G

O
D
I
N
A

X
L
I
I
,

B
R
O
J

4
9
0
-
4
9
1
/
2
0
0
0
,

S
T
U
D
E
N
I
-
P
R
O
S
I
N
A
C
,

C
I
J
E
N
A

6
,
0
0

k
n
,

I
S
S
N

0
3
5
1
-
9
3
8
4

P
o

t
a
r
i
n
a

p
l
a

e
n
a

u

p
o

t
i

5
1
0
0
0

R
i
j
e
k
a
studeni-prosinac 2000
Hitna medicinska pomo
- izazov XXI. stoljea
Hitna medicinska pomo
- izazov XXI. stoljea
2
N A R O D N I
ZDRAVSTVENI
L I S T
mjesenik za unapreenje
zdravstvene kulture
Izdaje
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
UPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE
Za izdavaa
prof. dr. sc. Anto Jonji
Ureuje
Socijalno-medicinska sluba
Odjel za zdravstveni odgoj
Redakcijski savjet:
doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr.
Suzana Jankovi, mr. sc. Vojko
Obersnel, dr. sc. Vladimir Miovi,
dr. Vladimir Smeny, doc. dr. sc.
Ante krobonja, dr. sc. Marija Va-
roi, doc. dr. sc. Milan Zgrabli,
tel. 21-43-59, centrala 33-38-88 int.
110, fax 21-39-48
Odgovorni urednik:
dr. Vladimir Smeny
Glavni urednik:
dr. Suzana Jankovi
Lektor:
prof. Vjekoslava Lenac
Grafika priprema:
"Welt" d.o.o. - Rijeka
Grafiko-tehniko ureenje:
graf. in. Ines Volf
Rjeenje naslovne stranice:
dr. Saa Ostoji
Urednitvo:
51000 Rijeka, Kreimirova 52/a
pot. pret. 382
tel. 21-43-59, centrala 33-38-88
int. 110, fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr
Godinja pretplata 30.00 kuna
iro raun 33800-603-4489
Godinja pretplata za inozemstvo:
SFRS 10.- Devizni raun kod
Rijeke banke d.d. Rijeka,
SWIFT: RBRIHR 2X
250021-3393585-ZZJZPG RIJEKA
Tisak
Neograf d.o.o. - Rijeka
"NZL" je tiskan uz potporu Odjela
gradske uprave za zdravstvo i soci-
jalnu skrb Grada Rijeke.
Autor fotografije na naslovnoj strani:
Edward Mistarka
R
ijetko koja medicinska disciplina ili, drugim rijeima, oblik
zdravstvene zatite izaziva veu pozornost sveukupne javnosti od
hitne medicinske pomoi (HMP). Neosporno je da na to utjee
dramatinost neposredne borbe za ivot unesreenog ili teko bolesnog.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u ciljevima za XX. stoljee,
samoj HMP ne posveuje poseban cilj iako se naglaeno bavi
spreavanjem i smanjivanjem svih oblika nesrea. No, SZO u svojim
opim dokumentima o unapreenju, ouvanju zdravlja i lijeenju bolesti
upuuje na tri postulata, odnosno razine svih dijelova sustava zatite
zdravlja.
To su:
I samopomo - samozatita,
I uzajamna pomo - suzatita i
I struna (profesionalna) pomo - medicinska zatita.
Da li se to odnosi i na HMP? Da, ako se ono "medicinska" shvati i kao
razlog, odnosno cilj, a ne samo kao "profesionalnost izvritelja", to
odgovara treoj razini u uem smislu. O profesionalnoj HMP, organizaciji,
dilemama - drugom prigodom.
to bi bila prva razina - samopomo? U bezbroj situacija hitnoe, i
zbog nesrea, i zbog bolesti, postoje relativno jednostavni postupci koji u
nekim tekim i opasnim situacijama spaavaju ivot. Nije, naalost, ovo
mjesto pokuaja nabrajanja, ve prigoda za osvrt na sustav. Prosjeni laik
moe neto sustavno doznati i nauiti na ovu temu samo u osnovnoj koli,
i to posljednjih tridesetak godina, ili prilikom polaganja vozakog ispita
(upravljanje motornim vozilom postalo je prosjean civilizacijski doseg).
Najvei je problem HMP injenica da se uvijek radi o nizu potpuno
odreenih postupaka "prepoznavanja dogaaja" (postavljanje dijagnoze)
i postupaka otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i/ili nastanka trajnih
posljedica po zdravlje (za sve ostalo ima vremena). Ti se postupci,
naalost, ne mogu "nauiti jednom zauvjek", ve ih treba vjebati i
ponavljati. To pitanje nije, naalost, nigdje organizirano.
Uzajamna pomo sadri sve ono to potrebiti mogu pruiti jedan
drugomu ili, ee, to namjernici, sugraani, susjedi mogu pruiti
bolesnima i unesreenima na mjestu dogaaja. Problem usvajanja
"laikog" znanja obrazloen je u prethodnom stavku.
Treba oekivati da e se spremnost dostatnog dijela graanstva
iskoristiti za donoenje i razvoj sustava usvajanja i obnavljanja znanja
pruanja prve pomoi i tako ublaiti injenicu vjenog nedostatka
profesionalne HMP.
Odgovorni urednik
studeni-prosinac 2000
3
S
luba hitne medicinske pomoi funkcionira kroz svoj
prethospitalni i hospitalni dio. To su funkcionalno me-
usobno povezani dijelovi, ali organizacijski, barem za
sada, u nas odvojene cjeline. Prethospitalna faza hitne medi-
cinske pomoi vremenski je period koji protjee od trenutka
nastanka oboljenja/ozljeda pa do definitivnog zbrinjavanja. Tu
se podrazumijeva zbrinjavanje na mjestu oboljenja/ozljede,
koje se nastavlja u tijeku transporta, sve do prijema u stacio-
narnu bolniku ustanovu. U nas je ta faza organizirana unutar
Ustanove za hitnu medicinsku pomo (UHMP) za podruje
grada Rijeke te susjednih gradova (Bakar, Kastav, Kraljevica)
i opina (avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Vikovo). Djeluje u
obliku terenskih timova hitne medicinske pomoi (HMP) i
sanitetskog prijevoza (SP), kojima se upravlja iz Prijavno-
dojavne jedinice. Tijekom 24 sata stanovnitvu ovoga podru-
ja na raspolaganju su dva tima HMP, dok je broj timova SP
razliit tijekom dana i tjedna.
Pod hitnom medicinskom pomoi podrazumijevamo niz mje-
ra i postupaka koji se poduzimaju radi uklanjanja/ublaava-
nja poremeaja vitalnih funkcija koji neposredno ugroavaju
ivot bolesnika/ozlijeenog.
PODRUJE RADA HMP SLUBE
Temeljne zadae slube HMP svugdje su iste: spaavanje
iznenada ugroenog ivota, prijevoz kritinog pacijenta u
bolnicu, prijevoz hitnog pacijenta, pruanje pomoi prilikom
masovnih nesrea i katastrofa. Uz te poslove, u nas sluba
HMP obavlja i neke druge zadae, kao to su: pruanje pomoi
bolesnima kojima ivot nije neposredno ugroen, no ako im se
pomo ne prui na vrijeme, mogu nastupiti tee posljedice;
pruanje pomoi pacijentima koji iznenada poinju fiziki ili
psihiki trpjeti; prijevozi nehitnih pacijenata, manje ili vie
nepokretnih (ukljueni su i vanjski prijevozi).
Okretanjem telefonskog broja 94 dojavljuje se poziv za
hitnu medicinsku pomo. Linija 94 interventna je linija koja
se mora znati koristiti. Ona se ne smije zlorabiti za traenje
medicinskih savjeta kada to nije neophodno, odnosno kada
moemo kontaktirati svog obiteljskog lijenika, a niti za trae-
nje nemedicinskih informacija (kao to su: radno vrijeme i rad
ambulanti PZZ). Koristi se nakon to prepoznamo hitno stanje.
Kako prepoznati hitno stanje?
Postoje upozoravajui znakovi, npr. znakovi zastoja disa-
nja u odraslog (prsni ko se ne mie, nema uma disanja),
znakovi guenja stranim tijelom, sranog ili modanog udara.
Sva ta stanja mogu uzrokovati besvjesno stanje, a tada se mora
pruiti hitna medicinska pomo.
Prethospitalna hitna medicinska pomo
Brza intervencija vodi povoljnom ishodu
Hitna se stanja dogaaju. Ona nas pogode na poslu, kod kue, esto kada najmanje oekujemo.
elja nam je informirati vas o slubi koja se u tim situacijama poziva i od koje se trai pomo, o
pristupu toj slubi te o nekim specifinostima u radu.
KADA ZATRAITI HMP:
(1) Kada nedostaju ivotne funkcije:
zastoj disanja i/ili zastoj srca,
(2) Kada su ivotne funkcije tako poremeene da je
iznenada nastupila, ili postoji vjerojatnost da nastupi,
ivotna ugroenost, naprimjer:
bol u prsnom kou [dodatni upozoravajui znakovi
su: blijedosiva boja koe, slabost (munina, zimica,
znojenje i oteano disanje koje traje vie od 10 minu-
ta)],
oteano disanje (bolesnik hvata zrak, gui se),
besvjesno stanje (bez odaziva na poziv),
rane (duboke rane kod kojih se krvarenje ne zau-
stavlja, zgnjeenja, otrgnua...),
prijelomi kostiju (nemogunost optereenja ozlije-
ene kosti, neuobiajena pokretljivost kosti, popra-
ena jakom boli),
ozljede glave (znaci teke ozljede glave jesu: nes-
vjestica, smetenost, gubitak pamenja dogaaja ve-
zanih uz nesreu),
iznenadna jaka bol (ako se ne moe odrediti niti
jedan poznati uzrok jake boli, a ona traje dulje od 10
min.),
opsene opekline (opeena povrina koe od 15%
navie), opekline lica,
povraanje uz bolove u trbuhu, s tendencijom po-
goranja,
povraanje ili proljev s primjesom krvi, ili crna stoli-
ca,
alergijske reakcije (oticanje usnica i vjea, opa
slabost i bolovi, oteano disanje...).
Slubu HMP treba zatraiti i kada agresivna osoba
ugroava svoj ivot ili ivote drugih ljudi te remeti
javni red i mir.
L
studeni-prosinac 2000
4
I
z dva primjera iznenadne teke bo-
lesti moe se izvui pouka. Ugro-
eni bolesnik je pedesetogodi-
njak, koji inae troi lijekove zbog po-
remeenog sranog ritma. U svom do-
mu, u krugu obitelji, hvata se za prsa i
gubi svijest, ubrzo ostaje bez bila i di-
sanja. Prvi primjer: sin odmah poinje
oivljavanje, tj. umjetno disanje i vanj-
sku masau srca, a ki poziva Hitnu
pomo, koja dolazi za osam minuta i
preuzima oivljavanje; EKG indicira
koritenje defibrilatora - srce proradi,
bolesnik se pribire, prevozi ga se u bol-
nicu. Drugi primjer: sve je isto, ali nit-
ko ne zna kako pomoi iznenada obo-
ljelom, jedino zovu Hitnu pomo; ona
dolazi za osam minuta i nae da je ne-
sretnik mrtav. Pouka? Znalo se da u
Kako ugroenima osigurati neposredno spaavanje ivota
NAUIMO POMOI SEBI
I DRUGIMA
Krajnji zahtjev etike je taj da svaki ovjek zna pruiti prvu pomo iznenadno
ozlijeenoj ili iznenadno oboljeloj osobi.
obitelji postoji rizini srani bolesnik.
Nauilo se i znalo to treba uiniti u
sluaju sranog udara i - bolesnik je
ostao iv. A u sluaju kad nitko nije
bio poduen to uiniti pri pojavi sra-
nog udara - bolesnik je umro. Moralna
je odgovornost vjerojatno dvostruka:
lijenik nije uputio lanove obitelji da
trebaju nauiti oivljavanje, a ako je-
su, tada nisu odgovorno prionuli da ga
naue.
GDJE SMO MI
Do prije deset godina u koli se u
osmom razredu prva pomo uila 35
sati; budui voza motornog vozila i
sada mora prvo poloiti ispit iz prua-
nja prve pomoi; Crveni kri i jo neke
institucije izobraavale su velik broj
ekipa prve pomoi za sluaj elemen-
tarnih nesrea i nesrea na poslu. Tako
se brojilo na stotine tisua izobrae-
nih. Idealno? Svojevremeno sam me-
u takvima proveo desetak ispitivanja
o znanju preostalom poslije jedne do
dvadesetak godina. Rezultat je bio
razoaravajui: ve poslije tri godine u
veine je ostatno znanje bilo minimal-
no, npr. ispravno primijeniti oivljava-
nje nije znao skoro nitko vie! /Ne/
znanje je bilo skoro onoliko kao i prije
polaenja spomenutih raznih teajeva.
Pouan je podatak to sam ga svoje-
dobno dobio od voditelja Hitne pomo-
i u Dubrovniku: jedini vozai koji su
znali ispravno pruiti prvu pomo bili
su Francuzi, a oni su bili i jedini koji su
obvezno svakih pet godina morali ob-
Ako je rtva u besvjesnom stanju i ne die, pozivalac treba
slijediti sljedee upute:
nazvati 94 prije zapoinjanja umjetnog disanja i vanj-
ske masae srca ako je rije o odraslom ovjeku;
nazvati 94 nakon umjetnog disanja i vanjske masae
srca u trajanju od jedne minute ako je rije o djetetu.
KAKO ZATRAITI HMP
Pozivalac koji okrene broj 94, treba dopustiti dispeeru
(lijeniku pri telefonu) da mu postavi pitanja. Na osnovi po-
stavljenih pitanja i dobivenih odgovora lijenik procjenjuje
potrebu za intervencijom tima HMP. U vrijeme kada postavlja
pitanja, lijenik biljei podatke. Informaciju koju dobije pro-
slijeuje timu HMP. Odgovori na pitanja koja postavlja lije-
nik moraju biti kratki i jasni te se moraju odnositi iskljuivo na
traene informacije.
Lijenik e postaviti sljedea pitanja:
- to se dogodilo? Odgovor moe biti npr.: Otac je
osjetio iznenadni bol u prsima, a sada je izgubio svijest. Ne
die.
- to se sada dogaa? ... Moja sestra daje umjetno
disanje i vanjsku masau srca.
- Gdje se nalazi oboljeli (na kojoj adresi)? ... Nalazi-
mo se u Rijeci, u ulici ... (adresu treba navesti tono i jasno, uz
ev. kratki opis najkraeg puta).
- S kojeg broja telefona zovete? ... Telefonski broj je: ...
U tom trenutku lijenik moe dati upute pozivaocu: Osta-
nite na liniji sve dok Vam ne kaem da moete spustiti sluali-
cu. Tim hitnoe krenuo je na Vau adresu. Molim Vas, upalite
svjetlo kako bi kua bila uoljivija (ako se razgovor vodi tije-
kom noi).
Ovo je samo kratak prikaz sheme dojave hitnog sluaja. Za
procjenu pojedinih hitnih stanja potreban je manji ili vei broj
podataka, pa e o tome ovisiti i broj ciljano postavljenih pita-
nja. Valja svakako naglasiti da e pravodobno prepoznavanje
hitnog stanja, uz brzu dojavu, pridonijeti kvalitetnom zbrinja-
vanju i konano povoljnijem ishodu. Pozivalac mora znati da
je lijenik pri telefonu 94 taj koji e, na osnovi dobivenih
podataka, odrediti potrebu za interveniranjem tima HMP te da
nije mogue izlaziti na sve pozive. Ovisit e iskljuivo o medi-
cinskom razlogu da li e tim HMP biti angairan ili ne. Mora-
mo biti svjesni da svako optereivanje slube nehitnim zadaa-
ma ini tu slubu nedjelotvornom i tromom. Stoga se nadam da
vam je ovaj kratki prikaz ukazao na potrebu suradnje sa slu-
bom koja obavlja tako zahtjevnu i odgovornu zadau.
Mr. sc. Diana Florini, dr. med.
studeni-prosinac 2000
jedinci ili skupine gdje za time postoji
specifina obiteljska ili profesionalna
potreba. Svaki polaznik trosatne podu-
ke trebao bi kao podsjetnik dobiti (to
bi trebao imati i svaki voza) mali le-
tak sa skicama kako se to radi. A veli-
ka bi bila pomo najgledanijeg medija,
televizije, kad bi jednom mjeseno, u
udarnom terminu na kraju TV-dnevni-
ka, pola minute pokazala jednu od opi-
sanih intervencija (u dvanaest mjeseci
to moe obuhvatiti sve nabrojene te-
me, s oivljavanjem). A kako pronai
nain motivacije i izbora ljudi za te
trosatne teajeve i jednosatno godinje
obnavljanje? To je dunost: prvo, obi-
teljskog lijenika, drugo, promidbe
medija, tree, poduke profesora biolo-
gije u kolama, i etvrto, Crvenoga kri-
a, kao najvanijeg provoditelja.
Prim. dr. Ivica Ruika
5
navljati znanje iz pruanja prve pomo-
i! U naoj zemlji, kao i u skoro svim
drugim, i puno bogatijim zemljama,
skoro je nemogue nai financijska
sredstva za takva obnavljanja. U nas je
nastava prve pomoi u kolama samo
izborna, ostala je za budue vozae, u
vojsci i policiji te meu dobrovoljcima
u Crvenom kriu, svuda bez obnavlja-
nja znanja.
ruja) dovoljno je da znadu spasiti i-
vot i odrati ga do pravodobnog dola-
ska lijenika ili Hitne pomoi. To je
dovoljno da se u prvi as uspjeno suo-
e s akutnim iznenadnim oitovanjem
poremeenih ivotnih funkcija s pod-
ruja jedne od dviju najeih moder-
nih epidemija: ili neke ozljede, ili neke
bolesti krvoilnog sustava.
DOVOLJNA TRI SATA OBUKE
Kako treba postupiti za to osposob-
ljen obian ovjek? 1) Smirit e okoli-
nu i koristiti je za pomo. 2) Kratko e
se orijentirati ima li znakova ugroe-
nosti ivota: gubitak svijesti, presta-
nak disanja i kucanja bila, jako krvare-
nje. 3) Zvat e Hitnu pomo/lijenika.
4) Spaavat e ivot ako su poremee-
ne neke ivotne funkcije: boni polo-
aj, oivljavanje, zaustavljanje krvare-
nja. Ako nisu, vidjet e ima li u blizini
kakvih uobiajeno koritenih lijekova,
npr. nitroglicerina za srane bolesnike,
inzulina za eerae itd. 5) Nadzirat e
stanje unesreene/oboljele osobe i pru-
enu pomo.
Za uspjeno izvoenje svih tih na-
josnovnijih radnji, najmanje to treba
nauiti iz pruanja prve pomoi jest: 1)
orijentacijski pregled o moguoj pore-
meenosti ivotnih funkcija, 2) boni
poloaj osobe bez svijesti, 3) zaustav-
ljanje jakog krvarenja odmah, direkt-
nim pritiskom prstima u ranu preko ga-
ze i potom kompresivnim zavojem, 4)
nauiti zavoj osmicu i/ili presloe-
nim trokutnim rupcem, 5) imobilizaci-
ja ekstremiteta trokutnim rupcima: tzv.
mitela (podupira) za gornji ekstremi-
tet; presloeni trokutni rupci povezuju
ozlijeenu nogu sa zdravom nogom, 6)
ovratnik za vratnu kraljenicu, 7) no-
enje na pokrivau, poleuke ili potr-
buke (ili na improviziranim nosilima),
8) osim izuzetaka, strpljivo ekanje
strune pomoi koja e se pobrinuti za
transport.
Za sve to dovoljna su tri sata podu-
ke, ali uz uvjet jednosatnog obnavlja-
nja nauenoga jednom godinje. Osta-
le oblike pruanja prve pomoi, uklju-
ivo prije svega oivljavanje, za to
treba tri sata poduke, ue samo oni po-
VISOKO MOTIVIRANI POJEDINCI
to uiniti? Kako s vjerojatnou
moemo oekivati odreene sluajeve
iznenadnih ozljeda ili bolesti, treba pri-
hvatiti motivirane pojedince i skupine
da naue najpotrebnije iz prve pomoi
u takvim sluajevima. Pogotovo se to
odnosi na iznenadne bolesti, jer se ve-
a prednost daje poduci o pruanju pr-
ve pomoi ozlijeenima, a zapostavlja
se poduka o pruanju prve pomoi iz-
nenada oboljelima. Na to i na koga se,
silom prilika ograniiti pri izboru za
poduku i za kasnije obnavljanje znanja
iz pruanja prve pomoi? Na one koji
aktivno sudjeluju u prometu, na one
koji su na radnim mjestima izloeni
specifinim profesionalnim rizicima,
na vojsku i na policiju, na sve lanove
obitelji u kojima ima rizinih bolesni-
ka od raznih bolesti, npr. sranih, dija-
betiara, astmatiara itd., ili gdje po-
stoji ugroenost djece, npr. guenjem
ili raznim kunim ozljedama, na one
koji slobodno vrijeme esto koriste za
portske ili izletnike aktivnosti. Za
veinu nabrojenih (zbog motiviranosti
izabranih pojedinaca, s izabranih pod-
Ako se elite pretplatiti
na Narodni zdravstveni
list, dovoljno je da
nazovete telefonski broj
21-43-59 ili poaljete
dopisnicu sa svojim
podacima
(ime, prezime, adresa) u
Zavod za javno
zdravstvo, Socijalno-
medicinska sluba, 51000
Rijeka, Kreimirova 52a.
studeni-prosinac 2000
6
TO UINITI NA MJESTU
PROMETNE NESREE
Ako sluajno naiete na prometnu
nesreu (PN), ili u njoj sami sudjelujete,
a imate lake tjelesne ozljede ili ste neo-
zlijeeni, najprije na broj telefona 94
dojavite tono mjesto PN. Danas su mo-
bilni telefoni, nasreu, sve brojniji i
ovom prigodom neemo o njima ras-
pravljati kao o moguem uzroku nastan-
ka PN. Nemojte se ljutiti to e vam li-
jenik s druge strane moda postaviti ne-
ko pitanje. Najee e se ono odnositi
na broj ozlijeenih. To je znaajno zato
to je na mjesto PN mogue uputiti naj-
vie 3 vozila hitne medicinske pomoi
(HMP) s istreniranim ekipama i opre-
mom neophodnom za pruanje HMP. U
takvom sluaju vie ne postoji niti jedna
rezervna ekipa HMP koja bi se mogla
uputiti na neko drugo mjesto na kojem bi
u tom trenutku trebalo spaavati ljudske
ivote.
Nakon toga nastojte pomoi ozlije-
enima. Ako osobama ne prijeti opa-
snost ostanu li u vozilu, ostavite ih tamo.
Ako postoji opasnost (mogue klizanje,
ili zapaljenje vozila, ili pogoranje oz-
ljede), nastojte ozlijeene izvesti iz vo-
zila. Nakon toga posjednite ih ili poleg-
nite i OBVEZATNO UTOPLITE.
Kao laik najee moete razlikovati
teko i lake ozlijeene. Osobe u nesvi-
jesti paljivo postavite u boni poloaj.
Pokrijte otvorene ozljede gazama i za-
vojima iz kutija prve pomoi. Ozlijee-
nim osobama ne daje se nita za jelo ni
pie jer to moe koditi. S druge strane,
rije utjehe uvelike e pomoi u prevla-
davanju psihikog stresa.
Sve do sada nabrojeno ne ui se sa-
mo na teaju prve pomoi prije polaga-
nja vozakog ispita, nego jo u osnovnoj
koli.
Samo ako znate kako se to radi, po-
kuajte zaustaviti krvarenje, imobilizi-
rati ozlijeeni ekstremitet ili pristupite
oivljavanju prije dolaska ekipe HMP.
Vrijeme neumoljivo tee i svaka je kva-
litetna pomo dobrodola.
TKO SVE MOE POMOI
Naalost, preesto na mjestu PN na-
lazimo teko ozlijeene osobe koje sto-
je, osobe koje nisu pokrivene ili ogrnute
na kii i hladnom vjetru. To moe pogor-
ati ozljedu, osobito ako traje dulje vrije-
me.
ak niti djelatnici prometne policije
(ast rijetkim izuzecima) ne poduzimaju
nita da bi pomogli ozlijeenima kada
prvi pristignu na mjesto PN. Tvrde da je
to zbog nedostatka opreme. Oprema
se u pravilu svodi na par plastinih za-
titnih rukavica. Da bi se nekoga pokri-
lo, takva oprema zaista nije neophod-
na.
Trea su skupina profesionalaca, ne
manje vana, koja se pojavljuje na mje-
stu PN, vatrogasci u sluajevima kada je
to neophodno (izvlaenje unesreenih
koji su prikljeteni u vozilima ili su vozi-
la u teko dostupnim provalijama).
Nakon to na mjesto PN pristigne
ekipa HMP, vi im, dragi laici, prepustite
ozlijeene. Ako sami niste ozlijeeni ili
svjedok dogaaja, najbolje je da se uda-
ljite kako ne biste ometali rad ili stvarali
nepotrebnu i tetnu guvu u prometu.
Ne zaboravite da je mjesto na kojem
se dogodila PN opasno: asfalt postaje
sklizak od izlivenog ulja, moe doi do
eksplozije i/ili poara, ili nekontrolira-
nog pomicanja oteenih vozila ili nji-
hovih dijelova.
EDUKACIJA NAJVANIJA
Da bismo zajednikim djelovanjem
HMP, policije, vatrogasaca i vas, dragi
sugraani, sveli teke posljedice PN na
to je mogue manju mjeru, vano je slje-
dee:
1. kontinuirano educirati: laike, dje-
latnike interventnih slubi, djelatnike
HMP, uz poboljanje opreme;
2. unaprijediti cestovnu HMP po
punktovima, kako bi se skratilo vrijeme
potrebno za dolazak HMP na mjesto PN;
3. unaprijediti meusobnu suradnju
HMP, policije i vatrogasaca na zajedni-
kim vjebama.
Treba znati da na mjesto PN nastoji-
mo stii u to kraem vremenskom roku,
pritom esto izlaui opasnosti vlastite
ivote. Zbog toga propustite vozila HMP
s ukljuenim plavim svjetlima i sirenom.
Isto tako vas moliko da shvatite kako se
do Pasjaka ili mrike ne moe stii za
manje od tridesetak minuta. Do tada
mnogo toga ovisi o vama. Samo zajed-
nikim djelovanjem smanjit emo broj
poginulih i ublaiti teke posljedice oz-
ljeda (privremeni ili trajni invaliditet, od-
sutnost s radnog mjesta).
Ovo je pria o svemu to se dogaa
nakon PN. O prevenciji na nekom dru-
gom mjestu.
Do tada, vozite oprezno i paljivo
prelazite kolnik jer: bolje je sprijeiti, no
i (najbolje) lijeiti!
Senka trbo, dr. med.
to uiniti kada se dogodi prometna nesrea
AKO NE ZNATE POMOI, NEMOJTE ODMOI
Jesen kao godinje doba ima dva lica. Ono ljepe donosi pregrt zrelih plodova,
ugodne sunane dane i lagano uhodavanje u zavrni dio radne i poslovne godine. Manje su
ugodno lice jeseni dugotrajne kie, mokri i skliski kolnici na kojima se, zbog neprilagoenosti
uvjetima vonje, dogaaju prometne nesree. Ponekad je posljedica samo materijalna teta, a u
drugim sluajevima, naalost, i ljudske rtve. ak i one najtee.
studeni-prosinac 2000
7
U
pravo zbog tih injenica, rijetko
su gdje u klinikoj medicini od
tako bitnog znaenja za hitno po-
stavljanje dijagnoze paljivo uzeta ana-
mneza i detaljan kliniki pregled koji, uz
neto steenog iskustva, u 80% sluaje-
va omoguuju otkrivanju uzroka abdo-
minalne boli.
PRAVILNO POSTAVLJENA PITANJA
Najvanija je detaljna anamneza.
Pitanja postavljena pacijentu moraju
biti jasna i suvisla, a njegove odgovore
treba paljivo sluati. Naroito treba iz-
bjegavati sugestivna pitanja, na koja je-
dan dio bolesnika odgovara potvrdno ia-
ko to nije u potpunosti tono. Panju tre-
ba obratiti na poetak i redoslijed pojave
simptoma, posebno na lokalizaciju boli i
pravce njena irenja. Kod ena su bitni
podaci o menstrualnom ciklusu, a kod
svih bolesnika o mokrenju i stolici.
Stanje kod kojeg je neophodna hitna
intervencija nazivamo AKUTNI AB-
DOMEN.
Akutni abdomen oznaava akutno
opasno zbivanje, izazvano oboljenjem
jednog ili vie organa u abdomenu, koje
je praeno naglom i estokom boli trbu-
ne stijenke i ostalim simptomima i zna-
cima. Pritom je potrebno odrediti mjesto
i vrstu patolokog procesa, no najvanije
je odrediti hitnost i potrebu eventualnog
operacijskog postupka.
Postoje stanja koja u kratko vrijeme
dovedu do upale potrbunice i klinike
slike akutnog abdominalnog zbivanja.
iroka je lepeza moguih uzroka, koji su
ei ili rjei. Meu najeima su: akut-
na upala crvuljka, akutna upala unih
vodova, prsnue vrijeda eluca ili dva-
naesnika, maligni proces, uklijetena ki-
la, akutna nekrotizirajua upala gutera-
e itd. Ima takoer mnogo bolesti koje
mogu oponaati sliku akutnog abdome-
na, npr.: tumor crijeva, una kolika,
upalna suenja crijeva, bubrena kolika,
zastoj mokrae, upala plua, upala po-
plunice, oboljenja kraljenice, obolje-
nja kuka, akutna upala jetre, herpes zo-
ster itd. Stoga je postavljanje ispravne
dijagnoze neobino vano. Kao to je
ve napomenuto, najvanija je paljivo
uzeta anamneza. U anamnezi se osobita
pozornost obraa na karakter boli, di-
spepsiju, nauzeju, pojavu povraanja, di-
jareju, konstipaciju ili opstipaciju, groz-
nicu ili povienu temperaturu. Dispepsi-
ja, munina i povraanje esti su i karak-
teristini znaci akutnog abdominalnog
zbivanja i korisni za prepoznavanje i di-
ferenciranje akutnog abdomena.
SIMPTOMI KOJI PRATE BOL
Nauzea (munina) je osjeaj nela-
godnosti koji prati blijedilo, pojaano
izluivanje sline, usporen rad srca i sni-
enje tlaka, a esto prethodi povraanju.
Dispepsia je nespecifian osjeaj ne-
lagode, vezan uz uzimanje hrane, s po-
pratnim bolovima u abdomenu, muni-
nom, garavicom, podrigivanjem i na-
dutou.
Vomitus (povraanje) je snano re-
fleksno izbacivanje eluanog sadraja,
praeno grevitom aktivnou oita i tr-
bunih miia. Povraanje je karakteri-
stino za akutni gastroenteritis (prvi
znak), akutni abdomen, akutne infektiv-
ne bolesti i uzimanje lijekova. Stoga je
potrebno ispitati karakter povraanja,
nastup, vrijeme pojavljivanja, vezanost
uz hranu, to esto razjanjava kliniku
sliku.
Regurgitacija je izbacivanje male
koliine sadraja na usta, bez greva mi-
ia.
Hematemeza je povraanje velikih
koliina krvi tamne boje.
Dijareja (proljev) je poveanje koli-
ine tekuine u stolici i/ili poveanje
uestalosti stolice. Akutni proljev obi-
no je karakteristian za akutni gastroen-
teritis, odnosno infekciju sluznice crije-
va stafilokokima i salmonelama, ili tok-
sinima u hrani.
Opstipacija oznaava zatvor stolice,
izrazito suhe stolice, male po koliini i
uz rijetko pranjenje. Posljedica je naj-
ee neadekvatne prehrane, funkcional-
nog poremeaja crijeva, ali uz ostale pri-
sutne simptome, moe biti i znak ileusa
ili nekog drugog akutnog zbivanja u ab-
domenu.
Poviena tjelesna temperatura i ubr-
zano bilo nazoni su kod veine akutnih
abdominalnih zbivanja.
Procjena boli od najveeg je znae-
nja. Bol moe biti eksplozivna (prsnue
vrijeda, aneurisma), intenzivna, stalna,
progresivna, promjenjiva, kolina.
Kolika je grevita bol, izazvana po-
jaanom peristaltikom upljih organa da
bi se svladala neka prepreka. Mjesto boli
upuuje na dijagnozu, stoga je dobro
znati lokalizaciju boli i irenje u abdo-
men.
Uzrok boli moe se esto dokuiti iz
odgovora na 4 pitanja: Kakav je karak-
ter i vrsta boli, kada se javlja, gdje se
bol lokalizira i iri, te zato se javlja?
To su i najee pitanja koja se upuu-
ju pacijentu ve pri samom pozivu hit-
ne slube.
Pokuava se dobiti informacija o pri-
sutnosti ili izostanku ostalih nebrojenih
simptoma. Cilj tih kratkih i saetih in-
formacija o pojedinim simptomima koji
se javljaju vezano za abdomen bio je po-
moi pacijentu da ih to lake prepozna i
obrati panju na njih, kako bi svojim za-
paanjima pomogao lijeniku u procjeni
hitnosti abdominalne boli.
Izuzetno je vano da pacijent koji se
obraa za pomo vjeruje lijeniku i sura-
uje s njim.
Jasna Jane Kovaevi, dr. med.
Abdominalna bol
Ciljano odgovarajte na pitanja lijenika
Akutna bol u trbuhu vrlo je esto dramatino zbivanje, koje zahtijeva neodloan dijagnostiki
postupak, odnosno tono postavljanje dijagnoze bolesti i otkrivanje uzroka boli. To je tim tee to
se s takvim pacijentima susreemo izvan hospitalne ustanove, bez dostupne dijagnostike opreme.
Najee se to deava u stanu pacijenta, na ulici, gdje s jedne strane stoji lijenik sa svojim znanjem,
iskustvom i savjeu, a s druge strane bolesnik koji pati i oekuje to bru i efikasniju pomo.
studeni-prosinac 2000
8
H
itno je ono to treba uiniti bez odgaanja jer od-
gaanje dovodi do posljedica opasnih po zdravlje i
ivot. Svaki simptom (od loeg osjeanja do fizi-
kih znakova) upozorava da se neto u nama i s nama doga-
a, da negdje nismo u skladu sa sobom. Kad zanemaruje-
mo prethodne znakove, koji su ponekad tako suptilni da ih
ne ujemo ili se o njih ogluimo (to esto inimo) to
dovodi do jo vee neravnotee, patnje, bolesti... Stoga su
svi ti, u poetku tanahni znakovi, hitnoa za intervenci-
ju. Nema razlike izmeu velikih i malih stvari!
JAANJE SPOSOBNOSTI PRILAGODBE
Svako novo vrijeme nosi svoje promjene, prilagoava-
nje, napredovanje u evoluciji. Kao pojedinci i kao ljudska
rasa, stalno smo u izazovu promjena. Zakoraili smo ne
samo u novo stoljee, ve i cijelo jedno tisuljee. Prihva-
aju se nove paradigme. Nije lako kroiti novim, neutaba-
nim stazama, mijenjati dosadanji nain razmiljanja, usta-
ljene navike..., no novi nas putovi ekaju!
Dakle, mogli bismo rei da nas u novom vremenu eka
preusmjeravanje s negativnog aspekta zdravlja, tj. bolesti,
na pozitivno zdravlje.
Unapreenje zdravlja bio bi stoga proces u kojem stal-
no, svjesno i budno motrimo na ravnoteu u sebi te svaki
pomak van te ravnotee shvatimo kao hitnou, tj., po-
trebu da se to prije vratimo u svoj balans, jer odgaanja
stvari ne unapreuju, pogoravaju ih. Hitnoa u tom
smislu znai reagirati odmah.
Osjeaji su najbolji znakovi za prepoznavanje gdje
smo na ljestvici zdravlja. Da bismo postigli sklad, osjea-
je je potrebno primijetiti, promatrati, izraavati ih!
Upravo potiskivanje osjeaja dovodi do niza poremeaja
zvanih bolest. Danas je ve poznato da su uzroci veine
bolesti psihosomatskog podrijetla. Prepoznavanjem unu-
tarnjih znakova koje govori nae bie izbjegavamo bolest
i nesreu. Uz ispravno ivljenje mi neemo doznati koje
smo teke putove bolesti, patnje i nesree izbjegli, ali e-
mo biti zdravi i sretni.
ODLUKA JE U NAIM RUKAMA
Zato, slijedimo svoje unutarnje znakove, odluimo
uzeti zdravlje u svoje ruke odmah sada, preuzmimo odgo-
vornost za svoj ivot. Izaberimo sklad, zdravlje i blagosta-
nje u svom ivotu. Lake rei nego uiniti! Potreban je
napor volje da se provedu odluke u djela, ali vrijedi ustra-
jati na putu. Vano je znati da imamo mo stvaranja i da
je svaki trenutak - trenutak izbora, npr. pojesti jabuku ili
sladoled.
Hitnoa u unapreenju zdravlja, kako je ja vidim, sa-
stoji se u proirenju svijesti o moi i odgovornosti sva-
kog pojedinca za osobno i ope dobro, razumijevajui da
smo svi povezani i pod meusobnim utjecajem, shvaajui
da, kad drugome sja sunce, i nama sja.
HITNOA u unapreenju zdravlja
GRADIMO ZDRAVO OKRUENJE
U dananje vrijeme velik dio ljudi pati od ove ili one bolesti pa se ponekima ini da je bolest
prirodnija od zdravlja, no nije tako. Prirodno je stanje ljudskog tijela i duha zdravlje, i to
potpuno zdravlje, ono koje obuhvaa uravnoteen duh, a to znai upotrebu svih svojih
potencijala. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje nije samo odsustvo
bolesti..., zdravlje je dobro osjeanje, radost, blagostanje u svakom pogledu.
Neki primjeri novih smjerova u razmiljanju i ponaanju
Simptom Stari obrazac Novi obrazac
prehlada
Ve kod prvih simptoma loeg
osjeanja treba stati, svom tijelu
pruiti odmor i prehranu koja
proiuje i jaa tijelo te promisli-
ti to nas je dovelo u neravnoteu
i to trebamo korigirati, s im
smo nezadovoljni.
esto se prvi znakovi
ignoriraju. Simptomi se
tada pogoraju i dovedu
nae tijelo u stanje
iscrpljenosti i nemoi.
Oporavak je tei i dui.
visoki tlak,
srani
infarkt,
modani
udar...
esto se zanemaruju
simptomi visokog tlaka,
pa ak i sam nalaz, do
momenta kad se pojave
ozbiljniji simptomi.
Potrebno je shvatiti da visoki tlak
znai da na organizam radi s
veim optereenjem i to moe
dovesti do opasnih, esto
iznenadnih posljedica.
Stoga je jako vano dovesti ga u
normalu i poduzeti sve to
moemo kako bismo organizmu
pruili rastereenje i ravnoteu.
prometne
nezgode
esto se deava da
ljudi popiju iako voze,
da zanemaruju umor i
simptome spavanja, da
voze prebrzo...
Svjesno i dosljedno izabrati biti
trijezan prilikom vonje. Isplani-
rati put s najmanje umaranja.
Odmah, kod prvih znakova
pospanosti zaustaviti se, malo
odspavati i nastaviti vonju.
I moda najvanije: u prometu
imati leeran stav, bez urbe,
svjesni i koncentrirani na sa-
danji trenutak, tj. na vonju.
rak
Freutag kae da je rak
izraz neshvaene ljubavi,
vlastite zarobljenosti.Vie
godina prije poetka
tjelesnih simptoma
djeluju uzroci: traume iz
djetinjstva, negativni
doivljaji, potiskivanje i
osjeaj krivnje,
neproivljeni ivot, jak
destruktivan stav prema
ivotu, duevne ozljede,
dugo zadravanje
tuge...Svemu tome
prikljuuje se ivljenje u
nezadovoljstvu i stresu,
nezdrave navike u
prehrani...
Radi obrade uzroka, prvo se
treba vratiti u vrijeme nastanka
trauma. Potrebno je oprostiti
sebi i drugima, otpustiti traume
prolosti, prihvatiti i voljeti sebe
takve kakvi jesmo...U
iscjeljivanju vanu ulogu imaju
pozitivne misli i osjeaji...
A na raspolaganju nam je uvijek
dostupan i besplatni lijek -
smijeh.
naj ...
odnosi
Odnosi koje gradimo
najvei su izazov koji
svakodnevno imamo.
esto se deava da se
osjeamo loe u nekom
odnosu, ali zanemaruje-
mo taj osjeaj i ne
poduzimamo nita.
Potiskujemo svoj osjeaj
nezadovoljstva i gnjeva,
preputamo vremenu,
no u tom sluaju odnos
se pogorava ...
Svaki lo osjeaj, koji nas ini
nesretnima, trebamo primijetiti,
pokuati definirati to on u nama
stvara i zato, izraziti -
iskomunicirati svoj osjeaj i
odluiti promijeniti odnos koji
remeti nas i nae zdravlje.
Mr.sc. Zlata Jaka-Blaina, dr.med.
studeni-prosinac 2000
9
I
shemijska bolest srca, a posebno naj-
tei oblik te bolesti, a to je infarkt
miokarda, ima veliko znaenje u su-
vremenoj medicini zbog visokog po-
boljevanja i smrtnosti.
Smrtnost u akutnom infarktu miokar-
da iznosi oko 30%, pri emu se vie od
polovice smrti dogaa prije nego obolje-
li stignu do bolnice. Premda se preivlje-
nje nakon hospitalizacije u posljednja
dva desetljea poboljalo, ipak dodatnih
5-10% preivjelih umire u prvoj godini
nakon infarkta srca. U bolesnika koji se
oporave, postoji trajan rizik od poveane
smrtnosti i novih infarkta.
KAKO INFARKT NASTAJE
Infarkt miokarda dogaa se zbog na-
glog smanjenja protoka krvi kroz neku
od koronarnih arterija. Navedene su ar-
terije ile kojima se krvlju opskrbljuje
srani mii i, ako doe do naglog sma-
njenja, odnosno prekida protoka krvi,
uslijedi odumiranje jednog dijela sra-
nog miia, to nazivamo infarktom mio-
karda. Nagli prekid protoka krvi kroz ko-
ronarnu arteriju nastaje zbog zaepljenja
ile, i to na mjestu gdje je ila ranije bila
suena zbog ateroskleroze, koju karak-
terizira nastajanje aterosklerotskih ploa
ili ateroma u stijenci krvne ile. Ateromi
nastaju taloenjem masti, nakon ega do-
lazi do odlaganja kalcija, pa ila postaje
suena. Uestalost ateroskleroze pove-
ana je ako su prisutni neki faktori rizi-
ka. Najvaniji su: povien krvni tlak, po-
viene masnoe, puenje, eerna bolest,
debljina.
Uza sve to, od znaenja su ivotna
dob, spol i porodino optereenje.
U prevenciji ateroskleroze treba suzbi-
jati faktore rizika, tj. kontrolirati krvni
tlak; ako su poviene masnoe, primi-
jeniti odgovarajue dijetetske mjere.
Kod bolesnika sa eernom bolesti po-
trebna je redovita kontrola i lijeenje
zbog prevencije komplikacija.
SIMPTOMI INFARKTA
MIOKARDA
Prvi je i vodei simptom infarkta
grudna bol. Nastaje iznenadno, obino u
miru, ali se moe javiti u tijeku napora ili
stresa. Bol je obino jakog intenziteta,
stiskajua i razdirua. Obino je lokal-
izirana u sredini prsnog koa - iza prsne
kosti, esto se iri u ruke, neto rjee u
gornji dio trbuha, lea, donju eljust i
vrat. Uz bolove se javljaju i guenje, zno-
jenje, munina, povraanje te strah. Na-
padi bolova u akutnom infarktu srca
obino traju vie od 30 minuta. Intenzi-
tet bola postepeno se pojaava, a potom
postepeno opada. Premda je bol naje-
e izraena tegoba, ipak ne mora uvijek
uvijek biti sluaj pa negativan nalaz elek-
trokardiograma u prvim satima ne isklju-
uje infarkt miokarda.
Osim elektrokardiograma, rano utvr-
ivanje infarkta miokarda omoguavaju
nam biohumoralni znaci nekroze mio-
karda, tj. laboratorijska analiza serum-
skih enzima. Naime, kod infarkta dolazi
do odumiranja jednog dijela sranog mi-
ia te raspada stanica, zbog ega se oslo-
baaju enzimi pa je porast vrijednosti
enzima u serumu dokaz za novonastali
infarkt.
LIJEENJE OBOLJELIH
Oboljeli od akutnog infarkta srca li-
jee se u specijaliziranim jedinicama,
gdje se stavljaju pod monitor, uz stalnu
kontrolu sranog rada i ostalih vitalnih
funkcija. Tim bolesnicima treba osigu-
rati poseban tretman i mogunost da se
mogu uraditi svi medicinski postupci ko-
ji se odnose na kardiorespiratornu reani-
maciju ako se za to ukae potreba.
U poetku lijeenja oboljelom treba
osigurati apsolutno mirovanje. Od medi-
kamenata se najprije primjenjuju lijeko-
vi za uklanjanje boli, tj. analgetici (npr.
Analgin ili opijatski analgetici). Daju se
nitrati (Nitroglycerin) koji djeluju na ko-
ronarne arterije i koji poboljavaju krvni
protok kroz neoteeno, ali i tkivo ishe-
mine zone miokarda.
U ranoj fazi sranog infarkta esto se
javljaju poremeaji sranog ritma zbog
ega se primjenjuju antiaritmici. Upravo
su poremeaji sranog ritma i pojava ma-
lignih aritmija glavni uzrok smrti u ranoj
fazi infarkta.
Infarkt miokarda
NAGLO I ESTO POGUBNO OBOLJENJE
Ishemijska bolest srca stanje je koje nastaje zbog smanjene ili poremeene cirkulacije u sranom
miiu i smanjenog priljeva krvi u srani mii. Poremeena je cirkulacija kroz srani mii
posljedica anatomsko-patolokih promjena na koronarnim arterijama, pri emu dominira
zaepljenje ili suenje lumena razliitog stupnja.
L
Ako se jave tegobe koje
pobuuju sumnju na srani
infarkt, neophodno je to
hitnije javljanje lijeniku da
bi se mogle navrijeme
poduzeti odgovarajue
dijagnostike i terapijske
mjere te da se to ranije
uoe i lijee akutne
komplikacije infarkta.
biti prisutna. Oko 15-20% infarkta javlja
se bez bolova. Takvi bezbolni infarkti
ei su u ena, u bolesnika sa eernom
bolesti te u poodmakloj ivotnoj dobi.
Ponekad se infarkt moe javiti kao izne-
nadni nastup oteanog disanja ili osjeaj
nagle slabosti, iznenadni pad krvnog tla-
ka.
Pri sumnji na infarkt srca vano je da
se bolesnik to ranije javi lijeniku radi
adekvatne i pravovremene dijagnostike i
terapije. Dijagnoza akutnog infarkta sr-
ca zasniva se na tri osnovna parametra, a
to su: 1) klinika slika s tipinim grud-
nim bolovima, 2) elektrokardiografske
promjene, 3) biohumoralni znaci nekro-
ze miokarda. U elektrokardiogramu se
rano javljaju promjene, iako to ne mora
studeni-prosinac 2000
10
Z
a pojavu odreenih nepravilnih krva-
renja vana je ivotna dob:
- u djetinjstvu, uzroci krvarenja mogu
biti ozljede, strana tijela u rodnici, vrlo
rijetko tumori i eventualno prerani puber-
tet;
- u pubertetu su obino menstrualne
nepravilnosti takve da krvarenja dugo tra-
ju i javljaju se u nepravilnim razmacima;
takva zbivanja mogu izazvati teke sla-
bokrvnosti, pa ak moe biti ugroen ivot
bolesnice;
- u prvoj polovici reproduktivne dobi,
uzroci mogu biti trudnoa i disfunkcional-
na krvarenja (poremeaj funkcije jajnika,
a promjene se odigravaju u sluznici mater-
nice); takva krvarenja mogu biti povreme-
na, razliitog trajanja i intenziteta;
- u srednjim godinama reproduktivne
dobi, uz nabrojene uzroke krvarenja, uzro-
ci mogu biti miomi, endometrioza (kada se
sluznica maternice ili sluznici slino tkivo
nalaze izvan upljine maternice, npr. u mu-
skulaturi maternice ili na bilo kojem dru-
gom organu ili tkivu), kronine bolesti ja-
jovoda i jajnika, tumori;
- u perimenopauzi i menopauzi ee
se javljaju, osim hormonskih promjena,
karcinomi genitalnih organa, krvarenja
izazvana koritenjem hormonskih prepa-
rata i bolestima mijene tvari.
Zbog svih tih promjena, nezamislivo je
postaviti dijagnozu bez ginekolokog pre-
gleda. Takvim pristupom mogu se mnogo
puta utvrditi uzroci, kao to su:
- polipi koji se esto manifestiraju ne-
pravilnim meumenstrualnim krvarenjima
ili krvarenjima nakon snoaja; takva krva-
renja obino nisu obilna;
- ozljede su vidljive, a i uzroci se mogu
pojasniti razgovorom;
- isto tako se mogu vidjeti upale rodni-
ce i dijela maternice (cerviks), gdje je kr-
varenje vie kao sukrvav iscjedak;
- trudnoa moe biti uzrokom krvare-
nja od poetka do poroda, bilo da se radi o
pobaaju, prijeteem pobaaju, izvanma-
terninoj trudnoi, patolokim promjena-
ma na posteljici;
- rak rodnikoga dijela maternice (cer-
viksa), krvarenja iz proirenih krvnih ila
(variksa), posteljice koja je nisko poloena
u maternici ili koja prelazi unutranji otvor
maternice (placenta praevia) te zbog prije-
vremenog odvajanja normalno nasjele po-
steljice (abruptio placentae);
- upale jajnika i jajovoda (adneksitis),
sluznice maternice (endometritis), miomi
(dobroudno zadebljanje maternice sastav-
ljeno od miinih vlakana), krvarenja zbog
uzimanja nekih lijekova koji remete zgru-
avanje krvi, anemija, bolesti titnjae, ne-
kontrolirana eerna bolest, nagle promje-
ne u tjelesnoj teini, psihogeni faktori.
Krvarenja u ena od djetinjstva do se-
nijuma razlog su za redovite, a esto i
hitne preglede. Krvavo obojeni iscje-
dak, esto s neugodnim zadahom, vie
- manje gnojni iscjedak bez krvi moe
biti nagovjetaj teke bolesti.
Nepravilno krvarenje razliite vrste,
koje je neovisno od menstruacije, sumnji-
vo je bez obzira na to da li je u tragu ili
obilno, a naroito je sumnjivo kontaktno
krvarenje poslije odnosa ili stolice. Naa-
lost, to nisu rani simptomi, ve prvi simp-
tomi karcinoma.Zbog takvih moguih po-
java, a da se izbjegnu teke posljedice, pre-
poruuju se godinji pregledi, kao preven-
tiva, kod svake ene od prvog spolnog od-
nosa do kasne ivotne dobi.
Mr. sc. Ivan Vlasteli, dr. med.
Danas je pristup lijeenju sranog in-
farkta drugaiji nego to je to bilo ranije,
kada se bolesnik lijeio na konzervati-
van nain, uz praenje tijeka bolesti te
lijeenje komplikacija u akutnoj fazi bo-
lesti. Mogue je da se, ako bolesnik doe
u bolnicu u to kraem roku od poetka
tegoba, primijeni fibrinolitika terapija
kojoj je cilj otapanje ugruka u koronar-
noj arteriji te uspostavljanje ponovne
prohodnosti krvne ile, to moe dovesti
do toga da se infarkt uope ne razvije ili
mu se smanji veliina (propada manja
masa sranog miia). Budui da se spa-
avanje sranog miia moe dogoditi
samo prije nego to miokard postane de-
finitivno oteen, vrijeme je primjene
trombolitike terapije od najveeg zna-
enja za postizanje njezine maksimalne
koristi. Ponekad se, u kombinaciji s
trombolitikom terapijom ili neovisno
od nje, pokuava mehaniki otvoriti za-
epljena koronarna arterija i taj postu-
pak zove se perkutana transluminalna
koronarna angioplastika (PTCA). Na-
ravno da je navedene postupke mogue
izvriti samo u specijaliziranim ustano-
vama.
U bolesnika treba lijeiti i sve kom-
plikacije koje nastaju u akutnom infark-
tu srca, kao to su: akutno poputanje
srca, kardiogeni ok i zastoj srca.
Trena naroito naglasiti vanost pre-
vencije ateroskleroze, na koju bolesnik
moe djelomino utjecati promjenom
stila ivota i navika (puenje, prehra-
na) te pravovremenim i adekvatnim li-
jeenjem povienog krvnog tlaka i e-
erne bolesti.
eljka Dikli, dr. med.
Krvarenja iz genitalnih organa ene
Vanost redovitih pregleda
Pravilne promjene u jajniku i sluznici maternice, od prve
menstruacije (menarhe) do menopauze (zadnjeg
menstruacijskog krvarenja), zovu se ciklusi. Ciklus poinje
menstruacijom i normalno traje 28 (vie ili manje 3) dana.
Tijekom ivota ene moe doi do krvarenja iz genitalnih
organa, koja mogu biti fizioloka i patoloka.
studeni-prosinac 2000
11
U
gljini monoksid stvara se sago-
rijevanjem tvari koje sadre ug-
ljik, a bez dovoljnog pristupa ki-
sika, odnosno zraka. U prirodi rijetko
dolazi u istom stanju, obino ga nalazi-
mo u smjesi raznih plinova, kao npr. u
rasvjetnom plinu koji sadri 6 do 10%
ugljinog monoksida te u dimu koji sadr-
i 0,1 do 3% ugljinog monoksida.
Kod izgaranja celuloze stvaraju se
velike koliine ugljinog monoksida -
46%, a u eksplozivnim plinovima od 3
do 10%, pa ak i do 60%. U ispunim
plinovima motora nalazi se 7% uglji-
nog monoksida.
Mogue trovanje i u
domainstvu
Opasnosti od trovanja ugljinim mo-
noksidom postoje manje - vie svugdje:
u plinarama, talionicama, visokim pei-
ma, ciglanama, ljevaonicama metala, u
graevinarstvu, kada se za suenje pro-
storija koriste otvorene metalne koare u
kojima izgara ugljen. Treba napomenuti
da se ugljini monoksid stvara i kod eks-
plozija u rudnicima, a esto predstavlja i
uzrok smrti kod unesreenih rudara.
Opasnosti vrebaju i u domainstvu:
kod glaanja peglom na ugljen, kod upo-
trebe loih pei centralnog i sobnog gri-
janja i u kupaonicama, kod upotrebe ras-
vjetnog plina, kao i plina iz butan-boca.
U domainstvu, trovanja ugljinim
monoksidom mogu nastati i kod neis-
pravnih dimnjaka, a u zimskim mjeseci-
ma i upotrebom kamina i pei.
esta su takva trovanja prilikom ku-
hanja, kada npr. plin dugo gori u maloj
prostoriji, tako da se potroi kisik i slije-
dom toga nastaje nepotpuno sagorijeva-
nje, odnosno umjesto CO
2
- ugljinog
dioksida, nastaje CO - ugljini monok-
sid. Takva trovanja nastaju i kada plinski
plamen bude pokriven velikim loncem
(postoji nerazmjer izmeu plamenika i
dna lonca). Zbog tog nerazmjera zrak ne
moe dospjeti ispod dna lonca do plame-
nika i tako nastaje nepotpuno sagorije-
vanje plina, sa stvaranjem oveih kolii-
na ugljinog monoksida.
Opasnost od trovanja ugljinim mo-
noksidom nastaje i kada se male prosto-
rije griju propan-plinom te zbog potro-
ka kisika u maloj prostoriji dolazi tako-
er do nepotpunog sagorijevanja propa-
na, sa stvaranjem velikih koliina uglji-
nog monoksida. Potrebno je, stoga, ta-
kve prostorije vrlo esto ventilirati, od-
nosno ozraiti otvaranjem prozora.
Prepoznavanje znakova trovanja
od unesreenika
Navedeno je ve da je ugljini mo-
noksid podmukao plin jer je bezbojan i
bez mirisa, tako da se njegova prisutnost
moe registrirati jedino u sastavu drugih
plinova koji imaju miris, a koji sadre i
ugljini monoksid. Naalost unesreeni-
ci registriraju prisutnost ugljinog mo-
noksida tek kada se jave prvi simptomi
trovanja, a to je jaka glavobolja, obostra-
no sljepoono, opa slabost, a kasnije i
nesvjestica.
Kako nastaje trovanje
ugljinim monoksidom
Ugljini monoksid vee se za krvnu
boju - hemoglobin, a prema njemu ima
150 do 300 puta vei afinitet nego kisik.
Stoga, ako u prostoriji postoji kisik i ug-
ljini monoksid, za krvnu boju se 150 do
300 puta bre vee ugljini monoksid i u
krvi nastaje novi spoj koji se zove kar-
boksihemoglobin. Novonastali spoj izri-
ito je crvene boje. Treba, meutim, na-
pomenuti da se ugljini monoksid vee i
za mioglobin koji predstavlja rezervoar
kisika miinih stanica i ima slinu ke-
mijsku strukturu kao hemoglobin. To je
vana injenica jer kod otrovanih uglji-
nim monoksidom iz tih razloga nastaje i
miina slabost, tako da unesreenici ne-
maju snage hodati do izlaznih vrata pro-
storija, niti otvoriti prozor kada postanu
svjesni da se s njima neto dogaa.
Trovanje ugljinim monoksidom
ovisi o nekoliko faktora:
1. o koncentraciji ugljinog monok-
sida u zraku: koncentracija od 0,02 do
0,05% toksina je granina doza; kon-
centracija od 0,1% CO u zraku uzrokuje
smrt nakon viesatnog disanja; koncen-
tracija od 0,2% u zraku izaziva smrt na-
kon disanja od oko sat vremena; koncen-
tracija od 0,6% u zraku izaziva smrt na-
kon disanja od oko 15 minuta;
2. o trajanju izloenosti tijela u zaga-
enoj atmosferi;
3. o frekvenciji, odnosno ritmu disa-
nja;
4. o individualnim osobinama orga-
nizma, kao to su ope zdravstveno sta-
nje, ivotna dob, spol i anemija.
Prva pomo
Prva pomo sastoji se u udaljavanju
unesreenih iz zagaene prostorije te u
davanju umjetnog disanja i masai srca.
Kod teih otrovanja u obzir dolazi i za-
mjena krvi.
Ugljini monoksid izluuje se u nepro-
mijenjenom stanju izdisanim zrakom te
treba imati u vidu da je veza izmeu
ugljinog monoksida i krvne boje labil-
na, odnosno nije vrsta, tako da ener-
gino pruanje prve pomoi vrlo esto
ima pozitivan ishod.
Doc. dr. sc. Renata Dobi-Babi,
dr. med.
Trovanje ugljinim monoksidom
UNESREENI RUMENA LICA
Ugljini monoksid podmukao je plin jer je bez boje, okusa i mirisa, tako da se njegova prisutnost u
prostoriji ne moe registrirati. Osim navedenih karakteristika, odlikuje se jakom prodornou pa su
stoga trovanja ugljinim monoksidom mogua i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina.
studeni-prosinac 2000
12
P
rema razliitim procjenama, 2
do 5% djece ispod pete godine
ivota ima febrilne konvulzije.
Veina izvora, naime, smatra petu go-
dinu ivota krajnjom granicom dob-
nog javljanja, dok se najvei broj slu-
ajeva javlja izmeu estog mjeseca i
kraja tree godine (vrak dobne ue-
stalosti je u drugoj godini). ee su u
djeaka nego u djevojica (omjer izno-
si otprilike 3:2 i za tu pojavu nema jo
uvijek sigurnog tumaenja) i uz viru-
sne infekcije. U odnosu na sezonsko
javljanje, najee su u zimskim mje-
secima.
UZROCI NASTAJANJA
Uzrok i patogeneza nisu u potpu-
nosti razjanjeni te postoji vie teorija
koje nastoje objasniti njihovo nastaja-
nje. Prema grupi strunjaka Svjetske
zdravstvene organizacije, radi se o po-
javi koja je rezultat iznenadnog poja-
avanja konstitucionalne i dobne sklo-
nosti konvulzijama, kada poviena
temperatura napade samo provocira.
Familijarna anamneza pozitivna je u
10 do 30% sluajeva. Postoji miljenje
da se sklonost za febrilne konvulzije
nasljeuje. U praksi bi to znailo da e
50% djece majke ili oca koji su imali
febrilne konvulzije imati iste smetnje,
a u svakom daljem koljenu uestalost
e biti 50% nia. Nema sigurnih doka-
za o genetskoj vezi febrilnih konvulzi-
ja i epilepsije.
SIMPTOMI KONVULZIJA
Klinika slika esto je vrlo drama-
tina. Febrilne konvulzije najee se
javljaju u obliku generaliziranih toni-
ko-klonikih greva (dijete se najprije
ukoi cijelim tijelom, zatim ima trzaje-
ve rukicama i nogicama) s gubitkom
svijesti. Najvei dio djece prestane di-
sati, to roditelje navodi na pomisao da
dijete umire i u takvom strahu dolaze
lijeniku. Drugi po uestalosti oblik
napada jesu generalizirani napadi klo-
nikog tipa (trzajevi cijelim tijelom),
zatim toniki (ukoenje cijelog tijela),
pa atoniki (dijete omlitavi cijelim ti-
jelom). U male dojenadi ea je slika
tzv. fragmentarnih konvulzija, budui
da mozak nije sazrio do te mjere da bi
mogao proizvesti zreli tip visokoor-
ganiziranog generaliziranog napada.
Fragmentarne konvulzije oituju se
kao jedna ili kombinacija ovih pojava:
devijacija pogleda ili niz trzajeva o-
nim jabuicama; stereotipni automa-
tizmi sisanja, gutanja, slinjenja; migri-
rajui trzajevi gornjim ili donjim ek-
stremitetima i sl.
Febrilne konvulzije obino se jav-
ljaju tijekom prvih 6 do 12 (24) sati
febrilne bolesti, katkad prije nego su
roditelji zamijetili povienu tempera-
turu. U najveem broju sluajeva kon-
vulzivne krize su kratkotrajne (u 60%
sluajeva do 5 minuta). U pravilu se
tijekom jedne febrilne bolesti grevi
javljaju jednokratno.
VRSTE NAPADAJA
U sklopu pojma febrilne konvul-
zije razlikujemo dva, u osnovi razli-
ita prognostika entiteta: tipine (si-
nonimi: jednostavne, nekomplicirane,
benigne) i atipine ili komplicirane fe-
brilne konvulzije. Jo je Livingston
1954. godine postavio kriterije za razli-
kovanje jednostavnih od komplicira-
nih febrilnih greva. Kasnije modifici-
rani kriteriji sloenosti znaajno se
razlikuju u pojedinih autora. Na tabeli
su prikazani tzv. restriktivni kriteriji
za ocjenu febrilnih konvulzija koji se
najee rabe u pedijatrijskoj praksi.
Febrilne konvulzije
Dramatina slika izaziva
strah roditelja
Pod nazivom febrilne konvulzije podrazumijeva se napad greva u tijeku poviene tjelesne
temperature, koja nije primarno uzrokovana infekcijom sredinjeg ivanog sustava.
Febrilne konvulzije najei su neuroloki poremeaj u ranom djetinjstvu i najei
konvulzivni poremeaj uope.
Restriktivni kriteriji za ocjenu febrilnih konvulzija
1. dob: 6 mjeseci do 3 godine ivota (gornja granica 5 godina),
2. povienje temperature: preko 38C (obino preko 38,5C),
3. kliniki oblik napada: generalizirane krize, uz odsutnost arinih ele-
menata, za vrijeme napada ili nakon njega,
4. trajanje napada: do 10 minuta (obino 1-5 minuta),
5. prethodni podaci: odsustvo moguih prethodnih neurolokih oteenja
(preboljele infekcije sredinjeg ivanog sustava, oteenja mozga u
porodu i sl.),
6. kliniki nalaz: uredan neuropedijatrijski status,
7. elektroencefalogram: normalan snimak (nakon 8 dana po padu tempe-
rature),
8. recidivi: ne vie od 3 napada.
Kri M: Konvulzivni poremeaji i slina stanja. U: Velisavljev M, Kora D, Jureti M:
Klinika pedijatrija, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1987.
studeni-prosinac 2000
13
PROGNOZA
Ako se uzmu u obzir izneseni re-
striktivni kriteriji, tipine febrilne kon-
vulzije ine oko 70%, a atipine 30%
svih sluajeva. Prema toj podjeli, dje-
ca koja imaju kratkotrajne febrilne
konvulzije generaliziranog karaktera,
uredan neuropedijatrijski nalaz s nor-
malnim elektroenecefalogramom
(EEG) u afebrilnom razdoblju izvan
napada, bez podataka o prethodnom
neurolokom oteenju (tipine ili jed-
nostavne febrilne konvulzije), spadaju
u prognostiki povoljnu skupinu, u ko-
joj rizik za epilepsiju u kasnijoj dobi
nije vei od nekoliko postotaka (prema
razliitim autorima 2 do 5%). Sasvim
je drugaija situacija u djece s febril-
Febrilne konvulzije pokazuju sklo-
nost ponovnom javljanju (recidivima).
Stopa recidiva je puno vea u djece s
atipinim febrilnim konvulzijama
(70%) od tipinih (20%). Openito je
stopa recidiva oko 40%. Djeca s tipi-
nim febrilnim konvulzijama imaju
uglavnom jedan napad, dok 40% djece
s atipinim febrilnim konvulzijama
ima dva ili vie recidiva, to moe do-
vesti do dodatnog oteenja mozga.
Recidivi se najee javljaju unutar
jedne godine od inicijalne krize.
TO UINITI
Dijete s febrilnim konvulzijama po-
trebno je primiti u bolnicu da se sprije-
i ponovni napad, da se iskljue kon-
vulzije uz povienu temperaturu dru-
gih uzroka, a u tijeku naknadne obrade
i epilepsije. Od najvee je vanosti is-
kljuiti akutni meningoencefalitis. Sto-
ga, iako nije openito prihvaeno, di-
jete s febrilnim konvulzijama u pravilu
treba lumbalno punktirati radi analize
cerebrospinalne tekuine. Lumbalna
punkcija je, meutim, apsolutno indi-
cirana ako je dijete prethodno primalo
antibiotik koji moe prikriti meningi-
tis. Uz dobro organiziranu slubu i do-
bru suradnju s roditeljima, a uz uvjet
da je blai infekt uzrok febriliteta, do-
voljno je dijete zadrati u bolnici dan-
dva, a zatim ambulantno kontrolirati.
Elektroencefalogram treba uiniti tek
tjedan dana po padu temperature, bu-
dui da sam febrilitet mijenja EEG sni-
mak.
Terapija febrilnih konvulzija pod-
razumijeva prekidanje napada greva.
Zbog kratkoe napada, medikamentoz-
na terapija najee se ne primjenjuje
budui da u najveem broju sluajeva
dijete dovode lijeniku nakon to je
napad spontano prestao. Sam napad fe-
brilnih konvulzija lijei se kao i svaki
drugi oblik epileptikog napada. Lijek
izbora je diazepam (Apaurin), polako
intravenski. Jedina je i stoga vrlo va-
na mogunost da roditelji pokuaju li-
jeiti napad do dolaska strune pomoi
diazepam rektalno, u obliku mikrokliz-
me. Dijete treba poloiti na bok i nije
mu potrebno nasilno otvarati usta od
straha da se ne ugui. Potrebno je pro-
vesti intenzivne mjere za sniavanje
temperature, a zatim esto i paljivo
kontrolirati temperaturu.
Profilaksa febrilnih konvulzija oz-
naava spreavanje ponovnog javlja-
nja napada. Jo uvijek nisu potpuno
usuglaeni stavovi o medikamentoznoj
profilaksi. U djeteta s tipinim febril-
nim konvulzijama nije indicirana kon-
tinuirana profilaksa. Uz energine an-
tipiretske mjere, najvei broj centara
za tu djecu preporua tzv. intermitent-
nu profilaksu - u asu javljanja nove
epizode poviene temperature daje se
mikroklizma diazepama. Kontinuira-
na profilaksa provodi se trajno, iz dana
u dan, u djeteta koje je imalo atipine
febrilne konvulzije te u djece s tipi-
nim febrilnim konvulzijama nakon pr-
vog recidiva. Lijek izbora je fenobar-
biton. Profilaksa se daje najmanje dvi-
je godine od prvog napada, a zatim se
doza lijeka postepeno smanjuje.
Zbog relativno velike uestalosti, dra-
matine klinike slike koju doivi oko-
lina djeteta, diferencijalne dijagnoze
prema meningoencefalitisu, kao i
zbog eeg kasnijeg javljanja epi-
lepsije u usporedbi s drugom djecom,
smatrali smo potrebnim febrilnim kon-
vulzijama posvetiti veu panju.
Osnovno sredstvo suzbijanja mogu-
nosti njihovog javljanja ostaje u ruka-
ma roditelja, koji trebaju provoditi
energine antipiretske mjere u viso-
ko febrilnog malog djeteta, a o emu
je u ovom listu ve pisano.
Dr. sc. Jelena Roganovi, dr. med.
nim konvulzijama koje se ne uklapaju
u navedene restriktivne kriterije (ati-
pina dob, konvulzije pri temperaturi
<38C, prethodna neuroloka otee-
nja, dugotrajni napadi, arini karakter
napada, patoloki neuropedijatrijski
nalaz, promijenjen EEG). Te atipine
ili sloene febrilne konvulzije opasnije
su u akutnoj fazi, a pribliavaju se pra-
voj epilepsiji u kasnijoj prognozi. Kod
njih je vjerojatnost javljanja epilepsije
znatno via, 30 do 50%, pa dio autora
naziva atipine konvulzije epilepti-
kim napadima potaknutim grozni-
com. Kod atipinih febrilnih konvul-
zija ea je mentalna retardacija te e-
i broj EEG nalaza sa specifinim pro-
mjenama.
studeni-prosinac 2000
14
O
d bitne je vanosti lijeenje dija-
betine ketoacidoze, ali isto tako
vano je otkriti uzrok njenog na-
stanka jer ta informacija moe pomoi u
spreavanju sljedeih epizoda, s potenci-
jalno fatalnim posljedicama.
Dijabetina ketoacidoza nastaje zbog
nedovoljne koliine inzulina s konkomi-
tantno poveanim izluivanjem tzv. stre-
snih hormona: glukagona, kortizola, adre-
nalina i hormona rasta.
U metabolizmu glukoze inzulin je
neophodan u veini tkiva: kad je razina
inzulina nedovoljna, a u prisustvu povea-
ne koliine glukagona, pojaano je stvara-
nje glukoze (glukoneogeneza).
Zbog nedostatka inzulina i poveanja
stresnih hormona, dolazi do povienja razi-
ne glukoze u krvi (hiperglikemija). Bez
pravilne nadoknade tekuine, elektrolita i
inzulina, ketoacidoza dovodi do tekog po-
remeaja stanja svijesti, sve do kome i smrti.
ZNACI KETOACIDOZE
Prema podacima iz literature, samo
10% dijabetiara ketoacidoza javlja se kod
novootkrivenih bolesnika s inzulin-ovi-
snim dijabetesom, kao prva pojava bolesti,
dok je puno ea kod bolesnika koji ve
od ranije imaju dijabetes. Kod tih bolesni-
ka ketoacidoza nastaje ili zbog davanja ne-
dovoljne koliine inzulina, ili rezistencije
na inzulin koja je uvjetovana akutnom bo-
leu ili stresom.
Prema naem iskustvu, dijabetina ke-
toacidoza rijetko se javlja kod dobro kon-
troliranih i dobro educiranih pacijenata,
koji e se kod svake pojave akutne bolesti
(respiratorni infekti, gripa, febrilna stanja
itd.) savjetovati o primjeni inzulina, odno-
sno poveanju doze kratko djelujueg in-
zulina, s obzirom na poveane potrebe.
Treba znati da svaka bolest, svaka trauma,
ali i psihogeni ok, podiu razinu razliitih
hormona u krvi (kortizol, adrenalin i dru-
gi). Ti, tzv. hormoni oka, pribavljaju tije-
lu glukozu iz razliitih priuva. Onaj tko
nema eernu bolest, izluit e vie inzuli-
na, a u sluaju eerne bolesti, jasno je da
treba dodati u takvim situacijama vie in-
zulina.
Ponavljanje epizode ketoacidoze kod
istog djeteta zapravo viamo rijetko, i to je
obino sluaj kada postoje izraeni psiho-
socijalni problemi u obitelji i nedovoljna
briga odraslih, odnosno nedovoljna kon-
trola roditelja. Da bi se dobio uvid u ketoa-
cidozu, vrlo je vano uzeti podrobne po-
datke: trajanje poliurije (uestalo mokre-
nje), trajanje polidipsije (pojaana e),
pojava nonog mokrenja, gubitak tjelesne
teine.
Podaci o trajanju slabosti, pospanosti,
munine i povraanja te promjenama u sta-
nju svijesti s produbljenim disanjem (Kus-
smaulovo disanje), koje je tipino za meta-
boliku acidozu, pomau nam u procjeni
teine dijabetine ketoacidoze.
Duina trajanja simptoma koji pretho-
de ketoacidozi moe biti prediktivni faktor
teine same ketoacidoze, a zna se da je
teka ketoacidoza faktor rizika za razvoj
komplikacija centralnog nervnog sustava.
Isto tako, teka ketoacidoza kod novoot-
krivenog dijabetesa, gdje simptomi traju
due, implicira vee oteenje beta-stanica
pankreasa i manju ansu za produenu re-
misiju.
Kod pregleda djeteta s dijabetinom
ketoacidozom treba obratiti panju, u pr-
vom redu, na stanje svijesti, teinu dehid-
racije i acidozu. Stanje svijesti moe biti
od potpune svijesti do kome, ali je vano
napomenuti da esto laboratorijski nalazi
ne koreliraju s teinom poremeaja. U od-
luivanju o stupnju dehidracije pomau:
krvni tlak, puls, napetost koe i tjelesna
teina. Crveni obrazi, miris po acetonu ko-
ji se osjea u dahu, produbljeno disanje i
bol u leima ili trbuhu ukazuju na stupanj
acidoze.
Uz to, vano je pratiti neuroloki status.
Iako anamnestiki podaci i fizikalni
pregled ukazuju na dijabetinu ketoacido-
zu, neophodni su i prvi laboratorijski na-
lazi za potvrdu te dijagnoze, a oni su:
razina glukoze u krvi, elektroliti, ureja,
kreatinin, bikarbonati i pH te kompletna
krvna slika, analiza mokrae za eer, ke-
tone, bjelanevine, elektrokardiogram.
TERAPIJA KETOACIDOZE
Temelj svake terapije je nadoknada te-
kuine i elektrolita, korekcija acidoze i na-
domjesna terapija inzulinom.
Terapija dijabetine ketoacidoze zah-
tijeva paljivo i stalno praenje vitalnih
znakova (tlak, puls, disanje, svijest) i labo-
ratorijskih parametara. Iako su rehidracija
i inzulin osnova terapije, u sluaju nedo-
voljne kontrole unosa tekuine i inzulina,
moe doi do hipoglikemije, tekih elek-
trolitskih poremeaja, nepotrebnog produ-
enja acidotinog stanja ili komplikacija
centralnog nervnog sustava, ukljuujui i
edem mozga.
Dijabetina ketoacidoza
Hitna intervencija spaava ivot
Dijabetina ketoacidoza je, uz hipoglikemiju, najtea akutna komplikacija dijabetesa s tekim
metabolikim poremeajima, a uzrokovana je manjkom inzulina. Kod djece s novootkrivenim
dijabetesom nastaje zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti, a kod ve postojeeg dijabetesa
obino nastaje zbog pogreke u samokontroli bolesti. U osnovi se razvija u sluaju nedovoljne
koliine inzulina za trenutane potrebe organizma.
MOE SE SPRIJEITI
imbenici koji doprinose razvoju ke-
toacidoze moraju se jasno odrediti. Ako se
radi o bolesniku s ve utvrenim dijabete-
som, treba ispitivanje usmjeriti prema
eventualnoj akutnoj bolesti, traumi i, to je
jako vano, provjeriti dnevnik samokon-
trole kod kue, odnosno ako ima glukome-
tar s memorijom, provjeriti rezultate.
Danas, kad su djeca opskrbljena svim
moguim pomagalima, od glukometra do
test-traka na urin, ako postoji redovna sa-
mokontrola, znai redovno mjerenje glu-
koze u krvi te eera i acetona u urinu i,
konano, ako su dobro educirani u prepoz-
navanju prvih simptoma, praktiki je ne-
mogue da se razvije teka ketoacidoza.
studeni-prosinac 2000
15
U
dobi malog djeteta postoji neraz-
mjer izmeu jakog djejeg nago-
na za osamostaljenjem i otkriva-
nje okoline i nerazvijenog osjeaja opa-
snosti. Nakon estog mjeseca ivota, zbog
izraene oralne faze, dojene stavlja sve u
usta, pa i potencijalno toksine supstanci-
je. Malo dijete puzanjem pretrauje sve po
kui, pa je sadraj kune apoteke i koa za
smee njegov plijen. Dijete voli sirupe ko-
ji imaju ugodan okus, tablete i draeje raz-
nih boja te esto voli oponaati odrasle.
Prema pojedinim procjenama, u SAD go-
dinje svako deseto do petnaesto dijete do-
lazi u kontakt s otrovom. Broj prijavljenih
sluajeva otrovanja ne predstavlja stvarnu
uestalost jer se blai sluajevi otrovanja
ne registriraju, ili ih roditelji esto preu-
uju.
TVARI S KOJIMA DJECA DOLAZE
U DODIR
Djeca se najee otruju lijekovima ko-
ji su nepanjom ostavljeni nadohvat njiho-
vih ruku; zatim po uestalosti slijede ke-
mijsko-tehnika sredstva (deterdenti, de-
TO JE DIJETE PROGUTALO
Kao i u drugim stanjima koja nepo-
sredno ugroavaju ivot, potrebno je to
prije postaviti dijagnozu jer pruanje prve
pomoi nakon otrovanja ne doputa odu-
govlaenje. Anamneza i fizikalni pregled
moraju se izvriti paralelno sa stabilizaci-
jom vitalnih funkcija. Anamneza ukljuu-
je pet pitanja:
- tko se otrovao (dob, spol, teina),
- ime se otrovao (naziv otrova i doza),
- kada se otrovao (datum i vrijeme otro-
vanja),
- put ulaska otrova (probavni ili dini
sustav, koa, sluznice, ubod),
- razlog otrovanja (namjerno ili sluaj-
no otrovanje).
Ostali vani anamnestiki podaci
ukljuuju pitanja u vezi sa simptomatolo-
gijom otrovanja pojedinih organskih su-
stava, osobito konvulzijama, poremeaji-
ma svijesti i ponaanja, glavoboljom, po-
vraanjem i dr. Nasreu, veina bolesnika
dolazi lijeniku prije nego to su se simp-
tomi razvili i u najveem broju sluajeva
dobiva se podatak o kojem se otrovu radi i
rivati nafte, agrotehnika sredstva i dr.),
alkohol te otrovne biljke. Oko 85-95% svih
akcidentalnih otrovanja peroralno je, do su
otrovanja preko koe, skuznica ili dinog
sustava rjea. Akcidentalna otrovanja spa-
daju u preventibilne bolesti - gotovo 95%
svih otrovanja u djece mogue je sprijeiti.
Iskustva iz razvijenih zemalja pokazala su
da je stvaranjem regionalnih centara za
kontrolu otrovanja mogue smanjiti pobol
i smrtnost u znaajnom postotku. Akcije
tih centara sastoje se u stalnoj analizi epi-
demioloke situacije, usavravanju meto-
da lijeenja te mjerama da do otrovanja ne
doe. Prevencija podrazumijeva nepresta-
no zdravstveno prosvjeivanje roditelja,
koje zapoinje ve kod prvog pregleda do-
jeneta u pedijatrijskoj ambulanti. Rodite-
lji se upoznaju s najeim lijekovima ko-
je dijete prima u odreenoj dobi (D-
vitamin, preparati eljeza, antibiotici i dr.),
ukazuje im se da se koriste iskljuivo si-
gurnosna pakovanja (lijekovi u vrstoj fo-
liji, suprotan navoj i sl.), govori o selekciji
lijekova u kunoj apoteci, koja mora biti
nedostupna malom djetetu i sl.
Otrovanja u djejoj dobi
OTROVE POD KLJU
Otrovanja u djece nastaju najee nesretnim sluajem (akcidentalna), rjee zbog pogreke u
doziranju lijeka (jatrogena) ili namjere (suicidalna i homicidna). Akcidentalna otrovanja
predstavljaju najei nesretni sluaj u djece predkolske dobi. Ona nastaju kada dijete, zbog
znatielje, eksperimentiranja ili oponaanja, stavi u usta ili proguta potencijalno otrovne
supstancije, koje se nekritiki ostavljaju u njegovom okoliu.
KOMPLIKACIJE DIJABETINE KETOACIDOZE
Najee komplikacije u tijeku lijeenja ketoacidoze, koje zapravo ne
predstavljaju velik problem u rjeavanju, jesu elektrolitski poremeaji,
hipoglikemija i slabost miia zbog niskih vrijednosti fosfora. Opisani su
i poremeaji bubrega, kao akutna tubularna nekroza zbog teke dehidraci-
je, plua, kao pluni edem i respiratorni distres - sindrom zbog unosa
prevelikih koliina tekuine, iako samo kod odraslih, te kardiovaskularne
komplikacije. To su rijetke komplikacije u djejoj dobi. Najtee su kom-
plikacije centralnog ivanog sustava, koje se javljaju i kod djece, i
odraslih, a odgovorne su za veinu smrtnih sluajeva. Stopa smrti u djece
iznosi 2,5-10:1000 sluajeva dijabetine ketoacidoze. Uzrok je uglavnom
edem mozga, koji se moe javiti u samom poetku ili u kasnijem tijeku,
ak i u fazi oporavka od dijabetine ketoacidoze.
Toan uzrok nastanka cerebralnog edema ne zna se, a taj edem vrlo se
rijetko via kod odraslih.
Svaka dijabetina ketoacidoza u pravilu se lijei u bolnici, to je i
razumljivo s obzirom na teko stanje pacijenta.
Katarina Cvijovi, dr. med.
Jedini siguran nain da se sprijei pojava tekih kom-
plikacija jest prevencija ketoacidoze. Kod djeteta
koje se prvi put javlja kao bolesnik od dijabetesa,
treba sprijeiti da doe do dekomprenzacije tako to
e se pomno obratiti panja na simptome uestalog
mokrenja, pojaane ei, gubitka na teini i malak-
salosti. Svako dijete s takvim simptomima treba po-
slati na pretrage glukoze u krvi, eera i ketona u
mokrai te ostale, ve ranije spomenute. Djeca koja
ve imaju dijabetes, moraju biti pod stalnom kontro-
lom odraslih, u veini sluajeva roditelja, koji e upo-
zoriti na svaku pojavu akutne bolesti, na pojavu viso-
kih vrijednosti glukoze u krvi, pojavu ketonurije, da bi
se sprijeio nastanak dijabetike ketoacidoze. Zato
je neophodna dobra edukacija u svrhu prepoznava-
nja prvih simptoma koji, ako ostanu neprepoznati ili
neadekvatno lijeeni, mogu dovesti do njenog raz-
voja.
L
studeni-prosinac 2000
16
u kojoj je moguoj koliini uzet. Ako sa-
mo na osnovi anamneze nije mogue doi
do tih podataka, smatra se da se radi o
otrovanju nepoznatim sredstvom i postupa
se prema unaprijed isplaniranoj i uvjeba-
noj dijagnostikoj shemi (algoritmi ili ta-
blice u kojima su pojedini otrovi povezani
s karakteristinim simptomima koje izazi-
vaju). Budui da se pojedini otrovi prezen-
tiraju karakteristinim klinikim manife-
stacijama, toksinim sindromima, mogu-
e je orijentirati se o uzroku otrovanja na
osnovi simptoma. Treba uvijek razmotriti
mogunost i drugih poremeaja kao to su
npr. ozljede glave, infekcije sredinjeg iv-
anog sustava, ili hipoglikemija, koji ima-
ju slinu kliniku simptomatologiju ili mo-
gu biti udrueni s otrovanjem.
POMONE DIJAGNOSTIKE
METODE
Pored uoavanja simptoma otrovanja i
fizikalnog pregleda (posebice kardiopul-
monalnog i neurolokog statusa), nune su
u pojedinim sluajevima i neke laborato-
rijske pretrage (krvna slika, elektroliti, e-
er u krvi, acidobazni status, toksikoloka
anaaliza i dr.), osobito ako se radi o na-
mjernom otrovanju, o nepoznatom otrovu
ili o otrovu gdje se oekuje umjerena ili
jako razvijena klinika slika otrovanja.
Kod trovanja triklikim antidepresivima
potrebno je uiniti elektrokardiogram, ra-
dioloki pregled plua kod derivata nafte
te rtg-snimku abdomena ako se radi o ra-
dioopanim lijekovima (litij, eljezo, olo-
vo i drugi teki metali).
LIJEENJE OTROVANJA
Osnovni su postupci u lijeenju otro-
vanja: odravanje vitalnih funkcija, odga-
anje apsorpcije, eliminacija apsorbiranog
otrova te primjena specifinih protuotro-
va.
Odravanje vitalnih funkcija. Otrova-
nja u djece mogu se vrlo brzo manifestirati
poremeenim vitalnim funkcijama (disa-
nje, cirkulacija), s posljedinim otee-
njem mozga, pa i smrtnim ishodom. Stoga
medicinsko, a i drugo osoblje (osobito
roditelji), moraju unaprijed teorijski i
praktiki poznavati reanimacijski po-
stupak i biti tako educirani da odmah
zaponu bazinu reanimaciju (odrava-
nje prohodnosti dinih putova, adekvat-
na ventilacija i cirkulacija), koja se na-
stavlja tijekom transporta u bolnicu. Pe-
dijatrijska jedinica intenzivne terapije op-
timalno je mjesto prijema teko otrovane
djece jer je mogu kontinuirani monito-
ring, uz primjenu uobiajenih mjera inten-
zivnog lijeenja (kontrolirano disanje, de-
fibrilacija, peritonealna dijaliza i dr.).
Odgaanje apsorpcije otrova. Postu-
pak ovisi o nainu ulaska otrova u organ-
izam. Ako je otrovanje nastalo inhalaci-
jom, unesreeno dijete treba to prije uklo-
niti iz kontaminirane sredine te, po potre-
bi, primijeniti umjetno disanje i kisik. Kod
otrovanja preko koe ili sluznice, dovoljno
je kontaminirana podruja isprati vodom.
U sluaju peroralnog unosa otrova, sve do-
nedavno kao prva mjera odgaanja apsorp-
cije otrova preporualo se pranjenje elu-
ca, izazivanjem povraanja (sirup Ipeca-
cuianhae) ili ispiranjem eluca, te primje-
na lokalnih antidota.
Spontano povraanje, koje se javlja
nakon otrovanja pojedinim lijekovima (sa-
licilati, tefilin), nije dovoljno djelotvorno
u uklanjanju toksine tvari iz eluca. Izazi-
vanje povraanja mehanikim draenjem
korijena jezika i drijela najstarija je meto-
da to je u prvoj pomoi poslije ingestije
otrova primijenjuju laici. Taj postupak
smatra se najmanje djetovornim jer uspije-
va samo u manjeg broja djece. Pored toga,
koliina sadraja koju dijete povrati veo-
ma je mala, tako da je i dalje mogua ap-
sorpcija otrova. Izazivanje povraanja pri-
mjenom sirupa Ipecacuanhae bilo je sve
do sredine devedesetih godina metoda iz-
bora u uklanjanju otrova iz eluca u djece.
Pojedini autori, iako danas u manjem bro-
ju, i dalje primjenjuju sirup Ipecacuanhe, i
to samo ako je dijete pri svijesti i ako je od
otrovanja prolo najvie 60 minuta. Ispira-
nje eluca se, prema preporukama Ame-
rike akademije za kliniku toksikologiju
(AACT), takoer ne preporuuje rutinski
u lijeenju otrovane djece, zbog moguih
komplikacija. Ako se ipak primijeni, po-
trebno je zatititi dine putove te provesti
adekvatni postupak. Dijete se stavi u lijevi
boni poloaj, s glavom nie od trupa. Naj-
ee se koristi iroka orogastina sonda,
koja na proksimalnom kraju ima lijevak, a
na distalnom najmanje dva vea otvora ko-
ji e omoguiti izlaz veih komadia otrov-
nog sredstva. Poslije izvlaenja eluanog
sadraja (i uzimanja materijala za toksiko-
loku analizu), ispire se mlakom otopinom
(fizioloka otopina ili fizioloka otopina i
voda u omjeru 1:1), i to u djece s 15 ml/kg
u jednom ciklusu, a u odraslih s 200 do 400
ml po ciklusu. Ispire se sve dok se nekoli-
ko puta uzastopce ne dobije bistar sadraj.
Zadnji ciklus s dodatnim aktivnim uglje-
nom treba ostaviti u elucu i izvaditi son-
du. Ispiranje eluca se, osobito u odraslih,
preporuuje unutar jedan do dva sata od
otrovanja ako se radi o tekim otrovanjima
(-blokeri, blokeri kalcijevih kanala, ci-
kliki antidepresivi, teofilin) ili o otrovi-
ma koji dovode do konkremenata ili pilo-
rospazma.
Prema preporukama Amerike akade-
mije za kliniku toksikologiju (AACT), od
1997. godine kao metoda izbora dekonta-
minacije probavnog trakta preporua se
aktivni medicinski ugljen (activated
charcoal). Veina autora danas na kraju
milenija vjeruje da je aktivni medicinski
ugljen najuinkovitiji i najbezopasniji na-
in resorpcije otrova iz crijeva. Pojedina-
na doza iznosi 50 g za odrasle, a 1 g/kg za
djecu do 12 godine, suspendiranog u malo
vode. Djelotvornost je znaajno manja ako
se primijeni nakon jednog sata. Postupak
se moe ponavljati svakih nekoliko sati,
osobito kod sljedeih otrovanja: fenobar-
biton, salicilati, teofyline, digoxin, cikli-
ki antidepresivi, fentoin, karbamezepine,
Amanita phaloides i dr. Slabije je djelo-
tvoran kod otrovanja bornom kiselinom,
cijanidima, alkoholom, etilen glicolom,
korozivima, nekim pesticidima, eljezom,
jodom, litijem i dr.
Eliminacija apsorbiranog otrova. Za
ubrzanu eliminaciju apsorbiranog otrova
primjenjuje se forsirana diureza, perito-
nealna dijaliza, hemodijaliza i hemoperfu-
zija. Zbog relativnog rizika, ti postupci in-
dicirani su samo u pojedinim sluajevima,
kada oekivana pomo premauje rizik.
Specifini protuotrovi (antidoti). Si-
stemni protuotrovi dostupni su u manje od
5% svih otrovanja. Primjenjuju se paralel-
no s ostalim navedenim mjerama. Antidoti
koji se moraju odmah primijeniti jesu atro-
pin (organofosforni insekticidi), metilen-
sko modrilo (methemoglobinemija), na-
lokson (opijati) i kisik (ugljik monoksid).
Doc. dr. sc. Vojko Romani,
dr. med.
studeni-prosinac 2000
17
K
amenci (lithi ili calculi) su naku-
pine i/ili kristalizirane soli (krista-
loidi) u nekoj od upljina mokra-
nog sustava, ija je topivost u vodi (mo-
kraa) ovisna o:
- njihovoj koncentraciji,
- stupnju njihove mogunosti otapanja te
- odnosu prema tzv. zatitnim koloidima.
Uestalost
Kamenci se najee javljaju u dobi
izmeu 20. i 45. godine ivota. Tri puta su
ei kod mukaraca nego kod ena. Jed-
nostrano se javljaju etiri puta ee nego
obostrano, a omjer izmeu pojave pojedi-
nanih u odnosu na mnogobrojne je oko
60:40%.
Uestalost urolitijaze u svijetu kree se
izmeu 0,1-0,6%. Ona se u ekonomski ja-
im zemljama pojavljuje oko 0,5-3,0%,
dok je u nerazvijenim zemljama, prven-
stveno zbog loe prehrane, puno vea.
Teorije i uzroci stvaranja
kamenca
Postoje mnoge teorije o nainu stvara-
nja kamenca u mokranom sustavu, meu
kojima su najpoznatije sljedee tri:
- Randolova (ozljede bubrenih kanalia -
tubula),
- Boskamerova (poremeaj inervacije au-
tonomnog ivevlja),
- Kohova (toksina prehrana uz oteenje
bubrene funkcije).
imbenici koji utjeu na stvaranje ka-
menaca (litijazu) mnogobrojni su i vrlo
razliiti, a barem neke bi se grubo moglo
svrstati u dvije skupine, tj. u izvanbubre-
ne i bubrene imbenike.
Smjetaj kamenca i/ili mjesto
nastanka
Veina kamenaca nastaje u bubregu pa
se onda sputaju kroz mokraovod prema
dolje, ali neki mogu nastati i u mokranom
mjehuru. U asu postavljanja dijagnoze
mogu se nai u bilo kojem dijelu mokra-
nog sustava pa prema lokaciji nose i ime:
- bubreg (nephros, ren): nephrolithiasis
- mokraovod (ureter): ureterolithiasis
- mokrani mjehur (vesica urinalis): calcu-
lus vesicae urinalis
- vanjska mokrana cijev (urethra): calcu-
lus urethrae.
Po konzistenciji razlikujemo meke i
tvrde kamence, a prema veliini dijelimo
ih na:
- mikrolite (malene): pijesak, detritus;
- makrolite (velike): jednostavni (glatki
ili grubi), razgranati (koraljni).
L
Kamenci mokranog sustava (urolitijaza)
OD PIJESKA DO KORALJA
Mokraa (urin) je produkt i ekskret organizma u obliku otopine organskih i anorganskih tvari,
odstranjenih iz krvi kao suvinih, nepotrebnih ili ak tetnih. Dobila je ime prema svom
najmarkantnijem sastojku, koji se zove mokraevina (urea). Mokraa se sastoji od vode (90-95%),
soli (3-4%) te mnogih drugih izluevina (otpadne tvari, ali i izlueni vitamini, hormoni
i drugi suvini sastojci).
KARAKTERISTIKE NORMALNE MOKRAE
Izgled: svjee izmokrena mokraa je bistra,
Boja: raspon od svjetloute (boje limuna) do tamnoute (oker boje),
Specifina teina: od 1002 do 1040 (obino izmeu 1015 i 1030),
Kiselost: pH izmeu 4,8 i 7,4 (prosjeno oko 6,0),
Miris: vrlo esto ovisan o hrani (najee zadah po amonijaku),
Okus: slankast,
Koliina u 24 sata: kod ena 1200 do 1600 ml, kod mukaraca 1500 do 2000 ml).
Lokalizacija
mokranih kamenaca
Sastav
Najee kamence dijelimo prema gra-
i - na organske i anorganske. I jedni i
drugi mogu biti graeni od samo jednog
kemijskog sastava, ali se puno puta javlja-
ju i mjeoviti.
Sastav organskih kamenaca ine naj-
ee fibrinske ili druge bjelanevinske
mase, zatim amiloid, pojedine nakupine
bakterija itd., a tu ubrajamo i tzv. urostea-
tolite.
Anorganski kamenci znatno su kom-
pliciraniji, pa ih moemo razlikovati i pre-
ma kemijskom sastavu i prema kristalnoj
strukturi.
Operativno odstranjeni cistinski
kamenci. Pored velikog broja omanjih,
vidi se jedan vrlo velik,
masivan, odljevni (pijelon)
studeni-prosinac 2000
mikroradiografija, metoda infracrvene
spektrometrije, metoda rtg-difrakcije.
Lijeenje
Ako je kamenac malen i pokretan, tre-
ba nastojati da ga pacijent izmokri sponta-
no, uz sljedee preporuke:
- hodati i skakutati po stubama ili se voziti
neravnim terenom,
- lokalno osigurati toplinu (termofor ili ne-
to slino),
- propisati spazmolitike i analgetike,
- odrediti uzimanje velikih koliina teku-
ine (i do 6 litara na dan).
Pritom treba naglasiti da, dok god ka-
menac ne brtvi odvoenje mokrae i ne
stvara hidronefrozu, stanje nije hitno za
bilo kakvu drugu intervenciju. Svakako je
potreban i trajni nadzor stanja.
U svakom drugom sluaju treba se
obratiti lijeniku (urologu), jer se stanje
ocjenjuje kao hitno zbog:
- prvenstveno smirivanja infekcije, ako
postoji (davanje antibiotika prema antibio-
gramu),
- regulacije pH mokrae,
- po mogunosti neoperativnog odstra-
njenja kamenca (litotripsijom najrazliiti-
jih metoda),
- u krajnjem sluaju primjene klasine
operacije.
U daljnjem je postupku neophodna su-
radnja urolog-nefrolog zbog:
- propisivanja odreene dijete (naime,
za svaku vrstu kamenca odreuje se po-
sebna dijeta),
- uzimanje poveanih koliina tekui-
ne, uz kontrolu specifine teine mokrae
(ona ne smije biti vea od 1020), a koliina
izmokrene mokrae ne smije biti manja od
2 litre na dan,
- suzbijanja infekcije i/ili reinfekcije te
- po mogunosti, pojaanja zatite koloidi-
ma.
Prognoza
Ona je uvijek dubiozna i ovisi o:
- smjetaju i veliini kamenca,
- popratnoj upali i drugim posljedicama,
- funkciji bubrega,
- opem stanju organizma,
- socijalno-ekonomskim uvjetima,
- nizu drugih imbenika.
Doc. dr. sc. Milan Zgrabli,
dr. med.
18
No, tu moemo uvrstiti i:
- nefrosklerozu (milijarna ovapnjenja),
- lipomatozu (infiltraciju masnim tkivom),
- bubreni infarkt (pigmentom, vapnom i
mokranom kiselinom).
Simptomatologija
Kada je kamenac pokretan, tada je vo-
dei simptom vrlo jaka bol, lokalizirana u
slabinskoj regiji lea (lijevo ili desno), sa
irenjem prema naprijed, dolje i ka sredini,
tj. prema spolovilu. Praena je obino na-
gonom na mokrenje. Ako je bol vrlo inten-
zivna, moe doi do tzv. refleksnog preki-
da mokrenja. Ako uz kamenac mokraa
moe protjecati u donje dijelove mokra-
nog sustava i bolesnik ju moe izmokriti,
onda je ona vie ili manje krvava, ali moe
biti i vie ili manje zamuena u sluaju
popratne infekcije.
Kada kamenac posve sprijei odljev
mokrae i ako to potraje dugo, doi e do
proirenja svih upljih dijelova iznad za-
epljenja, ukljuujui i upljine u bubregu
(hidronefroza), to moe dovesti i do odu-
miranja njegove funkcije. Tada u mokrai
ne moramo nai nikakvih promjena jer bo-
lesnik mokri samo iz zdravog bubrega.
im je kamenac u bubregu vei (on se,
naime, s vremenom uvijek poveava), to je
manje pokretan. On postupno poprima
oblike aica i nakapnice u bubregu, pa
govorimo o tzv. odljevnom kamenu (moe
dosei veliinu i veu od muke ake). U
tom sluaju mogu neki, a i svi navedeni
simptomi nestati, pa bolesnik i ne zna da
ima mokrani kamenac u sebi.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju:
- podataka dobivenih od pacijenta (anam-
neze) i izvrenog pregleda,
- laboratorijskih nalaza krvi i (naroito)
mokrae,
- rtg radioizotopnih pretraga,
- cisto i ureteroskopije.
Za budue ponaanje bolesnika prema
svojoj bolesti te za sprjeavanje ponovnog
pojavljivanja (javlja se oko 13-20%), kao i
za vrstu dijete koju mu trebamo preporui-
ti, nuna je analiza kamenca. To uvijek
treba naglasiti bolesniku, jer veina od njih
smatra da su nakon odstranjenja kamenca
zdravi. U tu svrhu upotrebljava se danas
niz metoda, kao: inspekcija kamenca
(oblik, boja, tvrdoa itd.), kemijska anal-
iza (uzimaju se uzorci iz razliitih dijelo-
va), analiza izbrusaka i odreivanje loma,
to su hemoroidi
Radi se, naime, o venama koje odno-
se krv iz analne regije. Postoje takozvani
vanjski hemoroidalni pleksus i unutra-
nji hemoroidalni pleksus. Vanjski plek-
sus je vie na povrini, a smetnje drenae
u sistemu donje uplje vene mogu izaz-
vati bolest vanjskih hemoroida. Naje-
e obolijevaju trudnice, zbog pritiska
uveane maternice na donju uplju venu.
Veliki, nabrekli modrikasti nabori obi-
no se povlae nakon poroda, no na njiho-
vu mjestu zaostaju takozvane analne pli-
ke, u obliku veih konih nabora. Njima
se esto pridruuju analna fisura i pove-
ana analna papila. Najmanje jedna od
tih promjena ostaje eni poslije poroda.
Dalji razlozi vanjskim hemoroidima mo-
gu biti: dugotrajno sjedenje, kronina
opstipacija, neprimjerena ishrana, jak
fiziki napor i dr. Meutim, niti mukar-
ci nisu poteeni od vanjskih hemoroi-
da. Osnovna simptomatologija je poslje-
dica komplikacija. Vrlo esto bolesnici
dolaze k lijeniku zbog toga to su sami
Hemoroidalna bolest
vorii
koji
uljaju
To je bolest koja izaziva smetnje
u velikog broja bolesnika. Izazi-
va i razne nedoumice, kao i
strahove, pogotovo od malignog
oboljenja. S jedne strane taj je
strah pozitivan jer tjera ljude
k lijeniku, no iako je taj strah u
veini sluajeva neopravdan,
dolazak k lijeniku omoguava
dijagnosticiranje nekog teeg
oboljenja, dodue u vrlo malom
postotku. Iako postoje razne
pretpostavke, pravi je uzrok na-
stanka hemoroidalne bolesti ne-
poznat.
studeni-prosinac 2000
19
sebi napipali kuglasto otvrdnue velii-
ne do ljenjaka, glatke povrine. Koa
iznad otvrdnua je plavkasta. Tako iz-
gleda trombozirani vanjski hemoroid.
Unutarnje hemoroidi nalaze se dub-
lje u analnom kanalu. Tu su takoer pro-
irene vene koje su smjetene na tipi-
nim mjestima. Obino postoje tri hemo-
roidalna vora, a kod nekih ljudi razvija-
ju se i sekundarni hemoroidalni vorovi.
Uzrok nastanka poveanih hemoroidal-
nih vorova i ovdje je nepoznat (sklo-
nost?). Treba naglasiti da su unutranji
hemoroidi uvijek prisutni, ali predstav-
ljaju oboljenje u onom trenutku kada
prolabiraju (poveaju se i izlaze kroz
marni otvor) ili kada krvare.
krvarenja iz analnog kanala. Krvarenje
je simptom i drugih oboljenja anorektu-
ma, i benignih, i malignih. Svakog bole-
snika trebalo bi po krvarenju podvrgnuti
proktolokom pregledu (digitorektalni
pregled, rektosigmoidoskopija), a ako je
stariji od 45 godina, i irigografiji, odno-
sno kolonoskopiji.
Lijeenje hemoroidalne bolesti
Nakon to je pregledom utvreno da
su hemoroidi uzrok bolesnikovih teko-
a, zapoinjemo lijeenje koje je u po-
etku konzervativno. Najee je dovolj-
no regulirati stolicu i osigurati bolesniku
mekanu stolicu, i to dijetom i blagim lak-
sativima. Kako je ranije reeno, bilo bi
dobro izregulirati stolicu u veernjim sa-
tima, tj. prije spavanja, jer se u snu he-
moroidi povlae. Osim regulacije stoli-
ce, bitno je izbjegavanje prezainjene
hrane, kao i svakodnevna higijena anal-
ne regije (pranje hladnom vodom). Na
tritu postoji niz antihemoroidalnih kre-
ma i epia. Bitno je znati da ti preparati
ne lijee hemoroidalno oboljenje, nego
olakavaju simptome bolesti.
Ako se kod bolesnika javlja uestalo
krvarenje, koje je uzrokom anemije ili su
smetnje u obliku bolova ili upale uesta-
le, treba se odluiti za aktivno lijeenje.
Postoji vie naina lijeenja, ovisno o
stadiju oboljenja. Hemoroidalni vorovi
prvog stupnja mogu se lijeiti (ako ue-
stalo krvare) utrcavanjem sklerozatnog
sredstva, ali i drugim tehnikama, kao
npr. krioterapijom ili koagulacijom in-
fracrvenim zrakama. Hemoroidalni vo-
rovi drugog stupnja mogu se lijeiti po-
stavljanjem takozvanih elastinih liga-
tura po Baronu. Sve te navedene metode
praene su veim brojem komplikacija,
a dugorono gledano, javlja se velik broj
recidiva oboljenja. Za hemoroidalne
vorove treeg i etvrtog stupnja indici-
ran je operacijski zahvat kojim se od-
stranjuju i unutranji i vanjski hemoroi-
dalni vorovi. Ako je korektno uinjena
vrlo je mali broj recidiva, kao i poslijeo-
peracijskih komplikacija u obliku jake
bolnosti, relativne inkontinencije i po-
slijeoperacijske stenoze.
Akutne komplikacije
hemoroidalne bolesti
Akutne komplikacije mogu se mani-
festirati na nekoliko naina, i to kao kr-
varenja koja mogu biti uestala i manjeg
obujma pa mogu dovesti do anemije, ali
i kao vrlo jako krvarenje iz prsnutog he-
moroidalnog vora, koje moe dovesti
do oka, to jest do ivotne ugroenosti.
Takvo prsnue predmetom je hitnosti i
najee zahtijeva hitan operacijski tret-
man. Sljedea je komplikacija infekcija
koja moe nastupiti u svakoj fazi. Uklje-
tenje hemoroida nastaje u uznapredo-
valom stadiju hemoroidalne bolesti, i to
obino naglo nakon stolice. Zbog uklje-
tenja, u hemoroidalnim vorovima na-
staje tromboza. Takvo je stanje poprae-
no jakim bolovima u anorektumu, a anus
izgleda poput rascvjetane rue. Tera-
pija takvog stanja u najveem je broju
sluajeva konzervativna. Manualna re-
pozicija u pravilu ne pomae. Bolesniku
tada preporuamo mirovanje, toaletu, re-
gulaciju stolice, analgetika i antihemo-
roidalne masti s anestetikim djelova-
Stupnjevi hemoroidalne bolesti
Sama hemoroidalna bolest nije kod
svih ljudi jednaka. U pravilu su smetnje
vezane uz opseg prolapsa unutranjih he-
moroida. S obzirom na prolaps, imamo
etiri stadija oboljenja. Kod prvog stadi-
ja hemoroidalni vorovi su neto uvea-
ni, ali ne prolabiraju. Oni, meutim, mo-
gu krvariti. Kod drugog stadija oboljenja
hemoroidalni vorovi prolabiraju kada
se bolesnik napree, kao npr. prilikom
defekacije. Tada su hemoroidi vidljivi
izvana. Po prestanku naprezanja, povu-
ku se u analni kanal. Trei stadij hemo-
roidalne bolesti karakterizira prolaps ko-
ji je dugotrajan. Ponekad je potrebna ma-
nualna repozicija. Ipak se u veini slua-
jeva povlae tijekom spavanja. Zato bi
bolesnicima bilo preporuljivo obavlja-
nje nude u veernjim satima. Hemoroi-
di etvrtog stupnja predstavljaju termi-
nalnu fazu oboljenja. vorovi su stalno
prolabirani zbog izrazitog venskog za-
stoja. Ne mogu se manualno reponirati,
a vrlo se esto zakompliciraju krvare-
njem, ukljetenjem i upalom.
Na ovome mjestu treba naglasiti da
su unutranji hemoroidi najei razlog
njem. U pravilu se smetnje smiruju za
dva tjedna. Ako su promjene toliko izra-
ene ili toliko bolne da se ne mogu kupi-
rati analgeticima, indicirano je operacij-
sko lijeenje. Analna tromboza je trom-
boza vanjskih hemoroida, a nastaje u
pravilu nakon mehanike povrede ili na-
kon fizikih napora. Ako opseg trombo-
ze nije velik, tada je jedini simptom bol-
no peckanje u maru. Jaka tromboza do-
vodi do formiranja lividne otekline na
analnom rubu. Bolesnik osjea jak priti-
sak u podruju anusa, a oteklina postaje
tvrda i izrazito bolna. Katkada koa ne-
krotizira te dolazi do ispranjenja koa-
gula, pri emu bolesnik osjea olaka-
nje. Terapija je prva tri dana konzerva-
tivna: mirovanje, antitrombotine masti
i analgetici. Nakon treeg dana, ako kon-
zervativna terapija nije pomogla, terapi-
ja je kirurka.
Mr. sc. ordano Bai,
dr. med.
studeni-prosinac 2000
20
Bol u vratu
Pogodovni faktori
Svatko je od nas bar jednom u ivo-
tu imao takozvani ukoeni krivi vrat,
kada smo obino prisilno drali vrat u
jednom poloaju, i to najee ukoen
na jednu stranu. Pogodovni faktor ta-
kvog stanja, to se javlja kod sve veeg
broja ljudi, svakako je nain ivota su-
vremenog ovjeka. Naime, sve se vie
sjedi, i u kui, i na radnom mjestu, te se
pri tome esto kraljenica dri u prisil-
nom poloaju. Svjedoci smo pojave bo-
la kod sve mlaih ljudi, emu sigurno
pogoduju rad s kompjutorima, due
vonje automobilima, gledanje TV.
Osim toga, dizanje i noenje teih tere-
ta, nagli pokreti vrata, izlaganje hladno-
i, vlazi i vjetru, a danas i sve vea i
neracionalna upotreba klimatskih ure-
aja, takoer pogoduju razvitku bolnog
i ukoenog vrata. Nekada ak i nepri-
kladan jastuk, obino veliki, moe izaz-
vati takve tegobe. Jedan su od posebnih
uzroka tog stanja i trzanje ozljede vrat-
ne kraljenice koje, osim u prometu na-
staju i nakon padova, npr. na ledu, prili-
kom sportskih aktivnosti, pri tui i sl.
Uzroci bolnoga vrata
Takve epizode ukoenog, bolnog
vrata najee nastaju zbog degenera-
tivnih promjena vratne kraljenice u
smislu promjena na diskusima, malim
zglobovima, ali i zbog promjena na me-
kim tkivima, kao to su ligamenti, mii-
i, tetive.
Simptomi bolnoga vrata
Od simptoma to se javljaju svaka-
ko je najvaniji bol u vratu koji je vezan
za nagnutost vrata na jednu stranu, to
je tzv. zatitni poloaj. Bol se moe iri-
ti prema ramenima, lopaticama, glavi te
prema prednjem dijelu prsnog koa, ali
i prema jednoj ili obje ruke. Osim bolo-
va javlja se zakoenost vrata, uz manje
ili vee ogranienje pokretljivosti. U
miiima se mogu napipati bolne toke
i zadebljanja, tzv. miogeloze.
Lijeenje kod kue i samopomo
1. Svakako bi trebalo nekoliko dana
mirovati i odmarati, odnosno relaksirati
vratnu kraljenicu, to bi trebalo uiniti
na malenom, mekanom i valjkastom ja-
stuiu koji treba staviti ispod vrata dok
se lei na leima ili na boku.
2. Takoer bi trebalo uzeti lijekove
koji smanjuju bol i upalu, tzv. nestero-
idne protuupalne lijekove (Aspirin, Pa-
racetamol, Voltaren, Ketonal) ili pak,
to je rjee, steroidne protuupalne lije-
kove (Pronison). Te se lijekove moe
uzeti u obliku tableta ili pak epia, i to
u visokoj, maksimalnoj dozi, ali samo
dva do tri dana do tri puta dnevno, a
kasnije smanjiti na optimalnu dozu koja
e ublaiti simptome. Od lijekova mo-
gu se uzeti i trankvilizatori ili sedativi u
manjim dozama, npr. ujutro i najveer,
a kasnije samo naveer, da bi se relaksi-
ralo itavo tijelo i napeti miii, npr.
Apaurin i sl.
3. Takoer bi trebalo primijeniti te-
rapiju ledom, tzv. krioterapiju, i to u
obliku masae ledom (led u ai ili na
tapiu) ili stavljanje hladnih obloga
(kockice leda zamotane u platno), koju
emo primjenjivati nekoliko puta dnev-
no (tri do etiri puta), i to na stranju
stranu vrata te na miie izmeu vrata i
ramena (trapeziuse), a nikako na pred-
nje dijelove vrata gdje se nalaze vane
krvne ile. Masaa ledom moe trajati
do 10 minuta, a kriooblog se moe dra-
ti 5 do 7 minuta. Kako je veini ljudi
neugodno primijeniti led direktno na
kou, moe se kou zatititi tanjom tka-
ninom ili runikom. Nakon toga, moe
se podruje vrata i ramena namazati ne-
kom od protuupalnih krema ili gelova,
kao Ketonal, Voltaren i sl. Ima ljudi ko-
ji ne podnose led ili hladne obloge, pa
se njima moe eventualno preporuiti
primjena toplih, vlanih obloga.
4. Moe se primijeniti i tzv. Schant-
zov ovratnik (cervikalni kolar), koji e
vrat drati u blago pognutom poloaju
prema naprijed, kako bi se rasteretili mi-
ii, smanjila bol, ograniila gibljivost,
stvorila ugodna toplina. Ovratnik treba
nositi ne dulje od 7 do 10 dana, i to
nekoliko sati na dan, npr. dva sata noe-
nja, jedan sat pauze te eventualno noe-
nje nou, jer kod dugotrajnije primjene
oslabi vratna muskulatura. Ako ne mo-
emo nabaviti originalni ovratnik, mo-
emo ga improvizirati od runika koji
emo oblikovati u rolu te prilagoditi na-
em vratu.
Akutna bolna stanja kraljenice
Struna pomo
Ako nam nita od tih postupaka ne
pomogne, onda e biti neophodno javiti
se lijeniku-fizijatru koji e odrediti da-
lju terapiju. Ona moe biti i dalje dozi-
rana terapija lijekovima na usta, ali i
davanje protuupalnih lijekova lokalno,
na bolna mjesta ili na izlazita ivaca.
Odredit e i neke od procedura moderne
fizikalne terapije, npr. laseroterapiju ili
magnetoterapiju, zatim blae masae s
mobilizacijama vratne kraljenice te
istezanje vrata, ili pak neke od oblika
tradicionalne terapije, kao akupunkturu
ili farmakopunkturu (tretiranje aku-
punkturnih toaka lijekom). Uz to e
zasigurno preporuiti vjebe za jaanje,
ali i rastezanje i relaksaciju miia vra-
ta, a sve se vie koriste i vjebe proprio-
cepcije (PNF), tj. vjebanje miia u sve
tri ravnine pokreta, s otporom ili bez
njega.
studeni-prosinac 2000
21
Bol u kriima (kriobolja)
Pogodovni faktori
Kriobolja je bolest dananjice. Nai-
me, 26% radnog puanstva u nas svake
godine zatrai pomo zbog te bolesti.
Najei pogodovni faktori za nastanak
kriobolje svakako su, kao i kod bolnog
sindroma vrata, nain ivota i navike s
preteitim sjednjem, neprilagoeno rad-
no mjesto, dizanje tereta iz prignutog
poloaja lea, premalo kretanja, preko-
mjerna debljina. Svakako je tu i preme-
kan leaj. Uz to, tu su i loi temelji, tj.
sputena stopala te iskrivljenosti kra-
ljenice (skolioza i kifoza).
Jo jedan vaan moment koji pogo-
duje razvitku bolnih kria jest osteopo-
roza, koja je danas sve vei problem jer
due ivimo pa su nam i kosti sve starije
i krhkije, a i skrauju nam se i propada-
ju meka tkiva oko kraljenice.
Moramo tu uzeti u obzir i niz loih
navika koje moderan ovjek ima (malo
kretanja, puenja, pijenje crne kave), to
sve pogoduje razvitku osteoporoze.
Uzroci bolnih kria
Najei su uzroci kriobolje dege-
nerativne promjene lumbalne kraljeni-
ce, i to intervertebralnog diska, koji se
zbog pogodovnih momenata i starenja
mijenja i klizi te uzrokuje pribliavanje
kraljeaka i pritisak na okolne ivane i
miine strukture. Osim njega, bol mo-
gu izazvati promjene malih zglobova,
kao i tetiva, ligamenata te miia du
kraljenice. Takoer, uvijek moramo
misliti i na lomove kraljeaka, posebno
kod padova i udaraca, a osobito ako je u
pitanju starija osoba (osteoporoza!).
Simptomi bolnih kria
Akutni simptomi najee nastaju
nakon naglog dizanja teeg tereta ili pak
torzije tijela, nakon ega se javi jaka,
reua bol, kao udar groma i osjeaj
kao da nas je neto presjeklo. To sta-
nje naziva se lumbago. Bol se pojaava
kod najmanjeg pokreta, miii te regije
su bolni i napeti, razvija se prisilan is-
krivljeni poloaj kime. Bol se obino
pojaava kod kihanja i kaljanja. Ako
se bol sputa u jednu ili u obje noge,
govorimo o lumboiijalgiji. Kod tegoba
se uz bol mogu javiti trnjenje, promjene
osjeta u nogama, kao i slabost miia
nogu i stopala.
Lijeenje kod kue i samopomo
1. Svakako bi trebalo mirovati i le-
ati, i to od tri do sedam dana, u poloa-
ju koji najvie odgovara bolesniku. Naj-
ee je to tzv. Williamsov poloaj (na
leima, s nogama svinutim pod kutom
od 90 stupnjeva u koljenima i kukovi-
ma, a s podmetnutim jastucima ispod
koljena). No, to moe biti i poloaj na
boku, s jastukom meu koljenima, ako
to pacijentu smanjuje tegobe. Pacijent
bi se u to prvo vrijeme trebao dizati sa-
mo zbog obavljanja nude.
2. Slino kao kod bolnog vrata, i
ovdje treba uzeti lijekove koji smanjuju
bol i upalu (Aspirin, Voltaren, Brufen i
sl.), i to u punoj dozi, u obliku tableta ili
epia. Potrebno bi bilo uzeti i sedative
za relaksaciju muskulature. Te lijekove
moe se uzimati i u obliku intramusku-
larnih injekcija, ali tada je svakako po-
trebno da ih pacijent dobiva kod kue, a
nikako da odlazi u svoju ambulantu, jer
u toj prvoj, jako bolnoj fazi lumbaga i
mali pokret i naprezanje pojaavaju bol.
3. Terapija ledom takoer je uinko-
vita, i to u obliku kriomasae ledom na
tapiu, nekoliko puta dnevno (barem
tri do etiri) po 10 minuta, ili pak krioo-
blozi s hladnim runikom ili kockicama
leda, takoer vie puta dnevno, 5 do 7
minuta. Nakon toga trebalo bi nanijeti
jednu od antireumatskih krema (Volta-
ren, Ketonal). Za one rijetke kojima je
led neugodan i ne pomae, moe se upo-
trijebiti vlana toplina - vlaan topao
oblog koji se dri 20 do 30 minuta.
4. U prvih nekoliko dana, naravno,
nisu indicirane nikakve vjebe, no ve
nakon nekoliko dana bilo bi poeljno, a
osobito kod starijih, raditi vjebe disa-
nja (spreavanje upale plua) te vjebe
za cirkulaciju donjih ekstremiteta (spre-
avanje venske tromboze).
Struna pomo
Ako sve te mjere ne dovedu do znat-
nijeg poboljanja stanja, treba se obrati-
ti lijeniku-fizijatru koji e odrediti da-
lju terapiju, a ako je oteen ivac, i za
regeneraciju ivca. Od moderne fizikal-
ne terapije, tu su elektroterapija, lasero-
terapija, magnetoterapija, tehnike ma-
sae i mobilizacija kraljenice, ali i ma-
nipulativna terapija (kiropraksa). Od
tradicionalne terapije, tu je svakako
akupunktura, elektroakupunktura ili
pak farmakopunktura (akupunktura uz
lijek). Od vjebi, uinkovite su kombi-
nirane vjebe jaanja nekih grupa mii-
a, ali u isto vrijeme relaksacija i produ-
ljenje skraenih miia. U posljednje se
vrijeme sve vie koristimo tzv. PNF-
vjebama koje rade za to posebno obu-
eni terapeuti.
Naravno, osim tih akutnih stanja u
bolestima lokomotornog sustava, sva-
kako moramo spomenuti i ona koja zah-
tijevaju brzu i hitnu kirurku interven-
ciju jer u protivnom mogu ostaviti traj-
ne posljedice na zdravlje pacijenta. Tu
se svakako radi o akutnim bolnim sta-
njima kraljenice koja su praena veli-
kim neurolokim deficitima, npr. klje-
nuti (oduzetost) stopala ili pak smetnja-
ma mokrenja i/ili defekacije. Tu se radi
o velikom pritisku na ivce i na lenu
modinu te pacijent i lijenik moraju
djelovati brzo, kako ne bi nastupila traj-
na oteenja.
I na kraju, iako smo se u ovom tekstu
posvetili akutnim bolnim stanjima kra-
ljenice, nemojmo zaboraviti da su pu-
no ea kronina bolna stanja u vrat-
noj i lumbalnoj kraljenici, a da jedne i
druge moemo (po onoj staroj: bolje
sprijeiti nego lijeiti) preduhitriti ili ba-
rem smanjiti njihovu uestalost pojav-
ljivanja, i to: odravanjem kraljenice
vjebama, etnjom, plivanjem, odma-
ranjem u prigodnim poloajima, to e
sve dati kraljenici vrstinu, ali i gip-
kost. Takoer, prilagodbom radnog
mjesta, leaja te reguliranjem tjelesne
teine pridonijeti emo boljem funkcio-
niranju nae kraljenice, koja e nam
se za to oduiti manjom bolnou.
Violeta Vievi-Srdoc, dr. med.
studeni-prosinac 2000
22
S
vi autori uoavaju vremensku pove-
zanost krize s neugodnim doivlja-
jem, nagli poetak, kratkotrajni tijek
i dobar ishod - povlaenje simptoma bez
ostatka.
Reaktivna stanja dijele se u dvije sku-
pine:
- primitivne zatitne reakcije,
- sloene psihogene reakcije.
U skupini primitivnih zatitnih reakci-
ja najee se navode akutna stanja straha
(uzbuenje, ukoenje od straha), znai
ope osobine ivih bia u opasnosti.
U skupini sloene psihogene reakcije
sudjeluju vii psihiki mehanizmi, uz ou-
vanu svijest. Tu se svrstavaju:
- depresivna stanja,
- shizofrenija,
- paranoidna reakcija,
- halucinatorno-delirantna reakcija.
Poznato je da senzorna izolacija u ek-
sperimentalnim uvjetima dovodi do stra-
ha, napetosti, tekoa u koncentraciji, i-
vih fantazija, halucinacija.
UZROCI NASTANKA
Hitnoa u psihijatriji javlja se nakon
traumatskog doivljaja. Zato odreeni do-
gaaj izaziva reaktivno stanje?
Odgovor je po snazi i trajanju kod ljudi
razliit. ovjek nije samo pasivno bie ko-
je reagira - odgovara, nego je prije svega
aktivno i spontano bie, u stalnoj interak-
ciji sa svojom okolinom.
Hitna stanja najee slijede nakon gu-
bitka bliske osobe, tjelesnih oteenja, gu-
bitka dijelova tijela, dolaskom u zatvor,
nakon iznenadnog ostanka bez posla, na-
glim odlaskom u novu i nepoznatu sredi-
nu.
DINAMIKA NASTANKA
POREMEAJA
Openito reakcija organizma i doiv-
ljaj zbivanja u okolini mogu biti normalni
i patoloki. O patolokom doivljaju go-
vorimo kada je jai i traje dulje nego u
veine ljudi na sljedei nain:
- reakcija na odreeni dogaaj traje du-
lje nego to bi se moglo oekivati,
- pojedinac ne kontrolira stanje u koje
je zapao,
- nerazmjer u kvalitativnom i kvantita-
tivnom odnosu izmeu doivljaja dogaa-
ja i reakcije.
Moglo bi se rei da svaki ovjek ima
svoju granicu izdrljivosti. To znai da se
tijekom formiranja osobnosti i razvijanja
sustava vrijednosti stvara najslabije mje-
sto, koje je odreen prag za neki traumat-
ski dogaaj. Prag je nii kod osjeajno ne-
stabilnih, nezrelih, neurotskih i psihopat-
skih linosti. Krizno stanje je muno i te-
ko podnoljivo stanje, u kojem prijeti pro-
dor nesvjesnog materijala u svijesno. Tada
pojedinac pokuava odrati mehanizam re-
gresije i disocijacije na neto nioj razini
organizacije i kvalitete funkcionalnosti.
OSOBINE DUEVNIH
POREMEAJA
1. Vremenska povezanost s dogaajem
koji je za pojedinca imao traumatsko zna-
enje.
2. Klinika slika mijenja se iz sata u
sat, ili iz dana u dan.
3. Nagli poetak, bez obzira na to radi
li se o psihotinim ili nepsihotinim mani-
festacijama.
KLASIFIKACIJA REAKTIVNIH
STANJA
1. Neurotski, stresom uvjetovani pore-
meaji: to su akutna stresna reakcija, post-
traumatski stresni poremeaj, poremeaj
prilagodbe. Znaci su: lupanje srca, znoje-
nje i crvenilo i traju od nekoliko sati do 2-
3 dana.
2. Reaktivna psihoza, shizotipni pore-
meaji i sumanuta stanja: imaju akutni po-
etak unutar dva tjedna od traumatskog do-
gaaja, brzu promjenjivost u klinikoj sli-
ci te prisutnost shizofrenih simptoma.
LIJEENJE REAKTIVNIH STANJA
Bolesnika treba udaljiti iz traumatizi-
rajue situacije, a ako to nije mogue, onda
slijedi psihoterapijska i psihofarmakolo-
ka intervencija. U psihijatrijskom postup-
ku teite se stavlja na dinamiku odnosa
traumatskog dogaaja i linosti, pomaui
bolesniku u intelektualnoj i emocionalnoj
obradi doivljaja, ime se tei jaanju nje-
govih ego-funkcija, da bi on zrelije prihva-
tio stvarnost, a ne da bjei od nje.
Lijek se bira prema vodeim simpto-
mima. Antidepresivi se daju kada domini-
ra depresivni sindrom, a tjeskobu suzbija-
mo anksioliticima. Kod reaktivnih stanja
uglavnom ne primjenjujemo antipsihoti-
ke.
Pacijentu ne pomae prosudba realite-
ta krizne situacije koju valja otkloniti ili
izmijeniti. Kljuni je moment u terapiji
ojaati ego osobe u krizi podizanjem sa-
mopotovanja, jer je jak osjeaj odbaeno-
sti. Treba isticati pozitivne trenutke u i-
votu osobe u krizi i ukazivati na realan
pristup problemu. Pacijentu valja pomoi
da uvidi da i drugi ljudi mogu patiti i pate
zbog istih problema.
Terapeut treba ostati pacijentu autori-
tet. On moe unositi svoje emocionalno
iskustvo, ali se mora uvati da to ne ini
samo iz vlastite anksioznosti ili elje da
bude ljubazan i usluan prema ovjeku u
nevolji.
ORGANIZACIJA POMOI
Ustanove za intervenciju u krizi mora-
ju biti dostupne graanima 24 sata, bez
uputnica i posrednika, moraju osigurati po-
vjerenje i anonimnost te raspolagati do-
voljnim brojem kvalificiranog osoblja.
Moderni centri za hitna stanja imaju
sljedee organizacijske jedinice:
1. Telefonsku slubu dostupnu 24 sata,
2. mjesto neposrednog susreta - ambu-
lante dostupne 24 sata,
3. prostor za kratkotrajnu hospitaliza-
ciju (1 do 21 dan),
4. mobilni tim za intervenciju na tere-
nu (policija, socijalni radnik),
5. dogovorenu suradnju s drugim insti-
tucijama vanim za rjeavanje kriznih sta-
nja.
Osim centra za krizna stanja, postoje i
brojni drugi, uglavnom parcijalni oblici
pruanja pomoi osobama u krizi u svijetu
i kod nas (SOS za ene i djecu - rtve
nasilja, psiholoka pomo, plavi telefon za
probleme djece i dr.).
Mr. sc. George Salebi, dr. med.
Hitnoe u psihijatriji
MANJAK PSIHIKIH OBRAMBENIH SNAGA
Reaktivnim stanjima najee se smatraju psihiki poremeaji nastali nakon nekog traumatskog
doivljaja. Psihika je kriza dogaaj koji remeti psiholoku ravnoteu linosti. Bilo bi ispravnije
govoriti o psihosocijalnoj krizi i poremeaju psihosocijalne ravnotee pojedinca, jer se dogaaj u
pravilu zbiva u drutvenom okruenju koje je ne samo est izvor kriznog stanja, nego se bez
djelovanja na to okruenje krizu teko moe povoljno rijeiti.
studeni-prosinac 2000
23
N
eki ljudi gube osjet vida postupno.
Oni se polako prilagoavaju no-
voj situaciji i svakim se danom ue
sve bolje snalaziti, sluei se drugim osje-
tilima i koristei tuu pomo. Kad nastupi
mrak, oni ve mogu prilino dobro obav-
ljati uobiajene ivotne zadae, pa ak i
zaraivati za ivot radei npr. kao telefoni-
sti.U neusporedivo teoj situaciji zateknu
se oni iji se osjet vida izgubi u trenu.
Mala je vjerojatnost da e se to dogodi-
ti na oba oka istovremeno. U prvi as se
osoba osjea neobino. Obino pokrije ru-
kom najprije jedno, pa drugo oko. Jedno
oko vidi, a drugo - nita! U tom asu nastu-
pa panika, nevjerica. Sljedea pomisao je -
potraiti pomo? Gdje? U bolnici. Kome?
Okulistu. ODMAH.
Vano je pomo pruiti
navrijeme
O duini vremena koje protekne od
momenta kad nastupi mrak do dolaska
okulistu ovisi daljni ishod. Naime, vidne
stanice vrlo su osjetljive na manjak kisika.
Sjetimo se da smo na teaju pruanja prve
pomoi nauili kako umjetno disanje mo-
ramo pruiti odmah, jer mozak moe izdr-
ati bez kisika tek 3-5 minuta. Vidne stani-
ce mogu preivjeti i do 30 minuta. Nakon
toga bespovratno gube funkciju.
Stoga se okulistu mora krenuti odmah i
stii najkasnije za pola sata.
Kako dobiti na vremenu
U svim hitnim stanjima najvanije je
pruanje pomoi zapoeti bez odlaganja, i
to na mjestu gdje se nezgoda desila. Bilo
da vam pomo prui netko drugi ili si po-
mo pruite sami, imate vie ansi za spas
nego kad pasivno ekate da doete do li-
jenika. On ne moe napraviti udo ako je
od incidenta prolo toliko vremena da je
ve nastupilo nepopravljivo oteenje.
to moemo uiniti sami
Najprije, NE PANIARITI! Time gu-
bimo sabranost i dragocjeno vrijeme. Osim
toga, dodatno se izlaemo stresu koji povi-
suje krvni tlak i teti ve napaenoj krvnoj
ili u oku. Treba se obratiti nekome i za-
moliti ga da vam pomogne stii do bolni-
ce. Dok se prijevoz organizira, smireno
sjednite, po mogunosti popijte neto to-
plo (npr. voni aj), tabletu za smirenje
(ako vam je netko moe dati), stavite ta-
bletu nitroglicerina pod jezik (tko je srani
bolesnik, esto ih nosi sa sobom) ili popij-
te lijek protiv visokog krvnog tlaka (ako ga
redovito uzimate, a tog jutra ste sluajno
zaboravili).
Dok smireno sjedite, njeno pritisnite
oko tvrdim dijelom dlana (dio prema zape-
u), preko zatvorene vjee, i ponite rit-
miki pumpati. Zamislite da elite ote-
piti slivnik. Naravno, radite to njenim pri-
tiskom, ne smijete osjeati bol. Time naiz-
mjenino snizujete i povisujete pritisak u
oku, u nadi da e se moda zaepljenje u
sredinjoj arteriji pokrenuti i otploviti da-
lje, u neki njezin ogranak, a preostali
ogranci e dobiti krv i nahraniti vidne sta-
nice.
Jo je jedan nain na koji si sami moe-
mo pomoi. Moda e vam se initi smije-
nim, ali kau da pomae. Uostalom, zato
ne pokuati? Nemamo to izgubiti. Dakle,
trebalo bi uzeti plastinu vreicu i puhati u
nju kao u balon. Pri tome treba otvorom
vreice pokriti i nos, i usta, tako da udie-
mo onaj zrak koji smo u vreicu netom
upuhali. U strunoj oftalmolokoj literatu-
ri stoji objanjenje da se tako udie vlastiti
izdahnuti zrak, u kojem ima vie ugljinog
dioksida nego u okolnom zraku. Ugljini
dioksid iri krvne ile. Iako bi po logici
trebalo udisati kisik, da ga nadoknadimo
vidnim stanicama, kau da je vanije po-
Zaepljenje sredinje arterije oka - jedino pravo hitno stanje u oftalmologiji
Kad se svjetlo odjednom ugasi
Jeste li ikad zamislili kako izgleda ivot osobe koja ne vidi? Nemogue je to doivjeti a da se ne
stavimo u poziciju te osobe. Pokuajmo jednostavnom vjebom. Zatvorimo oi i izdrimo tako
barem pet minuta. Zatvorenih oiju ustanimo iz fotelje i krenimo u kuhinju. Probajmo popiti au
vode. Zatim se npr. pokuajmo presvui, a onda, ako smo uspjeli sve to uiniti zatvorenih oiju,
krenimo kroz vrata na stubite. Tu stanimo! Dalje je preopasno. Vratimo se natrag u svoju fotelju i
konano otvorimo oi. Divnog li olakanja - opet vidjeti svijet oko sebe! Tek tada postajemo svjesni
koliko nam je vid dragocjen, a koliko ga zapravo malo cijenimo dok nas dobro slui.
L
Zdravo ono dno
Kome se to moe dogoditi
Ljudi u srednjim godinama, ee mu-
karci, svakodnevno su izloeni stresu.
Njihove krvne ile podlone su ubrzanom
troenju koje uzrokuje bjesomuni tempo
ivota. Povien krvni tlak, neuredna ishra-
na s previe masnoa, puenje, psihofizi-
ka iscrpljenost dovode do stalnog irenja i
suavanja krvnih ila. Promjene na stijen-
kama ila nau se u svih ljudi starije dobi.
Nitko nije poteen.
Krvne ile poput cjevovoda provode
krv, a s njom i kisik i hranu po cijelom
tijelu, pa tako i u oi. Postoji sredinja ar-
terija koja hrani svako oko zasebno. Osjet-
ljivost vidnih stanica na svjetlo ovisi o
opskrbi krvlju iz tog izvora. Kad izvor
presui, vidne stanice u oku postaju glad-
ne i nakon nekoliko minuta svjetlo se po-
stupno gasi i konano nastupa MRAK.
studeni-prosinac 2000
24
Traheotomija
Traheotomia je jedan od najurgentni-
jih kirurkih zahvata u otorinolaringologi-
ji. To je kirurko otvaranje dunika-traheje
u njezinom vratnom dijelu da bi se bole-
sniku, koji se gui zbog zaepljenja dinih
putova, omoguilo disanje kroz trahealnu
kanilu. Takva guenja-dispneje karakter-
izira uvlaenje mekih tkiva grudnog koa,
a prate ih zvuni fenomeni-stridor prili-
kom udisanja, nemir i cijanoza. Traheoto-
mija se izvodi i prije nekih kirurkih za-
hvata u podruju grkljana-larinksa, drije-
la-farinksa, baze jezika i donje eljusti.
Razlozi za traheotomiju mogu biti:
a) fiksirane opstrukcije, koje nastaju
kao posljedica oteenja laringo-
trahealnog debla na samo jednom, ograni-
enom dijelu: te opstrukcije najee na-
staju zbog akutnih upalnih stanja, kroni-
nih upalnih procesa, stranih tijela, ozljede,
valekuli epiglotisa. Bolesnik osjea prisut-
nost stranog tijela, ali lokacija stranog tije-
la i projekcija osjeta na vratu nisu iste.
Strano tijelo obino se nalazi nekoliko cen-
timetara nie od projekcije. Uobiajeno se
radi o otrim stranim tijelima (riblje kosti,
manje pilee kosti, dlaice od etkice za
zube i slino). Rjee se evidentira prisut-
nost ivih stranih tijela (kukci, najee
osa ili pela). Insekti ubrizgavaju i otrov u
jezik ili epiglotis te je u tim dramatinim
situacijama potrebna hitna antiedematoz-
na terapija (antihistaminici, kortikosteroi-
di), a katkada je potrebno uiniti i traheo-
tomiju. Zbog poremeenog akta gutanja
(esto zbog brzopletosti ili urbe pri jelu),
dolazi do zaustavljanja stranih tijela u do-
njem dijelu drijela-hipofarinksu. Strana
tijela mogu biti otra te se zabiju u hipofa-
rinks, ili su prevelika i ne mogu ui u jed-
njak. Njihovo odstranjivanje obvezno se
mou ugljinog dioksida proiriti zaep-
ljenu ilu i uope propustiti krv do vidnih
stanica, bez obzira na to koliko u toj krvi
ima kisika, nego obogatiti krv kisikom ko-
ji e ostati neiskoriten jer do vidnih stani-
ca ne moe ni doprijeti.
Iz osobnog iskustva
U svojoj dugogodinjoj praksi kao li-
jenik oftalmolog, susrela sam se sa sva-
kojakim ivotnim situacijama koje su za-
desile pacijente.
Jednom je u deurstvu dotrao sredo-
vjeni pacijent, sav u panici, i rekao kako
najednom ne vidi na jedno oko. to mu se
desilo? Iao je Korzom jednog vrueg ljet-
nog dana i svratio u robnu kuu. Unutra je
bilo divno svjee i on je naprosto uivao u
razgledavanju. Odjednom je shvatio da
neto nije u redu. Jednim okom je vidio
normalno, a pred drugim - mrak. Uhvatila
ga je panika, istrao je na uzavreli Korzo,
uletio u prvi autobus i sav zadihan dotrao
na Onu kliniku, deurnom okulistu.
Doista, na jedno oko nije nita vidio.
Ustanovilo se da je arterija koja hrani oko
krvlju toliko suena da izgleda kao da je
nema. Zato? Zbog toga to je iz toplog
uao na hladno. Na toplini se krvne ile
alergijskih otoka, priroenih anomalija,
paralize glasnica te tumora;
b) sekretorne opstrukcije, stanja pri-
likom kojih, osim traheotomije, treba oba-
viti i bronhoaspiraciju, asistirano disanje i
aerosol-terapiju; razlog za izvoenje tih
zahvata mogu biti oteano disanje, paral-
iza disajnih miia, ozljeda vratnog dijela
kraljenice, teke ozljede glave i prsnog
koa, opekline i blast povrede.
Traheotomija se u najveem broju slu-
ajeva izvodi u lokalnoj anesteziji, a u vrlo
hitnim stanjima moe se izvesti i bez pri-
mjene anestetika.
Strana tijela u usnoj upljini i drijelu
Strana tijela est su razlog za dolazak
bolesnika otorinolaringologu. Najee su
lokalizirana u ustima, depovima desni-
gingiva, krajnicima te na bazi jezika ili u
ire, a u hladnom se stisnu. Sva srea to
bolnica nije klimatizirana kao robna kua.
Dok je trajao pregled, vid mu se polako
vraao. Krv je ipak procirkulirala suenom
krvnom ilom i vidne stanice preuzele su
funkciju.
Druga pacijentica nije bila takve sree.
Otila je frizeru. Dok su joj prali kosu na
specijalnom slivniku, zabacila je glavu
prema natrag. Pri tome je morala presaviti
vrat. Naslonjena tako, gledala je u strop i
oputena uivala u pranju kose. Nije bila
svjesna da je pritisnula vratne krvne ile.
Odjednom joj se uinilo kao da je netko
priguio svjetlo. Protrljala je oi i pritom
ustanovila da na jedno oko uope ne vidi.
Poela je panino vikati. Dok su joj obrisa-
li kosu i pronali tko e je odvesti okulistu,
prolo je vie od sat vremena. Kad je ko-
nano stigla deurnom, moglo se konstati-
rati da je arterija koja hrani oko prazna,
da vie ne provodi krv. Proteklo je previe
vremena da bi se uspostavio protok krvi.
Arterija je bila zaepljena, a vidne stanice
trajno oteene.
Iz tih istinitih pria dade se zakljuiti
da pacijenti nemaju velikih izgleda za opo-
ravak vida. Najee do okulista dou pre-
kasno. Oni sretniji, kojima se osjet vida
kasnije ipak vrati, nisu doivjeli potpuno,
ve djelomino zaepljenje sredinje one
arterije, ili se pak ila samo privremeno
suzila, a kasnije se sama od sebe proirila
te je krv ipak uspjela navrijeme proi do
vidnih stanica. Bilo je i onih pacijenata
kojima se nije zaepilo glavno deblo arte-
rije, nego samo jedna od njezine etiri gra-
ne. Tako je tek dio vidnih stanica odumro,
a preostale su odrale funkciju. Pacijent,
osim nelagodnog osjeaja magle pred
okom, nije imao drugih subjektivnih pote-
koa.
Najbolji nain da se izbjegne nenadani
gubitak vida jest da o svojim krvnim
ilama vodimo vie brige u mladosti.
Treba izbjegavati sve imbenike rizika
o kojima je bilo rijei. Ako nas ve za-
tekne takva nevolja, treba znati sebi
pomoi odmah, kako se ne bi gubilo
dragocjeno vrijeme do dolaska okuli-
stu. To je, uostalom, osnovna pretpo-
stavka svakog postupka prve pomoi u
hitnim stanjima bilo koje vrste, pa i u
oftalmologiji.
Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi, dr.med.
Hitna stanja u otorinolaringologiji
Od bezopasnih do ivotno opasnih stanja
Hitne intervencije u otorinolaringologiji najee se poduzimaju radi saniranja ozljeda,
odstranjivanja stranih tijela, rjeavanja komplikacija nekih upalnih procesa, u podruju uha,
grla i nosa te zbog guenja pacijenta zbog zaepljenja gornjih dinih putova.
studeni-prosinac 2000
25
obavlja u specijaliziranim ustanovama. Je-
dina situacija kod koje se mora promptno
reagirati jest stanje prijetee bolus smrti -
iznenadnog guenja za vrijeme obroka, pri
emu bolesnik ne moe govoriti, hvata se
rukom za vrat (grlo) i gubi svijest. Ako je
osoba pri svijesti, prva pomo sastoji se u
tome da se bolesnik obuhvati oko pasa i s
nekoliko pritisaka rukama na mjesto izme-
u pupka i donjeg kraja prsne kosti pokua
izbaciti strano tijelo. Ako je bolesnik bez
svijesti, potrebno je odmah zapoeti kar-
dio-pulmonalno oivljavanje - reanimaci-
ju, uz pokuaje vaenja stranog tijela.
Strana tijela u uhu i nosu
U ambulante esto dolaze djeca koja
su u igri ugurala razne predmete u vanjski
zvukovod ili u nos. I ovdje moemo govo-
riti o ivim i neivim stranim tijelima. Od
ivih, prije svega, moramo misliti na sve
vrste kukaca, dok neiva mogu biti biljnog
(grah, kukuruz, kikiriki i sl.) ili anorgan-
skog porijekla (kamenii, razne kuglice,
dijelovi igraaka i dr.). U uhu se strana
tijela najee nalaze u hrskavinom dije-
lu zvukovoda, a ponekad u kutu izmeu
bubnjia i donjeg dijela zvukovoda. Rjee
je strano tijelo utisnuto u srednje uho. Bo-
lesnik osjea um u uhu, slabije uje, a ako
je oteen bubnji, osjea jaku bol (naroi-
to ako je dolo do upale). Ponekad bole-
snik osjea i muninu te nadraaj kalja
zbog podraaja ivaca. Vano je da se ta-
kva strana tijela ne vade neadekvatnim in-
strumentima (u obliku hvataljki-pinceta)
jer moe doi do uguravanja tijela dublje u
uho. iva strana tijela potrebno je prije
vaenja usmrtiti (primjenom alkohola ili
kloroforma). Uho je, nakon vaenja, po-
trebno isprati vodom. Ako je pacijent ne-
mirno dijete, potrebno je zahvat uiniti u
opoj anesteziji.
Sumnju na strano tijelo u nosu treba
uvijek pobuditi oteano disanje na jednu
nosnicu, dugotrajan i smrdljiv gnojni is-
cjedak iz nosnice. Katkad se strano tijelo u
nosu uoava tek nakon toalete i anemizaci-
je sluznice tog podruja. Kao i u sluaju
vaenja stranih tijela u uhu, i strana tijela u
nosu vade se posebnim, u obliku kukice
zavinutim instrumentima, a koritenje hva-
taljki strogo je zabranjeno. Ako je dijete
nemirno, potrebno je zahvat uiniti u op-
oj anesteziji.
Ozljede uha i temporalne kosti
Takve se ozljede najee dogaaju s
ostalim povredama glave i vrata. Kao i kod
drugih povreda, i ovdje uz ozljedu kostiju
dolazi i do povrede mekih tkiva. Kod pre-
gleda osobe s povredom temporalne regi-
je, najee vidimo krvarenje iz uha (zvu-
kovoda), do kojeg moe doi zbog otee-
nja koe zvukovoda, rupture bubnjia ili
prijeloma temporalne kosti. Izolirani pri-
jelom temporalne kosti rijedak je (obino
je udruen s ostalim povredama glave). Kr-
varenje iz uha obino nije jako izraeno. U
potonjem se pri pregledu uoava krvni
podljev u srednjem uhu (hematotimpanon)
- cijeli bubnji je tamnoplave boje zbog
krvi u bubnjitu. Zbog otjecanja krvi kroz
tubu moe doi do krvarenja iz usta. Prili-
kom teih ozljeda mozga i modanih opni
uoava se istjecanje likvora - otolikvoreja.
Zbog ozljeda srednjeg uha mogu biti ote-
eni ivci koji prolaze bubnjitem te po-
Krvarenje iz nosa (epistaxis)
Vrlo se esto susree u otorinolaringo-
lokoj praksi. Primarni uzroci krvarenja
mogu biti ozljede nosa, akutne, atrofine i
kronine upale nosa, rad s nadraujuim
sredstvima (jake kiseline i luine, razne
praine), tumori nosa i sl. Krvarenja se mo-
gu javiti i kao simptomi tijekom drugih
opih oboljenja organizma: upala (ospi-
ce, arlah, difterija, hripavac, gripa, mala-
rija, tifus itd.), arterijske hipertenzije, de-
kompenzacije srca s venskim zastojem, ci-
roze jetre, nekih bolesti krvi. Sluznica no-
sa je, zbog svoje grae i bogate prokrvlje-
nosti, podatna ozljedama te i mala otee-
nja krvnih ila dovode do krvarenja. U ve-
ini sluajeva krvarenje je izazvano prsnu-
em arterijsko-venskih kapilarnih spleto-
va na prednjem dijelu nosnog septuma. Bo-
lesnici koji krvare na nos obino su vrlo
prestraeni te je, u smislu pruanja pomo-
i, prvenstveno potrebno smiriti oboljelog,
vrsto stisnuti nos, nagnuti glavu bolesni-
ka prema naprijed, a oko vrata staviti hla-
dan oblog. Naginjanjem glave naprijed
spreava se otjecanje krvi u usta, a u isto
vrijeme formira se ugruak koji djeluje kao
jedna vrsta tampona. Ako nakon toga kr-
varenje ne stane, valja bolesnika odvesti u
bolnicu, gdje e mu se uiniti prednja ili
stranja tamponada nosa. Po uinjenoj
prednjoj tamponadi nije potrebno bolni-
ko lijeenje te se bolesnik otputa na ku-
nu njegu. Tampon stoji u nosu od etiri do
pet dana. Stranja tamponada izvodi se sa-
mo u bolnikim uvjetima, a bolesnik se
redovno hospitalizira. Blai sluajevi kr-
varenja, i to oni koji su locirani u prednjim
dijelovima nosne pregrade, mogu se koa-
gulirati (lapizirati). Poslije epistakse po-
trebno je ambulantnom obradom otkriti
uzrok. Kod uestalih krvarenja na nos pre-
porua se operacija nosne pregrade.
Kod akutne upale srednjeg uha izvodi
se paracenteza. To je relativno bezopasan
zahvat na bubnjiu, koji se izvodi zbog
upale srednjeg uha - otitisa. U lokalnoj ane-
steziji, napravi se pomou lancete incizija
bubnjia kako bi iscurio upalni sadraj. Te-
rapija antibioticima uvelike je izmijenila
indikacije i potrebu za izvoenjem para-
centeze. Taj zahvat izvodi se ako ne dolazi
do smirivanja simptoma nakon date anti-
biotske terapije, ako postoji alergija na an-
tibiotsku terapiju ili ako se jave znaci mo-
guih komplikacija - gubitak sluha, bol u
mastoidnom nastavku zbog upale i vrto-
glavica.
Mr. sc. Robert Tiac, dr. med.
sljedino dolazi do pojave paralize musku-
lature lica. U takvim sluajevima indiciran
je hitan operativni zahvat. Mjere prve po-
moi sastoje se od sterilnog povoja, anti-
biotske zatite, dok je tamponada zvuko-
voda kontraindicirana zbog mogunosti
razvoja epiduralnog krvarenja.
Osim kao popratna pojava kod fraktu-
re temporalne kosti, ozljede bubnjia mo-
gu biti direktne. Uzroci tome mogu biti
razliiti: ve spomenuta strana tijela, udar-
ci u vanjsko uho, eksplozija ili ronjenje.
Pritom bolesnik osjeti intenzivnu bol u
uhu, koja se nakratko moe smiriti, no osta-
je osjeaj punoe u uhu, um i gubitak slu-
ha. Otoskopski se obino uoava da je bub-
nji nepravilno razderan, a na rubu razde-
rotine vidljiva su sitna krvarenja. Kod oz-
ljede bubnjia vana je zatita antibiotici-
ma i primjena kapi u nos, a zabranjeno je
pranje/vlaenje uha. U najeim sluaje-
vima bubnji spontano zacijeli.
Ozljede gornjeg dijela lica zahvaaju
razliite strukture, meke esti i skelet no-
sa, oka i lubanje. Meka tkiva budu zgnje-
ena, lice je obino deformirano, natee-
no, s jasnim i izraenim krvnim podljevom
u obliku naoala. Krvarenja na nos i usta
mogu biti obilna. Vanjska krvarenja su rje-
a. Postoji opasnost od guenja zbog udi-
sanja krvi ili zbog prijeloma donje vilice, i
zapadanja jezika u drijelo. Sanacija tih
povreda nuno se obavlja u specijalisti-
kim ustanovama.
studeni-prosinac 2000
26
Z
ubobolja (dentalgija, odontalgija,
odontodinia) zubna je bol koja mo-
e biti razliita ovisno o tkivu od
kojeg potjee, tako je djelimo na:
- DENTINSKU potjee iz eksponiranog
dentina,
- PULPNU od promjene u pulpi (ivcu),
- PARADONTNU od promjene u tkivima
oko zuba,
- PERIAPEKSNU od promjene u tkivu
oko vrha korijena,
- REFLEKTIRANU iz susjednih tkiva (si-
nus, nos).
Prema karakteru, bol moe biti iradira-
jua ili pulsirajua i otra, a to ovisi o vrsti
bolesti pulpnog ili paradontnog tkiva. Zu-
bobolja je najee simptom pulpopatija
(oboljenja zubnog ivca). Moe se javljati
spontano, naroito nou, i tada je kontinui-
rana i dugotrajna. Ako se javlja na termi-
ke, kemijske ili mehanike podraaje, on-
da je kratkotrajna i traje koliko i podraaj.
Reflektirana zubobolja nastaje kada se bol
prenosi na zube (pa i zdrave) iz okolnih
tkiva, ili obrnuto, kada dentalgija reagira
prema okolini (npr. uhu kod oboljenja do-
njih kutnjaka). Prema intenzitetu, zubobo-
lja moe varirati od lako podnoljive bolne
osjetljivosti do najintenzivnije, teko pod-
noljive boli.
ZATO ZUB BOLI
Zub, zbog svoje specifine grae, gdje
je zubna pulpa (krvne ile, ivana vlakna,
limfni elementi) smjetena unutar tvrdog,
nepropusnog tkiva zuba (dentina), ima isti
tijek patolokog procesa, ali ishod upale
dovodi do odumiranja cijelog pulpnog tki-
va. Taj poloaj pulpe izuzetno je povoljan
za zdravu pulpu, ali fatalan kada nastupi
upalna eksudacija (nakupljanje tekuina).
U tom se sluaju unutarnji pritisak povea-
va, to izaziva bol; na otvoru korijena na-
staje zastoj u cirkulaciji, a ne postoji mo-
gunost novog (kolateralnog) krvotoka.
Druga je velika razlika, kojom se odlikuje
zub prema ostalim organima u organizmu,
da zub koji vie nema vitalnu pulpu ostaje
i dalje u svojoj ivanoj funkciji budui da
postoji, iako znaajno smanjena, mogu-
nost ishrane preko parodoncija (okolnih
tkiva). Inae se u organizmu mrtvo tkivo
ili resorbira, ili izbaci kao sekvestar, a u
zubu moe devitalno tkivo ostati i kasnije
se dekompozira. U takvom sluaju, putem
malog otvora na vrku korijena, mogu pro-
dukti raspada, bakterije, odnosno njihovi
toksini, prodirati u prostor oko vrka kori-
jena (periapeks) i proiriti se u njemu i u
udaljene organe ovjejeg tijela. Postoji
velika razlika izmeu zubne pulpe i ostalih
organa pri postavljanju tone dijagnoze.
Objektivno se moe ustanoviti nekroza,
odnosno gangrena pulpe te kronina upala
s otvorenom pulpnom komoricom (prostor
u kruni zuba gdje je smjeten ivac), dok
se za ostala oteenja ili oboljenja pulpnog
tkiva dijagnoza uglavnom temelji na su-
bjektivnim simptomima pacijenta, koji su
od sluaja do sluaja vrlo razliiti.
Upala svakog organa, pa tako i zubne
pulpe, nosi sve karakteristike tog procesa,
a za pacijenta je najvaniji osjeaj boli,
koji se javlja kao reakcija nervnih eleme-
nata na veliki pritisak zbog poveanog do-
toka krvi i zaustavljanja cirkulacije kroz
otvor na vrku korijena. Zato je kod upale
u pulpi gdje je otvoren prostor gdje je ona
smjetena, zbog mogunosti otjecanja vi-
ka tekuina, i na taj nain smanjenog pri-
tiska u samom zubu, smanjen i pritisak na
nervne elemente, a time i osjeaj boli.
Zato boli zub bez vidljivog defekta?
Do odgovora na to pitanje esto teko do-
lazimo bez detaljnog pregleda. Najee
se radi o sitnim napuknuima cakline, nje-
noj demineralizaciji ili ogoljelom vratu zu-
ba zbog povlaenja gingive, pa je pri uzi-
manju hrane ili pia mogu podraaj denti-
na prodorom tih estica do njega. Kako
dentin sadri zavretke zubnog ivca, a taj
ivac nema sposobnosti razlikovanja pod-
raaja (slatko, slano, toplo, hladno), ve
uvijek reagira osjeajem BOLA, govori-
mo o dentinskoj boli.
Zub koji je preoptereen jer je u prera-
nom kontaktu sa zubima iz suprotne elju-
sti ili je nosa nekog protetskog rada, naj-
prije zbog promjena u tkivima oko njega, a
onda i od posljedica unutar njegove pulpe,
moe davati bolne simptome.Ako se na
takve provocirane i kratkotrajne pojave bo-
la ne reagira, a tada su jo promjene u pulpi
reverzibilne, one e prijei u ireverzibilne.
Dalja terapija je odstranjenje promijenje-
ne pulpe ili, kod velikih promjena u tkivi-
ma na vrku korijena zuba, vaenje takvog
zuba.
I UPALE SU BOLNE
Promjene u tkivima oko vrka korijena
(granulom) kronini su procesi bez bolo-
va, a ako doe do njihovog aktiviranja i
prijelaza u akutne, pojavit e se bolovi. U
poetku su ti bolovi slabijeg intenziteta, ali
se mogu pojaati pritiskom li kuckanjem
po tom zubu. Pacijent ima osjeaj da mu je
taj zub produen. Bol se takoer pojaava
kada je glava pacijenta u vodoravnom po-
loaju. Hlaenjem zuba i podruja oko nje-
ga bol se smanjuje. Razvojem upale bol se
pojaava, postaje pulzirajua, a zub je
osjetljiv i na dodir jezika. U toj fazi bitno
je gnoj, koji se nalazi oko vrka korijena,
ispustiti kroz korijenski kanal zuba ili kroz
okolna tkiva (penestracija). Naravno, jed-
no je od moguih rjeenja i ekstrakcija zu-
ba. Dapae, treba je preferirati uvijek kada
se oekuje rasplamsavanje procesa, odno-
sno kada se proces moe proiriti u okolnu
kost ili meka tkiva. Vaenje takvog zuba
najsigurniji je nain lijeenja, jer se time
uklanja uzrok infekcije i osigurava drena-
a gnoja kroz alveolu (rana).
Slini simptomi, a i bakterijska flora,
susreu se kod akutnih i subakutnih paro-
dontopija (oboljenja potpornih tkiva zu-
ba). Parodontopatije su kronini procesi,
ali kod zaputenih i nelijeenih sluajeva
te loe higijene usne upljine dolazi do za-
tvaranja gingivnih depova. Posebnu sklo-
nost rasplamsavanju imaju vertikalni ko-
tani depovi, koji se lako zatvore pa dola-
zi do zadravanja infekta. I tu postoji bol
koja moe biti vrlo intenzivna i pulziraju-
a. Pacijent ima osjeaj da je zub produ-
en, a na dodir i kuckanje vrlo je bolan.
Ovdje je vano naglasiti da taj zub moe
biti vitalan i potpuno zdrav. Lijeenje se
sastoji u otvaranju ili potpunom odstranje-
nju takvog depa.
Kod zuba koji nisu potpuno izrasli
(umnjaci), javlja se slina slika kao kod
parodontopatija, samo to se gingivalni
dep nalazi oko krune zuba pa su prisutni
znakovi upale zubnog mesa, ali ne i bolovi
zuba. Taj dep treba prazniti, a ako infekt
prodre dublje, javljaju se i simptomi od
stane zuba, treba djelovati antibioticima i
analgeticima te radikalnim zahvatima (va-
Bol, krvarenje i trauma zahtijevaju hitnu stomatoloku obradu
EST UZROK NESANICE
Mnogi ljudi proive cijeli ivot, a da nikada ne osjete bol bubrega, jetre ili nekog drugog organa,
ali zato sigurno svi bar jednom osjete zubobolju.
studeni-prosinac 2000
27
enje zuba), jer se infekt moe proiriti u
okolne prostore.
Sve upale kojima je zub izvor ili put
irenja infekcije najee se ogranie na
prostor oko zuba, gdje se manifestiraju kao
akutne, ili prelaze u kronine, ili se privre-
meno zalijee. Ako obrambene snage or-
ganizma, potpomognute terapijom, ne
ogranie proces, gnoj e kroz kost prodri-
jeti na njenu povrinu i nadignuti periost
pa e nastati subperiostalni apsces, pri e-
mu su naroito intenzivni bolovi. Daljim
prolazom gnoja iz periosta pod sluznicu,
nastaje submukozni apsces (parulis), koji
je manje bolan, a esto nastaje fistula
(otvor) kroz koji na sluznicu istjee gnoj,
ili se proces postepeno povlai.
VAENJE ZUBA
Bol poslije vaenja zuba svojevrstan je
i nedovoljno razjanjen fenomen. Zapae-
no je da on nastaje prilikom teih vaenja,
zbog vee traume alveole. Takoer su bo-
lovi jae izraeni u tijeku upalnog procesa,
to se objanjava irenjem infekcije iz al-
veole u njenu okolinu. Insuficijentna ili
nedostatna prehrana, posebno nedostatak
vitamina E i D te kalcija i fosfora, spadaju
u predisponirajue elemente. Sigurno je da
bol poslije vaenja zuba nastaje iz tri
razloga:
1. kada se krvni ugruak nakon vae-
nja ne formira,
2. kada formirani ugruak otpadne,
3. kada se krvni ugruak inficira i gnoj-
no raspadne.
U sva tri sluaja mehanizam bola je
isti. Pokidani ivani zavreci izloeni su
vanjskim mehanikim, kemijskim i termi-
kim podraajima ili su podraeni toksini-
ma bakterija. Lijeenje se obavlja ie-
njem ostatka ugruka, izazivanjem svje-
eg krvarenja i stvaranjem novog ugruka.
Uz to, kod jakih bolova moe se u oie-
nu alveolu umetnuti neki od lijekova za
smanjenje boli i spreavanje infekcije.
KRVARENJE TKIVA U USTIMA
Krvarenje je stanje koje zahtijeva hit-
nu medicinsku pomo. Obilnija krvarenja,
nastala zbog povrede mekih tkiva u ustima
kod male djece (predmetima kojima se di-
jete igra) ili pri drugim traumama djece i
odraslih, zahtijevaju kirurku obradu. U
stomatologiji su najea krvarenja iza va-
enja zuba. Tada se javljaju krvarenja iz
alveole i, eventualno, iz rubova rastrgane
gingive. Razlog je za to ozljeda krvnih ila
na dnu alveole, ili krvnih ila rastrgane
gingive. Nakon svakog vaenja javlja se
krvarenje koje bi stvaranjem ugruka na-
kon 15 do 20 minuta moralo prestati. U
krvi i srodnim tkivima nalaze se dvije gru-
pe tvari koje reguliraju zgruavanje krvi.
Jedna grupa (prokoagulancije) pospjeuje
zgruavanje, a druga (antikoagulancije) ga
spreavaju. Zgruavanje ovisi o ravnotei
izmeu tih tvari. Kada se stijenka krvne
ile oteti, ravnotea se u tom podruju
pomie u korist prve grupe, pa se lokalno
stvori ugruak.
Alveola je specifina rana koja ostaje
nakon vaenja zuba. Takva rana ostaje
OTVORENA. Izmeu prekinutih krvnih
ila na dnu alveole i ruba gingive na njenu
vrhu nalazi se prostor alveole. Osim iz du-
bine alveole, rana moe krvariti i s rubova
gingive. Krvarenje se moe zaustaviti je-
dino ako se krv zgrua u alveoli ili u ili iz
koje navire u alveolu. Nakon vaenja zuba
krv sporo pritjee iz sitne arterije u alveo-
Naprimjer, pomanjkanje ui u probavnom
traktu i zbog toga slaba apsorpcija masti,
uzrokovat e deficit vitamina K koji je u
procesu zgruavanja prijeko potreban. Po-
manjkanje kalcija takoer moe usporiti
proces zgruavanja krvi. Sklonost krvare-
nju moe biti privremena, kao kod nedo-
statka vitamina C.
Bolesti poput hemofilije, trombocito-
penije, dijabetesa melitusa, hemoblastoze
i hipovitaminoze vitamina C, faktori su iz-
razite sklonosti krvarenjima.
Naknadno ili sekundarno krvarenje na-
staje kao posljedica infekcije u alveoli, od-
nosno gingivi. Reakcijsko krvarenje na-
staje u toku 24 sata nakon vaenja zuba.
To krvarenje javlja se zbog infekcije krv-
nog ugruka koji se gnojno raspada, ili
zbog traumatske ozljede ugruka, zbog e-
ga njegov dio ili on cijeli otpadne iz alveo-
le.
Primjena lokalne anestezije s dodat-
kom vazokonstriktora (sredstva za stiska-
nje krvnih ila), esto neposredno nakon
ekstrakcije, uvjetuje zbog ishemije tog
podruja izostanaka krvarenja. Kada pre-
stane njezino djelovanje, zbog relativne hi-
peremije, moe se javiti obilnije krvare-
nje.
Produljeno i naknadno krvarenje na-
kon vaenja zuba moe biti komplicirano i
po ivot opasno, a egzaktnu hemostazu ni-
je uvijek lako postii. Procjena stanja paci-
jenta esto je teka jer je takav pacijent
uzbuen, a njegovi blinji vrlo esto pre-
tjeruju. Meutim, ako pacijent ima vrto-
glavicu, muninu, iskrenje pred oima, sla-
bost, um u uima, a mi nalazimo upadno
blijedu kou i sluznice, slab i brz puls,
ubrzano disanje, hladnu i vlanu kou, on-
da su to ozbiljni simptomi. Lokalnu hemo-
stazu postie se tamponadom (jodoform
gaza), kompresijom spuvastim tvarima
(gelastip, gelaspon) i fibrinskom pjenom
humanog podrijetla. Uz to, dobro je napra-
viti av na gingivi, da se priblie njeni ru-
bovi. Ako se radi o krvarenju iz gingive,
rana se ne tamponira, ve se rubovi gingi-
ve obrade elektrokauterom. Kod bolesnika
od neke krvne bolesti treba biti posebno
oprezan. To su visokorizini pacijenti, kod
kojih svaki krvavi zahvat treba uiniti u
suradnji s hematologom.
HITNA INTERVENCIJA SPAAVA ZUB
Traume zuba stanja su koja zahtijevaju
struni tretman u najkraem roku, kako bi
se ouvao vitalitet zuba, zaustavila krvare-
nja i kirurki obradile rane mekih tkiva.
Svaki izbijeni zub treba nai na mjestu ne-
sree, u vlanom mediju (mokra marami-
ca, mlijeko ili fizioloka otopina) donijeti
ga u ordinaciju kako bi ga se moglo rein-
plantirati.
Mr. sc. dr. Ana Fajdi-Furlan, dr.stom.
lu. Stavljanjem kuglice gaze u koju paci-
jent zagrize nastaje ugruak. Bilo kakvim
ispiranjem rane izbaci se krv iz nje i one-
mogui stvaranje ugruka. Krv se pet do
est minuta iza vaenja zgrua. Nekoliko
minuta potom krvni se ugruak kontrahira
i nakon pola do jednog sata istisne sav se-
rum, to pacijent opisuje kao sukrvicu.
UZROCI KRVARENJA NAKON
ZAHVATA U USTIMA
Krvarenje nakon vaenja moe biti
PRODULJENO ili NAKNADNO. Uzroci
su produljenog krvarenja lokalni i opi, a
uzroci naknadnog su u pravilu lokalni. Lo-
kalni faktori kod produljenog krvarenja
najee su: lokalna upala, oteenje vee
krvne ile instrumentom i povieni krvni
tlak, iako je on po svom entitetu opi fak-
tor. U sva tri sluaja mehanizam je zgrua-
vanja krvi normalan. U povienom krv-
nom tlaku krv istjee pod veim pritiskom.
Iz pokidane krvne ile krv navire u veoj
koliini. Pri upali postoji lokalna hipere-
mija. Opi faktori proizlaze iz poremeaja
fizioloke hemostaze. Od poetnog impul-
sa do konane hemostaze (zaustavljanja
krvarenja) sudjeluje vie komponenata.
Pomanjkanje jedne ili vie tvari bitnih za
stvaranje ugruka ili opadanje njihove ko-
liine ispod potrebne razine smanjit e ili
onemoguiti proces zgruavanja. S druge
strane, i viak antikoagulancija dat e isti
rezultat.
Mnoge tvari o kojima ovisi proces
zgruavanja krvi stvaraju se u jetri. Zato
zdravlje jetre utjee na njihovu koliinu.
studeni-prosinac 2000
28
P
orazna je injenica da godinje iz-
meu 500 i 1000 uenika srednjih
kola napusti kolovanje ili biva
udaljeno zbog velikog broja neopravdanih
sati.
Zato uenici u pojedinim srednjim ko-
lama imaju toliko neopravdanih izosta-
naka? Prosvjetni djelatnici kau da
razloge moemo potraiti u socijalnom
miljeu, bijegu od stalnih radnih obveza,
nedostatku interesa za upisano zani-
manje, nemogunosti praenja nasta-
ve i nedostatku psihike koncentracije
da se sjedi u koli est sati svaki dan.
Dio razloga izostanaka lei i u nemoti-
viranju nastavnika, preteno verbalnoj,
a manje zornoj i poticajnoj nastavi, uta-
panju uenika kao pojedinca u sivilo
prosjenosti, bez upoznavanja ueni-
kovih interesa i slino.
poraavajue rezultate: svega 3,6% ueni-
ka zadovoljno je kolom koju pohaa, dok
je etvrtina ispitanih uenika izrazito ne-
zadovoljna svojom kolom; preko 70%
uenika iskazuje previsoku razinu straha
od kole, a gotovo 75% uenika ima nega-
tivan stav prema nastavnicima.
Uenici s neopravdanim izostancima
skoniji su rizinim oblicima ponaanja.
Znaajno vie pue, konzumiraju alkohol-
na pia, eksperimentiraju s drogom i sklo-
ni su destruktivnom i agresivnom ponaa-
nju.
GDJE JE OBITELJ?
U razdoblju djetinjstva i mladalatva
obitelj ima presudnu ulogu u oblikovanju
osobnosti budueg mladog ovjeka. Ako
se u svim fazama djetetova razvoja dovolj-
no bavimo njime, pruamo mu sigurnost,
ljubav i podrku, ako uspijevamo ostvariti
dobru komunikaciju, razvijati odnos po-
vjerenja i ljubavi i pri tome biti osoba od
povjerenja za svoje dijete, tada su velike
anse da na kolarac izraste u sretnog i
zadovoljnog ovjeka. U tom sluaju dijete
nee imati potrebe da bjei iz kole, nee
biti kolskog neuspjeha niti potrebe da se
dokazuje na neodgovarajui nain.
U suprotnom sluaju, kada je dijete u
obitelji preputeno samo sebi, bez dovolj-
no ljubavi, kada je nesigurno u sebe i ima
osjeaj neprihvaenosti i nisku razinu sa-
mopotovanja, s krivim sustavom vrijed-
nosti, nastaje problem u komunikaciji i od-
nosima nastavnik - uenik - roditelj.
Neopravdani izostanci naglaeni su
apel, poziv u pomo i upozorenje rodi-
teljima i nastavnicima da se mlada oso-
ba nalazi u nepodnoljivoj situaciji. Oni
su direktan i jasan signal za opasnost i
vapaj za pomo.
Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.
Neopravdani izostanci uenika s nastave
ISPRINICA - POZIV U POMO
esto se za kolsku djecu i mlade kae da su oni najzdraviji dio populacije, ali se pri tomu
zaboravlja da su oni istovremeno najranjiviji njen dio. Ta ranjivost posebno dolazi do izraaja u
razdoblju odrastanja, u kojem se istrauju vrijednosti, iskuavaju mogunosti te stvaraju stavovi,
navike i stil ivljenja. Kompleksni i vrlo sloeni zadaci, koje adolescentno razdoblje stavlja pred
mladu osobu, izazivaju brojne konflikte u mladom ovjeku te izmeu adolescenta i njegove
obitelji, kole i ire socijalne sredine. Pri tomu esto dolazi do kolskog neuspjeha, koji jedan dio
uenika ne moe sam rijeiti te gubi motivaciju za dalji rad i bjei iz kole.
Molim vas,
pomozite mi odrasti
Budite dosljedni prema meni jer tako
mogu vjerovati vaim rijeima i djeli-
ma.
Utjeite me kad sam prestraen, po-
vrijeen ili tuan jer u tada biti sigu-
ran da ste uz mene iako se moda i ne
osjeam krivim. Tako u i ja nauiti
ne kriviti druge i shvatit u to je od-
govornost.
Razgovarajte sa mnom kad ste povri-
jeeni ili prestraeni ili kada se ljutite
na mene jer u tako saznati jesam li
dobar i nauit u izraziti vlastite osje-
aje.
Kaite mi jasno i tono to elite od
mene jer u vas samo tako uti, a ja u
nauiti izricati svoje potrebe na pozi-
tivan nain.
Pohvalite me, iako moda moje rijei i
ponaanje to ponekad i ne zasluuju,
a ja u uiti iz vlastitih greaka i stei
u samopotovanje.
Ravnomjerno podijelite ivot na po-
sao i na zabavu, jer u tako ja moi
odrasti, postati odgovoran, a ipak ui-
vati.
Prisjetite se svojih elja kada ste bili
mojih godina jer ete bolje razumjeti
moje elje i interese.
Shvatite me i prihvatite me onakvog
kakav jesam i znajte da mogu biti
razliit od vas.
Ponaajte se prema meni kao prema
linosti jer u tada i ja sebe smatrati
takvim.
Zagrlite me vrsto i recite mi koliko
me volite, tako u i ja znati iskazati
svoje osjeaje prema drugima.
HVALA VAM TO STE ME
POSLUALI!
VOLIM VAS!
STRAH OD KOLE
kola, pored obitelji, zauzima sredi-
nje mjesto u ivotu svakog uenika. Ona
je nadlena za poticanje rasta i razvoja ue-
nika, za stjecanje znanja i jaanje sposob-
nosti spoznaje te kvalitetno integriranje
mladog ovjeka u drutvenu zajednicu.
Prof. Bezinovi sa suradnicima istrai-
vao je kakve stavove imaju srednjokolci
prema koli koju pohaaju te postoji li od-
nos izmeu stavova prema koli i rizinih
oblika ponaanja. Istraivanje je pokazalo
studeni-prosinac 2000
29
P
rema novom ustrojstvu Zavoda za
javno zdravstvo, KOLSKA
DJELATNOST, o uenicima O
Veica ve dvije godine skrbe dr. Ivana
Bijeli-Grguri i medicinska sestra Ma-
rinka Brozievi, ija je ambulanta sta-
cionirana u kolskom dispanzeru Kri-
meja, u Kumiievoj ulici br. 8. Surad-
nja je uspjena na obostrano zadovolj-
stvo, osobito zbog susretljivosti dr. Bije-
li i sestre Marinke da se najvei broj
medicinskih postupaka obavlja u prosto-
ru kole, onih za koje postoje optimalni
uvjeti, a da za poslove u kojima su nuni
ambulantni uvjeti uenici odlaze u di-
spanzer. Time se manje gubi od redov-
nih nastavnih sati, a postie se neto bit-
no: lijenik se doivljava kao draga, jed-
nostavna, dostupna osoba, rijeju:
prijatelj. S njim se u kolskom ambijen-
tu moe i primjereno razgovarati o zd-
ravstvenoj preventivnoj zatiti, prosvje-
uje ih se i oni uju i prihvaaju savjete.
Kod svakog dolaska dr. Ivana Bijeli
podsjea na svoju raspoloivost za sa-
vjetodavni rad s djecom (osnovcima i
srednjokolcima), roditeljima i uitelji-
ma.
PREGLED KOLE
Ova je kolska godina veoma ugod-
no zapoela. Dr. Bijeli je krajem rujna
posjetila O Veica, donijela prijedlog
svoga programa rada za k. g. 2000./
2001., obila sanitarne prostorije svih ka-
tova, kolsku kuhinju i blagovaonicu, s
ravnateljicom i pedagoginjom kole, te
najavila svoj radni posjet za 9. listopada
2000.
Sunani 9. listopada zapoeo je
ugodnim i zapaenim izlaganjem dr. Bi-
jeli u svim odjelima VI. razreda (ima ih
tri), kada im je na jednostavan i popula-
ran nain predstavila znaenje cijeplje-
nja protiv B-HEPATITISA, te govorila
o moebitnim posljedicama ako se to ne
uini (time ih je mudro privoljela da su
se svi, bez krzmanja, odmah htjeli cije-
piti). Tako su saznali da je tip A-
HEPATITISA u djejoj dobi u potpuno-
sti izljeiv i bez posljedica. Bitno je slo-
enija situacija s B-HEPATITISOM,
kod kojeg su u sluaju oboljenja mogue
teke posljedice, zbog ega se preventiv-
no obavlja cijepljenje.
Uenici VI. razreda saznali su da kod
oboljenja od B-HEPATITISA nema mo-
gunosti potpunog izljeenja, to dovodi
do ireverzibilne promjene (tu je veina
klinaca zakolutala okicama, ali su se
svi drali ozbiljno, kao da ba sve
razumiju) te su este promjene na jetri,
to sve vodi u destruktivne bolesti s fa-
talnim krajem... Ali, mali mudrijani nisu
uspjeli obmanuti iskusnu lijenicu: shva-
tila je da moda nisu sve najbolje
razumjeli te je pojednostavila i ponovila
kazivanje. Smijeak se razlio na veini
lica dvanaestogodinjaka-sluatelja,
razumjeli su i, uglavnom bez tjeskobe,
pristupili cijepljenju.
NOVI PODACI
Vano je da su u razgovoru s dr. Iva-
nom Bijeli saznali da je Hrvatska jedna
od posljednjih zemalja svijeta koja je od
prole godine (k. god. 1999./2000.) uvr-
stila u redovite aktivnosti i takav oblik
zdravstvene zatite, organiziran u redov-
Rad slube za kolsku medicinu
KOLSKI LIJENIK JE SAVJETNIK I PRIJATELJ
Sljedea zdravstvena akcija dr. Bi-
jeli i sestre Marinke u O Veica je
PPD-test na TBC, to se ima obaviti kod
uenika II. i VII. razreda, potom drugo
od obvezatna tri cijepljenja protiv B-
HEPATITISA.
Najbolje je od svega to uenici po-
javljivanje u koli dviju gospoa lijeni-
ce i medicinske sestre, doivljavaju kao
prijateljski posjet, srdano ih pozdrav-
ljaju i naklonjeno pristupaju ispunjenju
njihovih zahtjeva, sigurni da im sve to
pridonosi zdravlju.
ana Dikli, prof.
Tim kolske medicine u akciji
nom kalendaru cijepljenja. Do prole su
se godine cijepili samo oni ljudi i obitelji
koji su na dulje odlazili u inozemstvo ili
trajno iseljavali, a cjepivo su morali sa-
mi kupovati. Tada se javila Silvija iz
VI.b te je ispripovjedila da se cijepila
prije sedam godina od B-HEPATITISA,
kada je s roditeljima odlazila na petogo-
dinji boravak u Novom Zelandu. Sve
troje su cijepljeni kupljenim cjepivom.
Kako Silvijin imunitet jo uvijek traje
(revakciniranje se obavlja svakih 8 godi-
na), ona nije cijepljena s ostalim uenici-
ma.
Boli ili ne?
studeni-prosinac 2000
30
U
osnovnim kolama rade s viom ili visokom strunom
spremom, a u srednjim kolama s visokom strunom spre-
mom, kojom su stekli osposobljenost za viu razinu posla,
ime se moe pretpostaviti elja (tenja) za veim zadovoljstvom
svojim poslom.
Iako obino nisu bolje plaeni, a samo rijetki imaju bolje
radne uvjete, upotrebljavaju svoju darovitost. U manjim kolama
bogatiji je osjeaj razine zadovoljstva, iako nisu optimalni uvjeti
za rad i nagraivanje.
Odlika je dobro voenih kola s pravim ravnateljem graenje
zdravog ljudskog ozraja. Takva klima usredotouje profesore na
visokokvalitetan rad sa zadovoljnim uenicima. Samo ravnatelji
koji obraaju pozornost na miljenja djelatnika svakog tjedna,
mjeseca i godine, mogu zapaziti zaposlenikove realne potrebe.
Zadovoljstvo poslom utjee na ope ivotno zadovoljstvo.
kolske godine 1992./93. sastavljen je uzorak od 30 ispitanika
nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih i srednjih ko-
la iz Primorsko-goranske, Istarske i Liko-senjske upanije. Ispi-
tanici su slobodno naveli 5 razliitih razloga zadovoljstva svojim
poslom u koli. Nastavniki odgovori potvrdili su pravi izbor
ivotnoga opredjeljenja, njihovu ljubav prema djeci, zanimanju i
svojem predmetu. Oni pokazuju vanost kvalitetnih meuljud-
skih odnosa i kreativnosti u radu.
I. RAZLOG ZADOVOLJSTVA POSLOM U KOLI %
1. Rad s djecom 43,33
2. Volim svoj poziv (ivotno opredjeljenje) 26,66
3. Dobar kolektiv (meuljudski odnosi djelatnika) 13,33
4. Razlog zadovoljstva nije naveden 10,00
5. Lokacija kole s obzirom na klimu i okoli 3,33
6. Osobni dohodak 3,33
Nezadovoljan nastavnik
Negativni stavovi djelatnika u prosvjeti uzrok su pogoranom
stanju u koli. Kod javnog izraavanja negativnog ponaanja do-
lazi do raznih istupa, zaostajanja u poslu, izbivanja s posla i
otkaza. Pritube, loe predstavljanje kole, nekvalitetan rad i di-
sciplinski problemi slike su toga dijela ljudi. Ako se pedantno
vode statistike, mogue je doi do tonog postotka nedolaenja na
posao. Stupanj trenutnih, dnevnih izbivanja s posla pomnoen s
brojem izgubljenih kolskih sati svake kolske godine moe otkri-
ti zastraujue opasnosti pada ranga kole.
Problemne situacije najee se deavaju kod nastavnika koji
nisu zadovoljni pa nesklad ire geometrijskom progresijom oko
sebe, preko djece u domove, obitelji djece, kolske zbornice,
obitelji kolega i u svoje obitelji.
Jedan rijeki student pomorstva (bivi uenik) napisao je:
Najvie volim kod profesora da pokazuju dozu razumijevanja i
shvaanja studentskog ivota. Nikada mi nee pruiti satisfakciju
oni profesori koji to barem malo ne pokazuju. Na odnos profesor
- uenik ili profesor - student utjeu osobni odnosi u njihovim
obiteljima. Tako npr. profesori koji su nezadovoljni i nesretni u
krugu obitelji, najee iskaljuju svoje frustracije i komplekse na
uenicima, tj. studentima, to zakljuujem iz vlastitog primjera.
U velikim kolama mogu je ei razdor meu ljudima, ogra-
nieno potpomaganje i poticanje osobnih vrijednosti, prijateljstva
i manjih skupina koje su bitne za zadovoljstvo mnogih prosvjet-
nih djelatnika.
IMA LI NASILJA U NAIM KOLAMA?
U kratkoj anonimnoj anketi iz 1993. godine, 12 rijekih gim-
nazijskih profesora definiralo je nasilje i napisalo to smatra
pod nasiljem:
Fiziko nasilje i psihiko maltretiranje
Fiziko zlostavljanje, razni oblici pritisaka
Agresivno ponaanje, negativne ocjene kao sredstvo, bati-
ne, stroge kazne, fiziko obraunavanje
Ironine primjedbe ueniku. Hladno primanje roditelja.
Pozivanje nastavnika na odgovornost od strane roditelja zbog
slabije ocjene uenika. Inzistiranje na dobrim ocjenama!
Pod nasiljem smatram pritisak prema ueniku, pritisak ue-
nika prema roditelju i obratno
Pritisak radi ostvarivanja cilja
Nepotivanje tue linosti
Fiziki napad na osobu; onemoguavanje u obavljanju po-
sla u normalnim prirodnim uvjetima - omalovaavanjem oso-
be, njenog rada i drutvenog poloaja verbalnim i mentalnim
nasiljem te pritiscima sile drutvene moi
Neprijateljski odnos, fizika agresija, verbalna agresija, pot-
cjenjivanje Nametanje svoje volje, miljenja drugome Pod
nasiljem smatram svaki postupak izveden od jedne osobe nad
drugom kojim se ugroava psihiki ili fiziki integritet druge
osobe Primjena sile (prinude, pritiska) protiv volje onoga na
kome se primjenjuje. Veina - 21 od 25 ispitanika - nastavni-
ka jedne osnovne kole, smjetene u zapadnom dijelu grada
Rijeke, miljenja je kako ima nasilja u naim kolama.
Svega 4 nastavnika suprotnih su stavova.
NASILJA U NAIM (OSNOVNIM) KOLAMA IMA NEMA
UENIK PREMA UENIKU 19 6
(verbalna agresija, iznuivanje, prijetnje, tua, ometanje
pri radu, ignoriranje, otimanje marende, uzimanje novca)
UENIK PREMA NASTAVNIKU 13 12
(verbalna agresija, prijetnje, psovke, neposluh)
NASTAVNIK PREMA UENIKU 14 11
(vrijeanje, verbalna agresija)
NASTAVNIKA PREMA NASTAVNIKU 10 15
(ogovaranje, omalovaavanje, verbalno, isticanje
tuih propusta, nekontrolirane i grube izjave o
drugima, prijetnje, nekritinost, netolerantnost)
RODITELJA PREMA UENIKU 17 8
(verbalna i fizika agresija, nebriga,
ne prate (ne)uspjehe)
UENIKA PREMA RODITELJU 8 17
(kraa, laganje, prijevare, izmanipuliranost)
NASTAVNIKA PREMA RODITELJU 1 24
RODITELJA PREMA NASTAVNIKU 9 16
(verbalna agresija)
Albin Redi, prof.
Miljenja profesora o nasilju u koli i razlozi (ne)zadovoljstva poslom kojeg obavljaju
Uenici ele zadovoljne nastavnike
Zadovoljan nastavnik koristan je sebi, svojoj obitelji, uenicima, svojim kolegama, koli,
roditeljima uenika i cijeloj zajednici. Tenja za zadovoljstvom svojim poslom u nastavnika ima
vano mjesto, osobito u starijih nastavnika. Oni se bolje prilagoavaju okolnostima na poslu i
smanjuju nade za osobna napredovanja.
studeni-prosinac 2000
31
Sveci-zatitnici od bolesti
u naoj medicinskoj tradiciji
FRANJO KSAVERSKI 3. prosinca
Kune bolesti
Po narodnosti Bask, Francisco de Jasu
y Yavier roen je 1506., u Navarri na
sjeveru dananje panjolske. Kao djetetu
iz imune obitelji i sinu sveuilinog pro-
fesora u Bologni, bili su mu predodreeni
primjeren odgoj, izvrsna naobrazba i kari-
jera. Tijekom studija na znamenitom Pari-
kom sveuilitu posebno e se sprijateljiti
sa sunarodnjakom Ignacijom Lojolskim te
mu 1534. s nekolicinom prijatelja i isto-
miljenika pomae u osnivanju Drube
Isusove. Davi sveane zavjete, mladii se
dodatno obvezae da e svoje poslanje u
irenju kranstva obavljati i misiona-
renjem meu nekranima u dalekim kra-
jevima. elei uvrstiti svoje apostolsko
opredjeljenje, Franjo se za poetak odlui
s drugovima hodoastiti u Svetu zemlju.
No, ekajui u Mlecima brod za Palestinu,
nepredvidive okolnosti uporno e mu od-
gaati polazak. Ne elei uzalud gubiti
vrijeme, Franjo e se u Mlecima zarediti i
odsluiti svoju prvu svetu misu, a zatim ga
put odvede u sasvim novom smjeru. Prem-
da mu se elja da obie Svetu zemlju
nikada nee ispuniti, dugih misionarskih
putovanja mu u daljem ivotu nee nedos-
tajati. Neko je vrijeme u Rimu, gdje Igna-
ciju Lojolskom pomae u zavrnim rad-
njama oko konanog ustroja Drube Isu-
sove. Na iznenadni poziv portugalskog
kralja, u svojoj 35. godini na se Franjo,
bez pogovora, uzevi sobom samo krunicu
i brevijar, ukrca na trgovaku lau i zaputi
zarazne bolesti... Za skromnog misionara
bijae to vrhunski izazov. Uvijek s kru-
nicom u ruci i Bojom rijei na usnama,
Franjo ubrzo osvaja puk i masovno ga
pokrtava. Uz to, gladnima donosi jelo,
djecu poduava, njeguje bolesnike, oiv-
ljuje zamrle. Ostaje zapamen po nesebi-
noj pomoi iskazanoj za vrijeme jedne od
epidemija koja se u to doba pojavila, a
zalazi ak i meu, od svih naputene,
gubavce. Iz naselja se upuuje duboko u
unutranjost, a s ribarima posjeuje okolne
otoke, koje jo uvijek naseljavaju pri-
mitivni uroenici. Zatim ga nemirni duh
vodi jo dalje, prema novim prostranstvi-
ma dalekog Istoka. U razdoblju od 1542.
do 1552. njegove su misionarske odred-
nice: Travacon, Cejlon, Moluki otoci.
Godine 1549., na putu prema Japanu,
molitvom e utiati oluju i spasiti mornare
i brod. Nakon kraeg boravka u Japanu,
nastavlja prema Kini, kamo, naalost, nee
stii. Nadomak cilja, na otoku San Tchao
(Sancian) iznenada e oboljeti i u samoi
umrijeti od upale plua, na dan 3. prosinca
1552. Posmrtni ostaci bit e mu kasnije
pokopani u Goi.
Godine 1622. svetim e ga proglasiti
papa Grgur XV., a 1927. Pio XI. progla-
ava ga patronom Istoka i Drutva za
irenje vjere. Glavni je zatitnik misija i
misionara te pomoraca u olujama, a u
novije vrijeme i turista. Zbog zasluga u
lijeenju oboljelih u epidemiji kuge u Goi,
postat e i jednim od zagovornika protiv
kunih bolesti.
Doc. dr. sc. Ante krobonja, dr. med.
Paul Troger (1689. - 1762.) Ekstaza sv.
Franje Ksaverskog. Ulje na platnu.
Muzej "Mimara", Zagreb.
prema Goi, portugalskoj koloniji, juno od
Bombaja u Indiji. Tijekom dugog puto-
vanja vrijeme je bilo izuzetno loe, tako da
su putnici i veina posade preko dva mje-
seca patili od morske bolesti. Premda je i
sam teko podnosio valove, Franjo je svoje
potekoe uspjeno nadvladao molitvom i
pomaganjem suputnicima. U Goi ga je
doekala tuna slika. Bila je to mala kolo-
nija Europljana koja se tek privikavala na
teke ivotne uvjete u klimatski i zdrav-
stveno nepovoljnoj sredini. S druge strane,
u domorodakom stanovnitvu prevlada-
valo je ope siromatvo, neznanje, glad,
Svim itateljima i suradnicima
elimo estit Boi
i sretnu novu godinu
OPI POSTUPAK U
PROMETNIM NEZGODAMA
G U sluaju poara na vozilu odmah treba zapoeti
gaenjem kemijskim sredstvima. Najprije iz zapaljena
vozila treba osloboditi putnike. Ako putnik gori, treba ga
odmah gasiti, najbolje suhim nainom: na goruu osobu
valja baciti pokriva, dijelove odjee i sl. zatim ju sruiti na
tlo i dlanovima lagano udarati preko pokrivaa po
mjestima koja su gorjela. Ako se zapaljena odjea ne moe
bez tekoa skinuti ili odmah ugasiti najbolje je goruu
osobu baciti na tlo i valjati ju po zemlji. S vodom gasite
samo ako je ima u blizini i ako je ima dovoljno.
OPI POSTUPAK U
PROMETNIM NEZGODAMA
HRVATSKI CRVENI KRI, PRVA POMO, PRIRUNIK
Ozljede ljudskoga tijela u prometnim nezgodama
posebno su znaajne jer se obino dogaaju u naj-
nepovoljnijim vremenskim, psiholokim i ostalim uvjetima,
u udaljenim i zabaenim podrujima, daleko od zdrav-
stvenih ustanova. U takvim okolnostima zdravlje i ivot
ozlijeenih osoba nerijetko ovise o ljudima koji sudjeluju u
prometu, o njihovu znanju, snalaljivosti i elji da prue
pomo.
G Osigurajte mjesto nezgode od vozila koja nailaze
prometnim, sigurnosnim trokutom na dovoljnoj udalje-
nosti, koja na cesti izvan naselja ne smije biti manja od 100
metara. Pri smanjenoj vidljivosti stavlja se svjetlosni signal
(treperavo svjetlo ili vatra).
O prometnoj nezgodi treba to hitnije obavi-
jestiti Slubu HITNE MEDICINSKE POMOI (tel.
92). U sluaju nezgode na prometnicama
izvan naseljena mjesta, gdje nema telefona
to se obavlja putem sudionika u prometu
(glasonoa).
Katkad je spaavanje mogue samo uz po-
mo specijalnih ekipa s potrebnim tehnikim
pomagalima, kao to je npr. VATROGASNA
SLUBA (tel. 93).
Kako pomoi policiji?
1 Policiju valja odmah obavijestiti o mjestu nezgode,
broju ozlijeenih i vrsti ozljeda.
2 Ako su svjedoci ili sudionici nezgode iz bilo kojega
razloga napustili mjesto nezgode valja zapisati njihova
imena, adresu i broj vozila.
3 Ako se neki predmet ili ozlijeene, odnosno mrtve
osobe premjetaju s mjesta na kojem su bile kad se
nezgoda dogodila treba to mjesto oznaiti kredom,
kameniima, ibljem itd.
G Iskljuite motor oteena vozila, izvadite kontaktni klju
ili prikljuak s akumulatora, zakoite vozilo ili pod kotae
podmetnite neki predmet.
4 Alkoholna pia ne
smiju se davati ni u naj-
manjim koliinama ni ozli-
jeenima ni ostalim sudio-
nicima nezgode jer to mo-
e oteati odreivanje kri-
vine odgovornosti.