u roku od 15
dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih
okolnosti te o tome dostavi odgovarajuu potvrdu ovlatenog
lijenika ili drugog ovlatenog tijela.
Navedene okolnosti ne sprjeavaju prestanak ugovora o radu
sklopljenog na odreeno vrijeme, istekom vremena za koje je
sklopljen taj ugovor.

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o
radu
Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski
dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraenom
radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopust trudnice ili
majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraenom radnom
vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju ili
kojem ugovor o radu miruje do 3 godine ivota djeteta, moe
otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Ugovor o radu moe se otkazati najkasnije 15 dana prije onoga
dana kojeg se radnik duan vratiti na rad.
Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
sijft
11


Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove
Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta,
dopusta radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te
mirovanja radnog odnosa do 3godine ivota djeteta, radnik koji je
koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima
je radio prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih
poslova, iji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada
poslova koje je obavljao prije koritenja toga prava.
Ako radnik prestane koristiti pravo, poslodavac ga je duan vratiti
na poslove na kojima je radio prije koritenja prava, u roku od
mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku
koritenja tih prava.
Radnik koji se koristio pravom ima pravo na dodatno struno
osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada,
kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih uvjeta
rada na koje bi ima pravo.

IX. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO
NESPOSOBNI ZA RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost
uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog
lijeenja ili oporavka poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu u
razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog lijeenja ili
oporavka.
Zabrana ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na
odreeno vrijeme.

Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje
drugih prava
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije tetno
utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i
pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove
radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili
ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon
lijeenja, odnosno oporavka, ovlateni specijalist medicine rada,
odnosno ovlateno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je
sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je
prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih
poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o
radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za
rad
Radnik je duan to je mogue prije obavijestiti poslodavca o
privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 dana
duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj
nesposobnosti za rad i njezinom oekivanom trajanju.
Ovlateni lijenik duan je radniku izdati potvrdu o nesposobnosti.
Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu,
duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije tri dana od dana
prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao.
Ministar e, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove
zdravstva, pravilnikom propisati sadraj i nain izdavanja potvrde.

Pravo zaposlenja na drugim poslovima
Ako ovlateno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna
nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje
tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom
obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji to je vie
mogue moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik
prethodno radio.
Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi
poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog
vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku
osigura odgovarajue poslove.

Otkaz u sluaju profesionalne nesposobnosti za rad ili
neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti
+ Poslodavac moe otkazati radniku kod kojega postoji
profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost
od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost RV.
+ RV e dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu,
ako poslodavac dokae da je poduzeo sve to je u njegovoj
moi da radniku osigura odgovarajue poslove, odn ako
dokae da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu
za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim
sposobnostima, u skladu s nalazom i miljenjem ovlatene
osobe, odnosno tijela.
+ Ako RV uskrati suglasnost na otkaz, odn ako isto nije
utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava
i obveze RV, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili
arbitrana odluka.

Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne
bolesti
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odn koji je obolio od
profesionalne bolesti, a koji nakon zavrenog lijeenja i oporavka
ne bude vraen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u
dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inae pripadao.
Ako je neopravdano odbio ponuene poslove nema pravo na
otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne
bolesti ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju
koje organizira poslodavac.

X. PLAE

Odreivanje plae
+ Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije
radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa
odreenoga kolektivnim ugovorom.
+ Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim
ugovorom, poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika,
duan ih je utvrditi pravilnikom o radu.
+ Ako plaa nije odreena na nain odreen tako, a ugovor o
radu ne sadri dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona
mogla odrediti, poslodavac je duan isplatiti radniku
primjerenu plau.
+ Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito
isplauje za jednaki rad, a ako takvu plau nije mogue utvrditi,
onda plaa koju odredi sud prema okolnostima sluaja.

sijft
12

Jednakost plaa ena i mukaraca
Poslodavac je duan isplatiti = plau eni i mukarcu za =rad i rad
jednake vrijednosti.

2 osobe razliitog spola obavljaju = rad i rad = vrijednosti ako:
1. obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle
jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,
2. je rad koji jedna od njih obavlja sline naravi radu koji
obavlja 2, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta pod
kojima ih obavlja svaka od njih, nemaju znaaja u odnosu
na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne
utjeu na narav posla u cijelosti,
3. je rad koji 1 od njih obavlja, = vrijednosti kao rad koji
obavlja druga, uzimajui u obzir kriterije kao to su
struna sprema, vjetine, odgovornost, uvjeti u kojima se
rad obavlja te je li rad fizike naravi.

Plaa obuhvaa osnovnu plau i sva dodatna davanja bilo koje vrste
koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju
ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog
propisa isplauje radnici ili radniku za obavljeni rad.
Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili
drugoga pravnog akta protivno odreenom, nitetna je.

Isplata plae i naknade plae
Plaa se isplauje nakon obavljenog rada.
Plaa i naknada plae se isplauje u novcu.
Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije
drukije odreeno, plaa i naknada plae se za prethodni
mjesec isplauje najkasnije do 15. dana u iduem mj.
Plaa i naknada plae su u bruto iznosu.

Isprave o plai, naknadi plae i otpremnini
Poslodavac je duan, najkasnije 15 dana od dana isplate plae,
naknade plae ili otpremnine, radniku dostaviti obraun iz kojeg je
vidljivo kako su ti iznosi utvreni.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau, naknadu plae ili
otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u
kojem je dospjela isplata plae, naknada plae ili otpremnine
radniku dostaviti obraun iznosa koje je bio duan isplatiti.
Obrauni su ovrne isprave.
Ministar e pravilnikom propisati sadraj obrauna.

Pravo na poveanu plau
Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te za rad
nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom
odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na poveanu plau.

Naknada plae
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga
odreenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim
ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plae, takoer se
odreuje vrijeme za koje se naknada isplauje na teret
poslodavca.
Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do
kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti
za koje radnik nije odgovoran.
Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere
zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu
plae, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu
propisane mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to
vrijeme ne obavlja druge odgovarajue poslove.
Ako ZR ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije
drukije odreeno, radnik ima pravo na naknadu plae u visini
prosjene plae isplaene mu u prethodna 3 mjeseca.

Zabrana prijeboja
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje
prema radniku naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njezinog
dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade
plae. Radnik ne moe suglasnost dati prije nastanka potraivanja.

Zatita plae pri prisilnom ustegnuu
Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno ustegnuti sukladno
posebnom zakonu.

XI. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom
Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu
ostvarenom na radu ili u svezi s radom.
Podatke o izumu radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i
ne smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca.
Izum pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu
utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili
posebnim ugovorom.
Ako nadoknada nije utvrena, sud e odrediti primjerenu
nadoknadu.

Izum koji je u svezi s djelatnou poslodavca
O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom,
radnik je duan obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s
djelatnou poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje
prava u svezi s tim izumom.
Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se o
ponudi radnika.
Na ustupanje prava na izum, na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.

Tehniko unapreenje
Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je
predloio radnik, duan mu je isplatiti nadoknadu utvrenu
kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
Ako nadoknada nije utvrena tako, sud e odrediti primjerenu
nadoknadu.

XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Zakonska zabrana natjecanja
Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui
raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac
(zakonska zabrana natjecanja).
Ako radnik postupi protivno zabrani, poslodavac moe od
radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se
sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odn da
mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na
njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla.
Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mj od dana kada je
poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno 5 g od dana
sklapanja posla.
Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao
da se radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od
njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je
radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
sijft
13

Poslodavac moe odobrenje opozvati, potujui pri tome
propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Ugovorna zabrana natjecanja
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme
nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod
druge osobe koja je u trinom natjecanju s poslodavcem te
da ne smije za svoj raun ili za raun 3 osobe sklapati poslove
kojima se natjee s poslodavcem (ugovorna zabrana
natjecanja).
Ugovor se ne smije zakljuiti za razdoblje due od 2 godine od
dana prestanka radnog odnosa. Moe biti sastavni dio
ugovora o radu. Mora se sklopiti u pisanom obliku. Ne
obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih
poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na
podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane
poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava rad i
napredovanje radnika.
Nitetan je ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u
vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od
prosjene plae u RH.
U tom sluaju, na nitetnost ugovorne zabrane natjecanja ne
moe se pozivati poslodavac.

Naknada u sluaju ugovorne zabrane natjecanja
Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je
ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme
trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice
prosjene plae, isplaene radniku u 3mj prije prestanka ugovora o
radu.
Naknadu poslodavac je duan isplatiti radniku krajem svakoga
kalendarskog mjeseca. Visina naknade usklauje se s kretanjem
prosjene plae u RH. Ako je dio plae radnika namijenjen za
pokrie odreenih trokova u svezi s obavljanjem rada, naknada se
moe razmjerno umanjiti.

Prestanak ugovorne zabrane natjecanja
Ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom iz
razloga to je poslodavac teko povrijedio obvezu iz ugovora
o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti ako u roku
od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik
pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom.
Ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti i kada poslodavac
otkae ugovor o radu, a nema za to opravdani razlog, osim
ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza ugovora
obavijesti radnika da e mu za vrijeme trajanja ugovorne
zabrane natjecanja plaati naknadu u iznosu prosjene
mjesene plae isplaene radniku tijekom 3 mjeseca prije
prestanka ugovora o radu.
Visina naknade plae usklauje se s kretanjem prosjene plae
u Republici Hrvatskoj.

Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja
Poslodavac se moe osloboditi obveze plaanja naknade, ako
pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane
natjecanja.
Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja oslobaa poslodavca
obveze plaanja naknade nakon to su prola 3mjeseca od dana
dostave radniku izjave o odustanku.

Ugovorna kazna
Ako je za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane natjecanja
predviena samo ugovorna kazna, poslodavac moe, u skladu s
opim propisima obveznoga prava, traiti samo isplatu te kazne, a
ne i ispunjenje obveze ili naknadu vee tete.
Ugovorna kazna moe se ugovoriti i za sluaj da poslodavac ne
preuzme obvezu isplate naknade plae za vrijeme trajanja
ugovorne zabrane natjecanja.
XIII. NAKNADA TETE

Odgovornost radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu
+ Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje
nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi.
+ Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio
tete koji je uzrokovao.
+ Ako se za svakoga radnika ne moe utvrditi dio tete koji je on
uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni
i tetu naknauju u jednakim dijelovima.
+ Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom
poinjenim s namjerom, za tetu odgovaraju solidarno.

Unaprijed odreeni iznos naknade tete
Ako bi utvrivanje visine tete uzrokovalo nerazmjerne
trokove, moe se unaprijed za odreene tetne radnje
predvidjeti iznos naknade tete.
tetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu.
Ako je teta uzrokovana tetnom radnjom vea od
utvrenog iznosa naknade, poslodavac moe zahtijevati
naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrene tete.

Regresna odgovornost radnika
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje
nepanje uzrokuje tetu 3 osobi, a tetu je naknadio poslodavac,
duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene 3 osobi.

Smanjenje ili osloboenje radnika od dunosti naknade
tete
Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti
i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od dunosti naknade
tete.

Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu radniku
Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je
duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu tete odnosi se i na tetu koju je poslodavac
uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Naini prestanka ugovora o radu
Ugovor o radu prestaje:
a. smru radnika,
b. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na
odreeno vrijeme,
c. kada radnik navri 65 g ivota i 15 g mirovinskog staa,
osim ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore,
d. sporazumom radnika i poslodavca,
e. dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na
invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad,
f. otkazom,
g. odlukom nadlenog suda.

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu
sijft
14

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zakljuen u
pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Redoviti otkaz ugovora o radu
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni
otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u
sluaju:
a) ako prestane potreba za obavljanjem odreenog posla
zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga
(poslovno uvjetovani otkaz),
b) ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje
obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina
ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
c) ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponaanjem radnika).

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako
poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Pri odluivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu,
poslodavac mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa,
starosti, invalidnosti i obvezama uzdravanja koje terete
radnika.
Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako
poslodavac ne moe obrazovati ili osposobiti radnika za rad na
nekim drugim poslovima, odn ako postoje okolnosti zbog
kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da obrazuje ili
osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Pravila iznad ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapoljava
manje od 20 radnika.
Radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni
otkazni rok, ne navodei za to razlog.
Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku,
ne smije 6 mj na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku 6 mj nastane potreba zapoljavanja zbog obavljanja
istih poslova, poslodavac je duan ponuditi sklapanje ugovora o
radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu
sklopljenog na neodreeno ili odreeno vrijeme, bez obveze
potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni
otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa
ili neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti
i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije
mogu.
Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku od 15
dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni
otkaz temelji.
Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkae ugovor o radu,
ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu
tete zbog neizvrenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz
Privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozljede ne
predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Podnoenje albe ili tube, odn sudjelovanje u postupku protiv
poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa,
kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraanje
radnika nadlenim tijelima izvrne vlasti, ne predstavlja
opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Obraanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj
vjeri podnoenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili
nadlenim tijelima dravne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog
za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme
Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe se redovito
otkazati samo ako je takva mogunost otkazivanja predviena
ugovorom.

Postupak prije otkazivanja
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika,
poslodavac je duan radnika pisano upozoriti na obvezu iz
radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza u sluaju
nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog
kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog
ponaanjem radnika, poslodavac je duan omoguiti radniku
da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih
nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini.

Oblik, obrazloenje i dostava otkaza
Otkaz mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok
Otkazni rok poinje tei danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog,
roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog
radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog
pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete,
te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege
djeteta s teim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu,
privremene nesposobnosti za rad, GO, plaenog dopusta, vrenja
dunosti graana u obrani te u drugim sluajevima opravdane
nenazonosti radnika na radu.

Najmanje trajanje otkaznog roka
U sluaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:
a. 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine,
b. mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno 1 godinu,
c. mjesec dana i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu
kod istog poslodavca proveo neprekidno 2 godine,
d. 2 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno 5 godina,
e. 2 mjeseca i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod
istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina,
f. 3 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno 20 godina.

Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom
odnosu neprekidno 20 g, poveava se za 2 tjedna ako je radnik
navrio 50 g ivota, a za mjesec dana ako je navrio 55 g ivota.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz
radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika),
utvruje se otkazni rok u duini polovice otkaznih rokova.
Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka
propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je duan
isplatiti naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do
isteka otkaznoga roka.
sijft
15

Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plae biti
odsutan s rada najmanje 4h tjedno radi traenja novog zaposlenja.
Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se odrediti krai
otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka odreenog, za
sluaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui
od mjesec dana, ako on za to ima osobito vaan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluaj kada
poslodavac otkae ugovor i istodobno predloi radniku sklapanje
ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom
izmijenjenog ugovora).
Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrava pravo pred
nadlenim sudom osporavati doputenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima
radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi poslodavac, a koji ne
smije biti krai od 8 dana.
U sluaju otkaza, rok tee od dana kada se radnik izjasnio o
odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjanjenje o dostavljenoj
ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj
ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Vraanje radnika na posao u sluaju nedoputenog otkaza
Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen i da radni odnos
nije prestao, naloit e vraanje radnika na posao.
Radnik koji osporava doputenost otkaza moe traiti da sud
privremeno, do okonanja spora, naloi njegovo vraanje na posao.

Sudski raskid ugovora o radu
Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku
nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev
radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu
naknadu tete u iznosu najmanje 3, a najvie 18 prosjenih
mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna 3
mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te
obvezama uzdravanja koje terete radnika.
Takvu Odluku sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca, ako
postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog
odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju
ugovornih stranaka, nije mogu.
Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o
radu, podnijeti do okonanja glavne rasprave pred sudom 1.

Savjetovanje radnikog vijea o otkazu
Namjeru da otkae odreeni ugovor o radu poslodavac je duan
priopiti RV te je duan o toj odluci savjetovati se s RV.

Otpremnina
Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 g
neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga
uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na
otpremninu u iznosu koji se odreuje s obzirom na duinu
prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim
poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odn odrediti u iznosu
manjem od 1/3 prosjene mjesene plae koju je radnik
ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu nije odreeno drukije, ukupan iznos
otpremnine ne moe biti vei od 6 prosjenih mjesenih
plaa koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka
ugovora o radu.

Savjetovanje o zbrinjavanju vika radnika
Poslodavac koji utvrdi viak od najmanje 20 radnika i kojima e
neovisno o nainu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od
90 dana prestati ugovori o radu, duan je, ako e poslovno
uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje
petorici radnika, savjetovati se s RV u cilju otklanjanja potrebe
za otkazivanjem.
Poslodavac je duan, u cilju provoenja obveze savjetovanja,
RV u pisanom obliku dostaviti odgovarajue podatke o
razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih
radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji
bi mogli biti viak, odnosno koji e biti obuhvaeni
otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o
radu, dodatnim kriterijima, o kojima e poslodavac voditi
rauna pri odluivanju o otkazivanju, te iznosu i nainu
obrauna otpremnina i drugih davanja.

Program zbrinjavanja vika radnika
Poslodavac koji i nakon provedenog savjetovanja o zbrinjavanju
vika radnika namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati
ugovore o radu, duan je izraditi program zbrinjavanja vika
radnika.
Tijekom izrade programa zbrinjavanja vika radnika, poslodavac je
duan savjetovati se s nadlenom javnom slubom zapoljavanja o
mogunostima ukljuivanja radnika u programe aktivne politike
zapoljavanja.

Program zbrinjavanja vika radnika, mora sadravati i:
a. mogunost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u
cilju zbrinjavanja vika radnika,
b. mogunost zapoljavanja radnika na drugim poslovima,
c. mogunost pronalaenja zaposlenja kod 2 poslodavca,
d. mogunost rada u nepunom radnom vremenu,
e. mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika.

Poslodavac je duan u izradi programa zbrinjavanja vika radnika
izjasniti se o primjedbama i prijedlozima RV, posebno o mjerama
koje bi trebalo poduzeti da se sprijee ili na najmanju mjeru
ogranie oekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublaavanja
tetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

Obavjeivanje o programu zbrinjavanja vika radnika
Poslodavac je duan nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i
radnikom vijeu dostaviti program zbrinjavanja vika radnika.
RV moe nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i poslodavcu
uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu
zbrinjavanja vika radnika.
Nadlena javna sluba zapoljavanja duna je oitovati se o
programu zbrinjavanja vika radnika u roku od 8 dana od dana
primitka programa, a ako se u tom roku ne oituje, smatra se
da nema primjedbi i prijedloga.
Poslodavac ne moe provesti otkazivanje radnicima za koje je
izraen program zbrinjavanja vika radnika u roku od 30 dana
od dana dostave programa nadlenoj javnoj slubi
zapoljavanja.
Iznimno, nadlena javna sluba zapoljavanja moe u
oitovanju, naloiti odgodu provoenja otkazivanja svim ili
pojedinim radnicima za koje je izraen program zbrinjavanja
vika radnika za najdue 3 mj, ako za to postoje opravdani
vani gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako e u odgoenom
sijft
16

razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike
zapoljavanja.

Posebna prava radnika upuenih na rad u inozemstvo
Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u
trgovako drutvo ili drugo poduzee u vlasnitvu tog
poslodavca, duan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj
radnik sklopio s inozemnim trgovakim drutvom ili
poduzeem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom
ponaanjem radnika, naknaditi trokove preseljenja i
osigurati mu odgovarajue zaposlenje u zemlji.
Razdoblje koje je radnik proveo na radu u inozemstvu ubraja
se pri odreivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje
neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraanje isprava
* Poslodavac je duan u roku od 8 dana na zahtjev radnika izdati
potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
* Duan je u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa
radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s
obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati
potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog
odnosa.
* U potvrdi ne smije naznaiti nita to bi radniku otealo
sklapanje novog ugovora o radu.

XV. PRAVILNICI O RADU

Obveza donoenja pravilnika o radu
Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika duan je
donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se ureuju plae,
organizacija rada, postupak i mjere za zatitu dostojanstva
radnika te mjere zatite od diskriminacije i druga pitanja vana
za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu
ureena kolektivnim ugovorom.
Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina
poduzea i dijelove poduzea poslodavca, odn pojedine
skupine radnika.
Ministar moe, uz prethodno miljenje sindikata i udruga
poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac
mora urediti i na koji nain e se objaviti pravilnik.

Postupak donoenja pravilnika o radu
O donoenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati
s RV. U pravilniku mora se naznaiti dan stupanja na snagu. Ne
moe stupiti na snagu prije isteka roka od 8 dana od dana
objave. Ministar e pravilnikom propisati nain objave
pravilnika. Pravilnik o radu moe se mijenjati i dopunjavati. RV
moe od nadlenog suda traiti da nezakoniti pravilnik o radu
ili neke njegove odredbe oglasi nitetnima.

XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Poslodavac koji je fizika osoba, moe pisanom punomoi ovlastiti
drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u
ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom.
Ako je poslodavac pravna osoba, ovlatenja ima osoba ili organ za
to ovlaten statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili
drugim pravilima pravne osobe. Osoba ili organ moe svoja
ovlatenja pisanom punomoi prenijeti na drugu poslovno
sposobnu punoljetnu osobu.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te donesenih odluka
primjenjuju se odredbe o dostavi iz propisa kojim je ureen parnini
postupak, ako postupak dostave nije ureen kolektivnim
ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i
poslodavca ili pravilnikom o radu.

Sudska zatita prava iz radnog odnosa
E Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo
iz radnog odnosa moe u roku od 15 dana od dostave odluke
kojom je povrijeeno njegovo pravo, odn od saznanja za
povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga
prava.
E Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika
ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od 15
dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim
sudom.
E Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe
zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio
zahtjev, osim u sluaju zahtjeva radnika za naknadom tete ili
drugim novanim potraivanjima iz radnog odnosa.
E Iznimno, zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom
moe i bez prethodnog zahtjeva, u roku od 15 dana od dana
dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odn od
saznanja za povredu prava, zatraiti radnik koji ima sklopljen
ugovor o radu na odreeno vrijeme, radnik koji je na temelju
ugovora o radu upuen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg
se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.
E Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu predvien postupak mirnoga rjeavanja
nastaloga spora, rok od 15 dana za podnoenje zahtjeva sudu
tee od dana okonanja toga postupka.
E Nadlean sud je onaj za radne sporove, a ove odredbe se ne
primjenjuju na postupak zatite dostojanstva radnika.

Zatita dostojanstva radnika
Postupak i mjere zatite dostojanstva radnika od
uznemiravanja i spolnog uznemiravanja ureuju se posebnim
zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika duan je
imenovati osobu koja je osim njega ovlatena primati i
rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika.
Poslodavac ili ta osoba koju imenuje duna je, u roku
utvrenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
izmeu RV i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u
roku od 8 dana od dostave pritube, ispitati pritubu i
poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluaju
radi sprjeavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog
uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ako poslodavac u roku ne poduzme mjere za sprjeavanje
uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje
je poduzeo oito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili
spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne
osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam
dana zatraio zatitu pred nadlenim sudom.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da
e poslodavac zatititi dostojanstvo radnika, radnik nije duan
dostaviti pritubu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod
uvjetom da je zatraio zatitu pred nadlenim sudom i o tome
obavijestio poslodavca u roku od 8 dana od dana prekida rada.
sijft
17

Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plae u
iznosu plae koju bi ostvario da je radio.
Svi podaci utvreni u postupku zatite dostojanstva radnika su
tajni.
Ponaanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno
uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja
uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja
povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za
diskriminaciju.

Teret dokazivanja u radnim sporovima
U sluaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja lei na
osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa
povrijeeno, odn koja pokree spor.
U sluaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj
od drugih radnika radi obraanja radnika zbog opravdane
sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenja prijave o toj
sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne
vlasti, a to je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz
radnog odnosa, ako radnik uini vjerojatnim da je stavljen u
nepovoljniji poloaj i da mu je povrijeeno neko od njegovih
prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na
poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u
nepovoljniji poloaj od drugih radnika odnosno da mu nije
povrijedio pravo iz radnog odnosa.
U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja
postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na
poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na
radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao
izvanrednim otkazom ugovora o radu.
U sluaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac
ne vodi evidenciju, teret dokazivanja radnog vremena lei na
poslodavcu.

Arbitraa i mirenje
Rjeavanje radnog spora ugovorne strane mogu sporazumno
povjeriti arbitrai, odn mirenju. Kolektivnim ugovorom moe se
urediti sastav, postupak i 2 pitanja vana za rad arbitrae/ mirenja.

Prenoenje ugovora na novog poslodavca
Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog
poslodavca prenese poduzee, dio poduzea, gospodarska
djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadrava svoju
gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi
ugovori o radu radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea
koji je predmet prenoenja, odn koji su vezani za obavljanje
gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja
je predmet prenoenja.
Radnik iji je ugovor o radu prenesen, zadrava sva prava iz
radnog odnosa koja je stekao do dana prenoenja ugovora o
radu.
Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu, preuzima s
danom prenoenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava
i obveze iz prenesenog ugovora o radu.
Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzee, dio
poduzea, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela
gospodarske djelatnosti duan je novog poslodavca potpuno i
istinito pisano izvijestiti o pravima radnika iji se ugovori o
radu prenose.
Propust poslodavca da novog poslodavca pisano izvijesti o
pravima radnika iji se ugovori prenose ne utjee na
ostvarivanje prava radnika iji su ugovori o radu preneseni na
novog poslodavca.
Poslodavac je duan o prijenosu poduzea, dijela poduzea,
gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na
novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa pisano
obavijestiti RV i sve radnike koji su prijenosom obuhvaeni.

U obavijesti moraju biti navedeni podaci o:
1) danu prenoenja ugovora o radu,
2) razlozima prenoenja ugovora o radu,
3) utjecaju prenoenja ugovora o radu na pravni,
gospodarski ili socijalni poloaj radnika,
4) mjerama predvienim u svezi s radnicima iji se ugovori
prenose.

Ugovori o radu prenose se na novog poslodavca s danom nastupa
pravnih posljedica, u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao
na temelju kojega se vri prijenos.
Ako se prijenos poduzea, dijela poduzea, obavljanja
gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti
obavlja u sklopu steajnog postupka ili postupka sanacije,
prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti
u skladu s posebnim propisom, sklopljenim kolektivnim
ugovorom, odn sporazumom izmeu radnikog vijea i
poslodavca.
Ako je u poduzeu, dijelu poduzea, gospodarskoj djelatnosti
ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je
zadralo svoju samostalnost utemeljeno RV, ono nastavlja s
radom, a najdue do isteka mandata na koje je izabrano.
Ako ne zadrava svoju samostalnost i nastavak rada RV nije
mogu, radnici iji se ugovori prenose zadravaju pravo na
zastupljenost sve dok se ne stvore uvjeti za izbor novog RV,
odn do isteka mandata njihovog dotadanjeg predstavnika.
Ako je sklopljen kolektivni ugovor, na radnike se do sklapanja
novoga kolektivnog ugovora, a najdue godinu dana, nastavlja
primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije
promjene poslodavca.
Ako se prenosi na novog poslodavca, novi poslodavac
solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzee, dio poduzea,
obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske
djelatnosti odgovara za obveze prema radnicima nastale do
dana prenoenja.
Ovo se primjenjuje sve i na ustanove i pravne osobe koje se
prenose.
Osobu koja prenoenjem poduzea, dijela poduzea,
gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti ili na
drugi nain zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema
radniku, nadleni e sud na zahtjev radnika obvezati na
ispunjenje njezinih obveza i u sluaju da ugovor o radu nije
sklopljen s tom osobom.
Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca
Ako je poslodavac duan pribaviti suglasnost RV, sindikata,
inspektora rada ili nadlene javne slube zapoljavanja za svoju
odluku, njihova je dunost, u roku 8 dana od dostave zahtjeva
poslodavca, oitovati se o davanju ili uskrati te suglasnosti..
Ako u roku 8 dana RV, sindikat, inspektor rada, odn nadlena javna
sluba zapoljavanja ne dostave poslodavcu svoje oitovanje o
davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da su suglasni s odlukom
poslodavca.

Zastara potraivanja iz radnog odnosa
Potraivanje iz radnog odnosa zastarijeva za 3 godine.

sijft
18

XVII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU
1. RADNIKO VIJEE

Pravo na sudjelovanje u odluivanju
Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapoljava najmanje 20
radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima dravne uprave, imaju
pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u svezi s njihovim
gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.

Pravo na izbor radnikog vijea
Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim
glasovanjem izabrati 1 ili vie svojih predstavnika koji e ih zastupati
kod poslodavca u zatiti i promicanju njihovih prava i interesa.
Postupak utemeljenja RV pokree se na prijedlog sindikata ili
najmanje 10% radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca.

Broj lanova radnikog vijea
Broj lanova radnikog vijea utvruje se prema broju radnika
zaposlenih kod odreenog poslodavca, i to:
1) do 75 radnika, 1 predstavnik,
2) od 76 - 250 radnika, 3 predstavnika,
3) od 251 - 500 radnika, 5 predstavnika,
4) od 501 - 750 radnika, 7 predstavnika,
5) od 751 1 000 radnika, 9 predstavnika.

Za svakih sljedeih zapoetih 1000 radnika, poveava se broj
lanova RV za 2.
Pri predlaganju lanova RV potrebno je voditi rauna o
ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina
zaposlenih radnika (po spolu, dobi, strunoj spremi, poslovima na
kojima rade i slino).

Glavno radniko vijee
Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacijskih
jedinica, moe se organizirati vie radnikih vijea koja omoguuju
odgovarajue sudjelovanje radnika u odluivanju.
Onda se organizira Glavno RV sastavljeno od predstavnika
radnikih vijea organizacijskih jedinica.
Sporazumom izmeu poslodavca i RV ureuje se sastav, ovlatenja
i druga pitanja vana za rad Glavnog radnikog vijea.

Izborno razdoblje
RV se bira na izborno razdoblje od 3 godine. Izbori se redovito
odravaju u oujku.

Birako pravo
Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod odreenoga
poslodavca.
lanovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i lanovi njihovih
obitelji te radnici koje je poslodavac ovlastio, nemaju pravo biti
birani. To se ne odnosi na predstavnike radnika u organima
poslodavca. Izborni odbor utvruje listu radnika koji imaju birako
pravo.

Liste kandidata
Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predloiti
sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga
poslodavca ili skupina radnika koju podrava najmanje 10 %
radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca.
Ako se bira 1 predstavnik, mora se predloiti i najmanje
1zamjenik, a ako se bira 3 ili vie predstavnika, mora se
predloiti i najmanje 3 zamjenika, kako bi RV, ako bi nekom od
izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u punom
broju.
Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko
se predstavnika radnika bira.

Izborni odbor
Za provoenje izbora utemeljuje se izborni odbor.
Izborni odbor ima najmanje tri lana, ima neparni broj lanova.
U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je
podnijela listu kandidata daje 1 svojeg predstavnika. lan izbornog
odbora ne moe biti radnik koji je kandidat za lana RV.
RV imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije 5
tjedana prije isteka mandata radnikog vijea. Ako kod poslodavca
nema RV, izborni odbor se imenuje na skupu radnika.

Rad izbornog odbora
Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje.
Brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije
objave rezultata izbora moe odluiti da se zbog utvrenih
nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi. O radu odbora
vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora.
Izborni odbor odluuje obinom veinom.

Provoenje izbora
Izbori za RV, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni,
slobodni i poteni, bez ometanja i pritisaka te provedeni na nain
koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno
iskazanoj volji radnika.
Postupanje protivno tomu moe imati za posljedicu nitetnost
izbora. Izbori su valjani ako je glasovala najmanje 1/3 radnika s
pravom glasa. Trokove provoenja izbora snosi poslodavac.
Ministar e pravilnikom propisati postupak izbora radnikih vijea.

Utvrivanje rezultata izbora
Ako se bira 1 predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio
najvei broj glasova radnika koji su glasovali.
Ako 2 ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat
koji je due neprekidno zaposlen kod poslodavca.

U sluaju da se bira tri ili vie predstavnika, broj predstavnika koji
je izabran sa svake liste utvruje se na sljedei nain:
ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biraka masa
liste) dijeli se s brojevima od 1 do, zakljuno, broja
predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se
od najveeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara
broju predstavnika koji se bira je zajedniki djelitelj; svaka lista
dobit e onoliko predstavnikih mjesta koliko puta ukupan
broj njezinih dobivenih glasova (biraka masa liste) sadri cijeli
broj zajednikog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se
ne moe utvrditi koja bi izmeu 2 ili vie lista dobila koje
predstavniko mjesto, ono e pripasti onoj listi koja je dobila
vie glasova.

Lista koja na izborima dobije manje od 5% glasova radnika koji su
glasovali ne sudjeluje u diobi predstavnikih mjesta.
U tom sluaju, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja
1 pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavnikih mjesta
koje je odreena lista dobila.
Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani,
po redu od 1. neizabranoga pa najvie do broja koliko je odreena
lista dobila predstavnikih mjesta, a nakon to se iscrpi lista
kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.
sijft
19

Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja
poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata.

Temeljna ovlatenja radnikog vijea
RV titi i promie interese radnika zaposlenih kod
odreenog poslodavca, savjetovanjem, suodluivanjem ili
pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoenom
osobom, o pitanjima vanima za poloaj radnika.
Pazi na potivanje ZR, pravilnika o radu, kolektivnih
ugovora te drugih propisa.
Pazi da li poslodavac uredno i tono ispunjava obveze
glede obraunavanja i uplaivanja doprinosa sukladno
posebnom propisu, te u tu svrhu ima pravo uvida u
odgovarajuu dokumentaciju.
Ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju trajka,
iskljuenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije
na bilo koji nain mijeati u kolektivni radni spor koji moe
dovesti do takve akcije.

Obveza obavjeivanja
Poslodavac je duan najmanje svaka 3mj obavijestiti RV o:
1. stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada,
2. oekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom
utjecaju na gospodarski i socijalni poloaj radnika,
3. kretanju i promjenama u plaama,
4. obimu i razlozima uvoenja prekovremenog rada,
5. broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi
zaposlenosti te razvoju i politici zapoljavanja,
6. zatiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za
poboljanje uvjeta rada,
7. drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i
socijalni poloaj radnika.
Duan je obavijestiti RV pravodobno, istinito i cjelovito.

Obveza savjetovanja prije donoenja odluke
Prije donoenja odluke vane za poloaj radnika, poslodavac se
mora savjetovati s RV o namjeravanoj odluci te mora RV dostaviti
podatke vane za donoenje odluke i sagledavanje njezinog
utjecaja na poloaj radnika.
U tom sluaju, poslodavac je RV na njegov zahtjev, prije konanog
oitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, duan omoguiti
odravanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloenja na
njihovo izneseno miljenje.

Vanim odlukama smatraju se osobito odluke o:
1) donoenju pravilnika o radu,
2) planu te razvoju i politici zapoljavanja, premjetaju i
otkazu,
3) oekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim
posljedicama koje za radnike mogu proizai,
4) mjerama u svezi sa zatitom zdravlja i sigurnosti na radu,
5) uvoenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i
nainu rada,
6) planu godinjih odmora,
7) rasporedu radnog vremena,
8) nonom radu,
9) naknadama za izume i tehniko unapreenje,
10) donoenju programa zbrinjavanja vika radnika te sve
druge odluke za koje je ZR ili kolektivnim ugovorom
propisano sudjelovanje RV u njihovu donoenju,
11) prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske
djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora
o radu radnika na novog poslodavca, te o utjecaju takvog
prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaeni.

Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti RV potpuno i
pravodobno, tako da mu se omogui davanje primjedbi i prijedloga,
kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donoenje
odluke.
Ako sporazumom poslodavca s RV nije drukije odreeno, RV je
duno u roku od 8 dana, a u sluaju izvanrednog otkaza u roku od 5
dana, dostaviti svoje oitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.
Ako se RV u roku ne oituje o namjeravanoj odluci, smatra se da
nema primjedbi i prijedloga.
RV se moe protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog
za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja.
RV mora obrazloiti svoje protivljenje odluci poslodavca.
Ako se ono protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu
osporava doputenost otkaza i trai od poslodavca da ga zadri na
radu, poslodavac je duan radnika vratiti na rad u roku od 8 dana
od dana dostave obavijesti i dokaza o podnoenju tube i zadrati
ga na radu do okonanja sudskog spora.
U tom sluaju, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu
zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa, moe
radnika privremeno udaljiti s posla do okonanja sudskog spora o
doputenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesene naknade plae u
visini polovice prosjene plae isplaene tom radniku u prethodna 3
mj.
Ako je protivljenje RV izvanrednom otkazu oito neutemeljeno,
odn protivno ZR, poslodavac moe od suda traiti da ga
privremeno, do okonanja sudskog spora, oslobodi obveze
vraanja radnika na rad i isplate naknade plae.
Odluka poslodavca donesena protivno ZR o obvezi savjetovanja s
radnikim vijeem nitetna je.

Suodluivanje
Poslodavac moe samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea
donijeti odluku o:
1) otkazu lanu radnikog vijea,
2) otkazu kandidatu za lana RV koji nije izabran te lanu
izbornog odbora, u razdoblju od 3 mjeseca nakon
utvrenja izbornih rezultata,
3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna
nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s
invaliditetom,
4) otkazu radniku starijem od 60 godina,
5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca,
6) uvrtavanju osoba u program zbrinjavanja vika radnika,
7) prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim
osobama podataka o radniku,
8) imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati da li se
osobni podaci radnika prikupljaju, obrauju, koriste i
dostavljaju 3. osobama.

Poslodavac iznimno moe bez prethodne suglasnosti RV, donijeti
odluku ako se njome rjeava o pravima radnika koji je ujedno i
sindikalni povjerenik koji uiva zatitu.
Ako se RV u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati
suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca.
Ako uskrati suglasnost, poslodavac moe u roku od 15 dana od
dana dostave izjave o uskrati suglasnosti traiti da tu suglasnost
nadomjesti sudska ili arbitrana odluka.
O tubi poslodavca u sluaju, sud 1 je duan odluiti u roku od 30
dana od dana podnoenja tube.
sijft
20

Sporazumom poslodavca s RV mogu se utvrditi i druga pitanja o
kojima poslodavac moe donijeti odluku samo uz prethodnu
suglasnost radnikog vijea.

Obveza obavjeivanja radnika
Radniko vijee je obvezno redovito obavjeivati radnike i sindikat
o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge.

Odnos sa sindikatom
Radniko vijee, u svrhu zatite i promicanja prava i interesa
radnika, u punom povjerenju surauje sa svim sindikatima koji
imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca.
lan RV moe nesmetano nastaviti rad u sindikatu.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV, sindikalni povjerenik
preuzima sva prava i obveze RV, osim prava na imenovanje
predstavnika radnika u organ poslodavca.
Ako kod poslodavca djeluje vie sindikata, a sindikati ne postignu
sporazum o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji
e imati prava i obveze, spor e se rijeiti odgovarajuom
primjenom odredbi ZR o izborima za radniko vijee.

Rad radnikog vijea
Ako RV ima 3 ili vie lanova, radi na sjednicama. Donosi poslovnik
o svom radu. Na sjednicama mogu biti nazoni predstavnici
sindikata koji imaju lanove zaposlene kod poslodavca, bez prava
sudjelovanja u odluivanju.
RV moe zatraiti miljenje strunjaka o pitanjima iz svog
djelokruga. Trokovi strunog savjetovanja terete poslodavca u
skladu sa sporazumom sklopljenim izmeu poslodavaca i RV.

Nastupanje pred sudom
RV moe tuiti ili biti tueno samo na temelju ovlatenja, odn
obveza utvrenih ZR ili drugim zakonom, drugim propisom ili
kolektivnim ugovorom. Ne moe imati vlastitu imovinu.
Radniko vijee, a niti njegovi lanovi, ne odgovaraju graansko-
pravno za odluke koje ono donosi.

Uvjeti za rad radnikog vijea
RV zasjeda i na drugi nain obavlja svoje poslove u radno vrijeme.
Za rad u RV svaki lan ima pravo na naknadu plae za 6 radnih sati
tjedno. lanovi RV mogu jedan drugome ustupati radne sate.
Ako broj raspoloivih radnih sati to doputa, poslovi predsjednika ili
lana RV mogu se obavljati u punom radnom vremenu.
Poslodavac mora RV osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i
druge uvjete za rad. Mora lanovima RV omoguiti osposobljavanje
za rad u radnikom vijeu.
Poslodavac snosi i druge trokove koji nastanu djelatnou RV.
Predsjednik ili lan RV koji je poslove za RV obavljao u punom
radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova ima
pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je
prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je
duan ponuditi obavljanje drugih odgovarajuih poslova.
Sporazumom izmeu poslodavca i RV poblie se ureuju uvjeti za
rad radnikog vijea.
Odnos RV i poslodavca temelji se na povjerenju i meusobnoj
suradnji.

Zabrana nejednakog postupanja prema lanovima RV
Poslodavac ne smije lanove radnikog vijea povlaivati, a niti
stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika.

Zabrana nejednakog postupanja RV prema radnicima
U svom djelovanju RV ne smije radnika ili odreenu skupinu radnika
povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika.

uvanje poslovne tajne
lan radnikog vijea duan je uvati poslovnu tajnu koju je saznao
u obavljanju svojih ovlatenja. Ta obveza postoji i nakon isteka
izbornoga razdoblja.

Sporazum radnikog vijea s poslodavcem
RV moe s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji moe
sadravati pravna pravila kojima se ureuju pitanja iz radnog
odnosa.
Sporazum primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike
zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum.
NJime se ne smiju urediti pitanja plaa, trajanja radnoga
vremena te druga pitanja koja se redovito ureuju kolektivnim
ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to
ovlaste stranke toga sporazuma.

Poveanje broja i ovlatenja radnikog vijea
Sporazumom RV s poslodavcem moe se poveati broj lanova RV
preko odreenog broja, a moe se poveati i opseg osloboenja
lanova RV od obveze rada, uz naknadu plae.
Takoer se mogu proiriti ovlatenja radnikog vijea.

Ponitenje izbora, rasputanje RV i iskljuenje njegova
lana
RV, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje
lanove zaposlene kod odreenog poslodavca ili kandidat za
RV, moe od nadlenog suda zahtijevati da u sluaju teke
povrede u provoenju izbora za radniko vijee, koja je
utjecala na rezultate izbora, poniti provedene izbore.
Ako RV ili neki njegov lan teko povrijedi obveze koje ima, ili
ako za vrijeme izbornog razdoblja, u odnosu na nekog lana
nastupe zapreke za njegovo lanstvo u RV, sindikati koji imaju
svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca, mogu
zatraiti od nadlenog suda da raspusti RV ili da iskljui
odreenoga lana, a isto moe zatraiti i najmanje 25% radnika
zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac.
Ako pri izboru lanova RV nije osigurana ravnomjerna
zastupljenost lanova po spolu, dobi itd, rasputanje RV moe
zatraiti najmanje 25% svih radnika zaposlenih kod
poslodavca..

2. SKUPOVI RADNIKA
Skupovi radnika
U cilju sveobuhvatnog obavjeivanja i rasprave o stanju i
razvoju poslodavca, te o radu RV, moraju se 2X godinje, u
podjednakim vremenskim razmacima, odrati skupovi radnika
zaposlenih kod odreenoga poslodavca.
Ako veliina poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju,
skupovi mogu se odrati po odjelima ili drugim organizacijskim
jedinicama.
Skup radnika saziva RV, uz prethodno savjetovanje s
poslodavcem, vodei pri tome rauna da se odabirom
vremena i mjesta odravanja skupa radnika ne teti poslovanju
poslodavca.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV, skup radnika iz duan
je sazvati poslodavac.
Ne dirajui u pravo RV da saziva skup radnika iz, poslodavac
moe, ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika
vodei pri tome rauna da se time ne ogranie ovlasti RV.
sijft
21

O sazivanju skupa poslodavac se mora savjetovati s RV.

3. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU POSLODAVCA
Predstavnik radnika u organu poslodavca
+ U trgovakom drutvu ili zadruzi, utemeljuje organ koji nadzire
voenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno
drugo odgovarajue tijelo) te u javnoj ustanovi, 1 lan organa
drutva ili zadruge koji nadzire voenje poslova, odn 1 lan
organa javne ustanove (upravno vijee, odn drugo
odgovarajue tijelo) mora biti predstavnik radnika.
+ NJega u organ imenuje i opoziva radniko vijee.
+ Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV, onda ga izmeu
radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici
na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na
nain propisan za izbor RV koje ima 1 lana.
+ lan organa izabran na taj nain, ima isti pravni poloaj kao i
drugi imenovani lanovi organa.

4. EUROPSKO RADNIKO VIJEE
Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju
Radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku
djelatnost na razini EU, te kod povezanih poslodavaca koji
obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, imaju pravo
sudjelovati u odluivanju putem europskog RV ili putem 1 ili
vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja, o pitanjima koja
se odnose na poslovanje poslodavca, odn povezanih
poslodavaca, a koja bi mogla imati uinak na gospodarska i
socijalna prava i interese radnika u najmanje 2 drave lanice.
Drave lanice su drave lanice EU i drave koje su stranke
Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.
Gospodarsku djelatnost na razini EU obavlja poslodavac, odno
povezani poslodavci koji ispunjavaju uvjete.

Odredbe ZR, primjenjuju se na radnike koji su zaposleni kod
poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU i koji
ima sjedite u RH, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju
gospodarsku djelatnost na razini EU, ako poslodavac s vladajuim
utjecajem ima sjedite u Republici Hrvatskoj.
Kada poslodavac ili vladajui poslodavac nema sjedite u dravi
lanici, odredbe ZR primjenjuju se pod sljedeim uvjetima:
a. ako je poslodavac ili vladajui poslodavac ovlastio kao svojeg
predstavnika podrunicu poslodavca ili poslodavca pod
njegovim vladajuim utjecajem koji imaju sjedite u RH ili
b. ako poslodavac ili vladajui poslodavac nije ovlastio svojeg
predstavnika, a podrunica poslodavca ili poslodavac pod
vladajuim utjecajem s najvie zaposlenih u odnosu na druga
povezana drutva ima sjedite u Republici Hrvatskoj.

Sudjelovanje radnika u odluivanju
Sudjelovanje radnika u odluivanju u svezi s njihovim gospodarskim
i socijalnim pravima i interesima, obuhvaa obavjeivanje i
savjetovanje.
Savjetovanje obuhvaa razmjenu stajalita i uspostavu dijaloga
predstavnika radnika i sredinje uprave ili druge odgovarajue
razine uprave.
Radnici sudjeluju u odluivanju putem europskog radnikog vijea
osnovanog sporazumom ili putem jednog ili vie postupaka
obavjeivanja i savjetovanja ureenog sporazumom ili ZR.

Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost i povezani
poslodavci na razini EU
Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU je
drutvo koje u dravama lanicama zapoljava najmanje 1000
radnika, a od toga najmanje 150 radnika u svakoj od barem
2drave lanice.
Povezani poslodavci su poslodavac s vladajuim utjecajem i svi
poslodavci pod njegovim vladajuim utjecajem.
Povezani poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost na
razini EU su najmanje 2 povezana drutva sa sjeditem u
razliitim dravama lanicama u kojima zapoljavaju najmanje
150 radnika i koji u dravama lanicama zapoljavaju najmanje
1000 radnika.

Poslodavac s vladajuim utjecajem
Poslodavac s vladajuim utjecajem oznaava pravno samostalno
drutvo koje je s drugim pravno samostalnim drutvom ili
drutvima povezano tako da nad njima moe, izravno ili neizravno,
imati prevladavajui utjecaj.

Drutvo ima prevladavajui utjecaj, ako izravno ili neizravno:
a. moe imenovati vie od polovice lanova uprave,
nadzornog ili upravnog odbora ovisnih drutava, ili
b. nadzire veinsko pravo odluivanja u ovisnom drutvu, ili
c. ima veinski udio u upisanom temeljnom kapitalu ovisnih
drutava.

Ako vie poslodavaca udovoljava uvjetima poslodavcem s
vladajuim utjecajem smatra se poslodavac koji moe imenovati
vie od polovice lanova uprave nadzornog odbora ovisnih
drutava.
Kod odreivanja poslodavca s vladajuim utjecajem, pravu
imenovanja i pravu odluivanja pribrajaju se odgovarajua
prava svih ovisnih drutava te prava svih fizikih i pravnih
osoba, koje djeluju u svoje ime, a za raun drutva s vladajuim
utjecajem ili ovisnih drutava.
Nee se smatrati da poslodavac nad drugim poslodavcem ima
vladajui utjecaj, ako se njihov meusobni utjecaj prema
posebnom propisu koji ureuje trino natjecanje, ne smatra
koncentracijom poduzetnika.
Pravo koje se primjenjuje pri utvrivanju vladajueg utjecaja
izmeu povezanih drutava je pravo drave lanice u kojoj se
nalazi sjedite poslodavca koji ima vladajui utjecaj, osim kada
to mjerodavno pravo nije pravo drave lanice, u kojem
sluaju e se primijeniti pravo drave lanice u kojoj sjedite
ima ovlateni predstavnik drutva s vladajuim utjecajem ili
ako takav predstavnik ne postoji, u kojoj je sredinja uprava
drutva pod vladajuim utjecajem koje zapoljava najvei broj
radnika.

Sredinja uprava
Sredinja uprava je sredinja uprava poslodavca koji obavlja
gospodarsku djelatnost na razini EU ili sredinja uprava
poslodavca s vladajuim utjecajem koji obavlja posao na razini
EU.
Duna je osigurati uvjete i potrebna sredstva za osnivanje
europskog RV ili postupaka za obavjeivanje i savjetovanje,
radi ostvarivanja prava radnika.
Sredinjom upravom smatraju se i osobe ovlatene da u
poslovanju zastupaju podrunicu poslodavca ili uprava
poslodavca pod vladajuim utjecajem s najvie zaposlenih u
bilo kojoj dravi lanici u odnosu na druga povezana drutva.

Utvrivanje broja radnika
Broj radnika kod poslodavaca u RH, utvruje se na osnovi
prosjenog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u
prethodne 2 godine.
sijft
22

Sredinja uprava je duna na zahtjev predstavnika radnika dostaviti
podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim
dravama lanicama te o broju radnika i strukturi poslodavaca.

Odgovornost poslodavaca u Republici Hrvatskoj
Povezani poslodavci u Republici Hrvatskoj koji su podrunice
poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini
Europske unije ili su ovisna drutva poslodavca s vladajuim
utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU, duni su
osigurati uvjete i potrebna sredstva za ostvarivanje prava radnika
na sudjelovanje u odluivanju.
Poslodavci duni su na zahtjev sredinje uprave dostaviti podatke o
broju radnika.

Pregovaraki odbor
Pregovaraki odbor je odbor utemeljen radi pregovaranja sa
sredinjom upravom o osnivanju europskog RV ili ureenju
postupaka obavjeivanja i savjetovanja radnika radi
ostvarivanja prava radnika.
Radnici zaposleni kod poslodavaca i povezanih poslodavaca
imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja odbora.
Odbor se utemeljuje na pisani zahtjev najmanje 100 radnika ili
njihovih predstavnika zaposlenih u najmanje 2 povezana
poslodavca ili 2 podrunice u razliitim dravama lanicama,
upuen sredinjoj upravi ili na inicijativu sredinje uprave.
Ako je podneseno vie zahtjeva, ukupan broj podnositelja
utvruje se zbrajanjem broja podnositelja svakog
pojedinanog zahtjeva.
Ako je zahtjev podnesen poslodavcima oni su duni takav
zahtjev proslijediti sredinjoj upravi najkasnije u roku od 8
dana od dana primitka zahtjeva i o tome obavijestiti
podnositelje.

Broj lanova pregovarakoga odbora
Pregovaraki odbor ine predstavnici radnika iz svake drave
lanice u kojima poslodavac ili podrunica poslodavca, odn
povezani poslodavci zapoljavaju radnike.
Predstavnici radnika se biraju, odn imenuju u pregovaraki odbor
sukladno pravu i praksi drava lanica, to ukljuuje i postojea
pregovaraka pravila.
Pregovaraki odbor ima najmanje 3, a najvie onoliko lanova koliki
je broj drava lanica.
Iznimno, sastav pregovarakog odbora moe se poveati
dodatnim predstavnicima radnika, i to za:
a. iz svake drave lanice u kojoj je zaposleno najmanje 25%
ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih
poslodavaca, 1 dodatnog predstavnika,
b. iz svake drave lanice u kojoj je zaposleno najmanje 50%
ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih
poslodavaca, 2 dodatna predstavnika,
c. iz svake drave lanice u kojoj je zaposleno najmanje 75%
ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih
poslodavaca, 3 dodatna predstavnika.

Predstavnik radnika iz RH u pregovarakom odboru
Predstavnika radnika iz RH u pregovaraki odbor biraju radnici
svih poslodavaca, podrunica poslodavaca ili povezanih
poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim
glasovanjem.
Liste kandidata za predstavnika radnika mogu predloiti
sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenog
poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca ili skupina
radnika koju podrava najmanje 10% radnika zaposlenih kod
odreenog poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca.
Ministar e pravilnikom poblie propisati izbor i opoziv
predstavnika radnika iz RH u pregovaraki odbor.

Suradnja sredinje uprave i pregovarakog odbora
Sredinja uprava duna je pokrenuti postupak
utemeljenja odbora.
Suradnja sredinje uprave i pregovarakog odbora temelji
se na meusobnom povjerenju.
Pregovaraki odbor je duan sredinju upravu najkasnije u
roku od 8 dana od dana imenovanja obavijestiti o
imenima svojih lanova, njihovom prebivalitu i podacima
o poslodavcu, odn podrunici u kojima su zaposleni.
Sredinja uprava podatke dostavlja upravi poslodavca ili
podrunice, koja je o tome duna obavijestiti RV.
Duna je u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti
sazvati osnivaku sjednicu pregovarakog odbora, na
kojoj se bira predsjednik i donosi poslovnik o radu odbora
te s pregovarakim odborom sporazumno odreuje
vrijeme, voenje i dovretak pregovora.
Sredinja uprava je duna pregovarakom odboru
pravodobno dostaviti podatke vane za donoenje
odluke.

Sudjelovanje predstavnika radnika u radu pregovarakog
odbora iz drava koje nisu lanice Europske unije
Ako se sredinja uprava i pregovaraki odbor dogovore da e se
sporazum primjenjivati i na radnike zaposlene kod poslodavaca i
podrunica iz drava koje nisu drave lanice, taj sporazum mora
sadravati odredbu o nainu ukljuivanja u pregovaraki odbor
predstavnika radnika zaposlenih kod poslodavaca, podrunica
poslodavaca ili povezanih poslodavaca iz drava koje nisu drave
lanice, te odreivanju njihovog broja i pravnog poloaja.

Prekid pregovora
Pregovaraki odbor moe najmanje 2/3 veinom glasova svojih
lanova odluiti da ne zapone pregovore ili da ve zapoete
pregovore prekine.
O odluci i provedbi glasovanja, sastavlja se zapisnik kojeg potpisuje
predsjednik, a primjerak istog dostavlja se sredinjoj upravi.
Ponovni zahtjev za utemeljenje pregovarakog odbora, ne moe se
podnijeti prije proteka roka od 2 godine od donoenja odluke, osim
ako pregovaraki odbor i sredinja uprava ne postignu drukiji
pisani sporazum.

Uvjeti za rad pregovarakog odbora
Sredinja uprava snosi trokove utemeljenja i rada
pregovarakog odbora.
Pregovaraki odbor moe o pitanjima iz svog djelokruga
zatraiti miljenje, odn strunu pomo strunjaka.
Sredinja uprava snosi trokove jednog strunjaka.
Duna je pregovarakom odboru osigurati potreban
prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad,
ukljuujui i sredstva za naknadu plae, trokove puta,
smjetaja i prijevoda.
Za obveze sredinje uprave, solidarno odgovara i
poslodavac.

Sloboda ugovaranja naina sudjelovanja radnika u
odluivanju
Sredinja uprava i pregovaraki odbor duni su pregovarati u
dobroj vjeri u skladu s naelom slobode ugovaranja.
sijft
23

Mogu se sporazumjeti o nainu sudjelovanja radnika u
odluivanju, odn mogu, veinom glasova odluiti o
utemeljenju europskog RV ili o ureenju 1 ili vie postupaka
obavjeivanja i savjetovanja.
Ako je postignut sporazum, njegove e se odredbe
primjenjivati neovisno o slobodi ugovaranja prema ZR.
Sporazum primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod
poslodavaca i podrunica, odn povezanih poslodavaca iz
drava lanica, ako sporazumom nije ureeno ire podruje
primjene.

Europsko radniko vijee utemeljeno sporazumom
Sredinja uprava i pregovaraki odbor utemeljuju europsko RV
sklapanjem pisanog sporazuma o osnivanju, ovlatenjima i radu
europskog RV.

Sporazum o utemeljenju europskog radnikog vijea mora
sadravati uglavke o:
1. primjeni sporazuma, odn o tome na koje se poslodavce,
podrunice i povezane poslodavce sporazum primjenjuje
2. sastavu i broju lanova europskog RV te trajanju njegovog
mandata,
3. obvezi i postupku obavjeivanja i savjetovanja s ERV,
4. ovlatenjima europskog radnikog vijea,
5. mjestu odravanja, uestalosti i trajanju sastanaka ERV
6. sredstvima koja je potrebno osigurati za rad ERV
7. roku na koji je sporazum sklopljen i o postupku ponovnog
pregovaranja o sklapanju sporazuma,
8. izmjenama i dopunama sporazuma u sluaju izvanrednih
okolnosti koje u znatnoj mjeri utjeu na interese radnika.

Sporazum o ureenju postupaka obavjeivanja i
savjetovanja
Sredinja uprava i pregovaraki odbor pisanim sporazumom
ureuju jedan ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja.
Sporazumom ureuju se uvjeti odravanja sastanaka i savjetovanja
predstavnika radnika sa sredinjom upravom o pitanjima koja
utjeu na interese radnika kod svih poslodavaca, podrunica ili
povezanih poslodavaca na koja se sporazum odnosi.

Europsko radniko vijee
Na osnivanje, sastav, nain rada i ovlatenja europskog radnikog
vijea, primjenjuju se odredbe ZR ako:
tako odlue sredinja uprava i pregovaraki odbor,
sredinja uprava ne zapone pregovore u roku od 6
mjeseci od dana podnoenja zahtjeva
se niti u razdoblju od 3 godine od dana podnoenja
zahtjeva ne sklopi sporazum.

Sastav europskog radnikog vijea
ERV sastoji se od predstavnika radnika poslodavca, podrunice ili
povezanog poslodavca, koji posluju na razini Europske unije.
Ima onoliko lanova koliki je broj drava lanica u kojima
poslodavac, podrunica ili povezani poslodavac obavlja
gospodarsku djelatnost i zapoljava radnike, ali ne manje od 3 niti
vie od 30 lanova.
Iznimno, ine ga i dodatni predstavnici radnika odreeni
odgovarajuom primjenom odredbe ZR.

Obavijest o lanovima europskog radnikog vijea
ERV duno je sredinju upravu, najkasnije u roku od 8 dana od dana
imenovanja ili izbora, obavijestiti o imenima svojih lanova,
njihovom prebivalitu i podacima o poslodavcu, odn podrunici u
kojima su zaposleni, koja je o tome duna obavijestiti RV.
Sredinja uprava te podatke dostavlja poslodavcu, podrunicama
poslodavca ili povezanim poslodavcima.

Rad europskog radnikog vijea
Sredinja uprava saziva osnivaku sjednicu ERV na kojoj
lanovi veinom glasova biraju predsjednika, zamjenika
predsjednika i donose poslovnik o radu ERV.
Ono zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj
odsutnosti, zamjenik predsjednika.
Poslovnikom, ERV moe urediti osnivanje izbornog
odbora, koji se sastoji od 3 lana zaposlena u razliitim
dravama lanicama.
Odbor zamjenjuje ERV u sluajevima predvienim ZR.

Ovlatenja europskog radnikog vijea
ERV ima pravo jedanput godinje odrati sastanak sa sredinjom
upravom, radi obavjeivanja i savjetovanja u pogledu pitanja koja
se odnose na poslodavca, podrunicu ili povezane poslodavce u
cjelini ili na najmanje dva poslodavca ili podrunice koji se nalaze u
razliitim dravama lanicama.
Sredinja uprava je duna najmanje 1 u kalendarskoj godini
obavijestiti ERV i s njime se savjetovati o rezultatima poslovanja i
planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluju na
razini EU, te mu o tome pravodobno dostaviti izvjee s
odgovarajuom dokumentacijom, a poslodavca, podrunice
poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku.

Poslovni rezultati i planovi odnose se na:
a) stanje i rezultate poslovanja poslodavca ili povezanog
poslodavca,
b) uvoenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov
utjecaj na gospodarski i socijalni poloaj radnika,
c) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te
plan zapoljavanja,
d) planirano zbrinjavanje vika radnika,
e) organizacijske i statusne promjene poslodavca,
podrunice ili povezanog poslodavca,
f) promjenu sjedita poslodavca, podrunice ili povezanog
poslodavca te prijenos poduzea, dijela poduzea,
gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti.
ERV duno je o sadraju i ishodu postupaka obavjeivanja i
savjetovanja obavijestiti predstavnike radnika zaposlenih kod
poslodavca, podrunica poslodavca ili povezanih poslodavaca, a
ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike
zaposlene kod poslodavca, podrunica poslodavca ili povezanih
poslodavaca.

Obavjeivanje i savjetovanje u posebnom sluaju
Sredinja uprava je duna izborni odbor, odn ERV, ako odbor nije
osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim sluajevima koji u
bitnome utjeu na interese radnika, te mu predoiti odgovarajuu
dokumentaciju i s njime se o tome savjetovati.
U tom sluaju, izborni odbor, odn ERV ima pravo na sastanak sa
sredinjom upravom.

Posebnim sluajem smatra se osobito:
promjena sjedita poslodavca, podrunice ili povezanog
poslodavca te prijenos poduzea, dijela poduzea,
gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti,
statusna promjena poslodavca, podrunice ili povezanog
poslodavca, zbrinjavanje vika radnika.
sijft
24


lanovi ERV koji su predstavnici radnika zaposlenih kod poslodavca
ili podrunice kod kojih je nastao poseban sluaj, imaju pravo
sudjelovati u radu izbornog odbora, te sudjelovati na sastanku.
Prije odravanja sastanka, ERV odn odbor, ima pravo na pripremni
sastanak sa sredinjom upravom, bez prisutnosti uprave
poslodavca kod kojeg je nastao poseban sluaj.
Postupci obavjeivanja i savjetovanja u posebnom sluaju, ne
smiju umanjivati obveze uprave poslodavaca kod kojih je nastao
poseban sluaj da provedu postupak obavjeivanja i savjetovanja
sukladno propisu drave lanice.

Mandat europskog radnikog vijea
ERV se imenuje, odn bira na razdoblje od 4 godine.
lan ERV moe biti opozvan.
Sredinja uprava je duna ERV, protekom razdoblja od 2
godine od dana osnivake sjednice ERV, dostaviti podatke o
promjenama broja radnika u dravama lanicama EU i kod
poslodavaca, podrunica ili povezanog poslodavca.
Ako podaci o promjenama radnika upuuju na potrebu
promjene broja lanova i sastava ERV, broj lanova i sastav
predstavnika radnika u ERV e se ponovno odrediti za
predstavnike one drave lanice EU u kojima je dolo do
promjene broja radnika.
ERV mora veinom glasova donijeti odluku o tome da li e
zapoeti pregovore za sklapanje sporazuma..
Ako ERV odlui zapoeti pregovore, ima ista prava i obveze
kao pregovaraki odbor.
Ako doe do sklapanja sporazuma o obavjeivanju i
savjetovanju s radnicima, ERV prestaje mandat.

Suradnja sredinje uprave i europskog radnikog vijea
Suradnja sredinje uprave i ERV temelji se na meusobnom
povjerenju.
TO se na odgovarajui se nain primjenjuje i na suradnju izmeu
sredinje uprave i predstavnika radnika u okviru postupaka
obavjeivanja i savjetovanja.
lanovi ERV duni su i po proteku mandata uvati poslovnu tajnu
koju su saznali u obavljanju ovlatenja koja imaju.

Dunost uvanja poslovne tajne, na odgovarajui se nain
primjenjuje i na:
I. lanove pregovarakog odbora,
II. predstavnike radnika u okviru postupaka odluivanja i
savjetovanja,
III. strunjake i prevoditelje,
IV. predstavnike radnika u europskom radnikom vijeu
zaposlenih kod poslodavaca i u podrunicama u RH.

Obveza uvanja poslovne tajne ne primjenjuje se:
i. u pogledu provoenja postupaka obavjeivanja i
savjetovanja s drugim lanovima ERV i s predstavnicima
radnika kod poslodavca, podrunica ili povezanih
drutava,
ii. na odnose s predstavnicima radnika u organima
poslodavca,
iii. na prevoditelje ili strunjake koji pomau ERV

Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga lanka ne
primjenjuje se na:
a. lanove pregovarakog odbora u pogledu strunjaka i
prevoditelja,
b. predstavnike radnika u okviru postupaka obavjeivanja i
savjetovanja u pogledu prevoditelja i strunjaka koji im
pomau kao i u odnosu na predstavnike radnika
zaposlenih kod poslodavaca, podrunica ili povezanih
poslodavaca u RH.

Zatita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj
Na lanove ERV koji su zaposleni u RH, u pogledu prava i zatite, na
odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ZR.

5. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU EUROPSKOG DRUTVA
Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju u europskom
drutvu
Radnici zaposleni u europskom drutvu, odn kod poslodavca
sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca
europskog drutva koji e imati ili ima sjedite u dravi lanici EU,
odn dravi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom
prostoru, imaju pravo sudjelovati u odluivanju u poslovima
europskog drutva.

Pojam europskog drutva
Europsko drutvo je drutvo osnovano sukladno posebnom
zakonu.
Poslodavac sudionik je drutvo koje izravno sudjeluje u
osnivanju europskog drutva.
Ovisni poslodavac je drutvo nad kojim drutvo sudionik ima
vladajui utjecaj.
Zainteresirani poslodavac jeovisno drutvo ili podrunica
poslodavca sudionika za koje se predlae da nakon osnivanja
europskog drutva, postanu njegovo ovisno drutvo ili
podrunica.


Sudjelovanje radnika u odluivanju
Sudjelovanje radnika u odluivanju u europskom drutvu je
postupak obavjeivanja, savjetovanja te suodluivanja
radnika, kao i drugi ureeni postupak putem kojeg radnici
mogu utjecati na odluivanje.
Postupak obavjeivanja obuhvaa obavjeivanje vijea
radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se
odnose na europsko drutvo i na poslodavce koji imaju
sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje
nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici, a u vrijeme i
na nain koji omoguava predstavnicima radnika da izvre
procjenu mogueg utjecaja i da se pripreme za mogue
savjetovanje.
Postupak savjetovanja obuhvaa razmjenu stajalita i
uspostavu dijaloga vijea radnika ili drugih predstavnika
radnika i odgovarajue razine uprave, a u vrijeme i na nain
koji omoguava predstavnicima radnika da izraze svoje
miljenje o predloenim mjerama, u cilju usuglaavanja
stajalita pri donoenju odluka u europskom drutvu.
Suodluivanje radnika, obuhvaa pravo na imenovanje ili izbor
predstavnika radnika u organ koji nadzire voenje poslova
europskog drutva (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno
drugo odgovarajue tijelo), odn pravo na predlaganje ili
protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ
koji nadzire voenje poslova europskog drutva.

Postupak pregovora
Svi poslodavci sudionici duni su, u roku od 8 dana od dana
objave prijedloga za osnivanje europskog drutva, zapoeti
pregovore s predstavnicima svojih radnika, te predstavnicima
sijft
25

radnika poslodavaca o ureenju naina sudjelovanja radnika u
odluivanju u europskom drutvu.
Radi provoenja pregovora utemeljuje se pregovaraki odbor.

Predstavnici radnika prije zapoinjanja pregovora moraju biti
obavijeteni o:
i. podacima u pogledu pravnog oblika, meusobnoj
povezanosti, sjeditu poslodavaca
ii. broju radnika zaposlenih kod svakog pojedinog
poslodavca,
iii. imenovanim, odnosno izabranim predstavnicima radnika
kod poslodavaca, i
iv. broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u
odluivanju u organima koji nadziru voenje poslova
(nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo
odgovarajue tijelo) poslodavaca
Ako kod poslodavaca nema predstavnika radnika, takav
poslodavac je o pitanjima duan obavijestiti sve radnike.
Na postupak pregovora primjenjuje se zakonodavstvo drave
lanice u kojoj e biti sjedite europskog drutva.
Predstavnici radnika u pregovaraki odbor biraju se, odnosno
imenuju sukladno pravu drave lanice.

Pregovaraki odbor
Pregovaraki odbor je odbor utemeljen radi ureenja
postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odluivanju u
europskom drutvu.
Broj lanova pregovarakog odbora odreuje se razmjerno
ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca
sudionika, ovisnih poslodavaca ili zainteresiranih poslodavaca,
na nain da radnici iz svake drave lanice imaju pravo na
jednog predstavnika za svakih zapoetih 10% od ukupnog broja
radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u svim dravama
lanicama.
Ako se europsko drutvo osniva spajanjem poslodavaca,
radnici iz svake drave lanice mogu ostvarivati pravo na
dodatnog predstavnika, kojim e se osigurati zastupljenost
radnika zaposlenih kod poslodavca sudionika kojem
osnivanjem europskog drutva prestaje svojstvo pravne
osobe.
Broj dodatnih predstavnika u odnosu na ukupan broj lanova
pregovarakog odbora ne smije prelaziti 20%, niti dovesti do
toga da radnici zaposleni kod poslodavca kojem osnivanjem
ED prestaje svojstvo pravne osobe, budu dvostruko zastupani.
Ako je broj poslodavaca sudionika kojima osnivanjem
europskog drutva prestaje svojstvo pravne osobe vei od
ukupnog broja dodatnih predstavnika, pravo na dodatnog
predstavnika imat e radnici poslodavaca sa sjeditem u
razliitim dravama lanicama koji zapoljavaju najvei broj
radnika, zakljuno s poslodavcem koji je prema broju
zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko
dodatnih predstavnika se moe izabrati.
Broj radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika utvruje se
prema broju radnika zaposlenih na dan objavljivanja prijedloga
za osnivanje europskog drutva.
Pri izboru ili imenovanju lanova pregovarakog odbora
potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj zastupljenosti svih
skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, strunoj spremi,
poslovima na kojima rade i slino).

Predstavnik radnika iz RH u pregovarakom odboru
Na izbor, odnosno imenovanje i opoziv predstavnika radnika iz
Republike Hrvatske u pregovaraki odbor primjenjuje se ZR.

Suradnja poslodavaca i pregovarakog odbora
+ Poslodavci sudionici su duni pregovaraki odbor
obavjetavati o prijedlogu i provoenju postupka osnivanja
ED.
+ Pregovaraki odbor i poslodavci sudionici mogu, osim ako se
drukije ne dogovore, o postizanju pisanog sporazuma o
ureenju naina sudjelovanja radnika u odluivanju u
europskom drutvu, pregovarati u razdoblju od 6mjeseci od
dana osnivanja pregovarakog odbora.
+ Ako pregovaraki odbor i poslodavci sudionici ne postignu
sporazum, pregovori mogu trajati najdulje godinu dana od
osnivanja pregovarakog odbora.

Uvjeti za rad pregovarakog odbora
Poslodavci sudionici snose trokove utemeljenja i rada
pregovarakog odbora.
Pregovaraki odbor moe o pitanjima iz svog djelokruga
zatraiti miljenje, odn strunu pomo strunjaka te o
poetku pregovora obavijestiti udrugu sindikata.
Poslodavci sudionici duni su im omoguiti prisutnost na
sastancima pregovarakog odbora, te snositi trokove za
jednog strunjaka.
Poslodavci sudionici su duni pregovarakom odboru
osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge
uvjete za rad, ukljuujui i sredstva za naknadu plae,
trokove puta, smjetaja i prijevoda.

Suradnja poslodavaca i predstavnika radnika
Suradnja izmeu organa koji nadzire voenje poslova poslodavaca
sudionika i predstavnika radnika temelji se na meusobnom
povjerenju.
Ovo se na odgovarajui se nain primjenjuje i na suradnju izmeu
organa koji nadzire voenje poslova poslodavaca sudionika i
predstavnika radnika u okviru postupaka obavjeivanja,
savjetovanja i suodluivanja.
lanovi pregovarakog odbora duni su i po proteku mandata
uvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju svojih ovlatenja.

Dunost uvanja poslovne tajne, na odgovarajui se nain
primjenjuje i na:
i. predstavnike radnika u okviru postupaka obavjeivanja,
savjetovanja i suodluivanja,
ii. strunjake i prevoditelje,
iii. predstavnike radnika u vijeu radnika europskog drutva.

Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga lanka ne
primjenjuje se:
a. u pogledu provoenja postupaka obavjeivanja,
savjetovanja i suodluivanja s drugim lanovima vijea
radnika ED i s predstavnicima radnika kod poslodavaca
sudionika, ovisnih poslodavaca i podrunica,
b. na odnose s predstavnicima radnika u organima
poslodavca,
c. na prevoditelje ili strunjake koji pomau predstavnicima
radnika.

Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga lanka ne
primjenjuje se na:
i. predstavnike radnika u pogledu strunjaka i prevoditelja,
ii. predstavnike radnika u okviru postupaka obavjeivanja,
savjetovanja i suodluivanja u pogledu prevoditelja i
strunjaka koji im pomau kao i u odnosu na predstavnike
sijft
26

radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih
poslodavaca ili podrunica u RH.

Zatita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj
Na predstavnike radnika koji sudjeluju u postupcima
obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja, a koji su zaposleni u
RH, u pogledu prava i zatite, na odgovarajui nain se primjenjuju
odredbe ZR.

Odluivanje pregovarakog odbora
Pregovaraki odbor odluuje veinom glasova koja ujedno
predstavlja i veinu ukupnog broja radnika zaposlenih kod svih
poslodavaca sudionika.
lan pregovarakog odbora imenovan ili izabran u pojedinoj
dravi lanici ima jedan glas i zastupa sve radnike zaposlene
kod poslodavaca sudionika u toj dravi.
Iznimno, kod donoenja odluka koje umanjuju prava
suodluivanja radnika, pregovaraki odbor odluuje najmanje
2/3 veinom svojih lanova, koja ujedno predstavlja dvije
treine radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz
najmanje 2 drave lanice, ako:
i. se ED osniva spajanjem, a pravo na suodluivanje
ostvaruje najmanje 25% radnika zaposlenih kod
poslodavaca sudionika, ili
ii. se ED osniva kao holding ili se osniva ovisni
poslodavac, a pravo na suodluivanje ostvaruje
najmanje 50% radnika zaposlenih kod
poslodavaca sudionika.
Umanjenje prava suodluivanja radnika iz oznaava umanjenje
udjela broja predstavnika radnika u organima ED u odnosu na
najvei udio broja predstavnika radnika u organima
poslodavaca sudionika.
Ako kod poslodavaca sudionika postoje razliiti postupci
suodluivanja radnika, a pregovaraki odbor ne odlui koji e
se oblik suodluivanja primijeniti u europskom drutvu,
primijenit e se onaj postupak suodluivanja radnika koji se
primjenjivao za veinu radnika zaposlenih kod svih
poslodavaca sudionika, o emu je pregovaraki odbor duan u
roku od 8 dana obavijestiti sve te poslodavce.

Prekid pregovora
Pregovaraki odbor moe, najmanje 2/3 veinom lanova koja
ujedno predstavlja 2/3 radnika zaposlenih u najmanje 2 drave
lanice, odluiti da ne zapone pregovore ili da ve zapoete
pregovore prekine.
Iznimno, pregovaraki odbor ne moe odluiti na propisan nain,
ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko drutvo postoji
postupak sudjelovanja radnika u odluivanju.
Pregovaraki odbor se mora ponovno sazvati na pisani zahtjev
najmanje 10% radnika ED ili njihovih predstavnika, a najranije 2
godine nakon donoenja odluke, osim ako se strane pregovora ne
dogovore o ponovnom poetku pregovora.

Sporazum o sudjelovanju radnika u odluivanju u ED
Pregovaraki odbor i poslodavci sudionici pisanim sporazumom
ureuju postupak sudjelovanja radnika u odluivanju u ED.

Sporazum mora sadravati uglavke o:
1. podruju primjene sporazuma,
2. sastavu i broju lanova, lanstvu te trajanju mandata
predstavnikog tijela radnika ED koji obavjeivanjem ili
savjetovanjem sudjeluje u odluivanju,
3. nainu i postupku obavjeivanja i savjetovanja s
predstavnikim tijelom radnika europskog drutva,
4. mjestu, uestalosti i trajanju sastanaka predstavnikog tijela
radnika europskog drutva,
5. sredstvima koja je potrebno osigurati za rad predstavnikog
tijela radnika europskog drutva,
6. roku na koji je sporazum sklopljen,
7. sluajevima i postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju
sporazuma,
8. nainu izmjena i dopuna sporazuma u sluaju izvanrednih
okolnosti koje u znatnoj mjeri utjeu na interese radnika.

Ako sporazumom stranke pregovora utvrde da e se umjesto
osnivanja predstavnikog tijela radnika ED uspostaviti 1 ili vie
postupaka obavjeivanja i savjetovanja, sporazumom mora biti
utvren njihov sadraj i nain provoenja.
Sporazumom stranke pregovora mogu urediti postupke
suodluivanja radnika, ukljuujui i broj predstavnika radnika u
organima koji nadziru voenje poslova ED te pravo izbora ili
imenovanja lanova, odn pravo na predlaganje ili protivljenje
imenovanju pojedinih ili svih lanova organa koji nadzire voenje
poslova ED.
U sluaju osnivanja ED preoblikovanjem, sporazumom osigurat e
se najmanje ona razina sudjelovanja radnika u odluivanju koja
postoji kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko drutvo.




Vijee radnika europskog drutva
Odredbe ZR o vijeu radnika ED primijenit e se na europsko
drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ako:
i. se stranke pregovora tako dogovore, ili
ii. u roku nije postignut sporazum o postupcima
sudjelovanja radnika u odluivanju u ED, a poslodavci
sudionici se odlue za primjenu odredaba ZR o vijeu
radnika ED te nastave s postupkom osnivanja ED, a
pregovaraki odbor nije donio odluku..

Odredbe ZR o vijeu radnika ED nee se primijeniti ako nakon
ponovnog zapoinjanja pregovora nije zakljuen sporazum o
sudjelovanju radnika u odluivanju u europskom drutvu.
Vijee radnika europskog drutva utemeljuje se radi sudjelovanja
radnika europskog drutva u obavjeivanju i savjetovanju.
Vijee radnika europskog drutva sudjeluje u odluivanju glede
pitanja koja se odnose na europsko drutvo i na poslodavce koji
imaju sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije
donoenje nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici.

Sastav vijea radnika europskog drutva
Vijee radnika europskog drutva sastoji se od predstavnika
radnika zaposlenih u europskom drutvu, odnosno kod
poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili podrunice.
Broj lanova vijea odreuje se razmjerno ukupnom broju
radnika zaposlenih kod poslodavaca, u trenutku
obavjeivanja, na nain da se u vijee radnika europskog
drutva, za svakih zapoetih 10% od ukupnog broja radnika
zaposlenih kod tih poslodavaca odreuje po 1 predstavnik.
Vijee radnika ED duno je na temelju godinjeg izvjea o
broju zaposlenih radnika u ED, uskladiti broj lanova.

Rad vijea radnika europskog drutva
sijft
27

Imenovani ili izabrani lanovi vijea radnika ED duni su o
tome, najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja ili
izbora, obavijestiti organ koji nadzire voenje poslova ED.
Organ duan je u roku od 30dana od dana primitka obavijesti,
sazvati osnivaku sjednicu vijea radnika ED, na kojoj lanovi
veinom glasova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i
donose poslovnik o radu.
Vijee radnika europskog drutva zastupa i predstavlja
predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika.
Poslovnikom, vijee radnika ED moe, ako ima vie od 10
lanova, urediti osnivanje trolanog odbora.
Vijee radnika ED je duno, u roku od 4 godine nakon svog
utemeljenja, odluiti hoe li zapoeti pregovore za sklapanje
sporazuma ili e nastaviti s radom.
Ako vijee radnika europskog drutva odlui zapoeti
pregovore, ima ista prava i obveze kao pregovaraki odbor.
Ako u roku nije postignut sporazum o sudjelovanju radnika u
odluivanju u ED, vijee radnika ED nastavlja s radom.

Ovlatenja vijea radnika europskog drutva
Vijee radnika ED ili njegov odbor ima pravo 1 godinje odrati
sastanak s organom koji nadzire voenje poslova europskog
drutva, radi obavjeivanja i savjetovanja u vezi s pitanjima koja se
odnose na poslovanje i planove razvoja europskog drutva, a koji
ima sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje
nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici.
Organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva, duan je
vijeu radnika ED redovito dostavljati izvjea o stanju poslovanja
ED i razvojnim planovima, dnevni red sjednica organa koji nadzire
voenje poslova europskog drutva, te dokumentaciju o radu
glavne skuptine osnivaa europskog drutva, a o istome je duan
obavijestiti i uprave poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i
podrunica.

Poslovanje i planovi razvoja odnose se na:
1) stanje i rezultate poslovanja europskog drutva,
2) uvoenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov
utjecaj na gospodarski i socijalni poloaj radnika,
3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te
plan zapoljavanja,
4) planirano zbrinjavanje vika radnika,
5) organizacijske i statusne promjene europskog drutva,
6) promjenu sjedita europskog drutva te prijenos
gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.
Vijee radnika ED ili njegov odbor duni su o sadraju i ishodu
postupaka sudjelovanja u odluivanju u ED, obavijestiti
predstavnike radnika zaposlene kod ED, a ako takvi predstavnici
nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene u ED.

Sudjelovanje u odluivanju u ED u posebnom sluaju
Organ koji nadzire voenje poslova duan je vijee radnika ED, odn
njegov odbor ako je osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim
sluajevima koji u bitnome utjeu na interese radnika te mu
predoiti odgovarajuu dokumentaciju i na posebnom sastanku se
s njime o tome savjetovati.

Posebnim sluajem smatra se osobito:
i. promjena sjedita ED te prijenos gospodarske djelatnosti
ili dijela djelatnosti,
ii. statusna promjena europskog drutva,
iii. zbrinjavanje vika radnika.

Ako organ nadlean za voenje poslova europskog drutva ne
prihvati miljenje ili prijedlog vijea radnika europskog drutva,
vijee radnika ED ima pravo na ponovni sastanak s organom koji
nadzire voenje poslova ED radi postizanja dogovora.
lanovi vijea radnika koji su predstavnici radnika na ije interese
utjeu posebni sluajevi, imaju pravo sudjelovati na sastancima,
ako se odravaju s odborom.
Prije odravanja sastanka, vijee radnika odn odbor, ima pravo
odrati pripremni sastanak bez prisutnosti ostalih lanova organa
koji nadzire voenje poslova europskog drutva.

Suradnja nadlenog organa europskog drutva i vijea
radnika europskog drutva
Primjenjuju se odredbe ZR.

Suodluivanje radnika u europskom drutvu
Na postupak suodluivanja radnika u europskom drutvu
primjenjuju se odredbe ZR ako:
1) se ED osnovalo preoblikovanjem, a radnici su prije
preoblikovanja imali pravo na suodluivanje u upravnom ili
nadzornom tijelu drutva preoblikovanog u europsko drutvo,
2) se ED osniva spajanjem, a pravo na suodluivanje je prije
registracije ED ostvarivalo najmanje 25% ukupnog broja
radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod 1 ili
vie tih poslodavaca prije registracije pravo na suodluivanje
ostvarivalo i manje od 25% ukupnog broja radnika, ako tako
odlui pregovaraki odbor,
3) se ED osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac, a
pravo na suodluivanje je prije registracije ED ostvarivalo
najmanje 50% ukupnog broja radnika zaposlenih kod
poslodavaca sudionika ili je kod 1 ili vie tih poslodavaca prije
registracije pravo na suodluivanje ostvarivalo i manje od 50%
ukupnog broja radnika, ako tako odlui pregovaraki odbor.

Pregovaraki odbor, vijee radnika ED ili radnici zaposleni u ED
duni su, u roku od 8 dana od donoenja odluke o izboru
postupaka suodluivanja, o tome izvijestiti sve poslodavce
sudionike.
Iznimno, u europskom drutvu nije potrebno urediti pravo na
suodluivanje radnika, ako takvo pravo prije osnivanja drutva nije
postojalo niti kod jednog poslodavca sudionika.

Zastupljenost radnika u organu koji nadzire voenje
poslova europskog drutva
Vijee radnika ED odluuje o raspodjeli mjesta izmeu
predstavnika radnika u organu koji nadzire voenje poslova
imenovanjem ili izborom predstavnika radnika iz razliitih
drava lanica EU, razmjerno udjelu radnika zaposlenih kod
poslodavaca sudionika u pojedinoj dravi lanici u odnosu na
ukupan broj radnika zaposlenih u europskom drutvu.
Ako bi pri odluivanju, radnici zaposleni kod poslodavaca
sudionika jedne drave lanice bili nadzastupljeni, a ujedno
radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika drugih drava
lanica ne bi bili zastupljeni, vijee radnika ED duno je
ponovno odluiti o raspodjeli mjesta izmeu predstavnika
radnika.
Pri ponovnom odluivanju o raspodjeli mjesta izmeu
predstavnika radnika, potrebno je osigurati zastupljenost
radnika poslodavaca sudionika iz drava lanica Europske unije
koji prethodno nisu bili zastupljeni.
U tom sluaju, potrebno je osigurati zastupljenost radnika
zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz drave lanice EU u
kojoj e ED imati sjedite, a ako su ti radnici ve zastupljeni,
potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod
sijft
28

poslodavaca sudionika u dravi lanici koji nisu bili zastupljeni,
a imaju najvei udio zaposlenih radnika.
Ako se promijeni sastav i broj lanova u organu koji nadzire
voenje poslova europskog drutva, vijee radnika ED duno
je ponovno odluiti o raspodjeli mjesta izmeu predstavnika
radnika.
Predstavnik radnika imenovan ili izabran u organ koji nadzire
voenje poslova europskog drutva, ima isti pravni poloaj
kao i drugi imenovani lanovi toga organa.

Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u organu koji
nadzire voenje poslova europskog drutva
Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire
voenje poslova u europskom drutvu sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj, imenuje ili bira vijee radnika europskog drutva.

Sprjeavanje zlouporabe postupka osnivanja ED
Radnicima, postupkom osnivanja ED, ne smije biti oduzeto niti
uskraeno pravo na sudjelovanje u odluivanju.
Ako je odlukom nadlenog suda utvreno da je zlouporabom
postupka osnivanja ED dolo do oduzimanja ili uskraivanja
prava radnika na sudjelovanje u odluivanju, obveza je drutva
odn poslodavaca sudionika da na temelju te odluke ponovi
postupak pregovora.

6. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU U EUROPSKOJ
ZADRUZI

Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju u eur. zadruzi
Radnici zaposleni u europskoj zadruzi, odn kod poslodavca
sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca
europske zadruge koja e imati ili ima sjedite u dravi lanici EU,
odnosno dravi koja je stranka Ugovora o europskom
gospodarskom prostoru, imaju pravo sudjelovati u odluivanju u
poslovima EZ.

Pojam europske zadruge
EZ je zadruga osnovana sukladno posebnom zakonu.
Poslodavac sudionik je drutvo ili zadruga koja izravno
sudjeluje u osnivanju europske zadruge.
Ovisni poslodavac je drutvo nad kojim drutvo sudionik ima
vladajui utjecaj.
Zainteresirani poslodavac je ovisno drutvo ili podrunica
poslodavca sudionika za koje se predlae da nakon osnivanja
europske zadruge, postanu njezino ovisno drutvo ili
podrunica.

Sudjelovanje radnika u odluivanju
E Sudjelovanje radnika u odluivanju u EZ je postupak
obavjeivanja, savjetovanja te suodluivanja radnika, kao i
drugi ureeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na
odluivanje.
E Postupak obavjeivanja obuhvaa obavjeivanje vijea
radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se
odnose na EZ i na poslodavce koji imaju sjedite u drugoj
dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje nije nadlena
uprava u samo jednoj dravi lanici, a u vrijeme i na nain koji
omoguava predstavnicima radnika da izvre procjenu
mogueg utjecaja i da se pripreme za mogue savjetovanje.
E Postupak savjetovanja obuhvaa razmjenu stajalita i
uspostavu dijaloga vijea radnika ili drugih predstavnika
radnika i odgovarajue razine uprave, a u vrijeme i na nain
koji omoguava predstavnicima radnika da izraze svoje
miljenje o predloenim mjerama, u cilju usuglaavanja
stajalita pri donoenju odluka u europskoj zadruzi.
E Suodluivanje radnika, obuhvaa pravo na imenovanje ili izbor
predstavnika radnika u organ koji nadzire voenje poslova
europske zadruge (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno
drugo odgovarajue tijelo), odn pravo na predlaganje ili
protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ
koji nadzire voenje poslova EZ.

Sudjelovanje radnika u opoj ili sektorskoj skuptini
Radnici imaju pravo sudjelovanja u opoj ili sektorskoj
skuptini europske zadruge ako je sporazumom o
sudjelovanju radnika u odluivanju u europskoj zadruzi
dogovoreno suodluivanje radnika na nain da radnici imaju
pravo imenovanja ili izbora svojih predstavnika radnika koji
sudjeluju u radu ope, odnosno sektorske skuptine s pravom
glasa, uz ogranienje, da sukladno posebnom propisu, isti u
njezinom radu ne mogu nadzirati vie od petnaest posto
glasova.
Pravo imenovanja ili izbora radnika u opu, odn sektorsku
skuptinu, radnici imaju i u sluaju kada:
1) se zadruga u kojoj ve postoji takav oblik suodluivanja
preoblikuje u europsku zadrugu,
2) u jednom od poslodavaca sudionika ve postoji takav oblik
suodluivanja.
7. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU KOD
PREKOGRANINOG PRIPAJANJA ILI SPAJANJA POSLODAVACA

Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju
Radnici zaposleni u drutvu nastalom prekograninim pripajanjem
ili spajanjem, odn kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili
zainteresiranog poslodavca tog drutva, koje e imati ili ima
sjedite u dravi lanici EU, odn dravi koja je stranka Ugovora o
europskom gospodarskom prostoru imaju pravo sudjelovati u
odluivanju u poslovima drutva nastalog prekograninim
pripajanjem ili spajanjem.

Pojam poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili
spajanjem
Poslodavac nastao prekograninim pripajanjem ili spajanjem je
drutvo osnovano sukladno posebnom zakonu.
Poslodavac sudionik je drutvo koje sudjeluje u prekograninom
pripajanju ili spajanju.
Ovisni poslodavac je drutvo nad kojim drutvo sudionik ima
vladajui utjecaj.
Zainteresirani poslodavac je ovisno drutvo ili podrunica
poslodavca sudionika za koji se predlae da postane ovisno drutvo
ili podrunica drutva nastalog prekograninim pripajanjem ili
spajanjem.

Odredbe primjenjuju se na drutvo nastalo prekograninim
pripajanjem ili spajanjem, koje ima ili e imati sjedite u RH.
Primjenjivat e se, bez obzira na sjedite drutva nastalog
prekograninim pripajanjem ili spajanjem, na radnike tog drutva
koji su u RH zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog
poslodavca ili zainteresiranog poslodavca, koji ima ili e imati
sjedite u drugoj dravi lanici.

XVIII. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA
1. OPE ODREDBE O UDRUGAMA

Pravo na udruivanje
sijft
29

Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem
slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega ulaniti, uz
uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima
toga sindikata.
Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem
slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju
ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili
pravilima te udruge.
Udruge mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog
odobrenja.

Dobrovoljnost lanstva u udruzi
Radnik, odn poslodavac slobodno odluuje o svojem
pristupanju udruzi i istupanju iz udruge.
Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva
u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti
udruge.
Postupanje protivno predstavlja diskriminaciju.

Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom
izvrne vlasti
Djelatnost udruge ne moe se privremeno zabraniti niti se udruga
moe raspustiti odlukom izvrne vlasti.

Udruge vie razine
Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike
udruivanja u kojima se njihovi interesi povezuju na vioj razini
(udruge vie razine).
Udruge vie razine uivaju sva prava i slobode zajamene
udrugama.
Udruge i udruge vie razine imaju pravo slobodno se
udruivati i suraivati s meunarodnim organizacijama
utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.

Ovlatenja udruge
+ Udruga moe biti stranka kolektivnog ugovora samo ako je
utemeljena i registrirana sukladno ZR.
+ Udruga moe u radnim sporovima kod poslodavca, pred
sudom, u mirenju i arbitrai te pred dravnim tijelima zastupati
svoje lanove.

Utemeljenje drugih pravnih osoba
Udruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka
predvienih statutom ili pravilima, utemeljiti druge pravne osobe u
skladu s posebnim propisima.

2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA

Utemeljenje udruge
Sindikat moe utemeljiti najmanje 10 punoljetnih poslovno
sposobnih fizikih osoba.
Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti 3 pravne osobe ili
punoljetne poslovno sposobne fizike osobe.
Udrugu vie razine mogu utemeljiti najmanje dvije udruge.
Naziv udruge, odnosno udruge vie razine, mora se jasno
razlikovati od naziva ve registriranih udruga, odn udruga vie
razine.

Statut udruge
Udruga / udruga vie razine, mora imati statut utemeljen i
donesen na naelima demokratskog zastupanja i
demokratskog oitovanja volje lanova.
Statutom udruge utvruje se svrha udruge, naziv, sjedite,
podruje djelovanja, znak, tijela udruge, nain izbora i opoziva
tih tijela, ovlatenja tijela udruge, postupak ulanjivanja i
prestanak lanstva, nain donoenja i izmjene statuta, pravila i
drugih opih akata te prestanak djelovanja udruge.
Statut udruge mora sadravati odredbe o tijelima ovlatenima
za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku
organiziranja industrijskih akcija.
Statutom odreena svrha udruge mora biti sklapanje
kolektivnih ugovora.
Statutom, odlukom o utemeljenju ili udruivanju u udrugu vie
razine, ovlatenje za sklapanje kolektivnog ugovora moe se
prenijeti na udrugu vie razine.

Pravna osobnost udruge
Udruga i udruga vie razine stjee pravnu osobnost danom
upisa u registar udruga.
Statutom udruge odreuje se ima li udruga podrunice ili
druge oblike unutarnjeg organiziranja te koja ovlatenja
podrunice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u
pravnom prometu.
Podrunica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stjee
ovlatenja u pravnom prometu danom utvrenim odlukom o
njezinom osnivanju u skladu sa statutom udruge.

Registar udruga
Udruge i udruge vie razine koje djeluju na podruju samo
jedne upanije, upisuju se u registar udruga koji se vodi u
uredu dravne uprave u upaniji, odn uredu Grada Zagreba
nadlenom za poslove rada.
Udruge i udruge vie razine koje djeluju na podruju Republike
Hrvatske ili na podruju dviju ili vie upanija, upisuju se u
registar udruga koji se vodi u ministarstvu.
U registar se upisuje: dan utemeljenja, naziv, sjedite, podruje
djelovanja, naziv izvrnog tijela, imena osoba ovlatenih za
zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge
vie razine.
Ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja
registra udruga.

Zahtjev za upis u registar udruga
Na zahtjev utemeljitelja, udruga se upisuje u registar.
Zahtjevu za upis mora se priloiti: odluka o utemeljenju,
zapisnik skuptine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i
lanova izvrnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba
ovlatenih za zastupanje.
Utemeljitelji su duni zahtjev za upis u registar udruga
podnijeti u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine.
Tijelo nadleno za registraciju duno je izdati potvrdu o
zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga.

Rjeenje o zahtjevu za upis u registar udruga
O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rjeenje.
Obvezno sadri: datum upisa i broj pod kojim je udruga upisana,
naziv udruge, sjedite, podruje djelovanja te ime i prezime osobe
ili osoba ovlatenih za zastupanje.

Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku
utemeljenja
Ako tijelo ovlateno za registraciju utvrdi da priloeni statut
nije u skladu s ZR ili da podneseni zahtjev ne sadri dokaze o
ispunjenju uvjeta predvienih ZR za utemeljenje udruge,
sijft
30

pozvat e podnositelje zahtjeva da usklade statut s ZR ili
podnesu odgovarajue dokaze te im za to odrediti rok koji ne
moe biti krai od osam niti dui od 15 dana.
Ako u roku 15 dana podnositelji zahtjeva ne otklone
nedostatke u statutu ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta
propisanih ZR za utemeljenje udruge, tijelo ovlateno za
registraciju donijet e rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis u
registar udruga.

Rok za donoenje rjeenja o zahtjevu za upis u registar
udruga
Tijelo ovlateno za registraciju duno je donijeti rjeenje o
zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku od 30 dana
od dana predaje urednog zahtjeva.
Ako ovlateno tijelo ne donese rjeenje u roku smatrat e se
da je udruga registrirana iduega dana od isteka toga roka.
U tom sluaju, tijelo ovlateno za registraciju duno je u roku
od 7 dana od proteka roka za donoenje rjeenja izdati
potvrdu o registraciji udruge sa propisanim sadrajem.

Odbijanje zahtjeva za upis
Tijelo ovlateno za registraciju donijet e rjeenje o odbijanju
zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u
skladu s ZR. Rjeenje kojim se odbija zahtjev za upis mora biti
obrazloeno. O albi protiv rjeenja ureda dravne uprave u
upaniji, odn Grada Zagreba nadlenog za poslove rada odluuje
ministarstvo. Ako ministarstvo donosi rjeenje u 1, ono je konano
i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.

Prijava promjene podataka
U registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge,
sjedita, podruja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlatenih za
zastupanje te prestanak djelovanja udruge.
Osoba ovlatena za zastupanje udruge duna je promjene prijaviti
tijelu koje vodi registar udruga, u roku od 30 dana od dana nastale
promjene.
Na upis promjene podataka, primjenjuju se odredbe ZR o upisu
udruga u registar.

3. IMOVINA UDRUGA
Prikupljanje i zatita imovine od prisilnog izvrenja
Udruge mogu prikupljanjem upisnina i lanarina te kupnjom,
darovanjem ili na drugi zakonit nain, stjecati imovinu bez bilo
kakvoga prethodnog odobrenja.
Prisilno izvrenje ne moe se provesti na nepokretnoj i pokretnoj
imovini udruga nunoj za odravanje sastanaka, provoenje
obrazovnih djelatnosti te knjinicama udruga.

Podjela imovine udruge
Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio lanstva izdvoji u novu
udrugu, imovina udruge dijeli se meu udrugama, razmjerno
broju lanova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim
sporazumom nije drukije odreeno.
Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se
na nain propisan statutom udruge.
Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne moe se
podijeliti lanovima udruge.

4. DJELOVANJE UDRUGA

Zabrana nadzora
Poslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati utemeljenje i
djelovanje sindikata, odn njihovih udruga vie razine, niti u cilju
ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi nain
podupirati sindikate, odnosno njihove udruge vie razine.
Zabrana nadzora, primjenjuje se i na odnos sindikata, odn njihovih
udruga vie razine prema poslodavcima i njihovim udrugama.

Sudska zatita lanskih prava
lan udruge moe traiti sudsku zatitu u sluaju povrede njegovih
prava utvrenih statutom ili drugim pravilima udruge.

Sudska zatita prava na udruivanje
Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati od suda da zabrani
djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruivanje radnika,
odnosno poslodavaca. Moe zahtijevati naknadu tete koju je
pretrpjela zbog djelatnosti.

Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga
lanstva ili djelatnosti
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih
radnika zbog lanstva u sindikatu, a osobito nije doputeno:
I. ugovor o radu s odreenim radnikom sklopiti pod
uvjetom da on ne stupi u sindikat, odn pod uvjetom da
istupi iz sindikata,
II. otkazati ugovor o radu ili na drugi nain staviti radnika u
nepovoljniji poloaj od ostalih radnika, zbog njegovog
lanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim
djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost
poslodavca i za vrijeme radnoga vremena.

lanstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne
smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju
ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno
mjesta rada, strunom obrazovanju, napredovanju, plaanju,
socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu.
Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca,
ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata.

Sindikalni predstavnik i povjerenik
Sindikati samostalno odluuju o nainu njihovog zastupanja
kod poslodavca.
Sindikati koji imaju lanove zaposlene kod odreenog
poslodavca mogu imenovati ili izabrati 1 ili vie sindikalnih
predstavnika, odn sindikalnih povjerenika koji e ih zastupati
kod toga poslodavca.
Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod
poslodavca.
Sindikalni predstavnici, odn sindikalni povjerenici imaju pravo
kod poslodavca tititi i promicati prava i interese lanova
sindikata.
Poslodavac je duan sindikalnom predstavniku, odn
sindikalnom povjereniku omoguiti pravodobno i djelotvorno
ostvarenje prava te pristup podacima vanim za ostvarenje
toga prava.
Sindikalni predstavnik, odn sindikalni povjerenik mora pravo
ostvarivati na nain koji ne teti poslovanju poslodavca.
Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju
sindikalnog predstavnika, odn sindikalnog povjerenika.
Sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog
povjerenika, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima
iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Zatita sindikalnih povjerenika
sijft
31

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dunosti i 6mj
nakon prestanka te dunosti, a bez suglasnosti sindikata nije
mogue:
i. otkazati ugovor o radu, ili
ii. na drugi nain staviti ga u nepovoljniji poloaj u odnosu
na njegove dotadanje uvjete rada i u odnosu na ostale
radnike.

Ako se sindikat u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati
suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac moe u roku
od 15 dana od dana dostave oitovanja sindikata zatraiti da
suglasnost nadomjesti sudska odluka.
Zatitu uiva najmanje 1 sindikalni povjerenik, a najvei broj
sindikalnih povjerenika koji kod odreenog poslodavca uivaju
zatitu, odreuje se odgovarajuom primjenom odredbi ZR o broju
lanova radnikog vijea.

Sindikalna lanarina
Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu
suglasnost radnika lana sindikata, poslodavac je duan
obraunavati i iz plae radnika ustezati sindikalnu lanarinu te je
redovito uplaivati na raun sindikata.

5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE
Naini prestanka djelovanja udruge
Udruga prestaje djelovati:
1) ako tako odlui tijelo udruge koje je statutom ovlateno
da odluuje o prestanku djelovanja udruge,
2) ako je od odravanja sjednice najvieg tijela udruge
proteklo dvostruko due vrijeme od vremena za koje je
statutom odreeno da se takva sjednica mora odrati,
3) ako se broj lanova udruge smanji ispod broja odreenog
ZR za utemeljenje udruge,
4) ako sud zabrani djelovanje udruge.
Odluku o prestanku djelovanja udruge PODVUENO donosi
nadleni sud. Tijelo nadleno za voenje registra brisat e udrugu iz
registra, na temelju pravomone sudske odluke.

Zabrana djelovanja udruge
Djelovanje udruge zabranit e se presudom upanijskog suda
nadlenog prema sjeditu udruge, ako je njezina djelatnost
protivna Ustavu i zakonu.
Postupak za zabranu djelovanja udruge pokree se na zahtjev
tijela ovlatenog za registraciju ili ovlatenoga dravnog
odvjetnika.
U obrazloenju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se
oznaiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge
zabranjeno.
Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge, sud mora
odluiti o imovini udruge u skladu sa statutom udruge.
Izrjeka pravomone presude o zabrani djelovanja udruge
objavit e se u Narodnim novinama.

XIX. KOLEKTIVNI UGOVORI

Stranke kolektivnog ugovora
Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca 1 ili
vie poslodavaca ili njihove udruge, a na strani radnika 1 ili vie
sindikata ili njihove udruge, koje su spremne i sposobne sredstvima
pritiska tititi i promicati interese svojih lanova prilikom pregovora
o sklapanju kolektivnih ugovora na podruju za koje se kolektivni
ugovor sklapa.

Odbor sindikata za kolektivne pregovore
Ako je na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor
zastupljeno vie sindikata, odn udruga sindikata vie razine,
poslodavac ili vie poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga
poslodavaca vie razine, moe o sklapanju kolektivnog
ugovora pregovarati samo s pregovarakim odborom
sastavljenim od zastupnika sindikata.
O broju lanova i sastavu pregovarakog odbora odluuju
sindikati sporazumno.
Ako se sindikati ne sporazumiju o broju lanova i sastavu
pregovarakog odbora, o tome odluuje Gospodarsko-
socijalno vijee, odn ministar, ako Gospodarsko-
-socijalno vijee nije utemeljeno.
U tom sluaju, broj lanova i sastav pregovarakog odbora
odreuje se tako da pregovaraki odbor ima najmanje 3, a
najvie 9 lanova, vodei rauna o broju lanova sindikata
zastupljenih na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor.
Poslodavac, udruga poslodavaca, odn udruga poslodavaca
vie razine, ovisno o podruju za koje se sklapa kolektivni
ugovor, duni su u roku od 15 dana od primitka zahtjeva GSV,
na temelju njima raspoloivih podataka, dostaviti potvrdu o
broju lanova sindikata zastupljenih na tom podruju.
Pregovaraki odbor utvruje nain rada i donoenja odluka.

Predmet kolektivnog ugovora
Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka
koje su sklopile taj ugovor, a moe sadravati i pravna pravila
kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnih
odnosa, pitanja radnikog vijea, pitanja socijalnog osiguranja,
te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima.
Pravna pravila sadrana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se
neposredno i obvezno na sve osobe na koje se primjenjuje
kolektivni ugovor.
Kolektivni ugovor moe sadravati i pravila o sastavu i nainu
postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih
radnih sporova.

Obveza kolektivnoga pregovaranja u dobroj vjeri
Osobe koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dune su u
dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s
pitanjima koja mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile
te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog
ugovora bile ili su naknadno postale lanovi udruge koja
je sklopila kolektivni ugovor.
Obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom
ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale lanovi
udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru.
U njemu se mora naznaiti podruje njegove primjene.

Oblik kolektivnog ugovora
Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku.

Dunost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u
dobroj vjeri
Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje
dune su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.
sijft
32

Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oteena stranka ili
osoba na koju se on primjenjuje, moe traiti naknadu pretrpljene
tete.

Punomo za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora
Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju
imati pisanu punomo za kolektivno pregovaranje i sklapanje
kolektivnog ugovora.
Ako je stranka ugovora pravna osoba, punomo mora biti
izdana u skladu sa statutom te pravne osobe.
Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga
poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine osobe koje ju
zastupaju uz pisanu punomo, moraju drugoj strani dostaviti
popis poslodavaca lanova udruge u ije ime pregovaraju, odn
sklapaju kolektivni ugovor.

Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora
Kolektivni ugovor moe se sklopiti na odreeno ili na neodreeno
vrijeme. Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme ne smije
se sklopiti za razdoblje due od 5 godina.

Produena primjena pravnih pravila sadranih u KU
Ako KU nije drukije odreeno, nakon isteka roka na koji je
sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadrana pravna pravila
kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnog odnosa i
dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao
dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

Otkaz kolektivnog ugovora
Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme moe
se otkazati.
Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme moe se
otkazati samo ako je mogunost otkazivanja predviena
ugovorom.
KU sklopljen na neodreeno vrijeme i KU sklopljen na
odreeno vrijeme u kojem je predviena mogunost
otkazivanja, moraju sadravati uglavke o otkaznim
razlozima i rokovima.
Ako se KU moe otkazati, a ne sadri uglavak o otkaznom
roku, otkazni rok je 3 mjeseca.
Otkaz se mora dostaviti svim strankama KU.
KU mora sadravati odredbe o postupku izmjene i
obnove.

Dostava kolektivnog ugovora nadlenom tijelu
Svaki KU te svaka promjena (izmjena, dopuna, otkaz ili
pristup) mora se dostaviti, ovisno o podruju primjene,
ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji odn uredu
Grada Zagreba nadlenom za poslove rada.
Ministarstvu se dostavlja KU ili njegova promjena u kojem je
kao podruje primjene navedeno podruje RH ili podruje 2 ili
vie upanija, a svi ostali KU ili nove promjene dostavljaju se
uredu dravne uprave u upaniji odn uredu Grada Zagreba
nadlenom za poslove rada.
Kolektivni ugovor ili promjenu KU nadlenom tijelu dostavlja
stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno
stranka koja otkazuje kolektivni ugovor.
Udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine duna
je nadlenom tijelu dostaviti popis poslodavaca koje obvezuje
kolektivni ugovor sklopljen od strane udruge poslodavaca ili
udruge poslodavaca vie razine te sve promjene u lanstvu
udruge nastale za vrijeme vaenja kolektivnog ugovora.
Ministar e pravilnikom propisati postupak dostave
kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadlenom
dravnom tijelu te nain voenja evidencije o dostavljenim
kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama.

Objava kolektivnog ugovora
Kolektivni ugovor se mora javno objaviti. Ministar e pravilnikom
propisati nain objave. Propust poslodavca da objavi kolektivni
ugovor koji ga obvezuje, ne utjee na izvrenje njegovih obveza iz
kolektivnog ugovora.

Pristupanje kolektivnom ugovoru
Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje
mogu biti stranke kolektivnog ugovora.
Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se dostaviti
svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te osobama
koje su mu naknadno pristupile.
Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju
jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile.

Proirenje primjene kolektivnog ugovora
Ministar moe na prijedlog stranke KU proiriti primjenu KU
sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca
vie razine, na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom
sklapanju, odn nisu mu naknadno pristupile.
Odluku ministar moe donijeti, ako iz procjene uinaka
proizlazi javni interes za proirenje kolektivnog ugovora i ako
je istom utvreno da su KU zakljuili sindikati koji imaju najvei
broj lanova i udruga poslodavaca koja ima najvei broj
radnika, na podruju na kojem se isti proiruje.
Procjenu uinaka, duno je izvriti i dostaviti ministru
tripartitno tijelo GSV, u roku od 90 dana od dana podnoenja
prijedloga za proirenje kolektivnog ugovora.
U odluci, koju je ministar duan donijeti u roku od 15 dana od
dana dostave procjene uinka, ministar je duan naznaiti
podruje primjene KU ija se primjena proiruje.
Istekom roka na koji je kolektivni ugovor ija je primjena
proirena, bio sklopljen, prestaje njegova proirena primjena
te se na podruju na kojem je bio proiren, njegova pravna
pravila nee primjenjivati.
Ako je primjena kolektivnog ugovora proirena, a nakon
proirenja je dolo do njegove izmjene ili obnove, na
proirenje takve izmjene ili obnove kolektivnog ugovora
primjenjuju se isto ove odredbe.
Odluka o proirenju primjene KU moe se opozvati.
Odluka o proirenju primjene KU i KU koji se proiruje, odn
odluka o opozivu proirene primjene kolektivnog ugovora,
mora se objaviti u Narodnim novinama.

Sudska zatita prava iz kolektivnog ugovora
Stranka kolektivnog ugovora moe tubom pred nadlenim sudom
zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.

XX. TRAJK I RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

trajk i trajk solidarnosti
Sindikati ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na
trajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zatite
gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova ili zbog plae,
odn naknade plae ako nisu isplaene protekom roka od 30
dana od dana dospijea.
sijft
33

trajk se mora najaviti poslodavcu, odn udruzi poslodavaca
protiv koje je usmjeren, a trajk solidarnosti poslodavcu kod
kojeg se taj trajk organizira.
trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja
kada je takav postupak predvien, odn prije provoenja
drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se
stranke sporazumjele.
trajk solidarnosti se smije zapoeti bez provedbe postupka
mirenja, ali ne prije isteka roka od 2 dana od dana poetka
trajka u iju se potporu organizira.
U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se naznaiti razlozi za
trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka.


Sporovi u kojima je obvezno mirenje
U sluaju spora koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika
industrijske akcije, mora se provesti postupak mirenja ako stranke
spora nisu dogovorile neki drugi nain njegovog mirnog rjeavanja.
Mirenje provodi osoba (miritelj), koju stranke u sporu izaberu s
liste koju utvruje GSV ili koju sporazumno odrede.

Lista miritelja
Lista miritelja koju utvruje GSV vodi se pri GSV.
Odluku o visini naknade trokova rada miritelja donosi ministar, uz
prethodno miljenje GSV i uz suglasnost ministra nadlenog za
poslove financija. GSV se ureuje nain izbora miritelja, provoenje
postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe
toga postupka.

Rok za okonanje postupka mirenja
Ako se stranke u sporu drukije ne sporazumiju, mirenje se mora
dovriti u roku od 5 dana od dana dostave obavijesti o sporu GSV ili
uredu dravne uprave u upaniji, odn uredu Grada Zagreba
nadlenom za poslove rada.

Sporazum stranaka i njegovi uinci
Stranke mogu okonati postupak mirenja sporazumom.
Sporazum postignut u sluaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi
KU ili drugog slinog spora koji moe dovesti do trajka ili drugog
oblika industrijske akcije, ima pravnu snagu i uinke kolektivnog
ugovora.
Sporazum postignut u sluaju spora zbog plae, odnosno naknade
plae, ako nisu isplaene protekom roka od 30 dana od dana
dospijea, ima pravnu snagu i uinke nagodbe.

Arbitrano rjeavanje spora
Stranke spora mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora
sporazumno povjeriti arbitrai. Imenovanje arbitra ili arbitranoga
vijea te druga pitanja arbitranoga postupka, mogu se urediti
kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon
nastanka spora.

Pitanje o kojem odluuje arbitraa
U sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau, stranke spora e
odrediti pitanje koje iznose pred arbitrau. Arbitraa moe odluiti
samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora.

Arbitrana odluka
Ako se radi o sporu o tumaenju ili primjeni zakona, drugog
propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraa e temeljiti svoju
odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi KU, arbitraa
e temeljiti svoju odluku na pravinosti.
Ako stranke spora u KU ili sporazumu o iznoenju spora pred
arbitrau ne odrede drukije, arbitrana odluka mora biti
obrazloena.
Protiv arbitrane odluke nije doputena alba.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi KU,
arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinke KU.

Iskljuenje s rada (lockout)
Poslodavci mogu iskljuiti radnike s rada samo u
odgovoru na ve zapoeti trajk.
Iskljuenje s rada ne smije zapoeti prije isteka roka od
osam dana od dana poetka trajka.
Broj radnika iskljuenih s rada ne smije biti vei od
polovice broja radnika u trajku.
Za radnike iskljuene s rada poslodavac je duan uplatiti
doprinose na najniu osnovicu utvrenu posebnim
propisom.
Odredbe ZR o trajku na odgovarajui se nain
primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom
radnom sporu iskljue radnike.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati
Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno
izrauju i donose pravila o proizvodno-odravajuim i nunim
poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ili
iskljuenja s rada.
Ta Pravila sadre osobito odredbe o poslovima i broju radnika
koji e ih obavljati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada, a s
ciljem omoguivanja obnavljanja rada neposredno nakon
zavretka trajka (proizvodno-odravajui poslovi), odn s
ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi
sprjeavanja ugroavanja ivota, osobne sigurnosti ili zdravlja
puanstva (nuni poslovi).
Odreivanjem tih poslova ne smije se onemoguiti ili bitno
ograniiti pravo na trajk.
Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o odreivanju
poslova u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga
poslodavca, poslodavac odn sindikat moe u roku od daljnjih
15 dana traiti da o tim poslovima odlui arbitraa.
Arbitraa sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog
predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg
sporazumno odreuju sindikat i poslodavac.
Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o
imenovanju predsjednika arbitranog vijea, a ta pitanja nisu
drukije ureena KU ili sporazumom stranaka, njega e
imenovati predsjednik suda, nadlenost kojeg se odreuje
sukladno ZR o odreivanju nadlenosti u 1 za zabranu trajka
ili iskljuenja s rada.
Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitranom postupku
utvrivanja poslova koji se ne smiju prekidati, postupak e se
provesti bez njezinog sudjelovanja, a odluku o poslovima
donosi predsjednik arbitranog vijea.
Odluku o poslovima arbitraa mora donijeti u roku od 15 dana
od dana pokretanja arbitranog postupka.
Ako poslodavac nije predloio utvrivanje poslova do dana
poetka postupka mirenja, postupak utvrivanja tih poslova
ne moe pokrenuti do dana okonanja trajka.

Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u trajku
sijft
34

Organiziranje ili sudjelovanje u trajku organiziranom u skladu
s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima
sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku,
organiziranom u skladu s odredbama zakona, KU i pravilima
sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih
radnika.
Radniku se moe otkazati samo ako je organizirao ili
sudjelovao u trajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom,
KU ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme trajka poini neku
drugu teku povredu obveza iz radnog odnosa.
Radnik ne smije ni na koji nain biti prisiljen sudjelovati u
trajku.

Razmjerno umanjenje plae i dodataka na plau
Radniku koji je sudjelovao u trajku, plaa i dodaci na plau, osim
doplatka na djecu, mogu se umanjiti razmjerno vremenu
sudjelovanja u trajku.

Sudska zabrana nezakonitoga trajka i naknada tete
Poslodavac, odn udruga poslodavaca, moe zahtijevati od
nadlenog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje trajka
protivno odredbama zakona. Poslodavac moe zahtijevati naknadu
tete koju je pretrpio zbog trajka koji nije organiziran i poduzet u
skladu s odredbama zakona.

Sudska zabrana nezakonitog iskljuenja s rada i naknada
tete
Sindikat moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani
organiziranje i poduzimanje iskljuenja s rada protivnog
odredbama zakona. Moe zahtijevati naknadu tete koju su on ili
radnici pretrpjeli zbog iskljuenja s rada koje nije organizirano i
poduzeto u skladu s odredbama zakona.

Sudska nadlenost za zabranu trajka i iskljuenja s rada
Ako trajk, odn iskljuenje s rada, obuhvaa podruje samo
jedne upanije, o zabrani trajka odnosno iskljuenja s rada, u
prvom stupnju odluuje nadleni upanijski sud u vijeu
sastavljenom od 3 suca.
Ako obuhvaa podruje 2 ili vie upanija, o zabrani trajka
odnosno iskljuenja s rada u 1 odluuje upanijski sud u
Zagrebu u vijeu sastavljenom od 3 suca.
O albi protiv odluke donesene odluuje VSRH.
Odluka o zahtjevu za zabranu trajka, odn iskljuenja s rada,
mora se u prvom stupnju donijeti u roku od 4 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
Odluka o albi mora se donijeti u roku od 5 dana od dana
dostave prvostupanjskog predmeta.

trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i
javnim slubama
trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim
slubama ureuje se posebnim zakonom.

XXI. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEE

Ovlatenja Gospodarsko-socijalnoga vijea
Radi utvrivanja i ostvarivanja usklaenih djelatnosti u cilju zatite i
promicanja gosp. i soc. prava odn interesa radnika i poslodavaca,
voenja usklaene gospodarske, soc. i razvojne politike, poticanja
sklapanja i primjene KU te njihovoga usklaivanja s mjerama gosp.,
socijalne i razvojne politike, moe se osnovati GSV.
Djelatnost GSV temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade RH,
sindikata i udruga poslodavaca, na rjeavanju gosp i soc. pitanja i
problema.

Gospodarsko-socijalno vijee:
1.) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera
gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj,
2.) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera
socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj,
3.) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaa na
gospodarsku stabilnost i razvoj,
4.) daje obrazloeno miljenje ministru o svim problemima
vezanim uz sklapanje i primjenu KU, te procjenu uinka
proirenja KU,
5.) predlae Vladi, poslodavcima i sindikatima, odn njihovim
udrugama i udrugama vie razine, voenje usklaene politike
cijena i plaa,
6.) utvruje listu miritelja,
7.) donosi pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju
postupka mirenja,
8.) potie mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova,
9.) daje miljenje o prijedlozima zakona iz podruja rada i socijalne
sigurnosti,
10.) promie ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga
poslodavaca na rjeavanju gosp. i soc. pitanja i problema,
11.) daje miljenje i prijedloge ministru u svezi s drugim pitanjima

GSV osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga
poslodavaca.
Sporazumom o osnivanju GSV poblie se odreuju njegova
ovlatenja. Ono moe osnovati povjerenstva za pojedina
pitanja iz svoga djelokruga. Donijet e poslovnik kojim e
urediti nain donoenja odluka iz svojega djelokruga.
Svaki lan GSV moe podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja,
odn za donoenje odluke iz nadlenosti GSV.
Ako se GSV ne osnuje ili ako ono u roku od 30 dana od dana
podnoenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara,
odn lanova arbitranog vijea ili ako u tom roku ne donese
pravilnik o nainu izbora miritelja i postupku mirenja, ova e
pitanja urediti ministar u daljnjem roku od 30 dana.

Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijea
Sporazumom o osnivanju GSV odreuje se njegov sastav.
Pri utvrivanju sastava mora se voditi rauna o odgovarajuoj
zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gosp. i javnih djelatnosti.

XXII. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Upravni nadzor
Upravni nadzor nad primjenom ZR i na temelju njega donesenih
propisa, te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu
poslodavaca i radnika, obavlja sredinje tijelo dravne uprave
nadleno za poslove rada..

Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor nad provedbom ZR i na temelju njega
donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose
izmeu poslodavaca i radnika, obavlja tijelo dravne uprave
nadleno za poslove inspekcije rada..
U provoenju nadzora, inspektor rada ima ovlatenja utvrena
zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.
Radnik, radniko vijee, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od
inspektora rada provoenje inspekcijskoga nadzora.
sijft
35


XXIII. POSEBNE ODREDBE
1. ODREDBE U SVEZI S DUNOSTIMA GRAANA U OBRANI

Utjecaj vrenja dunosti graana u obrani na radni odnos
E Za vrijeme vrenja dunosti graana u obrani, prava i obveze iz
radnog odnosa miruju.
E Radnik koji nakon zavretka vrenja dunosti graana u obrani
eli nastaviti rad kod istoga poslodavca, duan je, im sazna
dan prestanka vrenja dunosti graana u obrani, a najkasnije
u roku od mjesec dana od dana prestanka vrenja dunosti
graana u obrani, o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca.
E Radnika koji je dao izjavu, poslodavac je duan vratiti na
poslove na kojima je radio prije poetka vrenja dunosti
graana u obrani, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih
poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o
radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.
E Ako u tom sluaju poslodavac ne moe vratiti radnika na rad,
duan mu je isplatiti naknadu plae za razdoblje propisanog ili
ugovorenog otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti,
pripadajuu otpremninu.
E Poslodavac je duan vratiti radnika na rad u roku od mjesec
dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod
istoga poslodavca.
E Radnik kojega nije mogue vratiti na rad u smislu prethodnih
stavaka ovoga lanka, ima tijekom godine dana od dana
prestanka vrenja dunosti graana u obrani prednost pri
zapoljavanju kod istoga poslodavca.
E Vrenje dunosti graana u obrani nije doputeni razlog za
otkaz ugovora o radu.
E Za vrijeme vrenja dunosti graana u obrani poslodavac ne
moe redovito otkazati ugovor o radu.
E Ako poslodavac otkae ugovor o radu protivno odredbama
ovoga lanka, radnik ima sva prava koja su predviena za
sluaj nedoputenog otkaza.

2. ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUNOSNICIMA

Prava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske,
zastupnike i lanove skuptina ili vijea
Kandidat za predsjednika RH ima za vrijeme predizborne
promidbe pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie 20
radnih dana.
Kandidat za zastupnika u HS ima za vrijeme predizborne
promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie 15
radnih dana.
Kandidat za lana upanijske skuptine ima za vrijeme
predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju
do najvie 10 radnih dana.
Kandidat za lana gradskog ili opinskog vijea ima za vrijeme
predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju
do najvie 5 radnih dana.
O koritenju dopusta, radnik mora obavijestiti poslodavca
najmanje 24 sata ranije.
Dopust radnik ne moe koristiti u razdobljima kraim od 1
radnoga dana.
Na zahtjev radnika, umjesto dopusta adnik moe pod istim
uvjetima koristiti GO, u trajanju na koje ima pravo do prvoga
dana glasovanja.
Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje
radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaenoga
dopusta izjednauju se s vremenom provedenim na radu i
ubrajaju u sta potreban za ostvarivanje odreenih prava iz
radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

3. RADNA KNJIICA

Radna knjiica i postupanje poslodavca s radnom knjiicom
Radna knjiica je javna isprava.
Na dan poetka rada radnik predaje radnu knjiicu poslodavcu.
Poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu nakon
prestanka ugovora o radu.
Na pisani zahtjev radnika poslodavac je duan i prije prestanka
ugovora o radu vratiti radniku radnu knjiicu.
Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u
mogunosti radniku vratiti radnu knjiicu, duan ju je dostaviti
uredu dravne uprave u upaniji, odn uredu Grada Zagreba
nadlenom za poslove rada, prema mjestu prebivalita
radnika, odn nadlenom za poslove rada prema mjestu
izdavanja radne knjiice, ako je prebivalite radnika
nepoznato.
Sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka,
postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjiica, nain
voenja registra izdanih radnih knjiica, oblik i nain izrade te
prodaje radnih knjiica ureuje se pravilnikom.

XXIV. KAZNENE ODREDBE

Laki prekraji poslodavca
Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj poslodavac pravna osoba:
1.) ako prije poetka rada, radniku ne omogui da se upozna
s propisima o radnim odnosima, odn ako ga ne upozna s
organizacijom i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu,
2.) ako propise o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu te
kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne uini na prikladan
nain dostupnima radnicima
3.) ako ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim
ribarskim plovilima ne registrira pri uredu dravne uprave
u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za
poslove rada
4.) ako sklopi ugovor o radu, odnosno izda potvrdu koja ne
sadri uglavke propisane ZR
5.) ako sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji
ne sadri uglavke propisane ZR
6.) ako ugovor ili potvrda ne sadri uglavke propisane ZR,
odn ako radniku ne urui primjerak prijave na obvezno
mirovinsko ili zdravstveno osiguranje prije upuivanja na
rad u inozemstvo
7.) ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad
ugovoren u trajanju duem od zakonom doputenoga
8.) ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravniki sta
ugovoren u trajanju duem od zakonom propisanoga

Novanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna za prekraj
kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne
osobe. Ako je prekraj poinjen u odnosu na maloljetnog radnika,
iznos novane kazne uveava se dvostruko.

Tei prekraji poslodavca
Novanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj poslodavac pravna osoba:
1.) ako u sluaju koji nije predvien zakonom ili kolektivnim
ugovorom, sklopi ugovor o radu na odreeno vrijeme
sijft
36

2.) ako zaposli maloljetnika bez odobrenja njegovoga zakonskog
zastupnika
3.) ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava
posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, propisanim
zakonom, drugim propisom, KU ili pravilnikom o radu
4.) ako prilikom postupaka odabira kandidata za radno mjesto
(razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o
radu od radnika trai podatke koji nisu u neposrednoj svezi s
radnim odnosom
5.) ako sklopi ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
koji ne sadri podatke propisane ZR
6.) ako korisniku ustupi radnika za obavljanje istih poslova za
neprekinuto razdoblje due od 1 godine
7.) ako RV ne obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad
ustupljenih radnika u roku propisanom ZR ili ako ustupljene
radnike ne obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koje
ispunjavaju uvjete
8.) ako u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom
dopisu ili ugovoru ne navede broj pod kojim je kao agencija
upisana u evidenciju ministarstva
9.) ako prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja 3. osobama osobne
podatke radnika protivno odredbama ZR ili ako ne imenuje
osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati prikupljanje,
obradu, koritenje i dostavljanje tih podataka 3. osobama
10.) ako s osobom koja se struno osposobljava za rad ne sklopi
ugovor u pisanom obliku
11.) ako radniku ne omogui koritenje stanke na nain i pod
uvjetima propisanim ZR
12.) ako radniku ne omogui koritenje dnevnog odmora na nain i
pod uvjetima propisanim ZR
13.) ako radniku ne omogui koritenje tjednog odmora na nain i
pod uvjetima propisanim ZR
14.) ako radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u
dijelovima pod uvjetima propisanim ZR
15.) ako raspored koritenja GO ne utvrdi u skladu s ZR ili ako u
propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju
koritenja GO ili ako radniku koji radi u nepunom radnom
vremenu kod 2 ili kod vie poslodavaca, a koji nisu postigli
sporazum o istodobnom koritenju GO, ne omogui koritenje
GO prema njegovom zahtjevu
16.) ako radniku ne omogui koritenje plaenog dopusta na nain
i pod uvjetima propisanim ZR
17.) ako trai podatke o trudnoi ene ili uputi drugu osobu da
trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva
odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi
zatite trudnica
18.) ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s
teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do
tree godine ivota djeteta sukladno posebnom propisu, pod
uvjetima propisanim ZR, ne vrati na poslove na kojima je radio
prije koritenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o
radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, ili ako ga, u
sluaju prestanka koritenja tog prava, u roku od mjesec dana
od dana obavijesti o prestanku koritenja prava, ne vrati na
poslove na kojima je radio prije njihovog koritenja,
19.) ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog
ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne
vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih
poslova
20.) ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, u
pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogunosti je
radniku osigurati obavljanje takvih poslova
21.) ako bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku
naplati uskratom isplate plae ili nekog njezinog dijela,
odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade
plae
22.) ako prije isteka roka od 6 mjeseci zaposli 2 radnika na
poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim
obavljanjem, a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku
kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga
23.) ako ne izradi program zbrinjavanja vika radnika u skladu s ZR
24.) ako nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja ili radnikom vijeu
ne dostavi program zbrinjavanja vika radnika
25.) ako provede otkazivanje radnicima za koje je izraen program
zbrinjavanja vika radnika prije isteka roka od trideset dana ili
prije isteka roka na koji je nadlena javna sluba zapoljavanja
odgodila provoenje otkazivanja
26.) ako ne donese, ako ne objavi pravilnik o radu ili ako
pravilnikom ne uredi pitanja koja moraju biti ureena
27.) ako pravilnik o radu donese prije savjetovanja s RV
28.) ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlatena primati i
rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika ili
ako otkrije podatke utvrene u postupku zatite dostojanstva
29.) ako onemogui radnike u izboru radnikog vijea
30.) ako ne obavijesti RV o pitanjima o kojima ga je duan
obavijestiti
31.) ako se s RV ne savjetuje o pitanjima o kojima se duan
savjetovati na nain propisan ZR
32.) ako bez prethodne suglasnosti RV donese odluku koju moe
donijeti samo uz suglasnost radnikog vijea
33.) ako ne osigura uvjete za rad radnikog vijea
34.) ako ne omogui imenovanom odn izabranom predstavniku
radnika lanstvo u organu poslodavca, odn drugom
odgovarajuem tijelu trgovakog drutva, zadruge, odnosno
javne ustanove
35.) ako na zahtjev predstavnika radnika ne dostavi podatke o
ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim dravama
l. EU i kod pojedinih poslodavaca ili o strukturi poslodavca
36.) ako u propisanom roku ne sazove osnivaku sjednicu
pregovarakog odbora
37.) ako pregovarakom odboru pravodobno ne dostavi podatke
vane za donoenje odluke
38.) ako ne osigura uvjete za rad pregovarakog odbora na nain
propisan ZR
39.) ako ne sazove osnivaku sjednicu ERV
40.) ako ERV ne osigura uvjete za rad na nain propisan ZR
41.) ako najmanje 1 u kalendarskoj godini ne obavijesti ERV i s njim
se ne savjetuje o rezultatima poslovanja, ili u svezi s tim ne
dostavi pravodobno izvjee s odgovarajuom
dokumentacijom
42.) ako izborni, odn ERV ako odbor nije osnovan, pravodobno ne
obavijesti o posebnim sluajevima koji u bitnome utjeu na
interese radnika ili mu ne predoi odg. dokumentaciju ili se s
njime o tome ne savjetuje,
43.) ako protekom razdoblja od 2 godine od dana osnivake
sjednice ERV, ne dostavi podatke o promjenama broja radnika
u dravama lanicama EU ili kod poslodavaca, podrunica ili
povezanog poslodavca
44.) ako u propisanom roku ne zapone pregovore s
predstavnicima radnika o ureenju naina sudjelovanja
radnika u odluivanju u ED i odluivanju u EZ ili ako
predstavnike radnika ne upozna s propisanim podacima
45.) ako ne osigura uvjete za rad pregovarakog odbora na nain
propisan ZR
sijft
37

46.) ako u propisanom roku ne sazove osnivaku sjednicu vijea
radnika ED i vijea radnika EZ
47.) ako vijeu radnika ED ili vijeu radnika EZ redovito ne dostavlja
izvjea o stanju poslovanja europskog drutva i razvojnim
planovima ili dnevni red sjednica organa koji nadzire voenje
poslova europskog drutva ili dokumentaciju o radu glavne
skuptine osnivaa ED
48.) ako vijee radnika ED ili EZ odn njihov odbor, ako je osnovan,
pravodobno ne obavijesti o posebnim sluajevima koji u
bitnome utjeu na interese radnika ili mu ne predoi
odgovarajuu dokumentaciju ili se na posebnom sastanku s
njime o tome ne savjetuje,
49.) ako ne osigura uvjete za rad vijea radnika EDili EZ odnosno
njihovog odbora na nain propisan ZR
50.) ako pokua ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor nad
utemeljenjem i djelovanjem sindikata ili udruge sindikata vie
razine
51.) ako ne obrauna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu lanarinu
52.) ako u sluaju, kada je to duan uiniti, ne dostavi KU ili
promjenu kolektivnog ugovora nadlenom tijelu
53.) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain
54.) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predvi. ZR
55.) ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u trajku
organiziranom u skladu s ZR, KU i pravilima sindikata stavi u
nepovoljniji poloaj od 2 radnika

Novanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za prekraj
kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne
osobe. Ako je prekraj poinjen u odnosu na maloljetnog radnika,
iznos novane kazne uveava se dvostruko.
Za prekraje, poslodavac pravna osoba odgovara i u sluaju da ne
postoji prekrajna odgovornost odgovorne osobe. Za prekraj
poslodavcu pravnoj osobi moe se izrei novana kazna na mjestu
izvrenja prekraja u iznosu od 10.000,00 kuna, a poslodavcu
fizikoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od
3.000,00 kuna. Pravne osobe smatraju se poslodavcem.

Najtei prekraji poslodavca
Novanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se
za prekraj poslodavac pravna osoba:
1.) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili istu
ne vodi na propisan nain, ili ako na zahtjev inspektora rada ne
dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu
2.) ako u sluaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom
obliku, prije poetka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o
sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak
prijave na obvezno MO i zdra. osiguranje u propisanom roku
3.) ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada koji ne
sadri uglavke propisane ZR ili ga sklopi za poslove za koje ga
ne smije sklopiti
4.) ako o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada
u propisanom roku ne obavijesti tijelo dravne uprave
nadleno za poslove inspekcije rada
5.) ako zaposli osobu mlau od 15 ili osobu s 15 i stariju od 15, a
mlau od 18 koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje,
6.) ako ne postupi po nalogu inspektora rada, kojim se zabranjuje
rad maloljetnog radnika mlaeg od 15 godina ili osobe s 15 ili
starije od 15, a mlae od 18 godina koja pohaa obv. osnovno
obrazovanje
7.) ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti
njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj
8.) ako prije utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposli
maloljetnika na poslovima na kojima moe raditi samo nakon
prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti,
9.) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje
rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu
sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, ili se zabranjuje
sudjelovanje u aktivnostima bez njegovog preth. odobrenja
10.) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajuih poslova
11.) ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i
miljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj maloljetnog
radnika,
12.) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje
rad maloljetnog radnika na odreenim poslovima
13.) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajuih poslova kada je to duan
uiniti na temelju nalaza i miljenja ovlatenoga lijenika
14.) ako obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u
evidenciju ministarstva
15.) ako ustupi radnika bez sklopljenog sporazuma o ustupanju, ili
ako sklopi sporazum o ustupanju radnika koji ne sadri
podatke propisane ZR ili ga sklopi u sluajevima kada ga ne
moe sklopiti
16.) ako uputi radnika korisniku bez ugovora o radu, odnosno
uputnice ili ako uputnica ne sadri podatke propisane ZR
17.) ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme
ugovoreno u trajanju duem od zakonom doputenog,
18.) ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz
primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu nije
mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radi due od
skraenoga radnoga vremena
19.) ako od radnika zahtijeva da radi due od punog odnosno
nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) vei broj sati od
zakonom odreenog najdueg trajanja takvoga rada
20.) ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje due od
trideset 2 sata mjeseno ili due od 180 sati godinje
21.) ako u propisanom roku ne obavijesti inspektora rada o
prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti
22.) ako u roku kojeg odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i
miljenje o utjecaju poslova prekovremenog rada ili rada u
preraspodijeljenom radnom vremenu na zdravlje, radnu
sposobnost i sigurnost radnika
23.) ako maloljetnom radniku naredi prekovremeni rad
24.) ako trudnici, roditelju s djetetom do 3.g starosti ili
samohranom roditelju s djetetom do 6.g starosti ili radniku
koji radi u nepunom radnom vremenu, bez njegovog pisanog
pristanka, naredi prekovremeni rad
25.) ako ne postupi po rjeenju inspektora rada kojim se zabranjuje
prekovremeni rad koji tetno utjee na zdravlje, radnu
sposobnost i sigurnost radnika ili se obavlja protiv. ZR
26.) ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda
radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u
sluaju hitnog prekovremenog rada
27.) ako u sluaju organiziranja procesa rada u smjenama uslijed
kojeg puno ili nepuno radno vrijeme nije rasporeeno jednako
po tjednima, ve se isto utvruje kao prosjeno tjedno radno
vrijeme unutar razdoblja od 4mj, odstupanje od punog radnog
vremena utvrenog iznosi vie od 12h mjese.
28.) ako maloljetnom radniku utvrdi raspored radnog vremena
due od 8 sati dnevno
29.) ako u sluaju kada preraspodjela radnog vremena nije
predviena KU odn sporazumom sklopljenim izmeu RV i
poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog
vremena s propisanim sadrajem, te ako takav plan
preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada
30.) ako je preraspodijeljeno radno vrijeme due od zakonom
utvrenog
sijft
38

31.) ako na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele radnog
vremena, ne priloi popis radnika koji su dali pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom
vremenu
32.) ako maloljetnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom
radnom vremenu koji bi trajao due od 8 sati dnevno
33.) ako trudnici, roditelju s djetetom do 3.G starosti ili
samohranom roditelju s djetetom do 6 g starosti ili radniku koji
radi nepuno radno vrijeme, bez njegovog pisanog pristanka,
naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom
vremenu ili ako takav rad traje dulje od 48h tjedno
34.) ako ne postupi po rjeenju inspektora rada o zabrani ili
ogranienju preraspodijeljenog radnog vremena
35.) ako dnevni raspored radnog vremena radnika koji radi u
vremenu nonog rada, odredi u trajanju duem od 8 sati
36.) ako, trudnici ili maloljetnom radniku naredi noni rad
37.) ako ne osigura da se noni rad maloljetnika obavlja pod
nadzorom punoljetne osobe, ili ako ne postupi po rjeenju
inspektora rada o zabrani nonog rada
38.) ako u sluaju kada je rad organiziran u smjenama koje
ukljuuju i noni rad, ne osigura izmjenu smjena tako da radnik
u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan
39.) ako radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreen
da rad obavlja kao noni radnik i redovito tijekom trajanja rada
nonog radnika, prije zapoinjanja ili tijekom trajanja toga
rada, ne omogui zdravstveni pregled
40.) ako nonom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom
obavljenim prije zapoinjanja toga rada ili redovitim
pregledom tijekom njegovog trajanja, utvreno da zbog
takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog
vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan nonog rada
41.) ako nonom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom
obavljenim prije zapoinjanja toga rada ili redovitim
pregledom tijekom njegovog trajanja, utvreno da zbog
takvog rada ima zdravstvenih problema, a rasporedom radnog
vremena ne moe osigurati obavljanje istih poslova izvan
nonog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje poslova izvan nonog rada za koje je sposoban, a
koji to je vie mogue odgovaraju poslovima na kojima je
radnik prethodno radio
42.) ako nonom radniku koji je u radu izloen osobitoj opasnosti ili
tekom fizikom ili mentalnom naporu, ne utvrdi raspored
radnog vremena tako, da ne radi vie od 8h u razdoblju od 24h
u kojem radi nou
43.) ako radniku ne omogui koritenje GO u najkraem trajanju ,
44.) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na GO,
odn o isplati naknade umjesto koritenja GO,
45.) ako radniku ne omogui koritenje razmjernog dijela GO ,
46.) ako radniku ne isplati naknadu plae za vrijeme godinjeg
odmora u visini i na nain odreen ZR,
47.) ako zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o
radu ili joj protivno odredbama ZR, ponudi sklapanje
izmijenjenog ugovora o radu ,
48.) ako za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, rada s punog radnog vremena,
rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege
djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta
ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta
s teim smetnjama u razvoju, odn u roku od 15 dana od dana
prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, otkae
ugovor o radu trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od
spomenutih prava,
49.) ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkae
radniku koji je privremeno sprijeen za rad zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolesti
50.) ako radniku u propisanom roku ne dostavi obraun iz kojeg je
vidljivo kako je utvren iznos plae, naknade plae ili
otpremnine ili ako isti nema propisani sadraj
51.) ako radniku ne dostavi obraun dugovane, a neisplaene
plae, naknade plae ili otpremnine ili ako isti nema propisani
sadraj
52.) ako otkaz ne obrazloi ili ako ga ne dostavi radniku
53.) ako radniku na njegov zahtjev, u propisanom roku ne izda
potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa
54.) ako nakon prestanka radnog odnosa, radniku ne vrati u
propisanom roku sve njegove isprave i primjerak odjave s
obveznoga MO i zdravstvenog osig ili mu ne izda potvrdu o
vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa
55.) ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i
trajanju radnog odnosa, naznai neto to bi radniku otealo
sklapanje novog ugovora o radu,
56.) ako u sluaju prenoenja ugovora o radu na novog
poslodavca, potpuno i istinito pisano ne izvijesti novog
poslodavca o pravima radnika iji se ugovori o radu prenose
57.) ako o prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske
djelatnosti ili dijela gosp. djelatnosti na novog poslodavca,
pravodobno, prije dana prijenosa, pisano i potpuno ne
obavijesti RV ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaeni
58.) ako onemogui ili pokua onemoguiti inspektora rada u
provoenju inspekcijskog nadzora
59.) ako radniku ne vrati radnu knjiicu kada je to duan uiniti
60.) ako radniku ne vrati radnu knjiicu u propisanom roku

Novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekraj
kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne
osobe. Ako je prekraj poinjen u odnosu na maloljetnog radnika,
iznos novane kazne uveava se dvostruko.
Za prekraj, poslodavcu pravnoj osobi moe se izrei novana
kazna na mjestu izvrenja prekraja u iznosu od 20.000,00 kuna, a
poslodavcu fizikoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu
od 6.000,00 kuna.

Prekraji sindikata i udruga sindikata vie razine
Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj sindikat ili udruga sindikata vie razine:
1.) ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne
prijavi promjenu statuta, osoba ovlatenih za zastupanje,
te prestanak djelovanja udruge
2.) ako u sluaju, kada je to duan uiniti, ne dostavi
kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora
ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji, odn
uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada
3.) ako ne najavi trajk
4.) ako zapone trajk prije provoenja postupka mirenja,
predvienog ZR, odn prije provoenja 2 postupka
mirnoga rjeavanja spora o kojem su se stranke
sporazumjele
5.) ako u pismu kojim se trajk najavljuje, ne naznai razloge
za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka
6.) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja

Prekraji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca vie
razine
Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine:
sijft
39

1. ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne
prijavi promjenu statuta, osoba ovlatenih za zastupanje,
te prestanak djelovanja udruge
2. ako u sluaju kada je to duna uiniti, ne dostavi KU ili
promjenu KZ ministarstvu ili uredu dr uprave u up., odn
uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada
3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisan nain
4. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja
5. ako organizira ili poduzme iskljuenje s rada koje nije
odgovor na ve zapoeti trajk
6. ako iskljuenje radnika s rada zapone prije roka
7. ako iskljui s rada radnike u broju veem od doputenog
8. ako iskljui radnike s rada protivno odredbamaZR
9. ako za vrijeme iskljuenja s rada onemogui radnicima
obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati

ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

I. OPE ODREDBE
Svrha zakona
Osigurava se zatita i promicanje jednakosti kao najvie
vrednote ustavnog poretka RH, stvaraju se pretpostavke za
ostvarivanje jednakih mogunosti i ureuje zatita od
diskriminacije na osnovi rase ili etnike pripadnosti ili boje
koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, lanstva
u sindikatu, obrazovanja, .., rodnog identiteta, izraavanja ili
spolne orijentacije.
Diskriminacijom smatra se stavljanje u nepovoljniji poloaj bilo
koje osobe po gore navedenoj osnovi kao i osobe povezane s
njom rodbinskim ili drugim vezama.
Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u
nepovoljniji poloaj na temelju pogrene predodbe o
postojanju osnove za diskriminaciju.

II. OBLICI DISKRIMINACIJE

Izravna i neizravna diskriminacija
Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od
navedenih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili
bi mogla biti stavljena u nepovoljniji poloaj od druge osobe u
usporedivoj situaciji.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna
odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u
nepovoljniji poloaj, u odnosu na druge osobe u usporedivoj
situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu
objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo
postizanje su primjerena i nuna.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje
Uznemiravanje je svako neeljeno ponaanje uzrokovano
nekim od osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja
povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah,
neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziko
neeljeno ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno
predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah,
neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

Poticanje na diskriminaciju i proputanje razumne prilagodbe
Poticanje na diskriminaciju, ako je poinjeno s namjerom, smatrat
e se diskriminacijom.
Diskriminacijom smatrat e se i propust da se osobama s
invaliditetom, sukladno njihovim specifinim potrebama, omogui:
koritenje javno dostupnih resursa,
sudjelovanje u javnom i drutvenom ivotu,
pristup radnom mjestu i odgovarajui uvjeti rada,
prilagodbom infrastrukture i prostora, koritenjem opreme i na 2
nain koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to duan
omoguiti.

Segregacija
Diskriminacijom smatra se i segregacija. Ona predstavlja prisilno i
sustavno razdvajanje osoba po nekoj od osnova.

Tei oblici diskriminacije
Teim oblikom diskriminacije smatrat e se diskriminacija poinjena
prema odreenoj osobi po vie osnova (viestruka diskriminacija),
diskriminacija poinjena vie puta (ponovljena diskriminacija), koja
je poinjena kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija) ili koja
posljedicama posebno teko pogaa rtvu diskriminacije.
Sud e voditi rauna o okolnostima pri utvrivanju visine naknade
neimovinske tete te pri odmjeravanju kazne za utvrene
prekraje.

Zatita od viktimizacije
Nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji poloaj zbog toga jer je u
dobroj vjeri prijavio diskriminaciju, nazoio diskriminaciji, odbio
nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji nain
sudjelovao u postupku voenom povodom diskriminacije.

Podruje primjene
Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih dravnih tijela, tijela
jedinica lokalne i podrune (reg) samouprave, pravne osobe s
javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizikih osoba,
osobito u podrujima:
1. rada i radnih uvjeta; mogunosti obavljanja samostalne ili
nesamostalne djelatnosti, ukljuujui kriterije za odabir i
uvjete pri zapoljavanju te napredovanju; pristup svim
vrstama profesionalnog usmjeravanja, strunog
osposobljavanja i usavravanja te prekvalifikacije,
2. obrazovanja, znanosti i porta,
3. socijalne sigurnosti, ukljuujui i podruje socijalne skrbi,
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za
sluaj nezaposlenosti,
4. zdravstvene zatite
5. pravosua i uprave,
6. stanovanja,
7. javnog informiranja i medija,
8. pristupa dobrima i uslugama te pruanju istih,
9. lanstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama
civilnoga drutva, politikim strankama ili bilo kojim
drugim organizacijama,
10. sudjelovanja u kulturnom i umjetnikom stvaralatvu.

III. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Zabrana diskriminacije i iznimke od zabrane diskriminacije
Diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena.
Iznimno ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji
poloaj u sljedeim sluajevima:
1.) kada je takvo postupanje odreeno zakonom u cilju ouvanja
zdravlja i prevencije kaznenih i prekrajnih djela te kada su
upotrijebljena sredstva primjerena i nuna cilju koji se eli
postii,
sijft
40

2.) pozitivne akcije, odn kada je takvo postupanje temeljeno na
odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili
odluka u cilju poboljanja poloaja etnikih, vjerskih, jezinih ili
drugih manjina ili drugih skupina diskriminiranih graana
3.) pogodovanja trudnicama, djeci, mladei, starijim osobama,
osobama s pravnom obvezom uzdravanja koje redovito
ispunjavaju obvezu uzdravanja i osobama s invaliditetom u
cilju njihove zatite kada je takvo postupanje temeljeno na
odredbama zakona, podzakonskog akta, programa i mjera,
4.) u odnosu na odreeni posao kada je priroda posla takva ili se
posao obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s
nekim od osnova predstavljaju stvarni i odluujui uvjet
obavljanja posla pod uvjetom da je svrha koja se time eli
postii opravdana i uvjet odmjeren,
5.) pri zasnivanju radnog odnosa, ukljuenja u lanstvo te u
djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i
vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u RH,
te druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu s
Ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina,
uvjerenja ili ciljevi,
6.) na temelju dobi i spola pri ugovaranju premija, osiguranina i
drugih uvjeta u osiguranju u skladu s relevantnim i tonim
statistikim podacima i pravilima aktuarske matematike, pri
emu trokovi vezani uz trudnou i majinstvo ne mogu
opravdati razlike,
7.) odreivanja najnie dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili
stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili
kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih uz radni
odnos kada je to predvieno posebnim propisima,
8.) odreivanja prikladne i primjerene najvie dobi kao razlog za
prestanak radnog odnosa te propisivanje dobi kao uvjeta za
stjecanje prava na mirovinu,
9.) na temelju dravljanstva prema posebnim propisima,
10.) stavljanje u nepovoljniji poloaj pri ureivanju prava i obveze iz
obiteljskog odnosa kada je to odreeno zakonom, a osobito u
cilju zatite prava i interesa djece, to mora biti opravdano
legitimnom svrhom, zatitom javnog morala, kao i
pogodovanju braka u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.
Sve iznimke trebaju se tumaiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su
odreene.

Obveza prijavljivanja i davanja podataka
Tijela i osobe duni su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju
pukom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima, uz
pristanak osobe za koju postoji sumnja da je rtva diskriminacije.
Duni su u roku od 15 dana dati sve podatke i traene dokumente
vezane uz diskriminaciju na zahtjev pukog pravobranitelja ili
posebnih pravobranitelja.

Pravo na naknadu tete
rtva diskriminacije ima pravo na naknadu tete prema propisima
koji ureuju obvezne odnose.

IV. INSTITUCIONALNI OKVIR
Sredinje tijelo nadleno za suzbijanje diskriminacije
Poslove sredinjeg tijela nadlenog za suzbijanje diskriminacije
obavlja puki pravobranitelj.
Puki pravobranitelj u okviru svoga rada:
E zaprima prijave svih fizikih i pravnih osoba,,
E fizikim i pravnim osobama koje su podnijele pritubu zbog
diskriminacije prua potrebne obavijesti o njihovim pravima i
obvezama te mogunostima sudske i druge zatite,
E ako nije zapoet sudski postupak, ispituje pojedinane prijave i
poduzima radnje iz svoje nadlenosti potrebne za otklanjanje
diskriminacije i zatitu prava diskriminirane osobe,
E upozorava javnost na pojave diskriminacije
E uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogunost
sklapanja izvansudske nagodbe,
E podnosi kaznene prijave u vezi sa sluajevima diskriminacije
nadlenom dravnom odvjetnitvu
E prikuplja i analizira statistike podatke o sluajevima
diskriminacije,
E u svom godinjem izvjeu, a po potrebi i izvanrednim
izvjeem Hrvatski sabor izvjeuje o pojavama diskriminacije,
E provodi istraivanja u podruju diskriminacije, daje miljenja i
preporuke te predlae Vladi RH odgovarajua zakonska i
strateka rjeenja.

Posebni pravobranitelji
Pojedine poslove obavljaju posebni pravobranitelji kada je to
utvreno posebnim zakonom.

Voenje evidencija
Sva pravosudna tijela duna su voditi evidencije o
sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju i
osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode te
ih dostavljati ministarstvu nadlenom za poslove
pravosua.
Posebni pravobranitelji duni su voditi evidencije o
sluajevima diskriminacije iz njihove nadlenosti.
Ministarstvo nadleno za poslove pravosua i posebni
pravobranitelji duni su dostaviti evidencije i statistike
podatke o sudskim predmetima vezanim za
diskriminaciju, pukom pravobranitelju do 1. veljae za
prethodnu kalendarsku godinu.
Puki pravobranitelj i posebni pravobranitelji duni su sve
evidencije o sluajevima diskriminacije iz njihove
nadlenosti iskazati po spolu.

Socijalni dijalog i suradnja s organizacijama civilnog drutva
Puki pravobranitelj pri izradi redovitih izvjea, miljenja i
preporuka o pojavama diskriminacije konzultirat e socijalne
partnere i organizacije civilnog drutva koje se bave zatitom i
promicanjem ljudskih prava, organizacije koje se bave zatitom
prava skupina izloenih visokom riziku diskriminacije, crkve i
vjerske organizacije upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u RH na
temelju Zakona o pravnom poloaju vjerskih zajednica te Savjet za
nacionalne manjine.
Socijalni partneri su reprezentativne udruge sindikata i
poslodavaca vie razine.

V. POSTUPAK PRED SUDOM
Zajednike odredbe
Svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeeno neko
pravo moe traiti zatitu toga prava u postupku u kojem se o tom
pravu odluuje kao o glavnom pitanju, a moe traiti i zatitu u
posebnom postupku.
Posebni postupci za zatitu od diskriminacije u podruju rada i
zapoljavanja smatrat e se sporovima iz radnih odnosa.
Sud i druga tijela koja provode postupak duna su radnje u
postupku poduzimati hitno, nastojei da se sve tvrdnje o
diskriminaciji to prije ispitaju.

Posebne tube za zatitu od diskriminacije
sijft
41

Osoba koja tvrdi da je rtva diskriminacije ovlatena je podnijeti
tubu i traiti:
1.) da se utvrdi da je tuenik povrijedio tuiteljevo pravo na
jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili
propustio moe neposredno dovesti do povrede prava na
jednako postupanje (tuba za utvrenje diskriminacije),
2.) da se zabrani poduzimanje radnji kojima se kri ili moe
prekriti tuiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da
se izvre radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine
posljedice (tuba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije),
3.) da se naknadi imovinska i neimovinska teta uzrokovana
povredom zatienih prava (tuba za naknadu tete),
4.) da se presuda kojom je utvrena povreda prava na jednako
postupanje na troak tuenika objavi u medijima.

O zahtjevima odluuje sud primjenjujui odredbe Zakona o
parninom postupku.
Zahtjevi mogu se istaknuti zajedno sa zahtjevima za zatitu drugih
prava o kojima se odluuje u parninom postupku ako su svi
zahtjevi u meusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadlean za njih,
bez obzira na to je li za te zahtjeve propisano rjeavanje u
redovitom ili u posebnom parninom postupku, osim sporova o
smetanju posjeda. U tom sluaju primjenjuju se mjerodavna pravila
za vrstu spora o kojoj je rije.

Zahtjev za objavu presude sud e usvojiti ako utvrdi:
1. da je do povrede prava na jednako postupanje dolo
posredstvom medija, ili
2. da je informacija o postupanju koje kri pravo na
jednako postupanje bila objavljena u medijima, a
objavljivanje presude je potrebno radi potpune
naknade uinjene tete ili zatite od nejednakog
postupanja u buduim sluajevima.

Ako usvoji zahtjev za objavom presude, sud e naloiti da se
presuda objavi u cijelosti. Iznimno, sud moe odrediti da se
presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta presude uklone
odreeni osobni podaci ako je to potrebno radi zatite privatnosti
stranaka i drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pruene
pravne zatite.
Presuda kojom se nalae objava u medijima obvezuje nakladnika
medija u kojem treba objaviti presudu, bez obzira na to je li bio
stranka u postupku.

Nadlenost
Za sporove po tubi u 1je stvarno nadlean opinski sud.
Nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem
podruju tuitelj ima prebivalite, odn boravite te sud mjesta gdje
se dogodila teta ili je poinjena radnja diskriminacije.

Privremene mjere
w Prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva
sud moe, na prijedlog stranke, odrediti privremene
mjere.
w Na privremene mjere se primjenjuju odredbe Ovrnog
zakona. Iznimno, pretpostavke za odreivanje
privremenih mjera jesu:
a. da je podnositelj zahtjeva uinio vjerojatnim da
je povrijeeno njegovo pravo na jednako
postupanje te
b. da je odreivanje mjere potrebno radi
otklanjanja opasnosti od nenadoknadive tete,
osobito teke povrede prava na jednako
postupanje, ili sprjeavanja nasilja.

Teret dokazivanja
Ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeeno
njezino pravo na jednako postupanje duna je uiniti vjerojatnim da
je dolo do diskriminacije. U tom sluaju teret dokazivanja da nije
bilo diskriminacije lei na protivnoj stranci.
Odredba ne primjenjuje se u prekrajnom i kaznenom postupku.

Sudjelovanje treih
U parnicu povodom tube moe se kao umjea na strani
tuitelja diskriminacije pridruiti tijelo, organizacija,
ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje
djelatnosti bavi zatitom prava na jednako postupanje u
odnosu na skupine o ijim se pravima odluuje u
postupku. O sudjelovanju umjeaa odluuje sud
primjenjujui na odgovarajui nain odredbe ZPP.
Sud e dopustiti sudjelovanje umjeaa samo uz pristanak
tuitelja.
Umjea moe poduzimati radnje u postupku i ima u
postupku sva prava koja pripadaju umjeau.

Rok za ispunjenje inidbe, ovrnost
U povodu zahtjeva sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu ili
odrediti krai rok za ispunjenje inidbe koje su naloene tueniku.

Izvanredni pravni lijekovi
Revizija je uvijek doputena.

Udruna tuba za zatitu od diskriminacije
w Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su
osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za
zatitu kolektivnih interesa odreene skupine ili se u sklopu
svoje djelatnosti bave zatitom prava na jednako postupanje
mogu podnijeti tubu protiv osobe koja je povrijedila pravo na
jednako postupanje, ako uine vjerojatnim da je postupanjem
tuenika povrijeeno pravo na jednako postupanje veeg
broja osoba koje preteno pripadaju skupini ija prava tuitelj
titi.

U tubi mogu se istaknuti zahtjevi da se:
a. utvrdi da je postupanje tuenika povrijedilo pravo na
jednako postupanje u odnosu na lanove skupine,
b. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se kri ili moe
prekriti pravo na jednako postupanje, odnosno da se
izvre radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine
posljedice u odnosu na lanove skupine,
c. da se presuda kojom je utvrena povreda prava na
jednako postupanje na troak tuenika objavi u medijima.
O tubi u 1 odluuje S ope mjesno nadlean za tuenika, ili S
mjesta na kojem je poinjena radnja diskriminacije ili S u Zg.

VI. PREKRAJNE ODREDBE
Tko s ciljem prouzroenja straha drugome ili stvaranja
neprijateljskog, poniavajueg ili uvredljivog okruenja na temelju
razlike u rasi, etnikoj pripadnosti, boji koe, spolu, jeziku, vjeri,
politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom
podrijetlu, imovnom stanju, lanstvu u sindikatu, drutvenom
poloaju, branom ili obiteljskom statusu... povrijedi njegovo
dostojanstvo, kaznit e se za prekraj novanom kaznom od
5.000,00 - 30.000,00 kuna.
Tom Kaznom kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u
pravnoj osobi, dravnom tijelu, pravnoj osobi s javnim
ovlastima i jedinici lokalne i podrune (reg) samouprave.
sijft
42

Za prekraj koji uini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu
samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnou koju
obavlja, kaznit e se $ od 10.000,00-200.000,00 kn.

Tko s ciljem prouzroenja straha drugome ili stvaranja
neprijateljskog, poniavajueg ili uvredljivog okruenja radnjama
spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit e se za
prekraj novanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna.
Tom Kaznom kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u pravnoj
osobi, dravnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici
lokalne i podrune (reg) samouprave.
Za taj prekraj obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu
djelatnost kaznit e se novanom kaznom od 10.000,00 do
250.000,00 kuna. Pravna osoba kaznit e se novanom kaznom od
30.000,00 do 350.000,00 kuna.

Odgovorna osoba u dravnom tijelu i jedinici lokalne i podrune
(reg) samouprave koja na zahtjev pukog pravobranitelja ili
posebnog pravobranitelja, u roku od 30 dana od dana zaprimanja
zahtjeva ne podnese oitovanja, podatke i dokumente vezane uz
diskriminaciju i ne omogui uvid u njih kaznit e se za prekraj
novanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.
Tom Kaznom kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u
dravnom tijelu i jedinici lokalne i podrune (reg) samouprave koja
na zahtjev pukog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja u
roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne omogui uvid u
spis.

Tko s namjerom dovede u nepovoljniji poloaj osobu koja je u
dobroj vjeri prijavila diskriminaciju ili na bilo koji nain sudjelovala u
postupku zbog diskriminacije, kaznit e se za prekraj novanom
kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 kuna.
Tom Kaznom kaznit e se za prekraj tko s namjerom dovede u
nepovoljniji poloaj osobu koja je nazoila diskriminaciji ili koja je
odbila nalog za diskriminatornim postupanjem.
Kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u pravnoj osobi,
dravnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.

Za prekraje propisane ovim Zakonom, pored ovlatenih tuitelja
propisanih, optuni prijedlog moe podnijeti puki pravobranitelj i
posebni pravobranitelj.

ZAKON O POSREDOVANJU PRI ZAPOLJAVANJU I PRAVIMA ZA
VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

I. OPE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuje:
posredovanje pri zapoljavanju,
profesionalno usmjeravanje,
obrazovanje u cilju poveanja zapoljavanja radne snage,
osiguranje za sluaj nezaposlenosti,
aktivno djelovanje na tritu rada u cilju poticanja prostorne i
profesionalne pokretljivosti radne snage, te novog
zapoljavanja i samozapoljavanja,
izvori sredstava za djelatnosti HZZ
te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda.

Ove djelatnosti mogu obavljati i pravne osobe kao trgovaka
drutva, a fizike osobe kao samostalnu djelatnost.

Pravne i fizike osobe uz obavljanje ovih djelatnosti mogu obavljati
jo samo djelatnosti istraivanja trita i ispitivanja javnog mnijenja.
Iznimno srednjokolske ustanove mogu obavljati samo poslove
posredovanja za povremeni rad redovitih uenika u zemlji.
Pravne i fizike osobe obavljaju djelatnosti posredovanja pri
zapoljavanju za traitelje zaposlenja bez naknade te djeluju
nepristrano u odnosu na traitelje zaposlenja i poslodavce. Dune
su podatke iz evidencije koju vode dostaviti ministarstvu
nadlenom za rad. Ovo se ne odnosi na posredovanje pri
zapoljavanju pomoraca koje je ureeno posebnim propisima.

Kada pravne i fizike osobe obavljaju djelatnosti posredovanja pri
zapoljavanju u inozemstvu, dune su ih obavljati u suradnji s
nadlenim tijelima pojedinih zemalja. Dune su izvijestiti osobe za
koje posreduju o uvjetima ivota i rada, pravima i obvezama po
osnovi rada i drugim bitnim elementima zakonitosti rada i radnim
uvjetima. Takoer snose odgovornost prema osobama za koje su
posredovale u inozemstvu za zakonitost njihovog zapoljavanja i
rada sukladno zakonodavstvu zemlje u koju posreduju, te snose
trokove prijevremenog povratka osobe za koju su posredovali
ukoliko je isti uzrokovan nezakonitim zapoljavanjem ili radom, a
odgovaraju i za eventualnu tetu koju bi osoba mogla pretrpjeti
zbog pogrenih informacija o bitnim elementima uvjeta ivota i
rada.
Zatim dune su pruiti osobama za koje su posredovale u
inozemstvu svu potrebnu pomo u ostvarivanju njihovih prava po
osnovi rada nakon povratka s rada u inozemstvu.

Pravne i fizike osobe i srednjokolske ustanove mogu obavljati
djelatnosti u svezi sa zapoljavanjem pod uvjetom da:
1) prije upisa u odgovarajui registar imaju dozvolu ministarstva
rada,
2) ispunjavaju kadrovske, organizacijske, prostorne, tehnike i
ostale propisane uvjete za obavljanje tih djelatnosti.

MINISTAR NADLEAN ZA RAD e pravilnikom propisati posebne
uvjete i nain obavljanja djelatnosti.

Za sluaj nezaposlenosti obvezno su osigurani svi radnici u radnom
odnosu. Osiguranje za njih provodi se na naelu solidarnosti.

Nezaposlene osobe, na temelju osiguranja, ostvaruju prava na:
1) novanu naknadu,
2) mirovinsko osiguranje,
3) novanu pomo i naknadu trokova za vrijeme obrazovanja,
4) jednokratnu novanu pomo i naknadu putnih i selidbenih
trokova.
Dravljani drava lanica Europskoga ekonomskog prostora u
pravima i dunostima = s hrvatskim dravljanima.

II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH
TRAITELJA ZAPOSLENJA
Evidenciju nezaposlenih osoba vodi Zavod na osnovi prijave
nezaposlene osobe.

Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomino
sposobna za rad, u dobi 15 - 65 g koja nije u radnom odnosu,
aktivno trai posao i raspoloiva je za rad te ako:
1) ne ostvari mjeseni primitak od pruanja usluga ili ne ostvari
mjeseni primitak, odn dohodak od druge samostalne djelatnosti, a
koji je vei od najnie mjesene osnovice na koju se obraunavaju
doprinosi za obvezna osiguranja,
2) nema registrirano trgovako drutvo ili drugu pravnu osobu, odn
nema vie od 25% udjela u trgovakom drutvu ili drugoj pravnoj
osobi,
3) nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost
poljoprivrede i umarstva,
sijft
43

4) nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o MO,
5) nije zaposlena prema posebnim propisima,
6) nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo
na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za
rad,
7) ne ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu
mirovinu,
8) nije redoviti uenik ili student.

Smatra se da nezaposlena osoba aktivno trai posao ako:
- se redovito mjeseno javlja Zavodu,
- provodi aktivnosti radi utvrivanja profesionalnog plana traenja
posla,
se pridrava profesionalnog plana,
podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i
natjeaje.

Smatra se da je nezaposlena osoba raspoloiva za rad ako se
odaziva na svaki poziv HZZ radi pripreme za zapoljavanje i
zaposlenja.

Nezaposlena osoba prijavljuje se i evidentira u HZZ prema mjestu
prebivalita, odn uobiajenog boravita.
HZZ-u se, radi promjene zaposlenja, odn radi posredovanja, bez
obveze redovitog javljanja, mogu prijaviti i ostali traitelji
zaposlenja koji se ne smatraju nezaposlenim osobama.

Zavodu se moe prijaviti azilant, stranac pod privremenom
zatitom u RH koji je u pravima i dunostima izjednaen s hrvatskim
dravljaninom.
Oni se prijavljuju i evidentirju prema mjestu boravka, odn adresi
stanovanja. Prestaju se voditi u evidenciji Zavoda po prestanku
supsidijarne, odnosno privremene zatite.

Zavodu se, radi ostvarivanja prava na novanu naknadu, moe
prijaviti nezaposlena osoba stranac kojem je prestao radni odnos u
RH bez njegove krivnje ili uz pristanak ako ima odobren privremeni
boravak u RH. Prijavljuje se prema mjestu odobrenoga
privremenog boravka. Po iskoritenosti novane naknade, odn po
isteku privremenog boravka prestaje se voditi u evidenciji Zavoda.

Podatke o nezaposlenim osobama i ostalim traiteljima zaposlenja
vodi HZZ na propisanim obrascima i u elektronikom obliku.

Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji, ako ta
osoba: (podvueno je kad nezaposlenoj osobi prestaje pravo na
novanu naknadu)
1) zasnuje radni odnos, moe se javiti u zavod ponovno kad ostane
bez posla
2) ostvari mjeseni primitak od pruanja usluga prema ili ostvari
mjeseni primitak, odn dohodak od druge samostalne djelatnosti, a
koji je vei od najnie mjesene osnovice na koju se obraunavaju
doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim
propisima,/istekne razdoblje u kojem je imala pravo na novanu
naknadu.-->moe se ponovno javiti na zavod nakon onoliko mjeseci
koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog
primitka, odn dohotka s najniom mjesenom osnovicom na koju
se obraunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim
propisima, takoer se moe javiti u zavod ponovno nakon 6
mjeseci
3) obavlja posao bez potvrde, ugovora, odn rjeenja na temelju
kojeg radi, -moe se nakon 3 mjeseca ponovno javit na zavod.
4) registrira trgovako drutvo ili drugu pravnu osobu, odnosno
stekne vie od 25% udjela u trgovakom drutvu ili drugoj pravnoj
osobi, -moe se javiti ponovno u zavod nakon 6 mjeseci, ili kad
prestane ta okolnost
5) registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i
umarstva,-kad prestane okolnost moe se ponovno javiti u HZZ
6) postane poljoprivredni osiguranik po propisima o MO, -kad
prestane ta okolnost moe se ponovno javiti u zavod
7) zaposli se prema posebnim propisima,- kad prestane ta okolnost
moe se ponovno javiti u zavod
8) ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu
mirovinu, odn ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku
mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad,
9) ima utvrenu opu nesposobnost za rad,
10) obavlja volonterski rad prema propisima o radu,- kad prestane
ta okolnost moe se ponovno javiti u zavod
11) ostvari prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbniku
potedu od rada po posebnom propisu,- kad prestane ta okolnost
moe se ponovno javiti u zavod
12) postane redoviti uenik ili student,- kad prestane ta okolnost
moe se ponovno javiti u zavod
13) nastupi na dragovoljno sluenje vojnog roka,- kad prestane ta
okolnost moe se ponovno javiti u zavod
14) bude pritvorena,- kad prestane ta okolnost moe se ponovno
javiti u zavod
15) nastupi na izdravanje kazne zatvora,due od 3mj
16) navri 65 godina ivota, ili kad prestane ta okolnost moe se
ponovno javiti u zavod
17) bude ukljuena u program obrazovanja od strane HZZ do isteka
toga programa, -moe se ponovno javiti u HZZ nakon isteka tog
programa obrazovanja s tim da se vrijeme provedeno u program
obrazovanja smatra vremenom provedenim u evidenciji HZZ u
status nezaposlene osobe.
18) odbije se ukljuiti u obrazovanje ili bez opravdanog razloga
prekine, odn ne zavri obrazovanje koje je sukladno njezinim
procijenjenim psihofizikim mogunostima organizirao i trokove
snosi HZZ u cilju poveanja njezine mogunosti zapoljavanja,-
moe se ponovno javiti u zavod nakon 6 mjeseci
19) se ne javi HZZ u 2 uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o
opravdanim razlozima nejavljanja,
20) ne ispunjava uvjete o aktivnom traenju posla i raspoloivosti
za rad.-moe se ponovno javiti u HZZnakon 6 mj
21) se odjavi s evidencije.-kasnije se moe ponovno prijaviT.
+ ostvari naknadu prema posebnim propisima u iznosu viem od
utvrene novane naknade

Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji (prestaje
pravo na naknadu) ako ta osoba ne prihvati ponuena zaposlenja u
okviru steene strune spreme i radnog iskustva do utvrivanja
profesionalnog plana, a nakon toga ponuena zaposlenja iz
utvrenoga profesionalnog plana ili ako svojim postupanjem
uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca:
1) u mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita,
2) izvan mjesta prebivalita ili boravita udaljenom do 50 km ako
poslodavac snosi trokove putovanja sredstvima javnog prijevoza
ili organizira prijevoz na posao i s posla,
3) izvan mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita bez obzira na
udaljenost pod uvjetom da je osiguran odgovarajui smjetaj, osim
ako odbije zaposlenje iz razloga to poslodavac redovito ne
ispunjava obveze prema radnicima.

Ovo se ne odnosi na trudnicu, jednog od roditelja s djetetom do
8g., jednog od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju prema
posebnom propisu ako je drugi roditelj zaposlen, jednog od
roditelja s 3 i vie malodobne djece ako je drugi roditelj zaposlen,
roditelja koji samostalno skrbi o djetetu do 15 godine ivota, osim
sijft
44

ako dade pisanu izjavu da prihvaa posao.
Iznimno Zavod e nezaposlenu osobu koja se vodi u evidenciji
Zavoda due od 12 mj, prestati voditi kao nezaposlenu ako ta osoba
ne prihvati ponueno zaposlenje koje odgovara njezinim
procijenjenim psihofizikim sposobnostima.

Zavod prestaje voditi ostalog traitelja zaposlenja u evidenciji, ako
se ta osoba:
1) ne javi Zavodu u roku od 6 mjeseci od zadnje prijave,
2) odjavi s evidencije.

III. PRIPREMA ZA ZAPOLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI
ZAPOLJAVANJU
Zavod u suradnji s nezaposlenom osobom utvruje profesionalni
plan nezaposlene osobe radi pripreme za zapoljavanje i traenja
posla u roku od 60 dana od dana prijave nezaposlene osobe HZZ.

1. Priprema za zapoljavanje
Priprema za zapoljavanje ukljuuje:
1) profesionalno usmjeravanje,
2) upoznavanje metoda i tehnika aktivnog traenja posla,
3) obrazovanje za zapoljavanje,
4) profesionalnu rehabilitaciju.

Profesionalno usmjeravanje jest skup razliitih strunih postupaka
kojima se identificiraju mogunosti, interesi i kompetencije
korisnika, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i
zapoljavanju i upravljali vlastitim profesionalnim razvojem.
- Ukljuuje informiranje, savjetovanje i praenje profesionalnog
razvoja osoba. Ove usluge pruaju se nezaposlenim osobama i
ostalim traiteljima zaposlenja, uenicima i studentima.

Metode i tehnike aktivnog traenja posla podrazumijevaju
stjecanje znanja i vjetina potrebnih za poveanje zapoljivost i
unapreenje profesionalnog razvoja pojedinca. Ukljuuju
informiranje i savjetovanje nezaposlene osobe i ostalih traitelja
zaposlenja kako djelotvornije doi do odgovarajueg posla.

Obrazovanje za zapoljavanje obuhvaa aktivnosti pripreme,
odabira, upuivanja kandidata u programe obrazovanja, praenje
njihove uspjenosti, te financiranje i sufinanciranje programa
obrazovanja.
Obrazovni programi namijenjeni su poveanju zapoljivosti i
odnose se na stjecanje kvalifikacija za 1. zanimanje, strunog
osposobljavanja, prekvalifikacije, stjecanje i produbljivanje strunih
znanja i vjetina nezaposlenih osoba radi zapoljavanja i zaposlenih
osoba radi zadravanja zaposlenja.
Osoba moe biti ukljuena u obrazovanje za zapoljavanje ukoliko
je obrazovni program sukladan potrebama trita rada i njezinim
psihofizikim mogunostima.

Profesionalna rehabilitacija omoguuje nezaposlenim osobama s
invaliditetom stjecanje znanja i vjetina potrebnih za zapoljavanje,
odn zadravanje zaposlenja.
- U svrhu pripreme za zapoljavanje nezaposlenih osoba s
invaliditetom HZZ moe osobu uputiti na postupke profesionalne
rehabilitacije:
1) utvrivanje preostalih radnih i opih sposobnosti,
2) profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu mogunosti,
3) radno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i
programe odravanja i usavravanja radno-socijalnih vjetina i
sposobnosti u razdoblju do zapoljavanja,
4) pojedinane i skupne programe unapreenja radno-socijalne
ukljuenosti u zajednicu.

2. Posredovanje pri zapoljavanju

Posredovanje pri zapoljavanju je skup aktivnosti koji obuhvaa
struni odabir, predselekciju i selekciju nezaposlenih osoba i ostalih
traitelja zaposlenja iz evidencije HZZ, a prema utvrenim
potrebama poslodavaca.
- Obuhvaa profesionalni odabir nezaposlenih i drugih osoba ije
strune i druge radne sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama
poslodavaca.
Profesionalnim odabirom smatraju se strune metode i tehnike
koje uzimaju u obzir zahtjeve i uvjete odreenog posla, potrebna
znanja, vjetine, iskustvo i sposobnosti osoba za koje se posreduje,
te njihove osobne uvjete.
Profesionalni odabir moe obuhvatiti i upuivanje nezaposlenih i
drugih osoba na ispitivanje njihovih psihofizikih sposobnosti,
sklonosti i zdravstvenog stanja.

Posredovanje pri zapoljavanju HZZ obavlja bez naknade. Trokove
nastale na temelju posebnih zahtjeva poslodavca i trokove
posredovanja u inozemstvu HZZ-u nadoknauje poslodavac.
- Posredovanje obavlja na osnovi evidencije nezaposlenih i
ostalih traitelja zaposlenja te na osnovi procjene potrebnih
znanja, vjetina i sposobnosti za rad na odreenim poslovima
u neposrednoj suradnji s poslodavcem.
U inozemstvu se obavlja u suradnji s nadlenim tijelima pojedinih
zemalja.
U tom postupku HZZ e izvjeivati radnike o uvjetima ivota i
rada, pravima iz rada i posebnim obvezama te im pruati pomo u
ostvarivanju prava po osnovi rada nakon povratka s rada u
inozemstvu.

Poslodavac moe potrebu za radnikom dostaviti HZZ osobno,
potom, e-mailom ili na drugi nain, te na za to propisanom
obrascu ako je zakonom propisana obveza popunjavanja
slobodnoga radnog mjesta putem javnog natjeaja. Zavod e
potrebu za radnikom objaviti u svojim sredstvima informiranja.

HZZ e u roku od 5 dana od dana primitka potrebe za radnikom
izvijestiti poslodavca o mjerama koje HZZ moe poduzeti ili
poduzima radi traenja potrebnih radnika, ako u evidenciji
nezaposlenih i ostalih traitelja zaposlenja nema osoba koje u
potpunosti zadovoljavaju traenim uvjetima.

IV. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOLJAVANJU

Vlada RH donosi nacionalne akcijske planove zapoljavanja.
Na temelju plana Zavod i druge nadlene pravne osobe provode
mjere za poticanje zapoljavanja, u cilju unapreenja zapoljavanja
razvijanja poduzetnitva, poticanja prilagodljivosti poslodavaca i
radnika uvjetima na tritu rada, kao i poticanju istih uvjeta pri
zapoljavanju ena i mukaraca.
Za praenje provedbe plana Vlada RH osniva povjerenstvo
sastavljeno od socijalnih partnera, nadlenih ministarstava i ostalih
interesnih skupina koje djeluju na tritu rada.
Predsjednik povjerenstva je ministar nadlean za rad, odn u sluaju
njegove sprijeenosti dravni tajnik za rad.

Mjere za poticanje zapoljavanja provode se na temelju programa
koje donosi Zavod, a obuhvaaju osobito:
1) programe za otvaranje novih radnih mjesta,
2) programe prilagodbe radnih mjesta za pojedine skupine
nezaposlenih,
3) p. zapoljavanja posebno osjetljivih skupina nezaposlenih osoba
sijft
45

kojima prijeti socijalna iskljuenost,
4) programe samozapoljavanja nezaposlenih osoba,
5) programe pripreme radnika kod poslodavaca koji prelaze na
nove proizvodne programe ili na nove tehnologije,
6) programe prostorne i profesionalne pokretljivosti,
7) programe humanitarnih, ekolokih, komunalnih, infrastrukturnih
sadraja, ouvanja kulturnih i povijesnih spomenika i drugih
djelatnosti ako neposredno zapoljavaju nezaposlene osobe,
8) programe izrade studija, istraivakih i drugih projekata vezanih
za trite rada,
9) programe obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebe trita
rada.

V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

1. Novana naknada

Pravo na novanu naknadu stjee nezaposlena osoba koja u
trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u
posljednja 24 mjeseca.
Kao vrijeme provedeno na radu, smatra se vrijeme obveznog
osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog
odnosa u RH i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odn
rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbnikom dopustu
nakon prestanka radnog odnosa, odnosno slube, ako je za to
vrijeme primao naknadu plae prema propisima o zdr. osiguranju.

Pravo na novanu naknadu stjee nezaposlena osoba ako se prijavi
HZZ i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog
odnosa, prestanka bolovanja, odn rodiljnog, roditeljskog, posvojit.
ili skrbnikog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.
Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za
prijavu, moe se prijaviti i podnijeti zahtjev Zavodu u roku od 8
dana od dana prestanka razloga koji je prouzroio proputanje
roka, a najkasnije 60 dana od proputanja roka.

Pravo na novanu naknadu NEMA nezaposlena osoba kojoj je radni
odnos prestao:
1) zbog toga to je otkazala radni odnos, osim u sluaju
izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponaanjem
poslodavca,
2) pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,
3) zbog toga to nije zadovoljila na probnom radu ili nije
zadovoljila tijekom pripravnikog, odn vjebenikog staa, odn nije
u propisanom roku poloila struni ispit,
4) zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponaanjem radnika), kao i zbog teke povrede radne
obveze (izvanredni otkaz), odnosno slubene dunosti,
5) zbog izdravanja kazne zatvora due od 3 mjeseca.

Pravo na novanu naknadu ne stjee nezaposlena osoba kojoj bi to
pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odn slube, ako je taj
radni odnos trajao krae od 3mj, a prethodni radni odnos odn
sluba prestao njezinom krivnjom ili uz pristanak.

Nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos pisanim
sporazumom, iznimno pripada pravo na novanu naknadu, ako je
radni odnos prestao zbog:
1) premjetaja branog druga, odn izvanbranog druga u drugo
mjesto prebivalita u skladu s posebnim propisima,
2) promjene mjesta prebivalita iz zdrav. razloga, a na temelju
miljenja zdravstvene ustanove koju odreuje ministar zdravstva.

Osnovicu za utvrivanje visine novane naknade ini prosjek
obraunate plae, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja
ostvaren u tromjesenom razdoblju koje je prethodilo prestanku
radnog odnosa, odn slube.
U osnovicu ne ulaze naknade plae ostvarene po posebnim
propisima.
Ako se osnovica za utvrivanje novane naknade ne moe utvrditi,
nezaposlenoj osobi se utvruje osnovica u visini minimalne plae,
umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrene posebnim
propisom, ovisno o postotku vremena provedenom na radu.

Najvii iznos novane naknade za prvih 90 dana koritenja ne moe
biti vii od 70%, a za preostalo vrijeme koritenja ne moe biti vii od
50% iznosa prosjene plae isplaene u gospodarstvu RH u prethodnoj
god prema posljednjem slubeno objavljenom podatku.
Osobama kojima je novana naknada utvrena sve do zaposlenja,
odn ako nastupe okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novanu
naknadu najvii iznos novane naknade nakon 12 mj koritenja ne
moe biti vii od 40% iznosa prosjene plae isplaene u gospodarstvu
RH u prethodnoj godini prema posljednjem slubeno objavljenom
podatku.

Najvii iznos novane naknade za prvih 90 dana koritenja ne moe
biti vii od iznosa minimalne plae, umanjene za doprinose za
obvezna osiguranja utvrene posebnim propisom, a za preostalo
vrijeme koritenja ne moe biti vii od 80% iznosa minimalne plae,
umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrene posebnim
propisom.
Osobama kojima je novana naknada utvrena sve do zaposlenja,
odn ako nastupe okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novanu
naknadu najvii iznos novane naknade nakon 12 mjeseci koritenja
ne moe biti vii od 60% iznosa minimalne plae, umanjene za
doprinose za obvezna osiguranja utvrene posebnim propisom.

Novana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od:
90 dana ako je provela na radu od 9 mj-2 god,
120 dana ako je provela na radu vie od 2 god,
150 dana ako je provela na radu vie od 3 god,
180 dana ako je provela na radu vie od 4 god,
210 dana ako je provela na radu vie od 5 god,
240 dana ako je provela na radu vie od 6 god,
270 dana ako je provela na radu vie od 7 god
300 dana ako je provela na radu vie od 8 god,
330 dana ako je provela na radu vie od 9 god,
360 dana ako je provela na radu vie od 10 g.,
390 dana ako je provela na radu vie od 15 g.,
420 dana ako je provela na radu vie od 20 g.,
450 dana ako je provela na radu vie od 25 g

Nezaposlena osoba koja je provela na radu vie od 32 god ima
pravo na novanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odn
do nastupa okolnosti kad im prestane pravo na naknadu.
Za utvrivanje trajanja prava na novanu naknadu u vrijeme
provedeno na radu uraunava se vrijeme obveznog osiguranja
po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH
i vrijeme koje je radnik
proveo na bolovanju, odn rodiljnom, roditeljskom,
posvojiteljskom ili skrbnikom dopustu nakon prestanka
radnog odnosa/ slube, ako je za to vrijeme primao naknadu
plae prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novanu naknadu moe se,
na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o
utvrenom trajanju prava na naknadu radi zapoljavanja,
sijft
46

samozapoljavanja i volontiranja prema propisima o radu. Moe
ponovno stei pravona novanu naknadu ako ima najmanje 9
mjeseci rada u poslijednja 24 mjeseca.
Iznimno nezaposlenoj osobi moe se, na njezin zahtjev, isplatiti
naknada u jednokratnom iznosu za razdoblje koje ne moe biti
due od 2 g od dana kada je podnesen zahtjev za isplatu novane
naknade u jednokratnom iznosu.
Nezaposlena osoba, kojoj je jednokratno isplaena novana
naknada, ne moe se prijaviti HZZ prije isteka vremena za koje je
primila jednokratnu isplatu.

Za utvrivanje trajanja prava na novanu naknadu uraunava se u
vrijeme provedeno na radu vrijeme obveznog osiguranja po
propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i
vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odn rodiljnom,
roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbnikom dopustu nakon
prestanka radnog odnosa, odnosno slube, ako je za to vrijeme
primao naknadu plae prema propisima o zdravstvenom osiguranju
ostvarenog nakon isteka vremena za koje je nezaposlena osoba
primila jednokratnu isplatu.

Novana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po
prestanku radnog odnosa, prestanka bolovanja, odn rodiljnog,
roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbnikog dopusta nakon
prestanka radnog odnosa, ako podnese zahtjev za novanu
naknadu HZZ u roku od 30 dana.
Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev u roku od 8, odn 60 dana
novana naknada pripada od dana podnoenja zahtjeva.

Isplaivanje novane naknade obustavlja se korisniku:
1) za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije
dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odn dohotka s najniom
mjesenom osnovicom na koju se obraunavaju doprinosi za
obvezna osiguranja prema posebnom propisu
2) ako se ne javi Zavodu jedanput mjeseno,
3) za vrijeme trajanja obrazovanja na koji ga uputi Zavod,
4) za vrijeme dragovoljnog sluenja vojnog roka,
5) u tijeku izdravanja kazne zatvora do 3 mjeseca,
6) za vrijeme pritvora,
7) za vrijeme volonterskog rada prema propisima o radu,
8) za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku,
posvojiteljsku ili skrbniku potedu od rada.

Korisniku novane naknade nastavlja se isplaivanje novane
naknade za ostatak razdoblja do kojeg je priznato pravo na ovu
naknadu pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana po
prestanku okolnosti koja je dovela do obustave.

Nezaposlena osoba moe ponovno stei pravo na novanu
naknadu ako od trenutka prestanka prava na novanu naknadu ima
9 mjeseci staa u poslijednja 24 mjeseca.
Nezaposlena osoba kojoj je pravo na novanu naknadu prestalo
ponovnim zapoljavanjem prije isteka vremena u kojem je imala
pravo na novanu naknadu, a koja je ponovno ostala
nezaposlena,osim osoba koje nemaju pravo na novanu naknadu,
nastavlja se isplaivanje novane naknade za onoliko vremena
koliko joj je preostalo za primanje i u utvrenoj visini.
Iznimno nezaposlenoj osobi koja se ponovno zaposlila due od 3mj
nastavlja se isplaivanje novane naknade za onoliko vremena
koliko joj je preostalo za primanje te naknade i u visini utvrenoj
prema novoj osnovici, ako je to za nju povoljnije.
Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila novanu naknadu,
kod ponovnog stjecanja toga prava, u vrijeme provedeno na radu,
uraunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije prestanka
posljednjega utvrenog prava na ovu naknadu.

2. Mirovinsko osiguranje
Pravo na MO ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na
novanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina ivota za stjecanje
prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne prvi uvjet mirovinskog
staa za starosnu mirovinu,ali najdulje u trajanju5g.

Zahtjev za MO nezaposlena osoba moe podnijeti u roku od 30
dana od prestanka radnog odnosa.
Pravo na MO nezaposlena osoba gubi nastupanjem okolnosti gdje
joj prestaje pravo na novanu naknadu osim ako istekne razdoblje
za koje je imala pravo na novanu naknadu.

Invalidi rada kojima je priznato pravo na PR osnovi MO ostvaruju
pravo na naknadu plae po propisima o MO.
Razdoblja koja je nezaposlena osoba kao invalid rada provela
koristei se pravom na PR uraunavaju se u vrijeme provedeno na
radu za utvrivanje trajanja prava na novanu naknadu.

3. Novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja

Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje, ima u
tijeku trajanja toga obrazovanja pravo na:
1) novanu pomo u visini neoporezivog iznosa stipendije prema
posebnom propisu,
2) naknadu trokova prijevoza za vrijeme toga obrazovanja u visini
stvarnih trokova prijevoza sredstvima javnog prijevoza,
3) trokove za propisanu zatitnu odjeu, obuu i druga pomagala
u sluaju obrazovanja za deficitarna zanimanja po posebnim
ovlastima i licencijama, te naknadu trokova hranarine izvan mjesta
prebivalita ili boravita.

4. Jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih
trokova

Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogunosti osigurati
zaposlenje u mjestu prebivalita, a koja sama ili posredovanjem
Zavoda nae zaposlenje u drugom mjestu ima pravo na
jednokratnu novanu pomo te na naknadu putnih ili selidbenih
trokova za sebe, branog druga, odn izvanbranog druga i djecu,
od mjesta prebivalita do mjesta zaposlenja.

5. Pravo na novanu naknadu osoba koje su bile zaposlene u
inozemstvu

Hrvatski dravljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje
pravo na novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s
odredbama meunarodnog ugovora.
Hrvatski dravljanin koji je radio u dravi s kojom RH nema
zakljuen ugovor kojim su regulirana prava za sluaj
nezaposlenosti, odn u dravi u kojoj nije bio osiguran za sluaj
nezaposlenosti, moe ostvariti novanu naknadu, ako je doprinos
za zapoljavanje plaao Zavodu za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u
posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu.

VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME
NEZAPOSLENOSTI

Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba ostvaruje u
HZZ. Postupak se pokree na zahtjev nezaposlene osobe.

sijft
47

U postupku rjeavanja o pravima nezaposlenih osoba za vrijeme
nezaposlenosti primjenjuju se odredbe ZOUP.
O albi protiv 1 rjeenja odluuje nadleno tijelo Zavoda odreeno
Statutom Zavoda.alba ne odgaa izvrenje rjeenja.

Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava duna je u roku od 15 dana
prijaviti HZZ svaku okolnost koja utjee na promjenu ili prestanak
prava.

Nezaposlena osoba kojoj je na teret Zavoda izvrena isplata ili je
ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo, duna je vratiti
primljene iznose, odn nadoknaditi uinjene izdatke:
1) ako je na osnovi netonih podataka za koje je znala ili morala
znati da su netoni, ili na drugi protupravan nain ostvarila pravo, ili
ga je ostvarila u obujmu veem nego to joj pripada,
2) ako je ostvarila novanu isplatu ili drugo davanje zbog toga to
nije prijavila nastale promjene, odn okolnosti koje utjeu na
prestanak prava ili obujam njegovog koritenja, a znala je ili je
morala znati za nastale promjene ili okolnosti.

Ako je na osnovi pravomone sudske odluke ili odluke poslodavca
radnik vraen na rad i poeo raditi te su mu uspostavljena prava po
osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen, radnik je duan
vratiti HZZ iznose isplaene novane naknade.U ovom sluaju HZZ
ima pravo na povrat uplaenog doprinosa za MO.

VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE
HZZ je javna ustanova u vlasnitvu RH na koju se primjenjuju propisi
o ustanovama.

Zavod obavlja sljedee poslove:
1) prati, analizira i istrauje gospodarska, socijalna i druga kretanja,
zaposlenost, zapoljavanje i nezaposlenost
2) vodi evidencije o nezaposlenima i drugim osobama, posreduje
pri zapoljavanju izmeu poslodavaca i osoba koje trae
zaposlenje,
3) u suradnji s poslodavcima, obrazovnim ustanovama i drugim
pravnim osobama organizira i provodi programe profesionalnog
usmjeravanja, obrazovanja
4) surauje s obrazovnim ustanovama radi usklaivanja obrazovnih
programa s potrebama za radnicima i provoenja profesionalnog
usmjeravanja,
5) provodi meunarodne ugovore o zapoljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti,
6) obavlja poslove zapoljavanja hrvatskih dravljana u inozemstvu
i ostvarivanja njihovih prava,
7) rjeava o pravima nezaposlenih osoba i obavlja isplatu naknada
na temelju donesenih rjeenja,
8) usmjerava i upravlja sredstvima ostvarenim po osnovi doprinosa
za zapoljavanje i drugim sredstvima osiguranim za namjene
utvrene ovim Zakonom,
9) podnosi 1 godinje Vladi RH i Gospodarsko-socijalnom vijeu
izvjee o radu HZZ i to do 30.4. za proteklu god,

Statut Zavoda donosi Upravno vijee Zavoda, a potvruje Vlada
RH.
NJime se osobito ureuje: ustrojstvo Zavoda, prava, obveze i
odgovornosti tijela koja upravljaju Zavodom; javnost rada Zavoda i
njegovih tijela; obavljanje struno-administrativnih, pravnih i dr.
poslova i druga pitanja od vanosti za rad Zavoda.

Zavodom upravlja Upravno vijee.
Upravno vijee ini 11 lanova koje imenuje Vlada RH i to:
1) 3 lana na prijedlog ministra nadlenog za rad,
2) 6 lanova od kojih 3 predstavnika sindikata i 3 predstavnika
poslodavaca na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijea ili na
prijedlog reprezentativnih udruga poslodavaca i sindikata ako
Gospodarsko-socijalno vijee nije osnovano,
3) 1 lan na prijedlog radnika Zavoda izabranog sukladno propisima
o radu,
4) 1 lan na prijedlog udruga nezaposlenih.

Predsjednika Upravnog vijea biraju lanovi Upravnog vijea od
lanova koje predloi ministar. Upravno vijee donosi odluke
natpolovinom veinom ukupnog broja lanova.
Predsjednik Upravnog vijea moe obustaviti od izvrenja odluke
Upravnog vijea koje imaju negativne posljedice na financijsko
poslovanje Zavoda. Djelokrug rada, ovlatenja i odgovornosti
Upravnog vijea utvruju se Statutom Zavoda.

Zavod ima ravnatelja kojeg imenuje Vlada RH na prijedlog ministra
rada, a na temelju provedenoga javnog natjeaja.
Njegov Djelokrug rada, ovlasti i odgovornosti utvruju se
Statutom.

Nadzor nad zakonitou rada Zavoda obavlja ministarstvo rada.
Zavod je obvezan najmanje jedanput godinje podnijeti izvjee o
svom radu ministarstvu nadlenom za rad.

Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova u svezi sa
zapoljavanjem pravnih i fizikih osoba obavlja Dravni inspektorat.

VIII. IZVORI SREDSTAVA ZA DJELATNOSTI ZAPOLJAVANJA

Izvori sredstava za djelatnosti zapoljavanja su:
1) doprinos poslodavca,
2) doprinos radnika zaposlenog u diplomatskoj misiji ili
konzularnom uredu drave, meunarodnoj organizaciji ili
predstavnitvu koje na teritoriju RH ima diplomatski imunitet,
3) doprinos radnika u osobnoj slubi kod stranih dravljana,
4) doprinos radnika zaposlenih u inozemstvu,

Rashodi djelatnosti zapoljavanja su:
1) novana naknada i druga prava za vrijeme nezaposlenosti,
2) trokovi pripreme za zapoljavanje i posredovanja pri
zapoljavanju,
3) trokovi provedbe aktivne politike u zapoljavanju,
4) trokovi provedbe djelatnosti zapoljavanja i trokovi tijela
upravljanja Zavodom,
5) drugi trokovi.

Rashodi za djelatnost zapoljavanja u jednoj kalendarskoj godini
pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.

ZAKON O ZATITI NA RADU

I. OPE ODREDBE

Svrha Zakona je uvoenje mjera za poticanje unapreivanja
sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprjeavanje ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita
radnog okolia. Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti
zatiene od onih opasnosti koje na njih tetno utjeu.
Osobita zatita propisuje se radi ouvanja nesmetanoga duevnog i
tjelesnog razvitka mladei, zatite ena od rizika koji bi mogli
ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite osoba s invaliditetom i
profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i
umanjenja njihove radne sposobnosti te radi ouvanja radne
sijft
48

sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj
ivotnoj dobi.

Prava, obveze i odgovornosti u svezi zatite na radu ureuju se na
izravan i neizravan nain i propisima radnog zakonodavstva, MO,
zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaite, tehnikim i drugim
propisima kojima se tite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih
osoba te kolektivnim ugovorima.

Vlada RH sustavno prati stanje u zatiti na radu te uz savjetovanje s
predstavnicima poslodavaca i radnika, u okvirima svoje
nadlenosti, utvruje, predlae, provodi i povremeno preispituje
politiku i potie rad na usklaivanju zakonodavstva, u svrhu
unapreivanja mjera zatite na radu.
Vlada RH osniva Nacionalno vijee za zatitu na radu, koje ine
predstavnici drave, poslodavaca, radnika i istaknutih strunjaka
zatite na radu.
Radi promicanja zatite zdravlja i sigurnosti na radu, pravnim i
fizikim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrade. Ministar
nadlean za poslove rada e pravilnikom urediti vrste priznanja i
nagrada, postupak, nain i uvjete njihove dodjelE.

Poslodavac je svaka fizika ili pravna osoba koja zapoljava 1 ili
vie radnika i koji je u skladu s opim propisima radnog
zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na
siguran nain, ukljuujui tijela dravne uprave, regionalne i
lokalne uprave i samouprave i javne ustanove.

Osobe koje obavljaju posao za poslodavca su:
radnici,
volonteri, uenici i studenti koji kod poslodavca rad
obavljaju na temelju posebnog propisa,
osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdravanja
kazne zatvora ili odgojne mjere,
osobe koje poslove obavljaju osobnim radom.
Drugim osobama smatraju se osobe koje se po bilo kojem osnovu
rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (na pr. poslovni
suradnici, djelatnici tijela dravne uprave, korisnici usluga i druge
osobe).
Zakon se ne odnosi na pripadnike oruanih snaga i redarstvene
slube ukljuene u odravanje javnog reda i sigurnosti.
Ne odnose se na kune pomonice.

Pojmovima mjesto rada i radni okoli obuhvaaju se sva mjesta i
prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na
kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku
rada.

Preventiva obuhvaa planirane ili poduzete mjere u svim radnim
procesima kod poslodavca, s ciljem sprjeavanja ili smanjenja
rizika na radu.
Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za
zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloeni radnici, radniku se
jednom u 3.g, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni
pregled u skladu s posebnim propisom.To se ne primjenjuje se na
radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda
utvrena posebnim propisom.

Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav
pravila koja se primjenjuju, a to su:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada,
pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu
procesa rada njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim
sposobnostima,
osposobljavanje i obavjeivanje radnika i poslodavaca sa
svrhom postizanja odgovarajueg stupnja zatite na radu
suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko
njihovih predstavnika i udruga, do razine dravnih ustanova
zatita radnika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na
radu od dovoenja u nepovoljniji poloaj i od drugih mjera
zbog akcija poduzetih na podruju zatite na radu.
Djelatnost zatite na radu je od javnog interesa.
Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog
procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i
primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na
radu te nareenih mjera i uputa poslodavca.
Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac
primjenjuje na temelju procjene ili u sluaju potrebe moraju:
osigurati najvei mogui stupanj zatite sigurnosti i
zdravlja radnika,
biti ukljuene u sve radne procese poslodavca i na svim
stupnjevima organizacije rada i upravljanja.
Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju
poslova radniku duan voditi rauna o svim sposobnostima
radnika koje mogu utjecati na zatitu njegova zdravlja i sigurnost
na radu.

Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zatite na
radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada
(osnovna pravila zatite na radu).

Vrste pravila zatite na radu.
a) Osnovna pravila
b) Posebna pravila
c) Priznata pravila

Osnovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve kojima mora
udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naroito glede:
opskrbljenosti sredstava rada zatitnim napravama, osiguranja od
udara elektrine struje, spreavanja nastanka poara . .. osiguranja
potrebne radne povrine i radnog prostora, osiguranja potrebnih
puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja
istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka...osiguranja
prostorija i ureaja za osobnu higijenu.

Sredstvima rada, smatraju se:
graevine namijenjene za rad s pripadajuim
prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i
povrinama za kretanje radnika te pomonim
prostorijama i njihovim instalacijama i ureajima
(sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje
obroka hrane, puenje i povremeno zagrijavanje radnika),
prijevozna sredstva eljeznikoga, cestovnoga,
pomorskog, rijenoga, jezerskog i zranog prometa,
strojevi i ureaji (osim postrojenja, sredstva za prijenos i
prijevoz tereta i alati),
skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu
radnici izvan objekata, te druga sredstva rada koja se
koriste prilikom obavljanja poslova.

Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti
primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se pravila
zatite na radu koja se odnose na radnike i na nain obavljanja
radnog postupka (posebna pravila zatite na radu).
sijft
49

Ona sadre uvjete glede dobi ivota, spola, strune spreme i
osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih
sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova
s posebnim uvjetima rada.

Posebna pravila zatite na radu sadre i:
obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih
sredstava i zatitnih naprava,
posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,
obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih
opasnosti i tetnosti,
obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova,
nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni
postupci, a posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i
rada po uinku,
postupak s unesreenim ili oboljelim radnikom do upuivanja
na lijeenje nadlenoj zdravst. ustanovi.

Priznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u
praksi provjereni naini pomou kojih se opasnosti na radu
otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se spreava nastanak ozljeda na
radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih tetnih posljedica za
radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila
zatite na radu.
Ukoliko se primjenjuju pravila zatite na radu utvrena stranim
propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zatitu
zdravlja radnika i drugih osoba.
Popis stranih propisa koji e se kao pravna pravila u podruju
zatite na radu primjenjivati u RH utvruje Vlada RH.

Ministar rada uz miljenje predstavnika poslodavaca i sindikata
propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila
zatite na radu. Izradu strunih podloga podzakonskih propisa
ministar moe povjeriti odgovarajuoj znanstvenoj ili strunoj
ustanovi, trgovakom drutvu, odnosno strunom udruenju.
Pravila zatite na radu za pripadnike oruanih snaga i redarstvenih
slubi donose nadleni ministri.

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zatite na
radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim
procesima. Za organiziranje i provedbu zatite na radu odgovoran
je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za
obavljanje aktivnosti zatite na radu vezanih uz zatitu i prevenciju
od opasnosti i tetnosti, zaposlio strunjaka za zatitu na radu,
odnosno organizirao slubu za zatitu na radu ili je ugovorio
suradnju s fizikom ili pravnom osobom ovlatenom za obavljanje
poslova zatite na radu.

Poslodavac moe obavljanje poslova zatite na radu prenijeti i na
svojeg ovlatenog predst. (ovlatenik).
Ovlatenik je svaka osoba koja rukovodi radom 1 ili vie radnika na
kojeg je prenijeto ovlatenje u pisanom obliku.
Ovlatenje poslodavac daje ugovorom o radu, odn drugim aktom
kojim se utvruje ovlatenje vezano za provedbu zatite na radu.

Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na 1 radilitu odno
poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada, duni su
suraivati u primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi.

Poslodavac odgovara radniku za tetu uzrokovanu ozljedom na
radu, profesionalnom boleu ili boleu u svezi s radom po
naelu objektivne odgovornosti, na koju ne utjeu propisane
obveze radnika u podruju sigurnosti i zdravlja na radu.
Iznimno, se moe osloboditi odgovornosti ili s ograniiti
odgovornost prema opim propisima obveznog prava, ako se radi
o dogaajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti
(vie sile), a na koje poslodavac unato njegovoj dunoj panji nije
mogao utjecati.

Primjena pravila zatite na radu i s njima povezanih mjera
zdravstvene zatite ne smije povlaiti nikakve trokove za radnike.

II. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLATENIKA U PROVEDBI
MJERA ZATITE NA RADU

1. OPA NAELA ZATITE NA RADU KOD POSLODAVCA

Poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temelju
opih naela zatite:
izbjegavanja opasnosti i tetnosti,
procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti
primjenom osnovnih pravila zatite na radu,
spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovom izvoru,
zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
davanje prednosti skupnim mjerama pred pojedinanim,
odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja radnika,
planiranja zatite na radu s ciljem meusobnog
povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih
odnosa i utjecaja okolia na radno mjesto,
prilagoavanja tehnikom napretku,
prilagodbe rada radnicima, naroito u svezi s
oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te naina rada i
proizvodnje posebice u svrhu ublaavanja jednolinog
rada i rada po uinku, kako bi se smanjio njihov tetan
uinak na zdravlje.

2. UREIVANJE I PROVEDBA ZATITE NA RADU
Poslodavac je u cilju unapreenja zatite zdravlja i sigurnosti na
radu duan procjenjivati opasnosti za ivot i zdravlje radnika radi
njihovog sprjeavanja ili smanjenja te je duan izraditi ili
posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba
sredstva.
Duan je u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zatite na
radu, pravila zatite te prava, obveze i odgovornosti njegovih
ovlatenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu ureena
propisima.
Podloga za izradu akta je prethodna procjena opasnosti na
mjestima rada i u radnom okoliu .
Obveza donoenja akta ne odnosi se na poslodavce koji
zapoljavaju do 20 radnika.
Poslodavac je duan pisanim uputama osigurati provedbu procesa
rada u skladu s propisima zatite na radu. Upute moraju biti
istaknute na mjestu rada radi njihovog koritenja.

Svaki poslodavac je duan odrediti 1 ili vie radnika za obavljanje
aktivnosti zatite na radu vezanih uz zatitu i prevenciju od
opasnosti i tetnosti, odreivanjem ovlatenika ili zapoljavanjem
strunjaka zatite na radu.
Radnik mora posjedovati potrebna znanja i sposobnosti za
provedbu aktivnosti zatite na radu vezanih uz zatitu i prevenciju
od opasnosti i tetnosti. Poslodavac mu je duan osigurati uvjete
za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji poloaj zbog obavljanja
aktivnosti propisanih propisima.

Poslodavac koji zapoljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna
znanja i sposobnosti, moe poslove zatite na radu obavljati sam,
pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i
sijft
50

sposobnostima za provedbu aktivnosti zatite na radu vezanih uz
zatitu i prevenciju od opasnosti i tetnosti.
Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti, obavljanje poslova
zatite na radu moe ugovoriti s fizikom ili pravnom osobom
ovlatenom za obavljanje poslova zatite na radu.
Radnik/ poslodavac moraju biti osposobljeni za obavljanje tih
poslova.

Poslodavac koji zapoljava vie od 50 radnika duan je odrediti 1 ili
vie osoba za obavljanje poslova strunjaka zatite na radu,
sukladno broju zaposlenih, stanju zatite na radu, te stupnju
opasnosti.
Strunjak zatite na radu je radnik koji ispunjava uvjete, i s kojim
poslodavac ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova
zatite na radu.
Smatrat e se da je poslodavac ispunio obvezu ako je s drugim
poslodavcima osnovao zajedniku slubu, odn ugovorio s drugim
poslodavcem pruanje usluga slube.

Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika duan je ustrojiti
samostalnu strunu slubu za zatitu na radu ija je zadaa
praenje stanja zatite na radu u pravnoj osobi, te koja u tu svrhu
objedinjava i usklauje rad na poslovima provedbe zatite na radu.
Broj zaposlenih unutar slube treba ovisiti o veliini poduzea,
organizaciji posla, stanju zatite na radu te stupnju opasnosti koji je
utvren procjenom i ne moe biti manji od 3 strunjaka zatite na
radu..
Strunu slubu za pruanje strune pomoi, praenje stanja,
unutarnji nadzor i ostale poslove zatite na radu moe osnovati
vie poslodavaca na jednoj lokaciji, odn jedan poslodavac, a usluge
slube ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji.
Poslodavcu koji zapoljava vie od 250 radnika na njegov zahtjev
ministar rada moe dozvoliti da ne ustroji slubu zatite na radu
ako na temelju stanja zatite i procjene proizlazi da ne postoje vee
opasnosti i tetnosti po sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je duan strunjacima za zatitu na radu kao i slubi za
zatitu na radu osigurati uvjete za rad i pomo drugog strunog
osoblja, kao i potrebnu opremu, a vanjskoj slubi ili strunoj osobi
osigurati sve potrebne podatke.
Duan imenovanog ovlatenika, zaposlenog strunjaka zatite na
radu, odn slubu obavijestiti o svim injenicama i okolnostima
koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o
svim preventivnim mjerama i mjerama zatite zdravlja i sigurnosti
radnika, kao i o podacima o radnicima zaduenima za pruanje
prve pomoi, gaenje poara i spaavanje radnika.
Strunjaci imaju potpunu strunu neovisnost u odnosu na
poslodavca i njegove ovlatenike te radnike i njihove povjerenike i
ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji poloaj dok postupaju prema
pravilima.
Obveze strunjaka zatite na radu, odn slubi su naroito:
struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima te
radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapreivanju
zatite na radu,
unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu,
poticanje poslodavca i njegovih ovlatenika da nadlene
slube poslodavca otklanjaju utvrene nedostatke glede
zatite na radu,
praenje i raslamba podataka u svezi s ozljedama na radu i
profesionalnim bolestima te izrada godinjeg izvjea za
potrebe poslodavca,
suradnja s tijelima inspekcije rada, sa zavodom nadlenim za
zatitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlatenim ustanovama i
trgovakim drutvima koji se bave poslovima zatite na radu,
osposobljavanje povjerenika radnika za zatitu na radu i
pomaganje u njihovom radu,
rad u odborima za zatitu na radu kod poslodavca,
suradnja sa strunim slubama polodavca prilikom graenja i
rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i
ureaja te osobnih zatitnih sredstava,
suradnja sa specijalistima medicine rada.
Strunjaci zatite na radu i slube zatite na radu na temelju
praenja stanja zatite predlau poslodavcu, njegovim
ovlatenicima, odnosno odboru zatite na radu mjere za
poboljanje stanja.

Obavljanje poslova zatite na radu ne smanjuje odgovornost
poslodavca niti ga oslobaa odgovornosti za provoenje zatite na
radu.

3. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN

Poslodavci ili njihovi ovlatenici moraju biti osposobljeni iz podruja
zatite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji
opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremeaja u
tehnolokom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika.
Ministar nadlean za rad propisuje program, sadraj i nain
provjere znanja.

Poslodavac je duan radnika prije poetka rada obavijestiti o svim
injenicama i okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na
sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i
osposobiti ga za rad na siguran nain.
Ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji
prethodno nisu osposobljeni.
Radnicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain
poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika
osposobljenih za rad na siguran nain ali ne due od 30 dana.

Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na siguran nain i
dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i
poslove:
prije poetka rada,
kod promjena u procesu rada,
kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene,
kod uvoenja nove tehnologije,
kod upuivanja radnika na novi posao.
Osposobljavanje se mora provesti uzimajui u obzir osobito nove
ili izmijenjene opasnosti i tetnosti kojima bi radnik mogao biti
izloen, te ga je po potrebi duan i periodiki ponavljati.
Ocjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
Zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti radnika za rad na
siguran nain na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju
neposredni ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i strunjak
zatite na radu zaduen za osposobljavanje.
Poslodavac moe utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz
zatite na radu za radnika koji su rasporeeni na poslove s
posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima uestalo dolazi do
ozljeda na radu. To moe narediti inspektor rada te biti nazoan
takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za
odreene poslove nuna povremena provjera.
Poslodavac je duan osposobljavanje radnika, provesti tijekom
radnog vremena na svoj troak.

Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran
nain izvoditi sami ili povjeriti ovlatenim ustanovama, odn
trgovakim drutvima za obavljanje te djelatnosti.
Poslodavac je duan omoguiti osposobljavanje povjerenika
sijft
51

radnika za zatitu na radu za vrijeme radnog vremena i na troak
poslodavca.

4. OBAVJEIVANJE O ZATITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Poslodavac je duan radnike i njihove predstavnike obavijestiti i
dati pisane upute o svim opasnostima i tetnostima koje utjeu ili
bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a vezano uz
obavljanje poslova, a osobito o:
opasnostima i tetnostima posla, odn radnog mjesta i
zatitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz
djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao,
mjerama i ovlatenim radnicima koji provode mjere pruanja
prve pomoi, gaenja poara i spaavanja radnika.

Poslodavac je duan obavijesti, odn pisane upute dati i svim
drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za
poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca.
Duan je radniku i povjereniku zatite na radu predoiti
odgovarajuu dokumentaciju, a osobito o:
procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u cilju
uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti,
evidencijama i ispravama koje je duan voditi i uvati,
svim informacijama koje se odnose na preventivne i zatitne
mjere, odreenih od strane tijela ovlatenih za provoenje
nadzora.

Poslodavac je duan radniku, to je mogue prije, dati upute o
postupanju u sluaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po
ivot i zdravlje, kojoj je izloen ili bi mogao biti izloen, kao i
moguim mjerama, koje je u tom sluaju potrebno poduzeti kako
bi se sprijeila ili umanjila opasnost po ivot i zdravlje.

Poslodavac je duan na mjestima rada, na sredstvima rada i
pripadajuim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i
znakove opih obavijesti u skladu s odgovarajuim propisima.
Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavjetavanje,
poslodavac je duan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i
nainu koritenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih
radnih tvari i opreme.

Duan najmanje svaka 3mj izvijestiti povjerenike radnika za zatitu
na radu i radniko vijee o opasnostima i tetnostima po sigurnost i
zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje e poduzeti radi
unapreivanja sigurnosti i zatite zdravlja.
Obvezu ima posebno nakon smrtne, skupne i teke ozljede na
radu, sluaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadlenog tijela
kojim je utvren nedostatak u primjeni pravila zatite na radu. Za
svaku teu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je duan
na uviaj pozvati povjerenika radnika.

5. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati
samo radnici koji osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa
ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi ivota, spola, strunih
sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihikog stanja te
psihika sposobnost.
Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim
uvjetima rada ako prethodno na propisani nain nije utvreno da
radnik ispunjava potrebne uvjete.

Poslodavac dokazuje odgovarajuom ispravom da radnik ispunjava
uvjete glede strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihikih
sposobnosti.
Radnika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada
poslodavac upuuje na pregled ovlatenoj ustanovi, odn
specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja
sadri podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za
ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje poslova.

Poslodavac je duan radnika, koji obavlja poslove s posebnim
uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka
utvrenog propisom zatite na radu ili kada to ocijeni specijalist
medicine rada. Ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s
posebnim uvjetima rada ako vie ne ispunjava uvjete za obavljanje
tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka
vremena u kojem je to bio duan uiniti.

6. ZATITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA

Poslodavac je duan naroito osigurati zatitu na radu radnicima
malodobnicima, enama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti
te utvrditi opim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine
radnika.
Radnici smanjenih radnih sposobnosti su radnici ija je radna
sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na
radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te dr. razloga koji se utvruju
kolektivnim ugovorom ili opim aktom.

Za vrijeme trudnoe ena ne smije obavljati poslove vatrogasca,
poslove na visini, u nepovoljnoj mikroklimi, u buci i vibracijama...,
praini i dimovima mangana i spojeva,.., kemijskim i drugim tvarima
u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastinih masa, pesticidima
na bazi kloriranih ugljikovodika te virusima: hepatitis B, herpes,
cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama.
Za vrijeme dojenja djeteta ena ne smije obavljati osobito poslove
pri kojima je izloena praini, dimu i parama olova i njegovih
spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi
kloriranih ugljikovodika.

Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada,
ne smiju raditi nou i u prekovremenom radu, osim u sluajevima
utvrenim u Zakonu o radu.

Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom
zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost
smanjenja njegove preostale radne sposobnosti.

7. KORITENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZATITNIH
SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI
Poslodavac je duan graevine namijenjene za rad odravati u
stanju koje ne ugroava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati
pojedine vrste instalacija u utvrenim rokovima.
Duan je prestati s radom u graevinama namijenjenim za rad na
kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost
i zdravlje radnika.

Obveza je poslodavca da se kod planiranja i uvoenja novih
tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje
radnika posavjetuje s radnicima, odn njihovim predstavnicima.

Kada nije mogue pravilima zatite na sredstvima rada ili
organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti
opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora
osigurati odgovarajua zatitna sredstva i skrbiti da ih radnici
sijft
52

koriste pri obavljanju poslova. Duan osigurati da sredstva rada i
osobna zatitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom
stanju. Ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zatitna
sredstva ako nisu izraena u skladu s propisima zatite na radu i
ako nisu ispravna.
Poslodavac je duan iskljuiti iz uporabe sredstva rada i osobna
zatitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji
opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Obvezan je poduzeti
potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup podrujima s
posebnim opasnostima i tetnostima imaju samo radnici koji su
dobili odgovarajue upute i zatitna sredstva.
Duan je provesti potrebne mjere za zatitu zdravlja i sigurnost
radnika, ukljuujui planiranje, pripremu i provedbu radnog
procesa, uvaavajui najviu moguu razinu zatite radnika i
okolia i ukljuujui zatitu od profesionalnih opasnosti,
osiguravajui potrebnu zatitu i tehnoloke uvjete..
Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i
organizirani te da se provode na nain da se njima ne utjee tetno
na sigurnost i zdravlje radnika.
U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje
i sigurnost rada radnika, poslodavac je duan pri utvrivanju
radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene
napretke u podruju tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih
znanstvenih i strunih spoznaja.
Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je
to mogue smanje jednolinost, jednostrano optereenje, rad s
nametnutim ritmom, rad po uinku i na vrijeme.

8. OPASNE RADNE TVARI

Poslodavac je duan primjenom manje opasnih i tetnih
tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapreivati
stanje zatite na radu.
Poslodavac koji koristi, odn prerauje opasne tvari duan je pri
radu s tim tvarima primijeniti pravila zatite na radu u skladu s
propisima i uputama proizvoaa i osigurati da su te tvari u svakom
trenutku oznaene na propisani nain.

U procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne tvari koje koristi
opasne (tetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi
utvrditi pravila zatite na radu te zatite ivotnog okolia.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne
rezultate postii primjenom bezopasnih tvari.
Ukoliko nije mogua zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje
opasnim tvarima poslodavac je duan utvrditi da li se primjenom
drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene tvari.

Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je duan pravila
zatite na radu primjenjivati sljedeim redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike mogue
koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije mogue sprijeiti oslobaanje opasnih
plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan
radnog okolia na nain da ne oneiuje ivotni okoli,
3. ukoliko nije mogue odvoditi opasne plinove, pare i
aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograniiti na
najmanju moguu mjeru:
koliinu opasne tvari,
broj radnika koji su izloeni djelovanju opasne tvari,
vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se pravilima gore navedenom ne moe postii
zadovoljavajua zatita, poslodavci moraju skrbiti da
radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima
koriste propisana osobna zatitna sredstva.

Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u
radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola
to nia i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.
Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje tetnih
tvari vea od max dopustivih poslodavac mora neodlono:
utvrditi razloge prekoraenja granine vrijednosti,
na temelju utvrenih razloga primijeniti i druga pravila
zatite,
nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek
nakon to je mjerenjem utvreno da je koncentracija
ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad
radnicima na tim poslovima.

Poslodavac je duan osigurati da su opasne radne tvari tako
pakirane i oznaene da prilikom njihove primjene ne postoji
opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.
Duan je osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o
opasnostima u svezi njihovog koritenja kao i o pravilima zatite.
Kod skladitenja opasnih tvari poslodavac je duan osigurati
primjenu propisanih pravila zatite s obzirom na svojstva tih tvari.

9. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIA TE STROJEVA I UREAJA S
POVEANIM OPASNOSTIMA
Poslodavac je duan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama:
u kojima proces rada koji se u njima obavlja utjee na
temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka,
u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija,
u kojima se pri radu koriste/proizvode opasne tvari,
u kojima pri radu nastaju opasna zraenja,
u kojima je pri radu potrebno osigurati rasvjetu.
Poslodavac je duan obavljati ispitivanja radnog okolia i u radnim
prostorima izvan radnih prostorija. Ako posebnim propisima nije
drukije odreeno ispitivanja poslodavac je duan obaviti u
rokovima koji ne mogu biti dui od 2 godine.
Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon to su
nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake
promjene u radnom okoliu koja ima utjecaja na stanje utvreno
prethodnim ispitivanjem.

Poslodavac je duan redovito obavljati preglede svih strojeva i
ureaja i osobnih zatitnih sredstava koja koristi radi utvrivanja da
li su na njima primijenjeni propisi zatite na radu i da li zbog nastalih
promjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je duan na propisani nain obavljati ispitivanja strojeva
i ureaja s poveanim opasnostima u sljedeim sluajevima:
prije njihovog stavljanja u uporabu,
najmanje jedanput nakon 2.g njihove uporabe,
poslije rekonstrukcije,a prije ponovnog poetka koritenja,
prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su
strojevi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su
zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.

Pod strojevima i ureajima s poveanim opasnostima smatraju se
naroito: teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg
prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu
drveta, metala i slinih materijala, , kompresori, centrifuge, ..,
kotlovi za centralno grijanje, .. strojevi i ureaji koji sadre posude
pod tlakom i drugi ureaji i strojevi sa slinim opasnostima po
sigurnost i zdravlje radnika

O obavljenim ispitivanjima sastavlja se zapisnik i izdaju
odgovarajue isprave. Ministar nadlean za rad propisuje uvjete
sijft
53

pod kojima ova ispitivanja moe obavljati sam poslodavac, odn
ovlatena ustanova ili trgovako drutvo te postupak ispitivanja,
sadraj, oblik i nain izdavanja isprava.

Inspektor rada ovlaten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u
graevinama namijenjenim za rad kada opravdano pretpostavi da
je ispitivanje potrebno u svrhu zatite radnika.
Ovlaten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okolia i strojeva
i ureaja s poveanim opasnostima i izvan utvrenih rokova ako
opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti
i zatite zdravlja radnika, posebno u sluaju pojave profesionalne
bolesti. Moe narediti ispitivanje i u radnim prostorijama i radnom
prostoru izvan radnih prostorija u kojima proces rada ne utjee na
stanje u radnom okolitu na temelju zahtjeva radnika, odn
njegovog povjerenika ili ako sam opravdano pretpostavi da
postojee stanje nije u skladu s pravilima zatite na radu.

10. PRIVREMENA I ZAJEDNIKA PRIVREMENA RADILITA

Poslodavci koji obavljaju graevinske ili montane radove, radove
na iskoritavanju uma ili radove u brodogradilitima, duni su prije
poetka radova na privremenom radilitu urediti radilite i osigurati
da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zatite na radu. Plan
izvoenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije
odreene posebnim propisom.

Investitor u djelatnosti graditeljstva, odn poslodavac u
djelatnostima brodogradnje i umarstva je duan prijaviti radilite
na kojima je predvien opseg radova od 500 osoba.
Investitor odn poslodavac je duan najmanje 8 dana prije poetka
izvoenja radova na tom radilitu dostaviti prijavu radilita tijelu
nadlenom za poslove inspekcije rada odn drugom nadlenom
tijelu uz dostavu plana izvoenja radova.
Prijavu radilita duan je investitor, odn poslodavac aurirati u
sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u
sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene
obustave rada.
Investitor ne moe svoje obveze prenijeti na izvoaa/izvoae
radova.
Ako samo 1 poslodavac izvodi radove u trajanju duem od 5 dana
isti je duan u roku od najmanje 8 dana prije poetka izvoenja
radova dostaviti prijavu radilita tijelu nadlenom za poslove
inspekcije rada uz dostavu plana izvoenja radova.
Poslodavac nije duan dostaviti prijavu radilita niti plan o
izvoenju radova ako radovi na privremenom radilitu traju krae
od 5 dana, niti je duan izraditi plan izvoenja radova.
Preslika prijave gradilita mora biti vidno izloena na gradilitu.

Ako vie poslodavaca radi na zajednikom radilitu odn obavlja
posao na istom mjestu rada, svaki od njih duan je provoditi zatitu
na radu radi zatite svojih radnika te organizirati rad i osigurati
izvoenje radova tako da njegovi radnici pri izvoenju radova ne
ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika dr. poslodavaca.
Ako se izvoenje radova zbog prirode procesa ne moe
organizirati, poslodavci su duni radove obavljati naizmjenino
prema postignutom sporazumu.
Investitor u graditeljstvu, odn poslodavac koji je glavni izvoa u
djelatnosti brodogradnje i umarstva je prema posebnom propisu
obvezan imenovati koordinatora za zatitu na radu, odn
odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvoenja radova.
Koordinator zatite na radu na radilitu po posebnom propisu, odn
odgovorna osoba u drugim djelatnostima duna je voditi dnevnu
evidenciju poslodavaca i radnika nazonih na privremenom
zajednikom radilitu.
Poslodavci i druge osobe na radu su duni uvaavati upute
koordinatora zatite na radu. Imenovanje koordinatora ne
oslobaa izvoae i druge osobe na radilitu od njihove
odgovornosti za provedbu zatite na radu.

Za koordinatore za zatitu na radu se mogu imenovati osobe koje
ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima.
Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova je duan:
koordinirati primjenu naela zatite na radu kod donoenja
odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i
izvoenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u
slijedu,
koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka kako bi se
osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju
naela zatite na radu i izvode radove u skladu s planom,
izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana
izvoenja radova i dokum. sa svim promjenama na gradilitu,
osigurati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa
radova i njihovih radnikih predstavnika,
provjeravati provode li se radni postupci na siguran nain i
usklaivati propisane aktivnosti,
organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su
na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na
gradilite.

Poslodavac je duan uvati na radilitu dokaze o osposobljenosti
radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s
posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i ureaja s
poveanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za
izvoenje radova.

11. ZATITA OD POARA, EVAKUACIJA I SPAAVANJE

Poslodavac je duan u svakoj graevini uzimajui u obzir tehnoloki
proces, tvari koje se u radu koriste, nain rada, uskladitene tvari
kao i veliinu graevine, poduzeti mjere da do poara ne doe, a
ako ipak do njega doe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje
radnika smanji na najmanju moguu mjeru.
Duan je poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara i
spaavanje radnika, odrediti radnika koji e provoditi navedene
mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih slubi nadlenih za
zatitu od poara i spaavanje.
Broj radnika, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, mora
utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o prirodi procesa
rada, veliini poslodavca te ukupnog broja radnika.
Duan je osigurati potrebne zatitne ureaje i opremu.

Poslodavac je u sluaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti
po ivot i zdravlje radnika duan:
to je prije mogue, obavijestiti sve radnike o nastaloj
opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloeni, kao i o mjerama
koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se sprijeila ili
umanjila opasnost po ivot i zdravlje,
poduzeti radnje i dati upute o naputanju radnog mjesta i
upuivanju na sigurno mjesto,
organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u
sluaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih
razloga.
Duan je osposobiti sve radnike da u sluaju nastanka neposredne i
ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti
izloeni, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa
svojim znanjem i raspoloivim tehnikim sredstvima, kako bi
opasnost otklonili ili smanjili, ak i u sluaju kada o tome ne mogu
obavijestiti odgovornu osobu.
sijft
54

Radnici zbog svog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji
poloaj, osim u sluaju ako su postupali nemarno ili su propustili
postupati uz dunu panju.

Poslodavac je duan utvrditi plan evakuacije i spaavanja za sluaj
izvanrednog dogaaja i s njim upoznati sve radnike.
Na osnovi tog plana moraju se provesti praktine vjebe najmanje
jedanput u dvije godine. Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu
utvrivanja plana evakuacije i spaavanja ako je izradio takav plan
na temelju drugih propisa.

12. PRUANJE PRVE POMOI I MEDICINSKA POMO

Poslodavac je duan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi
radnicima za sluaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog
upuivanja na lijeenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i
postupanje javnih slubi nadlenih za pruanje medicinske
pomoi.
Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno
radi do 20 radnika najmanje 1 od njih mora biti osposobljen i
odreen za pruanje prve pomoi te jo po jedan na svakih daljnjih
50 radnika.
Osobama odreenim za pruanje prve pomoi mora se staviti na
raspolaganje potrebna oprema.

13. ZATITA NEPUAA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I
DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI

Poslodavac je duan prikladnim mjerama provoditi zatitu
nepuaa od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je puenje na
radnim sastancima i u radnim prostorijama i prostorima osim onih u
kojima poslodavac utvrdi da je puenje dozvoljeno gdje mora biti
istaknut znak mjesta za puenje.

Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti
prije i tijekom rada i njihovo unoenje u radne prostorije i prostore.
Poslodavac je duan prikladnim mjerama provoditi zabranu
uzimanja alkoholnih pia i sprjeavati zlouporabu sredstava
ovisnosti na radnom mjestu.
Prikladne mjere su mjere primjerene utvrenim potrebama zatite
na radu, a u pravilu sadravaju aktivnosti:
sprjeavanja uzimanja alkoholnih pia i drugih sredstava
ovisnosti tijekom rada i provoenje zabrane njihovog unoenja
u radne prostorije i prostore,
obavjeivanja i osposobljavanja radnika o tetnosti sredstava
ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost,
izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom
mjestu, sukladno utvrenim potrebama,
ureivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili
njegovog ovlatenika, strunjaka za zatitu na radu, djelatnika
slube medicine rada, povjerenika radnika za zatitu na radu, u
provoenju mjera sprjeavanja zlouporabe sredstava
ovisnosti,
ureivanja postupka provjere radi utvrivanja je li radnik pod
utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provoenje
postupka uz pristanak radnika, nain provjere, vrsta testa ili
aparata, nain biljeenja i konfirmacije rezultata).

Poslodavac ne moe provesti postupak provjere radi utvrivanja je
li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima
potvrdu da se nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili
rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolnikom tretmanu lijeenje
od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali moe zatraiti ocjenu
zdravstvene i psihofizike sposobnosti radnika za obavljanje
poslova za koje je zakljuen ugovor o radu.
Postupak se moe provesti samo od strane ustanove kod koje se
radnik nalazi u programu.
Potvrdu da se radnik nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili
rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolnikom tretmanu
lijeenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod
nadlean za zatitu zdravlja i sigurnost na radu.

Poslodavac je duan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji
je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Utvrivanje se obavlja alkometrom ili drugim pogodnim aparatom
ili postupkom. Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje e po pozivu
poslodavca omoguiti nadlena redarstvena sluba.

14. SAVJETOVANJE I SUODLUIVANJE RADNIKA
Poslodavac je duan provoditi postupke obavjeivanja,
savjetovanja i suodluivanja s radnicima ili njihovim
predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i
zdravlje na radu:
savjetovanje s radnicima,
pravo radnika ili njihovih predstavnika da utjeu na sve odluke
vezane uz podruje zatite zdravlja i sigurnost na radu,
pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno
suodluivanje pri donoenju odluka na podruju zatite
zdravlja i sigurnosti na radu.

Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika, duan je osnovati
odbor za zatitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo.
Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika i koji ima vie
pogona, odn pogone na vie mjesta izvan sjedita, osniva sredinji
odbor za zatitu na radu ija je zadaa unapreenje stanja zatite
na radu u pravnoj osobi.
Postupak izbora lanova odbora poslodavac ureuje opim aktom.

Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, rukovoditelj slube
zatite na radu ili strunjak za zatitu na radu, specijalist medicine
rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator.
Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlatenik.

Odbor se sastaje najmanje jedanput u 3 mjeseca.
Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavjetava inspektora
rada, a inspektor e ocijeniti je li nuna njegova nazonost na
sjednici.
U sluaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora
duan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede,
analizirati uzroke i predloiti odgovarajue mjere zatite.
Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za
zatitu na radu u roku predvienom, povjerenik radnika ili
koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora.
Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta
zaredom u rokovima utvrenim, povjerenik radnika ili koordinator
povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora.
Povjerenik radnika i lan radnikog vijea duni su poticati rad
Odbora. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zatite na radu,
obavjetavanje i obrazovanje iz zatite na radu, vodi politiku
spreavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potie stalno
unapreivanje zatite na radu.

15. POVJERENIK RADNIKA ZA ZATITU NA RADU

Kod poslodavca radnici izmeu sebe biraju ili imenuju povjerenika
sijft
55

radnika za zatitu na radu. Broj povjerenika radnika za zatitu na
radu, izbor i njihov mandat utvruje se u skladu s odredbama
Zakona o radu kojim su ureena pitanja izbora radnikog vijea
vodei rauna o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.
Bez obzira na broj radnika povjerenik e biti izabran ili imenovan
svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (poveana opasnost za
sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za
povjerenika moe biti izabrana, odn imenovana osoba koja radi u
takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.
Sindikat ili sindikati mogu imenovati povjerenika za zatitu na radu
ukoliko je to predvieno kolektivnim ugovorom.
Imenovani sindikalni povjerenik za zatitu na radu u pravima i
obvezama u potpunosti se izjednaava s izabranim povjerenikom.
Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili
imenovano vie povjerenika oni izmeu sebe biraju ili imenuju svog
koordinatora..
Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na podruju
zatite na radu, te da prati primjenu propisa i nareenih mjera
zatite u radnoj sredini u kojoj je izabran.
Povjerenik ima i sljedea prava i dunosti:
podnositi prijedloge vezane uz donoenje odluka iz podruja
zatite zdravlja i sigurnosti na radu,
zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u
cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,
podnositi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu
sudjelovati u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja
nove tehnologije, uvoenja novih tvari u radni i proizvodni
proces i poticati poslodavca na provedbu zatite na radu,
biti obavijeten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i
zdravlje radnika,
imati pravo uvida i koritenja dokumentacije vezane za
sigurnost i zdravlje radnika,
primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu
mjera zatite na radu,
izvijestiti inspektora o svojim zapaanjima i zapaanjima
radnika iji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim
pregledima,
pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i
zdravlje radnika, a poslodavac to proputa/odbija uiniti,
obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proirivati i
unapreivati znanje,
staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje,
svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran
nain,
obavjetavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima
da im osigura zatitu na radu i zdravstvenu zatitu.

O svom radu povjerenik je duan najmanje svaka 3 mjeseca
izvjetavati radniko vijee.
Poslodavac je duan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano
obnaanje te dunosti, davati sve potrebne obavijesti i omoguiti
uvid u sve propise i isprave u svezi sa zatitom na radu i ne smije
ga, tijekom obnaanja dunosti, bez pristanka radnikog vijea i
sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom
poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plau ili ga na
drugi nain dovoditi u nepovoljniji poloaj niti protiv njega
pokrenuti postupak za naknadu tete, ukoliko je povjerenik
postupao sukladno svojim ovlastima.

Uvjeti za nesmetano obnaanje dunosti povjerenika radnika za
zatitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s
odredbama Zakona o radu kojima se ureuju uvjeti za rad lanova
radnikih vijea s tim da povjerenici za zatitu na radu i koordinatori
imaju pravo na naknadu plae za najmanje 4 sata tjedno bez
mogunosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se
kolektivnim ugovorom drugaije ne uredi.
Poslodavac, radniko vijee i sindikat, odnosno sindikati mogu
posebnim sporazumima regulirati i druga specifina pitanja vezana
za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za
zatitu na radu, plae, primanja i ostala materijalna prava kao i
izostanak s rada radi osposobljavanja (teajevi, seminari,i sl.).

16. DUNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA

Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati
obavjetenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora.
Obvezan je inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora
omoguiti da utvruje injenice koje su potrebne radi ocjene je li
postupljeno po propisima zatite na radu. Mora odrediti svog
ovlatenika koji e inspektoru pruiti pomo pri utvrivanju
injenica, dati potrebna obavjetenja, staviti na uvid isprave i
predlagati izvoenje odgovarajuih dokaza.
Obvezan je u roku od 8 dana od isteka roka utvrenog rjeenjem
inspektora rada izvijestiti tijelo nadleno za poslove inspekcije rada
o izvrenju rjeenja ili o razlozima zbog kojih rjeenje nije izvreno.
Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadleno za poslove
inspekcije rada o smrtnoj, teoj ili skupnoj (2 ili vie radnika) ozljedi
odmah po nastanku dogaaja, a u daljnjem roku od 48 sati od
nastanka dogaaja dostaviti tijelu nadlenom za poslove inspekcije
rada propisano pisano izvjee.
Obvezan je izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu koja je za
posljedicu imala izostanak radnika s rada 3 ili vie dana.
Smatrat e se da je poslodavac izvrio obvezu ako je u roku od 8
dana od dana nastanka ozljede izvijestio HZZO.
HZZO zatite zdravlja na radu duan je u roku od 8 dana izvijestiti
tijelo nadleno za poslove inspekcije rada o svakom utvrenom
sluaju profesionalne bolesti odnosno ozljede na radu.

17. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLATENIKA U PROVEDBI
MJERA ZATITE NA RADU

Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zatite na radu, duan je
svojim ovlatenicima dati ovlatenja za poduzimanje mjera u okviru
njihovog djelokruga,a naroito:
da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za
rad na siguran nain,
da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi
radnik za kojeg na propisani nain nije utvreno da ispunjava
traene uvjete
da se malodobnicima, enama i radnicima sa smanjenom
radnom sposobnou ne dozvoli rad na poslovima koji bi
mogli na njih tetno utjecati,
da iskljui iz uporabe strojeve i ureaje te osobna zatitna
sredstva koja nisu ispravna,
da radnici rade prema zakonu, propisima donesenih na
temelju njega, drugih propisa zatite na radu, uputa
poslodavca, da koriste propisana osobna zatitna sredstva,
da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno gore
navedenom,
da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i
spaavanje kao i za pruanje prve pomoi te da im stavi na
raspolaganje svu potrebnu opremu,
da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia te
uzimaju druga sredstva ovisnosti, odn da zabrani rad
radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih
sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.

18. ISPRAVA I EVIDENCIJE
sijft
56


Poslodavac je duan uvati:
glavni projekt izraen prema posebnom propisu iz kojeg je
vidljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za graevinu
ili dio graevine u trenutku koritenja,.
upute o nainu koritenja strojeva i ureaja s poveanim
opasnostima dok te strojeve i ureaje koristi,
planove ureenja privremenih radilita dok ih koristi,
isprave o obavljenim ispitivanjima,
dokaze o ispravnosti instalacija.

Poslodavac je duan voditi evidencije o:
radnicima osposobljenim za rad na siguran nain,
-II- rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
strojevima i ureajima s poveanim opasnostima koje koristi,
opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
ozljedama na radu,sluajevima profesionalnih bolesti,
poremeajima u tehnolokom procesu koji su izazvali ili mogli
izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je duan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje
odluke:
ovlatenici poslodavca,
strunjak za zatitu na radu,
ovlatena fizika ili pravna osoba,
inspektor rada.

Poslodavac je duan podnijeti godinje izvjee o ozljedama i
sluajevima profesionalnih bolesti tijelu nadlenom za poslove
inspekcije rada, ako je takvih ozljeda odnosno sluajeva
profesionalnih bolesti bilo.
Ministar nadlean za rad propisuje nain uvanja isprava i voenja
evidencija, sadraj i nain voenja knjige nadzora kao i sadraj
godinjeg izvjea o ozljedama na radu i sluajevima profesionalnih
bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti.

III. OBVEZE I PRAVA RADNIKA

Radnik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na
osposobljavanje uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s
posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik
je duan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. Prije
rasporeda na poslove i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je
duan obavijestiti lijenika o bolesti ili dr. okolnosti koja ga
onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja
ugroava ivot i zdravlje dr. radnika.

Radnik je duan obavljati poslove s dunom pozornou te pri
tome voditi rauna o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i
zdravlju drugih osoba na radu.

Smatra se da radnik radi s dunom pozornou kada:
prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim
nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlatenika,
pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari,
transportnu opremu i druga sredstva rada,
pravilno upotrebljava propisanu osobnu zatitnu opremu koju
je nakon uporabe duan vratiti na prikladno mjesto,
pravilno upotrebljava i svojevoljno ne iskljuuje, ne vri
preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na ureaju koje
koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),
odmah obavijesti poslodavca i osobu o svakoj situaciji koju
smatra ozbiljnom i neposrednom opasnou za sigurnost i
zdravlje radnika,
posao obavlja sukladno pravilima struke te uputama,
prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom
stanju da ne ugroavaju druge radnike i sredstva rada,
surauje s poslodavcem, osobom za obavljanje zatite na radu
i povjerenikom za zatitu na radu.

Radnik je duan suraivati s poslodavcem ili njegovim
ovlatenikom te s povjerenikom zaduenim za zatitu na radu u
rjeavanju svih pitanja zatite na radu. Duan je suraivati s
poslodavcem, osobom i povjerenikom za zatitu na radu, sve dok
mu ne omogui da osigura radni okoli i uvjete rada koji ne
predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u
cijelosti ne postigne zatita sigurnosti i zdravlja radnika na radu
sukladno zahtjevima tijela nadlenih za provedbu i nadzor zatite
na radu.
Duan je odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te
svojeg povjerenika o svakoj injenici za koju opravdano smatra da
predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo
kojem nedostatku u sustavu zatite na radu.
Poslodavac, njegov ovlatenik ili strunjak zatite na radu moraju
obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje
utjeu na njegovu sigurnost i zdravlje.
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za
ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena propisana pravila
zatite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u
nepovoljniji poloaj.
Radnik koji u sluaju ozbiljne, neposredne i neizbjene opasnosti,
napusti svoje radno mjesto i opasno podruje, ne smije biti
doveden u nepovoljniji poloaj zbog svog postupka i mora biti
zatien od bilo kakvih tetnih i neopravdanih posljedica.Radnik je
duan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg
povjerenika za zatitu na radu.
Poslodavac ili njegov ovlatenik, odn radnik ili njegov povjerenik
duni su neodlono izvijestiti inspektora rada, koji je duan u roku
od 48 h utvrditi injenino stanje i osnovanost navoda radnika.

IV. DJELATNOST U SVEZI SA ZATITOM NA RADU

1. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ ZATITE NA RADU

Programi osnovnog obrazovanja obuhvaaju osnovne sadraje
zatite na radu.
Programi srednjokolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije,
osposobljavanja i usavravanja za obavljanje odreenih poslova
obuhvaaju i posebne sadraje o zatiti na radu u opsegu koji
odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje,
prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavravanje.
Programi vieg i visokog obrazovanja obuhvaaju specifine
sadraje iz zatite na radu u opsegu koji odgovara potrebi
odgovarajueg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog podruja.
Najmanje sadraje programa propisuje ministar prosvjete i porta u
suradnji i na prijedlog ministra nadlenog za rad.

2. SLUBA MEDICINE RADA

Poslodavac je duan osigurati radnicima usluge slube medicine
rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren
opasnostima i tetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici
izloeni. Moe obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa
zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada,
odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Duan je djelatnicima slube medicine rada osigurati pristup u sve
radne prostorije i prostore.
sijft
57

Sluba medicine rada duna je suraivati s ostalim slubama
poslodavca.
Djelatnici slube medicine rada imaju potpunu profesionalnu
neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlatenike te
radnike i njihove povjerenike.

Zadae slube medicine rada su osobito:
utvrivanje i procjena rizika od tetnosti za zdravlje na mjestu
rada,
praenje initelja u radnom okoliu i radnom procesu koji
mogu ugroziti zdravlje radnika, ukljuujui njihov smjetaj i
prehranu,
savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada,
ukljuujui oblikovanje radnog mjesta, o izboru, odravanju i
stanju strojeva i ureaja te o tvarima koje se koriste pri radu,
sudjelovanje u izradi programa unapreivanja naina rada te u
ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajalita,
savjetovanje poslodavca o unapreivanju zatite zdravlja,
sigurnosti, osobnim i skupnim zatitnim sredstvima,
praenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a
posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada,
mladei, ena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima,
trajno unapreivanje prilagoenosti rada radnicima,
sudjelovanje u mjerama strune rehabilitacije,
suradnja u obavjetavanju, strunom osposobljavanju i
obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada
sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profes. bolesti,
suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaa

Ministar nadlean za rad uz suglasnost ministra nadlenog za
zdravstvo propisat e ovisno o vrsti djelatnosti najmanji broj sati
koje poslodavac mora ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja
obavlja poslove djelatnosti medicine rada, odnosno sa
specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Poslodavac i njegov ovlatenik te radnici i njihovi povjerenici duni
su izvijestiti slubu medicine rada o svim imbenicima na mjestu
rada i u radnom okoliu za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu
nepovoljno odraziti na zdravlje radnika.
Sluba medicine rada mora biti obavijetena o uestalosti
obolijevanja meu radnicima i izostancima s posla iz zdravstvenih
razloga, kako bi bila u mogunosti utvrditi vezu izmeu uzroka
bolesti ili odsutnosti s posla i tetnosti za zdravlje koje mogu biti
prisutne na mjestu rada.
Sluba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom
sluaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj
bolesti.

Kada odreene poslove mogu obavljati radnici koji ispunjavaju
posebne uvjete glede zdravstvenog stanja, isprave kojima se
dokazuje da te uvjete ispunjavaju, izdaju ovlatene ustanove,
odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po
propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada.

Psihike sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju izdaje
zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja
djelatnost medicine rada, odnosno specijalist medicine rada u
privatnoj praksi uz prethodnu konzultaciju psihologa.

Nadleno tijelo odreeno propisima o zdravstvu duno je na
prijedlog nadlenog tijela inspekcije rada odrediti da se izvri
nadzor nad strunim radom djelatnika, odnosno zdravstvene
ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti za obavljanje poslova
s posebnim uvjetima rada glede zdravstvenog stanja, odnosno
psihikih sposobnosti.

3. USTANOVE I TRGOVAKA DRUTVA ZA ZATITU NA RADU

Odreene poslove u svezi s provedbom i unapreenjem zatite na
radu obavlja zavod nadlean za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu
te druge ustanove i trgovaka drutva koja te poslove obavljaju kao
sastavni dio svoje djelatnosti.
Praenje stanja i unapreenja zatite zdravlja i sigurnosti na radu
provodit e zavod nadlean za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu.

U obavljanju djelatnosti, zavod:
prati stanje zatite zdravlja i sigurnosti na radu,
istrauje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
utvruje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada
provodi statistika istraivanja iz podruja zatite zdravlja i
sigurnosti na radu naroito glede broja i vrste ozljeda na radu,
vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika
izloenih pojedinim tetnostima, opasnostima i naporima
planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje
zdravlja i sigurnosti radnika,
oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju
zdravstvene sposobnosti i praenju zdravst. stanja radnika
izrauje metode ispitivanja te modele za rjeavanje problema
u svezi sa zatitom na radu ,
organizirano provodi specifinu zdravstvenu zatitu u cilju
prevencije oteenja zdravlja radnika,
sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zatite i
nomenklature dijagnostikih i terapijskih postupaka ,
daje prijedloge Nacionalnom vijeu za zatitu na radu glede
unapreenja zatite zdravlja i sigurnosti na radu,
u okviru svojih nadlenosti surauje s meunarodnim i
nacionalnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i
sigurnost na radu
izrauje struna miljenja s podruja zatite zdravlja i
sigurnosti na radu za razliite subjekte,
prua strunu pomo udruenjima poslodavaca, sindikatima,
ustanovama i trgovakim drutvima i fizikim osobama
ovlatenima za obavljanje poslova zatite zdravlja i sigurnosti
na radu ,
provodi akcije s pojedinih podruja zatite zdravlja i sigurnosti
na radu i priprema promidbene materijale,
odrava savjetovanja s podruja zatite zdravlja i sigurnosti na
radu,
ministru nadlenom za zdravstvo predlae plan i program
mjera specifine zdravstvene zatite radnika,
sudjeluje u dopunskom strunom osposobljavanju lijenika i
strunjaka zatite na radu,
provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima iz
podruja zdravstva u okviru svoje nadlenosti,
obavlja i ostale poslove u djelatnosti zatite zdravlja i
sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima,
koordinira i struno nadzire ordinacije medicine rada koje
provode specifinu zdravstvenu zatitu radnika na podruju
RH sukladno pravilniku

Sredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz dravnog
prorauna.

Ovlatene ustanove i trgovaka drutva registrirana za obavljanje
poslova zatite na radu mogu na zahtjev poslodavca izraivati
procjene opasnosti, obavljati osposobljavanje za rad na siguran
nain, ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima, i
sijft
58

ispitivanja u radnom okoliu te izdavati isprave o provedenim
ispitivanjima.

ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

I. OPE ODREDBE

Ministarstvo nadleno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona.
Za provedbu prava propisanih Zakonom nadlean je HZZO ako nije
utvreno drugo nadleno tijelo.

Novane potpore ostvarene ne mogu biti predmet ovrhe ili
osiguranja (kredita, pologa i slino), osim prema sudskoj odluci ili
rjeenju nadlenog CZSS radi koristi djeteta za koje su ostvarene.
Takoer potpore ne mogu iznositi manje od 50% proraunske
osnovice utvrene zakonom o izvravanju dravnog prorauna.

Primjenjuje se pod jednakim uvjetima na roditelje u branoj i
izvanbranoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednaene osobe
koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u branoj ili izvanbranoj
zajednici.

ZAPOLJAVANJE je rad fizike osobe koji ona obavlja za plau po
osnovi ugovora o radu ili drugog akta zakljuenim s poslodavcem
kojim se ureuje radni odnos ili rad fizike osobe koja je izabrana ili
imenovana na stalnu dunost u odreenom tijelu dravne vlasti,
odnosno jedinici lokalne i podr. samouprave ako za taj rad prima
plau ili rad fizike osobe koja je lan uprave trgovakog drutva
ako po toj osnovi ostvaruje primitak ili rad fizike osobe koja je
prema propisima o radu sklopila ugovor o volonterskom radu s
poslodavcem, bez zasnivanja radnog odnosa nakon zavrenog
obrazovanja radi strunog osposobljavanja,

SAMOZAPOLJAVANJE je rad fizike osobe kojim ona
samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, odn profesionalnu
djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje, s namjerom
ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka podlonog plaanju
poreza na dohodak ili prihoda podlonog plaanju poreza na dobit,
u skladu s poreznim propisima,

DRUGI DOHODAK je primitak fizike osobe koji se utvruje u
skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

STA OSIGURANJA je sta koji je fizika osoba ostvarila na
temelju svog nesamostalnog ili samostalnog rada te na temelju
naknade plae nakon prestanka toga rada ostvarene prema
propisima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

STA OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA je
vremensko razdoblje u kojem je fizika osoba imala utvren status
zdravstveno osigurane osobe od strane HZZO ako meudravnom
ugovorom o soc. osig. nije drugaije odreeno.

MJESEC je jedinina vremenska vrijednost od 30 kalendarskih
dana koja slui za izraun trajanja prava.

KUANSTVO je zajednica ivota, privreivanja i troenja
ostvarenih prihoda svih lanova obitelji korisnika prava iz Zakona.

PUNO RADNO VRIJEME je rad od 40 sati tjedno,

RAD S POLOVICOM PUNOGA RADNOG VREMENA je rad s
polovicom radnog vremena.-20h tjedno.

II. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora je djetetov roditelj koji:
1. na temelju zapoljavanja prema propisima o radu ima priznat
status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog
osiguranja (zaposleni roditelj), to obuhvaa:
osobe u radnom odnosu kod domaeg ili stranog poslodavca
sa sjeditem u RH,
osobe s prebivalitem ili odobrenim stalnim boravkom u RH
zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju
zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog
osiguranja, odn koje nisu obvezno osigurane prema
inozemnim propisima na nain kako je to odreeno
meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju;

2. na temelju samozapoljavanja ima priznat status osiguranika iz
obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (samozaposleni
roditelj), to obuhvaa:
osobe koje na podruju RH obavljaju gospodarsku
djelatnost obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti,
osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja
obavljaju profesionalnu djelatnost te
osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i
umarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su
obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu
osigurane po osnovi rada,
slubenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju
vjerskih zajednica koju vodi nadleno dravno tijelo, ako
nisu osigurani po osnovi rada;

3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaeni doprinosi prema
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te
osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja (roditelj koji ostvaruje drugi dohodak);

4. je poljoprivrednik koji u RH obavlja djelatnost poljoprivrede i
umarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik
ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije obveznik poreza na
dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi
rada;

5. prema propisima o zapoljavanju ima priznat status nezaposlene
osobe (nezaposleni roditelj);

6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu
rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o
mirovinskom osiguranju RH ili osoba koja se prema propisima iz
socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim
propisima smatra uzdravanom osobom ili je polaznik redovitog
kolovanja ili sveuilinog ili strunog studija (roditelj izvan sustava
rada).

Iznimno od stavka zaposlenim roditeljem smatraju se i:
osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dunosti u
odreenim tijelima dravne vlasti, odnosno jedinicama lokalne
i podrune samouprave ako za taj rad primaju plau i ako po
toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga
zdravstvenog i MO,
lanovi uprave trgovakih drutava ako po toj osnovi imaju
priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO,
osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o
volonterskom radu, koje se bez zasnivanja radnog odnosa
sijft
59

nakon zavrenog obrazovanja struno osposobljavaju bez
zasnivanja radnog odnosa ako po toj osnovi imaju priznat
status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO.

Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora je i osoba koja je stekla
status posvojitelja koji ima utvren status osigurane osobe u
obveznom zdravstvenom osiguranju. To je i osoba kojoj je na
temelju rjeenja nadlenog tijela dijete povjereno na uvanje i
odgoj (skrbnik). To je i stranac s odobrenim stalnim boravkom u RH
koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom
osiguranju. Osnovom pravomonog rjeenja o posvojenju po
propisima o obiteljskim odnosima ima pravo, zavisno od njegova
radnopravnog statusa, na posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku
potedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme
koritenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plae ili novanu
naknadu ili novanu pomo.

Dravljani drava lanica Europskoga ekonomskog prostora u
pravima i dunostima = su s hrvatskim dravljanima.

Svi gore navedeni korisnici imaju pravo na jednokratnu novanu
pomo za novoroeno dijete.

III. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

Zaposleni roditelj I samozaposleni roditelj ima pravo na:
1. rodiljni dopust,
2. roditeljski dopust,
3. rad s polovicom punoga radnog vremena,
4. rad u skra. radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta,
5. stanku za dojenje djeteta,
6. dopust trudnice ili majke koja doji dijete,
7. dopust ili rad u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege
djeteta s teim smetnjama u razvoju,
8. mirovanje radnog odnosa do tree godine ivota djeteta.
+ imaju pravo na naknadu plae ili novanu naknadu

Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik I nezaposleni
roditelj ima pravo na:
1. rodiljnu potedu od rada,
2. roditeljsku potedu od rada.
+ imaju pravo na naknadu plae ili novanu naknadu

Korisnik mirovine (roditelj izvan sustava) po roenju djeteta ima
pravo na novanu pomo radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu.

Svi Korisnici, osim novanih potpora, imaju pravo i na jednokratnu
novanu potporu za novoroeno dijete.

Korisnik koji nije iskoristio prava ne moe potraivati novanu
naknadu za neiskoriteno pravo.
Prava ne mogu istodobno koristiti oba roditelja.

IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH
RODITELJA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

1. Rodiljni dopust

Zaposlena majka ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoe,
poroda i njege novoroenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust
do navrenih 6 mj ivota djeteta. Ona obvezno koristi rodiljni
dopust 28 dana prije dana oekivanog poroda i koristi ga u
neprekidnom trajanju do 42. dana poslije poroda (obvezni rodiljni
dopust).
Dan oekivanoga poroda utvruje izabrani doktor ope/obiteljske
medicine na prijedlog ginekologa.
Ona majka moe poeti koristiti rodiljni dopust i 45 dana prije dana
oekivanog poroda, prema nalazu i ocjeni ginekologa.

Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta, ako se roditelji tako
sporazumiju, pravo na rodiljni dopust do navrenih 6 mjeseci ivota
djeteta moe koristiti djetetov otac.
Ako je dijete prerano roeno, rodiljni dopust produuje se za
onoliko vremena za koliko je dijete prerano roeno.
Za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na
plaene doprinose prema posebnim propisima.

2. Roditeljski dopust

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon proteka
rodiljnog dopusta ima pravo na roditeljski dopust. Moe koristiti
roditeljski dopust do 8.g ivota djeteta.
To je osobno pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena
roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu.
Iznimno pravo na roditeljski dopust moe koristiti samo jedan od
roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog
dopusta ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mj,
ovisno o broju roene djece i nainu njegova koritenja.
Ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:
6 mjeseci, za prvo i drugo roeno dijete,
30 mj, za roene blizance, 3. i svako sljedee dijete.

Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja, u
jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti
pojedinano, obostrano istodobno ili naizmjenino, sukladno
osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust
ne koristi samo jedan od roditelja.

Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od
najmanje 3mj, roditeljski dopust produuje se za dva mjeseca.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj moe koristiti roditeljski
u cijelosti ili u njegovim dijelovima. Za sluaj da roditeljski dopust
koristi u dijelovima moe ga koristiti najvie dva puta godinje,
svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.
U broj roene djece uraunavaju se i mrtvoroena djeca te umrla
djeca majke i posvojena djeca.
Za vrijeme koritenja ovog prava zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na
plaene doprinose prema posebnim propisima.

3. Rad s polovicom punoga radnog vremena

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj moe pravo na rodiljni
dopust i roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s polovicom
punoga radnog vremena. Nakon isteka obveznoga rodiljnog
dopusta, ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta, kao i
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena.
Ima pravo nakon navrenih 6 mj ivota djeteta koristiti rad s
polovicom punoga radnog vremena u onolikom trajanju koliko je to
pravo koristio do 6. mjeseca ivota djeteta, a najdue do 9. mjeseca
ivota djeteta. Po iskoritenju prava na rodiljni dopust ili prava na
rad s 1/2 punoga radnog vremena, moe pravo na roditeljski dopust
koristiti i kao pravo na rad s 1/2 punoga radnog vremena u
dvostrukom trajanju neiskoritenoga roditeljskog dopusta.
sijft
60

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga
MO i pravo na plaene doprinose.

4. Pravo na rad u skraenom radnom vremenu radi pojaane njege
djeteta

Po iskoritenju roditeljskog dopusta ili prava na rad u skraenom
radnom vremenu jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih
roditelja ima pravo na rad u skraenom radnom vremenu do
navrene 3.g djeteta ako mu je potrebna pojaana briga i njega.
Ministar zdravstva + ministra za obitelj pravilnikom e propisati
uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraenom radnom
vremenu, radi potrebne pojaane brige i njege djeteta do njegove
navrene 3.g.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga
MO i pravo na plaene doprinose.

5. Dopust za sluaj smrti djeteta

Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete ili
ako dijete umre prije nego to je protekao rodiljni ili roditeljski
dopust, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo koritenje
jo 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je roeno mrtvo dijete ili
nastupila smrt djeteta.

6. Koritenje prava na roditeljski dopust od jednog roditelja

Ako za vrijeme koritenja jednog od prava jedan od zaposlenih
roditelja ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega
drugoga opravdanog razloga onemoguen koristiti pripadajue
pravo, pravo koritenja pripadajueg prava u cijelosti se prenosi na
drugog roditelja.

Opravdani razlozi su:
kad je jedan od roditelja lien roditeljske skrbi, potpuno lien
poslovne sposobnosti, djelomice lien poslovne sposobnosti u
odnosu na roditeljsku skrb, nestao, nepoznat, nepoznatog
prebivalita ili boravka,
ako su radi zatite dobrobiti djeteta susreti i druenje djeteta s
jednim od roditelja zabranjeni ili ogranieni ili je jednom od
roditelja, prema propisima o zatiti od nasilja u obitelji,
izreena zatitna mjera zabrane pribliavanja djetetu ili
udaljenja iz stana, kue ili nekoga drugoga stambenog
prostora u kojem dijete ivi,
ako je jedan od roditelja teko bolestan ili je ovisan o pomoi
druge osobe radi ega je sprijeen u obavljanju roditeljske
skrbi prema ocjeni lijenikog povjerenstva,
kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj
misiji izvan RH ili na izdravanju kazne zatvora u trajanju
duem od 1.g neprekidno, a sve pod uvjetom da se je roditelj
iz ovoga podstavka svojom pisanom izjavom odrekao prava na
koritenje roditeljskog dopusta u korist 2. roditelja.

7. Stanka za dojenje djeteta i pravo na dopust trudnice i majke koja
doji dijete
7.1. Stanka za dojenje

Zaposlena majka i samozaposlena majka, koja nakon koritenja
rodiljnog dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu nastavi
dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na
stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno
od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno
od prava propisanih Zakonom.

To pravo se moe koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u
trajanju od sat vremena. Zaposlena majka ili samozaposlena majka
moe koristiti to pravo do navrene 1. godine ivota djeteta.
Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme.

Zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme koritenja
prava ima pravo na naknadu plae koja iznosi 100% proraunske
osnovice, preraunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se
obraunava naknada plae.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga
MO i pravo na plaene doprinose.

7.2. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete

Ako zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete radi na poslovima
koji su tetni po njezino zdravlje i zdravlje djeteta koje doji, a
poslodavac nije osigurao rasporeivanje zaposlene trudnice ili
majke na druge odgovarajue poslove, ona ima pravo na trudniki
ili dojenaki dopust, uz naknadu plae u visini njezine pripadajue
plae, a na teret poslodavca.
Pravo na dopust koristi od prvoga sljedeeg dana od dana kad je
prema propisima o radu i zatiti na radu utvreno da poslodavac
nije osigurao rasporeivanje zaposlene trudnice ili majke koja doji
dijete na druge odgovarajue poslove do dana stjecanja prava na
rodiljni dopust ili do navrene godine dana djetetova ivota.

Ministar za obitelj + sugl.ministra za rad pravilnikom e propisati
uvjete i postupak ostvarivanja prava zaposlene trudnice i zaposlene
majke koja doji dijete.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga
MO i pravo na plaene doprinose.

8. Mirovanje radnog odnosa do tree godine djetetova ivota

Nakon to je iskoriteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili
pravo na rad s 1/2 punoga radnog vremena, jedan od zaposlenih
roditelja ima pravo ne raditi do navrene 3. G. ivota djeteta.
Za vrijeme koritenja ovog prava, prava i obveze zaposlenog
roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje te pravo na MO ostvaruje se prema propisima kojima je
ureeno to pravo.
Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa
zaposlenog roditelja do 3.g djetetova ivota obvezno dostavlja
Zavodu radi evidencije.

9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s
teim smetnjama u razvoju

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s teim
smetnjama u razvoju nakon iskoritenog prava na roditeljski
dopust, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u
skraenom radnom vremenu do navrene 8. godine djetetova
ivota na temelju nalaza i miljenja lijenikog povjerenstva.
Nakon prestanka koritenja prava ima pravo na rad u skraenom
radnom vremenu.
Jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja
punoljetnog djeteta s teim smetnjama u razvoju ima pravo raditi
skraeno radno vrijeme do zavretka redovitog kolovanja ili dok ta
potreba traje. Pravo ne moe ostvariti zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima
priznat status roditelja njegovatelja.
Roditelj koji koristi ova prava ima pravo na naknadu plae.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga
MO i pravo na plaene doprinose.
sijft
61


10. Naknada plae zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja

Za vrijeme koritenja prava na rodiljni dopust ili prava na rad s 1/2
punoga radnog vremena zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj ima pravo na naknadu plae u iznosu 100% od osnovice za
naknadu plae, a koja se isplauje na teret sredstava HZZO.
Takoer ima pravo na naknadu plae, koja za puno radno vrijeme
iznosi 100 % od osnovice za naknadu plae i koja ne moe za puno
radno vrijeme iznositi vie od 80% proraunske osn. mj, u trajanju
od 6 mj, poevi od 1.dana koritenja prava.
U preostalom trajanju (po isteku 6 mj njegova koritenja) ima
pravo na naknadu plae u iznosu od 50% prora. osnovice mje.
Za vrijeme koritenja prava zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj ima pravo na naknadu plae u visini od 50% proraunske
osnovice mjeseno.
Za vrijeme koritenja dopusta za sluaj smrti djeteta ima pravo na
naknadu plae koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice
za naknadu plae i koja ne moe za puno radno vrijeme iznositi vie
od 80% proraunske osnovice mjeseno.

Iznimno u sluaju mrtvoroenog djeteta ili ako dijete umre za
vrijeme koritenja prava na rodiljni dopust, zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj za vrijeme koritenja dopusta za sluaj smrti
djeteta ima pravo na naknadu plae, koja za puno radno vrijeme
iznosi 100% od osnovice za naknadu plae, a koja se isplauje na
teret sredstava Zavoda.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s teim
smetnjama u razvoju za vrijeme koritenja prava na dopust za
njegu djeteta do navrene 8. g djetetova ivota ima pravo za puno
radno vrijeme na naknadu plae u iznosu od 65% proraunske
osnovice mjeseno.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s teim
smetnjama u razvoju za vrijeme koritenja prava na rad u
skraenom radnom vremenu ima pravo na naknadu plae za
preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike
izmeu plae koju ostvaruje radei 1/2 punoga radnog vremena i
plae koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet
staa osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, za
vrijeme koritenja prava utvrenih Zakonom ima pravo na naknadu
plae koja iznosi 50% proraunske osnovice.

Zaposlenom roditelju ili samozaposlenom roditelju naknada plae
ne moe iznositi manje od 50% proraunske osnovice, neovisno radi
li ili volontira u punom ili nepunom radnom vremenu. Naknada
plae isplauje se na teret sredstava dravnog prorauna.

11. Ostvarivanje prava u veem opsegu

Prava zaposlenog roditelja mogu se u veem opsegu urediti
kolektivnim ugovorom, sporazumom radnikog vijea s
poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret
sredstava poslodavca pod uvjetom i na nain utvren opim aktom
poslodavca.

V. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK,
RODITELJA POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA

Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik i
nezaposleni roditelj, poevi od dana roenja djeteta, ima pravo na
rodiljnu i roditeljsku potedu od rada te pravo na novanu naknadu
za vrijeme koritenja tih prava.

Nezaposleni roditelj moe ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku
potedu od rada pod uvjetom da na dan roenja djeteta ispunjava
sljedee uvjete:
1. da je hrvatski dravljanin ili stranac s odobrenim stalnim
boravkom u Republici Hrvatskoj,
2. da ima neprekidno prebivalite ili stalni boravak u Republici
Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine,
3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju,
4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ najmanje 9 mj
neprekidno ili 12 mj s prekidima u posljednje 2 godine prije roenja
djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:
u roku od 90 dana od dana zavretka redovitog
kolovanja ili studija ili 30 dana od dana zavrnog ispita,
u roku od 30 dana od dana prekida redovitog kolovanja
ili studija ili
u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa,
slube ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja
novane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku
prestanka tih okolnosti ima najmanje 6 mjeseci
neprekidnoga radnog staa.

Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet ako je do
prestanka njegova voenja u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ
dolo:
radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na
dohodak, na koji se obraunavaju doprinosi za obvezna
osiguranja prema posebnim propisima,
radi koritenja prava iz ovoga Zakona.

Korisnici koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju,
a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod
Zavoda, gube pravo na koritenje prava.

1. Rodiljna i roditeljska poteda od rada

Rodiljnu potedu od rada obvezno od roenja djeteta do 42. dana
od dana roenja djeteta koristi majka djeteta.
Majka djeteta rodiljnu potedu od rada ima pravo koristiti do
navrenog 6. mjeseca ivota djeteta, u neprekinutom trajanju.
Ona nakon isteka 42 dana moe radi zaposlenja ili samozaposlenja
prekinuti koritenje prava na rodiljnu potedu od rada, pri emu
otac djeteta, koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka
djeteta, ima pravo na koritenje preostalog dijela neiskoritenog
prava na rodiljnu potedu od rada, uz majinu pisanu suglasnost.
Po isteku prava na rodiljnu potedu od rada korisnik(majka ugl)ima
pravo na roditeljsku potedu od rada u trajanju od:
6 mjeseci, za prvo i drugo roeno dijete,
30 mjeseci, za blizance, tree i svako sljedee dijete.

Korisnik prava, moe prekinuti koritenje tog prava radi zaposlenja
ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u
istom radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi preostali dio
neiskoritenog prava na roditeljsku potedu od rada, uz
korisnikovu suglasnost.
Zatim moe radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti koritenje
prava na roditeljsku potedu od rada te nastaviti njegovo
koritenje, ako je proveo na radu najmanje 9 mj neprekidno prije
mjeseca u kojem namjerava zapoeti koristiti preostali dio
pripadajueg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj
pod uvjetima iz Zakona.
sijft
62

Korisnik (isto se odnosi i na majku izvan sustava rada) koji na radu
nije proveo najmanje 9 mj prije mjeseca u kojem namjerava
zapoeti koristiti preostali dio neiskoritene roditeljske potede od
rada iz razloga to mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati
djelatnost, a na radu je proveo najmanje 3 mj neprekidno, ima
pravo nastaviti koritenje preostalog dijela prava na roditeljsku
potedu od rada, kao nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za
nezaposlenog roditelja.
Korisnik ima pravo koristiti preostali dio neiskoritene roditeljske
potede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku potedu od
rada nije prenio na drugog roditelja.

2. Ostvarivanje prava na novanu naknadu za vrijeme
koritenja prava na rodiljnu i roditeljsku potedu od rada

Korisnik prava za vrijeme koritenja prava na rodiljnu i roditeljsku
potedu od rada ima pravo na novanu naknadu u iznosu 50%
proraunske osnovice mjeseno. Za sluaj smrti djeteta pripada mu
pravo na isplatu novane naknade jo 3 mjeseca nakon mjeseca u
kojem je nastupila smrt djeteta.
Za vrijeme koritenja prava na rodiljnu i roditeljsku potedu od
rada, ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaene doprinose.

VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Majka izvan sustava rada ima pravo na novanu pomo tijekom
rodiljne i roditeljske brige o novoroenom djetetu.
Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od
roenja djeteta do navrenoga 6. mj ivota djeteta, a pod
roditeljskom brigom razdoblje od 6. mj do navrene 1. g ivota
djeteta, za 1. i 2. roeno dijete ili do navrene 3. g djeteta kod
roenja blizanaca, treeg i svakoga sljedeeg djeteta.
Majka, nakon 42. dana od dana roenja djeteta, radi zaposlenja ili
samozaposlenja, moe prekinuti koritenje prava na rodiljnu ili
roditeljsku brigu o djetetu, pri emu otac djeteta, koji je u istom
radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na koritenje
preostalog dijela neiskoritenog prava na rodiljnu brigu o djetetu,
uz majinu pisanu suglasnost.
Nakon 42. dana od dana roenja djeteta, moe radi zaposlenja ili
samozaposlenja prekinuti koritenje prava na rodiljnu ili roditeljsku
brigu o djetetu te zapoeti ili nastaviti koristiti preostali dio
roditeljske brige o djetetu do navrene 1g. odn 3.g djeteta ako je
provela na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem
namjerava zapoeti koristiti preostali dio pripadajueg prava, kao
zaposleni roditelj ili samozaposl. roditelj.

Majka izvan sustava rada moe ostvariti pravo s osnove rodilje i
roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da na dan roenja djeteta
ispunjava sljedee uvjete:
da je hrvatska dravljanka ili strankinja s odobrenim
stalnim boravkom u RH
da ima neprekidno prebivalite ili stalni boravak u RH u
trajanju od najmanje 5 godina,
da je zdravstveno osigurana prema propisima o
obveznom zdravstvenom osiguranju.

Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku koritenja prava na
novanu pomo tijekom rodiljne i roditeljske brige o novoroenom
djetetu zavri redovito kolovanje ili pohaanje sveuilinog ili
strunog studija ili joj obveze redovitog kolovanja ili pohaanje
sveuilinog i strunog studija miruju ili prekine redovito
kolovanje, pohaanje sveuilinog ili strunog studija, zadrava
pravo koritenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo
koritenje, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili zavretka
redovitog kolovanja ili pohaanja sveuilinog studija prijavila u
evidenciju nezaposlenih osoba kod HZZ.

Majka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a
nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod
Zavoda, gubi pravo na koritenje prava.

Novana pomo iznosi 50% proraunske osnovice mjeseno.
Majka izvan sustava rada pravo na novanu pomo moe ostvariti
poevi od dana roenja djeteta. Za sluaj smrti djeteta, ostvaruje
pravo na novanu pomo jo 3mj od mjeseca u kojem je nastupila
smrt djeteta.

VII. PRAVA POSVOJITELJA DJETETA
Posvojitelj, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran po propisima o
obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajue
vremenske dopuste ili potede od rada te pravo na naknadu plae
ili drugi oblik novane naknade.
Opseg prava posvojitelja ovisi o radnopravnom statusu korisnika
prava i ivotnoj dobi posvojenika.
Prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja
djeteta, neovisno o broju posvojene djece.

Korisnici za vrijeme koritenja prava imaju prava iz obveznoga MO i
pravo na plaene doprinose.

1. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
1.1. Posvojiteljski dopust

Zaposleni posvojitelj i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da
suprunik posvojitelja djeteta nije roditelj djeteta, ima pravo na
posvojiteljski dopust. Pravo na posvojiteljski dopust stjee s danom
pravomonosti rjeenja o posvojenju.

Ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od:
6 mjeseci, za posvojenika mlaeg od 3 godine,
5 mj, za posvojenika u ivotnoj dobi od 3. do navrene 5. g,
4 mj, za posvojenika u dobi od 5. do navrene 18. g.

Za sluaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje
3. ili svako sljedee dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili
samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s tekoama u razvoju,
posvojiteljski dopust produuje se za 60 dana.

Po iskoritenju posvojiteljskog dopusta zaposleni posvojitelj ili
samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 3. godine
ivota ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog
roditelja i samozaposlenog roditelja.
Za sluaj posvojenja djeteta u dobi iznad 3 g. pravo na roditeljski
dopust do navrene 8. G. posvojenika skrauje se za 30 dana po
svakoj navrenoj godini ivota posvojenika iznad te dobi.
Posvojiteljski dopust korisnik moe koristiti u neprekinutom
trajanju ili na nain propisan za koritenje rodiljnog dopusta,
odnosno roditeljskog dopusta.

1.2. Naknada plae za vrijeme koritenja prava na posvojiteljski dopust
Za vrijeme koritenja posvojiteljskog dopusta korisnik ima pravo na
naknadu plae pod uvjetima i u visini propisanoj za zaposlene
roditelje i samozaposlene roditelje, korisnike rodiljnog, odn
roditeljskog dopusta, odn drugih prava propisanih za zaposlene ili
samozaposlene roditelje

2. Prava drugih posvojitelja
sijft
63

Korisnik koji je roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili je
poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada,
koja je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj
djeteta ima pravo na posvojiteljsku potedu od rada ili pravo na
posvojiteljsku brigu o djetetu.
Za vrijeme koritenja prava korisnik ima pravo na novanu naknadu
ili novanu pomo u iznosu od 50% proraunske osnovice
mjeseno.

2.1. Posvojiteljska poteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu
Korisnik, koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili
nezaposlena osoba i koji je pravomonim rjeenjem o posvojenju
postao posvojitelj, pod uvjetom da suprunik posvojitelja nije
roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na
rodiljnu i roditeljsku potedu od rada, ima pravo na posvojiteljsku
potedu od rada.

Korisnik, koji je osoba izvan sustava rada i koja je pravomonim
rjeenjem o posvojenju postala posvojitelj (posvojitelj izvan sustava
rada), pod uvjetom da suprunik posvojitelja nije roditelj
posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i
roditeljsku brigu o djetetu, ima pravo na posvojiteljsku brigu o
djetetu.

Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada ima pravo na
posvojiteljsku potedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u
trajanju od:
12 mjeseci, za posvojenika u dobi do 3 godine,
9 mj, za posvojenika u dobi od 3. do navrene 5. G djeteta,
6 mj, za posvojenika u dobi od 5. do navrene 8. godine,
4 mj, za posvojenika u dobi od 8. do navrene 18. godine.

Za sluaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje
3. ili svako sljedee dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan
sustava rada, ili djeteta s tekoama u razvoju, posvojiteljska
poteda od rada ili posvojiteljska briga o djetetu produuje se za 60
dana.
Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada moe, radi zaposlenja ili
samozaposlenja, prekinuti koritenje prava ili to pravo prenijeti na
branog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog
djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost i pod uvjetom da ima isti
radnopravni status osobe koji prenosi pravo.

Korisnik, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo
koritenje prava na posvojiteljsku potedu od rada ili posvojiteljsku
brigu o djetetu, moe nastaviti njegovo koritenje kao zaposleni ili
samozaposleni posvojitelj ako je proveo na radu najmanje 9 mj
neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava zapoeti koristiti
preostali dio neiskoritenog prava i pod uvjetom da pravo
koritenja posvojiteljske potede od rada ili posvojiteljske brige o
djetetu nije prenio na drugog roditelja.
Korisnik, koji na radu nije proveo najmanje 9 mj prije mjeseca u
kojem namjerava zapoeti koristiti preostali dio neiskoritene
posvojiteljske potede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz
razloga to mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati
djelatnost, a na radu je proveo najmanje 3 mj neprekidno, ima
pravo nastaviti koritenje preostalog dijela prava na posvojiteljsku
potedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, kao nezaposleni
roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja.

2.2. Pravo na novanu naknadu
Korisnik koji je roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, ili je
poljoprivrednik ili nezaposlena osoba, za vrijeme koritenja prava
na posvojiteljsku potedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o
djetetu ima pravo na novanu naknadu u iznosu od 50%
proraunske osnovice mjeseno.
Korisnik koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo pravo na
koritenje posvojiteljske potede od rada ili posvojiteljsku brigu o
djetetu za vrijeme koritenja preostalog dijela neiskoritenog prava
iz ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od 50% proraunske
osnovice mjeseno.

VIII. JEDNOKRATNA NOVANA POTPORA ZA NOVOROENO
DIJETE

Korisnik zaposleni roditelj, samozaposleni roditelj, roditelj koji
ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik,nezaposlena osoba i
osobe koje se iznimno smatraju zaposlenim roditeljem moe
ostvariti pravo na jednokratnu novanu pod uvjetom da u vrijeme
roenja djeteta ispunjava sljedee uvjete:
da je hrvatski dravljanin s prebivalitem ili stranac sa stalnim
boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mj,
da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju.

Korisnik mirovine ili prava na prof.rehab. ili invalidsku mirovinu
moe ostvariti pravo na novanu potporu pod uvjetom da u
vrijeme roenja djeteta ispunjava sljedee uvjete:
da je hrvatski dravljanin s prebivalitem ili stranac sa stalnim
boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 5 g,
da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju.

Korisnici gore navedeni svi mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo
na jednokratnu novanu potporu pod uvjetom da je dijete:
upisano u maticu roenih
prijavljeno kao lan njihovog kuanstva,
zdravstveno osiguran po propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju.

Jednokratna novana potpora iznosi 70% proraunske osnovice.
Pravo na novanu potporu, ima i korisnik za posvojeno dijete u
dobi do njegove navrene 3. g,ako novana potpora za to dijete
nije ranije isplaena drugom korisniku.

IX. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
Prava se ostvaruju na temelju rjeenja Zavoda donesenog na
osnovi pisanog zahtjeva korisnika.
Iznimno pravo na rodiljni dopust od 45. dana prije oekivanog
termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje se na
temelju izvjea o bolovanju kojeg izdaje doktor primarne
zdravstvene zatite, a na prijedlog ginekologa iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja o danu oekivanog poroda na kojoj
izabrani doktor primarne zdravstvene zatite obvezno naznauje
samo poetni datum koritenja prava.
U postupku rjeavanja po zahtjevu primjenjuju se odredbe Zakona
o opem upravnom postupku.
Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se najkasnije 30 dana prije
naznaenog roka za poetak njegova koritenja.

O pravima u 1 rjeava nadlena ustrojbena jedinica Zavoda na ijem
je podruju prebivalite ili stalni boravak podnositelja zahtjeva. O
albi protiv 1 rjeenja Zavoda rjeava Direkcija Zavoda. alba ne
odgaa izvrenje rjeenja.
Rjeenje o albi donijeto u 2 konano je u upravnom postupku i
protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.
Rjeenje o pravu obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik
prava zaposleni roditelj, zaposleni posvojitelj ili zaposleni skrbnik.
sijft
64

Rjeenje o pravu nezaposlenog roditelja obvezno se dostavlja
nadlenoj ustrojbenoj jedinici HZZZ u ijoj se evidenciji
nezaposlenih osoba vodi korisnik prava.

Korisnik koji potrauje prava duan je na zahtjev nadlene
ustrojbene jedinice Zavoda dostaviti dokaze koji su uvjet za
ostvarenje traenog prava, ako Zavod istima ne raspolae ili ih ne
moe pribaviti po slubenoj dunosti.
U prikupljanju dokaza kojima se utvruje opravdanost zahtjeva
korisnika Zavod ima pravo sluiti se svim raspoloivim podacima o
korisniku kao osiguranoj osobi prema propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju te koristiti slubene podatke nadlenih
sredinjih tijela dravne uprave i javnih ustanova, kao i drugih
nadlenih tijela iz kojih se moe utvrditi osnovanost stjecanja
traenog prava. Nadlena sredinja tijela dravne uprave i javne
ustanove, kao i druga nadlena tijela, duni su Zavodu dostaviti ili
staviti na raspolaganje traene podatke u roku od 15 dana od dana
zaprimanja zahtjeva.

1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Zaposleni roditelj, koji u tijeku koritenja prava namjerava mijenjati
nain koritenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije
nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja
neiskoritenoga pripadajueg prava, pisano obavijestiti svog
poslodavca o toj namjeri.
Na pisanu obavijest poslodavac je duan izdati pisanu izjavu o
svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s
mogunou neprihvaanja te namjere za razdoblje od najvie 30
dana pod uvjetima utvrenim propisima o radu.

Zaposleni roditelj, kojem se o pravu odluuje, duan je nadlenoj
ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rjeavanje o pripadajuem
pravu priloiti i pisanu izjavu poslodavca.

1.2. Najava i koritenje prava drugih korisnika iz Zakona
Samozaposleni roditelj koji u tijeku koritenja prava namjerava
mijenjati nain koritenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana
prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja
neiskoritenoga pripadajueg prava podnijeti pisani zahtjev
Zavodu.

Korisniku koji zahtjev za koritenje prava podnese Zavodu u roku
od 30 dana od dana roenja djeteta, pripada pravo na koritenje
odnosnog prava od dana roenja djeteta.
Korisniku koji zahtjev za koritenje prava ne podnese u roku
propisanom, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od roenja
djeteta, pripada pravo na koritenje odnosnog prava od dana
podnoenja zahtjeva.
U zahtjevu za koritenje prava na rodiljnu ili roditeljsku potedu od
rada ili s osnove rodiljne ili roditeljske brige o djetetu, korisnik
obvezno naznauje nain koritenja odnosnog prava.
Zahtjev za prekid koritenja ili prijenos koritenja prava na 2.
roditelja, drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije
naznaenog roka za prekid ili prijenos koritenog prava na 2.
roditelja. Iznimno, zahtjev za prekid ili prijenos koritenog prava na
2. roditelja moe biti podnijet u roku kraem od utvrenog, a koji
ne moe biti krai od 8 dana, ako je uvjetovan nepredvienim
socijalnim okolnostima, kao to je smrt u obitelji, teka bolest
jednog od lanova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili
samozaposlenje, o emu Zavod odluuje.

1.3. Ostvarivanje prava na jednokratnu novanu potporu za
novoroeno dijete
Svi korisnici nabrojani na poetku pravo na jednokratnu novanu
potporu za novoroeno dijete moe ostvariti pod uvjetom da je
pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadlenoj ustrojbenoj
jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana roenja djeteta,
odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta.
Pravo na jednokratnu novanu potporu za novoroeno dijete
ostvaruje se na osnovi zahtjeva, rodnog lista djeteta, te
dokumentacije kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta. Pravo
ostvaruje se, u pravilu, bez donoenja pisanog rjeenja.

1.4. Prijava okolnosti koje utjeu na ostvarivanje prava i naknada
tete
Korisnik je duan Zavodu prijaviti svaku promjenu, u roku od 8 dana
od dana nastanka okolnosti koja utjee na koritenje priznatog
prava. Ko ne postupi tako duan je Zavodu nadoknaditi nastalu
tetu i ostvareni nepripadajui primitak, s pripadajuom kamatom
te ga uplatiti na raun dravnog prorauna, a sve u roku od 8 dana
od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrenim
okolnostima.

X. POVJERENSTVO ZA PRAENJE PROVEDBE ZAKONA
Ministar za obitelj osniva Povjerenstvo koje se sastoji od 7 lanova.
lanove Povjerenstva imenuje ministar za obitelj i to 2 predstavnika
ministarstva obitelji, od kojih je 1 predsjedavajui Povjerenstva te
po jednog predstavnika ministarstva rada, Zavoda, Hrvatske
obrtnike komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Koordinacije
sindikalnih sredinjica.
Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona, daje nadlenom
ministarstvu za obitelj i Zavodu miljenja i prijedloge za provedbu
Zakona, daje prijedloge za unapreenje sustava obiteljskih potpora
iz Zakona te donosi poslovnik o svom radu. Strune i
administrativne poslove Povjerenstva obavlja ministarstvo
nadleno za obitelj.

XI. FINANCIRANJE
Sredstva za financiranje prava i potpora osiguravaju se u dravnom
proraunu izuzev sredstva koja se odnose na dopust zaposlene
trudnice ili majke koja doji dijete i ostvarivanja prava u veem
opsegu.
.
ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

I. OPE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuje obvezno zdravstveno osiguranje u RH,
opseg prava na zdravstvenu zatitu i druga prava i obveze osoba,
uvjeti i nain njihova ostvarivanja i financiranja, prava i obveze
nositelja osiguranja, ukljuujui i prava i obveze ugovornih
subjekata nositelja provedbe zdravstv. zatite iz obv. zdr. osig.

Obvezno zdravstveno osiguranje provodi HZZO.
Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim
osiguranim osobama prava i obveze na naelima uzajamnosti,
solidarnosti i jednakosti, na nain i pod uvjetima utvr Zakonom.

II. OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezne su se
osigurati sve osobe s prebivalitem u RH, te stranci s
odobrenim stalnim boravkom u RH, ako meunarodnim
ugovorom o soc. osiguranju nije drukije odreeno.
Iznimno, djeca do navrene 18. g ivota s prebivalitem,
odn odobrenim stalnim boravkom u RH smatraju se
osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i
obveze koje proizlaze iz obv. zdravstvenog osiguranja.
sijft
65

Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i
obveze smatraju se osiguranici, lanovi obitelji
osiguranika i 2 osigurane osobe obvezno osigurane u
odreenim okolnostima.
Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se
osiguravaju i stranci s odobrenim privremenim boravkom
u RH, a na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa
sjeditem u RH, odn na temelju obavljanja gospodarske, ili
profesionalne djelatnosti u RH.
Prava i obveze koje pripadaju osiguranim osobama ne
mogu se prenositi na druge osobe niti nasljeivati.
Iznimno, nasljeivati se mogu prava na novana primanja
koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaena zbog
smrti osigurane osobe.

III. OSIGURANE OSOBE
1. OSIGURANICI

Na obvezno zdravstveno osiguranje prema ovom Zakonu obvezno
se osiguravaju i stjeu status osiguranika:
1.) osobe u radnom odnosu kod domaeg ili stranog
poslodavca sa sjeditem u RH,
2.) dunosnici u tijelima dravne vlasti, ako za taj rad primaju
plau,
3.) osobe s prebivalitem ili odobrenim stalnim boravkom u
RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje
nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima,
4.) lanovi uprave trgovakih drutava ako nisu obvezno
zdravstveno osigurani po osnovi rada,
5.) osobe koje se nakon zavrenog obrazovanja struno
osposobljavaju bez zasn. radnog odnosa(volonterski
rad),
6.) osobe koje na podruju RH obavljaju gospodarsku
djelatnost obrta i s obrtom = djelatnosti, osobe koje
samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju
profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju
djelatnost poljo. i um. kao jedino ili glavno zanimanje,
7.) poljoprivrednici koji u RH obavljaju poljoprivrednu
djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici,
posjednici ili zakupci
8.) sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice
9.) korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu
rehabilitaciju ako imaju prebivalite ili odobren stalni
boravak u RH,
10.) korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju
iskljuivo od stranog nositelja mir. i invalid. osiguranja,
11.) osobe koje su u vrijeme prestanka radnog odnosa
zateene u koritenju prava na naknadu plae za sluaj
ozljede na radu i profesionalne bolesti,
12.) osobe s prebivalitem, odn odobrenim stalnim
boravkom u RH koje su prijavljene HZZO:
a. u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, od
prestanka primanja naknade plae
b. u roku od 30 dana od dana prijevremenog prestanka
drag. sluenja vojnog roka, odn od dana isteka roka
za dragovoljno sluenje vojnog roka
c. u roku od 30 dana od otputanja iz ustanove za
izvrenje kaznenih i prekrajnih sankcija, iz
zdravstvene ustanove, ako je bila primijenjena mjera
psih. lijeenja ili lijeenja od ovisnosti u zdr. Ustan.,
d. u roku od 30 dana od dana navrenih 18 g ivota
e. u roku od 30 dana od dana prestanka primanja
naknade plae,
f. u roku od 90 dana od dana isteka k. godine u kojoj
su zavrile redovito kolovanje u RH, odn u roku od
30 dana od dana poloenoga zavrnog ispita,
13.) uenici srednjih kola i redoviti studenti visokih uilita
dravljani RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u
RH, a nisu zdravstveno osigurani kao lanovi obitelji
osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najdue do
isteka K godine u kojoj su zavrili redovito kolovanje,
14.) osobe s prebivalitem u RH koje su izgubile status
uenika, odn redovitog studenta ako su se prijavile
Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa
uenika ili redovitog studenta,
15.) suprunik umrlog osiguranika koji nakon smrti suprunika
nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu
prijavio u roku od 30 dana od smrti suprunika,
16.) osobe s prebivalitem te stranci s odobrenim stalnim
boravkom u RH kojima je priznato svojstvo ratnog
vojnog invalida ..,
17.) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata,
18.) osobe koje pruaju njegu i pomo hrvatskom ratnom
vojnom invalidu Domovinskog ,
19.) osobe s prebivalitem u RH koje su bile korisnici
zdravstvene zatite po Zakonu o osnovnim pravima
vojnih invalida i obitelji palih boraca .........
20.) osobe na odsluenju vojnog roka, priuvnici za vrijeme
obavljanja slube u oruanim snagama RH, obveznici
civilne slube
21.) osobe koje su prekinule rad zbog toga to ih je pravna ili
fizika osoba uputila na obrazovanje ili struno
usavravanje, dok traje obrazovanje, odn usavravanje,
22.) osobe koje je pravna ili fizika osoba prije stupanja u radni
odnos uputila na praktian rad u drugu pravnu osobu ili
kod fizike osobe,dok traje praktini rad,
23.) osobe upuene u inozemstvo u sklopu meunarodne
tehniko-prosvjetne i kulturne suradnje, dok se nalaze u
inozemstvu po toj osnovi,
24.) osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegov,
25.) lanovi obitelji smrtno stradalog, zatoenoga ili
nestaloga hrvatskog branitelja ,
26.) osobe kojima je priznat status azilanta u RH

Pod radnim odnosom podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika
prema propisima o radu i drugim propisima koji ureuju pitanja
zapoljavanja.

Djelatnosti osoba koje obavljaju godspodarsku djelatnost... su:
registrirana djelatnost obrta, poljoprivrede i umarstva, slobodnog
zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne
djelatnosti za ije je obavljanje odobrenje izdalo mjerodavno tijelo
za samostalno obavljanje djelatnosti fizike osobe, upisane u
odgovarajui registar toga tijela, .......
Za osobe iz toke 12., 14., 15. i 17. HZZO i HZZZ meusobno e
razmjenjivati podatke o nezaposlenim osobama koje se vode u
evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje.

Za lanove uprave trgovakih drutava, a koje se ne vode u
evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje kao nezaposlene
osobe, status osiguranika utvrivat e se prijavom Zavodu.

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem
pripadaju osiguranicima, imaju i osobe s prebivalitem, odn
odobrenim stalnim boravkom u RH kojima je po osnovi primitaka
uplaen jednokratnom ili viekratnim uplatama u posljednjih 5
godina doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje u
sijft
66

visini doprinosa obraunatog na najniu osnovicu za obraun
doprinosa za razdoblje od 6 mjeseci..

Te Osobe imaju status osiguranika Zavoda za sve vrijeme dok,
imaju mjeseno uplaen doprinos najmanje na najniu osnovicu za
obraun doprinosa.

2. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

Status osigurane osobe kao lanovi obitelji osiguranika mogu stei:
1.) suprunik (brani i izvanbrani),
2.) djeca (roena u braku, izvan braka ili posvojena,
pastorad), te druga djeca bez roditelja, ako ih osiguranik
uzdrava,
3.) roditelji (otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj) koji s
osiguranikom ive u zajednikom kuanstvu ako su
nesposobni za samostalan ivot i rad, ako nemaju
sredstava za uzdravanje i ako ih osiguranik uzdrava,
4.) unuci, braa, sestre, djed i baka koji s osiguranikom ive u
zajednikom kuanstvu ako II-.

lanovi obitelji osiguranika stjeu pravo pod uvjetom da isto pravo
ne mogu ostvariti po drugoj osnovi te da imaju prebivalite, odn
odobren stalni boravak u RH..
Zavod e opim aktom utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je
osoba nesposobna za samostalan ivot i rad i nema vlastitih
sredstava za uzdravanje,i da ivi u zaj. kuanstvu sa osiguranikom.

Suprunik razvodom braka zadrava status osigurane osobe kao
lan obitelji suprunika od kojeg se razveo:
a. ako je sudskom odlukom stekao pravo na
uzdravanje, dok traje uzdravanje,
b. ako je u vrijeme razvoda braka bio potpuno i
trajno nesposoban za rad sukladno propisima o
mirovinskom osiguranju,
c. ako su mu sudskom odlukom o razvodu braka
djeca povjerena na uvanje i odgoj, pod uvjetom
da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana
pravomonosti sudske odluke, ako pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje ne moe
ostvariti po drugoj osnovi.

Djeca osiguranika zadravaju status lana obitelji osiguranika i
nakon navrene 18. godine ivota ako su na redovitom srednjem, ili
visokom obrazovanju, do kraja redovitog obrazovanja, ali najdue
do navrene 26. godine ivota.

Pod redovitim obrazovanjem smatra se obrazovanje do
zavretka strunog studija, , odn diplomskoga sveuilinog
studija.
Iznimno, djeci osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede
prekinula redovito obrazovanje, produava se pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje za onoliko vremena koliko je
trajala bolest, odn ozljeda.
Produava im se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za
vrijeme nastavka redovitog obrazovanja za onoliko vremena
koliko je trajao prekid redovitog obrazovanja.
Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna
za samostalan ivot i rad sukladno posebnim propisima prije
navrene 18.g, odn za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja,
imaju pravo na obvezno zdr osiguranje za sve vrijeme trajanja
te nesposobnosti.
Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i djeca
osiguranika koja su nakon navrene 18. godine ivota postala
potpuno i trajno nesposobna za samostalan ivot i rad
sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdrava.
Djeca koja imaju 1 ili oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na
uzdravanje, imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
kao lanovi obitelji tog osiguranika, ako se roditelji te djece
zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu
brinuti o djeci i njihovom uzdravanju.

3. DRUGE OSIGURANE OSOBE
Osobe s prebivalitem, odn odobrenim stalnim boravkom u
RH, koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu
ostvariti prema jednoj od osnova obvezne su se osigurati na
obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe.
Te Osobe prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja stjeu pod uvjetom da su prethodno jednokratno
uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na
najniu osnovicu za obraun doprinosa od dana prestanka
ranijeg statusa osig. osobe, a najdulje za razdoblje od 12 mj.
Dravljani RH na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca
obvezni su se osigurati i uplaivati propisani doprinos za
svakog lana svoje obitelji s prebivalitem, u RH koji nije
zdravstveno osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog
osiguranja, a bio je prije njegova odlaska na rad u inozemstvo
zdravstveno osiguran u RH kao lan njegove obitelji.
Osobe s prebivalitem, odn odobrenim stalnim boravkom u
RH koje su nesposobne za samostalan ivot i rad i nemaju
sredstava za uzdravanje imaju pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje kao osigurane osobe osnovom rjeenja koje donosi
ured dravne uprave nadlean za poslove socijalne skrbi..
Mjerila i postupak utvrivanja nesposobnosti za samostalan
ivot i rad i nedostatka sredstava za uzdravanje propisat e
ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.
Pravo na obvezno zdravst. osiguranje traje za sve vrijeme dok
se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je pravo priznato.

IV. PRAVA IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOGA OSIGURANJA

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaaju:
1.) pravo na zdravstvenu zatitu,
2.) prava na novane naknade.

1. PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZATITU
Pravo na zdravstvenu zatitu iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja obuhvaa pravo na:
a. primarnu zdravstvenu zatitu,
b. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu,
c. bolniku zdravstvenu zatitu,
d. pravo na koritenje lijekova koji su utvreni osnovnom i
dopunskom listom lijekova Zavoda,
e. pravo na stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-
protetske nadomjestke,
f. pravo na ortopedska i druga pomagala,
g. pravo na zdravstvenu zatitu u inozemstvu.

Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zatitu PODVUENA
osigurava se provedbom mjera zdravstvene zatite.
Mjere zdravstvene zatite utvruju se na temelju plana i programa
mjera zdravstvene zatite koje donosi ministar nadlean za
zdravstvo na prijedlog Zavoda i Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenih komora, a
sukladno osiguranim financijskim sredstvima te raspoloivim
zdravstvenim kapacitetima.

sijft
67

Osigurane osobe (a-e) zdravstvenu zatitu na teret sredstava
Zavoda mogu ostvariti u zdravstvenim ustanovama i kod
privatnih zdravstvenih radnika s kojima je Zavod sklopio
ugovor o provoenju zdravstvene zatite.
Osigurane osobe (f) zdravstvenu zatitu na teret sredstava
Zavoda ostvaruju kod pravnih ili fizikih osoba koje imaju
odobrenje za proizvodnju, odn promet na malo ortopedskim i
drugim pomagalima, a s kojima je Zavod u skladu s uvjetima i
na nain utvren opim aktom Zavoda sklopio ugovor o
isporuci ortopedskih i drugih pomagala osiguranim osobama
(ugovorni isporuitelji pomagala).

Pravo na zdravstvenu zatitu osigurava se pod jednakim uvjetima
za sve osigurane osobe.
Osiguranim osobama Zavoda u ostvarivanju prava na zdravstvenu
zatitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod osigurava
plaanje zdravstvenih usluga u cijelosti (100%) za:
- Preventivna zdravstvena zatita djece, uenika, studenata
na redovitom obrazovanju te odraslih osoba
- Kemoterapija
- Radioterapija
- Zdravstvena zatita u vezi s uzimanjem i presaivanjem
dijelova ljudskog tijela
- Hitna medicinska i stomatoloka pomo i sl.

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u trokovima zdravstvene
zatite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zatite za:
1.) specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu, ukljuujui
dnevnu bolnicu i kirurke zahvate u dnevnoj bolnici, osim
ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije 0,75%
proraunske osnovice,
2.) specijalistiku dijagnostiku koja nije na razini primarne
zdravstvene zatite, ortopedska i druga pomagala 1,50%
proraunske osnovice,
3.) specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu u
ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu
medicinu i rehabilitaciju u kui 0,75% proraunske
osnovice po danu,
4.) lijeenje u inozemstvu sukladno opem aktu Zavoda,
5.) trokove bolnike zdravstvene zatite 3,01%
proraunske osnovice po danu,
6.) stomatoloku zdravstvenu zatitu u mobilnoj i fiksnoj
protetici odraslih osoba od 18 do 65 godina starosti
30,07 proraunske osnovice,
7.) stomatoloku zdravstvenu zatitu u mobilnoj i fiksnoj
protetici odraslih osoba starijih od 65 godina 15,03
proraunske osnovice.

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,45% od
proraunske osnovice za:
a. zdravstvenu zatitu pruenu kod izabranog
doktora primarne zdravstvene zatite:
obiteljske (ope) medicine, ginekologije i
stomatologije,
b. izdavanje lijeka po receptu.

Najvii iznos sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite koji je
obvezna snositi osigurana osoba moe po jednom ispostavljenom
raunu za izvrenu zdravstvenu zatitu iznositi najvie 90,20%
proraunske osnovice.

Osnovna i dopunska lista lijekova sadri lijekove koji imaju
odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.
Liste lijekova sadre lijekove prema ifri anatomsko-terapijsko-
kemijske, klasifikacije lijekova Svjetske zdravstvene organizacije,
uobiajenom imenu, ...

Osnovna lista lijekova sadri najsvrsishodnije lijekove za lijeenje
svih bolesti. Referentna cijena lijekova (cijena koju Zavod plaa iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja na razini najnie cijene koja
jami opskrbu osiguranih osoba Zavoda) utvruje se u postupku
javnog nadmetanja prema posebnim propisima.

Dopunska lista lijekova sadri lijekove s viom razinom cijene u
odnosu na cijene iz osnovne liste lijekova pri emu Zavod osigurava
pokrie trokova u visini cijene ekvivalentnog lijeka odreenog
prema posebnom zakonu, s osnovne liste lijekova.
w Osim pune cijene lijeka obvezno sadri iznos sudjelovanja u
cijeni lijeka koju osigurava osigurana osoba neposredno ili
putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja.
w Osnovnu i dopunsku listu lijekova, uz prethodno pribavljeno
miljenje Hrvatske lijenike komore i Hrvatske stomatoloke
komore, donosi Upravno vijee Zavoda. Ako komora u roku od
30 dana od dana kada je zatraeno Zavodu ne dostavi
miljenje o osnovnoj, odn dopunskoj listi lijekova, smatra se da
je dano pozitivno miljenje.

Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zatitu iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na koritenje
lijekova koji su utvreni osnovnom i dopunskom listom
lijekova.
Iznimno, osigurana osoba kod koje lijeenje iz medicinskih
razloga nije mogue provoditi lijekovima utvrenim osnovnom
i dopunskom listom lijekova, moe ostvariti pravo na lijek koji
nije utvren tim listama lijekova, pod uvjetom da je potrebu
koritenja lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolnice u
kojoj se osigurana osoba lijei, i to na teret sredstava bolnike
zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka.

Osigurane osobe imaju pravo na ortopedska i druga pomagala te
stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-protetske
nadomjestke, ako ispunjavaju uvjet prethodnoga obveznoga
zdravstvenog osiguranja u Zavodu u trajanju od najmanje 12 mj
neprekidno, odn 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine prije
nastupa osiguranog sluaja.
To se ne odnosi na osigurane osobe mlae od 18 godina te
osigurane osobe sa smetnjama u tjelesnom i duevnom razvoju
koje su nesposobne za samostalan ivot i rad.

Pravo na zdravstvenu zatitu u inozemstvu podrazumijeva
pravo na upuivanje na lijeenje u inozemstvo, pravo na
koritenje zdravstvene zatite za vrijeme boravka u
inozemstvu u skladu s meunarodnim ugovorima te drugu
zdravstvenu zatitu.
Pravo na upuivanje na lijeenje u inozemstvo osigurana
osoba moe ostvariti samo ako se radi o potrebi lijeenja koje
se ne provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH, a
moe se uspjeno provesti u inozemstvu.
Provedbene propise o pravima, uvjetima i nainu koritenja
zdravstvene zatite u inozemstvu donijet e Zavod uz
suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo.
Osiguranim osobama Zavoda u okviru zdravstvene zatite iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja ne osigurava se plaanje
trokova zdravstvenih usluga kao:
razliku za poveane trokove lijeenja koji su posljedica
osobne elje osig osobe zbog njezinog vjerskog uvjerenja
eksperimentalno lijeenje,
sijft
68

zahvate estetske kirurgije,
lijeenje dobrovoljno steenog steriliteta,
kirurko lijeenje pretilosti,
lijeenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao
posljedica koritenja zdravstvene zatite izvan obveznoga
zdravstvenoga osiguranja,....

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u trokovima zdravstvene
zatite.
Osigurana osoba trokove zdravstvene zatite plaa osobno
prilikom koritenja zdravstvene zatite ili putem dopunskoga
zdravstvenog osiguranja.

2. PRAVO NA NOVANE NAKNADE

Osiguranici u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
imaju pravo na:
naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti,
odnosno sprijeenosti za rad zbog koritenja zdr. zatite,
novanu naknadu zbog nemogunosti obavljanja
poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od
kojih se utvruju drugi dohoci,
naknadu trokova prijevoza u svezi s koritenjem
zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja.

PRAVO NA NAKNADU PLAE
Pravo na naknadu plae zbog privremene nesposobnosti, odn
sprijeenosti za rad radi koritenja zdravstvene zatite pripada
E osiguranicima osobama u radnom odnosu u RH,
lanovima uprave trg drutva,
E osobama u radnom odnosu u inozemstvu,
E dunosnicima,
E osobama koje obavljaju gosp djelatnost i s njom =
djelatnost, djelatnost poljopriverede i umarstva
E sveenici,
E osobe koje pruaju njegu i pomo invalidu DOM rata i
E one osobe koje imaju status roditelja njegovatelja.

Pod bolovanjem za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na
naknadu plae smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede,
odn drugih okolnosti radi kojih je osiguranik sprijeen izvravati
svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom
ili aktom.

Pravo na naknadu plae pripada osiguraniku u svezi s koritenjem
zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, ako je:
1.) privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odn radi
lijeenja ili medicinskih ispitivanja smjeten u zdravstvenu
ustanovu,
2.) privremeno nesposoban za rad zbog odreenog lijeenja ili
medicinskog ispitivanja koje se ne moe obaviti izvan radnog
vremena osiguranika,
3.) izoliran kao kliconoa ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,
4.) odreen za pratitelja osigurane osobe upuene na lijeenje
izvan mjesta prebivalita, odn boravita osigurane osobe koja
se upuuje,
5.) odreen da njeguje oboljelo dijete ili suprunika
6.) privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u
svezi s trudnoom i poroajem,
7.) privremeno sprijeen za rad zbog koritenja rodiljnog dopusta
i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena
8.) privremeno sprijeen za rad zbog koritenja dopusta za sluaj
smrti djeteta, u sluaju mrtvoroenog djeteta ili smrti djeteta
za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta,
9.) privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti
koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom. ratu.-->
isplauje osiguraniku na teret sredstava dravnog prorauna.

Naknada plae za vrijeme bolovanja (podvueno) isplauje se
osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana koritenja
prava.

Koso-Naknadu plae za vrijeme bolovanja od 43. dana, odn 8. dana
bolovanja obraunava i isplauje pravna, odn fizika osoba
poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaenu naknadu u
roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
Zacrnjeno!!Naknadu plae za vrijeme bolovanja od prvog dana
bolovanja obraunava i isplauje pravna, odn fizika osoba
poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaenu naknadu u
roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
U sluaju kada pravna, odn fizika osoba nije u mogunosti, iz
razloga nelikvidnosti, isplatiti plau, odnosno naknadu plae u
trajanju od najmanje 3kalendarska mjeseca, isplatu naknade plae
izvrit e Zavod.

Naknadu plae u svezi s koritenjem zdravstvene zatite isplauje
osiguraniku iz svojih sredstava:
1.) pravna ili fizika osoba poslodavac za prvih 42 dana
bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na
radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizika
osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu,
2.) pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i
zapoljavanje osoba s invaliditetom, odn pravna ili fizika
osoba poslodavac za osiguranika radnika invalida rada
za prvih 7 dana bolovanja.

Pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja radi njege osigurane
osobe djeteta s kojim osiguranik ivi u zajednikom kuanstvu
traje za svaku utvrenu bolest najvie do 20 radnih dana, a za
dijete do 7. godine ivota najvie do 40 radnih dana.
Pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja radi njege osigurane
osobe suprunika s kojim osiguranik ivi u zajednikom
kuanstvu traje za svaku utvrenu bolest najvie do 15 radnih dana.
Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene
zatite zdravstveno stanje lana obitelji djeteta do 18. godine
ivota takvo da duljina trajanja njege roditelja nee biti dovoljna,
potrebno trajanje njege odreuje ovlateni doktor Zavoda.

U sluaju steajnog postupka poslodavca naknadu plae zbog
bolovanja kada se naknada plae isplauje na teret sredstava
Zavoda, osiguraniku isplauje Zavod.

U sluaju kada osiguraniku pravna, odn fizika osoba poslodavac
nije utvrdila naknadu plae na nain i u visini utvrenoj u roku od 60
dana, osiguranik ima pravo uloiti prigovor Zavodu. Zavod e
obraunati naknadu plae i obraun dostaviti osiguraniku i pravnoj,
odnosno fizikoj osobi u roku od 30 dana.
Pravna, odn fizika osoba duna je osiguraniku isplatiti naknadu
plae u roku od 30 dana prema obraunu koji je dostavio Zavod.

Naknada plae za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku za sve
vrijeme bolovanja, a najdue u trajanju propisanom ZOZO.
Naknada plae pripada osiguraniku samo za dane, odn sate, za koje
bi osiguranik imao pravo na plau da radi..

sijft
69

Pravo osiguranika na bolovanje utvruje izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zatite u zdravstvenoj
ustanovi, odn u privatnoj praksi.
Izabrani doktor utvruje duinu trajanja bolovanja ovisno o
vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrenog propisom koji na
prijedlog Hrvatske lijenike komore, odn Hrvatske
stomatoloke komore donosi ministar nadlean za zdravstvo,
po prethodno pribavljenom miljenju strunih drutava
Hrvatskog lijenikog zbora.
Nakon proteka roka pravo na bolovanje i duljinu trajanja
bolovanja osiguranika utvruje ovlateni doktor podrunog
ureda Zavoda.
Izabrani doktor duan je prekinuti bolovanje osiguranika i prije
roka utvrenog, odn prije roka koji je utvrdio ovlateni doktor
Zavoda ako utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika
poboljalo tako da moe nastupiti na rad.
Poslodavac osiguranika moe zahtijevati od Zavoda kontrolu
opravdanosti bolovanja za sve vrijeme trajanja bolovanja
osiguranika.

Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu
izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite o pravu
na koritenje bolovanja ovlatenom doktoru podrunog ureda
Zavoda.
Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i miljenjem
lijenikog povjerenstva podrunog ureda Zavoda izdat e se
rjeenje u upravnom postupku.
alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.
U 2 upravnom postupku ocjenu, nalaz i miljenje daje lijeniko
povjerenstvo Direkcije Zavoda.

Osiguranik ima pravo na naknadu plae sve dok izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zatite, odnosno lijeniko
povjerenstvo Zavoda ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije
pravomonim rjeenjem nadlenog tijela mirovinskog osiguranja
utvrena invalidnost osiguranika.
Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti izabrani
doktor medicine primarne zdravstvene zatite obvezan je obraditi
osiguranika za upuivanje na ocjenu radne sposobnosti i
invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti
osiguranika nadlenom tijelu mirovinskog osiguranja koji donosi
ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30
dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine.

Nadleno tijelo vjetaenja mirovinskog osiguranja u nalazu,
miljenju i ocjeni koje donosi prema prijedlogu izabranog doktora
obvezno utvruje samo da invalidnost kod osiguranika ne postoji
ili da je kod osiguranika nastupila opa, odn profesionalna
nesposobnost za rad.
Kad utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna
nesposobnost za rad, obvezno je u nalazu, miljenju i ocjeni navesti
poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu
radnu sposobnost moe obavljati, odn koje poslove i radne
zadatke ne moe obavljati.
Ako ne donese nalaz, miljenje i ocjenu i ne izvijesti izabranog
doktora medicine primarne zdravstvene zatite i nadleni podruni
ured Zavoda u rokovima osiguranik od prvoga idueg dana nakon
isteka roka od 30 dana ostvaruje naknadu plae kod Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje na teret sredstava toga Zavoda.

Osiguranika, kod kojeg je nalazom, miljenjem i ocjenom
nadlenog tijela vjetaenja mirovinskog osiguranja utvrena
invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad,
poslodavac je obvezan od prvoga idueg dana od donoenja
navedene ocjene rasporediti na druge poslove i radne zadatke
koji u skladu s tom ocjenom odgovaraju njegovoj preostaloj
radnoj sposobnosti ili s njim sklopiti ugovor o radu u radnom
vremenu koje odgovara osiguranikovoj preostaloj radnoj
sposobnosti, odn u radnom vremenu koje je manje od
polovice punoga radnog vremena.
Poslodavac koji ne postupi tako obvezan je naknadu plae za
vrijeme bolovanja osiguraniku isplaivati na teret svojih
sredstava.
Osiguranik toke 6. i 8., kod kojeg je nalazom, miljenjem i
ocjenom nadlenog tijela vjetaenja mirovinskog osiguranja
utvrena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad
nema pravo na naknadu plae na teret sredstava obveznog
zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja.

Osiguranik koji je navrio 65 godina ivota i 20 godina staa
osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema
pravo na naknadu plae na teret sredstava obveznoga
zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja ve na teret
sredstava poslodavca, odn na teret sredstava osiguranika
obveznika uplate doprinosa.

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni
odnos, odn obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada
plae, jo najvie 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odn
obavljanja djelatnosti osobnim radom.
Iznimno, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio
u koritenju bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovanja u
Dom. ratu, pripada mu naknada plae za navedeno bolovanje i
nakon prestanka radnog odnosa, odn obavljanja djelatnosti
osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban,
odnosno dok mu nalazom, miljenjem i ocjenom nadlenog tijela
vjetaenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrena invalidnost, a
najdue do isteka roka ostvarivanja prava na naknadu plae na
teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.

Za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s
trudnoom i poroajem, koritenja prava na rodiljni dopust i prava
na rad s polovicom punoga radnog vremena, te prava na dopust za
sluaj smrti djeteta, osiguraniku koji koristi jedno od navedenih
prava pripada pravo na naknadu plae i po prestanku radnog
odnosa, odn obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka
koritenja istog prava.
Osiguraniku koji je tijekom koritenja prava zasnovao radni odnos s
punim ili nepunim radnim vremenom ili je poeo obavljati
djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plae.

Osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda ostvariti pravo na
naknadu plae za vrijeme bolovanja po istoj dijagnozi bolesti u
maksimalnom trajanju od 3 godine bez prekida.
Ostvaruje pravo na naknadu plae u visini utvrenoj do isteka 18
mjeseci trajanja bolovanja, a nakon toga u iznosu 50% zadnje
isplaene naknade plae na ime toga bolovanja. To se ne odnose se
na osiguranika koji je na bolovanju zbog lijeenja zloudnih bolesti,
koji je na hemodijalizi ili peritonejskoj dijalizi te koji je na bolovanju
u svezi s uzimanjem i presaivanjem dijelova ljudskog tijela.

Osiguranik nema pravo na naknadu plae ako:
w je svjesno prouzroio privremenu nesposobnost za rad,
w ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zatite da je obolio u roku od 3 dana nakon
poetka bolesti, odn u roku od 3 dana od dana prestanka
razloga koji ga je u tome onemoguio,
sijft
70

w namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno
osposobljavanje
w za vrijeme bolovanja radi,
w se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za
lijeniki pregled izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zatite, odn ovlatenog dokotora Zavoda,
w izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite,
tijelo Zavoda ovlateno za kontrolu bolovanja, odn
ovlateni doktor Zavoda utvrdi da se ne pridrava uputa
za lijeenje,ili bez suglasnosti izabranog doktora medicine
otputuje iz mjesta prebivalita ili zlorabi pravo na
koritenje bolovanja na neki drugi nain.

U tim sluajevima osiguranik nema pravo na naknadu plae od
dana nastanka tih sluajeva do dana njihova prestanka, odnosno
prestanka posljedica njima uzrokovanih.

Naknada plae odreuje se od osnovice za naknadu koju ini
prosjeni iznos plae koja je osiguraniku isplaena u posljednjih 6
mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio sluaj na osnovi kojeg se
stjee pravo na naknadu, neovisno na iji se teret isplauje.

Pod plaom na osnovi koje se utvruje osnovica za naknadu plae
podrazumijeva se, redovita mjesena plaa osiguranika, te naknada
plae isplaena za vrijeme odsutnosti s rada (godinji odmor,
plaeni dopust i bolovanje) koja se isplauje na teret pravne ili
fizike osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Za osiguranika lana udruge trgovakog drutva,osobe zaposlene u
inozemstvu, koji obavljaju gosp djelatnost, i sveenike osnovica za
naknadu plae jest mjesena osnovica osiguranja za obraun i
uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih
est mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio sluaj na osnovi
kojeg se stjee pravo na naknadu plae, umanjena za zakonom
propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.
Iznimno, osiguranicima koji pravo na naknadu plae za vrijeme
bolovanja ostvaruju na teret sredstava Zavoda ili dravnog
prorauna, u osnovicu za naknadu plae uraunavaju se i drugi
dohoci ostvareni prema primicima od kojih se, utvruje drugi
dohodak, prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja
pod uvjetom da su isplaeni u estomjesenom razdoblju na
temelju kojih se utvruje osnovica za naknadu, te da imaju
ostvaren sta osiguranja u Zavodu.

U sluaju kad se osnovica za naknadu ne moe na takav nain,
osnovicu za naknadu ini plaa isplaena do dana nastanka sluaja
na osnovi kojeg se stjee pravo na naknadu plae, odnosno plaa
pripadajua prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili aktu s tim
da tako odreena osnovica, kada se naknada isplauje na teret
sredstava Zavoda, ne moe biti vea od najnie osnovice osiguranja
koja slui za obraun doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje, vaee za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je
nastupio osigurani sluaj.
Kada osiguranik prima naknadu plae neprekidno dulje od
3mjeseca, osnovica za utvrivanje naknade poveava se sukladno
porastu plae zaposlenih u RH, ako je taj porast vei od 5%.
Naknada plae, pripada osiguraniku od prvoga dana idueg
mjeseca po isteku 3 mjeseca neprekidnog koritenja bolovanja, ako
je ispunjen uvjet za poveanje naknade.

Naknada plae ne moe biti nia od 70% osnovice za
naknadu, s time da kao mjeseni iznos za puno radno
vrijeme ne moe biti manja od 25% od proraunske
osnovice.

Naknada plae iznosi 100% od osnovice za naknadu:
za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je
neposredna posljedica sudjelovanja u Dom ratu,
za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s
trudnoom i porodom,
za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta i prava na rad s
polovicom punog radnog vremena
za vrijeme koritenja dopusta za sluaj smrti djeteta ,
za vrijeme njege oboljelog djeteta mlaeg od 3.g ivota,
za vrijeme bolovanja zbog transplantacije ivog tkiva i
organa u korist druge osobe,
za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoa ili zbog
pojave zaraze u njegovoj okolini.

Visinu naknade plae koja se isplauje na teret sredstava Zavoda
utvruje Zavod, s time da najvii mjeseni iznos naknade plae ne
moe iznositi vie od proraunske osnovice uveane za 28% osim
naknade za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta z asluaj smrti
djeteta.

Naknada plae koja se isplauje na teret sredstava Zavoda pripada
osiguraniku u visini propisanoj pod uvjetom, da prije dana nastanka
sluaja na osnovi kojeg se stjee pravo na naknadu ima ostvaren
sta osiguranja na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske
djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u
obliku zanimanja, odn na temelju primanja naknade plae nakon
prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja
djelatnosti osobnim radom ostvarene od najmanje 12 mjeseci
neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine
(prethodno osiguranje).
Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja,
naknada plae, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu
od 25% od proraunske osnovice.

NOVANA NAKNADA ZBOG NEMOGUNOSTI OBAVLJANJA
POSLOVA NA TEMELJU KOJIH SE OSTVARUJU PRIMICI OD
KOJIH SE UTVRUJE DRUGI DOHODAK SUKLADNO
PROPISIMA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA

Novana naknada zbog nemogunosti obavljanja poslova na
temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvruje drugi
dohodak odreuje se od prosjene osnovice za uplatu doprinosa za
obvezno zdravstveno osiguranje.
Pod prosjenom osnovicom podrazumijeva se prosjek osnovica
osiguranja na koji je uplaen doprinos za obvezno zdravstveno
osiguranje u posljednjih 6mj prije mjeseca u kojem je nastupila
nemogunost osiguranika za obavljanje poslova na temelju kojih se
ostvaruju primici od kojih se utvruje drugi dohodak.

Novana naknada iznosi 70% od prosjene osnovice s time da iznos
naknade ne moe biti vii od proraunske osnovice uveane za 28%
osim naknade za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta z asluaj
smrti djeteta, a isplauje se od prvog dana koritenja prava na
teret sredstava Zavoda, u trajanju najdulje 6mj neprekidno.

Osiguranik ostvaruje novanu naknadu zbog nemogunosti
obavljanja poslova pod uvjetom da je privremeno nesposoban za
obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti koju utvruje ovlateni
doktor Zavoda.
Osiguranik kojem je prestao status osiguranika ostvaruje pravo na
novanu naknadu najvie 30 dana od dana prestanka statusa
osiguranika.

sijft
71

NAKNADA TROKOVA PRIJEVOZA U SVEZI S
KORITENJEM PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZATITU
IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Osigurana osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu
iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu
trokova prijevoza ako je radi koritenja zdravstvene zatite
upuena izvan mjesta prebivalita, odn boravka.
Ima pravo na naknadu trokova prijevoza ako je zdravstvenu
zatitu koristila u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odno
ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod
ugovornog isporuitelja pomagala u mjestu koje je udaljeno
vie od 30 kilometara od mjesta njezina prebivalita, odn
boravka jer potrebnu zdravstvenu zatitu nije mogla ostvariti
u blioj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, ili kod blieg
ugovornog isporuitelja pomagala.
Pravo na naknadu trokova prijevoza, neovisno o udaljenosti,
ima osigurana osoba do 18. godine ivota, osigurana osoba
upuena na lijeenje u inozemstvo, osigurana osoba darivatelj
organa, tkiva ili stanica te osigurana osoba koja hemodijalizu
koristi kao kronini bubreni bolesnik.
Osigurana osoba koja zdravstvenu zatitu eli koristiti u drugoj
ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odn ordinaciji ugovornog
doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporuitelja
pomagala na podruju RH, a ne tamo gdje je upuena ima
pravo ostvariti tu zdravstvenu zatitu na teret sredstava
obveznog zdravstvenog osiguranja, ali bez prava na naknadu
trokova prijevoza i prava na sanitetski prijevoz.

Zavod snosi trokove prijevoza umrle osigurane osobe koja je
upuena na lijeenje izvan mjesta prebivalita, odn boravka..
Snosi trokove prijevoza umrle osigurane osobe do mjesta njezina
prebivalita, ako je toj osobi izvrena eksplantacija organa u svrhu
transplantacije izvan mjesta njezina prebivalita.

E Pravo na naknadu trokova prijevoza ima i jedna osoba
odreena za pratitelja osigurane osobe ako izabrani
doktor medicine primarne zdravstvene zatite utvrdi
potrebu pratnje.
E Smatra se da je djeci do 18. godine ivota kao i osigurane
osobe nesposobne za samostalan ivot.

Pod trokovima prijevoza podrazumijevaju se trokovi prijevoza
javnim prijevoznim sredstvima po najnioj cijeni i prema najkraoj
relaciji prema slubenom daljinomjeru javnog prijevoznika.
Iznimno, osiguranoj se osobi zbog njezinoga zdravstvenog stanja
moe odobriti koritenje skupljega javnoga prijevoznog sredstva.

V. FINANCIRANJE OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
1. Izvori sredstava

Prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja su:
1.) doprinosi osiguranika,
2.) doprinosi poslodavaca,
3.) doprinos za nezaposlene osobe koji se vode u evidenciji
nezaposlenih osoba prema propisima o zapoljavanju,
4.) doprinosi drugih obveznika plaanja doprinosa,
5.) posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u
inozemstvu,
6.) prihodi iz dravnog prorauna,
7.) prihodi od sudjelovanja u trokovima zdravstvene
zatite osigur. osoba, odn njihovih osiguravatelja u DZO,
8.) prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda,
9.) prihodi od posebnog poreza na duhanske preraevine,
10.) prihodi od obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti.

Prihod od posebnog poreza na duhanske preraevine u visini od
32% od ukupnog prihoda doznauje se iz dravnog prorauna na
raun Zavoda do 5. dana u mjesecu za protekli mjesec.
Prihod od obveznog osiguranja od auto odgovornosti uplauju
drutva za osiguranje u visini od 7% naplaene funkcionalne premije
osiguranja. Taj iznos predstavlja naknadu prouzroene tete
Zavodu koju su prouzroili vlasnici, odnosno korisnici osiguranoga
motornog vozila.
Drutva za osiguranje obvezna su sredstva na ime prihoda uplatiti
do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec na ukupan iznos
naplaene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja
od automobilske odgovornosti u korist rauna Zavoda.
Uvjete, nain plaanja i izvjeivanja te postupak i ovlatenje
utvrdit e pravilnikom ministar financija.

Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaaju izdatke za:
1.) zdravstvenu zatitu,
2.) naknade plaa zbog bolovanja,
3.) novanu naknadu zbog nemogunosti obavljanja poslova
na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvruje
drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za
obvezna osiguranja,
4.) naknade trokova prijevoza u svezi s koritenjem
zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja,
5.) provedbu obveznoga zdravstvenog osiguranja,
6.) rad tijela upravljanja Zavodom,
7.) ostale izdatke.
Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja u jednoj kalendarskoj
godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.

2. Doprinosi i obveznici doprinosa

Porezna uprava obvezna je do 20. dana u mjesecu za prethodni
mjesec dostaviti Zavodu sve evidencije koje se odnose na uplatu
doprinosa i ostalih prihoda obveznog zdravstvenog osiguranja za
koje je nadlena i za koja vodi evidenciju.
Stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje utvruju se
na nain da se oekivanim prihodima od doprinosa i drugim
prihodima pokriju oekivani izdaci.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje lanova obitelji
osiguranika, osiguravaju se iz istih izvora sredstava iz kojih se
osiguravaju sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje
osiguranika.

Poljoprivrednik koji je navrio 65 godina ivota oslobaa se
plaanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako
ispunjava uvjete koje propisom utvruje ministar nadlean za
poslove socijalne skrbi.
Obveznici plaanja posebnog doprinosa za koritenje
zdravstvene zatite u inozemstvu mogu biti osloboeni
plaanja tog doprinosa za osiguranika koji nije osiguran kod
stranog nositelja zdravstvenog osiguranja pod uvjetom da
djelatnost obavljaju u dravi s kojom RH nema zakljuen
ugovor o socijalnom osiguranju ili je meudravnim ugovorom
sijft
72

drukije odreeno, ako su zdravstvenu zatitu u inozemstvu
osigurali o svojem troku.
Na zahtjev obveznika uplate doprinosa oslobaanje plaanja
doprinosa utvruje Zavod rjeenjem prema svom opem aktu.
Posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u
inozemstvu mogu plaati i osigurane osobe Zavoda koje po
privatnom poslu borave u inozemstvu.
Osigurana osoba koja ne podnese Zavodu prijavu boravka u
inozemstvu i prethodno ne uplati poseban doprinos za
koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za sve vrijeme
planiranog boravka u inozemstvu, nema pravo na teret
sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti
naknadu trokova te zdravstvene zatite.
Osnovicu i stopu te nain obrauna i uplate posebnog
doprinosa utvruje Zavod.

Radi utvrivanja tonosti podataka i injenica o kojima ovisi
ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod
ima pravo kontrole poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i
drugih evidencija obveznika uplate doprinosa.
Porezna uprava, Sredinji registar osiguranika, tijela dravne vlasti i
druga nadlena tijela obvezni su Zavodu dostavljati podatke kojima
raspolau i o kojima vode slubene evidencije potrebne za
ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Ako Zavod u postupku provjere utvrdi nepravilnosti, o tome
sastavlja zapisnik koji dostavlja Poreznoj upravi na nadleno
postupanje utvreno propisom ministra financija.

Korisnicima mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju
iskljuivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog
osiguranja te obveznicima obraunavanja i plaanja doprinosa
za obvezno zdravstveno osiguranje, a koji nisu uplatili
doprinos za najmanje 30 dana ograniava se koritenje prava
iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, osim prava na hitnu
medicinsku pomo.
Pod hitnom medicinskom pomoi podrazumijeva se pruanje
dijagnostikih i terapijskih postupaka koji su nuni u
otklanjanju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje.
Obustavljeno koritenje prava uspostavlja se unaprijed, od
dana podmirenja dunog iznosa doprinosa s pripadajuim
kamatama.

3. Osiguranje sredstava u dravnom proraunu
RH osigurava u dravnom proraunu posebna sredstva za prava iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja, i to za:
1.)sredstva za isplatu naknada plae za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad,
2.) sredstva za trokove zdravstvene zatite za:
a) provoenje mjera poveane zdravstvene skrbi za
osigurane osobe starije od 65 god kao i za osigurane
osobe djecu do navrene 18. godine ivota,
b) zdravstveno prosvjeivanje,
c) lijeenje po posebnim propisima,
d) hitnu medicinsku pomo na dravnim cestama,
e) razliku u trokovima zdravstvene zatite izazvane
veim odstupanjem u organiziranju zdravstvene zatite
od propisanih normativa zbog demografskih
karakteristika (otoci, gustoa naseljenosti),
f) osobe ije je prebivalite nepoznato,
g) meunarodne obveze na podruju zdravstvenog
osiguranja.

Sredstva uplauju se na raun Zavoda do 10. dana u mjesecu za
prethodni mjesec i prihod su Zavoda.

4. Financijsko poslovanje Zavoda.

Zavod ima poslovne fondove za:
prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
dopunsko zdravstveno osiguranje sukladno posebnome
zakonu.

Zavod ima priuvu za provedbu prava iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja. Ako se po zavrnom raunu utvrdi viak prihoda, taj se
viak unosi u priuvu izdvajanjem najmanje 50% vika prihoda.
Nadzor nad koritenjem priuve obavlja Upravno vijee Zavoda.

Priuva moe iznositi najvie 1/12 planiranih rashoda u tekuoj
godini za provedbu utvrenog opsega prava iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja. Tijekom godine priuva se moe koristiti
kao obrtna sredstva za podmirivanje tekuih obveza Zavoda te kao
pozajmica uz obvezu vraanja najkasnije do kraja idue godine uz
kamatu. Priuva slui za pokrivanje vika rashoda nad prihodima i
sanaciju gubitaka Zavoda.

U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provoenje
obveznoga zdravstvenog osiguranja te nadzor nad ostvarivanjem
prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu se vode
evidencije. Ope akte o nainu i mjestu voenja, obliku, sadraju i
rokovima evidencije te obveznicima voenja evidencija, donijet e
Upravno vijee Zavoda.

VIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ OBVEZNOGA
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje utvruje se
priznavanjem statusa osigurane osobe u Zavodu.
Osiguranoj osobi prestaje status osigurane osobe prestankom
okolnosti na temelju kojih je stekla taj status. Status osigurane
osobe dokazuje se posebnom ispravom. Opi akt o sadraju, obliku
i naknadi za trokove izdavanja isprave, donijet e Zavod.

Status osigurane osobe utvruje Zavod na osnovi prijave na
obvezno zdravstveno osiguranje koju podnosi obveznik plaanja
doprinosa, osigurana osoba kada je ona obveznik plaanja
doprinosa, odnosno pravna ili fizika osoba za osiguranu osobu.
Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u
obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznoga
zdravstvenog osiguranja podnosi se u roku od 15 dana od dana
nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stjee
status osigurane osobe.

Osobi za koju obveznik plaanja doprinosa ne podnese prijavu,
odnosno odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod e
donijeti rjeenje o prestanku statusa osigurane osobe.
Sve pravne i fizike osobe obvezne su dostaviti Zavodu sve
podatke u svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba, a radi
ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i
izdavanja posebne isprave.
Ako obveznik plaanja doprinosa u roku od 30 dana od dana
nastanka okolnosti za stjecanje statusa osigurane osobe ne
podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje Zavod e po
slubenoj dunosti donijeti rjeenje o priznavanju statusa
osiguranika, odn osigurane osobe Zavoda.

Zavod ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno
zdravstveno osiguranje kao i za sve vrijeme trajanja statusa
osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovi kojih
sijft
73

je prijava podnesena, odn na osnovi kojih je osobi priznao taj
status.
Pravne i fizike osobe, podnositelji prijave na obvezno zdravstveno
osiguranje i osigurana osoba obvezni su na traenje Zavoda
predoiti sve injenice i dokaze kojima se dokazuje osnovanost
prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno valjanost
vaeeg statusa osigurane osobe.
Ako Zavod ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi status osigurane
osobe po nekoj drugoj osnovi, odnosno ospori status osiguranoj
osobi u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog nepostojanja
okolnosti na osnovi kojih joj je taj status utvren o tome donosi
rjeenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi
sukladno opem aktu Zavoda.

O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odluuje Zavod u
pravilu bez donoenja rjeenja. Zavod donosi rjeenja o pravima iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja kada je to utvreno opim
aktom Zavoda ili na zahtjev osigurane osobe.

Radi zatite prava, osiguranim se osobama u Zavodu osigurava 2
rjeavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba. 2 rjeenje
Zavoda je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.

O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja rjeava:
1. u prvom stupnju podruni uredi Zavoda nadleni prema mjestu
prebivalita, odnosno boravita osigurane osobe,
2. u drugom stupnju Direkcija Zavoda.

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja, osigurana osoba ima pravo na slobodan
izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne
zdravstvene zatite. Osigurana osoba bira doktora medicine i
doktora stomatologije primarne zdravstvene zatite za razdoblje
od najmanje jedne godine.
Ope akte o nainu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora
medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zatite
donijet e Zavod uz miljenje nadlene komore i suglasnost
ministra zdravstva.
U postupcima za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja sudjeluje ovlateni doktor, dok u drugim postupcima
sudjeluje lijeniko povjerenstvo Zavoda.
Opi akt o ovlastima i nainu rada ovlatenog doktora Zavoda,
odnosno sastavu, ovlastima i nainu rada lijenikog povjerenstva
Zavod

ZAKON O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

I. OPE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuju vrste, uvjeti i nain provoenja
dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje jest:
a) dopunsko zdravstveno osiguranje,
b) dodatno i
c) privatno zdravstveno osiguranje.

Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje ugovaraju se kao
dugorona osiguranja, a najmanje u trajanju od 1.g. To su neivotna
osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju.

Dopunsko zdravstveno osiguranje jest osiguranje kojim se
osigurava pokrie trokova zdravstvene zatite iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja.

Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se vii standard
zdravstvene zatite u odnosu na standard zdravstvene zatite iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja te vei opseg prava u odnosu
na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se zdravstvena
zatita fizikim osobama koje borave u RH, a koje se nisu obvezne
osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i
Zakonu o zdravstvenoj zatiti stranaca u RH.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi drutvo za osiguranje
koje je dobilo dozvolu za obavljanje te vrste osiguranja od
nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja sukladno Zakonu
o osiguranju (osiguravatelj).

Osiguravatelj ne smije zapoeti obavljati poslove dobrovoljnoga
zdravstvenog osiguranja bez prethodno pribavljene suglasnosti
ministra zdravstva. On e postupak i nain davanja suglasnosti
propisat e pravilnikom.
Iznimno, dopunsko zdravstveno osiguranje za pokrie trokova
zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
provodi i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (Zavod).
Zavod vodi sredstva dopunskoga zdravstvenog osiguranja
odvojeno od sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

II. DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Dopunsko zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o
dopunskom zdravstvenom osiguranju izmeu ugovaratelja
osiguranja i osiguravatelja, odn Zavoda.
Ugovarateljem dopunskoga zdravstvenog osiguranja, smatra se
osiguranik, odn pravna ili fizika osoba, tijelo dravne vlasti ili
drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o DZO i koje se
obvezalo na uplatu premije osiguranja.

Osiguranikom dopunskoga zdravstvenog osiguranja, smatra se
fizika osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine
suglasnosti, sklopljen ugovor o DZO i koja koristi prava utvrena
ugovorom o osiguranju.
Osiguranik moe biti samo osoba koja ima utvren status
osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Gubitkom statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom
osiguranju gubi status osiguranika u DZO.

Osiguravatelj odreuje premiju za DZO s obzirom na opsege
pokria iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju.
Zavod opim aktom odreuje cijenu premije za DZO s obzirom na
opsege pokria iz ugovora o dopunskom zdravstvenom
osiguranju, prihodovnog cenzusa osiguranika i statusa
osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Osiguravatelj dopunskoga zdravstvenog osiguranja, odnosno
Zavod obvezni su:
sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom
osobom Zavoda koja se eli osigurati za prava iz DZO po
programima osiguravatelja,
za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz
dopunskoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom
programu osiguravatelja.

Sredstva za premiju DZO koje provodi Zavod osiguravaju se u
dravnom proraunu za osiguranike:
sijft
74

1) osigurane osobe Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju te za osigurane osobe kojima je priznat status
hrvatskoga ratnoga vojnog invalida prema Zakonu o
pravima hrvatskih branitelja iz Dom. rata i lanova
njihovih obitelji, ...
2) osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se
priznaje pravo na pomo i njegu u obavljanju veine ili
svih ivotnih funkcija prema posebnim propisima, kojima
je priznato pravo na osobnu invalidninu prema posebnim
propisima, koje imaju najmanje 80% tjelesnog oteenja
prema propisima o MO ,
3) osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s vie od 35
davanja(mukarci), odn s vie od 25 davanja (ene),
4) osigurane osobe redovite uenike i studente starije od
18GOD,
5) osigurane osobe hrvatske branitelje iz Dom. rata s
utvrenim oteenjem organizma od najmanje 30%,
6) osigurane osobe iji prihod po lanu obitelji u prethodnoj
kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvren Zakonom.

Osigurane osobe ostvaruju pravo na plaanje premije DZO iz
sredstava dravnog prorauna ako im ukupan prihod u prethodnoj
kalendarskoj godini, iskazan po lanu obitelji, mjeseno nije vei od
45,59% proraunske osnovice (prihodovni cenzus).
Iznimno, osiguranik umirovljenik samac ima pravo na plaanje
premije ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije
vei od 58,31% proraunske osnovice.

Pod prihodom smatraju se svi primici koje obitelj ostvari na ime
dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne
djelatnosti, primitaka od kojih se utvruje drugi dohodak, imovine
i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici
ostvareni prema posebnim propisima.
Pod dohotkom smatra se:
plaa i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od
poslodavca (tuzemnog ili inozemnog) umanjena za
izdatke prema propisima o porezu na dohodak,
mirovina od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja,
dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog
zanimanja ili poljoprivrede i umarstva prije svih
umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz
ranijih godina,
dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta,
slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i umarstva prije
svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz
ranijih godina,
dohodak s osnove primitaka od kojih se utvruje drugi
dohodak,
dohodak od imovine i imovinskih prava,
dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od
kojega se plaa porez na dohodak u paualnom iznosu,
dohodak od dividenda i udjela u dobiti,
dohodak od osiguranja te
dohodak od povrata doprinosa plaenih na dio osnovice
koji prelazi iznos najvie godinje osnovice za obraun
doprinosa.

U prihod uraunava se: naknada za vrijeme privremene
sprijeenosti za rad (bolovanje), novana potpora sukladno Zakonu
o rodiljnim i roditeljskim potporama osim jednokratne novane
potpore za novoroeno dijete, novana naknada za sluaj
nezaposlenosti, stalna pomo, pomo za podmirenje trokova
stanovanja, doplatak za pomo i njegu, osobna invalidnina,
naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak,
opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim
propisima.
Prihod umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obitelji lan
obitelji plaa za uzdravanje osobe koja nije lan te obitelji.

Pod obitelji smatraju se brani i izvanbrani drug te ostali lanovi
obitelji koji ive u zajednikom kuanstvu, neovisno o tome jesu li
zdravstveno osigurani kao lanovi obitelji, jesu li sposobni za
samostalan ivot i rad i imaju li sredstva za uzdravanje.

Postupak utvrivanja prava na plaanje premije dopunskoga
zdravstvenog osiguranja iz dravnog prorauna provodi se
sukladno opem aktu Zavoda.

Pokrie trokova sudjelovanja zdravstvene zatite iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja sukladno Zakonu o obveznom
zdravstvenom osiguranju ugovorni subjekt Zavoda naplauje od
osiguravatelja, odnosno Zavoda.

Poblie uvjete i nain provoenja DZO utvruje pravilnikom
ministar zdravstva. Pravila provoenja DZO koje provodi Zavod
utvrdit e Upravno vijee Zavoda.

III. DODATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Dodatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o
dodatnom zdravstvenom osiguranju izmeu ugovaratelja
osiguranja i osiguravatelja.

Ugovarateljem dodatnoga zdravstvenog osiguranja, smatra se
osiguranik, odn pravna ili fizika osoba, tijelo dravne vlasti ili
drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o dodatnom
zdravstvenom osiguranju i koje se obvezalo na uplatu premije
osiguranja.

Osiguranikom dodatnoga zdravstvenog osiguranja, smatra se
fizika osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine
suglasnosti, sklopljen ugovor o dodatnom zdravstvenom
osiguranju i koja koristi prava utvrena ugovorom o dodatnom
zdravstvenom osiguranju. Osiguranik moe biti samo osoba koja
ima utvren status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom
osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju.

Osiguravatelj odreuje premiju za dodatno zdravstveno osiguranje
s obzirom na opseg pokria iz ugovora o dodatnom zdravstvenom
osiguranju te rizik kojem je osiguranik izloen, uzimajui u obzir
dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i tablice bolesti te
trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju.

Osiguravatelj dodatnoga zdravstvenog osiguranja obvezan je:
sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom
osobom Zavoda koja se eli osigurati za prava iz
dodatnoga zdravstvenog osiguranja po programima
osiguravatelja,
za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz
dodatnoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom
programu osiguravatelja.

Ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju
odreuju se zdravstvene ustanove, trgovaka drutva koja
obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici kod
kojih osiguranik moe koristiti prava iz dodatnoga zdravstvenog
osiguranja.
sijft
75

Zdravstvene ustanove, trgovaka drutva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici sa
sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite sa
Zavodom mogu sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom
osiguranju samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa
Zavodom i za osiguranje veeg opsega prava na zdravstvenu
zatitu u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
kao i za osiguranje vieg standarda zdravstvene zatite u odnosu
na standard zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja, izvan ugovorenog radnog vremena sa Zavodom.

Za koritenje kapaciteta izvan ugovorenih kapaciteta
Zavoda za provoenje dodatnoga zdravstvenog osiguranja
zdravstvene ustanove, trgovaka drutva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezni su
ishoditi suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo.
Po ishoenoj suglasnosti ministra zdravstva, zdravstvena
ustanova, odnosno trgovako drutvo koje obavlja zdravstvenu
djelatnost moe sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom
osiguranju na temelju prethodne odluke upravnog vijea, odnosno
nadlenog tijela trgovakog drutva.
Postupak i nain provoenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja
ureuje se opim aktom koji donosi upravno vijee zdravstvene
ustanove, odnosno nadleno tijelo trgovakog drutva.

Osiguravatelj je obvezan podatke o sklopljenim
ugovorima sa zdravstvenim ustanovama, trgovakim drutvima
koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnim zdravstvenim
radnicima kod kojih osiguranik moe koristiti prava iz dodatnog
zdravstvenog osiguranja dostavljati na uvid ministarstvu
nadlenom za zdravstvo.
Sadraj podataka i rokove za dostavljanje podataka propisat e
pravilnikom ministar zdravstva.
Poblie uvjete i nain provoenja dodatnoga zdravstvenog
osiguranja utvruje pravilnikom ministar nadlean za zdravstvo.

IV. PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o
privatnom zdravstvenom osiguranju izmeu ugovaratelja
osiguranja i osiguravatelja.

Ugovarateljem privatnoga zdravstvenog osiguranja , smatra se
osiguranik, odnosno fizika ili pravna osoba koja je za osiguranika
sklopila ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju i koja se
obvezala na uplatu premije osiguranja.

Osiguranikom privatnoga zdravstvenog osiguranja smatra se
fizika osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine
suglasnosti, sklopljen ugovor o privatnom zdravstvenom
osiguranju i koja koristi prava utvrena ugovorom o osiguranju.
Osiguravatelj odreuje premiju za privatno zdravstveno osiguranje
s obzirom na opseg pokria iz ugovora o privatnom zdravstvenom
osiguranju te rizik kojem je osiguranik izloen, uzimajui u obzir
dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i tablice bolesti te
trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju.
Osiguravatelj privatnoga zdravstvenog osiguranja obvezan je za
sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz privatnoga
zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja.

Ugovorom o privatnom zdravstvenom osiguranju
odreuju se zdravstvene ustanove, trgovaka drutva koja
obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici kod
kojih osiguranik moe koristiti prava iz privatnoga zdravstvenog
osiguranja.

Zdravstvene ustanove, trgovaka drutva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici sa
sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite sa
Zavodom mogu sklopiti ugovor o privatnom zdravstvenom
osiguranju samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa
Zavodom i izvan ugovorenoga radnog vremena sa Zavodom.
Za koritenje kapaciteta izvan ugovorenih kapaciteta
Zavoda za provoenje privatnoga zdravstvenog osiguranja
zdravstvene ustanove, trgovaka drutva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezni su
ishoditi suglasnost ministra zdravstva.

Po ishoenoj suglasnosti ministra nadlenog za zdravstvo,
zdravstvena ustanova, odnosno trgovako drutvo koje obavlja
zdravstvenu djelatnost moe sklopiti ugovor o privatnom
zdravstvenom osiguranju na temelju prethodne odluke upravnog
vijea, odnosno nadlenog tijela trgovakog drutva.
Postupak i nain provoenja privatnoga zdravstvenog
osiguranja ureuje se opim aktom koji donosi upravno vijee
zdravstvene ustanove, odnosno nadleno tijelo trgovakog
drutva.

Osiguravatelj je obvezan podatke o sklopljenim
ugovorima sa zdravstvenim ustanovama, trgovakim drutvima
koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnim zdravstvenim
radnicima kod kojih osiguranik moe koristiti prava iz privatnoga
zdravstvenog osiguranja dostavljati na uvid ministarstvu
nadlenom za zdravstvo.
Sadraj podataka i rokove za dostavljanje podataka propisat e
pravilnikom ministar zdravstva.

Poblie uvjete i nain provoenja privatnoga zdravstvenog
osiguranja utvruje pravilnikom ministar zdravstva.

Zakon O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZATITE ZDRAVLJA NA
RADU

Ureuje se sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja zatite
zdravlja na radu, nositelj obveznog zdravstvenog osiguranja zatite
zdravlja na radu, opseg prava na zdravstvenu zatitu i druga prava
osoba osiguranih po toj osnovi, uvjeti i nain njihova ostvarivanja i
financiranja, kao i prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog
osiguranja zatite zdravlja na radu, ukljuujui i prava i obveze
ugovornih subjekata nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja
zatite zdravlja na radu.

Obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu provodi
HZZO zatite zdravlja na radu.

Obveznim zdravstvenim osiguranjem zatite zdravlja na radu
osiguravaju se:
1. mjere za spreavanje ozljeda na radu te mjere za spreavanje i
otkrivanje profesionalnih bolesti (specifina zdravstvena zatita
radnika),
2. prava za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

II. SPECIFINA ZDRAVSTVENA ZATITA RADNIKA

Specifina zdravstvena zatita radnika obuhvaa:
1. lijenike preglede i dijagnostike postupke radi utvrivanja
radne sposobnosti,
2. praenje zdravstvenog stanja radnika,
3. preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete
sijft
76

rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu,
4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zatitnim
sredstvima,
5. organiziranje pruanja prve pomoi i hitnih medicinskih
intervencija na mjestu rada,
6. praenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti,
7. stalnu skrb o boljoj prilagoenosti rada, ukljuujui vrijeme, nain
i uvjete rada,
8. sudjelovanje u obavjeivanju, strunom osposobljavanju i
obrazovanju iz zatite zdravlja na radu, sigurnosti na radu i
organizacije rada,
9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi
zatite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vezi s
radom,
10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje,
11. sudjelovanje u mjerama PR radnika,
12. provoenje dijagnostikih postupaka radi utvrivanja
profesionalnih bolesti.

Specifinu zdravstvenu zatitu radnika provode zdravstvene
ustanove, trgovaka drutva koja u svom sastavu imaju djelatnost
medicine rada te specijalisti medicine rada u privatnoj praksi s
kojima Zavod sklapa ugovor o provoenju zdravstvene zatite.
Sredstva za specifinu zdravstvenu zatitu radnika
osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zatitu zdravlja na radu
sukladno posebnome zakonu.
Standarde i normative zdravstvene zatite iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja zatite zdravlja na radu za svaku
kalendarsku godinu donosi Upravno vijee Zavoda uz prethodno
pribavljeno miljenje Hrvatskog zavoda za medicinu rada i
suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo.

III. OZLJEDA NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI
1. Ozljeda na radu

Ozljedom na radu smatra se:
1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim,
fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzroena naglim
promjenama poloaja tijela, ..., ako je uzrono vezana uz obavljanje
poslova, odn djelatnosti na osnovi koje je ozlijeena osoba
osigurana,
2. bolest koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nesretnog
sluaja ili vie sile za vrijeme rada, odn obavljanja djelatnosti ili u
vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba
osigurana,
3. ozljeda nastala koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu
od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi
stupanja na posao koji joj je osiguran, odn na posao na osnovi
kojeg je osigurana,
4. ozljeda nastala koju osiguranik zadobije u vezi s koritenjem
prava na zdravstvenu zatitu prema propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju i prava na PR
5. ozljeda, odn bolest koja nastane kod osobe osigurane,
6. ozljeda nastala koju osigurana osoba zadobije u vezi s
prethodnim utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to
prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

2. Profesionalne bolesti

Profesionalne bolesti su bolesti izazvane duim neposrednim
utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim poslovima.
Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju
i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruju
se posebnim zakonom.

IV. OSIGURANE OSOBE

Obveznim zdravstvenim osiguranjem zatite zdravlja na radu
obvezno su zdravstveno osigurani sljedei osiguranici:
1. osobe u radnom odnosu kod domaeg ili stranog poslodavca sa
sjeditem u RH,
2. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dunosti u
odreenim tijelima dravne vlasti, odn jedinicama lokalne i
podrune samouprave,
3. osobe s prebivalitem ili odobrenim stalnim boravkom u RH
zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju
zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,
4. lanovi uprave trgovakih drutava ako nisu zdravstveno
osigurani po drugoj osnovi,
5. osobe koje se nakon zavrenog obrazovanja struno
osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa,
6. osobe koje na podruju RH obavljaju gospodarsku djelatnost;
osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu
djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i
umarstva kao jedino ili glavno zanimanje i koje su obveznici
poreza na dohodak ili poreza na dobit,
7. sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice koja je
upisana u evidenciju vjerskih zajed. koju vodi nadleno tijelo,
8. osobe koje pruaju njegu i pomo HRV ratnom vojnom invalidu
Dom. rata s oteenjem organizma 100% I. grupe,
9. osobe koje je pravna ili fizika osoba prije stupanja u radni odnos
uputila kao svoje stipendiste na praktian rad u drugu pravnu
osobu ili kod fizike osobe radi strunog osposobljavanja ili
usavravanja, dok traje praktian rad.

Pored osiguranika obvezno su zdravstveno osigurani za sluaj
ozljede na radu i profesionalne bolesti:
1. uenici i studenti na redovitom kolovanju za vrijeme praktine
nastave, za vrijeme strune prakse, strunih putovanja, odn za
vrijeme rada putem posrednika pri zapoljavanju uenika i
studenata,
2. osobe na strunom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje
organizira HZZ
3. djeca i mlade sa smetnjama u tjelesnom i duevnom razvoju na
praktinoj nastavi ili na obveznom praktinom radu u pravnoj osobi
za osposobljavanje,
4. osobe koje pomau redarstvenim slubama u obavljanju poslova
iz njihove nadlenosti,
5. osobe koje sudjeluju u akcijama spaavanja ili u zatiti i
spaavanju u sluaju prirodnih i drugih nepogoda,
6. osobe koje na poziv dravnih i drugih ovlatenih tijela obavljaju
dunosti u interesu RH,
7. portai, treneri ili organizatori u sklopu organizirane amaterske
portske aktivnosti,
8. osobe koje kao pripadnici Hrvatske gorske slube spaavanja ili
ronioci obavljaju zadatke spaavanja ivota ili otklanjanja, odnosno
spreavanja opasnosti koje neposredno ugroavaju ivot graana,
9. osobe koje kao lanovi terenskih sastava sudjeluju u spaavanju i
zdravstvenoj zatiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesreama
(poplave, potresi i sl.),
10. osobe na odsluenju vojnog roka (ronici), obveznici civilne
slube (civilni obveznici) te priuvnici za vrijeme obavljanja slube u
Oruanim snagama RH,
11. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u RH,
12. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zatiti ili
obvezu sudjelovanja u slubi obavjeivanja,
sijft
77

13. osobe koje kao lanovi operativnih sastava dobrovoljnih
vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke gaenja poara, zatite i
spaavanja u sluaju drugih nepogoda, ...

Pravne i fizike osobe, odn tijela dravne vlasti obvezne su
osigurati na zdravstveno osiguranje za sluaj ozljede na radu i
profesionalne bolesti osobe.

Za prava na zdravstvenu zatitu za sluaj profesionalne bolesti u
statusu osigurane osobe osigurani su i umirovljenici te nezaposlene
osobe koje su bile profesionalno izloene fibrogenim prainama ili
karcinogenima ako su bile zaposlene kod pravnih ili fizikih osoba s
registriranom djelatnou u RH

Pored osoba navedenih za prava na zdravstvenu zatitu za sluaj
ozljede na radu i profesionalne bolesti osigurani su i umirovljenici
te nezaposlene osobe kojima je bolest, odn ozljeda neposredna
posljedica priznate ozljede na radu, odn profesionalne bolesti.
Sredstva za zdravstvenu zatitu osoba osiguravaju se iz sredstava
doprinosa za zatitu zdravlja na radu sukladno posebnome zakonu.

V. PRAVA ZA SLUAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE
BOLESTI

Prava koja se ostvaruju za sluaj ozljede na radu ili profesionalne
bolesti su:
1. pravo na zdravstvenu zatitu,
2. pravo na novane naknade.

1. Pravo na zdravstvenu zatitu
Pravo na zdravstvenu zatitu obuhvaa pravo na:
1. primarnu zdravstvenu zatitu,
2. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu,
3. bolniku zdravstvenu zatitu,
4. pravo na koritenje lijekova,
5. pravo na stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-
protetske nadomjestke,
6. pravo na ortopedska i druga pomagala.

Zavod je obvezan osobama osiguranim osigurati, u sluaju
profesionalne bolesti i ozljede na radu, zdravstvenu zatitu
najmanje u standardu koji se osigurava osiguranim osobama HZZO
u okviru prava na zdravstvenu zatitu iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja te je obvezan u cijelosti snositi trokove te zdravstvene
zatite.

Zdravstvenu zatitu osigurane osobe ostvaruju u zdravstvenim
ustanovama i trgovakim drutvima koja u svom sastavu imaju
djelatnost medicine rada te kod specijalista medicine rada u
privatnoj praksi, kao i u zdravstvenim ustanovama, trgovakim
drutvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse ukljuenim u
osnovnu mreu zdravstvene djelatnosti s kojima je Zavod sklopio
ugovor o provoenju zdravstvene zatite.
Osigurana osoba zdravstvenu zatitu ostvaruje kod isporuitelja
ortopedskih i drugih pomagala s kojima je Zavod sklopio ugovor o
isporuci ortopedskih i drugih pomagala.

Ugovor o provoenju zdravstvene zatite sa zdravstvenim
ustanovama, trgovakim drutvima i kod zdravstvenih radnika
privatne prakse ukljuenim u osnovnu mreu zdravstvene
djelatnosti Zavod moe sklopiti samo za kapacitete izvan
ugovorenih kapaciteta s HZZO.
Uvjete i nain ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu, postupak i
uvjete sklapanja ugovora s ugovornim subjektima te obrasce
uputnica, recepata i drugih isprava na temelju kojih se ostvaruje
zdravstvena zatita propisat e opim aktom Zavod uz suglasnost
ministra nadlenog za zdravstvo.

Opim aktom odreuje se i potreban broj zdravstvenih ustanova,
trgovakih drutava koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine
rada te specijalista medicine rada u privatnoj praksi s kojima Zavod
sklapa ugovor o provoenju zdravstvene zatite (mrea ugovornih
subjekata medicine rada).

2. Pravo na novane naknade

Pravo na novane naknade obuhvaa pravo na:
1. naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
uzrokovane ozljedom na radu, odn profesionalnom boleu,
2. naknadu trokova prijevoza u svezi s koritenjem zdravstvene
zatite,
3. naknadu pogrebnih trokova u sluaju smrti osigurane osobe ako
je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odn
profesionalne bolesti.

Pravo na naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
Pravo na naknadu plae pripada osiguranicima od prvog dana
privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu,
odnosno profesionalnom boleu.
Naknadu plae obraunava i isplauje pravna, odn fizika osoba, s
time da je Zavod obvezan vratiti isplaenu naknadu u roku od 45
dana od dana primitka zahtjeva za povrat.

Naknada plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom boleu ne moe
iznositi manje od 100% od osnovice za naknadu plae utvrene
sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Privremenu nesposobnost osiguranika za rad uzrokovanu ozljedom
na radu, odn profesionalnom boleu utvruje doktor specijalist
medicine rada u zdravstvenoj ustanovi, odn trgovakom drutvu
koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili specijalist
medicine rada u privatnoj praksi, odnosno lijeniko povjerenstvo
Hrvatskog zavoda za medicinu rada.

Nadzor nad ostvarivanjem prava s osnove privremene
nesposobnosti za rad obavlja HZZO.
Poslodavac osiguranika moe zahtijevati od Zavoda kontrolu
opravdanosti koritenja prava s osnove privremene nesposobnosti
za rad osiguranika.

O utvrenoj privremenoj nesposobnosti osiguranika kao i o
prestanku privremene nesposobnosti osiguranika za rad doktor
specijalist medicine rada obvezno u roku od 3 dana dostavlja
obavijest izabranom doktoru primarne zdravstvene zatite
osiguranika sukladno ZOZO.

Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu
specijalista medicine rada o privremenoj nesposobnosti za rad
lijenikom povjerenstvu HZMR.
Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i miljenjem
lijenikog povjerenstva Zavod e izdati rjeenje u upravnom
postupku.Protiv rjeenja nije doputena alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor.
Pokretanje upravnog spora ne odgaa izvrenje rjeenja.

Osiguranik ima pravo na naknadu plae po osnovi ozljede na radu i
profesionalne bolesti sve dok doktor specijalist medicine rada, odn
sijft
78

lijeniko povjerenstvo HZMR ne utvrde da je sposoban za rad ili
dok nije konanim rjeenjem nadlenog tijela MO utvrena
invalidnost osiguranika.

Ako privremena nesposobnost za rad traje neprekidno 6 mj zbog
iste ozljede na radu, odn profesionalne bolesti, doktor specijalist
medicine rada obvezan je obraditi osiguranika za upuivanje na
ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom
dokumentacijom uputiti osiguranika nadlenom tijelu MO koje
donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od
30 dana od dana primitka prijedloga doktora specijalista medicine
rada.
Obrada osiguranika za upuivanje na ocjenu radne sposobnosti i
invalidnosti tereti sredstva HZZO samo u sluajevima kada je
doktor specijalist medicine rada uputio osiguranika, odn po
prijedlogu lijenikog povjerenstva HZMR.

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti
za rad uzrokovane ozljedom na radu, odn profesionalnom boleu
prestao radni odnos, odn obavljanje djelatnosti osobnim radom,
pripada naknada plae i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno
obavljanja djelatnosti osobnim radom.
Osiguraniku pripada pravo na naknadu plae i dok se nalazi u
pritvoru.

Osiguranik nema pravo na naknadu plae ako:
je svjesno prouzroio privremenu nesposobnost za rad,
namjerno sprjeava ozdravljenje, odn osposobljavanje,
radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad,
se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za lijeniki
pregled doktora specijalista medicine rada, odnosno lijenikog
povjerenstva Hrvatskog zavoda za medicinu rada (HZMR),
doktor specijalist medicine rada, odn lijeniko povjerenstvo
HZMR utvrdi da se ne pridrava uputa za lijeenje, odn bez
suglasnosti doktora specijalista medicine rada otputuje iz mjesta
prebivalita.
Osiguranik nema pravo na naknadu plae od dana nastanka tih
sluajeva do dana njihova prestanka, odn prestanka posljedica
njima uzrokovanih.

2.2. Pravo na naknadu trokova prijevoza

Pravo na naknadu trokova prijevoza u vezi s koritenjem
zdravstvene zatite zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
ostvaruje se najmanje u visini naknade trokova prijevoza sukladno
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Uvjete i nain ostvarivanja prava na naknadu trokova prijevoza
propisat e uz suglasnost ministra zdravstva, opim aktom HZZO.

2.3. Prava po prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanja
djelatnosti osobnim radom

Osiguranik koji se ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne
bolesti, uz pravo na naknadu plae ostvaruje i pravo na
zdravstvenu zatitu i pravo na trokove prijevoza u vezi s
koritenjem te zdravstvene zatite zbog ozljede na radu, odn
profesionalne bolesti i u sluaju prestanka radnog odnosa, odn
obavljanja djelatnosti osobnim radom.
Pravo na naknadu plae osiguranik ostvaruje sve dok ponovno nije
radno sposoban, odn do konane ocjene radne sposobnosti ili
invalidnosti.

2.4. Pravo na naknadu pogrebnih trokova

U sluaju smrti osigurane osobe osigurava se pravo na naknadu
pogrebnih trokova ako je smrt osigurane osobe neposredna
posljedica priznate ozljede na radu, odn profesionalne bolesti.
Opi akt o visini, uvjetima i nainu ostvarivanja prava na naknadu
pogrebnih trokova donijet e Zavod.

VI. POKRETANJE POSTUPKA UTVRIVANJA I PRIZNAVANJA
OZLJEDE NA RADU, ODNOSNO PROFESIONALNE BOLESTI

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na
radu, odn profesionalne bolesti osigurane osobe ostvaruju nakon
prethodno provedenog postupka utvrivanja i priznavanja ozljede
na radu, odn profesionalne bolesti od strane Zavoda.
Postupak utvrivanja i priznavanja ozljede na radu, odn
profesionalne bolesti pokree pravna ili fizika osoba, tijelo drav-
ne vlasti, odn osoba koja samostalno osobnim radom obavlja
djelatnost podnoenjem prijave Zavodu o ozljedi na radu, odn
profesionalnoj bolesti u roku.
Primjerak prijave obvezno se podnosi i HZZO, HZMR i doktoru
primarne zdravstvene zatite osiguranika izabranom sukladno
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Podnoenje prijave od strane pravne ili fizike osobe, odnosno
tijela dravne vlasti ima pravo zahtijevati i ozlijeena ili oboljela
osigurana osoba kojoj se osiguravaju prava za sluaj ozljede na
radu, odnosno profesionalne bolesti.

Prijava o ozljedi na radu, odn profes. bolesti podnosi se:
za sluaj ozljede na radu u roku od 8 dana od dana nastanka
ozljede na radu,
za profesionalnu bolest u roku od 8 dana od dana kada je
osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, trgovakog
drutva koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili od
privatne ordinacije medicine rada kojom joj je dijagnosticirana
profesionalna bolest.

Osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na
radu, odn profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka
rokova, gubi pravo na pokretanje postupka utvrivanja i
priznavanja ozljede na radu, odn profesionalne bolesti od strane
Zavoda.

O priznatoj ozljedi na radu, odn profesionalnoj bolesti Zavod je
obvezan u roku od 8 dana obavijestiti HZZO, izabranog doktora
primarne zdravstvene zatite osigurane osobe sukladno Zakonu o
obveznom zdravstvenom osiguranju, HZMR, Hrvatski zavod za
javno zdravstvo i Dravni inspektorat Inspekciju rada.

Provedbene propise o utvrivanju i priznavanju ozljede na radu,
odnosno profesionalne bolesti uz suglasnost ministra nadlenog za
zdravstvo donijet e Zavod.
Struni nadzor nad zdravstvenim ustanovama, odnosno
trgovakim drutvima koje u svom sastavu imaju djelatnost
medicine rada i privatnim ordinacijama medicine rada u postupku
ocjenjivanja profesionalne bolesti, odnosno zdravstvene
sposobnosti osiguranika sukladno posebnim propisima provodi
Hrvatski zavod za medicinu rada.

ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Sustav mirovinskog osiguranja:
I. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti,
sijft
79

II. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane tednje, -osiguranici
mlai od 40 god
Stopa doprinosa ne moe biti manja od 5% od
osnovice za plaanje doprinosa za MO na temelju
generacijske solidarnosti.

III. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane tednje.

Naela u mirovinskom osiguranju:
uzajamnosti
solidarnosti
Njima se obvezno osiguravaju prava za sluaj starosti i
invalidnosti, a lanovima njihovih obitelji prava za sluaj smrti
osiguranika, odn korisnika mirovine.

Obvezno se osiguravaju PRAVA NA (vrste mirovine podvueno):
1.) starosnu mirovinu,
2.) prijevremenu starosnu mirovinu,
3.) invalidsku mirovinu,
4.) obiteljsku mirovinu,
5.) najniu mirovinu,
6.) osnovnu mirovinu,
7.) profesionalnu rehabilitaciju,
8.) naknadu zbog tjelesnog oteenja,
9.) naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem
osiguranih prava.

Prava iz MO:
neotuiva su osobna materijalna prava,
ne mogu se prenijeti na drugoga
ne mogu se naslijediti.
ne mogu zastarjeti, osim dospjelih a neisplaenih mirovina i
drugih novanih davanja.

Dospjela novana primanja koja nisu isplaena do smrti korisnika
mogu se nasljeivati, a novana primanja iza korisnika koji nema
nasljednika pripadaju RH, odn dravnom proraunu.

Steena prava mogu se ukinuti samo u sluajevima odreenim
ZOMO. Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti
predmet ovrhe i osiguranja.

Za ostvarivanje prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih
osiguranih osoba osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje.
Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici,
poslodavci, drugi obveznici plaanja doprinosa i RH.

II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE

A. OSIGURANICI
1. Obvezno osiguranje

Obvezno su osigurani:
1.) radnici i s njima izjednaene osobe,
2.) osobe koje su imenovane na dunosti u tijelima dravne vlasti,
jed. lok. uprave i samouprave, ako za taj rad primaju plau,
3.) osobe koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na
obveznom praktinom radu ili na dobrovoljnoj praksi
(volonteri), bez obzira na to primaju li za taj rad plau,
4.) hrvatski dravljani zaposleni kod:
- inozemnih organizacija sa sjeditem u RH koje ne uivaju
diplomatski imunitet (strano predstavnitvo,
meunarodna organizacija i ustanova),
- inozemnih fizikih osoba s prebivalitem/sjeditem u RH,
- diplomatskih misija i konzularnih ureda strane drave sa
sjeditem u RH koji uivaju diplomatski imunitet, ili
- u osobnoj slubi kod stranih dravljana
5.) strani dravljani i osobe bez dravljanstva, zaposleni na
teritoriju RH
6.) izaslani radnici koji za poslodavca sa sjeditem u RH obavljaju
poslove u drugoj dravi te osobe na radu u diplomatskoj misiji
ili konzularnom uredu RH u inozemstvu.
7.) Nezaposlene osobe
8.) Osobe koje pruaju pomo i njegu ratnim vojnim invalidima iz
Dom rata.

Obvezno su osigurani:
1.) obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajui registar,
2.) osobe koje samostalno obavljaju prof. djelatnost (odvjetnici,
lijenici),
3.) vrhunski portai i ahisti, ako nisu osigurani po 2. osnovi.
4.) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti
poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak/dobit,
5.) osobe koje ostvaruju prihod i upisane su u registar obveznika
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a nisu
osigurane po drugoj osnovi.
6.) Poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao
jedino ili glavno zanimanje obvezno se osiguravaju ako su
vlasnici, posjednici, zakupci ili koncesionari polj. zemljita.
-Smatra se da ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao
jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po
drugoj osnovi, ako su korisnici mirovine, ili su na redovitom
kolovanju.
7.) lanovi uprave trgovakih drutava, ako nisu obvezno
osigurani po drugoj osnovi.
8.) sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice, koja je
upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadleno
sredinje tijelo dravne uprave, ako nisu obvezno osigurani po
drugoj osnovi.
9.) roditelj koji obavlja roditeljske dunosti u 1.godini ivota
djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete
hrvatski dravljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalite u
RH. Roenjem sljedeeg djeteta, prije navretka prve godine
ivota prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno
osiguranje po prethodno roenom djetetu. Ako oba roditelja
obavljaju roditeljske dunosti prema djetetu, a nisu osigurani
po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se
roditelji drukije ne dogovore.
10.) osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o
porezu na dohodak na koji se plaa doprinos za MO prema
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. Tim osobama
ne osiguravaju se prava za sluaj ozljede na radu ili
profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju
druge dohotke.
11.) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju hrvatski dravljani
zaposleni u inozemstvu kod me. Org. i stranih poslodavaca ili
na brodovima pod stranom zastavom, ako nisu obvezno
osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi
meunarodni ugovor o soc. osiguranju. Pod tim uvjetima
obvezno se osiguravaju i hrvatski dravljani zaposleni na
teritoriju RH kod poslodavaca sa sjeditem u inozemstvu, koji
nemaju registriranu podrunicu u RH.

2. Produeno osiguranje
sijft
80

Ulazi u mirovinski sta!!!!!

Osobe kojima je prestalo obvezno MO mogu se osigurati na
produeno osiguranje ako od prestanka nije proteklo vie od 12
mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku.

/po naelu dobrovoljnosti!?/Moe se osigurati na produeno
osiguranje za vrijeme:
1.) neplaenog dopusta,
2.) mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navri 3.g
3.) strunog usavravanja nakon prestanka ugovora o radu,
4.) nezaposlenosti,
5.) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti,
6.) zaposlenja u inozemstvu u me. i drugim organizacijama na
osnovi meunarodnih ugovora, odn kod stranog poslodavca,
ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u RH,
7.) boravka u inozemstvu kao brani drug osiguranika - hrvatskog
dravljanina na radu u inozemstvu,
8.) nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na
odreeno vrijeme.

Na produeno osiguranje moe se osigurati i osoba koja ima
prebivalite na teritoriju RH za vrijeme nezaposlenosti nakon
prestanka obveznoga MO u dravi s kojom je sklopljen ugovor o
socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog
osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj.

Na produeno osiguranje osigurava se osoba za vrijeme
nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na odreeno
vrijeme za stalne sezonske poslove.
Pravo na produeno osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti,
ako dospjeli doprinosi nisu uplaeni u roku od 3 mjeseca od dana
dospijea.

B. OSOBE OSIGURANE U ODREENIM OKOLNOSTIMA

Za sluajeve invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu
ili profesionalne bolesti osigurani su:
uenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme
praktine nastave, za vrijeme strune prakse kod
poslodavca
nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja ili
profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputio HZZ,
osobe koje obavljaju odreene poslove za vrijeme
izdravanja kazne zatvora, primjene sigurnosnih mjera
obveznoga psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od
ovisnosti, te odgojnih mjera.

To se odnosi i na strane dravljane koji se nalaze na kolovanju u
RH, pod uvjetom uzajamnosti.

Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu
osigurane su osobe koje su ozlijeene na teritoriju RH:
a. sudjelujui u spaavanju ili obrani od elementarnih
nepogoda ili radi otklanjanja materijalne tete koja prijeti
imovini,
b. lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava sudjelujui u
gaenju poara, spaavanju ljudi i imovine .. kao i za
vrijeme obuavanja koje organizira vatrogasno drutvo,
c. prigodom obavljanja dunosti graana u obrani, u skladu
s propisima o obrani.

Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i
iskljuivo kao posljedica obavljanja tih poslova.

Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja nastaloga zbog ozljede
na radu, osigurane su osobe koje na zahtjev dravnih tijela prue
pomo tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole.

C. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

U sluaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene
starosne ili invalidske mirovine osigurani su lanovi njegove obitelji,
i to:
udovica/udovac,
razvedeni brani drug s pravom na uzdravanje,
djeca roena u braku ili izvan braka ili posvojena,
pastorad koju je osiguranik uzdravao, unuad koju je
osiguranik uzdravao - ako su bez oba roditelja ili ako
imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa
nesposobnost za rad,
roditelji - otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj
osiguranika koje je osiguranik uzdravao,
djeca bez roditelja - braa, sestre i druga djeca koju je
osiguranik uzeo na uzdravanje, ako su bez oba roditelja
ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa
nesposobnost za rad.

Smatra se da je osiguranik, odn korisnik mirovine uzdravao lana
obitelji:
* ako je lan obitelji ivio s njime u zajednikom kuanstvu i
nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje, jer nema
dohodak od poljoprivrede i umarstva ili ako mu drugi stalni
prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije
bio vei od 66% svote najnie starosne mirovine odreene za
15 godina mirovinskog staa , ili
* ako lan obitelji nije ivio s njime u zajednikom kuanstvu i
nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje, a umrli
osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osigurao
sredstva za uzdravanje u prosjenoj svoti od najmanje 80%
svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina
mirovinskog staa .

Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje:
kada doe do promjene u prihodima korisnika mirovine,
tako da preu svotu od 80%.

lanovi obitelji, osigurani su za sluaj smrti osoba, ako je smrt tih
osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti, dok su obavljale
poslove.
Pod lanom obitelji smatra se i izvanbrani drug koji je s
osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti ivio u
zajednikom kuanstvu najmanje 3.g. Status izvanbrane
zajednice utvruje se u izvanparninome sudskom postupku.

III. MIROVINSKI STA
To je iri pojam od pojma sta osiguranja!!

Podjela mirovinskog staa:
a. Sta osiguranja
b. Pridodani sta
c. Dokupljeni sta

Mirovinski sta obuhvaa razdoblje:
1) provedeno u osiguranju,
2) provedeno u osiguranju za vojne osiguranika,
3) dokupljenog staa osiguranja,
4) pridodanog staa,
sijft
81

5) provedeno u Domovinskom ratu,
6) provedeno u zaposlenju na katol-bogos. uilitima (1952. - 1990)
7) navreno do 31.12.98. koje se raunalo u mirovinski sta kao sta
osiguranja, sta osig. s poveanim trajanjem i posebni sta.

1. Sta osiguranja
Rauna se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navrenih 15'g
u obveznom mirovinskom osig. i produenom osiguranju.

Osiguranicima koji su sami obveznici plaanja doprinosa, rauna se
kao sta osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju, ako su u
cijelosti plaeni doprinosi za mirovinsko osiguranje i obveze koje
proizlaze iz neuplaenih doprinosa.

U sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s
punim radnim vremenom prema propisima o radu.
Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom
smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa skraenim radnim
vremenom koje provedu:
d. zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog
vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta,
kao i u sluaju rada sa skraenim radnim vremenom zbog
pojaane brige i njege djeteta,
e. roditelj djeteta s teim smetnjama u razvoju koji radi s 1/2
punoga radnog vremena,
f. radnici koji rade sa skraenim radnim vremenom prema
posebnim propisima.
U sta osiguranja rauna se i razdoblje provedeno u zaposlenju s
nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom
broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obraunatih
na puno radno vrijeme.
To vrijedi i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva ili
vie poslodavaca.
Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na
kojima je ostvaren vei broj sati od punoga radnog vremena rauna
se u trajanju preraunatom na puno radno vrijeme.
Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti
za rad u sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u
zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara
2X vremenu provedenom u zaposlenju, ali najdue u trajanju do
punoga radnog vremena.
Taj Sta osiguranja priznaje se u sta osiguranja u trajanju najvie 12
mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu.
Iznimno, za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava razdoblje
provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se
razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.

U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno
osiguranik proveo:
1. na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na
osnovi kojega je bio osiguran, a za to je razdoblje primao
naknadu plae,
2. na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upuen kao
invalid rada ili kao vojni invalid, kao slijepa osoba, .. bez obzira
je li prije toga bio osiguran,
3. koristei se s naknadom plae u svezi s pravom na
profesionalnu rehabilitaciju.

U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odn
osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio
osiguran, i to:
a. za koje je primao plau, odn naknadu plae
b. za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u
skladu s propisima o zapoljavanju,
c. obavljanja roditeljske dunosti

U sta osiguranja rauna se i razdoblje u kojem su isplaeni drugi
dohoci za koje su plaeni doprinosi .
Sta osiguranja utvruje se za svaku kalendarsku godinu tako da se
osnovica prema dohocima na koju su obraunati i uplaeni
doprinosi podijeli s prosjenom mjesenom plaom svih zaposlenih
u RH u istoj god, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku.

2. Dokupljeni sta
U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik odn,
korisnik mirovine sveenik, redovnica ili redovnik dokupio za
razdoblje provedeno u sveenikoj ili redovnikoj slubi prije 1.1.99.

3. Pridodani sta

Pridodani sta je razdoblje koje se pridodaje kod odreivanja visine
invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 g.
Vaan je za invalidsku i obiteljsku mirovinu jer utjee na
njihovu veliinu, a ne na priznavanje prava.

Pridodani sta poinje:
kod invalidske mirovine - na dan nastanka invalidnosti,
kod obiteljske mirovine - na dan smrti osiguranika.

Trajanje pridodanoga staa rauna se tako da se pribroje razdoblja
do navrene 55.g u trajanju od 2/3, a nakon 55. do navrene 60.g
osiguranika u trajanju od 1/2, a za razdoblja u kojima osiguranik nije
ostvario sta osiguranja.
Kada je osiguranik bio osiguran u dravi s kojom je sklopljen ugovor
o socijalnom osiguranju, pridodani se sta odreuje razmjerno
udjelu mirovinskog staa koji se rauna i ukupnoga mirovinskog
staa obraunatog pribrajanjem staa iz te drave, a u skladu s
ugovorom o socijalnom osiguranju s tom dravom.

IV. PRAVA IZ Mir. osiguranja

1. Starosna mirovina
Pravo na starosnu mirovinu ima:
mukarac kada navri 65 god +i 15g mirovinskog staa
ena kada navri 60 god ivota +i 15g mirovinskog staa.

2. Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima:
mukarac kada navri 60 god + 35 god mirovinskog staa
ena kada navri 55 god ivota + 30 god mirovinskog staa

3. Zajednike odredbe

Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima
osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim to
se pravo na mirovinu moe ostvariti nakon prestanka osiguranja.
Zahtjev moe se podnijeti najranije 2mj prije prestanka osiguranja.
Kada se to pravo ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka
osiguranja, on ima pravo na mirovinu od prvoga idueg dana nakon
prestanka osiguranja, ako je zahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci
od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka tog
roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idueg
mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za 6m unatrag.

Osiguranik, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko
osiguranje, moe ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili
prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje
sijft
82

prava na mirovinu na temelju staa osiguranja za koji je uplaen
doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na
mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti
uplaen, obveza uplate dospjelih doprinosa.
On moe est mjeseci prije podnoenja zahtjeva obavijestiti Zavod
o svojoj namjeri za podnoenje zahtjeva za priznanje prava na
starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu, u svrhu
kompletiranja i kontrole podataka o stau osiguranja i plai,
odnosno osnovici. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne
smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu.

Osiguranici koji rade na osobito tekim i za zdravlje i radnu
sposobnost tetnim radnim mjestima i osiguranici kojima nakon
odreenih godina ivota, zbog naravi i teine posla, fizioloke
funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemoguavaju daljnje
uspjeno obavljanje tog posla kao i slijepe osobe, osobe oboljele od
distrofije..., ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja
na temelju generacijske solidarnosti prema pos. zakonu.

4. Prava na osnovi invalidnosti
Prava:
* profesionalna rehabilitacija
* invalidska mirovina

Def. Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna
sposobnost trajno smanjena za vie od 1/2 prema tjelesno i psihiki
zdravome osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti
(profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se
ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaaju sve poslove
koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihikim sposobnostima, a
smatraju se odgovarajuim njegovim dosadanjim poslovima.
Def. Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u
zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, nastane
trajni gubitak sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad).
Invalidnost moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede
na radu ili profesionalne bolesti.
Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za
rad, utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na
njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost,
moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim
radnim vremenom na drugom poslu.

Invalid rada, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario
pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu
rehabilitaciju.

Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri
obavljanju odreenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere
zatite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utjeu na
zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika radnika i s njim
izjednaene osobe toliko da je prijeko potrebno, radi sprjeavanja
nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren
njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu moe raditi s
radnim naporom koji ne pogorava njegovo zdravstveno stanje, u
skladu s propisima o radu.

Ozljedom na radu smatra se svaka:
1.) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim
mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda
uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, bolest osiguranika
koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekog nesretnog
sluaja ili vie sile za vrijeme rada,
3.) ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do
mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na
posao koji mu je osiguran, odn na posao na osnovi kojega je
osiguran,
4.) ozljeda koju osiguranik pretrpi u svezi s koritenjem prava na
zdravstvenu zatitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i
prava na profesionalnu rehabilitaciju,
5.) ozljeda, odn bolest koje pretrpe osigurana osoba u odreenim
okolnostima,
6.) ozljeda koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrivanjem
zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno
prigodom zasnivanja radnog odnosa.

Def. Profesionalne bolesti su odreene bolesti izazvane duim
neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim
poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.

a) Profesionalna rehabilitacija
def. To je skup aktivnosti(praktino stjecanje i primjena znanja i
vjetina) radi osposobljavanja invalida rada uz ouvanje njegove
preostale radne i ope spsobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima :
osiguranik radnik, (ispod ostali navedeni)
obrtnici,
poljoprivrednici (kao jedino i gl zanimanje),
osobe koje samostalno obavljaju profes djelatnost (odvj),
koje obavljaju samostalnu djelatnost polj. i umarstva,
vrhunski portai,
osobe upisane u registar obveznika poreza na dohodak,
lanovi uprave trgovakih drutava, i
osoba osigurana u odreenim okolnostima kod koje je
nastala profesionalna nesposobnost za rad i kod koje
postoji preostala radna sposobnost.

Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog
ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu
rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staa za stjecanje
prava na invalidsku mirovinu.
Ako je nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
osiguranik ima pravo na PR bez obzira na duinu mirovinskog
staa.

Osiguraniku radniku kojemu je priznato pravo na PR duan je tu
rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio
zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a ostalim navedenim
profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod.
Trokove profesionalne rehabilitacije za radnike isplauje
poslodavac na teret Zavoda, a za ostale navedene osiguranike
trokove profesionalne rehabilitacije isplauje Zavod.

Pravo na PR ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane
invalidnost prije navrene 50. G., ako se s obzirom na preostalu
radnu sposobnost moe osposobiti za rad na drugom poslu s
punim radnim vremenom.
PR smatra se i prilagoavanje invalida rada za rad na poslu na koji
je premjeten, odno upuen nakon zavrene PR, kada je ono
potrebno radi postizanja normalnoga radnog uinka uz normalan
napor.

Invalid rada koji je stekao pravo na PR, a ima strunu spremu za
posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava
se za rad na drugom poslu za koji se trai isti stupanj strune
spreme. Ako takva mogunost ne postoji, invalid rada moe se
sijft
83

osposobljavati i za poslove za koje se trai neposredno nii stupanj
strune spreme.

Osigurana osoba uenik, nezaposlena osoba i koja obavlja poslove
za vrijeme izdravanja kazne zatvora, koja stekne pravo na PR,
osposobljava se za rad na poslovima za koje se trai stupanj
strune spreme koji odgovara stupnju strune spreme koji bi stekla
ili je kolovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.

Uvjeti i nain provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada
ureuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem.
Ako se profesionalna rehabilitacija ne moe obaviti kod
poslodavca, ugovor se onda zakljuuje s ustanovom za
profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida.
Zavod ima pravo i dunost prema ugovornim stranama provjeravati
provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s
zakonom i sklopljenim ugovorom.

Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u
roku od 6mj od dana pravomonosti rjeenja o priznanju prava
upuen na PR, Zavod upuuje na pregled ovlatenom vjetaku radi
ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.
Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti
uputit e se i korisnik prava na PR, kada Zavod ocijeni da se invalid
rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nee moi osposobiti
za rad na odreenom poslu.
Poticaj za pregled moe dati i poslodavac.

Invalidu rada s pravom na PR, kojemu je za odlazak na PR i
povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se
ne moe sluiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava
poseban prijevoz.

- Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju
zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka
invalidnosti do dana poetka PR i od dana zavretka PR do
zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na
naknadu plae u visini invalidske mirovine za sluaj
profesionalne nesposobnosti za rad.
- Za vrijeme PR ima pravo na naknadu plae u visini invalidske
mirovine zbog ope nesposobnosti za rad.
- Naknada plae pripada invalidu rada najdue 12 mj od dana
zavretka PR pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana
zavretka PR prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se
redovito prijavljuje toj slubi.

Invalid rada koji je stekao pravo na PR zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana
poetka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme PR i od dana
zavretka PR do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu,
pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope
nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staa.
Naknada plae pripada invalidu rada najdue 24 mjeseca od dana
zavretka PR pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana
zavretka PR prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se redovito
prijavljuje toj slubi.

Invalid rada ima pravo na naknadu plae i za vrijeme naknadnog
lijeenja, odn medicinske rehabilitacije na koju je upuen tijekom
koritenja prava na PR zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi
mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala
naknada plae, kao i za vrijeme prilagoavanja za rad.

w Kada se PR obavlja izvan mjesta prebivalita invalida rada, a ne
moe se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do
mjesta gdje se obavlja PR, invalidu se osigurava smjetaj i
prehrana ili naknada trokova smjetaja i prehrane za vrijeme
PR u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod opim aktom.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi
to pravo ako se njime ne koristi u odreenom roku, a nije u tome
sprijeen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:
1.) ako ne stupi na PR u roku od mjesec dana od dana
upuivanja na profesionalnu rehabilitaciju,
2.) prekine zapoetu PR tijekom njena trajanja ili ako ne
obavlja dunosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom.

b) Invalidska mirovina

Pravo na invalidsku mirovinu imaju osiguranici na temelju ope i
profesionalne nesposobnosti za rad, a osiguranik poljoprivrednik
koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno
zanimanje na temelju ope nesposobnosti za rad, ako je invalidnost
nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navrenih 65g i ako
mu navreni mirovinski sta pokriva najmanje 1/3radnog vijeka.

Iznimno pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik i to:
1.) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35.g, a ima viu strunu
spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navrio sta
osiguranja od najmanje 2g, a osiguranik koji ima visoku strunu
spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navrio 1.g staa
osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u
roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja,
2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30-g, ako je navrio
najmanje 1 god staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za
vrijeme osiguranja ili u roku od 1 god nakon prestanka osiguranja.

Kao radni vijek, uzima se broj punih godina od dana kada je
osiguranik navrio 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti.
Osiguraniku, koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na
redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu strunu
spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. god, a osiguraniku
koji je stekao visoku strunu spremu - od navrene 26. god ivota.

Razdoblje radnog vijeka skrauje se za razdoblje koje je osiguranik:
proveo na odsluenju vojnog roka,
bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za
zapoljavanje.

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik
stjee bez obzira na duinu mirovinskog staa.

c) Zajednike odredbe

Osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne moe na
temelju te invalidnosti ostvariti pravo na profesionalnu
rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu.
Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka
invalidnosti.
Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev
osiguranika nakon prestanka osiguranja, a invalidnost je
postojala prije podnoenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na
invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je
zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mjeseci
od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen
nakon isteka roka, osiguranik ima pravo na invalidsku
sijft
84

mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja
zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag.
Osiguraniku kod kojega je utvrena invalidnost na temelju
koje ima pravo na invalidsku mirovinu, a koji je primao
naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o
zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplauje od
prvoga idueg dana od dana kada je rjeenje o priznanju prava
na mirovinu postalo pravomono.
Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju
ope nesposobnosti za rad, a koji nije primao naknadu plae
za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog
osiguranja, mirovina se isplauje od prvoga idueg dana od
dana do kojega je nakon utvrene invalidnosti ostvario plau.
Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju
prof. nesposobnosti za rad, a koji je nakon utvrene
invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plae za
vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osig,
invalidska mirovina isplauje se,od dana utvrene invalidnosti.
A ako mu je nakon utvrene invalidnosti prestao radni odnos/
osiguranje, invalidska mirovina se isplauje, od prvoga idueg
dana nakon prestanka radnog odnosa/osiguranja.
Osiguranik, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko
osiguranje, moe ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako
ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na
temelju staa osiguranja za koji je uplaen doprinos za
mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne
prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaen,
obveza uplate dospjelih doprinosa.
Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica
radnje za koju je pravomonom presudom osuen prema
kaznenom zakonodavstvu za KD protiv RH i KD protiv
vrijednosti zatienih meunarodnim pravom ne stjee,
odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na
temelju te invalidnosti s prvim danom iduega mjeseca od
mjeseca u kojem je presuda donesena u k.p. postala
pravomonom.
Ako u tom sluaju postoji pravo lanova obitelji osiguranika na
uzdravanje od osiguranika, njegova e se invalidska mirovina
isplaivati tim lanovima obitelji u visini obiteljske mirovine.
Prava steena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje
invalidnosti, prema kojoj je pravo odreeno.
Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti
nastanu promjene zbog kojih se utvreno pravo mijenja ili
zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na
osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stjee se novo
pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti.
Ako nastanu promjene zbog kojih se utvreno pravo gubi,
pravo se gubi od prvoga dana iduega mjeseca nakon
donoenja rjeenja o prestanku prava.

5. Naknada zbog tjelesnog oteenja

Tjelesno oteenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak,
bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili
dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma i
zahtijeva vee napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na
to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost.
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik
kod kojega tjelesno oteenje od najmanje 30% nastane kao
posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Vrste tjelesnih oteenja i postoci tih oteenja, na osnovi
kojih se stjee pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja,
utvruju se zakonom.
Ako osiguranik, za isti sluaj tjelesnog oteenja stekne pravo
na naknadu prema ZoR i prema drugim propisima, moe
koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru.

Naknada zbog tjelesnog oteenja se odreuje ovisno o postotku
tjelesnog oteenja u odgovarajuem postotku od osnovice i
iznosi:
____________________________________________________
Zbog tjelesnog Stupanj Naknada iznosi u
oteenja od postotku od osnovice

100% 1 40%
90% 2 36%
80% 3 32%

Osnovicu za odreivanje naknade utvruje Zavod opim aktom.
Naknada zbog tjelesnog oteenja usklauje se na isti nain kao i
mirovine.

Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog
oteenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od
6 mj od dana nastanka tjelesnog oteenja. Ako je zahtjev
podnesen nakon isteka roka, osiguranik ima pravo na naknadu od
1.dana iduega mj. nakon podnoenja zahtjeva i za 6 mj unatrag.

6. Obiteljska mirovina

lanovi obitelji umrlog osiguranika (oni prije navedeni) imaju pravo
na obiteljsku mirovinu:
ako je osiguranik navrio najmanje 5 g.staa osiguranja ili
najmanje 10 god mirovinskog staa ili
ako je osiguranik ispunjavao uvjete duine mirovinskog staa
za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne
ili invalidske mirovine ili
ako je osiguranik bio korisnik prava na PR.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe zbog drugih okolnosti
nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi
obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu
mirovinskog staa osiguranika.

Pravo na obiteljsku mirovinu ne moe ostvariti lan obitelji koji je
namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za
takvo kazneno djelo je osuen pravomonom presudom.
lan obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika
mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad, radi ostvarivanja
prava na obiteljsku mirovinu, ne moe po toj osnovi stei pravo na
tu mirovinu.

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:
ako je do smrti branog druga, po kojem joj to pravo pripada,
navrila 50 godina ivota ili
ako je mlaa od 50 god i ako je do smrti branog druga
nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost
nastala u roku od 1 godine nakon smrti branog druga ili
ako je nakon smrti branog druga ostalo 1 ili vie djece koja
imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja
roditeljske dunosti prema toj djeci.
Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi
opa nesposobnost za rad zadrava pravo na obiteljsku
mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

sijft
85

Udovica koja do smrti branog druga nije navrila 50, ali je
imala navrenih 45 god, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada
navri 50 godina ivota.
Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu,
navrila 50g., zadrava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a
ako udovici to pravo prestane prije navrene 50 g, ali nakon
navrene 45g, moe pravo ponovno ostvariti kada navri 50g.
Udovica koja je do smrti branog druga ili prestanka prava na
obiteljsku mirovinu navrila 45 god, stjee pravo na obiteljsku
mirovinu i prije navrenih 50 god ako kod nje nastupi opa
nesposobnost za rad.
Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima
kao to gore pie za udovicu.
Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete
osiguranika roeno nakon njegove smrti i to joj pravo pripada
od dana smrti osiguranika.

Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete kao i udovica GORE, ima i
razvedeni brani drug ako mu je sudskom odlukom dosueno
pravo na uzdravanje.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odn udovac i bivi
brani drug osiguranika, obiteljska se mirovina odreuje u visini
koja pripada za jednog lana obitelji.

Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i moe
se tim pravom koristiti do navrene 15.g, odn do 18. god ako je
prijavljeno radi zaposlenja nadlenoj slubi za zapoljavanje.
Dijete kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad, do
dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku
mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme
dok takva nesposobnost traje.
Dijete kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad
nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku
mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima
pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili
korisnik prava uzdravao do svoje smrti.
Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku
mirovinu nastupi opa nesposobnost za rad, zadrava
pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva
nesposobnost.

Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom
nakon navrene 15.g ako je u trenutku smrti osiguranika na
redovitom kolovanju ili zapone takvo kolovanje nakon smrti
osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog kolovanja,
ali najdue do navrene 26. godine ivota.
Ako je redovito kolovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo
na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti - do
navrene 26.g, kao i nakon tih godina - ali najvie onoliko vremena
koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito kolovanje, ako je ono
nastavljeno prije navrenih 26 godina.

Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje
smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navrio, i to:
otac - 60 g, a majka - 50 godina ivota ili
ako je otac mlai od 60 g, a majka mlaa od 50 g, ali je do
smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opa
nesposobnost za rad, sve dok takva nesposobnost traje.
Ako tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navre
50god, odn 60, trajno zadrava pravo na mirovinu.

lan obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su
ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu, ako je
zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mj od dana
ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od
6mj od dana ispunjenja uvjeta, lan obitelji ima pravo na obiteljsku
mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja
zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag.
Ako je u trenutku podnoenja zahtjeva i ostvarivanja prava na
obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je
osiguran, obiteljska mirovina se isplauje od prvoga idueg dana
nakon prestanka zaposlenja, odn obavljanja djelatnosti.
Ako zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka
zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran,
obiteljska mirovina koja mu pripada unatrag, ne isplauje se za ono
razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju
koje je bio osiguran.
Kada netko od lanova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje
prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih lanova obitelji koji su
ve ranije ostvarili pravo na mirovinu, odreuje se nova obiteljska
mirovina i isplauje od prvoga dana iduega mjeseca nakon
podnoenja zahtjeva.

Ako obiteljsku mirovinu koriste 2 ili vie lanova obitelji, pa
nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim lanovima
koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se odreuje
visina mirovine. Tako odreena mirovina pripada od dana od
kojega nekom od korisnika prestane pravo na mirovinu, a
ponovno odreena mirovina isplauje se poevi od prvoga
dana iduega mjeseca nakon nastale promjene.
Ako se isplaivanje dijela obiteljske mirovine obustavi,
obiteljska se mirovina ponovno ne odreuje za razdoblje dok
te okolnosti traju.
Kada se udovici ili udovcu, zbog zaposlenja, odn obavljanja
djelatnosti ili koritenja starosne, prijevremene starosne ili
invalidske mirovine ne isplauje obiteljska mirovina koja mu
pripada, ostalim se lanovima obiteljska mirovina ponovno
odreuje kao da udovica, odn udovac nema pravo na
obiteljsku mirovinu i tako odreena mirovina isplauje se dok
traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada udovici, odn
udovcu.
Ovo vrijedi i u sluaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici
ili udovcu i razvedenom branom drugu, ako se samo 1 od njih
obustavlja isplata pripadajueg dijela mirovine.

Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima SAMO udovica ili udovac i
djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca
bez roditelja, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota dijeli
na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje
pripadajui dio mirovine.
- Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac,
djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih ive odvojeno,
ukupna se svota prethodno podijeli na dio koji pripada
udovici, odn udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada
roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na
jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje
pripadajui dio mirovine.
- Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac,
djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki
od njih ive odvojeno, ukupna se svota prethodno podijeli na
dio koji pripada udovici-cu, djeci ili roditeljima osiguranika i na
dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od
tih dijelova dijeli na jednake dijelove.
- Obiteljska se mirovina dijeli, i u sluaju kada se nekome od
korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja
mu pripada ako se obiteljska mirovina ponovno ne odreuje.

sijft
86

Stupanjem u brak odnosno izvanbranu zajednicu gube pravo na
obiteljsku mirovinu:
Udovac/ica mlai od 50 godina, osim ako to pravo imaju
zbog ope nesposobnosti za rad,
djeca osiguranika, braa, sestre i druga djeca bez
roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog ope
nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na red.kol.

Udovici/cu koji je stupanjem u novi brak ili izvanbr. zajednicu
izgubio pravo na obiteljsku mirovinu, a po branom, odn izvanbr.
drugu iz novoga braka ili nove izvan. zajednice nije ostvario
obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo na prijanju obiteljsku
mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove
izvan.Zaj.ima dijete iz prijanjeg braka ili izvan. zajednice koje se
koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja
roditeljske dunosti.

7. Naknada putnih trokova

Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih trokova u svezi s
ostvarivanjem, odnosno koritenjem prava kada ju Zavod:
uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i
miljenja od strane ovlatenog vjetaka,
uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije.
Pravo na naknadu putnih trokova ima i osoba odreena kao
pratitelj osigurane osobe.

Naknada putnih trokova obuhvaa:
naknadu za trokove prijevoza,
naknadu za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme
putovanja i boravka u drugom mjestu.

Invalid rada kojemu je priznato pravo na PR ima pravo na naknadu
prijevoznih trokova ako mu je zbog koritenja priznatog prava
prema stanju invalidnosti i s obzirom na udaljenost mjesta
odreenog za PR potreban stalni prijevoz.

Zavod opim aktom utvruje vrstu i nain uporabe prijevoznog
sredstva, uzimajui u obzir zdravstveno stanje osiguranika i duinu
puta, potanje uvjete i nain ostvarivanja naknade putnih trokova i
svotu naknade za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme
putovanja i boravka u drugom mjestu.

8. Odreivanje mirovine = OBxMFxAVM

Svota mirovine izraunava se tako da se osobni bodovi pomnoe s
mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednou mirovine na dan
ostvarivanja prava na mirovinu.

Vrijednosni bodovi utvruju se na temelju plaa i osnovica
osiguranja ostvarenih nakon 1.1.1970. tako da se plaa, (osnovica)
osiguranja utvrena za svaku kalendarsku godinu podijeli s
prosjenom godinjom plaom svih zaposlenih u RH za istu
kalendarsku godinu. Plae ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se
s prosjenom bruto plaom, a ako su u neto svoti s prosjenom
neto plaom.

Za utvrivanje vrijednosnih bodova za kalendarske godine, poevi
od 1.1.2003., u kojima je osiguranik ostvario osnovicu (plau) veu
od najvie godinje osnovice za obraunavanje doprinosa, uzima se
najvia godinja osnovica za godinu za koju se utvruju vrijednosni
bodovi razmjerno stau osiguranja ostvarenom u toj godini.
Za utvrivanje vrijednosnih bodova za sta osiguranja navren
(puno radno vrijeme), uz plau ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj
godini, uzima se i osnovica za obraun i plaanje doprinosa za
mirovinsko osiguranje razmjerno stau osiguranja ostvarenom
prema toj odredbi.
Vrijednosni bodovi utvruju se i na temelju drugih dohodaka na
koje su plaeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje.

Za razdoblja mirovinskog staa navrenog do 31.12.1969. uzimaju se
prosjeni vrijednosni bodovi. Prosjeni vrijednosni bodovi uzimaju
se i za razdoblja mirovinskog staa navrenog nakon 1. sijenja
1970. u kojima nije ostvarena plaa, odn osnovica osiguranja ili ne
postoje podaci o plai, odn osnovici osiguranja, kao i za razdoblja u
kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali pravo na
minimalnu plau.

Prosjeni vrijednosni bodovi utvruju se tako da se zbroj
vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obraunati.
Osiguraniku kojem se ne mogu utvrditi vrijednosni bodovi ni za
jednu kalendarsku godinu nakon 1.1.1970. zbog toga to osiguranik
nakon toga dana nije bio osiguran ili za razdoblja nakon toga dana
nema podataka o plai, odn osnovici osiguranja, vrijednosni bodovi
e se utvrditi tako da e se za svaku godinu mirovinskog staa uzeti
jedan vrijednosni bod.
Plaa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu
ne uzima se za utvrivanje vrijednosnih bodova, ve se za tu
godinu uzimaju prosjeni vrijednosni bodovi razmjerno stau
osiguranja u toj godini.
Kada je ukupni mirovinski sta navren u god, mjesecima i danima,
tada se ukupni mirovinski sta rauna tako da se za svaki dodatni
mjesec navrenoga staa punim godinama dodaje po 0,0834, a za
svaki dodatni dan po 0,00274.
Jedan vrijednosni bod predstavlja plau u visini prosjene plae u
RH u jednoj kalendarskoj godini.

Osiguraniku, odn korisniku mirovine koji je pravomonom sudskom
presudom, sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom
potvrenom kod javnog biljenika, ostvario pravo na plau,
vrijednosni bodovi utvruju se na temelju plaa koje bi pripadale na
osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu u odgovarajuem razdoblju, bez kamata po toj osnovi. Ovo se
primjenjuje za razdoblje na koje se odnosi pravomona sudska
presuda, odnosno sudska ili izvansudska nagodba.

Za razdoblja staa osiguranja navrenog od 1.1.1970. do 31.12.1998.
u kojima su ostvarene naknade plae prema propisima o
mirovinskom i invalidskom osiguranju, za izraun vrijednosnih
bodova uzimaju se osnovice od kojih su odreene te naknade
plae, a u sluaju naknade plae zbog manje plae na drugom poslu
za izraun se uzima ostvarena naknada.
Za razdoblja staa osiguranja nakon 1.1.1999. u kojima je ostvarena
naknada plae u svezi s pravom na PR, za izraun vrijednosnih
bodova uzima se ostvarena naknada plae.

Kada je osiguranik tijekom kalendarske godine ostvario naknadu
plae prema kojoj je propisana obveza obraunavanja doprinosa
prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izraun
vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade odnosno osnovice
prema kojoj su doprinosi obraunati.
Iznimno, kada je osiguranik ostvario naknadu plae za vrijeme
bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju
do 31.12.1998., za to razdoblje uzimaju se prosjeni vrijednosni
bodovi iz razdoblja u kojem je osiguranik ostvario plau, odnosno
osnovicu osiguranja.

sijft
87

Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na
mirovinu. Polazni faktor odreuje u kojem se opsegu uzimaju u
obzir vrijednosni bodovi pri utvrivanju mjesene svote mirovine.
Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0):
kod invalidskih mirovina,
kod obiteljskih mirovina nakon smrti osiguranika,
kod starosnih mirovina.

Polazni faktor za odreivanje prijevremene starosne mirovine
utvruje se tako da se polazni faktor iznad za svaki kalendarski
mjesec smanjuje za 0,15% osiguraniku prije navrenih godina ivota
propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Osobni bodovi za odreivanje mirovine dobivaju se tako da se
prosjeni vrijednosni bodovi pomnoe s ukupnim mirovinskim
staom i polaznim faktorom.

Osnovica za utvrivanje osobnih bodova su vrijednosni bodovi:
1) osiguranika - za odreivanje starosne mirovine, prijevremene
starosne mirovine i invalidske mirovine,
2) umrlog osiguranika - za odreivanje obiteljske mirovine.

Pri odreivanju osobnih bodova osiguranika za odreivanje
invalidske mirovine, ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na
radu ili profesionalnom boleu, uzimaju se u obzir vrijednosni
bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staa.

Ako je invalidnost, na osnovi koje osiguranik stjee pravo na
invalidsku mirovinu, uzrokovana djelomino ozljedom na radu ili
profesionalnom boleu, a djelomino boleu ili ozljedom izvan
rada, invalidska mirovina koja osiguraniku pripada odredit e se kao
jedna mirovina od zbroja osobnih bodova obraunatih u
razmjernom dijelu za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti
i u razmjernom dijelu za sluaj bolesti ili ozljede izvan rada.

Pri odreivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, za
odreivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni
bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staa. Ako je smrt
uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, za
odreivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni
bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staa.

Ako je osiguranik umro kao korisnik invalidske mirovine ostvarene
zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja mu je za razdoblje
njegova zaposlenja, odn obavljanja samostalne djelatnosti
isplaivana, osobni bodovi umrlog osiguranika odredit e se tako
da e se uzeti u obzir i vrijednosni bodovi za sta osiguranja nakon
nastanka njegove invalidnosti.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca nakon smrti oba
roditelja, za odreivanje obiteljske mirovine uzet e se u obzir zbroj
osobnih bodova oba umrla osiguranika.
Nakon smrti korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne
mirovine ili invalidske mirovine, obiteljska mirovina odredit e se od
svote mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti uz
primjenu mirovinskog faktora.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca, nakon smrti
oba roditelja koji su ostvarili starosnu mirovinu, prijevremenu
starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu, obiteljska mirovina
odredit e se od svote koju ini zbroj tih mirovina koje su
korisnicima pripadale u trenutku smrti, uz primjenu mirovinskog
faktora.

Mirovinski faktor iznosi za:
1. starosnu mirovinu 1,0
2. prijevremenu starosnu mirovinu 1,0
3. invalidsku mirovinu zbog ope
nesposobnosti za rad 1,0
4. invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad 0,8
5.invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad, koja se isplauje
osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odn
obavljanja samostalne djelatnosti 0,5
6. invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom
na radu ili profesionalnom boleu koja se
isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja
ili obavljanja samostalne djelatnosti 0,6667
7. obiteljsku mirovinu u sluaju ako mirovina
pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci
osiguranika, ili samo roditeljima, ili brai, sestrama
i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdravanje,
i to ako mirovinu koristi:
- jedan lan obitelji 0,7
- dva lana obitelji 0,8
- tri lana obitelji 0,9
- etiri i vie lanova obitelji 1,0

Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac, djeca i
roditelji osiguranika, mirovinski se faktor odreuje tako da se
udovici, odn udovcu i djeci odredi prema zadnje navedenom iznad,
a roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odn udovcu i djeci s
obzirom na njihov broj, mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski
faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 0,9 a za roditelje
0,1.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju i drugi lanovi obitelji (brat,
sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdravanje), mirovinski
se faktor odreuje tako da drugim lanovima obitelji ostaje -
ostatak do 1,0.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac i bivi
brani drug osiguranika, odn korisnika mirovine, oboje se, radi
odreivanja obiteljske mirovine, smatraju 1 lanom obitelji pa im se
mirovinski faktor odreuje za 1 lana obitelji.

Aktualna vrijednost mirovine je utvrena svota mirovine za jedan
osobni bod.

Aktualna vrijednost mirovine utvruje se za svako polugodite tako
da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije
kao polovica zbroja stope promjene prosjenog indeksa
potroakih cijena u prethodnom polugoditu i stope promjene
prosjene bruto plae svih zaposlenih u RH u prethodnom
polugoditu u odnosu na polugodite koje mu prethodi. Utvruje ju
upravno vijee Zavoda na temelju podataka Dravnog zavoda za
statistiku najkasnije 2mj nakon isteka svakog polugodita

9. Najnia mirovina

Najnia mirovina odreuje se za svaku godinu mirovinskog staa u
visini od 0,825% od prosjene bruto plae svih zaposlenih u RH u
1998. godini prema podacima Dravnog zavoda za statistiku.
Najnia mirovina korisnika invalidske mirovine, ija je invalidnost
posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odreuje se, za
40 godina mirovinskog staa.
Najnia mirovina korisnika invalidske mirovine, ija je invalidnost
djelomino posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a
djelomino posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, odreuje se od
sijft
88

zbroja najniih mirovina obraunatih u razmjernom dijelu za sluaj
invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom
boleu, i razmjernom dijelu za sluaj bolesti ili ozljede izvan rada,.
Najnia mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti
osiguranika, ija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne
bolesti, odreuje se, za 40 g mirovinskog staa.
Najnia mirovina odreuje se uz primjenu polaznog faktora i
mirovinskog faktora. Ne pripada korisniku invalidske mirovine zbog
profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja ili
obavljanja samostalne djelatnosti.

10. Osnovna mirovina

Osiguraniku koji je na dan poetka primjene obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
tednje mlai od 40 g odn koji ima 40 g. ili vie, a manje od 50 g. i
koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne
kapitalizirane tednje, starosna mirovina i prijevremena starosna
mirovina odreuje se na nain da se dio mirovine koji mu pripada za
mirovinski sta navren do poetka primjene obveznog
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
tednje, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski sta nakon
toga odreuje se kao osnovna mirovina.

Osiguraniku koji do poetka primjene obveznoga mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje nije bio
osiguran prema odredbama ZMO a bio je mlai od 40 g. odn koji
ima 40 g. ili vie, a manje od 50 g. i koji je po svom izboru osiguran
na temelju individualne kapitalizirane tednje, na dan primjene
obveznog MO na temelju individualne kapitalizirane tednje,
starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina odreuje se
kao osnovna mirovina.

lanu obitelji osiguranika osiguranog u obveznom MO na temelju
individualne kapitalizirane tednje ija su sredstva s osobnog
rauna naslijeena, obiteljska mirovina na koju ima pravo iz
obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske
solidarnosti odreuje se kao osnovna mirovina.

Osnovna mirovina odreuje se kao zbroj dijelova mirovine
odreenih u visini:
0,25% prosjene bruto plae svih zaposlenih u RH u
prethodnoj godini na temelju podataka Dravnog zavoda
za statistiku za svaku godinu mirovinskog staa
navrenog nakon poetka primjene obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane tednje,
25% aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove
ostvarene nakon poetka primjene obveznoga MO na
temelju individualne kapitalizirane tednje.

Osiguraniku mlaem od 50 g. ili osiguranom krae od 5 godina u
obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane tednje kod
kojeg je nastala invalidnost, odreuje se invalidska mirovina za
ukupni mirovinski sta.
Osiguraniku osiguranom u obveznom MO na temelju individualne
kapitalizirane tednje starosna mirovina i prijevremena starosna
mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrenih
ZMO, odreuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u
obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske
solidarnosti.
lanovima obitelji umrlog osiguranika mlaeg od 50g. ili
osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju
individualne kapitalizirane tednje krae od 5g. odreuje se obitelj.
mirovina za ukupni mirovinski sta umrlog osiguranika.
U sluajevima ostvarivanja prava na mirovinu, nositelj provedbe
obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane tednje nadoknauje Zavodu kapitaliziranu ukupnu
svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u tom osiguranju.

11. Usklaivanje mirovina

Mirovine se usklauju od 1. sijenja i od 1. srpnja svake kalendarske
godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine.

12. Zajednike odredbe o koritenju, gubitku i ponovnom
odreivanju prava

Mirovine i ostala novana primanja iz mirovinskog osiguranja
utvruju se u mjesenoj svoti i isplauju unatrag.
Dospjela primanja, koja nisu isplaena zbog okolnosti koje je
izazvao korisnik primanja, kao to je nedostavljena obavijest o
promjeni adrese, nedostavljena potvrda o ivotu ili neobnovljena
punomo i drugo, mogu se naknadno isplatiti najvie za 12 mj
unatrag, raunajui od dana podnoenja zahtjeva za isplatu.

Isplata mirovina u inozemstvo obavlja se u skladu s meunarodnim
ugovorom o socijalnom osiguranju ili na temelju uzajamnosti.

Ako osiguranik, odn korisnik mirovine stekne pravo na 2 ili vie
mirovina moe koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom
izboru.

Korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon stjecanja
prava na mirovinu navrio najmanje 1 g. staa osiguranja, moe
ostvariti, pravo na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu
starosnu mirovinu, ako su ispunjeni uvjeti godina ivota. Nova
mirovina odredit e se prema ukupnom navrenom mirovinskom
stau i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije
ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu.
Pri odreivanju mirovine, polazni faktor se odreuje prema starosti
osiguranika na dan ponovnog ostvarivanja prava, i umanjen za 0,15
% za svaki mjesec za koji je osiguranik primao mirovinu. Korisniku
mirovine koji se zaposli ili pone obavljati djelatnost na temelju
koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja.
Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne
nesposobnosti za rad ne obustavlja se isplata te mirovine.

Korisniku starosne mirovine moe se odrediti nova mirovina, ako je
navrio najmanje 1 g. staa osiguranja nakon priznanja prava na
starosnu mirovinu. Nova mirovina odredit e se prema ukupno
navrenom mirovinskom stau i ostvarenim vrijednosnim
bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.
Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za
rad ako ostvari invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za
rad, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nova mirovina
odredit e se na temelju mirovinskog staa i ostvarene plae do
dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ope
nesposobnosti za rad, prava na starosnu ili prijevremenu starosnu
mirovinu.

Korisnik mirovine moe ovlastiti opunomoenika da u njegovo ime
prima mirovinu, odn naknadu zbog tjelesnog oteenja. Punomo
vrijedi jednu godinu.

Korisnik prava, odn opunomoenik duan je u roku od 15 dana
prijaviti Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim
okolnostima koja utjee na pravo ili na opseg koritenja toga prava.
sijft
89


Mirovina podlijee postupku ovrhe tako da se za naplatu
potraivanja u ime zakonskog uzdravanja moe uzeti najvie 1/2, a
za ostala potraivanja najvie 1/3. Naknada zbog tjelesnog
oteenja ne podlijee postupku ovrhe radi naplate potraivanja.

V. MATINA EVIDENCIJA

Zavod obvezno vodi matinu evidenciju o osiguranicima,
obveznicima plaanja doprinosa i korisnicima prava iz MO na nain i
u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Podaci o poslovima i osiguranicima evidentiraju se u matinoj
evidenciji na nain i u postupku koji utvruje Zavod opim aktom.
Evidenciju o vremenu koje su osiguranici proveli na odreenim
poslovima u Ministarstvu obrane, Ministarstvu unutarnjih poslova i
Ministarstvu pravosua vode ta tijela.

U matinu evidenciju unose se podaci:
osiguranicima i osobama koje nisu osigurane, a kojima je
mirovinski sta utvren rjeenjem, odn kojima je
razdoblje provedeno u osiguranju upisano u radnu
knjiicu (osiguranici),
o osobama koje su ostvarile pravo iz mirovinskog
osiguranja (korisnici prava),
o obveznicima uplaivanja doprinosa za mirovinsko
osiguranje.
Zavod utvruje metodoloka naela i kodeks ifara za voenje
matine evidencije nakon to pribavi miljenje Dravnog zavoda za
statistiku.

Zavod je obvezan utvrditi tonost i potpunost podataka koji se
unose u matinu evidenciju i koji slui za ostvarenje prava iz
mirovinskog osiguranja.
Podaci uneseni u matinu evidenciju, mogu se naknadno mijenjati
samo u sluajevima ako se utvrdi da su netoni.
Zavod osigurava tajnost podataka unesenih u matinu evidenciju
na nain propisan zakonom i opim aktom Zavoda.

Podaci sadrani u matinoj evidenciji koriste se za ostvarivanje
prava iz MO, provedbu toga osiguranja i za druge potrebe.
Zavod je duan osiguraniku, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o
podacima unesenim u matinu evidenciju. Potvrda je javna isprava.
Osiguranik koji smatra da podaci iz potvrde nisu toni, ima pravo
zahtijevati u roku od 15 dana od dana primitka potvrde da Zavod o
tome donese rjeenje. Zavod je duan donijeti rjeenje u roku od 30
dana od dana primitka zahtjeva.

Obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa duni su Zavodu
dostavljati podatke. Sredinji registar osiguranika, Porezna uprava
i druge nadlene institucije dune su Zavodu dostavljati podatke
propisane posebnim propisima.
Obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa duni su omoguiti
Zavodu provjeru dostavljenih podataka.
Ako poslodavac ili sam obveznik ne dostavi podatke u roku, Zavod
e poduzeti mjere.
Kada Zavod u postupku kontrole utvrdi da obveznik plaanja
doprinosa ne obavlja poslovnu djelatnost za koju je registriran
donijet e po slubenoj dunosti rjeenje o utvrivanju te injenice.
U postupku kontrole podataka osiguranika, odn u postupku
ostvarivanja prava iz MO obveznik obraunavanja i plaanja
doprinosa obvezan je na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o stau
osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi.
Za tonost podataka za osiguranike zaposlene kod pravnih i fizikih
osoba, a koji su dostavljeni i preuzeti od tijela odgovaraju obveznici
obraunavanja i plaanja doprinosa.

Svojstvo osiguranika, mirovinski sta, plae, osnovice osiguranja,
naknade plae i doprinos utvruju se na osnovi isprava izdanih u
skladu sa zakonom.
Svojstvo osiguranika i mirovinski sta, kada podatke o tome nije
mogue pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih Domovinskim ratom,
moe se dokazivati i izjavama svjedoka.
Vrijeme koje je osiguranik, odnosno osoba provela u sastavu
Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17.4.1941. do
15.5.1945., odn u zarobljenitvu kao pripadnik Hrvatske domovinske
vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljenitvu u
razdoblju od 16.5.1945. do otputanja iz zarobljenitva, moe se
dokazivati i izjavama svjedoka.

Za voenje matine evidencije mjesno je nadlena podruna
ustrojstvena jedinica Zavoda, i to:
za osiguranike zaposlene kod poslodavca - prema sjeditu
poslodavca odn prema sjeditu njegove podrunice,
za osiguranike samostalnih djelatnosti - prema mjestu
registracije, odn obavljanja djelatnosti,
za osiguranike zaposlene u inozemstvu - prema
prebivalitu koje je osiguranik imao prije odlaska u
inozemstvo,
za nezaposlene - prema sjeditu nadlene slube
zapoljavanja,
za poljoprivrednike - prema prebivalitu osiguranika,
za korisnike prava - ustrojstvena jedinica Zavoda u kojem
je osiguranik ostvario pravo iz MO, odn ustrojstvena
jedinica Zavoda koja obavlja isplatu mirovinskog primanja,
za osiguranike pomorce zaposlene na brodovima pod
stranom zastavom - prema mjestu prebivalita,
za osiguranike u produenom osiguranju - prema
prebivalitu osiguranika,
za osiguranike lanove uprave trgovakih drutava -
prema sjeditu trgovakog drutva.

Podatke za voenje matine evidencije obveznici dostavljaju u
sljedeim rokovima:
podatke o poetku poslovanja, prestanku poslovanja i
promjenama u poslovanju obveznika plaanja doprinosa -
u roku od 15 dana od dana poetka poslovanja, od dana
prestanka poslovanja, odn od dana nastale promjene u
poslovanju obveznika plaanja doprinosa,
podatke o poetku osiguranja, prestanku osiguranja,
promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka
- u roku od 15 dana od dana poetka zaposlenja ili
osiguranja ili od pravomonosti rjeenja o svojstvu
osiguranika i osnovici osiguranja, od dana prestanka
zaposlenja ili osiguranja, odn od dana promjena tijekom
osiguranja,
podatke o invalidima rada s pravom na PR - u roku od 15
dana od dana kada je rjeenje o priznanju tog prava, odn
o prestanku tog prava postalo pravomono.

Zavod je duan unijeti podatke u matinu evidenciju u roku od 8
dana od dana zaprimanja prijave, te u roku od 60 dana od dana
zaprimanja prijave, a najkasnije do kraja tekue godine za
prethodnu godinu.

Podaci dostavljeni na prijavama unose se u matinu evidenciju na
informatikom mediju radi uvanja i pohranjivanja. Umjesto
izvornih uvaju se prijave snimljene na informatikom mediju koji
sijft
90

osigurava istovjetnost reprodukcije s izvornom prijavom. Ovjerena
preslika prijave je javna isprava.

Dokumentacija koja slui za ustanovljavanje i voenje matine
evidencije uva se najmanje 30 g, raunajui od dana stjecanja
prava utvrenih na osnovi te dokumentacije, ali ne manje od 10 g
od dana smrti korisnika prava, odn prestanka ili gubitka tih prava.
Podaci za osobe o kojima se vode podaci u matinoj evidenciji, a
koje nisu stekle pravo iz MO, uvaju se najmanje 40 g, raunajui od
posljednjeg unosa podataka u matinu evidenciju.
Dokumentacijom smatraju se i podaci pohranjeni na informatikim
medijima u Zavodu.

Nakon isteka rokova, struno povjerenstvo Zavoda odabire i
izluuje registraturnu grau u skladu s propisima o zatiti arhivske i
registraturne grae.

VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG
OSIGURANJA

1. Nadlenost

O pravima na MO i iz mirovinskog osiguranja rjeava:
a) u 1 - ustrojstvena jedinica Zavoda na ijem je podruju
osigurana osoba koja ostvaruje pravo, odn od koje se
izvodi pravo bila posljednji put osigurana,
b) u 2 - sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda.

Iznimno, ako je od prestanka osiguranja do pokretanja postupka za
priznanje prava proteklo vie od 12 mj, o pravu rjeava ustrojstvena
jedinica Zavoda na ijem je podruju prebivalite osobe koja
ostvaruje pravo.
O pravu na obiteljsku mirovinu nakon smrti korisnika starosne,
prijevremene starosne ili invalidske mirovine rjeava ustrojstvena
jedinica Zavoda na ijem je podruju bilo prebivalite korisnika
mirovine od kojega se izvodi pravo.

O pravima iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju primjenom
meunarodnih ugovora rjeava:
u 1 - sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda,
u 2 - posebna ustrojstvena jedinica u sredinjoj
ustrojstvenoj jedinici Zavoda.
Ravnatelj Zavoda moe ovlastiti pojedinu podrunu ustrojstvenu
jedinicu Zavoda da rjeava o pravima.

2. Utvrivanje prava na osiguranje

Pravo na MO utvruje se priznanjem svojstva osiguranika.
Svojstvo osiguranika utvruje Zavod na osnovi prijave osiguranja
koju podnosi obveznik plaanja doprinosa, odn osiguranik kada je
sam obveznik plaanja doprinosa.
Iznimno, prijavu na osiguranje podnosi roditelj koji obavlja
roditeljske dunosti.
Za osobe koje nemaju svojstvo osiguranika, a osigurane su za
odreene okolnosti, pravo na osiguranje utvruje se kada nastane
osigurani sluaj koji daje pravo iz mirovinskog osiguranja.
Iznimno, a po pravomonosti rjeenja o utvrivanju prestanka
poslovanja obveznika plaanja doprinosa, Zavod e, po slubenoj
dunosti, uspostaviti prijavu o prestanku osiguranja za osiguranika
prijavljenog kod toga obveznika plaanja doprinosa i o tome
obavijestiti osiguranika.

Osobe stjeu svojstvo osiguranika danom uplate doprinosa za
mirovinsko osiguranje.
Na temelju svojstva osiguranika Zavod utvruje sta osiguranja.
Svojstvo osiguranika i sta osiguranja utvruje se na temelju
podataka o osnovicama prema kojima su obraunati i uplaeni
doprinosi koje Zavodu dostavlja Sredinji registar osiguranika i
Porezna uprava.

Osoba za koju obveznik plaanja doprinosa ne podnese prijavu,
odn odjavu osiguranja moe zahtijevati da Zavod donese rjeenje o
priznanju, odn prestanku svojstva osiguranika.
Ako osiguranik u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na
osiguranje ne podnese prijavu na osiguranje, Zavod e po slubenoj
dunosti donijeti rjeenje o priznanju svojstva osiguranika.

Ako Zavod na temelju prijave na osiguranje ne prizna svojstvo
osiguranika ili to svojstvo prizna po nekom drugom temelju, donosi
o tome rjeenje.
Osiguraniku prestaje svojstvo osiguranika prestankom okolnosti na
temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika i u sluaju stjecanja
prava na mirovinu.

3. Utvrivanje prava iz osiguranja

Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Zavodu.
Postupak za ostvarivanje prava vodi nadlena ustrojstvena jedinica
Zavoda na zahtjev osigurane osobe.
Mirovinski sta, plaa, osnovice osiguranja te druge injenice koje
utjeu na stjecanje i utvrivanje prava, uzimaju se pri ostvarivanju
prava na mirovinu na osnovi podataka utvrenih u matinoj
evidenciji.
Za utvrivanje injenica ne mogu se kao jedino dokazno sredstvo
koristiti izjave svjedoka, osim u odreenom sluaju.

Postupak za ostvarivanje prava iz MO pokree se na zahtjev
osiguranika, odn osigurane osobe.
Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je temelj osiguranja,
postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokree se i
u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zatite i njegovog miljenja o zdravstvenom stanju i
radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom
osiguranju.
To vrijedi i u sluaju kada se prava iz MO ponovno odreuju zbog
nastalih promjena u stanju invalidnosti.
Postupak radi kontrolnog pregleda pokree nadlena ustrojstvena
jedinica slube Zavoda po slubenoj dunosti.

Kada lijenik koji je lijeio osiguranika smatra da je lijeenje i
medicinska rehabilitacija zavrena i da je nastala invalidnost, duan
je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i
zajedno sa svojim nalazom i miljenjem dostaviti je Zavodu radi
vjetaenja. Opseg i sadraj medicinske dokumentacije propisuje
Vlada RH

Kada se pri rjeavanju o pravu iz MO utvruje invalidnost, tjelesno
oteenje ili opa nesposobnost za rad lanova obitelji, nadlena
ustrojstvena jedinica slube Zavoda koja rjeava o pravu utvruje
te injenice na osnovi nalaza i miljenja ovlatenih vjetaka.
Nalazom i miljenjem koje daju ovlateni vjetaci u sluaju
utvrivanja invalidnosti obvezno se utvruje da se kontrolni
pregled mora obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana
utvrene invalidnosti.
Iznimno, a u sluaju utvrivanja invalidnosti na temelju medicinske
dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja MO koji nije
utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine,
moe se odrediti da navedeni korisnik ne podlijee kontrolnom
sijft
91

pregledu.Kontrolnom pregledu ne podlijee korisnik prava na
temelju invalidnosti nakon navrene 65.g. Ako se korisnik prava na
temelju invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled na koji je
uredno pozvan, prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim
danom sljedeeg mjeseca nakon donoenja rjeenja.

Vlada RH propisuje tko su ovlateni vjetaci, nain imenovanja,
podruje i nain njihova rada, kao i sadraj nalaza i miljenja koja
daju.

Kada se rjeava o pravu osiguranika, odn osigurane osobe, kao dan
nastanka invalidnosti/tjelesnog oteenja uzima se dan kada je na
temelju pregleda ovlatenog vjetaka dano miljenje. Iznimno,
nastanak invalidnosti/tjelesnog oteenja, prije obavljenog
pregleda moe se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz
ranijeg razdoblja.
Kada se rjeava o pravu lana obitelji osiguranika na temelju ope
nesposobnosti za rad, pri utvrivanju dana nastanka takve
nesposobnosti uzima se u obzir dan od kojega pripada pravo na
obiteljsku mirovinu.

Nalaz i miljenje o invalidnosti, na temelju kojega se stjee pravo,
prije donoenja rjeenja o pravu osiguranika, odnosno osigurane
osobe obvezno podlijee reviziji. Reviziju obavlja struno
povjerenstvo sastavljeno od istaknutih strunjaka na podruju
ocjene radne sposobnosti koje imenuje Vlada RH.
Pri obavljanju revizije moe se obaviti izravni pregled osiguranika.
Ovlateni vjetak iji nalaz i miljenje treba mijenjati u povodu
revizije, duan je donijeti novi nalaz i miljenje, drei se uputa
danih u postupku revizije.
Revizija nalaza i miljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku
od 30 dana, od dana davanja nalaza i miljenja.
Vlada RH opim aktom, kojim ureuje postupak vjetaenja u MO
propisuje postupak revizije, broj lanova, nain imenovanja i rada
povjerenstva i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije.

Konano rjeenje o priznatom pravu na PR izvrava nadlena
podruna ustrojstvena jedinica slube Zavoda rjeenjem o
upuivanju na PR. U izreci rjeenja odreuju se poslovi za koje se
korisnik prava moe PR osposobiti, trajanje PR kao i ustanovu u
kojoj e se PR provoditi.

Kada je u postupku za priznanje prava iz MO utvreno da su
ispunjeni uvjeti za mirovinu, a pripadajua svota mirovine ne moe
se odmah odrediti ili se postupak ne moe zavriti zbog rjeavanja
nekoga prethodnog pitanja, Zavod e obvezno, privremenim
rjeenjem, odrediti isplatu predujma mirovine.

Rjeenje o priznanju prava iz MO izvrava se odmah nakon
donoenja. Iznimno, rjeenje kojim je priznato pravo na PR izvrava
se upuivanjem na PR kad postane konano u upravnom postupku.
Rjeenje izvrava Zavod.

4. Zajednike odredbe

Protiv rjeenja o pravima i obvezama iz MO donesenog u 1 moe
se izjaviti alba sredinjoj ustrojstvenoj jedinici slube Zavoda.
Protiv rjeenja o pravu iz MO primjenom meunarodnog ugovora
moe se izjaviti alba posebnoj ustrojstvenoj jedinici sredinje
ustrojstvene jedinice Zavoda.
alba ne odgaa izvrenje rjeenja, osim u sluajevima u kojima je
to Zakonom odreeno. Ako se albom pobija nalaz i miljenje
ovlatenog vjetaka u 1, sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda
duna je prije donoenja rjeenja o albi pribaviti miljenje
ovlatenog vjetaka u 2.

Ako se nakon donoenja rjeenja protiv kojega nema redovitoga
pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove injenice ili se
nae, odn stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi
sami ili u svezi s ve izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli
dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice, odn dokazi bili
izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem postupku, moe se iznimno
obnoviti postupak iz MO. Postupak e se obnoviti na zahtjev
stranke ili po slubenoj dunosti.

Prava utvrena rjeenjem donesenim u obnovljenom postupku,
pripadaju od 1.dana iduega mj nakon podnoenja zahtjeva za
obnovu postupka,odn od 1.dana iduega mj nakon donoenja
rjeenja u obnovljenom postupku pokrenutom po slu.dunosti.

Pravomono rjeenje moe se izmijeniti novim rjeenjem ako je
prvim rjeenjem povrijeen zakon ili opi akt Zavoda na tetu
osiguranika, odn osigurane osobe.
Novo rjeenje donijet e se i onda kada se sazna za nove injenice
koje utjeu na pravo osiguranika, odn osigurane osobe, a koje su
nastale nakon donoenja rjeenja o pravu.
Osiguraniku, odn osiguranoj osobi pripada pravo na temelju
rjeenja donesenog od 1. dana iduega mj nakon podnoenja
zahtjeva, a ako je postupak pokrenut po SD - od 1. dana iduega mj
nakon donoenja novog rjeenja.
Kada je mirovina odreena, novo rjeenje donijet e se po SD kada
se u cijelosti uplate dospjeli doprinosi s pripadajuim kamatama, na
nain da e se mirovina odrediti i na temelju staa osiguranja za koji
su u cijelosti uplaeni dospjeli doprinosi.
Mirovina odreena pripada osiguraniku od 1. dana iduega mjeseca
od mjeseca u kojem su u cijelosti uplaeni dospjeli doprinosi s
pripadajuim kamatama.

Rjeenje, kojim se rjeava o svojstvu osiguranika i mirovinskom
stau, podlijee reviziji.
Reviziju obavlja sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda.
Revizija rjeenja odgaa njihovo izvrenje.

Ako je protiv rjeenja u 1 izjavljena alba, o reviziji i albi rjeava se
istim rjeenjem. Ako se revizija rjeenja, protiv kojega nije izjavljena
alba, ne obavi u roku od 3mj od dana proteka roka za albu,
smatra se da je revizija obavljena i da je na rjeenje dana
suglasnost.

U reviziji se moe na rjeenje dati suglasnost, izmijeniti ga ili
ponititi. Nadlena podruna ustrojstvena jedinica Zavoda, ije je
rjeenje u reviziji poniteno, donosi novo rjeenje, drei se
pravnog shvaanja i primjedbi iznesenih u rjeenju kojim je to
rjeenje poniteno.
Novo rjeenje podlijee reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s
razlozima zbog kojih je prijanje rjeenje poniteno.
Rjeenje kojim je u reviziji izmijenjeno rjeenje nadlene
ustrojstvene jedinice Zavoda, ima svojstvo upravnog akta protiv
kojega se moe voditi upravni spor.

Upravni spor ne moe se voditi protiv rjeenja donesenog u reviziji,
odn u povodu albe, ako je s tim rjeenjem rjeenje 1 poniteno i
predmet vraen na ponovni postupak.

Pravomono rjeenje Zavoda moe se ponititi, oglasiti nitavim ili
ukinuti po pravu nadzora u sluajevima i uz uvjete propisane
Zakonom o opem upravnom postupku.
sijft
92

Za ponitenje, oglaavanje nitavim ili ukidanje po pravu nadzora
nadlena je sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda, odn nadleno
tijelo upravnog vijea Zavoda.

Rjeenje doneseno u 2 u povodu albe, odn rjeenje doneseno pri
obavljanju prava nadzora konano je u upravnom postupku i protiv
njega se moe pokrenuti upravni spor.

Zahtjevi i ostali podnesci, rjeenja, potvrde i druge isprave u
postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, kao i tube
te sudske odluke u postupku u upravnim sporovima osloboeni su
od plaanja upravnih i sudskih pristojbi.

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

I. OPE ODREDBE
Ureuje se nain obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi,
korisnici, prava korisnika socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje
tih prava te druga pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti
socijalne skrbi.

Samac je osoba koja nema obitelj ili ivi bez lanova obitelji.
Obitelj ine brani drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno ive,
privreuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi nain i troe ih
zajedno.
Mlaa punoljetna osoba je osoba do navrene 21. godine.
Samohrani roditelj je roditelj koji nije u braku i ne ivi u izvanbranoj
zajednici, a sam skrbi i uzdrava svoje dijete.
Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se korisniku
osigurava stanovanje, prehrana, uvanje, odgoj, briga o zdravlju i
obrazovanju i njegove druge potrebe.
Korisnik je osoba ili obitelj koja ostvaruje prava iz socijalne skrbi na
osnovi ZSS.

Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za RH kojom se
osigurava i ostvaruje pomo za podmirenje osnovnih ivotnih
potreba socijalno ugroenih, nemonih i drugih osoba koje one
same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog
nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.
Radi sprjeavanja, ublaavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne
ugroenosti socijalnom skrbi prua se potpora obitelji, posebice
djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.
Predkolske, kolske i zdravstvene ustanove, policija, pravosudna i
druga dravna tijela, pravne i fizike osobe koje su po posebnim
zakonima odreeni za brigu o obitelji, djeci i drugim osobama koje
se ne mogu brinuti same o sebi, radi zatite njihovih interesa dune
su suraivati s ustanovama socijalne skrbi.

Svatko je duan brinuti se za zadovoljavanje svojih ivotnih potreba
i potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi
duan uzdravati.
Svatko je svojim radom, prihodima i imovinom duan pridonositi
sprjeavanju, otklanjanju ili ublaavanju vlastite socijalne
ugroenosti, kao i socijalne ugroenosti lanova svoje obitelji,
posebice djece i drugih lanova obitelji koji se ne mogu sami o sebi
brinuti.

Ministarstvo za poslove socijalne skrbi i jedinice podrune
samouprave ustrojavaju i usklauju djelatnost socijalne skrbi.
Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi nadzire ministarstvo nadleno
za poslove socijalne skrbi a ministarstvo nadleno za obitelj nadzire
obavljanje poslova obiteljskog centra..
Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne
skrbi osigurava RH i jedinica lokalne i podrune samouprave.

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju centri za socijalnu skrb i druge
ustanove socijalne skrbi, te upravna tijela jedinica lokalne i
podrune samouprave.Jedinica podrune samouprave osigurava
sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi.

Sredstva za financiranje centra za socijalnu skrb osiguravaju se u
dravnom proraunu i u proraunu jedinice podrune samouprave
na ijem podruju centar djeluje.

U dravnom proraunu osiguravaju se sredstva za:
izdatke za zaposlene (bruto plae, naknade plae, doprinosi
poslodavca, naknade trokova zaposlenima),
izobrazbu i struno usavravanje zaposlenika,
nabavku kapitalnih sredstava (zemljita, graevinski objekti,
uredski namjetaj i oprema, prijevozna sredstva, .., izgradnja
kapitalnih objekata, investicijsko odravanje).

U proraunu jedinice podrune samouprave osiguravaju se
sredstva za:
- izdatke za materijal (uredski i ostali potroni materijal); ener-
giju, komunalne i ostale usluge (izdaci za komunikacije, informi-
ranje, slubena putovanja, ..); tekue odravanje (prijevoznih
sredstava, namjetaja ..); financijske izdatke (izdaci za platni
promet i bankarske usluge, kamate i ostali financijski izdaci); i ostali
nespomenuti izdaci (izdaci za reviziju, lanarine, ..).

Sredstva za ostvarivanje prava socijalne skrbi, osim prava na
pomo za podmirenje trokova stanovanja, osiguravaju se u
dravnom proraunu.

Sredstva za financiranje obiteljskih centara i domova socijalne skrbi
iji je osniva RH osiguravaju se u dravnom proraunu.
Jedinica lokalne samouprave obvezna je u svom proraunu
osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomo za podmirenje
trokova stanovanja, a jedinica podrune samouprave za
podmirenje trokova ogrjeva.
Jedinica lokalne samouprave moe osigurati sredstva za
ostvarivanje drugih prava u veem opsegu, te druge vrste pomoi.
Jedinica podrune samouprave moe osigurati sredstva za
podmirenje trokova ogrjeva u veem opsegu od propisanog.

Jedinica lokalne samouprave posebno e poticati dobrosusjedsku
pomo, dobrovoljni rad i druge oblike dobroinstava.

Vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i
strana pravna i fizika osoba mogu sredstvima koja osiguraju za tu
namjenu pruati novanu, savjetodavnu i drugu pomo osobama
za koje ocjenjuju da im je pomo potrebna te obavljati djelatnost
socijalne skrbi. Mogu se osnivati zaklade i fundacije.

II. KORISNICI SOCIJALNE SKRBI
Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno
sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu u
mogunosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz
drugih izvora.

Korisnik socijalne skrbi je i:
1. tjelesno ili mentalno oteeno ili psihiki bolesno dijete, dijete
rtva obiteljskog ili drugog nasilja te dijete prema kojem je ili bi
trebala biti primijenjena mjera obiteljsko ili kaznenopravne zatite,
2. tjelesno ili mentalno oteena ili bolesna odrasla osoba, starija,
nemona i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u
zdravstvenom stanju ne moe udovoljiti osnovnim ivotnim
sijft
93

potrebama,
3. druga osoba koja je u nevolji zbog poremeenih odnosa u
obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim
sredstvima ili zbog drugih oblika drutveno neprihvatljivog
ponaanja i drugih uzroka.

Korisnik socijalne skrbi moe biti samac, lan obitelji ili obitelj u
cjelini.
Prava socijalne skrbi osiguravaju se hrvatskim dravljanima i
osobama bez dravljanstva koje imaju stalni boravak u RH.
Stranim dravljanima s stalnim boravkom u RH osiguravaju se ona
prava iz socijalne skrbi koja su u odnosu na njih.
Osoba koja nije obuhvaena pravilom iznad moe privremeno
ostvariti prava socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim
Zakonom, ako to zahtijevaju ivotne okolnosti u kojima se nala.
Prava iz socijalne skrbi ne mogu se prenositi na drugu osobu niti
nasljeivati.

III. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
prava na: stalnu pomo, pomo za podmirenje trokova
stanovanja, doplatak za pomo i njegu, pomo i njegu u kui,
osobnu invalidninu, naknadu do zaposlenja, skrb izvan vlastite
obitelji i status roditelja njegovatelja.

1.Stalna pomo
Pravo na stalnu pomo priznaje se samcu ili obitelji koji nemaju
sredstava za uzdravanje u visini utvrenoj, a nisu ih u mogunosti
ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi nain.
Osnovicu na temelju koje se utvruje visina pomoi za uzdravanje
odreuje Vlada RH.

Visina pomoi za uzdravanje utvruje se u postotku od osnovice i
iznosi za:
1. samca 100% osnovice,
2. obitelj za:
odraslu osobu 80% osnovice,
dijete do 7 godina 80% osnovice,
dijete od 7 do 15 godina 90% osnovice,
dijete od 15 do 18 godina, odnosno do zavretka
redovnog kolovanja 100% osnovice

Iznosi utvreni poveavaju se ako je korisnik:
potpuno radno nesposobna odrasla
osoba koja ivi sama za 50% osnovice,
potpuno radno nesposobna odrasla
osoba koja ivi u obitelji za 30% osnovice,
trudnica nakon 12 tjedana trudnoe i
rodilja do 2 mjeseca nakon poroda za 50% osnovice,
dijete samohranog roditelja za 25% osnovice.

Visina stalne pomoi uveava se za iznos trokova smjetaja u
uenikom domu ako je lan obitelji, polaznik srednje kole i
smjeten u uenikom domu.

Pravo na stalnu pomo priznaje se obitelji za lana polaznika
srednje kole smjetenoga u uenikom domu u visini trokova
smjetaja, pod uvjetom:
da prosjeni mjeseni prihod po lanu obitelji, tri mjeseca prije
podnoenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 150%
osnovice,
ako se radi o djetetu samohranoga roditelja iji prosjeni mjeseni
prihod po lanu obitelji, tri mjeseca prije podnoenja zahtjeva, ne
prelazi ili je jednak iznosu od 200% osnovice,
ako se radi o djetetu pod skrbnitvom iji vlastiti prihod ne prelazi
ili je jednak iznosu od 250% osnovice.
Iznimno, polazniku srednje kole, smjetenom u uenikom domu,
koji zbog tjelesnoga ili mentalnoga oteenja pohaa kolu po
posebnome programu izvan mjesta prebivalita priznaje se pravo
na stalnu pomo, neovisno o njegovim prihodima ili prihodima
njegove obitelji.

CZSS skrb moe odrediti odraslu osobu koja predstavlja obitelj radi
ostvarivanja prava.

Visina pomoi za uzdravanje utvruje se kao razlika izmeu iznosa
sredstava za uzdravanje utvrenih i iznosa prosjenoga
mjesenoga prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja
prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje
stalne pomoi, odnosno pokrenut postupak po slubenoj dunosti.

Ako samac ili obitelj u vrijeme donoenja prvostupanjske odluke o
ostvarivanju prava na stalnu pomo ostvaruje drugaiji ukupni
mjeseni prihod zbog zaposlenja ili stjecanja prihoda na drugi
nain, odnosno prestanka zaposlenja ili gubitka prihoda steenog
na drugi nain, visina stalne pomoi utvruje se kao razlika izmeu
sredstava za uzdravanje i prihoda ostvarenog u vrijeme donoenja
prvostupanjske odluke.

Prihodima smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja
samac ili obitelj ostvari po osnovi rada, mirovine, prihoda od
imovine ili na neki drugi nain.
Poljoprivredniku i lanu njegove obitelji, koji obavlja poljoprivrednu
djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju
poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno
osiguranje, prosjeni mjeseni prihod utvruje se prema poreznoj
prijavi ili prema rjeenju nadlene porezne uprave o godinjem
paualnom iznosu poreza na dohodak.
Odredba ne primjenjuje se na poljoprivrednika samca starijeg od 65
g, kao ni na obitelj koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino
ili glavno zanimanje, a svi lanovi obitelji su stariji od 65 g.

U prihode ne uraunava se pomo za podmirenje trokova
stanovanja, novana naknada za tjelesno oteenje, doplatak za
pomo i njegu, ortopedski dodatak, osobna invalidnina, doplatak
za djecu, dravna potpora za poljoprivredu, umarstvo i ribarstvo,
osim dohodovne potpore, ostvarene prema posebnim propisima, a
iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o
obiteljskim odnosima lan obitelji plaa za uzdravanje osobe koja
nije lan te obitelji.

Pravo na stalnu pomo nema samac niti lan obitelji koji:
moe sam sebe uzdravati,
ne eli traiti uzdravanje od osobe koja ga je duna
uzdravati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim
ako CZSS utvrdi da zakonski obveznik uzdravanja nije u
mogunosti davati uzdravanje,
ne eli ostvariti uzdravanje na temelju sklopljenog ugovora o
doivotnom uzdravanju, a nije pokrenuo postupak za raskid
tog ugovora,
moe osigurati uzdravanje po drugoj osnovi,
ima u vlasnitvu registrirano osobno vozilo, osim ako CZSS
utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza lana obitelji-
korisnika prava na doplatak za pomo i njegu ili osobne
invalidnine, veeg broja djece, starije teko pokretne osobe...
ima u vlasnitvu ili suvlasnitvu stan, kuu ili drugi objekt koji
ne slui njemu ili lanu obitelji za podmirenje osnovnih
stambenih potreba.
sijft
94


Smatra se da osoba moe sama sebe uzdravati ako prihode moe
ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine
koja ne slui njoj ni lanovima njezine obitelji za podmirenje
osnovnih ivotnih potreba.
Iznimno, imovina djeteta moe se izuzeti od optereenja ili
otuenja, o emu odluuje CZSS.

Smatra se da osoba moe sama sebe uzdravati ako nije uredno
prijavljena kod slube za zapoljavanje ili ako je prijavljena kod
slube za zapoljavanje, a u razdoblju od est mjeseci prije
pokretanja postupka odbije ponueno zaposlenje neovisno o
strunoj spremi , odnosno ako ima prilike makar privremenim,
sezonskim, povremenim i slinim poslovima ostvariti sredstva za
podmirenje osnovnih ivotnih potreba ili ostvariti druge prihode.

OVO iznad ne odnosi se na:
potpuno radno nesposobnu osobu,
radno sposobnu osobu stariju od 55 g koja u posljednjih deset
godina, nije bila u radnom odnosu, niti je obavljala obrt ili
drugu samostalnu djelatnost po posebnim propisima, lanove
poljoprivrednog domainstva starije od 55 g, te osobe kojima
do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina
ivota ili mirovinskog staa,
- dijete od 15. do navrene 18. god, odn do zavretka redovnog
kolovanja a najdulje do navrene 26.g
- trudnicu nakon 12 tjedana trudnoe i rodilju do dva mjeseca
nakon poroda, te roditelja koji uva i odgaja dijete do godinu
dana ivota, blizance do tri godine ivota ili troje i vie djece
do 10 g, ili tee tjelesno ili mentalno oteeno ili psihiki
bolesno dijete pod roditeljskom skrbi.

Potpuno nesposobnim za rad smatra se:
osoba starija od 65 godina,
dijete do navrene 15. godine ivota,
osoba ija je nesposobnost za rad utvrena prema opim
propisima.

Samac ili obitelj koji su ostvarili sredstva prodajom imovine ili su
darovali svoju imovinu nemaju pravo na stalnu pomo za razdoblje
za koje iznos pomoi odgovara visini osnovice za plaanje poreza
na promet nekretnina.

Stalna pomo moe se odobriti i u obliku zajma.
U obliku zajma moe se odobriti samcu ili obitelji koji ima u
vlasnitvu nekretnine i drugu imovinu ili pravo, ali ih ne moe
trenutano prodati ili na drugi nain od toga ostvariti prihod ili
drugu korist ili nije u mogunosti ostvariti kakvu trabinu ili je zbog
izvanrednih okolnosti ostao bez svojih redovitih prihoda.
Uvjete i nain za ostvarivanje prava propisat e ministar nadlean
za poslove socijalne skrbi.

Stalna pomo moe se odobriti u cijelosti ili djelomino kao pomo
u naravi kad CZSS utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da se
pomo u novcu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da se nee
koristiti za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.

Stalna pomo isplauje se mjeseno, a pravo se ostvaruje od dana
podnoenja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po slubenoj
dunosti.

Korisnik koji prima stalnu pomo duan je davati tone podatke o
svim svojim redovitim i drugim prihodima, nekretninama ili drugoj
imovini, te mora omoguiti centru za socijalnu skrb uvid u svoje
prihode i imovno stanje.

Samac ili odrasla osoba koja predstavlja obitelj, a ostvaruje stalnu
pomo duan je u roku od osam dana prijaviti centru za socijalnu
skrb svaku promjenu koja utjee na ostvarivanje ili na visinu pomoi
za uzdravanje, a korisnik stalne pomoi koji ostvaruje prihod
duan je svaki mjesec dostaviti dokaze o visini ostvarenog prihoda,
a za nezaposlene radno sposobne korisnike czss e po slubenoj
dunosti svaki mjesec pribaviti od nadlene slube za zapoljavanje
skupno uvjerenje o njihovoj urednoj prijavi.
CZSS donijet e, na osnovi prijave korisnika stalne pomoi ili na
osnovi podataka prikupljenih po slubenoj dunosti, novu odluku
ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti o kojima ovisi
ostvarivanje i visina stalne pomoi.
Ako je utvrena nova osnovica o promjeni iznosa pomoi, korisnik
se izvjeuje putem isplatnice, a rjeenjem ako korisnik to trai.

Pravo na stalnu pomo miruje za vrijeme dok se samac ili lan
obitelji nalazi na vojnoj obvezi, na bolnikom lijeenju, u pritvoru,
na izdravanju kazne zatvora, privremenom smjetaju u domu
socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, te boravku u inozemstvu, u
neprekidnom trajanju do 2 mjeseca.
Pravo na stalnu pomo prestaje samcu ili lanu obitelji ako je na
bolnikom lijeenju, izdravanju kazne zatvora, u inozemstvu, dulje
od roka utvrenog, ako svakog mjeseca vie od 15 dana boravi u
inozemstvu, kao i korisniku koji je na stalnom ili tjednom smjetaju
u udomiteljskoj obitelji ili u domu socijalne skrbi, ili mu je u svezi sa
kolovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana.

CZSS donijet e rjeenje o prestanku prava na stalnu pomo samcu
ili obitelji ako praenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika
ocijeni da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu
osigurati sredstvima predvienim.

2. Pomo za podmirenje trokova stanovanja

Trokovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade,
elektrinu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge trokove
stanovanja u skladu s posebnim propisima.
Pomo za podmirenje trokova stanovanja moe se odobriti samcu
ili obitelji ako plaanje tih trokova ne osigurava po drugoj osnovi.

Pomo za podmirenje trokova stanovanja moe se odobriti samcu
ili obitelji, ako mjeseni prihod samca ili obitelji u posljednja tri
mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno
pokrenut postupak po slubenoj dunosti, ne prelazi visinu
sredstava za uzdravanje utvrenih.

Pomo za podmirenje trokova stanovanja moe se odobriti samcu
ili obitelji koje ne koriste stan koji je po svojim obiljejima iznad
obiljeja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba
samca ili obitelji.
Mjerila o obiljejima stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih
stambenih potreba samca ili obitelji propisat e ministar nadlean
za poslove ss.

Pomo za podmirenje trokova stanovanja odobrava se, mjeseno,
do iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdravanje samca ili
obitelji.
Pravo moe se odobriti i do iznosa sredstava navedenih ako se po
ocjeni centra za socijalnu skrb samo na taj nain moe izbjei
odvajanje djece od roditelja.
Pomo za podmirenje trokova stanovanja moe se odobriti u
sijft
95

novcu izravno korisniku ili na nain da nadleno tijelo djelomino ili
u cijelosti plati raun izravno ovlatenoj pravnoj ili fizikoj osobi
koja je izvrila uslugu.
Samcu ili obitelji koja se grije na drva moe se, jednom godinje,
osigurati 3 m drva ili se moe odobriti novani iznos za podmirenje
tog troka u visini koju odlukom odredi nadlena jedinica podrune
samouprave.
Odluku nadlena jedinica podrune samouprave donijet e
najkasnije do 30. rujna za tekuu godinu.
Radi osiguravanja sredstava za odobrenje pomoi jedinica lokalne
samouprave podnosi zahtjev nadlenoj jedinici podrune
(regionalne) samouprave najkasnije do prosinca tekue godine.

Jedinica lokalne samouprave duna je na propisani nain voditi
evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava na pomo za
podmirenje trokova stanovanja, kao i o drugim pravima iz
socijalne skrbi utvrenim njihovim opim aktima, te o tome
dostavljati izvjea nadlenoj jedinici podrune (regionalne)
samouprave koja e objedinjeno izvjee dostaviti ministarstvu
nadlenom za poslove socijalne skrbi.
Sadraj i nain voenja evidencije i dokumentacije, te nain i rokove
za dostavu izvjea propisuje nadlena jedinica podrune
samouprave uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za
poslove soc.skrbi

3. Doplatak za pomo i njegu

Doplatak za pomo i njegu moe se odobriti osobi:
kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja ili trajnih
promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko
potrebna stalna pomo i njega druge osobe, jer sama ne moe
udovoljavati osnovnim ivotnim potrebama,
ako doplatak za pomo i njegu ne moe ostvariti po drugoj
osnovi,
ako prihod po lanu obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice,
odnosno ako prosjeni mjeseni prihod samca ne prelazi iznos
od 250% osnovice a u prethodna 3mj prije mjeseca u kojem je
podnesen zahtjev, odn pokrenut postupak po slubenoj
dunosti.

Doplatak za pomo i njegu, odobrit e se i osobi kojoj je zbog
privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog
oteenja, prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe.

Pravo na doplatak za pomo i njegu u punom iznosu, iako je prihod
po lanu obitelji, odnosno prihod samca vei od prihoda
utvrenog, ima:
tee tjelesno ili mentalno oteena osoba,
tee psihiki bolesna osoba,
osoba s teim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za
samostalan ivot i rad.

Pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu, iako je
prihod po lanu obitelji, odnosno prihod samca vei od prihoda
utvrenog ima:
osoba potpuno liena poslovne sposobnosti ako nema tee
tjelesno ili mentalno oteenje ili teu psihiku bolest ili tee trajne
promjene u zdravstvenom stanju,
slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za
samostalan ivot i rad.

Doplatak za pomo i njegu odobrava se u punom ili u smanjenom
iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoi i njege
druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Prijeka potreba stalne pomoi i njege druge osobe u punom
opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju ne moe sama udovoljiti osnovnim ivotnim zahtjevima jer
se ne moe, ni uz pomo ortopedskih pomagala samostalno kretati
u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblaiti se i svlaiti, odravati
osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fizioloke potrebe.
Postoji i kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju
ne moe potpuno udovoljiti osnovnim ivotnim zahtjevima, jer se
ne moe samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih
ivotnih potreptina i koritenja zdravstvene zatite.
Prijeka potreba privremene pomoi i njege u punom ili smanjenom
opsegu postoji i kada osoba zbog promjena u zdravstvenom stanju
ili tjelesnog oteenja ne moe udovoljiti osnovnim ivotnim
zahtjevima.

Visina doplatka za pomo i njegu iznosi:
- u punom iznosu 100% od
- u smanjenom iznosu 70% od osnovice

Korisnik kojemu je osiguran stalni ili tjedni smjetaj ne moe
ostvariti pravo na doplatak za pomo i njegu .
Pravo na doplatak za pomo i njegu nema dijete iji roditelj koristi
porodni dopust ili dopust do sedme godine ivota djeteta radi
njege toga djeteta.
Osoba iji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punog
radnog vremena po posebnim propisima moe ostvariti pravo na
doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu.

4. Pomo i njega u kui

Pomo i njegu u kui moe se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog
ili mentalnog oteenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju
ili starosti prijeko potrebna pomo i njega druge osobe:
koja nema mogunosti da joj pomo i njegu osiguraju roditelj,
brani drug i djeca,
koja nema mogunosti da pomo i njegu osigura na temelju
ugovora o doivotnom uzdravanju,
ako prihod po lanu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice,
ako joj je na podruju njenog prebivalita, , mogue osigurati
takvu pomo.

Pomo i njega u kui, odobrit e se i osobi kojoj je zbog
privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog
oteenja, prijeko potrebna pomo i njega druge osobe.

Pomo i njega u kui moe obuhvatiti:
organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u
kuu, odnosno nabava ivenih namirnica, pomo u
pripremanju obroka, pranje posua i dr.),
obavljanje kunih poslova (pospremanje stana, donoenje
vode, ogrjeva i slino, organiziranje pranja i glaanja rublja,
nabava lijekova i drugih potreptina),
odravanje osobne higijene (pomo u oblaenju i svlaenju, u
kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba),
zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Korisniku kojem je odobren doplatak za pomo i njegu iznimno se
moe osigurati i pomo i njega za zadovoljenje pojedine potrebe
koju mu ne mogu pruiti lanovi obitelji.

sijft
96

Pomo i njega u kui moe se odobriti tjelesno ili mentalno
oteenoj osobi i psihiki bolesnoj odrasloj osobi pruanjem
usluga psihosocijalne rehabilitacije koja se osigurava kao struna
pomo u obitelji (patronaa) u obliku i na nain koji odgovara dobi
korisnika te vrsti i stupnju tjelesnoga ili mentalnoga oteenja,
odnosno vrsti i teini psihike bolesti.
Pomo i njega u kui koja se osigurava pruanjem usluga
psihosocijalne rehabilitacije (patronaa) moe se ostvariti
neovisno o uvjetima propisanim.
Pomo moe se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno.

Pravo na pomo i njegu u kui nema dijete iji roditelj koristi pravo
na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s
teim smetnjama u razvoju za njegu tog djeteta, a dijete je na
poludnevnom ili cjelodnevnom boravku u predkolskoj, kolskoj ili
zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi.
Pravo na pomo i njegu u kui nema dijete iji roditelj koristi
porodni dopust ili dopust do sedme godine ivota djeteta radi
njege tee tjelesno ili mentalno oteenog djeteta.

Pomo i njegu u kui prua ustanova socijalne skrbi, a moe i
vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i
strana pravna i fizika osoba s kojom CZSS sklopi ugovor.
Ministarstvo nadleno za meugeneracijsku solidarnost moe
sklopiti ugovor s ustanovama socijalne skrbi ili s drugim pravnim ili
fizikim osobama za pruanje usluga pomoi i njege starijim i
nemonim osobama.

5. Osobna invalidnina

Pravo na osobnu invalidninu ima tee tjelesno ili mentalno
oteena osoba ili osoba s teim trajnim promjenama u
zdravstvenom stanju, ako je takvo oteenje ili bolest nastala prije
navrene 18. g, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po 2 osnovi.

Osobna invalidnina iznosi mjeseno 250% osnovice za osobu koja
nema vlastitog prihoda.
Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna
invalidnina utvruje se kao razlika izmeu iznosa gore navedenog i
prosjenog prihoda ostvarenog u prethodna 3mj podnoenja
zahtjeva.
U prihod ne uraunava se stalna pomo ostvarena na temelju
ovoga Zakona, kao ni iznos koji osoba ostvaruje na temelju propisa
o obiteljskim odnosima od zakonskog obveznika uzdravanja
(alimentacija) i obiteljska mirovina.

Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne moe
istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomo i njegu.

Ako roditelji osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu
koriste: porodni dopust, dopust do sedme godine djetetova ivota
po posebnim propisima, pravo na rad s polovicom punog radnog
vremena radi njege tee tjelesno ili mentalno oteenoga djeteta, a
dijete dnevno boravi u predkolskoj, kolskoj ili zdravstvenoj
ustanovi ili domu socijalne skrbi, osobna se invalidnina isplauje u
iznosu od 125% osnovice.
Dnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 i vie sati
tijekom dana.
Ako osoba koristi stalni ili tjedni smjetaj izvan vlastite obitelji ne
moe ostvariti pravo na osobnu invalidninu, osim ako je smjetena
u dom za samostalno stanovanje s tim da osobnom invalidninom
sudjeluje u plaanju trokova smjetaja.

Postojanje vrste, stupnja i teine tjelesnoga ili mentalnoga
oteenja, vrste i teine psihike bolesti, trajne ili privremene
promjene u zdravstvenom stanju, potpune nesposobnosti za rad,
prijeke potrebe stalne ili privremene pomoi i njege druge osobe i
njezin opseg, postojanje sposobnosti osposobljavanja za
samozbrinjavanje, postojanje sposobnosti osposobljavanja za
samostalan rad i postojanje potrebe individualnog rada u
provoenju psihosocijalne rehabilitacije, , propisuje ministar
nadlean za poslove socijalne skrbi.

6. Pravo na naknadu do zaposlenja
Pravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oteena
ili psihiki bolesna osoba kojoj je tjelesno ili mentalno oteenje ili
psihika bolest utvrena, nakon zavretka osnovnokolskog,
srednjokolskog ili visokokolskog obrazovanja, a najranije s
navrenih 15 godina ivota.
Odluku o priznavanju prava na naknadu do zaposlenja donosi
mjesno nadlean CZSS.
Naknada do zaposlenja koju na temelju svoje odluke, u mjesenim
iznosima isplauje nadlean CZSS, tereti sredstva dravnoga
prorauna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i
zapoljavanje osoba s invaliditetom.
Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice.
Pravo na naknadu do zaposlenja prestaje zaposlenjem korisnika, a
pravo se moe ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno
o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme
nezaposlenosti prema drugim propisima.
Korisnik koji ostvaruje naknadu ne moe istodobno ostvariti
doplatak za pomo i njegu.

7. Skrb izvan vlastite obitelji

Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaa:
sve oblike smjetaja i boravka u domu socijalne skrbi ili drugoj
pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, obiteljskom
domu, udomiteljskoj obitelji i organiziranom stanovanju,
pomo za osobne potrebe za korisnike stalnoga smjetaja,
jednokratni dodatak za sluaj smrti korisnika stalnoga
smjetaja,
pomo pri ukljuivanju djeteta i mlae punoljetne osobe s
tjelesnim ili mentalnim oteenjem u programe redovitih
predkolskih ili kolskih ustanova ,
osposobljavanje za samostalan rad ili samozbrinjavanje
(prijevoz i smjetaj),
financijsku potporu studentima korisnicima skrbi izvan
vlastite obitelji kojima je prestao stalni smjetaj.

Smjetaj ili boravak ostvaruju se kao:
stalan smjetaj,
tjedni smjetaj,
privremeni smjetaj,
cjelodnevni boravak,
poludnevni boravak
povremeni boravak, i
organizirano stanovanje.

U sklopu stalnog smjetaja osigurava se tijekom duljeg vremenskog
razdoblja zadovoljavanje ivotnih potreba kao to su: stanovanje,
prehrana, odijevanje, odravanje osobne higijene, briga o zdravlju,
uvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti,
psihosocijalna rehabilitacija i koritenje slobodnog vremena.

sijft
97

Korisniku stalnog i privremenog smjetaja moe se odobriti
pomo za osobne potrebe mjeseno, u visini 20% iznosa osnovice,
ako vlastitim prihodima ili imovinom ne moe osigurati taj iznos.
Pomo nee se odobriti korisniku koji zbog svoga psihofizikog
stanja nema osobne potrebe koje se po svojoj prirodi podmiruju
tom pomoi.
Ovlatena osoba moe iznimno raspolagati novanim sredstvima
pomoi za osobne potrebe korisnika stalnog smjetaja koji nije u
mogunosti njima raspolagati.

U sluaju smrti korisnika stalnog smjetaja koji nema zakonskog ili
ugovornog obveznika uzdravanja moe se pruatelju usluga
stalnoga smjetaja odobriti jednokratni dodatak za osnovne
pogrebne trokovi.

U sklopu tjednog smjetaja osigurava se tijekom radnih dana
zadovoljavanje ivotnih potreba kao to su: stanovanje, prehrana,
odravanje osobne higijene, briga o zdravlju, uvanje, odgoj i
obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija,
koritenje slobodnog vremena i organiziranje prijevoza.

Cjelodnevni boravak je boravak dulji od 8 sati u sklopu kojega se
osigurava zadovoljavanje ivotnih potreba: boravak, prehrana,
odravanje osobne higijene, briga o zdravlju, uvanje, odgoj i
obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija,
koritenje slobodnog vremena, organiziranje prijevoza i druge
potrebe ovisno o vrsti korisnika.

Poludnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 do 8
sati dnevno, u kojem vremenu se osigurava pruanje usluga.
U sklopu povremenog boravka osiguravaju se tjelesno ili
mentalno oteenoj osobi usluge psihosocijalne rehabilitacije.
Povremenim boravkom smatra se boravak u trajanju od najvie 12
sati tjedno.
Rjeenje o ostvarivanju skrbi izvan vlastite obitelji u obliku
povremenog boravka donosi CZSS uz prethodno pribavljeno
miljenje tijela vjetaenja o potrebi individualnoga rada u
provoenju psihosocijalne rehabilitacije i ocjene pruatelja usluga
o trajanju i uestalosti povremenog boravka.
Uslugu osiguravaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno
oteene osobe i pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne
skrbi.

U domovima socijalne skrbi moe se provoditi program
predkolskog odgoja, osnovnog i srednjokolskog obrazovanja po
posebnim uvjetima i programima koje propisuje ministar nadlean
za prosvjetu.
Rjeenje o ispunjenosti uvjeta za provoenje programa
predkolskog odgoja donosi upanijski ured, odnosno gradski ured
Grada Zagreba nadlean za poslove odgoja i naobrazbe, a za
provoenje programa obrazovanja donosi ministar nadlean za
prosvjetu.

Djetetu ili mlaoj punoljetnoj osobi s tjelesnim ili mentalnim
oteenjem priznaje se pravo na skrb izvan vlastite obitelji u
obliku pomoi pri ukljuivanju u programe redovitih predkolskih
ili kolskih ustanova.
Pravo osigurava se korisniku pruanjem strune podrke
odgajateljima, uiteljima i nastavnicima u redovitim predkolskim
i kolskim ustanovama.
Uslugu pruaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno
oteene osobe i pravne osobe.
Pravo ne moe ostvariti korisnik koji ostvaruje pravo na skrb izvan
vlastite obitelji kao smjetaj ili boravak u domu socijalne skrbi i
pravnoj osobi.
Rjeenje o priznavanju prava donosi CZSS na temelju prethodno
pribavljenoga miljenja predkolske ili kolske ustanove i ocjene
pruatelja usluge o trajanju i uestalosti pruanja usluge.

U sklopu privremenog smjetaja osigurava se: privremeni boravak,
prehrana, hitna medicinska pomo, nabava prijeko potrebne
odjee i obue, trokovi prijevoza u mjesto prebivalita u vlastitu ili
udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu.

Organizirano stanovanje podrazumijeva stanovanje jedne ili vie
osoba zajedno, u pravilu do pet osoba, tijekom 24 sata dnevno uz
organiziranu stalnu ili povremenu pomo strune ili druge osobe u
osiguravanju osnovnih ivotnih potreba, te socijalnih, radnih,
kulturnih, rekreacijskih i drugih potreba.
Pomo moe se pruati u stanu ili izvan njega.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci bez roditelja, djeci koju
roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dunosti, te djeci i
mlaim punoljetnicima s poremeajima u ponaanju, ili kad je to iz
drugih razloga u interesu djece ili mlaih punoljetnih osoba.
Ako to interesi djeteta zahtijevaju, skrb izvan vlastite obitelji
osigurava se djetetu iji roditelji zbog bolesti, nerijeenog
stambenog pitanja ili drugih ivotnih nedaa nisu u mogunosti
privremeno brinuti o djetetu.
Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci i odraslim osobama
rtvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja ljudima.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se trudnici 3 mjeseca prije
poroda ili roditelju s djetetom do 6 mj, a iznimno ako je to u
interesu djeteta do godine dana ivota djeteta koji nema stana,
odnosno nema osiguran smjetaj ili zbog poremeenih odnosa u
obitelji ne moe ostati s djetetom u obiteljskom domu.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se tjelesno i mentalno
oteenoj osobi kad je to najsvrhovitije radi njihova uvanja i
odgoja, kolovanja, osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije,
te drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi, privremeno ili
trajno, ne moe osigurati na drugi nain, i to u obliku i na nain koji
odgovara njihovoj dobi, vrsti i stupnju njihova tjelesnog i
mentalnog oteenja.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se psihiki bolesnoj osobi,
osobi ovisnoj o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima, kojoj
nije potreban smjetaj u bolnici, a skrb joj se ne moe pruiti u
vlastitoj obitelji.

Skrb izvan vlastite obitelji priznaje se tjelesno ili mentalno
oteenoj i psihiki bolesnoj odrasloj osobi ako joj je, radi
provoenja osposobljavanja za samostalan rad potrebno osigurati
stalni smjetaj.
Pod osposobljavanjem za samostalan rad podrazumijeva se
srednjokolsko obrazovanje po posebnome programu.
Rjeenje o pravu na skrb izvan vlastite obitelji donosi CZSS na
temelju nalaza i miljenja tijela vjetaenja, a u skladu s miljenjem
tima za profesionalno usmjeravanje nadlene slube Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje prema mjestu prebivalita.
Skrb izvan vlastite obitelji priznaje se tjelesno ili mentalno
oteenoj i psihiki bolesnoj osobi ako se s obzirom na vrstu,
stupanj i teinu oteenja, odnosno s obzirom na vrstu i teinu
psihike bolesti, na temelju posebnih rehabilitacijskih programa,
moe osposobiti za samozbrinjavanje.
sijft
98

Rjeenje o pravu, na temelju nalaza i miljenja tijela vjetaenja
donosi CZSS.

Tjelesno ili mentalno oteena osoba ili psihiki bolesna osoba
koja pohaa nastavu radi stjecanja srednjokolskoga obrazovanja
po posebnome programu ili osposobljavanja za samozbrinjavanje
izvan mjesta svoga prebivalita, a ne postoji potreba skrbi izvan
vlastite obitelji u okviru smjetaja, ima pravo na novanu pomo
za pokrie trokova prijevoza.
Rjeenje o pravu na novanu pomo za pokrie trokova prijevoza
donosi CZSS.
Novana pomo za pokrie trokova prijevoza obuhvaa trokove
prijevoza u odlasku i povratku.
Novana pomo za pokrie trokova prijevoza priznaje se po
najnioj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnoga prometa za
najkrau relaciju, a ako korisnik upotrebljava osobno vozilo,
novana pomo za trokove prijevoza pripada mu u visini cijene
vozne karte javnoga prijevoznog sredstva.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se odrasloj i starijoj osobi kojoj
je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoi prijeko
potrebna stalna pomo i njega druge osobe.
Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se teko oboljeloj osobi kojoj
se dugotrajna zdravstvena zatita i njega ne moe osigurati u
obitelji ili u zdravstvenoj ustanovi.
Skrb izvan vlastite obitelji nee se osigurati osobi kojoj pomo i
njegu mogu pruiti lanovi obitelji ili se pomo i njega moe
osigurati na drugi nain.
Skrb izvan vlastite obitelji osigurat e se osobi nesposobnoj za rad
koja se nalazi u posebno tekim ivotnim prilikama koje se ne mogu
otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi
nain.

CZSS odluuje o izboru doma socijalne skrbi, odnosno podrunice
doma za stalni smjetaj osobe ovisno o psihikim i tjelesnim
sposobnostima korisnika, njegovim materijalnim mogunostima,
kulturnim navikama, prirodnom okruenju i drugim prilikama u
kojima je korisnik ivio prije smjetaja, popunjenosti doma socijalne
skrbi i vrstama usluga koje on prua.
Osobi kojoj u cijelosti trokove smjetaja snosi ministarstvo
nadleno za poslove socijalne skrbi, stalni smjetaj osigurava se, u
pravilu, u domu socijalne skrbi tree kategorije.

Djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili drugih
odraslih osoba, kao i odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta
prebivalita ili stalnog boravita, a nije u stanju brinuti se o sebi ili
ga je zatekla druga nedaa, osigurava se privremena skrb izvan
vlastite obitelji dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku
obitelj, dom socijalne skrbi ili se njegov smjetaj osigura na drugi
nain.
Privremeni smjetaj moe se osigurati i stranom dravljaninu, kao i
osobi bez dravljanstva, koja nema prebivalite u Republici
Hrvatskoj.
Privremeni smjetaj osigurava se, dok traje potreba, djeci i
odraslim osobama rtvama obiteljskog nasilja i rtvama
trgovanja ljudima.

Korisnici ostvaruju skrb izvan vlastite obitelji na temelju rjeenja
cZSS, osim u hitnim sluajevima.
Ako je korisnik smjeten zbog hitnosti, CZSS duan je donijeti
rjeenje o smjetaju u roku 8 dana.
Odrasla osoba ostvaruje smjetaj u dom iji osniva nije RH na
temelju ugovora o smjetaju.
Ako se osobi ne moe osigurati skrb izvan vlastite obitelji u domu
socijalne skrbi iji je osniva RH odnosno jedinica podrune
samouprave, CZSS moe je smjestiti u dom socijalne skrbi iji
osniva nije RH, odnosno jedinica podrune samouprave, kao i kod
pravne ili fizike osobe koja prua skrb izvan vlastite obitelji.
Iznimno, odrasla osoba i odrasla osoba i dijete rtva obiteljskog
nasilja i rtva trgovanja ljudima, mogu biti smjeteni na temelju
ugovora o smjetaju u dom socijalne skrbi iji osniva nije
Republika Hrvatska, kod pravne osobe i u obiteljski dom koji je
pribavio rjeenje o ispunjavanju uvjeta za pruanje skrbi izvan
vlastite obitelji navedenim korisnicima.

Korisniku stalnoga smjetaja koji upie studij kao redovit student,
CZSS priznaje pravo na mjesenu financijsku potporu u visini
etverostrukog iznosa osnovice.
Danom pravomonosti rjeenja o priznavanju prava na financijsku
potporu, korisniku prestaje pravo na stalni smjetaj.
Pravo na financijsku potporu traje do zavretka redovnoga
studiranja u skladu s programom studija koji pohaa.
Korisniku se moe odobriti financijska potpora i tijekom
ponavljanja godine u sluaju bolesti ili drugoga opravdanoga
razloga, uz suglasnost ministarstva nadlenog za poslove socijalne
skrbi. Korisnik je obvezan dostaviti dokaz o upisanoj godini
najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te
izvijestiti CZSS o zavretku studiranja.

Skrb izvan vlastite obitelji moe se pruiti na zahtjev ili uz pristanak
korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika, ako posebnim
propisom nije drukije odreeno.

CZSS duan je pratiti prilike u kojima ivi korisnik smjeten izvan
vlastite obitelji i u tu svrhu ga je duan obii najmanje jedanput u
est mjeseci.
CZSS koji je donio rjeenje o priznavanju prava na skrb izvan
vlastite obitelji maloljetnoj osobi u obliku smjetaja, obvezan je
brinuti da se ostvare uvjeti za to bri povratak maloljetne osobe
u vlastitu obitelj ili za njezino posvojenje ako je to u najboljem
interesu djeteta.

8. Pravo na status roditelja njegovatelja

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od
roditelja djeteta, kojemu je zbog odravanja kvalitete ivota
potrebno pruanje specifine njege izvoenjem medicinsko-
tehnikih zahvata, a za koje je prema preporuci lijenika roditelj
osposobljen.
Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom
od roditelja ako dijete ima teinu oteenja zbog kojega je u
potpunosti nepokretno i uz pomo ortopedskih pomagala ili kod
djeteta postoji vie vrsta teih oteenja, zbog ega je potpuno
ovisno o brizi roditelja.
Pravo priznaje se jednom od roditelja ako zbog teine oteenja ili
bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije mogue osigurati
ukljuivanjem u programe boravka.
Pravo, roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok takva
potreba traje, a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu.
Postupak pokree se na zahtjev roditelja.

Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu
pet osnovica, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog
osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba
prema posebnim propisima.
sijft
99

Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi isplauje naknadu i
uplauje sve doprinose za obvezna osiguranja, a sredstva za te
namjene osiguravaju se u dravnom proraunu.
Osnovica za uplatu doprinosa je najnia mjesena osnovica za
obraun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuu godinu.
Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju
fizikih osoba kojima je priznato pravo na status roditelja
njegovatelja. Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi
pravilnikom propisuje sadraj i nain voenja evidencije.

Status roditelja njegovatelja ne moe se priznati roditelju djeteta
kojem je priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji u okviru
smjetaja ili boravka.
Odredba ne primjenjuju se na roditelja njegovatelja.
Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje kada roditelj nije u
mogunosti pruati potrebnu njegu djetetu zbog svojeg
psihofizikoga stanja, ako zbog neopravdanih razloga ne obavlja
poslove roditelja njegovatelja, ako se nalazi u pritvoru ili na
izdravanju kazne zatvora dulje od 2 mjeseca te smru roditelja
njegovatelja ili djeteta.

Rjeenje doneseno u prvom stupnju kojim se priznaje pravo na
status roditelja njegovatelja podlijee reviziji.
Reviziju provodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.
Ako je protiv rjeenja prvostupanjskoga tijela, kojim je priznato
pravo na status roditelja njegovatelja izjavljena alba, o reviziji i
albi odluuje se istim rjeenjem.
Ako protiv rjeenja nije izjavljena alba, prvostupanjsko tijelo
dostavit e rjeenje, zajedno sa spisima predmeta ministarstvu
nadlenom za poslove socijalne skrbi u roku od osam dana od
isteka roka za albu. Revizija odgaa izvrenje rjeenja.

U postupku revizije ministarstvo nadleno za poslove socijalne
skrbi moe se s prvostupanjskim rjeenjem suglasiti ili ga moe
izmijeniti, ponititi ili ukinuti.
Prvostupanjsko rjeenje doneseno u ponovnom postupku podlijee
reviziji ako je njime priznato pravo na status roditelja njegovatelja.

Rok za provoenje postupka revizije je tri mjeseca, a poinje tei od
dana zaprimanja predmeta.
Iznimno, ako je u postupku revizije potrebno pribaviti nalaz i
miljenje tijela vjetaenja, rok za provoenje revizije ne tee za
vrijeme provoenja postupka vjetaenja.
Ako protiv rjeenja prvostupanjskog tijela, koje podlijee reviziji,
nije izjavljena alba, a revizija ne bude provedena u roku tri mjeseca
od dana zaprimanja predmeta, smatra se da je revizija provedena i
da je dana suglasnost na rjeenje.
Protiv rjeenja donesenog u postupku revizije ne moe se izjaviti
alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

III.a DRUGI OBLICI POMOI

CZSS moe odobriti druge oblike pomoi i to:
jednokratnu pomo i
savjetovanje i pomaganje u prevladavanje posebnih tekoa.

Jednokratna pomo moe se odobriti samcu ili obitelji koji zbog
trenutanih materijalnih tekoa nisu u mogunosti podmiriti neke
specifine potrebe vezane uz roenje djeteta, kolovanje djeteta,
bolest ili smrt lana obitelji, elementarne nepogode, nabavke
osnovnih predmeta u kuanstvu, nabavke neophodne odjee i
obue i sl.
Moe se odobriti i korisnicima prava na skrb izvan vlastite obitelji
zbog potrebe kolovanja, roenja djeteta, bolesti, nabavke
potrebne odjee i obue.
Moe se odobriti do iznosa koji podmiruje potrebu za koju je
odobrena.
Moe se odobriti u novcu ili u naravi.
Ako iznos potrebe prelazi peterostruki iznos osnovice, CZSS
obvezan je pribaviti prethodnu suglasnost ministarstva za poslove
socijalne skrbi.

Jednokratna pomo moe se odobriti, bez prethodne suglasnosti
ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi, osobi koja je
snosila trokove pogreba korisnika stalne pomoi.
Pogrebni trokovi e se odobriti u iznosu cijene osnovnih trokova
pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u cijenu se
uraunavaju i trokovi prijevoza pokojnika.

Postupak za odobravanje jednokratne pomoi pokree se na
prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti.
CZSS obvezan je u predmetnoj stvari donijeti odluku u roku od 8
dana od dana pokretanja postupka.
Prije donoenja odluke potrebno je pribaviti dokaze o postojanju
potrebe i i visini iznosa kojim se potreba moe podmiriti.
Po pribavljanju dokaza, slubena osoba obvezna je pozvati stranku,
upoznati je s ocjenom dokaza i dati joj mogunost da se oituje.
O ocjeni dokaza i oitovanju stranke slubena e osoba sainiti
zapisnik, iji je sastavni dio zakljuak u predmetnoj stvari.
Zapisnik potpisuje stranka, slubena osoba koja je vodila postupak i
ravnatelj centra za socijalnu skrb.
Ako je zakljukom odobrena jednokratna pomo, zapisnik je
osnova za isplatu jednokratne pomoi.
Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa jest
sustavna struna pomo ija je svrha uspjenije prevladavanje
nedaa i tekoa, stvaranje uvjeta za ouvanje i razvoj osobnih
mogunosti te odgovornoga odnosa pojedinca prema samom sebi,
obitelji i drutvu, koju pruaju struni radnici centra za socijalnu
skrb.

Savjetovanje i pomaganje prua se samcu ili obitelji radi
svladavanja nedaa i tekoa u svezi s boleu, starou, smru
lana obitelji, problemima u odgoju djece, invalidnou,
ukljuivanjem u svakodnevni ivot nakon duljega boravka u domu
socijalne skrbi ili duljega lijeenja te u drugim nepovoljnim
okolnostima ili kriznim stanjima.

Savjetovanje i pomaganje odnosi se na voenje kuanstva,
raspolaganje novcem, organizirano uenje djeteta, nabavu odjee,
ukljuivanje u javne kuhinje, klubove, pronalaenje posla,
rjeavanje problema stanovanja i drugo.

Pomaganje ukljuuje pravnu i drugu pomo vezano uz sklapanje,
odnosno raskid ugovora o doivotnom uzdravanju i druge pravne
poslove kojima se pojedincu i obitelji osigurava zadovoljavanje
ivotnih potreba, ako pravna pomo nije osigurana drugim
propisima.

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa
pruaju struni radnici centra za socijalnu skrb u pravilu u domu
korisnika.

Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih tekoa, u
postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi vezano uz
sklapanje pravnih poslova, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo
sijft
100

na strunog prevoditelja. Savjetovanje i pomaganje u
prevladavanju posebnih tekoa za korisnika je besplatno.

ZAKON O DOPLATKU ZA DJECU
I. OPE ODREDBE
Doplatak za djecu je novano primanje koje koristi roditelj ili druga
osoba, radi potpore uzdravanja i odgoja djece.

Pravo na doplatak za djecu stjee se i ostvaruje ovisno o visini
ukupnog dohotka lanova kuanstava korisnika i dr. uvjeta.
Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbrana zajednica,
izjednaava se branom zajednicom.

Doplatak za djecu ne moe biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim
po sudskoj odluci radi uzdravanja u korist djece za koju se
ostvaruje taj doplatak.To je osobno pravo korisnika koje se ne
moe prenositi na drugu osobu.Iznimno, doplatak za djecu moe
se isplaivati drugoj osobi.
Ako oba brana druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu,
duni su se sporazumjeti koji od njih e to pravo ostvarivati.

Prvo na doplatak za djecu moe se ostvarivati samo po jednoj
osnovi, osim ako meunarodnim ugovorom ili pravilima EU o
koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukije ureeno.

U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu osigurava se
dvostupnost rjeavanja u HZMO kao i sudska zatita prava.
Primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku.

II. KORISNICI DOPLATKA ZA DJECU I DJECA KOJIMA PRIPADA
DOPLATAK

Pravo na doplatak za djecu moe ostvariti roditelj, posvojitelj,
skrbnik, ouh, maeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju
rjeenja nadlenog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno
na uvanje i odgoj za svu djecu koju uzdrava.
Korisnik doplatka za djecu moe biti i punoljetno dijete bez oba
roditelja koje je na redovitom kolovanju.

Korisnik moe biti hrvatski dravljanin koji ima neprekidno
prebivalite u RH najmanje 3.g prije podnoenja zahtjeva i ispunjava
uvjete propisane Zakonom.
Korisnik moe biti i stranac koji ima neprekinuti odobreni stalni
boravak u RH najmanje 3.g prije podnoenja zahtjeva i ispunjava
uvjete.
Korisnik moe biti i stranac na privremenom boravku u RH ako to
pravo ostvaruje na osnovi meunarodnog ugovora ili primjene
pravila EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno
uzdrava, i to:
za vlastitu djecu, posvojenu djecu ili postorad,
za uzdravanu unuad i
drugu djecu bez roditelja.

Za unuad i drugu djecu uzetu na uzdravanje pripada doplatak za
djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje, i to:
kad im se roditelj nalazi na odsluenju vojnog roka, a dijete
nema drugog roditelja,
ako su im roditelji potpuno i trajno nesposobni za privreivanje,
ako im se roditelji nalaze na izdravanju kazne zatvora ili su
upueni radi primjene mjere sigurnosti, odn odgojne ili zatitne
mjere u ustanove prema propisima o izvrenju kaznenih
sankcija,
ako je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.

Za dijete koje je dravljanin Republike Hrvatske s prebivalitem u
inozemsvu, ne pripada pravo na doplatak za djecu, osim ako
meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
Za dijete koje je strani dravljanin i za dijete bez dravljanstva, s
prebivalitem na teritoriju RH, ne pripada pravo na doplatak za
djecu po ovome Zakonu, osim ako meunarodnim ugovorom nije
drukije odreeno.
Za dijete stranca kojem je odobreno trajno nastanjenje pripada
pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu.

Doplatak za djecu pripada do navrene 15. godine ivota djeteta,
odnosno do kraja kolske godine u kojoj dijete navrava 15 godina
ivota.
Iznimno pravo na doplatak za djecu, do zavretka osnovnog
kolovanja, ostvaruje i dijete koje je navrilo 15 godina ivota i
pohaa osnovnu kolu, ako je razlog pohaanja osnovne kole
nakon 15. godine ivota kasniji upis u prvi razred osnovne kole ili
gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno due bolesti.
Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom
kolovanju u srednjoj koli do zavretka toga kolovanja, a najdue
do kraja kolske godine u kojoj dijete navrava 19 godina ivota.
Iznimno, za dijete s oteenjem zdravlja pripada doplatak za djecu,
prema propisima iz socijalne skrbi, i nakon navrene ivotne dobi iz
stavka 2. ovoga lanka do zavretka redovitog kolovanja u
srednjim kolama, a najdue do 21. godine ivota.
Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito kolovanje u
srednjoj koli, ali koje zbog due bolesti nije u mogunosti zavriti
kolovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za
djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u sluaju kolovanja
u osnovnoj ili srednjim kolama, i to za onoliko vremena koliko je
dijete izgubilo od redovitog kolovanja zbog bolesti, a najdue do
21. godine ivota.

Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog
bolesti sprijeeno redovito pohaati srednju kolu.

Za dijete s teim oteenjem zdravlja, utvrenom prema propisima
iz socijalne skrbi, a ije je oteenje nastalo prije navrene 18.
godine ivota, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske
godine u kojoj navrava 27 godina ivota.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok je djetetu na teret
sredstava iz dravnog prorauna, odnosno prorauna lokalne i
podrune (regionalne) samouprave osiguran stalan smjetaj u
ustanovi prema posebnim propisima.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na
kolovanju u inozemstvu, osim ako meunarodnim ugovorom ili
pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
nije drukije odreeno.
Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to
dijete.

III. STJECANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU I VISINA
DOPLATKA ZA DJECU
Pravo na doplatak za djecu stjee korisnik pod uvjetom:
+ da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj
kalendarskoj godini po lanu kuanstva mjeseno ne
prelazi 50% proraunske osnovice (dohodovni cenzus),i
+ da ivi u kuanstvu s djetetom.

sijft
101

Ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno ne
prelazi 16,33% proraunske osnovice, korisniku pripada doplatak za
djecu u visini od 9% proraunske osnovice, po djetetu.
Ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno iznosi
izmeu 16,34 i 33,66% proraunske osnovice, korisniku pripada
doplatak za djecu u visini od 7,5% proraunske osnovice, po djetetu.
Ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno iznosi
izmeu 33,67 i 50% proraunske osnovice, korisniku pripada
doplatak za djecu u visini od 6% proraunske osnovice, po djetetu.

Korisniku uz utvreni iznos doplatka za djecu pripada i
dodatak u iznosu po 500,00 kuna za tree i etvrto dijete.

Ukupni dohodak kuanstva jest zbroj dohotka (dohodak od
nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak
od imovine i imovinska prava, dohodak od kapitala, dohodak od
osiguranja) i drugih primanja koje ostvari korisnik i lanovi
njegovog kuanstva prema propisima o porezu na dohodak i
odredbama ovoga Zakona.

Dohodak smatra se: plaa ostvarena kod poslodavca za rad u
tuzemstvu i inozemstvu, mirovine i drugi dohoci iz prijanjih
odnosa po osnovi rada, dohodak od obrtnike djelatnosti,
slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva i od drugih
samostalnih djelatnosti, dohodak od zakupnina i najamnina,
dohodak od iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i
turistima, dohodak od vremenski ogranienog ustupa autorskih
prava, prava industrijskog vlasnitva i drugih imovinskih prava,
dohodak od otuenja i davanja na koritenje nekretnina i
imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti i kamata i
dohodak po osnovi osiguranja ivota i dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja.

Druga primanja su: mirovine ostvarene u inozemstvu, naknade za
vrijeme privremene sprijeenosti za rad, naknade za porodni
dopust i naknade zbog nezaposlenosti.

Pod ukupnim dohotkom lanova kuanstva, , podrazumijeva se
dohodak umanjen za iznos poreza i prireza.

Pod kuanstvom korisnika razumijeva se zajednica ivota,
privreivanja i troenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih lanova
obitelji bez obzira na stupanj srodstva.
Kod odreivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka
primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak ostvaren u
prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve lanove kuanstva.

Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili
nepoznatog prebivalita ili potpuno i trajno nesposobna za
samostalan ivot i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost i za
dijete s oteenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi,
iznos doplatka za djecu uveava se za 25%.
Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete iji je jedan roditelj
nepoznat ili nepoznatog prebivalita ili potpuno nesposoban za
samostalan ivot i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, iznos
doplatka za djecu uveava se za 15%.

Za dijete s teim oteenjem zdravlja prema propisima iz
socijalne skrbi, doplatak za djecu odreuje se u svoti od 25% od
proraunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po lanu
kuanstva mjeseno.

IV. OSTVARIVANJE PRAVA I ISPLATA DOPLATKA ZA DJECU
Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokree
korisnik pisanim zahtjevom.
Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnoenja zahtjeva,
ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.

Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se
nadlenoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, prema mjestu prebivalita
podnositelja zahtjeva.
O pravu na doplatak za djecu rjeava u prvom stupnju ustrojstvena
jedinica Zavoda, na ijem je podruju prebivalite podnositelja
zahtjeva.

O albi protiv prvostupanjskog rjeenja o pravu na doplatak za
djecu rjeava sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda.
alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
Rjeenje o albi donijeto u drugom stupnju konano je u upravnom
postupku i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.

Doplatak za djecu isplauje se u mjesenim svotama i to u tekuem
mjesecu za protekli mjesec.
Korisnik doplatka za djecu podnosi nadlenoj ustrojstvenoj jedinici
Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kuanstva ostvarenom u
prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. oujka radi
utvrivanja prava i odreivanja visine doplatka za tu godinu.

Korisnik doplatka za djecu duan je nadlenoj ustrojstvenoj jedinici
Zavoda prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je dolo
do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na
doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od
15 dana od dana nastale promjene.

Kada se u tekuoj kalendarskoj godini izmijene injenice i okolnosti
u pogledu visine ukupnog dohotka kuanstva koje su iskljuivale
stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadao
manji iznos doplatka za djecu (zbog promjene u broju ili svojstvu
djece ili lanova kuanstva), korisnik stjee pravo na doplatak ili mu
se poveava iznos doplatka za djecu od prvog dana idueg mjeseca
po prijavi nastale promjene.

Kada se u tekuoj kalendarskoj godini izmijene injenice i okolnosti
zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak, o tome se donosi
rjeenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem
je dolo do promjene.

Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka
svojstva osobe koja moe biti korisnik ili dijete umre ili izgubi
svojstvo za koje je utvreno pravo, isplata se obustavlja
posljednjeg dana u mjesecu i bez donoenja rjeenja, osim kada to
korisnik izriito zahtijeva.
Kada se u tekuoj kalendarskoj godini povea ukupan dohodak
kuanstva koji uvjetuje gubitak prava na doplatak, pravo se gubi od
prvoga dana idueg mjeseca od dana nastale promjene.

Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za
uzdravanje i odgoj djece, nadleno tijelo socijalne skrbi odredit e
isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti Zavod.

V. FINANCIRANJE DOPLATKA ZA DJECU
Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u
dravnom proraunu.

VI. NADZOR
Nadzor nad zakonitou rada Zavoda u poslovima provedbe
doplatka za djecu obavlja ministarstvo nadleno za obitelj, u skladu
s posebnim propisom.
sijft
102

Zavod je obvezan najmanje jedanput godinje podnijeti izvjee o
svojem radu na poslovima doplatka za djecu ministarstvu
nadlenom za obitelj.

Zavod vodi oevidnik o korisnicima prava na doplatak za djecu i o
djeci za koju pripada doplatak.
.
VII. NAKNADA TETE
Korisnik doplatka za djecu duan je Zavodu nadoknaditi tetu koja
nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka:
ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo ili ga ostvari
u vioj svoti nego to mu pripada na temelju neistinitih i
netonih podataka za koje je znao/morao znati da su netoni,
ako u odreenom roku ne prijavi promjene koje uzrokuju
gubitak prava na doplatak za djecu ili utjeu na visinu
doplatka, a znao je ili morao znati za te promjene,
ako mu je isplaen doplatak na koji nije imao pravo prema
rjeenju ili je doplatak isplaen u veoj svoti od svote
odreene u rjeenju kojim je utvreno pravo i svota doplatka.

VIII. KAZNENE ODREDBE
Korisnik doplatka za djecu kaznit e se za prekraj novanom
kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna ako:
1. ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i
netonih podataka datih nadlenom prvostupanjskom tijelu,
2. ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utjee na
gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka
za djecu.

ZAKON O STRANCIMA

Stranac moe raditi u RH na temelju radne ili poslovne dozvole. Ne
moe zapoeti s radom prije nego to mu je odobren privremeni
boravak.
Radom se, smatra i volonterski rad kako je ureen opim
propisima o radu. Ne smatra obavljanje prethodnih radnji za
osnivanje i registraciju trgovakog drutva, registraciju obrta ili
slobodnog zanimanja.

Strancima se jami razina prava u odnosu na uvjete zapoljavanja i
rada utvrena radno pravnim propisima RH, odnosno kolektivnim
ugovorima ili arbitranim pravorijecima.

Zajamena prava osobito se odnose na:
1. propisano najdue trajanje radnog vremena i najkrae trajanje
odmora,
2. najkrae trajanje plaenog godinjeg odmora,
3. najnie plae ukljuujui plae za prekovremeni rad,
4. zdravstvene uvjete i zatitu na radu,
5. zatitne mjere za zapoljavanje i rad trudnica, ena i maloljetnih
radnika,
6. zabranu diskriminacije.
Prava jame se i radnicima ustupljenim putem agencija za
privremeno zapoljavanje.

Radi zatite i ostvarivanja prava na zajamene uvjete zapoljavanja
i rada propisane ovim lankom stranac moe protiv pravne ili
fizike osobe poslodavca, odn primatelja usluge pokrenuti sudski
postupak pred nadlenim sudom u RH.

U cilju ostvarivanja potpunog informiranja o zatiti i opsegu prava i
potrebne meunarodne suradnje, ministarstvo rada osigurat e
potrebnu uzajamnu administrativnu suradnju i pomo kako bi
podaci o uvjetima zapoljavanja i rada bili dostupni svim
zainteresiranima.

Vlada RH utvruje godinju kvotu radnih dozvola najkasnije do
31.10 tekue godine za sljedeu godinu i to za produenje ve
izdanih radnih dozvola i za novo zapoljavanje.
Prijedlog godinje kvote radnih dozvola izrauje ministarstvo rada
na temelju miljenja HZZ, HGK, Hrvatske obrtnike komore i
predstavnika socijalnih partnera.
Godinja kvota radnih dozvola utvruje se u skladu s migracijskom
politikom i stanjem na tritu rada.
Godinjom kvotom radnih dozvola utvruju se djelatnosti i
zanimanja u kojima se doputa zapoljavanje te broj radnih dozvola
za svaku od djelatnosti i zanimanja. Moe se utvrditi i kvota za
sezonsko zapoljavanje.

U godinju kvotu radnih dozvola ne uraunavaju se radne dozvole
koje se izdaju:
1. dnevnim migrantima koji su u RH zasnovali radni odnos pod
uvjetom uzajamnosti,
2. kljunom osoblju, radnicima i lanovima njihovih obitelji, iji je
status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju izmeu
europskih zajednica i njihovih drava lanica i RH
3. strancima koji obavljaju kljune poslove u trgovakim drutvima,
podrunicama i predstavnitvima,
4. strancima koji su premjeteni u okviru internog transfera osoblja
unutar trgovakih drutava, kako je definirano Protokolom o
pristupanju RH Marakekom ugovoru o osnivanju Svjetske
trgovinske organizacije,
5. uiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u kolskim
ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
6. profesionalnim portaima ili portskim djelatnicima koji na
temelju valjano zakljuenog ugovora o radu, rade u RH
7. na temelju meunarodnog ugovora, osim meunarodnih
ugovora o struno-tehnikoj pomoi, koje je Rh sklopila s EU,
drugom dravom ili meunarodnom organizacijom.
8. strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama,
koje su registrirane kao strana udruga u RH i jo najmanje 3
drave,
9. strancima koji su lanovi zakladnih tijela predstav. stranih
zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavnitava stranih
zaklada i fundacija u Rh.

Strancima koji namjeravaju boraviti u RH due od 90 dana godinje
moe se izdati radna dozvola izvan godinje kvote na vrijeme koje
je potrebno za izvrenje posla, a najdue do 6 mjeseci godinje.
Ako vie stranaca obavlja kljune poslove u jednom trgovakom
DOO ili komplementarnom komanditnom drutvu (osnivai,
prokuristi, lanovi uprave i lanovi nadzornog odbora), a ija
ukupna vrijednost temeljnog kapitala ne prelazi iznos od
100.000,00 kuna, radna dozvola izdat e se samo jednom strancu.

Osobom koja obavlja kljune poslove u trgovakom drutvu,
podrunici ili predstavnitvu stranog trgovakog drutva, smatra
se:
1. osoba koja u trgovakom drutvu, podrunici ili predstavnitvu
ima vii poloaj, osoba koja upravlja poslovanjem, osoba koja se
nalazi pod opim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioniara,
odn lanova trgovakog drutva te osoba koja obnaa neku
istovjetnu dunost ukljuujui:
upravljanje radom odjela ili pododjela drutva;
praenje i nadziranje rada drugih zaposlenika, odn
obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova;
sijft
103

ovlatenje za zapoljavanje i otputanje radnika, odn
davanje preporuka vezanih uz zapoljavanje, otputanje
ili druge kadrovske poslove;
2. osoba koja radi u trgovakom drutvu, podrunici ili
predstavnitvu, koja posjeduje posebna struna znanja i/ili ovlasti
prijeko potrebne za pruanje usluga, sluenje opremom za
istraivanje, primjenu tehnika ili voenje poslovanja trgovakog
drutva, podrunice ili predstavnitva.

Dnevni migrant, je dravljanin susjedne drave u kojoj ima
prebivalite i redovito dolazi na rad poslodavcu u RH i vraa se u
matinu dravu.

Zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi pravna ili fizika osoba
koja zapoljava stranca ( poslodavac).
Nadlena policijska uprava o zahtjevu donosi odluku, koja se
dostavlja poslodavcu.
Protiv odluke moe se izjaviti alba Ministarstvu u roku od 8 dana
od dana dostave.
Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za izdavanje radne dozvole zbog
popunjenosti godinje kvote radnih dozvola nije doputena alba,
ali se moe pokrenuti upravni spor.

Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je duan
priloiti:
1. ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o
radu ili drugi odgovarajui ugovor,
2. podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada,
3. dokaz o strunoj spremi i osposobljenosti stranca,
4. dokaz o registraciji trgovakog drutva, podrunice,
predstavnitva, obrta,udruge ili ustanove u RH,
5. dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima,
6. obrazloenje o opravdanosti zapoljavanja stranca.

Policijska uprava, moe odbiti izdavanje radne dozvole ako
poslodavac kri propise o radu, zdravstv. i MO ili ako stranac kri
odredbe Zakona koje se odnose na ulazak, boravak i rad stranaca.
Radna dozvola nee se izdati poslodavcu ili strancu ako nije
podmirena izreena novana kazna ili ako nije izvrena zatitna
mjera.

Ugovor o radu ili drugi odgovarajui ugovor poslodavac je duan
dostaviti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije u
roku od 15 dana od dana izdavanja radne dozvole.
Ugovor o radu za obavljanje sezonskih poslova sklapa se na vrijeme
koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova, a najdue do 6
mjeseci godinje.

Radna dozvola izdaje se na odreeno vrijeme koje je jednako
vremenu na koje se zasniva radni odnos, a najdue do 1.G.
Iznimno, radna dozvola moe se izdati s rokom vaenja do 2.G.
Radna dozvola za obavljanje sezonskih poslova moe se izdati na
vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova, a
najdue do 6 mj godinje te se ne moe produavati.

Zahtjev za produenje radne dozvole poslodavac mora podnijeti
policijskoj upravi najkasnije 45 dana prije isteka roka vaenja radne
dozvole.

Stranac moe raditi u RH samo na onim poslovima za koje mu je
izdana radna dozvola, odnosno samo kod onog poslodavca s kojim
je na temelju radne dozvole zasnovao radni odnos.
Poslodavac moe zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje
mu je izdana radna dozvola.

Radna dozvola/poslovna dozvola za stranca prestaje vaiti:
1. istekom roka vaenja,
2. ponitenjem,
3. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana.

Radna dozvola e se ponititi ako:
1. je izdana na temelju neistinitih podataka o radniku ili poslodavcu,
2. poslodavac ne dostavi ugovor o radu ili drugi odgovarajui
ugovor u roku,
3. stranac na temelju radne dozvole obavlja poslove za koje mu nije
izdana radna dozvola,
4. stranac radi za poslodavca koji za njega nije ishodio radnu
dozvolu,
5. strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak,
6. se kre propisi o radu, zdravstvenom i MO

Stranac kojem je neskrivljeno prestao ugovor o radu ili drugi
odgovarajui ugovor, ima pravo boraviti u RH do isteka odobrenja
privremenog boravka.
U sluaju prestanka ugovora o radu ili drugog odgovarajueg
ugovora te prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je
izdana radna dozvola, poslodavac i stranac duni su obavijestiti
policijsku upravu, odnosno policijsku postaju, u roku od 8 dana.

Poslovna dozvola moe se izdati:
1. osnivau vlastitoga trgovakog drutva u RH ili strancu koji u
trgovakom drutvu ima veinski udio najmanje 51%, a ostvaruje
poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u RH,
2. vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u RH,
odnosno jednom od suvlasnika zajednikog obrta,
Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnose policijskoj upravi,
odnosno policijskoj postaji prema sjeditu trgovakog drutva ili
obrta u RH,
3. strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem, sukladno propisima
RH
Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi policijskoj upravi,
prema mjestu obavljanja slobodnog zanimanja
4. strancu koji prua usluge u ime inozemnog poslodavca.
Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi policijskoj upravi,
prema sjeditu trgovakog drutva, odnosno podrunice ili
predstavnitva s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor,
odnosno prema mjestu pruanja usluge u turizmu.

Poslovna dozvola moe se izdati osobama iz toke 1. i 2. ako
trgovako drutvo, odn obrt svojim poslovanjem utjee na
poveanje gospodarske aktivnosti u HR, ako se uvode novi
proizvodni postupci, nova oprema i suvremena tehnologija te
potie otvaranje novih radnih mjesta i zapoljavanje domae radne
snage.
Poslovna dozvola moe se izdati osobama iz toke 3 ako imaju
odgovarajuu kvalifikaciju, financijska sredstva i ako obavljanje
njihove djelatnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku.

Strancima iz toke 1. i 2. poslovna dozvola moe se izdati samo na
temelju suglasnosti koju izdaje HGK putem nadlene upanijske
komore. Davanje ili uskrata suglasnosti mora biti obrazloena.
Nadlena upanijska komora duna je suglasnost dostaviti
nadlenoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji u roku od 15
dana.
Strancima iz toke 3. poslovna dozvola moe se izdati na temelju
upisa u odgovarajui registar RH sukladno posebnim propisima,
odnosno upisom u registar propisan pravilnikom koji donosi elnik
sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za odreenu djelatnost.
sijft
104

Stranci koji su dravljani drava lanica Europske unije nisu duni
ispuniti uvjete.

Poslovna dozvola moe se izdati strancu koji prua usluge u ime
inozemnog poslodavca ako je pruatelj usluge zaposlen kod tog
poslodavca i ima odgovarajue kvalifikacije, a inozemni poslodavac
ima sklopljen ugovor s trgovakim drutvom odnosno obrtom u
RH, pod uvjetom da se radi o specifinom pruanju usluga u
djelatnosti visoke tehnologije te da pruanje usluga predstavlja
interes za RH.
Osobe koje pruaju usluge turistikog zastupnika, odnosno
turistikog animatora sukladno posebnom propisu, za izdavanje
poslovne dozvole ne moraju ispunjavati uvjete.
Strancima poslovna dozvola moe se izdati samo na temelju
suglasnosti nadlene upanijske komore. Davanje ili uskrata
suglasnosti mora biti obrazloena i dostavljena nadlenoj
policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji u roku od 15 dana.
Iznimno, osobama koje pruaju usluge turistikog zastupnika
poslovna dozvola izdaje se na temelju potvrde o upisu ugovora o
turistikom zastupanju turistikih agencija u Upisnik ugovora o
turistikom zastupanju koji vodi ministarstvo nadleno za poslove
turizma, a bez suglasnosti nadlene upanijske komore.
Poslovna dozvola se izdaje na temelju ugovora o pruanju usluga
sklopljenim izmeu inozemnog poslodavca ili obrtnika s
trgovakim drutvom ili obrtom u Republici Hrvatskoj.

Protiv odluke o izdavanju poslovne dozvole moe se izjaviti alba
Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave.
Poslovna dozvola izdaje se s rokom vaenja do jedne godine, a
moe se produavati sve dok stranac ispunjava uvjete za izdavanje
poslovne dozvole te ako priloi dokaz o podmirenim poreznim
obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.
Zahtjev za produenje poslovne dozvole stranac mora podnijeti
policijskoj upravi, odn policijskoj postaji najmanje 30 dana prije
isteka roka vaee poslovne dozvole.
Stranac ne moe zapoeti s radom prije nego to mu je odobren
privremeni boravak.
Stranac koji se bavi slobodnim zanimanjem i pruatelj usluge koji
radi za isto trg. drutvo s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen
ugovor,moe na temelju poslovne dozvole raditi na cijelom
podruju RH.

Poslovna dozvola e se ponititi ako:
1. je izdana na temelju neistinitih podataka,
2. stranac obavlja poslove za koje mu nije izdana posl. dozvola,
3. strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak,
4. stranac kri propise o radu, zdravst. i mirovinskom osiguranju te
dr propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati,
5. stranac u roku od 4 mj od odobrenja privremenog boravka ne
zapone obavljanje djelatnosti za koju mu je izdana poslovna
dozvola.

Stranac kojem je izdana poslovna dozvola duan je u roku od 8
dana od nastanka okolnosti koje predstavljaju razlog za prestanak
poslovne dozvole obavijestiti policijsku upravu, odn policijsku
postaju.

Policijska postaja donosi rjeenje. Protiv rjeenja moe se izjaviti
alba u roku od 8 dana od dana dostave. O albi odluuje
Ministarstvo.

Bez radne, odn poslovne dozvole, do 90 dana godinje, mogu raditi
sljedee kategorije stranaca:
prokuristi, kljuno osoblje i lanovi nadzornog odbora
trgovakog drutva koji obavljaju poslove za trgovako
drutvo, a nisu u radnom odnosu,
stranci koji sukladno posebnim propisima pruaju usluge u
turizmu,
strunjaci na podruju zatite kulturne batine, knjiniarstva i
arhivistike,
uenici koji putem ovlatene organizacije ili kroz program
razmjene uenika dolaze na praksu,
stranci koji provode strunu izobrazbu i usavravanje radnika
zaposlenih kod pravnih i fizikih osoba u RH
stranci koji se struno usavravaju kod pravne osobe sa
sjeditem u RH koja je organizacijski povezana s inozemnim
poslodavcem,
stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,
stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montau ili
servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje
jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,
studenti koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija
dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na slinim
radno-obrazovnim programima.

Bez radne, odnosno poslovne dozvole, do 60 dana godinje, mogu
raditi sljedee kategorije stranaca:
umjetnici i tehniko osoblje za operne, baletne, kazaline,
koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odn autori i
izvoai na podruju filmske i televizijske umjetnosti,
stranci predavai koji sudjeluju na organiziranim strunim
skupovima i seminarima.
Bez radne, odnosno poslovne dozvole, do 30 dana godinje, mogu
raditi sljedee kategorije stranaca:
autori i izvoai na podruju glazbene, glazbeno-scenske i
plesne umjetnosti kao i pratee izvjestiteljsko,
organizacijsko i tehniko osoblje,
stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izlobenim
priredbama na kojima izlae njihov poslodavac,
stranci koji u RH nastupaju na portskim priredbama i
natjecanjima kao predstavnici stranih ekipa, klubova ili
dravnih reprezentacija.

Pravne i fizike osobe koje koriste usluge stranca, moraju imati
sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuu potvrdu.

Stranci ili pravne i fizike osobe koje koriste njihove usluge, duni
su prije poetka rada pribaviti potvrdu o prijavi rada stranca bez
radne, odnosno poslovne dozvole od nadlene policijske uprave,
odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova.

Pravne ili fizike osobe koje koriste usluge stranaca dune su
dostaviti ugovor o obavljanju poslova prije zapoinjanja
ugovorenog rada i to poreznoj upravi, ispostavi nadlenoj prema
sjeditu pravne ili fizike osobe, a kada je mjesto izvrenja
ugovorenog rada razliito od sjedita pravne li fizike osobe i
ispostavi nadlenoj prema mjestu u kojemu e se ugovoreni rad
izvriti.

Policijske uprave dune su potvrde o prijavi rada bez radne,
odnosno poslovne dozvole za strance dostaviti poreznoj upravi,
ispostavi nadlenoj prema sjeditu pravne ili fizike osobe koja
koristi usluge stranca.

Bez radne/poslovne dozvole mogu raditi sljedee kategorije
stranaca:
sijft
105

profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi
nastavnici koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih
uilita, znanstvenici na znanstvenom i strunom
usavravanju, ...,
upravno osoblje, strunjaci, nastavnici i predavai stranih
kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u RH
obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne
suradnje, ...
civilni i vojni dunosnici vlada drugih drava, koji u RH dolaze
raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom RH,
lanovi meun. misija, koji obavljaju posao znanst. istraivanja
u RH, koje je odobrila Vlada RH,
strani dopisnici, akreditirani u RH ili izvjestitelji stranih medija,
stranci koji obavljaju poslove iz podruja obrane i unutarnjih
poslova ili strunog usavravanja na tim podrujima, na
temelju meunarodnog ugovora,
predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove
iskljuivo vezane uz vjersku ili karitativnu slubu,
studenti koji putem ovlatene organizacije dolaze na praksu,
studenti koji dolaze na praksu u diplomatske misije, odnosno
konzularne urede drave ije dravljanstvo imaju,
akreditiranim u RH,
mladi koji obavljaju poslove u organizacijama civilnog drutva
u sklopu programa meunarodne razmjene i suradnje
volontera EU,
stranci koji u RH dolaze obaviti vjebeniki sta u trgovaka
drutva, podrunice ili predstavnitva kojih su vlasnici strane
tvrtke, ako ti stranci dolaze iz te tvrtke u sjeditu, odnosno iz
njezinog predstavnitva ili podrunice u nekoj drugoj dravi,
stranci koji sukladno posebnim propisima dolaze kao
instruktori letenja odnosno kao polaznici obrazovne nastave u
zrakoplovstvu,
stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i
izgradnje brodova,
stranci koji rade na stranim plovilima i upisani su u popis
posade.

Stranci koji namjeravaju boraviti due od 90 dana duni su
regulirati privremeni boravak u svrhu rada, bez radne, odn
poslovne dozvole.
Stranci koji e raditi krae od 90 dana ili pravna ili fizika osoba koja
e se koristiti njihovim uslugama, duni su od nadlene policijske
uprave, odnosno policijske postaje pribaviti potvrdu o prijavi rada
bez radne, odnosno poslovne dozvole.
Pravne i fizike osobe koje koriste usluge stranca moraju imati
sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuu potvrdu.

Bez radne ili poslovne dozvole mogu raditi sljedee kategorije
stranaca:
1. stranci s odobrenim stalnim boravkom,
2. stranci kojima je odobren azil,
3. stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja
obitelji s hrvatskim dravljaninom, strancem na stalnom boravku ili
azilantom,
4. stranci kojim je odobren privremeni boravak iz humanitarnih
razloga,
5. stranci koji u RH imaju status redovitog uenika ili studenta kada
obavljaju poslove posredstvom ovlatenih posrednika, bez
zasnivanja radnog odnosa,
6. stranci koji imaju privremeni boravak u svrhu znan. istraivanja,
7. stranci koji imaju autonomno odobrenje boravka u RH.

Ovo se ne odnosi se na stranca koji u RH obavlja poslove i provodi
projekte na temelju meunarodnih ugovora o struno-tehnikoj
pomoi, koje je RH sklopila s EU, drugom dravom ili
meunarodnom organizacijom te na rad volontera koji rade u
neprofitnim udrugama i ustanovama u RH.

XI. ULAZAK, BORAVAK I RAD DRAVLJANA DRAVA LANICA EEP-
a I LANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Dravljaninom drave lanice EEP-a smatra se stranac koji ima
dravljanstvo jedne od drava lanica EEP-a.
lanovima obitelji dravljana drave lanice EEP-a smatraju se:
brani drug,
izvanbrani drug,
srodnici dravljanina drave lanice EEP-a te njegovog branog
ili izvanbranog druga po krvi u uspravnoj liniji nishodno, do
navrene 21 godine ivota,
posvojenici i pastorad dravljanina drave lanice EEP-a ili
njegovog branog ili izvanbranog druga, do navrene 21 g,
osobe srodnici i posvojenici dravljanina drave lanice EEP
stariji od 21 godine ivota, koje je dravljanin drave lanice
EEP-a ili njegov brani ili izvanbrani drug duan uzdravati i
stvarno ih uzdrava,
srodnici po krvi u uspravnoj liniji ushodno, koje je dravljanin
duan uzdravati i stvarno ih uzdrava.

Dravljani drava lanica EEP-a i lanovi njihovih obitelji mogu u RH
raditi i pruati usluge bez radne i poslovne dozvole. Odredbe
ovoga Zakona koje se odnose na lanove obitelji dravljana drave
lanice EEPa primjenjuju se na strance-lanove obitelji hrvatskih
dravljana.