IŠ Program, Analiza & CV Trešnja

Pr!edlog 2014. - 2018.
Tre"nja Ivica #imi$ Stranica od 1 50

Natje!aj za ravnatelja
Kazali"te Tre"nja

Prijedlog: Ivica "imi#, glumac i redatelj
13. lipnja 2014.

Za Natje#aj za radno mjesto ravnatelja kazali"ta Tre"nja koji je objavljen u Narodnim novinama broj 59 od
14. svibnja 2014. prila$em:

1. Prijedlog programa rada koji sadr$i programski, nancijski i kadrovski plan za #etverogodi"nje
razdoblje s analizama postoje%eg stanja kazali"ta Tre"nja
2. &ivotopis
3. Preslik diplome Kazali"ne akademije
4. Potvrdu o podacima evidentiranim u mati#noj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
5. Preslik Indeksa Kazali"ne akademije (potvrda znanja engleskog jezika)
6. Preslik Svjedod$be 'kole za strane jezike (njema#ki jezik)
KAZALI"TE TRE"NJA
Pr!edlog 2014. - 2018. Tre"nja Ivica #imi$ Stranica od 2 50
UVOD

O razlozima za!to se natje"em za mjesto ravnatelja Kazali!ta Tre!nja

Cijeli sam svoj radni vijek proveo u kazali"tu za djecu i mlade. I prije Akademije koju sam zavr"io
1983. radio sam i glumio u predstavama za djecu u Kazali"nom studiju Zvjezdane Ladike, ali i
profesionalno u Zagreba#kom kazali"tu mladih (D$ingiskan u mjuziklu Ma!ak D"ingiskan i Miki Trasi).
Radio sam u ZeKaeM-u kao glumac, osnovao sam kazali"te Mala scena, prvo neovisno kazali"te za
djecu i mlade u Hrvatskoj, gdje sam se ostvario i kao glumac i kao redatelj, ali i kao umjetni#ki direktor
koji je u hrvatsku kazali"nu stvarnost uveo mnoge novine koje su promijenile sliku kazali"ta za mladu
publiku. Svojim predstavama, a posebno predstavom Padobranci ili o umjetnosti padanja koja je
postigla svjetski uspjeh i obi"la sve kultne kazali"ne pozornice u svijetu (od Kennedy centra u
Washingtonu, DC, SAD, Sydney Opera Housea, Barbican centera u Londonu, do Koen-ji, kazali"ta u
Tokiju), sudjelovanjem na mnogobrojnim festivalima u svijetu, ali i svojim re$ijama u inozemstvu,
ostvario sam se kao umjetnik i u europskom i u svjetskom kontekstu, stvorio sam umjetni#ki kredibilitet
i ostvario kontakte sa svim zna#ajnim umjetnicima za djecu i mlade u svijetu. Bio sam #lan Izvr"nog
odbora ASSITEJ-a, svjetske organizacije kazali"ta za djecu i mlade od 1999. godine, a funkciju
Glavnog tajnika ASSITEJ-a obna"ao sam od 2008. do svibnja 2014. godine. Moj me%unarodni rad
omogu&io mi je uspostavu kontakata i veza s umjetnicima, kazali"tima, producentima i festivalima, ali i
kulturnopoliti#kim radnicima iz cijelog svijeta.

Pa ipak, iz pozicije neovisnog kazali"ta Mala scena, a zbog nedostatnog strukturalnog nanciranja i
bez podr"ke, svi rezultati, povezanost i kredibilitet kojeg sam stvorio tijekom 25 godina aktivnoga rada,
ostaju isklju#ivo mojom osobnom svojinom koju ni na koji na#in ne mogu uobli#iti u sustav koji bi imao
utjecaja na "iru zajednicu i koji bi mogao promijeniti kazali"ni $ivot za djecu i mlade u Hrvatskoj.

Radi toga sam odlu#io prijaviti se na natje#aj u najve&em javnom kazali"tu za djecu i mlade u
Hrvatskoj koji svojim ljudskim, nancijskim i tehni#kim resursima omogu&ava ostvarivanje svih
strate"kih ciljeva koje jedno suvremeno kazali"te za djecu i mlade mora imati pred sobom.

Mjesto ravnatelja kazali"ta Tre"nja omogu&ilo bi mi kapitalizirati sve moje iskustvo, kontakte i znanje o
suvremenom kazali"tu za djecu i mlade i staviti ih u slu$bu razvoja kazali"ta Tre"nja i kazali"ta za
djecu i mlade u Hrvatskoj, unapre%enje umjetni#kog rada i menad$menta te pozicioniranja kazali"ta
Tre"nja na europskoj i svjetskoj mapi kazali"ta za mladu publiku. Time bih omogu&io hrvatskim
kazali"nim umjetnicima svih prola aktivnu i ravnopravnu participaciju u umjetni#kom radu za djecu i
mlade u Europi i svijetu. Tako%er bih ostvario i svoja cjelo$ivotna nastojanja da hrvatsko kazali"te za
mladu publiku uklju#im u europski kontekst promjenom prije svega lozoje kazali"ta za djecu i mlade
i redeniranjem uloge kazali"ta u procesu odgoja i obrazovanja, novim repertoarom utemeljenom na
autorskom kazali"tu, promjenom organizacijskih modela, edukacijom publike te estetskim proliranjem
kazali"ta.

Moja je natje#ajna dokumentacija zasnovana na analizi postoje&eg stanja kazali"ta Tre"nja, analizi
ljudskih, tehni#kih i nancijskih resursa, analizi mogu&nosti, slabosti i prednosti i na realnim
procjenama nancijskog i organizacijskog ostvarenja predlo$ene vizije. Analize prila$em kao dodatak
Prijedlogu programa.

OSNOVNE VRIJEDNOSTI KAZALI#TA

Grad Zagreb u svojim dokumentima komunicira za kazali"te Tre"nja sljede&e Programske funkcije:

Programski okvir za #etverogodi"nje razdoblje od 2014. do 2017.

Kazali"te Tre"nja

1. prezentira dramsko, plesno, glazbeno-scensko i lutakarsko stvarala"tvo za djecu od 6 do 14
godina iz opusa klasika hrvatske i svjetske knji$evnosti
2. prezentira nova dramska djela hrvatskih i svjetskih autora
3. poti#e adaptacije poznatih bajki u kontekstu suvremenog kazali"ta
4. poti#e pedago"ki rad kroz dramske i plesne radionice
5. poti#e razvijanje inovativnih kulturnih praksi
6. omogu&ava suradnju s projektima nezavisne scene
7. omogu&ava suradnju s ostalim kazali"tima sli#nog prola

Redeniranje Programskih funkcija, odnosno, deniranje MISIJE, nu$nost je koja #eka kazali"te
Tre"nja.

Prijedlog MISIJE za kazali"te Tre"nja kako ju vidim u sljede&em strate"kom razdoblju, odnosno,
prijedlog nadopuna Programskih funkcija.

Kazali!te Tre!nja

proizvodi i izvodi profesionalne kazali"ne predstave za mladu publiku od 6 do 9, od 10 do 13 i od 14
do 18 godina uva$avaju&i razli#ite estetske, intelektualne i emotivne potrebe i speci#nosti koje
svaki uzrast ima. Svojim predstavama Kazali"te Tre"nja vodi dijalog za svojom publikom na razne
teme koje prate odrastanje mladih u suvremenom dru"tvu kojeg su nedjeljivi i integralni dio.
Dramski i plesni studio vitalni je dio kazali"ta Tre"nja u kojima mlada generacija osloba%a kreativni
potencijal i kreira originalna scenska ostvarenja kojima uspostavlja dijalog s mladima iz ostalih
dijelova Europe.

Kazali!te Tre!nja
predstavlja mladoj publici suvremena dramska djela za mlade te autorska ostvarenja postdramskog
kazali"ta hrvatskih i svjetskih autora
postavlja na scenu ona djela klasika hrvatske i svjetske dramske i lijepe knji$evnosti koja svojim
svevremenim temama doti#u suvremeni trenutak i probleme mlade publike u Hrvatskoj danas
razvija autohtoni repertoar zasnovan na suvremenim promi"ljanjima kazali"ne umjetnosti tretiraju&i
kazali"te za djecu i mlade jednako kao i kazali"te za odrasle, a svoju publiku ne kao publiku
sutra"njice nego sada"njice.

Kazali!te Tre!nja
stacionarno je kazali"te koje prije svega armira svoju dvoranu i ostale prostore zgrade brinu&i se o
punoj kapacitiranosti i punoj zaposlenosti ansambla
skrbi o kulturnom $ivotu djece i mladih u lokalnoj zajednici pa svojim programima ispunjava i
potrebe prostora koji gravitiraju kazali"tu, a otvara vrata i djeci i mladima kako bi u kazali"tu
ostvarivali svoje potrebe
razvija raznolike oblike suradnje sa srodnim kazali"tima u Hrvatskoj, gostuje na podru#ju cijele
Hrvatske, a sudjeluje i na festivalima u regiji i u cijelome svijetu.

U slu#aju da ovaj Program bude usvojen, u zajedni#kom radu sa svim zaposlenicima donijet &e se
#etverogodi"nji Strate!ki plan te &e se, sukladno pravilima dono"enja strate"kih dokumenata,
zajedni#kim promi"ljanjem denirati.

VIZIJA KAZALI#TA TRE#NJA

U 2018. godini, Kazali"te Tre"nja vidim kao vode&e kazali"te za djecu i mlade u Hrvatskoj u
potpunosti integrirano u europski kazali"ni kontekst kako po repertoaru, tako i po organizacijskom
ustroju.

Kazali"te Tre"nja biti &e centar kulturnog $ivota djece i mladih u Zagrebu iz kojega &e se "iriti ideje i
inicijative koje &e izravno utjecati na razvoj kazali"ta za mlade u cijeloj Hrvatskoj.
Kazali"te Tre"nja svojim &e repertoarom i kvalitetom, novim idejama i originalno"&u postati
sredi"tem izvrsnosti i vode&e kazali"te za djecu i mlade u Hrvatskoj, a u regiji jugoisto#ne Europe
lider, promotor novih ideja i inicijator razli#itih oblika suradnje.
Kazali"te Tre"nja sura%ivat &e s vode&im kazali"tima za mladu publiku u Europi te na taj na#in
omogu&iti umjetnicima i mladima grada Zagreba da budu ravnopravni i integralni dio europskog
kulturnog kruga.
Kazali"te Tre"nja ne&e samo slijediti europske trendove nego &e ih i stvarati generiraju&i nova
dramska i postdramska autorska ostvarenja za djecu i mlade te svojim autorskim predstavama
gostovati na svim zna#ajnim svjetskim festivalima.
Kazali"te Tre"nja aktivno &e sudjelovati u radu europskih i svjetskih mre$a i asocijacija, inicirati i
sudjelovati u europskim projektima i natjecati se za nanciranje u europskim fondovima.

PRIJEDLOG PROGRAMA KAZALI#TA TRE#NJA ZA RAZDOBLJE 2015. 2018.

Prijedlog programa kazali"ta Tre"nja u #etverogodi"njem razdoblju slijedi
Programski okvir Kazali!ta Tre!nja kako ga zadaje vlasnik kazali"ta, ali i predla$e promjene i
dodatke koji bi trebali unaprijediti rad kazali"ta i omogu&iti mu ostvarenje svoje vizije.

Kazali!te Tre!nja
1. prezentira dramsko i postdramsko stvarala"tvo za mladu publiku od 6 do 18 godina ponajprije
novim djelima hrvatskih i svjetskih autora te razvija autorsko kazali"te
2. poti#e postavljanje na scenu onih djela iz opusa klasika hrvatske i svjetske dramske i lijepe
knji$evnosti koja svojim svevremenim temama doti#u suvremeni trenutak i probleme mlade
publike u Hrvatskoj danas
3. poti#e reinterpretacije i adaptacije bajki u kontekst prostora i vremena te spoznaja o suvremenom
kazali"tu za djecu
4. razvija vlastiti dramski i plesni studio za djecu i mlade svih uzrasta
5. poti#e razvijanje inovativnih kulturnih praksa
6. omogu&ava suradnju s projektima nezavisne scene iz podru#ja stvarala"tva za djecu i mlade
7. ostvaruje suradnju s ostalim kazali"tima sli#nog prola u zemlji, okru$enju te u europskom i
svjetskom kontekstu.

Glavnu i osnovnu sastavnicu Programa #ini

REPERTOAR KAZALI#TA TRE#NJA ZA RAZDOBLJE 2014. 2018.

Predlo$eni je repertoar razvojan i odvijat &e se u nekoliko pravaca kako bi osigurao
! kontinuitet
nastavkom izgradnje onog dijela repertoara koji Kazali"te Tre"nja #ini prepoznatljivim i korisnim
i kojim odgovara na trenuta#ne potrebe publike
! modernizaciju
uskla%ivanjem s repertoarima srodnih europskih kazali"nih ku&a
izvo%enjem sto$ernih djela suvremene dramatike za djecu i mlade
predstavljanjem najzna#ajnijih suvremenih autora iz cijeloga svijeta
! razvoj
stimuliranjem doma&eg dramskog pisma i autorskog kazali"ta za djecu i mlade otvaranjem
prema mladim hrvatskim autorima koji bi trebali donijeti nove estetike i promi"ljanja o
kazali"tu za djecu i mlade
njegovanjem stila u skladu sa suvremenim estetikama i spoznajama o kazali"tu za djecu i
mlade.

Za ostvarenje ovih repertoarnih ciljeva, kazali"te Tre"nja anga$irat &e redatelje i njihove autorske
timove:

Sa"a Ano#i&, Rene Medve"ek, Dora Ru$djak Podolski, Snje$ana Banovi&, Ivica 'imi& osigurat
&e kontinuitet
Miran Kurspahi&, Boris Bakal, Borut 'eparovi&, Anica Tomi&, Ana Proli&, Nora Krstulovi&, Sa"a
Bo$i&, Ksenija Zec, Dario Harja#ek, Ad de Bont, Klaus Schumacher, Liesbeth Coltof i Robert
Neumann te mladi redatelji iz programa Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu osigurat &e
kazali"tu razvoj.

OBRAZLO$ENJE

Repertoarom se najjasnije izra$ava misija jednog kazali"ta. Postoje&i repertoar u potpunosti odra$ava
sada"nju misiju, a koja je jasno iskazana u opisu uloge i funkcije kazali"ta na internetskim stranicama
kazali"ta Tre"nja:

Tre"nja kakvu poznajete () Svake kazali"ne sezone, pomno biraju&i naslove i redatelje, nastaju
nove predstave koje imaju obrazovno-odgojnu zada&u, ali i misiju da djeci uvesele svakodnevicu, da
ih povedu na bajkovita putovanja te da poti#u ma"tu i kreativnost.

Ovim se #etverogodi"njim programom predla$e modicirana misija Kazali"ta Tre"nja koje ne&e
proizvodi predstave koje imaju obrazovno-odgojnu zada&u niti ima misiju da djeci uveseli
svakodnevicu niti da ih povedu na bajkovita putovanja te da poti#u ma"tu i kreativnost.

Kazali"te Tre"nja je, naime, umjetni#ka, a ne obrazovno-odgojna ustanova, koja je osnovana da bi
proizvodila umjetni#ka djela za mladu publiku, a ne produ$ena "kolska nastava. Paradigma kazali"ta
za djecu kao obrazovno-odgojne ustanove imanentna je nekom drugom, nedemokratskom vremenu
u kojem je kazali"te slu$ilo za promociju odre%enoga dru"tvenog poretka i promoviralo etiku i moral
vladaju&e dru"tvene klase. Ona je proizvod rigidnog odnosa prema kazali"tu za djecu u Hrvatskoj (ali i
u svim kazali"tima za djecu koja su nastajala u dr$avama iza $eljezne zavjese) jo" od vremena
njihova osnivanja u pedesetim godinama pro"log stolje&a i nije se mijenjala do danas. Takva je misija
u dijametralnoj suprotnosti sa suvremenim spoznajama o ulozi kazali"ta za djecu i mlade. Umjetnost
naime nikoga ni#emu ne u#i niti ikoga odgaja, iako, imanentno, u#i o svemu. Ako i"ta u#i, onda u#i o
lijepome. Upravo je estetski odgoj ono "to kazali"te za djecu #ini, ali ne odgaja u smislu morala ili
prihvatljiva dru"tvenog pona"anja. Ono "to kazali"te za mladu publiku najmanje #ini jest da odgaja
djecu kako bi jednoga dana bili publika. Djeca su publika sada i kazali"te im se mora obra&ati kao
svakoj drugoj publici, paze&i na njihove estetske, emotivne i intelektualne potrebe, ne u#e&i i ne
odgajaju&i, nego vode&i dijalog s njima na razli#ite teme njihove egzistencije.

Misija javnog kazali"ta ne mo$e biti niti da uveseljava dje#ju svakodnevicu (tome bi trebale slu$iti
neke druge ustanove kao "to su cirkus i manifestacije popularne kulture, ili pojedinci i skupine iz
neovisnog sektora koji je imanentno okrenut komercijalnom). Dakako, kazali"te mora biti zabavno i
pru$iti mladom gledatelju obilje vizualnih i akusti#kih senzacija i u$itaka, ali ono prije svega mora mo&i
mladoj generaciji omogu&iti da bolje razumije sebe, svijet i ljude oko sebe i na taj joj na#in pomo&i u
njihovu odrastanju.
Misija jednog kazali"ta nije da uveseljava svakodnevicu (makar kako ta svakida"njica bila turobna),
nego da o toj svakodnevici progovori po"teno, odgovorno i istinito, doti#u&i mnoge pojavnosti,
fenomene, probleme, radosti i tuge koje prate dje#je odrastanje. U kazali"tu dijete mora dobiti
odgovore na goru&a pitanja svoje egzistencije i mora iza&i s kazali"ne predstave ohrabreno i
oboga&eno za jedan istinit i autenti#an umjetni#ki do$ivljaj. Umjetnici su s toga pozvani da svoju
publiku shva&aju ozbiljno i da djeci progovore istinito, osvjetljavaju&i tajnovite i skrivene aspekte
ljudskog $ivljenja.

U kazali"tu an%eli (djeca I. '.) u#e kako je to biti #ovjek, napisao je Michael Ende u svojoj slavnoj
slikovnici Ofelijino kazali!te sjena. Ljudski i estetski odgoj trebalo bi biti ono osnovno "to povezuje
obrazovni sustav i kazali"te i na tome bi se trebao graditi sav drugi odnos.

Obrazovne ustanove, obrazovni sustav u cjelini, vrti&i i "kole, koji su glavni kupci kazali"nih programa
izravno utje#u na repertoar kazali"ta za djecu i mlade zahtjevom da kazali"te bude obrazovno i
odgojno i kao takvo pomo&no sredstvo u nastavi. Prikazivanje lektirnih naslova osnovni je zahtjev
pri odre%ivanju repertoara u svim kazali"tima, ne samo za djecu, u Hrvatskoj. Razlozi za to su,
naravno, prije svega ekonomski jer se u organiziranoj prodaji ulaznica najlak"e ispunjava zahtjev
komercijalnosti i kvantitativnih evaluacija. Kazali"ni se repertoari tako pretvaraju u ilustraciju nastave,
a izbor naslova odvija se uglavnom putem popisa lektirnih naslova propisanog za odre%enu dob.

Nije stoga slu#ajno da je prvi kriterij Programskog okvira kazali"ta Tre"nja da

1. prezentira dramsko, plesno, glazbeno-scensko i lutkarsko stvarala!tvo iz opusa klasika
hrvatske i svjetske knji&evnosti.

Koliko god ovaj kriterij na prvi pogled izgledao opravdanim i razumljivim sam po sebi, jer skrbi o
ba"tini i klasi#nim vrijednostima literarnog stvaranja, on u sebi nosi opasnost da trajno zadr$i kazali"te
u domeni muzeja i arhivske gra%e, "to je u suprotnosti s razumijevanjem kazali"ta kao interaktivnog,
propulzivnog, suvremenog medija koji propituje dru"tvene fenomene i pojavnosti.
Ne dvoje&i da je nu$no potrebno mladoj publici ponuditi izbor iz klasi#nog repertoara doma&ih i stranih
autora, #etverogodi"nji repertoar pokazat &e da se izboru klasi#nih djela mo$e pristupiti selektivno,
biraju&i one naslove koji korespondiraju sa senzibilitetom vremena. Kazali"te Tre"nja mora mo&i
ponuditi druga#iji pristup klasi#nim tekstovima dramske i lijepe literature koji ne&e biti ilustracija i
prepri#avanje pri#a lektirnih naslova, nego polazi"te za dijalog s mladom publikom.

Kazali"te Tre"nja &e stoga, kako predla$em u misiji kazali"ta, postavljati na scenu ona djela klasika
hrvatske i svjetske dramske i lijepe knji$evnosti koja svojim svevremenskim temama doti#u suvremeni
trenutak i probleme mlade publike u Hrvatskoj danas.

W. Shakespeare: Kako vam drago, Oluja; Edmond Rostand Cyrano de Bergerac, C. S. Lewis
Lav, Vje"tica i Ormar, Patrick Sskind: Pri#a o gospodinu Sommeru, Barbo Lindgren: Te"ka trava
prema romanu Eldvin, Otfried Preuler: Mala vje"tica ili Razbojnik Hotzenplotz, Michael Ende:
Ofelijino kazali"te sjena klasici su svjetske knji$evnosti koji &e na&i mjesto u repertoaru kazali"ta
Tre"nja.

Adaptacija romana hrvatskih klasika" za djecu u zadnjih je desetak godina bila trend svih hrvatskih
kazali"ta za djecu i mlade. Kazali"ta kao da su se natjecala tko &e prvi napraviti adaptaciju romana
nekoga hrvatskog autora: Ivana Ku"ana, Sanje Pili& ili Silvije 'esto svi uglavnom na popisu za
lektiru. S druge pak strane, uto#i"te u krilu Ivane Brli& Ma$urani& najsigurniji je put k hrvatskoj ba"tini i
osiguranju velikog broja publike. Svjedoci smo nebrojenih verzija 'egrta Hlapi&a (kako na lmu tako i
u kazali"tu), 'ume Striborove, Rego#a i ostalih naslova na"e slavne pripovjeda#ice, bez obzira na
#injenicu da ta djela nikako ili tek jako tankim nitima povezuju pro"lo i dana"nje vrijeme. Uprizorenja ili
dramatizacije djela hrvatskih klasika mogu poslu$iti tek potrebama lektire i po"tovanju ba"tine, ali
nikako nije du$nost niti je zadatak kazali"ta da zbog tih potreba ova djela stavlja na pozornicu.

Hrvatsko kazali"te za djecu treba reviziju odnosa kazali"ta i obrazovnog sustava, reviziju uloge
kazali"ta u procesu odgoja i obrazovanja i uspostavu novih odnosa koji &e vratiti dignitet kazali"tu za
djecu i mlade i postaviti ga u ravnopravan odnos s kazali"tem za odrasle. Kao u Zlatnom klju"i'u
Alekseja Tolstoja, hrvatskom kazali"tu za djecu treba klju# koji &e otvoriti vrata NOVOG kazali"ta u
kojem &e vladati neki drugi odnosi i u kojem &e se pri#ati pri#e o djeci i za djecu 21. stolje&a u Zagrebu
i Hrvatskoj danas. U toj pri#i lutak Buratino ima klju# klju# za novo kazali"te le$i u rukama mladih
autora koji ga jedini mogu izvaditi iz mora pri#a i donijeti promjenu paradigme hrvatskog kazali"ta za
djecu i mlade.

Radi toga &e orijentacija i fokus kazali"ta Tre"nja biti na

2. prezentiranju novih dramskih djela hrvatskih i svjetskih autora.

Razvoj kazali"ta za djecu i mlade u zapadnoj Europi odvija se intenzivno od kraja 1960-ih godina.
Osim kratkog razdoblja po#etkom 1970-ih godina kad je ZKM postavljao djela Volkera Ludwiga (u
re$iji Dina Radojevi&a) te u zadnjih petnaestak godina sporadi#nih uprizorenja zna#ajnih tekstova
(Ne, prijatelj prema Robinson i Crusoe Nina DIntrone i Giacoma Ravicchia ili Mama kao pri#a
Michaela Ramloesea kazali"ta Tre"nja), repertoara kazali"ta Mala scena, Kazali"ta Virovitica (Tajni
prijatelj Rudolfa Herfurtnera, Trg ratnika Nicka Wooda, Dug put ku&i Charlesa Waya, Zna" li
zvi$dati, Johanna Ulfa Starka), hrvatsko kazali"te za djecu i mlade ostalo je zakinuto za suvremenu
europsku dramatiku. Plejada velikih europskih dramati#ara koji su stvarali suvremeno kazali"te za
djecu od 1970-ih do kraja pro"log stolje&a ostat &e nepoznata hrvatskoj publici.

Kazali"te Tre"nja poku"at &e u #etverogodi"njem razdoblju barem djelomi#no ispuniti tu prazninu i
djeci i mladima Zagreba i Hrvatske predstaviti dio svjetske dramatike i one autore koji su obilje$ili
razvoj europskog kazali"ta za djecu (Suzanne Osten, 'vedska: Djevojka, majka i sme&e ili
Medejina djeca; Ad de Bont, Nizozemska: Odiseja ili Balada o Garumi, Rudolf Herfurtner,
Njema#ka: Spatz Fritz, Volker Ludwig, Njema#ka: Linie 1) ili trenuta#no predstavljaju sami vrh
dramskog pisma za djecu i mlade u svijetu (Finegan Kruckemeyer, Australija: "Tragi#ni $ivot
Sirdje#aka" ili Djevojke, Charles Way, UK: Gusari! Dje#ak na moru, Suzanne Lebeau, Kanada:
Pri#e o pravoj djeci, Dennis Kelly, UK: DNK, Martin Baltscheit, Njema#ka: Prema visokoj zemlji).

Hrvatsko dramsko pismo za djecu i mlade s druge strane potpuno je nerazvijeno. U repertoarima
hrvatskih kazali"ta dominantne su adaptacije romana za djecu i mlade hrvatskih autora, a izvorne
drame pisane za djecu i mlade vrlo su rijetke. Da bi potaklo hrvatsko dramsko pismo za djecu i mlade,
kazali"te Tre"nja naru#ivat &e dramske tekstove za potrebe svojega repertoara od mladih dramskih
autora i dramaturga i tako poku"ati nadoknaditi ovu prazninu (Lana 'ari&: Budu&nost generacije ili
Virtualni Petar i svijet superjunaka).

Pa ipak, najva$niji rad, od kojega kazali"te Tre"nja u budu&nosti o#ekuje najve&e rezultate, i na
temelju kojeg &e razvijati svoj stil i biti prepoznatljivo u Europi jest stvaranje predstave kroz proces,
jedne od dominantnih metoda i najra"ireniji oblik stvaranja predstava u kazali"tu za djecu i mlade u
Europi. Najve&i broj i neke od najve&ih europskih predstava nastajale su ravnopravnom suradnjom
redatelja (koreografa), dramaturga i glumaca (izvo%a#a). I kazali"te Tre"nja takvom je metodom
ostvarilo neke svoje velike uspje"nice poput VIS $ivotinje ili Tijelo Ksenije Zec i Sa"e Bo$i&a.
Umjetnici ansambla Tre"nje imaju veliko iskustvo upravo u ovakvu na#inu rada (Sa"a Ano#i&, Damir
Klemeni&, Radovan Ru$djak, Jerko Mar#i& i drugi) i ta vje"tina ansambla bit &e polazi"te za novi
repertoar u budu&nosti. Glumci su svojim ostvarenjima dokazali da upravo unutar ansambla le$i
najve&a snaga kazali"ta koja mora biti temeljem za budu&i rad. Kazali"te Tre"nja upravo &e ovaj i
ovakav rad poticati i dalje razvijati s ambicijom da s vremenom postane dominantnim stilom Kazali"ta.
Reinterpretacija bajki

3. Kazali!te Tre!nja poti"e adaptacije poznatih bajki u kontekstu suvremenog kazali!ta

Suvremeno kazali"te za djecu ne vodi djecu na bajkovita putovanja u iluziju, skrivaju&i od djece
stvarnost, nego upravo obrnuto: ono upotrebljava bajke kako bi djeci progovorilo o stvarnosti i poslalo
djeci ohrabruju&e $ivotne poruke. U mnogim bajkovitim putovanjima te su poruke sakrivene pod
pra"inom povijesti i dru"tvenog konteksta u kojima su bajke nastale. Du$nost je kazali"ta za djecu
odstraniti pra"inu sa starih pri#a i prona&i u njima ono "to je svevremeno, dana"nje, aktualno i
osvijetliti bajku (mit ili pri#u) svjetlom suvremenog $ivota, suvremenim izra$ajnim sredstvima,
smje"taju&i je u vrijeme i prostor koje djeca prepoznaju kao svoje, a ne neko davno davno doba, u
nekom velikom carstvu. More pri#a se zatrovalo, poru#uje Salman Rushdie u svojem romanu
Haroun ili more pri"a. Treba ga o#istiti i omogu&iti da se stvore nove pri#e o dana"njem vremenu i
dana"njoj djeci i njihovoj stvarnosti, a stare bajke i mitove treba preispitati i propitati u svjetlu
senzibiliteta vremena u kojem djeca i mladi $ive.

Bajke u sebi nose svevremenske poruke, ali u mnogima su skriveni moral i etika nekih pro"lih
vremena koje se te"ko mogu braniti u dana"njem vremenu. Vrijeme u kojima su bajke nastajale
odra$avaju se u njima. U gotovo svim bajkama i pri#ama i"#itavaju se dru"tveni, klasni odnosi koji u
dana"nje vrijeme jednostavno ne funkcioniraju. Puko ilustriranje bajki "alje pogre"ne poruke mladoj
publici. Nu$no ih je preispitati i promisliti o njihovoj simboli#koj i arhetipskoj snazi te porukama koje
"alju. Kazali"na izvedba bajke ne smije biti jo" jedna ilustracija, nego polazi"te za dijalog o skrivenim
zna#enjima i porukama. Upravo takve bajke i pri#e ((eljezni Ivan i )ovjek koji je u#io strahovati
bra&e Grimm, Ljepotica i zvijer Pauline Mol), mitovi (Ad de Bont: Odiseja, Medejina djeca
Suzanne Osten), bremeniti arhetipskom snagom i simbolizmom te motivima prepoznatljivim
suvremenom djetetu bit &e dijelom repertoara Kazali"ta Tre"nja.

Repertoarni pravci

Repertoar &e se graditi na nekoliko razina i u nekoliko pavaca koji bi trebali ispuniti sve programske
funkcije kazali"ta, ali i pokrenuti kazali"te prema europskom kontekstu. U obzir &e se uzeti ponajprije
dob publike i poku"at &e se za svaku generaciju osmisliti primjeren repertoar, mislit &e se i na
$anrovsku zastupljenost (glazbeno kazali"te, dramsko kazali"te, postdramsko i autorsko kazali"te) te
stilsku razli#itost.

REPERTOAR PREMA UZRASTU DJECE

1. za djecu od 6 do 9 godina
1. Aleksej Tolstoj: Zlatni klju!i"
2. Otfried Preuler: Mala vje$tica i/ili Razbojnik Hotzenplotz
3. Suzanne Lebeau: Pri!e o pravoj djeci
4. Finegan Kruckemeyer: Tragi!an %ivot Sirdje!aka ili Djevojke
5. Salman Rushdie: Haroun i more pri!a
6. Charles Way: Gusari! Dje!ak na moru
7. Nora Krstulovi& i Vedran Peternel: &kola slu$anja
8. Ana Proli& autorski projekt
9. Sa"a Ano#i& i/ili Radovan Ru$djak autorski projekt

2. za djecu od 10 do 13 godina

1. Michael Ende: Ofelijino kazali$te sjena
2. Suzanne Osten: Djevojka, majka i sme"e
3. C. S. Lewis: Lav, Vje$tica i Ormar mjuzikl
4. Tom Lycos i Stefo Nantsou: Dinamo Hajduk (Crvena zvezda)
5. Snje$ana Banovi& / Maja (arkovi&: Cool
6. Bra&a Grimm: 'ovjek koji je u!io strahovati
7. Bra&a Grimm: (eljezni Ivan
8. Rene Medve"ek autorski projekt
9. Boris Bakal autorski projekt

3. za mlade od 14 do 18 godina
Iako je u programskim odrednicama gornja granica 16 godina, predla$em da se repertoar za mlade
gradi za one do 18 godina. To &e donijeti pove&anje broja gledatelja, raznolikost naslova, mogu&nost
igranja ve#ernjih predstava, a funkcija kazali"ta pro"irit &e se na mlade koji nemaju svoje kazali"te.

1. Dennis Kelly: DNK
2. W. Shakespeare: Kako vam drago
3. W. Shakespeare: Oluja
4. Stephen Sondheim: U $umu mjuzikl
5. Martin Baltscheit: Prema visokoj zemlji
6. Ad de Bont: Odiseja
7. Lana 'ari&: Budu"nost generacije mjuzikl
8. Sa"a Bo$i& i/ili Ksenija Zec autorski projekt

Ovaj i ovakav opse$an program popis je $elja i potreba, ostvarenje kojih &e ovisiti o mogu&nostima
nanciranja. Programski okvir ograni#en je Financijskim okvirom koji ne daje prostora za vi"e od tri
premijere godi"nje. Da bi ostvarilo $eljene i predlo$ene programske ciljeve i ispo"tovalo predlo$eni
repertoar, Kazali"te Tre"nja morati &e pove&ati razinu nanciranja. (Vidi analizu nancijskog okvira.)

Pove&anjem mase sredstava za program omogu&it &e se i pove&anje broja premijernih naslova "to &e
pak dovesti do pune uposlenosti ansambla i pove&anja ritma proizvodnje i rada svih slu$bi u kazali"tu.

REPERTOAR KAZALI#TA TRE#NJA PO GODINAMA

Repertoar se temelji na "est premijera godi"nje od kojih su:
tri premijerna naslova sunancirana iz sredstava Gradskog ureda za kulturu
jedan naslov iz vlastitog prihoda i marketinga
dva naslova nancirana iz vlastitog prihoda, europskih fondova i instituta (Goethe Institut, British
Councile i sl.), koprodukcijama i marketingom.

Repertoar za 2014. godinu

Ugovor za 2014. godinu za programska sredstva izme%u kazali"ta Tre"nja i Grada Zagreba ve& je
potpisan. Prema planu (koji nije realan), u ovoj bi se godini trebale odr$ati sljede&e premijere:
Bugsy Malone (Sanja Hrenar), premijera 5. listopada 2014.
H. C. Andersen: Crvene cipelice (Anica Tomi&), premijera do 31. 12. 2014.
E. Kstner: Emil i detektivi (I. ). 'verko), premijera do 31. 12. 2014.

U program su uklju#eni i Dje#ja revija klasi#nog i suvremenog plesa Dani Silvije Hercigonje te
Natjecanje mladih plesa"a i koreografa suvremenog plesa Mia 'orak Slavenski.

Za cjelokupan program predvi%eno je 420.000,00 kuna te 180.000,00 kuna pri#uvnih sredstava.

Nije poznato jesu li ugovori s autorskim timovima za predstave za koje je potpisan ugovor s Gradom
ve& potpisani i u kojoj su fazi ovi projekti. Valja napomenuti da je predstava Crvene cipelice prije
nekoliko sezona igrana u GK (ar ptica te nema nikakva razloga da se ovaj Andersenov tekst ponovno
preispituje u jednome javnom gradskom kazali"tu.

E. Kstner: Emil i detektivi (9+) dobar je lektirni naslov i njegovo postavljanje &e se ostvariti ako se
ne bude mogla (iz bilo kojih razloga) realizirati predstava Lav, Vje!tica i Ormar.

U slu#aju da navedeni program ne obvezuje kandidate koji se javljaju na natje#aj, predla&em za
2014. godinu:

Reprizni naslovi u 2014.

Reprizni naslovi postavljat &e se na repertoar prema kriterijima
- umjetni#kog dosega predstave ("to osigurava umjetni#ki kontinuitet)
- uspje"nosti kod publike i popularnosti predstave ("to osigurava vlastiti prihod)

Politika repriznih naslova gradit &e se u suradnji i konzultacijama s odjelima prodaje, marketinga i PR-
a, ali ova &e dva kriterija zajedno biti osnova evaluacije svake predstave.

Kako ovaj natje#aj dolazi na kraju sezone i budu&i da se nova uprava ne&e mo&i na vrijeme pripremiti
za po#etak sezone 2014./2015. ( "to budu&eg ravnatelja/ravnateljicu stavlja u vrlo nezavidnu poziciju),
Premijerni naslov Datum premijere Broj izvedaba do 31. 12.
2014.
Aleksey 1olsLoy
"#$%&' (#)*+', (6+)
17. listopada 2014. 30
C.S. Lewls
-$./ 0)1234$ ' 567$6 (10+)
14. studeni 2014. 30
ili
L. kasLner:
87'# ' 91%1(3.' (9+)
14. studeni 2014. 30
popis repriznih naslova ne&u ni navoditi dok se ne naprave sve potrebne kvalitativne i kvantitativne
analize postoje&eg stanja repertoara. Iz pregleda predstava objavljenih na internetu nije naime jasno
koje su predstave $ive, koje su predstave arhivirane, a koje su skinute s repertoara. Tek nakon
ove analize mo&i &e se donijeti i odluka o repriznim naslovima. Ako ovaj program bude prihva&en,
reprizni &e se naslovi isto tako morati uskladiti s prihva&enom misijom i vizijom.

Isto vrijedi i za reprizne naslove u narednim godinama. Politika repriznih naslova za svaku narednu
sezonu mora se napraviti i objaviti na kraju sezone koja zavr"ava, a nakon temeljite evaluacije
ostvarenoga. Dugoro#no se ne mo$e znati koja &e predstava biti uspje"na, a koja ne&e, koja &e
pobuditi zanimanje publike i stru#ne javnosti, a koja &e biti neuspje"na i zato &u se suzdr$ati od
improviziranja da bih zadr$ao formu. Tek nakon temeljitih kvalitativnih i kvantitativnih evaluacija koje
&e uklju#ivati i internu i eksternu evaluaciju (a u koju &e biti uklju#eni svi subjekti koji sudjeluju u
kazali"nom stvaranju), mo&i &e se donijeti relevantna reprizna politika.

Op&enito, dr$im da kazali"te Tre"nja ima previ"e naslova na repertoaru "to gu"i nove predstave i one
uspje"nice koje zaslu$uju ve&i broj izvedaba. Zbog toga &e se politika repriznih naslova revidirati kako
bi repertoar premijernih naslova vi"e do"ao do izra$aja.

Obrazlo&enje premijernih naslova u 2014.

Predlo$eni naslovi u jesenskom dijelu 2014. godine uvod su u programsku godinu 2015. i trebali bi
najaviti u kojem &e smjeru i&i kazali"te u narednom razdoblju.

Aleksej Tolstoj: Zlatni klju"i# (6+), premijera 17. listopada 2014.

Slavna pripovijetka Alekseja Tolstoja nastala je kao odgovor na Collodijeva Pinocchija. Uprizorena u
suvremenom stilu, kao potraga za novim kazali"tem, programski je uvod u predlo$eni repertoar, a
nastavlja se na prije nekoliko godina postavljenog Pinochija Kazali"ta Tre"nja.

Drveni lutak Buratino, mladi glumac, u potrazi je za klju#em koji &e otvoriti tajanstvena vrata sakrivena
iza naslikane kulise. Klju#i&a se $eli domo&i i Karabas Barabas, vlasnik kazali"ta lutaka. Kao u kakvu
kriminalisti#kom romanu, uz mnogo zapleta i peripetija, Buratino, uz pomo& glumaca odbjeglih od
Karabasa, pronalazi klju#i& i otvara vrata novoga kazali"ta. Tamo &e Buratino pri#ati nove pri#e o
sebi i glumcima, koji u novom kazali"tu imaju drugu i druga#iju ulogu, kazali"tu koje se stvara po
novim i druga#ijim na#elima.

Dramatizacija i re$ija: Ivica 'imi&

Igra cijeli ansambl kazali"ta Tre"nja uz sudjelovanje #lanova plesnog studija Kazali"ta Tre"nja.

Napomena: Ako moj prijedlog #etverogodi"njeg programa bude prihva&en, osje&am obvezu potpisati
prvu re$iju u svojem eventualnom mandatu i time jasno preuzeti odgovornost nad repertoarom. U
narednim godinama re$irao bih jednu predstavu godi"nje bez nancijske nadoknade, kao dio
eventualnog ugovora s vlasnikom kazali"ta.

C. S. Lewis: Lav, Vje!tica i Ormar (10+)

Pri!e iz Narnije klasik je C. S.Lewisa, a Lav, vje$tica i ormar najpoznatija je od svih pri#a iz zbirke,
#esto postavljana na pozornicu u mnogim dramatizacijama. Bogati svijet fantasti#nih likova Narnije u
vje#noj borbi dobra i zla otvara se pred gledateljima iza tajnih vrata ormara kroz koja djeca ulaze u
svijet ma"te.

Predstavom se $eli ostvariti kontinuitet rada kazali"ta Tre"nja na predstavama sli#nog estetskog
odre%enja (Ljepotica i Zvijer, Knjiga o d"ungli) i atraktivnim naslovom zadr$ati zanimanje gledatelja te
privu&i "to je mogu&e ve&i broj publike u kazali"te. Predstava je idealan izbor za prosinac, Dane dje#je
radosti i predbo$i&ne sve#anosti u kojima kazali"te Tre"nja ra#una na pove&ani posjet ("to je vidljivo i
iz podataka iz proteklih godina kad je posjet kazali"tu u prosincu rastao). Ovaj bi naslov morao
odigrati va$nu ulogu u popravljanju negativnog nancijskog salda kazali"ta i omogu&iti lak"i start u
2015. godinu.

Re$ija bi se ponudila Dori Ru$djak Podolski koja bi oformila svoj umjetni#ki tim.

U slu#aju da se zbog produkcijskih razloga Lav, Vje$tica i Ormar ne&e mo&i realizirati, programski plan
za 2014. ispunit &e se postavljanjem ve& odobrenog naslova: E. Kstner: Emil i detektivi u re$iji I. ).
'verko.

PROGRAM ZA 2015. GODINU


Repertoar premijernih naslova i programa u 2015. godini trebao bi inaugurirati novu lozoju i
temeljne programske odrednice repertoara koji &e se razvijati u #etverogodi"njem razdoblju. Svi su
programi i naslovi stoga postavljeni programatski i pokazuju intencije i razli#ite repertoarne pravce.

Premijerni naslov Datum premijere Broj izvedaba do 31. 12. 2015
Salman 8ushdle
:$6;*& ' 7;61 <6'+$ (6+)
30. sije!nja 2015. 50
Mlchael Lnde
5=1#')'&; ($>$#'2%1 ?)1&$ (9+)
27. o"ujka 2015. 30
Marun 8alLschelL
@617$ .'?;(;) >17#)' A
suradn[a s C8lS LeaLrom,
8erlln l CoeLhe lnsuLuLom
(14+)
17. travnja 2015. 20
8raca Crlmm
B;.)1( (;)' )1 *+'; ?%6$C;.$3
(10+)
18. rujna 2015. 40
nora krsLulovlc - vedran
eLernel
D(;#$ ?#*2$&)$
A edukauvnl program u
suradn[l s Muzlckom
akademl[om (7+)
AuLorskl pro[ekL Sase 8ozlca
l ksenl[e Zec
- suradn[a s lCP lnsuLuLom
AmsLerdam l kopergleLerl[
kazallsLem, ChenL, 8elgl[a
(14+)
13. studenog 2015 20
Salman Rushdie: Haroun i more pri"a (6+), premijera 30. sije#nja 2015.

Roman Salmana Rushdija u izvrsnoj dramatizaciji Tima Supplea i Davida Tushinghama, praizveden je
u Nacionalnom kazali"tu u Londonu prije desetak godina. Pisan u obliku bajke, roman govori o
herojskoj potrazi glavnog junaka za Morem pri#a koje se zamutilo i prestalo proizvoditi pri#e.

Uistinu, suvremenoj dramatici za djecu nedostaju nove pri#e koje bi se obra&ale djeci dana"njice.
Du$nost je autora (pa onda i kazali"ta koji postavlja pri#e na pozornicu), krenuti u potragu za novim
pri#ama, za novim izazovima pred koje &e postaviti svoje #itatelje i gledatelje.

U programskom smislu, ova predstava trebala bi najaviti novi repertoar i nove pri#e u kazali"tu
otvorenom Zlatnim klju#i&em.

Re$ija &e se ponuditi Sa"i Ano#i&u.
Sudjeluje cijeli ansambl kazali"ta Tre"nja.

Michael Ende: Ofelijino kazali!te sjena (9+), premijera 7. o$ujka 2015.

Nakon zatvaranja kazali"ta, stara "apta#ica Ofelija prisiljena je ostaviti mjesto u kojem je provela cijeli
svoj $ivot. Jedino "to nosi sa sobom su sjene. Nakon "to izgubi i svoj dom i zavr"i na ulici, sjene se
udru$e i naprave kazali"te sjena kako bi pomogle Ofeliji. Ofelija tako pre$ivi i postane slavna. Jednoga
dana velika sjena pojavi se i zamoli Ofeliju da je primi k sebi. Bila je to Smrt koju je Ofelija s mirom
prihvatila. U nebu, u najljep"oj zgradi koja postoji u nebu u kazali"tu, Ofelija nastavlja sa sjenama
pripremati predstave za an%ele koji u kazali"tu u#e kako je to biti #ovjek.

To je jo" jedna programska predstava koja odre%uje usmjerenje kazali"ta prema repertoaru koji &e se
baviti pitanjima ljudske egzistencije i svim problemima koji ju prate.

Re$ija &e se ponuditi Reneu Medve"eku ili Ani Proli&.

Martin Baltscheit: Prema visokoj zemlji (12+), premijera 17. travnja 2015.

Ferdinand je vuk koji $ivi s ovcama nakon "to je izgubio roditelje. Njegovi ov#ji roditelji su ga usvojili i
odgojili da bude najbolja ovca. Budu&i da je obdaren jakim glasom, poti#u ga na pjevanje. U
zatvorenom svijetu ovaca, njegov $ivot ima siguran i ravnomjeran $ivot, no kako odrasta, tako sve vi"e
posje&uje svijet izvan ograde. Na takvom jednom izletu izgubi svoju ov#ju djevojku, bude optu$en za
ubojstvo i bude protjeran iz ov#je zajednice. Lutaju&i uokolo susre&e sebi sli#ne koji mu otkrivaju drugi
i druga#iji $ivot.

U obliku parabole s gorkim humorom, Martin Baltscheit pri#a pri#u o odrastanju, prelasku granica,
dru"tvenoj ulozi i potrazi za identitetom.

Re$ija &e se ponuditi Robertu Neumannu, njema#kom redatelju koji je tekst re$irao u GRIPS-u.

Predstava &e se ostvariti u suradnji s GRIPS teatrom i uz pomo& i potporu Goethe Instituta. Pripremni
dogovor s GRIPS teatrom ve& je postignut. Direktor GRIPS-a Stefan Fisher-Fells izrazio je veliku
zainteresiranost za suradnju s kazali"tem Tre"nja i spremnost na kooperaciju u svim projektima.

Bra&a Grimm: $ovjek koji je u"io strahovati (10+), premijera 18. rujna 2015.

Bajka bra&e Grimm o #ovjeku koji nije znao "to je to strah, polazi"te je za istra$ivanje emocija u
kazali"tu za djecu. U pragmati#nom vremenu u kojem $ivimo, osje&aji su kategorija o kojoj ne
razgovaramo. Pa ipak, upravo su oni, osje&aji, najsna$niji izraz dje#je egzistencije. Predstavom &e se
istra$iti taj ogromni prostor i njome &e se poku"ati ohrabriti mladu publiku da slobodno izra$ava svoje
osje&aje, da ih se ne stide te da slobodno razvijaju empatiju prema svojoj okolini.

U kazali"nom smislu, predstava &e se razvijati u suradnji glumaca i re$isera u procesu i bit &e po#etak
razvoja repertoara temeljenog na autorskom promi"ljanju tema i motiva iz svakodnevnog $ivota djece.

Bit &e to ujedno i poku"aj druga#ijeg pristupa uprizorenju klasi#nih pri#a i bajki koje su samo polazi"te
za kazali"no istra$ivanje.

Re$ija: Ivica 'imi& i ansambl Kazali"ta Tre"nja
Opis
Opis
Opis
Nora Krstulovi& Vedran Peternel: %kola slu!anja (7+), premijera 2. listopada 2015.

Autorski projekti koji &e se sna$no poticati u kazali"tu Tre"nja najavit &e se ve& u prvoj godini
autorskim projektom Nore Krstulovi& i Vedrana Peternela. Projekt bi se realizirao u suradnji s
Muzi#kom akademijom u Zagrebu, odnosno njezinim studentskim orkestrom, te mladim muzikolozima
i dramati#arima (Kazali"na akademija). S njima bi se kreirale pri#e o glazbi koje bi onda s orkestrom
izvodio ansambl kazali"ta Tre"nja. Orkestar bi se mijenjao s vremenom i to bi mladim glazbenicima
bio sastavni dio studija. Mladi glazbenici bi u projektu sudjelovali besplatno.

Osnovni cilj projekta jest educiranje mlade publike o glazbi i slu"anju iste, a prate&i su ciljevi prije svega
uspostava suradnje s akademijama i umjetni#kim "kolama, "to bi dugoro#no trebalo biti trajnom
orijentacijom kazali"ta Tre"nja i "to bi u repertoaru donijelo zna#ajno oboga&enje. Predstava/edukacijski
program !kola slu"anja odvijao bi se najmanje jednom mjese#no, a prema zanimanju i #e"&e, i donio bi
kazali"tu Tre"nja veliku dodanu vrijednost u PR-u, uspostavi suradnje s akademijama, armaciji i
popularizaciji kazali"ta me%u mladima kao mjesto okupljanja i kreativnog stvarala#kog rada te nemalu
nancijsku dobit.

Koncept i re$ija: Nora Krstulovi& i Vedran Peternel
Sudjeluje ansambl kazali"ta Tre"nja, orkestar Muzi#ke akademije i studenti dramaturgije Kazali"ne
akademije u Zagrebu.

Autorski projekti Sa!e Bo&i'a i/ili Ksenije Zec (14+), premijera 13. studenog 2015.

Autorski projekti Ksenije Zec i Sa"e Bo$i&a obogatili su repertoar Kazali"ta Tre"nja izvrsnim predstavama
(VIS #ivotinje, Tijelo) koje bi trebale biti (a i jesu) najzanimljiviji repertoarni pravac Kazali"ta. Ovaj zna#ajni
rad autorskog dvojca svakako bi se se morao nastaviti jer upravo u njihovu radu vidim mogu&nost
pozicioniranja Kazali"ta Tre"nja u europskom kontekstu, ali i osobne me%unarodne armacije ovo dvoje
iznimnih umjetnika. Razgovori s umjetnicima nisu obavljeni, ali se nadam da &e do ove suradnje do&i bilo u
predlo$enu obliku, bilo u obliku do kojeg &e se do&i u razgovoru s autorima.

Projekt &e se ostvariti u suradnji s ICH Institutom u Amsterdamu, Nizozemska, i kazali"tem Kopergieterij,
Ghent, Belgija, kako bi se otpo#etka osigurao europski $ivot predstave, me%unarodno nanciranje i
uspostava europske suradnje ve& u prvoj godini strate"kog razdoblja.
Suradnja s ICH Institutom u Amsterdamu va$na je i zbog razvoja plesnog studija kazali"ta Tre"nja pa &e se
ova suradnja iskoristiti i za razvoj ove djelatnosti.

Napominjem da su pripremni razgovori o suradnji s direktorom kazali"ta Kopergieterij Jochanom de
Smetom ve& obavljeni i u slu#aju da ovaj program bude prihva&en, suradnja &e se ostvariti u predlo$enu
obliku.


Premijerni naslov Datum premijere Broj izvedaba do 31. 12. 2016.
Curled reuler
E$#$ .)1234$
lll/l
F$>G;)&'( :;%>1&<#;%> (6+)
29. sije!nja 2016. 80
1om Lycos l SLefo nanLsou
H'&$7; A :$)9*( IJ6.1&$
".1>9$K A Lro[na koprodukcl[a
sa kazallsuma lz SpllLa l
8eograda (10+)
4. o"ujka 2016. 50
uennls kelly
HLM (14+)
1. travnja 2016. 20
Charles Way N*?$6'O
H)1+$( &$ 7;6* (6+)
16. rujna 2016. 30
Ad de 8onL
59'?1)$ (14+)
AuLorskl pro[ekL 8enea
Medveseka - suradn[a sa velo
1eaLrom, lrancuska (10+)
11. studenog 2016. 20
Obrazlo&enje premijernih naslova za 2016.

Otfried Preuler: Mala vje!tica ili/i Razbojnik Hotzenplotz (6+), premijera 29. sije#nja 2016.

Otfried Preuler slavni je njema#ki pripovjeda# i ilustrator #e"kog podrijetla. Njegove slikovnice za
djecu, prepune blagog humora i ironije, propituju odgojne i obrazovne sustave i stimuliraju dje#ju
kreativnost i ma"tu.

Mala vje!tica ima samo sto dvadeset i sedam godina, "to nije ni mnogo za jednu vje"ticu. Svaki dan
ona "est sati vje$ba svoje #arolije, ali nikako da nau#i formule. Preostaje joj samo godina dana da
savlada sve zadatke i postane dobra vje"tica ili &e biti isklju#ena iz vje"ti#je udruge.

Razbojnik Hotzenplotz ukrade prekrasan bakin mlinac za kavu koji svira kad se melje kava. Bakin
unuk Kaspar kre&e na zadatak kako bi oslobodio baku, vratio mlinac za kavu i priveo razbojnika
pravdi.

Ove dvije male pri#e mogu se uprizoriti posebno kao dvije predstave ili kao jedna predstava u dva
dijela, "to &e ovisiti o redateljskoj koncepciji koja &e biti povjerena mladim redateljima u sklopu
projekta Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu.

Tom Lycos i Stefo Nantsou: Dinamo Hajduk (ili Crvena zvezda) (10+), premijera 4. o$ujka 2016.

Nogomet je glavna preokupacija dje#aka i sve se u njihovim $ivotima mjeri nogometnim zbivanjima.
Nogometne navija#ke skupine izra$avaju stanje svijesti mlade generacije, ali su i odraz dru"tvenih
odnosa pogotovo naspram antagonisti#kih skupina (plemena). Nije stoga #udno da je nogometna
tematika sna$no prisutna u dramskom stvarala"tvu za mlade kako u Europi, tako i svijetu.

Tom Lycos i Stefo Nantsou, australski dvojac Zeal Theatrea iz Sydneyja, koji je proizveo jednu od
najslavnijih predstava u povijesti kazali"ta za mlade Kamenje (Stones), u suradnji s kolegama iz
Republike Ju$ne Afrike, praizveli su 2008. godine predstavu Australia vs. South Africa u kojoj se
dvije suprotstavljene nogometne skupine susre&u na utakmici svojih idola i prolaze kroz razne
peripetije.

Ovaj predlo$ak idealan je za postavljanje predstave u hrvatsku situaciju gdje suprotstavljena navija#ka
plemena jasno odra$avaju i stanje svijesti u dru"tvu. Prigoda je to i za uspostavljanje suradnje s
kazali"tima u Hrvatskoj (Gradsko kazali"te mladih u Splitu) i u regiji (Malo pozori"te Du"ko Radovi& u
Beogradu).

Autorski tim odredit &e naknadno, a re$ija &e se ponuditi Borutu 'eparovi&u.

Dennis Kelly: DNK (14+), premijera 1. travnja 2016.

DNK jedan je od najsna$nijih tekstova britanske dramatike zadnjih desetak godina o
me%ugeneracijskom nasilju.
Skupina mladih nehatom uzrokuje ubojstvo te, da bi ga prikrili, policiji podme&e la$ne dokaze (DNK)
nepoznata #ovjeka i na taj ga na#in optu$e.
Predstava je to o odgovornosti i krivnji, o nasilni#kom pona"anju i okrutnosti mlade generacije.

DNK je jedan od najboljih primjera anga$iranog kazali"ta za mlade i slavan tekst jo" slavnijeg
britanskog autora.

Predstava &e se ostvariti u suradnji s British Councilom i kazali"tem Unicorn u Londonu, UK.

Re$ija &e se ponuditi Anici Tomi&.

Charles Way: Gusari! Dje"ak na moru (6+), premijera 16. rujna 2016.

Charles Way jednako je slavan britanski autor kao i Dennis Kelly i autor je mnogih tekstova koji su
izvo%eni na mnogim pozornicama Europe i svijeta. (U Hrvatskoj izvedena je njegova drama Dug put
ku$i u kazali"tu Virovitica.)

Glavno lice, Jim Watts, obi#an je dje#ak osim "to je opsjednut gusarima. Njegova je soba ispunjena
brodovima, pomorskim kartama, uklju#uju&i i stari gusarski sanduk za blago. Jedne je no&i Jim jako
uznemiren. Saznao je da &e njegova majka koju godinama nije vidio i s kojom se samo dopisivao, na
njihov susret dovesti svoju novu djecu. U trenutku najve&e uzrujanosti, iz gusarskog sanduka izlazi
gusarica Freely, otme dje#aka i povede ga u pro"lost na gusarsku pustolovinu.

Gusari! su sjajna pustolovna pri#a, ali je to prije svega pri#a o dje#aku koji se mora suo#iti s
turbulentnim obiteljskim $ivotom bez majke.

Re$ija &e se ponuditi Dariu Harja#eku.

Ad de Bont: Odiseja (14+), premijera 14. listopada 2016.

Ad de Bont ikona je kazali"ta za djecu i mlade. Jo" od sedamdesetih godina pro"log stolje&a ovaj
nizozemski dramati#ar i redatelj odre%uje smijer kazali"ta za mlade u svijetu. Njegova Odiseja
praizvedena je u Hamburgu (u re$iji Klausa Schumachera) prije desetak godina. Predstavila se na
svim va$nijim festivalima i pozornicama svijeta.

Problem oca i njegova odsustva u odgoju djeteta (Telemah) jedan je od klju#nih problema civilizacije u
kojoj $ivimo. Civilizacija bez oca veliki je problem odrastanja mladih u dana"njem vremenu i kroz tu
prizmu Ad de Bont i"#itava i Homerovu Odiseju. Telemahov je otac negdje na putu i tko zna ho&e li
se vratiti. Telemah ima pravo na oca i pravo na odrastanje u okru$enju obitelji, ali problemi odraslih
#esto su u suprotnosti s potrebama djece i mladih.

Predstava &e se poku"ati ostvariti u suradnji s kazali"tem De Toneelmakerij iz Amsterdama i Adom de
Bontom osobno. U slu#aju da ova suradnja ne&e biti mogu&a, re$ija &e se ponuditi Klausu
Schumacheru, a ako ni ta suradnja ne uspije, predstavu &e re$irati Ivica 'imi&.

Autorski projekt Renea Medve!eka (10+), premijera 11. studenog 2016.

Svoja najbolja ostvarenja Rene Medve"ek ostvario je u autorskim projektima gdje je njegova
kreativnost i imaginacija dolazila do punog izra$aja. Oslobo%en zadatosti dramskog teksta, Medve"ek
je znao materijalizirati na pozornici sve bogatstvo ideja i slika koje u sebi nosi (Zimska bajka, Hamper,
Brat magarac). Kazali"te Tre"nja ima prigodu i obvezu omogu&iti Reneu Medve"eku nastavak svojeg
istra$ivanja u kazali"tu za djecu.

Velo Teatar, Francuska, po svojem je izri#aju i senzibilitetu blizak Medve"ekovu i suradnja Kazali"ta
Tre"nja i ovog francuskog kazali"ta #ini mi se prirodnim spojem te daje mogu&nost da Reneova
umjetnost prije%e granice Hrvatske.

Obrazlo&enje premijernih naslova za 2017.

Suzanne Lebeau: Pri"e o pravoj djeci (8+), premijera 27. sije#nja 2017.

Suzanne Lebeau slavna je kanadska dramati#arka za djecu i njezine drame izvode se na svim
pozornicama svijeta. Posebnim senzibilitetom ona tretira dje#je probleme i donosi na scenu poetske
tekstove koji prelaze dobne granice i komuniciraju sa svim generacijama publike.

2017.
Suzanne Lebeau
@6'+1 ; <6$.;) 9)14' (8+)
27. sije!nja 2017. 50
Lana Sarlc
P*9*,&;?% N1&16$4')1
(muslcal) (14+)
10. o"ujka 2017. 30
W. Shakespeare
Q$(; .$7 96$R; (14+)
21. travnja 2017. 30
S. 8anovlc/M. Zarkovlc
!""#
europskl pro[ekL suradn[e s
kazallsuma uschungelwlen,
8ec l kopergleLerl[, ChenL o
nasll[u u skolama (10+)
praizvedba na Schxpir festivalu
u Linzu 1. srpnja 2017.

Hrvatska premijera 15. rujna
2017.
30
llnegan kruckemeyer
S6$R'+&' T'.;% U'69)1+$($ lll
H)1.;)(1 (6+)
AuLorskl pro[ekL 8orlsa
8akala - suradn[a s
kazallsLem "8acacl s[enkl" l
88Cnx kazallsLem l
fesuvalom, 8elgl[a (10+)
Praizvedba na BRONX festivalu,
Brussels, Belgija u studenom
2017.
20
Pri"e o pravoj djeci tekst je o odnosu prema djetinjstvu i o tome kako ga sa#uvati i kad postanemo
odrasli. Djeca i odrasli, suo#eni licem u lice, jedni nasuprot drugima, u situacijama koji se ljuljaju
izme%u zaigranog i tragi#nog, neobi#nog i svakodnevnog, snova i realnosti, poezije i kazali"ta. 'est
pri#a istra$uje razli#itost osje&aja koji odre%uju odnos djece i odraslih prema djetinjstvu.

Stil Suzanne Lebeau neobuzdan je, oslobo%en, i tretira tekst kao glazbenu partituru. Stoga se re$ija
ove delikatne predstave mora povjeriti redatelju s razvijenim senzibilitetom za poeziju i glazbu.
Predla$em za redateljicu Anu Proli&.

Lana 'ari&: Budu#nost generacije (mjuzikl) (14+), premijera 10. o$ujka 2017.

Lana 'ari&, jedna je od vode&ih hrvatskih dramati#arki mla%e generacije (Neboder, Igenija). Tekst
Budu$nost generacije naru#en je za potrebe repertoara Kazali"ta Tre"nja, a bavit &e se projekcijama
mladih, tinejd$era, o tome kako &e izgledati njihov $ivot kad odrastu. Snovi se naravno nikad ne&e
poklapati s onim "to &e im se u realnom $ivotu dogoditi, a simulacije razli#itih $ivotnih izbora koji &e
likove, prijatelje iz razreda jedne generacije, odvesti u mogu&im razli#itim $ivotnim smjerovima,
pokazat &e im da budu&nost nikada ne mo$e biti do kraja predvidljiva i da budu&nost nikada ne
izgleda upravo onako kako smo je zamislili kad smo bili "kolarci.

Budu$nost generacije stvarat &e se kao rock-mjuzikl u suradnji s rock-skupinom Jinx, a re$ija &e se
ponuditi Sa"i Ano#i&u.

W. Shakespeare: Kako vam drago (14+), premijera 21. travnja 2017.

Shakespeareovi komadi #esto se uprizoruju za mladu publiku, no ni jedan ne odgovara senzibilitetu
mladih kao Kako vam drago. Bez obzira na to "to se ova komedija smatra manje vrijednom od
ostalih Shakespeareovih komedija, ona je i danas popularna i #esto se izvodi. U njoj mladi mijenjaju
svoje identitete poigravaju&i se izgledom i spolom ne bi li postigli svoj cilj u ljubavi. Idealna je to pri#a
za poigravanje sa stereotipima mu"ko/$ensko koje tako sna$no mladima name&u mediji i popularna
kultura danas. Cijeli svijet je pozornica, ka$e Shakespeare upravo u Kako vam drago, kao da nas iz
davnih vremena upozorava na na"e vrijeme u kojemu mladi obla#e kostime i maske koji &e prikriti
njihovu osobnost i predstaviti ih u socijalno prihvatljivu obliku.

Provokativno i"#itavanje Shakespearea moralo bi pobuditi zanimanje mladih koji &e dolaziti u kazali"te
ne zato "to moraju, ve& zato "to $ele sudjelovati u toj provokaciji u kojoj &e se prepoznati.

Re$ija &e se ponuditi Miranu Kurspahi&u.

S. Banovi& / M. (arkovi&: Cool (10+), praizvedba 1.srpnja 2017.

Nasilje me%u mladima akutan je problem ne samo hrvatske stvarnosti. Svakodnevno smo svjedoci
slu#ajeva koji vi"e nego eklatantno upozoravaju na problemati#no stanje odnosa me%u mladima.
Dru"tvo se nedovoljno odlu#no bavi problemom nasilja, a kazali"te, ako $eli biti dru"tveno odgovorno i
anga$irano, mora o tome progovoriti.

Predstava &e se stvarati na temelju istra$ivanja nasilja u "kolama i nastat &e u suradnji s udrugama
koje se bave tim dru"tvenim problemom. Proces rada na predstavi zapo#et &e ve& u prvoj godini
programskog razdoblja i svoj &e zavr"etak imati u ljeto 2017. Budu&i da je problem nasilja me%u
mladima i europski problem, cjelokupan projekt postavit &e se kao europski i ostvarit &e se u suradnji s
kazali"tima Dschungelwien, Austrija, i Kopergieterij, Belgija. Praizvedba &e se odr$ati u sklopu
Schxpir festivala u Linzu u srpnju 2017.

Ansambl predstave #init &e glumci iz ansambla Kazali"ta Tre"nja, dvoje do troje mladih pjeva#a MA u
Zagrebu za Hndlove i druge barokne arije te mladi plesa#i iz Plesnog studija kazali"ta Tre"nja.

Re$ija i dramaturgija: Snje$ana Banovi&
Izbor glazbe i suradnica redateljice: Maja (arkovi&

Finegan Kruckemeyer: Tragi"an &ivot Sirdje"aka ili Djevojke (6+), premijera 13. listopada 2017.

Finegan Kruckemeyer jedan je od vode&ih dramskih autora dana"njice. Zablistao je svojom dramom
Tragi%an #ivot Sirdje%aka (The Tragical Life of Cheeseboy) na kongresu ASSITEJ-a u Adelaideu,
Australija, 2008. i otad se njegove drame izvode u cijelome svijetu. Ro%en u Tasmaniji, autor s
posebnom vizurom i odnosom prema svijetu donio je neophodnu svje$inu kazali"tu za djecu i mlade i
hrvatska publika mora upoznati barem dio opusa ovog svjetski priznatog autora.

Tragi"an &ivot Sirdje"aka
Pri#a Sirdje#aka jedna je od najstarijih: izgubio je roditelje nakon "to nije poslu"ao njihove savjete.
Njegov je planet od sira uni"ten i pretvoren u fondue kad je meteor udario u njega. U potrazi za
roditeljima Sirdje#ak raste i odrasta. Prekrasna, poeti#na pri#a pisana u senzibilitetu Malog princa
malo &e koga ostaviti ravnodu"nim.

Djevojke
Tri sestre napu"tene su ostale usred "ume. Otac je oti"ao tko zna gdje. Suo#ene s nesigurnom
budu&nosti, jedna odlu#i oti&i jednim putem oko svijeta, druga drugim, a tre&a odlu#i ostati tamo gdje
ve& jest. Nakon dvadeset godina lutanja, prela$enja oceana, sru"enih svjetionika i porobljenih vojski,
dvije lutalice vra&aju se na isto mjesto u "umi gdje ih #eka tre&a sestra.

Prekrasna pri#a o odrastanju ispisana je stilom romana potrage i donosi pred gledatelje mnoge
nepredvidljive situacije i senzacije.

Re$ija &e se povjeriti mladom redatelju u sklopu projekta Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu.

Boris Bakal: Autorski projekt (10+), praizvedba u studenom 2017.

Boris Bakal armirao se svojim alternativnim pristupom kazali"nom stvaranju i ostvario neke od
najzanimljivijih kazali"nih projekata u Hrvatskoj unatrag desetak godina. Pa iako su njegove predstave
uglavnom namijenjene odraslima i njihovim problemima, stil Baca#a sjenki mo$da je nabli$i onome
"to se u zapadnoj Europi #ini u kazali"tu za mlade, pogotovo u amanskom dijelu Belgije.

Pripremni dogovor s Borisom Bakalom o eventualnoj suradnji s Kazali"tem Tre"nja ve& je postignut.
Budu&i da projekt potencijalno ima veliku mogu&nost europskog povezivanja, poku"at &e se napraviti
suradnja s kazali"tem BRONKS iz Bruxellesa, Belgija, i istoimenim festivalom, jednim od
najzna#ajnijih festivala za mladu publiku u Europi.

Kazali"te Tre"nja ovim &e projektom ne samo ostvariti jedan od ciljeva zadanih Programskim okvirom
(suradnja s neovisnom scenom) nego &e napraviti velik iskorak u razvoju stila kazali"ta. S druge pak
strane, trojnom suradnjom Kazali"ta Tre"nja, "Baca#a sjenki" i BRONKS kazali"tem i festivalom,
Tre"nja &e u#vrstiti svoju poziciju u Europi kao partnera i pkreta#a novih ideja u kazali"tu za mlade.


Bra&a Grimm: 'eljezni Ivan (10+), premijera 26. sije#nja 2018.

U kraljevstvu postoji "uma, a u "umi jezero u kojemu nestaje sve "to u njega padne. Nakon "to
dje#aku, kraljevi&u, u jezeru nestane lopta kojom se igrao, kralj isu"i jezero i na dnu pronadje Divljeg
#ovjeka. Kralj ga zatvori u kavez i odnese u Dvorac. Jednoga dana dje#aku lopta zavr"i u kavezu.
Dat &u ti loptu ako me oslobodi", re#e Divlji #ovjek. Bih, re#e dje#ak, ali ne znam gdje je klju# od
kaveza. Ja znam, re#e Divlji #ovjek, nalazi se ispod jastuka u krevetu tvoje majke.

&eljezni Ivan jedna je od najsna$nijih pri#a o odrastanju dje#aka i prelasku iz dje#a"tva u mladena#ko
doba. Pri#a je to o tome kako se postaje mu"karcem, prepuna arhetipova i simbola. Nije stoga #udo
da je upravo ta pri#a poslu$ila Robertu Blyu, slavnom ameri#kom pjesniku, autoru, aktivistu i vo%i
2018.
P6$,$ N6'77
V1#)1>&' W.$& (10+)
26. sije!nja 2018. 50
Uasa Anoclc lll 8adovan
8uzd[ak
M*%;6?(' <6;)1(% (6+)
16. o"ujka 2018. 40
Suzanne CsLen
H)1.;)($/ 7$)($ ' ?71,1
(10+)
6. travnja 2018. 20
SLephen Sondhelm
X 2*7* A muslcal (14+)
15. rujna 2018. 30
Ana rollc M*%;6?('
<6;)1(% (6+)
Wllllam Shakespeare
5#*)$ (14+)
16. studenog 2018. 20
Mu"kog mitopoeti#kog pokreta za analizu arhetipova u bajkama u knjizi Iron John: A Book About
Men koja je postala svjetskom uspje"nicom u devedesetima pro"log stolje&a i dala jasan putokaz za
i"#itavanje ne samo ove, nego i drugih bajki, ali i za razumijevanje arhetipa mu"karca danas.

Re$iju &e preuzeti mladi re$iser u sklopu programa Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu, a pod
mentorstvom Ivice 'imi&a.

Sa"a Ano#i& i/ili Radovan Ru$djak: Autorski projekt (6+), premijera 16. o$ujka 2018.

Sa"a Ano#i& svoje je najbolje predstave ostvario u autorskom kazali"tu. Kauboji, iako njegova
najpoznatija predstava, nije i jedina u njegovu opusu koja je polu#ila veliko zanimanje i publike i
stru#ne javnosti. Kazali"te Tre"nja mora mo&i omogu&iti takvom autoru i #lanu ansambla ostvarenje
autorskog projekta u vlastitoj ku&i "to je i jedna od odrednica ovoga programa.

Radovan Ru$djak dokazao se kao autor svojom predstavom Ja buka. Svoj stvarala#ki potencijal
Radovan Ru$djak mora dalje graditi i dobiti poticaj i prigodu da ostvari jo" predstava i projekata.

Suzanne Osten: Djevojka, majka i sme#e (10+), premijera 6. travnja 2018.

Djevoj#ica $ivi s psihi#ki oboljelom majkom koja opsesivno skuplja sme&e i donosi ga u ku&u. U ku&i
$ive i duhovi Polter i Gheist, koji zbijaju "ale s njom i #ine $ivot djevoj#ice nepodno"ljivim. Djevoj#ici
poma$e njezin "kolski prijatelj koji joj savjetuje da nazove bolnicu. Djevoj#ica to i u#ini, majku odvezu
iz tamne, u#male ku&e pune duhova, a kroz vrata zasja bijelo svjetlo i osvijetli mrak.

Djevojka, majka i sme$e, autobiografska je pri#a Suzanne Osten, najve&e europske redateljice i
dramati#arke, osniva#ice slavnog kazali"ta Unga Klara u Stockholmu i za#etnice suvremenoga
kazali"ta za mlade (Medejina djeca, 1968.)

Predstava je to koja na najsna$niji na#in pokazuje "to bi kazali"te za mlade trebalo biti: odgovorno
prema mladima, skrbe&i o njihovim problemima i pokazuju&i im put kako da svoje probleme rije"e.
Predstava daje nadu mladim ljudima koji su suo#eni s istim ili sli#nim problemima, "to kazali"te za
djecu mora #initi slati poruke nade i ohrabrenja mladoj publici, bez obzira na to kako te"ka i mra#na
ta stvarnost bila.
Re$ija &e se ponuditi Dori Ru$djak Podolski
Stephen Sondheim: U !umu! (mjuzikl) (14+), premijera 5. rujna 2018.

Stephen Sondheim najve&i je i najslavniji autor mjuzikla dana"njice. U Hrvatskoj nikad nije izvedeno ni
jedno njegovo djelo i malo tko uop&e zna za njegov opus, iako se radi o autoru koji je neprijeporan i
#ija se djela izvode na svim pozornicama svijeta. Zvu#i nevjerojatno, ali je istinito i porazno za
hrvatsku kazali"nu stvarnost.

U !umu (Into the Woods) kapitalno je Sondheimovo djelo koje je na pozornicu dovelo gotovo sva lica
iz bajki bra&e Grimm: Pepeljugu, Jacka ('arobni grah) i njegovu majku, Trnoru$icu, Crvenkapicu i
Vuka, Vje"ticu, Pekaricu, Prin#eve i svi oni moraju pro&i kroz "umu da bi ostvarili svoje ciljeve. U
"umi dolazi do nevjerojatnih susreta i gradi se pri#a koja neizbje$no vodi sretnom kraju i ostvarenju
svih $elja. No, kad se sve $elje ispune, s neba si%e (ena Div i postavi to zlokobno pitanje
odgovornosti: Tko je ubio moga mu$a?!

Mjuzikl je to o ostvarenju $elja, ali i o vremenu nakon ostvarenja istih, predstava o odgovornosti, krivnji
i kazni, o ljubavi i o vremenu nakon nje.

Mjuzikl &e re$irati Ivica 'imi&, a ostvarit &e se u suradnji s Muzi#kom akademijom u Zagrebu.

Ana Proli&: Autorski projekt (6+), premijera 12. listopada 2018.

Ana Proli&, dramati#arka, dramaturginja i redateljica ostvarila je niz zapa$enih projekata u kazali"tu za
djecu i mlade. Sudjelovala je na me%unarodnim susretima mladih pisaca (Interplay) i na redateljskim
seminarima (Redateljski seminar u organizaciji ASSITEJ-a iz Njema#ke).

Ve& dulje vrijeme Ana Proli& razmi"lja o obradama pri#a iz gr#ke mitologije i $eli istra$iti mogu&nosti
njihova suvremenog i"#itavanja. Pri#a o Demetri i Perzefoni poslu$it &e kao polazi"te za to istra$ivanje
i izgradnju autorskog teksta i predstave.

Svojim posebnim, istan#anim ukusom i svojom pronjeno"&u Ana Proli& svojim &e tekstom i
autorskom koncepcijom sasvim sigurno donijeti kazali"tu Tre"nja posebnu i originalnu kazali"nu
vrijednost.

William Shakespeare: Oluja (14+), premijera 16. studenog 2018.

Posljednje Shakespeareovo djelo ujedno je i posljednji naslov u #etverogodi"njem repertoaru
Kazali"ta Tre"nja, kojim bi se zavr"ilo strate"ko razdoblje i ostvarili svi strate"ki ciljevi postavljeni ovim
prijedlogom repertoara.

Oluja se vrlo #esto izvodi u kazali"tu za djecu i mlade zbog bogatsva tema i motiva te razli#itih
diskursa iz kojih se mo$e i"#itavati. Oluju sam postavio na kraj programskog razdoblja jer u svojoj
krajnjoj konzekvenci ovo djelo i jest pri#a o zavr"etku, o pomirbi, o dovr"enju djela i prepu"tanja palice
mladoj generaciji (Miranda i Ferdinand) o kojima ovisi daljnja sudbina otoka-kazali"ta.

Ako ovaj program bude usvojen, Oluju &e re$irati Liesbeth Coltof, najve&a redateljica europskog
kazali"ta za djecu, osniva#ica kazali"ta Huis aan de Amstel u Amsterdamu, Nizozemska (sada"nji De
Tuneelmekerij koji vodi zajedno s Adom de Bontom) i zadnja dobitnica najve&e ASSITEJ-eve nagrade
(ASSITEJ Award for Artistic Excelency, 2014.). Dogovor s Liesbeth Coltof ve& je postignut i ako do ove
suradnje do%e, bit &e to ogromna dobit ne samo za kazali"te Tre"nja, nego za cijelo hrvatsko kazali"te
za djecu i mlade, #ime &e se zavr"iti proces integracije Kazali"ta Tre"nja u europski kontekst.

OSTALI ELEMENTI PROGRAMA PREMA PROGRAMSKOM OKVIRU

Pedago!ki rad

4. Kazali!te Tre!nja poti"e pedago!ki rad dramskim i plesnim radionicama

Rad dramskih i plesnih studija zasnivat &e se na suvremenim spoznajama o radu s djecom i mladima
koji se s velikim uspjehom prakticiraju u Zapadnoj Europi.

Dramski studio
Za razliku od dramske pedagogije koja je u Hrvatskoj dominantni na#in i metoda rada s djecom i
mladima (Centar za dramski odgoj, U#ili"te ZeKaeM-a), Kazali"te Tre"nja nudi druga#iji oblik rada s
mladima temeljen na kreativnoj dramatici koja djecu ne u#i vje"tinama glume, nego razvija
osobnost, kreativnost i ma"tu putem scenskog izra$avanja. Voditelji dramskih studija kazali"ta
Tre"nja, i sami umjetnici, a pogotovo oni koji su kao mladi prolazili kroz proces estetskog odgoja u
razli#itim dramskim studijima, jamstvo su kvalitete rada s djecom i mladima i omogu&uju razvoj
dramskih studija kako u sadr$ajnom tako i kvantitativnom smislu.

Iako cilj rada s djecom i mladima nije krajnji rezultat nego je fokus na procesu, zadatak voditelja
Dramskog studija mora biti stvaranje autorskih projekata/predstava kojima &e se djeca i mladi ne
samo pokazivati na svojim godi"njim produkcijama i tako opravdavati ulo$ena sredstva, nego
ostvarivati esteti#ki relevantne produkte kojima &e kazali"tu donijeti dodanu vrijednost i mogu&nost
dodatnog nanciranja.

Kazali"te s djecom, a osobito ono s mladima, do$ivjelo je u zadnjih dvadesetak godina u Europi svoju
renesansu i postalo jednim od trendova europskoga kazali"ta za mladu publiku. Kazali"te Tre"nja
mora i u tom segmentu svoga rada napraviti zna#ajan iskorak i sudjelovati u europskim tendencijama i
trendovima.

Inkluzivnost
Dramski studio mora biti i mjesto za one mlade ljude koji gravitiraju Kazali"tu Tre"nja, a koji su u bilo
kojem smislu hendikepirani ili dru"tveno marginalizirani. Kriti#ne skupine mladih moraju mo&i u
Kazali"tu prona&i mjesto za svoju integraciju u dru"tvo, za mogu&nost uspostave i osvje"&ivanja
vlastitih vrijednosti pa &e Kazali"te prona&i mogu&nost dodatnog sunanciranja (vlastitim prihodom,
marketingom, europskim nanciranjem) za posebne programe i dodatne skupine, posebice
adolescenata. Inkluzivnost kao zahtjev modernog promi"ljanja kazali"ta za mladu publiku (vidi IIAN,
International Inclusive Arts Network) #init &e jednu od osnovnih Strate"kih ciljeva Kazali"ta Tre"nja
u #etverogodi"njem razdoblju.

Plesni studio
Sve re#eno za Dramski studio vrijedi i mora se mo&i primijeniti i za plesni studio. Plesno kazali"te za
mlade i s mladima potpuno je nerazvijeno u Hrvatskoj i gotovo da ne postoji iako je u Europi ve& dugo
godina jedan od glavnih trendova. Samo se sporadi#no pojave neke predstave koje dokazuju da je
kvalitetno plesno kazali"te za djecu i mlade i u Hrvatskoj mogu&e. I kazali"te Tre"nja u pro"losti je
produciralo nekoliko izvrsnih neverbalnih i plesnih predstava i taj rad &e se nastaviti i u sljede&em
razdoblju. No, #injenica da postoji plesni studio prigoda je da Kazali"te Tre"nja razvija autenti"no
plesno kazali!te za mlade.

Uloga i cilj plesnog studija mladih plesa#a u Kazali"tu Tre"nja ne smije se iscrpljivati u povremenom
nastupanju djece u profesionalnim predstavama, nego u kreativnom procesu stvaranja autorskih
plesnih predstava s mladima koje &e na najbolji i izravan na#in uspostavljati komunikaciju s mladom
publikom. Suvremeni ples prirodan je, imanentan izraz mladog #ovjeka. Mladi odrastaju u globalnom,
interkulturnom svijetu punom tehnolo"kih genijalnosti, a popularna kultura u kojoj je ples jedan od
najvitalnijih dijelova dijelom je njihova svakodnevnog $ivota. Pa ipak, na plesnoj sceni za mlade
prevladavaju tradicionalne vrijednosti ili plesnog kazali"ta za mlade uop&e nema. Plesni studio
Kazali"ta Tre"nja mora ispuniti tu prazninu i ponuditi mladima sadr$aj oko kojeg &e se okupljati u
kazali"tu bilo kao izvo%a#i bilo kao gledatelji. Zbog toga &e se dizajnirati novi program za plesni studio
u kojem &e se primjenjivati najsuvremenija na#ela rada s djecom i mladima, u suradnji s mladim
koreograma, redateljima i dramaturzima.

Ovako koncipiran program Dramskih i plesnih studija i novokreirani programi omogu&it &e povezivanje
s kazali"tima u Europi koja njeguju plesno kazali"te za mlade (vidi Kopergieterij, Ghent, Belgija, ili
Fresh Tracks Europe europsku mre$u kazali"ta koja njeguju suvremeni ples i plesno kazali"te za
mlade), a prije svega s ISH Institutom iz Amsterdama. Ovakav &e pristup i redizajn plesnog studija
otvoriti i mogu&nost europskog nanciranja za speci#ne programe i projekte uklju#ivanja mladih,
posebno marginaliziranih, u procese integracije i resocijalizacije.

Napominjem da &e se manifestacije kao "to su Dje#ja revija klasi#nog i suvremenog plesa Dani
Silvije Hercigonje te Natjecanje mladih plesa#a i koreografa suvremenog plesa Mia 'orak Slavenski
i dalje poticati i odr$avati.
5. Kazali!te Tre!nja poti"e razvijanje inovativnih kulturnih praksa

U skladu s Misijom, kazali"te Tre"nja dizajnirat &e umjetni#ke inovativne programe da bi, s jedne
strane, educirali i senzibilizirali mladu publiku za kazali"te i uveli ih u svijet umjetnosti, a s druge, da bi
armirali sam prostor i zgradu Kazali"ta Tre"nja kao Kulturni centar za djecu i mlade.

Za ove projekte bit &e nu$no ostvariti suradnju s umjetni#kim akademijama, a program &e se
nancirati vlastitim sredstvima, sredstvima partnera i marketingom.

Ovi popratni programi nu$no se moraju nancirati iz vlastitih izvora, ali i iz programa Ruksak (pun)
kulture Ministarstva kulture RH.

Suradnja s Kazali!nom akademijom Projekt Moja prva re&ija u kazali!tu za djecu

Problem re$ije u kazali"tu za djecu i mlade kroni#an je ne samo u hrvatskim okvirima. Akademija u
svojem kurikulu nema kazali"te za djecu i mlade kao poseban predmet, iako se ono u#i na mnogim
kazali"nim "kolama u svijetu. Zbog toga mladi re$iseri lutaju u svojim re$ijama tra$e&i na#ine kako
napraviti predstavu koja &e biti prihvatljiva mladoj publici, #esto se slu$e&i stereotipima i
prepoznatljivim obrascima bez rizika. Po uzoru na praksu kazali"ta Het Lab iz Utrechta, Nizozemska,
kazali"te Tre"nja jednu &e predstavu godi"nje povjeravati mladim re$iserima koji se jo" nisu oku"ali u
radu u kazali"tu za djecu. Rad na predstavama odvijat &e se pod mentorstvom i ovaj &e program biti
ponu%en Akademiji dramske umjetnosti s ciljem uspostave suradnje i uvo%enja kazali"ta za mladu
publiku u kurikul.

Suradnja s likovnim umjetnicima i Likovnom akademijom u Zagrebu

Prostor Kazali"ta Tre"nja, kao kulturni centar za djecu i mlade, mora biti prostor gdje &e mladi
umjetnici mo&i izlagati svoje radove, postavljati instalacije i raditi projekte u suradnji s glumcima
Kazali"ta Tre"nja i na taj na#in senzibilizirati djecu i mlade za suvremenu likovnu umjetnost. Likovni &e
umjetnici biti pozvani da predla$u svoje projekte, izlo$be i instalacije, a kazali"te Tre"nja omogu&it &e
im postavljanje svojih projekata kojima &e obogatiti i oplemeniti prostore samog kazali"ta te u#initi da
svaki posjet Kazali"tu Tre"nja bude #arolija i iznena%enje za djecu i odrasle.

Jedan od primjera mogu&ih instalacija za djecu jest izlo$ba starih ormara Lea Vukeli'a (stari ormari,
likovno obra%eni, izlo$eni su djeci koja u njihovoj unutra"njosti pronalaze razli#ite iznena%uju&e
sadr$aje). Ova bi instalacija poslu$ila kao idealan odabar za uvod u predstavu Lav, Vje!tica i Ormar.

Glumci i umjetnici kazali"ta Tre"nja, s druge strane, bit &e poticani da kreiraju svoje vlastite inovativne
projekte/predstave u suradnji s likovnim i glazbenim umjetnicima (vidi kazali"te Carte Blanche,
Danska, i predstavu Kaleidoscop) u kojima bi se omogu&ilo umjetnicima u ansamblu kreativan
umjetni#ki razvoj i mogu&nost umjetni#kog izra$avanja, a kazali"te bi se armiralo kao kulturni centar
za djecu i mlade te bi se i u promid$benom i marketin"kom smislu ostvarila nesumnjiva korist.

Suradnja s Muzi"kom akademijom

Suradnja s Muzi#kom akademijom trebala bi biti strate"ka suradnja i mladi glazbenici te komorni
orkestri mogli bi se koristiti u svim glazbenim predstavama kazali"ta.

Jedan od primjera programa, u suradnji s Muzi#kom akademijom u Zagrebu, kojim bismo djecu
educirali u glazbi i slu"anju iste jest %kola slu!anja Nore Krstulovi& i Vedrana Peternela koju sam
podrobnije opisao u prijedlogu repertoara.

Jednako tako, projekt Snje$ane Banovi& Cool (opisan u prijedlogu programa za 2017. godinu)
oslanjat &e se na ovu suradnju.

Dru!tvena odgovornost Kazali!ta Tre!nja

Kazali"te Tre"nja $eli biti i dru"tveno odgovorno i anga$irano, sudjelovati u rje"avanju problema
mladih te utjecati na njihov $ivot. Ovo &e se, naravno, #initi i putem redovitog repertoara, ali &e se
dizajnirati i posebni programi za posebne skupine djece i mladih (projekt Snje$ane Banovi& o nasilju
me%u djecom i mladima Cool).

U Dramskim i plesnim studijima posebna &e se pozornost posvetiti projektima s mladima koji pripadaju
u tzv. kriti#ne skupine s ciljem njihove resocijalizacije i rehabilitacije.

Edukacijski programi za u"itelje, pedagoge i roditelje

Notorna je #injenica da uspjeh repertoara kazali"ta za djecu ne ovisi o djeci nego o onima koji
odlu#uju o njima i koji kupuju ulaznice za kazali"ne predstave. Da bi se kazali"te Tre"nja moglo
armirati kao suvremeno, europsko kazali"te za mladu publiku, nu$no je uspostaviti intenzivnu
komunikaciju i tijesnu suradnji sa sustavom odgoja i obrazovanja (vrti&i i "kole) i roditeljima koji svoju
djecu dovode na predstave u terminima slobodne prodaje. Kazali"te Tre"nja &e dizajnirati raznolike
programe edukacije odraslih: od razgovora, radionica i seminara, marketin"kih aktivnosti, studija
slu#aja iz europske kazali"ne prakse do organizacije gostovanja zna#ajnih europskih predstava i
umjetnika. Edukacijski programi odvijat &e se uz svaku premijeru kazali"ta i slu$it &e i marketin"kim i
promid$benim potrebama kazali"ta. Svaka &e predstava biti opremljena posebnim pedago"kim
paketima kojima &e se komunicirati estetski i pedago"ki razlozi postavljanja odre%ene predstave na
repertoar, "iri kontekst predstave kao i vodi# Kako gledati predstavu.

Umjetni"ke radionice i seminari

Seminarima i radionicama posebno dizajniranima uz pojedine predstave (ili repertoarne pravce)
polaznici &e se sustavno upoznavati sa suvremenim tendencijama u kazali"tu za djecu, o njegovu
razvoju i lozoji, o ulozi kazali"ne umjetnosti u procesu odgoja i obrazovanja, o stilovima, $anrovima i
oblicima, o holisti#kom u#enju kroz umjetnost itd. i na taj &e se na#in pove&ati kapacitet publike za
bolje razumijevanje repertoara. U seminarima &e kao voditelji sudjelovati umjetnici Kazali"ta Tre"nja,
umjetnici iz Hrvatske i Europe, a cjelokupan program organizirat &e se u suradnji s europskim
sveu#ili"tima (Unversitet u Hildesheimu), kazali"nim centrima (Kinder und Jugendtheaterzentrum in
Bundes Republick Deutchland, Frankfurt, Njema#ka; Teatar Zentrum, Kopenhagen, Danska),
najve&im kazali"tima za djecu u Europi (DschungelWien, Austrija; Bronx, Belgija; De Toneelmakerij,
Amsterdam, Nizozemska) zna#ajnim umjetnicima i znanstvenicima (prof. dr. Wolfgang Schneider;
ITYARN International TYA Reserch Network). Va$nu ulogu u ostvarivanju ovog programa igrat &e i
poseban program Me%unarodne kazali"ne akademije ASSITEJ-a.

Kao primjer navodim jedan od oglednih seminara.

Taboo teme u kazali!tu za djecu i mlade

Seminar je dizajniran u Argentini u suradnji Argentinskog centra ASSITEJ/ATINA (Maria Ines Falconi) i
Nordijskog regionalnog ASSITEJ centra 2011. u Buenos Airesu. Zahvaljuju&i ogromnom uspjehu,
seminar se od tada do danas ponovio u mnogim dr$avama svijeta (zadnji seminar organiziran je u
Beogradu 2013.) i pokrenuo je zna#ajne promjene u razumijevanju ove teme kako kod umjetnika, tako
i kod publike (odraslih). Seminar &e voditi Vigdis Jakobsdotir, redateljica iz Islanda, #lanica izvr"nog
odbora ASSITEJ-a. Seminar &e se organizirati uz premijeru predstave Ofelijino kazali!te sjena
Michaela Endea, a organizirat &e se i gostovanje zna#ajne europske predstave na neku od tabu-tema,
kao dio suradnje i razmjene kazali"ta Tre"nja s velikim europskim kazali"nim ku&ama.

Po obrascu ovog seminara, dizajnirat &e se i drugi programi kontinuirane edukacije odraslih.

6. Kazali!te Tre!nja omogu'ava suradnju s projektima nezavisne scene

Suradnja &e se ostvarivati:
- putem zajedni#kih projekata kao "to &e to biti autorski projekt Borisa Bakala i Baca#a sjenki
- omogu&avanjem igranja predstavama s neovisne scene u dvorani Kazali"ta Tre"nja
- organiziranjem dijela Burze neovisnih kazali!ta u Kazali"tu Tre"nja
- koprodukcijama s kazali"nim skupinama neovisne scene (kao "to je to mogao i trebao biti projekt
Kauboji Sa"e Ano#i&a ostvaren u Teatru Exit s glumcima Kazali"ta Tre"nja).

7. Kazali!te Tre!nja omogu'ava suradnju s kazali!tima sli"nog prola

Suradnja i umre$avanje s kazali"tima u Hrvatskoj, regiji srednje i jugoisto#ne Europe, zapadne Europe
i u cijelome svijetu bit &e jedna od glavnih strategija budu&eg strate"kog plana Kazali"ta Tre"nja. Ova
suradnja ne&e se ostvarivati samo preko ASSITEJ-a, nego i kroz druge me%unarodne mre$e (npr.
Fresh Track Europe), europske projekte u kojima &e Kazali"te Tre"nja biti lider ili sudionik projekta i
bilateralne suradnje s najva$nijim europskim kazali"tima za djecu i mlade. Europski fondovi i europsko
nanciranje bit &e strate"ki zadatak koji &e odrediti sudbinu Kazali"ta Tre"nja. Bez iskoraka u
europsko nanciranje i bez uspostave suradnje sa srodnim kazali"tima u Europi, kazali"te Tre"nja
ostat &e neva$no, minorno kazali"te bez referenci i bez vidljivosti na europskoj kulturnoj mapi.

Primjer suradnje jest projekt Australia vs. South Africa (u na"oj ina#ici Dinamo Hajduk ili
Dinamo Crvena zvezda), australskog autora makedonskog podrijetla Stefe Nantsoua, idealan je
materijal za uspostavu suradnje s kazali"tima u Hrvatskoj, ali i u regiji. Predstave se mogu
koproducirati sa svim kazali"tima u regiji Pozori"te mladih, Sarajevo; Malo pozori"te Du"ko Radovi&,
Beograd (s kojim je Tre"nja ve& sura%ivala), Babec, Bitola, Makedonija, samo su neka kazali"ta,
potencijalni partneri u regiji.

Fokus kazali"ta Tre"nja bit &e na suradnji s kazali"tima iz Europske unije, kojoj pripadamo i
kulturolo"ki, povijesno, ali i formalno. Ovdje &u nabrojiti samo nekoliko zna#ajnih kazali"ta u Zapadnoj
Europi s kojima kazali"te Tre"nja $eli sura%ivati: DschungelWien, Be#, Austriaj; GRIPS, Berlin;
Mumpitz, Nrnberg; Yes, Stutgart; Junges Schauspielhouse, Hamburg, i druga kazali"ta za mlade u
Njema#koj; Velo Theatre, Francuska; Testoni Ragazzi, Bologna, Italija; Unga Klara, 'vedska; De
Toneelmekerij i ISH Institute, Amsterdam; Artemis, Den Bosh; Speeltheater Holland, svi Nizozemska;
BRONX, Bruxelles; Kopergieterij i LAIKA, Ghent, i ostala kazali"ta u Belgiji, Imaginate, Edinburgh,
'kotska itd. Suradnja &e se odvijati na vi"e razina od razmjene predstava i uzajamnih gostovanja,
preko koprodukcija, do umre$avanja u europske mre$e i zajedni#ke projekte.

Kazali"te Tre"nja uspostavit &e suradnju i s kazali"tima izvan Europe. Kazali"ta kao "to su Le
Carrousel, Kanada; ATINA iz Buenos Airesa, Childrens Theatre Seattle, Minneapolis Childrens
Theatre, Kennedy Centre, SAD; Zeal Theatre, Australija; Song Song Song Theatre, Taipei, Tajvan,
Mingri, Hong Kong, Vietnam Youth Theatre, kazali"ta su s kojima &e Kazali"te Tre"nja sura%ivati i
ostvarivati razmjenu.

Strate"ki cilj Kazali"ta Tre"nja je trajna prisutnost na svjetskim festivalima gdje &e se predstavljati
svojim autorskim projektima. Kazali"te Tre"nja u#init &e sve kako bi se hrvatski umjetnici armirali u
europskom kontekstu pa &e svoje autorske predstave i izvoziti na druge pozornice Europe i svijeta te
omogu&iti istaknutim umjetnicima rad u europskim kazali"tima.

ZAKLJU(AK

Punim ispunjenjem predlo$enog Programskog okvira ostvarit &e se svi strate"ki ciljevi postavljeni u
prijedlogu Vizije kazali"ta Mala scena. Ako se ovaj prijedlog programa prihvati, kazali"te Tre"nja &e na
temelju prijedloga pristupiti izradi Strate"kog plana koji &e se dosljedno provoditi. Zavr"etkom
strate"kog razdoblja, dovr"it &e se i razlozi moje kandidature za mjesto ravnatelja.

(ETVEROGODI#NJI FINANCIJSKI OKVIR

FinancijskI okvir za rad kazali"ta Tre"nja koje je Grad Zagreb dao za #etverogodi"nje razdoblje:

U izra#une nisu uvr"tena dodatna o#ekivana subvencijska sredstva Ministarstva kulture RH
(gostovanja, Ruksak (pun) kulture, me%unarodna razmjena) kao ni sredstva iz europskih i drugih
fondova te sredstva iz marketinga i eventualnih pokrovitelja. Ova &e sredstva omogu&iti bolje rezultate
poslovanja, ve&i broj izvedaba i ve&u produkciju nu$nu za vitalnost kazali"ta.

Struktura nanciranja

Analiza poslovanje kazali"ta Tre"nja za 2012. i 2013. godinu prema podatcima iz Natje#ajne
dokumentacije:

Godina Iznos u kunama
2014 9.020.000,00
2015 9.226.000,00
2016 9.457.000,00
2017 na temelju 2016
Prihodi 2012. 2013. 2014.
Bilanca 12.382.959,00 kuna 11.788.619,00 kuna
Vlastiti prihod (prodaja
ulaznica)
1.503.966,00 kuna 1.393.663,03 kuna
Prihod - Grad Zagreb 10.705.143,00 kuna 9.996.569,00 kuna 9.020.000,00 kuna
Prihod od usluga
("kolarine, radionice,
najam)
173.850,00 kuna 398.387,00 kuna
Prihodi od Grada Zagreba
U 2014. godini Grad Zagreb subvencionira poslovanje kazali"ta Tre"nja s 9.020.000,00 kuna, od #ega
je 8.380.000,00 kuna namijenjeno redovnoj djelatnosti, a 640.000,00 kuna programskoj djelatnosti.

Nakon odobrenih 10.705.143,00 kuna u 2012., Grad Zagreb smanjio je sunanciranje u 2013. na
9.996.569,00 kuna (smanjenje za 708.574,00 kuna), a u 2014. godini do"lo je do dodatnog smanjenja
sunanciranja za #ak 976.569,00 kuna. Ovo radikalno smanjenje strukturalnog nanciranja vrlo
je zabrinjavaju'e i dovodi u pitanje funkcioniranje kazali!ta. Predvi)eno pove'anje
sunanciranja za 2015. i 2016. nedostatno je uzme li se u obzir inacija, nestimulativna
porezna politika u dr&avi i op'e pove'anje tro!kova &ivota.

Ako ovaj program bude prihva&en, kazali"te Tre"nja napravit &e sve kako bi se sunanciranje Grada
Zagreba podiglo na realnu i odr$ivu razinu. Lobiranjem i zagovaranjem kazali"ta za djecu i mlade
poku"at &e se podi&i svijest o nu$nosti ve&eg strukturnog nanciranja i postavljanja programa
Kazali"ta Tre"nja kao prioritetnog programa u Potrebama u kulturi Grada Zagreba.

Rashodi Grad Zagreb

Ova tablica pokazuje svu apsurdnost sustava nanciranja javnih kazali"ta u kojima se u ponajprije
nanciraju radna mjesta. Posebno upada u o#i stavka nancijskih rashoda.

2013. - redovna djelatnost
8.380.000,00
rashodl za zaposlene (place) 7.347.000,00
materijalni rashodi
831.000,00
nancijski rashodi 2.000,00
2013. - programska sredstva
640.000,00
rashodl za usluge 420.000,00
rashodi za materijal i energiju
200.000,00
naknade tro"kova zaposlenima (slu$bena
putovanja)
20.000,00
U ovim tro"kovima nije jasno za"to se optere&uju programska sredstva tro"kovima naknade
zaposlenima i za"to se tro"kovi slu$benih putovanja pokrivaju iz programskih sredstava. Tro"kovi
slu$benih putovanja moraju se pokrivati iz drugih izvora: fondova Me%unarodne kulturne suradnje,
Me%ugradske i me%uregionalne kulturne suradnje ili su ti tro"kovi uklju#eni u tro"kove koje organizator
koji poziva Tre"nju na gostovanje mora pokriti. Tro"kovi potro"ene energije ne mogu biti dijelom ovih
tro"kova jer je tro"ak energije dijelom redovnih tro"kova kazali"ta i mora spadati u redovnu djelatnost.

Nije jasna struktura honorara (rashodi za usluge). Nije poznato koliko od ovog iznosa otpada na
autorske honorare, koliko na ugovore o djelu, a koliko na studentske ugovore. Bez tih podataka ne
mo$e se napraviti realna analiza stanja pa tako ni projekcija funkcioniranja u budu&em razdoblju. U
svakom slu#aju, bit &e potrebno provesti reviziju obra#una utro"enih sredstava i uvesti bud$etsko
planiranje.

Ako se cjelokupan godi"nji bud$et Kazali"ta Tre"nja u 2013. podijeli s brojem posjetitelja kazali"ta
(9.996.569,00 kuna podijeljeno sa 62.419 posjetitelja), ispada da je u 2013. godini Grad Zagreb
subvencionirao jednu ulaznicu sa 160 kuna. Ovaj je rezultat jednostavno neprihvatljiv za kazali"te
koje komunicira zabavu u svojoj misiji. U ovakvoj raspodjeli sredstava Kazali"te Tre"nja jednostavno
je preskupo i u dogovoru s vlasnikom kazali"ta trebalo bi napraviti reviziju nanciranja.

Uz to, podatci iz natje#ajne dokumentacije pokazuju manjak u poslovanju za 2013. godinu od
618.354,00 kuna. Nije jasno kako je nastao ovaj manjak i na "to su se tro"ila sredstva pa &e to &e
zahtijevati dodatna poja"njenja. Jednako tako nije jasno ho&e li nova uprava naslijediti ovaj dug ili &e
u&i u mandat s pozitivnom bilancom.

Vlastiti prihod

Vlastiti prihod od prodaje ulaznica

godina broj predstava ukupno gledatelja prihod od prodaje
2010 290 74991
1.807.936,00
2011 320 79020
1.943.667,04
2012 257 67099
1.303.966,00
2013 244 60942
1.393.663,03
Iz tablice prihoda razvidno je da se vlastiti prihod kazali"ta Tre"nja od 2011. godine neprestano
smanjuje zajedno s padom broja predstava i padom broja gledatelja. U 2013. godini smanjio se u
odnosu na 2012. godinu za 110.303,00 kuna. Udio vlastitog prihoda od prodaje ulaznica u 2013.
godini #inio je samo oko 12 % cjelokupnog bud$eta kazali"ta Tre"nja "to je iznimno malo. Udio
vlastitog prihoda u poslovanju kazali"ta trebao bi biti barem 20 %. Dostizanje ovog rezultata biti &e
jedan od glavnih ciljeva nancijskog poslovanja kazali"ta Tre"nja u #etverogodi"njem razdoblju.

U svakom slu#aju, vi!e je nego jasno da se od 2010. godine broj publike neprestano smanjuje.
Ovaj se trend smanjenja broja publike mora zaustaviti i preokrenuti u rast po svim stavkama.

Analiza vlastitog prihoda

Prosje#na cijena ulaznice za kazali"te Tre"nja mo$e se izra#unati prema pokazateljima iz natje#ajne
dokumentacije za 2013. godinu. Prodano je ukupno 60.942 ulaznica i ostvaren je prihod od
1.393.663,03 kuna, "to je prosje#na cijena od 22,86 kune po jednoj ulaznici. To je vrlo slab rezultat
poslovanja i nije jasno na koji se na#in do"lo do tako niske prosje#ne cijene. Bit &e da je tomu razlog
veliki broj besplatnih ulaznica. Prema podatcima iz natje#ajne dokumentacije, u 2013. godini
podijeljeno je "ak 9517 besplatnih ulaznica. Ovaj nevjerojatan podatak ostavlja nedoumice koje
tra$e odgovor. Ako je, naime, na premijere potro"eno i 1000 ulaznica, ostaje jo" uvijek ogroman broj
od 8517 podijeljenih ulaznica. Kome su dijeljene te ulaznice? Za koje programe? Ako je kapacitet
dvorane Tre"nje 310 mjesta, to je #ak 27,5 besplatnih predstava i programa (pod pretpostavkom da je
svih 310 mjesta popunjeno na svakoj od izvedaba). Ako se broj od 8517 ulaznica pak pomno$i s
prosje#nom cijenom od 22,86 kune dolazi se do 194.698,62 kuna koje nedostaju u bud$etu kazali"ta.
Za taj iznos mogla se opremiti jedna premijera.

Ne mogu se oteti dojmu da su ovi podatci, prezentirani u natje#ajnoj dokumentaciji, nevjerodostojni i
da prikrivaju stanje koje zahtijeva dublje istra$ivanje.

Ako su pak podatci istiniti onda ih treba prihvatiti kriti#ki i budu'a uprava mora poduzeti sve da se
broj besplatnih programa smanji na razumnu mjeru te razmotriti kako pove'ati vlastiti prihod
od prodaje, koji bi trebao biti osnovni prihod kazali!ta i koji bi se trebao usmjeravati u
proizvodnju.

#kolarine, radionice, najam
Tablice pokazuju zna#ajan porast prihoda od radionica i ostalih usluga. Na $alost nisu dostupni
podatci o rashodima radionica (tro"kovi voditelja radionica, materijalni tro"kovi itd.) tako da cjelokupna
slika vlastitog prihoda od ove djelatnosti nije jasna. Bilo kako bilo, ovaj podatak pokazuje da je
zanimanje za dramski i plesni studio dobar te &e se ovaj segment rada Kazali"ta Tre"nja i dalje
poticati i usavr"avati, kako je i najavljeno u programu kazali"ta za razdoblje 2015. 2018.

Marketing
U natje#ajnoj dokumentaciji nema podataka o prihodima iz marketinga niti o eventualnom
sunanciranju Ministarstva kulture. Pretpostavljam da se radi o zanemarivim sredstvima koja stoga
nisu niti prikazana.

U marketingu vidim mogu'nost zna"ajnog pove'anja nanciranja u budu'nosti projektnim
menad&mentom, sponzorstvima i donacijama te suradnjama sa zaintersiranim tre'im pravnim i
zi"kim osobama.

MARKETIN#KI PLAN I PLAN PR AKTIVNOSTI

Marketin"ke aktivnosti kazali"ta Tre"nja bit &e usmjerene na dvije vrste marketinga: programsko-
projektni te organizacijski marketing.

Programsko-projektni marketing bavit &e se isklju#ivo programskim pitanjima te &e pratiti pojedine
projekte, dok &e organizacijski marketing trajno raditi na novom brendiranju Kazali"ta Tre"nja, a u
skladu sa Strate"kim planom koji &e biti donesen do 1. sije#nja 2015. godine.

Da bi se kvalitetno ostvarile marketin"ke aktivnosti potrebno je oformiti tim koji &e imati posebna
zadu$enja, a sukladno mogu&nostima ve& zaposlenih djelatnika Kazali"ta Tre"nja.

Velika &e se pozornost obra&ati na dru"tvene mre$e, a bude li osniva#, Grad Zagreb, prihvatio da
kazali"te Tre"nja u svojim Programskim funkcijjama pro"iri ciljnu skupinu na mlade do 18 godina,
dru"tvene mre$e postat &e glavnim alatom marketin"kih i promid$benih aktivnosti. Osim Facebooka,
osobito &e se razvijati microbloging (Twitter), a u suradnji s organizacijama koje razvijaju softvere,
kazali"te Tre"nja realizirat &e poseban softver za mlade. Dvosmjerna komunikacija bit &e temeljem
nove marketin"ke strategije i nove komunikacije s ciljanim publikama. Internetska stranica Kazali"ta
Tre"nja do$ivjet &e promjene te postati interaktivnija i u suglasju s vremenom u kojem $ivimo.

Od ve& zaposlenih djelatnika anga$irat &e se osoba koja &e raditi na PR aktivnostima i koja &e biti u
kontinuiranoj vezi sa subjektima koji u tim aktivnostima mogu biti od pomo&i.

OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

Zna#ajan prihod mora se ostvariti i sudjelovanjem Ministarstva kulture u nanciranju programa,
europskim nanciranjem, koprodukcijama i suradnjama s drugim subjektima. Budu&i da je europsko
nanciranje jedan od glavnih strate"kih ciljeva programa, kazali!te Tre!nja mora prona'i na"in
ekipiranja za tu vrstu poslova i mogu'nost anga&iranja eksperta za europske fondove i
nanciranje.

Struktura rashoda sredstava stvorenih vlastitim prihodom

U natje#ajnoj dokumentaciji nema podataka o utr"ku vlastitih ostvarenih prihoda. Pa ipak, iz ostalih
podataka vidljivo je da se ve&ina sredstava vlastitog prihoda tro"i na pla&e zaposlenih (#etiri pla&e).
Udio tro"kova za zaposlene je #ak 60 % vlastitog prihoda "to u potpunosti blokira bilo kakav rad
kazali"ta i vezuje ruke novoj upravi za bilo koje strukturne reforme. Nije poznato kako je uop&e do"lo
do zapo"ljavanja (i to na neodre%eno vrijeme) iz mase sredstava iz vlastitog prihoda. Ova nerazumna
odluka morat &e se razmotriti u suradnji sa vlasnikom kazali"ta i revidirati kadrovsku politiku i politiku
zapo"ljavanja kako bi se oslobodila sredstva za programe, za nancijsko poslovanje, za investicije, za
marketing i PR.

Ako se iznosu izdvajanja za pla&e iz vlastitog prihoda (1.076.231,87 kuna) pribroji masa sredstava za
pla&e iz nanciranja redovne djelatnosti ( 7.547.000,00), dolazi se do fantasti#nih 8.623.231,87 kuna
koje se godi"nje izdvajaju samo za pla&e. Od sveukupnih sredstava koje je kazali"te Tre"nja prikupilo
u 2013. godini (9.020.000,00 kuna za redovnu djelatnost + 1.776.445,12 kuna vlastitih prihoda =
10.796.445,12), na pla&e uposlenika izdvojilo se 79,87 % sredstava. U ovaj iznos nisu uvr"teni
autorski honorari za obavljanje umjetni#kih poslova vanjskih suradnika, a ni ugovori o djelu niti
studentski ugovori. Anga$iranje ljudstva za programe kazali"ta Tre"nja tako prelazi 80 % "to ne mo$e
podnijeti ni jedna organizacija, a kamoli kazali"te koje mora imati slobodna sredstva za ulaganja u
nove predstave, za investicije, marketing i PR te nancijsko poslovanje. Rje"enje ovog problema
strate"ki je zadatak nove uprave i bez njegova rje"enja ne&e se mo&i ostvariti nikakav razvoj.

Kazali!te Tre!nja mora pove'ati udio vlastitog prihoda u raspodjeli sredstava, s fokusom na
proizvodnju programa, marketing i PR, a smanjiti tro!kove zapo!ljavanja djelatnika. Cilj je ovog
programa dovesti udio vlastitog prihoda na 20 %, restrukturirati raspodjelu i na taj na"in u
velikoj mjeri rije!iti pitanje nanciranja proizvodnje.

Budu&i da se struktura nanciranja prema nancijskom okviru za naredno razdoblje ne&e mijenjati,
Kazali"te Tre"nja mora restrukturiranjem tro!kova pove&ati kapacitet proizvodnje. Da bi ostvarilo
$eljene i predlo$ene programske ciljeve i ispo"tovalo predlo$eni repertoar, Kazali"te Tre"nja morat &e
pove&ati razinu nanciranja:
smanjenjem tro"kova poslovanja i revizijom namjena tro"enja sredstava od vlastitog prihoda
pove&anjem vlastitog prihoda od osnovne djelatnosti pove&anjem broja predstava, pove&anjem
broja publike po jednoj izvedbi i produljenjem sezone
pove&anjem prihoda od dramskih i plesnih studija
pove&anjem prihoda od ostalih djelatnosti kazali"ta, pogotovo marketingom, sponzorstvima i
donacijama
oslanjanjem na unutarnje kreativne potencijale koji &e smanjiti tro"kove anga$iranja vanjskih
suradnika
lobiranjem za pove&anje programskog nanciranja od strane vlasnika kazali"ta
ve&im sudjelovanjem Ministarstva kulture u sunanciranju programa kazali"ta Tre"nja, osobito
gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu, programa me%unarodne kulturne suradnje te
sudjelovanjem u programu Ruksak (pun) kulture
apliciranjem na natje#aje javnih potreba ostalih Ministarstava (posebice Ministarstva obrazovanja)
te ostale natje#aje koje raspisuju razli#iti pravni subjekti
europskim nanciranjem me%unarodnih projekata (Culture 2014 2020)
koprodukcijama i suradnjama s europskim partnerima.

Pove'anjem mase sredstava za program omogu'it 'e se pove'anje broja premijernih naslova,
!to 'e pak dovesti do pune uposlenosti ansambla i pove'anja ritma proizvodnje i rada svih
slu&bi u kazali!tu.

KADROVSKI (ETVEROGODI#NJI PLAN

Analiza postoje&eg stanja:
Na dan 31. sije#nja 2014. godine u Kazali"tu Tre"nja bilo je uposleno 59 djelatnika:

Od 59 uposlenika, 14 ih je zaposleno na odre%eno, a 45 na neodre%eno vrijeme. Pla&e za #etiri
zaposlenika pokrivaju se iz vlastitog prihoda kazali"ta.
Na popisu zaposlenika nema datuma isteka ugovora zaposlenicima na odre%eno vrijeme (osim za dvoje), a
za one koji su zaposleni na neodre%eno vrijeme, nije jasno kada &e i koliko zaposlenika eventualno oti&i u
mirovinu u sljede&em #etverogodi"njem razdoblju. Ovaj segment nije poznat ni za umjetnike ni za ostale
zaposlenike. Bez tih podataka nemogu'e je planirati kadrovsku politiku u duljem razdoblju.
)etvero zaposlenika pla&a se iz vlastitog prihoda kazali"ta i ne spadaju u kvotu koju je Grad Zagreb
odobrio Kazali"tu Tre"nja. Potrebno je utvrditi zbog #ega je to tako i obaviti razgovore s predstavnicima
vlasnika koji bi trebali razrije"iti ove nedoumice i dati odgovore na pitanja. Ponovno napominjem da bi se
vlastiti prihod trebao ponajprije preusmjeravati na programe i pove&anje proizvodnje, a ne na zapo"ljavanje
djelatnika.
S obzirom na okolnost da je na snazi Odluka gradona#elnika Milana Bandi&a o zabrani zapo"ljavanja u
ustanovama u kulturi, Program koji se predla$e bit &e okrenut prema maksimalnom anga$iranju postoje&eg
ansambla i ostalih zaposlenika.

PRIJEDLOG KADROVSKOG EKIPIRANJA

Umjetni"ki ansambl
Ansambl kazali"ta Tre"nja dobro je popunjen, iako je podjela na deset mu"karaca i deset $ena
neproduktivna s obzirom na to da dramska literatura zahtijeva u ansamblu vi"e mu"karaca. U idealnom
smislu odnos mu"karaca i $ena u gluma#kom ansamblu trebao bi biti 3:1 u korist glumaca. Isto tako,
ansamblu nedostaju stariji glumci i glumice i taj &e se nedostatak morati rje"avati u sljede&em razdoblju.
Zaposlenici
uprava 9
umjetni#ko osoblje 24
tehnika 26
sveukupno 59
No, kvaliteta ansambla neosporna je i ona osigurava ostvarenje svih programskih ciljeva predlo$enog
programa bez ve&ih intervencija.
Ono "to je najve&i nedostatak umjetni#kog ansambla jest nedostatak dramaturga (koji je, dodu"e,
naveden u Pravilniku, ali ga u popisu uposlenog osoblja nema) te producenta (koji nije ni naveden u
Pravilniku) i to je goru&i problem Kazali"ta Tre"nja. U novom repertoaru koji predla$em, uloga dramaturga i
producenta od klju#ne je va$nosti i bez ovih dviju pozicija bit &e ga te"ko, ako ne i nemogu&e ostvariti. Ovaj
&e se problem poku"ati rije"iti s vlasnikom kazali"ta.

Administracija
U administraciji radi previ"e zaposlenika na poslovima ra#unovodstva i knjigovodstva, a na poslovima
PR-a i marketinga organizacija je alarmantno potkapacitirana. S obzirom da &e se cijela strategija razvoja
Kazali"ta Tre"nja fokusirati na vlastiti prihod i pove&anje marketin"kih i PR aktivnosti, ovaj segment
poslovanja nu$no &e se morati unaprijediti prije svega edukacijom i podizanjem kapaciteta ve& zaposlenih.
Orijentacija pak prema europskim fondovima i me%unarodnom nanciranju zahtijeva od organizacije
kapacitiranje i u tom smislu. Kazali"te Tre"nja mora prona&i na#in ekipiranja za tu vrstu poslova i
mogu&nost anga$iranja eksperta za europske fondove i nanciranje.

Tehnika
Tehni#ki dio dobro je zastupljen i u tom segmentu ne&e biti potrebne ve&e promjene. Zahtijevat &e se od
zaposlenog osoblja pra&enje tehnolo"kih dostignu&a suvremenog kazali"ta i aktivno sudjelovanje u
tehnolo"kom ekipiranju kazali"ta.

OSTALI CILJEVI KOJI NISU VEZANI ZA PROGRAM

Ako ovaj prijedlog programa bude prihva&en, posti&i &e se popratni efekti koji &e u potpunosti
promijeniti sliku kazali"ta:

1.
U hrvatsku kazali"nu praksu uvodi se vi"egodi"nje planiranje repertoara i programa.

2.
Raspored predstava odre%ivat &e se "est mjeseci unaprijed. Na taj &e na#in slu$ba prodaje i PR-a

na vrijeme obaviti svoj posao, a korisnicima programa bit &e olak"ano planiranje posjeta kazali"tu.
3.
Plan premijera i ostalih doga%anja, s ksnim terminima, bit &e poznat najkasnije u svibnju teku&e

godine za sljede&u godinu.
4.
Pove&anjem broja premijernih naslova i uvo%enjem novih programa osna$it &e se radna

atmosfera u cijelom kolektivu.
5.
Organizacijom poslovanja omogu&it &e se kvalitetna suradnju izme%u triju segmenata:

umjetni#kog, administrativnog i tehni#kog.
6.
Kazali"te Tre"nja brendirat &e se kao vode&e kazali"te za djecu i mlade u Hrvatskoj.

7.
Internetske stranice a$urirat &e se svakodnevno i postat &e aktivni portal za komunikaciju s

mladom publikom.
8.
Zajedno sa svim zainteresiranim zaposlenicima zapo#et &e rad na Strate"kom planu za

#etverogodi"nje razdoblje koji &e se dovr"iti do 1. sije#nja 2015. godine.
9.
Utvrdit &e se stanje povijesnog pam&enja organizacije (arhiv) te digitalizirati svi podatci.

10.
Zapo#et &e se s redizajnom i brendiranjem kazali"ta koji bi morao mo&i komunicirati novu misiju i
viziju kazali"ta kao europskoga kazali"nog sredi"ta.

U Zagrebu 12. lipnja 2014.

Ivica 'imi&

Napomena
Ovaj Program autorski je rad te nije dopu!teno njegovo kori!tenje ni u dijelovima ni u
cjelini bez dopu!tenja autora.

Natje"aj za ravnatelja
Kazali#te Tre#nja

Prijedlog: Ivica $imi%, glumac i redatelj
13. lipnja 2014

ANALIZE

KAZALI!TE TRE!NJA
UVOD

Kazali#te Tre#nja osnovano je Odlukom Skup#tine grada Zagreba 8. travnja 1992. godine,
a pravni je sljednik ustanove koja datira od 28. sije"nja 1960. godine. Osniva" kazali#ta je
Grad Zagreb.

Od svog osnutka ovo je kazali#te, pro#lo kroz vi#e razli"itih faza koje bi se mogle podijeliti
u nekoliko va&nih razdoblje:

' U prvom desetlje%u ustanova radi kao sredi#te kulturnog &ivota na Tre#njevci iz koje se
razvilo Malo kazali#te Tre#njevka. Osnovna aktivnost je rad s djecom me(utim, tijekom
sedamdesetih godina pro#loga stolje%a sve se vi#e produciraju profesionalne
predstave.

' Krajem sedamdesetih i po"etkom osamdesetih godina 20. stolje%a kazali#te se
profesionalizira. Ovo je razdoblje obilje&io ravnatelj - glumac Zlatko Maduni% koji
okuplja sve kvalitetniji ansambl, a anga&iraju se i studenti glume i re&ije Akademije
dramske umjetnosti u Zagrebu.

' Po"etkom devedesetih godina zapo"inje rekonstrukcija kazali#ta, a prema novoj
zakonskoj regulativi Tre#nja se ponovno registrira 1992. godine. Pisac Hrvoje Hitrec
preuzima kazali#te u devedesetima te njegov rad obilje&ava ovo razdoblje.

' Osobito zna"ajno mjesto u razvoju kazali#ta Tre#nja zapo"inje zavr#etkom
vi#egodi#nje izgradnje nove zgrade u koju je ugra(ena najsuvremenija oprema i u kojoj
organizacija radi i danas.

' Fazu sna&nog rasta obilje&ava razdoblje za vrijeme dvaju mandata Romana $u#kovi%a
Stipanovi%a. Repertoar se konsolidira, ansambl se pove"ava i osna&uje, a pove"ava se
i broj gledatelja, premijera i repriza.

' Od 2009. godine "vrsto postavljenu organizaciju preuzima glumac i redatelj Sa#a
Ano"i% zbog "ijeg se nesnala&enja na vode%oj funkciji kazali#te naglo uru#ava u
programskom i organizacijskom smislu. Premda je naslijedio ansambl sa sna&nim
umjenti"kim imenima i stabilnim nanciranjem, Ano"i% nije iskoristio resurse koji su mu
bili na raspolaganju. Tijekom pet godina mandata najve%i su podba"aji Ano"i%eva
mandata u planiranju programa te je kazali#te u ve%oj mjeri napravilo odmak od
Programskih funkcija koje je propisao osniva", grad Zagreba. Tako(er je ansambl
napustilo vi#e odli"nih glumaca, ali i djelatnika u drugim segmentima kazali#ta.

Negativne trendove u radu kazali#ta uvidio je i osniva" i Ano"i% odlazi 10. travnja 2014.
godine s funkcije nakon godinu dana drugog mandata.

Analiza po"etnog stanja - PEST

Analiza je okru&enja u kojem kazali#te Tre#nja radi kroz "etiri faktora na koje ne mo&emo
utjecati - politi"ki, ekonomski, sociolo#ki i tehnolo#ki, ali oni sna&no utje"u na rad
organizacije te ih je nu&no uva&iti.

1. Politi"ko okru#enje

Zakonodavni okvir

Kazali#te Tre#nja registrirano je kao ustanova u kulturi (registrirano na Trgova"kom sudu u
Zagrebu), a djeluje prema Zakonu o kazali#tima. Hrvatsko kazali#no zakonodavstvo
sna&no podupire javne ustanove te je za sada povoljno za ovu vrstu registracije. No,
mogu%a je promjena zakonodavnog okvira zbog zastarjelosti i nefunkcionalnosti sustava.
Ako do promjena i do(e, one mogu donijeti ve%u uktuaciju umjetni"kog osoblja #to za
kazali#nu djelatnost mo&e pokrenuti pozitivne pomake.

Porezni okvir

Ne postoji pozitivna porezna politika prema sponzorstvima u kulturi, nego samo prema
donacijama (porezni odbitak do 2% godi#njih prihoda). Za sada nema naznaka da %e se
mijenjati zakonodavstvo #to se ti"e sponzorstva #to ne omogu%ava ve%i prihod od
sponzorskh sredstava. U slu"aju promjene zakonodavnog okvira, Tre#nja bi, kao najve%e
kazali#te za djecu u Hrvatskoj, mogla ostvariti zna"ajne prihode na ovoj stvaci.

Politi"ke promjene

' Budu%i da na dr&avnoj razini idu%ih godinu dana ostaje ista postava u Ministarstvu
kulture, te#ko vjerovati da %e do%i do ve%ih promjena. Praksa pokazuje da, ako nova
Vlada ne pokrene promjene u kazali#tu u prvoj godini mandata, u tre%oj godini ih
sigurno ne%e pokrenuti.
' Na lokalnoj razini, nova vlast je izabrana prije godinu dana u kojih su se dogodile
promjene, osobito u zapo#ljavanju (zabrana zapo#ljavanja vanjskih suradnika), #to bi
moglo utjecati na rad ustanove. Vlasnik je, kako se "ini, po"eo s ja"im kontrolama
svojih ustanova #to je pozitivno.
' Ulazak u EU, a i cjelokupna politka EU (pa i Hrvatske) poti"e interkulturni dijalog, #to bi
moglo poticati i olak#ati eventualna me(unarodna gostovanja i suradnju. Ovom
"injenicom olak#ana je mobilnost umjetnika te mobilnost umjetni"kih djela #to je
dodatni faktor koji bi mogao posna&iti razmjenu.
' Postoji opasnost od odluke Ministarstva kulture da ukine O"evidnik kazali#ta kao
razlikovnog elementa profesionalne od amaterske kazali#ne djelatnosti, #to bi moglo
lo#e djelovati na poslovanje kazali#ta zbog nelojalne konkurencije amaterskih kazali#ta
' Mogu%nost dono#enja novih zakona koji bi donijeli nova porezna optere%enja,
negativno bi se odrazilo na poslovanje kazali#ta Tre#nja.
' Novi Zakon o radu, koji je u pripremi, mogao bi utjecati na rad kazali#ta te na broj
zaposlenika zbog mogu%eg uvo(enja outsorsinga u javne ustanove. Kada bi se to
dogodilo valjalo bi ponovno temeljito razmotriti stanje s ljudskim resursima u
organizaciji i vidjeti koje su mogu%nosti reorganizacije.

2. Ekonomsko okru#enje

' Recesija u dr&avi je i dalje jaka, a predvi(a se jo# lo#ija situacija. Mnogobrojine rme se
gase, svakodnevno raste broj nezaposlenih, inacija raste i sve to mo&e zna"ajno
utjecati na poslovanje kazali#ta. Za nadati se je da se publika ne%e odre%i odlazaka u
kazali#te jer sve vi#e mladih roditelja prepoznaje potrebu za kulturnim programima i
vode djecu u kazali#te.
' Zbog ekonomske krize cijene ulaznica ne%e mo%i rasti u narednom razdoblju,
sponzorstva i donacije subjektima u kulturi su gotovo ukinuta, a prijeti i opasnost
smanjenja nanciranja od strane vlasnika, #to mo&e ugroziti rad kazali#ta.
' U takvoj ekonomskoj situaciji, nu&no je koristiti ve%e mogu%nost razli"itih natje"aja, a
europsko nanciranje "ini se kao mogu%nost premo#%ivanja ove situacije.

3. Socijalno okru#enje

' Stanovni#tvo sve vi#e stari, sve je manje djece, no s druge strane, ja"a svijest kod
roditelja da djeca imaju potrebu za kulturnim i umjetni"kim sadr&ajima, kao protute&a
TV sadr&ajima, video igrama, modernim igra"kama i ostalim oblicima konzumerizma.
' Kazali#te za djecu spada u najsigurnije i najza#ti%enije podru"je u kojem postoji
uhodan sustav vrti%a i #kola koje dolaze organizirano, uz ja"anje svijesti roditelja kao
individualne publike. Ovo je povoljna okolnost za daljnje djelovanje i razvoj repertoara
za djecu i mlade.
' Mediji i dru#tvo u cjelini postaju sve vi#e svjesni i upozoravaju na pojave pseudo
zabavlja"a koji u djeci i mladima vide samo prot, #to ide u prilog Tre#nji kojoj bi
umjetnost, a ne zarada, trebalo zauzeti sredi#nje mjesto u strate#kom promi#ljanju. S
druge strane mediji se sve vi#e komercijaliziraju i ljestvica vrijednosti/prioriteta ne ide u
korist kazali#ta.
' U dru#tvu i dalje postoje tabu teme, gdje jednu od va&nih negativnih uloga ima crkva.

4. Tehnolo$ko okru#enje

' Tre#nja bi trebala prati suvremene trendove u razvoju tehnologije, kazali#te je
(vjerojatno) informatizirano, koriste se prednosti liberalizacije tr&i#ta mobilne telefonije,
sve bolje mogu%nosti pristupa Internetu te se omogu%uje rad s udaljenih lokacija.
' Tre#nja ima internetsku stranicu, koriste se prednosti on-line komunikacije s publikom,
a preko sustava ulaznice.hr ima i on line prodaju karata. Tre#nja u novom razdoblju &eli
biti u tijeku s tehnolo#kih zbivanjima, poja"ati prisutnost na dru#tvenim mre&ama, jer u
&ivotu suvremenog "ovjeka iznimno va&no mjesto ima tehnologija koja utje"e i na
poslovanje.
' Sve ve%a okrenutost djece i mladih IT tehnologijama nepovoljno utje"e na rad
kazali#ta.

OSNOVNE VRIJEDNOSTI KAZALI!TA

Prijedlozi Misije i Vizije dati su u opisu "etverogodi#njeg programa kazali#ta Tre#nja.
Ovdje navodim mogu%e STRATEGIJE kojima %e se posti%i zami#ljena Vizija.

STRATEGIJA IZVRSNOSTI

U umjetni"kim organizacijama IZVRSNOST je klju" uspjeha te %e prva strategija
djelovanja kazali#ta Tre#nja u sljede%em razdoblji biti upravo IZVRSNOST. Ona %e se
sprovoditi kroz sve segmente djelovanja: programske, organizacijske, a tako(er i kroz
odnos prema publici. Izvrsnost %e se odnositi i na rad dramskih i plesnih studija, a
formiranjem dramatur#kog tima, izvrsnost %e se implementirati i kroz unikatnost
promi#ljanja kazali#ta za mladu publiku u hrvatskom kazali#tu, #to Tre#nja, kao najve%e
kazali#te za djecu u Hrvatskoj, svakako treba njegovati.

STRATEGIJA UMRE)AVANJA

U 21. stolje%u umre&avanje i stvaranje mre&a, jedan je od prioriteta. Organizacija koja se
ne umre&ava, zakinuta je za razmjenu ideja i znanja, a tako(er i iskustava. Kazali#te
Tre#nja kao najve%e kazali#te za mladu publiku u Hrvatskoj, trebala bi postati generator
umre&avanja.:

' sa sli"nim subjektima u zemlji
' u asocijacije koje se bave stvarala#tvom za djecu, a koje omogu%avaju zajedni"ku
platformu djelovanja
' s najboljim kazali#tima za mladu publiku u Europi
' s obrazovnim sustavom (me(upodru"no umre&avanje) ali i me(usektorsko
umre&avanje (s privatnim i tre%im sektorom)

STRATEGIJA EDUKACIJE

Edukacija je iznimno va&na u ja"anju kapaciteta organizacije na svim razinama.
Organizacija koja ne u"i - osu(ena je na stagniranje, a posljedi"no tome i na
nazadovanje, te %e ova strategija biti jedna od va&nijih. Ovdje %e najva&nije dio biti
edukacija publike kroz uspostavu trajnog dijaloga sa u"iteljima i pedgozima u obrazovnim
ustanovama.

SWOT analiza

Da bi se #to je mogu%e bolje vidjelo trenuta"no stanje organizacije, potrebno je napraviti
analizu koja pokazuje unutarnje i vanjske elemente organizacije. Premda detaljnu SWOT
analizu organizacije nije mogu%e napraviti bez sudjelovanja svih djelatnika kazali#ta,
prema dostupnim podacima napravljena je ova okvirna SWOT analiza

ELEMENTI NA KOJE ORGANIZACIJA MO)E UTJECATI:

SNAGE (koje su vidljive bez dubinske analize koju nije mogu%e provesti bez
osobnog uvida u stanje organizacije)

' dugogodi#nja tradicija
' dobro opremljena i nedavno obnovljena zgrada
' ure(eni uredi
' fundus kostima i scenograje te rekvizite
' kvalitetna infrastruktura
' stabilno nanciranje
' kvalitetan i mnogobrojan ansambl
' kvalitetno i mnogobrojno tehni"ko osoblje
' uhodana organizirana prodaja
' sna&an dramski i plesni studio
' osiguran parkirni prostor za autobuse koji organizirano vode djecu
' naklonost medija (osobito EPH)
' dobra prometna povezanost lokacije (blizina tramvaja na Remizi i na Horva"anskoj,
autobusne linije sa zapadnim dijelom grada na Remizi)
' vi#e vrti%a, osnovnih i srednjih #kola s mnogo djece u blizini kojima nije potreban
prijevoz da bi do#li
' vi#e naselja s mnogo djece za polaznike dramskih i plesnih studija u blizini
' on line prodaja ulaznica
' dostupna cijena ulaznica
' veliki broj naslova na repertoaru
' mogu%nost pretplatni"kih ciklusa
' mogu%nost uvo(enja dopunskih programa za pro#irenje ponude

SLABOSTI (koje su vidljive bez dubinske analize koju nije mogu%e provesti bez
osobnog uvida u stanje organizacije)

' nedostatak novih programa (novih naslova)
' recikliranje starih naslova (Mi*y)
' premali broj izvedaba
' premali broj publike
' premali broj gostovanja
' previ#e zaposlenika s ugovorom o radu na neodre(eno vrijeme u gluma"kom
ansamblu #to onemogu%ava anga&iranje mladih glumaca
' premala uktuacija, petriciranost
' neuskla(enost programa s Programskim funkcijama
' nea&urirani pravni akti (Statut, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu kazali!ta)
' podkapacitiranost administrativnog dijela organizacije
' premala prisutnost na dru#tvenim mre&ama
' non user friendly radno vrijeme blagajne za publiku
' prekratko trajanje sezone
' nedovoljno a&urirana internetska stranica
' nedostatak dramaturga ("ak dramatur#kog tima koji je neophodan za ovako veliko
kazali#te)
' nedostatak producenta
' neuskla(enost s Programskih funkcijama koje je propisao osniva"
' okrenutost zabavi u programskom smislu, #to ne mo&e biti cilj javne ustanove u kulturi
' nedovoljna umre&enost s kazali#tima u zemlji i regiji
' premala prisutnost u EU
' nesustavnost repertoara
' premala povezanost s nastavnicima/odraslima koji su zadu&eni za organizirano
dovo(enje djece i mladih u kazali#te
' premala zastupljenost programa za mlade u odnosu na djecu ni&eg uzrasta
' nepostojanje edukacijskih sadr&aja za nastavnike i pedagoge
' nepostojanje sustavnog educiranja zaposlenika
' nepostojanje audicija za umjetni"ka radna mjesta (premda su Zakonom o kazali!tima i
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kazali!ta predvi(ene).
' nepostojanje sustava evaluacije rada (osobito programa)
' netransparentnost izvje#tavanja javnosti o poslovanju i promi#ljanjima Kazali#nog
vije%a
' nerazumljivi na"ini zapo#ljavanja
' dio zaposlenika premalo je anga&iran na poslovima za koje imaju ugovor o radu
' umjetnici koji rade izvan ku%e premalo u javnosti komuniciraju da su zaposleni u Tre#nji
' slabo i nejasno brendiranje kazali#ta
' dvorana s previ#e sjedala za kazali#te za djecu (standardi EU)

ELEMENTI NA KOJE ORGANIZACIJA NE MO)E UTJECATI, ALI ONI UTJE+U NA
ORGANIZACIJU

MOGU&NOSTI

' Pristup EU fondovima kroz program Cultura 2014-2020 i Erasmus+
' Lak#e povezivanje sa zemljama "lanicama EU
' Strategija kulture RH (razdoblje do 2016.) koja poti"e stvarala#tvo za djecu
' Potencijalna mogu%nost da se Grad Zagreb &eli brendirati kroz kulturu u EU kontekstu
' Sve ve%a svijest odraslih da je djeci potrebno ja"e povezivanje s kulturom i umjetnosti
' Sve ve%a potreba rmi u realnom sektoru o dru#tveno odgovornom poslovanju #to
zna"i ulaganje u kulturu i umjetnost
' Malo kazali#ta u Hrvatskoj zapo#ljava dramaturge, a na tr&i#tu ih je sve vi#e te je ve%a
mogu%nost pronala&enja kvalitetnih kadrova
' uvo(enje audicija u hrvatski kazali#ni sustav
' promjena kazali#nog zakonodavstva koje bi omogu%ilo ve%u uktuaciju umjetnika
' sve ja"a svijest o va&nosti cjelo&ivotnog obrazovanja u svim podru"jima pa tako i u
kulturi i umjetnosti
' ja"a svijest osniva"a o va&nosti kazali#ne djelatnosti

PRIJETNJE:

' produ&enje krize u cijeloj zemlji
' smanjena kupovna mo% gra(ana
' sve vi#e ljudi koji su na rubu egzistencije
' smanjenje rejtinga Hrvatske za nova ulaganja
' kultura zbog ostalih problema sve manje je u fokusu kao potencijalni razvojni element
' lo#a demografska slika Hrvatske s jo# gorom perspektivom u budu%nosti
' nemotiviranost nastavnika da obavljaju bilo kakvu izvan nastavnu aktivnost zbog lo#e
situacije u obrazovnom podru"ju i smanjenja radni"kih prava
' ja"anje medija i dostupnost tehnologije koja omogu%ava da se svi sadr&aji konzumiraju
unutar ku%e/#kole
' ja"anje religijskih vrijednosti i utjecaja crkve na svakodnevni &ivot gra(ana
' tabu teme

Uzev#i u obzir sve unutarnje i vanjske elemente razvidno je da kazali#te Tre#nja ima
mnogo vi#e potencijala da postane sredi#te izvrsnosti u kazali#tu za djecu nego #to ih
danas koristi.

ORGANIZACIJSKA DIJAGNOSTIKA ili analiza postoje%eg stanja

Da bi se mogla denirati VIZIJA prije svega treba napraviti organizacijsku dijagnostiku,
odnosno, napraviti analizu postoje%eg stanja. U natje"ajnoj dokumentaciji nije mogu%e
prona%i sve potrebne elemente za izradu kvalitetne PAEI analize, te %e se napraviti
okvirna analiza.

U slu"aju da se ovaj program usvoji, svi %e segmenti organizacije sudjelovati u izradi
kvalitetne PAEI analize koja %e biti temeljem za izradu Strate#kog plana organizacije za
razdoblje 2014. - 2018.

PAEI analiza je analiza koja se bavi s "etiri bitna elementa u funkcioniranju organizacije

P - PRODUKCIJA
A - ADMINISTRACIJA
E - PODUZETNI$TVO
I - INTEGRACIJA

Svako od slova mo&e biti veliko, malo ili nepostoje%e.

p - kazali#te Tre#nja ima malo slovo p (produkcija). Tijekom proteklog razdoblja u kojem
je organizaciju vodio glumac Sa#a Ano"i%, kazali#te je imalo nedovoljan broj premijera, a
one koje su odr&ane nisu planirane. Kazali#te nema stabilan ritam odr&avanja premijera
#to smanjuje mogu%nost postizanja izvrsnosti. U narednom razdoblju produkcija bi se
nu&no trebala pove"ati kako bi organizacija postigla izvrsnost.

a - kazali#te Tre#nja ima malo slovo a (administracija). Sama analiza strukture
administrativnog dijela organizacije koja je vidljiva iz Pravilnika o unutarnjem ustroju
kazali!ta, pokazuje da se premala pozornost davala administraciji. Na internetskim
stranicama nije mogu%e na%i podatke o poslovanju, planova za sezonu/godinu, nema
dokumenata va&nih za organizaciju (Statut, Plan javne nabave za 2014. godinu, "lanovi
Kazali#nog vije%a i sl). Kazali#te nema Strate#ki plan, nema javno objavljenih podataka
poslovanja za protekla razdoblja, nema podataka o menad&mentu kazali#ta u rubrici o
kazali!tu). Kazali#te postoji ve% 54. godinu a jo# uvijek nema monograje, ne postoji javno
dostupan popis svih premijera, suradnika i sli"no)

e - kazali#te Tre#nja ima malo, gotovo nepostoje%e slovo E. Poduzetni"ki aspekt je vrlo
va&an za organizaciju u kulturi jer predstavlja indeks spremnosti na rizik u svakom smislu.
Kazali#te Tre#nja ne pokazuje spremnost na rizik ni u programskom ni organizacijskom
pogledu #to bi jednoj javnoj ustanovi u kulturi - kazali#tu, trebala biti du&nost i prioritet.
Umjesto da pove%a slovo E, kazali#te Tre#nja okrenulo se zabavi #to nije prihvatljivo.

i - kazali#te Tre#nja ima malo slovo I (integracija), a najbolji pokazatelj je taj da
organizaciju napu#taju zaposlenici i to u vremenu krize kada svatko &eli o"uvati radno
mjesto. U proteklom je razdoblju iz organizacije oti#ao Bojan Navojec, )ivko Ano"i%,
Rakan Rushaidat, Daria Lonezi, a oti#la je iz administrativnog dijela Zrinka $amija.
Nedostatak integracije vidljiv je i na samim predstavama, a i na rezultatima poslovanja.
Organizacija koja ima veliku integraciju jasno je vidljiva u javnosti kao izvrsna i njezini
rezultati, (premda mo&da i ima drugih problema), "esto su kvalitetniji od organizacija koje
imaju jake druge resurse, ali malu integraciju. Ovaj segment nu&no je potrebno u
najkra%em roku vratiti u kazali#te Tre#nja.

MAPA INSTITUCIONALNOG POZICIONIRANJA

Trenuta"na Mapa institucionalnog povezivanja nije jasna jer nema dostupnih elemenata
prema kojima bi se mogla rekonstruirati, pa %e se u ovom dijelu postaviti MAPA kakva bi
trebala biti pod novim vodstvom kazali#ta.

Kazali#te
Tre#nja
Osniva" Grad Zagreb,
Ministarstva: kulture,
obrazovanja
Organizirana publika,
publika na slobodnoj
prodaji, pretplata,
nastavnici
Me(unarodni partneri,
EU, me(unarodni
festivali
Mediji
Pokrovitelji, sponzori i
donatori
Konkurencija
Asocijacije u
kazali#tu za mladu
publiku
ORGANIGRAM - ORGANIZACIJSKA SHEMA
Bez osobnog uvida i razgovora sa zaposlenicima, a samo kroz uvid u Pravilnik o
unutarnjem ustrojstvu kazali!ta, nije mogu%e napraviti Organigram kazali#ta Tre#nja,
mogu%e ga je samo skicirati:

Ravnatelj
Kazali#no vije%e 5
Administracija
9
Umjetni"ki dio 20+?
Tehnika 29
Zaposleni
umjetnici 20
Vanjski suradnici
nepoznat broj
Marketing i
PR - 3 ra"unovod-
stvo i knj. - 4
menad&-
ment 2
Programski
22
Op%enito 7
Vlasnik, Grad
Zagreb
(Gradski ured
za kulturu)
MATRICA PROCESA ODLU'IVANJA nije prilo&ena u ovom Programu jer iz dokumenata
koji se nalaze u natje"ajnoj dokumentaciji nije mogu%e zaklju"iti kako u stvarnosti
kazali#te funkcionira. Ista %e se napraviti za potrebe Strate#kog plana u najkra%em
mogu%em razdoblju, bude li ovaj Program dobio mandat.

TEHNI'KA OPREMA
Kakva je situacija s tehni"kom opremom u kazali#tu Tre#nja nije mogu%e utvrditi preko
dokumenata koji su sastavnim dijelom natje"aja te %e o ovom dijelu vi#e biti govora u
Strate#kom planu, ako ovaj Program bude prihva%en.

Ivica $imi%

U Zagrebu 13. lipnja 2014.
BIOGRAFIJA KANDIDATA

Ivica !imi"

Glumac, redatelj

Umjetnicki direktor kazalista Mala scena

Osnivac Kazalisnog epicentra, kazalisnog centra za mladu
publiku

Pocasni clan ASSITEJ-a, svjetske udruge kazalista za djecu i
mlade

FORMALNO OBRAZOVANJE
Diplomirao glumu na Akademiji za kazaliste, lm i TV u Zagrebu 1983.

GLUMA
Poceo glumiti u dramskom studiju ZKM-a sa Zvjezdanom Ladika. Najveci uspjeh s predstavom Macak
Dzingiskan i Miki Trasi u kojoj je igrao s Vitomirom Loncar (Mackica Smiljka).

Nakon akademije zaposlen kao glumac u ZKM-u gdje je 1995. dobio nagradu HDDU-a za najboljega
glumca u predstavama za djecu i mlade za ulogu Vuka u predstavi Igrajmo se Crvenkapice.

Najdraze uloge: Ariel u Oluji W. Shakespearea (Histrioni 1980.) i Moca u Sokol ga nije volio Fabijana
Sovagovica (DK Gavella 1982.)

U Maloj sceni igra u predstavama
PALE SAM NA SVIJETU Jensa Sigsgaarda
KRALJEVNA NA ZRNU GRASKA I. Simic - Z. Ladika
PRICA O OBLAKU Roberta Frabettia
PRICA O SVJETLU, autorska predstava

Rezije u Maloj sceni

Za mladu publiku
1. !aputanja u mraku Noela Greiga, 1993.
2. Dje"ak s albumom porodi"nih slika Zinke Kiseljak, 1994.
3. Cvilidreta s Gavranove stijene Imme Dros, 1995.
4. Pierrot ili tajne no#i Michaela Tourniera, 1997.
5. O sutra Roela Adama, 1997.
6. Ja sam ja Mire Lobe 1999.
7. Bok $udovi%te Paoline Mol 1999.
8. Roda i Lisac Z.Ladike, 1999
9. Ofelijino kazali%te sjena Michaela Endea, 2000.
10. Tajne za"arane %ume Z. Ladike, 2000.
11. Parsifal Tene Stivicic, 2001.
12. Bizon i sinovi Paoline Mol, 2001.
13. Bajka o zlatorogom jelenu Z.Ladike, 2002.
14. Pri"a o oblaku Roberta Frabettia, 2002.
15. Henrik V. Ignace Cornelissena, 2002.
16. Pri"a o kota"u (autorska predstava), 2003.
17. Cyrano Jo Roetsa, 2003.
18. Bio jednom jedan zmaj Pauline Mol, 2005.
19. Igenija Lane Saric, 2005.
20. Nevidljivi Leonard Norme Serment, 2006.
21. Padobranci ili o umjetnosti padanja (autorska predstava), 2006.
22. Antuntun (autorska predstava), 2006.
23. Slijepe ulice Gordane Ostovic, 2006.
24. Zabranjeno za mla&e od 16 Kriste Sagora, 2007.
25. Kralj A Ines Derksen, 2007.
26. A tko si ti? (autorska predstava), 2007.
27. Bauka" (autorska predstava), 2008.
28. Rock 'n' Roll za dva mi%a Ivora Martnica, 2008.
29. Superspasiteljice Pascale Platel, 2009.
30. Krava Ru'ica Andri Beyeler, 2009.
31. Pri"a o svjetlu (autorska predstava), 2010.
32. Kamenje Toma Lykosa & Stefe Nantsoua, 2011.
33. Ru'i"asta sanjarica Nine Horvat, 2012.
34. Iglica Lane Saric, 2013.
35. Godi%nja doba (autorski projekt), 2014.
Za odrasle
1. Prava stvar Toma Stopparda, 1989.
2. Iluzija Tonnya Kushnera, 1992.
3. Olleana Davida Mameta, 1995.
4. Ljepotica iz Leenanea Martina McDonagha, 2001.
5. The Blue Room Davida Harea 2003.
6. Dokaz Davida Auburna, 2004.
7. (ivot x 3 Jasmine Reze 2004.
8. Humble Boy Chalotte Jones, 2005.
Re#ije izvan Male scene

SAD
Kiss Me, Kate - musical, Belingham, Wa, SAD, 1991.
Tri pri"e iz Hrvatske, Mercer Island, Wa, SAD, 1994.

SLOVENIJA
GOML - Ljubljana
1. Lisi"ka Zvitorepka Zvjezdane Ladika
2. Princeska na zrnu graha I.Simica i Z. Ladika
3. Gospod Pepi in $rvi"ek Artur Barbo Lindgren, 2002.

Lutkovno gledalisce - Dramski oder za mlade - Ljubljana
Kamni Toma Lycosa i Stefe Nantsoua, 2010.

TAIWAN - SONG SONG SONG Theatre, TAIPEI
Padobranci (autorska predstava), 2011.
Oluja W.Shakespeare, 2012.

HONG KONG - MINGRI theatre

RUSIJA - NOVY URENGOY

AZERBAIJAN - TYZ - Baku
Buratino, Tolstoy, 2013.

RUMUNJSKA - Teatrul TANDARICA, Bukurest
Bau Bau, Ivica Simic, 2014.
HRVATSKA
Kazaliste Virovitica
1. Ofelijino kazali%te sjena Michaela Ende, 2000.
2. Oluja W. Shakespearea, 2002.
3. Dug put ku#i Charlesa Waya, 2006.
GKL Split
Mi%ovi Zvjezdane Ladika, Ivice Simica i Drage Britvica

HNK Osijek
Sje#anje vode Shelaghe Stephenson, 2007.

HNK Varazdin
Bijeli klaun Damira Milosa, 2007.

GK Mladih u Splitu
Ovdje pi%e naslov drame o Anti Ivora Martinica, 2009.
Kazaliste lutaka Zadar
Vrtuljak tajni - autorska predstava, 2009.

U Istarskom narodnom kazalistu u Puli
$ast Joanne MURRAY-SMITH, 2010.
Me$unarodni projekti

Osnivac i umjetnicki direktor medunarodnog festivala profesionalnih kazalista za djecu i mlade Mlije!ni
zub od 1998. do 2004.
Borges projekt - redatelj hrvatskog dijela u medunarodnom multikulturnom projektu za ITI, Manila,
Filipini, 2006.
iFdentity projekt - redatelj interkulturnog projekta za ITI, 2008.
Patchwork Family projekt - redatelj medunarodnog projekta suradnje Azijskih i Europskih zemalja i
predstave Superhero, 2010. - 2013.

Me$unarodni kulturno politi%ki rad:

Glavni tajnik ASSITEJ-a, medunarodne udruge kazalista za djecu i mlade (www.assitej-international.org) od
svibnja 2008 do svibnja 2014.
Clan Izvrsnog odbora ASSITEJ od 1999. do 2008.
Osnivac Kazalisnog epicentra, kazalisnog centra u srednjoj i jugoistocnoj Europi.

OBJAVLJENI RADOVI

Objavljuje radove iz podrucja kazalista za djecu i mlade u hrvatskim casopisima i medunarodnim strucnim
publikacijama.
NAGRADE I PRIZNANJA

Nagrada HDDU-a 1985. za ulogu Vuka u predstavi Igrajmo se Crvenkapice
Nagrada HDDU-a 1997. za najbolju predstavu za djecu i mlade Pierrot ili tajne noci.
Nagrada Zlata Palicica predstavi Pierrot ili tajne noci za najbolju predstavu u cjelini na medunarodnom
festivalu u Ljubljani 1997.
Nagrada HDDU-a 2001. za najbolju predstavu za djecu i mlade Tajne zacarane cume.
Nagrada Zlata Palicica za najbolju reziju na medunarodnom festivalu u Ljubljani 2001. za predstavu
Princeska na zrnu graha.
GRAND PRIX za najbolju predstavu u cjelini na prvom medunarodnom festivalu kazalista za djecu i mlade
TIBA u Beogradu za predstavu Henrik V. 2003.
Nagrada Hrvatskog centra ASSITEJ za najbolju predstavu u cjelini na 6. Susretu profesionalnih kazalista
za djecu i mlade u Cakovcu 2003. za predstavu Prica o oblaku
Nagrada Hrvatskog centra ASSITEJ za najbolje glumacko ostvarenje u kategoriji muske uloge na 6.
Susretu profesionalnih kazalista za djecu i mlade u Cakovcu 2003. za ulogu Pripovjedaca u predstavi
Prica o oblaku
Medunarodna nagrada Grozdanin kikot za doprinos razvoju dramskog odgoja. Mostar, BiH 2009.
Odlikovan je Redom Danica s likom Marka Marulica za osobit doprinos hrvatskoj kulturi.

KONTAKT
Ivica Simic
Dubasnicka 14
10000 Zagreb

iivica@me.com
098 202 662

IŠ Program, Analiza & CV Trešnja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

IŠ Program, Analiza & CV Trešnja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pr!edlog 2014. - 2018.

Tre"nja Ivica #imi$ Stranica od 1 50

Re#ije izvan Male scene

Nagrada HDDU-a 1985. za ulogu Vuka u predstavi Igrajmo se Crvenkapice

You might also like

IŠ Program, Analiza &amp; CV Trešnja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

IŠ Program, Analiza &amp; CV Trešnja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pr!edlog 2014. - 2018.

Tre"nja Ivica #imi$ Stranica od 1 50

Re#ije izvan Male scene

Nagrada HDDU-a 1985. za ulogu Vuka u predstavi Igrajmo se Crvenkapice

You might also like

IŠ Program, Analiza & CV Trešnja

IŠ Program, Analiza & CV Trešnja