GODINA XLIII, BROJ 502-503/2001, STUDENI-PROSINAC, CIJENA 6,00 kn, ISSN 0351-9384 Potarina plaena u poti 51000 Rijeka

N A R O D N I
ZDRAVSTVENI
L
I
S
T
mjesenik za unapreenje
zdravstvene kulture
Izdaje
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
Za izdavaa
doc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr.med.
Ureuje
Socijalno-medicinska sluba
Odjel za zdravstveni odgoj
Redakcijski savjet
doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr.
med.; Suzana Jankovi, dr. med.; mr.
sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.
sc. Vladimir Miovi, dr. med.; Vladimir Smeny, dr. med.; prof. dr. sc.
Ante krobonja, dr. med.; dr. sc.
Marija Varoi; doc. dr. sc. Milan
Zgrabli, dr. med.; tel. 21-43-59, centrala 33-38-88 int. 110, fax 21-39-48
Odgovorni urednik
Vladimir Smeny, dr.med.
Glavni urednik
Suzana Jankovi, dr.med.
Lektor
Vjekoslava Lenac, prof.
Grafika priprema
"Welt" d.o.o. - Rijeka
Grafiko-tehniko ureenje
Ines Volf, graf. in.
Rjeenje naslovne stranice
Saa Ostoji, dr.med.
Urednitvo
51000 Rijeka, Kreimirova 52/a
pot. pret. 382
tel. 21-43-59, centrala 33-38-88
int. 110, fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr
Godinja pretplata 30.00 kuna
iro raun 33800-603-4489
Godinja pretplata za inozemstvo:
SFRS 10.- Devizni raun kod
Rijeke banke d.d. Rijeka,
SWIFT: RBRIHR 2X
250021-3393585-ZZJZPG RIJEKA
Tisak
"Neograf" d.o.o. - Rijeka
"NZL" je tiskan uz potporu Odjela
gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.
Slika na naslovnoj strani:
Carlos Mendes

Bolesti srca i krvoilja

- UVIJEK U SREDITU POZORNOSTI

ako smrtnost od (naglih) bolesti srca i krvoilja nije vea od smrtnosti zbog zloudnih
novotvorina, pogotovo kod osoba mlaih od 65 godina, one izazivaju najveu
pozornost javnosti. Jedan od moguih razloga je injenica da bolesti srca izazivaju
iskonski strah koji nije uvijek sukladan boli ili prepoznavanju same bolesti.
Treba pojasniti da u nagle bolesti srca i krvoilja spadaju one koje se narodnim
jezikom zovu srana i modana kap i udar, da su ih ljudi od pamtivijeka prepoznavali, da
se znalo da imaju veliku smrtnost te da su ih i laici mrtvozvornici, bez velikih, greaka
prepoznavali ako se smrt i dogodila. Ako se naglim bolestima dodaju i one dueg trajanja
- kronine, tada stoji tvrdnja da bolesti srca i krvoilja ine najei uzrok smrti (ei od
novotvorina, ali ne toliko est da bi inile polovicu svih uzroka). Ovo nije prigoda za
polemiku o nepreciznostima ustanovljavanja uzroka smrti, iz koje proizlazi u javnosti
najea konstatacija: "svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvoilja", ali je
poznato da se u praksi mnogo nedovoljno odreenih uzroka smrti pripisuje toj skupini
(naroito kod osoba starijih od 65 godina, pa tako i onih starijih od 75 godina, to bi bilo
prosjeno oekivano trajanje ivota).
Svjetska zdravstvena organizacija bolestima srca i krvoilja ne posveuje poseban
cilj u projektu "Zdravlje za sve u XX. stoljeu" (ukupno 21 cilj), ve ih naglaava u 8.
cilju, koji zajedniki odreuje najznaajnije, tzv. nezarazne ili neprenosive bolesti. Slijedi
izvadak iz tog cilja koji se izrijekom odnosi na bolesti srca i krvoilja ili ih ukljuuje:
8. CILJ - SMANJENJE NEZARAZNIH (NEPRENOSIVIH) BOLESTI

Do 2020. godine treba na najniu moguu razinu smanjiti u cijeloj

Regiji pobol, invalidnost i prijevremeni pomor, koji nastaju zbog
najznaajnijih kroninih bolesti.
Posebno treba:
8.1 smanjiti smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti osoba mlaih od 65 godina
prosjeno za barem 40%, posebno u zemljama koje sada imaju visoku smrtnost;
8.2 smanjiti smrtnost zbog karcinoma svih sijela kod ljudi u dobi ispod 65 godina
prosjeno za barem 15%, uz smrtnost od karcinoma plua smanjenu za 25%;
8.3 smanjiti za jednu treinu incidenciju amputacija, sljepoe, zakazivanja bubrega,
komplikacija u trudnoi i drugih ozbiljnih zdravstvenih posljedica u vezi sa
eernom boleu;
8.4 osigurati potporu za kontinuirano smanjenje obolijevanja, invalidnosti i smrtnosti
uzrokovanih kroninim respiratornim bolestima, miino-kotanim poremeajima
i drugim prevladavajuim kroninim stanjima:
8.5 postii da barem 80% djece u dobi od 6 godina bude bez karijesa, a 12-godinja
djeca u prosjeku nemaju vie od 1,5 zuba koji je pokvaren, nedostaje ili je plombiran.
Cilj se moe postii ako:
- "zdrava" javna politika u svim dravama-lanicama bude usredotoena na izvravanje
naela i strategije promicanja zdravlja i sprjeavanja bolesti uz puno sudjelovanje
zajednice;
- sprjeavanje i kontrola opih faktora rizika od nezaraznih bolesti budu sastavni dio
ivota zajednice, a jak pokret za zdrav nain ivota obuhvati sve zemlje Europe i
znaajne meunarodne organizacije;
- bude osiguran sveobuhvatan uvid i nadzor nad bolestima i njihovim lijeenjem, s
naglaskom na ishod i razvoj kvalitete zdravstvene zatite, vodei rauna o pravima i
eljama pacijenata;
- drave-lanice razviju i upotpune strategiju za oralno zdravlje, ukljuujui i prevencije
karijesa.
Predloena podruja za odreivanje pokazatelja:
- smrtnost od vanijih nezaraznih bolesti po dobnim grupama;
- incidencija i prevalencija;
- statistika temeljena na bolnikim otpusnicama (bolniko-statistikim listiima);
- prevalencija vanijih faktora rizika meu stanovnicima (povien krvni pritisak i
- kolesterol, nedovoljna fizika aktivnost, puenje, nepravilna ishrana);
- odabrani pokazatelji oralnog zdravlja.

Odgovorni urednik

2
studeni-prosinac 2001

Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih ila

NAUITE UVATI ZDRAVLJE

Ideja promicanja (promocije) zdravlja podrazumijeva unapreenje zdravlja i stvaranje potencijala
za dobro zdravlje prije nego to se zdravstveni problem ili ugroenost pojave. Cilj je promicanja
zdravlja podizanje razine zdravlja stanovnitva, a ne samo sprjeavanje bolesti. Usmjereno je
cjelokupnom stanovnitvu i njegovom okoliu, za razliku od preventivnih postupaka, prvenstveno
usmjerenih pojedinim skupinama stanovnitva izloenim najveem riziku obolijevanja.

ovelja iz Ottawe (1986.) definira

promicanje zdravlja kao proces
koji ljudima omoguava da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za
kontrolu vlastitog zdravlja. Kao prioritete u strategiji navodi izgradnju politike
usmjerene zdravlju, stvaranje okolia
koji pridonosi zdravlju, jaanje aktivnosti na razini zajednice, razvijanje osobnih znanja i vjetina koje pridonose zdravlju te reorijentiranje zdravstvene slube.

nika koji provode redovitu tjelesnu aktivnost. Sve su to aktivnosti iz programa

promicanja (promocije) zdravlja, kao i
dio aktivnosti iz prioritetnih zadataka poboljanja otkrivanja i lijeenja hipertenzije i hiperlipidemije.

Rad na vie podruja

Izaberite zdrave navike

to se tie suzbijanja i sprjeavanja

navike puenja, za djecu i mlade treba
osigurati edukacijsku i drugu podrku,
kako bi se oduprli iskuenju zapoimanja puenja i prihvatiti ivot bez puenja
kao zdraviji i kvalitetniji, te ih zatititi
od svih vrsta indirektnog reklamiranja
duhanskih proizvoda (sponzorstva i sl.).
Za odrasle treba osigurati pravo na zrak
bez duhanskog dima na radnom mjestu i
u drugim javnim prostorima, te osigurati
strunu medicinsku i psiholoku pomo,
kao i drutvenu podrku za sve koji ele
prestati puiti. Veina tih aktivnosti ima
i svoju zakonsku osnovu, samo bi trebalo osnaiti provoenja Zakona. U okviru
porezne politike, trebalo bi poveati porezne stope na duhanske proizvode, to
ima izravni utjecaj na potronju duhana
u mladih, a dio sredstava iz poreza osigurati za preventivne aktivnosti.
U odnosu na smanjenje udjela stanovnitva prekomjerne tjelesne teine,
stanovnitvo treba upoznati s rizicima
po zdravlje koje donosi prekomjerna tjelesna teina, s vanou uravnoteenja
unosa energije (kalorija) s potronjom

3
studeni-prosinac 2001

Mjere intervencije usmjerene su na

temeljne determinante zdravlja u koje se,
uz osobna znanja, ponaanje i vjetine
koje utjeu na zdravlje, edukaciju i zdravstvenu slubu, ubrajaju bioloki i genetski potencijal, zdrav razvoj djeteta,
zaposlenost i radni uvjeti, dohodak i socijalni status te drutvena skrb i podrka.
Iz navedenog je oito da je promicanje
zdravlja zadaa cijelog drutva, a zdravstvo u pojedinim zadacima ima posebno
vanu ulogu. To se osobito odnosi na
aktivnosti usmjerene usvajanju zdravijeg naina (stila) ivljenja, odnosno
usvajanju po zdravlje korisnih ivotnih
navika i mijenjanju po zdravlje tetnih
ivotnih navika te osposobljavanju pojedinca za kontrolu vlastitog zdravlja.
Bolesti srca i krvnih ila kao vodei
uzrok umiranja i bolnikog lijeenja u
Hrvatskoj, predstavljaju prioritetni zdravstveni problem. Stoga je Vlada Republike Hrvatske u rujnu 2001. godine donijela Nacionalni program prevencije
kardiovaskularnih bolesti. U Nacionalnom programu, meu prioritetima za
ostvarenje zacrtanih ciljeva programa,
navode se: smanjenje broja puaa, osobito meu mladima, za 10%; smanjenje
broja pretilih za 20%; unapreenje prehrane te poveanje za 20% broja stanov-

energije, odnosno stvarnim energetskim

potrebama, kao i s povoljnim utjecajem
odravanja poeljne tjelesne teine na
zdravlje.
Unapreenje prehrane prvenstveno
podrazumijeva bolju informiranost i vie znanja o pravilnoj prehrani, zdravim
prehrambenim navikama i prehrambenim potrebama pojedinih skupina stanovnitva. S obzirom na prehrambene
navike naeg stanovnitva, a u cilju smanjenja prevalencije imbenika rizika za
bolesti srca i krvnih ila, to je prvenstveno umjerena potronja soli, s ne vie od 3
grama natrija dnevno, smanjenje ukupne
potronje masti na 30% sveukupnih
dnevnih energetskih potreba, a osobito
smanjenje potronje masti ivotinjskog
porijekla, smanjenje unosa rafiniranih
ugljikohidrata, uz poveanje potronje
svjeeg voa i povra te ribe. Te preporuke ujedno pridonose ouvanju poeljne tjelesne teine.
Poveanje broja osoba koje se redovito bave tjelesnom aktivnou ukljuuje
poboljanje znanja o povoljnim uincima redovite tjelesne aktivnosti u smislu
smanjenja rizika za bolesti srca i krvnih
ila, a osobito za koronarnu bolest, snienja krvnog tlaka, poboljanja lipoproteinskog profila, uravnoteenja unosa i
potronje energije, ali i niza drugih povoljnih zdravstvenih uinaka, kao to su
protektivno djelovanje u smislu prevencije osteoporoze, smanjenja rizika za inzulin neovisni dijabetes, unapreenja tjelesne kondicije i psihikog zdravlja te
smanjenja rizika koje donosi nedovoljna
tjelesna aktivnost i sedentarni nain ivota.
U odnosu na poboljanje otkrivanja i
lijeenja hipertenzije i hiperlipidemije,
zdravstveno informiranje i osposobljavanje stanovnitva da vodi brigu o vlastitom zdravlju od izuzetne su vanosti.

Zakljuno treba istaknuti da je promicanje (promocija) zdravlja zadatak cijelog drutva te zahtijeva multisektorski i multidisciplinarni pristup. Zdravstvo treba biti inicijator i sudjelovati u
izradi programa promicanja zdravlja te
njihovoj evaluaciji.

U provoenju programa, uz zdravstvenu djelatnost treba biti ukljuen i niz

drugih djelatnosti. to se tie usvajanja
zdravijeg naina ivljenja, posebno znaajnu ulogu ima prosvjeta, dok zdravstvo treba davati strune sadraje za pravilne poruke i sudjelovati u procesu zdravstvenog informiranja i odgoja. Za prijenos pravilnih poruka stanovnitvo, kao
i stvaranje drutvenog ozraja usmjerenog zdravlju, osobito vanu ulogu imaju
mediji i istaknute linosti iz kulturnog,

sportskog i ostalog javnog ivota, koje

svojim primjerom mogu predstavljati
uzor za zdraviji i kvalitetniji ivot. Isto
tako, vrlo je vano stvaranje odgovarajuih zakonskih, obrazovnih, drutvenih
i gospodarskih preduvjeta da izbor zdravijeg naina ivota bude dostupniji i privlaniji od po zdravlje tetnih ivotnih
navika.
Prim. mr. sc. Vlasta
Hrabak-erjavi, dr. med.

Regresija ateroskleroze

Zdrave navike izvor su zadovoljstva

Krvoilne bolesti, koje su kao zdravstveni problem uoene tek pred devedesetak godina, uzrokuju u
R. Hrvatskoj u posljednjem desetljeu u vie od 50% smrtnosti. U osnovi se radi o aterosklerozi.

ato i kako nastaje ta bolest? Najee od pacijenata ujem da su

je naslijedili. Da, nasljedstvo ima
ulogu kao rizik, a ne kao neto to se
neizbjeno mora dogoditi. Moramo postaviti pitanje: Do kojih je to genetikih
promjena dolo posljednjih stotinjak godina koje bi uzrokovale drastian porast
oboljenja i smrtnosti od bolesti krvnih
ila? Odgovor glasi: Ni do kakvih!
Gdje onda lee uzroci? Uzroci lee u
nainu ivljenja!
Pred nekih 300 godina kao uzroci bolesti spominju se:
- previe tekog rada,
- premalo hrane,
- alkoholizam,
- siromatvo.

Danas istiemo imbenike na koje

moemo promjenom ivotnih navika jer
su one, u stvari, openito prihvaen nain ivljenja:
- nedovoljna tjelesna aktivnost,
- neuravnoteena (pogrena, preobilna) prehrana,
- alkoholizam, puenje i druge bolesti ovisnosti,
- stres itd.
Dob, spol i nasljedne osobine imbenici su na koje ne moemo utjecati i njima se u ovom tekstu neu baviti.
Starimo od roenja

Ateroskleroza je, unato tome to

smo sve siromaniji, bolest izobilja. Poinje danom roenja. Citiram strunu literaturu: Najranije aterosklerozne lezije - masne pruge - mogu se nai kod
dojenadi i male djece; uznapredovale
se lezije - fibrozni plak - obino pojavljuju u zreloj dobi i sa starenjem napreduju... Bolest je kliniki nijema sve dok
stenoza koronarne arterije ne dosegne
kritinu toku, otprilike 85-postotno zaepljenje, kada ak i najmanje dalje suenje moe uzrokovati promjene koronarne opskrbe krvlju, koje se oituju kao
angina pektoris, akutni infarkt miokarda
ili iznenadna smrt." Takva smrt iznenadna je zato to nas iznenadi jer je preuranjena i neoekivana. Ali, umire se samo
od smrtnosnih bolesti i povreda ili prirodnom smru od starosti. Ne mora se

4
studeni-prosinac 2001

krvna ila suziti 85 posto da bi slijedile

katastrofalne posljedice. I bez bitnog
smanjenja protoka krvi, ovisno o kakvoi aterosklerotske promjene, ona moe
puknuti, to izaziva zgruavanje krvi i
akutno zaepljenje krvne ile.
Trenirano srce obavlja vei rad

Rizini imbenici udrueno djeluju

na obolijevanje. Tri su velika rizika: poviene masnoe (kolesterol i trigliceridi), povien tlak krvi i puenje. S dva
rizika izgledi za oboljenje etiri su puta
vei, a s tri ak deset puta.
Svjetska je zdravstvena organizacija
ve pred dvadeset godina ukazala na pozitivan odnos tjelesne aktivnosti i zdravlja. Smatra ga toliko bitnim da moram
citirati: Najvie se istraivala povezanost izmeu tjelesne aktivnosti, fizike
sposobnosti i zdravstvenog stanja kardiovaskularnog sustava. Kardiovaskulane su bolesti glavni uzrok smrti u indu-

strijaliziranim zemljama, ne samo starih

osoba, nego i mlaih, visokoproduktivnih dobnih skupina. Stopa smrtnosti od
ishemijske bolesti srca oito je povezana
sa ivotnim standardom i porasla je u
posljednjih nekoliko desetljea. Proporcionalno vee poveanje zapaeno je u
relativno mlaih dobnih skupina, 35-44
godine. Analiza podataka o trajanju ivota pokazala je da tijekom posljednjih
desetljea postoji trend smanjenja oekivanog trajanja ivota mukaraca, to je
posljedica kardiovaskularnih bolesti, posebno ishemijske bolesti srca (IBS).
Smanjenje oekivanog trajanja ivota
najmanje je 8 godina. Openito se smatra da je tome pridonijelo poveanje sedentarnog naina ivota. U ekonomski
slabijih populacija, koje vode fiziki aktivan ivot, praktiki nema infarkta miokarda... Trenirano srce, koje ekonominije troi kisik, moe obaviti vei rad.
Tjelesna aktivnost snizuje frekvenciju
srca u mirovanju, a u tijeku se aktivnosti
moe izvriti vei rad s istom frekvencijom. Programi tjelesne aktivnosti pokazali su se korisnima za normalizaciju
krvnog tlaka u osoba koje boluju od arterijske hipertenzije... Postoje pokazatelji
da trajna tjelesna aktivnost poboljava
sposobnost, da koristi u preventivnoj i
rehabilitacijskoj kardiologiji i da ima pozitivan zatitni efekt na zdravlje.
Vie kilograma - manje ivota

1. Redovito spavajte 7 - 8 sati.

2. Redovito se bavite tjelesnom aktivnou.
3. Redovito uzimajte zajutrak.
4. Jedite razborito. Hrana neka ne bude s odvie energije,
masnoa i soli, a neka u njoj bude vie voa i povra.
5. Izbjegavajte uzimati hranu izmeu obroka i odravajte
poeljnu tjelesnu teinu.
6. Nikada ne puite cigarete.
7. Alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.
Uz te navike, oekivano trajanje ivota moe biti do 30
godina dulje, kvalitetom izmeu 15. i 45. godine.
roito u zatiti krvnih ila. To je tono u
dozi do 30 grama dnevno. A to su 2,5 dcl
vina. Za ene je doza dvostruko manja
jer su osjetljivije na alkohol. No, postoje
i drugi nerizini naini zatite zdravlja.
Dakle, ako ne pijete alkohol, ne savjetujem vam da ponete piti, ve da, ako
pijete previe, smanjite potronju alkohola.
Masovno se poelo puiti u 20. stoljeu. Znam da danas ne postoji osoba
koja ne zna da je puenje tetno. A i dalje
se pui. Ako puite i ne moete bez cigarete, smanjite na najmanju moguu mjeru. Moda postignete nulu. Nepopuena
cigareta ne moe vam tetiti i, ako to
smatrate uspjehom, postat ete nepua.
Stres zahtijeva posebno prilagoavanje krvotoka. Za razliku od tjelesne aktivnosti, pri stresu su regulacijski mehanizmi slabi i lako zataje pri duevnom i
nervnom preoptereenju. Stres ne moemo izbjei, ali moramo nauiti amortizirati ga.
Krvna ila odaje godine

Tema je ovog teksta regresija - povlaenje - ateroskleroze. Jedno je ispitivanje pokazalo da kod 82 posto bolesnika koji su promijenili ivotne navike dolazi do regresije. To dokazuje da je mogue, zamjenom nezdravih navika zdravima, sprijeiti i uspjenije lijeiti aterosklerozu i njezine posljedice. Ako je
tono, a tono jest, da bioloka starost
ovisi o stanju krvnih ila, onda se 82

5
studeni-prosinac 2001

posto ljudi moe pomladiti promjenom

ivotnih navika. Taj podatak trebali bismo iskoristiti svi. Veina vas koji ovo
itate jo nemate smetnje, ali imate izraene aterosklerotske promjene. Bolestima je pak imperativ da, u suradnji s obiteljskim lijenikom i kardiologom, iskoristite ovu ansu. Ako vas osobno zanima, spreman sam vam pokazati rezultate
i pomoi vam da ih i vi postignete.
I, da zakljuimo: u suvremenom civiliziranom drutvu kriju se mnogobrojne i velike opasnosti koje trebamo
na vrijeme otkrivati i suzbiti. Mnogi e
sada rei da je to sve tako, ali kao pojedinci teko moemo neto napraviti. No,
kada shvatimo da je izraz teko mjera

Obilna ponuda hrane visoke energije

(kalorijske bombe) i siromane zatitnim
supstancijama - vitaminima i mineralima (prazne kalorije), uz smanjenu tjelesnu aktivnost i izloenost stresu, poveavaju apetit. Tako se debljamo, ime
remetimo metabolizam pa nam rastu kolesterol, trigliceridi, eer, tlak krvi itd.
Raste rizik za pojavu bilo koje bolesti,
naroito ateroskleroze, raka i bolesti lokomotornog sustava. Nije linearno, ali
svaka tri kilograma vika smanjuju duljinu ivota za godinu dana i bitno utjeu
na kvalitetu ivljenja. Mediteranska prehrana, a mi smo mediteranska zemlja,
reklamira se u svijetu kao zdrava prehrana.
Negdje sam proitao da je u 20. stoljeu potronja alkohola porasla za jedanaest puta. U posljednje vrijeme esto
ete proitati da umjerena potronja alkohola povoljno djeluje na zdravlje, na-

Svjetska zdravstvena organizacija dala nam je

7 naputaka za zdrav, kvalitetan i dug ivot:

za masu, da ponaanje ovisi o stavu, a

stav o znanju, kad postanete svjesni
osobne vrijednosti, onda vam prihvaanje zdravih navika nee biti teko, ve
zadovoljstvo. Ja sam do pred 11 godina
imao 30 kila vika, imao sam visok tlak
i kolesterol, bio sam tjelesno neaktivan i
puio sam. I ovom prigodom svjedoim
kako istinsko zadovoljstvo koje me danas ispunja znatno nadmauje potekoe

kroz koje, izgleda, ovjek mora proi pri

promjeni navika. Navika je najee
podsvjesna. Kad postanete svjesni svoje
odgovornosti za zdravlje, uvidjet ete da
odgovornost ne znai krivnju za koju ete biti kanjeni, ve saznanje da ete plodove svoga ponaanja sami uivati. Istim
postupcima zdravi e poboljati zdravlje, sprijeiti bolesti i uspjenije ih lijeiti.

Dobili ste informaciju. Nadam se da

sam vas motivirao. No, to su samo rijei.
A realizacija? To vie nisu samo rijei,
ve djelo. Pokaite djelom. Ako znate
kako, pomognite drugima. Ako ne znate
kako, spreman sam vam pomoi.
Za sve dodatne informacije stojim
vam na raspolaganju.
Ratko Gaparovi, dr. med.

Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti

BEZ STRAHA OBAVITE PREGLED

Kardiovaskularne bolesti, kao to je dobro znano, zauzimaju visoko mjesto na ljestvici
smrtnosti u dananjem svijetu. Prema nekim autorima, one su vodei uzrok smrtnosti
u svim industrijaliziranim zemljama. Gotovo 50% puanstva boluje od jedne
kardiovaskularne bolesti. Glede tih zastraujuih podataka, svakodnevno se radi na
unapreenju primarne prevencije tih bolesti.
Jedan dio oblika prevencije jesu
sistematski pregledi puanstva koje
provode zdravstvene ustanove, specijalno osposobljene za dotinu aktivnost. Takvi sistematski pregledi sadre u sebi nekoliko etapa. Ponajprije je
bitno uzeti dobru anamnezu osobe,
tonije, obaviti dobar intervju. Od takvog intervjua oekujemo sve podatke o prethodnim bolestima i bolesnim
stanjima individue te uvid u zastupljenost faktora rizika u svakodnevnom ivotu. Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti sljedei su:
1. oni na koje moemo utjecati poviena razina kolesterola u krvi, povien krvni tlak, puenje, prekomjerna tjelesna teina, fizika (ne)aktivnost, stres,
2. oni na koje ne moemo utjecati:
spol, dob i nasljedni faktori.

Nakon kvalitetno uzete anamneze, sljedei je korak sistematskog pregleda fizikalni pregled osobe. On
ukljuuje pregled srca i plua kao najvanijih parametera. Sljedea, moda
najbitnija karika sistematskog pregleda, jest test optereenja na bicikl-ergometru ili pokretnoj traci - ergospirometrija. To je kompleksan pregled
koji ukljuuje snimanje srane aktivnosti - EKG-aparatom tijekom optereenja. To je bitno jer se neke srane
potekoe manifestiraju samo tijekom
optereenja, kada je srce prisiljeno na
ubrzan rad. EKG se snima prije testa,
tijekom i nakon testiranja. Osim
EKG-a, mjerimo i krvni tlak i disanje
(koliinu udahnutog zraka i izdahnutog ugljinog monoksida). Pretraga
zavrava nakon to pregledamo EKG.
Sljedea pretraga, koja je sastavni dio
sistematskog pregleda, jest ultrazvuni pregled srca.
Nakon dobivenih rezultata svih
pretraga, dobivamo potpun uvid u stanje srca ispitanika. Tek je sada mogue donijeti odluku o tome je li odreena osoba zdravstveno ugroena s obzirom na kardiovaskularna oboljenja
ili nije. Zakljuke joj prenosimo
razumljivim (nemedicinskim) jezikom, navodimo svoje prijedloge glede daljeg naina ivota i prevencije, a

6
studeni-prosinac 2001

ako je potrebno, preporuamo uvoenje odreene terapije ili posjet specijalistu.

Na kraju itanja ovog teksta, itatelj se vjerojatno pita gdje bi mogao
obaviti takav pregled. Jedna od takvih
specijaliziranih ustanova na naem
podruju, koja iza sebe ima etrdeset
godina iskustva u provoenju takvih
sistematskih pregleda te vie od nekoliko tisua pregledanih osoba, jest
Thalassoterapia, Opatija, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, plua i reumatizma.
U toj ustanovi moete obaviti navedeni pregled, koji e vam uvelike koristiti u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.
Alenka Brozina, dr. med.

Slobodni radikali i antioksidansi

ZDRAVA HRANA ZA ZDRAVI IVOT

U razvijenim zemljama dominiraju u pobolu i u pomoru kronine nezarazne bolesti:
ateroskleroza s bolestima srca i krvnih ila, rak te tegobe ljudi starije ivotne dobi.
One su posljedica loih ivotnih navika: nepravilne prehrane, nedovoljnog kretanja, utrke za
ivotnim uspjehom po svaku cijenu, zagaivanja okolia. Ljudima je ve dugo poznato da ti
imbenici utjeu na zdravlje.

osljednjih desetljea znanost je, na

nivou molekularne biologije i
molekularne biokemije, utvrdila
zato je to tako: ti imbenici u tijelu stvaraju natprosjenu koncentraciju tetnih
molekula, zvanih slobodni radikali, koji
su po svom kemijskom djelovanju veinom oksidansi. Njihovo djelovanje mogu
neutralizirati kemijski spojevi to ih moe pribaviti hrana - oni su nazvani antioksidansima. to su slobodni radikali/oksidansi i koje bolesti oni izazivaju? to su
antioksidansi i u kojoj ih hrani ima?
Slobodni radikali/oksidansi

Dvije su vrste: oni to su potrebni za

normalne funkcije u ljudskom tijelu te
oni tetni, to u tijelu nastaju zbog loih
ivotnih navika.
Potrebni slobodni radikali
Slobodnih radikala ima i prirodno u
ljudskom tijelu. Ako ih nema u suviku antioksidansi se brinu da ih ne bude u
suviku - njihovo je djelovanje potrebno i
korisno jer pomau da se odvijaju neki
fizioloki procesi: oni u tijeku mijene tvari u organizmu oksidiraju masnoe (lipide), ugljikohidrate i bjelanevine, stvarajui toplinu, energiju i obnavljajui graevni materijal tjelesnih stanica. Nadalje, leukociti (bijela krvna zrnca) stvaraju
i potom oslobaaju u izvanstanini prostor slobodne radikale superoksid i vodikov peroksid, koji tamo unitavaju bakte-

rije i viruse koji izazivaju zarazne bolesti.

Fagociti stvaraju slobodne radikale koji
unitavaju i uklanjaju oteene i mrtve
tjelesne molekule i stanice, koje su postale strano tijelo za organizam. Razni u tijelu postojei slobodni radikali unitavaju
zavrne produkte normalne mijene tvari,
nastale pri razgradnji masti, ugljikohidrata i bjelanevina.

7
studeni-prosinac 2001

Ugroeno cijelo tijelo

Medicinske posljedice djelovanja

tetnih slobodnih radikala zadiru u veinu pobola i pomora ljudi. Njihovo je djelovanje sporo zbog djelovanja antioksi-

tetni slobodni radikali

Oni se u tijelu stvaraju kao posljedica
stalnih prekomjernih ili naglih ekstremno loih ivotnih navika: masnoe ivotinjskog porijekla, neumjerene koliine
biljnih ulja; jo se vode znanstvene rasprave o tome da li su hidrogenizirane ili
transmasne kiseline u margarinu stvaraoci slobodnih radikala ili ne; suhomesnati
proizvodi, peena i pohana hrana, hrana
pripremljena na aru, mnogo vina, piva,
estoka alkoholna pia; pesticidi, insekticidi i umjetna gnojiva; puenje, zrak zagaen ispunim plinovima i olovom u
benzinu, smogom; lijekovi koji se koriste
u kemoterapiji tumora (oni slobodnim radikalima unitavaju stanice tumora, a pritom se unitene zdrave stanice oporave);
ultravioletne zrake iz sunca i solarija,
rendgenska ili radioaktivna ionizirajua
zraenja; sjedilaki nain ivota, debljina, psihiki stresovi ili depresivno nezadovoljstvo zbog stalne ivotne utrke za
uspjehom; ekstremne i vrlo nagle promjene mogu izazvati tzv. akutni oksidativni ok, npr. u kratkom roku popijene
velike koliine jake crne kave mogu uzrokovati akutni ir dvanaesterca ili eluca;
tetna je kratkotrajna iznenadna hiperaktivnost netreniranog tijela, ili gladovanja
da se postigne naglo mravljenje, ili nenadani estoki psihiki stres. Slobodni radikali nastali zbog takvih neprirodnih navika nadmauju koliinu radikala potrebnih za normalne fizioloke procese, a prekobrojni slobodni radikali tetno djeluju

na stanine strukture ovjejeg tijela. Slobodni radikali oksidiraju stanine strukture, predajui im svoj kisik. Oni su tako
oksidansi, tj. tvari koje neto oksidiraju.
Kisik predan automobilskom limu stvara
na njemu hru; kisik posmeuje povrinu
razrezane jabuke; zrak, tj. kisik iz njega,
uee ulje. Oksidacija je proces spajanja
s kisikom, u tim sluajevima tetan; no
kisik je u normalnom metabolizmu neophodan za ivot.
tetni slobodni radikali skoro su svi
bez razlike oksidansi. U naem tijelu to
su najee molekule superoksida (O2),
hidroksida (OH), vodikova peroksida
H2O2) i jo neke druge molekule kisika.
Ti oksidansi, ti slobodni radikali, nastaju
tako da nabrojene loe navike iz ljuske
atoma izbacuju jedan negativni elektron.
Kemija oksidaciju definira kao krau
elektrona. Takav atom bez jednog elektrona postaje slobodni radikal. Slobodan
je jer je otkinut od molekule, a radikal
- jer je bez elektrona vrlo nestabilan pa u
lananoj reakciji oduzima, vraa si,
elektrone od susjednih molekula koje sad
takoer postaju aktivni slobodni radikali.
Te i tolike lutajue molekule kisika procesom oksidacije razorno djeluju na
DNA (dezoksiribonukleinsku kiselinu)
koja je najvaniji sastojak kromosoma i
gena u staninoj jezgri, nosilac tjelesnih
funkcija i nasljea. One ili oteuju funkciju DNA, ili mijenjaju njena svojstva (to
je tzv. mutacija), ili razaraju DNA. One
napadaju i masti (lipide) u staninoj
membrani pa tako membrana postaje propusna za tvari koje su tetne za citoplazmu. Oksidacija reducira i aktivnosti enzima.

dansa. Evo najvanijih primjera medicinskih posljedica. 1) Ranije starenje. Slobodni radikali pospjeuju starenje jer ih
je sve vie, pa sve vie oteuju DNA i
gene (mutacija). Antioksidansi obnavljaju oteenja, no, to stariji, to je brzina
oteivanja vea od obnavljanja i to izaziva starenje. Antioksidansi usporavaju
starenje, ali nas nee uiniti besmrtnima.
2) Ateroskleroza, koja dovodi do bolesti
srca i krvnih ila, nastaje ako nema dovoljno raznih antioksidansa, pa slobodni
radikali poinju oksidacijom (tetnog)
LDL-kolesterola na sluznici arterija. U
oteenju sluznice stvara se ugruak
(tromb). On moe zaepiti koronarnu
(vjenastu) arteriju kroz koju tee krv za
opskrbu sranog miia i tako nastaje srani infarkt. Ako tromb zaepi neku modanu arteriju, nastaje modani udar. Ako
se u ugruak taloi kalcij, nastaje krhka
ploica (aterosklerotini plak); pukne li
ona, dolazi do krvarenja u srani mii (i
to je vrsta infarkta) ili u modano tkivo
(vrsta modanog udara). Stvaranje tromba i plaka posljedica je djelovanja slobodnih radikala, a njih bude u suviku
zbog djelovanja nebrojenih, i drugih, loih ivotnih navika. 3) Rak. Slobodni radikali mijenjaju DNK tako da mutiraju
gene koji nadziru razmnoavanje stanica.
Zato se stanice ubrzano razmnoavaju
bez nadzora. Te promjene DNK traju deset do dvadeset godina i to je tzv. vrijeme
latencije, koje poinje od inicijalnih djelovanja uzronih loih navika. Antioksidansi, unitavajui slobodne radikale, uvaju obrambeni imunoloki sustav koji
ima veliku ulogu u tome da ne doe do
prvih inicijalnih mutacija. 4) Slobodni radikali slabe tjelesni imunitet protiv bakterija i virusa. 5) Reumatoidni artritis
posljedica je djelovanja slobodnih radikala na zglobove. 6) Katarakta (staraka mrena) degenerativna je bolest pri
kojoj se zamuuje ona lea. Nju prijei
antioksidans enzim glutation. Starenjem
ga ima sve manje, a on titi leu od Sunevih ultravioletnih zraka. Koliina glutationa ovisi o koliini cisteina u hrani i
od vitamina A iji se provitamin betakaroten nalazi u hrani. 7) Pri nastajanju
Parkinsonove bolesti i Alzheimerove
bolesti slobodni radikali vjerojatno imaju slinu mutagenu ulogu kao i pri starenju. 8) Oteenja zbog ozraivanja ultravioletnim, rendgenskim ili radioaktivnim zraenjem posljedica su djelovanja

slobodnih radikala to su nastali djelovanjem tih zraka.

Antioksidansi

Antioksidansi su mikroelementi koji

onemoguuju djelovanje slobodnih radikala/oksidansa kad su oni u tetnom suviku, kad su iznad nivoa potrebnog za normalne fizioloke procese. Oni veu uza
se i preobraavaju lutajue molekule
kisika pa tako zaustavljaju lananu reakciju stvaranja sve novih i novih radikala i
time neutraliziraju njihovo djelovanje.
Rezultat je taj da antioksidansi sprijee
ili zaustave razarajue djelovanje slobodnih radikala i da ak poprave oteenja
nastala od radikala.
Zavrni unitava slobodnih radikala/oksidansa jesu enzimi. To su bjelanevinasti biokemijski spojevi to ih stvara
nae tijelo. Oni omoguavaju i nezamislivo ubrzavaju razne biokemijske procese u naem tijelu, procese bez kojih nema
ivota. No, enzimi ne mogu unitavati
slobodne radikale/oksidanse bez prisustva i pomoi koenzima (kofaktora) i,
naroito, antioksidansa. Jedne i druge
nae tijelo crpi iz hrane, i to iz biljne hrane. Za primjer: superoksid (O2) vrlo je
snaan oksidans; enzim superoksiddismutaza, snaan antioksidans, transformirat e superoksid u slabiji oksidans, u
vodikov peroksid (H2O2), ali to moe
ostvariti samo uz pomo koenzima bakra, cinka ili magnezija te uz pomo antioksidansa vitamina E. Sada tek nastupa
enzim glutation-peroksidaza, antioksidans, koji vodikov peroksid pretvara u
vodu i obini kisik, koji nisu oksidansi;
glutation-peroksidaza moe djelovati tek
uz prisustvo i pomo koenzima aminokiseline cistein te antioksidansa vitamina E
i selena. Sav opisani kemijski proces tee
ovako: O2 H2O2 H2O + O.
Hrana s antioksidansima

Najvaniji su antioksidansi: vitamini

beta-karoten, to je provitamin vitamina
A, pa A, C i E, kao i mineral selen. Najvaniji su koenzimi: cink, bakar, mangan, magnezij, cistein, flavonoidi, katehini, likopen, polifenoli. Sve njih sadri
biljna hrana: voe, povre, ljuska itarica, pa tako i rie. Zato bi te namirnice
trebale biti u etiri do pet obroka dnevno
jer bez njih enzimi ne mogu djelovati. Te
mikroelemente trebamo u (biljnoj) hrani
sve istovremeno; takve su namirnice nji-

8
studeni-prosinac 2001

ma bogatije ako su kuhane ili kratko kuhane. Ima ih i u farmaceutskim preparatima, po preporuci lijenika, uglavnom
za bolesnike, u fazi rehabilitacije ozlijeenih, pri teim duevnim naporima, za
portae, puae, alkoholiare, ovisnike
o drogama.
Beta-karotena ima najvie u vou i
povru ute, naranaste, crvene ili zelene
boje, npr. u mrkvi, lisnatom povru. On
je provitamin jer se tek u tijelu pretvara u
vitamin A. Vitamina A ima u mastima i
uljima jer je on topiv samo u masnoama;
ima ga u jajima, jetri, mlijeku. Cink pojaava njegovo djelovanje. Vitamin A napada slobodne radikalne tamo gdje ima
malo kisika, dakle u tkivima blizu kojih
nema krvnih ila. Vitamin C topiv je samo u vodi, ne u masnom tkivu, pa ga ima
u vou i povru, posebno u agrumima,
kupusu, krumpiru, rajici, jabuci. On pomae obnovu vitamina A. Poveava
razinu korisnog HDL-kolesterola. Vitamina E ima najvie u nerafiniranom maslinovom ulju, ima ga u ljusci itarica i
rie, margarinu, oraastim plodovima.
Djeluje tamo gdje ima puno kisika, tj.
gdje ima puno krvnih ila, pa prijei oksidaciju LDL-kolesterina u stijenci krvnih
ila i time prevenira aterosklerozu. Selen
pojaava njegovo djelovanje. Selen djeluje kao i vitamin E. Ima ga dovoljno u
hrani, najvie u ribama, gljivama, kvascu. Mangana i cinka ima u grahoricama. Flavonoida ima u enjaku, zelenom
aju, crnom vinu, u bijelom ispod kore
raznih agruma. Oni uvaju arterije od ateroskleroze, onu leu od katarakte. Katehina ima u ajevima, najvie u zelenom.
Likopena ima najvie u rajici. Polifenola ima u biljnim uljima, aju, vou i
povru. I oni zaustavljaju oksidaciju
LDL-kolesterola u arterijama. Fizike
aktivnosti pojaavaju djelovanje antioksidansa.
Prim. dr. Ivica Ruika

Maslinovo ulje u prevenciji bolesti srca i krvnih ila

U PRIRODI JE SPAS
Bolesti srca i krvnih ila (kardiovaskularne bolesti - KVB) rezultat su genetskih imbenika i
imbenika okoline. Prehrana, a posebno prehranom unesene masti, direktno utjeu na razvoj KVB.
zemljama zapadne i sjeverne Europe visoka je smrtnost zbog KVB,
a tamo su u prehrani preteno zastupljene zasiene masne kiseline (SFAs)
(Tablica 1.). Nasuprot tome, u zemljama
Mediterana primijeena je mala rasprostranjenost KVB, a u tim je zemljama zastupljena tradicionalna prehrana (mediteranska prehrana) i unesena masnoa uglavnom potjee od maslinova ulja.

Tablica 1.: Smrtnost od KVB u zemljama

Europe i USA tijekom devedesetih1.
vedsta
Engleska i Sjeverna Irska
Finska
Danska
Njemaka
Irska
Austrija
USA
Nizozemska
Luksemburg
Italija
Belgija
Grka
Portugal
Francuska
panjolska

301,7
288,8
281,9
278,4
226,4
225,9
213,3
195,7
145,0
131,2
126,5
119,5
115,8
95,2
86,9
86,3

Godinja smrtnost na 100.000 stanovnika;

podaci su prikupljeni tijekom 1990., 1991. i
1992. godine.

Maslinovo ulje
- zatitni element prehrane

Maslinovo ulje sadri razne tvari koje

su autozatita od oksidativnog stresa ili su
elementi prehrane (hranjivi i terapeutski
uinak) (Tablica 2.), sudjeluje u konanom vezanju slobodnih radikala, vanjskih
(iz hrane) ili unutarnjih (nastalih u samom
organizmu). Vrijedni antioksidansi u maslinovu ulju jesu:
-tokoferoli i tokotrienoli (vitamin
E) definirani su kao antioksidansi prvog
stupnja, koji imaju antioksidativni potencijal donora vodika (prihvat O2). Posebno
tite od oksidativnog stresa uzrokovanog
ozonom. Kinetika antioksidativnog stresa
ima dva ogranienja: trajanje autozatite,
koja ovisi o sadraju prooksidacijskih tvari, i sam poetak autooksidacije. Vitamin

E prekida lananu reakciju vezanjem na

radikal; vitamin E-radikal relativno je stabilan i moe se enzimski prevesti natrag u
neradikalski oblik. Antioksidansi tako
zavravaju lananu reakciju i oteenja
uzrokovana slobodnim radikalima. Vitamin E pokree imunoloki sustav, naroito
stabilizira lipide u membrani. Statistika
praenja pokazala su da u zapadnom svijetu 69% mukaraca, odnosno 80% ena
unose 73%, odnosno 68% dnevne preporuene potrebe vitamina E.
-karoten, pretea vitamina A, najjai je antioksidans. Jedna molekula vee
1000 molekula O2.
polifenoli, kao tirosol, 3-hidrooksitirosol, eritrodiol, uvaol, povezuju se sa stabilnou ulja ekstravergine (niska kiselost).
antioksidansi: flavonoid luteolin - 7orto-glukozid i manje prisutan oleuropein
pokazuju hipoglikemijski hipolipidemijski
i hipokolesterolemijski efekt. Osim toga,
pozitivno utjeu na koronarnodilatacijski
efekt i hipotenziju.

Tablica 2.: Sastav maslinova ulja

Osapunjivi sastojci maslinova ulja (99%)
1. zasiene masne kiseline
miristinska (C14:0)
palmatinska (C16:0)
heptadekanska (C17:0)
stearinska (C18:0)
arahinska (C20:0)
2. nezasiene masne kiseline
palmitoleinska (C16:1)
oleinska (C18:1)
linoleinska (C18:2)
linolenska (C18:3)
eikosenoinska (C20:1)
Neosapunjivi sastojci maslinova ulja
(1%)
Ugljikovodici
Tokoferol (-)
Steroli
Fenolni spojevi
Klorofil
Fitoli
Karotenoidi
Alkoholi (alifatski i triterpenski)
Fosfolipidi i ostali produkti sekundarnog
metabolizma
(aldehidi, terpeidi, esteri, ketoni itd.)

9
studeni-prosinac 2001

Sadraj (%)
0,0-0,1
5,7-18,6
0,0-0,2
0,5-4,0
0,1-0,4
0,3-3,0
59,2-83,0
3,5-20,0
0,1-0,6
0,1-0,2

Maslinovo ulje ekstravirgine najvie je

od svih jestivih ulja zatieno od termikog stresa i najvie titi od oksidativnog
stresa zato to:
veinom sadri mononezasiene masne kiseline (MUFA), koje zahtijevaju manje antioksidansa,
sadri antioksidanse koji su u zajednitvu viestruko aktivniji (npr. karoteni
su aktivniji u prisustvu antocijana, skvalen
u prisustvu vitamina E i b-karotena),
ima najbolji omjer antioksidansa i
prooksidansa.

Manja smrtnost u zemljama gdje je zastupljena mediteranska prehrana potvruje da maslinovo ulje pozitivno utjee na
metabolizam lipida, krvni tlak, dijabetes i
mehanizme zgruavanja te ima veliku ulogu u prevenciji KVB. S tim u vezi, izraene su mnoge epidemioloke studije, koje
su viestruko potvrdile navedenu tvrdnju.
Tako je uoena smrtnost stanovnika od
KVB na Kreti oko 2%, u ostalim mediteranskim zemljama do 20%, dok je u ostalim dijelovima svijeta, gdje nije zastupljena mediteranska prehrana i upotreba maslinova ulja, smrtnost oko 50%.
Na zasjedanju Europske komisije (European Commision) i Talijanskog nacionalnog istraivakog vijea (Italian National Research Council), u Rimu 1997. godine, okupljeni strunjaci s podruja prehrane, kardiologije, lipidologije i javnog
zdravstva zauzeli su vrsto stajalite o prihvatljivosti mediteranske prehrane i ma-

slinova ulja u prevenciji primarnih (dislipidemija, hipertenzija, dijabetes i pretilost)

i sekundarnih imbenika KVB. Zauzet je
stav i o preventivnoj ulozi mediteranske
prehrane u nekim oblicima raka.

Maslinovo ulje i ateroskleroza

Smatra se da je ateroskleroza rezultat

lipoperoksidacije. Patogeni je fenomen
ateroskleroze stvaranje oksidiranog oblika
LDL-kolesterola u organizmu. LDL-kolesterol graen je od velikog broja polinezasienih masnih kiselina (PUFA) na kojima
dolazi do autooksidacije. Poveane koliine oksidiranog oblika LDL-kolesterola vrlo su aterogene za krvne ile.
Da bi se sprijeilo nastajanje oksidiranog LDL-a, LDL sadri veliku koliinu
antioksidansa naroito vitamina. Samo u
sluaju kad je koliina antioksidansa potroena, dolazi do radikalskih procesa. Kod
vee koliine antioksidansa ne zapoinje
lipoperoksidacija. Otpornost prema oksidaciji LDL nije proporcionalna sadraju
-tokoferola ve sadraju polinezasienih
masnih kiselina (PUFA/LDL priblino
150:1). Zatitni uinak -karotena na krvoilni sustav proporcionalno se poveava
s poveanjem sadraja polinezasienih
masnih kiselina u prehrani. Antiaterogeni i
zatitni uinak na snienje nivoa plazmatskog kolesterola ima mononezasiena masna kiselina (oleinska kiselina). Oleinska
kiselina smanjuje viskoznost krvne plaz-

me i pomae u prevenciji tromboze. Istraivanja su pokazala da su lipidi animalnog

porijekla, bogati polinezasienim masnim
kiselinama, podloniji peroksidaciji LDL
6-7 puta vie nego lipidi biljnih ulja. Maslinovo ulje ima prednost u odnosu na ostala biljna ulja zbog velike koliine oleinske
kiseline (58-83%). Osim navedenih antioksidansa, fenolni spojevi takoer inhibiraju oksidaciju LDL.
Maslinovo ulje pripada uljima bogatim skvalenom. Skvalen je pretea i regulator aktivnosti 3-hidroksi-3metil-glutarilCoA reduktaze, kljunog enzima u procesu biosinteze kolesterola. Maslinovo ulje
visoke koncentracije skvalena i male koncentracije biljnih sterola znaajno smanjuje koncentraciju kolesterola u serumu. Koliina kolesterola u ljudskom organizmu
ovisi o tome da li je dobivena sintezom u
organizmu ili je unesena prehranom. Kolesterol unesen prehranom uvijek poveava koncentraciju kolesterola u serumu, dok
skvalen dovodi do snienja razine kolesterola. Bitno je naglasiti i pojaano djelovanje skvalena u zajednitvu s vitaminom E i
b-karotenom.

Prehrambene preporuke za
prevenciju CHD

Mnoge nacionalne i internacionalne

zdravstvene organizacije daju prehrambene preporuke za prevenciju CHD, a mogu
se sumirati kao:
ukupna masnoa trebala bi se smanjiti na 30% energetske vrijednosti,
unos zasienih masnih kiselina (SFA)
trebao bi se smanjiti ispod 10%,
unos polinezasienih masnih kiselina
(PUFA) ne bi trebao biti vei od 7-8%
energetske vrijednosti,
trebalo bi omoguiti unos mononezasienih masnih kiselina (MUFA) iznad
15% energetske vrijednosti,
prehranom unesen kolesterol trebao
bi biti ispod 300 mg/dan,
unos kompleksnih ugljikohidrata i
vlakana trebao bi se poveati.
Tradicionalna mediteranska prehrana
izvrstan je primjer i vodi prevencije KVB.
Najvanije, maslinovo ulje kakvoe ekstravergine temeljni je izvor masti koji se
oituje u visokom sadraju mononezasienih masnih kiselina, prvenstveno oleinske
kiseline.

Dr. sc. Jasminka Giacometti, dipl. ing. kemije

Prof. dr. sc. edomila Milin, dipl. ing. kemije

Poremeaj metabolizma lipida i ateroskleroza

KAP KRVI SVE OTKRIVA

Poremeaj metabolizma lipida vaan je faktor za razvoj ateroskleroze, posebno koronarnih arterija. Na
koncentraciju ukupnih lipida i pojedinih frakcija u serumu utjeu razni faktori, kao npr. dob. U djece serum sadri
manje kolesterola i triglicerida. Sve te koncentracije postupno rastu, a u doba puberteta doseu one u odraslih.

Kolesterol
Trigliceridi
HDL-kolesterol
(high density lipoprotein)

Referentne vrijednosti
do 5.20 mmol/L
do 1.91 mmol/L
1.10-3.00 mmol/L

HDL-kolesterol ima ulogu odstranjivanja kolesterola iz optoka krvi i prenosi ga u jetru, gdje se kolesterol metabolizira u
une kiseline. Zbog toga se HDL-kolesterolu pripisuje zatitno djelovanje u spreavanju razvoja koronarnih bolesti. Vaan
je i omjer izmeu ukupnog i HDL-kolesterola. Razliite kombinacije povienih razina lipoproteina u bolesnim stanjima mogu
se podijeliti u est lipoproteinskih tipova. Na osnovi koncentra-

Tip IIa
Tip IIb
Tip IV

Kolesterol povien
Kolesterol povien
Kolesterol normalan N

Trigliceridi normalni N
Trigliceridi povieni
Trigliceridi povieni

cije kolesterola i triglicerida mogu se utvrditi tri najea tipa

hiperlipoproteinemija koje su odgovorne za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

a koncentraciju lipida u krvnom serumu utjeu i endokrine lijezde, tako i npr. pri smanjenoj funkciji titne
lijezde vaan je utjecaj guterae, tj. inzulina koji ima
ulogu da snizuje koncentraciju lipida u serumu. Poveane koncentracije lipida u serumu predstavljaju hiperlipoproteinemije,
koje mogu biti posljedica primarnog poremeaja sinteze ili razgradnje lipoproteina. Sekundarne hiperlipoproteinemije javljaju se u sklopu drugih bolesti, kao to je eerna bolest ili smanjena funkcija titne lijezde (Hipotireoza). Da bi se hiperlipoproteinemija rano otkrila potrebno je uiniti tri osnovne pretrage:

Kada se ustanovi hiperlipoproteinemija na osnovi laboratorijskih nalaza i klinike slike, potrebno je zapoeti lijeenje.
Prvi je oblik lijeenja dijeta, i to kod primarne i sekundarne
hiperlipoproteinemije. Dijeta mora biti siromana kolesterolom
i masnim kiselinama (ivotinjska mast), a relativno bogata biljnim uljima koja sadre nezasiene masne kiseline. Osobe s
prekomjernom tjelesnom teinom moraju smraviti. Preporua
se pojaati fiziku aktivnost, zabraniti uivanje alkohola. Potrebno je kontrolirati i druge faktore koji mogu pogorati hiperlipoproteinemiju, kao to su eer u krvi i urinu.
Ako nakon tri mjeseca lijeenje dijetom nije dovelo do
potpunog ili znaajnog pada vrijednosti lipida, zapoinje se
medikamentoznom terapijom. Daju se lijekovi koji smanjuju
stvaranje lipida ili poveavaju njihovo odstranjivanje iz plazme.
Milvia Radovi, dr. med.

10
studeni-prosinac 2001

Dijetoterapija bolesti srca i krvnih ila

atofiziologija srca i krvnih ila usko

su povezane. Patoloke promjene na
krvnim ilama odraavaju se na srcu, kao to se i kardijalna insuficijencija
reflektira na krvnim ilama. Mnogi imbenici u hrani kodljivo djeluju i na srce i na
krvne ile. Danas smatramo da su svim
srano-ilnim bolesnicima zajednike sljedee nutricijske ograde, koje su, ako ih
bolesnik ne uvaava, tetne za njegovo zdravstveno stanje:
1. koliina soli u hrani mora biti savjesno regulirana, uz ogranienje svim bolesnicima s edemima i hipertenzijom,
2. koliina namirnica bogatih zasienim mastima ne bi trebala prijei maksimalno treinu koliine nezasienih,
3. restrikcija odnosno potpuna apstinencija od alkohola,
4. prehrana u estim, manjim obrocima, osobito vana za bolesnike s kardijalnom dekompenzacijom i infarktom miokarda,
5. smanjenje kalorijske vrijednosti hrane na onu koja zadovoljava dnevne potrebe kako bi se reducirala prevelika tjelesna
masa debelih osoba, a odrala normalna
prehrana,
6. kontrola kalija, kalcija i natrija, zbog
potencijalne opasnosti od hipernatrijemije
ili hiponatrijemije, pri abuzusu diuretika te
opasnost hipokalijemije i hipokalcijemije,
7. reguliranje kolesterola u tijelu izborom odgovarajuih namirnica siromanih
egzogenim kolesterolom ili onih koji ga
uope ne sadre.
Srana dekompenzacija

Dekompenzacija sranih funkcija moe biti posljedica bilo kojeg patolokog stanja na srcu i krvnim ilama, poevi od
valvularnih sranih greaka od arterijske
hipertenzije. Dekompenzirano srce ne moe osigurati dovoljnu koliinu krvi bubrezima, a zbog zatajivanja njegovih osnovnih funkcija dolazi do retencije soli i vode,
to se manifestira edemima koji prate silu
gravitacije, dispnojama na najmanji fiziki napor ili nonim dispnojama.
Uz terapiju kardiotonicima i diureticima najveu panju valja obratiti pravilnoj
dijeti. Pritom se valja drati sljedeih osnova:
1. Obroke valja davati esto i male.
Svaka velika koliina jela distendira trbuh
i jo vie oteava rad srca. Distenzija eluca nakon svakoga velikog obroka hrane
izravno izazove dispnoju.

2. Unato diureticima, u hrani tih bolesnika valja ograniiti sol. U lakim sluajevima moe se provesti umjereni reim, s
maksimalno 2 g soli dnevno, a kod stroge
neslane dijete ne daje se nikakva dodatna
koliina soli, dok se izbjegavaju sve namirnice bogate sa soli. Bolesnicima koji
ne mogu podnijeti takvu apsolutno neslanu dijetu moe se dati maksimalno 500 mg
soli dnevno, sve dok se ne oslobodi edema,
bar onih vidljivih. Ne treba oekivati da e
neslana dijeta dati odmah rezultat! Uz potpuno neslanu dijetu nije potrebno ograniavanje tekuine, jer i voda djeluje diuretski. Pri tome valja osobito paziti, kontrolom Na u krvi, da ne doe do opasne neeljene hiponatrijemije. Valja posebno istaknuti da je digestija i osobito apsorpcija nutrijensa u tankom crijevu kod kardijalne
dekompenzacije reducirana zbog postojeih nevidljivih edema.
3. Valja davati hranu koja obiluje kalijem, a siromana je natrijem. Hipokalijemija poveava opasnost intoksikacije digitalisom, a smanjuje koncentraciju sposobnosti bubrega. Svakog bolesnika koji
je na terapiji kardiotonicima i diureticima
valja budno nadzirati kontrolirajui kalij,
kalcij i natrij u krvi. Ako je kalij u krvi
ispod 4 mmol/L, deficit treba nadoknaditi
davanjem kalija.
4. Zbog estih, malih obroka moe doi, pri uem izboru hrane, do manjka vitamina. To treba nadoknaditi davanjem vitaminskih preparata.
5. Valja kontrolirati kalcij u krvi, osobito bolesnicima koji ne podnose mlijeko
(alergija na mlijene proteine, deficit laktaze). Koliinu kalcija treba odravati u
normalnim granicama, a u sluaju deficita
supstituirati nastali manjak.
6. Tekuinu ne treba ograniavati,
osim u bolesnika s kliniki dokazanom hiponatrijemijom (dehidracija, munina, porast ureje u krvi, snien Na u krvi). S hranom se daje sol, a voda oprezno, paralelno
stanju natrija u krvi.
7. Valja izbjegavati kofein, jer u pravilu izaziva tahikardiju i disritmije srca. Tek
po uspostavi kompenzacije mogu se, bolesnicima koji ne mogu bez kave, dopustiti jedna do maksimalno dvije alice kave
dnevno, najbolje kapuciner, uz primjenu obranog mlijeka.
Infarkt miokarda

Bolesnicima s infarktom miokarda prijeti srana dekompenzacija, pa se prehrana

11
studeni-prosinac 2001

upravlja prema naelima iznesenim u dijetoterapiji kardijalne dekompenzacije. K tome valja panju obratiti prehrani prvih dana bolesti, uz ogranienje soli u hrani i
zabranu kave!
Zbog potencijalne aritmije zabranjena
su u akutnoj fazi infarkta kava i sva pia i
jela koja sadre kofein i tein. Debelim osobama valja davati redukcijsku dijetu da se
smanji tjelesna teina. Valja izbjegavati
hranu koja prirodno sadri dosta soli. Treba pretpostavljati namirnice bogate kalijem. Ne valja davati jela bogata kolesterolom.
U akutnoj fazi bolesniku se svede sol
na minimum, na maksimalno 500 mg
dnevno. Daje se bistra tekua dijeta u estim, malim obrocima. Kava je zabranjena. Namirnice sa zasienim masnim kiselinama i bogate kolesterolom takoer su
zabranjene. Od jaja se moe uzeti samo
bjelanjak.
Kad se stanje pone popravljati, i dalje
valja sol odravati na minimalnoj koliini,
oko 500 mg dnevno. I kasnije, kad se bolesnik oporavi od infarkta, valja i dalje uzimati vie neslanu nego slanu hranu, a nikako salamurena ili sa soli konzervirana jela,
i to trajno! Zdrav ovjek normalno dnevno
prosjenom hranom uzima 15-20 g soli,
iako se dnevne potrebe kreu tek oko 3-4 g
soli.
Naime, valja raunati na sol koju prirodno sadre brojne namirnice (riba, meso, mlijeko itd.). Umjereni reim doputa
najvie do 2 g soli dnevno! Takva preporuka moe se dati bolesniku s preboljelim
infarktom, pogotovo ako je infarkt u vezi s
arterijskom hipertenzijom.
U SAD dre bolesnika s infarktom na
strogoj dijeti bez soli, bez kolesterola i zasienih masti, bez kofeina i na redukcijskoj dijeti obino osam tjedana od poetka
bolesti. Nakon toga doputa se bolesniku
slobodna prehrana prema elji, ali i dalje
vrijedi zlatno pravilo:
to manje soli u hrani, to manje zasienih masti u hrani, to manje kofeina u
napicima, to manje namirnica bogatih kolesterolom, a od alkoholnih pia samo vrlo
umjereno malo vina, najbolje pomijeanog
s vodom. Stare puke navike kako estoka
alkoholna pia pogoduju sranim bolesnicima valja odbaciti kao neosnovane.
Iz knjige:
Prof. dr. Roko ivkovi
Dijetoterapija

ioka

POVRATAK BILJKE KOJA OBEAVA

ioka (Helianthus tuberosus L.) stigla je u Europu s amerikog kontinenta. Uspijeva u toploj i u
kontinentalnoj klimi. U prolosti se koristila za hranu, krmivo i proizvodnju alkohola
(individualnu i industrijsku), ali je s vremenom nepravedno pala u zaborav. U novije se vrijeme
poinje sve vie koristiti u razvijenim zemljama, gdje su prepoznate kvalitete te biljke.

svijetu je ioka poznata pod

nazivima: jerusalem artichoke
(engl.), Topinambur (njem.),
pataka (panj.), girasole terra (tal.) itd. U
nas je jo nazivaju: divlji (stoljetni)
krumpir, nahod i slatki krumpir. ioka
je slina suncokretu. Ima lijep uti cvijet, a stabljika moe narasti i preko dva
metra visine. esto je moemo nai uz
rijeke i potoke, a nerijetko je ukras vrtova i okunica. Viegodinja je biljka i u
naim se krajevima razmnoava gomoljima. Gomolji su vretenasti i izdueni i,
za razliku od krumpira, umjesto kroba
sadre inulin.

Inulin

Inulin je polisaharid koji sadri fruktozu. Budui da je neprobavljivo biljno

vlakno, razgradnja inulina zapoinje u
debelom crijevu. Inulin je prebiotik, to
znai da stimulira razvoj korisnih bakterija u crijevima (bifidobakterija i acidofila), koje imaju viestruko djelovanje
na zdravlje. One eliminiraju tetne mikroorganizme crijevne flore (Clostridium sp., Salmonella sp., E. coli, Candida sp...), sprjeavaju crijevne infekcije,
poboljavaju apsorpciju minerala za
20% (osobito Ca, Mg i Fe), same proizvode vitamine B-skupine, smanjuju proizvodnju jetrenih toksina, jaaju imunitet i pomau u prevenciji raka debelog
crijeva. Inulin, dakle, normalizira probavu, revitalizira crijevnu floru kod primjene antibiotika, pomae kod opstipa-

cije i crijevnih infekcija. Osim toga, inulin normalizira razinu triglicerida i kolesterola u krvi, ime sprjeava kardiovaskularna oboljenja i postepeno smanjuje
masne naslage, koje mue mnoge ljude s
vikom kilograma. Kako razgradnjom
inulina ne dolazi do porasta razine eera i inzulina u krvi, ioka je odlina
namirnica za dijabetiare.
Minerali i vitamini u ioki

ioka se odlikuje niskom energetskom vrijednou (79 kcal/100 g) i sadrajem vitamina i minerala. Dobar je izvor kalija i fosfora. Kalij je vaan za
kontrolu krvnog tlaka, prijenos ivanih
impulsa, rad miia i srca te regulaciju
vode u tijelu. Fosfor je sastavni dio kostiju, zubi, molekula DNA i RNA, a vaan je faktor za procese na razini stanice.
ioka takoer sadri kalcij, magnezij i
eljezo u neto manjim koliinama, meutim, zahvaljujui inulinu, njihova je
apsorpcija poboljana. Vaan su sastojak ioke vitamini koji su, kao i minerali, vani za pravilno funkcioniranje organizma. Ona sadri vitamine Bskupine, vitamin C, vitamin D i provitamin A (beta-karoten). ioka je interesantna i po tome to je izvor esencijalnih
aminokiselina, tj. aminokiselina koje organizam ne moe proizvesti.
ioka i zdravlje

Budui da uvelike pomae zdravlju i

vitalnosti, ioka se preporua irokom
krugu korisnika. Uvoenjem ioke u
prehranu bolesnika mogu se popraviti
njihova stanja i olakati tegobe. ioka
pomae kod: probavnih infekcija i smetnji (opstipacije, npr.), alergija na hranu,
visokog krvnog tlaka, poviene razine
masnoa u krvi, kardiovaskularnih oboljenja, anemije, osteoporoze, dijabetesa,
pretilosti, a sudjeluje i u njihovoj prevenciji.

12
studeni-prosinac 2001

Priprema i prerada ioke

ioka se najee priprema kao

krumpir, kuhana (preporua se u kori) i
peena, ali se moe pripremati i sirova,
na salatu s ostalim povrem, ili kao zimnica. Od ioke se mogu napraviti i kolai (npr. savijaa). Osim to se koristi
svjea, ioka se prerauje u proizvode
na bazi suene ioke i na bazi inulina.
Na domaem e tritu uskoro biti dostupna paleta proizvoda pod nazivom
Inumal. Od proizvoda na bazi ioke, u
sklopu te palete nalaze se: brano, griz i
ekstrakt ioke (u obliku kapsula i tableta za vakanje). Brano i griz ioke dobar su dodatak jelima (juhama, glavnim
jelima i desertima). Ako se elite okuati
u spremanju tih jela, dobro e vam doi
zbirka recepata koja je u pripremi. Proizvodi na bazi inulina u obliku su kapsula,
tableta za vakanje, praha i granulata.
Kapsule i tablete za vakanje naroito su pogodne za mravljenje jer se mogu uzimati po potrebi, dok se prah i granulat inulina mogu uzimati pomijeani s
jelom ili napitkom (preporua se ujutro s
jogurtom, acidofilom, kefirom ili abkulturom te itaricama.
Jasmina Erdeljac, dipl. ing.

Ako se elite pretplatiti

na Narodni zdravstveni
list, dovoljno je da
nazovete telefonski broj
21-43-59 ili poaljete
dopisnicu sa svojim
podacima
(ime, prezime, adresa) u
Zavod za javno
zdravstvo, Socijalnomedicinska sluba, 51000
Rijeka, Kreimirova 52a.

Nikad dovoljno pitanja o zdravlju i bolesti

RAZMILJATE LI KATKADA I O
POVIENOM KRVNOM TLAKU?
Na stranicama Narodnog zdravstvenog lista, oito ne bez razloga, esto piemo o kroninim
bolestima, poglavito sranim i krvoilnim bolestima te arterijskoj hipertenziji kao najeoj
meu njima. I premda nam se ponekad ini da u tome pomalo i pretjerujemo, svakodnevna nas
praksa, naalost, u tome uporno demantira.

obol i, to je najgore, pomor od tih bolesti sve su vei.

Kolikog li je truda medicinska i ina znanost uloila u
istraivanja uzroka i mogunosti preveniranja te lijeenja i rehabilitacije oboljelih od tih bolesti? S druge strane,
odavno je ve jasno, ne samo zdravstvenim djelatnicima, nego
i iroj javnosti, da mnogi od uzroka obolijevanja lee i izvan
ovjeka te da su nerijetko posljedica nain ivljenja. To e,
drugim rijeima, rei da je svaki pojedinac na svoj nain suodgovoran za svoje zdravlje te da e pravilnim odabirom ili
korekcijom stila ivljenja moi, ako ne sprijeiti razvoj, a onda
barem ublaiti posljedice svoje bolesti. A da bi se to postiglo,
nije dovoljno samo htjeti, ve treba i znati te, to je najvanije,
u tome valja i ustrajati.
Potaknuti najeim pitanjima i propustima naih pacijenata s trajno povienim krvnim tlakom, za ovu smo priliku zainteresiranim itateljima odluili postaviti deset znakovitih pitanja prema kojima mogu ne samo provjeriti svoje znanje o
arterijskoj hipertenziji ve i stei neka mogua nova saznanja.
Provjerite svoje znanje

Deset, naoko naivnih pitanja o povienom

krvnom tlaku
1. Koliko ljudi u Hrvatskoj boluje od trajno povienog
krvnog tlaka?
A. 50.000-100.000
B. 150.000-250.000
C. 300.000-400.000
D. 450.000-500.000
2. Koje su normalne vrijednosti krvnoga tlaka u odraslih
osoba?
A. sistoliki do 140 mmHg uz dijastoliki do 90 mmHg
B. sistoliki do 120 mmHg uz dijastoliki do 80 mmHg
C. sistoliki do 150 mmHg uz dijastoliki do 95 mmHg
D. sistoliki do 135 mmHg uz dijastoliki do 95 mmHg

4. Trajno povieni tlak ne izaziva posljedice u

A. mozgu
B. zglobovima
C. krvnim ilama
D. srcu
5. Faktor rizika za razvoj hipertenzije nije
A. hipertenzija u obitelji
B. pretilost
C. stupanj obrazovanja
D. poviene masnoe u krvi
6. Prekomjerna tjelesna masa
A. znaajno utjee na porast krvnog tlaka u svih osoba
B. utjee na krvni tlak samo u ena u menopauzi
C. utjee na krvni tlak samo u starijih osoba
D. ne utjee na krvni tlak
7. Lijeenje arterijske hipertenzije zapoinje
A. odabirom najnovijeg antihipertenzivnog lijeka
B. odabirom najuinkovitijeg lijeka koji pospjeuje mokrenje
C. primjerenom podukom lijenika i prihvaanjem odreenih
higijensko-dijetetskih mjera
D. odabirom blagog sedativa
8. U lijeenju arterijske hipertenzije znaajniju ulogu ne
predstavlja
A. regulacija tjelesne mase
B. redukcija unoenja kuhinjske soli na 5 grama dnevno
C. smanjenje visokokalorine prehrane i alkoholnih pia
D. uzimanje tablete protiv glavobolje

13
studeni-prosinac 2001

3. Arterijska hipertenzija je stanje trajno povienog

A. sistolikog tlaka iznad 140 mmHg
B. dijastolikog iznad 80 mmHg
C. sistolikog tlaka iznad 160 mmHg i (ili) dijastolikog iznad
95 mmHg
D. sistolikog tlaka iznad 140 mmHg i (ili) dijastolikog iznad
85 mmHg

9. Hipertoniar mora uzimati lijekove

A . kad osjeti glavobolju
B. kad mu se tlak digne iznad 150 mmHg
C. kad mu se tlak digne iznad 160 mmHg
D. redovito, svakodnevno i doivotno
10. Glede medikamentozne terapije hipertenzije, najvanije je da bolesnik
A. isproba sve dostupne lijekove i odabere najboljega
B. upozna kemijsku strukturu i mehanizme djelovanja prepisanog mu lijeka
C. dobro naui kako se dozira pojedini lijek
D. prihvati kao neminovnost da e lijekove morati uzimati
doivotno te da e ih postupno mijenjati prema preporuci svoga lijenika
ODGOVORI:
1-C, 2-A, 3-C, 4-B, 5-C, 6-A, 7-A, 8-C, 9-D, 10-D.
Koliko ste tonih odgovora dali? Svih 10? Tada biste zacijelo zasluili izvrsnu ocjenu. S manje tonih odgovora ocjena
bi bila manja. No, prave odgovore i ocjenu nai ete u spoznaji

o tome koliko se toga od navedenog doista i drite, neovisno o

tome imate li povien ili normalan krvni tlak. Bolujete li sluajno od neke druge bolesti, pokuajte si postaviti slina pitanja, a odgovori e biti, vjerujte nam, vrlo slini.
I zaista, zar je ba presudno vano da li s vama od istih
tegoba pati jo pola milijuna ili svega par tisua sugraana?
Za vas praktina medicina poinje i zavrava s vaim sluajem i vi imate puno pravo na takva razmiljanja, ali i punu
obvezu da slijedom reenog ne samo razmislite, ve i odluite
te ustrajete u mijenjanju odreenih svojih navika. Imate pravo
pitati i znati o svojoj bolesti, ali ste i suodgovorni za njen dalji
tijek, pa i konani ishod. No, pritom se ne morate previe
optereivati medicinskom znanou i strukom; prepustite to
onima kojima je to posao.
Razmiljajte o svome zdravlju ne kad ga izgubite, nego
stalno i neprekidno ustrajte na njegovu uvanju i unapreivanju. Tako ete i ponekad neminovnu bolest znati prihvatiti kao
dio ivljenja, moi ete se bezbolnije s njome suoiti te, uz
primjereno znanje i suradnju s profesionalnim zdravstvenim
djelatnikom, kvalitetnije proivjeti svoj dio povijesti.
Prof. dr. sc. Ante krobonja, dr. med.

Srana aritmija

BOLEST ILI BEZAZLENA POJAVA

Tijekom prosjenog ivota srce otkuca vie od 3 milijarde puta, svakodnevno vie od 100.000 puta.
Oko 4-5 l krvi u ovjejem tijelu krui tako da kroz srce dnevno proe oko 7500 litara krvi koja
nosi kisik i hranjive tvari u svaku - i najmanju stanicu naeg tijela.

i podaci nameu pitanje: kako

to moe uiniti jedan miini
organ veliine ljudske ake, koji prosjeno tei samo oko 400 grama?
Odakle takva snaga koncentrirana u tako malom prostoru i kako to da srce
uvijek tako pravilno i neumorno radi?
Stvaranje impulsa za rad srca

Impulsi za rad srca stvaraju se u

posebnim stanicama tzv. provodnog
sustava srca, iako izuzetno sve stanice
srca mogu spontano stvarati elektrine
impulse. Sinusni vor prvi je dio provodnog sustava. Nalazi se u desnoj

pretklijetki (podsjetimo se da je srce

podijeljeno u 2 pretklijetke u koje dolazi krv i 2 klijetke preko kojih krv
naputa srce) i predstavlja normalnog
predvodnika srane akcije, tzv. prirodni pacemaker, u kome se impulsi
stvaraju i iz koga se u pravilnom ritmu
tijekom cijelog ivota ire po itavom
srcu, uzrokujui stezanje i oputanje.
Srana aritmija

Ponekad srce ipak ne radi tako pravilno kako je to uobiajeno. Tada govorimo o aritmiji. Srana aritmija predstavlja, dakle, odstupanje od normal-

14
studeni-prosinac 2001

nog sranog ritma, odnosno od regularnih sranih otkucaja. Srce radi nepravilno, prebrzo ili presporo.
Znai li pojava aritmije da osoba
boluje od srane bolesti?

Ne nuno. Naime, mnoge aritmije

javljaju se u osoba koje nemaju sranu
bolest i potpuno su nedune, ali mogu biti subjektivno neugodne za pacijenta, to kod ljudi izaziva razumljivu
zabrinutost. S druge strane, treba znati
da postoje aritmije koje same po sebi
mogu biti opasne i zahtijevaju medicinski tretman ili su pak pratilac dru-

gih sranih bolesti koje ozbiljno ugroavaju bolesnika.

to uzrokuje aritmiju

Uzrok aritmije ostaje esto nepoznat. Bolesti srca, plua, titnjae, jetre,
razliite infekcije (npr. bruceloza, Lymeova bolest), promjena tjelesne temperature (povienje ili snienje), upale
ili trovanja, anemija mogu uzrokovati
pojavu aritmije. Ponekad su aritmije
neeljena pojava tijekom uzimanja nekog lijeka. No, na rad srca mogu utjecati i svakodnevna emocionalna stanja, pa stres predstavlja jedan od najeih uzroka aritmije. Ne treba zaboraviti ni toliko prisutne tetne navike duhan, kofein i alkohol, koji takoer
mogu dovesti do aritminog rada srca.

preskakanja srca. Uz takve promjene

sranog ritma nerijetko se jave i osjeaj nedostatka zraka, pritisak u grudima, vrtoglavica, uz razumljivu prateu
psihiku uznemirenost pacijenta. U odreenim aritmijama dolazi do poremeaja svijesti, kratkotrajne smetenosti, a
ponekad su, naalost, pojave nekih
aritmija i fatalne za bolesnika.

Lijeenje

Podjela aritmija

Dijagnoza srane aritmije

U strunoj literaturi moe se susresti vie razliitih podjela aritmije. Tako, prema mjestu nastanka aritmije mogu biti atrijske (nastale u pretklijetkama) i ventrikulske (nastale u klijetkama). Zatim se mogu podijeliti na
smetnje stvaranja i provoenja podraaja i ektopine aritmije koje nastaju
izvan sinusnog vora, a s obzirom na
brzinu sranog ritma, govori se o tahiaritmijama (ubrzani ritam) i bradiaritmijama (usporeni srani ritam).

Pacijent koji primijeti neki od

simptoma javlja se lijeniku. Obrada
zapoinje uzimanjem podataka o simptomima (anamneza), pregledom, a potom slijede odgovarajue pretrage.
Najjednostavnija je i svima poznata dijagnostika metoda - snimanje elektrine aktivnosti srca (tzv. EKG-elektrokardiografija). EKG se snima u mirovanju, ali se ponekad snima i u optereenju (pacijent vozi bicikl ili hoda na
pokretnom sagu, to moe dovesti do
pojave aritmije i/ili pokazuje neadekvatnu opskrbu sranog miia krvlju).
Dinamika elektrokardiografija (Holter monitoring) metoda je u kojoj pacijent obavlja svakodnevne aktivnosti,

Kako prepoznati aritmiju

Veina ljudi obino osjeti ubrzan

ili usporen rad srca, lupanje ili drhtanje
u grudnom kou, ili pak ima osjeaj

ali pri tome na sebi nosi aparat koji

snima elektrine aktivnosti srca tijekom 24 sata i registrira promjene ritma. Osim tih, u otkrivanju uzroka i
postavljanju dijagnoze aritmije koriste
se i druge, laboratorijske, radioloke
metode i sloenija elektrofizioloka
ispitivanja provodnog sustava srca.

Naravno. Lijeenje aritmije ovisi o

njenoj vrsti i uzroku. Postoji niz lijekova koji lijee nastalu ili sprjeavaju pojavu nove aritmije. Ako je to potrebno,
u odeenim situacijama primjenjuje se
elektroterapija, bilo jednokratnom, tzv.
elektrokonverzijom, ili privremenom
ili trajnom elektrostimulacijom (tzv.
pacemaker). Slijede potom sloenije
metode, poput elektrine ablacije ili kirurkih zahvata.

Srane aritmije esta su i nerijetko

posve bezazlena pojava, koja ne zahtijeva poseban medicinski tretman.
Ponekad svojim ponaanjem sam
pacijent moe sprijeiti njihov nastanak. Zamjeivanje nekih od znakova
aritmije razlog je za konzultaciju lijenika koji e potom procijeniti ozbiljnost aritmije i utvrditi eventualnu potrebu za daljom dijagnostikom obradom i lijeenjem.
Bojan Mileti, dr. med.
Prim. mr. sc. Ivan Brozievi,
dr. med.

PROMIDBENI PROSTOR
u Narodnom zdravstvenom listu!
Ako elite oglaavati u
naem listu, javite se Urednitvu na telefon

21-43-59
15
studeni-prosinac 2001

Angina pektoris

BOL KOJA EKA SVOJIH PET MINUTA

Koronarna ili ishemijska bolest srca (IBS), sa svojim klinikim oblicima (angina pektoris, infarkt
miokarda, srana dekompenzacija, srane aritmije i nagla srana smrt), najea je bolest srca i
vodei uzrok smrti u naoj dravi. ea je kod mukaraca nego kod ena, posebno iza petog
desetljea ivota.

ajei je uzrok IBS-a ateroskleroza koronarnih arterija. Aterosklerotini proces na krvnim ilama dovodi do postupnog suenja (stenoze) krvnih ila i posljedinog smanjenja opskrbe sranog miia krvlju, kisikom i hranjivim materijama (ishemija).
Angina pektoris (stenokardija) kliniki je sindrom uzrokovan znaajnim
suenjem koronarnih arterija, to dovodi
do tranzitorne ishemije sranog miia,
a manifestira se pojavom paroksizmalne
boli u grudnom kou.
Sindrom angine pektoris (AP) dijelimo na:
1. stabilnu anginu pektoris,
2. nestabilnu anginu pektoris (novonastala, progresivna, u mirovanju),
3. anginu pektoris Prinzmetal (vazospastina, varijantna).
Posebne oblike predstavljaju asimptomatska ili nijema ishemija (silent angina), u kojoj nedostaje karakteristina
grudna bol, i sindrom X u kojem je koronarogram normalan. Prinzmetalova AP,
sindrom X i nijema ishemija znatno su
rjei od klasine pektoralne angine.
Klinika slika

Osnovni je simptom AP pojava paroksizmalne grudne boli. Bol je lokalizirana iza grudne kosti ili u prekordijalnom predjelu, tipino se iri u lijevu ruku i lijevo rame, rjee u vrat, donju eljust, popreno u grudni ko, izmeu lo-

patica, liicu i desnu ruku. Stezajueg

je karaktera, traje najee 1 do 5 minuta, veinom do 20 minuta. U nestabilnoj
angini pektoris bol je istih karakteristika, ali traje due od 45 minuta i ne poputa na nitroglicerin. Jaina boli varira, od
tek blagog pritiska u sredini grudnog koa (stabilna AP), do vrlo jake boli, praenje lupanjem srca, profuznim znojenjem,
muninom i osjeajem bliske smrti (nestabilna AP).
Napad grudnih bolova moe biti provociran fizikim naporom, emocionalnim stresom, naglim izlaganjem hladnoi, obilnim obrokom, pretjeranim puenjem i konzumiranjem alkohola, spolnim odnosom, runim snovima i naglim
promjenama vremenskih prilika.
Dijagnostiki postupak

Kod veine bolesnika, paljivo uzetim anamnestikim podacima (faktori

rizika koronarne bolesti-povieni arterijski krvni tlak, eerna bolest, debljina,
puenje, poviena razina kolesterola u
krvi, koncentracijske pilule), fizikalnim
pregledom i snimanjem elektrokardiograma u mirovanju. Treba znati da EKG
u mirovanju kod bolesnika sa stabilnom
anginom pektoris moe u 25 do 40% sluajeva biti normalan. Tada se za postavljanje ispravne dijagnoze koriste testovi
optereenja (ergometrijsko testiranje na
biciklu ili pokretnom sagu), kako bi postupnim fizikim optereenjem izazvali
subjektivne (pojava pektanginoze boli) i
objektivne znakove ishemije sranog miia (elektrokardiografske i hemodinamske promjene).
Ako je ergometrijski nalaz pri submaksimalnom ili maksimalnom optereenju negativan, u pravilu se odustaje od
daljih pretraga, smatrajui da nema dovoljno elemenata za postavljanje dijagnoze.
Primjena ostalih dijagnostikih postupaka (24-satna dinamska elektrokar-

16
studeni-prosinac 2001

diografija, tzv. Holter-monitoring, perfuzijska scintigrafija miokarda radioaktivnim talijem 201, radionuklidna ventrikulografija tehnecijem 99 m, ultrazvuk srca, elektromagnetska rezonancija
i osobito koronarografija s lijevostranom
ventrikulografijom, koja predstavlja
izravni uvid u anatomiju koronarne mree krvnih ila) u principu je rezervirana
za bolesnike kod kojih je postavljena dijagnoza angine pektoris, a treba ustanoviti lokalizaciju i stupanj suenja koronarnih arterija, procijeniti ouvanost
funkcije lijeve klijetke i mogunost nastupa akutnog infarkta miokarda i iznenadne srane smrti.
Lijeenje angine pektoris

1. Lijeenje faktora rizika

2. Medikamentozna terapija
a) Suzbijanje napada AP: nitroglicerin se primjenjuje sublingvalno, tj. stavlja se ispod jezika. Nastup uinka je ve
za 30 sekundi, trajanje uinka je izmeu
15 do 30 minuta. Nitroglicerin iri periferne venule i arteriole pa time dovodi
do poveanja koronarnog krvotoka. Poboljano snabdijevanje miokarda krvlju
prekida bol par minuta po uzimanju nitroglicerina. Ako unato uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju, tj. traje due
od 15 minuta, moe se uzeti jo jedna
lingvaleta. Ne popusti li bol na dvije lingvalete nitroglicerina (bol traje due od
pola sata), bolesnika treba hitno transportirati u bolnicu jer postoji opasnost
od nastupa akutnog sranog udara.

b) Spreavanje napada AP:

- Nitrati dugotrajnog djelovanja (isosorbiddinitrat - ISDN, isosorbidmononitrat - ISMN) djeluju na isti nain kao
nitroglicerin, ali im djelovanje nastupa
sporije (nakon 30 minuta) i traje due (8
do 12 sati, u retard oblicima do 24 sata).
- Kardioselektivni blokatori beta adrenergikih receptora: suzbijanjem simpatike stimulacije usporavaju frekvenciju srca, smanjuju kontrakcijsku snagu
sranog miia, arterijski krvni tlak i nastup sranih aritmija, tj. smanjuju potrebe isheminog miokarda za kisikom i
hranjivim materijama. Doziranje selektivnih beta blokatora (atenolol, metoprolol, bisoprolol) strogo je individualno,
najbolje prema frekvenciji srca (optimalna frekvencija u mirovanju 50/min, u naporu do 100/min).
- Selektivni blokatori kalcijskih kanala (verapamil, diltiazem, nifedipin),
blokadom utoka kalcija u miine stanice srca i perifernih arterija, dovode do

pada arterijskog tlaka, smanjuju kontrakcijsku snagu sranog miia, usporavaju

sranu frekvenciju i ire koronarne krvne ile. Istovremeno je, dakle, poboljana koronarna cirkulacija i smanjena potreba isheminog sranog miia za kisikom.
- Acetilsalicilna kiselina (aspirin), u
dozi od 75 do 325 mg dnevno, inhibira
agregaciju trombocita i time prevenira
nastup koronarne tromboze (infarkta
miokarda).
U bolesnika s nestabilnom anginom
pektoris (predinfarktno stanje, status anginosus, intermedijarni koronarni sindrom, akutna koronarna insuficijencija),
kod kojih postoji neposredna opasnost
razvoja akutnog sranog udara, uz naprijed navedenu antianginoznu terapiju (nitrati, beta blokatori u kombinaciji s antagonistima kalcijskih kanala), primijenit
e se i antikoagulacijski lijekovi (heparin intravenski, tiklopidin per os). Ne doe li do stabilizacije anginoznih napada

unutar 48 sati od poetka simptoma, primijenit e se transluminalna koronarna

angioplastika (dilatacija koronarnih ateromatoznih lezija balon-kateterom) i
uvaanjem metalnih proteza koje dre
lumen ile otvorenim za protok krvi
(stenting). Ako se na temelju koronarografskog nalaza ocijeni da nekirurka revaskularizacija nije mogua, pristupa se
krirukoj revaskularizaciji miokarda, tj.
implantaciji aortokoronarnih premosnica (venski ili arterijski presadak).
Samo se po sebi razumije da je te
visokodiferencirane dijagnostikoterapijske zahvate mogue uiniti u ustanovi u kojoj, uz suvremenu opremu i lijekove, postoji visokokvalificirani tim
medicinskih strunjaka.
Za lijenike ope prakse i hitne medicinske pomoi od esencijalne su vanosti brza i tona dijagnoza, brz i siguran
transport u bolnicu te adekvatno prehospitalno lijeenje, ukljuujui mjere kardiopulmonalne reanimacije.
Doc. dr. sc. Juraj Kui, dr. med.

Koronarografija

Nezamjenjiva dijagnostika metoda

Danas se vrlo esto u naem svakidanjem ivotu, u obitelji, na ulici, za vrijeme rada, sastanka i
raznih drutvenih dogaanja moe uti rije koju obini ljudi u pravilu teko ili pogreno
izgovaraju i pritom u sebi osjete neku muninu i zebnju pa ak i strah - koronarografija!

ke aparature prikazuju srane krvne

ile ili koronarne arterije, koje srcu
donose arterijsku krv.
Koronarne arterije

To su arterije koje kao KRUNA obavijaju srani mii (vidi sliku) te mu na

taj nain dovode kisik i hranjive sastojke. Srani mii ima dvije arterije LIJEVU I DESNU KORONARNU
ARTERIJU, koje izlaze iz poetnog dijela aorte. Lijeva koronarna arterija, ili
glavno deblo, ubrzo se dijeli na dvije
grane: prednju silaznu granu i zavojitu
granu. Te dvije grane zajedno s desnom
koronarnom arterijom ine tri glavne srane arterije, pa stoga esto govorimo o
jednoilnom, dvoilnom ili troilnom
koronarnom oboljenju.
Prve selektivne koronarografije, kao
rutinska dijagnostika metoda, poele su
se izvoditi krajem ezdesetih godina

17
studeni-prosinac 2001

(1967. god.) u SAD-u. Zbog toga je u

mnogim laboratorijima uvrijeeno da se,
prilikom obiljeavanja glavnih koronarnih arterija i njihovih sekundarnih grana, koristi anglosaksonska nomenklatura. Na laboratorij takoer je prihvatio tu
nomenklaturu.

Na kraju recimo i to da ne postoje

dva ovjeka s istom koronarografskom
anatomijom.

oista, prilikom izgovora te rijei

ovjek sebi postavlja brojna pitanja o tome:
- to je koronarografija,
- emu ona slui i to se njome dobiva,
- zato i kada se ona radi,
- tko ju radi,
- postoji li kakva opasnost za pacijenta.
Na ta pitanja pokuat u ukratko odgovoriti da bih itateljima objasnio znaenje pojma koronarografije te vrijednost i vanost koronarografije u suvremenoj kardiologiji. Takoer u pokuati
eliminirati svaki bezrazloni strah kod
onih itatelja koji se moraju podvrgnuti
toj dijagnostikoj proceduri.
Koronarografija je visokodiferentna, visokospecifina, invazivna kardioloka dijagnostika procedura kojom se pomou sofisticirane radiolo-

Koronarna bolest

Invazivni kardiolog mora, uz veliko

struno znanje, imati i odreene psihofizike kvalitete koje se ne mogu nauiti,
ve mu moraju biti uroene i, uz svakodnevni rad, dovedene gotovo do savrenstva. Za invazivnu, a pogotovo za interventnu kardiologiju, ne kae se bez
razloga da to nije samo state of the
science, ve i state of the art.

O koronarnoj bolesti ve je reeno

vie u drugim lancima, no ovdje u ponoviti samo jednu injenicu: najtonija
dijagnoza koronarne bolesti postie se
koronarografijom, koja danas ne samo
da prikazuje anatomiju koronarnih arterija ve, zahvaljujui savrenoj digitalnoj tehnici, moemo vidjeti i analizirati
aterosklerotske promjene na arterijama
koje zovemo lezijama ili plakovima.

to nakon koronarografije?

Laboratorij za sranu kateterizaciju

Laboratorij za sranu kateterizaciju

bolniki je odjel opremljen specijalnom,
visokosofisticiranom aparaturom, gdje
se obavljaju svi oblici sranih kateterizacija, pa tako i koronarografija. Danas
su to i mjesta gdje se obavlja itav niz
tzv. invazivnih interventnih zahvata na
sranim arterijama, sranim zaliscima,
sranom miiu, aorti i svim drugim arterijama u ljudskom organizmu. Sve te
dijagnostiko-interventne zahvate radi
tim koji se sastoji od lijenika kardiologa, specijalno obuenog u invazivnoj sranoj dijagnostici, tzv. invazivnog kardiologa, sestre instrumentarke, takoer specijalno obuene za taj tip instrumentiranja, te radiolokog tehniara ili
inenjera medicinske radiologije. To
troje nalazi se neposredno uz pacijenta, a
samu proceduru prati za monitorom, u
odvojenoj prostoriji, drugi kardiolog, dok
tzv. nesterilna sestra posluuje potrebnim
materijalom za vrijeme pretrage.
Pretraga zapoinje operativnom pripremom pacijenta, odnosno ienjem
operativnog polja. Nakon sterilnog prekrivanja pacijenta specijalnim prekrivaima, lijenik anestezira podruje gdje
e se ubosti arterija. Danas se najee
koristi arterija u desnoj preponi, tzv. art.
femoralis, iako se mogu koristiti i drugi
arterijski pristupi, kao lijeva art. femoralis ili art. radialis na podlaktici jedne ili
druge ruke. Nakon toga se u arteriju postavi uvodnica, preko koje se kasnije
uvode i mijenjaju razni kateteri, potrebni za prikaz rada lijeve srane klijetke,
desne i lijeve koronarne arterije. Putem
tih katetera u sranu klijetku, kao i u
arteriju, injicira se specijalni kontrast, uz
istovremeno slikanje rendgen-aparatom,
ime se prikau navedene strukture. Pretraga se danas zapisuje na CD-u i kasnije
analizira na kompjutoru.

KATETER

Slika 2. Kod koronarografije kateter se

uvodi kroz arteriju u preponi.

Nakon zavrene pretrage, pacijentu

se vadi uvodnica iz arterije i nakon rune
hemostaze (zaustavljanja krvarenja),
mjesto se zavija elastinim zavojem. Pacijent mora mirovati do drugog dana ujutro, kada se zavoj skida, pacijent ustaje
te je spreman za normalnu aktivnost.
Koronarografija je dijagnostika pretraga koja ima svoju doputenu smrtnost.
Svjetski doputeni mortalitet iznosi
1:1000 pacijenata, no odmah moram naglasiti da, ako se potuju sva pravila tijekom rada, a koja zovemo DESET
BOJIH ZAPOVIJEDI, ako se svakom
pacijentu pristupa s potrebnom ozbiljnou, odgovornou i skromnou, s maksimalnom koncentracijom, smrtnost te
pretrage praktino je zanemariva.
Osim smrtnosti, postoje i druge komplikacije, no za njihovo svoenje na mjeru ispod doputenog vrijede ista pravila.

AORTA

Koronarografijom dolazimo do definitivne spoznaje o patomorfolokom stanju kod bolesnika. Na osnovi toga moemo preporuiti dalji terapijski pristup pacijentu. U sluaju pozitivnog nalaza,
imamo dvije osnovne terapijske mogunosti.
- medikamentoznu terapiju
- revaskularizacijsku terapiju:
- nekirurka koronarna (PTCA),
- kirurka koronarna (by-pass, premosnice),
- angiogeneza.
Potrebno je naglasiti da su sve te metode meusobno nadopunjujue i jedna
drugu nikada ne iskljuuje. Pacijentu
uvijek mora biti na pameti, ako se preporui koronarna angioplastika PTCA ili
kirurke premosnice, da mi nismo uinili koronarnu angioplastiku koronarne bolesti, ve koronarne lezije, kao to ne
operiramo koronarnu bolest, ve premoujemo koronarna suenja zbog koronarnih lezija (vidi slike).
No, o revaskularizacijskim tehnikama, kirurkim i nekirurkim, to spada u
domenu visokosofisticirane i specijalizirane medicine, bit e vie govora nekom
drugom prilikom.
eljko Plazoni, dr.med.

LIJEVA
UNUTARNJA
MAMARNA
ARTERIJA

VENA SAFENA

SUENJE

SUENJE

Slika 3.

18
studeni-prosinac 2001

Rana faza rehabilitacije nakon akutnog infarkta miokarda

Hrvatska liga protiv raka

TO PRIJE POSTATI
BIVI BOLESNIK
Nemogue je dovoljno naglasiti vanost infarkta miokarda
kao uzroka smrtnosti i invaliditeta. Mnogobrojna medicinska
istraivanja pokazuju da je infarkt odgovoran za priblino dvije
treine smrtnosti u koronarnim bolestima srca. U ukupnom
mortalitetu, srane bolesti ine vie od 50%. Znaaj je tim vei
to se dobna granica oboljelih spustila: od infarkta obolijevaju
ljudi u najproduktivnijim godinama ivota.

rosjeno smanjena radna sposobnost znatno optereuje i njihove

obitelji te predstavlja socijalni problem. Lijeenjem infarkta miokarda bave
se struni timovi u kojima surauju lijenici, medicinske sestre, vii fizioterapeuti, socijalni radnici i psiholozi. Nakon to
bolest nastupi, bitno je pravovremeno zapoeti s terapijom i rehabilitacijom. Rehabilitaciju bolesnika s nekompliciranim
infarktom miokarda treba zapoeti im
ranije. To znai da rana rehabilitacija poinje ve u koronarnoj i postkoronarnoj
jedinici interne klinike. Ona traje dva do
tri tjedna i njena je svrha uspostavljanje
to ranije fizike aktivnosti bolesnika. U
toj fazi bolesnik se mora suoiti sa svojom bolesti, prognozom i, to je vrlo bitno, nainom ponaanja u tijeku oporavka. Ako je bolesnik psihiki i fiziki u
zadovoljavajuem stanju, fizioterapeut
moe zapoeti rehabilitaciju, uz konstantnu suradnju s lijenikom. Kardioloki stabilni pacijenti pet do sedam dana nakon
infarkta poinju s kretanjem.

Postupno optereenje

Najprije se uvjebava hod u sobi. To

je esto okantno za bolesnike pa je vrlo
bitno da ih fizioterapeut vodi i pomogne
im pri stjecanju samopouzdanja. Nakon
adekvatnih pauza, koje su bitne kako bismo pratili bolesnika i njegovu reakciju

Mlinari, Eljuga, Missoni:

UMOR, ZAMOR
I PREMOR
na rehabilitacijski program (pacijentu povremeno mjerimo puls i tlak), program
nastavljamo strogo individualno doziranim gimnastikim vjebama, u koje obvezno ukljuujemo vjebe disanja. Deveti dan izlazimo s pacijentom iz bolesnike sobe, a esnaesti dan iz okruga bolnice, gdje se nastavlja s programom na terenu, s laganim, strogo kontroliranim optereenjem. Nakon otprilike tri tjedna,
prije otputanja iz bolnice, pacijenti se
podvrgavaju testu optereenja na biciklergometru, da bi se ispitala funkcionalna
sposobnost miokarda. Nakon otputanja
iz bolnice, rehabilitacija se nastavlja u
specijaliziranim ustanovama za rehabilitaciju sranih bolesnika, gdje bi trebala
trajati izmeu tri i est tjedana. U tom
periodu vrlo je bitno da se bolesnik educira i usvoji zdrave i korisne navike u
smislu svakodnevnih kondicijskih aktivnosti (uvijek u skladu sa svojim mogunostima) te da se naui relaksirati. Sva ta
znanja i iskustva trebaju se primjenjivati
zauvijek, u treoj i najduljoj fazi rehabilitacije, a to je svakodnevica naeg, sada ve biveg bolesnika.
Tatjana Mrakovi,
vii fizioterapeut

19
studeni-prosinac 2001

Knjiica Umor, zamor i premor autora prof. dr. sc. Ive Mlinaria, dr. sc.
Damira Eljuge i mr. sc. Eduarda Missonija vrlo je znaajna jer na popularan nain opisuje fiziologiju i patofiziologiju tjelesnog umora kod zdravih
osoba, ali i povezanost emocija na psihogeni umor zbog nepripremljenosti
ljudi na suvremeni nain ivota. Kako
treina ljudi pati od kroninog umora,
od kojih su 70% ene u najaktivnijoj
ivotnoj dobi 30-50 godina, a etiologija i dijagnostika su nejasne, iako su
neka istraivanja pokazala da bi alergija mogla biti predisponirajui faktor,
potrebna su dalja epidemioloka istraivanja radi provedbe prevencije i lijeenja.
Posebno se istie tumorski umor s
fizikom i psihikom komponentom,
ija pojava i intenzitet ne ovise samo o
vrsti tumorske bolesti, ve i o psihikoj reakciji na bolest samog bolesnika
i njegove okoline. Kod onkolokih bolesnika preporua se lagana tjelovjeba, prilagoena tjelesnoj kondiciji bolesnika, i modifikacija prehrambenih
navika, to ima povoljan uinak na rehabilitaciju i resocijalizaciju bolesnika, a time i na njihovo duevno zdravlje.
Nadamo se da e knjiica praktinim savjetima biti korisna ne samo bolesnicima i lanovima njihovih obitelji, ve i zdravim osobama.
S potovanjem,
Prof. dr. sc. Ana Stavljeni Rukavina

Okulistika

OKO JE PROZOR DO NAEG SRCA

Mali princ (Antoine De- Saint Exupry) rekao je: ovjek ispravno vidi srcem; ono to je bitno,
oku je nevidljivo. Toliko o emocijama.
Razmiljajui o vezi oka i srca, okulist bi rekao: Je li srce ispravno, u oku se to i te kako vidi.

eina vas koji ste se ikad lijeili zbog povienog krvnog tlaka
ili sranih tegoba, bili ste upueni na pregled okulistu. Bilo da vas je
lijeio va obiteljski lijenik ili internist, obino je traio dodatno miljenje
okulista. Jeste li znali zato? Jeste li se
zapitali odakle lijeniku odjednom toliko zanimanje za vae oi? Kakve veze
ima povieni krvni tlak s oima? Jeste
li, kao veina pacijenata, zakljuili da
moda imate povieni tlak i u oima?
Okulist moe pomoi u lijeenju
srca

Kad netko boluje od povienog krvnog tlaka ili nepravilnog rada srca, ili
mu je krvoilni sustav na bilo koji nain
ugroen, treba ustanoviti u kakvom su
stanju njegove krvne ile. Kako ih vidjeti, a da mu pritom ne moramo nanositi
bol bodui ga ili uklanjajui kou iznad
ila? Jednostavno - kroz zjenicu oka!
To je jedini prozor kroz koji ih se u
ljudskom tijelu moe vidjeti. Dovoljno
je posvijetliti specijalnom lampicom
koja se zove oftalmoskop i koju svaki
okulist rabi, ne samo za pregled one
pozadine (fundusa), nego u razne dijagnostike svrhe.
U zapadnim zemljama oftalmoskopom se slue ve i lijenici ope prakse,
pedijatri, neurolozi, internisti... Spada
u pribor njihovih ambulanti. Oni njime
mogu uoiti promjene na onoj pozadini, ali e za miljenje i tumaenje nalaza ipak pitati okulista. U nas je taj put
skraen. Pacijent se odmah upuuje
okulistu koji e, svojim iskustvom u koritenju tog instrumenta i strunim poznavanjem najfinijih promjena na krvnim ilama one pozadine, dati dragocjene podatke, vane za lijeenje krvoilnih promjena.

to se to moe vidjeti na onoj

pozadini

Ponekad pomislim kako uope ne

bih trebala poznavati osobu koju pregledavam. Dovoljno bi mi bilo zaviriti
kroz njenu zjenicu i mogla bih, s velikom sigurnou, zakljuiti je li osoba
mlada ili stara, mrava ili debela, je li
ivjela dobro ili je cijeli svoj vijek
bila pod nekakvim stresom... Sve se to
dade naslutiti po izgledu njezinih krvnih ila na pozadini oka. Iste promjene
nale bi se i na svim drugim krvnim
ilama u tijelu. Dakle, kakve su ile u
oku, takve su u mozgu, srcu, bubrezima, svugdje.
U mladih, zdravih ljudi cijela je ona pozadina naranastocrvene boje, punokrvna, svjetlucava, jedra, naprosto
puca od zdravlja.
U starih ljudi boja postaje naranastoukasta, bez sjaja, a nau se i nakupine otpadnih tvari koje krvne ile vie
nisu u stanju otplahnuti. Nekada se zateknu i blijedoukasta podruja u koja
krv vie uope ne pristie.
Mlade su krvne ile elastine: arterije svijetlocrvene boje od kisika koji
sadri njihova krv, a vene tamnocrvene
od sakupljenog ugljinog dioksida koji
treba eliminirati. Bez imalo napinjanja,
mlade, podatne arterije vijugaju preko
one pozadine i premouju vene koje
vijugaju pod njima. Upravo elastinost
omoguava arterijama da prejau venu
a da je pritom nimalo ne pritisnu. Krv
cirkulira bez napora.
Starenjem arterije postaju krute.
Njihove stijenke bivaju iznutra obloene masnim naslagama. O koliini masti
unutar arterije ovisi i njezina bol. Od
svijetlocrvene mlade arterije, boja se
starenjem mijenja u naranastoukastu, bakrenu, pa sve do srebrnastog sjaja. To je krajnji stadij ateroskleroze.

20
studeni-prosinac 2001

Krv se u arterijama usporava. Svi organi tada gladuju. esto se protok potpuno zaustavi na mjestima velikog suenja. Krvi ima ispred i iza suenja.
Tada arterija na onoj pozadini izgleda
poput nanizanih vagonia ili kobasica
u lancu. Krute arterije isprue se s vremenom, postaju manje podatne, a svaka vena, na mjestu gdje arterija prelazi
preko nje, pati zbog pritiskanja (Gunnov znak). Zaustavlja se protok krvi
ispod mjesta premoenja, to konano
moe rezultirati pojavom tromboze u
veni.
Nekad se na onoj pozadini vide
mjesta curenja iz krvnih ila ija je
stijenka ve toliko napaena da ne moe izdrati pritisak krvi u njoj. To je
zvono za uzbunu. Ako iz ila curi u
oku, isto se moe dogaati npr. u mozgu, samo s mnogo teim posljedicama
po zdravlje i ivot.
Kad okulist sve to vidi i opie u
svom nalazu, lijenik koji je pacijenta
uputio na taj pregled moe se orijentirati o stanju krvnih ila i tome prilagoditi
svoju terapiju. Povremeno e ponovo
slati pacijenta na pregled one pozadine, kako bi dobio povratnu informaciju
o uspjenosti svojeg lijeenja. Stanje
krvnih ila ne mora se bitno popraviti.
Nekad je za to ve kasno. Dobrim lijeenjem ne bi se smjelo mijenjati na loije.
Eto kako okulist u bolestima krvoilnog sustava korisno slui kao konzultant drugim lijenicima-specijalistima.
Krvavo oko

Ima situacija kad osobu s povienim

krvnim tlakom ne uputi okulistu drugi
lijenik, nego mu dotri sama. To se
najee desi kad se ujutro probudi, pogleda u ogledalo i zaprepasti se jer je

oko podliveno krvlju. udno: nita me

ne boli, vid je kao i inae, a oko krvavo! Stvar se komplicira kad izae iz
kue jer tada svi u udu pitaju to se
desilo. Kako smo obino osjetljivi na
ono to se vidi izvana, bez obzira na to
koliko je opasno i boli li, takva osoba
pohita u onu ambulantu.
Okulist najprije zapita pacijenta ima
li povien krvni tlak. On se obino zaudi tom pitanju. esto niti ne zna da
mu je povien. Osim toga, doao je samo zbog oka.
Okulist mu tada objasni da se uope
ne radi o bolesti oka. Ono je samo rtva naglog skoka krvnog tlaka, a podljev je nastao jer kapilare na vanjskom
dijelu oka nisu izdrale naglu navalu
krvi. Struno se to zove hiposfagma i
moe nastati iz bilo kojeg razloga koji
je izazvao pucanje kapilara (npr. udarac u oko, fiziko napinjanje, trljanje
oka u snu i sl.). Treba li je lijeiti? Ne,
jer e proi kad se krv povue, kao i
svaka druga modrica na tijelu. Kapi za
oi koje pacijenti esto kupe u ljekarni
nee pomoi. Ja obino savjetujem kontrolu krvnog tlaka i noenje tamnih naoala da se izbjegne znatielja drugih
osoba dok podljev ne izblijedi.
Okulist e, iz opreza, provjeriti je li
i u dubini oka dolo do pucanja kapilara
i izlijevanja krvi. To bi bilo puno opasnije. Pomou oftalmoskopa vidjet e
ima li mutnina koje plivaju (kapljice
krvi) i podljeva na onoj pozadini. Tad
bi i vid bio zamuen. Sreom to se rjee
deava.
Podliveno oko moemo shvatiti kao
korisno upozorenje da se ozbiljnije pozabavimo krvnim tlakom koji, u toj fazi, nije izazvao ozbiljnijih oteenja, ali
je potencijalna tempirana bomba za koju nikada ne znamo kad e se aktivirati.
Krvni tlak - oni tlak

Uvrijeena je zabluda pacijenata da

su upueni na pregled zbog tlaka, a
im je okulist u pitanju, mora da se radi
o onom tlaku. Koliko veze imaju ta
dva tlaka?
Ako su poslani na pregled one pozadine, onda je to prvenstveno zbog
krvnog tlaka i stanja krvnih ila. Oni
tlak u tom asu nema s tim nikakve ve-

ze. Naravno, korisno je pacijentima u

dobi iznad 40 godina, kad se najee
krvni tlak povisi, izmjeriti i oni tlak.
Ako ne zbog drugog, onda da ih umirimo.
Oni tlak vaan je u bolesti oka koju
zovemo glaukom. Ve smo o tome pisali i sada bi nas odvelo predaleko ponovno se na to vraati. Podsjetit u vas
samo na to da 3/4 raznih tipova glaukoma ini tzv. glaukom otvorenog kuta.
Izaziva ga ne toliko povienje onog
tlaka, koliko usporena cirkulacija u blizini vidnog ivca. Upravo to uzrokuju
krvoilne bolesti, odnosno oscilacije
krvnog tlaka. Bilo da je osoba niskotlaka, pa ne poduzima nita, ili je visokotlaka koji uzima tablete za sniavanje krvnog tlaka u neodgovarajuoj
dozi i time mu povremeno tlak u krvi
previe padne, vidni e ivac kad-tad
poeti pokazivati znakove oteenja tipine za glaukom. Oni tlak u takvih
bolesnika moe biti normalnih vrijednosti, pa ak i nii od uobiajenog, i ne
mora biti mjerodavan za procjenu teine glaukoma. Najsigurniji je pokazatelj
glaukomske bolesti praenje promjena
u vidnom polju povremenim testiranjem ili tzv. perimetrijom.
Osim lijekova za glaukom, nuno je
dovesti krvni tlak u tolerantne granice,
odnosno lijekovima koje propisuje in-

21
studeni-prosinac 2001

ternist smanjiti njegove oscilacije na

najmanju moguu mjeru. Tako e se
zaustaviti ili barem umanjiti oteenja
vidnog ivca i ouvati vid.
Pacijenti su sigurni kad doktori
surauju

U prvom sluaju, okulist slui kao

servisna sluba drugim specijalistima u
njihovom postavljanju dijagnoze i lijeenju krvoilnih bolesti.
U sluaju hiposfagme okulist prvi
postavlja sumnju na problem s krvnim
tlakom i upozorava pacijenta da se javi
internistu.
Tek u sluaju glaukoma okulist je
taj koji lijei pacijenta, ali mu je suradnja s internistom koji e uspostaviti pravilan krvni tlak i te kako neophodna.

Na primjeru bolesti krvoilnog sustava

dade se zakljuiti kako dobra suradnja
lijenika razliitih specijalnosti, naizgled bez velike meusobne veze, moe pomoi u lijeenju. To je jo jedan
dokaz kako je ljudsko tijelo jedinstven
sustav i kako svi organi dijele zajedniku sudbinu, pogotovo kad im je sustav
opskrbe gorivom bolestan.
Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi,
dr. med.

Stomatologija

SRANI BOLESNICI
U ZUBNOJ AMBULANTI
Polivalentna stomatoloka ambulanta mjesto je gdje dolaze pacijenti svih dobnih skupina, zdravi,
ali i oni s uroenim ili steenim oboljenjima. Najvea je prednost rada u takvoj ambulanti u tome,
da su cijele obitelji u skrbi istog stomatologa, to omoguava bolje sagledavanje opeg i
stomatolokog zdravstvenog stanja obitelji, laki rad i sigurnija prognoza lijeenja.

snova je svakog dobrog rada u

stomatolokoj ambulanti uzimanje dobre ope i stomatoloke
anamneze te detaljan pregled cijele usne
upljine. Dobra anamneza prvi je uvjet
da se izbjegnu neeljene posljedice. Posebice treba pacijenta pitati o pomanjkanju zraka, oteanom disanju, pomanjkanju zraka pri naporu, lupanju srca ili angini pectoris, od koje moda boluje. One
koji su evidentirani kao srani bolesnici
pitamo da li su im se u posljednje vrijeme simptomi pogorali, kad su posljednji put bili na kontroli kod kardiologa te
to koriste od lijekova. Na osnovi tih podataka stomatolog treba prosuditi da li
e kirurko lijeenje tog pacijenta provesti on ili e ga uputiti u bolniku ustanovu. Bolniko lijeenje obavezno je za
pacijente koji su preboljeli infarkt miokarda u posljednjih 12 mjeseci, kod kojih su utvreni nekontrolirana angina
pectoris, srana dekompenzacija, nekontrolirana aritmija i povieni krvni tlak te
za one koji se pripremaju za operaciju
zalistaka ili za srani bypass.
Ne skrivajte bolest

Cijanotine (ljubiastoplave) usnice

i sluznica u ustima vanjski su znak koji
nas upozorava da se moda radi o sranom bolesniku. Kod takvog pacijenta
treba inzistirati na dobivanju to vie podataka o njegovoj bolesti srca, a vrlo esto je prije stomatolokog zahvata potrebno konzultirati lijenika kardiologa
kod kojeg se pacijent lijei.
Na ovom mjestu moram naglasiti
(pouena svojim osobnim iskustvom u
viegodinjoj praksi) da kod svake sumnje na postojanje bilo kakvog oboljenja
srca INZISTIRAMO na dobivanju iscrpnih i tonih podataka o vrsti bolesti i
lijekovima koje pacijent koristi u lijee-

nju tog oboljenja. Ako pacijent ne zna za

svoje oboljenje srca, bolje je da na zahvat odgodimo, a sumnjivog pacijenta
uputimo na specijalistiki kardioloki
pregled. Sav taj oprez potreban je stoga
to naim neprilagoenim radom moemo vitalno ugroziti sranog pacijenta.
To posebno istiemo jer sam se puno
puta u svojoj praksi susrela s tim, da pacijent prikriva ili umanjuje svoje oboljenje, u elji da se rijei zubobolja koja ga
u tom momentu mui. Stomatolog mora
biti svijestan opasnosti koje proizlaze iz
psihikog uinka naeg zahvata na takvog pacijenta, utjecaja naih lijekova,
pa ak i utjecaja naih aparata na ugraene srane stimulatore pacijenta. Bitno je
i koliko je vremena prolo od pojave
oboljenja jer je poznato da nai zahvati
mogu kod pacijenata koji su nedavno
preboljeli npr. infarkt miokarda, izazvati
novi.
Prvi je problem koji se javljaju u radu s takvim pacijentima u primjeni anestetika s vazokonstriktorom-adrenalinom (sredstva za blokiranje boli s dodatkom za stezanje krvnih ila). U strahu
i stresu, nae tijelo lui velike koliine
adrenalina pa je tetno da ga jo i stomatolog dodaje injekcijom. Takve pacijente prije svakog stomatolokog zahvata
treba dobro psiholoki pripremiti i relaksirati, a nekima treba sat vremena prije
zahvata dati za smirenje (premedikacija)
5 mg Apaurina u tableti.
Oprezno s injekcijom

Djelotvorna lokalna anestezija (bezbolan rad) imperativ je za te pacijente jer

je bol najjai stimulans za potenciranje
luenja (endogenog) vlastitog adrenalina. U kardiovaskularnih rizinih pacijenata doputa se maksimalna doza od 0,04
mg adrenalina, to odgovara koliini u

22
studeni-prosinac 2001

etiri ampule anestetika 1:200 000. Anestetik s adrenalinom u omjeru 1:50 000
gotovo se nikad ne koristi u tih pacijenata, osim u sluajevima kada je potrebna
ekstremna lokalna hemostaza (zaustavljanje krvarenja). Svaki vazokonstriktor
apsolutno je zabranjen u bolesnika s tlakom krvi preko 200/115, pacijenata s nekontroliranom anginom pectoris, aritmijom i infarktom miokarda u posljednjih
est mjeseci. Takve pacijente treba uputiti u bolniku ustanovu radi manjih kirurkih zahvata. Samo davanje injekcije
anestetika s vazokonstriktorom mora biti krajnje oprezno, polagano, da se izbjegne bol od pritiska. Preporuuje se i
izbjegavanje intraligamentalnih i intraosealnih anestezija zbog dobre prokrvljenosti tih tkiva. Nakon davanja anestezije, pacijenta treba pratiti. Uputno je takvim pacijentima preporuiti da prije
anestezije ne jedu ili, ako ba moraju, da
to bude lakoprobavljiva hrana, jer je dokazano da neka oboljenja srca (infarkt
miokarda) ee nastaju nakon obilnog
obroka, u kombinaciji sa stresom.
Svaka srana bolest zahtijeva
zaseban pristup

ANGINA PECTORIS je pojava intenzivne boli u prsima koja traje 3-4 minute i poputa nakon uzimanja sredstava
za irenje krvnih ila (nitroglicerina).
Napad moe biti izazvan fizikim naporom, konzumiranjem tekoprobavljive hrane i emocionalnim stresom. Stres
u kombinaciji s bolom tijekom stomatolokog zahvata naroito je opasan za provociranje napada.
INFARKT MIOKARDA je oboljenje koje stomatolog moe lako isprovocirati, pa pacijente koji su ga preboljeli u
posljednjih nekoliko mjeseci treba uputiti u bolnicu radi manjih hitnih stomato-

lokih zahvata, a sve ostale zahvate treba

odgoditi. Naroito je vano izbjei emocionalni stres u tih bolesnika, pa se preporuuju samo manji, kratkotrajni stomatoloki zahvati, uz odgovarajuu premedikaciju (Apaurin).
KONGENITALNE I STEENE
SRANE GREKE predstavljaju stanja
rizina za nastanak infekcijskog endokarditisa (upale unutranje ovojnice srca). U tu grupu bolesnika ubrajamo i one
koji imaju organski, tj. patoloki (posljedica oteenja zalistaka - reumatska bolest srca) um srca. Kod tih pacijenata
treba preventivno dati antibiotike. Ako
pacijent u anamnezi navede da je prebolio reumatsku groznicu, mora se smatrati
da u njega postoji oteenje srca dok se
ne dokae suprotno. Ako elimo provesti visokorizine stomatoloke zahvate
(vaenje zuba, kiretaa depova, operacije na gingivi, a posebno uz prisustvo
upale), treba konzultirati kardiologa.
PROLAPS MITRALNOG ZALISKA najea je anomalija sranih zalistaka i javlja se u 5-10% populacije. Veina pacijenata s tom anomalijom nema
nikakvih simptoma. Ipak, svi bolesnici s
tom dijagnozom trebaju profilaktiki
uzeti antibiotik prije stomatolokog zahvata koji moe izazvati irenje infekcije iz usta.

INFEKCIJSKI ENDOKARDITIS i
danas predstavlja ozbiljno stanje jer 15%
bolesnika umire usprkos lijeenju. Uinak antibiotika primijenjenih prije zahvata upitan je. Britanski istraivai dokazali su da u 60% sluajeva endokarditisa nema dokazivog izvora infekcije,
14% pacijenata je tri mjeseca prije pojave bolesti imalo neki stomatoloki zahvat, to upuuje na to da loa higijena
usta, prije nego stomatoloki zahvat, moe biti izvor infekcije.
Kirurki zahvati u ustima tijekom kojih nastaje obilno krvarenje iz gingiva
najee uzrokuju prolaznu bakterijemi-

ju (rasap bakterija u tijelu kroz 15 min.).

Tada se bakterije nakupljaju na oteenim ili deformiranim zaliscima i uzrokuju upalu tog podruja. Tako se govori o
RIZINIM i o VISOKORIZINIM pacijentima. Pacijenti s umjetnim sranim
zaliscima, oni koji su preboljeli bakterijski endokarditis i operirani pacijenti spadaju u visokorizine i kod njih je obvezna parenteralna (u injekcijama) antibiotska profilaksa.
Higijenom sprijeiti pogoranje
stanja

Loa higijena usta te oboljenja potpornih tkiva zuba i infekcije na vrku

korijena zuba mogu sami, i bez dodatnog poticaja stomatolokim zahvatom,
izazvati irenje bakterijske infekcije u
srce i druge udaljene organe. Zbog toga
pacijenti u kojih postoji visok rizik od
nastanka infekcije na srcu, moraju sami
dobrom higijenom usta smanjiti taj rizik,
a stomatolozi moraju dodatnim mjerama
(upute o higijeni, upotreba fluorovih preparata i dezinfekcijskih tekuina za ispiranje usta, uklanjanje naslaga sa zubi)
sprijeiti nastanak upalnih promjena u
ustima prije stomatoloko-kirurkog zahvata. Ranice koje izazivaju loe ureene zubne proteze mogu biti mjesto ulaska bakterija iz usta i njihovog daljeg
irenja. Alfa hemolitiki streptokok najei je uzronik oboljenja srca uzrokovanih iz usta. Kako te bakterije najbolje
reagiraju na preparate penicilina tako se
oni i preporuuju u profilaksi tih oboljenja. Najdjelotvorniji je amoksicilin, ampicilin i penicilin V. Ako se radi o osobi
preosjetljivoj na tu grupu lijekova daje
se eritromicin, a kod osjetljivih i na njega - klindamicin. Svi se oni daju jedan
sat prije poetka stomatolokog zahvata,
osim eritromicina, i est sati nakon poetne doze. Sve stomatoloke zahvate
treba obaviti u najmanjem broju posjeta
i uz zatitu antibiotikom.
HIPERTENZIJA ili povieni krvni
tlak dijagnosticiran je u 5% pacijenata, a
rauna se da ih ima jo toliko, a da za to
ne znaju. Uzroci povienog tlaka viestruki su. Za rad u stomatolokoj ambulanti vano je ukloniti u pacijenta strah i
pojavu stresa izazvanog bolnim zahvatom, to stimulira luenje adrenalina koji izaziva stiskanje krvnih ila, a time
poveava krvni tlak. S takvim pacijenti-

23
studeni-prosinac 2001

ma treba uspostaviti dobar kontakt, a nekima sat prije zahvata dati sredstvo za
smirenje (Apaurin).
Struja ometa pacemaker

Pacijenti s bypassom arterija srca i

elektroninim stimulatorom pacemakerom ne zahtijevaju primjenu antibiotika
prije zahvata, ali svakom kirurkom zahvatu u ustima treba prethoditi kontrola
kardiologa, a zahvat se izvodi u bolnici.
Lokalni anestetici i vazokonstriktori nemaju nikakvog djelovanja na elektrostimulatore srca, pa je njihova primjena ista
kao i kod pacijenata bez njih. Problem
koji se namee jest pitanje mogu li elektrini i drugi aparati koji se upotrebljavaju u stomatolokoj praksi remetiti rad
sranog elektrostimulatora. Dananji
modeli elektrostimulatora imaju ugraene posebne zatitne mehanizme tako da
veina elektrinih i mehanikih aparata
(turbine, mikromotori) nema tetnog djelovanja na njih. Ipak, pri upotrebi tih aparata treba se pridravati odreenih uputa:
1. aparat treba ukljuiti neto dalje
od bolesnika i polagano ga donijeti do
usta pacijenta,
2. tijekom rada ukljueni aparat treba biti oko 30 cm udaljen od mjesta implatiranog elektrostimulatora,
3. nakon zavrenog rada, prije iskljuenja, aparat treba odmaknuti neto dalje od bolesnika.
Ako pri upotrebi stomatolokog aparata pacijent osjeti vrtoglavicu, slabost
ili omaglicu, aparat treba odmah udaljiti
i prestati s radom.
Opasnost za rad elektrostimulatora
dolazi u primjeni elektrokautera, vitalometra i kavitrona, kojima se moe uzrokovati privremeno ometanje rada elektrostimulatora. Da se to izbjegne, te aparate treba koristiti s prekidima i vremenski ogranieno, najvie do tri sekunde, a
vremenski razmak izmeu pojedinih
ukljuivanja treba biti dui od deset sekundi.
Mr. sc. Ana Fajdi-Furlan, dr. stom.

Emocionalna inteligencija

POTREBA ZA OSOBNOM VANOSTI

Za emocionalno inteligentne ljude kaemo da su EMOCIONALNO ZRELI. Jedna od oznaka te
zrelosti jest prepoznavanje, prihvaanje i zadovoljavanje osobnih elja i potreba.

od eljom podrazumijevamo unutarnju tenju prema nekom cilju, putokaz, smjernicu koju moemo, ali ne
moramo posluati i realizirati. Kada nekoga upitamo: eli li neto popiti?, njegov odabir napitka bilo koje vrste znai da
bi toj osobi napitak sada mogao pruiti neku ugodu ili osvjeenje. To ne znai nuno
da je edan. No, kada kaemo: Ja sam
edan!, tada ve ulazimo u podruje onoga bez ega ne moemo, odnosno u podruje POTREBA. One e nas natjerati da ih
zadovoljimo jer bez njih neemo moi
funkcionirati.
Potrebe su, dakle, fizioloka stanja organizma izazvane nekom neravnoteom
unutar organizma ili izmeu organizma i
okoline. Da bi organizam normalno funkcionirao, one MORAJU biti zadovoljene,
dok elje MOGU, ali ne moraju. elje nas
nee prisiliti da se njima bavimo, ali e
nam, u sluaju da ih respektiramo i zadovoljimo, pruiti obilje zadovoljstva. Tako
moemo rei da je glad potreba, a apetit
prema odreenoj vrsti hrane elja. e je
potreba, a limunada s dvije kocke leda elja.

utaiti glad izazvanu nezadovoljenom

potrebom.
Tako elje prestaju biti zain ivotnih sadraja, ve postaju sredstvo kompenzacije potreba, kao kad se zasitimo slanim tapiima jer ne stignemo ruati.
Jedna od potreba koja moe snano
djelovati na nae elje i koristiti ih kao
sredstvo kompenzacije jest potreba za
VANOU ili osobnom VRIJEDNOU. Kada nije zadovoljena, tjera nas da je
utaimo razliitim statusnim simbolima.
Zbog nje emo eljeti kupiti skup, a ne
samo funkcionalan i siguran auto; odjenuti
modernu odjeu odreene marke ak i kad
nije udobna; ljetovati u mondenom ljetovalitu, zadobiti poloaj ili titulu. Neemo
moi biti jednako dobri, uspjeni ili pametni. eljet emo pobijediti druge i dokazati da smo bolji, vjetiji, poslovniji, informiraniji, zabavniji. To e nam privremeno pomoi da se osjetimo VANI i CIJENJENI, PRIHVAENI, a moda i
VOLJENI.

Unutranji gonii

Kad smo gladni ili edni, lako emo

prepoznati svoje potrebe. Osjeat emo suhou u ustima ili kruljenje crijeva i slabost.
Rei emo: MORAM neto pojesti ili popiti! No, uz te lako prepoznatljive potrebe, postoje i one koje esto uope ne prepoznajemo iako nas tjeraju da ih zadovoljimo. To su potrebe za podraajem ili stimulacijom, kontaktom, panjom i prepoznavanjem, strukturom vremena, promjenom, seksom, slobodom, ljubavlju, vrijednou i zabavom.
Bez njihove zadovoljenosti ne moemo harmonino funkcionirati. Istina, neemo umrijeti, ali emo imati najrazliitije
poremeaje u ponaanju ili komunikaciji,
bit emo nezadovoljni, razdraljivi ili depresivni, nesposobni za rjeavanje dnevnih tekoa ili problema i konano bolesni.
Nezadovoljene potrebe postaju unutranji
goni koji preplavljuju i nae elje. Poinjemo eljeti ono to bar nakratko moe

Potrebe da budemo vani, cijenjeni,

prihvaeni i voljeni svojstvene su svakom
ovjeku, priznao on to sebi ili ne. Kao bebe
zadovoljavali smo ih fizikim kontaktom i
bliskou sa svojim roditeljima, a danas to
inimo kroz simbolike oblike maenja.
Pozdravljamo jedni druge, maemo si, tapemo se po ramenu, rukujemo se, estitamo, dajemo komplimente, poklanjamo poklone, dodjeljujemo priznanja... Provjerite
kako se osjeate kad vam netko estita na
vaem postignuu ili vam kae da ste lijepi, mudri, plemeniti. Kao da dobijemo vrlo
okrepljujuu hranu. I ne samo to. Kad netko u nama ve vidi lijepog, mudrog, plemenitog ovjeka, neemo ga htjeti iznevjeriti. Potrudit emo se i nadalje biti takvi. Na taj nain pohvale i podrke zadovoljavaju ovjekovu glad za prihvaanjem i vanou i motiviraju na nova postignua i samoodgoj.
Sve to, naravno, ima smisla pod uvjetom da smo iskreni. La i laskanje ljudi
lako prepoznaju. Njima emo izazvati ljutnju, prezir i bunt.
Sljedee je pitanje: moramo li poticaj i
potvrdu vanosti dobivati samo od drugih
ljudi?
Zadovoljstvo samim sobom treba
njegovati

Pohvala motivira

Gotovo svi imamo iskustvo u kontaktu

s ljudima koji moraju biti centar panje.
Priaju opirno i dramatino, puni su senzacionalnih vijesti, uvijek su u toku, o svemu moraju imati komentar, naputak ili dosjetku. Mogu dominirati izborom mjesta
na kojem sjede, neobinim izgledom, presudama koje donose, hvaljenjem ili dokazivanjem. Kao da ih neto tjera na takvo
ponaanje, kao da sve to MORAJU initi.
Kada postanu svijesni svojih postupaka,
znaju se ljutiti na sebe, ali i dalje ine isto,
sve dok svoju potrebu ne zadovolje na drugaiji nain.

24
studeni-prosinac 2001

Naravno da NE. Svatko od nas moe

biti samome sebi NJEGUJUI I PODRAVAJUI RODITELJ. Svatko moe
samome sebi rei i estitati: Ovo si dobro
uinio. Ti si mudro i plemenito bie. Bitno je imati UNUTARNJE KRITERIJE po
kojima procjenjujemo. Zato bi tui kriteriji bili mjerodavniji od naih? Zato moemo biti sebi lijepi samo kad nam drugi
kau da smo takvi; zato smijemo biti zadovoljni sobom samo kad su drugi zadovoljni? Poznavanje tuih kriterija moe
nam posluiti za usporeivanje i propitivanje objektivnosti naih. To je poticaj da
razmislimo jesmo li prestrogi ili prepopustljivi prema sebi. Ali, nakon prosuivanja, MI smo ti koji ODLUUJEMO to je
NAMA VANO i to emo smatrati vrijednou, a to postignuem.

jednako vjeti, sposobni i uspjeni. Ako to

pokuamo prikriti, sami emo sebe uloviti
u zamku. Glumei da jesmo ono to nismo,
da znamo i moemo ono to ne znamo i ne
moemo, neemo smjeti pitati, traiti dodatna objanjenja ili pomo. Tako sami sebi oduzimamo mogunost uenja, razvijanja i napredovanja. Uz to emo neprestano
strepiti da drugi ne otkriju kako nismo takvi kakvima se pokazujemo. Troit emo
silnu energiju na prikrivanje svog stanja,
umjesto da je koristimo za razvoj i realizaciju svojih kapaciteta.

Gluma je zamka

Mudrou do zadovoljstva

Biti emocionalno inteligentan, znai

osvijestiti i odvojiti tua oekivanja, uvjerenja, stavove i vjerovanja od svojih. Sada,
u odrasloj dobi JA sam taj koji MOE
BIRATI to je vano, a to nije; na to
ELIM usmjeriti svoju pozornost i aktivnost, a to u propustiti. JA kreiram, odluujem, preputam se ili mijenjam, prihvaam ili pregovaram. Moj je ivot MOJA
ODGOVORNOST. Vie mi nitko nije
KRIV za loe ishode, niti zasluan za dobre. O mojim izborima ovise moja uspjenost, koliina radosti, zadovoljstvo i osjeaj realiziranosti.
Tako nam aktivna pozicija prema izazovima ivota donosi konkretne rezultate i
postaje jedan od najsnanijih izvora osobne VANOSTI I MOI.
No, u svim podrujima ivota nismo

Izlaz je iz te pozicije prihvaanje svog

stvarnog stanja kao polazita na putu razvoja. Nitko se nije rodio uspjean. ak i
kod izrazito talentiranih ljudi, uspjeh poiva na upornosti i radu. Ono to su drugi
postigli govori da je to mogue postii.
Prema tome, umjesto da glumimo kako
smo obrazovani, naitani, sretni, uspjeni,
zadovoljni ili neto drugo, mi to moemo i
biti. Potrebno je htjeti, uloiti vrijeme i
rad. Pri ostvarivanju osobnog sna, sam proces ostvarivanja uitak je koji dodatno motivira.
A kada postavimo svoje ciljeve, naroito snaan osjeaj vrijednosti prua svakodnevna potvrda osobne MUDROSTI pri
njihovom ostvarivanju. Zahvaljujui njoj,
izgovarat emo samo ono to je poticajno
u datom trenutku i initi samo ono to pri-

Psihologija braka

Darko: Jesi li mi popeglala odjeu?

Darija (podrugljivim tonom): Jesi li
mi popeglala ...? Sam si peglaj! to sam ti
ja ovdje - slukinja?
Darko: Ne bi se ba reklo da si mi slukinja. Barem bi znala kuhati, pospremati i
istiti...!
To bi moglo biti zabavno. Ali taj bolni
razgovor vodio je par koji se za nekoliko
godina razveo (to nas i ne treba iznenaditi).
U detaljnu analizu emocionalne veze
dvoje partnera spadaju i korozivni osjeaji
koji mogu razoriti brak.
Emocionalna ekologija braka moe se
iscrpiti s tolikom preciznou da je mogue predvidjeti koji e se parovi razvesti u
razdoblju od 3 godine jer se vide znaci
upozorenja koji govore o tome da je brak u
opasnosti. U zdravom branom odnosu
partneri osjeaju slobodu izraavanja pritubi, ali u napadu bijesa pritube se izraavaju na destruktivan nain, kao napad na
partnerov karakter.

BRANE
PUKOTINE
Tek
mukarac
i ena
zajedno
ine
ovjeka.

25
studeni-prosinac 2001

donosi ostvarenju naih najviih ciljeva.

Neemo gubiti vrijeme i energiju na beznaajno.
Umjesto da priamo bez prestanka i
otimamo tuu panju, svojom emo
mudrou potaknuti druge da budu centralne osobe, da kau neto o sebi ili o
temi, da se osjeaju dobro, budu zadovoljni. Povratno emo dobiti kreativne, otvorene, iskrene i povjerljive ljude za zajednike aktivnosti i suivot. Umjesto da kontroliramo i dokazujemo koliko smo sposobni, svojom emo mudrou osposobiti
druge da budu samostalni. Zauzvrat emo
dobiti potrebno vrijeme i initi ono to
stvarno volimo.
Umjesto da drugima rjeavamo probleme, mudro emo ih potaknuti da sami nau rjeenje. Tako nas ni ubudue nee trebati.
Procijenit emo da nije mudro pobjeivati druge jer ih to motivira na dalju
borbu. Mudrije je istaknuti tua postignua i time ih motivirati na suradnju. Pohvalom emo nahraniti i svoje i tue samopouzdanje, umjesto da ga kritikom potkopavamo.
I svaki put emo se osjeati VANIMA i MONIMA jer, zahvaljujui svojim
mudrim odlukama i izboru, odravamo
osobni mir, zadovoljstvo, osjeaj realiziranosti i SREE. Znat emo to i kad to
nitko drugi ne primijeti.
Vesna palj, prof.
Na primjer, Nataa i njezina ki ile su
kupiti cipele, dok je njezin suprug Nado
iao u knjiaru. Dogovorili su se da e se
za jedan sat nai ispred potanskog ureda.
Nataa je bila tona, ali Nado nije bio nigdje na vidiku. Gdje je? Film poinje za
deset minuta. Nataa kerki: Ako postoji nain da tvoj otac neto pokvari, on e to
i uiniti. Kada se Nado pojavio deset minuta kasnije, radostan zbog toga to je sluajno susreo prijateljicu i ispriavajui se
zbog kanjenja, Nataa ga je napala neobuzdanim rijeima: Sigurno si vidio svoju bivu k...
Veina parova s vremena na vrijeme
iskusi takve situacije, u kojima se prituba
na neto to je jedan od partnera uinio
iznosi kao napad na osobu umjesto na ono
to je uinio. Ali tako teke osobne kritike
imaju neusporedivo tetniji emocionalni
uinak.
Prituba ili kritika

Vjerojatnost ponavljanja takvih napada time je vea to jedan od partnera ima

Kada ovjek zna koliki mu je kvocijent

inteligencije, niti e mu biti vano to netko misli o njegovoj inteligenciji, niti e
drugima stalno morati dokazivati da je pametan. Bit e mu dovoljno da se slui tom
svojom sposobnou i uiva u rezultatima
koje mu donosi. Neprestano dokazivanje
koliko je pametan zapravo bi govorilo da
on sam ne vjeruje u to, da sebe svako malo
mora ponovo i ponovo uvjeravati. A uvjeravajui sebe, uvjeravao bi i davne autoritete, koji jo uvijek gospodare njegovim
mislima, iako moda vie ne ive u fizikoj blizini.

izraeniji dojam da njegove pritube prolaze neopaeno ili se zanemaruju. Razlike

izmeu pritubi i osobnih kritika vrlo su
jednostavne. Kod pritube supruga konkretno navodi to je uzrujava i kritizira
suprugov postupak, a ne njega, govorei
mu kako se zbog toga osjea: Kada si
zaboravio peglati odjeu, stekla sam dojam da ti do mene uope nije stalo. Rije
je o izrazu temeljne emocionalne inteligencije i nimalo ratoborne. Ali kod osobne
kritike ona se koristi odreenim problemom kako bi izvela globalni napad na supruga: Uvijek si tako sebian i nemaran.
Time samo dokazuje da se nikada ne mogu pouzdati u to da e neto uiniti kako
valja. Zbog takve kritike osoba koja to
slua osjea stid, osjea da je partner ne
voli, da je okrivljuje i da s njom neto nije
u redu, a zbog svega toga vjerojatnija je
obrambena reakcija, a ne koraci prema poboljanju situacije.
Takve su reakcije jo izraenije kada je
kritika optereena prijezirom, koji je naroito razorna emocija. Prijezir se lako pojavljuje uz bijes, obino se ne izraava samo rijeima, nego i tonom i bijesnim postupcima. Najei oblici, dakako, jesu ruganje i vrijeanje: budala, k..., kukavica... Ali jednako su bolne geste koje prenose prijezir, osobito prijeziran osmijeh ili
poloaj usana, koji su univerzalni znakovi
gaenja, ili kolutanja oima, kao da osoba
eli rei: O Boe!
Zatitni znak prijezira u izrazu lica zapravo je kontrakcija miia koji kutove
usta povlai u stranu, dok se one jabuice
okreu uvis. Kada jedan od partnera na
trenutak pokae te znakove, drugi, u prikrivenoj emocionalnoj izmjeni, reagira naglim ubrzanjem rada srca za dva do tri otkucaja u minuti. Taj prikriveni razgovor
ima i svoju cijenu: pokazuje li suprug prijezir redovito, njegova e supruga biti sklonija itavome nizu zdravstvenih tegoba, od
estih prehlada i gripa do upala mjehura i
gljivinih oboljenja, kao i simptoma gastrointestinalnih poremeaja.
A kada njezino lice pokazuje gaenje,
koje je blizak srodnik prijeziru, etiri ili
vie puta tijekom petnaestominutnog razgovora, rije je o preutnome znaku da e
se par vjerojatno razvesti u razdoblju od
sljedee etiri godine.
Napad izaziva protunapad

Dakako, povremeno iskazivanje prijezira ili gaenja nee okonati brak. Takvi
emocionalni voleji prije su slini puenju i
visokoj razini kolesterola, kao rizinim

faktorima koji pridonose razvoju sranih

oboljenja; to su intenzivniji i dugotrajniji,
to je opasnost vea. Na putu do razvoda
jedan od tih partnera vie vremena provodi
izvan kue, s voljenom osobom, jer je naao rame za plakanje.
Jedan od tih faktora predvia sljedei,
svaki put na sve nesretnijoj i neugodnijoj
razini. Stalne kritike i prijezir ili gaenje
znakovi su opasnosti jer pokazuju da su on
ili ona preutno donijeli negativan sud o
partneru. U njegovim ili njezinim mislima
partner je meta stalne osude.
Takvo negativno i neprijateljsko razmiljanje prirodno dovodi do napada zbog
kojih onaj drugi partner zauzima obrambeni poloaj, ili je spreman na protunapad.
Te dvije vrste reakcije tipa borba ili
bijeg naini su na koje brani drug moe
reagirati na napad. Najprirodnija je reakcija uzvratiti napadom, nekontroliranim bijesom. Takav pristup najee zavrava

beskorisnim gromoglasnim obraunom.

Meutim, alternativna reakcija - bijeg moe biti pogubnija, naroito kada bijeg zapravo znai povlaenje u neprobojnu tiinu.
Bijeg iza visokog neprobojnog zida
krajnji je oblik obrane. Osoba koja se tako
brani jednostavno se gasi, praktiki se povlaei iz razgovora i reagirajui samo kamenim izrazom lica i utnjom.
Takvim postupkom upuuje snanu,
zastraujuu poruku, neto poput mjeavine ledenog distanciranja, superiornosti i
gaenja. On se uglavnom pojavljivao u
brakovima pred kojima su bile velike nevolje. U takvim sluajevima suprug je bio
taj koji se zatvarao iza neprobojnog zida,
reagirajui na enine napade, kritike i prijezir. Kao uobiajen odgovor, takvo zatvaranje razorno djeluje na zdravlje veze: njime se zatvaraju sve mogunosti za izglaivanje sporova.

Vidjet emo zbog ega ovjek ulazi u brak. Za to e nam posluiti izjave
mukaraca i ena koji su se u braku razoarali.
Muki odgovori:
- Oenio sam se jer sam doao u godine kad se treba eniti.
- Oenio sam se da se uklonim iz nesnosnih prilika u roditeljskoj kui.
- Rano sam ostao bez roditelja, bio sam osamljen, nitko me nije razumio, teko
sam se sam probijao kroz ivot.
- Na brak me prisilila njezina trudnoa.
- Oenio sam se iz ljubavi na prvi pogled.
- Zasitio sam se menze.
- Oenio sam se jer je to obiaj, a i moji su se vrnjaci ve svi poenili, na ljubav
pritom nisam ni mislio.
enski odgovori:
- Udala sam se kad sam zanijela; uinila sam to dijelom iz stida, dijelom iz
interesa, a najmanje iz ljubavi.
- Htjela sam postati nezavisna od roditelja i osloboditi se njihova stroga nadzora.
- Udala sam se u saznanju da dolazi starost, pa sam se nadala da u ju u braku
lake podnijeti.
- Udala sam se na elju svojih roditelja.
- Udala sam se jer mi je baka umrla, a majka mi se preudala pa sam ostala
sama na svijetu.
- eznula sam za promjenom u nainu ivota.
- Udala sam se da ne ostanem usidjelica.
Kraj na vidiku

To su moda i najopasniji razlozi za

brak. Partner je mogao praktiki itavo vrijeme misliti najgore o branoj druici, sve
njezine postupke tumaiti u negativnome
svjetlu. Nevana pitanja pretvaraju se u
velike bitke, partneri neprestano bivaju povrijeeni. S vremenom, partner poinje
svaki, pa i najmanji problem u braku smatrati ozbiljnim i nepopravljivim, jer samo
preplavljivanje sprjeava bilo kakav pokuaj popravljanja situacije. Kako se to nastavlja, sve je vie izgleda da je posve
beskorisno razgovarati o problemima i
partneri poinju sami umirivati vlastite

26
studeni-prosinac 2001

uzrujane osjeaje. Poinju voditi paralelne

ivote, ivei izolirano jedno od drugoga i
osjeajui se usamljenima unutar braka.
Sljedei je korak, i preesto, razvod.
Na tom putu do razvoda, tragine posljedice nedostatka emocionalnih sposobnosti vidljive su i same po sebi. Kada odreeni par ue u zaarani krug kritiziranja i
prijezira, obrane i zatvaranja u zidove munih misli i emocionalnog preplavljivanja,
ve i sam taj krug odraava raspad emocionalne svijesti o vlastitoj linosti i samokontrole, empatije i sposobnosti umirivanja i tjeenja partnera i samoga sebe.
Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Homoseksualne elje

BRANI ODNOSI TEMELJ SPOLNOSTI DJECE

Korijen ili glavni uzrok homoseksualnih elja treba traiti u obiteljskoj situaciji koja je u
djetinjstvu utjecala na oblikovanje neije linosti. Glavna osoba u obitelji, koja ima i najvei
utjecaj na razvoj djeje linosti, jest majka. Zato ona esto igra presudnu i u psihoseksualnom
dozrijevanju mlade linosti.

reud je naglasio u psihoanalitikoj

koli: materinsi kompleks najei
je uzrok skretanja u istospolnost.
Osnovni faktor neurotinog razvoja linosti vlastohlepna je majka i slab, povodljiv
otac. Gruba, hladna, autoritativna mati, koja se vlada poput mukarca, a u obitelji
zapovijeda i svima namee svoju volju,
moe svojom autoritativnou uliti u sina
strah pred enskim spolom. Poznato je,
naime, da dijete svoje dojmove o roditeljima prenosi na sve ljude. Ako je djeak u
tijeku cijelog svog razvoja ivio u stalnom
strahu pred majkom, prenosi taj strah na
sve nosioce enskog spola. Odbojan stav
djeaka prema majci, odnosno eni, moe
se pojaati sve do mrnje pa i odvratnosti.
To e onda biti jo snaniji motiv za skretanje u homoseksualnost.
No, majka moe i na drugi nain biti
osnovni pokreta istospolnog nagona svoga sina. esto se dogaa da majka sina,
osobito jedinca, jako razmazi, da ga vee
uza se, uini ga potpuno ovisnim o sebi i
nesposobnim da se oslobodi njezina utjecaja. Takav mukarac ostaje dugo, katkad
i doivotno, nesamostalan i u svemu zavisan od elja i odluka svoje majke.
Zarobljeni osjeaji

On je na nju osjeajno vezan na neprirodan, pretjeran nain te na nju projecira,

makar nesvjesno, svoje erotske tenje. Prirodno je da seksualna komponenta u itavoj toj nezdravoj osjeajnosti izmeu majke i sina ostaje obino pritajena i njima
samima skrivena. No, takav se mukarac u
svom ljubavnom ivotu ne moe otrgnuti
od svoje majke i ne zna svoje ljubavne
osjeaje upraviti na druge ene. Zato izlaz
iz svojih libidinoznih prohtjeva ponekad
nalazi u homoseksualnoj aktivnosti.
I enskoj homoseksualnosti (lezbijka)
isto je uzrok u odnosu izmeu majke i keri. I tu najveu ulogu ima vlastohlepna majka. Ako joj je polo za rukom da ker vee
uza se i s njome stvori tabor protiv oca
slabia, moe se dogoditi da ki mehanizmom identifikacije naprosto u sebe prenese lik majke i potpuno poprimi njezine

stavove i osjeaje prema drugom spolu.

Agresivna i vlastohlepna ena obino prezire mukarce, podcjenjuje ih, ponizuje i
ismijava u liku svoga mua. Prirodno je da
to kod keri moe pobuditi isto takav stav
prema mukom spolu uope, a to je jak
motiv za razvijanje libidinoznih elja prema vlastitom spolu. Malo je, naime, vjerojatno da e se pojaviti nagon prema spolu
koji se podcjenjuje.
Muko je dijete katkad petjerano vezano uz oca, osobito ako su u obitelji na jednoj strani otac sa sinom, a na drugoj majka
sa kerkom. Zatim, na oca osjeajno previe vezan, a od majke uplaen djeak, moe
i u odraslo doba ostati vie zainteresiran za
muki nego za enski spol.
Sloeni obiteljski odnosi

Agresivan i grub otac moe utjecati i

na psihoseksualni razvoj enskog djeteta.
Uplaena njegovim surovim postupkom
prema eni, djevojica gubi svako povjerenje u muki spol, koji joj je odbojan i
boji ga se u osobi svog oca. U takvoj situaciji, kad je ena uvjerena da je odvie opasno uputati se u bilo kakvu spolnu vezu s
mukarcima, njezina se libidnost vrlo lako
usmjerava prema enskom spolu.
Teka ljubomora i suparnitvo meu
braom i sestrom mogu takoer pridonijeti
razvoju homoseksualnosti. Ako su se brat
prema sestri ili sestra prema bratu uvijek
osjeali zapostavljeni i manje voljeni ili
pak sasvim odbaeni, sestra ili brat mogu u
sebi izgraditi duboku mrnju prema drugom spolu, u kome vide razlog svoje zapostavljenosti.
Ima roditelja koji svoje dijete odgajaju
kao suprotan spol. To se osobito dogaa
djevojicama koje su se rodile umjesto eljenog sina.
Kad se dijete psihiki razvije u mukarca, a po prirodi je ena, ili obratno, u
odraslo se doba nee moi tako lako snai
u vlastitoj spolnoj ulozi, nego e radije razvijati interese i elje suprotnog spola, u
kome je odgojeno. Tada e njegove tenje
biti preteno usmjerene na vlastiti spol.

27
studeni-prosinac 2001

Drutveno-kulturni
razlozi pogoduju razvoju
istospolnog nagona. Poznato je da se u patrijarhalnom
drutvenom ureenju mukarcu pridaje mnogo vea
vanost nego eni. Zatim,
na podcjenjivanje enski
spol reagira otporom prema
mukom spolu, to se oituje u nepovjerenju prema
mukarcima, u otvorenoj ili skrivenoj agresivnosti prema njima, u lukavosti i himbenosti, u tenji da se oponaa drugi spol, u
frigidnosti, u potpunom odricanju od svake seksualne veze s mukim spolom. Optereen takvim nazorima, mukarac vidi u
eni takmaca i stalnu opasnost za svoj presti. To mnoge mukarce ini nesigurnima
pred enom i toliko obeshrabrenima u njihovoj spolnoj ulozi da se radije odriu svakog intimnog dodira sa enom nego da se
izloe eventualnom neuspjehu. Tu se i opet
javljaju sve mogunosti za procvat homoseksualnih tenji.
Lijeenje

Homoseksualne je nagone teko ukloniti. To se moe postii samo dugotrajnom

psihoterapijom, ali i ona postie neke rezultate samo u dijelu sluajeva.
Na zakonik predvia kaznu za zavoenje maloljetnih osoba, i mislim da bi
bilo dovoljno da se taj zakonik odnosi jednako na heteroseksualno, kao i na homoseksualno zavoenje. Zakonski pak progoniti nekoga samo zbog injenice to ima
istospolne interese, bez obzira na to da li je
poinio djelo, mislim da je zapravo
besmisleno. Ako je rije o ucjenama, prevarama i drugom kriminalu u vezi s homoseksualnosti, svega toga ima znatno vie u
heteroseksualnim odnosima.
Ako se progoni muka prostitucija, isto
je tako potreban i krivini postupak protiv
onih mukaraca koji podravaju ensku
prostituciju.
Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Akutna faza boli lokomotornog aparata

VJEBE DO GRANICE BOLI

Bol je zatitna reakcija organizma koja nam kazuje da neto nije u redu i moramo je respektirati.
Jedna od osnovnih preporuka u akutnoj fazi boli lokomotornog aparata jest mirovanje. Moemo li
napraviti i neto drugo?

bog nagle ili postepene pojave

boli dolazi do promjene pokretljivosti i dranja tijela, to ponovno utjee na pojaanje boli.
Ako je pacijent, npr., zbog nagle
pojave boli u kriima ostao u polusavijenom poloaju, moemo ga polei na
trbuh, s jednim ili vie jastuka ispod
trbuha, da bi se osjeao relaksirano i
bez boli. Ostavimo ga tako odreeno
vrijeme i, ako se osjea dobro, skidamo jedan po jedan jastuk dok se ne
izravna (slike 1. i 2.).
Kada je taj poloaj bezbolan, pokuamo podignuti gornji dio tijela ili se
osloniti na laktove.

Slika 1.

Metode Mc Kenzie

Mc Kenzie metoda za lijeenje bolne kraljenice ukljuuje funkcionalnu

dijagnostiku i terapiju mehaniki uzrokovanih funkcionalnih smetnji cijele
kraljenice. Metoda je potekla s Novog Zelanda i razvila se po cijelom
svijetu.
Nakon testiranja poloaja i pokreta
koji uzrokuju bol, pacijenta nauimo
kako da te pokrete ili poloaje prekine,
promijeni ili ogranii, a istovremeno
da usvoji pokrete koji smanjuju bol.
Ponavljanjem odreenih pokreta
dolazi do smanjenja boli i senzacija
koje se ire du ruke ili noge.
Za taj tretman potreban je fizioterapeut koji je posebno obuen za tu tehniku i koji e na temelju dobivenog
testa, dranja i odreenih pokreta odrediti vjebe koje e pacijent raditi uz
nadzor fizioterapeuta i kod kue. U sluaju pojaanih bolova, vjeba se prekida (slika 3.).
Pacijent se upuuje na program samoterapije, i tako mu se predaje odgovornost za njegove smetnje.
Metoda PNF

Slika 2.

Slika 3.

Osim te metode, koristi se i PNF

(proprioceptivna neuromuskularna
facilitacija), tj. moderni pristup medicinske gimnastike koji olakava rad
miia, potie njihov rad ili smanjuje
bol.
PNF filozofija ui nas da svaki ovjek, ukljuujui i one s potekoama,
ima neiskoritene potencijale te nam
otkriva nove mogunosti rada s pacijentom. Svaka naa dnevna aktivnost
nije samo upotreba ruke ili noge, nego
je ukljueno cijelo tijelo, ali mi toga
nismo svjesni. Tek kada je neka funkcija smanjena ili oteana, postajemo
svjesni odreenih dranja i pokreta koji pojaavaju bol.

28
studeni-prosinac 2001

Npr.: nakon prijeloma donjeg dijela kostiju podlaktice i skidanja gipsa,

osim boli i smanjene pokretljivosti runog zgloba, najee dolazi do promjene dranja cijelog tijela (ruku tedimo,
rame je podignuto i nagnuti smo malo
u stranu).

Osnovni je princip PNF-a da svaki

tretman ukljuuje cijelo tijelo, a ne
samo specifian problem ili segment tijela. Pristup je pozitivan,
pojaavajui i koristei ono to pacijent moe napraviti za postizanje najvee mogue funkcije, tj. za
smanjenjem bola i poveanje pokretljivosti.
Koristei grau, tj. biodinamiku ovjejeg tijela, moemo raditi indirektno. To znai da, ako imamo bol na lijevoj ruci, moemo u odreenom poloaju koristiti trup - lopaticu ili zdjelicu, desnu ruku, lijevu ili desnu nogu, a
da dobijemo eljeni rezultat na lijevoj
ruci. Pacijent je vrlo aktivno ukljuen
u tretman, njegova panja usredotoena je na ono to radi i istovremeno postaje svjestan svojih pokreta.
Osnovno na to moramo paziti kad
radimo s pacijentom jest da ne izazovemo bol i zamor.
Oba koncepta temelje se na potpuno individualnom tretmanu pacijenta,
ovisno o njegovim simptomima i funkcionalnim potrebama.
Mirovanje u akutnoj fazi boli lokomotornog aparata nekad je neophodno, no ne i jedini mogui izbor tretmana.
Gordana Poi,
vii fizioterapeut

S interneta

Antraks

Neprijatelj u pismu
Antraks je prvenstveno bolest sisavaca biljojeda, iako je poznato da su od njega oboljeli i neki
drugi sisavci i ptice. ovjek dobije bolest direktno ili indirektno od zaraene ivotinje, ili
profesionalnom izloenou zaraenim ili zagaenim ivotinjskim proizvodima. Kontrola stoke je,
dakle, glavni nain za smanjenje obolijevanja.

e postoje potvreni, dokumentirani sluajevi prenoenja oboljenja s osobe na osobu. Utjecaj bolesti na zdravlje ivotinja i ljudi moe
biti poguban.
Bolest uzrokuje bakterija - Bacillus
anthracis, ije spore mogu u prirodi opstati godinama i desetljeima, ekajui
sljedeeg domaina.
Bolest postoji kod ivotinja i ljudi u
veini zemalja supsaharske Afrike i Azije, u nekoliko junoeuropskih drava, u
Americi i nekim podrujima Australije.
Povremeno se bolest u ivotinja pojavljuje i u drugim zemljama.
Tri su oblika antraksa kod ljudi: koni - nastaje kada spore prodru kroz ozlijeenu kou; gastrointestinalni - nastaje jedenjem (unosom) zagaene hrane,
napose mesa ivotinja uginulih od bolesti, i pluni - nastaje udisanjem spora
antraksa iz zraka.
Koni oblik predstavlja 95% svih
oboljenja ljudi. Sva su tri oblika potencijalno smrtonosna ako se ne lijee odmah.
Prevencija

Sprjeavanje antraksa kod ivotinja i

ljudi temelji se na mjerama kontrole stoke u endemskim podrujima, kao to su
zatita kod izlaganja leinama stoke i
vakcinacijama izloenih pastira. Najefikasnija je metoda unitavanja spaljivanje na nain koji osigurava dovoljnu toplinu za sterilizaciju. U praksi, lokalni
uvjeti u mnogim endemskim zemljama
onemoguavaju primjenu tih jednostavnih mjera. U industrijaliziranim zemljama prevencija se sastoji u dobroj poljoprivrednoj i industrijskoj higijeni.
Cjepivo je dostupno za ljude i ivotinje. Kod ljudi njegova uporaba mora biti
ograniena na grupe visokog rizika - na
profesionalno izloene osobe i neke vojne postrojbe.

Izolacija pacijenta i karantena nisu

potrebne. Odjeu i drugi zagaeni materijal treba unititi, najbolje spaljivanjem.
Lijeenje

Antibiotska terapija obino rezultira

dramatinom oporavku ovjeka ili ivotinje zaraenih antraksom, ako se daje
prije ili odmah nakon pojave bolesti. Antibiotska terapija moe se dati i za profilaksu, kod nesimptomatskih pacijenata
za koje se vjeruje da su bili izloeni sporama antraksa.

Zarazne ivotinje

Nakon prve zaraze u stadu, ivotinje

treba odmah maknuti s polja i redovito
kontrolirati pojavu znakova bolesti. U
endemskim podrujima ili kod opasnosti od pojave bolesti stado treba vakcinirati.

Uputa Ministarstva zdravstva o postupanju

sa sumnjivim pismonosnim poiljkama
1. Pismonosne i ostale potanske poiljke koje se po vanjskim obiljejima uine sumnjivima (neuobiajeni poiljatelj, eventualni neuobiajeni sadraji prema vanjskom opipu i slino) najbolje je NE OTVARATI
jer su poiljke praktiki neopasne dok su zatvorene.
S njima treba postupiti kako slijedi:
- poiljku spremiti u adekvatnu plastinu vreicu i odnijeti u najbliu
policijsku postaju,
- nakon toga sapunom dobro oprati ruke u toploj vodi,
- osobe koje su bile u dodiru s neotvorenim sumnjivim poiljkama ne
moraju se u svrhu prevencije zatiivati odreenim lijekovima.
2. Ako je dolo do otvaranja pismonosne ili druge poiljke te se
sadraj uini sumnjivim, treba postupiti kako slijedi:
- o tome obavijestiti policiju,
- izai iz prostorije u kojoj je poiljka i zatvoriti prostoriju, odnosno
sprijeiti pristup ljudi u nju,
- ekati dolazak policije radi eventualnog nekodljivog preuzimanja poiljke,
-nakon uklanjanja takve poiljke, prostoriju e na adekvatan nain dezinficirati pravna osoba ovlatena za obavljanje poslova dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije,
- osobe koje su bile u kontaktu s otvorenom poiljkom sumnjivog sadraja, ili u njenoj neposrednoj blizini, trebaju se podvrgnuti zatiti uzimanjem odgovarajuih lijekova.

29
studeni-prosinac 2001

2001. Meunarodna godina volontera

Penjem se stubitem svoje zgrade prema svome stanu na
treem katu. Dok prolazim pored vrata na prvom katu, ujem
glasan pla malog djeteta; na drugom se katu uje vika, a na
treem se iz jednog stana ne uje nita. Ta bi tiina trebala biti
u pozitivnom smislu, ali ve se nekoliko dana ne uje ni uanj,
a i bakicu iz toga stana ne viam ve due vrijeme. Poinjem se
pitati da li da pokucam na vrata ili ne. to ako probudim baku
i onda se samo osramotim ne znajui to da kaem. Ili bih
moda trebala rei: Ah, dola sam samo provjeriti jeste li
ivi! Te slike prolaze mi glavom i obuzima me nekanje. A ako
se bakici zbilja neto dogodilo? Sljedeeg trena ulazim u stan.
Za ruak je moje omiljeno jelo, a na TV-u omiljena serija i ve
zaboravljam na baku, zaplakano dijete i svau iz susjednih
domova.
Sjedim zavaljena u kau, udubljena u televiziju. Odluila
sam se malo odmoriti od kompjutorskih igrica i pogledati to
danas ima na TV-u. Na trenutak pozornost mi privlai reklama
Meunarodna godina volontera. Volonteri, volonteri. Pitam mamu da li bi ikad volontirala u nekoj bolnici ili domu, a
ona spremno odgovara kako njoj upravo treba jedan volonter
za brisanje praine. Vraam se u svoju sobu jer me takva vrsta
volontiranja ne zanima. Razmiljam o ljudima koji volontiraju
na ratitu, na minskim poljima, riskirajui svoj ivot samo da
bi spasili tui. Za to, naravno, ne dobivaju nikakvu plau, ali
zar nije najvea plaa sjaj u tuim oima, zahvalan pogled ili
suza radosnica? U dananjem svijetu, u kojem se svi polako

okreemo materijalizmu, a sve vie zaboravljamo one duhovne, istinske vrijednosti, teko je nai pravu osobu koja bi se
mogla potpuno posvetiti nekome strancu, zanemarujui svoj
privatni ivot. Ne, ne bih to mogla uiniti. No, moda bi upravo
zbog mojeg volonterstva nekome dan bio krai i ugodniji. Koliko bih ljudi mogla upoznati i prijatelja stei! Kada bih krenula s volonterstvom, prvo bih trebala poeti u svojoj zgradi.
Prvo bih trebala upoznati sve svoje susjede. Zamislite, ne poznam ljude s kojima dijelim adresu! Svakome koga sretnem na
stubitu trebala bih pruiti pomo u noenju namirnica, paketa... Ah, ima tu puno posla. Da me sada uje Majka Terezija,
vjerojatno bi se nasmijala na moje zamiljanje volonterstva.
Moja djela nisu ni do koljena njezinima, ali nekako treba poeti. Kada bismo svi uinili makar djeli djela Majke Terezije,
mogli bismo pomoi mnogim ljudima. No, da, lako je priati o
volonterstvu, ali teko je biti njegovim djelom. Da bih opovrgnula tu injenicu, odmah sada uinit u dobro djelo: pokucat
u na vrata staroj bakici. Pa to i ako se ispostavi da je s bakom
sve u redu (nadam se), bit e joj svakako drae to netko misli
na nju.
Evo, ve urim. Osjeam se ponosno jer sada sam i ja dio
Meunarodne godine volontera, a uz malo dobre volje mogla
bih to biti svakoga dana.
Tamara Komadina, VIII.a
O Veica, Rijeka

Primjena raunala u voenju lijenikih ordinacija

Raunala su se uvukla u sve pore naega ivota: u pote, banke, trgovine, promet, kole, domainstva. Na njima se radi,
ui i igra. No, najmanje ih ima u lijenikim ordinacijama. Tu jo uvijek vladaju
kartoni i olovka, ali kako sada stvari stoje,
uskoro e, primjenom uputstva HZZO-a, i
u ordinacije primarne zdravstvene zatite
nepovratno ui kompjutori. Ta promjena
izazvala je strepnju meu lijenicima. Kako u kratkom roku nabaviti raunalo, program za voenje ordinacije i nauiti koristiti se njima? Hoe li program koji odaberu u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe
i zahtjeve HZZO-a?

Jedan je od najrasprostranjenijih programa u Hrvatskoj skup aplikacija WINACTA, namijenjen ordinacijama primarne zdravstvene zatite i svim ostalim specijalistikim. Na tritu je ve od 1993.
godine i maksimalno je prilagoen korisnicima, a do sada ih ima preko 300 u cijeloj Hrvatskoj. Pomou WIN-ACTA vodi
se evidencija o pacijentima, anamnezama,
dijagnozama, terapijama, radovima, bolovanjima. U programu se koriste vaee ifre postupaka po Plavoj knjizi i dijagnoza
po MKB te baza lijekova propisanih od
Ministarstva zdravstva, s vaeim cijenama. Iz programa se tiskaju kompletni recepti i uputnice, doznake za bolovanje,

potvrde o ortopedskim pomagalima i sve

ono to se svakodnevno javlja u ordinaciji.
Dakako, tu su i mogunosti naruivanja, izdavanje rauna i zdravstvenog kartona pacijenta. Ono to je lijenicima najaktualnije jesu i sva izvjea za HZZO i
statistika izvjea za Zavod za javno zdravstvo. Ona se mogu kreirati u svakom
trenutku, za traeni vremenski period.
Programi WIN-ACTA u svakom su
trenutku usklaeni sa zakonskim propisima i svaki novi zahtjev koji se postavlja
pred lijenike na vrijeme se unosi u program. O tome se brinu autori programa i
rairena mrea zastupnika za podrku. Program je verificirala stomatoloka komora.
Velimir Zubak

Za dodatne informacije
obratite se na tel.
01/61 83 755, 61 83 756 ili
051/28 87 81.
www.in-con.hr.

30
studeni-prosinac 2001

Sveci-zatitnici od bolesti
u naoj medicinskoj tradiciji
LEONARD

JOSIP IVAN OD KRIA

6. studenog

14. prosinca

Razne bolesti i bolovi

Modana kap

Bio je dvorjanin kralja Klodovika, u

ijem je drutvu primio krtenje od sv.
Remigija na iji e nagovor stupiti u jedan
samostan u blizini grada Orleana. Zatim
ivi kao eremit sve do dana kada e uz
njegovu molitvu kraljica Klotilda biti
osloboena poroajnih muka. Zauzvrat,
kralj mu poklanja umu u Noblacu u kojoj
e podii samostan za svoju brau i nastaviti svetakim ivotom. Uz to, dobiva
neobinu povlasticu prema kojoj e moi

Postojbina mu je otok Ischia, gdje je

pod imenom Carlo Gaetano Colasinto
roen 1654. Ulaskom u red franjevaca
dobiva novo ime pod kojim e ostati zapamen kao provincijal novog franjevakog ogranka i neumoran zagovornik
milosra u korist siromanih i potrebnih.
Za sveca je proglaen 1839.
Zbog modanog udara, od kojeg e
preminuti u osamdesetoj godini, postat e
jednim od zatitnika od modane kapi i
slinih bolesti.

Poprsje sv. Andrije Avellina

sa sveevim relikvijama, u rodnom
gradu koji e po njemu dobiti ime
Castronuovo di S. Andrea

ANDRIJA AVELINO

10. studenog

Modani udar, spokojna smrt

Vincent iz Kastva: Sv. Leonard sa

sv. Apolonijom (lijevo) i sv. Barbarom
(desno). Freska iz 1474. u crkvi
sv. Marije na krilinah u Bermu.

oslobaati zatvorenike. Osim zahvalnog

kralja, koji mu se esto obraa za savjet
zbog raznih, naroito zdravstvenih potekoa, obraa mu se i puk, koji e ga,
nakon njegove smrti 560. godine, nastaviti
slaviti kao zatitnika od mnogih bolesti,
posebno onih s kroninim tijekom. Nakon
toga postaje i slubenim zatitnikom: zatvorenika (povlastica koju mu je bio dodijelio kralj), kovaa (asocijacija s uznikim lancima), rodilja (porod kraljice). Uz
to, premda nije jasan razlog, zaziva ga se i
protiv mraza te bolesti konja.

Andrija Avelino roen je uz krsno ime

Lancellotto, 1521., u jednom gradiu uz
rijeku Potenza u Italiji. Imuni roditelji
omoguie mu studij filozofije i teologije
u Napulju. Razoaran dvolinou okoline, ubrzo prekida kolovanje i posveuje
se iskljuivo duhovnom pozivu te e kao
samozatajni redovnik u slubi subrae i
siromanog puka doivjeti duboku starost
u samostanu San Paolo Maggiore u Napulju.
Za razliku od veine svetaca, koji su
postali zatitnicima od pojedinih bolesti
zato to su za ivota lijeili oboljele, ili su
od tih bolesti sami bolovali i ozdravili, a
nekad je u pitanju bila asocijacija bolesti s
njihovim imenima, nerijetko su odgovori
u matovitim legendama..., sv. Andrija
Avelino uao je u kransku medicinsku
tradiciju, osobito u Italiji, na drugaiji
nain. Jednog dana, a bio je ve doivio 86
godina, na samom kraju njegove redovne
svakodnevne mise, zatekao ga je modani
udar da bi nemalo zatim tiho, bez patnje
preminuo. Smrt je to koju bi si svatko, kad
bi mogao birati, najvjerojatnije rado prihvatio. Sahranjen je u istoj crkvi, a 1712.
proglaen svecem.

Ambroz Testen: Sv. Ivan od Kria,

ulje na lesonitu, franjevaki samostan
sv. Eufemije, Kampor Rab

Prof. dr. sc. Ante krobonja,

dr. med.

Svim itateljima i suradnicima elimo

estit Boi i sretnu novu godinu
31
studeni-prosinac 2001

AKUTNE BOLESTI KOJE UGROAVAJU IVOT

Srani udar (INFARKT)

Velik broj bolesnika umire od sranog udara samo
zbog nepoznavanja prvih znakova bolesti i neupuenosti o mogunostima i znaenju hitna poetka
lijeenja.

to morate znati o neposrednom uzroku sranog udara?

Srani udar nastaje zbog nagla prekida krvotoka u

arterijama koje dovode krv u srani mii to za posljedicu

ima odumiranje ograniena dijela miine srane stijenke.
Najei neposredni uzrok nastanka srana udara je
tromboza, tj. zaepljenje krvne ile krvnim ugrukom. Danas
se u visokom postotku krvni ugruak moe otopiti lijekovima
i ponovo uspostaviti protonost krvnih ila u sranom miiu.
Meutim, taj nain lijeenja moe se primijeniti samo onda
kad bolesnik pravodobno stigne u bolnicu.
ak i prestanak rada srca, tzv. srani zastoj, izazvan sranim
udarom nije beznadno stanje, jer se dovoljno rano poetim
mjerama prve pomoi i dovoljno rano poetim lijeenjem,
bolesnika moe izvui iz stanja klinike smrti i ponovo
uspostaviti spontani rad srca.

POSTUPAK

1 Ako se bolesnik s bolom u prsnome kou rui na pod i

gubi svijest, odmah ustanovite die li i radi li mu srce.

Ako je samo bez svijesti osigurajte prohodnost dinih

putova i postavite ga u boni poloaj. Pozovite hitnu
medicinsku pomo.

Ako ne die i ne radi mu srce, odmah zaponite s

postupcima oivljavanja, tj. umjetnim disanjem i masaom
srca, a netko od prisutnih treba odmah pozvati hitnu
medicinsku pomo.

Ako je bolesnik sa simptomima srana udara pri svijesti,

umirite ga, ohrabrite i pozovite hitnu medicinsku pomo.
Tamo gdje ne postoji mogunost brza dolaska lijenika,
prevezite bolesnika u sjedeem poloaju privatnim vozilom u
najbliu bolnicu. Bolesnik ne smije hodati do vozila ve ga
morate nositi.

Znakovi opasnosti - poetni simptomi srana udara

Postoje brojni i razliiti znakovi kojima se srani udar
"najavljuje". Neki su vrlo rijetki, neki su slini znakovima
drugih bolesti, npr. probavnih organa. Najei i najvaniji
simptom koji se ne smije predvidjeti, jest bol.
Bolesnici bol opisuju kao pritisak, teinu, stezanje i
drobljenje ispod prsne kosti. Bol nije otro ograniena i
bolesnik uglavnom ne moe prstom pokazati toku najjaega
bola.
Bol nije niim izazvana i moe
trajati satima, obino ne manje od
pola sata.
Bol se moe iriti i osjeati u
drugim dijelovima tijela, najee u
lijevom ramenu i ruci, rjee u oba ili
samo u desnom ramenu. Ona se
moe osjetiti u vratu, eljusti, ponekad u gornjemu dijelu
trbuha, u liici.
Bol je esto praena muninom, povraanjem, blijedilom, a
koa moe biti oroena hladnim znojem. Bolesnici osjeaju
strah od bliske smrti.
Bol za vrijeme jogginga, ruenje na pod u emocionalnoj
krizi ili vrisak u nuniku samo su upadljive okolnosti koje
pojaavaju dramatinu sliku akutnog sranog udara. Ipak,
najvei broj bolesnika, ak oko 60%, doivljava srani udar u
stanju potpuna mirovanja, vrlo esto u snu.
Prema preporuci amerike kardioloke udruge,
bolesnici koji boluju od angine pektoris morali bi
pozvati hitnu medicinsku pomo ako nakon primjene
nitroglicerina bol ne prolazi poslije 10 minuta.
Osobe koje nemaju dijagnosticiranu sranu bolest
morale bi to uiniti ako bol u prsnome kou traje due
od 2 minute.

5 Bolesnik mora mirovati u sjedeem ili polusjedeem

poloaju.

6 Dajte bolesniku aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) da savae

ili popije sa to manje tekuine.

Ako povraa pridrite ga i nastojte mu pomoi da se

pritom to manje napree.

Bolesnik koji boluje od angine pektoris moe do dolaska

lijenika uzeti uobiajenu dozu lijeka (nitroglicerin i sl.), no
bolesnicima ne smijete davati nikakve druge lijekove.

Od 100 bolesnika koji naglo umiru od srana udara,

njih 90 umire sa srcem "predobrim za umiranje" kako to lijepo kae ameriki kardiokirurg Beck - zbog
treperenja sranih klijetki, esto s beznaajnim oteenjima srana miia. Takva se stanja mogu izlijeiti
ako se pravodobno ukae prva pomo i bolesnik doe
brzo u bolnicu.
HRVATSKI CRVENI KRI, PRVA POMO, PRIRUNIK