NUŽNO NASLJEĐIVANJE

NUŽNI NASLJEDNICI I
NUŽNI I RASPOLOŽIVI DIO OSTAVINE
Pojam nužnog i raspoloživog dijela i odnos
sa ostalim osnovima nasljeđivanja
Nužni dio je dio ostavine na koji zakonom određeni
nasljednici (nužni nasljednici) imaju pravo i kojim
ostavitelj ne može raspolagati naredbom svoje
posljednje volje tj. putem testamenta i ugovora o
nasljeđivanju.
Ostatak ostavine kojom ostavitelj može raspolagati
naziva se raspoloživi dio.
Nužni dio regulisan je imperativnim normama čija
primjena se ne može isključiti, dok je nasljeđivanje
na osnovu zakona regulisano dispozitivnim
normama.
 ............
Zbog toga je jasno da se nasljeđivanje na osnovu
zakona primjenjuje kada nije ostala punovažna
izjava posljednje volje ostavioca (ugovor o
nasljeđivanju i testament), a nasljeđivanje po
osnovu nužnog dijela će se desiti tek ako postoji
punovažan ugovor o nasljeđivanju i/ili
testament, kojim je povrijeđen nužni dio
ostavine, a pri tome postoje osobe koje u
konkternom slučaju po zakonu imaju pravo na
nužni dio.
 1. NUŽNI NASLJEDNICI

Nužni nasljednici su osobe koje potiču iz kruga zakonskih nasljednika (krvni i

građanski srodnici te bračni odnosno vanbračni partner), kojima je ostavioc dužan
ostaviti dio svoje imavine (nužni dio).
U zakonodavstvima različitih država postoje razlike u pogledu kruga osoba koje imaju
pravo na nužni dio te u pogledu uslova koje ta osoba mora ispunjavati da bi u
konkternom slučaju bila nužni nasljednik. Bosna i Hercegovina je zadržala raniji
restriktivni krug nužnih nasljednika te u prvi nužni nasljedni red ubraja samo:
• djecu ostavitelja,
• njegove usvojenike iz potpunog usvojenja i
• bračnog ili vanbračnog partnera.

U drugi nužni nasljedni red spadaju:

• ostali potomci umrlog,
• njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci,
• njegovi roditelji i
• njegova braća i sestre.
 .......
Ove osobe drugog nužnog nasljednog reda su nužni nasljednici samo ako
pored ispunjenja općih uvjeta (propisano srodstvo – krvno i građansko,
bračna ili vanbračna veza i ostalih opših uslova za biti zakonskim
nasljednikom tj. hoće li osoba da naslijedi, je li dostojna za nasljeđivanje i je li
isključena iz nužnog dijela) ispunjavaju i dodatne subjektivne uslove da su
trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život, kad su po
zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo.

Pravo na nužni dio se završava sa braćom i sestrama ostavitelja. Jedino se za

bračnog ili vanbračnog partnera, kada je pozvan na nasljeđe u prvom ili
drugom redovnom zakonskom nasljednom redu, ne traže naznačeni dopunski
uslovi subjektivne prirode.
Ovi dopusni uslovi se procjenjuju od ostane suda ili notara kao njegovog
povjerenika, u svakom konkretnom slučaju nasljednika koji polaže pravo na
nužni dio podnošenjem zahtjeva za smanjenje raspolaganja testamentom ili
ugovorom o nasljeđivanju i vraćanja poklona.
 ................
Sud odnosno notar u ostavinskom postupku će utvrditi da
li osoba koja je u konkternom slučaju na osnovu zakona
pozvana na nasljedstvo ima kvalitete da uopšte naslijedi
tj. da li ispunjava opšte objektivne uslove za
nasljeđivanje:
- da li hoće da nasljedi,
- da li je dostojna za nasljeđivanje,
- da li je isključena iz nužnog dijela.
Za osobe iz drugog nužnog nasljednog reda traži se i
ispunjenje dodatnih subjektivnih uslova. Oba uslova
(trajna nesposobnost za rad i nedostatak nužnih
stredstava za život) moraju biti kumulativno ispunjena.
 .........
Pravna priroda nužnog dijela

Pravo na nužni dio je nasljedno pravo. Novo nasljedno pravo prihvata

nasljednopravnu prirodu nužnog dijela, pa zato nužni nasljednik ima pravo da
nužni dio dobije u naturi iz ostavine tj. određeni dio svake stvari i prava iz
ostavine (Čl.30 ZN). Od ovog pravila postoje IZUZECI koji mogu biti rezultat
ostaviočeve volje ili odluke suda na zahtjev neke od stranaka ili nužnih
nasljednika:

• Nužnom nasljedniku pripada određeni dio svake stvari i prava koji

sačinjavaju ostavinu, ali ostavitelj može na osnovu testamenta ili ugovora o
nasljeđivanju odrediti da nužni nasljednik primi svoj dio i u određenim
stvarima, pravima ili u novcu.
• Na zahtjev neke od stranaka sud može, kad nađe da je to opravdano,
odlučiti da nužnom nasljedniku pripadne dio u određenim stvarima, pravima
ili u novcu, ako to već nije pravnim poslom odredio ostavitelj.
 ...........
Ova novina će doprinijeti eliminisanju negativnih
pojava prilikom određivanja nužnog dijela i tako
povećati efikasnost rješavanja ostavinskih predmeta.
Nužni nasljednik ima mogućnost zahtijevati da
umjesto dijela u svakoj stvari i pravu dobije naknadu
u novcu (facultas alternativa). Pravo izbora ne
postoji ako je određenjem ostavitelja pravnim poslom
zadovoljen nužni dio.
Sud je dužan uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog
slučaja prilikom donašenja odluke o promjeni
nasljednopravne prirode nužnog dijela. Zato postoji
termin „opravdano“ koji je pravni standard.
 Određivanje veličine nužnog dijela
Nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine sa kojim
ostavitelj ne može raspolagati (nužni dio).
Nužni dio nasljednika prvog nužnog nasljednog reda
(djeca ostavioca, bračni ili vanbračni partner i usvojenici iz
potpunog usvojenja) iznosi jednu polovinu (1/2), a nužni
dio ostalih nasljednika drugog nužnog nasljednog reda
jednu trećinu (1/3) onog dijela koji bi svakom pojedinom
od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
Ostatkom ostavine može ostavitelj raspolagati po svojoj
volji i taj dio ostavine naziva se raspoloživi dio.
 ...........
Ako je zakonski nasljedni dio umanjen ili
povećan ili je došlo do njegovog gubitka
(povećanje nasljednog dijela djeteta ili roditelja
ili bračnog ili vanbračnog partnera), tada dolazi i
do smanjenja ili povećanja ili gubitka nužnog
dijela. U takvoj situaciji se izračunava nužni dio
svakog od nužnih nasljednika i pridodaje
privilegovanom nužnom nasljedniku.
2. IZRAČUNAVANJE NUŽNOG I RASPOLOŽIVOG DIJELA,
SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM POSLOVIMA ZA
SLUČAJ SMRTI I VRAĆANJE POKLONA
Zakonom su propisana pravila za izračunavanje nužnog i
raspoloživog dijela, utvrđivanja vrijednosti ostavine na
osnovu koje se izračunava nužni dio i smanjenje
raspolaganja i vraćanja poklona.
Osnovica za izračunavanje nužnog dijela nekog od nužnih
nasljednika u konkretnom slučaju jeste zakonski dio koji
bi taj nasljednik dobio po zakonskom redu nasljeđivanja.
To se naziva obračunska vrijednost ostavine.
Nakon izračunavanja osnovice (obračunske vrijednosti
ostavine) ista se umanjuje razlomkom (1/2 ili 1/3) kojim je
zakonom određen dio nužnog nasljednika.
 .........
Primjer:
Po zakonskom redu nasljeđivanja kao jedan od
tri nasljednika iz prvog nasljednog reda sin
ostavioca dobiva 1/3 dijela pa se taj njegov dio
umanjuje za ½ koja je određena zakonom za
takvog nužnog nasljednika koji je pozvan na
nasljeđe u prvom nasljednom redu te se time
dobiva nužni nasljedni dio u konkretnom slučaju
od 1/6.
 .............
Do utvrđivanja obračunske vrijednosti ostavine
neće doći po službenoj dužnosti suda ili notara već
na zahtjev osobe, koja smatrajući da joj je
povrijeđeno pravo na nužni dio, postavlja zahtjev za
ostvarivanje prava na nužni dio. Ukoliko postoji
spor o činjenicama od kojih zavisi njegovo
ostvarivanje, notar vraća spis sudu i stranke se
upućuju na parnicu donošenjem rješenja o prekidu
postupka i upućivanju na parnični postupak one
stranke čije se pravo smatra manje vjerovatnim.
 .....

a) Izračunavanje nužnog i raspoloživog dijela

• Utvrđivanje vrijednosti ostavine Član 31.
Vrijednost ostavine na osnovu koje se izračunava
nužni dio utvrđuje se na sljedeći način:
1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je
ostavitelj imao u trenutku smrti, računajući tu i sve
ono čime je raspolagao ugovorom o nasljeđivanju i
testamentom, kao i sva njegova potraživanja, pa i
ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim
potraživanja koja su očigledno nenaplativa
(ostavinska aktiva).
 .................
2) od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u trenutku smrti odbijaju se
troškovi sahrane ostavitelja, iznos troškova popisa i procjene ostavine i iznos dugova
ostavitelja (ostavinska pasiva).
Razlika između ostavinske aktive i pasive naziva se vrijednost ostavine kojoj se dodaje
vrijednost:
• svih poklona koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom
nasljedniku,
• poklona učinjenih nasljednicima koji se odriču naslijeđa,
• onih poklona za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u
njegov nasljedni dio,
• kao i poklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog života učinio drugim
osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih poklona.
Pri utvrđivanju vrijednosti ostavine neće se uzeti u obzir vrijednost poklona učinjenih
za postignuće općekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne
uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Dakle ovdje ne ulaze pokloni koje je
ostavitelj dao ranije osobama koje nisu zakonski nasljednici.
 ...........
b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine Član 35. i 36.

Izdvajanje u korist potomka koji su privređivali sa

ostaviteljem Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su
živjeli u zajednici sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom
ili mu na drugi način pomagali u privređivanju imaju
pravo zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji
odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti
ostaviteljeve imovine. Tako izdvojeni dio ne spada u
ostavinu i ne uzima se u obzir pri izračunavanju nužnog
dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni
dio.
 ..................
Izdvajanje predmeta domaćinstva
Nadživjelom bračnom partneru i ostaviteljevim
potomcima koji su živjeli sa ostaviteljem u istom
domaćinstvu pripadaju predmeti domaćinstva koji
služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih
potreba, kao što su pokućstvo, namještaj, posteljina
i slično, ali ne ako su ovi predmeti znatnije
vrijednosti.
Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri
izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunavaju
nasljedniku u njegov nasljedni dio.
 ................
c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima
za slučaj smrti i vraćanje poklona zbog povreda
nužnog dijela
Povreda nužnog dijela
Zakonom je na imperativni način određeno da
ostavitelj ne može raspolagati određenim djelom
ostavine (nužnim dijelom).
 ........
Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za slučaj smrti
učinjeni u korist nužnih nasljednika Član 37.

Kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganja pravnim poslovima za slučaj

smrti (testament, ugovor o nasljeđivanju) smanjit će se, a pokloni će se
vratiti ukoliko je potrebno da bi se namirio nužni dio.
Nužni dio je povrijeđen kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom
o nasljeđivanju, testamentom i poklonom prelazi raspoloživi dio.
Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim poslovima za
slučaj smrti i poklona uzimaju se u račun i oni pokloni i raspolaganja za
koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku u
njegov nasljedni dio.
Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti koja se
uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u
račun pri utvrđivanju ukupne vrijednosti raspolaganja samo onoliko za
koliko oni premašuju njegov nužni dio.
 ...............
Poklon i određivanje njegove vrijednosti Član 32., 33. i 34.

Poklonom se smatra i odricanje od prava, oproštaj duga ono što

je ostavitelj za vrijeme svog života dao nasljedniku na ime
nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili proširenja domaćinstva, ili
radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje
ostavitelja bez nadoknade.
Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari
u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju u vrijeme
kada je poklon učinjen.
Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao
vrijednost poklona uzet će se zbir premija koje je uplatio
ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume. Ako je zbir
premija veći od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet će
se iznos osigurane sume.
 .....................
Red smanjenja i vraćanja radi namirenja nužnog dijela Član 38.
Kada je povrijeđen nužni dio prvo se smanjuju:
• raspolaganja testamentom,
• zatim raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, pa ukoliko nužni dio time ne bi bio namiren,
• vraćaju se pokloni.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeđivanju i privilegovani legat

Član 39.
Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i
bez obzira na to da li se nalaze u jednom ili više testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi nešto
drugo. Isto se primjenjuje na ugovor o nasljeđivanju.
Ako je ostavitelj ostavio više legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj će se legat smanjiti
samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostiže da se namiri nužni dio.

Srazmjerno smanjenje legata naloženih testamentarnom nasljedniku ili legataru Član 40.
Testamentarni nasljednik čiji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nužni dio, može tražiti
srazmjerno smanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. Isto važi i za
nasljednika po ugovoru o nasljeđivanju i za legatara kojem je ostavitelj naložio da iz svog legata nešto
isplati.
 ...................
Red vraćanja poklona Član 41.
Vraćanje poklona vrši se počev od posljednjeg poklona i
ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni učinjeni.
Pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno.

Položaj poklonoprimca koji vraća poklon Član 42. i 43.

U pogledu poklonjene stvari koju je dužan vratiti
poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana
kada je saznao za zahtjev za vraćanje poklona.
 ...............
Ko može tražiti smanjenje raspolaganja pravnim
poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona?
Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o
nasljeđivanju i vraćanje poklona kojim je povrijeđen
nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici, samo
ako je nužni nasljednik prije svoje smrti već podnio
zahtjev za nužni dio (onda je ovo pravo nasljedivo
što predstavlja novinu u nasljednom pravu FBiH).
 ........
Zaštita nužnog dijela

Zastara prava na traženje smanjenja raspolaganja pravnim

poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona Član 44.

Smanjenje raspolaganja testamentom može se tražiti u

objektivnom roku 3 godine od proglašenja testamenta, a
raspolaganje ugovorom o nasljeđivanju i vraćanje poklona u roku
3 godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je
rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje
kojim se utvrđuje njegova smrt postalo pravosnažno.
Ovi rokovi su prekluzivne prirode, što znači da njihovo
propuštanje povlači nemogućnost ostvarivanja zaštite prava na
nužni dio.
 ............
Zahtjev za zaštitu nužnog dijela u pravilu se daje u
ostavinskom postupku davanjem nasljedničke izjave
u posebnoj ispravi ili usmeno na zapisnik na
ostavinskoj raspravi. Dovoljno je navesti da se
nasljednik prima dijela koji mu pripada na osnovu
zakona, ugovora ili testamenta. Ako nasljednik ne
izjavi tačno na koji se osnov nasljeđivanja njegova
izjava odnosi, zakonska je pretpostavka je da se
izjava odnosi na nasljedno pravo po bilo kom
osnovu što obuhvata i zahtjev za nužni dio.
3. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA IZ NASLIJEĐA I
LIŠENJE NUŽNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA
a) Isključenje nužnih nasljednika - Razlozi isključenja Član 45.
Ostavitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima
pravo na nužni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obaveze koja
proizlazi iz njegovog porodičnog odnosa s ostaviteljem teže
ogriješio prema ostavitelju,
2) ako je namjerno počinio neko teže krivično djelo prema
njemu ili njegovom bračnom partneru, djetetu ili roditelju,
3) ako je počinio neko od krivičnih djela protiv integriteta
Bosne i Hercegovine ili čovječnosti i vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu.
Isključenje iz nasljedstva može biti potpuno ili djelomično.
 ..................
Uvjeti za punovažnost isključenja Član 46.
Ostavitelj koji želi isključiti nasljednika mora to izraziti u testamentu ili
u ugovoru o nasljeđivanju na izričit način i navesti razlog za isključenje.
Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta
ili ugovora o nasljeđivanju.
U slučaju spora o opravdanosti isključenja dužnost dokazivanja da je
isključenje opravdano leži na onome ko se na isključenje poziva.

Posljedice isključenja Član 47.

Isključenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je
isključen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja
određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja.
 ..............
b) Lišenje nužnog dijela u korist potomaka Član 48.
Ako je potomak koji je imao pravo na nužni dio
prezadužen ili je rasipnik, ostavitelj ga može na izričit
način lišiti u cjelini ili djelomično njegovog nužnog dijela u
korist njegovih potomaka.Ovo lišenje ostaje punovažno
samo ako u trenutku otvaranja naslijeđa lišeni ima
maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za
rad i nemaju nužnih sredstava za život.
Lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja u dijelu koji nije
obuhvaćen lišenjem.
Lišeni nasjednik nasljeđuje ostavitelja i kad pretpostavke
za lišenje više ne postoje u času ostaviteljeve smrti.
 C. URAČUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI
DIO
Uračunavanje poklona zakonskom nasljedniku Član 49.
Svakom zakonskom nasljedniku uračunava se u nasljedni dio
sve što je na bilo koji način dobio na poklon od ostavitelja.
Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene
stvari sve do ostaviteljeve smrti se ne uračunavaju.
Poklon se ne uračunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme
poklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru o
nasljeđivanju da se poklon neće uračunati u nasljedni dio, ili se
iz okolnosti može zaključiti da je to bila ostaviteljeva volja.
Pri tome ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu, s tim da
se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog
dijela uračunavaju pokloni koje je dobio.
 ...............
Uračunavanje legata zakonskim nasljednicima Član 50.
Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uračunava se u njegov nasljedni dio,
osim ako iz testamenta ili iz ugovora o nasljeđivanju proizilazi da je ostavitelj
htio da nasljednik dobije legat pored svog dijela.
Pri uračunavanju vrijede odredbe o nužnom dijelu, s time da se nužnom
nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju legati koji
su mu namijenjeni.

Uračunavanje poklona i legata Član 51.

Uračunavanje poklona i legata vrši se na taj način što ostali nasljednici
dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, a poslije toga ostatak ostavine
dijeli se među svim nasljednicima.
Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali
nasljednici dobiju odgovarajuću vrijednost, nasljednik kojem se vrši
uračunavanje poklona i legata nije dužan vratiti im nešto od onoga što je
dobio.
 ..................
Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uračunava Član 52.
Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uračunava
nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadržava poklon, odnosno
legat i učestvuje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona,
odnosno legata nije ni bilo.
Kada ima nužnih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne
treba da se uračuna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik
će moći zadržati poklon, odnosno legat u granicama raspoloživog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijeđa Član 53.

Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa zadržava poklon u granicama
raspoloživog dijela.
Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u granicama
raspoloživog dijela.
 ...............
Pravo vraćanja poklona Član 54.
Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar
vrati u ostavinu. U tom slučaju neće mu se njena
vrijednost uračunati u nasljedni dio, a u pogledu
troškova koje je učinio za stvar i u pogledu
oštećenja koja je pretrpjela, smatrat će se za
savjesnog držaoca, ukoliko se ne dokaže njegova
nesavjesnost.
 ......................
Troškovi izdržavanja nasljednika Član 57.
Ono što je potrošeno na izdržavanje nasljednika i na njegovo obavezno školovanje neće se uračunati u
njegov nasljedni dio.
Da li će se izdaci koje je ostavitelj učinio za daljnje školovanje nasljednika uračunati u njegov nasljedni
dio i u kojoj mjeri, odlučit će sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajući u obzir naročito
vrijednost ostavine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika.

Uobičajeni manji pokloni Član 58. i 59.

Uobičajeni manji pokloni ne uračunavaju se u nasljedni dio. Pokloni učinjeni osobi umjesto koje
nasljednik dolazi na naslijeđe uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog odricanja od naslijeđa,
uračunavaju se i u nasljedni dio.
Pokloni učinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijeđe zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog
njenog isključenja iz naslijeđa ili zbog lišenja nužnog dijela, ne uračunavaju se nasljedniku u nasljedni
dio.

Uračunavanje nasljednikovog duga ostavitelju Član 60.

Nasljedniku se uračunava u njegov dio ono što je dugovao ostavitelju.

Zahtjev za uračunavanje Član 61.

Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uračunaju pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi
sunasljednici, odnosno nasljenici sunasljednika.