SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - II GODINA
SMJER: OPE PRAVO

NUNO NASLJEIVANJE
SEMINARSKI RAD

Travnik, 2016

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA - II GODINA
SMJER: OPE PRAVO

NUNO NASLJEIVANJE
SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Kenan Kusi, student Sveuilita/Univerzitet Vitez Travnik,

Indeks broj: 0191-14/ROP, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem, da sam ovaj rad uradio potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo pofesora odnosno asistenta.

STUDENT: Kenan Kusi

PREDMET: Nasljedno Pravo

PROFESOR: Prof.dr. Kata Senjak

VII ASISTENT: Mr.Bojana Link

SADRAJ:

1. UVOD................................................................................................................ 4
1.1. PREDMET, OBJEKT I PROBLEM ISTRAIVANJA.........................4
1.2. GLAVNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE.................................4
1.3. SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA.............................................................5
1.4. METODE ISTRAIVANJA......................................................................5
2. POJAM NUNOG NASLJEIVANJA..........................................................6
3. KO SU NUNI NASLJEDNICI?..............................................................,,.....7
4. KOLIKI JE NUNI DIO?...........................................................................,,....7
5. KAKO SE OSTVARUJE PRAVO NA NUNI DIO?...............................,...8
6. KOJA SU OGRANIENJA PRAVA NA NUNI DIO?......................,......10
7. UTVRIVANJE NUNOG DIJELA I SMANJENJE DOBROINIH
RASPOLAGANJA ZBOG POVREDE NUNOG DIJELA,11
8. ZAKLJUAK............................................................................................,.......15
9. LITERATURA............................................................................................,.....16

1. Uvod
1.1.

PREDMET, OBJEKT I PROBLEM ISTRAIVANJA

Predmet mog seminarskog rada jeste Nuno nasljeivanje. Kroz rad u izloiti
pojam i vrste nunog nasljeivanja, te najzaajnije elemente koji su karakteristini za
nuno nasljeivanje kao i uslove nunosti.

1.2.

GLAVNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE

G.H. Nunim nasljednicima pripada dio zaostavtine kojim ostavilac nije mogao
raspolagati i koji se naziva nunim dijelom..
P.H. etiri pitanja nunog nasljedstva:

1. Tko ima pravo na nuni dio ?

2. Koja je veliina nunog dijela ?

3. Kakva je pravna priroda prava na nunio dio?

4. Kada moe biti uskraeno pravo na nuni dio?

1.3.

SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA

Svrha i cilj mog istraivanja u ovom radu je dokazati koje su bitne karakteristike nunog
nasljedstva te dokazati samu njegovu ulogu, naine, te dodjele cjelokupnog nasljedstva
poslije smrti zaostavioca.

1.4.

METODE ISTRAIVANJA

Unutar samog rada, koristi se metodologija strunog istraivanja koju karakteriza

nii nivo kvaliteta i pojednostavljene procedure i istraivanja u strunim istraivanjima
u odnosu na nauno istraivanje. U samom radu radi dokazivanja postavljenih hipoteza
ali i ispunjenja svrhe i cilja samog rada koristio sam sljedee metode:
-

metoda analize i sinteze

metoda poreenja.

2. Pojam nunog nasljeivanja

Nuno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je
oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine.
Dio koji nuni nasljednici moraju dobiti od ostavitelja zove se nuni dio.
Nuni dio (po hrvatskom Zakonu o nasljeivanju) je odreeni dio zakonskog dijela, tj.
dio onog dijela koji bi nuni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke.
Nuni dio se daje samo na zahtjev, a nikada po slubenoj dunosti.
Osnovni naini nasleivanja u naem pravu su zakonsko i testamentarno (zavijetajno)
nasljeivanje. U situaciji kada ostavilac iza sebe ostavi punovaan testament ili kada za
ivota pokloni dio ili cijelu svoju imovinu moe se desiti da takvim raspolaganjem
povrijedi imovinska prava drugih nasljednika. Tada govorimo o pravu na nuni dio koji
pripada tzv. nunim nasljednicima.

3. Ko su nuni nasljednici?
Nuni nasljednici predstavljaju jedan ui krug zakonskih nasljednika koji zbog bliskosti
srodstva sa ostaviocem uivaju posebnu zakonsku zatitu. Da bi konkretan nasljednik
mogao da ostvari pravo na nuni dio neophodno je da se u konkretnom sluaju on moe
pojaviti kao zakonski nasljednik prema svim pravilima o zakonskom nasljeivanju.
Nune nasljednike moemo podijeliti u dvije grupe:
1.) Nuni nasljednici za koje je dovoljno da je povrijeeno njihovo pravo na nuni dio
da bi se ova pravila primjenjivala
U ovu grupu spadaju: ostavievi potomci, usvojenici, brani drug, ostavioevi roditelji i
usvojilac iz potpunog usvojenja. Da bi oni postali nuni nasljednici dovoljno je da je
ostavilac putem testamenta ili poklona povrijedio njihovo pravo na nuni dio.
2.) Nuni nasljednici koji moraju ispuniti dodatne uslove
U ovu grupu spadaju: ostavioev usvojilac iz nepotpunog usvojenja, braa i sestre,
djedovi i babe i ostali preci (prababe, pradjede itd.). Da bi oni postali nuni nasljednici
potrebno je i da su trajno nesposobni za privreivanje i da pritom nemaju nunih
sredstava za ivot.

4. Koliki je nuni dio?

1 http://www.paragraf.rs/100pitanja/nasledjivanje/pravo_na_nuzni_deo.html

Nuni dio se odreuje u odnosu na zakonski dio koji odreenom nasljedniku pripada. Da
bi se utvrdio zakonski dio koji pripada nasljednicima potrebno je prije toga utvrditi
vrijednost cjelokupne zaostavtine. Za potrebe odreivanja veliine nunog dijela
vrijednost zaostavtine predstavlja cjelokupna ostavioeva imovina, sva raspolaganja
koja je uinio putem testamenta, svi pokloni koje je dao zakonskim nasljednicima bez
obzira na nasljedni red, kao i svi pokloni koje je u posljednjih godinu dana svog ivota
dao drugim fizikim licima. Ova vrijednost se umanjuje za ostavioeve dugove, kao i za
trokove procjene i popisa imovine.

Kao to smo utvrdili, da bi dolo do povrede prava na nuni dio neophodno je da

konkretan nasljednik bude pozvan na nasljeivanje po osnovu zakona. Dio zaostavtine
koji bi mu na taj nain pripao predstavlja osnovu za izraunavanje nunog dijela.
I ovde razlikujemo dvije grupe nasljednika:
1.)

Nasljednici iji nuni dio iznosi zakonskog dijela: ostavioevi potomci,

usvojenici i njihovi potomci, kao i ostavioev brani drug

2.) Nasljednici iji nuni dio iznosi 1/3 zakonskog dijela: svi ostali nuni nasljednici
Primjer:
Iza ostavioca su ostali u prvom nasljednom redu njegova dva sina. Oni po zakonskom
nasljeivanju imaju pravo na po cjelokupne zaostavtine. Meutim, ostavilac je
testamentom cjelokupnu svoju imovinu ostavio svojoj sestri (koja se nalazi u drugom
nasljednom redu) i time je povrijedio pravo svojih sinova na nuni dio. Kako nuni dio
ostavioevih sinova iznosi zakonskog dijela, njihov nuni dio e iznositi po
cjelokupne zaostavtine, dok e ostavioeva sestra po osnovu testamenta nasljediti
zaostavtine.

5. Kako se ostvaruje pravo na nuni dio?

Zavjetajni (testamentarni) nasljednici i isporukoprimci (legatari) predstavljaju dunike
nunim nasljednicima i oni srazmjerno svojim nasljednim dijelovima duguju nuni dio.
Ukoliko njihovi srazmjerni dijelovi nisu dovoljni da se namiri nuni, nuni nasljednik
moe traiti i vraanje poklona kako bi se dolo do pune vrijednosti nunog dijela.
Pokloni se vraaju obrnutim redoslijedom od onog kojim su davani, tj. prvo se vraa
poklon koji je najkasnije dat, pa ako to i dalje nije dovoljno da se namire nuni
nasljednici onaj koji je dat prije toga itd. Ukoliko je vie poklona uinjeno istovremeno
oni se vraaju srazmjerno.
Zakonom o nasljeivanju je predvieno da ako ostavilac nije testamentom nita odredio
nunim nasljednicima se isplauje novana protivvrijednost nunog dijela (nuni dio kao
obligaciono pravo). Na zahtjev nunog nasljednika sud moe odrediti da mu pripadne
odreeni dio stvari i prava iz zaostavtine (nuni dio kao stvarno pravo). Ova razlika je
od znaaja i kada se nuni dio trai putem posebne tube jer se sadrina tubi razlikuje u
odnosu na prirodu nunog dijela (vidi priloge).
Pravilo je da nuni nasljednik ne odgovara za ostavioeve dugove, ali samo do visine
nunog dijela. Ukoliko bi pak primio vei dio nasljedstva od onog koji mu pripada po
pravilima o nunom nasljeivanju, odgovarao bi za dugove za tu razliku koja prelazi
nuni dio.
2 Nasljedno Pravno; Nikola Gavella i Vlado Belaj; 2008

Rokovi u kojima se moe zahtijevati nuni dio su sljedei:

1.)

Ukoliko se nuni dio isplauje kao novana protivvrijednost 3 godine od

proglaenja zavjetanja, ukoliko je nuni dio povrijeen zavjetanjem i 3 godine od

ostavioeve smrti ukoliko je povrijeen poklonom.
2.)

Ukoliko se nuni dio daje kao odreeni dio stvari i prava iz zaostavtine

smanjenje zavjetajnih raspolaganja se moe traiti u roku od 3 godine od proglaenja

zavjetanja, a vraanje poklona u roku od 3 godine od ostavioeve smrti.

Redovan put da bi se ostvarilo ovo pravo je sporazum izmeu nunih nasljednika sa

jedne i testamentarnih nasljednika i poklonoprimaca sa druge strane kojim se utvruje
ostvarivanje prava na nuni dio. Meutim, ukoliko iz bilo kog razloga ovaj sporazum
izostane, nuni nasljednici su duni da pokrenu posebnu tubu kako bi ostvarili svoja
prava. Sadrina tube se razlikuje u odnosu na to da li je nuni dio po svojoj prirodi
obligaciono ili stvarno pravo.

6. Koja su ogranienja prava na nuni dio?

U naem pravu postoje dva ogranienja:
1.) Djelimino ili potpuno iskljuenje nunih nasljednika
Ostavilac moe u formi predvienoj za punovano zavjetanje (testament) iskljuiti
jednog ili vie nunih nasljednika kada se ispuni zakonski uslov da se nuni
nasljednik povredom neke zakonske ili moralne obaveze tee ogrijeio o njega. Kao
primjeri za ove povrede u zakonu su navedeni: grub i uvredljiv odnos prema ostaviocu,
umiljajno injenje krivinog djela prema ostaviocu, negovom djetetu, usvojeniku,
branom drugu ili roditelju i odavanje neradu i nepotenom ivotu.

Da bi ovakvo iskljuenje bilo punovano neophodno je da bude uinjeno u obliku

potrebnom za zavjetanje (testament), da je uinjeno na nesumnjiv nain (poeljno je
navesti i uzrok iskljuenja) i da uzrok za iskljuenje postoji u trenutku ostavioeve smrti.

2.) Lienje nunih nasljednika

Lienje se odnosi iskljuivo na ostavioeve potomke (njegove erke i sinove) koji se
pojavljuju kao nuni nasljednici. Ukoliko je neki od ostavioevih potomaka rasipnik ili
je prezaduen ostavilac ga moe liiti prava na nuni dio, ali samo u korist potomkovih
potomaka (ostavioevih unuka, praunuka itd.)
Da bi ovakvo lienje bilo punovano neophodno je da bude uinjeno u formi potrebnoj
za zavjetanje (testament), kao i da u trenutku ostavioeve smrti lieni potomak ima
maloljetno dijete ili maloljetnog unuka ukoliko je dijete umrlo. Ukoliko je dijete ili unuk
preminulog djeteta punoletno lienje e biti punovano iskljuivo ukoliko postoji
nesposobnost za privreivanje djeteta, odnosno unuka preminulog djeteta.

7. Utvrivanje nunog dijela i smanjenje dobroinih raspolaganja

zbog povrede nunog dijela
Odreena lica se tite od ostavioevih pretjeranih raspolaganja ne samo pravom da im
pripadne odredeni dio zaostavtine (npr.ll2 zakonskog nasljednog dijela), tj.zatitom od pravnog
iznasljedivanja, ved i pravom da im pripadne odredena vrijednost zaostavtine (zatita od
3 http://www.besplatnapravnapomoc.rs/tekstovi/nasledno-pravo/pravo-na-nuzni-deo/

vrijednosnog iznasljedivanja). To se postie ustanovom obraunske vrijednosti zaostavtine i

mogunosti da se na bazi obraunske vrijednosti zaostavtine dode do smanjenja testamentalnih
raspolaganja i vraanja poklona koje je ostavilac uinio za ivota.

Obraunska vrijednost zaostavtine

Osnovica za izraunavanje vrijednosti nunog nasljednog dijela nije ista vrijednost

zaostavtine, ve tzv.obraunska vrijednost zaostavtine.

Cista vrijednost zaostavtine dobiva se kad se od aktive zaostavtine oduzmu obaveze,

trokovi popisa i procjene zaostavtine, te trokovi sahrane ostavioca.

Obraunska vrijednost zaostavtine je matematika vrijednost koja se dobije kada se na istu

vrijednost zaostavtine doda vrijednost poklona uinjenih za ivota ostavioca. Pri tome se
uzimaju u obzir samo pokloni do ijeg vraanja moe doi u sluaju povrede prava na nuni dio.
To su:
pokloni uinjeni svim potencijalnim zakonskim nasljednicima u bilo kom periodu
ostavioevog
ivota;
pokloni uinjeni licima van kruga potencijalnih zakonskih nasljednika u posljednjoj godini
ostavioevog ivota.

ZATITA PRAVA NA NUNI DIO

Tuba za zatitu prava na nuni dio, tj tuba kojom nuni nasljednik trai smanjenje
testamentamih raspolaganja naziva se actio supletoria. Rok za podizanje supletorne tube je 3
godine. Mada zakoni govore o zastari, radi se u stvari o prekluziji, tj.potpunom prestanku prava
zahtijevati smanjenje testamentarnih raspolaganja i vraanja poklona.
Sud na to pazi po slubenoj dunosti. Rok od 3 godine je objektivni rok i rauna se od dana
proglaenja testamenta, ako se trai smanjenje testamentarnih raspolaganja, odnosno od dana
smrti ili pravosnanosti rjeenja o proglaenju nestalog umrlim, ako se trai vraanje poklona.

Po pravilu, zahtjev za smanjenje testamentarnih raspolaganja pokree se u ostavinskom

postupku. Moe se pokrenuti i u parnici, ako ostavinski postupak nije voden, ili je okonan ali se
u njemu nije raspravljalo o ovom zahtjevu. Isto vai i za zahtjev za vraanje poklona uinjenih
zakonskim nasljednicima. Ako je zahtjev za vraanje poklona usmjeren prema licima izvan
kruga zakonskih nasljednika, zahtjev se mora postaviti u parnici, obzirom da ta lica ne uestvuju
u ostavinskom postupku.
Pasivno legitimirani su testamentarni nasljednik ili poklonoprimac i njihovi univerzalni
sukcesori.
Prema nekim shvatanjima i presudama sudova, pravo na podizanje supletorne tube nije
nasljedivo, to se direktno protivi shvatanju prava na nuni dio kao nasljednog prava. Prema
drugaijem shvatanju koje prihvataju i neki sudovi, supletornu tubu u okviru zakonskog roka
mogu podii i nasljednici nunog nasljednika koji za ivota nije traio svoj nuni dio.
OPRAVDANA IZNASLJEENJA (RAZBATINJENJA)
Zakon dozvoljava da ostavilac iznaslijedi (razbatini) nunog nasljednika, ako za to postoje
zakonom opravdani razlozi, ako bi se ostavljanje nunog dijela konkretnoj osobi pokazalo
neopravdanim obzirom na njen odnos prema ostaviocu ili na drutveno neprihvatljivo ponaanje.
Nae, kao i veina savremenih prava, opznaje 2 pravna sredstva pomou kojih ostavilac moe
oduzeti pravo na nuni dio nunom nasljedniku: iskljuenje iz prava na nuni dio (exhereditatio
nota causa) i lienje prava na nuni dio u korist potomaka lienog lica (exhereditatio bona
mente).

Iskljuenje iz prava na nuni dio

Nuni nasljednik moe biti iskljuen iz nunog nasljednog dijela:

l. Ako se povredom neke zakonske ili moralne obaveze tee ogrijeio o ostavioca, npr. ogrijeio
se o obavezu izdravanja, pomaganja i vaspitanja koja postoji na strani roditelja, o obavezu
na branu vjernost.

2. Ako je sa umiljajem uinio neko tee krivino djelo prema ostaviocu ili njemu bliskom licu
(branom drugu, djetetu, roditelju). Da bi ovaj uslov bio ispunjen, mora postojati
pravosnana osudujua presuda u krivinom ili gradanskom postupku. Takoder je
neophodno da je krivino djelo uinjeno sa umiljajem, a ne iz nehata, u nunoj odbrani ili
stanju nude. Postavlja se pitanje koje krivino djelo se smatra teim.

Prema jednom miljenju, to pitanje prosuduje gradanski sud kada odluuje o razlogu za
iskljuenje. Po drugom miljenju koje se poziva na pravnu sigurnost, tj.jedinstveno
postupanje sudova u slinim situacijama, tee krivino djelo je ono koje se goni po
slubenoj dunosti. Ovim razlogom za ekshereditaciju nije obuhvaeno krivino djelo koje
je ve razlog za nedostojnost: umiljajno ubistvo ili pokuaj ubistva ostavioca.

3. Ako je potencijalni nuni nasljednik uinio krivino djelo protiv osnova drutvenog uredenja
i sigurnosti zemlje (formulacija u Zakonu je neto drugaija i odgovara bivem
socijalistikom uredenju). Takoder je neophodno postojanje pravosnane sudske prcsude
u101uC.
4. Ako se nuni nasljednik trajno odao neradu i nepotenom ivotu, npr.pijanstvu, kockanju,
prosjaenju i sl. Sud ocjenjuje da li u konkretnom sluaju postoji ovaj razlog iskljuenja ili
ne.
4

4http://www.paragraf.rs/100pitanja/nasledjivanje/pravo_na_nuzni_deo.html5
2008

Nasljedno Pravno; Nikola Gavella i Vlado Belaj;

8. Zakljuak:

Nuni nasljednici su: djeca umrlog, njegovi usvojenici i njegov brani drug. Ostali
potomci umrlog, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova braa i
sestre su nuni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih
sredstava za ivot.

Lica navedena u ovom lanu su nuni nasljednici kad su po

zakonskom redu nasljeivanja pozvana na nasljee. Nuni nasljednici imaju pravo na

dio zaostavtine koji ostavilac ne moe raspolagati i koji se naziva nuni dio. Nuni dio
nasljednika iz prvog nunog nasljednog reda iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih
nasljednika jednu treinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po
zakonskom redu nasljeivanja. Ostatkom zaostavtine moe zavjetalac raspolagati po
svojoj volji i taj dio zaostavtine naziva se raspoloivi dio.

9. Literatura:
1. Zakon o nasljeivanju FBiH
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Nu%C5%BEno_nasljedno_pravo
3. http://www.besplatnapravnapomoc.rs/tekstovi/nasledno-pravo/pravo-na-nuznideo/
4. http://www.paragraf.rs/100pitanja/nasledjivanje/pravo_na_nuzni_deo.html
5. Nasljedno Pravno; Nikola Gavella i Vlado Belaj; 2008

56

Zakon o nasljeivanju FBiH