OTVARANJE NASLJEDSTVA

Nasljedstvo se otvara uslijed smrti fizike osobe i u asu kad je smrt nastupila, ako je iza ostavitelja preostala ostavina. NAINI DOKAZIVANJA SMRTI: -utvrivanje smrti ! s"u#$en!j %u#n!sti -smrt onih osoba koje su umrle u zdravstvenoj ustanovi utvruju lijenici -u svim drugim sluajevima smrt utvruje teritorijalno nadleni organ - mrtvozornik (koji izdaje potvrdu o smrti, na temelju koje e matiar upisati podatke o smrti i asu smrti u matine knjige.! -utvrivanje smrti u su%s&!m !stu &u 'a %!&a'ivanje smrti - kada se smrt ne moe dokazati matinim na prijedlog (zahtjev! zainteresirane osobe moe se provesti pred nadlenim sudom poseban postupak za dokazivanje smrti. "ainteresirana osoba moe bit# -a! dravni odvjetnik -b! puki pravobranitelj -c! svaka ona osoba koja ima neki pravni interes na utvrivanje da je odreena osoba mrtva i kada je nastupila njena smrt -rezultat bi trebalo biti sudsko rje$enje kojim bi mjerodavno bilo utvreno da je odreena osoba mrtva i od kada je mrtva. - r!("a)enje nesta"i* !s!$a umr"ima % presumpcija da neka osoba nije vi$e iva, postojat e i proizvoditi e pravne uinke jedanke onome kojeg proizvodi utvrivanje smrti, ako su ispunjene pretpostavke# -&aterijalne pretpostavke# da je odreena osoba nestala -a! op a nestalost -b! posebna nestalost -uzrokovao ju je takav dogaaj kojemu je imanentna neka smrta opasnost (npr. brodolom, prirodne nepogode, rat i slino!. da je protekao odreeni rok bez vijesti o njenom ivotu# -kod op e nestalosti -min ' godina bez vijesti o nestalomu -kod posebne nestalosti -( mjeseci od asa kada je prestala ona opasnost u kojoj je ta osoba nestala -u sluaju rata i ratnih dogaaja rok je ) godina od dana prestanka neprijateljstva. -*ormalne (procesne! pretpostavke# ispunjeni zahtjevi u pogledu pokretanja posebnog izvanpraninog postupka za progla$enje nestalog umrlim sud izdao oglas, te se nitko na njega nije javio u roku od + mjeseca od objavljivanja u ,Narodnim novinama-. sud donosi rje$enje, koje djeluje od asa svoje pravomo nosti od kada djeluje i presumpcija smrti. .o$to je presumpcija smrti oboriva, mogu e je dokazati i suprotno odnosno da ta osoba uop e nije mrtva ili da je njezina smrt nastupila nekog drugog asa, a ne onoga za koji se presumira. /stodobno kad presumpcija bude oborena, ukidaju se i svi uinci te presumpcije te se uspostavlja ono stanje koje bi postojalo da se smrt nije presumirala (jedino se brak nestalog ne uspostavlja ponovno!.

OSTAVINA je ono $to je od cijelog pravnog poloaja neke osobe preostalo nakon njezine smrti. 0stavina nastaje u asu smrti ostavitelja. -pretpostavke da bi neki pravni entitet bio u sastavu ostavine# -pripadanje ostavitelju u asu smrti (iznimka# vra anje darova#
-)! kada je darom bio povrijeen nuni dio i -1! kada nasljednik vrati dar u ostavinu da bi izbjegao uraunavanje. !

-nasljedivost % svojstvo mo i biti objektom nasljednopravne sukcesije -sloboda za nasljeivanje %ono $to u asu ostaviteljeve smrti nitko ne stjee na nekoj pr. osnovi razliitoj od pr. osnove nasljeivanja NASLJEDNIK je ona osoba koja je ostaviteljev univerzalni sukcesor jer je uslijed ostaviteljeve smrti stekla subjektivno nasljedno pravo. S+,JEKTIVNO NASLJEDNO -RAVO (ius succesionis! je ono pravo koje pripada nekoj osobi ine i je ostaviteljevim nasljednikom. -2o potvruje# -)! nasljedniki zahtjev (hereditatis petitio! % sredstvo za za$titu tog prava od povreda, koji nasljednik moe postaviti onoj osobi koja vrijea njegovo pravo -1! nasljednikovo pravo da se odrekne nasljedstva % odrie se pravnih uinaka koji su za njega nastali time $to je naslijedio. -Kara&teristi&e: -apsolutno pravo -djeluje prema svima (contra omnes! -neprometno pravo -njime se ne moe raspolagati pr. poslovima inter vivos, (iznimka# kada se nasljednik odrekne svog nasljednog prava, tada ono ima uinak ex tunc (kao da ga nije ni stekao!. .o na$em nasljednopravnom ureenju stjee se nasljedno pravo ipso iure po samoj pravnoj normi, bez ikakvog stjecateljevog aktiviteta. --ret !stav&e 'a stje.anje su objektivne# -/0 !st!janje nas"je%ni&a -iznimka# zametak fizike osobe, a isto vrijedi i za ,zametak- pravne osobe. -10 s !s!$n!st 'a nas"jeivanje -sposoban je svaki onaj pravni subjekt koji nije# -apsolutno nesposoban -pravno nesposoban -nedostojan (relativno nesposoban! -ne moe biti nasljednik nekog odreenog ostavitelja -vrsta civilne kazne jer se nedostojna osoba ogrije$ila o ostavitelja. Nedostojnost nastupa po sili zakona (a ne na osnovi odredbe ostaviteljeve volje!, ali ostavitelj moe na nju utjecati svojim oprostom. -3azlozi nedostojnosti# -a! onaj koji je s umi$ljajem ubio ostavitelja ili je to poku$ao (ne onaj koji je to uinio u nunoj obrani ili u krajnjoj nudi! -b! onaj koji je radio protiv ostaviteljeve slobode oporunog raspolaganja -prinudom, prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo ostavitelja da oporuku napravi ili da je opozove -uni$tio ili sakrio oporuku u namjeri da time sprijei njezino ostvarenje -falsificirao ostaviteljevu oporuku -c! onaj koji je tee povrijedio svoju zakonsku obvezu da uzdrava ostavitelja -d! onaj koji ostavitelju nije htio ukazati nunu pomo -e! onaj graanin 34 koji je emigrirao iz zemlje te se nije vratio do otvranja nasljedstva, a uinio je to -da izbjegne osudu ili kaznu za tee 5", ili -da bi izbjegao sluenje vojske, ili -da bi vr$io neprijateljsku djelatnost prema 34. 2

6ko ostavitelj nedostojnom nasljedniku valjano oprosti (oitovanje ostaviteljeve volje usmjereno da ukloni odgovornost neke osobe za onaj in koji je razlog njezine nedostojnosti!, on e postati sposoban za nasljednika. -20 ravna !sn!va nas"jeivanja -zakon (zakonom odreene, redovito obiteljske veze s ostaviteljem!, te -oitovanje ostaviteljeve volje (njegove odredbe kojima je odredio da odreene osobe steknu nasljedstvo!. -Neke pravne osnove nasljeivanja su jae od drugih, pa je taj odnos slijede i# -u odnosu izmeu zakona i oporuke, u naelu je oporuka jaa pravna osnova (izuzetak# nuni nasljednici! -mogu a je kumulacija pravnih osnova, te zakonski i oporuni nasljednici mogu biti sunasljednici. 7rijedi pravilo da se primjenjuju najprije# )! striktne norme (nuno nasljedstvo!, potom# 1! oporuka (oporuno nasljedstvo!, te# +! dispozitivne norme (zakonsko nasljedstvo!. -u odnosu vi$e pravnih osnova koje neposredno daje zakon odnosno izmeu vi$e potencijalnih zakonskih nasljednika istog ostavitelja odreen je tzv. zakonski rad nasljeivanja. -odnosu izmeu vi$e potencijalnih oporunih nasljednika odreen je po odredbama ostaviteljeve oporuke te pravilima po kojima se prosuuje da li oporuka postoji i je li valjana. -u konkurenciji vi$e potencijalnih nasljednika koji svi, bilo na osnovi zakona, bilo na osnovi oporuke stjeu nasljedno pravo simultano (kao sunasljednici! ureeno je po naelu jednakosti dijelova. Nas"je%ni3&a i'java je: -izriito -jednostrano -strogo formalno -neopozivo oitovanje volje neke osobe o tome da li ona eli ili ne eli da joj uslijed nekog ostavitelja pripada nasljedno pravo. &oe biti# -.0"/2/7N6 (izjava o prihva anju, o akviziciji nasljedstva! -N8962/7N6 (izjava o odbijanju, repudijaciji nasljedstva! -Nasljedstva se moe odre i onaj kome pripada subjektivno nasljedno pr. -ne moe se odre i nasljedstva onaj koji je poeo (raspolagati! izvr$avati svoje nasljedno pravo. -onaj koji se odrekao ne moe naslijediti ni kao nuni nasljednik -odricanje vrijedi i za potomke, izuzev ako je sporazumno ili naknadnim sporazumom odreeno da se ne odnosi na potomke -odricanje u korist sunasljednika je izjava o ustupanju svog nasljednog dijela (odricanje se moe pobijati radi zablude! -uinak je da e se nasljeivanje odvijati kao da nije postojao ni on ni njegovi potomci -rema &!me !%ri.anje ne4e imati u3in&a5 -moe ju pobijati vjerovnik nasljednika uz predpostavke za pobijanje dunikovih besplatnih radnji na $tetu vjerovnika (kvazipaulijanska tuba! O% &a% %! &a% se m!#e !%re4i nas"je%stva5 -od otvaranja nasljedstva do kraja ostavinskog postupka (tzv. privremeni nasljednici!

-/"N/&56# anticipirano odricanje -odricanje od jo$ neotvorenog nasljedstva Anti.i iran! !%ri.anje !% nas"je%stva5 -odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno pretpostavke za valjanost# -sporazum je zakljuen izmeu pretka i potomka, -da potomak moe samostalno raspolagati svojim pravima, -pismeni oblik sporazuma, ovjeren kod suca, te naravno -da su ispunjene i sve ostale pretpostavke koje se trae za valjanost pravnih poslova. -rav! na ZA-IS 6LE7AT0 -uslijed ostaviteljeve smrti za neke osobe moe nastati pravo na zapis koje ih ovla$ uje na singularna, izvedena stjecanja na teret ostavine -razlikujemo 1 vrste prava na zapise# -7indikacioni zapisi% (apsolutna prava! -prava koja svojim nosiocima daju neposrednu pravnu vlast u pogledu pojedinih ostaviteljevih prava, stvari. Njemu ne treba niije posredovanje da bi tu stvar stekao, ona je ve postala njegovom. :amo iznimno postoje u suvremenim nasljednim pravnim ureenjima (kod nas samo u pogledu predmeta ku anstva! -legatar stjee pravo vlasni$tva u trenutku smrti oporuitelja -nastaje na temelju zakona -imaju pravo na rei vindicatio -;amnacioni zapisi% (relativna prava! -prava koja svoje nosioce ovla$ uju da od nasljednika zahtjevaju da im ispuni odreenu inidbu na teret one vrijednosti koju je stekao nasljeivanjem. -zapisom nastaje obveznopravni odnos u kojem zapisovnik ima ovla$tenje zahtijevati od nasljednika optere enog legatom inidbu koju je ostavitelj odredio, a onerat je duan ispuniti je na teret nasljedstva koje mu je pripalo -<egatar - osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino tono odreeno pravo odnosno iz ostavinske mase pojedinu tono odreenu stvar -singularni sukcesor -onerat (nasljednik! je odgovoran za izvr$enje zapisa (do visine vrijednosti koju je nasljedio! -zapisovnik (legatar, honorat! moe zahtijevati izvr$enje zapisa u zastarnom roku od )g. od dana kad je saznao za svoje pravo i bio ovla$ten zahtijevati njegovo izvr$enje Ka%a 4e "e(atar ste4i v"asni)tv! stvari5 .okretne - predajom stvari odnosno izvr$enjem inidbe Nepokretne - asom upisa u "5 (sud to odmah unosi, ne treba predaja od nasljednika! -pravo na damnacioni zapis moe biti# a! ogranieno - ako ga je ostavitelj ograniio nekim uvjetima, rokovima ili teretima b! optere eno - ako je ostavitelj za neke osobe osnovao prava na podzapise koje im treba ispuniti zapisovnik i kada je postavio terete (naloge, moduse! koje je zapisovnik duan izvr$iti u korist odreenih osoba -Za&!ns&i "e(at5 -uslijed ostaviteljeve smrti dolazi do singularne sukcesije u pogledu ostaviteljevih prava vlasni$tva na predmetima zajednikog ku anstva. -ona prelaze na osobe (lanove ostaviteljeve porodice! koje su ovla$tenici ovog prava da steknu te predmete uslijed ostaviteljeve smrti.

-vindikacioni legat -ako pripada nasljednicima zove se -RELE7AT - ret !stav&e: ).! smrt ostavitelja 1.! legatar - sposoban (dostojan! - nije se odrekao prava na zapis +.! stvar je sluila njemu za zadovoljavnje redovnih osobnih potreba -npr. ostavitelj ivio sa enom i sinom - oni nasljeuju -npr. ima jo$ sina koji ne ivi s njim - tej ne nasljeuje -!%'a is (sublegat! je pravo koje svog nosioca (podzapisovnika, sublegata! ovla$ uje da zahtjeva ispunjenje neke odreene inidbe od zapisnikova na teret one vrijednosti koja zapisovniku pripada posredstvom njegovog prava na zapis. -samo varijanta zapisa, razlika je u pogledu onerata# -onerat zapisa=ostaviteljev nasljednik, -onerat podzapisa=zapisovnik. Ra'"i&a i'meu "e(ata i na"!(a5 -zapisom se utemeljuje pravo za zapisovnika dok nalogom ne nastaje pravo na njegovog korisnika -zapisovnik moe tuiti za izvr$enje jer ima obvezno pravo -korisnik naloga ne moe siliti nasljednika, ali ga mogu siliti samo# ).! izvr$itelj oporuke 1.! zakonski nasljednici -ako ne ispuni nalog, gubi nasljedno pravo s"i3n!st s na"!(!m postoji onerat-optere ena osoba koja je duna da na teret iste vrijednosti onoga $to je stekla uslijed ostaviteljeve smrti, ispuni nekome odreenu inidbu neispunjenje naloga djeluje kao ispunjenje negativnog rezolutivnog uvjeta, to znai da e optere eno pravo prestati ako optere eni ne ispuni na vrijeme ono $to mu je naloeno ra'"i&a !% na"!(a korisnik naloga nema pravo zahtjevati inidbu od optere ene osobe-na ispunjenje bi mogao siliti oporuiteljev nasljednik odnosno izvr$itelj oporuke optere ena osoba ne e ostati bez svog prava optere enog nalogom u sluaju da nije kriva $to nije ispunila ono $to joj je naloeno ako je nalog ispunila onako i onoliko koliko joj je to u postoje im okolnostima bilo najvi$e mogu e.

>7?82

<8962

ZAKONSKO NASLJEDNO -RAVO

0snovna naela zakonskog nasljeivanja# )! naelo porodine pripadnosti (znai da se ovla$tenje dobiva uslijed injenice da se pripadalo istoj porodici kao i ostavitelj!, 1! naelo ogranienog kruga potencijalnih zakonskih nasljednika (znai da su ovla$teni oni koji su sa ostaviteljem bili povezani tono odreenim porodinim vezama!, +! naelo uzajamnosti (u krug potencijalnih zakonskih nasljednika stavljeni su samo oni kojima bi i taj ostavitelj bio potencijalni nasljednik!, @! naelo ravnopravnosti (bez obzira na spol, te da li su veze brane ili izvanbrane!. -Osn!ve 'a nas"jeivanje ! 'a&!nu: -KRVNO SRODSTVO -ostaviteljevi srodnici iz prave linije (ascedenti i descedenti! -ostaviteljevi srodnici iz pobonih linija (kolaterali -ne svi nego samo# potomci njegovih roditelja, te potomci njegovih djedova i baka! -7RA8ANSKO SRODSTVO -R!%ite"js&! !sv!jenje ne prekida se veza posvojeta i njegovih potomaka s njihovim krvnim srodnicima, samo se uspostavlja ograniena veza graanskog srodstva sa posvojiteljem -posvojiteljevi potencijalni nasljednici su posvoje i njegovi potomci, ali pritom moraju biti ispunjene pretpostavke# -da je u asu ostaviteljeve smrti postojao valjani odnos posvojenja -da ovla$tenje nasljeivanja ostavitelja nije bilo, prilikom posvojenja, valjano iskljueno ili ogranieno tako da posvoje ne moe naslijediti -da posvojitelj za ivota nije podnio zahtjev za prestanak posvojenja (za koji se poslije njegove smrti ustanovilo da je osnovan!. > ovom sluaju "N je odstupilo od naela uzajamnosti, jer se posvojitelju i njegovim potomcima ne priznaje pravo zakonskog nasljeivanja posvojeta. -Sr!%ni3&! !sv!jenje -isto je kao da se radi o krvnom srodstvu -postoji uzajamnost zakonskog nasljeivanja. -,RANA VEZA -0staviteljev brani drug je osoba s kojom se ostavitelj u asu smrti nalazio u valjanom brakuA Brani drug ne nasljeuje ostavitelja u ovim sluajevima# -a! ako je ostavitelj jo$ za ivota pokrenuo postupak za razvod braka tubom za koju se nakon njegove smrti utvrdilo da je osnovana, -b! ako bi nakon ostaviteljeve smrti bilo utvreno da je brak bio nevaljan (nepostoje i ili ni$tavan! i to iz uzroka za kojeg je preivjeli brani drug znao u asu zakljuenja toga braka, -c! ako je zajednica preivjelog branog druga s ostaviteljem trajno prestala i to bilo krivnjom preivjelog branog druga bilo na osnovi sporazuma s ostaviteljem.

Bez obzira na osnovi ega nasljeuju, svi oni nasljeuju po zakonskom nasljednom redu, ime se odreuje prioritet po kome potencijalni nasljednici dolaze u obzir da steknu subjektivno nasljedno pravo. 2o znai da zakonski nasljedni red odreuje koje su pravne osnove nasljeivanja jae a koje slabije, tako da ih razvrstava u nasljedne redove meu kojima uspostavlja redosljed prvenstva, uz primjenu naela iskljuivosti. I9nas"je%ni re%: )! svi ostaviteljivi krvni srodnici koji su njegovi potomci (djeca, unuci, praunuci...! 1! ostaviteljevo posvoje sa potomcima +! ostaviteljev brani drug II9nas"je%ni re%: )! svi ostaviteljevi krvni srodnici koji pripadaju parentelama njegovih roditelja (roditelji i svi potomci roditelja! 1! ostaviteljev brani drug III9nas"je%ni re%: ostaviteljevi krvni srodnici iz parentele njegovih djedova i baka (djedovi i bake sa svim njihovima potocima! IV9 i %a"jni nas"je%ni re%!vi: jedino rodonaelnici odgovaraju eg stupnja, ali ne i lanovi njihovih parentela. (npr. pradjedovi i prabake, ali bez potomaka! 0dnos meu potencijalnim zakonskim nasljednicima svrstanim u razliitim nasljednim redovima odreen je na3e"!m is&"ju3iv!sti. .o tom naelu potencijalni nasljednici iz blieg reda iskljuuju potencijalne nasljednike daljnjih redova. -I'nim&a: ostavitelja e mo i naslijediti nasljednici //.nasljednog reda ako je situacija takva da bi ga iz /.nasljednog reda imao naslijediti jedino njegov brani drug. 6li ako bi u sluaju odricanja od ostaviteljevih potomaka jedino ostaviteljev brani drug ostao kao nasljednik /.nasljednog reda tada je on jedini nasljednik. 0dnos jaine pravnih osnova unutar pojedinog nasljednog reda odreuju se na osnovi# -&!n&uren.ije % pravila odreuju koji sve od potencijalnih zakonskih nasljednika odnosnog nasljednog reda imaju prvenstvo pred drugima, te koliki dio nasljednog prava je namijenjen svakom pojedinom od njih. -/. nasljedni red# prvenstveno njegova djeca, njegovi usvojenici i brani drug na jednake dijelove nasljednog prava -//. nasljedni red# prvenstveno ovla$teni s jedne strane ostaviteljevi roditelji , a s druge strane ostaviteljev brani drug (polovina je namijenjena ostaviteljevim roditeljima na jednake dijelove a jedna polovina branom drugu! -///. nasljedni red# prvenstvo imaju rodonaelnici parentela srodnika, koji se meusobno konkuriraju tako da jedna polovina nasljednog prava namijenjena djedu i baki oeve loze odnosno majine loze. - re%stav"janja 6re re'enta.ija0 % ako neki od potencijalnih nasljednika ne naslijedi ostavitelja, onaj dio nasljednog prava koji je njemu bio namijenjen mo i e umjesto njega ste i njegovi potomciA primjenjuje se u /.,//. i ///. nasljednom redu -Naelo daje prednost pretku pred njegovim potomcima koji su takoer potencijalni nasljednici ostavitelja

-.otomci nasljeuju iure proprio (po svom pravu!, a ne po pretkovom pravu ( alieno iure!, stoga na njihovo nasljeivanje ne utjeu razlozi zbog kojih njihov predak nije naslijedio. - rirastanju 6a&res.en.ija0 % dolazi do primjene ako se ne moe primjeniti naelo predstavljanja# kada potomci prioritetno ovla$tene osobe uop e nisu potencijalni zakonski nasljednici odnosnog nasljednog reda, a i kada oni to dodu$e jesu, ali iz nekog razloga ne mogu ili ne ele naslijediti, tada taj dio prirasta dijelovima onih koji su u odnosnom nasljednom redu najblii osobi kojoj je odnosni dio bio prvenstveno namijenjen, njihov se nasljedni dio uve ava za taj dioA naelo se moe primjeniti u //. i daljnjim nasljednim redovima. -uva#avanju !se$ni* ri"i&a i !tre$a nas"je%ni&a %dovodi do promjena u veliini nasljednih dijelova nasljednika iz /. i //. nasljednog reda. -moe se na zahtjev djece ostavitelja (ali ne i branog druga! u njihovu korist smanjiti dio ostaviteljeva brana druga kada njegova imovina iznosi vi$e od dijela koji bi mu pripao nakon podijele na jednake dijelove -tada ostaviteljevoj djeci iz prija$njeg braka ili izvanbranom djetetu pripada dvaput ve i dio nego branom drugu -na zahtjev nasljednika //. reda koji su bez nunih sredstava za ivot mogu se pove ati njihovi nasljedni dijelovi na $tetu dijelova ostalih nasljednika tog nasljednog reda. N+:NO NASLJE8IVANJE Nu#ni nas"je%ni.i5 6&!je %vije (ru e !st!je50 -apsolutni nuni nasljednici# -ulaze oni koji imaju pravo traiti nuni dio ve samo zato jer su zakonski nasljednici (potomci umrlog, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegov brani drug -u toj kategoriji svi nuni nasljednici imaju pravo na )C1 onog dijela koji bi im pripao po zakonu -jedino roditelji imaju pravo na )C+ zakonskog dijela -relativni nuni nasljednici# -za koje se trae 1 pretpostavke# a! nasljednici moraju u konkretnom sluaju biti zakonski nasljednici b! moraju biti trajno nesposobni za privreivanje i ne smiju imati nunih sredstava za ivot -bra a i sestre ostavitelja i svi njegovi preci -nuni dio ovih nasljednika iznosi )C+

IZNASLJE8ENJE -is&"ju3enje nu#ni* nas"je%ni&a (exheredatio nota causa! -ono iznasljeenje kojim ostavitelj kanjava osobu koja je njegov potencijalni nuni nasljednik ->inak iskljuenja moe nastupiti jedino ako postoji oporuna odredba o iskljuenju, i to ako postoji jedan od etiri razloga koje navodi zakon# -)! potencijalni nasljednik se povredom neke svoje zakonske ili moralne obveze tee ogrije$io o ostaviteljaA -1! potencijalni nasljednik je s umi$ljajem uinio neko tee kazneno djelo prema ostavitelju, ostaviteljevom branom drugu, djetetu ili roditeljuA -+! potencijalni nasljednik je uinio kazneno djelo, upravljeno na potkopavanje narodne vlasti, nezavisnosti zemlje, njene obrambene snageA -@! potencijalni nasljednik se odao neradu ili nepo$tenom ivotu. -s iskljuenim nasljednikom se postupa kao da je umro prije ostavitelja -/skljuenje nunih nasljednika razlikuje se od nedostojnosti nasljednika po tome $to je iskljuivo in oporuiteljeve volje, dok nedostojnost nastupa po zakonu (eD lege! -"i)enje nu#n!( %ije"a (exheredatio bona mente! -iznasljeenje ostaviteljevog potomka kojim se omogu uje potomcima tog potomka da oni umjesto njega steknu nuni dio koji je inae bio njemu namijenjen zakonom -$tite se interesi porodice. -.retpostavke# -da je li$enik u asu sastavljanja oporuke i kasnije u vrijeme ostaviteljeve smrti prezaduen ili rasipnik
(.38"6;>E8N -pasiva u imovini nadma$uje aktivu, 36:/.N/5 -nerazumno, olako i nepotrebno tro$i ono $to ima!

-da su korisnici li$enja potomci li$enika -.ravo na pobijanje ostvaruje nuni nasljednik stavljanjem zahtjeva (da se umanje oporuna raspolaganja! u ostavinskom postupku iznimno u parnici. -.rekluzivni rok za pobijanje je + godine od dana progla$enja oporuke (bez obzira kada je nuni nasljednik saznao odnosno da li je uop e saznao!, ali moe prestati i prije ako nuni nasljednik u ostavinskom postupku ne istakne svoj zahtjev, kada rje$enje o nasljeivanju postane pravomo no (jer se radi o res iudicata!.

NASLJE8IVANJE NA OSNOVI O-OR+KE

O !ru&a 6testament0 je jednostrano, izriito i osobno oitovanje ostaviteljeve posljednje volje, upravljeno na raspolaganje za sluaj njegove smrti (mortis causa!. -moe biti pravna osnova samo ako postoji u asu oporuiteljeve smrt te ako ima &ara&teristi&e ! !ru&e: -jednostrani pr. posao -strogo osobni -strogo formalan posao -opoziv posao (uvijek! -besplatan Ka% je ! !ru&a va"jana5 -ako je oporuitelj sposoban -suglasni su volja i oitovanje -ima propisan oblik i -dopu$ten sadraj O-OR+NA S-OSO,NOST -svojstvo fizike osobe da oitovanjem svoje volje moe valjano. ;va vana kriterija (u asu oporuivanja! za oporunu sposobnost su# -!$je&tivni -navr$enih )( godina -su$je&tivni -mentalna sposobnost -ako je oporuitelj svjestan svojih postupaka (intelektualna komponenta! te je sposoban da postupa u skladu s tom svije$ u (voljna komponenta!A -:amo osobi koja ima biolo$ki uzrokovanu mentalnu nesposobnost (npr. du$evna bolest! moe se odrei njegova sposobnost za rasuivanje. -nesposobnost ostavitelja ne dovodi do ni$tavosti eD lege, nego je oporuka pobojna -0soba koja ima pravni interes za pobijanje moe to initi protiv osoba u iju je korist oporueno, s time da duljina zakonskih rokova ovisi, da li je osoba, protiv koje se eli ostvariti to pravo savjesna (ona ne zna niti je morala znati za razloga zbog kojih bi ta oporuka bila nevaljana! ili nesavjesna (ona zna ili bi mogla znati!. -kod savjesne je rok godina dana od saznanja za razloge pobojnosti oporuke, a objektivni je )F godina od progla$enja oporuke -kod nesavjesne osobe rok je 1F godina od asa kada je oporuka progla$ena. -.ravo na pobijanje ostvaruje se putem suda (ostavinski postupak ili parnica onaj koji nije sudionik ostavinske rasprave!. O-OR+ENJE ,EZ MANA VOLJE -nevaljalost oporuke uzrokuju ove mane volje# G si"a 6 rinu%a0 % ako je ostavitelj napravio oporuku zato $to je prema njemu ili nekoj drugoj osobi bilo primijenjeno neko zlo, a bilo mu je ostavljeno u izgled da e to zlo prestati ako tako oporui. G rijetnja - ako je ostavitelj napravio oporuku zato jer je netko kod njega izazvao opravdan strah da e njemu ili nekoj drugoj osobi biti naneseno zlo, ako ne oporui kako je oporuio. G 'a$"u%a % ako je oporuio onako kako je oporuio jer je bio bilo u bitnoj poslovnoj zabludi bilo u bitnoj zabludi o pobudi (oporuitelj je imao neispravnu predodbu o nekoj bitnoj injenici!A sa zabludom izjednaeno neznanje. G rijevara % ako je oporuio onako kako je oporuio zbog toga $to ga je neka druga osoba namjerno na to navela time $to je kod njega izazvala ili odravala neispravnu predodbu o nekoj bitnoj injenici.

10

VALJANI O,LIK 6;!rma0 O-OR+KE -oporuka je formalni pravni posao, pa nasljedno pravo propisuje koje bi oblike trebalo imati oitovanje ostaviteljeve posljednje volje da bi bilo valjano. 0poruka po na$em pravu moe biti# -redovita ili izvanredna -javna ili privatna -pismena ili usmena O$"i.i ! !ru&a: su%s&a ! !ru&a (redovita, javna, pismena! -oporuitelj svoju volju oitovao u obliku javne isprave koju mu je sastavio nadlean sud (op inski sud-sudac pojedinac!A faze# -utvrivanje oporuiteljevog identiteta -formuliranje sadraja oporuke u sudskom zapisniku (zap. o sastavljanju oporuke! -oporuiteljeva nunkupacija (oporuitelj proita tekst zapisnika, izriito izjavi da je to njegova oporuka, potpis! -ovjera zapisnika od strane suda. -> sluaju da je oporuitelj nepismen ili su pismeni ali nisu u stanju itati i pisati, tada moraju biti prisutna i dva svjedoka. &!n'u"arna ! !ru&a (redovita, javna, pismena! -oporuiteljeva volja je oitovana u vidu javne isprave, koju je oporuitelju u inozemstvu sastavilo konzularno predstavni$tvo 34. -vrijede mutatis mutandis iste pretpostavke kao i za sudsku oporuku. meunar!%na ! !ru&a (redovita, javna, pismena! -oporuitelj podnosi tekst isprave nadlenom organu (kod nas su to op inski sudovi odnosno u inozemstvu konzularna predstavni$tva 34! na ovjeru. -koja moe biti pisana na bilo kojem jeziku, na bilo koji nain i od bilo koga -mora izjaviti u prisutnosti dvojice svjedoka (koji moraju biti apsolutno i relativno sposobni! da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njezinim sadrajem te ju potpisati (a moe zahtijevati da to uini i netko drugi u njegovo ime! -nakon njega ju potpisuju ovla$tena osoba i svjedoci (vano je da ne doe do prekida akta oporuivanja!. -Na kraju oporuke ovla$tena osoba stavlja datum kada je oporuka potpisana, jer inae meunarodna oporuka ne e biti valjana -0vla$tena osoba je duna oporuitelju izdati potvrdu o sastavljanju meunarodne oporuke kojom se dokazuje da oporuka ima valjani oblik meunarodne oporuke (oboriva presumpcija! -6ko potvrda nije izdana, to znai da ne postoji samo ta presumpcija, ali oporuka je i dalje valjana. v"ast!ru3na ! !ru&a (redovita, privatna, pismena! -ona koju je oporuitelj vlastoruno napisao i potpisao. a"!(ra;s&a ! !ru&a (redovita, privatna, pismena! -ako je oporuiteljeva volja oitovana u vidu isprave za koju je oporuitelj pred dvojicom svjedoka izjavio da sadri njegovu oporuku i potpisao je. $r!%s&a ! !ru&a (izvanredna, javna, pismena! -sastavlja se pred zapovjednikom broda -glede oblika vrijede pravila kao i za sudsku -vrijedi +F dana nakon povratka oporuitelja u 34 v!jni3&a ! !ru&a (izvanredna, javna, pismena

11

-sastavlja se pred zapovjednikom satnije ili dr. zapovjednikom istog ili vi$eg ranga -glede oblika vrijede pravila kao i za sudsku -vrijedi +F dana nakon povratka oporuitelja u 34 -gubi valjanost kada istekne rok od (F dana od prestanka rata, odnosno +F dana ako je oporuitelj bio demobiliziran prije ili nakon $to je rat prestao. usmena ! !ru&a (izvanredna, privatna! -ako je oporuitelj svoju volju oitovao izgovorenim rijeima u izvanrednim okolnostima (nije bilo mogu e valjano oporuiti niti u jednom drugom obliku, npr. iznenadna bolest! pred najmanje dva svjedoka -vrijedi +F dana od dana kada su prestale izvanredne okolnosti Na$ zakon propisuje da nevaljalost oblika oporuke ne izaziva ni$tavost ex lege, ve pobojnost, koju moe traiti, nakon otvaranja nasljedstva, osoba koja ima pravni interes, i to u roku od godine dana od kada je saznala za oporuku, a maD za )F godina od progla$enja oporuke. SVJEDO<I O-OR+KE moraju biti punoljetni i poslovno sposobni i pismeni (to ne moraju biti kod usmene oporuke pred svjedocima! -T&! ne m!#e $iti svje%!& ! !ru&e5 -potomci oporuitelja -njegovi usvojenici (i njihovi potomci! -brani drug oporuitelja
REDnas"j-RVI

-preci oporuitelja -usvojitelji -oporuiteljevi srodnici u pobonoj liniji do ukljuivo @H -brani drug bilo kojeg od spomenutih srodnika MO7+= I DO-+>TEN SADR:AJ O-OR+KE -oporune odredbe koje se ne mogu ispuniti su ni$tave (da li je mogu e ispunjenje prosuuje se prema situaciji u asu ostaviteljeve smrti!. -Ne mogu se ispuniti ni oporune odredbe koje su nerazumljive. -oporuitelj je ovla$ten raspolagati samo onim ime bi bio ovla$ten raspolagati i pravnim poslom inter vivos. -6ko oporuna raspolaganja prelaze granicu raspoloivog dijela, ona su tada nedopu$tena jer vrijeaju neije pravo na nuni dio. Vrste %! u)teni* ! !ru3ni* !%re%$i u rav"jeni* na nas"je%n! ravne u3in&e: -!%reivanje nas"je%ni&a -Ni$tava je odredba kojom je za nasljednika odreena osoba# )! koja je prilikom oporuivanja u nekom javnom obliku imala ulogu sastavljaa oporukeA 1! osoba koja je bila svjedok kod oporuivanjaA +! ako je za oporuiteljevog nasljednika odreena osoba koja je sastavljau oporuke ili oporunom svjedoku srodnik u pravoj liniji, brat ili sestra, brani drug neke od tih osoba ili brani drug samog sastavljaa ili oporunog svjedoka. -i'nas"jeenje? is&"ju3enje i "i)enje nu#n!( %ije"a -!%reivanje 'a isa

12

-da bi odredba o zapisu bila valjana oporuitelj mora odrediti# -)! osobu zapisovnika -1! objekt zapisa odnosno inidbu koji zapisovnik ima pravo zahtijevati od onerata -!%reivanje 'amjeni&a 6su stituta0 nas"je%ni&u i 'a is!vni&u -dopu$tena -obina ili prosta zamjena 6vu"(arna su stitu.ija0 % oporuitelj nije posebno odredio za koji sluaj je postavio zamjenika, radi se o ispunjenju suspenzivnog negativnog uvjeta# osoba koja je prvenstveno ovla$tena na stjecanje tog nasljednog prava ne stekne to pravo -nedopu$tena -povjerbena zamjena 6;i%ei&!misarna su stitu.ija0 -imenovanje nasljednika nasljedniku -!(rani3enje uvjetima i r!&!vima %nevaljani uvjeti dodani oporunim odredbama (nemogu i ili nedozvoljeni! ni$tavi su, ali nisu ni$tave i oporune odredbe koji su bile uvjetovane tim ni$tavnim uvjetima
-(odstupanje od "00-a po kojima ni$tavost uvjeta redovito povlai za sobom i ni$tavost pravnog posla. 0vo odstupanje je uinjeno po naelu favor testamenti (oporuno raspolaganje treba se odrati na snazi! jer u asu kada se postavlja pitanje njihove valjanosti, oporuitelj vi$e nije u ivotu pa nije u stanju da umjesto ni$tave oporuke napravi drugu.

-5ada je oporunom odredbom nasljedno pravo neke osobe uinjeno ovisno od ispunjenja uvjeta ili isteka roka, posljedica je sukcesivno nasljeivanje ostavitelja (ostavitelja nasljeuje jedna osoba, a potom druga! -! tere4ivanje na"!'ima 6teretima0 -oporuitelj name e odreenu dunost odnosno izvr$enje stanovite inidbe nasljedniku ili zapisovniku -Ni$tavost ovih odredbi uslijed toga $to su nemogu e ili nedozvoljene ne povlai za sobom i nevaljalost onih odredbi oporuke kojima su one dodane kao sporedne odredbe. -ras !"a(anje u %! u)tenu svr*u i !snivanje 'a%u#$ine 6'a&"a%e0 -nesamostalna zaklada -oporukom nekoj ve postoje oj osobi povjeri postizanje odreene svrhe i da joj za to namijeni odreena sredstvaA nije pravna osoba -samostalna zaklada (oporukom odredi osnivanje zadubine u cilju postizanja odreene svrhe i da joj se ujedno namijene sredstva za toA pravna osoba!.
>t! je 'a&"a%a5 -pravna osobaA imovinska masa namijenjena za odreenu svrhu kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost >t! je !tre$n! %a $i nasta"a5 -pravni poredak joj mora dati pravnu sposobnost -! &!jem sustavu nastaje5 -sustav koncesije Ka&! %aje sv!je !%!$renje5 -po diskrecionoj ocjeni nadlenog dravnog tijela

-! ra)tanje ne%!st!jn!sti -!%reivanje i'vr)ite"ja ! !ru&e -!%reivanje !%n!sa meu sunas"je%ni.ima -! !'iv ranije ! !ru&e -ni$tava bi bila odredba kojom bi se oporuitelj odrekao svog ovla$tenja da opoziva oporuku, naime ova oporuka je striktne naravi. O-OZIV O-OR+KE -0poziv oporuke je jednostrano oitovanje oporuiteljeve volje, upravljeno na to da prestane postojati cijela oporuka ili pojedine njene odredbe. -0pozivom oporuitelj oituje svoju volju da opozove oporuku animus revocandi. .retpostavke valjanosti oporuke# -ako ga uini oporuitelj koji je sposoban za oporuivanje -ako ga uini bez mana volje 13

-ako je sadraj opoziva mogu i dopu$ten. 0poruka se moe valjano opozvati oitovanjem volje u obliku# -i'ri3it!( ! !'iva ! !ru&!m % moe biti uinjena kao samostalna oporuka ili kao jedna od odredbi nove oporuke - re)utn!( ! !'iva ! !ru&!m % oporuitelj je nainio novu oporuku iji je sadraj u suprotnosti sa sadrajem ranije oporuke (opoziva samo odredbu koja je u suprotnosti! -! !'iva uni)tenjem is rave % opozvana je samo ona koja je uni$tena s namjerom opozivanja, ako ju je uni$tio osobno oporuitelj ili netko po njegovom nalogu i ako je njegova volja tada imala one kvalitete koje se trae za valjanost oporuivanja. -ras !"a(anja s !$je&t!m ! !ru3ne !%re%$e 6&!n&"u%entnim ra%njama0 oporuitelj jo$ za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci -!stu anje s ! !ru&!m -3uvanje ! !ru&e % ako je oporuitelj povjerio svoju oporuku na uvanje drugome, pravna osnova tog uvanja je njihov ugovor o ostavi (depozitu sa obveznopravnim uincima!. -%u#n!st re%aje ! !ru&e su%u na&!n ! !ru3ite"jeve smrti % svaka osoba koja posjeduje neiju oporuku duna ju je nakon ostaviteljeve smrti predati bilo kojem op inskom sudu radi progla$enja ili to uiniti posredstvom matiara koji sastavlja smrtovnicu. -:vjedoci pred kojima je ostavitelj oporuio duni su da bez odlaganja o tome obavijeste neki op inski sud (bilo pismeno bilo usmeno u sudski zapisnik!. -re&!nstru&.ija ! !ru&e % ako je pismena oporuka uni$tena, izgubljena ili zametnuta a to nije posljedica valjanog opoziva te oporuke, smetnja se moe ukloniti tako da se oporuka rekonstruira. 0poruku e rekonstruirati sud, na zahtjev zainteresirane osobe na kojoj lei teret dokazivanja -mora dokazati# -da je oporuka postojala -da je uni$tena, izgubljena ili sakrivena i zametnuta bez volje ostavitelja -da je sastavljena u zakonskom obliku -da je imala odreeni sadraj -6ko nema spora sastavit e se zapisnik koji e se odmah proglasiti kao oporuka. -6ko postoji spor meu zainteresiranim osobama o nekoj pravno relevantnoj injenici oporuka e se mo i rekonstruirati jedino putem parnice, kada tuitelj u parnici dokae sve injenice koje su relevantne za rekonstrukciju oporuke, sud e oporuku rekonstruirati presudom. -RAVNI -OLO:AJ NASLJEDNIKA -Nas"je%stv! je sastav"jen! od svega onoga od ega je sastavljena i ostavina, ali s izuzetkom onoga $to iz sastava ostavine nije pre$lo na nasljednika i to# -)! u sluaju izdvajanja iz ostavine (na temelju sudske odluke!, $to bude izdvojeno na osnovi prava# -a! ostaviteljevih potomaka, da im se iz ostavine izdvoji njihov doprinos ostaviteljevoj imovini, -b! nekih lanova ostaviteljevog doma instva u pogledu inventara tog doma instva

14

-1! uslijed djelovanja relativne nenasljedivosti pojedinih elemenata iz sastava ostavine, to je u principu nasljedivo, ali nije nasljedivo za onu osobu koja je ostaviteljev nasljednik. Na$ pravni poredak propisuje relativnu nenasljedivost kod prava na licencu (ono moe prije i na nasljednike samo ako oni produavaju ostaviteljevu licencu! i kod prava i obveza iz ugovora o doivotnom uzdravanju (ona mogu prije i na nasljednika samo ako je brani drug ili potomak umrlog davatelja uzdravanja!. -Nakon ostaviteljeve smrti osim naslijeenih prava i obveze, nastaju za nasljednika neka n!va rava i !$ve'e upravo zato $to je on ostaviteljev nasljednik. -O,VEZE: a! da sahrani ostavitelja (ukoliko to nije duan netko tko je odgovoran za njegovu smrt!, b! podmiri tro$kove popisa i procjene ostavine, c! ispuni ostaviteljeve zapise i naloge, d! snosi tro$kove ostavinskog postupka i tro$kove izvr$enja oporuke i tro$kove staratelja ostavine, e! naknadi op ini tro$kove koje je ona imala uzdravaju i ostaviteljaA --RAVA: a! odreeno je da pravo na tubu za poni$tenje braka i razvod braka ne prelazi na nasljednike, ali osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrlog branog druga koji je podnio ovu tubu mogu zahtijevati utvrenje da je tuba za poni$tenje odnosno za razvod braka bila osnovana, b! pravo da potrauje naknadu tro$kova ostaviteljeve sahrane od onoga tko je odgovoran za ostaviteljevu smrt (na temelju "00-a!. .ravni poloaj nasljednika redovito ima neku vrijednost izrazivu u novcu, dakle imovinsku vrijednost. 0 vrije%n!sti nas"je%stva moe se govoriti samo s obzirom na odreenog nasljednika, razlikujemo# -AKTIV+ -pozitivne vrijednosti svih prava koja je odreen nasljednik stekao nasljeuju i ostavitelja I prava koja su nastala za nasljednika jer je on ostavitelj nasljednik i --ASIV+ -negativne vrijednosti svih ostaviteljevih obveza koje su na njega pre$le I prava koja su nastala za nasljednika jer je on ostavitelj nasljednik!. -nasljednik e za ostaviteljeve dugove, ex lege, odgovarati samo u visini aktive -mjerilo nasljednikove odgovornosti za zapise i naloge koji ga terete je ista vrijednost nasljedstva. J/:26 73/?8;N0:2 nasljednikovog pr. poloaja (osnovica poreza na nasljedstvo! je saldo vrijednosti aktive i pasive. STJE<ANJE -OSJEDA OSTAVINE - !sje% !stavine 6 !sje%!m nas"je%stva0 vr$i onaj koji se faktiki nalazi u poloaju nasljednika 6 !sje%ni&!m !stavine !%n9 !sje%ni& nas"je%stva0 -Nasljednik je ovla$ten da odmah po smrti ostavitelja pone s izvr$avanjem prava i obveza koje tvore pravni poloaj nasljednika. > nekim iznimnim situacijama nasljednik e biti suspendiran od izvr$avanja prava i obveze odmah nakon ostaviteljeve smrti, ve e to izvr$avanje biti povjerenom nekoj drugoj osobi#

15

-na osnovi oporuke ako je ostavitelj izvr$avanje povjerio izvr$itelju oporuke -na osnovi odluke suda ako je sud postavio staratelja ostavine. Je%instven i ra'%v!jen ravni !"!#aj nas"je%ni&a 5ad se nasljeuje ipso iure, tada je nasljednikov pravni poloaj u na3e"u je%instven, Je%instven r9 !"!#aj nas"je%ni&a -u asu ostaviteljeve smrti sva prava i obveze koje ine pravni poloaj ostavitelja stjee ostaviteljev nasljednik samom injenicom da se naslijedilo i to u onom asu u kome se nalijedilo (ipso iure!. -> nekim i'nimnim s"u3ajevima nasljednikov ravni !"!#aj $it 4e ra'%v!jen . D! ra'%vajanja 4e %!4i: -!stavina !% u rav!m i'vr)ite"ja ! !ru&e %ostavitelj oporukom povjerio dunost odre. osobi da se brine o izvr$avanju njegove posljednje volje, a ona je poslovno sposobna u vrijeme izvr$avanja te funkcije te je tu dunost prihvatila -;jelokrug izvr$itelja oporuke ovisi o ostaviteljevoj volji, ako oporuitelj nije $to drugo odredio. ;ispozitivne zakonske norme odreuju da je dunost izvr$ioca oporuke# -da se stara o uvanju ostavine -da njome upravlja -da se stara o isplati dugova i zapisa i uop e -da se stara da oporuka bude izvr$ena onako kako je oporuitelj htio. -/zvr$itelj oporuke djeluje u svoje ime, a za raun nasljednika, s time da je duan postupati s panjom dobrog doma ina. 0n djeluje pod nadzorom suda, polae raun sudu a ne nasljednicima. .ripada mu pravo na naknadu tro$kova i na nagradu za trud, koliku o tome odluuje sud. -*unkcija mu prestaje# -kada izvr$i svoj zadatak -ako izvr$enje zadatka postane nemogu e -ako umre (poloaj izvr$itelja nije nasljediv! -ako izgubi poslovnu sposobnost -ako ga sud opozove (po slubenoj dunosti ili na zahtjev!. -!stavina !% u rav!m starate"ja !stavine %staratelj ostavine je osoba kojoj je odlukom nadlenog organa vlasti povjereno da prava i obveze od kojih se sastoji ostavina izvr$ava umjesto i za raun onih koji su uslijed ostaviteljeve smrti postali univerzalni sukcesori. ostavinski sud duan je postaviti staratelja ostavine u sluaju# -kada se ne zna tko su nasljednici ili -gdje borave ili je -sporno tko su nasljednici ili $to slino. -!%vajanje na 'a*tjev !stavite"jevi* vjer!vni&a 6se arati! $!n!rum0 % na zahtjev vjerovnika ostavinski sud donosi rje$enje o tzv. odvajanju ostavine odvajanje cjelokupnog pravnog poloaja ostaviteljevog nasljednika od ostalih nasljednikovih prva i obveza te je na taj nain omogu eno da ostaviteljevi vjerovnici namiruju svoja potraivanja iz ostaviteljevih imovinskih prava, a da im pri tome ne konkuriraju vjerovnici nasljednika sa svojim potraivanjima. ->inci djeluju ex nunc (ostaju valjana sva ona raspolaganja koja je nasljednik uinio prije odvajanja!. -"a nasljednikove vjerovnike situacija je ostala ista kao da nasljedstvo i nije nasljednikovo, dok je za ostaviteljeve vjerovnike - separiste sada situacija povoljnija jer e svoja potraivanja namiriti bez konkurencije nasljednikovih 16

vjerovnika ali samo iz nasljeenih imovinskih prava nasljednika. 5ada potraivanja svih separista budu u cijelosti namirena ili barem osigurana, ukida se odvajanje. - rivremeni nas"je%ni& u !"!#aju nas"je%ni&a % privremeni nasljednik je onaj kojem e nasljedno pravo prestati nakon isteka nekog roka, ispunjenjem nekog uvjeta ili neispunjenjem nekog naloga -RAVNI -OLO:AJ NASLJEDNIKA S O,ZIROM NA NJE7OVO NASLJEDNO -R9 -ravni !"!#aj je%in!( nas"je%ni&a -0d asa ostviteljeve smrti nasljednik je ovla$ten izvr$avati sve ono na $to ga ta prava ovla$ uju. -3edovito e pravni poloaj nasljednika biti jedinstven, a ne odvojen od njegova vlastitog poloaja u pravnim odnosima. Uinci tog jedinstva su# -a! nasljednikova osobna odgovornost za dugove obuhva a sada i odgovornost naslijeenim, a ne samo vlastitim imovinskim pravimaA -b! potraivanja $to ih je ostavitelj imao od svog nasljednika kao dunika prestaju sjedinjenjem dunika i vjerovnika u istoj osobi. -0staviteljeve su obveze na njegovog nasljednika pre$le cijele, kako dugovi tako i odgovornost za njih. - Nasljednik nastavlja odgovarati za dugove onako kako je za njih odgovarao ostaviteljA i ostaviteljev osobni dug, ali postoje dva naina kako# -a&! je nas"je%ni&!v ravni !"!#aj je%instven % ostaviteljeva se odgovornost nastavlja kao nasljednikova odgovornost pro viribus hereditatis (odgovara osobno sa svim svojim imovinskim pravima, a"i &vantitativn! # do granice vrijednosti prava $to ih je naslijedio od ostavitelja! - granica te odgovornosti je ukupna vrijednost naslijeenih imovinskih prava -a&! je nas"je%ni&!v r9 !"!#aj !%v!jen !% nje(!va v"astit!( !"!#aja % ostaviteljeva se osobna odgovornost nastavlja kao nasljednikova odgovornost cum viribus hereditati, -za dugove za koje je ostavitelj odgovarao osobno sada odgovara njegov nasljednik takoer osobno a"i re%metn! !(rani3en! na odgovornost samo onim imovinskim pravima koja je nasljeivanjem stekao od ostavitelja. -ravni !"!#aj sunas"je%ni&a -Jesto uslijed ostaviteljeve smrti nekoliko osoba stekne nasljedno pravo % svaka poneki alikvotni dio toga prava one su simultano ostaviteljevi nasljednici sunasljednici. Nas"je%ni3&a 'aje%ni.a -skup osoba na koje su kao posljedice odreenog ostavitelja pre$la imovinska prava i obveze koje sainjavaju ostavinu tog ostavitelja - sve do diobe ostavine Ka% i u &!jem s"u3aju nastaje5 -nakon smrti -kad iza ostavitelja ostane vi$e (od jednog! nasljednika -nastaje na temelju zakona

17

-u nju ulaze svi !sim nu#ni* nas"je%ni&a - to proizlazi iz odredbe "7-a koja kae da nuni nasljednik stjee po dio svake stvari i prava iz ostavine - postaje suvlasnik, a ne zajedniki vlasnik D! &a%a traje5 -do diobe -+ !("e%u ne&!(a rava nas"je%ni3&a 'aje%ni.a !t un! restaje: a! ako je to pravo prestalo pripadati zajedniarima, jer je propalo, otueno je itdA b! ako se u pogledu toga prava broj zajedniara sveo svega na jednogaA c! ako su zajedniari u pogledu toga prava proveli razvrgnu e zajednice. -:triktne zakonske norme priznaju svakom zajedniaru rav! na %i!$u (nitko ne moe biti prisiljen da sudjeluje u nasljednikoj zajednici! % razvrgnu e nasljednike zajednice. -;iobu inicira zajedniar jednostranim oitovanjem svoje volje % zahtjevom za diobu, bilo kada (zahtjev nikada ne zastarijeva!, te taj zahtjev moe biti usmjeren na diobu zajednice samo u pogledu nekog odreenog prava % djelomina dioba, ili diobu svih zajednica - potpuna zajednica. -Di!$a ima %va u3in&a: -zajedniar koji je traio diobu nekog zajednikog prava gubi diobom svoj udio u nasljednikoj zajednici u pogledu toga prava, a -stjee odgovaraju i alikvotni dio odnosnog prava.
-(prestala je postojati zajednica zajednikog vlasni$tva, a nastala je zajednica tipa suvlasni$tva!

Di!$a 4e se r!vesti $i"! na: !sn!vi s !ra'uma 6%!$r!v!"jna? i'vansu%s&a %i!$a0 :vi zajedniari su suglasni o svemu $to je za diobu relevantno, prije svega suglasni# -u tome da se dioba izvr$i, -u tome da je pravo ija se dioba trai zaista zajedniko pravo, -koje su sve osobe zajedniari u pogledu tog prava, -o tome koliki su udjeli zajedniara, -o tome koliki alikvotni dio prava treba na raun svog udjela u nasljednikoj zajednici treba dobiti zajedniar koji se dijeli, -o nainu diobe. -6ko su se o svemu ovome sporazumjeli sporazum je valjan, nije potrebna nikakva posebna forma, osim ako propisana forma proizlazi iz zahtjeva. !sn!vi !%"u&e su%a 6su%s&a %i!$a0 -zajedniari nisu suglasni o nekom relevantnom elementu -dioba se provodi putem sudaA -ako se ne mogu suglasiti oko naina diobe sud e o tome odluiti u izvanparninom postupkuA -ako nema suglasnosti o preostalim elementima sud e odluiti u parnici. -:ud nije slobodan pri odluivanju naina diobe, prevenstveno je vezan sporazumom zajedniara (ako postoji i valjan je!, supsidijarno oporunim odredbama o diobi (postoje i valjane su!, a tek supsidijarno tome dispozitivnim pravnim normama koje reguliraju nain diobe. :ud je duan zajedniko pravo podijeliti na alikvotne dijelove. 6ko biv$i zajedniari zahtijevaju da se tako nastalo suvlasni$tvo razvrgne daljnjom diobom, sud e je provesti po pravilima koja o tome postavljaju specijalne norme nasljednog prava, a podredno op e norme stvarnopravnog karaktera. -Su% 4e !%re%iti %a se i'vr)i: -%i!$a IS-LATOM

18

-kad god nekom od zajedniara pripada pravo da zahtjeva tu diobu, a on je takav zahtjev stavio najkasnije do okonanja postupka diobe -.rava na diobu isplatom pripadaju# -osobama koje su zajedno sa ostaviteljem ivjeli u istom ku anstvu u pogledu stvari tog ku anstva koje slue zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potrebaA -svim zajedniarima koji su zajedno sa ostaviteljem u zajednici ivjeli ili privreivali u pogledu dobara za koja postoji ,opravdana potreba- da pripadaju upravo njima (o toj potrebi ocjenjuje i odluuje sud!. -REALNA %i!$a -onih objekta koji nisu podijeljeni prilikom zadovoljavanja osnovnih zahtjeva za diobu isplatom# kod nekretnina se provodi geometrijskom podjelom nekretnina (u pravilu vertikalnom, iznimno horizantolnom ako je dopu$tena!, a kod pokretnina i s njima izjednaenih prava provodi se fiziki (diobom na dijelove!. -<IVILNA %i!$a -onih dobara koja nisu djeljiva realno -provodi se predajom dobara s time da se postignuta kupovnina razdijeli meu zajedniarima u omjeru njihovih alikvotnih dijelova.
Nakon $to je dioba provedena (dobrovoljno ili sudski! biv$i zajedniari odgovaraju na osnovi zakona jedni drugima za eventualne pravne i stvarne nedostatke onoga $to je svakome od njih pripalo u diobi, $to ukljuuje odgovornost za postojanje i naplativost (veritet i bonitet! potraivanja koja su pojedinima od njih pripala u diobi. :vaki od biv$ih zajedniara odgovara za nedostatke na svim tim dobrima u onom omjeru u kome je sudjelovao u nasljednikoj zajednici, ta odgovornost tereti i onoga na ijem se dobru pojavio nedostatak. 0vdje ex lege postoji odgovornost za veritet i bonitet tih potraivanja, a ne samo za veritet kako je to po op im pravilima. 3ok u kojem traje odgovornost je specifian + godine po izvr$enju diobe, a ako je potraivanje kasnije dospjelo + godine po dospije u.

>t! je !$je&t nas"je%ni3&e 'aje%ni.e5 -prava i obveze koje zajedniari nasljeuju od ostavitelja Za)t! nije si(urn! %a 4e a"i&v!tni %i! !je%in!( nas"je%ni&a $iti $a) !n!"i&i &!"i&i je !%re%i! !stavite"j5 -zbog uvjeta, naloga, tereta, nedostojnosti, odricanja, uraunavanja -ugovor o ustupanju nasljednog dijela -kod nasljednike zajednice kao zajednikih vlasnika podijeljen je subjekt >t! je nas"je%ni&3&a 'aje%ni.a s !$'ir!m na !$je&t5 -nasljeena prava - zajedniko vlasni$tvo >t! je s !$'ir!m na su$je&t5 6t&! 3ine nas"j9 'aje%ni.u50 -svi sunasljednici, bez nunih -+ra3unavanje 6.!""ati! $!n!rum? &!"a.ija0 je institut po kome se svakom nasljedniku uraunava njegov dio $to je dobio na dar od ostavitelja za ivota -"akonskom nasljedniku se uraunava (ako nije drugaije odreeno!# -vrijednost darova koje je primio od ostavitelja, s time da se uop e ne e uraunavati# -a! plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do ostaviteljeve smrtiA -b! uobiajeni manji daroviA -c! tro$kovi uzdravanja i obvezatnog $kolovanja nasljednika -d! darovi uinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva (u granicama raspoloivog dijela ostavine tj. ako se time ne dira u nuni dio -e! darovi za koje ostavitelj nije elio da se uraunaju nasljedniku -f! darovane stvari vra ene u ostavinu

19

-vrijednost zapisa $to mu je ostavitelj namijenio svojom oporukom, s time da mu se ne e uraunati vrijednost zapisa ako je ostavitelj svojom valjanom oporunom odredbom iskljuio uraunavanje (nije valjana odredba ako vrijea neije pravo na nuni dio!. -vrijednost onoga $to je taj nasljednik ostao duan ostavitelju ->raunavanje se provodi samo na zahtjev ovla$tene osobe -svaki zajedniar -to je nesamostalan zahtjev (zahtjev u sklopu provoenja diobe! pa ne zastarijeva sve do okonanja diobe, a moe se staviti i prije diobe (ostavinski postupak!. Ka&! se ra3una vrije%n!st %ar!va &!% ura3unavanja5 ).! stanje na dan darovanja 1.! vrijednost na dan smrti (nepovoljno za nasljednika - za rabljenu - staru stvar dana$nju cijenu! -Nain uraunavanja je tako ureen da se uraunavanje provodi po# -na3e"u i%ea"ne &!"a.ije % uraunavanje koje se provodi samo raunski, pa dar, zapis odnosno dugovanje pripadaju i nadalje onome kome se uraunavaju, samo $to se njihova vrijednost njemu uzima u raun prilikom diobe nasljednike zajednice -na3e"u rea"ne &!"a.ije samo iznimno % daroprimac unosi meu zajednika prava ono pravo koje je dobio na dar (,vra a dar-!, da bi se to pravo dijelilo meu sve zajedniare do nje moe do i samo voljom onoga kome bi vrijednost dara trebalo uraunati u njegov nasljedni dio. -5ada je pravni poloaj nasljednika jedinstven, svaki pojedini sunasljednik odgovara za ostaviteljeve obveze pro viribus hereditatis ali nikada preko granice vrijednosti koju je stekao nasljeivanjem. -6ko pravni poloaj nije jedinstven, sunasljednici odgovaraju cum viribus hereditaits. -> sluaju da je ostavitelj za neku obvezu odgovarao realno, njegovu realnu odgovornost nastavljaju sunasljednici ukoliko im pripada stvar ili pravo kojima je ostavitelj odgovarao i to tako dugo dok im ta stvar ili pravo pripada. -ravni !"!#aj nas"je%ni&a &!me je nas"je%n! rav! !(rani3en! r!&!m i"i uvjet!m -nasljedno pravo moe biti ogranieno nekim rokom li uvjetom, a i optere enje nalogom moe imati uinak kao i ogranienje uvjetom. -dovodi do sukcesivnog nasljeivanja (kod uvjeta vrlo vjerojatno, a kod roka sigurno! -ne moe se kao rok odrediti smrt neke osobe jer je to onda fideikomisarna supstitucijaKKK -nasljedno pravo stjeu barem dvije osobe, (nasljednik prvo biti jedna od njih, a kasnije druga! -:vaki rok i uvjet kojim je nasljedno pravo ogranieno ima dvostruko djelovanje# prema jednome (potonji nasljednik! djeluje kao poetni rok ili odgodni uvjet (odnosno nalog!, prema drugome (prethodni nasljednik! djeluje kao zavr$ni rok ili raskidni uvjet (odnosno nalog!. -Nasljeena prava u stanju do isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta -pripadaju prethodnom nasljedniku, te su ona ograniena pravom ekanja potonjeg nasljednika ogranienje postoji ex lege, a sastoji se u tome da su mu ovla$tenja stegnuta na ona koja bi imao da je plodouivatelj (uzufruktuar! 20

-potonji nasljednik moe zahtijevati osiguranje (onakvo osiguranje kakvo je ostavitelj oporukom odredio da ima dobiti, a ako ostavitelj o tome nije ni$ta valjano odredio moe zahtijevati osiguranje prema odnosnim pravilima koja vae za izvr$ni postupak. -&oe jo$ zahtijevati da se u zemlji$ne knjige upi$e njegovo uvjetom odnosno rokom ogranieno nasljedno pravo. -Nasljeena prava u stanju nakon isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta -potonji nasljednik je vlasnik ostaviteljeve stvari i nositelj ostaviteljevih prava bez ikakvih ogranienja. -prethodni nasljednik je duan naknaditi $tetu za koju odgovara -potonji je eventualno duan naknaditi tro$kove -"a naslijeene obveze u stanju do isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta, odgovara prethodni nasljednik osobno, ali je uvijek predmetno ogranien (odgovara iskljuivo s naslijeenim pravima! % cum viribus hereditatis. -.ravo ekanja potonjeg nasljednika ovla$ uje ga da zahtjeva osiguranje i od opasnosti da e prethodni nasljednik na teret ostavinskih dobara podmiriti vi$e dugova nego $to je odgovoran. -> stanju nakon isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta, potonji nasljednik e osobno odgovarati pro viribus hereditatis, ali kvantitativno ogranien (samo do vrijednosti ostaviteljevih prava koja su pre$la na njega!. -ako je podmirio vi$e ostaviteljevih obveza nego $to je bio duan, morat e potonjem nasljedniku restituirati odnosno naknaditi ono $to je umanjio. -6li, ako je prethodni nasljednik pomirio ostaviteljeve obveze iz vlastitih, a ne iz naslijeenih prava ima pravo zahtijevati naknadu od potonjeg nasljednika. -ravni !"!#aj nu#n!( nas"je%ni&a -Nuni dio ostavine je vrijednosno odreen. -0snovica za njegovo izraunavanje je obraunska vrijednost ostavine, -O$ra3uns&a vrije%n!st !stavine: !stavins&a a&tiva @vrije%n!st !stavite"jevi* %ar!va
(koji dolaze u obzir za vra anje, u sluaju da je povrijeeno neije pravo na nuni dio!

--vrije%n!st asive --vrije%n!st tr!)&!va !stavite"jeve sa*rane i ! isa i r!.jene !stavine !$ra3uns&a vrije%n!st !stavine

!$ra3uns&a vrije%n!st !stavine

nu#ni %i! !stavine A

&v!ta nu#n!( nas"je%n!( rava

-Nuni nasljednik ima pravo pobijati ostaviteljeva besplatna raspolaganja ukoliko vrijeaju njegov nuni dio# -ostaviteljeva oporuna raspolaganja i -ostaviteljeve darove ija se vrijednost kod izraunavanja obraunske vrijednosti ostavine pribraja istoj vrijednosti ostavine 21

-rok za pobijanje prekomjernog oporunog raspolaganja je + godine od progla$enja oporuke, -a za pobijanje darova je + godine od ostaviteljeve smrti. -Na povrede nunog dijela ne pazi sud po slubenoj dunosti, nego na zahtjev nunog nasljednika, s time da se prvo umanjuju raspolaganja oporukom, pa onda (ako nije podmireno! vra anjem darova. -nunom nasljedniku pripada alikvotni dio od svakog prava iz sastava ostavine, jer je izriito propisano da nunom nasljedniku pripada ,odreeni dio svake stvari i prava-ne moe nasljednika zajednica (izmeu nunog nasljednika i njegovih sunasljednika! nego suvlasnika zajednicaKKK -Nuni nasljednik nasljeuje i nastala prava i obveze# -a! obveza naknaditi ono $to je ostavitelj dobio od dru$tvene zajednice kao socijalnu ili slinu pomo -b! obveze ispuniti ostaviteljev zapis -c! obveze ispuniti ostaviteljeve naloge

NASLJEDNIKI ZABTJEV 6*ere%itatis etiti!0 -&ogu e je da jedna osoba bude nositelj nasljednog prava, a druga bude ,posjednik ostavine-, jer se nasljeuje bez ikakve urudbe, a ne postoji ni zabrana samovlasnog ,stupanja u posjed ostavine-, nego se oekuje od nasljednika da odmah sam zauzme i faktino onaj poloaj u pravnim odnosima koji mu pravno pripada na osnovi njegovog nasljednog prava. -Nasljednik moe ishoditi usklaivanje svog faktinog poloaja s pravnim i to sa nasljednikim zahtjevom (hereditatis petitio!. -Nasljendiki zahtjev je specifian zahtjev nasljednika, a proizlazi iz specifine pravne osnove subjektivno nasljedno pravo, ima specifinu funkciju da poslui kao sredstvo da bi od osobe koja se faktino nalazi u njegovu poloaju ishodio da mu ona izrui ,posjed ostavine-, i svoje specifine karakteristike. Ra'"i&a nas"je%ni3&!( 'a*tjeva !% 'a*tjeva na utvrenje nas"jen%i3&!( rava razlika !$je&t sa%r#aj nasljedniki zahtjev ono od ega se sastoji pravni poloaj nasljednika injenje - nasljednik od druge strane zahtjeva da uini ono $to je potrebno da bi on do$ao u onaj poloaj koji mu pravno pripada zahtjev na utvrenje nasljendikog prava nasljedno pravo samo utvrivanje kome pripada nasljedno pravo, s kojim sadrajem i u kojem opsegu

;a bi onaj koji je stavio nasljedniki zahtjev, mogao uspjeti s tim zahtjevom neophodno je da se utvrdi da je on zaista nasljednik. 2o se moe rije$iti kao prethodno pitanje, ali ponekad e onaj koji postavlja zahtjev morati (uvijek kada mora oboriti presumpciju koja postoji u korist protivne stranke, protiv valjanosti oporuke i slino! postaviti i zahtjev na utvrenje da je on 22

nasljednik. Nasljedniki zahtjev esto je uvjetovan zahtjevom na utvrenje, ali zahtjev na utvrenje nije uvjetovan nasljednikim zahtjevom. Ra'"i&a nas"je%ni3&!( 'a*tjeva !% sin(u"arn!( 'a*tjeva razlike ravna !sn!va !$je&t nasljedniki zahtjev nasljedno pravo ono od ega se sastoji pravni poloaj nasljednika singularni zahtjev pojedinano pravo ijem ostvarenju ili za$titi slui zahtjev pojedinano pravo

> sluaju konkurencije nasljednikog zahtjeva i singularnog zahtjeva, kada nasljednik stavi singularni zahtjev osporavanje tuiteljevog nasljednog prava daje sporu karakter spora o nasljednikom zahtjevu.

Ra'"i&a nas"je%ni3&!( 'a*tjeva !% tu#$e ! nas"je%stvu razlike ;un&.ija a&tivna "e(itima.ija asivna "e(itima.ija u rav"jen! r!tiv !%i'anje i !stvarivanje nasljedniki zahtjev ukloniti nesklad izmeu pravnog i faktinog poloaja nasljednika (sistem ipso iure! nasljednika onoga koji se faktino nalazi u poloaju nasljednika % ,posjednik ostavinefaktinog stanja sudski i izavansudski tuba o nasljedstvu ukloniti nesklad izmeu nasljednog prava i pravnogLfaktinog poloaja nasljednika (kod nasljeivanja urudbom! onaj koji nije nasljednik, jer mu nasljedstvo nije urueno, ali koji ima nasljedno pravo onoga kojem je sud uruio ostavinu pravnog i faktikog stanja nastalog urudbom sudski (jedino!

-a&tivn! "e(itimirane !s!$e -samo ostaviteljev nasljednik# - asivn! "e(itimirane !s!$e: -onaj koji ,posjeduje ostavinu-, a da mu uop e ne pripada nasljedno pravo na koje se poziva -onaj koji ima nasljedno pravo, ali ,posjeduje ostavinu- preko granice ovla$tenja koje mu to nasljedno pravo daje -onaj koji ima nasljedno pravo ogranieno uvjetom ili rokom, a ,posjeduje ostavinu- prije nego $to je postao nasljednikom. O$je& nas"je%ni3&!( 'a*tjeva su sva prava, obveze i drugi pravni entiteti od kojih se sastoji pravni poloaj nasljednika. Sa%r#aj nas"jen%i3&!( 'a*tjeva m!#e $iti: -'a*tijevanje i'ru3enja 6 re%aje0 (zahtjev stvarnopr. karaktera! nasljednik zahtjeva da mu ,posjednik ostavine- uini ono $to je potrebno da bi i faktino

23

do$ao u onaj poloaj koji mu pripada s obzirom na njegovo nasljedno pravo (pokretnina % preda posjedA nekretnina % preda posjed ili izda tabularnu ispravu! -'a*tijevanje na&na%e (zahtjev obveznopr. karaktera! uvijek naknada onoga $to bi trebalo izruiti, ali postoji nemogu nost izruenja, zbog propasti, otuenja i slino. -Nasljednik e zahtijevati izruenje onoga $to postoji, a naknadu onoga $to ne postoji. -,posjednik ostavine- ovla$ten je nasljednikom zahtjevu suprotstaviti svoj protuzahtjev za naknadu onih tro$kova $to ih je imao dok se umjesto njega faktino nalazio u poloaju ostaviteljevog nasljednika -savjesni C !sje%ni& !stavineD ima pravo na# -objektivno nune (bez obzira na to da li bi ih imao i sam nasljednik! i -objektivno korisne (bez obzira jesu li oni osobno korisni za nasljednika! (ako nisu pokriveni koristima koje je imao savjestan ,posjednik ostavine-!, te -luksuzne tro$kove (ima pravo odvojiti i za sebe zadrati ono $to je iz luksuza dodao, ukoliko je to mogu e bez o$te enja glavne stvari, s time da ima pravo na naknadu onoga $to nije htio ili nije mogao odvojiti a time je objektivno pove ana vrijednost onoga $to pripada nasljedniku!. -nesavjesni C !sje%ni& !stavineD ima pravo# -samo na one nune tro$kove koje bi imao i nasljednik da se faktino nalazio u poloaju ,posjednika ostavine-, -na naknadu za korisne tro$kova bio bi ovla$ten jedino ako su bili i osobito korisni za nasljednika, dok -na luksuzne tro$kove nema pravo (ima pravo odvojiti i za sebe zadrati ono $to je iz luksuza dodao, ukoliko je to mogu e bez o$te enja glavne stvari!. --ri(!v!ri asivn! "e(itimiran!(a: -ne(iraju4i ri(!v!ri -porie postojanje injenice na kojima se temelji zahtjev# -prigovor kojim se porie da je podnositelj zahtjeva zaista nositelj naslj. prava -prigovor kojim se porie da bi objekt zahtjeva zaista bio identian s onim $to podnositelju zahtjeva pripada na osnovi njegovog nasljednog prava -prigovor kojim se porie svoj tzv. ,posjed ostavine- u pogledu onoga $to je objekt nasljednog zahtjeva Jesti negiraju i prigovori su singularni prigovori -tvrdnje pasivno legitimirane osobe da ona ima neko singularno pravo u pogledu objekta nasljednog zahtjeva. -u&i%aju4i ri(!v!ri -oni kojima se ne poriu one injenice na kojima podnositelj nasljednikog zahtjeva temelji svoj zahtjev, nego se tvrdi da je zahtjev sada neopravdan zbog toga $to se je u meuvremenu situacija toliko izmijenila da je nasljendiki zahtjev izgubio svoju osnovu. 2ipian primjer je prigovor zastare nasljednikog zahtjeva i prigovor dosjelosti. -'austav"jaju4i ri(!v!ri -oni kojima se ne porie da postoje one injenice na kojima je utemeljen nasljendiki zahtjev, niti se tvrdi da je osnovanost tog zahtjeva ukinuta, ve se tvrdi da je nasljedniki zahtjev jo$ preuranjen, jer postoji neko pravo pasivno legitimirane osobe na osnovi kojeg ona jo$ nije duna udovoljiti tom zahtjevu. 2ipian primjer je prigovor pasivno legitimirane osobe (savjesnog ,posjednika ostavine-! da se ona slui svojim pravom zadranja (pravo retencije!. 0stvarivanje nasljednikog zahtjeva mogu e je# -i'vansu%s&i 24

-,posjednik ostavine- zahtjevu izvansudski udovoljio (on ne moe kasnije s uspjehom zahtijevati da mu se vrati ono $to je tako ispunio, odnosno ne dolazi do kondikcije! -su%s&i -,posjednik ostavine- nije voljan dobrovoljno udovoljiti nasljednikom zahtjevu ostvarenje putem suda nasljednika tuba. -Nasljednika tuba esto konkurira sa singularnim zahtjevom, naje$ e s revindikacijom nije lako ustanoviti je li u nekom konkretnom sluaju tuba osnovana na nasljednom pravu ili pravu vlasni$tva. -:ud e pri prosudi koja je pravna osnova spora uzeti u obzir i sadraj prigovora tuenika# -tueni ne porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik samo stavlja singularni prigovor spor na osnovi prava vlasni$tva -tueni porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik, te sebe smatra nasljednikom ili odbije predati stvar tuitelju ali ne tvrdi da njemu pripada nasljedno pravo, pravo vlasni$tva ni koje drugo singularno pravo stavlja univerzalni prigovor spor o nasljendikom zahtjevu -tueni porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik, jer sebe smatra nasljednikom te da tuitelju nije duan predati stvar, jer ju posjeduje na nekoj specijalnoj pravnoj osnovi oba prigovora# singularni i univerzalni spor o nasljednikom zahtjevu. -:amo onaj za kojeg je utvreno pravomo nim rje$enjem da je nasljendik, moe se pozivati na to svoje pravo i ostvariti ga putem suda odnosno ishoditi usklaenje svog faktinog poloaja s onim koji mu pripada na osnovi nasljednog prava. -: obzirom na to, da li se nasljednik moe pozvati na to pravomo no rje$enje razlikujemo tri situacije# -s"u3aj &a%a se nas"je%ni& m!#e !'vati na rav!m!4n! utvrenje sv!( nas"je%n!( rava -rje$enje o nasljeivanju deklaratornog je karaktera -Nasljednika tuba je tuba kojom se zahtjeva od tzv. ,posjednika ostavine- da mu taj izrui ono $to neovla$teno posjeduje. -s"u3aj &a%a u! 4e nije utvren! t&! je !stavite"jev nas"je%ni& -Nasljednik, bez obzira $to ne postoji rje$enje o nasljeivanju, moe se pozivati na svoje nasljedno pravo, s time da ovdje razlikujemo dvije situacije# -&a%a !st!ji m!(u4n!st %a su% %!nese rje)enje ! nas"jeivanju -nasljednik mora iskoristiti tu mogu nost da se utvrdi tko je ostaviteljev nasljednik, jer se o tome ne moe odluivati u parnici ak ni kao prethodno pitanje. 6ko ostavinski sud utvrdi tuiteljevo nasljedno pravo, on e se mo i pozivati na to pravo % temeljiti svoj nasljedniki zahtjevA u protivnom ne e mo i ostvariti svoj nasljedniki zahtjev. -&a%a ne !st!ji m!(u4n!st %a su% %!nese rje)enje ! nas"jeivanju (postoji pravomo no rje$enje o obustavi ostavinskog postupka! -sluajevi kada sud obustavlja postupak jer ostavinska masa ne sadri nekretnine, a nitko nije traio da se provede ostavinska rasprava pravomo no$ u rje$enja o obustavi, vi$e ne postoji mogu nost provedbe ostavinske rasprave, jer se radi o res iudicata, ali to nipo$to ne onemogu uje ostaviteljevog nasljednika da ostvaruje svoj nasljedniki zahtjev (izriito je "N-om propisano da ako se ne moe provesti ostavinska rasprava, osobe pozvane na nasljedstvo mogu

25

ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima! u parnici s ,posjednikom ostavine- nasljednik e morati dokazati da je uslijed ostaviteljeve smrti stekao nasljedno pravo (dokazat e da postoje injenice na osnovi kojih je stekao nasljedno pravo!. -s"u3aj &a%a je ve4 rav!m!4n! utvren! %a nas"je%n! rav! ri a%a %ru(!j !s!$i -postoji mogu nost da se nasljednik ne e mo i pozvati na pravomo no rje$enje, ne iz razloga $to ono ne postoji ve $to je u njemu pogre$no utvreno nasljedno pravo. .ravi nasljednik, da bi se mogao pozivati na svoje pravo, mora podi i, protiv tobonjeg nasljednika, tubu na utvrenje svog nasljednog prava i oboriti presumpciju koja postoji u korist toga tobonjeg nasljednika, te ishoditi presudu kojom e biti utvren kao ostaviteljev nasljednik. -0d pravomo nosti te presude mo i e nasljednik postaviti svoj nasljedniki zahtjev odnosno mo i e se pozivati na svoje nasljedno pravo. 6ko je tobonji nasljednik ujedno i ,posjednik ostavine-, nasljednik e redovito protiv njega ustati tubom u kojoj e biti kumulirana oba zahtjeva# -zahtjev za utvrenje vlastitog nasljednog prava (zahtjev kojim se od tuenika zahtjeva da trpi korekciju ranijeg pogre$nog utvrenja! i -nasljedniki zahtjev odgovaraju eg sadraja. :amo iznimno se moe voditi parnica da bi se utvrdilo kome zaista pripada nasljedno pravo, jer se parnica u pravilu ne moe voditi zbog procesnih razloga. N r9 Ostavins&i !stu a& je 'avr)en9 D!nesen! je rje)enje9 -!javi se nas"je%ni& &!ji je $i! u Austra"iji9 M!#e "i !n %! sv!( %ije"a5 -moeK Ka&!5 -putem parnice (tuba radi utvrivanja nasljednikog dijela! K!(a m!ra tu#iti i u &!jem r!&u5 -osobu iz rje$enja o nasljeivanju -rokovi# - subjektivni )g. od dana saznanja za svoje nasljedno pravo - objektivni - )Fg. za po$tenog nasljendika - 1Fg. prema nepo$tenoj osobi koja je nasljedila Ka% 4e na&na%n! nas"je%ni& tu#iti 'a nas"je%stv! reivin%i&a.ij!m? a &a% nas"je%nim 'a*tjev!m5 -ovisi s kojeg naslova tuenik posjeduje stvar - na sudu je da to procijeni uzev$i u obzir sadraj prigovora druge strane -reivindikacijom - ako ne osporava nasljedno pravo (ako tueni ne porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik! -nasljedni zahtjev - ako tuenik tvrdi za sebe da je nasljednik pa stvar posjeduje u tom svojstvu Ra'"i&a nas"je%ni3&!( 'a*tjeva rema reivin%i&a.iji5 -reivindikacija ne zastarijeva -Nasljedniki zahtjev - zastarijevaKK

26

27

V9 -OSE,NA +RE8ENJA NASLJE8IVANJA Opa i posebna ureenja nasljeivanja .ored op eg ureenja nasljeivanja postoji ve i ili manji broj posebnih ureenja koja su lex specialis u odnosu prema pravilima op eg ureenja. : obzirom na sukcesiju razlikujemo dva tipa posebnih ureenja nasljeivanja# ona kod kojih e uslijed ostaviteljeve smrti do i do neposredne singularne sukcesije, tu je ne$to iz sastava ostavine objektom tzv. zakonskog vindikacijskog legata, pa to na osnovi prava na taj legat prelazi na onu osnovu koja je ovla$tenik prava na taj zakonski vindikacijski legat (nema obveza! ona koja dovodi do tzv. specijalne univerzalne sukcesije, misli se na univerzalnu sukcesiju koja je ogranienog opsega (prelaze i obveze na ovla$tenika!. .osebno ureenje nasljeivanja za sluaj da je ostavitelj ivio u porodinoj zajednici# a) pravo da se izdvoji iz ostavine vlastiti doprinos ostaviteljevoj imovini Jlanovi porodice imaju pravo da iz ostavine izdvoje onoliko koliki je njihov doprinos ostaviteljevoj imovini % tzv. prinovak, pa tek ostatak moe pripasti onima koji su uslijed ostaviteljeve smrti postali njegovi nasljednici. 3ije je o zakonskom legatu vindikacijskog tipa kojeg njegovi ovla$tenici stjeu ipso iure u asu ostaviteljeve smrti, zakonske norme su lex specialis, na osnovi njih dolazi do neposredne singularne sukcesije. "ahtjev za odreivanje njihova alikvotnog dijela svakog imovinskog prava iz sastava ostavine stavlja se u ostavinskom postupku. 0bjekt ovog prava nije cijela ostavina, ve samo imovinska prava (sva! ostavitelja iz sastava ostavine. > krug potencijalnih ovla$tenika ovoga prava ulaze samo osobe koje su ivjele u obiteljskoj zajednici s ostaviteljem, oni e ste i pravo na izdvajanje ako su# ()! ive i u zajednici s ostaviteljem pomagale mu u privreivanju, (1! da se pove ala vrijednost ostaviteljeve imovine, (+! da je nastupila ostaviteljeva smrt. .ropisano je da se ono $to ovla$tenicima, prava na izdvajanje, pripada na osnovi ovoga prava ne uzima u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunava nasljedniku u njegov dio. b) pravo da se izdvoje iz ostavine predmeti zajednikog kuanstva >slijed ostaviteljeve smrti dolazi do neposredne singularne sukcesije (zakonski legat vindikacijskog tipa! u pogledu ostaviteljevih prava vlasni$tva na predmetima zajednikog ku anstva i to ipso iure. /zriito je propisano da se stvari koje su objekti tog legata ne uzimaju u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Nisu objekti ovog zakonskog legata# ()! one ostaviteljeve stvari $to su sluile iskljuivo samom ostavitelju, (1! stvari $to su sluile zadovoljavanju takvih potreba lanova doma instva koje nisu od redovite osobne upotrebe, (+! stvari kojima su se lanovi ostaviteljevog doma instva sluili protiv njegove volje, (@! stvari koje su znatnije vrijednosti. .otencijalni ovla$tenici ovog prava su samo oni lanovi ostaviteljevog doma instva koji su u tom doma instvu ivjeli u svojstvu ostaviteljevog branog druga ili njegovih potomaka (graanski i krvni!, te da su ispunjene pretpostavke# ()! potrebno je da je nastupila ostaviteljeva smrt, (1! neophodno je da je sposoban naslijediti ostavitelja i da se nije valjano odrekao svog prava na taj legat, (+! da je odnosna stvar upravo njemu sluila za zadovoljavanje redovitih osobnih potreba.

28

-RAVNI ODNOSI -ARANASLJEDNO7 KARAKTERA +(!v!r ! ustu anju i ras !%je"i im!vine 'a #iv!ta -sklapa ga predak (ustupitelj! sa svojim potomcima -njime razdjeljuje i ustupa u vlasni$tvo potomcima cjelokupnu ili dio svoje postoje e imovine -5rug osoba s kojima ustupitelj moe napraviti valjani sporazum je ogranien na ustupiteljeve potomke i branog druga -svi oni moraju se sporazumjeti o ustupu i raspodijeli, jer njihov pristanak implicira i odricanje od budu ih nasljednih prava (ako ustupatelj nije zakljuio sporazum sa svima s kojima je trebao, sporazum je nevaljan, ali moe naknadno konvalidirati ako osoba s kojom nije zakljuen sporazum naknadno otpadne kao nasljednik!. -Bitni sadraj sporazuma ustupitelja i njegovih sukontrahenata# -o tome $to im on od svoje imovine ustupa, -kako to meu njima rasporeuje, -da oni to dobivaju besplatno (mogu i su tereti!, -da to dobivaju za ustupiteljeva ivota - pravni posao inter vivos, -da to nakon ostaviteljeve smrti ne e u i u sastav ostaviteljeve ostavine. -ravni u3in.i s !ra'uma su: !$ve'n! ravni: -dolazi do preno$enja ostaviteljevih imovinskih prava na one njegove sukontrahente za koje je to odreeno sporazumomA -na toj osnovi nastaju i ona prava koja je ustupitelj pridrao za sebe, svog branog druga ili tre u osobu. nas"je%n! ravni (nakon ostaviteljeve smrti!# -vrijednost onoga $to je ustupljeno ne e se pribrajati istoj vrijednosti ostavine pri izraunavanju obraunske vrijednosti ostavineA -nuni nasljednik ne e mo i zahtijevati da se radi namirenja njegovog nunog dijela vrati u ostavinu ono $to je ostavitelj sporazumom o ustupanju i raspodjeli imovine prenio svojim potomcima odnosno branom druguA -vrijednost onoga $to je ostavitelj ustupio svojim potomcima odnosno branom drugu ne e se mo i ovima uraunavati u njihov nasljedni dio. ->stupitelj je ovla$ten da jednostranim oitovanjem svoje volje raskine sporazum u odnosu prema onom svom potomku ili branom drugu koji je# -pokazao grubu nezahvalnost prema ustupitelju -ne daje ustupitelju ili kome drugome ono uzdravanje koje je on na osnovi njihova sporazuma duan davati -nije ispunio one obveze koje se sporazumom obvezao ispuniti umjesto ustupitelja. ->stupitelj je takoer ovla$ten na raskid (za koji je potrebna odluka suda! i u sluaju kada potomak odnosno brani drug nije izvr$io svoju dunost da ispuni ostale terete koji su mu nametnuti sporazumom.

29

+(!v!r ! %!#iv!tn!m u'%r#avanju -jedan ugovaratelj se obvezuje uzdravati svoga suugovaratelja ili neku tre u osobu do njihove smrti, a suugovaratelj zauzvrat daje sve ili dio svojih nekretnina koje mu pripadaju u asu sklapanja ugovora -redovito naplatni (jest da mogu biti i besplatni!, a ta naplata se sastoji u preno$enju prava vlasni$tva nekih stvari odnosno u preno$enju nekih drugih prava na davaoca uzdravanja. -: obzirom na as kada e naplata pripasti davatelju uzdravanja, razlikujemo# -&a%a %avate"j u'%r#avanja !%ma* %!$iva na "atu , a on e uzdravanje davati od tada pa sve do smrti primatelja uzdravanjaA -&a%a %avate"j u'%r#avanja ne %!$iva !%ma* na "atu , nego mu ona pripada tek od smrti primatelja uzdravanja, pa je on duan uzdravati primatelja sve dok taj ne umre, a tek e tada postati njegovo ono $to je ugovoreno kao naplata. -:pecifinost ovih ugovora je a"eat!rn!st u(!v!r ! %!#iv!tn!m nas"jeivanju uslijed toga $to je uzdravao primatelja (smrt nije causa stjecanja! neposredna singularna sukcesija dozvoljeni u(!v!r ! nas"jeivanju E u(!v!r ! 'a isu uslijed ostaviteljeve smrti univerzalna sukcesijaCposredna singularna sukcesija nedozvoljeni (ni$tavi!

stjecanje sukcesija valjanost

-0no $to je naplata za uzdravanje nije slobodno za nasljeivanje, pa ne ulazi u sastav ostavine nego pripada davatelju uzdravanja, s time da singularna sukcesija (ugovor o doivotnom uzdravanju! ima prednost pred nasljednim pravom. -nasljednik se ne m!#e pozivati na povredu svog nunog dijela jer se radi o naplatnom poslu, a ne o daru. -0vi ugovori moraju biti u pismenoj formi, ovjereni kod suda (u protivnom su ni$tavi! -ravni u3in.i u(!v!ra: -davatelj uzdravanja obvezan je uzdravati primatelja onako kako se ugovorom obvezao, a primatelj uzdravanja ima pravo to uzdravanje potraivatiA -ugovor o do. uzdravanju ima uinak raspolaganja onim $to je ugovoreno kao naplata, ali je taj uinak odgoen do dies certus an, incertus uando -3askid ugovora o doivotnom uzdravanju# -sporazuman raskid -jednostranim oitovanjem volje -ako druga strana ne izvr$i svoje obveze iz toga ugovora ili -ako je bila ugovorena zajednica ivota stranaka, ali su se odnosi toliko poremetili da je zajedniki ivot postao nepodno$ljivA -na osnovi odluke suda (na zahtjev bilo koje stranke! ->govor prestaje smr u primaoca uzdravanja, jer je ispunjen. -6ko davatelj uzdravanja umre prije primatelja, njegova prava su relativno nasljediva# mogu prije i samo na davateljevog branog druga i davateljeve potomke (ako su oni u konkretnom sluaju nasljednici davatelja uzdravanja!. 30

+(!v!r ! ras !"a(anju nas"ijeen!m im!vin!m ->govor o nasljeivanju i ugovor o zapisu treba razlikovati od ugovora o raspolaganju naslijeenom imovinom. -:pecifinosti vezane uz ove ugovore su# -zabrana raspolaganja s onim $to bi se tek kada ostavitelj umre imalo ste i na osnovi nasljednog prava odnosno prava na zapis ( ni$tavost, jer ta osoba tada jo$ nije imala objekt tog pravnog raspolaganja!A -u sluaju kada pojedini sunasljednik zakljui ugovor kojim raspolae onim $to je naslijedio i u pogledu ega se nalazi u nasljednikoj zajednici s ostalim sunasljednicima (ono $to je zajedniko ne pripada nijednom zajedniaru samome!.

31

OSTAVINSKI -OST+-AK
-postupak koji se pokre e povodom smrti svake osobe s osnovnim ciljem da sud mjerodavno utvrdi koji su nasljednopravni uinci nastupili uslijed smrti te osobe. -ima karakter izvanparninog postupka, koji je ureen po# -naelu oficioznosti (sud pokre e ostavinski postupak 8M 0**/N/0! -naelu inkvizitornosti (inicijativa za prikupljanje dokaza je na sudu! -naelu neinzistiranja na kontradiktornosti, usmenosti i neposrednosti -naelu supsidijarne primjene odredbi parninog postupka -naelu upu ivanja stranaka da sporna prethodna pitanja rije$e u parnici -naelu dvostupnjevanosti (sud donosi rje$enje protiv kojeg je dopu$tena alba! -naelu posebne za$tite nesposobnih osoba (posebno se sud brine o maloljetnicima, punoljetnim osobama bez poslovne sposobnosti ili sa ogranienom sposobno$ u, te u pogledu onih osoba kojima je boravi$te nepoznato! -naelu sno$enja vlastitih tro$kova postupka NADLE:NOST A s"!"utna -"a voenje ostavinskog postupka nadlean je onaj sud na ijem se podruju nalazi ostavinska masa (vrijedi naelo smje$taja stvari -forum rei sitae! 2o je ureeno ovako# )! ostavitelj je dravljanin 34 u asu smrti# a! ostavinska masa na podruju 34 nadlenost suda u 34 b! ostavinska masa u inozemstvu supsidijarno nadlean sud u 34, ako strani organ nije nadlean ili odbije provesti postupakA 1! ostavitelj je strani dravljanin u asu smrti, nadlean sud u 34 samo u pogledu onog dijela ostavinske mase koja se nalazi na podruju 34A +! ostavitelj apolit, ili se ne moe utvrditi dravljanstvo, ili je izbjeglica nadlean sud u 34 u pogledu ostavinske mase koja se nalazi na podruju 34 te je ujedno nadlean i za ostaviteljeve pokretnine u inozemstvu ako je ostavitelj imao prebivali$te u 34. Re"ativna -stvarno su nadleni op inski sudovi (sudac pojedinac!, u 1H upanijski sud, a -mjesno sudovi na ijem je podruju ostavitelj u asu smrti imao prebivali$te ili barem boravi$te, a podreeno sud na ijem se podruju nalazi preteni dio ostavinske mase nadlenost. -:ud vodi !stavins&i !stu a&, na zahtjev onoga koji se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili po slubenoj dunosti, kako bi na osnovi te rasprave donio rje$enje o nasljeivanju. .ravomo no rje)enje ! nas"jeivanju izaziva dva uinka# -presumpcija istinitosti -za$tita tre ih osoba % pravomo no rje$enje odn. presumpcija istinitosti omogu uje svakome da se na nju osloni u pravom prometu

32

STADIJI OSTAVINSKO7 -OST+-KA: !tvaranje !stavins&!( !stu &a i ri remanje !stavins&e ras rave -0stavinski postupak pokre e sud 8M 0**/N/0 im sazna da je neka osoba umrla ili je progla$ena za umrlu. -D!&a' smrti odreene osobe je# -isprava izdata na temelju matinih knjiga kojom se potvruje da je smrt osobe upisana u matinu knjigu -pravomo no rje$enje kojim je dokazana smrt -pravomo no rje$enje kojim je ta osoba progla$ena umrlom. -moe podnijeti bilo koja osoba, ali -matiar je duan obavijestiti sud po slubenoj dunosti i to u roku od +F dana od izvr$enog upisa u matinu knjigu umrlih. -"a voenje postupka potrebna je smrt!vni.a, koja ima propisani sadraj# -generalije umrlog -mjesto i datumCsat smrti -navode o tome tko su brani drug, djeca i usvojenici i njihove generalije -podatke o ostavini -navesti da li je ostavitelj ostavio oporuku -ugovor o doivotnom uzdravanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli i gdje se to nalazi -:mrtovnicu sastavlja matiar (ne nuno, moe i sud! --! is i r!.jena !stavine -na zahtjev onih za koje je vjerojatno da su ostaviteljevi nasljednici -su% m!ra ex officio ! isati i r!.ijeniti !stavinu: -kada se ne zna za nasljednike ili njihovo boravi$te -kada su nasljednici osobe koje uslijed maloljetnosti, du$evne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne ili nisu potpuno sposobne da se same brinu za svoje poslove -predaja dru$tvenom pravnom subjektu (op ini! -u svim drugim sluajevima kada postoji potreba da se ostavina popi$e i procijeni. -5ad sud sazna za oporuiteljevu smrt odnosno progla$enje umrlim treba, po slubenoj dunosti, bez odgaanja r!("asiti sva&u nav!%nu ! !ru&u koju ima na uvanju ili koja mu bude podnesena radi progla$enja. -:udac op inskog suda progla$ava oporuku javno, na sudskom roi$tu u prisutnosti min dvojice svjedoka progla$enja, na oporuku se obavezno stavlja potvrda o progla$enju. -:ud moe poduzeti !%reene mjere ra%i !si(uranja !stavine: - !stav"janje 3uvara -do toga dolazi# -ako su nasljednici nepoznati ili odsutniA -ako su poznati i prisutni samo takvi nasljednici koji nisu sposobni da upravljaju s odnosnim stvarima iz ostavinske mase, a nemaju zakonskog zastupnika koji bi to inio umjesto njihA -kada druge okolnosti nalau naroit oprez! -3uvanje stvari &!% su%a depozitni sud (kada se radi o gotovu novcu, vrijednosnim papirima, dragocjenostima, uloene knjiice i druge vane isprave! - !stu anje ! !se$nim r! isima ! %r#anju? 3uvanju odnosno prijavljivanju (posebne vrste stvari!

33

-'a%r#avanje !stavine (doma i sud $titi prava i interese doma ih pravnih subjekata u sluaju kada je za raspravljanje ostavine nadlean organ vlasti neke druge draveA moe se primijeniti jedino u pogledu pokretnina! !stavins&a ras rava -:ud mora provesti raspravu# -po slubenoj dunosti (kad se u ostavinskoj masi nalazi nekretninaCe! ili -na zahtjev ovla$tenih osoba, ako postoji vjerojatnost da su nasljednici i da je iza ostavitelja ostalo ne$to $to moe pre i na njih %!n!)enje &!na3n!( rje)enja &!jim su% utvruje nas"je%n! r9 u3in&e !stavite"jeve smrti? moe biti# -rje)enje ! nas"jeivanju -sastoji se od# glave (uvoda!, izreke ili dispozitiva (iji je sadraj propisan zakonom, a mora sadravati# -tko je ostavitelj, -od ega se sastoji njegova ostavina, -tko su ostaviteljevi nasljednici! i obrazloenja (jer je dopu$tena samostalna alba!. Nakon $to rje$enje (izreka rje$enja! postane pravomo no, potencijalni nasljednici mo i e se legitimirati kao ostaviteljevi nasljednici odnosno legati. -%! uns&! rje)enje ! nas"jeivanju -u sluaju naknadno pronaene imovine -ne e se ponovno provoditi ostavinska rasprava -rje)enje ! 'a isu 6"e(atu0 % djelomino rje$enje o nasljeivanju, ali inae konana, meritorna i deklaratorna odluka ostavinskog suda, kojom su nakon provedene ostavinske rasprave utvreni pravni uinci ostaviteljeve smrti, samo $to njome nisu utvreni svi uinci te smrti, nego iskljuivo da postoji odreeno pravo na zapis. -rje)enje ! re%aji !stavine ! 4ini % je konana, meritorna i deklaratorna odluka ostavinskog suda, koju donosi sud kada utvrdi da ostavitelja nitko nije naslijedio, utvruje se da je ostavina postala dru$tveno vlasni$tvo -rje)enje %a se !$ustav"ja !stavins&i !stu a& % konana, ali ne i meritorna odluka (odluuje se o procesnim pitanjima! -sud ga donosi# -uvijek kada ustanovi da nema nasljednopr. uinaka (da je oporuitelj ipak iv!A -kada je osoba umrla, ali smr u nije postala ostavitelj (jer nije ni$ta ostavila!A -ostavitelj je dodu$e mrtav i preostali su pravni odnosi koji se nastavljaju s nasljednicima, ali sud nema ovla$tenje za voenje ostavinske rasprave (po slubenoj dunosti ima ovla$tenje samo kada su objekti nekretnine!. -rje)enje &!jim se su% r!("a)ava nena%"e#nim % je konano, ali ne i meritorno rje$enje koje sud donosi kada ustanovi da nije nadlean za voenje ostavinskog postupka.

34

:a"$a r!tiv rje)enja i nje'ina rav!m!4n!st

dostava rjeenja sudionicima postupka

albeni rok O dana

)al#a protiv rjeenja

predaja

*udu nadle"nom u prvom stupnju

alba moe biti#

devolutivan pravni lijek (odlu uje 2 sud! - samo je 2 sud ovlaten "al#u od#iti i od#aciti kada ustanovi da je podnesena "al#a nakon isteka roka

remonstrativan pravi lijek (odlu uje 1 sud! - sud je ustanovi da je "al#a opravdana$ te on mo"e svoje ranije rjeenje preina iti ili opo%vati jedino ako se time ne vrije&aju prava dru'i( %ainteresirani( oso#a

-.ravomo nost nastupa# -istekom albenog roka ako nitko tko je ovla$ten nije podnio albu -kad su se prije isteka albenog roka ovla$tenici na albu odrekli tog prava -kada svoju albu povuku oni koji su je uloili -kada 1 sud odbije albu i potvrdi ) rje$enje. -.ravomo nost moe imati dva aspekta# - r!.esni (izraava se kroz pravilo ne bis in idem % o onome $to je pravomo no odlueno ne moe se ponovno raspravljati! i -materija"n! ravni (izraava se kroz pravilo res iudicata pro veritate habetur % smatra se za istinito sve ono $to je sud utvrdio svojim pravomo nim rje$enjem!. -"a sve sudionike postupka pravomo nost djeluje kao presumpcija iuris et de iure % sve ono $to je utvreno pravomo nim rje$enjem je istinito, dok za tre e koji nisu sudjelovali u postupku ova je presumpcija oboriva.

35

-Na&na%na &!re&.ija !n!(a )t! je utvren! !stvariti:

rav!m!4nim rje)enjem m!#e se

- utem i'vanre%ni* ravni* "ije&!va: - !nav"janje !stu &a % iskljuena primjena u ostavinskom postupkuA -'a*tjev 'a 'a)titu 'a&!nit!sti % dopu$ten ako su bile povrijeena neka od naroito vanih procesnih pravila ili su bile pogre$no primijenjene odredbe materijalnog prava, podnosi ga dravni odvjetnik u roku od + mjeseca, a o njemu odluuje 7rhovni sud 34A -revi'ija % nema izriitih odredbi u "N-u, na$a praksa ju ne dopu$ta protiv pravomo nih odluka donesenih u ostavinskom postupku - utem arni.e % omogu uje se osobama koje nisu ,vezane- pravomo nim rje$enjem a imaju pravni interes (nisu sudjelovale u ostavinskom postupku! da ostvare svoja prava. -0sobama koje su sudjelovale u ostavinskom postupku iznimno e biti dopu$teno na korekciju putem parnice i to u sluaju# -naknadno pronaene oporuke -kada su ispunjene one pretpostavke pod kojima bi se u parninom postupku moglo zahtijevati ponavljanje postupka -da je sudionika u postupku ostavinski sud uputio da odreeno sporno pitanje rije$i u parnici odnosno u postupku pred upravnim organom, ili je trebao biti na to upu en a ostavinski sud je ipak donio rje$enje ne saekav$i rezultat parnice odnosno upravnog postupka.

36