OBLIKOVANJE MOSTOVA U

ZAHTJEVNU OKOLIU
1 Uvod
Jedan od temeljnih zahtjeva dobra oblikovanja mosta jest
njegovo skladno uklapanje u prirodni ili izgraeni okoli.
Osobito je vaan odnos njegovih izmjera (veliine) prema
okoliu.
S mostovima se ne bi smjele opetovati pogrjeke kakve su
poinjene sa zgradama kada su nerijetko neboderi graeni
u starim gradskim jezgrama.
Primjera neuklapanja u okoli nalazimo i u sluaju tvornica ili
velikih trgovakih centara.
Naravno da ih ima i u mostova: gredni mostovi velika raspona,
a onda i velike visine sklopa, preko pitomih dolina ili u gradu
gdje su niske kue uz obalu.
1
1 Uvod
Openito vrijedi da dobro oblikovane graevine moraju biti
sumjerljive s ovjekom.
ovjek se meu previsokim zgradama osjea tjeskobno i
nelagodno.
Teki, sirovi oblici suvremenih zgrada, osobito onih sklapanih
od predgotovljenih dijelova, a koje, na alost, pojedini
arhitekti hvale kao izraz pobune protiv pretjerane
kienosti zgrada iz starijih graditeljskih razdoblja, izazivaju
odbojnost i tjeraju stanovnike suvremenih velegradova da
potrae smiraj i utjehu u prirodi.
Ono to najjae izaziva odbojnost prema ovim graevinama
upravo je pomanjkanje mjere i sklada s okoliem.
Mostogradnja je djelatnost to svojim ostvarenjima izravno
djeluje na ovjekov okoli.
Doseg toga djelovanja, dodue, nije mjerljiv s dosegom
visokogradnje, ali je svejedno golem.
2
1 Uvod
Nerijetko se zaboravlja kako gotovo svaka odluka koja se tie
oblikovanja u prostoru moe protegnuti svoj utjecaj na
drutveni ivot na desetke godina.
Uzmimo sasma obian primjer: pogrjean odabir poloaja
mosta u gradu preko vee rijeke moe izazvati viegodinje
krupne prometne potekoe.
Ako smo svjesni injenice da svaka inenjerska graevina
postaje trajnimsastavnim dijelom okolia, koja kao takva
ima utjecaja i na ovjekovo ponaanje, onda moramo
nastojati da ona svojom pojavom u prostoru izazove
pozitivan odjek.
Svatko je od nas naime i budui korisnik onoga ime
mostogradnja pridonosi ukupnoj civilizacijskoj batini.
To pak ima svoju namjenu, svoje ostvarenje u odreenomu
gradivu i vrsti nosivoga sklopa, te ima svoj oblik to
podlijee estetskoj ocjeni.
3
1 Uvod
Osobito gradovi (pogotovo veliki) oituju u svojem ustroju
povezanost svih tehnikih umijea i umjetnosti, tvorei
zatvorenu cjelinu.
Umijee graenja mostova jedna je od onih tehnikih
djelatnosti to svojim ostvarenjima moraju u najveoj mjeri
voditi rauna o oblikovanju, o svojem odnosu prema
lijepomu.
Most svojim izgledomnajizravnije utjee na oblikovni
znaaj krajolika, bio on u gradu ili u prirodnom okoliu.
Poto se osvrnemo na utjecaj pojave mosta u prostoru u
gradskom okruenju i u prirodnom okoliu, pokazat
emo primjere dobra uklapanja u okoli nekoliko
inozemnih i domaih mostova.
4
2 Znaenje mosta u gradskomu
prometnom sustavu
Prometni sustav grada mora se prilagoditi razvedenosti
ozemlja (reljefu) i svladati prepreke to proizlaze iz te
prilagodbe: rijeke i prepreke stvorene ljudskim rijekama
(prometnicama).
Ako pogledamo razmjetaj veih gradova, uoit emo bitnu
ulogu tih dvaju prirodnih imbenika u njihovu nastajanju i
razvitku u razliitim razdobljima.
Naime, njih vie od dvije treine smjeteno je na rijekama.
Iz toga slijedi da je u najveemu broju dananjih velikih gradova
uinkovitost prometnog sustava u tijesnoj svezi s
izgradnjom mostova.
Utvreno je da pri gustoi mree ulica od 2,51,5 km/km
2
udaljenost meu mostovima ne bi trebala biti vea od
0,81,3 km.
5
2 Znaenje mosta u gradskomu
prometnom sustavu
Pogledajmo kako u tom pogledu stoje pojedini europski
velegradovi:
Udaljenosti manje od 0,4 km smatraju se negospodarnima.
Velegrad Rijeka
Udalje-
nost [km]
Moskva
(sredinji dio)
Moskva 0,91,5
Petrograd Neva ~ 1,3
London Temza 0,7
Berlin Spreva 0,35
Pariz Sena 0,25
6
2 Znaenje mosta u gradskomu
prometnom sustavu
U Hrvatskoj imamo dva velika grada na velikim rijekama: Osijek
i Zagreb.
Oito je da im jo nedostaje mostova u svjetlu gornjih
mjerila, pa se inenjeri koji se posvete mostogradnji ne bi
trebali bojati pomanjkanja posla u budunosti.
Pri projektiranju mostova preko velikih rijeka obino se
preputa cestograevnim inenjerima rjeenje prilaza
mostu.
U prometnoj mrei grada na mostovima se najee zgunjuje
promet, a dobro rijeena vorita pred mostom odluujui
utjeu na prometnu propusnost mosta.
Za orijentaciju moe se uzeti da je propusnost mosta ~ 1 000
vozila na sat po voznomu traku irine 3,6 m.
7
2 Znaenje mosta u gradskomu
prometnom sustavu
Danas se openito uzima da se ne smije razbijati gradski
prostor kako bi se umanjile prometne potekoe.
Pogotovo se povijesne jezgre gradova moraju potedjeti
golemih prometnica, pa se u njima sve vie pribjegava
pjeakom i biciklistikomu prometu.
Spomenuti prilazi mostu vrlo su vani i s oblikovnoga
stajalita, jer oni mogu, ako su dobro rijeeni, istaknuti
oblikovnu vrijednost mosta.
Meutim, prilazi velikim mostovima mogu biti vrlo sloeni
s triju stajalita: prometnoga, sklopovnog i oblikovnoga, kakav
je, primjerice, prilaz trima mostovima preko tjesnaca
Carquinez u San Franciscu (slika 2.1).
8
2 Znaenje mosta u gradskomu
prometnom sustavu
9
Slika 2.1: Vrlo sloeni pristup mostu: most preko tjesnaca Carcuinez u San Franciscu
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
U emu je bt ljepote mosta u pogledu na most ili u pogledu
s mosta?
U kolikoj je mjeri most ne samo uporabna graevina, nego i
ukras, nadgradnja, okolia?
Nije jednostavno odgovoriti na ova pitanja.
Osjeaj ljepote mosta moe potjecati iz proturjenih
polazita: iz osjeaja sigurnosti to ga most prua, ali i iz
straha pred izazovomto ga on predstavlja.
Prividna lakoa viseega mosta promee se u suprotnost
kada se izbliza promatraju njegovi dijelovi, osobito piloni,
ali i ueta, pa i vjealjke.
S druge strane, stari kameni mostovi izgledaju s obale
masivni i teki (slika 3.1), a s njih se gdjekada vidi samo
nebo, dakle pka lakoa.
10
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
11
Slika 3.1: Niz gradskih mostova u Pragu. Vidljivo je kako s vremenom raste vitkost, a i rasponi
Slika 3.
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
to je dakle vanije: slika mosta u krajoliku (slika 3.2) ili pogled s
mosta na krajolik (slika 3.3)?
To su dva vida iste estetike, a moda se radi i o dvjema
estetikama?
Jedno od vanijih polazita pri ocjeni oblikovne vrijednosti
mosta jest razumijevanje smisla njegova postojanja.
Poljski uenjak Zbigniew Wasiutiski, pisac znamenite knjige O
arhitekturi mostova, ovako vidi isprepletonost triju osnovnih
vlastitosti graevine:
Nema graevine u kojoj bi pitanja oblikovanja bila nezanimljiva ni
takve u kojih su nevana tehnika pitanja. Pri tomu su oblikovne
vlastitosti graevine do te mjere povezane s nainom izvedbe ili s
uporabom da svaka izvedbena ili uporabna vlastitost ima stanovit
utjecaj na oblikovanje i svaka oblikovna vlastitost ima odraza u
tehnikoj strani.
12
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
13
Slika 3.2: Pogled s Tvre na cestovni most preko Drave u Osijeku
Slika 3.3: Pogled s cestovnog mosta preko Drave na Tvru
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
Valja znati da je most iznimno mjesto u krajoliku i prostoru
uope.
To je pozornica na kojoj se odvija obred prijelaza s jednoga
mjesta na drugo.
On ne samo prekorauje vodenu (ili kakvu drugu) prepreku,
nego i povezuje mjesta razliite istosti (identiteta).
Neobino je vano da si inenjer projektant mosta posvijesti
prostorne odnose kakvi e vladati izmeu najveega broja
buduih motritelja na most i samog mosta.
Najee su to odnosi to proizlaze iz uporabnih polazita
motritelja:
1) Korisniku mosta (pjeaku ili vozau) prua se pogled du
njegove osi.
2) Drugim motriteljima (etaima po obali ili plivaima) otvara
se pogled to see izmeu stranocrta i pogleda odozdol.
14
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
Bitni su i prostorni odnosi to proizlaze iz razvedenosti ozemlja:
visina obalnog pokosa, visinski odnosi najeeg motrita i
rijene doline i sl.
O tomu se mora voditi rauna pri projektiranju.
Valja takoer imati na umu da premoivanjem rijeke
stvaramo nove mogunosti motrenja rijene doline, pa i
okolice.
Nadrijeni prostor openito ostavlja dubok dojam na
motritelja, a osim toga on postaje novim, dotada
nedostupnim, motritem.
Most u prirodnom okoliu najee je osamljeno djelo
tehnike, ali ako je skladno oblikovan, moe postati
dijelom prirode (primjer: most preko Krke kod Skradina na
AC Zagreb Split, vidi kasnije).
15
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
Meutim, valja znati i to da nije dosta samo skladno obliko-
vati most treba korisnicima omoguiti da ga vide.
Ranije su znameniti projektanti mostova ustrajavali na tomu da
se os ceste u iznimnu okoliu namjerno vodi tako da most
bude vidljiv.
Najizrazitiji je primjer takva voenja osi ceste cesta Karlovac
Plitvice kroza Slunj (dravna cesta DC-1) koja je namjerno
voena i otroj krivini kako bi bili vidljivi iznimno lijepo
oblikovani stupovi mosta preko Korane.
Danas vie nitko ne bi posegnuo za takvim rjeenjem, a
pogotovo ne u sluaju mosta na autocesti.
Rjeenje je onda u graenju vidikovaca pokraj iznimno lijepih
mostova, kako je uinjeno kod spomenutoga skradinskog
mosta.
16
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
Znameniti vicarski inenjer Robert Maillart opovrgnuo je
uvrijeeno miljenje kako se tonim proraunom mogu
odrediti sve izmjere mosta rekao je da proraun tek slui
kao putokaz projektantu.
Umijee prorauna mosta nesporno je vano, ali je
podjednako vaan prostorni zor, a iznad svega je vana
svijest o znaenju prostora to nas okruuje.
Prostor je naime jedina narodna vrijednost koje nikada
ne emo imati vie.
Treba joj dakle pristupati umjeno i s velikim oprezom, kako
ju ne bismo otetili ili, ne daj, Boe, unakazili.
Sreom, jo ima inenjera kojima se zna posreiti da ju i
obogate.
Primjer skladna uklapanja (auto)ceste zajedno s mostom u
okoli predoen je na slici 3.4.
17
3 Mjerljiva i nemjerljiva vrijednost krajolika
18
Slika 3.4: Vijadukt Jezerane na AC Zagreb-Split
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
U sljedeem e se izlaganju predoiti uglavnom samo snimci
odabranih mostova (jer ne mogu se prikazati svi) koji
ispunjavaju ope uvjete skladna uklapanja u okoli, prirodni
ili izgraeni (gradski).
Mostovi su podijeljeni u dvije skupine, po okoliu u kojem su
izgraeni:
gradski mostovi i
mostovi u prirodnom okoliu.
Svaka je od ovih skupina podijeljena u podskupine:
mostovi u svijetu i
hrvatski mostovi.
Izlaganje uglavnom prati vremenski slijed, poev od rimskoga
doba do danas.
Uglavnom e se navoditi i godina izgradnje.
19
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
20
Slika 4.1: Pons Fabricius u Rimu (62. pr. Kr.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
21
Slika 4.2: Most preko Guadalquivira u Cordobi (61. pr. Kr.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
22
Slika 4.3: Pons Aelius (Ponte dAngelo) u Rimu (134.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
23
Slika 4.4: Znameniti most preko Rone u Avignonu (1178.-88.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
24
Slika 4.5: Ponte Vecchio u Firenzi (1345.-54.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
25
Slika 4.6: Glasoviti Karlov most u Pragu (1357.-1503.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
26
Slika 4.7: Obnovljeni Stari most u Mostaru (1557.-66.) sruen 1993., obnovljen 2005.
4 Primjeri
skladno
uklopljenih
mostova
4.1 Gradski
mostovi
4.1.1 Mostovi u
svijetu
27
Slika 4.8: Most u Vrtu tihe radosti
u angaju (1559.-77.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
28
Slika 4.9: Ponte Rialto u Mletcima 1588.-91.
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski
mostovi
4.1.1 Mostovi
u svijetu
29
Slika 4.10: Most uzdah
(Ponte dei
sospiri) u
Mletcima (1600.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
30
Slika 4.11: Novi most (Pont Neuf) u Parizu (1578.-1607.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
31
Slika 4.12: Most kana Allahverdija u Isfahanu (Iran, 1599.-1602.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
32
Slika 4.13: Westminsterski most u Londonu (1740.-50.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
33
Slika 4.13a: Luk Westminsterskog mosta
sa skelom
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
34
Slika 4.14: Most u Vrtu savrene istoe u Pekingu (1751.-64.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
35
Slika 4.15: Most Coalbrookdale preko Severna u Walesu (1776.-79.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
36
Slika 4.16: Most Waterloo u Londonu (1810.-17.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
37
Slika 4.17: Most grofa Szchenyia (Lanani most) u Budimpeti (1840.-49.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
38
Slika 4.18: Brooklynski most u New Yorku (1868.-83.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
39 Slika 4.19: Most Maria Pia u Portu (1882.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
40
Slika 4.20: Tvravni most (Tower Bridge) u Londonu (1886.-94.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
41
Slika 4.21: Most Aleksandra III. u Parizu
(1899.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
42
Slika 4.22: Manhattanski most u New Yorku (1909.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
43
Slika 4.23: Most u sydneyskoj luci (1924.-32.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
44
Slika 4.24: Most Georgea Washingtona u New Yorku (1927.-1931.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
45
Slika 4.25: Most preko Zlatnih vrata (Golden Gate)
u San Franciscu (1933.-37.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
46 Slika 4.26: Most Arrabida u Portu (1963.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
47
Slika 4.27: Most preko tjesnaca Verrazzano
u New Yorku (1959.-64.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
48
Slika 4.28: Most 25. travnja u Lisabonu (1962.-66.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
49
Slika 4.29: Most preko Bospora u Carirgadu (1970.-73.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
50
Slika 4.30: Most sv. Ivana u Portu (u pozadini Maria Pia) (1984.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
51
Slika 4.31: Most Alamillo u Sevilli (1987.-92.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
52 Slika 4.32: Nadhodnik u etvrti La Defence (Japanski most) u Parizu (1993.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
53
Slika 4.33: Erazmov most u Rotterdamu (1996.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
54
Slika 4.34: Pjeaki most Campo de Vollantin u Bilbau (1990.-97.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
55
Slika 4.34a: Pjeaki most Campo de Vollantin u Bilbau (pogled i tlocrt)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
56
Slika 4.35: Milenijski pjeaki most u Londonu (1998.-2000.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
57
Slika 4.36: Milenijski pjeaki most u Gatesheadu kod Newcastlea (2001.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
58
Slika 4.37: Most Lupu u angaju (najvei elini luni most na svijetu, 2003.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.1 Mostovi u svijetu
59
Slika 4.38: Kamenarski most (Stonecutters bridge) u Hongkongu (2008.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi 4.1.2 Hrvatski mostovi
60
Slika 4.39: Dubrovaki mostovi (gore), te u Sisku i Crikvenici (dolje)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi 4.1.2 Hrvatski mostovi
61
Slika 4.40: Slunjski mostovi (gore), te u Karlovcu i Most slobode u Zagrebu (dolje)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi
4.1.2 Hrvatski mostovi
62
Slika 4.41a: Savski (Kolni) most u Zagrebu
Slika 4.41b: Pokretni most u Trogiru
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi 4.1.2 Hrvatski mostovi
63
Slika 4.42: Pjeaki most u Osijeku (gore) i Most hrvatskih branitelja u Rijeci (dolje)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.1 Gradski mostovi 4.1.2 Hrvatski mostovi
64 Slika 4.43: Most dr. Franje Tumanja u Dubrovniku
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
65
Slika 4.44: Hanibalov most kod Barcelone (212. pr. Kr.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
66
Slika 4.45: Pont du Gard u Francuskoj (19.-13. pr. Kr.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
67
Slika 4.46: Vijadukt Gltzschtal u Saskoj (1846-51.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
68
Slika 4.47: Most Firth of Forht u kotskoj (1882.-89.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
69
Slika 4.48: Most kod Zuoza u alpskom krajoliku u vicarskoj (1900.-01.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
70
Slika 4.49: Most Plougastel u Bretagni (Francuska, 1926.-29.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
71
Slika 4.50: Most Salginatobel u vicarskoj (1930.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
72
Slika 4.51: Europski most kod Brennerskoga prijevoja (Austrija-Italija, 1959.-63.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
73 Slika 4.52: Vijadukt Ganter u vicarskoj (1980.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
74 Slika 4.53: Most Normandija na uu Sene u Francuskoj (1989.-94.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
75
Slika 4.54: Tri lanca mostova to povezuju japanske otoke Honshu i Shikoku
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
76
Slika 4.55: Most preko tjesnaca Akashi u Japanu (1997.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
77
Slika 4.56: vorite na prijelazu vijaduktu
Yoshima u Japanu (1988.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
78 Slika 4.57: Most Raftsundet u Norvekoj (1997.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
79
Slika 4.58: Most preko Velikog belta (Streblt) u Danskoj (1991.-98.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Mostovi u svijetu
80
Slika 4.59: Vijadukt Sunniberg u vicarskoj (1998.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Mostovi u svijetu
81
Slika 4.60: Most Tatara u Japanu (1999.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Mostovi u svijetu
82
Slika 4.60a: Tri lanca mostova to povezuju japanske otoke Honshu i Shikoku
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Mostovi u svijetu
83
Slika 4.61: Most resund izmeu Danske i vedske (1996.-2002.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
84
Slika 4.62: Trokraki pjeaki most Ribble Way u Engleskoj (2000.-02.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
85
Slika 4.63: Most preko Korintskoga zaljeva
(Rion-Antirion, 1997.-2004.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
86
Slika 4.64: Vijadukt Millau u Francuskoj (2001.-05.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.1 Mostovi u svijetu
87
Slika 4.65: Most-stonoga (32,5 km) Donghai u Kini (2005.)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Hrvatski mostovi
88
Slika 4.66a: Dioklecijanov vodovod u Mostinama kod Solina
Slika 4.66b: Tounjski most
Slika 4.66c: Most preko Dobre u Leu
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Hrvatski mostovi
89
Slika 4.67: Mostovi u Lici: Ogulin i Novigrad (gore); Gospic i Tounj (dolje)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Hrvatski mostovi
90
Slika 4.68: Jadranski mostovi: Skradin i ibenik (gore); Morina i Maslenica (dolje)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Hrvatski mostovi
91
Slika 4.69: Najnoviji mostovi: Maslenica i Skradin (gore); Mirna (dolje)
4 Primjeri skladno uklopljenih mostova
4.2 Mostovi u prirodnom okoliu
4.2.2 Hrvatski mostovi
92
Slika 4.70: Najnoviji mostovi II: Bajer, Mura i Osijek