RSP by Sjift

Sijft www.nasciturus.
com
1

UGOVOR O RADU

ugovorom o radu zasniva se individualni radni odnos izmeu radnika pojedinca i poslodavca.
Ugovor je temelj zasnivanja radnog odnosa i izvor prava kojim se ureuje sadraj radnog odnosa!!

- prava i obveze radnika i poslodavca mogu biti ureeni osim ugovorom o radu jo i :
1. Pravilnikom o radu
2. Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem
3. Kolektivnim ug0vorom

minimum prava radnika i poslodavca ureen je odredbama ZR-a
poslodavci ponekad, usprkos postojanju svih bitnih elemenata ugovora o radu, s radnicima prividno sklapaju neki
drugi ugovor s inidbom rada (npr. ugovor o djelu/ugovor o nalogu)
time ele izbjei prisilne odredbe radnog (i socijalnog) zakonodavstva kojima se tite radnici.
- iz tog razloga je u ZR unesena odredba prema kojoj:
Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca
ima obiljeja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako
poslodavac ne dokae suprotno.

TRENUTAK SKLAPANJA (PERFEKCIJE)- ugovor o radu je sklopljen kad se stranke suglase o bitnim sastojcima ugovora
(prihvatom ponude)

- dvostranoobvezni je ugovor radnik se obvezuje osobno obavljati rad prema uputama poslodavca, a poslodavac se
obvezuje dati radniku posao i isplatiti mu plau!

Tzv.distancijsko spajanje ponude i prihvata Sluaj sklapanja ugovora meu odsutnim ugovornim stranama u sluaju
kad se ponuda i odgovor na ponudu za sklapanje ugovora daju dopisom. Takoer tu se podrazumjeva i sklapanje
ugovora brzojavom, telefaksom i sl.
Treba istai da oglas za radno mjesto nije ponuda!!! Nego poziv da se zainteresirani jave na natjeaj. Ni javljanje na
natjeaj nije ponuda.

OBLIK UGOVORA O RADU

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku!!. Ali izostanak pisanog oblika ne utjee na postojanje i valjanost tog ugovora
(ta odredba ide u korist radnika) zato je UoR specifian formalni ugovor.

Posljedica (nije sklopljen u pisanom obliku, niti izdana potvrda): javlja se neoboriva presumpcija da je sklopljen ugovor
o radu na neodreeno vrijeme i prekrajna odgovornost poslodavca.

Ako poslodavac i radnik nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku obveza je poslodavca je da radniku :
1. Izda PISANU POTVRDU o sklopljenom ugovoru o radu prije poetka rada
2. Urui primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od sklapanja
ugovora o radu.

- pisani oblik ugovora o radu slui iskljuivo kao sredstvo lakeg dokazivanja postojanja radnog odnosa.
- specifina obveza poslodavca ako sklopi ugovor sa pomorcem i ribarom, mora ga registrirati pri upanijskom
uredu nadlenom za poslove rada
ugovor o radu je imenovani, konsenzualni dvostrano obvezni, naplatni pravni posao sa prethodno propisanim
sadrajem.

PRAVA OSOBE KOJA TRAI ZAPOSLENJE GLEDE SKLAPANJA UGOVORA O RADU:

Osoba uiva prava predviena ZR i drugim propisima!
Poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu ne smije traiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, a
i ako ih trai radnik ne mora odgovarat na takva pitanja. Isto tako radnik mora poslodavca upozorit na eventualne
bolesti i slino! U sluaju davanja netonih podataka pobija se valjanost sklopljenog ugovora o radu!
Oglaavanje potrebe za zapoljavanjem mora biti spolno neutralno, poslodavac nema pravo traiti podatke koji nisu u
neposrednoj vezi s radnim odnosom (osoba ima pravo ne odgovoriti na takva pitanja). Osoba koja trai zaposlenje
duna je obavijestiti poslodavca o okolnostima koje bi je mogle onemoguiti ili bitno ometati u izvrenju obveza ili
ugroziti ivot i zdravlje osoba s kojima bi dolazila u dodir.

UGOVORNE STRANE
Sijft www.nasciturus.com
2

RADNIK moe biti iskljuivo fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Opi pojam
obuhvaa zaposlenika, namjetenika, slubenika ili drugog radnika.
NAMJETENIK obavlja pomono-tehnike i druge poslove u dravnim tijelima, sklapa sa poslodavcem ugovor o radu i
na njega se primjenjuju odredbe ZR
DRAVNI SLUBENIK osoba koja u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga tih tijela.
Temelj zasnivanja radnog odnosa dravnog slubenika nije ugovor o radu, ve RJEENJE O PRIJEMU U DRAVNU
SLUBU. Na njega se primijenjuje poseban propis Zakon o dravnim slubenicima, a tek podredno odredbe ZR-a.
POSLODAVAC osoba koja zapoljava najmanje 1 radnika. Moe biti fizika ili pravna osoba za koju radnik u radnom
odnosu obavlja odreene poslove. Obvezan je u radnom odnosu radniku dati posao i za rad mu isplatiti plau i ima
pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada. Takoer je duan radniku osigurati sigurne uvjete za rad!!!

AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE

Agencija za privremeno zapoljavanje je poslodavac, koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika, ustupa radnika
(ustupljeni radnik) drugom poslodavcu ( korisnik) za obavljanje privremenih poslova.
Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima samo u zemlji, pod uvjetom da te poslove obavlja kao
jedinu djelatnost, da je registrirana prema propisima o trgovakim drutvima i evidentirana pri ministarstvu nadlenom
za poslove rada.
Postoji odnos izmeu 3 osoba (trostrani odnos) ureen sa 2 ugovora :
1. Ugovor o radu izmeu agencije i radnika
2. Sporazum o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika

- NE postoji ugovorni odnos izmeu korisnika i radnika!!!!
- ustupljeni radnik ima pravo na plau koja nije manja od plae radnika koji kod korisnika radi na istim poslovima, a ako
nema takvih radnika onda od onoga koji radi na slinim poslovima.
ZR predvia oblik i sadraj sporazuma o ustupanju radnika, meu kojima su primjerice: opi uvjeti poslovanja agencije,
broj radnika koji su potrebni korisniku, vrijeme na koje se ustupaju radnici, mjesto rada, poslovi koje e radnici obavljati,
uvjeti rada i slino!

Agencija ne moe otpoeti obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju pri ministarstvu.
SPORAZUM O USTUPANJU RADNIKA ne moe se sklopiti za:
a) zamjenu radnika kod korisnika kod kojeg se trajka,
b) ako je korisnik u zadnjih 6 mj. poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore za poslove za koje sad trai
ustupanje radnika,
c) za poslove na kojima se radi skraeno radno vrijeme zbog nemogunosti zatite radnika od tetnih uvjeta,
d) za ustupanje radnika drugoj agenciji te
e) dr. sluajevima ureenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili neodreeno
vrijeme.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
- agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Osim uglavaka koje moraju sadravati i
ostali ugovori o radu, njegova je posebnost obveza postojanja slijedeih uglavaka :
1. Da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika
2. Naznaka poslova koje e radnik obavljati
3. Obveze agencije prema radniku u vrijeme kad je ustupljen korisniku.

Ugovor koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku
mora sadravati uglavke o:
1. strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,
2. oekivanom trajanju ugovora,
3. sjeditu korisnika,
4. mjestu rada,
5. poslovima koje e radnik obavljati,
6. datumu poetka i zavretka rada,
7. plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae,
8. trajanju redovnoga radnog dana ili tjedna.

Ugovorena plaa ustupljenog radnika ne smije biti utvrena u manjem iznosu od plae radnika zaposlenog kod
korisnika na istim poslovima, a ako takvog radnika nema, plae radnika na slinim poslovima.
3

- Kad se javi potreba za privremenim radom, a poslodavac ne eli zasnivanje radnog odnosa stoji mu na raspolaganju
zakonska mogunost da angaira ustupljenog radnika koji je u radnom odnosu sa agencijom za privremenom
zapoljavanje.
- Rije je o fleksibilnom sredstvu smanjenja nezaposlenosti, odn fleksibilnom obliku zapoljavanja!

Agencija je poslodavac korisniku i obveza agencije je isplata plae ustupljenom radniku ak i u vrijeme dok radi kod
korisnika!
U vremenu kad nije ustupljen korisniku, radnik ima pravo na naknadu plae u visini prosjene plae, isplaene u zadnja 3
mjeseca. Da bi to izbjegla, agencije esto sklapaju ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova na odreeno vrijeme
koje je jednako razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku. Takav ugovor isto mora sadravati uglavke tipa mjesto
rada, poslovi, datum poetka i zavretka i slino!
- ako je radnik sklopio sa agencijom ugovor na neodreeno, duna mu je uruiti UPUTNICU prije upuivanja korisniku,
odnosno uruiti sam UGOVOR o radu ako je sklopljen na odreeno vrijeme jednako vremenu ustupanja korisniku.

SLOBODA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Posebnost sklapanja ugovora o radu je ogranienje ugovorne slobode poslodavca pri sklapanju tog ugovora glade
izbora osobe s kojom e zasnovati radni odnos.
Radnik je apsolutno slobodan u izboru poslodavca.
Sloboda poslodavca u izboru radnika je ograniena!
apsolutna zabrana sklapanja ugovora o radu odnosi se na osobe mlae od 15 godina!
- Imamo i zakonsku obvezu posoodavca da zasnuju radni odnos s osobama s invaliditetom.

Ugovorne strane ugovora o radu ograniene su i u slobodi ureivanja sadraja svog ugovornog odnosa
ZR ograniava radnika i poslodavca da ugovorom o radu slobodno ureuju svoj ugovorni odnos tako da smiju ugovarati
iskljuivo uvjete rada koji su za radnika POVOLJNIJI od uvjeta odreenih ZR-om.

S druge strane, ugovorne strane kolektivnog ugovora mogu ugovoriti nepovoljnije uvjete rada za radnika od onih
odreenih ZR-om, ali samo ako ih zakon izriito ovlauje na to.
Sloboda poslodavca ograniena je i odredbama o zabrani diskriminacije pri zasnivanju radnog odnosa, obvezom velikih
poslodavaca da zapoljavaju kvalificirane osobe sa invaliditetom kao i odredbama Zakona o strancima glede
zapoljavanja stranaca.

BITNI ELEMENTI RADNOG ODNOSA
1.) Dobrovoljnost
2.) Obveza osobnog obavljanja rada
3.) Podreenost uputama posodavca
4.) Naplativost

Ti elementi su ona obiljeja tog pravnog odnosa po kojima se on razlikuje od drugih pravnih odnosa.
DOBROVOLJNOST suglasnost volja stranaka pri zasnivanju radnog odnosa, ali i tijekom njegova trajanja. Jamstvo
dobrovoljnosti je valjan ugovor o radu kao pravna osnova radnog odnosa.
OBVEZA OSOBNOG OBAVLJANJA RADA ne od njegove zamjene ili pomonika, znai neprenosivost obveze rada na
drugoga osim iznimno kad odredi poslodavac recimo zbog bolesti radnika pa odredi zamjenu za to vrijeme dok je ovaj
bolestan.
NAPLATNOST ne postoji nenaplatni radni odnos ; volonterski rad nije radni odnos.
PODREENOST UPUTAMA POSLODAVCA- Zbog odnosa podreenosti radniku je potrebna vea zatita nego poslodavcu.
Radnik je obvezan prema uputama poslodavca koje su dane u skladu s naravi i vrstom rada obavljati preuzeti posao.
Podreenost moe biti ekonomska (nije bitan element radnog odnosa) i pravna.

Ekonomska i pravna podreenost
Pravna podreenost moe biti STRUNA ovlast poslodavca da radniku daje upute za rad i ORGANIZACIJSKA
poslodavac je ovlaten odrediti vrijeme i mjesto rada. Za postojanje radnog odnosa nije nuna kumulacija strune i
organizacijske subordinacije. Poslodavac ne moe jednostrano promijeniti vrstu rada ili vrstu poslova koje obavlja
radnik. Postoje struke koje karakterizira potpuna struna samostalnost u obavljanju rada, ali ako se pripadnike struke
obvee ugovorom oni postaju organizacijski nesamostalni, odn ovisni o poslodavcu glede vremena, mjesta rada i
organizacije rada (lijenici, odvjetnici, novinari...). U dravnoj slubi subrogacija se manifestira kroz disciplinsku
odgovornost dravnog slubenika za povrede slubene dunosti. ZR ne predvia takvu odgovornost u gospodarstvu!
Jednostrana promjena vrste rada ili vrste posla nije doputena. Poslodavac ne moe bez suglasnosti radnika od njega
zahtjevati obavljanje druge vrste posla razliite od one u ugovoru.

Razgranienje samostalnog od nesamostalnog rada
4

PREDMET ugovora o radu je podreeni nesamostalan rad! Zato je potrebno ovo razgranienje.
na samostalan rad se primjenjuju odredbe graanskog i trgovakog prava, a na nesamostalan rad odredbe
radnog prava i tek podredno obveznog/graanskog prava. Samozaposlene osobe se ne smatraju podreene
naruitelju posla i zato ne uivaju radnopravnu zatitu.
Neka strana zakonodavstva poznaju kvazipodreene osobe, a to su osobe koje su sline radnicima, dakle
samozaposlene osobe kod kojih se zbog ekonomske ovisnosti o naruitelju javlja potreba da im se prui vea
pravna zatita.
U suvremenom radnom pravu postoji tzv.fleksibilizacija rada usmjerena usklaenju radnopravne zatite
radnika s uvjetima na tritu (smanjenje otpremnina, krai otkazni rok i dr.)

RAZGRANIENJE UGOVORA O RADU OD DRUGIH UGOVORA S INIDBOM RADA

Ugovor o radu razlikuje se po svojim bitnim obiljejima (dobrovoljnost, podreenost, osobni rad i naplativost)! Predmet
obveze je rad.

SADRAJ UGOVORA O RADU

- mora sadravati uglavke o:
1. strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na razliitim
mjestima,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapoljava ili
kratak popis ili opis poslova,
4. danu otpoinjanja rada,
5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme,
6. trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati
u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kad se takav podatak ne
moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna.

SADRAJ UGOVORA O RADU PRI UPUIVANJU RADNIKA U INOZEMSTVO

*Obvezu sklapanja takvog ugovora imaju samo poslodavci koji upuuju radnika u inozemstvo na razdoblje due od
mjesec dana, ako e se na ugovor o radu primjenjivati inozemni propisi
* Mora se sklopiti ili potvrda uruiti prije odlaska u inozemstvo (i primjerak prijave na zdr./mir.), a mora sadravati
uglavke o trajanju rada u inozemstvu, uvjetima repatrijacije vraanja u zemlju te uglavke o novcu u kojem e se
isplaivati plaa i drugim primanjima na koja e imati pravo za vrijeme toga rada (ili glede toga uputiti na
zkn./kol.ug./pravilnik)

SADRAJ UGOVORA O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA

- pod izdvojenim mjestom rada podrazumijeva se rad kod kue ili drugim prostorima koji nisu prostori poslodavca,
obuhvaa i telerad (oblik organiziranja gdje se koristi informatika tehnologija u kontekstu ugovora za rad i izvan
prostora poslodavca).
- o svakom sklopljenom ugovoru poslodavac mora obavijestiti inspekciju rada u roku od 15 dana

- mora sadravati uglavke o:
UGOVOR O DJELU izvoa se obvezuje
obaviti odreeni posao, a naruitelj se
obvezuje da mu za to plati naknadu. Nema
podreenosti. Podjela uputa na stvarne i
osobne upute. Radnici vezani osobnim, a
izvoai stvarnim. Predmet obveze
izvrenje nekog posla, ne kontinuitet
pravni. Ugovorom o djelu se izvoa
obvezuje obaviti odreeni posao, dok se
ugovorom o radu radnik osobno obvezuje
obavljati preuzeti posao!
UGOVOR O NALOGU
Obvezuje se i ovladuje
nalogoprimac poduzeti za
raun nalogodavca
odreene poslove. Vezan
uputama nalogodavca
(radnik poslodavca).
Poduzima odreene
poslove, dok radnik
obavlja niz radnji. Mogud
je i nenaplativi nalog.
SLOBODAN UGOVOR O SLUBI-
neimenovani ugovor s inidbom
rada. Ako postoji struna i
organizacijska samostalnost
osobe koja radi u slubi drugoga
potrebno je sklopiti ugovor o
slubi. Nema subordinacije i tu je
temeljna razlika od izmeu
sluboprimaca i radnika.
5

1. trajanju redovitog radnog tjedna
2. dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti na mjestu rada
3. rokovim, vremenu i nainu nadzora obavljanja poslova
4. strojevima, alatima i opremi koju je poslodavac duan nabaviti i odravati
5. uporabi vlastitih strojeva i opreme radnika i naknadi tih trokova
6. naknadi drugih trokova u vezi obavljanja poslova
7. nain osposobljavanja i usavravanja radnika

Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je duan pridravati se svih sigurnosnih i
zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je duan obavijestiti tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije
rada u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.
Na ugovor ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, skraenom radnom vremenu,
prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, nonom radu i stanci. Ova pitanja mogu se urediti ugovorom o
radu ili kolektivnim ugovorom kojim su utvreni uvjeti rada kod poslodavca.
Koliina posla i rokovi za izvrenje posla koji se obavlja na temelju ugovora ne smiju onemoguiti radniku koritenje
prava na dnevni, tjedni i godinji odmor.

PODJELE UGOVORA O RADU (vrste)
- Prema vremenu na koje se sklapaju:
A) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme
B) Ugovor o radu na odreeno vrijeme

A) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme
- sklapanje tih ugovora je pravilo, praksa je meutim drugaija
Pri sklapanju ugovora o radu na neodreeno vrijeme ugovorne strane NE ODREUJU NJEGOV PRESTANAK!!

Takav e ugovor trajati sve dok ne prestane na neki od naina odreenih zakonom :
- smru radnika
- kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja
- sporazumom radnika i poslodavca
- dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad
- otkazom
- odlukom nadlenog suda
radik IMA pravo na otkazni rok i otpremninu

B) Ugovor o radu na odreeno vrijeme
- sklapanje tih ugovora trebala bi biti iznimka; praksa je meutim drugaija
Ugovor o radu na odreeno vrijeme sadri ODREENI ili ODREDIVI ROK NA KOJI SE SKLAPA!!
Prestanak ugovora o radu na odreeno vrijeme moe biti vezan uz odreeni DATUM ili DOGAAJ( mora biti
doputen, ne npr. Kad radnica zatrudni, kad radnik postane lan sindikata).

Za sklapanje ovog ugovora mora postojati OPRAVDANI razlog taj ugovor namijenjen je samo onim radnim odnosima
kojih je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani :
- rokom
- izvrenjem odreenog posla
- nastupanjem odreenog dogaaja

Poslodavac ne smije sklopiti 1 ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na
istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje due od 3 godina (prekid krai od 2 mjeseca ne smatra se prekidom
razdoblja od 3 godine).

Iznimke : u sluaju zamjene privremeno nenazonog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom doputeno.

Inae, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme tzv. NEOBORIVA presumpcija!
radnik NEMA pravo na otkazni rok ni na otpremninu
Ako radnik nakon isteka roka na koji je ugovor o radu sklopljen nastavi raditi kod istog poslodavca uz izriiti ili preutni
pristanak poslodavca, smatra se da je sklopljen ugovor o radu na neodreeno.

UGOVORI O RADU NA ODREENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE POSLOVE
6

- 2001.g. zakonodavac je u ZR unio odredbu o ugovoru o ranu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
- U sluaju sklapanja tog ugovora obveznik prijave i uplate doprinosa za produeno osiguranje je poslodavac, a inae
radnici koji obavljaju sezonske ppslove ako ne ele da doe do prekida kontinuiteta staa osiguranja sami plaaju
doprinosa (primjenom instituta produenog osiguranja).

- Posebnost tog ugovora su uglavci koje mora sadravati:
1. o uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinose (ili uputiti na kol.ug/pravilnik)
2. o roku u kojem posl. mora radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni ne
smije biti krai od 8 dana
3. o roku u kojem se radnik mora izjasniti

- ako radnik neopravdano odbije sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni poslodavac ima
pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose. (pravo na regres!).

Ugovori o radu PREMA DUINI RADNOG VREMENA
a) Ugovor o radu s punim radnim vremenom
b) Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom
c) Ugovor o radu sa skraenim radnim vremenom

a) UGOVOR O RADU S PUNIM RADNIM VREMENOM
- ugovori o radu sklapaju se u pravilu s punim radnim vremenom
- puno radno vrijeme u RH iznosi 40 h/tjedno
- zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom RV ili ugovorom o radu mogue je predvidjeti i krae trajanje
punog radnog vremena.

b) UGOVORI O RADU S NEPUNIM RADNIM VREMENOM
- to je ugovor koji je sklopljen na krae trajanje od punog radnog vremena.
- u RH je max 39 h/tjedno
- to moe biti elja radnik ili rezultat injenice da odreeni poslodavac radnika ne treba u punom radnom vremenu
- takav radnik moe biti istodobno u radnom odnosu kod vie poslodavaca ( to njegovo pravo ogranieno je
zakonskom zabranom utakmice) , ali pritom njegovo ukupno radno vrijeme ne smije premaiti puno radno vrijeme.
- radniku koji ima ugovor o radu s nepunim radnim vremenom pravo na plau (i sta osiguranja) pripada razmjerno
vremenu provedenom na radu.
Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa sa istim poslodavcem, razdoblje rada
u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu (takav e radnik jednako ostvarit
pravo na otpremninu i otkazne rokove kao da je radio puno r.vr.)

c) UGOVOR O RADU SA SKRAENIM RADNIM VREMENOM
- institut zatite radnika
- radno vrijeme skrauje se razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika
- pravo na plau i druga prava iz radnog odnosa pripadaju tom radniku kao da radi s punim radnim vremenom ta
mu prava pripadaju u PUNOM opsegu.

UVJETI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
- uvjeti pod kojima se sklapa ugovor o radu mogu biti : opi i posebni.

OPI uvjet ZR predvia samo 1 opi uvjet, moraju mu udovoljiti svi radnici :
Najnia dob za zasnivanje radnog odnosa je 15 godina.

- postoje odreeni poslovi na kojima se ne smije zaposliti ak ni malodobnik stariji od 15 godina i poslovi koje smije raditi
samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti.

- mlai od 15 godina nemaju poslovnu sposobnost, zabranjeno im je sklapanje ugovora o radu.
- stariji od 15 godina djelomino su poslovno sposobni, mogu sklopiti ugovor o radu samo ako ih na to pismeno
ovlasti zakonski zastupnik/skrbnik.
- 18 godina punoljetnou se stjee potpuna poslovna sposobnost

Meutim, malodobnik e i prije stei potpunu poslovnu sposobnost za sklapanje ugovora o radu ako sklopi brak ili
postane roditelj, a stariji je od 16 godina poslovna sposobnost stjee se odlukom suda.

7

POSEBNI uvjeti zahtijevaju se za pojedina radna mjesta. Npr. Struna sprema, zdravstvena sposobnost, nekanjavanje,
posebna znanja i vjetine, dravljanstvo, nekanjavanje itd. Posebni uvjeti se propisuju pravilnicima kojima se ureuje
zatita na radu, zatim pravlinikom o radu i dr.

APSOLUTNA I RELATIVNA NITETNOST UGOVORA O RADU

Da bi ugovor o radu bio valjan moraju ga sklopiti poslovno sposobne osobe, ne smiju postojati mane volje pri njegovu
sklapanju, a objekt ugovorne obveze (inidba) mora biti mogu, doputen i odreen ili odrediv.
- ZR ne sadri posebne odredbe, pa se primjenjuje ZOO!

Razlozi apsolutne nitetnosti su:
poslovna nesposobnost stranaka,
nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje,
nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe i
nedoputenost pobude.

Razlozi relativne nitetnosti (pobojnosti) su:
kad je ugovor sklopila osoba ograniene poslovne sposobnosti,
kad su postojale mane volje pri sklapanju te
kad bi to bilo propisom odreeno.

Nema razlike u posljedicama, u oba sluaju nastupaju ex tunc, postoji obveza povrata u prijanje stanje, a predviena je i
odgovornost za tetu.

Nitetnost nastupa ex lege, moe se na nju pozivati svaka osoba, sud pazi ex offo i sve to bez vremenskog ogranienja.
Ponitenje pobojnog ugovora moe zahtijevati samo ona strana u iju korist je pobojnost ustanovljena u roku od 1.g.
od saznanja (ili prestanka prisile) i krajnjem roku od 3 g. od sklapanja.

- mogua je djelomina nitetnost ugovora o radu -> znai da pojedine odredbe ugovora o radu budu nitetne. Pojedina
odredba ugovora o radu odn klazuzla je nitetna i ona ne ini cijeli ugovor nitetnim. Tu imamo primjer ako ako
poslodavac s radnikom sklopi ugovor i klauzulu da mu je plaa manja od minimalne u HR onda je recimo samo ta
odredba o plai nitetna, drugo valja!

FAKTIAN RAD
je rad radnika za koji pravna osnova zasnivanja i trajanja radnog odnosa nije pravilna i zakonita, ali u kojem radnik
stvarno ispunjava svoje obveze odnosno radi na propisani nain, i to bez samovlasnog stupanja na takav rad.
- problem faktinog rada je posebno izraen kod javnih slubenika
- prema teoriji o faktinom radu javnog slubenika kao i pozitivnom pravu veine zemalja, svi pravni akti koje je donio
faktini javni slubenik u pravilu se smatraju pravno valjanim iz razloga pravne sigurnosti, pravednosti i interesa treih
osoba ako je rad bio obavljan u dobroj vjeri i ako su u to bile uvjerene i tree osobe.

POSEBNOSTI UGOVORA O RADU PRIPRAVNIKA
(pitanje: radni odnos pripravnika i struni sta!)

PRIPRAVNIK osoba koja se po prvi puta zapoljava u zanimanju za koje se kolovala te se osposobljava za rad.
Pripravnik se kroz praktini rad osposobljava za samostalan rad!
Pripravniki sta max 1 godina po ZRu kao opem propisu , no posebnim propisima se moe odrediti i drugaije
trajanje za razliite struke npr.18 mjeseci (u sudu, odvjetnikom uredu, javnobiljenikom uredu)

- pripravnitvo je opravdani razlog za sklapanje ugovora o radu na odreeno vrijeme.
- poslodavac moe pripravnika privremeno uputiti na rad drugom poslodavcu
- Nakon zavretka pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit!!!!
- nepolaganje strunog ispita je opravdani razlog zbog kojeg poslodavac moe redovito otkazati ugovor o radu.
- nain osposobljavanja pripravnika za rad mora biti ureen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
- ZR predvia posebnu odredbu koja se odnosi na pripravnice pa se tako zabrana rade ena pod zemljom ne odnosi na
pripravnice koje tijekom strunog osposobljavanja.

VOLONTERSKI RAD PRIPRAVNIKA
kad ne postoji prilika za zasnivanje radnog odnosa pripravniku moe biti u interesu da radi nenaplatno (bez zasnivanja
radnog odnosa) na temelju ugovora o volonterskom radu.
Budui da volonter nije radnik na njega se ne primijenjuju odredbe ZR-a o sklapanju ugovora o radu, plai, naknadi plae
i prestanku ugovora o radu. Ali, volonter jednako kao i radnik ima pravo na zatitu na radu.
8

Razdoblje volonterskog rada se ubraja u pripravniki sta i radno iskustvo koje je uvjet za rad u odreenom zanimanju.
Ugovor o vol. radu je formalan i mora biti sklopljen u pisanom obliku, vol.rad ne moe trajati dulje nego to je
propisano za pripravniki sta.

PROBNI RAD
Ugovor o radu moe biti sklopljen s probnim radom.
SVRHA probnog rada : provjera radnikovih sposobnosti, ocjenjivanje odgovara li radniku rad na tom radnom mjestu.
Probni rad se moe dogovoriti samo na poetku radnog odnosa, ne smije trajati due od max 6 mjeseci. U sluaju
otkazivanja ugovora o radu u kojem je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi min 7 dana. U sluaju neuspjeha probnog
rada ugovor o radu moe se otkazati samo do isteka probnog roka, a nakon toga samo uz potivanje odredaba o
redovnom i izvanrednom otkazu.

ZABRANA DISKRIMINACIJE, UZNEMIRAVANJA I SPOLNOG UZNEMIRAVANJA U RADNIM ODNOSIMA

Zabrana diskriminacije

Diskriminacija pravom zabranjeno (nedoputeno) pravljenje razlike meu osobama ili skupinama osoba stavljanje u
nepovoljniji poloaj za koje ne postoji na pravu utemeljeno opravdanje.

ZR navodi 17 osobina na temelju kojih je zabranjeno razlikovati osobe :
1. rasa
2. boja koe
3. spol
4. spolno opredjeljenje
5. brano stanje
6. porodine obveze
7. imovno stanje
8. dob
9. jezik
10. vjera
11. politiko ili drugo uvjerenje
12. nacionalno ili socijalno podrijetlo
13. imovno stanje
14. roenje
15. drutveni poloaj
16. lanstvo/nelanstvo u politikoj
stranci ili u sindikatu
17. tjelesne ili duevne potekoe

ZR propisuje da protivljenje radnika ponaanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje, ne smije biti
razlog za diskriminaciju radnika (dodatna zabrana).
ZR sadri zatvorenu listu osnova diskriminacije, a Ustav otvorenu listu (...i po drugim osobinama), pa bi sudska praksa
mogla utvrditi i neku nespomenutu osnovu kao zabranjenu.

Zabrana diskriminacije sadrana u ZR odnosi se pitanja zapoljavanje te prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s
radnim odnosom.

ZORS i ZiZ sadravaju odredbu da se i poticanje druge osobe na diskriminaciju smatra diskriminacijom!

SUBJEKTI ZABRANE DISKRIMINACIJE

SUBJEKTI diskriminacije:
1. AKTIVNI koji donose propise
- koji primijenjuju propise
2. PASIVNI radnici
- osobe koje trae zaposlenje

OBLICI ZABRANJENE DISKRIMINACIJE!

Razlikujemo:
a) Izravnu diskriminaciju
b) Neizracnu diskriminaciju

IZRAVNA diskriminacija kad se po nekoj od zabranjenih osnova diskriminacije nekog stavlja, bez opravdanog razloga,
u nepovoljniji poloaj od drugih osoba u usporednoj situaciji. Izravna diskriminacija moe postojati na normativnoj i na
faktinoj razini.

1. Diskriminacija na normativnoj razini kad PROPIS subjektima na koje se primijenjuje daje razliita prava polazei od
neke nedoputene diskriminacije.

9

2. Diskriminacija na faktinoj razini kad osoba koja primijenjuje pravo, protupravno neku osobu stavlja u nepovoljniji
poloaj od neke druge osobe ili skupine osoba.

NEIZRAVNA diskriminacija osnova razlikovanja je neka doputena osnova (npr. trajanje radnog vremena, odnosa,
rad).

Takva na prvi pogled neutralna i pravno korektna norma, kriterij ili praksa moe dovesti ili stvarno dovodi do
diskriminacije odreene osobe/skupine osoba prema zabranjenoj osnovi diskriminacije. Kod neizravne diskriminacije
vaan je uinak neke pravne norme ili prakse.
Ako se razlikovanje moe opravdati nekim legitimnim ciljem te ako postoji razmjer izmeu cilja kojem se tei i sredstava
za njegovo ostvarenje, takvo je razlikovanje doputeno i nije diskriminacija.

Diskriminacija moe biti NEGATIVNA (kad se nekog stavlja u nepovoljniji poloaj) i POZITIVNA (kad se nekog stavlja u
povoljniji poloaj). Izbjegava se koristiti pojam pozitivne diskriminacije za doputeno pogodovanje umjesto toga govori
se o posebnim (pozitivnim) mjerama.

OBUHVAT ZABRANE DISKRIMINACIJE

Zabrana diskriminacije odnosi se na pitanje zapoljavanja i prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom.

Diskriminacija je zabranjena za:
1.) Uvjete za zapoljavanje
2.) Napredovanje na poslu
3.) Pristup svim vrstama i stupnjevima strunog osposobljavanja
4.) Uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa
5.) Otkaz ugovora o radu
6.) Prava lanova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca
Zabrana sidkriminacije u ZR odnosi se samo na subjekte radnih odnosa te na slobodu i pravo radnika i poslodavaca da se
udruuju u svoje udruge. Zabranjena je spolna diskriminacija i to kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Ustav
takoer jami i negativnu slobodu organiziranja, znai da radnik ima pravo ne ukljuit se u neku udrugu.

IZNIMKE od zabrane diskriminacije :

1. Ako priroda posla ili uvjeti u kojima se on obavlja opravdavaju razlikovanje prema inae zabranjenim osnovama
(npr. Manekenka/maneken za noenje odjee, uvar u zatvoru, pjeva tenor) pod uvjetom da se radi o:
- stvarnom uvjetu obavljanja posla
- odluujuem uvjetu obavljanja posla
- postoji legitiman cilj koji se mora razlikovati od zabranjenih osnova diskriminacije
- vodi se rauna o razmjernosti poduzetih mjera

2. Posebni oblici zatite odreenih skupina osoba to su odredbe o zatiti invalida, starijih radnika, trudnica i ena
koje koriste neko od prava iz zatite majinstva, kao i odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja,
posvojitelja i skrbnika. Iznimke od zabrane disk.se mogu utvrditi i drugim zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu ime je ZR uveo neprimjerenu pravnu nesigurnost u
antidiskriminacijsko pravo

3. Posebne privremene mjere za promicanje i uspostavu ravnopravnosti spolova rije je o mjerama koje su se
prije oznaavale pojmom pozitivna diskriminacija. Znai zabranjuje se spolna diskriminacija i zalae se za
otklanjanje spolne nejednakosti koje predviaju posebne mjere. Te mjere se uvode samo privremeno, a cilj im
je ostvarivanje ravnopravnosti mukarca i ene. Otvara se mogunost uvoenja posebnih mjera glede
ravnopravnog sudjelovanja ena i mukaraca u podruju zapoljavanja i radnih odnosa, pa se tako predvia
njihovo ravnopravno sudjelovanje u javnim slubama. Cilj posebnih mjera je postupno poveanje ukljuenosti
podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegova udjela u ukupnom stanovnitvu
RH. Zakon ne predvia rok u kojem je potrebno poduzimati posebne mjere.

ZABRANA UZNEMIRAVANJA I SPOLNOG UZNEMIRAVANJA

UZNEMIRAVANJE svako neeljeno ponaanje, uzrokovano nekim od temelja diskriminacije koje ima za cilj ili stvarno
predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko,
poniavajue ili uvredljivo okruenje.
Uznemiravanje je injenje ili neinjenje nekog aktivnog subjekta diskriminacije.
10

To je neeljeno ponaanje.
Uzrokovano je nekim od osnova Zakonom zabranjene diskriminacije
To je ponaanje koje ima cilj povredu dostojanstva osobe ili stvarno dovodi do te povrede
Uznemiravanje izaziva strah ili stvara za uznemiravanog neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

SPOLNO UZNEMIRAVANJE svako verbalno, neverbalno ili fiziko ponaanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja
povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili
uvredljivo okruenje.
Rije je o socijalno neprihvatljivom ponaanju
Neeljeno ponaanje
Ponaanje spolne naravi
Cilj je povreda dostojanstva osobe ili ponaanje koje dovodi do toga
Uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje

Moe biti:
a) VERBALNO spolno uznemiravanje nepristojni komentari o neijim dijelovima tijela, odjei, prianje
neprimjerenih viceva, zvidanje
b) NEVERBALNO spolno uznemiravanje stavljanje u radnim prostorijama slika naglaenog seksualnog sadraja,
izlaganje predmeta s neprimjerenim sadrajem
c) FIZIKO spolno uznemiravanje neeljeni fiziki dodiri (pipkanje, grljenje, ljubljenje i sl.)

OBVEZE POSLODAVCA U SVEZI SA ZATITOM RADNIKA OD UZNEMIRAVANJA I SPOLNOG UZNEMIRAVANJA

Pod zatitom dostojanstva radnika ZR razumije zatitu radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Poslodavac
je duan rad organizirati na nain koji ne dovodi do uznemiravanjna i spolnog uznemiravanja radnika.
- poslodavac je duan poduzeti i PREVENTIVNE mjere (npr.osigurati radnicima M/ svlaionice, WC) radi spreavanja
u/su.

Obveza poslodavca da kod njega zaposleni radnicima jasno stavi na znanje da se nee doputati u/su radnika.

Pored toga poslodavac je duan poduzimati i druge mjere npr. Informirati i obrazovati radnike s ciljem spreavanja u/su.

- poslodavcu koji zapoljava vie od 20 radnika nametnuta je obaveza :
1. Donoenja PRAVILNIKA O RADU kojim se ureuje postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika
2. Imenovanja POVJERLJIVOG SAVJETNIKA koji prima i rjeava pritube vezane uz zatitu dostojanstva radnika.
On u neformalnom postupku koji se provodi unutar poduzea treba radnicima pomagati u rjeavanju njihovih
problema u svezi u/su.
Meutim, ZR nije odredio rok u kojem poslodavac mora imenovati P.S. to je ozbiljni nedostatak.

- Postupak koji provodi povjerljivi savjetnik pokree se PRITUBOM radnika. U pravilu radnik je duan zatitu od u/su
prije svega traiti od poslodavca (t.j.od p.s. koji djeluje u poslodavevo ime)

- Traenje zatite od poslodavca, u pravilu je pretpostavka za traenje sudske zatite od u/su.

IZNIMKA: ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi dostojanstvo radnika
radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu, ve je ovlaten neposredno traiti sudsku zatitu.
Meutim, ako zbog u/su prekida rad duan je o podnoenju tube obavijestiti poslodavca u roku od 8 dana od dana
prekida rada.

- poslodavcu i povjerljivom savjetniku ZR odreuje i kratak rok za ispitivanje osnovanosti pritubi radnika i poduzimanje
mjera za otklanjanje u/su.

- prituba radnika mora se ispitati i odgovarajue mjere se moraju poduzeti u roku od max 8 dana od dana dostave
pritube (taj rok moe biti odreen kolektivnim ugovorom, sporazumom RV i poslodavca, pravilnikom o radu).

Radnik koji je uznemiravan/spolno uznemiravan ima pravo PREKINUTI RAD u 2 sluaja :
1. Ako procijeni da nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi dostojanstvo radnika pa radnik bez
prethodnog obraanja poslodavcu neposredno podnosi tubu nadlenom sudu.
2. Ako radnik procijeni da poslodavac nije poduzeo mjere za spreavanje u/su ili da su poduzete mjere oito
neprimjerene.

11

Radnik koji se koristi pravom na prekid rada mora u roku od 8 dana od dana prekida nadlenom sudu podnijeti TUBU
(radi se o posebnom postupku kad radnik odlui prekinuti rad pa je zato rok za tubu s 15 dana skraen na 8 dana).

Radnik za vrijeme prekida ima pravo na NAKNADU PLAE u visini kao da je radio ali NE :
1. Ako radnik koji je prekinuo rad nije u roku od 8 dana podnio tubu
2. Ako radnik koji je prekinuo rad nije u roku od 8 dana obavijestio poslodavca o neposrednom podnoenju tube

U tim sluajevim poslodavac NIJE duan isplatiti radniku naknadu plae.

OBVEZE POSLODAVCA U SVEZI SA ZABRANOM DISKRIMINACIJE

- obveza spolno neutralnog oglaavanja potrebe za zapoljavanjem
- obveza suradnje i davanja podataka s tim u vezi pravobraniteljici za ravnopravnost spolova (u roku 15 dana, inae moe
traiti provedbu nadzora)

-obveza isplate jednake plae enama i mukarcima za jednak rad i rad jednake vrijednosti

Smatra se da dvije osobe razliitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako:
a) obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle zamijeniti jedna drugu
b) rad koji obavlja jedna je sline naravi radu koji obavlja druga, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta
obavljanja, nemaju znaaja na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju rijetko pa ne utjeu na narav posla u cijelosti
c) ako je rad koji obavlja jedna jednake vrijednosti radu koji obavlja druga kad se uzmu u obzir okolnosti kao to su
struna sprema, vjetina, je li rad fiziki ili nije, odgovornosti i uvjeti u kojima se obavlja.
- obveza poslodavca zatite radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja

- obvezu provedbe rodno osvijetene politike imaju dravna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima te pravne osobe u
preteitom vlasnitu drave ili lok./reg.jedinica (moraju i donositi planove i poduzimati posebne mjere za ravnopravnost
spolova)

TERET DOKAZIVANJA

U sporovima u svezi sa zatitom dostojanstva radnika (uznemiravanja/spolnog uznemiravanja) teret dokazivanja
iskljuivo je na poslodavcu.

Pravilo o podjeli tereta dokazivanja (prebacivanju tereta dokazivanja s radnika na poslodavca)
na poetku radnog antidiskriminacijskog spora teret dokazivanja je na diskriminiranom radniku.
ako radnik dokae da postoji opravdana sumnja da je diskriminiran, teret dokazivanja prebacuje se na poslodavca te
je on duan dokazati da sporne odluke ili postupci nisu bili diskirminirajui.

U sporovima koji se odnose na zatitu dostojanstva radnika teret dokazivanja iskljuivo je na poslodavcu.

To znai da u tim sporovima tuitelj (radnik) moe samo tvrditi da je uznemiravan ili spolno uznemiravan, a na
poslodavcu je teret dokazivanja da to nije tono.
Radnik ak ne mora uiniti vjerovatnim da postoji opravdana sumnja da je u/su. Ipak, logino je da radnik treba iznijeti
injenice na kojima temelji tubu.

ZABRANA VIKTIMIZACIJE

Zabranjeno je viktimizirati odnosno kanjavati ili na drugi nain stavljati u nepovoljniji poloaj osobu koja je na bilo koji
nain sudjelovala u nekom postupku protiv poslodavca.
Podnoenje albe, tube, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povede
zakona/pravilnika/kol.ug/drugog propisa, odnosno obraanje radnika nadlenim tijelima dravne vlasti ne predstavlja
opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

POSLJEDICE DISKRIMINACIJE

Kad se ona provodila na normativnoj razini moe doi do ukidanja ili ponitavanja propisa, kad se provodila na faktinoj
razini, diskriminirana osoba moe zahtijevati da sud utvrdi nitetnost odluke.

Diskriminirajue ponaanje radnika ili poslodavca je ujedno povreda obveza iz radnog odnosa zbog koje moe doi do
redovitog ili izvanrednog otkaza ovisno o okolnostima, eventualno moe nastati i pravo na naknadu tete (npr.
diskriminirani radnik je morao dati otkaz).
12

Odredbe kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu kojima se utvruje diskriminacija nitave su.
Osoba koja trai zaposlenje moe zahtijevati naknadu tete ako je u postupku zapoljavanja diskriminirana.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

POSEBNA RADNOPRAVNA ZATITA MALODOBNIKA, ENA I OSOBA SMANJENIH RADNIH SPOSOBNOSTI

Ustavom RH utvreno je da mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.

POSEBNA RADNOPRAVNA ZATITA MALODOBNIKA

- posebna zatita malodobnim radnicima osigurava se pri :
1. Zasnivanju, uvjetima i prestanku radnog odnosa
2. Organizaciji i odreivanju radnog vremena
3. Odreivanju odmora
4. Odreivanju novanih kazni za prekraj poslodavca koji ne potuje odredbe o radnopravnoj zatiti malodobnika

ZASNIVANJE radnog odnosa :

Malodobnik stariji od 15 godina poslovno je sposoban za sklapanje ugovora o radu ako ga za to ovlasti njegov zakonski
zastupnik

U sluaju spora izmeu malodobnika i z.z. o davanju ovlasti za sklapanje ugovora o radu, odluuje tijelo nadleno za
poslove socijalne skrbi vodei rauna o interesima malodobnika.
Ako je malodobniku postavljen skrbnik on je ovlaten za davanje ovlasti za sklapanje ugovora o radu malodobnika, ali
tek nakon prethodno pribavljenog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.

Prema Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zapoliti malodobnik i o poslovima na kojima moe raditi samo nakon
prethodnog utvrivanja radne sposobnosti malodobnik radi zatite zdravlja i razvoja NE SMIJE raditi na:
1. Poslovima s posebnim uvjetima rada
2. Osobito tekim poslovima i za zdravlje tetnim poslovima, za koje se prema propisima o mirovinskom osig. sta
rauna sa poveanim trajanjem

A radi zatite morala u :
1. Kockarnicama, salonima za igre na sreu
2. Diskoklubovima
3. Nonim barovima i klubovima
4. te drugim poslovima koji mogu ugroziti njegovu udorednost

- u tim sluajevima zakonski zastupnik moe raskinuti radni odnos u ime malodobnika.

Pravilnikom je odreeno da malodobna osoba ne moe zasnovati radni odnos na bilo kojem poslu prije nego to se
utvrdi da je zdravstveno sposobna za one poslove koje je naveo poslodavac u uputnici (a navodi i strojeve, alate i sl.
ime e malodobnik rukovati). U potvrdi o zdravstvenoj sposobnosti se navode poslovi za koje se izdaje te rok za
kontrolni pregled ako nije odreen, najkasnije svakih 6.mj. Potvrdu izdaje lijenik.

PRESTANAK radnog odnosa :
Inspektor rada
na poticaj : malodobnika, njegova roditelja (skrbnika), radnikog vijea ili sindikata
Ako posumnja da poslovi koje obavlja malodobnik ugroavaju njegovo zdravlje moe zahtijevati od poslodavca da uputi
malodobnika na zdravstveni pregled na svoj troak.
na temelju nalaza i miljenja ovlatenog lijenika moe zabraniti rad malodobnika na odreenim poslovima
Tada je poslodavac duan ponuditi malodobniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova,
a ako takvih poslova nema moe mu otkazati redovitim otkazom (osobno uvjetovanim). U istoj se situaciji nalazi
poslodavac kad se pregledom utvrdi da malodobnik vie ne ispunjava uvjet zdravstvene sposobnosti.

ODREIVANJE I ORGANIZACIJA RADNOG VREMENA

- drave lanice EU max 8h/dan, 40h/tjedno
- zabrana nonog rada 22 6 h
RH apsolutno je zabranjen prekovremeni rad
13

- zabrana u preraspodijeljenom radnom vremenu
relativno je zabranjen noni rad

u industriji izvan industrije
19 7 20 6

noni rad malodobnika je zabranjen osim ako je takav rad potreban zbog vie sile, ministar nadlean za rad moe
privremeno odlukom ukinuti zabranu nonog rada malodobnika u sluaju ozbiljne opsnosti radi zatite nacionalnih
interesa.

PRAVO NA ODMORE

Godinji odmor malodobnog radnika traje min 24 radna dana!
Dnevni odmor 12h neprekidno, a tjedni odmor min. 24h u pravilu nedjeljom
Radnik koji radi najmanje est sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta,
osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

ODREIVANJE NOVANIH KAZNI ZA PREKRAJ POSLODAVCA :

- prekraj poslodavca prema malodobnicima smatra se najteim prekrajem poslodavca :
Ako ih zaposli na poslovima gdje ne smije
Ako zaposli osobu mlau od 15 godina.
- novana kazna za prekraje poslodavca prema malodobnom radniku odreuje se u dvostrukom iznosu (x2!) neovisno
o tome je li rije o najteem, teem ili lakem prekraju

! POSEBNA RADNOPRAVNA ZATITA ENA

Moemo je podijeliti na :
1. Opu zatitu ena (koja se odnosi na zatitu od obavljanja odreenih poslova/u odreenom razdoblju)
2. Zatitu ena za vrijeme trudnoe
3. Zatita neposredno prije i poslije roenja djeteta
5. Zatitu u svezi s njegom i odgojem djece
6. Ostali oblici zatite

OPA ZATITA :
1. Od obavljanja odreenih poslova
2. Od nonog rada
3. Od zabrane poslodavcu da trai bilo kakve podatke o eninoj trudnoi ili da odbije zaposliti trudnu enu ili da je
zbog trudnoe rasporedi na druge poslove ili prekine radni odnos
4. Utvrena obvezom poslodavca da za jednak rad i rad jednake vrijednosti isplati jednaku plau i eni i mukarcu

ena ne smije obavljati :
osobito teke fizike poslove,
radove pod zemljom ili pod vodom te
druge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizike osobine, osobito ugroavaju enin ivot ili zdravlje.

ministar nadlean za rad uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo posebnim pravilnikom utvrdio je koji su to
poslovi (poslovi koji zahtjevaju teko fiziko naprezanje, oni pod zemljom, pod vodom ili u povienom atmosferskom
tlaku)
Zabrana rada pod zemljom ne odnosi se na:
ene koje obavljaju vodee poslove,
poslove zdravstvene zatite i socijalne skrbi,
studente i pripravnike koji tijekom kolovanja ili strunog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u
podzemnim dijelovima rudnika te
na ene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike
naravi.

ZR u odreenim sluajevima predvia apsolutnu zabranu nonog rada, a u odreenim relativnu zabranu.

Apsolutna zabrana trudnice, majke do 2.godine ivota djeteta, samohrane majke do 3.godine ivota djeteta

Relativna zabrana:
14

1. zabranjen je noni rad ena u industriji, iznimno mogu raditi nou ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile ili
spreavanja kvara na sirovinama poslodavac o takvom radu mora obavijestiti inspekciju rada u roku od 24 sata
inspekcija rada moe zabraniti takav rad ako ocijeni da on nije prijeko potreban odnosno ne postoji razlog za njegovo
uvoenje

2. ako ministar nadlean za rad odlui da se od nonog rada izuzmu ene u odreenoj industrijskoj grani odnosno u
odreenom zanimanju, pod uvjetom da udruge poslodavaca i sindikati o tome sklope sporazum tj.daju pristanak. Noni
rad mogu uvesti i poslodavci koji nisu obuhvaeni tim odobrenjem ako o nonom radu sklope sporazum sa RV te
zatrae miljenje udruge posl. i granskog sindikata

3. odobrenje moe na odreeno vrijeme dati i ured dravne uprave u upaniji nadlean za poslove rada prema sjeditu
poslodavca pod uvjetom da zatrai miljenje RV i udruge posl. i granskog sindikata i da se uvjeri u prikladnost mjera
sigurnosti i zatite te jednakog postupanja s radnicama ali ne na razdoblje due od 2 godine

Zatita ena za vrijeme TRUDNOE:
1. Pri zasnivanju radnog odnosa
2. Od premjetaja na druge poslove
3. Od nepovoljnog rasporeda radnog vremena
4. Od prestanka radnog odnosa

1.zatita pri ZASNIVANJU radnog odnosa

- poslodavac pri sklapanju ugovora o radu ne smije traiti od radnika podatka koji nisu u neposrednoj vezi s radnim
odnosom ali ako ih ipak zatrai na takva pitanja ne mora odgovoriti.
- ako poslodavac ipak zatrai podatke o eninoj trudnoi odgovarat e za teak prekraj
- ako odbije zaposliti trudnu enu odgovarat e za najtei prekraj

trudnoa ene je u neposrednoj vezi s radnim odnosom, jedino ako bi trudnica eljela zasnovati radni odnos na
radnom mjestu na kojima trudnica ne smije raditi na temelju posebnog pravilnika pa u sluaju zasnivanja radnog
odnosa na nekom od tih radnih mjesta poslodavac moe traiti podatke o eninoj trudnoi, npr.vatrogasci.
AKO TRAE OD ENE DA potpie klauzulu da nee zatrudnjeti, takve klauzule su nitetne!!

ZATITA ZA VRIJEME TRAJANJA RADNOG ODNOSA

Zatita od PREMJETAJA na druge poslove

- ako ena ne radi na nekom Pravilnikom utvrenom poslu na kojem ne smije raditi trudnica e biti premjetena na
druge poslove na temelju njezina osobnog zahtjeva ili po odluci poslodavca ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje
koje je utvrdio ovlateni lijenik, a ako ena radi na takvom poslu nema potrebe za lijenikovim utvrenjem, ve je
dovoljno da ena obavijesti poslodavca da je trudna te po potrebi o tome priloi i dokaz ovlatenog lijenika.

Privremeni premjetaj poslodavac mora opozvati im zdravstveno stanje ene dopusti njezin povratak na poslove na
kojima je radila prije premjetaja. Za vrijeme premjetaja trudnica ostvaruje plau koja je za nju povoljnija.

- trudnica koja radi kod poslodavca koji zapoljava 5 ili manje radnika pa je zbog toga ne moe privremeno rasporediti
na druge poslove ostvarit e pravo na dopust uz naknadu plae prema posebnim propisima (poslodavac e joj izdati
potvrdu da zapoljava premali broj radnika i ne moe je premjestiti koju trudnica dostavlja HZZO-u i ostvaruje naknadu
plae prema propisima o zdrv.osiguranju)

- u sluaju kad poslodavac zapoljava vie od 5 radnika, a na poslovima na kojima bi mogao rasporediti trudnicu (koja
vie ne moe raditi na svojim dotadanjim poslovima) radi drugi radnik, ako ovlateni lijenik ne utvrdi da je nastupila
osnova za priznavanje prava na novanu naknadu po propisima zdravstvenog osiguranja, poslodavac e trudnici biti
duan isplaivati naknadu plae cijelo vrijeme do poetka koritenja prava na rodiljni dopust.

Zatita od NEPOVOLJNOG RASPOREDA radnog vremena

- poslodavac ne moe traiti od trudnice da radi :
1. u preraspodijeljenom radnom vremenu
2. due od punog radnog vremena
3. noni rad

- osim ako ona dobrovoljno dade pisanu izjavu o pristanku na takav rad
15

Zatita od PRESTANKA radnog odnosa
- za vrijeme trudnoe i 15 dana nakon prestanka trudnoe poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu sklopljen na
neodreeno radno vrijeme.
- time se eljelo otkloniti bilo kakav stres koji bi mjerom poslodavca mogao tetno utjecati na zdravlje trudnice.
takvu zatitu nema ako je rije o steaju

Zatita neposredno prije i poslije ROENJA DJETETA

Dopust u vezi s roenjem djeteta dijelimo na :

1. OBVEZNI DOPUST :

u minimalnom u punom
trajanju trajanju

28 dana prije (45) 28 dana prije
42 dana poslije 6 mjeseci poslije

2. NA DODATNI DOPUST
- Ako radnica rodi mrtvo dijete ili dijete umre za vrijeme koritenja dopusta u vezi s roenjem djeteta, ima pravo
nastaviti se koristiti tim dopustom onoliko vremena koliko je prema miljenju lijenika potrebno da se oporavi od
poroda i smrti djeteta, a najmanje 45 dana.
- Ako majka umre ili se zbog bolesti ili drugog vanog razloga ne moe brinuti o djetetu, djetetov otac moe se koristiti
pravom na obvezni dopust.

Zatita u svezi s NJEGOM i ODGOJEM DJETETA :

Moemo je podijeliti na :
1. Dodatni dopust
2. Pravo na rad sa skraenim radnim vremenom
3. Stanku za dojenjenje djeteta i pravo na rad na drugim poslovima za vrijeme dojenja djeteta
4. Prava posvojitelja
5. Prava roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju
6. Pravo na mirovanje radnog odnosa
7. Ostala prava

1.-5. pravo na novanu naknadu
6. nema prava na novanu naknadu

Pravo na DODATNI DOPUST

Nakon isteka prava na obvezni rodiljni dopust, pravo na dopust s njegom i odgojem djeteta traje do 1.godine djetetova
ivota, a u sluaju roenja blizanaca, treeg i svakog slijedeeg djeteta do 3.godine djetetova ivota.

- sa dodatnim dopustom moe se koristiti i djetetov otac ako se roditelji tako dogovore.
U cilju poticanja oeva na koritenje rodiljnog dopusta ZR predvia da se rodiljni dopust produava za 2 mjeseca ako
djetetov otac koristi rodiljni dopust min 3 mjeseca. Ta dodatna 2 mjeseca moe iskoristit ili mama ili tata.

pravo na naknadu plae, osim u sluaju kad se slui pravom na mirovanje radnog odnosa

Pravo na rad sa SKRAENIM vremenom
a) kao alternativno pravo, umjesto dodatnog dopusta, jedan od roditelja moe se koristiti pravom na rad sa
skraenim radnim vremenom (do 1.g.t.j.3g-blizanci)
- otac se tim pravom moe koristiti samo ako majka radi puno radno vrijeme

b) Pravo na rad sa skraenim radnim vremenom ima jedan od roditelja od 1.-3. God ivota djeteta ako je djetetu
potrbna pojaana briga i njega.

STANKA za DOJENJE dijeteta
- radnica tijekom rada u punom radnom vremenu moe koristiti stanku za dojenje dijeteta do 1 god 2xdnevno po 1 sat
- u vremenu odsutnosti s rada zbog koritenja prava na stanku za dojenje dijeteta ima pravo na naknadu plae.
16

PRAVO NA PREMJETAJ NA DRUGE POSLOVE
Radnica koja doji dijete ostvaruje i pravo premjetaja na druge poslove. Pravilnikom je odreeno da ne moe raditi na
poslovima na kojima je izloena pesticidima, olovu i njegovim spojevima te halogenim derivatima ugljikovodika.
Poslodavac koji zapoljava vie od 5 radnika, mora ju rasporediti na druge poslove za to razdoblje, s pravom na plau
koja je za nju povoljnija, nakon to potvrdom lijenika dokae da doji. Do privremenog rasporeda e doi i kad lijenik
utvrdi da je to potrebno jer radnica obavlja poslove koji bi mogli ugroziti djetetovo zdravlje ili ivot. Ako poslodavac
zapoljava manje od 5 radnika, radnica ostvaruje ista prava kao i trudnica koja vie ne moe obavljati poslove na kojima
je radila do tada.

Prava POSVOJITELJA ili osobe koja se skrbi o dijetetu
Ako dijete koje se posvaja u dobi do koje se priznaje pravo roditelja na dopust, jednom od posvojitelja priznat e se
prava koje moe prema odredbama ZR-a ostvariti roditelj dijeteta s time da ostvaruju pravo na : dopust u trajanju koje
nije krae od 270 dana (min 9 mjeseci).
Ako je dijete starije od godine dana, odnosno djeca od 3 godine, jedan od posvojitelja odnosno jedan od lanova obitelji
kojoj je dijete povjereno na uvanje i odgoj prije njihove 12. godine ivota, ostvarit e pravo na dopust u neprekidnom
trajanju od 270 dana pod uvjetom da suprunik nije djetetov roditelj (ostvaruje i naknadu plae na teret zdravstvenog)

Pravo na MIROVANJE radnog odnosa
- do 3 god djetetova ivota moe ostvariti jedan od roditelja nakon isteka dopusta u vezi s roenjem i njegom djeteta
(od 1. do 3. godine)
- razdoblje mirovanja uraunat e se u mirovni sta osiguranja samo ako je imao svojstvo osiguranika produenog
mirovinskog osiguranja te je za to razdoblje platio doprinos za takvo osiguranje.

Prava roditelja dijeteta s TEIM SMETNJAMA u razvoju
1. Pravo na dopust
2. Pravo na rad sa skraenim radnim vremenom
3. Pravo na povoljnije uvjete rada
Ad.1. jedan od roditelja ima pravo koritenja dopustom do 7. godine ivota djeteta

Ad.2.Umjesto dopusta, jedan od roditelja moe se koristiti pravom na rad sa skraenim radnim vremenom (polovinu
radnog vremena) alternativno

Pravo na rad sa 1/2 punog radnog vremena moe ostvariti jedan od roditelja i nakon prestanka prava na dopust. Kao i
roditelj punoljetnog dijeteta ako je tjelesno ili mentalno oteenje nastalo prije dijetetove punoljetnosti.
- ta prava nee se priznati t.j. obustavit e se ako je dijete stalno smjeteno ili tjedno boravi svakodnevno due od 8 sati
u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete (iznimno, roditelj koji sam ivi s djetetom, a koji je obvezan raditi drugu
smjenu ostvarit e pravo na rad sa skraenim radnim vremenom iako to dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi,
zdravstva ili prosvjete due od 8 sati.

- poslodavac radniku koji se koristi pravom na rad sa skraenim radnim vremenom ne moe narediti :
- rad nou
- prekovremeni rad
- preraspodijeliti radno vrijeme

to je apsolutna zabrana. Moe promijeniti mjesto rada ako radnik pristane na to.
* to pravo nije vie pravo iz sustava socijalne skrbi kao to se navodi u knjizi nego ide na teret Zavoda za zdravstveno
osiguranje i ostvaruje se do 8.godine prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama

OSTALA PRAVA U VEZI S ROENJEM I NJEGOM DJETETA
Tu ubrajamo:
a. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove
b. Zatita od otkaza
c. Utjecaj na tijek otkaznog roka
d. Utjecaj na raunanje rada u punom radnom vremenu
e. Otkazivanje ugovora o radu izvanrednim otkazom

1. Nakon prestanka koritenja prava u vezi s roenjem i njegom djeteta, radnik ima pravo da ga poslodavac vrati na
poslove koje je prethodno obavljao, a kad to nije mogue na druge odgovarajue poslove. Radnik mora obavijestiti
poslodavca najmanje mjesec dana prije nego to se pone koristiti takvim pravom ili prestaje s koritenjem, a
17

poslodavac mora omoguiti nastavak rada u roku od mjesec dana od primitka obavijesti. Ako je u meuvremenu dolo
do promjene tehnike ili naina rada, radnik ima pravo na dodatno struno osposobljavanje.
Privremeni premjetaj trudnice ili ene koja doji dijete mora opozvati im to zdravstveno stanje radnice dopusti.
Pravo da se vrati na posao na kojem je radila ima i radnica koja se koristila pravom na mirovanje radnog odnosa do 3
godine ivota djeteta.

2. Apsolutna zabrana otkaza za vrijeme koritenja tih prava bez obzira na vrstu otkaza! Ako otkae ugovor poslodavac
odgovara za najtei prekraj i otkaz e biti nitetan!

3. Prekid tijeka otkaznog roka
Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u
razvoju,....

4. Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom vano prethodno trajanje radnog
odnosa, razdoblja rodiljnog dopusta, rada u skraenom radnom vremenu roditelja odnosno posvojitelja te posvojiteljski
dopust, smatrat e se radom u punom radnom vremenu. Po miljenju Vrhovnog suda, tu se uvrtava i mirovanje
radnog odnosa.

5. Pravo trudnice, te radnika koji koristi rodiljni, posvojiteljski dopust ili pravo na mirovanje radnog odnosa da otkae
ugovor o radu izvanrednim otkazom (najkasnije 15 dana prije povratka na posao)

POSEBNA ZATITA RADNIKA SMANJENIH RADNIH SPOSOBNOSTI

- osobama smanjenih radnih sposobnosti smatraju se radnici kod kojih je radna sposobnost smanjena zbog :
- starosti
- invaliditeta
- profesionalnih bolesti
- bolesti
- drugih razloga utvrenih posebnim kolektivnim ugovorom ili opim aktom poslodavca

Zatita osoba smanjenih radnih sposobnosti zbog STAROSTI
- poslodavac radniku starijem od 60 godina ivota / 55 g. radnici moe otkazati samo uz prethodnu suglasnost radnikog
vijea.

Poslodavac kod koga se prema ZR-u moe utemeljiti RV, ali ono nije utemeljeno, ve je njegove funkcije preuzeo
sindikat mora navedenu suglasnost zatraiti od sindikalnog povjerenika.
Ako se RV/SP u roku od 8 dana ne izjasne o prijedlogu smatra se da je suglasnost dana.

Meutim, ako oni uskrate suglasnost poslodavac moe traiti u roku od 15 dana da tu suglasnost nadomjesti sudska ili
arbitrana odluka.
Ugovor o radu prestaje kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik
drukije ne dogovore.

Zatita osoba smanjenih radnih sposobnosti zbog INVALIDNOSTI

- pod osobama s invaliditetom misli se na radnike kod kojih je ovlatena osoba ili nadleno tijelo utvrdilo da postoji :
1. Profesionalna nesposobnost za rad (ozljeda na poslu, prof.bolest)
2. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

PROF.NESPOSOBNOST za rad postoji kad je radnikova sposobnost trajno smanjena za vie od prema radniku
tjelesno i psihiki zdravom iste ili sline naobrazbe i sposobnosti.

NEPOSREDNA OPASNOST od nastanka INVALIDNOSTI - postoji kod radnika kod koj+ga je ovlateni vjetak utvrdio da ga
je iz preventivnih razloga potrebno premijestiti na drugo radno mjesto, jer pri obavljanju njegova posla uvjeti rada
utjeu na njegovo zdravstveno stanje i radnu sposobnost u tolikoj mjeri da postoji opasnost od nastanka invalidnosti.

1. Takvom radniku poslodavac mora u pisanom obliku ponuditi drugi posao (za koji je sposoban i obavljanjem kojeg
nee dalje ugroavati zdravlje i radnu sposobnost) te je duan poduzeti sve to je u njegovoj moi (npr.prilagoditi radno
mjesto) da bi se radniku omoguilo nastavak rada na odgovarajuim poslovima

2.ako poslodavac ne moe pronai odgovarajui posao, a poduzeo je sve to je u njegovoj moi moe mu otkazati samo
uz prethodnu suglasnost radnikog vijea / sindikata / slube za zapoljavanje / sudske ili arbitrane odluke.
18

Ako ovlatena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna
opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje ovlatene osobe, odnosno
tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, to je vie mogue,
moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored
radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku osigura odgovarajue poslove.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radnikog vijea.

- radnik kojeg poslodavac ne moe rasporediti na druge poslove te mu otkazuje redovitim otkazom (osobno
uvjetovanim), a kod kojeg je prof.nesposobnost za rad nastala iz profesionalnih razloga (ozljeda na radu ili
prof.boleu) ima pravo na OTPREMNINU u dvostrukom iznosu

- radnik kojeg poslodavac rasporedi na drugo radno mjesto ostvarit e pravo na DJELOMINU invalidsku mirovinu pa
e uz plau (novog radnog mjesta) imati i mirovinu (u smanjenom iznosu)

Zatita radnika smanjenih radnih sposobnosti zbog BOLESTI

- privremenu sprijeenost za rad utvruje ovlateni lijenik

- radnik bi trebao to prije, a najkasnije u roku od 3 dana obavijestiti poslodavca o njezinu nastupanju i oekivanom
trajanju ili u roku od 3 dana od prestanka okolnosti koje su ga u tome sprijeile

- privremena nesposobnost za rad uzrokovana boleu ili ozljedom i radnikova privremena nenazonost za rad
neopravdani su razlog za otkaz.

-otkazni rokovi ne teku za vrijeme privremene nesposobnosti, a radnik ima pravo povratka na prethodne poslove (ili
odgovarajue)
Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog
lijeenja ili oporavka, poslodavac mu ne moe otkazati.
Zabrana ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme.

- novana naknada kod privremene nesposobnosti za rad u pravilu u prva 42 dana isplauje poslodavac na teret svojih
sredstava (u sluaju ozljede na radu ili prof. bolesti Zavod za zdrv. osiguranje zatite zdravlja na radu od prvog dana)
U sluaju dueg smanjenja radne sposobnosti, dakle due od 3 mjeseca, predvieno je pravo radnika na solidarnu
pomo.

SMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI ZBOG DRUGIH RAZLOGA

Do smanjenja radne sposobnosti moe doi i zbog drugih razloga koji su utvreni posebnim kolektivnim ugovorom ili
opim aktom poslodavca.
Poslodavac moe autonomnim izvorom predvidjeti na kojim radnim mjestima dolazi do smanjenja radnih sposobnosti
kao i koja prava e radnici koji rade na njima ostvariti ako utvrdi:
a. Poslije izreene procjene opasnosti, a nakon pribavljenog miljenja specijaliste medicine rada i strunjaka
zatite na radu da postoji potreba periodinog privremenog rasporeda na drugo radno mjesto jer bi trajno
obavljanje posla radnog mjesta tetno utjecalo na zaposlenikovo zdravlje i radnu sposobnost.
b. Na kontrolnom pregledu radnika da vie ne ispunjava uvjete posebne zdravstve sposobnosti. U ovom sluaju
poslodavac mu treba ponuditi obavljanje drugog posla odgovarajueg ili provesti strunu edukaciju radnika, a
ako ni jedno od toga nije mogue onda mu moe otkazati redovitim osobno uvjetovanim otkazom.

RADNO VRIJEME

Radno vrijeme prema oblicima rada dijelimo na:
1. PUNO RADNO VRIJEME preraspodijela radnog vremena
- noni rad
- jednokratno radno vrijeme
- dvokratno radno vrijeme
- rad u smjenama
2. PREKOVREMENI RAD
3. SKRAENO RADNO VRIJEME trajno
- privremeno
19

- povremeno
4. NEPUNO RADNO VRIJEME
5. FLEKSIBILNO RADNO VRIJEME

S obzirom na razdoblje u kojem se obavlja razlikujemo DNEVNI i NONI rad.

RASPORED RADNOG VREMENA
Mora se voditi rauna o minimumu dnevnog i tjednog odmora. Moe biti odreen propisom, kol.ug. ili sporazumom RV i
poslodavca ili ugovorom o radu. Ako nije odreen raspored na taj nain, odluuje poslodavac pisanom odlukom o emu
se mora savjetovati s RV (sindikatom), inae je odluka nitetna. O raspredu radnog vremena ili promjeni rasporeda mora
obavijestiti radnike tjedan dana unaprijed.

PUNO RADNO VRIJEME
max 40 h/tjedno, gornja granica ZR-a, ali zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i RV ili
ugovorom o radu kao puno radno vrijeme moe biti odreeno i vrijeme krae od 40 h.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o
radu, nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sata tjedno.

PRERASPODJELA radnog vremena
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja
traje due, a tijekom drugoga razdoblja krae od punoga ili nepunog radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugoga razdoblja
odreenoga kolektivnim ugovorom, ne smije biti due od punoga radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme, ne smatra se prekovremenim radom.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti due od 52 sata tjedno.
Za poslove sezonske naravi kolektivnim ugovorom moe se predvidjeti da preraspodijeljeno radno vrijeme smije biti
due od 52 sata tjedno, ali ne due od 60 sati tjedno.
Ako radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili vie poslodavca, za preraspodjelu nepunoga radnog vremena
potreban je pristanak radnika.
Zabranjen je rad malodobnika u preraspodijeljenom punom radnom vremenu.
Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti moe raditi u
preraspodijeljenom punom radnom vremenu samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Inspektor rada zabranit e rad u preraspodjeljenom punom radnom vremenu malodobnika i osobe koja nije dala pisanu
izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu.
Ako preraspodjela radnoga vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu
radnikog vijea i poslodavca, poslodavac mora zatraiti suglasnost inspektora rada za preraspodjelu radnoga vremena.
Inspektor rada moe dati suglasnost najdue za kalendarsku godinu.
- institut koji znaajno utjee na fleksibilnost rada jer omoguuje da se u odreenom razdoblju tijekom godine radi due,
ali zato u drugom razdoblju tijekom godine radi due, ali zato u drugom krae ili da se uope ne radi (npr.u
graditeljstvu)
- ako to zahtijeva narav posla!
Npr.zbog prirode djelatnosti u poljoprivredi, turizmu, ugostiteljstvu...
- organizacija rada izrada zavrnog prorauna

- mogunost preraspodjele radnog vremena mora biti predviena kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca s
RV.
- ako nije, poslodavac mora, da bi smio provesti preraspodjelu zatraiti suglasnost inspektora rada koji suglasnost moe
dati najdue za razdoblje kalendarske godine.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a unato tome poslodavac preraspodijeli vrijeme, odgovara za prekraj, a radnici imaju
pravo da im se sati kad su radili dulje od punog radnog vremena plate kao prekovremeni, a za one koje nisu radili e
imati pravo na naknadu plae.

NONI RAD

- vrijeme rada 22-6 , u poljoprivredi 22-5
- razdoblje nonog rada nije mogue mijenjati pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, ali da kol. ug., sporazumom ili
drugim zakonom
- ministar rada moe radi boljeg iskoritavanja sredstava za rad, poveanja zaposlenosti ili drugih vanih gospodarskih i
socijalnih razloga odluiti da se nonim radom smatra drugaije odreeno vrijeme.

relativna zabrana :
Malodobni radnici
20

19 7 20 6
u industriji izvan industrije

- zabranu nonog rada malodobnika u sluaju ozbiljne opasnosti ili radi zatite nacionalnih interesa moe privremeno
odlukom ukinuti ministar nadlean za rad.
ene
ene koje rade u industriji - trudnica
u sluaju opasnosti i radi - majka s djetetom do 2 g
zatite nac.interesa mogu - samohrana majka s dijetetom do 3.god
biti izuzete od zabrane mogu biti izuzete od zabrane nonog rada
nonog rada ako to odobri samo ako to same zatrae
ministar nadlenog za rad
(vidi detaljnije zatitu ena)

apsolutna zabrana : roditelji djece s teim smetnjama u razvoju, ako po toj osnovi rade skraeno radno vrijeme
Prije donoenja odluke o nonom radu, poslodavac se mora savjetovati s RV.
Za rad nou radnik ima pravo na uveanu plau (30-35%).

PUNO RADNO VRIJEME SE MOE ORGANIZIRATI KAO:

1.JEDNOKRATNO RADNO VRIJEME (po odreenosti poetka i svretka tijekom jednog radnog dana):
a) Kruto radno vrijeme fiksno odreen poetak i zavretak radnog vremena, moe biti jednako tijekom cijele
godine, ili npr. zimsko i ljetno radno vrijeme ako to nije unaprijed predvieno duan je posl.obavijestiti
radnike 8 dana prije
b) Promijenjivo radno vrijeme odreuje se najee u dijelu procesa rada odreenih djelatnosti samo za pojedine
radnike,a ne za sve. Npr. novinari, snimatelji...
c) Klizno radno vrijeme nije mogue provesti u svim djelatnostima (utjecalo bi na smanjenje prometnih guvi).
Moe biti utvreno kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i RV ili odlukom poslodavca. Biti e
potrebno odrediti mogunost najranijeg dolaska i najkasnijeg odlaska sa radnog mjesta, te razdoblje dana u
kojem svi koji rade taj dan moraju biti na poslu.

2.DVOKRATNO RADNO VRIJEME

-npr.u uslunim i trgovakim djelatnostima.
Radnici koji rade u DRV u nepovoljnijem su poloaju od radnika koji rade u bilo kojem obliku jednokratnog radnog
vremena pa ak i od radnika koji rade u smjenama jer troe dvostruko vie vremena i novca potrebnih za dolazak na
posao i odlazak s posla.

3.RAD U SMJENAMA

- u djelatnostima u kojima se proces rada odvija bez prekida. Moe se organizirati u 2,3 ili 4 smjene
-mora se osigurati izmjena smjena tako da jedan radnik radi nou uzastopce najvie tjedana dana
-radnici koji rade nou i nedjeljom ostvarivat e veu plau, kao dan odmora priznat e se neki drugi dan u tj.

PREKOVREMENI RAD
U sluaju vie sile, izvanrednoga poveanja opsega rada i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev
poslodavca mora raditi due od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najvie do 10 sati tjedno.
Ako prekovremeni rad odreenoga radnika traje due od etiri tjedna neprekidno ili vie od dvanaest tjedana tijekom
kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika odreenoga poslodavca prelazi 10 % ukupnoga radnog
vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.
Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika, odredit e rok
u kojem poslodavac o tomu mora pribaviti nalaz i miljenje ovlatenog lijenika.
Inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad ako on tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili ako se
njegovim prekomjernim koritenjem onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba.
Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih radnika. To e zabraniti inspektor rada. APSOLUTNA ZABRANA!
Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti moe raditi
prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Zabranit e inspektor rada rad ako
ta osoba nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad. RELATIVNA ZABRANA!

Apsolutna zatita : - malodobni radnici
- radnici koji rade na poslovima na kojima je radno vrijeme
skraeno zbog tetnih uvjeta rada
21

- radnici koji rade skraeno radno vrijeme zbog njege tee
hendikepiranog dijeteta

SKRAENO RADNO VRIJEME
- razlog za rad sa skraenim radnim vremenom je na radniku
- posebna mjera zatite na radu
- razlozi za skraivanje radnog vremena mogu biti:
1. trajni
2. privremeni
3. povremeni

TRAJNO- skraeno radno vrijeme zbog uvjeta rada
- na poslovima na kojima nije mogue, uz primjenu ostalih mjera zatite na radu zatititi radnika od tetnih utjecaja
posla.
- radno vrijeme se treba skratiti RAZMJERNO tetnom utjecaju rada na zdravlje radnika

Poslovi na kojima se treba skratiti radno vrijeme te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvruju se
kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ako tim pravnim izvorima nije utvreno, ministar nadlean za rad donijet
e pravilnik kojim e urediti ta pitanja.

PRIVREMENO- skraeno radno vrijeme

Pravo na rad s privremeno skraenim radnim vremenom moe ostvariti :

- jedan od roditelja dijeteta s tekim smetnjama u razvoju do 7.god (umjesto tog prava moe se koristiti pravom na
dopust) alternativno (str.167, 128)

- nakon 7.god ivota dijeteta jedan od roditelja ima pravo raditi skraeno radno vrijeme i to punog radnog
vremena ako je do tekog tjelesnog ili mentalnog oteenja dijeteta dolo prije punoljetnosti odnosno do zavretka
redovitog kolovanja ne alternativno
Nakon prestanka koritenja prava, radnik ima pravo nastaviti raditi puno radno vrijeme na poslovima na kojima je radio
prije koritenja ovoga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

* - skraeno radno vrijeme privremeno rade i radnici koji su na temelju rizika invalidnosti ostvarili to pravo jer je
nadleno tijelo mirovinskog utvrdilo da ne mogu vie raditi puno radno vrijeme na svom poslu, a mogu skraeno. Od
1.1.1999. ne postoji vie takva mogunost nego takve osobe mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ili
profesionalnu rehabilitaciju

POVREMENO skraeno radno vrijeme

- radnica nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta i do navrene 1. t.j. do 3. godine dijetetova ivota.
To pravo moe ostvariti i dijetetov otac ako : majka za to vrijeme radi puno radno vrijeme, umre, napusti dijete ili je
zbog drugog vanog razloga onemoguena brinuti se o dijetetu.

- nakon to dijete navri 1 godinu, jedan od roditelja ima pravo raditi radnog vremena do 3 godine ako je dijetetu
potrebna pojaana skrb i njega.

NEPUNO radno vrijeme

- max 39 h/tjedno

- razlog za rad u NRV je rezltat objektivnih potreba poslodavca
Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno zasnivanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblje rada
u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu.
- takav radnik moe raditi i kod vie poslodavaca to je ogranieno zakonskom zabranom utakmice, pa na taj nain
moe ostvariti sva prava u puno opsegu (ne moe tako raditi dulje od punog rad.vremena)
Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac
(zakonska zabrana utakmice)
- radnik ostvaruje plau ovisno o vremenu provedenom na radu i rezultatima rada,

22

- Radi ublaavanja prepreka prilikom sklapanja radnog odnosa s nepunim radnim vremenom, poboljan je poloaj
radnika koji rade NRV samo s jednim poslodavcem tako da ta kategorija osiguranika moe ostvariti pravo na starosnu
mirovinu kad navri potrebne godine ivota (65,60 i 15 godina provedenih u osiguranju bez obzira na to koliko zapravo
imaju ostvarenog mirovinskog staa koji se kao uvjet za priznavanje prava na starosnu mirovinu trai u ostalim
sluajevima).
Mirovinski sta nije samo institut o kojem u pravilu ovisi stjecanje prava na mirovinu, ve o njemu ovisi i visina mirovine
pa ce ostvarit pravo na starosnu mirovinu, ali je pitanje koje e ivotne trokove s iznosom imovine moi podmiriti. Npr.
ako je radnik radio 10 g. s nepunim radnim vremenom (uzmimo s polovicom punog) to razdoblje e mu se raunati u
mirovinski sta kao 5 god. staa osiguranja, a ako je radnik radio skraeno 10 g. to e mu se raunati u mirovinski sta
kao 10 g.staa osiguranja.

- pogodno je za : radnice s malom djecom, radnike pred mirovinom

FLEKSIBILNO RADNO VRIJEME

- dolazi do primjene na izdvojenim mjestima rada (najee kod kue)
- institut je uveden izmjenama ZR-a od 2003.
- o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada poslodavac je duan u roku od 15 dana od njegova
sklapanja obavijestiti inspektora rada.
-na takav radni odnos ne primjenjuju se odredbe o skraenom radnom vremenu, prekovremenom, rasporedu radnog
vremena, nonom radu i stanci.
Ugovor mora sadravati osim osnovnih uglavaka jo i:
1. trajanju redovitoga radnog tjedna,
2. dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti radnika na mjestu rada,
3. rokovima, vremenu i nainu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,
Na takav radni odnos se ne primjenjuju odredbe o skraanom radnom vremenu.
O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada poslodavac je duan u roku od 15 dana od njegova
sklapanja obavijestiti tijelo dravne uprave za poslove inspekcije rada.

PRAVO RADNIKA NA ODMORE, DOPUSTE I PRAZNIKE

Slobodno vrijeme dijeli se s obzirom na razloge zbog kojih se radnici oslobaaju obveze rada na :
1. odmore
2. dopuste
3. praznike

Slobodno vrijeme (osim vremena provedenog na neplaenom dopustu) radnicima se priznaje u radni sta, a time i u
sta osiguranja kao dio mirovinskog staa.
Pravo radnika na slobodno vrijeme ureuje se strogim zakonskim odredbama.

ODMOR

- s obzirom na razdoblja koritenja, odmore moemo podijeliti na :
1. stanka odmor unutar jednog radnog dana
2. dnevni odmor odmor unutar 2 radna dana
3. tjedni odmor odmor nakon odreenog broja dana provedenih na radu
4. godinji odmor odmor nakon odreenog broja mjeseci provedenih na radu

PRAVO NA STANKU

- min 30 minuta radnici koji rade min 6 sati dnevno

- ovisi o tome kako je to pravo normirano autonomnim izvorima jer je zakonom odreen samo minimum tog prava
- vrijeme koritenja stanke odreuje poslodavac, ako nije odreeno autonomnim izvorom, a ako zapoljava vie od 20
radnika mora se o rasporedu radnog vremena i o vremenu stanke savjetovati sa RV (sindikatom)
- vrijeme odmora za vrijeme stanke uraunava se u radno vrijeme

Pravilnik rad s raunalom stanka svakih 1 sat 5 min
- prenoenje tereta stanka svakih 55 min 5 min

PRAVO NA DNEVNI ODMOR

23

- Dnevni odmor priznaje se radnicima izmeu 2 uzastopna radna dana
- bitan je za otklanjanje umora radnika, ouvanje njegove radne snage, a time utjee i na sigurnost na radu
- min 12 sati neprekidno (u opem reimu, ukljuujui i malodobnike), a na sezonskim poslovima min 10 sati neprekidno
(posebni reim)
- poslodavac bi trebao poticati aktivno koritenje dnevnim odmorom organiziranjem rekreacijskih vjebi, sportskih
aktivnosti...
- izmeu 2 uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

- IZNIMKE:
punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u industriji, ima pravo na odmor izmeu dva
uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, ali najvie za 60 dana u jednoj
kalendarskoj godini;
punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u poljoprivredi, trgovini i dr. neindustrijskim
djelatnostima, ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati
neprekidno.
Ministar rada ovlaten je odrediti koje djelatnosti spadaju u industriju, a koje u poljoprivredu itd.

PRAVO NA TJEDNI ODMOR
- od zakonom utvrenog pravila da radnici imaju pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od 24 sata neprekidno,
postoje (derogacije) iznimke koje mogu biti :
1. trajne : automatske derogacije tamo gdje se proces rada obavlja bez prekida, budui da se za svaki radni
tjedan radniku mora osigurati 1 dan odmora kao dan tjednog odmora priznat e im se neki drugi dan u
tjednu
2. iznimna i privremena derogacija predviena je u pravilu autonomnom normom ; razlozi za nju traju krae
razdoblje i u pravilu su oni isti zbog kojih se uvodi prekovremeni rad, radniku e takav rad utjecati na
odreivanje plae
3. derogacija prigodnog karaktera razlozi takve derogacije u pravilu su vremenski ogranieni i vezani uz
prigodnost rada u nekim djelatnostima kao npr. poljoprivreda ili novinarstvo

- duina tj.odmora je zakonom odreena u minimumu, stvarno trajanje e ovisiti o autonomnom izvoru
- najee tjedni odmor iznosi 48 sati (subota i nedjelja)

PRAVO NA GODINJI ODMOR
- pravo radnika na godinji odmor moe se podijeliti na pravo u :
a) punom dijelu
b) razmjernom dijelu

PUNI (opi reim):
- u RH radnik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od min 18 radnih dana (max 30 dana).

Posebni reim :
- malodobni radnik min 24 radna dana
- radnik kojeg nije mogue zatititi od tetnih utjecaja uvjeta rada primjenom ostalih mjera zatita na radu min 30
radnih dana (INA max 35 radnih dana), kol. ugovorom ili pravilnikom treba odrediti te poslove
- uvjet za priznavanje prava na plaeni godinji odmor :

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji izmeu 2 radna odnosa ima prekid dui od 8 dana ostvarit e to pravo tak nakon 6
mjeseci neprekidnog rada.
(privremena nesposobnost za rad ili drugi opravdani sluaj odsutnosti s rada ne smatra se prekidom rada za ispunjenje
tog uvjeta)

RAZMJERNI :
- radnik koji ne ispunjava uvjet u godini u kojoj je zasnovao radni odnos
ili
- ako mu radni odnos prestane prije zavretka potrebnog 6 mjesenog roka odnosno prije 1.7.
ostvarit e razmjerni dio godinjeg odmora i to za svakih navrenih mjesec dana rada 1/12 broja dana godinjeg
odmora na koje bi imao pravo da ispunjava uvjet na godinji odmor u punom trajanju.

DODATNI DANI s obzirom na to da ZR odreuje samo minimum duine trajanja godinjeg odmora, dodatni dani
godinjeg odmora odreuju se autonomnim izvorom, najee kolektivnim ugovorom.

24

Dodatni dani najee se pribrajaju minimumu, a kriteriji za njihovo odreivanje su npr. teina i tetnost posla, duina
radnog staa, struna sprema radnika

- blagdani, neradni dani i razdoblja privremene nesposobnosti za rad ne uraunavaju se u trajanje godinjeg odmora.

- raspored koritenja godinjih odmora utvruje poslodavac u skladu s :
1. kolektivnim ugovorom
2. pravilnikom o radu
3. ugovorom o radu

ali se prije donoenja plana godinjih odmora MORA savjetovati sa RV (ili sindikatom)
- tim aktima je potrebno izriito odrediti da se subota ne rauna u radne dane godinjeg odmora jer u suprotnome e se
raunati kao radni dan

pri donoenju plana poslodavac e voditi rauna o :

- potrebi organizacije rada
- eljama radnika
- pravu radnika da godinji odmor koriste u 2 dijela + 1 dan kad ele

-ovisno o prirodi djelatnosti, poslodavac moe donijeti odluku o kolektivnom god.odmoru
- Ako se radnik eli koristiti godinjim odmorem u dva dijela, mora o tome obavijestiti poslodavca, koji mu to mora
omoguiti, i to na nain da se prvi dio odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno mora koristiti u godini
za koju je godinji i ostvario, a ostatak najkasnije do kraja lipnja naredne kalendarske godine.
- Najmanje 15 dana prije poetka koritenja, poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu i duini trajanja
god.odmora

- u sluaju redovitog otkaza iz poslovno ili osobno uvjetovanih razloga poslodavac mora radniku priznati pravo na
godinji odmor prije (a ako radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ostvari pravo na godinji odmor, otkazni rok e se
produiti za toliko dana koliko traje godinji odmor).

- kod sporazumnog prestanka radnog odnosa ako radnik jo nije iskoristio pravo na godinji odmor poslodavac mu je
duan izdati potvrdu da pravo na godinji odmor nije iskoristio pa ako radnik s novim poslodavcem zasnuje radni odnos
u roku kraem od 8 dana, pravo na godinji odmor mu je duan priznati taj novi poslodavac.

- u sluaju nastupa izvanrednih okolnosti, poslodavac moe traiti od radnika ako je takva mogunost predviena
kolektivnim ugovorom da se godinjim odmorom koristi u drugom razdoblju t.j. da ga prekine, ali mu je duan
nadoknaditi tetu i priznati pravo na ostali dio godinjeg odmora u drugom razdoblju.

NAKNADA PLAE za vrijeme koritenja godinjim odmorom radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj
autonomnim izvorom, ali min u visini njegove prosjene plae u zadnja 3 mjeseca.

- mora se isplatiti unaprijed, prije koritenja godinjih odmora ako nije drugaije odreeno kolektivnim ugovorom,
sporazumom poslodavca i RV

najkrae trajanje GO
- radnik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana (za svaku
kalendarsku godinu)
- malodobni radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
- radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih
utjecaja, ima pravo na najmanje 30 radnih dana.
(Takvi poslovi te najkrae trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima, utvruju se kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu. Ako poslovi i najkrae trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima nije utvreno kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadlean za rad moe na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu moe bit
stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, donijeti pravilnik kojim se ureuju ta
pitanja.)

Ako poslodavac - pravna osoba radniku ne omoguuje koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom
ZOR, odgovara za prekraj.

25

Radnik u radnom odnosu na odreeno vrijeme uglavnom ima prava i obveze iz radnog odnosa kao i onaj u radnom odnosu
na neodreeno vrijeme. I radnik na odreeno vrijeme stjee pravo na g.o. nakon 6 mjeseci neprekidnog rada ako se prvi
puta zapoljava ili ako ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od 8 dana.

Radnik u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom ima pravo na g.o. u najmanjem trajanju propisanom zakonom kao i
radnik s punim radnim vremenom.
Trajanje godinjeg odmora dueg od najkraeg propisanog zakonom moe se odrediti razliito za radnike u punom i
nepunom radnom vremenu kao i pravo radnika na regres za koritenje g.o. kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu,
ugovorom o radu.

utvrivanje trajanja g.o.:
- due od najkraeg propisanog ZR moe se odrediti:
kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu.
- u trajanje se ne uraunavaju:
1. blagdani i neradni dani
2. razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlateni lijenik

Ako je rad organiziran u manje od 6 radnih dana u tjednu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu nije drukije odreeno, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je
radno vrijeme rasporeeno na 6 radnih dana.

nitavost odricanja od prava na godinji odmor
- nitav je sporazum o:
a) odricanju od prava na godinji odmor, odnosno
b) o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

rok stjecanja prava na godinji odmor:
- radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu 2 radna odnosa dui od 8 dana, stjee pravo na godinji
odmor nakon 6 mjeseci neprekidnoga rada.
- ne smatra se prekidom rada:
privremena nesposobnost za rad,
vojna sluba ili
drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog odsustvovanja s rada

pravo na razmjerni dio godinjeg odmora - radnik ima pravo na 1/12 godinjeg odmora za svakih
navreni 1 mjesec rada:
o ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja estomjesenoga roka,
nije stekao pravo na godinji odmor,
o ako radni odnos prestane prije zavretka estomjesenoga roka,
o ako radni odnos prestane prije 01.07.
- pri izraunavanju se najmanje 1/2 dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg odmora.

ZOR sadri institut prava radnika na razmjerni dio g.o. i to:
1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja 6 mj. roka nije stekao pravo na (puni)
g.o.- ako je radnik zasnovao radni odnos npr. 2.7., nee u toj godini ostvariti pravo na puni nego na razmjerni dio
g.o.
2. ako radniku radni odnos nije trajao ni 6 mj.
3. ako radniku radni odnos prestane prije 1.7. bez obzira na to koliko je dugo bio u radnom odnosu

Razmjerni dio godinjeg odmora na koji radnik ima pravo u navedena tri sluaja se odreuje tako da se najprije utvrdi koliko
bi radnih dana iznosio puni godinji odmor radnika taj se broj radnih dana podijeli s 12 i taj kolinik se pomnoi s brojem
navrenih mjeseci rada.
Tako npr. ako radniku prestaje radni odnos 25.6., a imao bi pravo na puni godinji odmor od 25 radnih dana, onda e se broj
dana razmjernog dijela godinjeg odmora izraunati ovako 25:12=2,08x5=10,40
Taj bi radnik imao pravo na 10 radnih dana godinjeg odmora (decimala se u konkretnom sluaju zanemari jer se najmanje
polovica dana zaokruuje na jedan cijeli dan).

godinji odmor u sluaju prestanka radnoga odnosa:
- pravo na godinji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuu kalendarsku godinu,
iskoristio kod prethodnoga poslodavca
26

- prilikom prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku izdati potvrdu o koritenju godinjeg odmora.

naknada plae za vrijeme godinjeg odmora
radnik ima pravo na naknadu plae
a) u visini odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,
b) a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna 3 mjeseca (uraunavajui tu i
odgovarajuu novanu vrijednost plae u naravi).

- mora se radniku isplatiti unaprijed, prije koritenja godinjeg odmora, ako drukije nije odreeno:
1. kolektivnim ugovorom ili
2. sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca.

- poslodavac nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora
iskoritenog prije ispunjenja uvjeta (pravo na razmjerni dio g.o.).

*Regres za g.o. naknada ili jednokratni dodatak plai za g.o. se moe ustanoviti autonomnim pravnim normama
stranaka (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu), ne proizlazi iz Zakona.
Uglavnom se pravo radnika na regres za g.o. vee uz volju poslodavca i smatra se u poreznom smislu plaom
zaposlenika.

koritenje godinjeg odmora u dijelovima: - radnik ima pravo godinji odmor koristiti u 2 dijela:
a) prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana mora koristiti neprekidno tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godinji odmor;
b) drugi dio mora koristiti najkasnije do 30.06. idue godine.

prenoenje godinjeg odmora u sljedeu kalendarsku godinu:
a) godinji odmor, odnosno prvi dio koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je
steen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30.06. idue godine, pod uvjetom da je
radio najmanje 6 mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad;

b) (i) lan posade broda, (ii) radnik na radu u inozemstvu ili (iii) radnik koji je bio u vojnoj slubi, moe godinji
odmor u cijelosti koristiti u sljedeoj kalendarskoj godini.

raspored koritenja godinjeg odmora
- utvruje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZR
- moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor i razonodu raspoloive radnicima
- radnika se mora najmanje 15 dana prije koritenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godinjeg odmora
- 1 dan godinjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca
najmanje 3 dana prije, ako kolektivnim ugovorom nije odreen drukiji rok

DOPUST
- dopust je ono razdoblje u kojem je radnik na temlju pravne norme osloboen obveze rada
- kod dopusta prevladavaju privatna stanja, poslovi i interesi radnika
- S obzirom na osnovu i cilj razlikujemo dopuste: na molbu radnika
na inicijativu poslodavca
po obvezi zakonske norme

PLAENI DOPUST
1.) osloboenje od obveze rada uz naknadu plae zbog osobito vanih osobnih potreba
- tijekom kalendarske godine radnik ima pravo do ukupno najvie 7 radnih dana za vane osobne potrebe, a osobito u
svezi sa:
1) sklapanjem braka,
2) porodom supruge,
3) teom bolesti,
4) smru lana ue obitelji

* lanom ue obitelji smatraju se:
- suprug,
- srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi,
- braa i sestre,
- pastorad i posvojenici,
- djeca bez roditelja uzeta na uzdravanje,
27

- ouh i maeha,
- posvojitelj i
- osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati te
- osoba koja s radnikom ivi u vanbranoj zajednici.

- radnik ima pravo na plaeni dopust:
2.)za vrijeme strunog ili opega kolovanja,
3.)osposobljavanja ili usavravanja te
4.)obrazovanja za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada,
pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu:
a) kolektivnim ugovorom,
b) sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili
c) pravilnikom o radu.
- radnici dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na 1 slobodan da s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruje
se u tijeku kalendarske godine, sukladno radnim obvezama
- u pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaenoga dopusta smatraju se
vremenom provedenim na radu.
- naknada plae odreuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ako nije tako odreena
poslodavac je mora odrediti prema prosjeku radnikove plae u zadnja 3 mjeseca.

NEPLAENI DOPUST
- za razliku od prava na plaeni dopust koji poslodavac radniku mora priznati u sluaju nastupa jedne od osnova
utvrenih zakonom ili sutonomnim izvorom pravo na neplaeni dopust poslodavac radniku moe, ali ne mora priznati.

Iznimno kao pravo radnika ZR odreuje neplaeni dopust kandidatima za vrijeme predizborne promidbe :
- za zastupnike u Hrv.Saboru do 15 radnih dana
- za lanove upanijske skuptine do 10 radnih dana
Za lanove gradskog/opinskog vijea do 5 radnih dana

Pravo na plaeni dopust radnik ostvaruje na svoj zahtijev ili na prijedlog poslodavca , a neplaeni dopust ostvaruje se
uvijek na prijedlog radnika.

- za vrijeme neplaenog dopusta prava i obveze radnog odnosa miruju
- ako nije drugaije odreeno kolektivnim ugovorom vrijeme neplaenog dopusta radniku se ne rauna u sta osiguranja
kao dio mirovinskog staa ako radnik nije (primjenom naela dobrovoljnosti) za to razdoblje platio doprinos za
produeno osiguranje.
- razlozi npr. adaptacija stana, izgradnja kue, privatne toplice

PRAZNICI
Pojmom praznici obuhvaeni su svi dani navedeni u ZBSND-u koje moemo podijeliti na :
1. blagdane
2. dravne praznike
3. meunarodne praznike
4. spomendane
- Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima

BLAGDANI
Blagdane moemo podijeliti :
a) na dane koji se slave ne radei s pravom na naknadu umjesto plae
b) na blagdane koji nisu pravnom normom oznaeni kao neradni dani, a koje Crkva i vjernici obiljeavaju na
prigodni nain npr.Mala Gospa, Sveti Nikola

Blagdani koji imaju opu primjenu i odnose se na sve zaposlene u RH :
1. Nova godina (1.1.)
2. Sveta tri kralja ili Bogojavljanje (6.1.)
3. Uskrsni ponedjeljak
4. Tijelovo
5. Velika Gospa (15.8.)
6. Svi sveti (1.11.)
7. Boi (25.12.)
8. Sveti Stjepan (26.12.)

28

Blagdani koji se odnose samo na pripadnike glavnih manjinskih vjerskih zajednica
1. Boi (7.1.) pravoslavci
2. Kurban Bajram i Ramazanski Bajram muslimani
3. Ro Haana i Jom Kipur idovi
uz prethodnu obavijest poslodavcu ostvaruju pravo na neradan dan i naknadu plae

DRAVNI PRAZNICI

- dani kojima se obiljeavaju osobito vani dogaaji iz hrvatske povijesti :
1. Dan antifaistike borbe (22.6.)
2. Dan dravnosti (25.6.)
3. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti (5.8.)
4. Dan neovisnosti (8.10.)

MEUNARODNI PRAZNIK
- u spomen na rtve u masovnom trajku u Chicagu 1.5.1886.g Praznik rada 1.5.

Prava radnika na blagdane i dravne praznike nisu izravno odreena ZR-om ve ZBSND, a ZR samo odreuje da se ti
dani ne uraunavaju u trajanje godinjeg odmora te da radnik za rad tim danima ima pravo na poveanu plau.

- od opeg pravila da se na dan navedenih praznika ne radi postoje iznimke :
Priroda stvari zahtijeva da odreeni radnici rade i na dane praznika zaposleni u carini, zdravstvu, policiji, javnom
prijevozu i u granama u kojima se rad odvija bez prekida

SPOMENDANI
15.1. dan meunarodnog priznanja RH
30.5. dan hrv.sabora
spomendani ne utjeu na prava radnika te dane se radi

PLAE, NAKNADE PLAA I OSTALA PRIMANJA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA

Prema ZR-u radnik ima pravo na :
1. PLAU za izvreni rad
2. DODATKE PLAI za rad u dane blagdana, nedjeljom, nou i za prekovremeni rad, te za rad u drugim posebnim
i oteanim uvjetima rada
3. NAKNADU PLAE za vrijeme kad ne radi zbog opravdanih razloga

PLAA je novana protuvrijednost rada kojeg je radnika izvrio za poslodavca

IZVORI PRAVA NA PLAU
ZR-om su ureena opa pravila odreivanja prava na plau, a novani iznos plae, naknade plae i drugih primitaka
odreuje se :
1. Posebnim zakonima
2. Ugovorom o radu
4. Kolektivnim ugovorom
5. Sporazumom poslodavca i RV

POSEBNI ZAKON kao izvor prava na plau

- Posebnim zakonom ureeno je pravo na plau :

Zaposlenih u znanosti, visokom obrazovanju, osnovnom i srednjekolskom obrazovanju, u djelatnosti kulture koja se
financira iz prorauna RH, u soc.skrbi i ustanovama zdravstva koje se financiraju iz sredstava HZZO-a.
plae zaposlenih u javnim slubama ureene su Zakonom o plaama u javnim slubama i Uredbom o nazivima radnih
mjesta i koeficijentima sloenosti poslova u javnim slubama, dok se kol.ug. javnog sektora mogu ugovarati samo
dodaci na plau i ostala materijalna prava kao npr.otpremnine, potpore, nagrade i sl.
- posebni zakon (lex specialis) ima prednost u primjeni u odnosu prema odredbama ZR-a kao opeg propisa radnog
prava.
- posebni propis djeluje kao prisilni propis (ius cogens) pa se u drugim izvorima radnog prava (npr. u kolekt. Ug. Ili
pravilniku o radu) pitanja plaa i naknada mogu ureivati za radnike povoljnije samo ako to posebni propis ne
zabranjuje.
29

- pri odreivanju plaa zaposlenih u djelatnostima koje se financiraju iz dr.prorauna, primjenjuje se i Zakon o
izvravanju dravnog prorauna
- posebnim zakonima se ureuje pravo radnika na naknadu plae za propisane sluajeve opravdane odsutnosti s rad
Zakonom o obv.zdravstvenom osiguranju, Zakonom zdrv.osig. zatite zdravlja na radu, Zakonom o mirovinskom
osiguranju. Drugim izvorima se moe za sve sluajeve opravdanog izostanka odrediti povoljniji iznos naknade plae, ali
ta razlika ide na teret poslodavca.

ODREIVANJE PLAE U UGOVORU O RADU

- iznos plae jedan je od devet obveznih uglavaka ugovora o radu kad je rije o poslodavcu :

- koji zapoljava vie od 20 radnika
- kojeg obvezuje kolektivni ugovor kojim su ureene plae

- iznos plae ne mora se ugovarati ugovorom o radu, ve se stranke ugovora mogu pozvati na odgovarajue odredbe
pravilnika o radu odnosno kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca.

ODREIVANJE PLAE U PRAVILNIKU O RADU

Ako kriteriji i mjerila za isplatu plaa nisu utvreni kolektivnim ugovorom, ako poslodavca ne obvezuje kolektivni ugovor
poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika mora donijeti pravilnik o radu kojim se onda ureuju plae i druga
materijalna prava radnika.

ODREIVANJE PLAE U KOLEKTIVNIM UGOVORU KOJI OBVEZUJU POSLODAVCA

Pravilo je da se u kolektivnom ugovoru ugovaraju za radnike lanove sindikata vea novana i druga prava od onih
odrenih ZR-om i posebnim propisima.

Posebnim se propisom moe odrediti koja se novana prava radnika mogu ugovarati kolektivnim ugovorom to
iskljuuje pravo stranaka kol.ugovora da ugovaraju druga prava radnika

Samo iznimno kada to propisi doputaju, u kolektivnim ugovorima odreeno se pravo moe ugovarati u opsegu
manjem od propisanog zakonom npr. radnik koji iz opravdanih razloga ne radi ima pravo na naknadu plae u visini
prosjene plae koja mu je isplaena u prethodna 3.mj., ali se kol.ug. to pravo moe odrediti i u manjem iznosu, ak za
radnika nepovoljnije.
- kol.ugovor koji je odlukom ministra proiren na sve poslodavce u RH je onaj o visini najnie plae koji se primjenjuje od
6.3.1998.

SPORAZUM RV i POSLODAVCA kao IZVOR PRAVA NA PLAU

Radniko vijee moe sklapati sporazume s poslodavcem kojima se ureuju neka pitanja sadraja radnog odnosa, ali se
bez posebne ovlasti sindikata tim sporazumom ne smiju ureivati pitanja koja su sadraj kolektivnih ugovora.

Kako je pravo na plau predmet kolektivnog pregovaranja, sporazumom izmeu RV i poslodavca ne smije se propisivati
:
- pravo na za izvreni rad
- dodaci za oteane uvjete rada

No sporazumom se moe npr. utanaiti sadraj potvrde o isplaenoj plai i naknadi plae koju je poslodavac pri isplati
duan uruiti radniku. Isprava o plai- OBRAUN - ima karakter ovrne isprave!

JEDNAKOST PLAA
Jednakost plaa ena i mukaraca
Poslodavac je duan isplatiti jednake plae enama i mukarcima za jednaki rad i rad jednake vrijednosti.
dvije osobe razliitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako:
obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,
rad koji jedna od njih obavlja sline je naravi kao rad koji obavlja druga, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta
pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju znaaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne
utjeu na narav posla u cijelosti,
rad koji jedna od njih obavlja je jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga ako se uzmu u obzir kriteriji kao to
su struna sprema, vjetine, je li rad fiziki ili ne, odgovornosti i uvjeti u kojima se rad obavlja.
Plaa obuhvaa osnovnu plau i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili
30

naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplauje radnici ili radniku
za obavljeni rad.

POJAM BRUTO I NETO PLAE

ZR propisuje da se plaom uvijek smatra plaa u bruto iznosu

Bruto plaa = obvezna javna davanja + neto plaa

Doprinosi iz plae mirovinski doprinosi ( namiruje se iz imovine
radnika)
Porez na dohodak
Prirez porezu na dohodak

( doprinosi za plau ne pripadaju kategoriji bruto plae, ve se obraunavaju i uplauju kao obveza poslodavca
doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zapoljavanje namiruje se iz imovine poslodavca)

Poslodavac je obveznik obraunavanja i obveznik plaanja SVIH doprinosa, i doprinosa koji terete imovinu zaposlenika i
doprinosa koji terete poslodavca.

PRIMJERENA PLAA

Radnik ima pravo na primjerenu plau u 2 sluaja :
1. Ako nema ni sklopljenog ugovora o radu, ni pisane potvrde niti poslodavca obvezuje pravilnik o radu odnosno
kolektivni ugovor
2. Ako postoji neki od tih akata, ali ne sadri dovoljno elemenata za odreivanje iznosa plae

PRIMJERENA PLAA je plaa koja se redovito plaa za jednak rad, a ako takvu plau nije mogue utvrditi onda plaa
koju odreuje sud prema okolnostima sluaja.

NAJNIA PLAA

- ZR ne regulira institut najnie plae
- Najnia plaa od 6.3.1998.g odreena je kolektivnim ugovorom o visini najnie plae koji je sklopljen na neodreeno
vrijeme i odlukom nadlenog ministra proiren na sve poslove u RH.
Definicija : najnia plaa je najmanji mjeseni iznos plae za puno radno vrijeme na koju radnik ima pravo neovisno o :
- zahtijevnosti radnog mjesta na kojem radi
- trinom poloaju poslodavca
- drugim uvjetima

Visina najnie plae odreena je u svoti najnie mjesene osnovice za obraunavanje i plaanje doprinosa za mirovinsko
osiguranje koja je propisana kao umnoak koeficijenta 0,35 i prosjene plae ostvarene u razdoblju sijeanj-kolovoz
prethodne kalendarske godine.

Za svaku godinu se odreuje najkasnije do 30.11. tekue godine za slijedeu kalendarsku godinu i objavljuje u slubenom
glasilu RH NN

ZDOO propisuje da se u sluaju kad je razdoblje osiguranja krae od mjesec dana, najnia osnovica za plaanje
doprinosa odreuje razmjerno trajanju obveznog osiguranja.
ZR ureuje jednakost plaa na dvije osnove zabranom diskriminacije pri isplati plae i drugih primitaka te obvezom
isplate jednake plae enama i mukarcima

TAJNOST PLAA nije ureena zakonom, ali se esto regulira pravilnikom o radu ili posebnim odlukama poslodavca
poslodavac moe opim aktom propisati da se podaci o isplaenim plaama smatraju tajnim podacima. Plaa odreena
ugovorom o radu moe biti zatiena kao poslovna tajna, no ne i kriteriji i mjerila za odreivanje plae ako su odreeni
kol. ugovorom ili pravilnikom s obzirom da se moraju objaviti.

PLAA RADNIKA KOJEG AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE USTUPA KORISNIKU

- takav radnik ima pravo na plau koja ne smije biti manja od plae radnika zaposlenog kod korisnika koji radi na istim
poslovima .

31

- ako kod korisnika nema zaposlenih radnika na istim poslovima plaa ustupljenog radnika odreuje se prema plai
radnika koji radi na slinim poslovima.

- ako iz bilo kojih razloga nije mogue utvrditi plau ustupljenog radnika ona e se odrediti pisanim sporazumom koji
sklapaju agencija i korisnik

PLAA ZA VRIJEME TRAJKA I LOCKOUTA
Radniku koji je sudjelovao trajku mogu se za razdoblje provedeno u trajku smanjiti plaa I dodaci na plau razmjerno
vremenu provedenom u trajku.
Ali
Poslodavac je i za razdoblje provedeno u trajku duan platiti sve propisane doprinose za socijalno osiguranje najmanje
na propisanu najniu osnovicu.
Za radnike koje je iskljuio s rada kao odgovor na ve zapoeti trajk poslodavac je duan platiti doprinose na osnovicu u
visini najnie plae.

PLAA RADNIKA KOJI RADI NEPUNO RADNO VRIJEME

- takvom radniku npr.pravo na plau u pravilu se odreuje razmjerno odnosu nepunog i punog radnog vremena na istim
poslovima, a npr.naknada trokova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla odreuje mu se jednako kao i
radnicima koji rade puno radno vrijeme.
Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u
nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu.

PLAA RADNIKA KOJI RADI SKRAENO RADNO VRIJEME

Trajno :
- to je institut zatite radnika, a ne posljedica trinih potreba poslodavca pa radnik koji radi skraeno radno vrijeme
ostvaruje pravo na plau i sva druga novana prava iz radnog odnosa jednako kao i radnici koji rade puno radno vrijeme
te se u pogledu prava radnika SRV izjednauje s punim radnim vremenom.

Privremeno :
- radnik koji radi SRV zbog njege djeteta sa smetnjama u razvoju ima pravo na plau za izvreni rad kod poslodavca, a
razliku do visine punog radnog vremena ostvaruje iz prorauna RH.

Povremeno :
- radnik koji radi skraeno zbog potrebne pojaane brige i njege djeteta kojem je po ocjeni lijenika potrebna dodatna
skrb ima pravo na plau za sate rada kod poslodavca, a za razliku sati do punog radnog vremena ostvaruje naknadu
plae prema propisima koji ureuju naknadu za rodiljni dopust.

PRIMJENA ZA RADNIKA NAJPOVOLJNIJEG PRAVA

U sluaju kad pravo radnika na plau ili neko drugo novano pravo radnika razliito ureeno u razliitim izvorima radnog
prava kkoji obvezuju poslodavca primijenjuje se PRAVILO POGODNOSTI.
Pravilo za radnika najpovoljnijeg prava NE primijenjuje se ako je drugaije odreeno posebnim zakonom.
Npr. primjer posebnog zakon koji odreuje drugaije od opeg naela pogodnosti je zakon kojim su ureene plae
zaposlenih u javnim slubama.
ZPJS ima prednost u primjeni pred kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavce u javnim slubama iako je kolektivni
ugovor zakljuen sukladno odredbama ZR-a.

IZMJENA UGOVORENOG PRAVA NA PLAU

Poslodavac nije ovlaten jednostavno smanjiti plau radniku iako je u poslovnim potekoama (poslodavac snosi rizik
poslovanja).
Radni odnosi su ugovorni odnosi, a ugovorne strane mogu mijenjati sadraj ugovora samo sporazumno ili na neki od
naina propisanih zakonom.
Poslodavac moe zbog ekonomskih razloga otkazati ugovor o radu.
Ipak, ZR omoguuje i iznimku od opeg pravila da se plae mogu mijenjati samo obostranom voljom stranaka. Iznimka
su poslodavci kod kojih su plae utvrene pravilnikom o radu, a u ugovorima o radu stranke su se umjesto ugovaranja
iznosa pozvale na odgovarajue odredbe pravilnika o radu.

DIJELOVI PLAE
1. Plaa za redoviti rad koja se najee naziva OSNOVNOM PLAOM
32

2. Posebni DODACI na osnovnu plau
3. Posebni dodaci na plau koje ostvaruju samo radnici s posebno uspjenim radnim rezultatima tzv.
STIMULATIVNI DIO PLAE

OSNOVNA PLAA
-osnovna plaa je plaa na koju radnik ima pravo za redovit rad u punom radnom vremenu uz uobiajene radne uvjete u
koju nisu ukljueni nikakvi dodaci

- umnoak koeficijenta (broja bodova) odreenog radnog mjesta i osnovice (jedninina vrijednost boda) koja se u
pravilu odreuje u jednakom iznosu za sve zaposlene kod odreenog poslodavca.

DODACI PLAI
- ZR ne propisuje iznos poveanja plae za odreene situacije, ve se to poveanje odreuje :
1. Ugovorom o radu
3. Kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca

Dodaci su uvijek za sate provedene u posebnim i oteanim uvjetima

Ti se dodaci u pravilu ugovaraju u slijedeim iznosima :
- za prekovremeni rad 50%
- za rad nedjeljom 35%
- za rad blagdanom i neradnim danima 50%
- za noni rad, smjenski i poslijepodnevni rad 30-35%

-dodaci za posebno oteane uvjete rada (na velikima visinama, s opasnim kemikalijama i sl.), , a ugovaraju se i dodaci za
trokove prehrane, za godine radnog staa itd. osobito kol.ug. u javnoj slubi s obzirom da se prema Zakonu o
plaama u javnim slubama kol.ug. ne mogu propisivati osnovna plaa ni stimulativni dio

STIMULATIVNI DIO PLAE
U RH postoji samo nekoliko oblika odreivanja stimulativnog dijela plae :
1. Ocjenjivanje rada od neposrednog rukovoditelja
2. Praenje ostvarenja zadanog radnog uinka (norme)

Ekonomski razvijene zemlje pridaju posebnu vanost uspjenom rukovoenju u upravljanju to podrazumijeva
razraene metode pridobivanja suradnika te usmjeravanja i iskoritavanja njihovih sposobnosti znanjna i vjetina.

ROK ZA ISPLATU I RAZDOBLJA ISPLATE

-plaa se isplauje nakon obavljenog rada najmanje jednom mjeseno, kol.ug. i ugovorom se mogu odrediti drugaija
razdoblja (ee isplate, ne i rjee)
-obveza isplate plae dospijeva 15. u mjesecu za prethodni mj. ali samo ako rok za isplatu nije drugaije odreen kol.
ugovorom ili ugovorom
-poslodavac isplauje radniku bruto plau, pri isplati obustavlja porez, prirez i doprinos iz plae i radniku isplauje neto
iznos
-na dan isplate plae dospijeva poslodavcu obveza isplate doprinosa na plau, a ako zakasni s isplatom plae i ne isplati
je do kraja mj. za prethodni mj., POSLJEDNJEG DANA U MJESECU dospijeva mu obveza isplate doprinosa na i iz plae
-ZR ne ureuje zakanjenje poslodavca u isplati plae pa se primjenjuju odredbe ZOOa (osim plae duguje i zatezne
kamate)

Prilikom isplate plae, naknade plae ili otpremnine, poslodavac je obvezan uruiti radniku OBRAUN iz kojeg je vidljivo
kako je iznos istog utvren. Ako ne isplati plau, naknadu ili otpremninu na dan dospjelosti, do kraja mj. u kojem je
obveza dospjela duan je radniku uruiti obraun koji je ovrna isprava

ZR je propisana obveza isplate plae u NOVCU, no nije nezakonit sporazum poslodavca i radnika o primitku neke stvari
ili usluge umjesto plae u novcu.

ZABRANA PRIJEBOJA poslodavac ne moe svoje potraivanje prema radniku naplatiti uskratom plae/dijela plae ili
naknade plae/dijela. Radnik ne moe dati suglasnost prije nego to potraivanje poslodavca nastane.

33

PRISILNO USTEGNUE za obveze uzdravanja moe se ustegnuti najvie polovina plae, a za ostale obveze najvie
jedna treina plae (Ovrni zakon na temelju ovjerovljene isprave radnik moe dati suglasnost da se zaplijeni i cijela
plaa)

- novana potraivanja radnik ostvaruje pred redovitim sudom bez obveze prethodnog traenja zatite od poslodavca, a
potraivanja na osnovi socijalnog osiguranja ostvaruje u upravnom postupku

- novana potraivanja iz radnog odnosa zastarijavaju za 3 god. od dospijea svakog pojedinanog iznosa plae/drugog
novanog prava, a obveze za doprinose zastarijevaju u roku od 5 god.

PLAA U NARAVI to su primici u stvarima ili uslugama za koje radnik ne plaa nikakvu cijenu ili plaa cijenu koja je nia
od trine (npr.koritenje autom, plovilima, zgradama, beskamatni krediti...) Primici u naravi se u poreznom smislu
izjednauju s plaom, pa je poslodavac na trinu vrijednost tih primitaka obvezan obraunavati obvezu za doprinose iz
plae, doprinose na plau i porez na dohodak

NAKNADA PLAE

ZR-om i drugim posebnim propisima odreene su situacije u kojima radnik iz opravdanih razloga ne obavlja poslove koje
je ugovorio ugovorom o radu, a ima pravo na naknadu plae.

S obzirom na to, na teret koga pada obveza isplate naknade plae razlikujemo :
1. Naknade plae koje su ZR-om i drugim propisima odreene kao OBVEZA POSLODAVCA
2. Naknade plae koje radnik ostvaruje na teret institucija socijalnog osiguranja ili na teret dravnog prorauna

NAKNADA PLAE KAO OBVEZA POSLODAVCA oporezivo

Naknada plae koje su propisane kao obveza poslodavca porezno su izjednaene s plaom za izvreni rad i podlijeu
plaanju svih doprinosa i poreza na dohodak.

A) N.P. za godinji odmor i plaeni dopust
ZR propisuje najnii iznos ( min prosjena plaa u zadnja 3 mjeseca vei iznos moe se odredtiti kol.ug./pravil o radu ili
ug.o radu) i vrijeme isplate (unaprijed drugaije se moe propisati u kol.ug. ili sporazumu izmeu RV i poslodavca)

B) N.P. za blagdane i neradne dane
iznos naknade plae odreen je ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, a ako tim propisima nije
nita ureeno poslodavac je duan isplatiti N.P. u visini razmjernog dijela plae u zadnja 3 mjeseca.

C) N.P. za vrijeme sprijeenosti za rad zbog bolesti

Prema ZOZO-u naknadu plae za vrijeme privremene sprijeenosti rada zbog bolesti u prva 42 dana bolovanjna isplauje
poslodavac na svoj teret i ne moe iznositi manje od 70%(minimum!) prosjene plae u zadnjih 6 mjeseci te ulazi u
mirovinsku osnovicu od koje se izraunavaju vrijednosni bodovi za odreivanje visine mirovine.

D) N.P. za vrijeme zastoja u poslu bez krivnje radnika
S obzirom da poslodavac snosi sve rizike poslovanja, duan je radniku isplatiti naknadu plae za vrijeme zastoja do kojeg
je dolo krivnjom poslodavca ili viom silom.
Ako ugovorom, pravilnikom ili kol. ugovorom nije odreen iznos naknade plae, poslodavac je obvezan isplatiti naknadu
plae u razmjernom dijelu plae isplaene u posljednja 3.mjeseca.

NAKNADA PLAE KOJU RADNIK OSTVARUJE NA OSNOVI SOCIJALNOG OSIGURANJA nije oporezivo
1. N.P. za bolovanje due od 42 dana
2. N.P. za rodiljni dopust
3. N.P. za rad u skraenom radnom vremenu na osnovi zatite majinstva
- na osnovi njege dijeteta s teim
smetnjama u razvoju

OSTALA PRIMANJA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA

1. NAKNADE TROKOVA koji su u svezi sa svakodnevnim obavljanjem poslova na radnom mjestu kao to su trokovi
prijevoza, slubene odjee, strune literature, usavravanja....ili trokova koji nastaju iznimno npr. dnevnica, terenski
dodatak, naknada za odvojeni ivot od obitelji

34

2. OSTALA PRIMANJA poput nagrada, potpora, otpremnina za odlazak radnika u mirovinu, jubilarne nagrade, regres za
godinji odmor, potpore u sluaju smrti radnika, boinica itd.

NAKNADA TETE IZ RADNOG ODNOSA

Postoje razliite vrste odgovornosti iz radnog odnosa :
- Moralna odgovornost (ZOO pridravanje naela savjesnosti i potenja itd. )
- Odgovornost za tetu
- Stegovna (disciplinska) odgovornost ZR nema izriitih odredaba
- Prekrajna odgovornost
- Kaznena odgovornost

Poslodavac i radnik mogu drugoj strani iz ugovora o radu odgovarati prekrajno i kazneno.

ZR kao poseban propis ima prednost pred opim propisima o odgovornosti za tetu, ali ako ZR nema posebnih odredbi
kad je rije o naknadi tete treba prijemijeniti ZOO.
ZR se ne primjenjuje ako postoji poseban zakon o odg.za tetu kao npr. Zakon o dravnim slubenicima
ZR ima posebna pravila o odgovornosti za tetu, ali ne i o naknadi tete nain popravljanja tete ureen je
odredbama ZOO-a.

Tko drugome prouzroi tetu duan ju je nadoknaditi ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje, s time da
se predmnjeva obina nepanja.

Na tetniku je teret dokaza da je teta nastala bez njegove krivnje. Radnik odgovara poslodavcu po kriteriju dokazane
krivnje jer se krajnja nepanja i namjera radniku moraju dokazati teret dokaza je na poslodavcu.

ODGOVORNOST RADNIKA POSLODAVCU

Prema ZR-u za tetu prouzroenu poslodavcu odgovaraju samo radnici u radnom odnosu, t.j. ne odgovaraju radnici koji
obavljaju rad po npr.ugovoru o djelu (oni odgovaraju temeljem opih propisa obveznog prava i to ponajprije onih koji
reguliraju ugovornu odgovornost za tetu).

Pretpostavke odgovornosti:
1. UZRONA VEZA teta mora biti prouzroena poslodavcu na radu odnosno u svezi s radom

teta je prouzroena na radu ako ju je prouzroio radnik obavljajui poslove koji su ugovorom o radu odreeni kao
njegova obveza. teta je prouzroena u svezi sa radom ako je nastala pri obavljanju poslova koji su u funkcionalnoj
svezi s radnopravnim poloajem radnika.

2. POSTOJANJE (NASTANAK) TETE imovinska:smanjenje neije imovine i spreavanje njezina poveanja ;
neimovinska: povreda prava osobnosti

3. KRIVNJA RADNIKA teta mora nastati krivnjom radnika
a) NAMJERA kad je radnik svjestan da e svojom radnjom ili proputanjem izazvati tetu (hoe uzrok i
posljedicu)
b) NEPANJA krajnja nepanja postoji kad se radnik ponaa onako kako se ne bi ponaao prosjeno paljiv
ovjek
(obina nepanja radnik nikada ne odgovara za obinu nepanju)

ODGOVORNOST VIE RADNIKA ZA TETU

Ako teta nije posljedica kaznenog dijela s namjerom pravilo je da svaki radnik odgovara za dio tete koju je uzrokovao.

Pod pretpostavkom da je mogue individualizirati koju je tetu odreeni radnik stvarno uinio, ali u praksi postoje i
situacije kada se za svakog radnika ne moe utvrditi koji je dio tete uzrokovao te tada ZR postavlja presumpciju
(smatra se) da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu su obvezni nadoknaditi u jednakim dijelovima (tu postoji
zajednika, ali ne i solidarna odgovornost radnika).

SOLIDARNA ODGOVORNOST RADNIKA

Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.

35

Svaki radnik odgovara vjerovniku za cijeli dug, vjerovnik moe zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoe sve dok ne
bude potpuno namiren, ali kad jedan dunik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dunici oslobaaju, a taj dunik koji je
isplatio vie nego to iznosi njego udio u teti moe od svakog od ostalih dunika zahtijevati da mu nadoknadi ono to je
platio za njega (pravo na regres).

Obujam naknade
radnik je obvezan popraviti svu nastalu tetu (imovinsku i neimovinsku)
- kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i naini smanjenja ili osloboenja radnika od
dunosti naknade tete.

Unaprijed utvreni iznos naknade tete
- ako bi utvrenje visine naknade tete uzrokovalo nerazmjerne trokove (rije je o moguoj/apstraktnoj teti), moe se
za odreene tetne radnje unaprijed predvidjeti iznos naknade tete i to kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Npr.pojedinano krae kanjenje na rad, prijevremeni odlazak s posla, puenje na mjestu gdje to nije dozvoljeno

Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima
obveznoga prava.
Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od

REGRESNA odgovornost radnika

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio
poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi.
Pravo poslodavca na regres zastarijeva za 6.mj od isplaene naknade

Izvansudska nagodba, sudska nagodba ili odluka parninog suda izmeu 3.osobe i poslodavca ne obvezuje radnika pa
on moe isticati sve prigovore koji se odnose na utemeljenost regresne obveze, ali kako bi u regresnom postupku
izbjegao takve prigovore poslodavac moe obavijestiti radnika o odtetnom zahtjevu koji je postavila 3.osoba ime
nastaje tzv.INTERVENCIJSKI uinak.

SMANJENJE ILI OSLOBOENJE RADNIKA OD NAKNADE TETE
Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od

ODGOVORNOST POSLODAVCA RADNIKU

Da bi poslodavac odgovarao za tetu, potrebno je utvrditi je li teta nastala na radu ili u svezi s radom.

Odgovornost prema kriteriju krivnje pravilo
Kad poslodavac odgovara prema kriteriju krivnje odgovara po presumiranoj krivnji presumira se najblai oblik krivnje
obina nepanja
Na poslodavcu je teret dokaza da je teta nastala bez njegove krivnje.
Vie stupnjeva krivnje (krajnju nepanju ili namjeru) radnik mora dokazati poslodavcu t.j. tada je teret dokaza na
radniku.

Odgovornost prema kriteriju uzronosti iznimka
Ako je teta nastala od opasne stvari ili opasne djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za okolinu
odgovara se bez obzira na krivnju u takvom sluaju odgovara na temelju objektivne injenice da je teta
prouzroena.

Poslodavac se moe osloboditi tzv.objektivne odgovornosti ako dokae da je teta nastala :
1. Viom silom
2. Radnjom oteenika ili
3. Radnjom 3.osobe koju nije mogao predvidjeti ili posljedice izbjei iskljuivo ili djelomino njihovom radnjom, o
emu e ovisiti opseg osloboenja

Poslodavac odgovara po naelu objektivne odgovornosti za tetu prouzroenu :
1. Ozljedom na radu
2. Profesionalnom boleu
3. Boleu u svezi s radom

36

Opseg naknade tete
- poslodavac je radniku obvezan popraviti SVU nastalu tetu (imov./neimov.)

Postupak za odreivanje naknade tete i sudska zatita
ZR ne obvezuje radnika da pokua izvansudsku s poslodavcem no to radnik moe uiniti pa ako se radnik i poslodavac
izvansudski ne sporazumiju o naknadi tete, radnik ima pravo naknadu tete zahtijevati pred opinskim sudom
nadlenim za radni spor.
Propust radnika da zahtijeva naknadu tete ili drugo novano potraivanje iz radnog odnosa, u rokovima, ne moe imati
za posljedicu gubitak prava na ta potraivanja.

Uraunavanje raznih osiguranja u naknadu tete
U praksi se primijenjuje naelo da se primanja na osnovi zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja moraju
uraunati u odgovarajue vrste (osnove) tete tako da se teta koju trpi osigurana osoba sastoji od razlike izmeu
ukupne tete i onoga to oteenik prima prema jednoj ili vie navedenih osnova.
(dobrovoljna osiguranja se ne uraunavaju koja plaa sam radnik )

Poslodavac odgovara za cijelu neimovinsku tetu i onaj dio imovinske tete koji nije pokriven osiguranjem.
Npr. oteenik koji poslije nesree ostvaruje pravo na mirovinu ima pravo na naknadu tete koju predstavlja razlika
izmeu plae koju bi ostvario da nije bilo tetnog dogaaja i mirovine koju prima.

NAKNADA TETE U SLUAJU SUDSKOG RASKIDA UGOVORA O RADU

) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev
radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu tete u iznosu najmanje tri, a najvie 18 prosjenih
mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama
uzdravanja koje terete radnika.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca ako postoje okolnosti koje opravdano
ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije mogu.
(3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu na nain iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnijeti do
okonanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.

ZAHTJEV RADNIKA
AKO se utvrdi da je doputen redoviti ili izvanredni otkaz onda radnik nema pravo na sudski raskid ugovora o radu. Ni na
naknadu tete.

ZAHTJEV POSLODAVCA
Poslodavac mora zahtjev istai u obliku protutube i zahtjevati da sud odredi dan prestanka radnog odnosa i dosudi
radniku naknadu tete u utvrenom iznosu.

ROK ZA OSTVARENJE SUDSKE ZATITE I ZASTARA
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u roku petnaest dana od dostave
odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca
ostvarenje toga prava.
Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem
roku od petnaest dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom.
Ako radnik u sporu pred nadlenim sudom iznese injenice koje opravdavaju sumnju da je zbog postupanja radnika bio
stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika, to je dovelo do povrede nekoga njegovog prava iz radnoga odnosa,
smatrat e se da je njegovo pravo povrijeeno ako poslodavac ne dokae drukije.
Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio
zahtjev.
Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predvien postupak mirnoga rjeavanja
nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnoenje zahtjeva sudu tee od dana okonanja toga postupka.
Potraivanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine.

NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE
Novana naknada semoe isplatiti jednokratno ili u obliku rente.
Renta je popravljanje tete u novanom obliku gdje ukupan iznos nije poznat u vrijeme odluivanja o tubenom
zahtjevu a plaa se unaprijed utvrenim iznosima i razdobljima, uvijek mjeseno unaprijed.
Pravo rente postoji:
a. U sluaju smrti
b. U sluaju tjelesne ozljede
c. U sluaju oteenja zdravlja
37

4 sluaja u kojima se imovinska teta nadoknauje plaanjem novane rente:
a. Zbog izgubljenog uzdravanja
b. Izgubljene zarade
c. Trajnog poveanja potreba
d. Unitenja ili umanjenja mogunosti daljnjeg razvijanja i napredovanja to je posljedica potpune ili djelomine
nesposobnosti za rad

Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev tetnika sniziti ili ukinuti ako se
znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju prijanje odluke.

Naknada imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede i oteenja zdravlja
Rije je o trokovima ili gubicima koje je oteenik imao kao posljedicu tetne radnje, to su:
a. Izgubljena zarada
b. Trokovi lijeenja
c. Trokovi pogreba
d. Gubitak uzdravanja
e. Trokovi zbog trajno poveanih potreba
f. Trokovi zbog smanjene mogunosti daljnjeg razvijanja

Tko prouzroi neiju smrt, duan je naknaditi uobiajene trokove njegova pogreba.
On je duan naknaditi i trokove njegova lijeenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne trokove u vezi s
lijeenjem, te zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad.
Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi mu trokove lijeenja i druge
potrebne trokove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja.
Ako ozlijeeni zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su
mogunosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja unitene ili umanjene, odgovorna osoba duna je plaati
ozlijeenomu odreenu novanu rentu, kao naknadu za tetu.

Odgovornost poslodavca 3.osobi za tetu koju poini radnik
- trea osoba moe zahtjev uputiti poslodavcu (postoji njegova primarna odg.) ili radniku (samo ako je tetu poinio s
namjerom) ili obojici

Poslodavac MORA 3.osobi nadoknaditi tetu!
Tu je Regresna odgovornost radnika

PRENOENJE UGOVORA O RADU NA NOVOG POSLODAVCA

Kao i svaki ugovor , i ugovor o radu u pravilu se odnosi na stranke koje ga izvorno sklapa.

Meutim, radni odnos zasnovan ugovorom o radu, koji je po svojoj pravnoj prirodi trajni obvezni odnos, moe se
privremeno ili trajno nastaviti i s osobom na strani poslodavca koja izvorno nije bila stranka ugovora o radu.

Osnovni uvjet za prenoenje ugovora o radu na novog poslodavca je da se na novog poslodavca prethodno prenese
poduzee ili dio poduzea (pogon) da bi moglo doi do prenoenja poduzea ili dijela poduzea potrebno je da postoji
ili :
a) Statusna promjena (pripajanje, spajanje, podjela nositelja, prijenos imovine, nasljeivanje)
b) Neki pravni posao (prodaja, darovanje, zamjena,plodouivanje, zakup...)

koji do prijenosa dovode ex lege.

Te vrste prenoenja poduzea ili dijela poduzea mogu dovesti ili do privremenog ili do trajnog prenoenja ugovora o
radu.

Ugovori o radu prenose se na novog poslodavca danom pravnih posljedica prijenosa poduzea ili dijela poduzea.

No, ako neki radnik ne eli da njegov ugovor o radu prijee na novog, a s istim je suglasan i prethodni poslodavac moe
se dogoditi i to da ne prijeu svi ugovori o radu na novog nositelja poduzea.
U tom sluaju, prethodni poslodavac i radnik moraju (ugovorom ili nekim drugim pravnim aktom) regulirati prava i
obveze iz radnog odnosa.

Mogue je ak da novi poslodavac prijenos poduzea ili dijela poduzea uvjetuje smanjenjem broja radnika.
38

tada to smanjenje mora biti utemaljeno na odredbama ZR-a odnosno ugovor o radu trebaju prestati na neki od
naina predvienih ZR-om.

PRAVA RADNIKA I OBVEZE NOVOG POSLODAVCA NAKON PRIJENOSA UGOVORA O RADU

Najvanija karakteristika prijenosa ugovora o radu jest ta da radnik (kojeg je ug,o radu prenesen na novog poslodavca)
zadrava (u svezi s otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i drugim pitanjima iz radnog odnosa) SVA PRAVA koja je
stekao do dana prijenosa ugovora o radu., a novi poslodavac s danom prenoenja preuzima sva prava i obveze iz
prenoenog ugovora o radu.

Prenose se svi ugovori radnika koji su radili u tom poduzeu ili dijelu poduzea i to po sili zakona.
Do smanjenja prava radnika moe doi samo ako se prijenos poduzea ili dijela poduzea obavlja u sklopu steajnog
postupka ili postupka sanacije.

tada se prava mogu smanjiti u skladu sa sklopljenim kolektivnim ugovorom, sporazumom izmeu RV i poslodavac.

Dakle, ako kolektivnim ugovorom ili sporazumom RV i poslodavac mogunost smanjenja prava nije predviena do tog
smanjenja ne moe doi ni ako je u tijeku steaj ili sanacija poslodavca.

OBVEZA IZVJEIVANJA O PRAVIMA RADNIKA

S obzirom na to da osoba na koju se prenosi poduzee ili njegov dio radnicima odgovara za obveze koje proizlaze iz
ugovora o radu te da su te obveze kao i pravni odnosi koji nastaju kompleksni, poslodavac koji prenosi na novog
poslodavca poduzee ili dio poduzea duan je novog poslodavca potpuno i istinito izvijestiti o pravima radnika kojih se
ugovori o radu prenose.

( Dostavom popisa radnika, njihovih ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, sporazuma sklopljenog
izmeu RV i starog poslodavca. )

Ne izvijesti li ga, novi poslodavac moe traiti NAKNADU TETE, ali obveze prema radnicima ostaju neizmjenjene
(t.j.jduan ih je izvriti neovisno o njegovom odnosu s prethodnim poslodavcem).
Isto tako, prethodni poslodavac je duan o prenoenju ugovora o radu na novog poslodavca pisano obavijestiti radnika
kojeg se ugovor prenosi.

Ako to ne uini, prethodni poslodavac e odgovarati za prekraj. On moe biti kanjen za taj prekraj koji spada u grupu
najteih prekraja poslodavaca novanom kaznom od 61 000 do 100 000 kuna.

PRAVNI POLOAJ RADNIKOG VIJEA

Radnici imaju pravo na sudjelovanje u odluivanju o pitanjima koja se odnose na njihova gospodarska i socijalna prava i
interese.

To svoje pravo oni ostvaruju putem :
1. Radnikog vijea
2. Sindikalnih povjerenika - zaposlen je kod poslodavca
3. Sindikalnih predstavnika - nije zaposlen kod poslodavca

Kad je u poduzeu ili dijelu poduzea koje je preneseno utemeljeno radniko vijee ono nastavlja s radom, ali max 1
godinu.
Isto tako, ako je izmeu RV i poslodavca sklopljen sporazum nastavlja se primijenjivati do sklapanja novog sporazuma, a
max 1 godinu.
Prilikom donoenja odluke o poduzimanju mjera koje dovode do prijenosa poduzea ili dijela poduzea poslodavac se o
namjeravanoj odluci mora savjetovati s RV te mora RV-u dostaviti potpuno i pravodobno podatke kako bi ono moglo
stvarno utjecati na donoenje odluke (o razlozima prijenosa, ugovorima, nekretninama koje se prenose...)
RV duno je u roku od 8 dana dostaviti svoje oitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu, a ako to ne uini presumira
se da nema primjedbi.
Miljenje RV je savjetodavno, no ako se poslodavac ne savjetuje, to moe utjecati na valjanost njegove odluke i uiniti ju
nitavom.
Ako se protivi duno je u pisanom obliku obrazloiti svoje protivljenje odluci poslodavca.

ZABRANA UTAKMICE RADNIKA S POSLODAVCEM (zakonska i ugovorna)
39

Odredbe ZR-a o zabrani natjecanja radnika s poslodavcem jedne su od rijetkih u ZR-u koje imaju zatitni karakter za
poslodavca. Tim se odredbama poslodavac titi od postupaka radnika kojima nedoputeno konkurira poslodavcu.

ZAKONSKA zabrana utakmice propisana odredbama ZR-a

ZZU znai da radnik ne smije za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac ako za to
nema odobrenje poslodavca.

Poslodavac moe odobrenje dati izriito ili preutno ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se
radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku
dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Odobrenje moe opozvati, to znai ponovu zabranu uinci opoziva nastupaju istekom roka koji je propisan ili
ugovoren za otkaz ug.o radu
Poinje zasnivanjem radnog odnosa, a traje sve dok ugovor o radu ne prestane (na jedan od naina propisanih ZR-om)
sve dok poslodavac izda radniku odobrenje za sklapanje poslova iz djelatnosti kojom se bavi.
(ZZU koja je prestala zbog danog odobrenja ponovno se uspostavlja opozivom tog odobrenja od strane poslodavca)

ZZU obuhvaa bilo kakvo sudjelovanje u poslovima iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Za odreivanje predmeta
poslovanja mjerodavan je onaj koji je upisan u sudski registar. Meutim, ako je radniku poznato da poslodavac stvarno
obavlja i one djelatnosti koje nisu navedene u SR zakonska zabrana utakmice odnosi se i na te poslove + ono to je
upisano u SR, ali poslodavac stvarno ne obavlja.

PRAVA POSLODAVCA U SLUAJU POVREDE ZABRANE UTAKMICE

Ako radnik povrijedi ZZU, poslodavac moe :
1. Traiti od radnika naknadu tete koju je pretrpio ili
2. Traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun ili
3. Traiti da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili prenese potraivanje zarade iz takvog posla

ne kumulativno, izbor jedne mogunosti iskljuuje druge

Meutim, postupanje radnika protivno ZZU ima i karakter teke povrede radnog odnosa pa bi poslodavac mogao
radniku redovito ili izvanredno (rok od 15 dana od saznanja) otkazati ugovor o radu.

Zastara tih prava :
1. Subjektivni rok 3 mjeseca od saznanja za sklapanje pravnog posla
2. Objektivni rok 5 godina od sklapanja pravnog posla

UGOVORNA zabrana utakmice
Zakonska zabrana titi poslodavca za vrijeme trajanja radnog odnosa. Prestankom radnog odnosa, po bilo kojoj
zakonskoj osnovi prestaje i zabrana utakmice odreena zakonom.

Ali, ugovorom o radu, ugovorne stranke poslodavac i radnik mogu ugovoriti :
1. Da se radnik odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u
trinoj utakmici s poslodavcem
2. Da ne smije za svoj raun ili za raun 3.osobe sklapati poslove kojima se natjee s poslodavcem

Ta se zabrana zapoljavanja kod drugog poslodavca ograniava samo na onu osobu koja je u trinoj utakmici s
poslodavcem.

Trinu utakmicu ne smije se poistovjeivati s ukupnom poslodavevom djelatnou koja je upisana u SR.
Poznata je naima, praksa da razna drutva svoju djelatnost registriraju vrlo iroko.

Opa zabrana rada u poslodavevoj djelatnosti znaila bi onemoguavanje rada radnika kod drugog poslodavca uope,
a to ne smije biti cilj ugovorne zabrane utakmice.

Ugovor o zabrani utakmice mora biti u pisanom obliku, a moe biti sastavni dio ugovora o radu.

SADRAJ ugovora o zabrani utakmice

40

Potrebno je tono odrediti odnosi li se zabrana :
1. Samo na zabranu zapoljavanja radnika kod drugog poslodavca koji je u trinoj utakmici s poslodavcem ili
2. Samo na zabranu sklapanja poslova kojima se natjee s poslodavcem ili
3. Obuhvaa obje te zabrane

Istodobno, ugovor mora sadravati i obvezu poslodavca da za vrijeme trajanja zabrane radniku plaa naknadu min
prosjene plae u zadnja 3 mjeseca.

NITETNOST UGOVORA O ZABRANI UTAKMICE
ZR propisuje nitetnost u dva sluajeva:
1. ako je ugovor sklopio malodobni radnik
2. ako radnik u vrijeme sklapanja ugovora o zabrani utakmice prima plau manju od prosjene plae u RH
- u tim sluajevima nema mogunosti djelomine nitetnosti ugovora

- na nitetnost se u tom sluaje ne moe pozivati poslodavac

TRAJANJE ugovora o zabrani utakmice

Poinje 1. dan nakon prestanka ugovora o radu, a trajanje stranke odreuju sporazumno max 2 godine (od dana
prestanka radnog odnosa).

Prestaje :
- istekom roka
- nastupom odreenog dogaaja
- prije toga ako poslodavac odustane od UZU
- nastupom okolnosti iz l.95 ZR (prije isteka vremena)
- sporazumom

1. UZU e prestati ako zbog teke povrede ugovora o radu od strane poslodavca radnik izvanredno otkae
ugovor o radu te u roku od 1 mjeseca od dana prestanka ugovora o radu pismeno izjavi da se ne smatra
vezanim ugovorom o zabrani utakmice
Rok od 1 mjeseca tee od dostave otkaza poslodavcu prekluzivan rok pa ako ga propusti UZU e ga
obvezivati unato tekoj povredi od strane poslodavca i izvanrednom otkazu
2. UZU e prestati ako poslodavac dade radniku neopravdani otkaz, no poslodavac ga moe odrati na snazi ako
radnika pisano obavijesti u roku od 15 dana od otkaza da e mu za vrijeme zabrane plaati naknadu U VISINI
prosjene mjesene PLAE isplaene u posljednja 3 mj.

Kad radnika NE OBVEZUJE UZU
1. Ako cilj ugovora o zabrani utakmice nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ( opravdane
interese poslodavca treba promatrati kroz prizmu veliine trita koje poslodavac pokriva, poslovne partnere s
kojima surauje, eventualne poslovne tajne koje su radniku dostupne i sl. )
2. Ako se ugovorom o zabrani utakmice ( s obzirom na podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane
interese poslodavca ) nerazmjerno ograniava rad i napredovanje radnika
(potrebno je pronai ravnoteu izmeu zatite poslovnih interesa poslodavca i
ustavnog prava radnika na rad i napredovanje)
3. Ako ugovoro o zabrani utakmice poslodavac nije preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane
isplaivati naknadu

PRAVA POSLODAVCA AKO RADNIK POVRIJEDI UGOVORNU ZABRANU UTAKMICE
U sluaju povrede ugovora o zabrani utakmice, poslodavac ima prava koja proizlaze iz zakona ( ispunjenje obveze,
naknada tete) ili prava koja su ugovorena (npr. ugovorena kazna)
1. ISPUNJENJE OBVEZE
Budui da se obveza radnika sastoji u neinjenju, poslodavac bi mogao traiti da :
- prestane za 3.osobe sklapati poslove kojima se natjee s poslodavcem
- otkae ugovor o radu sklopljen s osobom koja je u trinoj utakmici s poslodavcem

2. NAKNADA TETE
Ako radnik ne postupa savjesno, to znai da ne ispunjava ugovorom preuzete obveze, poslodavac ima pravo
traiti uz ispunjenje obveze i naknadu tete prouzroene nepotivanjem ugovorne zabrane utakmice.
Bitno je da je nastala teta, u obzir dolazi samo naknada materijalne tete (obina teta i izmakla korist)

3. UGOVORNA KAZNA
41

Poslodavac i radnik mogu ugovom o zabrani utakmice ugovoriti da e radnik biti duan :
- platiti poslodavcu odreenu novanu svotu ili
- pribaviti drugu materijalnu korist
ako ne ispuni svoju obvezu.

Ugovorna kazna mora biti ugovorena u pisanom obliku. Moe se ugovoriti u apsolutnom iznosu ili postotku. Najee
se odreuje brojem plaa koje radnik prima.

Stranke su naelno slobodne u utvrivanju visine ugovorne kazne, ali ona NE SMIJE biti NERAZMJERNO VISOKA u
odnosu prema vrijednosti i znaenju predmeta obveze.
Pa ako je ug.kazna nerazmjerno visoka na zahtjev radnika sud je moe smanjiti.

Poslodavac ima pravo zahtijevati ug.kaznu i kad njezin iznos premai :
1. visinu tete koju je pretrpio
2. kad nije pretrpio nikakvu tetu
3. ako je teta vea od iznosa ug.kazne, poslodavac ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete

- kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obveze, poslodavac moe zahtijevati ili ispunjenje ili ugovorenu kaznu.

- ako je ugovorom o zabrani utakmice predviena samo ugovorena kazna poslodavac moe traiti isplatu samo te
ug.kazna, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu tete.

ODUSTANAK POSLODAVCA OD UGOV. ZABRANE pretpostavka je pisana obavijest radniku, uinci nastupaju nakon to
prou 3 mj. od dana dostave pisane obavijesti radniku (radnik se oslobaa obveze, posl. obveze isplate naknade)

PRESTANAK UGOVORA O RADU

ZR predvia 7 naina prestanka ugovora o radu : (1-5 ne!, 6-7 da!)
1. smrt radnika
2. istek ugovora o radu (ali ne kod ugovora na neodreeno vrijeme!)
3. navrenje 65 godina + 20 godina staa osiguranja, ako se drugaije ne sporazume (poseban razlog za otkaz, ne
mora dokazivati opravdani razlog za otkazivanje niti provoditi sloeni postupak otkazivanja, a radnik nema
pravo na zakonom utvren otkazni rok i zkn. utvrenu otpremninu)
4. dostava pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad (po sili zakona, nije potreban otkaz
niti postoji pravo na otkazni rok i otpremninu)
5. sporazum (u pisanom obliku, nema zakonsko pravo na otpremninu)
6. otkaz!
7. Odluka nadlenog suda!

OTKAZ UGOVORA O RADU
Jednostrano oitovanje volje strane tog ugovora (poslodavac ili radnik) kojim ta strana izraava svoju namjeru (volju) da
ugovor o radu okona, a to oitovanje, nakon to je dostavljeno drugoj strani dovodi do prestanka ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu kojeg poslodavac daje smatra se nepoeljnim krajnjim sredstvom (ultima ratio) rjeavanja
problema.
a) REDOVITI postoji otkazni rok kojim se uinak (prestanak radnog odnosa) odgaa do proteka tog roka
b) IZVANREDNI nema otkaznog roka pa do prestanka ugovora o radu dolazi danom (trenutkom) dostave otkaza

Ugovor o radu sklopljen na neodreeno vrijeme moe prestati i redovitim i izvanrednim otkazom.

Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe prestati redovitim otkazom samo ako je to ugovoreno, izvanrednim
otkazom

1. Redoviti otkaz
2. Izvanredni otkaz
3. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
4. Zabrana otkaza odreenim skupinama radnika
5. Sudjelovanje u RV i sindikata u postupku otkazivanja
6. Program zbrinjavanja vika radnika
7. Teret dokazivanja u sudskim sporovima o otkazu ugovora o radu
8. Otpremnina

42

REDOVITI OTKAZ
a) Razlozi za RO koji daje RADNIK
Radnik moe redovito otkazati ugovor o radu iz bilo kojeg razloga pa ak i bez razloga.
Radnikova sloboda redovitog otkazivanja ugovora o radu ograniena je jedino obvezom :
- potovanja oblika (forme) otkaza pisani oblik
- rada tijekom otkaznog roka

b) Razlozi za RO koji daje POSLODAVAC
Redoviti otkaz poslodavcu je doputen samo ako on zna za otkaz ima neki zakonom propisani opravdani razlog (u
zakonu taksativno nabrojeni)
3 glavna :
1. Poslovno-uvjetovani otkaz = prestanak potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih
ili organizacijskih razloga
2. Osobno-uvjetovani otkaz = nemogunost radnika da uredno izvrava svoje obveze iz radnog odnosa zbog
njegovih trajnih osobina ili sposobnosti
3. Otkaz uvjetovan-skrivljen ponaanjem radnika = radnikovo krenje obveza iz radnog odnosa

2 dodatna (sporedna) :
4. Neuspjeh probnog rada
5. Nepolaganje strunog ispita

1. POSLOVNO UVJETOVANI OTKAZ
- razlozi za otkaz su na strani poslodavca
- poslodavac moe redovito otkazati ugovor o radu ako zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga
prestane potreba za obavljanjem poslova koje radnik obavlja.
Nije potrebno da radno mjesto bude ukinuto, ve je dovoljno i da se smanji broj izvritelja koji rade na odreenom
mjestu.
Poslodavac koji otkae neki ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom ne smije na istim poslovima zaposliti drugog
radnika.
Ako u roku od 6 mjeseci nastane potreba za obavljanjem poslova za koje je prethodno utvreno da ih vie nije potrebno
obavljati poslodavac je duan ponuditi sklapanje novog ugovora o radu radniku kojem je prethodno otkazao, ako to ne
uini ini prekraj, no ugovor novog radnika e biti valjan

2. OSOBNO UVJETOVANI OTKAZ
- ako radnik ne moe uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti.
- razlog za otkaz je na strani radnika
- rijetko se primijenjuje u RH najee u sluaju kad je kod radnika prema propisima o mirovinskom osiguranju
utvrena profesionalna nesposobnost za rad, a poslodavac nema drugih poslova na kojima bi radnik mogao raditi u
skladu sa svojom preostalom radnom sposobnou.
Ako je do privremene nesposobnosti za rad dolo zbog profesionalnih razloga (profesionalna bolest, ozljeda na radu)
za vrijeme nesposobnosti poslodavac NE moe otkazati radniku.
(osim toga, obina bolest ili ozljeda koja uzrokuje samo privremenu nenazonost na radu nije, sama po sebi, razlog za
osobno uvjetovani otkaz)
Meutim, ako bolest (obina ili profesionalna) ima kao posljedicu trajnu promjenu osobina i sposobnosti radnika zbog
kojih on nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa poslodavac ima na zakonu utemeljeni
razlog za otkaz.

OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAANJEM RADNIKA

- takav otkaz omoguuje poslodavcu da otkazom ugovora od sebe otkloni tetne posljedice koje za njega nastaju zbog
radnikova ponaanja kojim se kre obveze iz radnog odnosa.
- relativno se esto primijenjuje
npr.
- viestruke odgovornosti vozaa za prometnu nezgodu
- vrijeanje i fiz. napad na suradnike
- kanjenje na posao i prijevremeni odlazak s posla
- obavljanje u radnom vremenu poslova za poduzee u vlasnitvu radnika te koritenje sredstvima poslodavca za takav
rad

Izvanredni otkaz moe se dati samo zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa zbog koje je nemogu
nastavak radnog odnosa.

43

DODATNE OBVEZE POSLODAVCA :

1. Radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i na mogunost otkaza ako nastavi kriti te obveze te
obveza poslodavca je relatevizirana : osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od
poslodavca da to uini)
Npr. u situaciji kad je radnik ve drugi put osuen za krau poslodaveve imovine nije opravdano od
poslodavca oekivati da ponovo upozori na obveze iz radnog odnosa

2. Omoguiti radniku iznoenje obrane
osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini

NEOPRAVDANI RAZLOZI ZA OTKAZ

- pravno doputeni trajk
- izvravanje vojnog roka
- privremena nenazonost radnika na radu zbog bolesti ili ozljede
- podnoenje albe ili tube protiv poslodavca ili sudjelovanje radnika u nekom postupku protiv poslodavca
-obraanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj sumnji odgovornim
osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti (zatita zvidaa whistle blowers)

DODATNE OBVEZE ZA VELIKE POSLODAVCE

Malim se smatra poslodavac koji zapoljava do 20 radnika.
- kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza :

1. Obveza zapoljavanja na drugim raspoloivim poslovima
2. Obveza socijalnog izbora
ZR obvezuje poslodavca da pri odluivanju, poslovno i osobno uvjetovanom otkazu vodi rauna o :
trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika
3. Obveza obrazovanja i osposobljavanja kako bi se tim mjerama otklonila potreba otkazivanja ugovora o radu,
poslodavac nema tu obvezu ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da
obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima

OTKAZNI ROKOVI
- redoviti otkaz ugovora o radu, za razliku od izvanrednog jest otkaz uz otkazni rok
- redoviti otkaz dovodi do prestanka ugovora o radu tek protekom otkaznog roka
razdoblje za kojeg se ogaaju uinci otkaza t.j. otkaz dovodi do prestanka ugovora o radu tek istekom propisanog ili
ugovorenog otkaznog roka pa tijekom trajanja otkaznog roka stranke moraju izvravati sve svoje obveze iz radnog
odnosa neizvravanje ili neuredno izvravanje obveze tijekom trajanja otkaznog roka moe biti razlog za izvanredni
otkaz.

- otkaznim rokom tite se radnici (da pronae drugi posao) i poslodavci (da pronae novog radnika).

- ZR odreuje najkrae trajanje otkaznih rokova pa se due trajanje moe utvrditi kolektivnim ugovorom ili drugim.

ZR razlikuje 4 kriterija prema kojima se odreuje trajanje otkaznog roka :
1. RADNI STA (duina prethodnog neprekinutog zaposlenja) u rasponu od 2 tjedna ako je radio manje od
godinu dana kod poslodavca do 3 mjeseca ako je radio 20 godina. ZR razlikuje 6 razliitih duina trajanja
otkaznog roka + za sluaj otkaza ugovora o radu u kojem je ugovoren probni rad otkazni rok je min 7 dana.
2. STAROST RADNIKA taj kriterij mora biti kumulativno ispunjen s kriterijem radnog staa. Radniku koji je
neprekidno radio 20 godina otkazni rok se poveava za 2 tjedna ako je stariji od 50 godina, 1 mjesec ako je stariji
od 55 godina.
3. VRSTA OTKAZA ( OTKAZNI RAZLOG ) zakonom odreeno najkrae trajanje otkaznog roka skraije se na
ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku zbog njegova skrivljenog ponaanja. U tom sluaju je
krai otkazni rok svojevrsna kazna radniku za krenje obveza iz radnog odnosa.
4. TKO JE DAO OTKAZ ako radnik otkazuje, otkazni rok ne moe biti dui od 1 mjeseca ako radnik ima osobito
vaan razlog za takvo skraivanje roka. (osobi sa invaliditetom otkazni rok se poveava za 1 mjesec osim ako
je otkaz skrivila sama osoba s invaliditetom)

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogue je, za obje strane radnog odnosa, odrediti due
otkazne rokove. Dok se krai otkazni rokovi od onih propisanih zakonom mogu ugovoriti samo u sluaju da ugovor o
radu otkazuje radnik. t.j. ako poslodavac otkazuje ugovor o radu nikada nije doputeno ugovoriti krai otkazni rok.
44

PRAVA I OBVEZE RADNIKA I POSLODAVCA TIJEKOM OTKAZNOG ROKA

Za vrijeme trajanja otkaznog roka sva prava i obveze iz radnog odnosa nastavljaju se i dalje izvravati.
Ponajprije se to odnosi na temeljne obveze iz radnog odnosa obveza obavljanja rada i isplate plae.
Odbijanje radnika da radi tijekom otkaznog roka moe biti razlog za izvanredni otkaz, a on tada nema pravo na
otpremninu.
Za vrijeme otkaznog roka radnik stjee pravo na naknadu plae te smije odsustvovati s rada 4 sata tjedno radi traenja
novog posla.
Radnik ima pravo iskoristiti godinji odmor, za godinjeg otkazni rok ne tee

TIJEK OTKAZNOG ROKA
Otkazni rok poinje tei od dana dostave otkaza pa se zato mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

ZR predvia odreena stanja i okolnosti koje dovode do zaustavljanja tijeka otkaznog roka.
Otkazni rok ne tee za vrijeme :
- trudnoe
- koritenja rodiljnim dopustom
- dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju
- koritenja pravom na rad u skraenom radnom vremenu
- posvojiteljskog dopusta
- privremene nesposobnosti za rad
- godinjeg odmora
- plaenog dopusta
- vojne slube...
Radni odnos prestaje s posljednjim danom otkaznog roka i s tim danom mu se zakljuuje radna knjiica i odjavljuje ga se
sa mirovinskog i zdravstvenog.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka ugovorenog ili propisanog otkaznog roka, poslodavac mu
je duan isplatiti naknadu plae i priznati mu sva ostala prava kao da jer radio do isteka otkaznog roka.

IZVANREDNI OTKAZ

Kada tijekom trajanja radnog odnosa nastupe ozbiljne i teke okolnosti zbog kojih jedna od stranaka ugovora o radu
smatra da ugovor o radu treba prestati, a nastale okolnosti su takve da od nje nije razumno oekivati da nastavi
izvravati prava i obveze iz ugovora o radu do prestanka ugovora istekom otkaznog roka.
Kod izvanrednog otkaza ugovora o radu prestaje s danom izvanrednog otkaza osobi kojoj se otkazuje nema obveze
potovanja propisanog ili ugovorenog roka.

Izvanredni otkaz doputen je samo iznimno ako stranka koja otkazuje ima za to vaan razlog
(npr. jednodnevni izostanak radnika s rada u jednim okolnostima jest u sluaju potrebe obavljanja hitnog
prekovremenog rada, a u drugim okolnostima nije razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu kad se radi o
dugogodinjem viestrukonagraivanom radniku)

Izvanredno otkazati ugovor o radu mogu i poslodavac i radnik, za razliku od redovnog otkaza, ZR propisuje objema
strankama ugovora o radu JEDNAKE pretpostavke (naelo ultima ratio) za zakonito izvanredno otkazivanje ugovora o
radu.

Naelo ultima ratio prema tom naelu izvanredni otkaz doputen je samo ako ne postoji mogunost primjene neke
blae mjere (npr.upozorenje da zbog krenja obveze moe uslijediti otkaz; otkaz uz ponudu izmijenjenog ugovora;
redoviti otkaz ugovora o radu)

-otkaz mora biti u pisanom obliku

RAZLOZI ZA IZVANREDNI OTKAZ
1. Osobito teka povreda radnog odnosa i druga osobito vana injenica
2. Situacija u kojoj je oito da nastavak radnog odnosa nije mogu
Npr.
- fiziki napad radnika na rukovoditelja
- napad na ast i ugled poslodavca klevetom, uvredom i sl.
- neopravdano odbijanje izvrenja radnih zadataka
- odbijanje zakonito nareenog prekovremenog rada
45

- obavljanje privatnih poslova za vrijeme rada
- sudjelovanje u nezakonitom trajku
- povreda zabrane utakmice s poslodavcem
- zloupotreba bolovanja
- koritenje alkohola i puenje na radnom mjestu

ROK U KOJEM SE MOE IZVANREDNO OTKAZATI
- ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od saznanja za injenice na kojima se takav otkaz
temelji. U tom roku poslodavac mora samo donijeti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu (a ne mora u tom
roku tu odluku i dostaviti radniku kojem se otkazuje).

OBVEZA POSLODAVCA
I kod izvanrednog otkaza uvjetovanog ponaanjem/radom radnika poslodavac mora prije donoenja odluke o otkazu
omoguiti radniku iznoenje obrane osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da
to uini (npr.ako je radnik poslodavca fiziki napao).

TERET DOKAZIVANJA
Za razliku od reovitog otkaza kod kojeg radnik , ako on otkazuje ugovor o radu, ne mora dokazivati postojanje razloga
za otkaz, u sluaju izvanrednog otkaza radnik je duan dokazati postojanje vanog razloga!

POSEBNI razlog za izvanredni otkaz U SVEZI ZATITE MAJINSTVA
U svrhu zatite majinstva ZR je omoguio radniku koji se koristi nekim pravom u svezi sa zatitom majinstva* da
moe otkazati ugovor o radu bez obveze rada tijekom otkaznog roka.
* pravo na rodiljni dopust, posvojiteljski dopust, mirovanje ugovora o radu do 3.godine ivota djeteta

- korisnici tih prava mogu izvanredno otkazati ugovor o radu najkasnije 15 dana prije dana kojeg su se duni vratiti na
rad. A trudnica sve do kraja trudnoe.

NAKNADA TETE u sluaju izvanrednog otkaza
U sluaju izvanrednog otkaza naknadu tete moe potraivati onaj tko je otkazao, ali i onaj koji je izvanredno otkazao.

Onaj koji je otkazao AKTIVNI subjekt
Onaj kojem je izvanredno otkazano PASIVNI subjekt

1) AKTIVNI subjekt koji je otkazao
Moi e traiti naknadu tete ako je izvanredni otkaz dan zbog neizvravanja ugovornih obveza druge ugovorne strane.
Tako radnik moe biti potaknut na davanja izvanrednog otkaza poslodavevim neispiunjavanjem ili neurednim
ispunjavanjem obveze isplate plae, osiguranja propisane zatite na radu, a poslodavac moe biti potaknut na davanje
izvanrednog otkaza nekim radnikovim osobito tekim krenjem radnih obaveza npr.kraom imovine poslodavca

2) PASIVNI subjekt kojem je otkazano
Moi e ostvariti naknadu tete ako u sudskom postupku dokae da nisu postojali na zakonu utemeljeni razlozi za
izvanredni otkaz ili nije potovan zakonom propisan postupak otkazivanja
Ako je izvanredni otkaz dan radniku on e u tom sluaju imati pravo povratka na posao i na naknadu plae za razdoblje
za koje nije radio zbog otkaza.
u sudskoj praksi, naknada tete zbog izvanrednog otkaza koji je radnik dao poslodavcu zbog osobito tekog krenja
obveze iz radnog odnosa moe se odrediti u visini otpremnine koja bi radniku pripala da je poslodavac njemu dao
redoviti poslovno uvjetovani otkaz.

(time se nastoji sprijeiti poslodavce koji u nastojanju da izbjegnu isplatu otpremnine dovode radnike u situaciju da oni
daju otkaz)

OTKAZ S PONUDOM IZMJENJENOG UGOVORA O RADU

-odredbe ZR usmjerene na zatitu sadraja ugovornog odnosa
Ako poslodavac eli izmijeniti sadraj ugovora o radu (npr.ugovoriti s radnikom obavljanje nekih drugih poslova,
promijeniti mu mjesto rada ili visinu plae) moe to uiniti protiv volje radnika samo tako da:
Otkae postojei ugovor i istodobno predloi radniku sklapanje novog ugovora.
Pri tome je poslodavac duan dokazati postojanje zakonom predvienog opravdanog razloga za redoviti otkaz ugovora
o radu, na jednak nain kao i ugovora o radu otkazuje bez ponude za sklapanje novog ugovora.
Meutim, da bi se osiguralo rjeenje za razdoblje dok jo nije utvreno je li otkaz prethodnog ugovora o radu doputen
te da bi se poboljao poloaj radnika u vrijeme kad se mora izjasniti prihvaa li ili odbija predloeni novi ugovor.
46

Radno pravo radniku je dalo pravo da ponudu prihvati, ali da si istovremeno pridri pravo pobijati valjanost otkaza
ugovor o radu.
Dakle, usprkos tome to je radnik prihvatio ponudu za sklapanje novog ugovora o radu on i dalje ima (zadrava) pravo
pokrenuti sudski postupak u kojem poslodavac mora dokazati doputenost otkaza prethodnog ugovora.
Ako radnik uspije, ima pravo traiti da ga poslodavac vrati na posao koji je obavljao prije otkaza te da mu nadoknadi
eventualnu razliku izmeu plaa.

Radnik se o ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima mora izjasniti u roku od min 8 dana (tj. u
roku koji odredi poslodavac, a koji ne moe biti krai od 8 dana)
Rok od 15 dana u kojem radnik moe zatitu protiv otkaza traiti od poslodavca tee od dana kada je poslodavcu
priopio odbijanje/prihvaanje ponude, a kad se radnik nije oitovao/oitovao se nakon isteka roka od dana isteka
roka za oitovanje (obraanje poslodavcu je pretpostavka sudske zatite)

Ako radnik odbije ponudu tada se otkaz s ponudom pretvara u obini otkaz.
Otkaz s ponudom nije potreban ako je rije o izvrenju poslodaveva prava da poblie odreuje nain i mjesto
obavljanja rada i do njega dolazi tek ako sporazumno mijenjanje ugovora ne uspije.

ZABRANA OTKAZA ODREENIM SKUPINAMA RADNIKA

ZR razlikuje 2 posebna oblika zatite radnika od otkaza, oba se odnosa i na redovni i na izvanredni otkaz:
1. Zabrana otkaza ugovora o radu odreenim skupinama radnika
2. Uvjetovanje doputenosti otkaza prethodnom suglasnou radnikog vijea

OSOBE kojima je ZABRANJENO OTKAZATI :
1. TRUDNICE osobe koje se koriste nekim ZR-om predvienim pravom za zatitu roditelja (i s njima izjednaenih
osoba). Zabrana se odnosi na :
- razdoblje trudnoe
- razdoblje koritenja prava u svezi sa zatitom roditelja (rodiljni i posv.dopust, dopust za njegu dj.s teim
smetnjama u razvoju i rad sa skraenim radnim vremenom)
- dodatno razdoblje od 15 dana od prestanka trudnoe odnosno od dana prestanka koritenja navedenim
pravima

2. Radnici koji su PRIVREMENO NESPOSOBNI za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

3. Osobe na izvrenju VOJNE obveze, slue vojni rok ili su u civilnoj slubi
Zabrana se NE odnosi na radnicu koja koristi stanku za dojenje ili roditelja iji radni odnos miruje.

SUDJELOVANJE RADNIKOG VIJEA I SINDIKATA U POSTUPKU OTKAZIVANJA

Iako je prvotno RV bilo zamiljeno kao glavni oblik predstavljanja radnika unutar poduzea, od Novele 2003. Sindikati
mogu preuzeti sva prava i obveze RV u predstavljanju radnika.
Cilj : pomoi radnicima u utvrivanju i dokazivanju stvarnih razloga za otkaz i drugih okolnosti vanih za ocjenu je li
otkaz zakonit.
radnici koji rade kod poslodavca koji zapoljava do 20 radnika te radnici zaposleni u tijelima dravne uprave ne
uivaju zatitu RV/sindikata.

RV moe sudjelovati u donoenju odluke o otkazu u 3 sluaja :
1. RV sudjeluje u postupku donoenja odluka o pojedinanim (individualnim) otkazima ugovora o radu
2. RV sudjeluje u donoenju programa zbrinjavanja vikova radnika sudjelovanje u donoenju odluke o
tzv.kolektivnim otkazima
3. RV sudjeluje u donoenju odluke o uvoenju nove tehnologije ili promjenama u organizaciji i nainu rada u svezi
s ime moe doi i do otkaza ugovora o radu.

Ako RV nije sudjelovalo u pripremi otkaza na propisani nain otkaz je NITETAN.

SAVJETOVANJE RV O OTKAZU

Poslodavac kod kojeg je utemeljeno RV duan je prije otkazivanja o svakom pojedinanom namjeravanom otkazu
obavijestiti RV i s njime se o tome savjetovati.

Rokovi za izjanjavanje RV :
1. Kod izvanrednog otkaza 5 dana
47

2. Kod redovitog otkaza 8 dana

Ako se u tim rokovima RV ne izjasni presumira se njegova suglasnost.

ZR je ograniio razloge zbog kojh se RV moe protiviti otkazu:
1. Ako poslodavac nema opravdani razlog za otakz
2. Ako nije proveden postupak otkazivanja predvien ZR-om

RV je duno OBRAZLOITI svoje protivljenje odluci poslodavca (kako bi se omoguilo sudu da u sluaju spora ispita
opravdanost protivljenja).

Ako se RV protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava doputenost otkaza i zatrai od poslodavca
da ga zadri na radu, poslodavac je duan zadrati ga na radu do okonanja sudskog spora i to u roku od 8 dana od kad
je obavijeten o podnesenoj tubi.

Ako je protivljenje RV izv. otkazu OITO NEUTEMELJENO, poslodavac moe zahtjevati od suda da ga PRIVREMENO
oslobodi obveze zadravanja radnika na radu i isplate plae.

SUSPENZIJA RADNIKA ako poslodavac izvanredno otkae radni odnos zbog osobito teke povrede obveze iz radnog
odnosa, moe radnika privremeno udaljiti s posla do okonanja sudskog spora o doputenosti otkaza, uz obvezu isplate
mjesene naknade plae u visini polovice prosjene plae isplaene tom radniku u prethodna 3 mj. (to pravo ima u
razdoblju dok eka da ga sud oslobodi obveze vraanja radnika na posao kao i dok eka da se RV izjasni o otkazu)

SUODLUIVANJE RV O OTKAZU
- u nekoliko iznimnih i posebno vanih sluajeva poslodavac ne moe radniku otkazati bez prethodne suglasnosti RV.

Na taj nain od otkaza se tite :
1. lanovi RV, kandidati za RV koji nisu izabrani i lanovi izbornog odbora (kroz 3.mj od ustanovljenja izbornog
rezultata)
2. Radnici kod kojih postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti
(ako nema RV za njih sugl.daje nadlena sluba za zapoljavanje)
3. Radnici stariji od 60 godina M/ 55 godina
4. Predstavnici radnika u NO

Na taj nain od otkaza se tite osobe koje tite prava i interese radnika u odnosu prema poslodavcu i skupine tee
zapoljivih radnika

Rok za ozjanjavanje RV je 8 dana, a ako se u tom roku ne izjasni pretpostavlja se da je suglasno s odlukom poslodavca.
Ako RV uskrati suglasnost, poslodavac moe od suda zatraiti presudu koja e ako sud utvrdi da postoje zakonom
predvieni opravdani razlozi za otkaz nadomjestiti suglasnost RV.

OVLASI SINDIKATA u svezi s otkazom
U donoenju odluke o otkazu ugovora o radu u nekim sluajevima sudjeluje i sindikat.

a) Sluaj u kojem sindikat sudjeluje u donoenju odluke jer kod poslodavca nije utemeljeno RV pa ovlasti preuzima
sindikat. Dakle, ako kod polodavca nije utemeljeno RV pravo na obavjeivanje, savjetovanje i suodluivanje u
svezi s pitanjima iz radnog odnosa ukljuivo i pitanje otkaza ima sindikalni povjerenik.
b) Sluaj kad sindikat ima izvornu ovlast sudjelovanja u donoenju takve odluke. Sindikat ima izvornu ovlast
davanja suglasnosti na otkaz sindikalnom
povjereniku sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dunosti i 6 mjeseci nakon prestanka obavljanja
te dunosti poslodavac moe otkazati (redovito i izvanredno) samo uz prethodnu suglasnost sindikata.

Smatra se da kod poslodavca djeluje sindikat ako je sindikat obavijestio poslodavca o imenovanju sindikalnog
predstavnika odnosno povjerenika.

PROGRAM ZBRINJAVANJA VIKA RADNIKA
- to je posebna mjera zatite radnika kojom se nastoje otkloniti ili umanjiti tetne posljedice otkaza kad postoji
mogunost da poslodavac u kraem roku otkae vei broj ugovora o radu jer vei broj otkaza danih u razmjerno kratko
vrijeme ima znaajno tee posljedice (soc., gosp., polit....) nego pojedinani otkazi.

- izrada programa zbrinjavanja vika radnika vezana je iskljuivo uz redovite poslovno uvjetovane otkaze.

48

Cilj : otkloniti potrebu za otkazu
- taj program duan je donijeti samo poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava poslovno uvjetovanim otkazom
otkazati min 20 ugovora o radu.

Sadraj programa :
- razlozi nastanka vika radnika
- mogunost zapoljavanja radnika na drugim poslovima
- mogunost da poslodavac ili sluba za zapoljavanje viku pronae posao kod drugog poslodavca
- mogunost otklanjanja ili smanjenja potrebe za otkazom promjenama u tehnologiji, organizaciji rada ili
prekvalifikacijom/dokvalifikacijom
- mogunost skraivanja radnog vremena
- kriteriji odabiranja radnika kad izmeu vie radnika treba odabrati samo odreeni broj onih kojima e se otkazati.
S obzirom na obvezu provoenja socijalnog izbora pri otkazivanju treba voditi rauna o : - prethodno trajanje radnog
odnosa, ivotna dob, obveza uzdravanja, ali poslodavac moe odluiti koje e im znaenje dati

SAVJETOVANJE I SUODLUIVANJE O PROGRAMU

Pri izradi programa zbrinjavanja vika radnika poslodavac je duan savjetovati se s RV + nadlenom slubom
zapoljavanja

Mogu se izjasniti o nacrtu u roku od 8 dana, a ako se ne izjasne o nacrtu programa smatra se da nemaju primjedbi.
*ako kod poslodavca nije utemeljeno RV poslodavac je duan savjetovati se sa sindikatom.

DONOENJE PROGRAMA
- program zbrinjavanja vika radnika donosi poslodavac. Poslodavac se mora izjasniti o miljenjima i prijedlozima RV (S) i
nadlene slube zapoljavanja.

Posljedice propusta ne donese program, nepotivanje postupka savjetovanja nitetnost otkaza!

OBAVJETAVANJE O DONESENOM PROGRAMU
O donesenom programu zbrinjavanja vika radnika poslodavac je duan obavijestiti (radnike i nadlenu slubu
zapoljavanja) u roku od 8 dana od donoenja programa.

OITOVANJE SLUBE ZAPOLJAVANJA O DONESENOM PROGRAMU

Sluba zapoljavanja duna je izjasniti se o programu zbrinjavanja vika radnika u roku od 8 dana, a ako se ne izjasni o
tom programu smatra se da ga prihvaa.
Sluba zapoljavanja ima i mogunost ODGODITI (u cijelosti ili pojedine njegove dijelove to moe uiniti samo
jedamput s time da ta odgoda ne moe biti dua od 3 mjeseca) program zbrinjavanja vika radnika.

OSTVARENJE PROGRAMA
Ako mjerama iz programa zbrnjavanja vika radnika nije mogue radnicima osigurati zaposlenje moe im se otkazati
ugovor o radu tek kad proe rok od 8 dana u kojem se sluba zapoljavanja mogla izjasniti o tom programu.
( a ako je SZ odgodila primjenu tog programa onda tek kad proe razdoblje za koje je odgoena primjena tog
programa )

TERET DOKAZIVANJA U SUDSKOM SPORU O OTKAZU UGOVORA O RADU
Ope je pravilo (gra.parninog postupka) da je teret dokazivanja na tuitelju pa ako tuitelj ne uspije dokazati
osnovanost svojeg tub.zahtjeva tuba e se odbiti.
No, budui da bi se radnik, u sporu u kojem tvrdi da je poslodavev otkaz nezakonit, suoio sa znatnim potekoama (
jer mu nedostaje saznanja o odreenim odlunim injenicama npr.je li doisa prestala potreba za njegovim radom te
postoje li neki drugi poslovi na kojima bi mogao raditi )
ZR je elei poboljati pravni poloaj radnika odredio da ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, a za valjanost
otkaza se trai opravdani razlog poslodavac mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz
time je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz prebaen na poslodavca!

Budui da radnik mora imati opravdani razlog samo za izvanredni otkaz na njemu je teret dokazivanja postojanja takvog
opravdanog razloga samo kod izvanrednog otkaza.
(dokazuje opravdan razlog onaj tko daje otkaz! osim kad radnik daje redoviti otkaz jer tu ionako ne treba imati
opravdani razlog)

OTPREMNINA
49

- novani iznos koji poslodavac plaa radniku kojem je otkazao ugovor o radu
- dospijeva posljednjeg dana radnog odnosa, pretpostavka je otkaz ne postoji zakonsko pravo na otpremninu u sluaju
sudskog raskida ugovora

Prema ZR-u mogue je razlikovati nekoliko situacija u kojima je poslodavac obvezan radniku isplatiti otpremninu. U tim
razliitim situacijama primijenjuju se i razliiti kriteriji za odreivanje visine otpremnine.
I. Otpremnina se isplauje radniku kojem poslodavac otkazuje nakon 2 godine rada osim ako otkazuje iz
razloga uvjetovanih ponaanjem radnika (dobiva otpremninu za redoviti otkaz koji je polovno/osobno
uvjetovan, a ne dobiva za izvanredni otkaz ili za redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim pnaanjem radnika)

Prema ZR-u visina (odreuje se od bruto plae) otpremnine se odreuje s obzirom na duinu prethodnog neprekidnog
trajanja radnog odnosa.

Min. 1/3 prosjene mjesene plae u zadnja 3 mjeseca za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca
Max. 6 prosjenih plaa u zadnja 3 mjeseca, ali moe se odrediti i u viem iznosu

Zakonska odredba o najvioj otpremnini je dispozitivne naravi (relativno kogentne naravi) pa se :
- zakonom
- kolektivnim ugovorom
- pravilnikom o radu
- ugovorom o radu

Moe se odrediti otpremnina u viem iznosu!
II. Postoji i mogunost da see otpremnina utvrdi programom zbrinjavanja vika radnika i to moe biti pod
povoljnijim uvjetima u viem iznosu
III. Otpremnina se moe utvrditi i kao pravo iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu. U tim
sluajevima moe ugovoriti/urediti samo po povoljnijim uvjetima i u veem iznosu od iznosa propisanog
zakonom

POSLJEDICE NEZAKONITOG OTKAZA
- nezakonit otkaz je nitetan

Posljedica : radni odnos se vraa u stanje u kojem je bio prije davanja otkaza. Sud nije nadlean narediti takvo vraanje
ako radnik nije takav zahtjev postavio.
Nezavisno od navedenog u sluaju utvrenja nezakonitosti otkaza radnik i poslodavac mogu postaviti zahtjev za sudski
raskid ugovora o radu.

SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU
U sluaju nezakonitog otkaza na prijedlog radnika ili poslodavca sud moe raskinuti ugvor o radu
Otkaz
Sudski spor
Utvrenje nezakonitosti

Pravilo: Iznimka:
Vraanje na posao Sudska odluka o raskidu UOR + obvezati
(ako to radnik trai) poslodavca da radniku isplati naknadu tete
(nematreijalne)
Prijedlog za sudski raskid ugovora o radu (UOR) stranke ugovora o radu moraju podnijeti prije nego to sud odlui o
doputenosti otkaza do okonanja glavne rasprave pred 1*sudom

Za sudski raskid ugovora o radu na prijedlog :
Radnika dovoljno je da radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos odnosno samo ako su okolnosti takve da nije
razumno oekivati o radnika nastavak radnog odnosa.

Poslodavca trai se da nastavak radnog odnosa nije mogu odnosno postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da
nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju strana, nije mogu. (tea pretpostavka)

NAKNADA TETE U SLUAJU SUDSKOG RASKIDA UGOVORA O RADU
Bez obzira na to tko je traio sudski raskid ugovora o radu sud e o zahtjevu za naknadu tete odluivati samo ako
radnik postavi takav zahtjev. O takvom zahtjevu se ne moe odluivati u posebnoj parnici jer je akcesorne naravi.

Minimalno 3 prosjene plae u zadnja 3 mjeseca
50

Maksimalno 18 prosjenih plaa u zadnja 3 mjeseca

to ovisi o kriterijima socijalnog izbora kojima e se odrediti visina naknade tete :
- prethodno trajanje radnog odnosa
- ivotna dob radnika
- obveze uzdravanja koje ga terete

- tu radnik nema pravo na isplatu otpremnine

- naknada tete ne iskljuuje pravo na isplatu naknade plae za razdoblje u kojem radnik nije radio zbog nezakonitog
otkaza

SINDIKATI

Ustav sadri odredbe koje se odnose na slobodu udruivanja.
Pravo na sindikalno udruivanje zabranjuje se djelatnim vojnim osobama, a slubenicima i namjetenicima u oruanim
snagama je doputeno (ali NE u ratnom stanju ili stanju neposredne ugroenosti).

ZR! - za utemeljenje sindikata treba 10 punoljetnih poslovno sposobnih fizikih osoba, a za sindikat vie razine dva
sindikata.

Sindikat stjee pravnu sposobnost danom upisa u registar udruga :
1. udruge (sindikat) koja djeluje na podruju 1 upanije upisuje se u upanijskom uredu dravne uprave nadlenom za
poslove rada
2. udruge na podruju 2 ili vie upanija upisuju se u registar u ministarstvu nadlenom za rad

tijelo nadleno za registraciju duno je donijeti rjeenje o zahtjevu za upis udruga u registar u roku od 30 dana (od
dana predaje zahtjeva).

Samo uz taj ispunjeni uvjet sindikat moe biti stranka kolektivnog ugovora!

Udruga moe imati podrunice ili druge organizacijske jedinice. Donosi svoj statut na naelima demokratskog
zastupanja i oitovanja volje lanova, mora sadravati odredbu prema kojoj je svrha udruge sklapanje kolektivnih
ugovora, tijela ovlatena za njihovo sklapanje te postupak organiziranja industrijskih akcija. Mogu imati imovinu,
prikupljati upisnine i lanarine. Udruga prestaje kad tako odlui tijelo koje je na to ovlateno statuom ili odlukom suda.
sve vrijedi za sindikate i udruge poslodavaca.
ZR se izriito zabranjuje poslodavcima i njihovim udrugama nadzor nad utemeljenjem, djelovanjem ili financiranjem
sindikata, a isto vrijedi i za sindikat glede poslodavakih udruga.
Sindikat imenuje SINDIKALNOG POVJERENIKA, zaposlen je kod poslodavca. On titi interese :
1. lanova sindikata
2. svih radnika ako nema RV

SINDIKALNI PREDSTAVNIK - osoba izabrana na tu dunost radi zatite i promicanja interesa lanova sindikata kod
odreenog poslodavca, kod kojeg NIJE u radnom odnosu. Sindikalnom predstavniku se priznaju sva prava i obveze
sindikalnog povjerenika osim onih koje on ima iz ili u svezi s radnim odnosom kod poslodavca.

Poslodavac ne moe bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme
dok obavlja tu dunost i 6 mjeseci nakon prestanka rada. Zatita se odnosi i na premjetaj na drugo radno mjesto ili
drugi oblik stavljanja u nepovoljniji poloaj.

Ali!! Nije zatien za vrijeme steaja!

MOR - MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA
3 tijela :
1. Meunarodna skuptina (konferencija) rada - najvie tijelo
2. Upravno vijee - izvrna funkcija
3. Meunarodni ured rada - stalno tajnitvno

Osnovni zahtjev MOR-a je potovanja slobode udruivanja u cijelom svijetu. MOR donosi konvencije i preporuke.

51

Konvencije su meunarodni ugovori, podloni ratifikaciji zemalja lanica MOR-a, a vlade imaju potpunu potpunu
slobodu donoenja odluke o ratifikaciji. Ali, kad se konvencija potvrdi i ratificira, njezina je primjena predmet nadzornog
mehanizma Mor.
Preporuke nisu obvezujui instrumenti, daju upute, olakavaju implementaciju konkretne konvencije.

UDRUGE POSLODAVACA
Poslodavci imaju pravo utemeljiti udrugu poslodavaca i ulaniti se u nju.

Udrugu poslodavac mogu utemeljiti 3 pravne osobe ili punoljetne i poslovno sposobne fizike osobe, a udrugu vie
razine mogu utemeljiti najmanje 2 udruge poslodavaca.
Takoer se upisuju u registar udruga. Danom upisa stjeu pravnu osobnost. Rok za donoenje rjeenja o upisu je 30
dana.

U RH postoje 3 udruge poslodavaca vie razine :
1. HUP - Hrvatska udruga poslodavaca
2. Savez neovisnih udruga poslodavaca
3. Konfederacija hrvatske industrije i poduzetnika

I 39 udruga poslodavaca nie razine.
- HUP je ulanjen i u meunarodne organizacije od 1994.

KOLEKTIVNI UGOVOR

KOLEKTIVNO PREGOVARANJE
- osobe koje zastupaju stranke kol.ugovora moraju imati za to pisanu punomo, a ako je stranka udruga poslodavaca ili
udruga vie razine, uz punomo je obvezna drugoj strani dostaviti i popis poslodavaca u ime kojih pregovara
- nema obveze sklapanja kol.ugovora no stranke su dune pregovarati u dobroj vjeri
- esto se na poetku pregovaranja sklapa protokol o daljnjem tijeku pregovora, za koji se onda moe odrediti da ima
uinke kol.ugovora, ali samo sa obveznopravnim odredbama

KOL.UGOVOR je sporazum sklopljen kao rezultat kolektivnog pregovaranja izmeu predstavnika radnika i predstavnika
poslodavca.
( ne obvezuje samo pregovarae, ve i grupe koje oni predstavljaju)

SVRHA : ureenje i poboljanje uvjeta rada ; odreivanje plaa i drugih uvjeta rada kod jednog poslodavac ili u cijeloj
grani industrije t.j.sektoru, reguliranje odnosa ugovornih strana, razrjeenje kolektivnih sporova...

Kolektivnim ugovorom se ureuju prava i obveze stranaka koje su ga sklopile (obveznopravne odredbe), a moe
sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj, prestanak radnih odnosa, pitanja RV, socijalnog
osiguranja, te druga pitanja iz ili u svezi s radnim odnosima (normativne odredbe).

Uinak sklopljenog kol.ug. je tzv.industrijski (socijalni mir) koji nije propisan zakonom, no podrazumijeva se. Radi pravne
sigurnosti se esto unosi takva klauzula koja znai suzdravanje od industrijskih akcija za vrijeme trajanja kol.ug. o
pitanjima koja su njima ureena (TZV.OBVEZA RELATIVNOG SOCIJALNOG MIRA)

A. Odredbe s NORMATIVNIM uinkom

- njima se ureuju uvjeti rada (prava u vezi s radnim odnosom) Npr. visina plae, radno vrijeme, otkazni rokovi, trajanje
godinjih odmora...
- te odredbe na radnike djeluju kao zakonske norme, primjenjuju se neposredno i obvezno na sve zaposlene kod
poslodavca koji je vezan kol.ug. One postaju dijelom pojedinanim ugovora o radu na koje se taj kolektivni ugovor
odnosi.

STANDARD POGODNOSTI - omoguuje strankama pojedinanog UOR da predvide za radnike povoljnija prava od onih u
kolektivnom ugovorom.

Erga omnes uinak kolektivnog ugovora znai da se norm.odredbe kolektivnog ugovora odnose i na lanove i na
nelanove sindikata to proizlazi iz zakonske zabrane diskriminacije prema lanstvu odnosno nelanstvu u sindikatu.

DOPRINOS SOLIDARNOSTI - ukinuto! Ustavni Sud 2003.g. sindikati nisu eljeli da pogodnosti koje su izborili za svoje
lanove uivaju i nelanovi sindikata. ZR je sadravao odredbu prema kojoj je kolektivnim ugovorom bilo mogue
52

predvidjeti obvezu radnika koji nisu lanovi sindikata da za vrijeme vaenja kol.ug. plaaju naknadu za povoljnosti
ugovorene kol.ug. Iznosio je 65% sindikalne lanarine.

B. Odredbe s OBVEZNOPRAVNIM uinkom

- njima stranke kolektivnog ugovora ureuju svoj meusobni odnos. Djeluju na stranke kol.ug. kao ugovorne odredbe.
Npr.odredbe o mirnom rjeavanju sporova, o trajanju i otkazivanju kol.ugovora...

Kolektivni ugovori u previlu sadravaju povoljnije uvjete od onih odreenih zakonom.

IZNIMNO! Sindikati i udruge poslodavaca mogu ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od onih odreenih zakonom, ALI
samo ako ih ZR ili drugi zakon na to izriito ovlasti!

PRAVNA NARAV kolektivnog ugovora :
1. UGOVORNA teorija - jer je rezultat volje, sporazuma ugovrnih strana
2. IZVANUGOVORNA teorija - kljuno je normativno djelovanje kol.ug.
3. teorija DUPLICITETA - mjeovita pravna narav

Ustavni Sud smatra kolektivne ugovore UGOVORIMA, usprkos njihovoj mjeovitoj prirodi (zapravo iz praktinih
razloga kako ne bi bio zatrpan zahtjevima za ocjenu ustavnosti)

Kolektivni ugovor obvezuje :
- sve osobe koje su ga sklopile (stranke kol.ug.)
- sve osobe koje su u vrijeme sklapanja bile ili su naknadno postale lanovi udruge
- sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru
-radnike koji nisu u sindikatu

Da bi se kolektivni ugovor primjenjivao na radnike, mora obvezivati njihova poslodavaca (neovisno djeluje li kod njega
sindikat koji je stranka ugovora)

KOL. UGOVOR OBVEZUJE POSLODAVCA:
1. ako ga je sam sklopio ili mu pristupio
2. ako je lan udruge koja ga je sklopila ili mu pristupila, neovisno je li bio lan u tom trenutku
3. ako je bio lan udruge u trenutku sklapanja, ak i ako je prestao biti lan udruge
4. ako je na poslodavca proirena primjena kol.ugovora
5. ako ga primjenjuje do sklapanja novog (najdulje 1.g.) u sluajevima prijenosa ugovora o radu
6. ako je rije o poslodavc javnoj ustanovi, a kol.ugovor je sklopila Vlada

PREGOVARAKI odbor - ako je na podruju za koje se sklapa kol.ug. zastupljeno vie sindikata poslodavac moe o
sklapanju kol.ug. pregovarati samo s PO sastavljenim od zastupnika sindikata.
- odreuju ih sporazumno sindikati, a ako se ne odlue, onda gosp.-soc. Vijee.
Pregovaraki odbor ima min 3 lana,a max 9 lanova (ovisno prema broju lanova sindikata zastupljenih na podruju za
koje se sklapa kolektivni ugovor).

KOL. UGOVOR sklapaju: na jednoj strani sindikat ili sindikat vie razine, a na drugoj jedan poslodavac/vie
poslodavaca/udruga poslodavaca/udruga posl.vie razine

- kolektivne ugovore sklapaju sindikati koji su spremni i sposobni sredstvima pritiska tititi i promicati interese svojih
lanova (tzv.kriterij reprezentativne stranke)

PODJELA KOLEKTIVNIH UGOVORA

A) S OBZIROM NA VRIJEME NA KOJE SE SKLAPAJU:
1. kol.ug. na NEODREENO vrijeme (npr.kol.ug o visini najnie plae, 1998.g.)
2. kol.ug na ODREENO vrijeme - najei u RH, a traju od 1 do max 5 godina

B) S OBZIROM NA RAZINU NA KOJOJ SE SKLAPAJU:
1. POJEDINANI kol.ug. - obvezuje samo 1 poslodavca
2. GRANSKI kol.ug. - obvezuje sve poslodavce u okviru neke industrijske grane
3. NACIONALNI kol.ug. - obvezuje sve poslodavce u RH

ZATITA prava iz kol. ug radni sporovi
53

- u sluaju povrede ugovornih (odredbe s obveznopravnim uinkom) odredbi kol.ug. stranka kol.ug. moe tubom pred
nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnih ugovora. A radnik u sluaju povrede normativnih odredbi
kol.ug. ima locus standi pred nadlenim sudom ope nadlenosti.

OBLIK - kolektivni ugovor mora biti sklopljen i PISANOM obliku!

DOSTAVA - kol.ug. mora se dostaviti :
a) ministarstvu nadlenom za rad - ako je podruje primjene kolektivnog ugovora cijela RH/2 ili vie upanija
b) upanijskom uredu nadlenom za poslove rada - ako je podruje primjene kol.ug jedna upanija.

- ministarstvo i upanijski uredi vode knjigu evidencija kol. ugovora i zbirku isprava

OBJAVA - samo kol.ug. koji sadrava normativne odredbe mora biti javno objavljen ako je podruje primjene kolek.
ugovora:
a) RH/2 ili vie upanija NN
b) 1 upanija slubeno glasilo upanije
c) 1 poslodavac izloiti na mjestu rada (na nain propisan za pravilnik o radu)

- Mora se objaviti u roku od 30 dana od sklapanja ili primjene! Neovisno o objavi se primjenjuje i stupa na snagu kako bi
se onemoguila opstrukcija

PRESTANAK KOL. UGOVORA
1. otkazom
2. protekom vremena na koje je sklopljen
3. sporazumom ugovornih strana
4. sklapanjem novog kol.ug. koji na drugaiji nain ureuje ista pitanja

- OTKAZ kol.ug. moe se otkazati kol.ug. koji je sklopljen na neodreeno vrijeme, a kol.ug. sklopljen na odreeno
vrijeme moe se otkazati samo ako je ta mogunost predviena u kol.ug (moraju biti predvieni otkazni razlozi i otkazni
rokovi - ako nisu navedeni, presumira se da je otkazni rok 3 mjeseca).

PRODUENA PRIMJENA kolektivnog ugovora

- ZR-om je predviena u 2 sluaja :

1. kad nije sklopljen novi kol.ug.
a istekao je rok na koji je sklopljen stari kol.ug. (+ ako je poslodavac otkazao kol.ug.) stari kol.ug. (t.j. njegove
normativne odredbe) se primijenjuje do sklapanja novog kol.ug.
Ali, u razdoblju izmeu sklapanja kol.ug. i poetka primjene tog novog kol.ug. ne postie se svrha koja se ovim
institutom eljela postii. Ipak, ZR sadri minimum zatite radnika.
- kolektivnim ugovorom mogue je iskljuiti produenu primjenu (ili je ograniiti vremenski ili sadrajno)

2. kod prijenosa poduzea ili dijela poduzea na novog poslodavca
na radnike tog poduzea primijenjuje se stari kol.ug. sve do sklapanja novog kol.ug., a max 1 godinu

*Ako novog poslodavca obvezuje povoljniji kol.ug. on e na nove radnike morati primijeniti njihov nepovoljniji kol.ug., a
na svoje radnike i dalje primijenjuje njihov povoljniji kol.ug.
Naime, ovdje je rije o 2 izvora prava hijerarhijski ISTE snage i zato se nee moi primijeniti standard pogodnosti.

PROIRENA PRIMJENA kolektivnog ugovora

- kod proirene primjene odstupa se od naela dobrovoljnosti (dobrovoljnost lanstva u udrugama koje mogu biti
stranke kol.ugovora, dobrovoljnost sklapanja kol.ug.) jer se kolektivni ugovor t.j. njegove normativne odredbe proiruju
i na osobe koje :
- nisu sudjelovale u njegovu sklapanju
- nisu mu naknadno pristupile

Pretpostavke za proirenje primjene kolektivnog ugovora :
Na prijedlog stranke kol.ug., ako postoji JAVNI INTERES tada ministar nadlean za rad moe donijeti ODLUKU o
proirenju kol.ug.
54

Prije donoenja odluke ministar nadlean za rad mora zatraiti miljenje sindikata i udruga poslodavaca na koje se
kol.ug. proiruje (njihovo miljenje nije od utjecaja - ne obvezuje- jer je opi interes iznad pojedinanog).Odluka se mora
objaviti u NN, moe se opozvati na jednak nain kao to je i donesena.

Do sada se kao javni interes javilo :
- izjednaavanje minimalnih uvjeta rada u pojedinoj industrijskoj grani
- suzbijanje sive ekonomije
- uklanjanje poremeaja u konkurentnosti na tritu zbog koritenja jeftine radne snage od poslodavca koje kol.ug.
ne obvezuje (poslodavac koji nije vezan kol.ug. daje manje plae, a poslodavac koji je vezan kol.ug. proizvodi skuplji
proizvod na tritu jer je vezan kol.ug. pa nije konkurentan.

SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU
Mogue je kroz institute :
1. RV
2. skup radnika
3. predstavnik radnika u NO

Naini sudjelovanja :
1. obavjeivanje
2. savjetovanje
3. suodluivanje

SKUP RADNIKA
- neposredan oblik sudjelovanja radnika u odluivanju u pravilu kroz
OBAVJEIVANJE i raspravu.

- u sluaju da radnici kod odreenog poslodavca :
a) Nisu sindikalno organizirani ili
b) sindikati ne ele dati inicijativu

Skupovi radnika postaju vano mjesto za radnike da izraze svoju elju da imaju RV. Trebaju se odrati 2 puta godinje i to
kao skup svih radnika. Ovisno o veliini poslodavca mogu se odravati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama.

- skup radnika saziva RV uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, a ako nema RV- obvezan je poslodavac sazvati skup
radnika, poslodavac kad ocijeni potrebnim moe sazvati skup i kad postoji RV, ali na nain da ne ograniava njegove
ovlasti
- uvijek treba voditi rauna da se izborom mjesta i vremena ne teti djelotvornosti poslodavca

PREDSTAVNIK RADNIKA U NADZORNOM ODBORU
Mora imati :
1. trgovako drutvo koje zapoljava vie od 200 radnika
2. trgovako drutvo koje je preko 25% u vlasnitvu RH
3. javna ustanova

- imenuje ga RV, a ako nema RV onda ga imanuju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem.
Zadaa : nadzire djeluje li poslodavac na nain da titi interese radnika i trgovakog drutva/ustanove.

GOSPODARSKO - SOCIJALNO VIJEE
IDEJA TRIPARTIZMA je ideja o radnim odnosima kao odnosima trostrane suradnje poslodavaca, sindikata i vlade,
provodi se na nacionalno, regionalnoj i lokalnoj razini
- nacionalno tripartitno tijelo usklauje suradnju Vlade RH, sindikata i udruga poslodavaca na dravnoj razini, a na razini
upanija osnivaju se lokalna/regionalna gospodarsko-socijalna vijea
- prvi put je osnovano 1994.g. dobrovoljnim sporazumom.

OVLATENJA GSV
Moe se osnovati radi utvrivanja i ostvarivanja usklaenih djelatnosti s ciljem zatite i promicanja:
gospodarskih i socijalnih prava, odnosno
interesa radnika i poslodavaca,
voenja usklaene gospodarske, socijalne i razvojne politike,
poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te
njihovoga usklaivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike

55

Djelatnost GSV temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na
rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema.

GSV:
1. prati, izuava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i
razvoj,
2. prati, izuava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj,
3. izuava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaa na gospodarsku stabilnost i razvoj,
4. daje obrazloeno miljenje ministru rada o svim problemima vezanima uz sklapanje i primjenu kolektivnih
ugovora,
5. predlae Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama vie razine, voenje
usklaene politike cijena i plaa,
6. utvruje listu miritelja,
7. utvruje listu arbitara, odnosno lanova arbitranoga vijea,
8. donosi pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja,
9. daje miljenje o prijedlozima zakona iz podruja rada i socijalne sigurnosti,
10. promie ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rjeavanju gospodarskih i socijalnih
pitanja i problema,
11. potie mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova,
12. daje miljenje i prijedloge ministru rada u svezi s drugim pitanjima ureenima ovim Zakonom.

GSV se osniva sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca. (sporazumom se poblie odreuju ovlatenja)
GSV moe osnovati odbore i komisije za pojedina pitanja iz svoga djelokruga.
GSV donijet e poslovnik kojim e urediti nain donoenja odluka iz svojega djelokruga.
Svaki lan GSV moe podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donoenje odluke iz nadlenosti GSV

Ako se GSV ne osnuje ili ako ono u roku 30 dana od dana podnoenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara,
odnosno lanove arbitranog vijea ili ako u tom roku ne donese pravilnik o nainu izbora miritelja i postupku
mirenja,
ova e pitanja urediti ministar rada u daljnjem roku od 30 dana.

SASTAV GSV odreuje se sporazumom o osnivanju
- mora se voditi rauna o odgovarajuoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gospodarstva i javnih
djelatnosti

RADNIKO VIJEE

- je tijelo koje promie i titi prava radnika
- pravo na utemeljenje RV imaju radnici zaposleni kod poslodavca koji zapoljava vie od 20 radnika (nemaju to pravo
radnici zaposleni u tijelima dravne uprave - ali mogu osnovati sindikat) iako ne postoji zapreka da autonomnim
ureenjem poslodavac prizna to pravo i radnicima poduzea s manje od 20 radnika.
- ako je poslovanje poslodavca ustrojeno u vie organizacijskih jedinica moe se osnovati vie RV i glavno RV sastavljeno
od predstavnika manjih RV

INICIJATIVA za pokretanje izbora RV-a i prijedloge lista kandidata:
1. min 10% radnika
2. sindikati s lanovima zaposlenim kod odreenog poslodavca

BIRAKO PRAVO imaju svi radnici zaposleni kod poslodavca pa i oni koji nemaju ope birako pravo koje se stjee
punoljetnou. Nemaju birako pravo lanovi nadzornih i upravnih tijela, lanovi njihovih obitelji te oni radnici koji su
ovlateni zastupati poslodavca prema treima.

BROJ LANOVA RV odreuje se s obzirom na broj radnika :
Do 75 = 1 lan
76 - 250 = 3 lana
251 - 500 = 5 lana
501 - 750 = 7 lana
751 - 1000 = 9 lana

- na svakih slijedeih zapoetih 1000 radnika poveava se broj lanova RV za 2. Ali sporazumom RV s poslodavcem
mogue je poveati broj lanova RV.
- broj lanova uvijek je NEPARAN da se sprijei nemogunost odluivanja zbog podijeljenog broja glasova.
56

- svaki lan RV ima pravo na naknadu plae za 6 sati tjedno.

IZBORNO RAZDOBLJE - 3 godine
- uvjete za rad RV mora osigurati poslodavac ( prostor, osoblje, sredstva...)

VALJANOST IZBORA - za valjanost izbora potrebno je da glasuje min 1/3 radnika

Kod izbora 1 lana RV - relativna veina glasova (kad bi 2 ili vie kandidata dobila isti broj glasova izabran e biti kandidat
koji je due vrijeme neprekidno zaposlen kod poslodavca).

Kod izbora 3 ili vie lanova RV - primijenjuje se D'Hontov sustav razmjernog predstavljanja
- za provoenje izbora se utemljuje izborni odbor koji provodi i nadzire glasovanje, a moe odluiti i o ponavljanju cijelog
ili dijela izbornog postupka zbog utvrenih nepravilnosti
- NITETNOST IZBORA RV, izborni odbor, poslodavac, sindikat koji ima lanove zaposlene kod tog poslodavca ili
kandidat, ima pravo od suda zahtijevati da poniti izbore zbog tekog krenja odredaba ZR o provoenju izbora koje je
utjecalo na rezultate

OVLASTI RV :
1. obavjeivanje
2. savjetovanje
3. suodluivanje
- RV mora redovno obavijetavati radnike i sindikate o radu i primati njihove prijedloge
- RV mora suraivati sa sindikatima

Razlika RV i sindikat!

RV - titi osobna prava i interese iz radnog odnosa
- ne moe konflikte rjeavati industrijskim akcijama (trajk)
- ne moe sudjelovati u kol. pregovaranju ili sklapanju kol.ugovora
- ne moe imati imovinu, ima ius standi in iudicio

SINDIKAT - ima veu ulogu u ostvarivanju kolektivnih prava i interesa radnika
- sindikat moe pokuati trajkom prisiliti poslodavca na prihvaanje
sindikalnih zahtjeva

ako nema RV, ulogu RV (prava i obveze) imati e SINDIKALNI POVJERENIK.
OVLASTI RV :

1. Pravo na obavjeivanje - poslodavac mora min svaka 3 mjeseca obavijestiti RV o svim pitanjima osobito vanim za
gospodarski i socijalni poloaj radnika (o stanju i rezultatima poslovanja, promjenama u plaama, zatiti i sigurnosti na
radu, razlozima prekovremenog, broju radnika koji rade na odreeno itd.)

2. Pravo na savjetovanje - prije nego donese odluke koje su vane za poloaj radnika poslodavac se mora savjetovati s
RV.
- npr. noni rad, raspored radnog vremena, plan godinjeg odmora, prijenos ugovora na novog poslodavca (prijenos
poduzea ili dijela poduzea), program zbrinjavanja vika radnika
- svaki pojedini otkaz!

Poslodavac nije vezan miljenjem RV, ali ako se ne savjetuje s RV o pitanjima koja su u ZR-u nabrojana, odluka je
NITETNA!

Rokovi za izjanjavanje RV o namjeravanoj poslodavevoj odluci relativno su kratki - 8 dana za sve, osim kod
izvanrednog otkaza- 5 dana.

3. Pravo na suodluivanje- poslodavac treba suglasnost RV prije za donoenje odluke o otkazu :

1. lanovima RV, kandidatima za lana i lanovima izbornog odbora (kroz 3.mj.)
2. Radnicima kod kojih postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti
3. Radnicima starijim od 60 godina M/ 55 godina
4. Predstavnicima radnika u NO
57

5. O prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o radniku te imenovanju osobe
koja je ovlatena nadzirati ini li se to u skladu s odredbama ZR

Rok za izjanjavanje RV je 8 dana, a ako se u tom roku ne izjasni pretpostavlja se da je suglasno s odlukom poslodavca.
Ako RV uskrati suglasnost, poslodavac moe od suda zatraiti presudu koja e ako sud utvrdi da postoje zakonom
predvieni opravdani razlozi za otkaz nadomjestiti suglasnost RV.

SPORAZUM RV S POSLODAVCEM
- njime se mogu proiriti ovlasti RV.

Predmet tog sporazuma ne smiju biti pitanja koja se redovito ureuju kolektivnim ugovorom (npr. pitanja plaa i
trajanje radnog vremena). Meutim, to je relativna zabrana pa ako su stranke kolektivnog ugovora ovlastile stranke
sporazuma na to, onda mogu ureivati i ta pitanja.
Ali moe ureivati pitanja rasporeda radnog vremena, nonog rada, godinjih odmora, zbrinjavanja vika radnika.

RASPUTANJE RV I ISKLJUENJE LANA RV
- ako RV ili njegov lan teko kri obveze (npr. RV diskriminatorno postupa prema odreenom radniku), sud moe
raspustiti RV ili iskljuiti lana RV ako to trai :
1. sindikat
2. poslodavac
3. min 25% radnika

PRESTANAK LANSTVA U RV - istekom mandata
- ostavkom
- rasputanjem RV-a
- ponitenjem izbora i
- prestankom radnog odnosa

RADNI SPOROVI

RADNI SPOROVI su sporovi koji nastaju u vezi s radom, uvjetima rada i odnosima izmeu pojedinih radnika ili njihovih
organizacija i poslodavaca ili njihovih organizacija, u svezi s tim radom.
A)
INDIVIDUALNI RADNI SPOROVI izmeu radnika i poslodavca o pravima i obvezama iz radnog odnosa (1 ili vie radnika)

KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI spor izmeu sindikata ili sindikata vie razine i jednog ili vie poslodavaca, udruga
poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine o sklapanju, izmjeni, obnovi kolektivnog ugovora ili drugi slini spor koji
moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije ili neisplate plae

B)
PRAVNI RADNI SPOROVI mogu biti individualni (o pravima i obvezama sudionika pojedinanih radnih odnosa) i
kolektivni (o pravima i obvezama sudionika kolektivnih radnih odnosa te tumaenju i primjeni pravnih akata koji ureuju
te odnose)

INTERESNI KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI su sporovi o sklapanju, izmjeni, obnovi ili produenju kolektivnih ugovora.
Nastaju u sluaju neuspjeha u pregovaranju o kolektivnom ureenju radnih odnosa. Ne mogu se rijeavati po pravu jer
nastaju u fazi stvaranja prava kada prava i obveze praktino jo ne postoje. O njima ne moe odluivati sud, a ako se
povjere arbitranom sudu, odluit e po pravinosti. Arbitrani pravorijek u toj vrsti spora ima uinke kolektivnog
ugovora.
-pojedinani interesni radni sporovi nisu predmet posebnog ureenja

NAINI RJEAVANJA radnih sporova
1. REDOVITI sud. Za pravne, osobito individualne radne sporove sudska zatita je uobiajen i redovit put zatite
2. ALTERNATIVNI - mirenje i arbitraa, ee se koriste kod interesnih nego pravnih sporova
3. KONFLIKTNI - trajk i lockout (iskljuenje s rada)
* mirenje i arbitraa mogu se pojaviti i kao prisilan (obvezan) nain rjeavanja sporova no ne nuno i obvezujui.

RJEAVANJE INDIVIDUALNIH radnih sporova
1. sud
2. mirenje
3. arbitraa

58

- nema konfliktnog naina!

I. SUDSKO rjeavanje individualnih radnih sporova

ZR-om su utvrena 3 pravna reima :
1. ostvarivanje nenovanih zahtjeva radnika
2. zatita dostojanstva radnika
3. ostvarivanje novanih trabina radnika

*1 i 2 predvien je prekluzivni rok, za 3 nema prekluzivnog roka

1. OSTVARIVANJE NENOVANIH ZAHTJEVA RADNIKA

- radnik moe u roku 15 dana zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava, od dostave odluke kojom je povrijeeno
njegovo pravo t.j.od saznanja za povredu prava.
Ako poslodavac ne udovolji njegovom zahtjevu u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika, radnik moe u daljnjem
roku od 15 dana (prekluzivan rok!!- pa tubu treba odbaciti ako je podnesena nakon tog roka) zahtijevati zatitu
povrijeenog prava od suda tubom.
Ovaj postupak obraanja poslodavcu moemo promatrati kao normativni pokuaj uvoenja obveznog mirnog
rjeavanja spora u nastajanju.

2. ZATITA DOSTOJANSTA RADNIKA

- poslodavac je duan zatiti radnika radnike od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja :
1. uvoenjem preventivnih mjera
2. donoenjem pravilnika o radu
3. imenovanjem povjerljivog savjetnika

U pravilu radnik se treba prvo obratiti poslodavcu t.j. povjerljivom savjetniku dostavom pritube. Oni su duni u roku od
8 dana ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne mjere kako bi se sprijeio nastavak uznemiravanja/spolnog
uznemiravanja.

Ako poslodavac/povjerljivi savjetnik u roku od 8 dana ne poduzme mjere ili ako su te mjere oito neprimjerene radnik
ima pravo prekinuti rad pod uvjetom da u daljnjem roku od 8 dana (prekluzivan rok!) podnese sudu tubu.Ali radnik je
duan o tome obavijestiti poslodavca u roku od 8 dana.

Iznimno radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu ve je ovlaten neposredno traiti sudsku zatitu i prekinuti rad
ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatiti dostojanstvo radnika. Npr. ako
poslodavac po 2.puta radnika uznemirava. Radnik je duan o podnoenju tube obavijestiti poslodavca u roku od 8
dana.

Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plae kao da je radio.

Poslodavac nije duan isplaivati radniku naknadu plae ako :
- radnik nije podnio tubu u roku od 8 dana
- radnik nije obavijestio poslodavca o podnoenju tube

3. OSTVARIVANJE NOVANIH TRABINA RADNIKA

- radnik moe bez prethodnog obraanja poslodavcu traiti novanu trabinu putem suda od poslodavca
- novana trabine iz radnih odnosa zastarijevaju za 3 godine
- propisana je hitnost u postupanju u parnicama iz radnih odnosa
- stvarna nadlenost sudova opinski su sudovi ope stvarno nadleni za radne sporove i uvijek nadleni za sporove
koje pokrene radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu. upanijski su sudovi nadleni odluivati o sudskoj
zabrani nezakonitog trajka i iskljuenja sa rada.
- trgovaki bi mogli biti nadleni samo po kriteriju atrakcije, a Upravni sud je nadlean rjeavati radne sporove iz
slubenikih odnosa

II. MIRENJE u individualnim radnim sporovima

59

Zakonom ureen postupak prethodnog traenja zatite povrijeenog prava od poslodavca moemo promatrati kao
izraz nastojanja da se sprijei sudsko ili arbitrano rjeavanje sporova t.j. kao normativni pokuaj uvoenja obveznog
mirnog naina rjeavanja spora u nastajanju.

ZR je uvodei pretfazu obraanja radnika poslodavcu naglaava mogunost da strane radnog odnosa same rjee svoj
spor na miran nain.
ZPP propisuje obvezno mirenje u sporovima protiv RH (to e vrijediti i za radne sporove dravnih slubenika prije
njihova obraanja sudu)

III. ARBITRAA u individualnim radnim sporovima

- Presuda ima obvezujui uinak!
Kriteriji arbitrabilnosti :
1. dispozitivna priroda prava koje je predmat spora
2. nepostojanje iskljuive meunarodne nadlenosti hrvatskog suda
- postoji gotovo generalna arbitrabilnost radnih sporova

RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
1. sud
2. mirenje
3. arbitraa
4. industrijske akcije (trajk i lockout)

I. SUDSKO rjeavanje kolektivnih radnih sporova

- sudovi su nadleni za rjeavanje kolektivnih pravnih sporova, ali ne i kolektivnih interesnih sporova niti odluuju o
sporovima o odreivanju poslova koji se ne smije prekinuti za vrijeme trajka.
- postoji nadlenost UPANIJSKIH SUDOVA u vezi s odluivanjem o sudskoj zabrani nezakonitog trajka i iskljuenja s
rada i to ako obuhvaa trajk/lockout podruje samo jedne upanije sud te upanije, a ako obuhvaa podruje dviju ili
vie upanija u prvom stupnju odluuje upanijski sud u Zagrebu

- nadlean je upanijski u prvom stupnju, a Vrhovni Sud RH u drugom stupnju.

- kolektivni pravni radni sporovi i kolektivni interesni radni sporovi (ALI samo u pogledu zabrane nezakonitog trajka i
iskljuenja s rada - hitnost u postupanju pa je u prvom stupnju - 4 dana, a u drugom stupnju - 5 dana).

Stranaka sposobnost RV-a - RV moe tuiti ili biti tueno samo u vezi s ovlastima/obvezama utvrenim zakonom,
drugim propisima ili kolektivnim ugovorom.
Npr. RV bi moglo biti stranka u sporu u kojem bi poslodavac traio od suda da svojom odlukom nadomjesti uskraenu
suglasnost RV-a na neku njegovu odluku.

II. MIRENJE u kolektivnim radnim sporovima

trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja, kada je takav postupak predvien Zakonom, odnosno
prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumijele.
- postupak mirenja ureen ZR je supsidijarne naravi i mora se provesti samo ako stranke ne dogovore neki drugi nain
mirnog rjeavanja (recimo mirenje ureeno kol.ugovorom ili arbitraa)
U pravilu je preputeno dispoziciji stranaka, ali iznimno se moe pojaviti i kao prisilan (obvezan) no ne nuno i
obvezujui, prethodni nain rjeavanja sporova.
Provoenje postupka mirenja obvezno je prije poetka trajka t.j. uvjet je doputenosti trajka (iznimno nije potrebno
kod trajka solidarnosti). Mirenje se mora zavriti u roku od 5 dana.

Miritelj moe biti bilo koja osoba koju odrede stranke u sporu. Meutim, da bi se strankama u sporu pomoglo u mirnom
rjeavanju njihova spora, GSV utvruje listu miritelja.
Zbog zainteresiranosti drave za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova trokove miritelja u toj vrsti sporova snosi
drava.

Nakon to je proveden postupak mirenja (sklapanjem nagodbe) stranke spora donose odluku o :
1. okonanju spora (sklapanjem kolektivnog ugovora)
2. nastavku spora industrijskim akcijama (npr. trajkom)
3. iznoenju spora pred arbitrani sud

60

III. ARBITRAA u kolektivnim sporovima
U pravilu govorimo o dobrovoljnoj arbitrai, a iznimno je arbitraa prisilna kod rjeavanja sporova o poslovima koji se ne
smiju prekidati za vrijeme trajka i iskljuenja s posla o tome ne moe odluivati redovan sud
Ti poslovi su:
1. NUNI POSLOVI - da bi se sprijeilo ugroavanje ivota, zdravlja i osobne sigurnosti puanstva
2. PROIZVODNO ODRAVAJUI poslovi da bi se omoguilo obnavljanje rada nakon prestanka trajka
Arbitraa traje 15 dana. To je rok za donoenje arbitrane presude ( Ako se sindikat i poslodavac ne sporazume u roku
od 15 dana od dostave sindikatu prijedloga poslodavca imaju rok od 15 dana da trae da o tome odlui arbitrani sud).
Arbitrani sud odluuje u vijeu koje ine 1 predstavnik sindikata, 1 predstavnik poslodavca te neovisni predsjednik kojeg
odreuju sporazumno. Spor pred arbitrani sud moe iznijeti i samo jedna stranka u sporu.

Razlika arbitrae i mirenja
ARBITRAA:
- odluka je obvezujua!
- o pitanju o kojem je odluio arbitrani sud vie nije doputeno trajkati

MIRENJE:
- stranke mogu odbiti ili prihvatiti prijedlog miritelja
- stranke mogu nakon mirenja nastaviti spor trajkom

IV. KONFLIKTNO rjeavanje radnih sporova

Ako mirenje ne uspije te ako se stranke nakon toga ne opredijele za arbitrano rjeavanje nastalog kolektivnog radnog
spora sindikat moe pokuati TRAJKOM prisiliti poslodavca na prihvaanje sindikalnih zahtjeva.
Pod odreenim uvjetima poslodavac moe na trajk odgovoriti ISKLJUENJEM S POSLA.

TRAJK
- industrijska akcija radnika koji prekidom rada pokuavaju iznuditi od poslodavca neke ustupke

trajk je doputen kod kolektivnih interesnih radnih sporova, a od novele iz 2001.g. i kod kolektivnih pravnih radnih
sporova "zbog neisplate plae u roku od 30 dana od dospijea".
- SAMO sindikat ili sindikat vie razine moe organizirati trajk radi zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa
svojih lanova u svakom drugom sluaju trajk je nezakonit
- RV je izriito zabranjeno organiziranje ili sudjelovanje u trajku ili drugom obliku industrijske akcije
- kolektivnim ugovorima bi se mogli drugaije odrediti radni sporovi u kojima je doputen trajk

- da bi trajk bio zakonit moraju biti ispunjeni uvjeti :
1. trajk se mora poslodavcu najaviti u pisanom obliku ili udruzi poslodavaca protiv koje je trajk usmjeren, te naznaiti
razloge trajka, mjesto, dan i vrijeme trajka
2. da bi bio doputen, prije trajka se mora provesti postupak mirenja (*iznimka: kod trajka solidarnosti - sudionici
trajka solidarnosti pridruuju se zahtjevu sudionika nekog drugog primarnog trajka. Oni se mogu pridruiti tek kad
prou 2 dana od poetka primarnog trajka)

Posljedice sudjelovanja u nezakonitom trajku mogu biti :
1. otkaz ugovora o radu
2. odgovornost za naknadu tete uzrokovane takvim trajkom

pravo poslodavca da sudioniku trajka (koji prekine rad) obustavi isplatu plae
razmjerno vremenu sudjelovanja u trajku (ali ne moe obustaviti isplatu djejeg doplataka!).

- na poslodavcu je dunost davanja poticaja za utvrivanje poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka. Koji su to
poslovi utvrdit e se pravilima koje donosi poslodavac zajedno sa sindikatom, kojima e se odrediti i broj radnika koji na
njima moraju raditi za vrijeme trajka.
- poticaj za utvrivanje takvih poslova ne moe dati poslodavac nakon to je otpoet postupak mirenja u kolektivnom
radnom sporu

ISKLJUENJE S RADA (LOCK OUT)
- industrijska akcija kojom poslodavac radnicima privremeno i potpuno oduzima posao s namjerom da ih tako prisili na
prihvaanje njegovih prijedloga u vezi s tim sporom (jednostrana suspenzija ugovora o radu)
1. Naelo jednakosti oruja radnika i poslodavca u interesnom sukobljavanju oko ureenja radnih odnosa nije u ZR-u
dosljedno provedeno jer je ZR dopustio samo obrambeno iskljuenje s rada t.j. poslodavci mogu iskljuiti radnike s rada
samo u "odgovoru" na ve zapoeti trajk (dok je sindikatima doputen "napadni trajk").
61

2. Broj radnika koje poslodavac iskljui s rada ne smije biti vei od max 1/2 broja radnika koji u trajku.

Ta odredba onemoguuje poslodavca da se obrani od tzv.SELEKTIVNIH TRAJKOVA. To su trajkovi u kojima sudjeluje
relativno mali broj radnika (pa je i financ.teret za radnike malen), ali radnici su tako odabrani da zbog njih ne moe raditi
velik broj drugih radnika.

Poslodavac tada trpi dvostruku tetu :
a) zbog nerada radnika koji trajkaju
b) jer mora plaati radnike koji ne trajkaju, ali zbog trajka drugih radnika ne mogu raditi
Najee su iskljuenjem s rada obuhvaeni radnici koji ne trajkaju (b).

3. poslodavac moe iskljuiti radnike tek nakon 8 dana od poetka trajka
4. poslodavac je duan za radnike iskljuene s rada plaati doprinose (za mirovinsko i zdravstveno osiguranje) na
osnovicu koju ini najnia plaa

- sindikat moe traiti sudsku zabranu nezakonitog iskljuenja sa rada

RADNI ODNOSI DRAVNIH SLUBENIKA
Od sredine 2005.u Hr.se provodi reforma slubenikog sustava;poetak te reforme oznaen je donoenjem novog
Zakona o dravnim slubenicima(ZDS).
Reforma je ukljuivala sveobuhvatnu promjenu zakonskih i podzakonskih propisa o slub.odnosima.
Reforma predvia i jaanje organizacijskih i kadrovskih kapaciteta sredinjeg tijela dr.uprave nadlenog za slubenike
odnose i uspostavu cjelovitog sustava izobrazbe dravnih slubenika i namjetenika s naglaskom na usavravanje
dr.slubenika.
U sklopu modernizacije slubenikog zakonodavstva treba donijeti jo dva zakona: zakon o plaama dravnih
slubenika te zakon o pravnom poloaju slubenika lokalne i podrune samouprave
Potrebno je jo donijeti deset uredbi, jedan etiki kodeks i dva pravilnika kojima se ureuju pitanja pravnog poloaja dr.
Slubenika.
Postojei kolektivni ugovor trebalo bi uskladiti sa svim promjenama koje proizlaze iz nove dravne regulacije radnih
odnosa dr.slubenika.
Novi zakon za razliku od prethodnog ureenje radnih odnosa dr.namjetenika preputa Zakonu o radu.
Reformi hrvatskog slubenikog sustava pristupilo se u sklopu priprema za lanstvo RH u Europskoj uniji.
Glavni ciljevi reforme su modernizacija dravne uprave:
Smanjenje javnih trokova
Poboljanje upravljanja javnim sektorom,
Njome se eli ukloniti i neki od uoenih nedostataka prethodnog sustava.

Pravna narav slubenikog odnosa
U teoriji i praksi javlja se nekoliko pitanja u vezi s pravnom naravi slubenikog odnosa; kao prvo postavlja se pitanje je li
slub.odnos poseban pravni odnos ili se moe podvesti pod radni ili upravni odnos i, drugo pitanje- spada li slu.odnos u
podruje radnog,upravnog ili posebnog slubenikog prava i tree pitanje je li slubeniki odnos ugovorni odnos ili
status.
Slubeniki odnos je radni odnos, no to ne znai da je taj pravni odnos u svemu jednak pravnom odnosu izmeu radnika
i poslodavaca u gospodarstvu ,zato kod razmatranja slubenikog odnosa polazimo od shvaanja da je rije o radnom
odnosu posebne vrste.
Subjekti slubenikog odnosa su:
Drava (RH) i
Dravni slubenik-rije je o dvostranom pravnom odnosu.

Dravni slubenici (eng .public servants), fizike su osobe koje nakon prijema u dr.slubu rade za dravu, obavljajui
poslove kojima drava u odnosu prema graanima nastupa kao javna vlast; dravni slubenici u ime drave odluuju o
pravima i obvezama graana.
62

Dravni slubenici imaju javne ovlasti za svoj rad te na temelju takvih ovlasti prema graanima nastupaju kao javna vlast.
Dr.slubenici rade u dravnim tijelima te svojim radom u pravnom prometu stvaraju pravne uinke koji se pripisuju
dravi. Obavljanje dravne slube za dravne je slubenike njihovo jedino zanimanje i glavni izvor sredstava za
uzdravanje njih i njihove obitelji.
Stupanjem u dr.slubu dr.slubenici stjeu sva prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koja radnici stjeu
zasnivanjem radnog odnosa.
Razlika izmeu dr.slubenika od dr.namjetenika - dr.slubenici kao fizike osobe rade za dravu,no za dravu radi i
velik broj drugih osoba u razliitom svojstvu. Potrebno je razlikovati dr.slubenike od dunosnika
Dunosnici(politiki funkcionari) nositelji su pol.vlasti, osobe izabrane kroz Ustavom i zakonom ureeni sustav politike
demokracije. Oni su prema dravi u dunosnikom odnosu tako dugo dok uivaju politiki mandat za obavljanje
dr.poslova, a taj mandat stjeu kroz izborni postupak. Dunosnici su donosioci zakona i drugih pravnih akata kroz koje
se izraava pol.volja . Stoga se u odnosu prema njima dravni slubenici nalaze u podreenom poloaju izvritelja
donesenih akata i pol.odluka .
Za razliku od dr.slubenika u hrv.pr.poretku smatra se da dunosnici nisu osobe u radom odnosu.
Druga skupina osoba od kojih treba razgraniiti slubenike su namjetenici. To su osobe koje za dravu obavljaju
pomone, tehnike i dr.poslove koji su potrebni radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga
dr.tijela. Oni rade za dravu, ali ne odluuju o pravima i obvezama graana.
Opi i posebni slubeniki sustavi
U hrv.slubenikom sustavu vano je uoiti i razlikovati:
Opi i
Posebni slubeniki sustav

Opi slubeniki sustav ureen je ZDS-om i primjenjuje se na dr.slubenike koji rade u tijelim dr.uprave i dr.dr.
Tijelima.
U Hr.postoje i posebni slubeniki sustavi koji se primjenjuju na osobe koje za dravu rade u vojsci i policiji, tako
odreeni elementi posebnog slu.sustava postoje i za zaposlene u slubi vanjskih poslova, carinskoj slubi, sigurnosnim
slubama te za sudske slubenike.

Radnopravna obiljeja slubenikog odnosa
Kada razmatramo o slubenikom odnosu zakljuujemo da je rije o:
Dobrovoljnom odnosu jer je potreban pristanak obiju strana tog odnosa; slubenik svoju suglasnost za
uspostavu tog pravnog odnosa izraava prijavom na natjeaj za prijam u dravnu slubu. Dobrovoljnost, mora
postojati i na strani drave. Drava mora raspisati natjeaj za popunu slobodnih radnih mjesta. Odluka o tome
koga e se primiti u dravnu slubu ima sva obiljeja izraavanja volje drave da s odreenom osobom
uspostavi slubeniki odnos.
Drugi bitni element radnog odnosa je naplatnost - pravo na plau jedno je od temeljnih prava slubenika-
pravo na plau ureuje se posebnim zakonom a materijalna i druga prava dravnih slubenika mogu se urediti
i kolektivnim ugovorom; slubeniki odnos je naplatni pravni odnos, plae nije mogue individualno ugovarati
jer su odreene zakonom.
Element obveze osobnog obavljanja rada - tu treba istaknuti da se dr.slubenik u dr.slubu prima s obzirom
na svoja osobna svojstva, propisani uvjeti su: struna sposobnost, vjetina, steeno radno iskustvo u struci,
rezultati ostvareni u dosadanjem radu te rezultati ostvareni na testiranju. Rjeenjem o prijmu u dravnu
slubu i rjeenjem o rasporedu na radno mjesto odreuje se osoba koja se prima u dravnu slubu i
rasporeuje na odreeno radno mjesto. Dravni slubenik dravnu slubu mora obavljati osobno i ne smije
njezino obavljanje povjeriti nikome drugome. Dr. Slubenik obvezan je svoje dunosti obavljati ispravno, na
vrijeme, savjesno, struno, ne koristei ih radi osobnog probitka, u skladu s naelom javnosti, potujui
ustavni i pravni poredak RH.
Element podreenosti (subordinacije) u slub.odnosu snanije je prisutan i jasnije izraen nego u veini radnih
odnosa, slubenici su duni izvravati naloge elnika tijela i nadreenih dr.slubenika.
Dr.su slubenici,jednako kao osobe u radnom odnosu u podreenom(subordiniranom) poloaju prema dravnim
dunosnicima i viim dr.slubenicima.
Subordinacija dravnih slubenika posebna je po tome to su oni naloge nadreenih duni izvravati samo do granica
odreenih Ustavom, zakonom i pravilima struke.
Dravni slubenici dravnu slubu obavljaju kao svoje redovito zanimanje.
Posebno se osposobljavaju za rad u dravnoj slubi (kroz vjebeniki sta) i polau poseban dravni struni ispit.
63

Element profesionalnosti kod dr.slubenika naglaeniji je nego kod drugih osoba u radnom odnosu
(npr.zaposlenih u gospodarstvu).
Dravnom slubeniku za obavljanje dodatnog posla izvan njegova redovitog radnog vremena, uz iznimku izrade
autorskog djela, treba posebno odobrenje elnika tijela u kojem radi.
Na temelju ove analize zakljuujemo da slub.odnos ima sva bitna obiljeja(elemente) radnog odnosa te pri tome treba
uvijek voditi rauna da je slubeniki odnos posebna vrsta radnog odnosa.
Posebnost je radnih odnosa dr.slubenika da se u tim odnosima drava javlja u dvostrukoj ulozi: ona je s jedne strane
poslodavac, ali je ujedno i zakonodavac koji moe zakonima i podzakonskim propisima ureivati taj odnos.
U Hr. Je kolektivnim radnim odnosima dravnim slubenicima i njihovim sindikatima priznato pravo na organiziranje,
kolektivno pregovaranje i trajk, na istoj razini na kojoj su ta prava priznata radnicima i njihovim sindikatima u
gospodarstvu.
Ostala pitanja pravne naravi slubenikog odnosa
Slubeniki odnos je po svojim bitnim obiljejima pravni odnos i kao takav je predmet radnog prava,no ima
mnogobrojna dodirna podruja s drugim granama prava a posebno s upravnim pravom.
Po bitnim obiljejima slu.odnos nije upravni odnos u kojem dr.tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima jednostrano
odluuju o nekom pravu, obvezi ili odgovornosti graana.
Za raliku od upravnog odnosa u slubenikom odnosu s dravom uvijek je fizika osoba.
Slubeniki odnos, kao i drugi radni odnosi, nije status. Izmeu drave i dravnog slubenika prevladavaju elementi
ugovornog odnosa.
Slu.odnosi kao i radni odnosi, po svojim bitnim znaajkama spadaju u podruje privatnog prava.To ne iskljuuje brojne
dodirne toke s javnim pravom.
U Hr. Zaposleni u dr.slubi imaju kolektivna radna prava gotovo izjednaena s kolektivnim radnim pravima zaposlenih u
gospodarstvu.
Posebnosti kod prijma u dr.slubu i popunjavanja radnih mjesta
U skladu s europskom kontinentalnom pravnom tradicijom,i u hrv.dr.slubu relativno se teko ulazi,a stabilnost i
stalnost zaposlenja onih koji su ve u dr.slubi,u usporedbi sa sigurnou zaposlenja u gospodarstvu,relativno je velika.
Slobodna radna mjesta u dravnim tijelima popunjavaju se putem javnog natjeaja. Prije raspisivanja javnog natjeaja
slobodno radno mjesto moe se popuniti iz reda dravnih slubenika raspisivanjem internog oglasa ili premjetajem.
Znai, institut javnog natjeaja ostaje obvezatan samo ako se slobodno radno mjesto eli popuniti osobom izvan
dravne slube.
Bez javnog natjeaja ne moe se nikoga tko je izvan dr.slube primiti u tu slubu.
Razlikujemo 3 naina popunjavanja radnih mjesta u dr.slubi:
1. Institutom javnog natjeaja osigurava se natjecanje izmeu osoba koje su izvan dr.slube a ele stupiti u dr.slubu,
2.kroz institut premjetaja osigurava se, ovisno o potrebama dr.slube, pa stoga esto i bez suglasnosti
slubenika,pomicanje dr.slubenika na druge poslove ili na drugo mjesto rada,
3.kroz institut internog oglasa osigurava se meusobno natjecanje u dr.slubi ve zaposlenih dravnih slubenika u
postupku napredovanja(pomicanja na poslove vie kategorije ili vie sloenosti u okviru iste kategorije).
Da bi se neka osoba mogla primiti u dravnu slubu to radno mjesto mora biti utvreno pravilnikom o unutarnjem redu,
a popunjavanje tog radnog mjesta mora biti predvieno planom popune radnih mjesta.

Predvienost radnog mjesta pravilnikom o unatarnjem redu i planom prijma u dravnu slubu
U dravnoj slubi radna mjesta utvruju se pravilnikom o unutarnjem redu. Prije raspisivanja natjeaja, internog oglasa
ili premjetaja, radno mjesto mora biti utvreno pravilnikom o unutarnjem redu.
Tim pravilnikom utvruju se radna mjesta u dr.tijelu, potreban broj dravnih slubenika na svakom radnom mjestu i
uvjeti za raspored te druga pitanja vana za organizaciju rada u dr.tijelu. Tijela dr.uprave, strune slube i uredi Vlade
pravilnik o unutarnjem redu donose uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike
odnose, a pravosudna tijela uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dr.uprave nadlenog za poslove pravosua.
Druga formalna pretpostavka koja mora biti ispunjena prije raspisivanja natjeaja za prijam u dravnu slubu jest
postojanje plana prijma u dr.slubu kojim je predvieno da e se u odreenoj godini popuniti odreeno slubeniko
radno mjesto;
Neovisno o tom planu dravna sluba moe se zasnovati samo na odreeno vrijeme.
Miljenje je da bi se neovisno o planu mogla popuniti i ona slubenika radna mjesta koja su u planu iskazana kao
popunjena, a isprazne se tijekom kalendarske godine.
Planom prijma u dravnu slubu utvruje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u dr.tijelu, potreban broj
dr.slubenika na neodreeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi plan, planira se broj vjebenika i prijam u
dr.slubu na odreeno vrijeme zbog poveanog opsega posla.
64

Plan prijma u dr.slubu priprema se u vrijeme priprema prorauna za sljedeu kalendarsku godinu taj plan
donosi(utvruje ga) sredinje tijelo dr.uprave nadleno za slub.odnose, ti se planovi donose uz prethodnu suglasnost
Ministarstva financija(time se osigurava da se postupci prijma u dr.slubu mogu provesti samo za ona slu.mjesta za
trokove kojih je u dravnom proraunu osiguran novac.
Planovi se moraju donijeti u roku 30 dana od dana stupanja na snagu dr.prorauna donesenog za kalendarsku godinu
na koju se plan odnosi.
Svi planovi prijma u dr.slubu moraju se objaviti na 3naina: u NN(slubenom glasilu RH), najmanje jednom dnevnom
listu koji se prodaje na cijelom podruju RH i na internetskoj web stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za
slubenike odnose.
JAVNI NATJEAJ ZA PRIJAM U DRAVNU SLUBU
Osoba koja se prima u dr.slubu mora udovoljiti zakonom propisanim posebnim uvjetima za prijam u dr.slubu,a kod
nje ne smiju postojati zapreke za prijam u dr.slubu.
Posebni uvjeti i zapreke za prijam u dravnu slubu
Dok se u gospodarstvu posebni uvjeti kojima mora udovoljavati osoba odreuju pravilnikom o radu, u dr.slubi zbog
njezine vanosti za dravu neki posebni uvjeti se propisuju zakonom.
Posebni uvjeti su svojstva i okolnosti koja moraju postojati na strani kandidata za prijam u dr.slubu na dan isteka roka
za prijavu na natjeaj.
Zakonom su propisana etiri posebna uvjeta za prijam u dr.slubu:
1.odgovarajua struna sprema,propisana pravilnikom o unutarnjem redu dr.tijela u koje se osoba prima. Struna
sprema odreuje se s obzirom na stupanj obrazovanja i struku koju mora imati osoba koja se zapoljava na odreenom
slubenikom radnom mjestu.
2.odgovarajue struno znanje i iskustvo za rad na poslovima radnog mjesta za koje je raspisan natjeaj. Struno znanje
kandidata utvruje se na temelju podataka o njegovu prethodnom radu, a moe se utvrivati i testiranjem i provjerom
znanja u postupku odabira kandidata. Od obveze udovoljavanja uvjetu strunog znanja i iskustva osloboene su samo
osobe koje se u dr.slubu primaju u svojstvu vjebenika.
3.zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova odreenog radnog mjesta
4.hrvatsko dravljanstvo-u dr.slubu mogu se primiti samo hrv.dravljani. Stranci iznimno,samo ako dr.tijelo koje ih
zapoljava dobije prethodno odobrenje sredinjeg tijela dr.uprave nadlenog za slu.odnose.Stranac za rad u RH mora
imati dozvolu za rad izdanu u skladu s odredbama Zakona o strancima.
Zapreke za prijem u dr.slubu:
1. Voenje kaznenog postupka protiv osobe koja je kandidat za prijam u dr.slubu,
2. U dr.slubu ne smije se primiti osoba koja je osuena za odreena kaznena djela(za kaz.djela za koja je
propisana kazna od najmanje dvije god.zatvora)
3. Prethodni prestanak dr.slube zbog teke povrede dravne slube-osoba koja je prethodno bila u dr.slubi,
ali joj je ta sluba prestala zbog izricanja u discip.postupku disciplinske kazne prestanka dr.slube, ne smije biti
ponovno zaposlena u dr.slubi - ta je zabrana ograniena na 4 godine od dana prethodnog prestanka
dr.slube,
4. Prethodni prestanak dr.slube zbog nezadovoljavanja na probnom radu - isto je vremenski ograniena na 4
god.od dana prestanka dr.slube zbog nezadovoljavanja na probnom radu.

Postupak u svezi s javnim natjeajem
ZDS razlikuje:
Redoviti i
Izvanredni postupak prijma u dr. Slubu.

Redovitim postupkom primaju se u dr.slubu vjebenici. To su one osobe koje imaju potrebnu strunu spremu,
odreene struke,ali nemaju potrebno iskustvo i struno znanje.Oni se primaju u dr.slubu na neodreeno vrijeme, uz
65

obavezni probni rad u trajanju 12 mjeseci, a ako zadovolje na probnom radu, duni su u roku est mjeseci poloiti
dravni struni ispit.
Izvanrednim postupkom primaju se u dr.slubu osobe koje imaju potrebnu strunu spremu i potrebno struno znanje i
iskustvo. Probni rad za ove osobe traje 6mj.I te osobe imaju obvezu u roku od 6mj. Od uspjeno okonanog probnog
rada poloiti dravni struni ispit. Postupak i nain raspisivanja i provedbe javnog natjeaja utvruje uredbom Vlada.
Natjeajni postupak provodi komisija za provedbu natjeaja, nju imenuje elnik tijela koje je objavilo javni natjeaj.
Novost je da jedan lan natjeajne komisije mora biti predstavnik sredinjeg tijela dr.uprave nadlenog za slubenike
odnose. Kandidati koji ispunjavaju uvjete upuuju se na testiranje radi provjere svojih strunih sposobnosti, vjetina i
steenog radnog iskustva u struci. Na temelju izvjea natjeajne komisije o provedenom postupku,elnik dr.tijela
donosi rjeenje o prijmu u dr.slubu (rjeenje je upravni akt)-protiv njega nezadovoljni kandidat ima pravo na albu
Odboru za dravnu slubu(drugostupanjsko upravno tijelo).Rok za albu je 15 dana od dana dostave rjeenja.
Podnesena alba odgaa izvrenje rjeenja o prijmu u dr.slubu.Nakon konanosti rjeenja o prijmu u dr.slubu
donosi se rjeenje o rasporedu na radno mjesto.

PREMJETAJ DR.SLUBENIKA
ZDS razlikuje dvije vrste premjetaja dr.slubenika:
1. Prva je vrsta premjetaja promjena poslova koje obavlja dr.slubenik (promjena radnog mjesta), a druga je vrsta
premjetaja promjena mjesta na kojem se rad obavlja (promjena mjesta rada). Slubeniku se moe promijeniti radno
mjesto a da mu se ne mijenja mjesto rada i obrnuto, te je mogua istodobna promjena i radnog mjesta i mjesta rada.
Pri tome promjena radnog mjesta i mjesta rada moe biti privremena-slubeniku se samo za odreeno vrijeme
mijenja radno mjesto ili mjesto rada(max.6mj.) Ili trajna-dr.slubenik mijenja na neodreeno vrijeme radno mjesto
ili mjesto rada. Privremeni premjetaj moe trajati najdue do 6 mjeseci.
Radno mjesto dr.slubenika moe se mijenjati jedostranom odlukom elnika dr.tijela u kojem dr.slubenik radi ili
sporazumom elnika dr.tijela i dr.slubenika.
Premjetaj je doputen samo na radno mjesto unutar iste kategorije, iste ili pribline sloenosti poslova.
Ako se radno mjesto mijenja uz pristanak dr.slubenika tada ga se moe premjestiti na radno mjesto nie sloenosti
poslova, za koje ispunjava propisane uvjete. Premjetaj dr.slub. Na radno mjesto nie sloenosti poslova moe biti
i disciplinska kazna izreena dr.slubeniku zbog teke povrede slubene dunosti.
2. Do promjene mjesta rada moe doi na temelju jednostrane odluke elnika tijela ili na temelju sporazuma elnika
tijela i dr.slubenika (uz njegov pristanak).
Ako se jednostranom odlukom elnika tijela dr.slubeniku mijenja mjesto rada, tom se promjenom ne smiju bitno
pogorati njegove obiteljske prilike.
Ako se eli promijeniti mjesto rada starijem dr.slubeniku (s vie od 20 godina radnog staa) promjena njegova
mjesta rada doputena je samo uz njegov pristanak.
Dr.slubeniku kojem je promijenjeno mjesto rada tako da mu je novo mjesto rada vie od 100 km udaljeno od
mjesta njegova stanovanja drava mora u roku od 6 mj.osigurati odgovarajui smjetaj za njega i njegovu obitelj. Do
osiguranja tog smjetaja on ima pravo na naknadu za odvojeni ivot od obitelji te trokove putovanja.
Premjetaj dravnog slubenika moe biti trajan ili privremen. U sluaju trajnog premjetaja dr.slubenik mijenja
na neodreeno vrijeme radno mjesto ili mjesto rada. Tada se donosi novo rjeenje o njegovu rasporedu na novo
radno mjesto ili novo mjesto rada. U sluaju privremenom premjetaja slubeniku se samo za odreeno vrijeme
mijenja radno mjesto ili mjesto rada. Nakon proteka roka privemenog premjetaja slubenik se vraa na radno
mjesto ili mjesto rada na koje je bio rasporeen prije donoenja rjeenja o privremenom premjetaju.
Premjetaj za vrijeme trajanja raspolaganja ZDS omoguuje da se dr.slubenik koji je stavljen na raspolaganje bez
svog pristanka trajno premjesti na svako slobodno mjesto koje je u okviru njegove strune spreme i koje nije
udaljeno vie od 50 kilometara od mjesta njegovog stanovanja.
Premjetajem se mogu u pravilu popunjavati samo slu.radna mjesta za koja je planom prijma u dr.slubu
predvieno da e u odreenoj kalendarskoj godini ta radna mjesta popuniti. Iznimno, na zahtjev dr.slubenika
mogu se popuniti i slubenika radna mjesta ako je premjetaj potreban zbog zdravstvenih ili obiteljskih razloga
dr.slubenika.
O premjetaju slubenika odluuje elnik dr.tijela ili osoba koju elnik tijela ovlasti da odluuje o tim pitanjima. O
premjetaju dr.slubenika donosi se rjeenje. Ako se dr.slubenik premjeta iz jednog u drugo dravno tijelo,
potrebno je da elnici tijela prethodno sklope sporazum o premjetaju dr.slubenika. Na temelju tog sporazuma
elnik tijela donosi rjeenje o rasporedu na radno mjesto. Protiv rjeenja o premjetaju dr.slubenik moe izjaviti
albu koja odgaa izvrenje tog rjeenja. O albi odluuje Odbor za dravnu slubu. Protiv konane odluke o
premjetaju dr.slubenik moe pokrenuti upravni spor.
66

Konana rjeenja o premjetaju su izvrna, tj.dr.slubenik duan je postupiti u skladu s tim rjeenjem i poeti raditi
na drugom radnom mjestu ili mjestu rada. Dr.slubeniku koji bez opravdanog razloga ne postupi po konanom
rjeenju o premjetaju, neopravdano se ne javi na dunost u zakonskom roku, dravna sluba prestaje po sili zakona.

INTERNI OGLAS postupak napredovanja dravnih slubenika
Napredovanje dr.slubenika ostvaruje se kroz postupak internog oglasa,dakle ako postoji slobodno slub.mjesto,a
elnik tijela ne odlui da se ono popunjava osobama izvan dravne slube,niti se popunjava premjetanjem
dr.slubenika koji radi na poslovima iste ili pribline sloenosti,mora se raspisati interni oglas za popunu tog radnog
mjesta.
Podaci o raspisivanju internog oglasa moraju biti dostupni svim osobama ve zaposlenim u dr.slubi i objavljeni na web
stranici i na oglasnoj ploi.
Pokretanje postupka napredovanja ovisi o elniku dravnog tijela. Meutim, odluka o sudjelovanju tom postupku ovisi o
dr.slubeniku.
U natjecanju za vie radno mjesto moe sudjelovati samo slubenik koji ispunjava formalne uvjete za rad na
odreenom slu.radnom mjestu te koji je najmanje dva puta uzastopno ocijenjen ocjenama izvanredan ili odlian,
na taj nain prethodni rad dr.slubenika postaje jedan od odluujuih kriterija za napredovanje.

DRAVNA SLUBA NA ODREENO VRIJEME
Odreena osoba moe se primiti u dr.slubu samo privremeno(na odreeno vrijeme) u sluaju potrebe:
A)obavljanja privremenih poslova,
B) poslova opseg kojih se privremeno poveao te
C)zamjene due vrijeme odsutnog slubenika
Dr.sluba na odreeno vrijeme moe trajati najdue 6 mj i moe se produiti za najvie jo 6 mj.( probni rad 2mj)
ZDS omoguuje da se za potrebe dr.tijela odreeni poslovi obavljaju i na temelju ugovora o djelu,na temelju tog
ugovora ne mogu se obavljati poslovi s javnim ovlastima, izdaci za poslove koji se obavljaju na temelju ugovora o djelu
ne smiju prijei iznos 2% ukupnog iznosa za plae i doprinose na plae u odreenoj godini.
KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA DRAVNIH SLUBENIKA
Kriteriji za kategorizaciju slu.radnih mjesta jesu:
Potrebno struno znanje,
Sloenost poslova,
Samostalnost u radu,
Stupanj suradnje s drugim dr.tijelima i komunikacija sa strankama,
Stupanj odgovornosti i
Utjecaj na donoenje odluka

Na temelju tih kriterija ZDS i sam klasificira dr.slubenike u tri osnovne kategorije:
Rukovodei,
Vii i
Nii dr.slubenici

Plae dravnih slubenika
PLAE i druga materijalna prava dr.slubenika ureuju se zakonom.
ZDS odreuje da e se posebnim zakonom o plaama dr.slubenika urediti i promicanje dr.slubenika (promicanje
znai odreivanje uspjenom dr.slubeniku vee plae za rad na istom radnom mjestu)
Mogunost ugovaranja plaa ograniena je i na kolektivnoj razini (kolektivnim ugovorima); u RH postoji ustaljena praksa
da se odreena pitanja plaa dr.slubenika ureuju kolektivnim ugovorom.
OCJENJIVANJE DR.SLUBENIKA
ZDS utvruje vei broj ciljeva koje treba ostvariti ocjenjivanjem (rada i uinkovitosti) dr.slubenika:
67

A) njime se dr.slubenike eli potaknuti na uinkovito izvravanje njihovih obveza,
B) dobivene ocjene vane su za odreivanje plaa dr.slubenika,
C) visoke ocjene u prethodnim godinama nuna su pretpostavka za napredovanje dr.slubenika,
D) ocjena rada vana je za donoenje odluke o upuivanju dr.slubenika na dodatnu izobrazbu,
E) o ocjeni rada dr.slubenika ovisi koritenje plaenim studijskim dopustom ,
F) ocjene dr.slubenika uzimaju se u obzir i pri izricanju kazni u diciplinskom postupku,
G) ocjena rada dr.slubenika moe biti mjerodavna za donoenje odluke o upuivanju dr.slubenika na rad izvan
dravne slube,
H) negativna ocjena rada dr.slubenika (ne zadovoljava) moe biti osnova za njegov premjetaj na drugo radno
mjesto,
I) slubeniku probni rad kojeg je negativno ocijenjen otkazuje se dravna sluba,
J) dravnom slubeniku zaposlenom na neodreeno vrijeme negativna ocjena tijekom dviju uzastopnih godina osnova
je za prestanak dr.slube po sili zakona.

Ocjenjivanje dr.slubenika provodi se svake godine, a ocjenjuje se rad dr.slubenika u prethodnoj godini.
Rad dr.slubenika ne ocjenjuje se ako je u prethodnoj godini stvarno na radu proveo manje od 6mj.
ZDS predvia tri faze postupka ocjenjivanja:
1.) Faza planiranja rada dr.slubenika (faza utvrivanja radnog plana)
2.) Faza kontrole i korekcije radnog plana - tu se provjerava ostvarenje utvrenog plana,a plan prilagouje ovisno o
iskustvima u njegovu ostvarenju i promijenjenim okolnostima
3.) Faza utvrivanja ocjene - nadreeni dr.slubenik ocjenjuje rad i uinkovitost dr.slubenika u godini za koju se
provodi ocjenjivanje. Ocjena se utvruje usporedbom poslova koje je u razdoblju ocjenjivanja dr.slubenik
obavio s poslovima utvrenim u opisu njegova radnog mjesta i radnim planom.

ZDS utvruje 5 ocjena kojima se moe ocijeniti rad dr.slubenika. Te ocjene su:
-izvanredan-ako su rad i uinkovitost dr.slubenika najvie kvalitete i osiguravaju najbolje i jedinstveno izvravanje
slube
-odlian-ako su rad i uinkovitost dr.slubenika posebno dobri i osiguravaju prvorazredno izvravanje slube,
-dobar-ako su radi i uinkovitost dr.slubenika prosjene kvalitete i osiguravaju pouzdano obavljanje slube
-zadovoljava-ako rad i uinkovitost dr.slubenika osiguravaju najmanju moguu mjeru prihvatljivih standarda
kvalitete i preciznosti u obavljanju slube
-ne zadovoljava-ako su rad i uinkovitost dr.slubenika ispod minimuma standarda kvalitete te nisu dovoljni da
osiguraju pouzdano i prihvatljivo obavljanje slube.
Rjeenje o ocjeni dr.slubenika prvostupanjski je upravni akt, pa protiv takvog rjeenja dr.slubenik ima pravo na
albu Odboru za dr.slubu. Protiv konanog rjeenja o ocjeni rada i uinkovitosti dr.slubenik moe pokrenuti upravni
spor..
Posrednik u dravnoj slubi posrednik je dravni slubenik kojeg izmeu sebe biraju dravni slubenici zaposleni u
odeenom dr.tijelu. Njegova je zadaa iznai mirno rjeenje za sporove u svezi s dravnom slubom.
Ocjena rada dr.slubenika unosi se u njegov osobni oevidnik.
IZOBRAZBA DR.SLUBENIKA
Posebno je vana iz dva razloga:
1) dr.sluba relativno je stabilan i dugotrajan odnos izmeu drave i dr.slubenika ( dr.slubenici rad za dravu
najee obavljaju kao ivotni poziv uz koji vezuju svoju egzistenciju i prof. Razvoj),
I 2) radi osiguranja uinkovitosti rada dr.tijela dr.slubenici duni su svoje poslove obavljati struno (u skladu s
pravilima svoje struke). Zato ZDS dr.slubenicima na poetku njihova rada za dravu namee obvezu probnog rada i
polaganja dravnog strunog ispita a tijekom trajanja dr.slube imaju i obvezu stalnog strunog usavravanja.
Sukob interesa
Zabranjeno je dravnim slubenicima stupati u pravne odnose zbog kojih bi moglo
Doi do sukoba interesa izmeu obveza koje za njih proizlaze iz dravne slube i
Pravnog odnosa u koji su stupili.
Dravnim slubenicima se zakonom ograniava mogunost sudjelovanja u gospodarskim djelatnostima, obavljanje
dodatnih poslova, sudjelovanje u radu uprava i nadzornih odbora trgovakih drutava
Sukobe interesa dravni slubenici duni su prijaviti nadreenom dravnom slubeniku, a u sluaju sukoba interesa
moraju se odlukom nadlenog elnika dravnog tijela izuzeti od obavljanja poslova kojima bi odluivali o pravima i
obvezama osoba s kojima su interesno povezani. U sukob interesa dravnog slubenika moe dovesti i njegov srodniki
odnos.
68

Posebnosti disciplinske odgovornosti dravnih slubenika
Tradicija je hrvatskog slubenikog prava detaljno zakonsko ureenje disciplinske odgovornosti dr.slubenika. Teka
disciplinska djela propisana su zakonom, a laka zakonom ili nekim drugim propisom za koji zakon odreuje da se njime
moe urediti disciplinska odgovornost.
Dravni slubenik kojem se stavlja na teret povreda slubene dunosti ima neka od procesnih jamstva koja inae imaju
osumnjienici i okrivljenici u kaznenom postupku.

DISCIPLINSKA DJELA
Da bi dr.slubenik odgovarao za povredu slubene dunosti, potrebno je da je ta povreda prije nego to je uinjena,
bila zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom o unutarnjem redu utvrena kao povreda slub.dunosti.
ZDS disciplinska dijela svrstava u dvije skupine:
Teke i lake povrede slu.dunosti

Teke povrede slu.dunosti mogu se propisivati samo zakonom, a lake povrede slu.dunosti mogu se propisivati
zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.
DISCIPLINSKE KAZNE
Kazne za laka disciplinska djela jesu:
A) usmena opomena
B) pisana opomena
C) pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dr.slubenika
D) novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kad je kazna izreena.

Za teke povrede slu.dunosti kazne su:
A) novana kazna u trajanju od jednog do est mjeseci,u iznosu do najvie 20% ukupne plae isplaene slubeniku u
mjesecu u kojem je kazna izreena
B) zabrana promicanja u trajanju od 2 do 4 godine
C ) zabrana napredovanja u trajanju od 2 do 4 godine
D) premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova
E) uvjetna kazna prestanka dr.slube, uz rok kunje od godine dana i
F) prestanak dr.slube

Nekoliko ogranienja pri izricanju navedenih kazni: zbroj novanih kazni izreenih odreenom slubeniku u jednom
mjesecu ne smije iznositi vie od 30 % njegove plae, a kazna premjetaja moe se izrei samo ako postoji slobodno
radno mjesto nie sloenosti na koje se kanjenog slubenika moe premjestiti.
Zakon propisuje okolnosti o kojima se mora voditi rauna pri izboru disciplinske kazne. Te su okolnosti: teina
poinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti dr.slubenika,okolnosti u kojim je povreda poinjena
te olakotne i otegotne okolnosti na strani dr.slubenika.
DISCIPLINSKI POSTUPAK
Tijek disciplinskog postupka
Tijela ovlatena za voenje disciplinskog postupka protiv dr.slubenika razlikuju se s obzirom na teinu povrede koja se
dravnom slubeniku stavlja na teret.
O lakim povredama slubene dunosti u prvom stupnju odluuje elnik dr.tijela,a u drugom stupnju slubeniki sud. O
tekim povredama u prvom stupnju odluuje slubeniki sud,a u drugom stupnju vii slubeniki sud. Slubenike
sudove ustrojava Vlada. Predsjednik i odreeni broj lanova slubenikog suda imenuju se iz reda sudaca. Slubeniki
sudovi o pojedinim predmetima odluuju u vijeu od 3 lana, od kojih predsjednik uvijek mora biti iz reda sudaca. Sudska
kontrola zakonitosti odluivanja o disciplinskoj odgovornosti dr.slubenika u nadlenosti je Upravnog suda RH.
69

Posebnosti postupka odluivanja o disciplinskoj odgovornosti
Disciplinski postupak vodi se prema pravilima opeg upravnog postupka.
Disciplinski postupak vodi se protiv dr.slubenika prema postupovnim pravilima ZDS-a, a supsidijarno se primjenjuju
postupovna pravila ZUP-a.
Zastara disciplinskog gonjenja i izvrenja disciplinskih kazni
Rokovi zastare pokretanja i voenja discip.postupka:
Za lake povrede slu.dunosti pravo na pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva u subj. Roku od 3mj.od
dana saznanja za poinjenu povredu i poinitelja, a najkasnije u objektivnom roku 6mj. Od dana kad je povreda
poinjena, ako u tom roku ne bude donesena konana odluka o discipl.odgovornosti dr.slubenika.
Za teke povrede slubene dunosti pravo na pokretanje disiplinskog postupka zastarijeva u subj.roku godine
dana od saznanja za povredu i poinitelja,a najkasnije u obj.roku dviju godina od dana kad je povreda poinjena.
Zastara voenja disciplinskog postupka za teke povrede slubene dunosti nastupa ako u roku dviju godina od
dana pokretanja disciplinskog postupka ne bude donesena konana odluka o disciplinskoj odgovornosti.
Izvrenje kazne za laku povredu slubene dunosti zastarijeva u roku 1 godine, a za teku povredu slubene
dunosti u roku 2 godine od konanosti rjeenja kojim je kazna izreena.
Kazna za laku povredu slubene dunosti brie se nakon proteka roka dviju godina, a za teku povredu
slubene dunosti nakon proteka roka 4 godina od pravomonosti rjeenja o izricanju kazne. Kazna se brie
samo ako u tom roku dr.slubenik nije poinio novu povredu slubene dunosti.

SUSPENZIJA DR.SLUBENIKA
U sluaju suspenzije slubenik ne obavlja dr.slubu ali ima pravo na naknadu plae, na naknadu plae nema pravo
jedino ako je dr.sluba suspendirana zbog toga to on izdrava kaznu zatvora u trajanju do 6mj.
Do suspenzije dolazi uglavnom u svezi s njegovom disciplinskom ili kaznenom odgovornou.
Razlikujemo etiri sluaja gdje dr.slubenik moe biti suspendiran:
1.) Ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teke povrede slu.dunosti,
2.) Ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ,
3.) ZDS sadrava presumpciju prema kojoj se smatra da je udaljen iz slube slubenik protiv kojeg je pokrenut istrani
postupak i odreen pritvor. Znai, ako se dr.slubenik nalazi u pritvoru smatra se da je udaljen (suspendiran) iz
dravne slube.
4.) Odnos izmeu dr.slubenika i drave kao njegova poslodavca privremeno se suspendira i za vrijeme dok dravni
slubenik izdrava kaznu zatvora u trajanju do 6 mjeseci. Prema ZDS-u za vrijeme izdravanja zatvorske kazne u trajanju
do 6 mjeseci prava iz dravne slube miruju. Udaljenje iz slube traje do okonanja disciplinskog ili kaznenog
postupka, a u sluaju pritvora do njegova isteka.
O suspenziji dravnog slubenika odluuje elnik dr.tijela u kojem je dr.slubeik na slubi.O suspenziji se odluuje
rjeenjem koje je prvostupanjski upravni akt, protiv rjeenja moe se uloiti alba slubenikom sudu u roku od 8 dana
od primitka rjeenja o suspenziji. alba ne odgaa izvrenje prvostupanjskog rjeenja. Slubeniki sud duan je o albi
odluiti u roku 15 dana od dana primitka albe. Odluka slubenikog suda o albi je konana i protiv nje se moe
pokrenuti upravni spor.
Pitanja naknade plae posebno su ureena ZDS-om, tako za vrijeme udaljenja iz slube (u svim sluajevima, osim u
sluaju izdravanja kazne zatvora) slubeniku pripada naknada plae u iznosu 60%, a ako uzdrava obitelj u iznosu 80%
plae koja mu je isplaena u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je udaljen iz slube.

Posebnosti prestanka dravne slube
Posebnosti u pogledu prestanka dravne slube javljaju se kod otkaza dravne slube i osobito kod prestanka dravne
slube po sili zakona.
Posebnost je prestanka dravne slube da ZDS umjesto poslovno uvjetovanog otkaza, koji se u opem sustavu radnih
odnosa primjenjuje ako prestane potreba za daljnjim radom radnika, iscrpno ureuje stavljanje dravnih slubenika na
raspolaganje.
U sluaju stavljanja dravnog slubenika na rspolaganje, na duinu i tijek roka raspolaganja primjenjuju se opi propisi o
radu.

70

Otkaz dravne slube
ZDS predvia otkaz kao nain prestanka dr.slube samo u sluaju da dr.slubenik ne zadovolji na probnom radu,dakle
ako probni rad dr.slubenika bude ocijenjen ocjenom ne zadovoljava. Ocjena probnog rada dr.slubenika mora se
donijeti u roku 8 dana od dana isteka probnog rada. ZDS, za razliku od ZR-a ne predvia otkazni rok u sluaju prestanka
dravne slube otkazom, ve odreuje da u tom sluaju dravna sluba prestaje danom konanosti rjeenja o
prestanku slube otkazom.
Uinci poslovno uvjetovanog otkaza u slubenikom sustavu ostvaruju se primjenom instituta stavljanja slubenika na
raspolaganje i prestanka dravne slube po sili zakona protekom roka raspolaganja.
Uinci osobno uvjetovanog otkaza ostvaruju se primjenom instituta ocjenjivanja dravnog slubenika i prestankom
dravne slube po sili zakona dravnom slubeniku koji je 2 puta uzastopce ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.
Uinci redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponaanjem i izvanrednog otkaza zbog osobito teke povrede obveza
iz radnog odnosa u slubenikom se sustavu ostvaruju kroz institut discipl.odgovornosti i prestanak dr.slube po sili
zakona dr.slubeniku kojem je izreena discip.kazna prestanka dr.slube.

Stavljanje na raspolaganje
Dr.slubenik stavlja se na raspolaganje Vladi ako zbog promjena u nadlenosti i organizaciji rada dr.tijela u kojem radi
prestane potreba za njegovim radom na dotadanjem radnom mjestu, a nije ga mogue rasporediti (premjestiti) na
drugo odgovarajue radno mjesto; dr.slubenik za vrijeme raspolaganja ne radi, ali prima naknadu plae.
Vlada je duna poduzeti sve to je u njezinoj moi i sve to je od nje razumno oekivati da takvog dr.slubenika
rasporedi na neko slobodno radno mjesto u dr.slubi koje odgovara njegovoj strunoj (kolskoj) spremi.
Pravni poloaj dr.slubenika na raspolaganju uvelike je izjednaen s pravnim poloajem radnika kojem je poslodavac
dao poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i oslobodio ga, za vrijeme otkaznog roka, obveze rada.
ZDS ureuje etiri sluaja u kojima se dr.slubenici stavljaju na raspolaganje:
1. Prvi sluaj odnosi se na ukidanje dr.tijela uz preuzimanje poslova tog tijela od drugog dr.tijela. U tom sluaju
dravno tijelo koje je preuzelo nadlenosti preuzima i dravne slubenike. Na raspolaganje se stavljaju samo oni
dr.slubenici za koje nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju strune i druge uvjete.
U ovom sluaju rjeenje o rasporeivanju dravnog slubenika na drugo radno mjesto ili rjeenje o raspolaganju
mora se donijeti u roku 2 mjeseca od dana preuzimanja dravnih slubenika u dravno tijelo koje preuzima
nadlenosti ukinutog dravnog tijela.
2. Tu dolazi do stavljanja dr.slubenika na raspolaganje ukidanje dr.tijela i svih poslova toga tijela. U tom sluaju
dravne slubenike preuzima sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose. Pri ukidanju
dravnog tijela bez preuzimanja nadlenosti od drugog dravnog tijela rjeenja o stavljanju na raspolaganju
moraju se donijeti u roku mjesec dana od dana preuzimanja dravnih slubenika od sredinjeg tijela dravne
uprave nadlenog za slubenike odnose.
3. Preuzimanje dijela nadlenosti jednog dr.tijela od drugog dr.tijela. U tom sluaju dravno tijelo koje preuzima
nadlenosti preuzima I dravne slubenike. Rjeenje o stavljanju na raspolaganje mora se donijeti najkasnije u
roku 2 mjeseca od dana promjena u nadlenosti dravnih tijela.
4. Odnosi se na promjene u organizaciji rada unutar jednog dr.tijela. Reorganizacija rada dravnog tijela provodi
se donoenjem novog pravilnika o unutarnjem redu. Ako se nakon provedene reorganizacije dravni slubenici
ne mogu rasporediti na radna mjesta za koja ispunjavaju potrebne uvjete, takvi se dravni slubenici stavljaju
na raspolaganje. Jedini kriterij pri odabiru koji e se dr.slubenici rasporediti na radna mjesta, a koji staviti na
raspolaganje je bolja ocjena dosadanjeg rada i uinkovitosti. Rok za donoenje rjeenja o stavljanju
nerasporeenih dr.slubenika na raspolaganje Vladi je 2 mjeseca od dana stupanja na snagu novog pravilnika
o unutarnjem redu.

Od dana ukidanja dr.tijela do dana donoenja rjeenja o rasporedu na novo radno mjesto ili o stavljanju na raspolaganje
dr.slubenici nastavljaju raditi i primati plau u skladu s dotadanjim rjeenjima. Nakon dana stavljanja na raspolaganje
dravni slubenici ne rade, ali primaju naknadu plae. Naknada plae odreuje im se u visini plae isplaene u mjesecu
koji je prethodio mjesecu u kojem su stavljeni na raspolaganje.
Trajanje raspolaganja odreuje se prema opim propisima o trajanju otkaznog roka. Dravni slubenik stavlja se na
raspolaganje Vladi onoliko koliko je ZR-om odreeno da najmanje smije trajati orkazni rok ako poslodavac otkazuje
ugovor o radu (u pravilu otkazni rok, pa onda i rok raspolaganja, traje izmeu 2 tjedna i 3 mjeseca)
Pravo na otpremninu dravni slubenici koji su stavljeni na raspolaganje imaju pravo na otpremninu najmanje u visini
odreenoj opim propisima o radu. To znai da slubenici koji su stavljeni na raspolaganje imaju pravo na otpremninu
najmanje jednu treinu plae za svaku godinu rada, a najvie 6 plaa. Pri izraunu otpremnine u obzir im se uzima
71

neprekidni radni sta u svim dravnim tijelima RH. Pravo na otpremninu stjeu s danom isteka roka raspolaganja, a s tim
danom prestaje im po sili zakona dravna sluba.
Dr.slubenike koji su stavljeni na raspolaganje moe se lake premjestiti bez njihove suglasnosti, a ako dr.slubenik
odbije premjetaj prestaje mu dr.sluba, pa gubi pravo na naknadu plae za preostalo razdoblje roka raspolaganja, a
gubi i pravo na otpremninu.

Prestanak dravne slube po sili zakona
ZDS utvruje 12 razloga za prestanak dravne slube po sili zakona. Neki od tih razloga jednaki su nainima prestanka
radnog odnosa predvienim ZR-om. Takvu istovjetnost nalazimo npr. U sluaju prestanka dravne slube smru
dravnog slubenika i stjecanje prava na mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad.
Kod nekih osnova za prestanak radnog odnosa po sili zakona postoji velika slinost izmeu odredbi ZDS-a i ZR-a. Tako
npr. ZDS predvia da dravna sluba prestaje dr.slubeniku kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina
mirovinskog staa., a ZR predvia da radni odnos moe prestati kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa
osiguranja. Tu je razlika samo u tome to se pri raunanju staa radniku uzima u obzir i navreni posebni sta, a
dravnom slubeniku samo sta stvarno proveden u osiguranju. U tom sluaju sluba dravnog slubenika mora
prestati, a u opem sustavu radnih odnosa radnik i poslodavac mogu se sporazumjeti o nastavku radnog odnosa i nakon
ispunjenja tih pretpostavki za prestanak radnog odnosa.
Krajem 2006. Dopunjen je lanak 137. ZDS tako da je omogueno zadravanje na radu dr.slubenika kojem bi dravna
sluba trebala prestati zbog navrenja 65 godina ivota i 20 godina mirovinskog staa.
Takav slubenik moe ostati u dravnoj slubi najdue jo dvije godine. Ovlateni elnik moe rjeenje o zadravanju
dravnog slubenika donijeti samo ako za takvo zadravanje postoji potreba slube radi dovrenja poslova ili
dr.opravdanih razloga.
Osuda za kaznena djela
ZDS predvia 2 sluaja u kojima e dravnom slubeniku po sili zakona prestati dravna sluba zbog osude za kazneno
djelo.
Prvo, dravna sluba na taj nain prestaje dravnom slubeniku koji je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju
duem od 6 mjeseci.
Dravna sluba tom slubeniku prestaje s danom pravomonosti presude.
Drugo, dravna sluba prestaje po sili zakona i dr.slubeniku koji je osuen za kaznena djela nabrojana u l.49 ZDS-a, za
koja osuda predstavlja zapreku za prijem u dravnu slubu.
U opem sustavu radnih odnosa osuda za odreeno kazneno djelo, a posebno osuda na bezuvjetnu kaznu zatvora,
osnova je za otkaz ugovora o radu.
Poslodavac moe otkazati i radniku osuenom za kazneno djelo zbog kojeg je poslodavac izgubio u njega povjerenje.
Osuda za kazneno djelo moe biti osnova za otkaz ugovora o radu osobito ako je rije o kaznenim djelima uinjenim na
radu ili u svezi s radom.
U opem sustavu radnih odnosa o poslodavcu ovisi hoe li u sluaju osude radnika za kazneno djelo radni odnos
prestati ili ne. U slubenikom sustavu, za razliku od toga, po sili zakona dravna sluba prestaje jer se smatra da takav
slubenik vie nije podoban za dravnu slubu.
Naputanje dravne slube
Neopravdani izostanak s posla 1 dan je laka povreda slubene dunosti, neopravdani izostanak u trajanju do 2 do 4 dana
teka je povreda slubene dunosti, a neopravdani izostanak s rada 5 ili vie radnih dana uzastopce smatra se
naputanjem dravne slube.
Pri naputanju dravne slube dravna sluba prestaje po sili zakona prvog dana neopravdane odsutnosti s rada. U tom
sluaju se u upravnom postupku, bez provoenja disciplinskog postupka, utvruje samo injenica neopravdanog
izostanka s posla u trajanju od najmanje 5 radnih dana uzastopce te donosi rjeenje o prestanku dravne slube po sili
zakona. Rjeenje donosi elnik tijela i protiv tog rjeenja doputena je alba Odboru za dravnu slubu.
Nepolaganje dravnog strunog ispita
Dravni slubenici koji se prvi put primaju u dravnu slubu primaju se u tu slubu uz 2 uvjeta.
1. Moraju zadovoljiti na probnom radu
2. Moraju u roku 6 mjeseci od okonanja probnog rada poloiti dravni struni ispit

Postupak, nain polaganja i program dravnog strunog ispita utvren je Uredbom Vlade.
72

Dravnom slubeniku koji u roku odreenom za polaganje dravnog strunog ispita taj ispit ne poloi, dravna sluba
prestaje po sili zakona posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
Dravni slubenici koji imaju obvezu polaganja dravnog strunog ispita u dravnu slubu stupaju pod rezolutivnim
uvjetom polaganja tog ispita. Ako ispit ne poloe, dravna e im sluba prestati.
U zakonom odreenim sluajevima rok za polaganje ispita moe se produiti.
Dok je u opem sustavu radnih odnosa nepolaganje strunog ispita razlog za redoviti (osobno uvjetovani) otkaz
ugovora o radu, u slubenikom sustavu to je jedan od razloga za prestanak dravne slube po sili zakona.
Neispunjavanje uvjeta ili postojanje zapreka za prijam u dravnu slubu
U dravnu slubu mogu biti primljene samo osobe koje ispunjavaju za to zakonom propisane posebne uvjete. U dravnu
slubu ne smiju biti primljene osobe kod kojih postoje zapreke za prijam u dravnu slubu.
Ako je neka osoba primljena u dravnu slubu usprkos tome to za to ne ispunjava zakonom propisane uvjete ili to kod
nje postoje zapreke za prijam u dravnu slubu, takvoj osobi dravna sluba prestaje po sili zakona danom saznanja za
te injenice.
Izricanje disciplinske kazne prestanka dravne slube
Dravnom slubeniku moe se za teke povrede slubene dunosti izrei i disciplinska kazna prestanka dravne slube.
Rjeenje kojim se odluuje o disciplinskoj odgovornosti dravnog slubenika za teku povredu slubene dunosti donosi
u prvom stupnju slubeniki sud, a u drugom stupnju Vii slubeniki sud. Odluka Vieg slubenikog suda je konana i
izvrna.
Neopravdano neizvrenje rjeenja o premjetaju
Ako se radno mjesto dr.slubenika mijenja premjetajem, duan je postupiti po konanom rjeenju o premjetaju.
Ako dravni slubenik bez opravdanog razloga ne postupi po rjeenju o trajnom ili privremenom premjetaju, prestaje
mu dravna sluba po sili zakona, s danom s kojim se morao javiti na radno mjesto na koje je premjeten.
Kad se radi o premjetaju dr.slubenika koji je na raspolaganju, stajalite je da takav dravni slubenik mora postupiti
po prvostupanjskom rjeenju o premjetaju, jer e mu u suprotnom sluba prestati s danom s kojim se morao javiti na
radno mjesto na koje je premjeten.
Negativna ocjena rada dravnog slubenika
Krajnja svrha sustava ocjenjivanja rada dravnih slubenika je uklanjanje iz dravne slube onih dravnih slubenika koji
svoje poslove ne obavljaju na zadovoljavajui nain.
ZDS kao jedan od razloga za prestanak dravne slube po sili zakona predvia da dravna sluba prestaje slubeniku
koji je 2 puta uzastopce osijenjen ocjenom ne zadovoljava. Takvom dravnom slubeniku dravna sluba e prestati s
danom konanosti posljednjeg rjeenja o ocjenjivanju.
Taj nain prestanka dravne slube usporediv je s osobno uvjetovanim otkazom ugovora o radu.
Postupak odluivanja o pravima, obvezama i odgovornostima iz slubenikog odnosa
Za odluivanje o pravima, obvezama i odgovornostima u svezi sa slubenikim odnosima potrebno je da elnici dravnih
tijela o tim pravima, obvezama i odgovornostima odluuju po pravilima opeg upravnog postupka.
Supsidijarna primjena opeg upravnog postupka
ZDS izriito odreuje primjenu ZUP-a samo pri odluivanju o disciplinskoj odgovornosti dravnog slubenika. Prevladava
miljenje da se pri donoenju svih odluka o pravima, obvezama i odgovornostima dravnih slubenika primjenjuju
odredbe ZUP-a ako ZDS-om nije posebno ureen postupak odluivanja o njihovim pravima, obvezama i
odgovornostima.
Za radne odnose dravnih slubenika posebno je vano da se prema pravilima ZUP-a pokreu postupci, utvruju
injenice, donose, dostavljaju i izvravaju rjeenja, ulau pravni lijekovizbog toga dravni slubenici imaju posebna
procesna jamstva kad se odluuje o njihovim pravima, obvezama i odgovornostima.
U sudskoj praksi kao posebni problem javlja se pitanje sadraja obrazloenja rjeenja kojim se odluuje o pravima,
obvezama i odgovornostima dravnih slubenikaposebno zato to se u upravnom sporu ne provodi javna rasprava na
kojoj bi se utvrivale relevantne injenice.
Sudska zatita u upravnom sporu
73

S obzirom na to da sve odluke o pravima, obvezama i odgovornostima dravnih slubenika imaju pravnu narav
upravnog akta, protiv takvih konanih odluka mogue je podnijeti tubu Upravnom sudu. Rok za podnoenje tube je
30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja podnosi tu tubu.
Osim slubenika, tubu u upravnom sporu moe podnijeti i osoba koja je pokrenula disciplinski postupak. Znai, sudska
zatita prava iz slubenikih odnosa ostvaruje se pred Upravnim sudom u upravnom sporu.
Dvije posebnosti upravnog spora posebno su vane za sudsku zatitu prava iz slubenikih odnosa.
Prvo, u upravnom sporu pravno relevantne injenice utvruju se na temelju injenica utvrenih u upravnom postupku,
bez odravanja javne rasprave.
Drugo, upravni spor nije spor pune jurisdikcije. To znai da Upravni sud odluuje samo o zakonitosti pobijanog
upravnog akta. Ako utvrdi da je taj akt nezakonit, Upravni sud e ga ponititi.
Upravni sud samo iznimno donosi presudu koja zamjenjuje pobijani upravni akt. Znai, u slubenikim odnosima sudska
zatita se ostvaruje u postupku u kojem se ne odrava glavna rasprava, a upravni akt kojim je odlueno o pravima,
obvezama i odgovornostima iz dravne slube se samo ponitava.
Tekoe postoje pri utvrivanju pravno relevantnih injenica i pri pruanju zatite u sluaju kad se ona ne moe svesti na
ponitenje pobijanog upravnog akta. Mislimo da bi sudsku zatitu u svezi sa slubenikim odnosima trebalo unaprijediti
na jedan ovih naina:
1. Promjenom prakse Upravnog suda kojem ZUS doputa da relevantne injenice utvruje na javnoj raspravi te
da, ako treba, u punoj jurisdikciji donese akt kojim se odluuje o pravu, obvezi ili odgovornosti dr.slubenika.
2. Postoji i mogunost da se rjeavanje sporova u svezi sa slubenikim odnosima stavi u nadlenost sudova ope
nadlenosti koji sudski postupak provode prema Zakonu o parninom postupku. Time bi se ujedno objedinila
sudska zatita prava iz radnih odnosa.

SUPSIDIJARNA PRIMJENA OPIH PROPISA RADNOG PRAVA NA SLUBENIKE ODNOSE
Slubeniki odnosi ureuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Ako postoji poseban zakon o
slubenikim odnosima, taj zakon ima prednost u primjeni pred ZDS-om.
Meu podzakonskim propisima kojima se ureuju slubeniki odnosi ZDS posebno spominje uredbe Vlade RH i druge
propise donesene na temelju Ustava i zakona.
Nakon zakona i podzakonskih propisa slubeniki odnosi se ureuju kolektivnim ugovorom. Tek ako zakonom, kojim se
ureuju slubeniki odnosi, podzakonskim aktom, a ni kolektivnim ugovorom nije ureeno odreeno pravno pitanje, na
to se pitanje primjenjuju opi propisi o radnim odnosima.
Podzakonski akt ne moe neki pravni odnos urediti protivno zakonu, bez obzira na to to je rije o opemzakonu koji
ureuje radne odnose i posebnom podzakonskom propisu namijenjenom ureenju slubenikih odnosa. Samo
zakonodavac posebnim zakonom moe odreeni pravni odnos urediti razliito od onoga to je ureeno opim
zakonom. Takvu ovlast zakonodavac ne moe prenijeti na izvrnu vlast.
Opi propis o radnim odnosima koji se supsidijarno primjenjuje na ureenje slubenikih odnosa prije svega je ZR.
Osim ZR-a u opi sustav radnih odnosa u Hrvatskoj spadaju i odredbe nekih drugih zakona, ponajprije odredbe Zakona o
zatiti na radu i odredbe o radnim dozvolama sadrane u Zakonu o strancima.
Na slubenike odnose primijenit e se odredbe zakona kojima je ureen opi sustav radnih odnosa ako odreeno
pravno pitanje nije ureeno ZDS-om ili nekim posebnim zakonom kojim se ureuju slubeniki odnosi.
U podruju pojedinanih radnih odnosa supsidijarna primjena odredbi ZR-a je relativno ograniena (jer ZDS relativno
iscrpno ureuje te odnose), a u podruju kolektivnih radnih odnosa supsidijarna primjena odredbi ZR-a gotovo je
sveobuhvatna (jer ZDS gotovo i nema odredbe o kolektivnim radnim odnosima).
Tako se u podruju individualnih radnih odnosa na slubenike odnose primjenjuju odredbe ZR-a:
- O zabrani diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja
- Zatiti ivota, zdravlja, privatnosti i dostojanstva
- Radnom vremenu, odmorima i dopustima, nonom radu
- Zatiti majinstva
- Izumima i tehnikim unapreenjima, o naknadi tete

Za razliku od individualnih radnih odnosa ZDS kolektivne radne odnose uope ne ureuje, pa se na ta pitanja u cijelosti
primjenjuju odredbe ZR-a. Tako se odredbe ZR-a primjenjuju na sljedea pitanja kolektivnih radnih odnosa:
- O sindikalnom organiziranju
- O kolektivnim ugovorima i kolektivnom pregovaranju
- O trajku i rjeavanju kolektivnih radnih sporova
- O sudjelovanju sindikata u radu Gospodarsko-socijalnog vijea
Jedino pitanje iz podruja kolektivnih radnih odnosa za koje je izrijekom iskljuena primjena odredbi ZR-a na dravne
slubenike jest podruje radnike participacije (sudjelovanja radnika u odluivanju).
74

MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI U SVEZI SA SLUBENIKIM ODNOSIMA
Pravni odnosi izmeu drave i dravnih slubenika rijetko su predmet meunarodnog pravnog ureenja. Jedan je od
rijetkih meunarodnih ugovora koji se odnosi na ureenje slubenikih odnosa Konvencija broj 151 MOR-a o radnim
odnosima u javnoj slubi. Rije je o konvenciji koja osobama u dravnoj slubi jami pravo na sindikalno organiziranje,
predstavnicima organizacija javnih slubenika mogunost djelovanja, kolektivno pregovaranje, mirno rjeavanje
sporova te graanska i politika prava kakva imaju i drugi radnici.
ZATITA NA RADU

1.Razvoj prava zatite na radu
Poeci razvoja zatite na radu veu se uz ranu fazu industrijalizacije, tj. Uz naputanje rada kod kue te uz uvoenje rada
u prostorijama pod nadzorom poslodavca. Sigurnost i zdravlje radnika ovise o nainu na koji je organiziran posao, a on u
velikoj mjeri o sredstvima kojima se obavlja.
19. I 20. Stoljee obiljeavaju prosvjedi zbog bolesti, ozljeda i smrtnih stradanja na radu. Prve rtve profesionalnih rizika
bile su ene i djeca.
Poetkom 20 st donesene su prve konvencije Meunarodne organizacije rada.
Poetkom 21. St nije prestala potreba tititi radnika od profesionalnih rizika.
U postindustrijskom drutvu rad se poinje vraati tamo gdje je ishodino obavljan, u stanove radnika. Dolazi do
profesionalnih rizika per se. Osim to pojaavaju uinke klasinih rizika, uzrokuju kombinacije klasinih rizika te nove
psiho-socijalne rizike. Zatita na radu je danas vano polje u okviru poslovnih funkcija u svakoj organizaciji.
Da bi uvjeti rada i prevencija profesionalnih rizika trebali biti bolji upozoravaju ne samo inozemni izvori ve i podaci
hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima.
TEMELJNA NAELA
Naela zatite na radu
1) Mjere sigurnosti i zatite zdravlja na radu ne smiju radnicima stvarati nikakve trokove
2) Poslodavac je uvijek odgovoran za nain provedbe zatite na radu
3) Suradnja poslodavca i radnika osnovni je imbenik organizacijskih i drugih mjera zatite na radu
4) Rad ne smije biti doputen u situaciji u kojoj postoji neposredna i ozbiljna opasnost za ivot i zdravlje radnika
5) Ozljeda na radu tj.profesionalna bolest ne smije tetno utjecati na napredovanje radnika ili ostvarenje drugih
prava i pogodnosti iz radnog odnosa
6) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri strunom
osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac
7) Naelo objektivne odgovornosti (odgovornosti prema kriteriju uzronosti), poslodavac odgovora za tetu koju
radnik pretrpi zbog ozljede ili bolesti na radu
8) Zatita na radu djelatnost je od javnog interesa

Naela prevencije rizika na radu
Izbjegavanje opasnosti i tetnosti
Procjena opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu
Spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovu izvoru
Zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim
Davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim
Osposobljavanje i obavjeivanje radnika
Planiranje zatite na radu radi meusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada
Prilagoavanje tehnikom napretku

Prednost imaju mjere kojima se djeluje na izvore rizika kako bi se opasnosti i tetnosti potpuno uklonile. Ako to nije
mogue postii u potpunosti, rizike treba procijeniti i primijeniti pravila zatite na radu kojima se otklanjaju ili smanjuju
preostale opasnosti na sredstvima rada, tj. Osnovna pravila zatite na radu.
Kada i ta mogunost izostaje, primjenjuju se pravila zatite na radu koja se odnose na radnike i na nain obavljanja
radnog postupka, a to su posebna pravila zatite na radu. Prednost uvijek imaju skupne mjere zatite pred
pojedinanima.
75

Primjenu pravila i mjera zatite na radu mora pratiti osposobljenost radnika za rad na siguran nain, obavijetenost
radnika o rizicima i mjerama zatite i obveza poslodavca da prati tehnika dostignua. Pri tome vrijedi ope naelo
organizacije rada, a to je da rad treba prilagoditi radnicima, izbjegavajui jednolian rad, jednostrano optereenje

TERMINOLOKA RAZGRANIENJA
Zatita na radu definira se kao sustav pravila, kao djelatnost od opeg interesa te kao sastavni dio organizacije rada i
izvedbe radnih postupaka.
Ozljeda na radu pojam obuhvaa ne samo ozljede ve i bolesti koje su nastale izravno i iskljuivo kao posljedica
nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme rada.
Ozljedom na radu smatra se
a) Ozljeda osobe izazvana neposrednim,mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzroena
naglim promjenama poloaja tijela, optereenjem tijela
b) Bolest osobe koja je nastala izravno kao posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme rada
c) Ozljeda koju pretrpi osoba na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno
d) Ozljeda koju osigurana osoba pretrpi u vezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu
e) Ozljeda koju pretrpi osoba osigurana u odreenim okolnostima
f) Ozljeda koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kad je to potrebno pri
zasnivanju radnog odnosa

Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda ili bolest do koje je dolo zbog:
skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponaanja na radnom mjestu
napadaja kronine bolesti
uroene ili steene predispozicije zdravstvenog stanja kojih posljedica moe biti bolest

Profesionalna bolest odreene bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na
odreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog i mirovinskog
osiguranja
Bolest u vezi s radom je ona kod koje je tetnost s radnog mjesta tek jedan, ali ne i samostalno dostatan uzrok u
odnosu na mnoge druge uzrone imbenike, dok je temeljno obiljeje profesionalne bolesti to da je nastala kao izravna i
jedina posljedica izloenosti radnika tetnostima na radnom mjestu
Profesionalni rizik ili rizik na radu vjerojatnost je nastanka tetne posljedice na radu ili u vezi s radom koja je
uzrokovana opasnostima, tetnostima ili naporima kojih su izvor sredstva za rad ili ljudsko djelovanje, odnosno propusti
na radu.
Nezgoda dogaaj koji predstavlja potencijalnu opasnost i koji samo stjecajem subjektivnih i objektivnih okolnosti nije
u danom sluaju izazvao ozljedu, ali bi je mogao izazvati u ponovljenom sluaju.
Opasnosti na radu mogu natetiti zaposlenima tako to e najee uzrokovati ozljedu na radu. U tu skupinu rizika
razvrstane su mehanike opasnosti, opasnost od elektrine struje, od poara
tetnosti na radu uglavnom uzrokuju oboljenje od profesionalnih bolesti. Radnik je obino izloen riziku due vrijeme
prije nego se pojavi tetna posljedica. U tetnosti se ubrajaju mikroklima, buka i vibracije
Mjesto rada i radni okoli to su sva mjesta na kojima radnici rade, na kojima moraju boraviti tijekom rada ili do kojih
moraju dolaziti obavljajui poslove svojeg radnog mjesta i koja su pod izravnim ili neizravnim nadzorom poslodavca.
UREIVANJE SIGURNIH I ZDRAVIH UVJETA RADA
Pravni okvir
ine: Ustav, meunarodni ugovori, opi i posebni zakoni, provedbeni propisi, izvori autonomnog prava i drugi pravni
akti.
U Hrvatskoj je upravo u tijeku usklaivanje propisa o zatiti na radu s pravnom steevinom EU. Europsko pravo je
supranacionalno.
Ustav Republike Hrvatske
Evo nekih odredaba iz Ustava koje su u izravnoj ili posrednoj vezi sa zatitom na radu i uvjetima rada:
Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.
76

Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na
njihovo zdravlje, niti im se takav rad smije dopustiti.
Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli. Svatko je duan osobitu skrb posveivati
zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
Ustav jami pravo zaposlenih na osnivanje sindikata i pravo poslodavaca na osnivanje udruga. Jami se i pravo na trajk,
koje samo u zakonom odreenim uvjetima moe biti ogranieno u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i
javnim slubama.
Ustav svakome osigurava pravo na rad i slobodu rada. Jami pravo na tjedni i plaeni godinji odmor kojih se prava
zaposleni ne moe odrei.
Ustav jami pravo na zdravstvenu zatitu te na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje.
Zakonom se iznimno moe ograniiti poduzetnika sloboda i vlasnika prava radi zatite interesa i sigurnosti RH,
prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.
Meunarodni ugovori
Vaan izvor meunarodnog prava u vezi s uvjetima rada je Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim
pravima. Njegovim odredbama tite se pravo na rad, pravo na pravedne i povoljne uvjete rada, pravo osnivati sindikate,
pravo na trajk, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, pravo obitelji na zatitu i pomo, pravo majki na
posebnu zatitu, pravo na zatitu od gladi, pravo na kolovanje, kao i kulturna prava.
Znaajne odrednice nacionalnom radnom i socijalnom pravu daju konvencije Meunarodne organizacije rada. Vlada RH
donijela je dvije odluke o objavljivanju konvencija MOR-a kojih je RH stranka na temelju notifikacije o sukcesiji.
U svezi zatite na radu osobito je vana Konvencija broj 155 iz 1981. O sigurnosti i zatiti zdravlja na radu i o radnom
okruenju.
Uz konvencije, za drave lanice MOR-a izvor prava je i Philadelphijska deklaracija koja je dodatak i sastavni dio Ustava
MOR-a. Njezina naela potvruju vanost zatite na radu, zatite djece i materinstva, kolektivnog pregovaranja, mjera
socijalne sigurnosti kao i temeljni pristup da rad nije roba.
Dio objektivnog pravnog poretka RH je Europska socijalna povelja iz 1961, Dodatni protokol Europskoj socijalnoj povelji
i Dodatni protokol Europskoj socijalnoj povelji kojim se uspostavlja sustav kolektivnih albi.

Opi i posebni zakoni
ZZR se na opi nain ureuju uvjeti za siguran rad i zatitu zdravlja osoba na radu i u tom smislu je on opi zakon. U
njegovu dosegu nisu jedino pripadnici oruanih snaga, redarstva i kune pomonice. ZR je u odnosu prema ZZR-u
poseban zakon, jer on tek naelno utvruje prava i obveze poslodavca u vezi sa zatitom na radu, dok ih ZZR ureuje
podrobno, sadrava kaznene odredbe te odreuje ovlasti za donoenje provedbenih propisa.
U pravnom poretku RH na snazi su posebni zakoni kojima su utvrene posebne mjere zatite, npr. Zakon o zatiti buke,
Zakon o zatiti od poara itd.
Provedbeni propisi
Rije je o ukupno 50 pravilnika kojima se ureuju mjere zatite pojedinih skupina radnika, naini zatite za vrijeme rada s
pojedinim opasnim strojevima, naini pruanja prve pomoi
Izvori autonomnog prava
Vani izvori autonomnog prava zatite na radu su opi akti poslodavaca, kolektivni ugovor te sporazum radnikog vijea
s poslodavcem.
Opi akti poslodavca mogu biti pravilnik o radu, pravilnik o zatiti na radu..
ZR propisano je da se pravilnikom ureuje organizacija rada, a zatita na radu je sastavni dio organizacije rada.
Uz opi akt poslodavac je duan sastaviti i pisane upute koje se odnose na opasnost i tetnost za sigurnost i zdravlje u
svezi s djelatnou koju obavlja.
Poslodavac je duan omoguiti radniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i o zatiti na radu, i to prije
stupanja na rad.
Kolektivni ugovori i ugovori o radu imaju prednost pred opim aktima poslodavca.
Pravni akt je i procjena opasnosti.
Procjena rizika
Utvrivanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta poinje procjenom rizika.
U dosegu rizika nisu samo radnici ve i druge osobe, pa ZZR ureuje odnose izmeu poslodavca, osoba na radu te
drugih osoba.
Tijekom rada radnici nisu izloeni iskljuivo rizicima izvori kojih su u sredstvima rada, ve i onima koji su posljedica
propusta poslodavca da procijeni sve rizike te da poduzme potrebne mjere zatite kojima se spreavaju poari,
protuprovalno djelovanje itd..
77

Nije dostatno procjenjivati rizike kojima su izvori sredstva rada i nain obavljanja radnog postupka, ve i rizike od
uznemiravanja, negativnog stresa, napada i drugih neeljenih postupaka pred radnicima.
Mjere prevencije
Preventivnim mjerama poslodavci trebaju omoguiti osobama na radu i drugim osobama sigurnost i zatitu zdravlja.
Radnik ni privremeno ne smije raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada ako nije na propisani nain utvreno da
ispunjava uvjete za rad na tim poslovima, pa upute poslodavca, moraju biti dane u skladu s tim zakonskim obvezama i
zabranama.
Korisno je upozoriti na nedostajua pravila o mjerama zatite u vezi s uznemiravanjem kao rizikom na radu.
Preventivne mjere moraju biti usmjerene pro futuro , odnosno na to da do uznemiravanja uope ne doe.
Nedostaju mjere za smanjenje negativnog stresa na radu.
PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOST U PROVEDBI ZATITE NA RADU
Poslodavac i ovlatenik
Temeljna je ovlast poslodavca da radniku da upute za obavljanje posla te da odredi mjesto i nain obavljana rada, ime
on izravno utjee na uvjete u kojima e radnik obavljati poslove iz ugovora o radu. Upute moraju biti u skladu s naravi i
vrstom rada.
Pojam narav posla upozorava na razliku izmeu redovitih poslova ili poslova koji se obavljaju u redovitim radnim
uvjetima te poslova s posebnim uvjetima rada i poslova na kojima ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue
zatititi radnika od opasnosti i tetnosti kojima je izloen tijekom rada.
Kad se ugovor o radu sklapa radi obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada i poslova na kojima se sta osiguranja
rauna s poveanim trajanjem korisno je dati prednost navoenju naravi ili vrste rada.
Obveze poslodavca usmjerene su na osiguranje zatite zdravlja i sigurnosti osobe na radu, obuhvaaju:
osposobljavanje poslodavca i njegova ovlatenika iz polja zatite na radu
osposobljavanje radnikih povjerenika za zatitu na radu
organiziranje obavljanja poslova zatite na radu
nadzor nad provedbom mjera zatite na radu
suradnju s inspekcijom rada
suradnju sa slubom medicine rada
provedbu zatite nepuaa

Ovlatenik poslodavca je osoba na koju poslodavac prenosi obavljanje dijela ili svih poslova zatite na radu koji su u
djelokrugu poslodavca. Za prijenos ovlasti ZZR zahtijeva pisani oblik.
Minimalne ovlasti koje je poslodavac duan dati svojim ovlatenicima:
da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran nain
da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani nain nije utvreno da
ispunjava traene uvjete odnosno da se radnik koji traene uvjete vie ne ispunjava ne zadri na poslovima s
posebnim uvjetima za rad
da se malodobnicima, enama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnou ne dopusti rad na poslovima koji bi
na njih mogli tetno utjecati
da radnici rade sukladno odredbama ZZR-a.
da iskljue iz uporabe strojeve i ureaje te osobna zatitna sredstva koja nisu ispravna
da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia niti uzimaju druga sredstva ovisnosti

Radnik moe obavljati sljedee poslove:
1. Poslove za koje je dostatan opi uvjet za rad
2. Poslove s posebnim uvjetima rada
3. Poslove sa skraenim radnim vremenom, na kojima ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi
radnika od uinaka profesionalnih rizika
4. Poslove na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem

Opi uvjet za rad je ivotna dob, poslodavac ne smije zaposliti osobu mlau od 15 god.
Posebni uvjeti odnose se na ivotnu dob, spol, strunu sposobnost, zdravstveno, tjelesno ili psihiko stanje.
Radnik uvijek mora raditi s dunom pozornou.
Obveze radnika u vezi sa zatitom na radu:
78

raditi sukladno pravilima zatite na radu propisanim odredbama ZZR-a
pristupiti osposobljavanju za siguran rad
pristupiti pregledu za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada
pri radu se koristiti propisanim osobnim zatitnim sredstvima
suraivati s poslodavcem

Radnik koji je stranka ugovora o radu na odreeno vrijeme treba imati ista prava kao i radnik koji je stranka ugovora o
radu na neodreeno vrijeme.
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena
propisana pravila zatite na radu. Za vrijeme dok ne radi ima pravo na naknadu plae u visini kao da je radio, i to za sve
vrijeme dok poslodavac ne provede propisane mjere zatite na radu.
Primjena pravila zatite na radu ne smije uzrokovati nikakve trokove za radnika, ako je radnik privremeno rasporeen
na druge poslove ima pravo na plau u visini kao da je ostao raditi na radnom mjestu na kojem je odbio raditi zbog
opasnosti za ivot i zdravlje ako je plaa tog radnog mjesta povoljnija.
Raspored mora biti na drugo odgovarajue radno mjesto.
Ako je rije o rasporedu ene koja je odbila raditi zbog ugroenosti ivota i zdravlja poslodavac mora voditi rauna o
poslovima na kojima ne smije raditi ena osobito za vrijeme trudnoe i dojenja djeteta.
Ako pak rasporedi malodobnog radnika izbor radnih mjesta mora se ograniiti s obzirom na pravna pravila o posebnoj
zatiti maloljetnih radnika.
S obzirom na ugovorni karakter radnog odnosa, raspored radnika na drugo radno mjesto mora slijediti pravna pravila o
izmjeni ugovora o radu.
Radnik moe biti kanjen novanom kaznom za prekraj na samom mjestu dogaaja ako:
pui u prostorijama u kojima je puenje zabranjeno
unosi i uiva alkohol za vrijeme rada
ne omogui da se utvrdi je li pod utjecajem alkohola
ne obavlja poslove dunom pozornou sukladno pravilima zatite na radu
odmah ne obavijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za ivot i zdravlje
ne obavijesti poslodavca da odbija rad jer mu prijeti opasnost po ivot i zdravlje

Za prekraje novanom kaznom kaznit e se i neposredno nadreena odgovorna osoba kod poslodavca.
U sluaju da ozljeda na radu ili profesionalna bolest ostave trajne posljedice na radnu sposobnost i zdravlje radnika on
moe ostvarivati prava na osnovi invalidnosti i tjelesnog oteenja u sustavu mirovinskog osiguranja.
Status invalida rada ima samo onaj osiguranik koji je ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu
rehabilitaciju. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili prof.bolesti, pravo na invalidsku mirovinu
osiguranik stjee bez obzira na duinu mirovinskog staa.
Kad je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad, utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s
obzirom na zdravstveno stanje, ivotnu dob,naobrazbu i sposobnost, moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti
za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
Radnik kao osiguranik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od prof.bolesti ima pravo na naknadu plae za najdue
24 mjeseca od dana zavretka prof.rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana od dana zavretka prof.rehabilitacije
prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se redovito prijavljuje toj slubi.
Radnik koji je ozlijeen ili je obolio na radu ima pravo na naknadu na osnovi tjelesnog oteenja. Tjelesno oteenje
postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili
dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik
kod kojega tjelesno oteenje od najmanje 30 % nastane kao posljedica ozljede na radu ili prof.bolesti.
Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem prava kad je Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i miljenja ovlatenog vjetaka.
Strunjak za zatitu na radu
je osoba koja je u radnom odnosu s poslodavcem ili osoba koja kod poslodavca djeluje kao radnik pravne osobe
koja poslove zatite na radu obavlja kao svoju registriranu djelatnost.
Poslove strunjaka moe obavljati pojedinac, ali i vie osoba ako poslodavac ima obavezu ustrojiti slubu za zatitu na
radu.
Poslovi strunjaka:
struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima te radnicima u provedbi i unapreivanju zatite na radu
unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu
79

praenje podataka u svezi s ozljedama na radu i prof.bolestima te izrada godinjeg izvjea za potrebe poslodavca
rad u odborima za zatitu na radu kod poslodavca
suradnja sa specijalistima medicine rada

Strunjak nije osoba koja provodi zatitu na radu, ve koja strunim savjetima podupire provedbu za koju su odgovorni
poslodavac i njegovi ovlatenici te radnici i druge osobe na radu. Strunjak za zatitu na radu ne moe obnaati dunost
radnikog povjerenika za zatitu na radu.
Sluba medicine rada
Vana karika u lancu prevencije je specijalist medicine rada s kojim poslodavac ima ugovorni odnos radi obavljanja
poslova, a to su osobito:
utvrivanje i procjena rizika od tetnosti za zdravlje na mjestu rada
praenje initelja u radnom okoliu koji mogu ugroziti zdravlje radnika
trajno unapreivanje prilagoenosti rada radnicima
sudjelovanje u mjerama strune rehabilitacije

SOCIJALNI DIJALOG I RADNIKA PARTICIPACIJA U ZATITI NA RADU
Socijalni dijalog ukljuuje sve oblike pregovora, konzultiranja ili jednostavno razmjene informacija izmeu predstavnika
vlade, poslodavaca i radnika o temama od zajednikog interesa,a u vezi s gospodarskom i socijalnom politikom.
Socijalni dijalog moe biti tripartitni proces, u kojem sudjeluju vlada, poslodavci i radnici, ili bipartitni proces u kojem
sudjeluju predstavnici rada i kapitala. Takoer moe biti formalan ili neformalan.
Tripartitna socijalna suradnja ostvaruje se kroz tripartitna tijela u djelokrugu kojih je razmjena informacija, usuglaivanje,
dogovaranje, savjetovanje i sl.
Bipartitni socijalni dijalog se ostvaruje djelovanjem predstavnika radnika i poslodavaca.
Kolektivne radne odnose u Hrvatskoj obiljeavaju oblici neizravne, indirektne ili posredne radnike participacije.
Nacionalna razina
Vlada je osnovala Nacionalno vijee za zatitu na radu koje ine predstavnici drave, poslodavaca, radnika i istaknutih
strunjaka zatite na radu.
Za razliku od Gospodarsko socijalnog vijea, rad Nacionalnog vijea za zatitu na radu nije dostatno transparentan.
Naime on se ne odvija uz posredovanje Ureda Vlade za socijalno partnerstvo
Organizacijska razina
Socijalni dijalog na organizacijskoj razini odvija se u odboru za zatitu na radu. To je tijelo koje mora utemeljiti
poslodavac ako zapoljava 50 ili vie radnika. Odbor je savjetodavno tijelo. Poslodavac koji zapoljava vie od 250
radnika i koji ima vie pogona odnosno pogone na vie mjesta izvan sjedita osniva sredinji odbor za zatitu na radu
kojeg je zadaa unapreenje zatite na radu kod poslodavca.
Utemeljenje sredinjeg odbora poslodaveva je obveza. Poslodavac svojim opim aktom ureuje postupak izbora
lanova odbora. Inspektor rada nije lan odbora, meutim ima pravo znati za odravanje sjednice tog tijela kod
poslodavca te ima diskrecijsku ovlast ocijeniti o potrebi svoje nazonosti. Savjetodavni aspekt njegova djelovanja
jednako je vaan kao i nadzor. Djelovanje inspektora jo je vanije kad kod poslodavca ne djeluje strunjak za zatitu na
radu.
U vezi sredinjeg odbora ostaju dvojbe u vezi s njegovim sastavom, odnosno lanovima.
Odbor planira i nadzire primjenu pravila zatite na radu, obavjetavanje i obrazovanje iz zatite na radu, vodi politiku
spreavanja ozljeda na radu i prof.bolesti i potie stalno unapreivanje zatite na radu. Odbor se sastaje najmanje
jedanput u 3 mjeseca.
Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavjetava inspektora rada, a inspektor e ocijeniti je li nuna njegova
nazonost sjednici.
Ako predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu 2 puta zaredom u propisanim rokovima, povjerenik radnika ili
koordinator povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora. U sluaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu, predsjednik
odbora duan je sazvati sjednicu u roku 48 sati od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predloiti odgovarajue mjere
zatite.
Radnika participacija
80

U sustavu industrijskih odnosa u Hrvatskoj djelovanje radnikog vijea jedan je od oblika sudjelovanja radnika u
odluivanju kod poslodavca. Uz radnika vijea kod poslodavaca mogu djelovati jo i povjerenici radnika za zatitu na
radu te sindikalni povjerenici i predstavnici , a uz njih i odbor za zatitu na radu. Suradnja poslodavca s radnikim
predstavnicima temeljna je aktivnost u provedbi zatite na radu.
Radniko vijee
Poslodavac mora davati radnikom vijeu redovite obavijesti u vezi sa zatitom na radu i mjerama za poboljanje uvjeta
rada. Mjere u vezi sa zatitom zdravlja i sigurnosti na radu spadaju u vane odluke odnosno pitanja o kojima se
poslodavac mora savjetovati s radnikim vijeem. Poslodavac mora o zatiti na radu najmanje svaka 3 mjeseca izvijestiti
ne samo radniko vijee ve i povjerenike radnika za zatitu na radu.
Obavijest se mora odnositi na opasnosti i tetnosti za sigurnost i zdravlje te na mjere koje poslodavac poduzima radi
unapreenja sigurnosti i zatite zdravlja.
Poslodavac mora odmah nakon smrtne, skupne i teke ozljede na radu, utvrenog sluaja profesionalne bolesti
izvijestiti radnike predstavnike o tim sluajevima. Obavijesti koje poslodavac daje radnikom vijeu moraju biti
pravodobne, istinite i cjelovite. Rok od najmanje 3 mjeseca moe biti skraen, ali ne i produen.
Povjerenik radnika za zatitu na radu mora najmanje tromjeseno izvjeivati radniko vijee o svom radu.

Povjerenik radnika za zatitu na radu
Kod poslodavca koji zapoljava 20 ili vie radnika oni izmeu sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zatitu na
radu. Bez obzira na broj radnika povjerenik e biti izabran ili imenovan svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada.
Za povjerenika zatite na radu moe biti izabrana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu
rada.
Imenovani sindikalni povjerenik za zatitu na radu u potpunosti se izjednauje s izabranim povjerenikom. Ako je
izabrano ili imenovano vie povjerenika oni izmeu sebe biraju svog koordinatora. lanovi radnikog vijea ne mogu biti
imenovati ve samo birani, pa je neostvarivo pravo na imenovanje povjerenika radnika. Vano je napomenuti da
povjerenik radnika za zatitu na radu moe biti iskljuivo osoba zaposlena kod poslodavca kod kojeg obnaa tu svoju
dunost.
Izmjenama ZR uveden je institut rada na izdvojenom mjestu koji obuhvaa i situacije kao to je rad pojedine osobe kod
kue ili u drugom prostoru koji nije pod nadzorom poslodavca. Poslodavac je tim radnicima duan osigurati zdrave i
sigurne uvjete rada ili imenovanje povjerenika radnika za zatitu na radu mora osigurati zastupljenost svih dijelova
procesa rada.
Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na podruju zatite na radu te da prati primjenu propisa i nareenih
mjera zatite u radnoj sredini u kojoj je izabran.
Povjerenik radnika ima sljedea prava i dunosti
- Sudjelovati u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja nove tehnologije
- Biti obavijeten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost zdravlje radnika
- Imati pravo uvida i koritenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika
- Primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zatite na radu
- Pozvati inspektora rada kad ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje radnika..
- Staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje
- Svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran nain
- Obavjetavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zatitu na radu i zdravstvenu zatitu

Poslodavac je duan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnaanje dunosti, davati potrebne obavijesti i
omoguiti uvid u propise i isprave u svezi sa zatitom na radu i ne smije ga, tijekom obnaanja dunosti, bez pristanka
radnikog vijea i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu,
smanjivati mu plau niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu tete
Povjerenici za zatitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu plae za najmanje 4 sata tjedno bez mogunosti
ustupanja drugome prava na radne sate, osim ako se kolektivnim ugovorom drugaije ne uredi.
Sindikalni povjerenik i predstavnik
Kvaliteta radnog ivota u rukama je sindikata kao stranke kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor i ugovor o radu imaju
prednost pred opim aktom poslodavca.
U sluaju da kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, sindikalni povjerenik ima prava i ovlasti radnikog vijea.
81

Nadzor
Nadzor nad provedbom ZZR obavlja inspekcija rada za zatitu na radu.
Svrha djelovanja inspekcije nije samo nadzor radi otkrivanja propusta i kanjavanja, ve i preventivna uloga kroz davanje
savjeta i uputa za ostvarivanje djelotvorne prevencije .
Inspektor rada za zatitu na radu upisom u knjigu nadzora nareuje poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi
protivno pravilima zatite na radu, koji ne koristi propisana osobna zatitna sredstva i za kojeg se moe opravdano
pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, zabranjuje uporabu sredstava rada dok se ne otklone
nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugroen ivot i zdravlje radnika
Kako bi osigurao provedbu zabrane uporabe sredstava rada dok se ne otklone nedostaci , a moe se pretpostaviti da
postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje radnika, inspektor rada za zatitu na radu ovlaten je zapeatiti radne
prostorije odnosno strojeve. Ako to poslodavac od njega zahtijeva pisanim putem u roku 8 dana od dana upisa izreene
mjere u knjigu nadzora, inspektor je duan poslodavcu izdati pisano rjeenje s obrazloenjem.
Odgovornost poslodavca za tetu
Poslodavac odgovara radniku za tetu po naelu objektivne odgovornosti, a prema opim propisima obveznog prava.
Za nastanak objektivne odgovornosti ne trai se krivnja tetnika , odnosno osobe koja prouzroi tetu ve samo
uzrona veza izmeu tetne radnje i tete. Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za
okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, a uzrona veza izmeu tetne radnje i tete se predmnijeva .
Rije je o oborivoj predmnjevi tj.doputeno je dokazivati da teta ne potjee od opasne stvari ili djelatnosti.
tetnik se moe osloboditi objektivne odgovornosti ako dokae da tetu nije uzrokovala opasna stvar ili djelatnost, ve
da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili
otkloniti, ili da teta potjee od radnje tree osobe ili radnje samog oteenika.
Poslodavac odgovara radniku za tetu koju pretrpi na radu zbog ozljede ili bolesti.
Osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito pomagao ima pravo na naknadu tete koju trpi gubitkom uzdravanja
odnosno pomaganja.
U sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta neke osobe pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete imaju
lanovi njezine ue obitelji (brani drug, djeca i roditelji). Takva se naknada moe dosuditi i brai i sestrama, djedovima i
bakama, unuadi te izvanbranom drugu, ako je izmeu njih i umrlog odnosno ozlijeenog postojala trajnija zajednica
ivota.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu obvezan je zahtijevati naknadu prouzroene tete od
osobe koja je prouzroila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe.
Za tetu koju je zavodu uzrokovao radnik na radu ili u svezi s radom odgovara poslodavac. Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu tete i neposredno od radnika ako je teta prouzroena namjerno ili grubom nepanjom.
Kad zavod zahtijeva naknadu tete od poslodavca i od radnika, oni odgovaraju za tetu solidarno.

POSREDOVANJE PRI ZAPOLJAVANJU
Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
- te djelatnosti obavlja Hrvatski zavod za zapoljavanje (javna ustanova u vlasnitvu RH)

- HZZZ vodi 2 evidencije :

1. NEZAPOSLENE OSOBE :

- sposobna ili djelomino sposobna za rad
- 15-65 godina
- nije u radnom odnosu
- nije korisnik mirovine
- nema trgovako drutvo ili obrt
- nije redoviti uenik ili student

podaci se vode u osnovnoj evidenciji. Te osobe aktivno trae posao, pridravaju se poslovnog plana te su raspoloivi
za rad.

AKTIVNO TRAENJE POSLA - grupno informiranje, individualno savjetovanje, profesionalni plan

RASPOLOIVOST ZA RAD - max 2xtjedno po 3 sata (termine odreuje Zavod u dogovoru sa nezaposlenom osobom)

2. TRAITELJI ZAPOSLENJA - moe se prijaviti Zavodu zbog:
- promjene posla
- posredovanja
82

- savjetovanja
- informiranja

podaci se vode u pomonoj evidenciji. Te osobe nemaju obvezu redovitog javljanja, ne ostvaruju prava na Zavodu (
imaju samo pravo na obavjesti o radnim mjestima ), dolaze na samo jedno individualno savjetovanje da se unesu podaci

NEMATERIJALNA PRAVA /priprema za zapoljavanje
- informiranje i savjetovanje kako bre doi do posla
- struno savjetovanje (dokvalifikacija i prekvalifikacija)
- profesionalna orijentacija (nju obavljaju psiholozi/pedagozi ; obavezno je moraju proi osobe sa oteanim faktorom
zapoljavanja

MATERIJALNA PRAVA nezaposlenih osoba
1. novana naknada (na nju ima pravo ako je radio min 9 mjeseci u zadnje 2 godine)
2. mirovinsko osiguranje
3. novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja (trokovi knjiga, prijevoza, propisane zatitne odjee)
4. jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih trokova (za sebe, branog druga i djecu)

ZAPOLJAVANJE STRANACA
- pitanje rada stranaca u RH regulirano je :
1. Ustavom
2. SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju
3. ZR
4. Zakon o strancima

- u svrhu zapoljavanja u RH stranci trebaju regulirati svoj boravak u RH, a poslodavac mora sklopiti ugovor o radu i
dostaviti ga nadlenoj policijskoj upravi najkasnije 15 dana od izdavanja radne dozvole.

RADNA DOZVOLA
Potrebna je svim strancima koji ele sklopiti ugovor o radu s poslodavcem (obavljati nesamostalan rad).
Radna dozvola izdaje se na zahtjev poslodavca. Zahtjev se podnosi nadlenoj policijskoj upravi, po sjeditu poduzea.
Policijska uprava duna je u roku od 15 dana donijeti rjeenje.
Izdaje se na max 2 godine s mogunosti produenja, a eventualni zahtjev za produenje poslodavac mora podnijeti
najkasnije 45 dana prije isteka roka vaenja izdane radne dozvole.

Stranci kojima je izdana radna dozvola moraju dobiti i posebno odobrenje privremenog boravka u svrhu rada u RH.
Odobrenje se izdaje na rok na koji je izdana radna dozvola.
Radne dozvole u pravilu se izdaju u okviru godinjih kvota. Odluku o godinjim kvotama radnih dozvola donosi Vlada RH
na prijedlog ministarstva nadlenog za rad.
Godinje kvote se donose BROJANO (po djelatnostima i zanimanjima u mojima se doputa zapoljavanje) i
TERITORIJALNO (po dravi iz koje dolaze stranci)

Ali, radne dozvole odreenim (zakonom proisanim!) skupinama stranaca izdaju se izvan godinje kvote :
1. dravljani zemalja koje su lanice EU i lanovi njihovih obitelji (suprunici i djeca)
2. stranci koji obavljaju kljune poslove

Radna dozvola prestaje :
1. istekom roka
2. prestankom ugovora o radu
3. ponitenjem

POSLOVNA DOZVOLA
Izdaje se strancu koji ima registrirani obrt ili s obrtom izjednaenu djelatnost ili slobodno zanimanje (npr.Kinezi koji
otvaraju svoje duane)
Poslovna dozvola je ISTODOBNO i odobrenje boravka i rada u RH.
Unosi se u putnu ispravu u obliku naljepnice, na rok vaenja od max 2 godine uz mogunost produenja.
Izdaje ju nadlena polocijskla uprava prema mjestu boravka stranca u roku od 30 dana.

Prestaje vaiti :
1. istekom roka
2. otkazom boravka
3. prestankom postojanjaokolnosti na temelju kojih je izdana
83

4. ako je strancu izreena sigurnosna mjera protjerivanja
5. ponitavanjem

RAD STRANACA U RH BEZ POSEBNE DOZVOLE
ZR razlikuje 2 skupine osoba koje su iznimka od opeg pravila da strnaci u RH smiju raditi samo temeljem radne ili
poslovne dozvole :
1. stranci na koje se odredbe ZR-a o radu stranaca uope ne primjenjuju
stranci s posebnim statusom koji s obzirom na narav posla koji obavljaju nisu konkurencija za domae trite rada
(npr. diplomati stranih drava)
2. stranci na koje se odredbe ZR-a o radu stranaca ne primijenjuju u cjelosti
npr. sveuilini profesori, novinari, glumci, plesai, sportai, pjevai, azilanti...

RSP by Sjift

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

RSP by Sjift

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sijft www.nasciturus.

You might also like