vawa problematike nekropola IXXI veka u dowem srpskom Podunavqu predstavqa wihova slaba istra`enost. Mada je od po~etka savremenih arheolo{kih istra- `ivawa na ovom prostoru proteklo vi{e od pola stole}a, raspolo`ivi podaci se jo{ uvek svode na pojedina~ne grobove ili na tek deli- mi~no istra`ena grobqa. Sistematsko istra- `ivawe nekropola tog vremena nikada nije bilo predmet posebno planiranih radova, ve} su dosada{wa saznawa uglavnom rezultat slu- ~ajnih nalaza ili za{titinih iskopavawa. Pojedina grobqa su istra`ivana zahvaquju}i tome da su se nalazila unutar bedema ili u ne- posrednoj blizini starijih rimsko-vizantij- skih utvr|ewa, kojima je pa`wa istra`iva~a prvenstveno bila posve}ena. Uprkos ~iwenici da skromna istra`enost onemogu}ava wihovo potpunije sagledavawe, na osnovu analiza do sada poznatih grobnih nalaza, mogu se pretpostaviti odgovaraju}i hronolo{ki okviri trajawa sahrawivawa u razmatranim nekropolama (sl. 1). Pore|ewe sa boqe istra`enim prostorima sredweg ili doweg Podunavqa, omogu}ava uspostavqawe wihove preciznije periodizacije tokom sto- le}a koja su na ovoj teritoriji obele`ena zna- ~ajnim istorijskim de{avawima, na prvom me- stu propa{}u bugarskog carstva i obnovom vi- zantijske vlasti. U pogledu preciznijeg datovawa, najvi{e podataka pru`a grobqe istra`eno na lokali- tetu Pozajmi{te u Grabovici, 1 a istom vreme- nu mogu se pripisati i grobovi istra`eni na lokalitetu Blato u Mihajlovcu, 2 kao i grob slu~ajno otkriven u krugu Hemijske industri- je u Prahovu. 3 Wima su vremenski bliski gro- bovi sredwovekovnog horizonta oko crkve u Korbovu, 4 kao i nekropola istra`ena uz be- dem i na dunavskoj padini severno od utvr- |ewa u Kostolu. 5 Ovoj grupi grobova bi se mo- gli pridru`iti i pojedini grobovi na loka- 349 STARINAR LVII/2007. DEJAN RADI^EVI] Filozofski fakultet, Beograd PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU Apstrakt. Autor analizira nekropole uz desnu obalu Dunava, od u{}a Velike Morave do u{}a Timoka. Radi se o nekropolama koje nisu sistematski istra`ivane, ve} su saznawa o wima ve}inom rezultat velikih za{titinih radova uslovqenih izgradwom hidroelektrana \erdap I i \erdap II. Ta grobqa su do sada uglavnom okvirno hronolo{ki opredeqena u razdobqe od IX do XI veka, dok je u ovom radu na~iwen poku{aj wihovog preciznijeg datovawa. Predlo`ena periodizacija je u skladu sa poznatim istorijskim doga}ajima koji su se tokom razmatranog razdobqa odigravali u ovom delu srpskog Podunavqa. Kqu~ne re~i. dowe srpsko Podunavqe, nekropola, grobni nalazi, IXXI vek, periodizacija. _____________ 1 Ercegovi}-Pavlovi}, Mini} 1986, 346353. 2 Prodanovi} i Zotovi} 1964, 56; Tomovi} 1986, 402. 3 Jankovi} M. 1983, 101103, T. II/1, 8 i T. V/89, 11. 4 Nekropola je istra`ivana 1980. i 1981. godine, pod rukovodstvom dr V. Popovi}a i dr V. Jovanovi}a, u okviru radova organizovanih pri projektu \erdap II. Rezultati istra`ivawa nisu publikovani, a terenska dokumentacija se nalazi u Arheolo{kom institutu u Beogradu. Velika gustina grobova i wihov me|usobni odnos ukazuju da je taj prostor dugo kori{}en za sahraw- ivawe. Kombinuju}i stratigrafska zapa`awa sa podaci- ma o grobnim nalazima generalno se mogu izdvojiti tri horizonta sahrawivawa: ranosredwovekovni, sred- wovekovni, i horizont grobova XVIXVIII veka, kome pripada i najve}i broj istra`enih grobova. 5 Gara{anin, Vasi}, Marjanovi}-Vujovi} 1984, 4546. UDK 902.6:726.8(497.11)"08/10 DOI: 10.2298/STA0757349R litetu Glamija u Qubi~evcu, kao i neki od uni{tenih grobova iz Rama. 6 Na nekropoli u Grabovici su, po prvi put unutar zatvorenih grobnih celina, potvr|eni nalazi razli~itih tipova nau{nica, koje su do tada uglavnom bile poznate preko slu~ajnih nalaza. Po prvi put su uz nau{nicu sa posebno livenim ~lankovitim priveskom (sl. 2/12) prona|ene razli~ite grozdolike nau{nice (sl. 2/35). U dva groba su prona|ene i nau{ni- ce sa ~etiri jagode, livene od bronze u dvodel- nom kalupu (sl. 2/6), a u jednom grobu je prona- |ena posebna varijanta bronzanih nau{nica sa dve {upqe jagode na centralnom privesku i bo~nim kolencima od bronzanog lima (sl. 2/7). Kod nau{nica sa ~lankovitim priveskom razlike postoje u obliku privesaka, livenih u razli~itim kalupima. Na karici se sa strane nalaze kolenca od tankog bronzanog lima. Ta- kve nau{nice su u literaturi ve} izdvojene kao brojni i specifi~no doma}i nakit u ovom delu srpskog Podunavqa, datovan u X vek, a najranije u posledwe decenije IX veka. 7 Karak- teristi~ne su i za prostor severne Bugarske, naro~ito za wen severozapadni deo. 8 Na zapa- du se sporadi~no javqaju do Beograda i Ma- ~vanske Mitrovice. 9 Retke su u unutra{wo- sti Balkanskog poluostrva, 10 a nisu osobene 350 DEJAN RADI^EVI] Sl. 1. Nekropole XXI veka u dowem srpskom Podunavqu (1. Dubravica 2. Ram 3. ^ezava 4. Pesa~a 5. Kostol 6. Korbovo 7. Qubi~evac 8. Grabovica 9. Mihajlovac 10. Prahovo). Fig. 1. Necropoles of the XXI centuries in the lower Serbian part of the Danube river basin (1. Dubravica 2. Ram 3. ^ezava 4. Pesa~a 5. Kostol 6. Korbovo 7. Ljubi~evac 8. Grabovica 9. Mihajlovac 10. Prahovo). _____________ 6 Radosavljevi}-Kruni} 1986, 329336; Cuwak 1986, 8388. 7 Jankovi} M. 1983, 105. 8 Grigorov 2007, 2324, Obr. 26 i 45. 9 Bajalovi}Haxi-Pe{i} 1984, 2829, kat. 113, T. II, 3. 10 Maneva 1992, 51, T. 16, 86/11. ni za prostor severno od Dunava, gde je poznat samo nalaz iz Or{ave. 11 U Grabovici su prona|ene dve varijante grozdolikih nau{nica: srebrne nau{nice iz- ra|ene u tehnici granulacije i bronzane nau- {nice livene u dvodelnom kalupu. Na srebr- nim primercima privesak se nalazi na sredi- ni doweg dela karike, koja je svuda iste de- bqine, a sa strane se nalaze bo~na kolenca napravqena od granula ili od tankog lima (sl. 2/34). Takve nau{nice su na Kqu~u Duna- va okvirno datovane u X vek ili ne{to preci- znije u prvu polovinu X veka. 12 Analogni pri- merci su poznati u dowem Podunavqu, gde su pronala`ene u nekropolama i severno i ju- `no od Dunava. 13 Tipolo{ki bliske nau{ni- ce rasprostrawene su u IXX stole}u na veo- ma prostranoj teritoriji. Na prostoru Veli- ke Morave datovane su u kraj IX i prvu polo- vinu X veka. 14 Na drugoj strani, prona|ene su u rumunskom delu Moldavije, u ostavi Raduca- neni zakopanoj u posledwoj ~etvrtini IX ili u prvim decenijama X veka. 15 Sli~no obliko- vane nau{nice, sa bo~nim kolencima od lima, prona|ena je u sloju X veka u Korintu. 16 Nau- {nice istog tipa, kvalitetne izrade od sre- bra i zlata, poznate su i sa vi{e nalazi{ta u severnoj Dalmaciji. Wihova pojava je, na osnovu poznatog triqskog nalaza, opredeqe- na u drugu polovinu VIII veka, 17 ali je to u no- vije vreme pomereno u naredno stole}e. 18 To potvr|uju i nalazi iz nekropole @drijac u Ninu, gde su grozdolike nau{nice prona|ene zajedno sa novcem frana~kog cara Lotara I (840855), u grobu koji je opredeqen u sredinu IX stole}a. 19 U istom grobu u Grabovici, zajedno sa nau- {nicom sa ~lankovitim priveskom i grozdo- likom nau{nicom izra|enom u tehnici granu- lacije, prona|en je i par grozdolikih nau{ni- PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU 351 STARINAR LVII/2007. Sl. 2. Grabovica, nalazi iz grobova (prema Ercegovi}-Pavlovi}, Mini} 1986, Fig. 4-6). Fig. 2. Grabovica, grave finds (according to Ercegovi}-Pavlovi}, Mini} 1986, Fig. 4-6). _____________ 11 Mesterhazy 1991, 151, Abb. 39, 10. 12 Jankovi} M. 1983, 102103; Jankovi}, Jankovi} 1990, 101. 13 Ma{ov 1979, 37, Fig. 4, 7; Milanova 1993, 129, Tabl. V, 1; Fiedler 1992, 174175, Abb. 38, 10, 1718 14 Dostl 1966, 35, Obr. 8, 1011. 15 Teodor 1980, 403423, Fig. 1. 16 Ljubinkovi} 1968, 454, sl. 1. 17 Belo{evi} 1984, 4151. 18 Koro{ec 1996, 8796. 19 Belo{evi} 1980, 90, Tab. XXXVII, 47. ca livenih od bronze (sl. 2/5). Upotreba ova- kvih nau{nica na Kqu~u Dunava okvirno je datovana u razdobqe XXI veka, a nalazima iz Grabovice analogne su nau{nice iz Prahova, okoline Negotina, kao i primerak koji poti- ~e sa nepoznatog nalazi{ta. 20 Takve nau{nice su brojne uz desnu obalu Dunava izme|u Praho- va i Beograda. 21 Uglavnom se datuju u drugu po- lovinu X veka, ali da ostaju u upotrebi i to- kom narednog stole}a pokazuju nalazi iz Gam- zigrada. 22 Na levoj obali Dunava su znatno re- |e, mada su poznati nalazi iz Or{ave i Banat- ske Palanke. 23 Sporadi~no su zabele`ene u dowem Podunavqu. 24 Na drugoj strani, brojne su na prostoru bijelobrdske kulture, gde je wihova pojava opredeqena pre sredine X veka, a trajawe do u prvu polovinu XI stole}a. 25 Poseban tip nau{nica u Grabovici pred- stavqaju bronzane nau{nice sa ~etiri jagode, livene u dvodelnim kalupima zajedno sa gor- wom polovinom karike (sl. 2/6). Takve nau- {nice se datuju u drugu polovinu X i prvu polovinu XI veka, a na osnovu wihove brojne pojave i me|usobnih sli~nosti na Kqu~u Du- nava, pretpostavqeno je i postojawe radioni- ce za wihovu izradu u Prahovu. 26 Raspro- strawene su uz desnu obalu Dunava do Beogra- da. 27 Brojni nalazi raznih varijanti livenih nau{nica sa ~etiri jagode poznati su u Bugar- skoj, gde su {ire datovane od kraja IX do kraja XI veka. 28 Na levoj obali Dunava ih nema i po- znat je samo primerak iz Or{ave, 29 a retke su i u unutra{wosti Balkana. 30 Jedna nau{nica tog tipa prona|ena je u sloju XXI veka u Ko- rintu. 31 Osobenoj varijanti bronzanih nau{nica sa dve {upqe jagode na centralnom privesku (sl. 2/7), za sada ne nalazim direktne analogi- je. Tipolo{ki su bliske nalazima iz hri- {}anskih nekropola u severozapadnoj Bugar- skoj. 32 Ovoj grupi nau{nica srodan je i par na- u{nica iz Vini~ana u Makedoniji, datovanih u X i po~etak XI veka. 33 Osim nau{nica, za datovawe grobqa u Gra- bovici od zna~aja su i nalazi ogrlica sastav- qenih od razli~itih perli od staklene paste, dok ostali nalazi sami po sebi nisu hronolo- {ki osetqivi. Karakteristi~ne su perle od staklene paste zelene i crne boje na kojima je ornament u vidu razvu~ene valovnice izveden gustom staklenom pastom, kao i vaqkaste per- le na kojima je `utom staklenom pastom izve- den spiralni i rebrasti ornament. Istra`i- vawa nekropole u Ravni kod Kwa`evca dopri- noela su boqem upoznavawu pojave ovakvih perli u dana{woj isto~noj Srbiji. 34 Iste perle su pronala`ene u grobovima oko crkve u Korbovu, kao i u jednom grobu u Qubi~evcu. Pojava identi~nih perli poznata je u grobqi- ma severozapadnog bugarskog Podunavqa, koja se uglavnom mogu datovati u X i najkasnije u prvu polovinu XI stole}a. 35 Nekropola u Grabovici je, od strane is- tra`iva~a, datovana u razdobqe IX i prve po- lovine X veka. Me|utim, budu}i da je grobqe hri{}ansko, tek bi se najstariji grobovi eventualno mogli opredeliti u posledwu tre- }inu IX veka, a na osnovu grobnih nalaza, oni se uglavnom mogu datovati u X vek. Primerci nau{nica sa posebno livenim ~lankovitim priveskom i srebrnih grozdolikih nau{nica mogli bi pripadati wegovoj prvoj polovini. Na drugoj strani, pojava nau{nica livenih u kvalitetnijim dvodelnim kalupima vezuje se za drugu polovinu X veka. Od po~etka XI veka ve}ina ovih radionica za livewe nakita se ugasila. Da je to tako pokazuju nalazi XI sto- le}a iz Gamzigrada, gde su u vi{e grobova pro- 352 DEJAN RADI^EVI] _____________ 20 Jankovi} M. 1983, 103, T. IV, 1; T. V, 12, 14. 21 ]orovi}-Qubinkovi} 1951, 4647, sl. 11; Bajalo- vi}-Haxi-Pe{i} 1984, 2526, T. II/4, XVIII; Marjanovi}- Vujovi} 1989, 2930, sl. 2830, 32, 3536. 22 Jovanovi} 2000, 105123. 23 Mesterhzy 1991, 151, 3. kep. 11; Bara~ki 1977, 14. 24 Diaconu 1972, 160, Fig. 56/2; Don~eva-Petkova 1999, 100, Obr. 131. 25 Giesler 1981, 94, T. 53, 2. 26 Jankovi} M. 1983, 104, T. IV/68; T. V /15. 27 ]orovi}-Qubinkovi} 1951, 4849, sl. 1213; Baja- lovi}-Haxi-Pe{i} 1984, 70, kat. br. 130 i 132; T. XVIII/9; XIX/2; Marjanovi}-Vujovi} 1989, 2930, sl. 34. 28 Grigorov 2007, 2425, Obr. 10, 26 i 46. 29 Mesterhzy 1991, 151, 3. abra 9. 30 Mikul~i}, Kerami~ev 1972, 144, sl. 5; Lil~i 1996, 73. 31 Ljubinkovi} 1968, 455457, sl. 7. 32 V`arova 1976, 240241, Obr. 150, 10; Ma{ov 1979, 38, Fig. 5, 3. 33 Maneva 1992, 5051, T. 16, 93/12, 93/13. 34 Jovanovi}, Vuksan 2005, 212215, Fig. 10. 35 V`arova 1976, 208, Obr. 129, 2; 132, 1. Mil~ev 1963, 2930, Obr. 5. na|ene livene grozdolike nau{nice, po jedna ili dve, ali ni u jednom od grobova u paru, ve} samo primerci liveni u razli~itim kalupi- ma, koji su o~igledno naknadno sparivani. 36 Izgleda da je ne{to du`e trajala jedino radi- onica koja je lila nau{nice sa ~etiri jagode, ali se i ona tokom XI veka ugasila. Istovremeni sa grobqem u Grabovici mo- gli bi biti grobovi istra`eni na lokalitetu Blato u Mihajlovcu, grob slu~ajno otkriven u krugu Hemijske industrije u Prahovu, kao i neki od uni{tenih grobova u Ramu. Na svim mestima su zabele`eni nalazi srebrnih gro- zdolikih nau{nica, analognih sa primercima iz Grabovice (sl. 3/1, 3). Na nau{nici iz Rama razlikuje se dowi deo karike, koji je ~etvoro- ugaonog preseka, dok je na primerku iz Praho- va taj deo karike obmotan `icom. U grobu iz Prahova je prona|ena i bronzana lunulasta nau{nica, izlivena u dvodelnom kalupu zajed- no sa kari~icom (sl. 3/4). Datovana je u X vek, s tim da najverovatnije pripada wegovoj prvoj polovini. 37 Identi~na nau{nica je prona|e- na na prostoru nekropole na lokalitetu Sve- tiwa u Starom Kostolcu, gde je izdvojena u od- nosu na ostale grobne nalaze, od kojih je sta- rija bar dva stole}a. 38 Tre}a nau{nica, goto- vo identi~na sa prve dve, slu~ajan je nalaz iz @abara kod Petrovca na Mlavi. 39 Ovoj grupi je srodna i nau{nica iz Brestovika, koja je ne- {to grubqe izrade, ali je o~igledan isti uzor u na~inu ukra{avawa lunule. 40 U jednom od grobova u Mihajlovcu, zajedno sa grozdolikom nau{nicom, prona|ena je bronzana nau{nica kojoj je dowi deo karike pokriven namotajima tanke `ice, a sa dowe strane je zalemqen cevasti privesak od lima (sl. 3/2). Grob je datovan u rano X stole}e. 41 Nalazi sli~nih nau{nica na teritoriji dana- {we isto~ne Srbije su veoma retki. [est gotovo identi~nih nau{nica prona|eno je u jednom od grobova nekropole u Ravni kod Kwa- `evca. 42 Takve nau{nice su prona|ene i pri- likom istra`ivawa sredwovekovnog naseqa kod u{}a Slatinske reke, gde su datovane u IX i prve decenije X veka. 43 PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU 353 STARINAR LVII/2007. _____________ 36 Jovanovi} 2000, 102123. 37 Jankovi} M. 1983, 102, 110. 38 Popovi}, Ivani{evi} 1988, 163, sl. 34/2. 39 Cuwak 1996, 8182, sl. 2. 40 Bajalovi}-Haxi-Pe{i} 1984, 31, kat. 128, T. III/10, XXIII/6. 41 Jankovi}, Jankovi} 1990, 101, kat. 75. 42 Jovanovi}, Vuksan 2005, 208, Fig. 4.1. 43 Jankovi}, Jankovi} 1990, 110-113, kat. 110/74. Sl. 3. Mihajlovac i Prahovo, nalazi iz grobova (3 i 4 prema Jankovi} M. 1983, T. II/2, 8). Fig. 3. Mihajlovac and Prahovo, grave finds (3 and 4 according to Jankovi} M. 1983, T. II/2, 8). Grobovima iz Grabovice, Prahova i Mihaj- lovca vremenski je najbli`i sredwovekovni horizont grobova oko crkve u Korbovu, kao i starija nekropola u Kostolu. U Korbovu su prona|ene nau{nice sa ~etiri jagode livene u dvodelnom kalupu (sl. 4/12), kao i ogrlice sli~ne onima iz Grabovice. Za razliku od Gra- bovice, tu nema grozdolikih nau{nica i nau- {nica sa ~lankovitim priveskom. Zanimqivo je da i u Grabovici takve nau{nice nisu prona- |ene u istim grobovima sa livenim nau{nica- ma sa ~etiri jagode. Nau{nice iz Korbova raz- likuju se od primeraka iz Grabovice i o~igled- no su proizvod drugog majstora. Prona|ene su pojedina~no u dva groba, a u detaqima se razli- kuju i me|usobno, tako da nisu livene u istom kalupu. Na boqe o~uvanoj nau{nici centralni deo je sa jagodama koje se zavr{avaju krupnijom pseudogranulom, dok je na drugom primerku deo izme|u centralnih jagoda ra{~lawen. Grobove u Korbovu karakteri{e i pojava prstewa kakvo nije prona|eno u Grabovici. Ra- di se o bronzanom prstewu trakaste, zatvore- ne karike, sa malim pro{irewima na ramenu i romboidno oblikovanom glavom (sl. 4/34). Brojnija pojava takvog prstewa na na{oj teri- toriji dovodi se u vezu sa poja~anim uticajem Vizantije krajem X i prvim decenijama XI ve- ka, a teritorijalno najbli`e analogije pozna- te su iz Prahova, Gamzigrada i Kostola. Slu- ~ajni nalazi iz Prahova okvirno su datovani XXI vek, 44 dok su primerci iz Gamzigrada da- tovani u XI stole}e. 45 Sli~an prsten je prona- |en u Ma~vanskoj Mitrovici, u sloju koji je datovan u X vek, a takav je i prsten iz Ritope- ka, datovan u u XI stole}e. 46 Brojne analogije su poznate iz Bugarske, gde se pojava takvog prstewa stavqa u kraj IX veka, a vreme upotre- be produ`ava i do po~etka XII veka. 47 Prime- rak iz Dinogecije je datovan u XI vek. 48 Kada je re~ o nekropoli u Kostolu, koja je od strane istra`iva~a ozna~ena kao sredwo- vekovna nekropola II, analiza grobnih nalaza ukazuje na mogu}nost druga~ijeg datovawa od onog iznetog od strane istra`iva~a. Osim pr- stewa sa romboidnom glavom, analognog pri- mercima iz Korbova (sl. 5/ 34), za datovawe ove nekropole od zna~aja su nalazi bronzanih nau{nica sa ~etiri {upqe, bikoni~ne jagode napravqene od tankog lima (sl. 5/ 1). Dowa po- lovina karike je izlivena i prekrivena imi- tacijom granulacije. Centralne jagode se za- vr{avaju sa po jednom krupnijom granulom. Dowa jagoda je ne{to ve}ih dimenzija i na 354 DEJAN RADI^EVI] Sl. 4. Korbovo, nalazi iz grobova. Fig. 4. Korbovo, grave finds. _____________ 44 Jankovi} M. 1983, 107, T. IV/1314. 45 Jankovi} \. 1983, 154, kat. 273, 274; Jovanovi} 2000, 116119, T. IV, 4. 46 Ercegovi}-Pavlovi} 1980, 40, T. XIX; Bajalovi}Ha- xi-Pe{i} 1984, 86, kat. br. 266, T. VII/4. 47 Grigorov 2007, 6061, Obr. 66 i 78. 48 Barnea 1967, 284286, Fig. 170/2. spoju konusa, po sredini, ima nagla{eno re- bro. Ovi primerci su kopije skupocenijih na- u{nica, od plemenitih metala, kakve su, osim na Dunavu, poznati i u drugim delovima Bal- kanskog poluostrva. Srebrne nau{nice istog tipa poti~u iz Prahova, Ravne i Vin~e. 49 Go- tovo identi~ni primerci poznati su iz Jaki- mova i Grade{nice u severozapadnoj Bugar- skoj. 50 U Bugarskoj se tako|e javqaju jedno- stavniji primerci izra|eni od bronze, ali i kvalitetnije nau{nice od zlata i srebra iz- ra|ene u tehnikama filigrana i granulacije. Okvirno su datovane od kraja IX do kraja XI veka. 51 Na panonskom prostoru takve su nau- {nice retke, a wihova pojava na nalazi{tima bijelobrdske kulture stavqa se u razdobqe druge polovine X i prve tre}ine XI veka. 52 Nasuprot tome, dobro su poznate u central- nim delovima Balkanskog poluostrva. Slu~aj- ni nalazi iz ^e~ana okvirno su datovani u XXI vek, a nau{nice iz grobova u Mati~anu od kraja X do kraja XI veka, kao i primerci iz Badovca. 53 Brojne su i u Makedoniji, gde se ta- ko|e okvirno opredequju u razdobqe XXI stole}a. 54 Dobro dokumentovani primerci iz nekropole Krstevi kod Demir Kapije datova- ni su u prelaz iz X u XI stole}e. 55 Nekropola u Kostolu datovana je u razdo- bqe IXX veka, ali bi se, na osnovu grobnih nalaza, po~etak sahrawivawa u ovom grobqu najpre mogao opredeliti tek u drugu polovinu X veka. Na drugoj strani, trajawe sahrawi- vawa bi se okvirno moglo odrediti vremenom upotrebe prona|enih nau{nica, a obi~no se prihvata mi{qewe da nau{nice ovog tipa iz- laze iz upotrebe tokom druge polovine XI stole}a. 56 Osim pomenutih nekropola, na teritoriji obuhva|enoj okvirima rada, postoje i jo{ neka grobqa, u kojima se mogu izdvojiti pojedine grobne celine i pripisati ovde razmatranom razdobqu, dok ve}ina ostalih grobova pripa- da kasnijem vremenu. Tako je u Qubi~evacu na lokalitetu Glamija, gde je istra`ena nekro- pola koja ve}inom pripada razdobqu XIIIXIV veka, u jednom grobu prona|ena bronzana gro- zdolika nau{nica, dok su u drugom grobu pro- na|ene dve cilindri~ne i jedna vi{e~lana perla od staklene paste. 57 Obe vrste nalaza poznate su iz Grabovice i ve} su detaqnije PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU 355 STARINAR LVII/2007. Sl. 5. Kostol, nalazi iz grobova (prema Gara{anin, Vasi}, Marjanovi}-Vujovi} 1984, Sl. 32 i 33) Fig. 5. Kostol, grave finds (according to Gara{anin, Vasi}, Marjanovi}-Vujovi} 1984, Fig. 32 and 33) _____________ 49 Jankovi} M. 1983, 103, T. II/4; Jovanovi}, Vuksan 2005, 211212, Fig. 8; Marjanovi}-Vujovi} 1984a, 88, sl. 62. 50 Mil~ev 1963, 27, Obr. 2, 3; Ma{ov 1979, 3839, Fig. 6, 3; 8, 12. 51 Grigorov 2007, 2526, Obr. 11, 34 i 46. 52 Giesler 1981, T. 53. 53 Jovanovi}, Vuksanovi} 1981, Y243, 1; Y248/2/1, 1; Jova- novi} 1988, 2326; Ba~kalov 1998, 379, kat. br. 364365. 54 Maneva 1992, 50, T. 16. 55 Maneva 2000, 5455, T. III. 56 Ljubinkovi} 1980, 95. 57 Radosavljevi}-Kruni} 1986a, 330331, fig. 2.3. razmatrane. Kada je re~ o ovom grobqu, zanim- qivim se ~ini i jedan stratigrafski podatak. Naime, grob sa grozodolikom nau{nicom se na- lazio oko 0,30 m ispod, na isto mesto kasnije ukopanog groba, {to bi ukazivalo na mogu}- nost postojawa razli~itih horizonata sa- hrawivawa. Kasniji grob je najverovatnije uko- pan u vreme kada se za postojawe starijeg groba vi{e nije znalo. Stariji grob br. 30 mogao bi se datovati u XXI vek, ali da li je mla|i grob iz istog vremena, kao i ve}ina ostalih grobova u ovom grobqu, ostaje otvoreno pitawe, budu}i da u wemu nije bilo nalaza na osnovu kojih bi mogao biti preciznije datovan. Sli~na je situacija i sa grobqem u ^ezavi, gde su tako|e prona|eni grobni nalazi koji ukazuju na mogu}nost postojawa horizonta gro- bova koji bi okvirno mogli biti datovani u XI vek. Mali krst relikvijar prona|en u jednom, ve} je prilikom publikovawa uvr{}en u niz krstova kakvi se u Podunavqu pojavquju od XI veka, u vezi sa obnovom vizantijske vlasti na ovim prostorima. 58 Prona|en je u zemqi kojom je pokojnik zasut, tako da se na osnovu wega ne mo`e pouzdano odrediti vreme ukopavawa. Druga~ija je situacija sa nalazima iz drugog groba, koji su pripadali nakitu sa kojim je po- kojnica sahrawena (sl. 6). Prona|en je par de- limi~no o~uvanih nau{nica od tankog bakar- nog lima, koji je bio prevu~en veoma tankom srebrnom prevlakom i ogrlica sastavqena od 17 posebnih privesaka, od kojih svaki ima po tri okrugle jagode nalemqene vertikalno u nizu. Na bo~nim stranama gorwih jagoda nala- ze se otvori kroz koje su privesci me|usobno povezivani, dok dowa jagoda ima samo otvor na dnu kroz koji je provu~ena petqica od `ice, na koju su oka~eni krupniji privesci bademastog oblika. Ovi nalazi su prvobitno opredeqeni kao narodni nakit XVII veka, ali su kasnije, 356 DEJAN RADI^EVI] Sl. 6. ^ezava, nalazi iz groba br. 5 (prema Mini} 2001, Sl. 1 i 2). Fig. 6. ^ezava, grave finds from grave no. 5 (according to Mini} 2001, Fig. 1 and 2). _____________ 58 Marjanovi}-Vujovi} 1984, 123, sl. 3. nakon detaqnije analize, pripisani razdobqu X i po~etka XI veka. 59 Razdobqu XXI veka pripisani su i grobo- vi istra`eni u Pesa~i. Osobenost tog grobqa predstavqa sekundarna upotreba opeka, koje su od 11 grobova koliko ih je ukupno istra`e- no, u 7 grobova bile uspravno postavqene iza stopala pokojnika, dok je u jednom grobu u pa- ru sa opekom iza stopala, nasatice postavqe- na i jedna opeka iza glave. Na stranama opeka okrenutim prema pokojniku urezani su krsto- vi, dok je na dve opeke pored krsta urezan i natpis. Nalazi opeka bili su presudni za da- tovawe nekropole, koja je na osnovu paleo- grafskih karakteristika natpisa opredeqe- na u X vek i po~etak XI veka. 60 Takvo datovawe je prihvatano i u kasnijoj literaturi. 61 Opeke iz Pesa~e su pripisivane onome periodu slo- venske pismenosti kada su se uporedo koristi- le i glagoqica i }irilica, do kona~nog preo- vla|ivawa }irilice na prostoru Srbije, Ma- kedonije i Bugarske. Na kraju bih se osvrnuo i na grobove isko- pavane na lokalitetu Ora{je u Dubravici. Ve} od prvog izve{taja sa iskopavawa, deo is- tra`enih grobova se pripisuje sredwem veku i datuje u razdobqe XIXII veka. 62 Za datovawe najstarijih grobova od presudnog zna~aja su bili nalazi novca pripisani kovawu vizan- tijskog cara Jovana Cimiskija (969976) i ma- |arskog kraqa Stefana I (9971038). 63 Ostali nalazi ve}inom ne pripadaju sredwovekovnom razdobqu i pojedini su ve} publikovan kao na- lazi iz razdobqa Seobe naroda. 64 Jedini sred- wovekovni nalaz predstavqa potpuno de- formisana nau{nica sa bikoni~nom jagodom, kakve se kod nas smatraju tipi~nim za XII sto- le}e. Te{ko je biti odre|eniji i u vezi sa gro- bovima iskopavanim u Dubravici 1989. i 1990. godine. To su hri{}anski grobovi sa veoma retkim grobnim nalazima, ve}inom hronolo- {ki neosetqivim. Okvirno su opredeqeni u razdobqe od IX do XIXII veka, 65 mada ni u jed- nom od grobova nema tipi~nih nalaza IXXI veka. Ne{to vi{e bi se moglo re}i jedino o bronzanoj nau{nici sa otvorenom karikom preklopqenih krajeva, na ~ijoj sredini je oka- ~en {upqi privesak bikoni~nog oblika na- pravqen od tankog lima (sl. 7). Sli~na nau- {nica sa jajolikim priveskom poznata je iz gorweg Potisja, gde je datovana u IX vek, a ana- logna joj je i nau{nica iz sela Bukovci u za- padnoj Bugarskoj, datovana u drugu polovinu IX stole}a. 66 Wima su srodne i nau{nice sa sferi~nim priveskom od tankog lima, kakve se u dowem Podunavqu datuju u VIIIIX vek. 67 Za sli~ne nau{nice na velikomoravskim na- lazi{tima ne iskqu~uje se mogu}nost da traju i tokom prve polovine X veka. 68 Na na{oj te- ritoriji, najbli`e poznate nalaze tog tipa za sada predstavqaju primerci iz Ravne. 69 Budu- }i da nam nalazi takvih nau{nica nisu pozna- ti u grobqima datovanim u pozniji Xvek, pri- PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU 357 STARINAR LVII/2007. Sl. 7. Dubravica, nalazi iz groba br. 6 (prema Jovanovi}, Cuwak 1994, Sl. 6). Fig. 7. Dubravica, finds from grave no. 6 (according to Jovanovi}, Cunjak 1994, Fig. 6). _____________ 59 Mini} 2001, 343344, 346. 60 Mini} 1984, 173, sl. 239. 61 Tomovi} 1991, 10; Trifunovi} 2001, 168169. 62 Mano-Zisi, Mari} i Gara{anin 1950, 163 63 Vaqanost tih podataka nisam bio u mogu}nosti da proverim. Uvid u popis nalaza koji su stigli u Narodni muzej u Beogradu, omogu}en mi je qubazno{}u mr S. Fida- novskog, ali kwige invenatra ne sadr`e podatke o nala- zima novca. Podaci iz Numizmati~kog odeqewa mi nisu bili dostupni. 64 Mrkobrad 1980, 49, T. XXXVII, 6. 65 Jovanovi}, Cuwak 1994, 120122. 66 Garam 1995, 284286, Taf. 65, 76/1; Fiedler 1992, 176, Abb. 39, 11 67 Fiedler 1992, 175176, Abb. 39, 3; Grigorov 2007, 3031, Obr. 14 i 28. 68 Dostl 1966, Tab. VII, 11; LXXI, 1011. 69 Jovanovi}, Vuksan, 208209, Fig. 5. merak iz Dubravice bi se mo`da mogao opre- deliti u posledwe decenije IX i prve decenije X veka. Na po~etku je istaknuto da najve}u te{ko- }u pri poku{aju periodizacije nekropola IXXI veka u dowem srpskom Podunavqu (sl. 8), predstavqa wihova nedovoqna istra`enost. Najve}i broj grobnih nalaza pouzdanijih za datovawe prona|en je u Grabovici, prema ko- joj je uspostavqena i hronologija za grobove iz Mihajlovca i Prahova. Osim nalaza iden- ti~nih sa primercima iz Grabovice, ove gro- bove karakteri{u i nau{nice kakvih u Grabo- vici nema. Te nau{nice ukazuju da bi grobovi eventualno mogli biti i ne{to stariji od grobova iz Grabovice i da je do prestanka sa- hrawivawa u tim grobqima moglo do}i ve} to- kom prve polovine X veka. To je vreme kada je desna obala Dunava nizvodno od u{}a Morave mogla biti ugro`ena od strane Ma|ara. Sa ma|arskim prodorima se povezuje prekid `i- vota u nesequ kod u{}a Slatinske reke, na Fetislamu i u utvr|ewu iznad Pore~ke re- ke, 70 a smatra se da je tada mogla biti i sklowena poznata ostava iz Boqetina. 71 Grobqe u Grabovici je o~igledno trajalo ne{to du`e i prestanak sahrawivawa u wemu bi se mogao povezati tek sa doga|ajima koji su doveli do prestanka bugarske i ponovnog us- postavqawa vizantijske vlasti u Podunavqu. U nekropoli, ali i u nasequ kome je pripada- la, nema nalaza koji bi se mogli datovati u vreme nakon obnove vizantijske vlasti. Ovo grobqe u srpskom Podunavqu za sada pred- stavqa usamqenu pojavu, ali je istovetan in- ventar poznat u grobaqima severozapadne Bu- garske. Razlika se uo~ava sa onim nekropola- ma ~ije se trajawe produ`ava i u XI stole}e, {to bi tako|e ukazivalo na upotrebu nekro- pole u Grabovici do posledwih decenija X stole}a, a najkasnije do 1002. ili 1018. godine, kada je vizantijska vlast na ovom prostoru de- finitivno utvr|ena. Za razliku od Grabovice, nekropole u Korbovu i Kostolu karakteri{u nalazi ~ija se brojnija pojava upravo dovodi u vezu sa po- ja~anim uticajem Vizantije. Do po~etka sa- hrawivawa uz bedem utvr|ewa u Kostolu mo- glo je do}i tokom posledwih decenija X veka. Prilikom iskopavawa sredwovekovnih sloje- va unutar utvr|ewa, u nivou koji bi odgovarao tom vremenu, pronala`eni su delovi qudskih skeleta, ~ije prisustvo je povezivano sa mogu- }im sukobima koji su se mogli odigrati tokom rata izme}u Vizantije i Bugarske ili u vreme {irewa Samuilove dr`ave. Da je utvr|ewe ta- da i osvojeno svedo~i ostava, koja je u to vreme zakopana u wegovoj unutra{wosti. 72 Neuobi- ~ajen polo`aj nekropole, neposredno uz bedem i severoisto~nu kulu, ukazuje da je i do zasni- 358 DEJAN RADI^EVI] Sl. 8. Periodizacija nekropola IXXI veka u dowem srpskom Podunavqu. Fig. 8. Periodisation of the necropoles from the IXXI centuries in the lower Serbian part of the Danube river basin. _____________ 70 Jankovi}, Jankovi} 1990, 37. 71 Ercegovi}-Pavlovi} 1969, 8395. 72 Marjanovi} Vujovi} 1987, 135136. vawa grobqa najverovatnije moralo do}i u ratnim okolnostima, ina~e bi za sahrawi- vawe kori{}eno neko pogodnije mesto, kakvih je svakako bilo u zale|u utvr|ewa. U nekropoli oko seoske crkve u Korbovu, kao i u ^ezavi, Qubi~evcu i Ramu, tako|e ne- ma nalaza analognih sa Grabovicom. O~igled- no je da se do po~etka XI veka ve}ina starih ra- dionica ugasila, a da je ne{to du`e trajala je- dino izrada nau{nice sa ~etiri jagode. Tra- jawe sahrawivawa u Kostolu i Korbovu bi se najdu`e moglo produ`iti do posledwe ~etvr- tine XI stole}a. Da kasnija grobqa na ovom prostoru karakteri{u nalazi kakvih u stari- jim grobqima nema, najboqe pokazuje nekropo- la na Velikom Gradcu. 73 Zna~ajan doga|aj iz tog vremena, ~ija bi posledica mogla biti promena inventara u grobovima, mo`e biti ustanka iz 1072. godine. S tim doga}ajem je do- veden u vezu prestanak `ivota u vi{e utvr- |ewa nizvodno od u{}a Morave. 74 Pretpostav- qeno je u~e{}e doma}eg slovenskog stanovni- {tva u ustanku, pa su nakon sloma ustanka sta- novnici pridunavskih gradova u \erdapu i nizvodno od wega, bili raseqeni ili su utvr- |ewa sami napustili. Promeni stanovni{tva bi odgovarala i promena mesta za sahrawi- vawe. U Kostolu za sahrawivawe vi{e nije ko- ri{}en prostor dunavske padine, ve} je kasni- je grobqe pomereno ne{to uzvodnije, dok je na Velikom Gradcu za sahrawivawe je kori{}en prostor starijeg naseqa. Do po~etka sahrawi- vawa na Velikom Gradcu do{lo ubrzo nakon napu{tawa starijeg naseqa i takva situacija ukazuje ili na novoprido{lo stanovni{tvo, ili na nastavak `ivota starog stanovni{tva, kojem je nakon ustanka zabraweno stanovawe unutar utvr|ewa u kome se ranije `ivelo. PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU 359 STARINAR LVII/2007. _____________ 73 Radi~evi} 2007, 87102. 74 Jankovi}, Jankovi} 1978, 4455. Bajalovi}-Haxi-Pe{i} 1984 M. Bajalo- vi}-Haxi-Pe{i}, Nakit VIIIXVIII veka u Mu- zeju grada Beograda, Beograd 1984. Bara~ki 1977 S. Bara~ki, Jugoisto~ni Banat u ranom sredwem veku, katalog izlo`be, Vr{ac 1977. Barnea 1967 I. Barnea, Podoabe de metal, in Dinogetia I, Bucuresti 1967, 277302. Ba~kalov 1998 A. Ba~kalov, Rani sredwi vek, u Kulturno blago Kosova i Metohije, ka- talog izlo`be SANU, Beograd 1998, 376391. Belo{evi} 1980 J. Belo{evi}, Materijalna kul- tura Hrvata od 7. do 9. stolje}a, Zagreb 1980. Belo{evi} 1984 J. Belo{evi}, Bizantske nau{ni- ce grozdolikog tipa iz starohrvatskih nekropola ranog horizonta na podru~ju Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta 23, Razdio dru{tvenih znanosti 10, Zadar 1984, 4151. V`arova 1968 @. V`arova, Srednove- koven nekropol pri s. Ablanica, Blagoevgrad- ski okrg, Arheologi 10, 2, Sofi 1968, 2736. V`arova 1976 @. V`arova, Slavni i Prablgari po danni na nekropolite ot VIXI v. na teritorita na Blgari, Sofi 1976. Garam 1995 . Garam, Das awarenzeitlische Grberfeld von Tiszafrd, in A. Kiss and . Garam (eds.) Cemeteries of the Avar Period (567829) in Hungari, Vol. 3, Budapest 1995. Gara{anin, Vasi}, Marjanovi}-Vujovi} 1984 M. Gara{anin, M. Vasi}, G. Marjanovi}-Vujo- vi} Trajanov most Castrum Pontes. Izve{taj o arheolo{kim istra`ivawima u 1980. godini, \erdapske sveske 2, Beograd 1984, 2554. Giesler 1981 J. Giesler, Untersuchungen zur Chronologie der Bijelo Brdo-Kultur, Praehistorische Zeitschrift, Band 56, Heft 1, Berlin-New York 1981. Grigorov 2007 V. Grigorov, Metalni na- kiti ot srednovekovna Blgari, Sofi 2007. Don~eva-Petkova 1999 L. Don~eva-Pet- kova, Odrci. Selie ot Prvoto blgarsko carrstvo, Tom 1, Sofi 1999. Dostl, B. 1966 B. Dostl, Slovansk pohrebi{te ze stredn doby hradi{tn na Morave, Praha 1966. Ercegovi}-Pavlovi} 1969 S. Ercegovi}- Pavlovi}, Ostava nau{nica sa rimsko-vizan- tijskog kastela na Dunavu, Starinar HH, Beo- grad 1969, 8395. Ercegovi}-Pavlovi} 1980 S. Ercegovi}-Pavlo- vi}, Les ncropoles romaines et mdivales de Ma- ~vanska Mitrovica, Sirmium XII, Beograd 1980. Ercegovi}-Pavlovi}, Mini} 1986 S. Ercegovi}- Pavlovi}, D. Mini}, Le site dhabitation et la ncropo- le de Pozajmi{te Grabovica, \erdapske sveske 3, Beograd 1986, 346353. Jankovi} \. 1983 \. Jankovi}, Slovenski grad, u Gamzigrad kasnoanti~ki carski dvorac, katalog izlo`be SANU, Beograd 1983, 142157. Jankovi} M. 1983 M. Jankovi}, Neki poda- ci o predmetima od obojenih metala na Kqu~u Dunava u IXXI veku, Zbornik radova Narodnog muzeja XI, Beograd 1983, 99112. Jankovi}, Jankovi} 1978 M. Jankovi}, \. Jankovi}, Podunavski gradovi pomenuti kao postradali 1072. godine, Godi{wak grada Beo- grada XXV, Beograd 1978, 4155. Jankovi}, Jankovi} 1990 M. Jankovi}, \. Jankovi}, Sloveni u jugoslovenskom Podunav- qu, katalog izlo`be, Beograd. Jovanovi}, Cuwak 1994 A. Jovanovi}, M. Cuwak, Arheolo{ka istra`ivawa u Dubravici (anti~kom Margumu) tokom 1989. i 1990. godine, Saop{tewa XXVI, Beorad 1994, 107122. Jovanovi} 1988 V. Jovanovi}, Arheolo{ka istra`ivawa sredwovekovnih spomenika i na- lazi{ta na Kosovu, u A. Isakovi} (ur.) Zbor- nik Okruglog stola o nau~nom istra`ivawu Kosova, Beograd 1988, 1766. Jovanovi}, Vuksanovi} 1973 V. Jovanovi}, Lj. Vuksanovi}, The Slavic necropolis at Mati~ane near Pri{tina, Actes du VIIIe Congrs internationales des prhistoriques et protohistoriques III, Belgrade 1973, 370380. Jovanovi} 2000 S. Jovanovi}, Romulijana. Sredwovekovna nekropola ispred isto~ne ka- pije, Razvitak 40, Zaje~ar 2000, 203204. Jovanovi}, Vuksan 2005 S. Jovanovi}, M. Vuksan, Medieval necropolis, in M. Vasi} (ed.) Ro- man and medieval necropolis in Ravna near Knja`e- vac, Beograd 2005, 175243. Koro{ec 1996 P. Koro{ec, Kronolo{ka i kultur- na ocena triljskog nalaza, Starohrvatska prosvijeta 21, Split 1996, 8796. Lil~i 1996 V. Lil~i, Nau~no-istra`i- va~ki proekt severo-zapadna Makedonija vo 360 DEJAN RADI^EVI] BIBLIOGRAFIJA docnata antika i sredniot vek. Pore~, Ki~evo i Pore~, Makedonskoto nasledstvo I, 2, Skopje 1996, 5384. Ljubinkovi}1968 M. Ljubinkovi}, Nalazi u Korintu i slovenska arheologija XXII veka, I mie- dzynarodowy kongres archeologii slowianskiej, War- zava 1418. IX 1965, tom I, Wroclaw-Warszava- Krakw 1968, 454463. Ljubinkovi} 1980 M. Ljubinkovi}, Ka preci- znijem datiranju starijeg slovenskog nakita na Balka- nu, u I. Erceg, A. Horvat, I. Ma`uran i M. Sui}, (ur.) Gunja~in zbornik, Zagreb 1980, 8796. Maneva 1992 E. Maneva, Srednovekoven nakit od Makedonija, Skopje 1992. Maneva 2000 E. Maneva, Krstevi sredno- vekovna nekropola, Skopje 2000. Mano-Zisi, Mari}, Gara{anin 1950 \. Ma- no-Zisi, R. Mari}, M. Gara{anin, Iskopavawa na Ora{ju. Prethodni izve{taj o radovima u 1947 godini, Starinar I, Beograd 1950, 143163. Marjanovi}-Vujovi} 1984 G. Marjanovi}- Vujovi}, ^ezava, sredwovekovna nekropola, Starinar XXXIIIXXXIV, Beograd 1984, 123 126. Marjanovi}-Vujovi} 1984a G. Marjanovi}- Vujovi}, Starosrpska nekropola, u Vin~a u praistoriji i sredwem veku, katalog izlo`be SANU, Beograd 1984, 131136. Marjanovi}-Vujovi} 1987 G. Marjanovi}- Vujovi}, Pontes Trajanov most. Sredwovekov- na ostava V, \erdapske sveske 4, Beograd 1987: 135136. Marjanovi}-Vujovi} 1989 G. Marjanovi}- Vujovi}, Ranosredwovekovna nekropola na Do- wem gradu Beogradske tvr|ave, Godi{wak grada Beograda XXXVI, Beograd 1989, 1746. Ma{ov 1979 S. Ma{ov, La ncropole mdiva- le prs du village Grade{nica, dp. de Vraca, in rd. D. Angelov, Culture et art en Bulgarie mdivale (VI- II e XIV e s.), Sofia 1979, 3147. Mesterhzy 1991 K. Mesterhzy Biznci s balkni erdetu trgyak a 1011 szzadi magyar srlele- tekben II, Folia Archaeologica 42, Budapest 1991, 145177. Mikul~i}, Kerami~ev 1972 I. Mikul~i}, A. Ke- rami~ev, Neki novi oblici ranog slovenskog nakita u Makedoniji, Materijali IX, Beograd 1972, 161171. Milanova 1993 O. Milanova, Grozdovid- nite obici i tehnit areal na razprostranenie v blgarskite zemi, Godi{nik na Nacionalni arheologi~eski muzey 9, Sofi 1993, 125134. Mil~ev 1963 A. Mil~ev, Rannosrednove- kovni blgarski nakiti i krstove enkolpio- ni v Severozapadna Blgari, Arheologi 3, Sofi 1963, 2235. Mini} 1984 D. Mini}, Pesa~a, anti~ko utvr|ewe i sredwovekovna nekropola, Stari- nar XXXIIIXXXIV, Beograd 1984, 171175. Mini} 2001 D. Mini}, Osvrt na sredwove- kovnu nekropolu u ^ezavi, Zbornik radova Na- rodnog muzeja 171, arheologija, Beograd 2001, 341347. Mrkobrad 1980 D. Mrkobrad, Arheolo{ki na- lazi seobe naroda u Jugoslaviji, Beograd 1980. Prodanovi}, Zotovi} 1964 Lj. Prodanovi}, M. Zotovi}, Mihajlovac-anti~ko utvr|enje, Arheolo{ki pregled 6, Beograd 1964, 5557. Popovi}, Ivani{evi} 1988 M. Popovi}, V. Ivani{evi}, Grad Brani~evo u sredwem ve- ku, Starinar XXXIX, Beograd 1988, 125179. Radi~evi} 2007 D. Radi~evi}, Ka preci- znijem datovawu sredwovekovnog grobqa na Ve- likom Gradcu, Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva 23, Beograd 2007, 87102. Radosavljevi}-Kruni} 1986 S. Radosavljevi}- Kruni}, Une ncropole mdivale Ljubi~evac, \er- dapske sveske 3, Beograd 1986, 329336. Teodor 1980 Gh. D. Teodor, Tezaurul de la Raducaneni Iasi, Studii s i Cercetari de Istorie Vec- he s i Arheologie, tom. 3, nr. 3, Bucuresti 1980, 403 423. Tomovi} 1991 G. Tomovi}, Glagoqski na- tpis sa ^e~ana, Istorijski ~asopis 37, Beo- grad 1991, 519. Trifunovi} 2001 \. Trifunovi}, Ka po- ~ecima srpske pismenosti, Beograd 2001. ]orovi}-Qubinkovi} 1951 M. \orovi}- Qubinkovi}, Metalni nakit belobrdskog tipa. Grozdolike min|u{e, Starinar II, Beograd 1951, 2156. Cuwak 1986 M. Cuwak, Prilog prou~a- vawu srpskog nakita u oblasti podunavskog re- giona, VIMINACIVM 1, Po`arevac 1986, 8389. PERIODIZACIJA NEKROPOLA IXXI VEKA U DOWEM SRPSKOM PODUNAVQU 361 STARINAR LVII/2007. It is extremely difficult to periodise the IXXI centu- ry necropoles in the lower Serbian Danube river basin because not enough research has been done on them. Our knowledge is mainly limited to individual graves or to graveyards that have partly been investigated. An examination of the necropolis in Grabovica pro- vided most of the data for establishing the chronolo- gy for the graves in Mihajlovac and Prahovo. Besides finds that were identical to the specimens from Grabovica, the graves in Mihajlovac and Prahovo contained finds of earrings, indicating that they may be slightly older than the graves in Grabovica and that burials in those graveyards may have ceased in the first half of the X century. This was a time when the threat of Magyar invasion existed on the right bank of the Danube, downstream from the confluence with the Morava. The graveyard in Grabovica was obviously still in use for a little longer, however, the fact that burials stopped there could have only been connected with the events that led to the end of Bulgarian and re- establishment of Byzantine authority in the Danube river basin. The formation of the necropoles in Korbovo and Kostol may have occurred roughly around that time, given the increased frequency of finds connected with the growing influence of Byzantium. Burials next to the defence wall of the fortifications in Kostol may have begun during the last decades of the X century. The unusual position of the necropolis, right next to the fortress defence wall, indicates that this graveyard was probably formed in wartime circumstances. Otherwise, a more suitable place would have been used for burials, of the kind that certainly must have existed in the neighbourhood of the fortress. One could extend the period of burying the deceased in Kostol and Korbovo to the last quarter of the XI century, at most. The later graveyards in this region are characterised by types of finds that were not discovered in earlier graveyards. An important event at that time, the uprising in 1072, could be the reason for this change in the inventory of grave finds. Earlier literature describes how life ceased in several fortresses downstream from the confluence with the Morava because of that event. It was assumed that the local Slav population had taken part in the uprising, therefore, after its failure, the inhabitants of the Danubian towns, in erdap and downstream, were deported or abandoned the fortresses of their own accord. 362 DEJAN RADI^EVI] Summary: DEJAN RADI^EVI], Faculty of Philosophy, Belgrade THE PERIODISATION OF IX XI CENTURY NECROPOLES IN THE LOWER SERBIAN DANUBE RIVER BASIN