Neke ideje

kako bi
Stvaranje - i embriologija
der
Organizama.
Od
Gustav Theodor Fechner.


Leipzig
Tiskani i objavio Breitkopf i Hrtel.
1!".




Predgovor.
#oktrina o stvaranj$ i razvoj$ organizama dod$%e je $%ao po #ar&in$ $ nov$ faz$
koj$ 'ak m$ltiple oporbe( on je prona%ao( samo je pomogao donijeti novi )ivot na
*ijel$ doktrin$.+ Njema'koj je to zajedni'ko tlo Ha*kel( koji smisao mo)e se
smatrati kao glavni predstavnik teorije evol$*ije $ #ar&inovo, i p$n svjetla( bez vrlo
detaljno sve bitne Sa)etak i nastavio vode-i in-.o$se razvoja( zast$pljenost iste $
svojim( sada se pojavlj$je $ svom 'etvrtom izdanj$( /Nat$ral Histor0 of 1reation/(
vrlo je vjerojatno da -e dobivanjem jasan $vid $ ove doktrine( $ stvari. 2a priznajem
da s$ pretvorene nakon d$ljeg nevoljkost protiv teorije evol$*ije do nje. Naravno( to
je po tren$tnom organiza*ijom( ne bez te%ko-a( nevjerojatnosti( praznine i .ipotezama
koje nis$ potp$no sig$rna kao i 'injeni*e da se povez$je ga se. 3a za%to s$ oni $op-e
i. slijediti4 2ednostavno iz razloga da bilo koji dr$gi na$k kojim )elite zamijeniti
teorij$ evol$*ije( pati od isti. nedostataka $ nerazmjerno visokog st$pnja. To je $
stvari ovdje temeljna 5li( 5li6 razvoj vi%i. razina organiza*ije iz ponizna( odnosno
otvaranje novi. radni. svaki vi%i stadij takore-i iz primordijalne m$lja, i ne )eli
pri.vatiti ono %to fr$*.tet je samo negiraj$-i ili samo mkelnde protivljenje biv%i(
potonji4
Str$'nja*i koji se nalaze ne $tje'e na pitanje( oni mog$ biti pri r$*i, ali to ima veze
s previ%e i previ%e va)ni. op-i. pitanja( kako bi i. se $op-e na stran$, #akle( $mjesto
da se okre-e od nje( to je istina( samo da vidi njezino li*e. 5 mora se priznati da $
daljnjem tekst$ osnovne to'ke teorije evol$*ije( tako da to mo)e biti samo stvar
podizanje nesavr%enosti nji.ovog izvr%enja( zamijeniti pogrje%an njoj s$ vi%e
izdr)ljiv. 7e- je nekoliko pok$%aja da se $ tom smisl$( bez da je pret.odno $tvrdio
prili'no $pe'atljiv. Ovaj 'lanak pok$%ava $ nekim idejama o tome tko 'ekati nji.ov
$spje..
+ stvari( to se mora razlikovati( %to je neop.odno za stvaranje i razvoj teorije
evol$*ije( a %to nije( %to je va)no je 'injeni*a i t$'e nji.ovo t$ma'enje, i$ tom smisl$
je jo% $vijek daleko od svega tako 'vrsto i sig$rno( jer bi se pojaviti nakon zast$panj$
teorije evol$*ije nji.ovi. sta$n*.est sljedbenika. Naprotiv( vjer$jem da s predno%-$
za podizanje va)ni. pote%ko-a i ve-i 8ingngli*.keit *ijel$ doktrin$ ili
prod$bljivanje op-im na'elima njegove( modifika*ija nji.ovom mi%ljenj$ osnovne
organske str$kt$re i s$bverzij$ pogled iz prvog podrijetl$ organizama
mog$-e. #epresija tra)im $ izvje%taj$ o op-em na'el$( %to verkn9pfend me:$sobno
raz$mij$ sve organske zakone razvoja ;555.( < =5.>( 5 %to )elim kao na'elo sklonost
stabilnost pozornost istra)iva'a prepor$'am do sada pod nazivom( %to je ne samo koji
je tako 'esto protiv #ar&in i Hae*kel tvrdio( za.tijevaj$ jedinstven plan organskog
razvoja( ali i vi%ak potra)nje sporaz$mom teleolo%ki. i $zro'noj prin*ip$ *ijelog
doga:aja po nji.ovom zadovoljstv$ na-i na jasan( pre*izan izraz biti
form$liran. ?odifika*ija tra)im je da imam osnovne organska svojstva ne
spe*ifi'nog kemijskog $stava i srodni. sk$pnom oblik$ materije( ali zavisnog obveza
molek$larno stanje gibanja ;5. 55.>, $dar na kraj$ da imam( jer je tvrdio da je to
potrebno( a opet $vjetno tvrdoglavo povla'enje pogled na primarnom podrijetl$
organizama iz anorganskog kraljevstava se zamijeniti sljede-e( $ nekom smisl$(
$pravo s$protno( vidjeli s$( s obzirom na prvobitno stanje zemlje ;v>( donosi mnogo
od onoga %to se 'inilo da stoji 'vrsto kao posljedi*a pret.odnog pogledom $ teoriji
evol$*ije( tako:er obr-e ;7555>.
+z sve @ostati #ar&inove zakone amandmana $zgoja( nasljedstva i borbe za
opstanak $ kojoj se klj$'ne to'ke njegova na$ka je( $ pravima, samo to na'elo borbe
javlja za postojanje ovdje samo kao korektiv ili zavr%etka dr$gog na'ela jo% pravima
nadre:ene ;Na'elo po%tivanja m$drog diferen*ija*ije( 75.>( koji je( naravno( kao i
ve-ina stvari $ ovom dok$ment$ i teorije evol$*ije na sve( samo .ipotetski je(
me:$tim( neki pretjeran nevjerojatnosti koje jo% $vijek ostaj$ nakon pret.odni.
pretpostavki teorije evol$*ije lijek( 'ini dobro prilago:en.
Na kraj$ mog$ kontradik*ija( najvi%e i naj'e%-e odre:$je predstavnik #ar&inova
doktrina objekta na s$djelovanje svjesnom kreativne aktivnosti $ stvaranj$ i razvoj$
organizama( bitno je samo $ jednom $n$tarnje prot$slovlje vlastiti. stavova ovi.
protivnika i( pod to'nim prirodoslov*i samo do Tradi*ionalni( prona-i razloge
zabl$da %to neke napomene $ posljednje sek*ije.
Stanje mojim o'ima nije bilo dop$%teno pratiti tako razgranati literat$r$ o
#ar&inovoj na$ka $ svom *ijelom opseg$( te $ svim spe*ijalitetima $ ono %to bi me
prestali objavljivati te ideje( ako to nije $ s$protnosti s najvi%e op-im aspektima
djelovao kao p$ke spe*ijalitete nastave( a ne po na'in$ razmatranja ovdje -e se
pod$zeti( %to nikada iza-i ili dovesti iz pret.odno gazi. To ne sprje'ava me( a mo)da
s$ prop$stili( %to pod$zeti $ vezi( mo)da je razlog, Tako:er( 'injeni*a da je ovo 3ismo
tek nakon op-eg prisje-anje na sadr)aj do-i na moje znanje( spisima i eseja o
#ar&inovoj doktrine( bez mog$-nosti spe*ifi'ne pad mogao biti to zapisano( $
d$govima( da speziale spominjanje razli'iti. a$tora Nedostajat -e ovdje.B$d$-i da
obje nedostataka )elim $zdr)avanja $ s$de-i ovog dok$menta ne mo)e se na-i, ali oni
-e biti samo ozbiljni ako oseb$jna Sadr)aj ovog dok$menta -e te)iti ni%ta. Ovaj ali
)elim nepristran pregled. Nakon toga za detaljnije obja%njenje( $ prvim poglavljima
p$ta kori%ten izraz slijede-e6
<ko to'ka b $ odnos$ na to'k$ A pomi'e tako da sam poziv za sa)etosti znak( no
njegov polo)aj nepromijenjena koliko god kretanje njegov radij$s $ vektor $ odnos$
na 1A
A
prelazi od bilo koje strane( protiv ovog obratno $ sklad$ s( kao %to je sl$'aj
je.


Sadraj.
5. diferen*ija*ija organske od anorganski. molek$larni. stanja i odnosa izme:$ dvije
55. Bazlozi za pret.odni prikaz
555. Na'elo sklonosti ka stabilnosti
57. Coristite pret.odni prin*ip na organskim $vjetima
7. Cosmoganis*.e $vjeti. +rentste.$ng organizama
75. Na'elo po%tivanja imaj$ diferen*ija*ij$
755. 3rin*ip smanjivanja varijabilnosti
7555. Bazli'iti razvojni $vjeti organskog kraljevstva( koji za.tijevaj$ p$no dr$ga'iji
pogled nego prije pre$zimanja svoje podrijetlo kosmorganis*.en
5=. #es*ent of ?an
=. Neke .ipoteze Deolo%ko-paleontolo%ki fantazije
=5. Teolo%ki i psi.ofizi'ki oporavak prin*ip$ tenden*ijom ka stabilnosti
=55. +vjerenja
I.
Diferencijacija organske od anorganskih molekularnih stanja i
odnosa izmeu njih.
5demo pok$%ati dobiti idej$ o osnovnom organskog $stava $ svojim razlikama iz
anorganske( tako da nisam znala %to prikladnije( da 'ak i %to jo% mo)ete napraviti
sami( %to je sljede-e( na %to sam razloge $ sljede-im poglavljima.
?i mislimo pod molek$la $ op-im vrlo male mase( 'ija je 'esti*a me:$sobno
izra)eni. snaga $ intimnije $dr$ga jedni s dr$gima( nego s onima $ s$sjednim masa(
na temelj$ stanja anorganske molek$le $ kratko( da se 'esti*e( %to se sastoje od(
re*ipro'na po nji.ovom +'inak sastoji od $strajnosti( redoslijed kojim s$ rangirani( a
ne mijenjati( odnosno znak sit$a*iji ne mo)e promijeniti sa s$sjednim 'esti*ama( %to
ne isklj$'$je da s$ $ vibra*ijskim stanjima jedni protiv dr$gi.( koji bi ovaj nalog
nepromijenjena( $klj$'$j$-i vibra*ije mora biti dovoljno mali samo $ odnos$ na
$daljenost na kojoj se 'esti*e na sredi%njoj mjestima nji.ovog pokreta. ?o)e se
dodati da oni tako:er imaj$ ov$ srednj$ mjesto ne mo)e promijeniti kroz vlastite
interak*ije bez mijenjanja $vjeta imponderabeln.
Na os*ila*ije 'esti*a da se jedni protiv dr$gi. $ molek$lama obzir( %to -e $ svakom
sl$'aj$ na taj na'in $zrok$je da vjerojatno je ve-a ili manja temperat$ra od molek$la
temelji se na vi%e ili manje %iroki os*ila*ija ne samo eter 'esti*e( nego i izmjeriv$
'esti*a $ molek$lama. #o sada grani*a smanj$je amplit$d$ fiksni polo)aj ravnote)e
'esti*e bi se $ odnos$ na dr$gi( mo)e se re-i da 'ine 'esti*e $ anorganske molek$le
vibra*ija oko fiksne ravnote)e pozi*ije( %to ne isklj$'$je da bi se ne smije mije%ati
srednji mjesto na vibriraj$-im 'esti*ama s promjene amplit$de promjene( kao %to
moramo pretpostaviti( $ stvari( ako se pojave pro%irenje koje mi vidimo na s$stave
anorganski. molek$la s porastom temperat$re( treba ne samo odnose na promjen$ $
sredi%njem mjest$ molek$la( ali i 'esti*e molek$la.
?e:$tim( temelji se na stanje organski. molek$la( dok god vitalnosti je isti(
$kratko( da se 'esti*e od koji. se sastoji( redoslijed kojim s$ rangirani $ bilo koje
vrijeme( $zajamnim djelovanjem $z s$djelovanje $pornost $vijek 3reba*i iznova( $to
znak nji.ove relativne pozi*ije $ odnos$ na dr$goga i $vijek iznova se pokaj$( kao
%to se mo)e $'initi $ vezi Creisla$fs- i dr$ge zapetljan kretanje 'esti*a me:$sobno
1>
.
1>
molek$la( koji bi se ostvariti na jednostavan rota*ijskog gibanja s istim k$tne
brzine svi. 'esti*a do linije koja prolazi kroz svoj *entar gravita*ije osi bez
pomaka 'esti*a jedni protiv dr$gi.( bi ipak da 'esti*e $vijek promijeniti
predznak nji.ove sit$a*ije nanovo( ali samo +vjeti organske molek$le
odgovaraj$( ako se to stanje gibanja -e se zabavljati $n$tarnji. snaga
molek$le. No( $koliko se rota*ija molek$le ans 'vrsto zajedno la)e ili oti-i
samo topline vibra*ija kre-$ jedni protiv dr$gi. samo po iner*iji 'esti*e
ravnomjerno i mo)e se mijenjati samo od strane vanjski. sila $ smjer$( to jo%
$vijek spada pod pojam anorganski.
+koliko s$ toplinski. pojava jedva ovise o oblik$( ali )ivoga mo-i molek$larni.
pokretima( kao %to s$ pobolj%ane )ivi snag$ takvi. kretanja jednako dobro predstavlja
pove-an$ toplin$ od organski. molek$la( kao %to je pove-ani dnevni snag$ vibra*ija(
koji se sa svojom pove-anom amplit$dom vezana na anorgansk$.
#a bi dobio sna)an pokazatelj razlike anorganski. i organski. molek$la( %to nam
objasniti isto na razlikama izme:$ dva fizi'ki. s$stava. Sol kristal( $ kojem se 'esti*e
ako nis$ fiksne( bez vanjskog pritiska ili vlakom jedni protiv dr$gi.( nego bi samo
termalni. vibra*ija oko jedno $ odnos$ na fiksne pozi*ije( daje nam $vjete njegovi.
molek$la slik$ omjerima 'esti*a $ anorganske molek$le, samo da smo $ tome da se
na manji broj 'esti*a $ relativno ve-im ;prema svojim dimenzijama> $daljenosti jedni
od dr$gi., ?e:$tim( na% solarni s$stav $ $vjetima nebeski. tijela( koji $laze $ nj$(
slika pona%anj$ 'esti*a $ organske molek$le. + stvari( pokreti masa $ na%em
s$n'evom s$stav$ javljaj$ $ potp$nosti $ kon*ept pokreta( koje mi pripis$j$ 'esti*a
organski. molek$la( i dokazati $ isto vrijeme mog$-nost takvog prijedloga( osim da
smo ostali $ organskim molek$lama pod $tje*ajem molek$larni. sila zapetljan
pokreti mog$-i. mo)e( kao %to se pojavlj$j$ $ na%em S$n'evom s$stav$( ako ne i na
one $ na%em S$n'evom s$stav$( kao masa svi ostali toliko nadilazi da s$ svi pokreti
vratiti samo malo smetaj$ elipsastog.
<ko na:emo formirana pod $tje*ajem privla'ne sile gravita*ije( zemlje i
planetarnog s$stava( tako da tiskanja mase ;mislim raspore:ena na prostornom
opseg$ $ *jelini> na te)ini s$stava pove-ava prema( mo)emo s( iako je od strane
nepoznatog zakoni( ali $ svakom sl$'aj$ djel$je analogno molek$larne sile( pri 'em$
s$ 'esti*e organske molek$le se dr)e zajedno po te)i%ta( da je prikladno pri.odi
ovisna, i treba jednostavne stani*e mog$ se promatrati kao jednostavni. organski.
molek$la( kao %to je mogao pove-ati tiskanja 'esti*a( kratko vi%e stezanje napraviti
sama sredi%te viz$alno $ izgled$ temeljni za.tjeva i dati svjetlij$ ja'anje
prigod$, ?e:$tim( blagi ja'anje opsega poroznom stani*a ko)e iz dr$ge to'ke
gledi%ta to $vjetno moglo biti da s$ rje:e 'esti*e na skali od molek$le kao 3ribli)ite
sporije od sredine na skali od na%eg planetarnog s$stava( zbog svoje niske
ak$m$la*ije ali me:$prostori za kom$nika*ij$ treba ostaviti izme:$ sadr)aja
stani*a. <li dajem ovo samo naga:anje. Tako:er( jo% $vijek mo)e biti $pitno da li
naizgled jednostavne stani*e stvarno treba smatrati najjednostavniji. organski.
molek$la( a ne radije kao organski $dr$)enja( kao $ $skoro biti odre:eni. svr.e, +
tom sl$'aj$( me:$tim( bila je sli'nim $vjetima *entra i periferiji stani*e +dr$ge
organski. organske molek$le sadr)e( mog$ biti $zrokovane kada stat$iert izme:$
'esti*a molek$la
E>
.
3ri'ajmo o $vjetima 'esti*a molek$la jedni dr$ge na omjerima *ijeli. molek$la
jedni dr$gima( tako da s$ dvije vrste molek$la nastati 'ak i bez izravnog promatranja
$tvr:eni. kon*epata s jedne strane i 'injeni*a( s dr$ge strane( sljede-i zaklj$'*i do
koji. -e biti korisno( O'ek$jemo da obratite pozornost.
E>
Fa $'enje analogij$ za to( tako da ve-i tiskanja od zvijezda koje se nalaze $
grozdovima zvijezda kao %to nakon sredine .rpe da se kao zajedni'ko tlo $
svakoj pojedinoj zvijezdi raste na stezanje mase prema *entr$.


<ko neorganizirano molek$la me:$sobno $ onima koji se pojavlj$j$ $ na%im
osjetilima %to s$ dodir( do:e bliz$ te molek$larni. sila izme:$ nji. s$ se $glavnom o
$tje*aj$ gravita*ije( tako da $spje. mo)e biti trostr$ki. 5li molek$la odra)ava se i
dr$gi( nakon $zrokovan vanjskim snagama prisiljeni aproksima*ija elasti'na( kao
biljar lopt$ na $tje*aj s dr$gim( ovaj $spje. na svim biljarske k$gle mog$ sami ovisi
samo o takvim $vjetima dolaze $ kontakt o'igledni. okolni. molek$la, ( 5li i. staviti
na takav na'in da se me:$sobno( da isti odnos kao i izme:$ 'esti*a svake molek$le
javlja izme:$ molek$la( samo s tom razlikom( da Sil$ izme:$ molek$la je slabiji od
izme:$ 'esti*a molek$la( koje se kratko anorganskim i anorganske molek$le $dr$ge
odredi( nakon 'ega ne samo ad.ezijske pojave izme:$ anorganske tijela( ali i
povezanost anorganski. molek$la $ takve( dok s$ molek$le i dalje razlik$j$( kao
posebna temelji. 5li tre-e( mje%avina $ kontakt$ bliskoj b$d$-nosti molek$lama na
na'in da se na jednoj strani ili svakog prolaza 'esti*a iz jednog $ dr$gi( i pod $vjetom
da je razlikovati za 'esti*e molek$la( samo jedno $ odnos$ na ostale fiksne
polo)ajima ravnote)e( bez promjene redoslijeda os*ilirati $ smisl$ nazna'enom(
ostaviti -e oni promijeniti a $ prela)enj$ me:$sobno znak svoje pozi*ije $ odnos$ na
dr$gi( ali samo $ jednom smisl$( ono %to se pojave raspada 'vrsti. tijela( %irenje i
kemijski. pridr$)io i pojave raspadanja s$ zbog( javljaj$ izme:$ nekon*entrirana
rezol$*ije ili kemijski differents masama( s $spje.om je odma. doveo $ kontakt $
blizini molek$le propagandom na%i. do dr$ge( bez znaka promjene polo)aja( koja je
time doga:a izme:$ 'esti*a svake dvije s$sjedne molek$le koje retrogradno gibanje
'esti*a mo)e ponovno preokren$ti izme:$ isti. molek$la. Sva rje%enja( dif$zije(
kemijski. spojeva izme:$ neorganske mase( ali samo tamo( po mjestima i poma*i
reda( oni se tren$tno( kon*entra*ij$ ili kemijske razlik$ izme:$ mase proizvode-i
ravnomjern$ raspodjel$ jednaka bes*.affenen kompozitni. molek$la $ novim
anorganskim $dr$ga nadoknaditi pokreta bez na'ina na koji razmi%ljamo ovise $
organskim molek$lama %to s$ dost$pni i na organskim s$stavima( mo)e skren$ti "> .
">
To ne zna'i da se pod vanjskim $tje*ajima kozmi'ki. sila sada vrlo
nepravilne kretnje 'esti*a mora i zraka da ode( ali da -e $skoro do-i na odmor(
kada s$ ti daleki snage prestao djelovati.
+ tek$-em oblik$ kaplji*a anorganski. spojeva je $dr$ga tipa koji pomak od
molek$la jedni protiv dr$gi. vanjske sile $ svim smjerovima s jednakom objekta(
'vrsti. tijela $ razli'itim smjerovima malo razlik$je i otpornosti na raseljavanje(
me:$tim( sve je ve-i. + plinoviti. tijela apsol$tno nikakva povezanost molek$la d$lje
odvija.
Cad organske molek$le s$ organski $ prividnom kontaktnom podr$'j$( tako da
molek$larni snage izme:$ nji.ovi. me:$sobni. 'esti*a s$ $'inkoviti kao trostr$ki
sl$'aj$( ba% kao i kod anorganske molek$le s$ mislili.
Nakon %to je nama( ali nije od interesa ovdje( $ sl$'aj$ da elasti'no odbijaj$ natrag
nakon nasilnog prist$pa jedni dr$ge( %to nije federa*ija nikad ne mo)e dogoditi( kao
dr$go( da s$ oni odgovorni prema na'el$ ne-organske veze jedna s dr$gom( naime(
da s$ oni ;na nji.ovoj ?islio> bi samo jedni protiv dr$gi. vibra*ije s$ relativno
fiksni. ravnote)ne pozi*ije( me:$tim oni obavljaj$ $ s$ pokreti odre:enog lika(
kratko organski pokreti( koji( ako se takvi s$stavi postoje na svim )ari%nim to'kama
smanjen na *ijelom pojava koje promatramo kao s$stava iz anorganske molek$le
#akle( mo)e se o'ekivati nedostatak vitalni. pojava i razvoj sposobnosti. Tre-e( da s$
'esti*e i pokreti s$ odgovarali molek$la $ vrsti miksa da 'esti*e od koji. je jedan $
dr$goga pod znakom promjene polo)aja i smjera privremeno i le:a stalno donose
natrag vez$ izme:$ dva( %to mo)e biti intimno vi%e ili manje od ona varira izme:$
dvije grani*e da samo kr$)ne na naj$daljeniji mjeri od molek$la 'esti*a
transformirati svoje kretanje izme:$ dva ili oba zajedno kr$)e( dok s$ preostala jo%
kr$govi i dr$ga kretanja( ostaj$ jedni sama molek$la( provoditi( te da sve 'esti*e
obij$ molek$la je vodio naizmjeni'no s obje strane iznad dr$goga( %to je potp$na
f$zija i dolaze $ nov$ molek$l$ pro-i. 5zme:$ ti. dvij$ grani*a( ne mo)e biti sve
vrste intermedijarni. st$pnjeva f$zije organske i ovime +dr$ge. No( $ svakom
sl$'aj$ mora pri-i s pove-anjem rast f$zije vanjske od $n$tarnji. 'esti*a nastaviti( jer
je( naravno( $ kojoj mjeri svake molek$le kre-e 'esti*e mo)e slijediti privla'nost
dr$ga molek$la br)e i lak%e nego se kre-e oko *entra. <ko zamislimo 'esti*a
zarobljeni. $ tren$tk$ nji.ovog kretanja i s$stava obij$ molek$la ovime $'vr%-$je( pa
pretpostavlja djelomi'n$ f$zij$ oba oblik$ dva odvojena g$ste jezgre $n$tar jednog
i. zajedno ob$.va-anje i me:$povezanost izme:$ nji. promovira blazi paren.im( %to
samo po sebi sve ve-i G$zija molek$la zadebljana sve vi%e i vi%e na %tet$ jezgre. +
stvarnosti( me:$tim( mora se $zeti $ obzir obje jezgre kao paren.ima pokretni.
'esti*a koje se sastoje( koliko god bilo organske dr)ave je p$n. Cao %to sada mo)e
imati dvije molek$le sami odvojene jezgre $ smisl$ nazna'enom( me:$tim( oni s$
spojeni s$ $ mjeri $( to mo)e odr)ati 'ak i kada s$ svi redovi molek$la( a $z strane
samo ne smrzn$ti( ali )iv imaginarni kontin$iteta paren.ima organske kretanja
izme:$ nji. se $'io *ijel$ serij$.
Fatim( kao %to mo)emo zamisliti post$pno ide pravo spajanja organske molek$le(
tako( samo $ obrn$tom smjer$( nji.ove post$pno podjele( tako da se pro*es podjele
kao n$kle$sa po'inje( jer zatvara( tako da kada f$zijske pro*ese. 1ijeli redovi
djelomi'no spajaj$ molek$le( ali neka sam da $zrokovana samo 'injeni*om da bez
od$stajanja organski spoj Split( nakon %to je porastao za pre.ran$( itd opet dijele i
spornom sv$ razvoj organizama mo)e biti od temeljne va)nosti za takav kontin$irani
d$ljina dijeljenjem pripisati organske molek$le.Samo bemerktermaHen mo)e biti
$pitna 'ak i najjednostavnije stani*e s jezgri stani*a kao jednostavne molek$le( a ne
radije kao $dr$ga( $ kojoj s$ molek$le prema sredini g$%-e nego podr)ava mjere koje
treba $zeti $ obzir. 5sto tako mo)e biti( ako ne i dokazati( ali jako dobro raz$mijem
kako takva $dr$ga( $ kojoj s$ sve molek$le povezani zajedni'ki( prema $n$tra%njosti
+dr$ge g$sto-e rast$-e paren.ima napred$je dijeta mo)e jednako dobro imati
prigod$ $ *jelini( po'inj$ dijeliti g$st$ jezgr$( jer to je jednostavna same molek$le.
Sada( me:$tim( mo)e tako:er anorganske molek$le s organski i anorganski $dr$ga
s *ijeli. organski. $dr$ga pojaviti $ kombina*iji( i to na dva na'ina( ili tako da i.
'vrsto pridr)avati na'ela anorganskog $dr$ge samo jedni na dr$ge( kao %to s$
kameni*e i p$) na zavr%io lj$ske( odnosno investi*ijski molek$le vjerojatno mo)e
napraviti topline vibra*ije jedni protiv dr$gi.( a bez da pro:e 'esti*e izme:$ dvije i
zamijeniti znak nji.ovom polo)aj$ $ odnos$ na dr$ge( ili tako da potonji se doga:a(
ono %to mi zovemo kratko tkanina promet izme:$ dva.To mo)e biti ili jednostrane
komponente anorganske molek$le( ako ne i sve anorganske molek$le dodaj$ organski
i $-i $ zamr%ene $n$tarnje pokrete s iste strane obje organski. molek$la s$ .ranjena i
pod $vjetom da oni daj$ ni%ta nazad( raste, ili to mo)e biti poni%tena komponente
organski. molek$la se predaj$ i povezivanja sa anorganske molek$le $ sklad$ s
na'elom ne-organskog $dr$ge( ili 'ak *ijeli. organski. molek$la prevesti na
anorganske i povezati anorganski sa s$sjednim anorganski( koji ve- neorganiziranost
masa( pa s$ sada ni%ta protiv neki. predlo)io( rast$. Takva brojka ne samo rast$ kosti
i %koljke )ivotinja( ali na takav na'in l$'enje tek$-ine dolaze $ organizm$ prolaze. 5li
tre-e( organske molek$le apsorbiraj$ sastoj*i anorganski i. pov$-i $ nji.ovom
pro*es$ i daj$ dr$g$ r$k$( komponente kr$tim ili tek$-im anorganski spojevi iz s
kojima s$ $ kontakt$( a to mo)e biti da kad organska sindikata razli'ite strani*e s
razli'itim anorganskim spojevima vezan( on prima s jedne strane sastojaka koji je
podnio ostavk$ iz dr$ge opet.
+ sve @izme:$ organske i anorganske 'lani*ama o isk$stv$ i rok nema fiksni limit(
a razlika mora biti samo kao ro:ak( pod $vjetom da je $ sklad$ s( dok s$ dr)ave
'lani*e prist$paj$ jedno ili dr$go opredjeljenje na'in izraza( redoslijed $ odnos$
povezane zaklj$'*i da se jedan ili dr$gi sl$'aj prist$p. Stani*e( membrane( stani'ne
jezgre i kosti dijelovi koji jo% nis$ $ potp$nosti $klonjene iz $n$tarnjeg metabolizma
kao %to s$( mo)e se promatrati kao spoj 'esti*a koje( promijeniti redoslijed $ kojem
s$ rangirani jedni protiv dr$gi. samo vrlo sporo i do sada oko anorgansk$ pod
pojmom pojavlj$j$ dijelovi( ali bez potp$nosti isp$niti ga( %to vam se svi:a na $m$
kada smo )eljeli dijelove sa)etosti( jednostavno $toliko opisati kao neorganske
dijelove organizama( a kao %to mje%oviti. s$stava organski i anorganski
komponente, je( me:$tim( $pitno je da li postoje organizmi $ potp$nosti nikada
neorganske dijelove $ na%em smisl$. Nakon toga( tako:er postoji izme:$ dvije vrste
$dr$ga( koji organske molek$le mog$ formirati s anorganske molek$le( a ne .ard
limit.
+ svakom sl$'aj$( sve vi%i. organizama( i pitanje je .o-e li i najni)a( s$ mje%oviti
s$stavi izme:$ organske i neorganske dijelove( ako nije pod strogim( jo% pribli)an
primjena dr$gom kon*ept$ $zeti $ obzir. Cako( onda( ali kako mog$ kombinirati $
takvim mje%ovitim s$stavima( t$ je vjerojatno povezanost fenomena )ivota $ svakom
biljaka( )ivotinja i organizma pflanzentieris*.en $vjetom da organski $dr$)enje
organski. molek$la je kontin$irana. Ne bi trebala biti skin$ta interven*ijama 'vrste
kosti 3odijeli ovaj kontin$itet( jer ista se mo)e prekin$ti samo $ odre:enim
smjerovima strane( dok je on jo% $vijek postoji $ dr$gim smjerovima, i nis$ stani*e
ispasti od organski. $dr$ga( nji.ovi zidovi i dalje mora biti dovoljno konzistentna za
transport mase.
To je zajedni'ko tlo mo)e biti i s$stavi razmi%ljanja( $ kojem anorganske molek$le(
odnosno 'esti*e vibriraj$ samo relativno fiksne ravnote)e pozi*ije jedni protiv
dr$gi.( s$ $ pokret$ kako bi jedni dr$ge( kao %to smo $ potrazi za 'esti*ama
organski. molek$la $ organske kratkim pokretima, a mog$-e je da stvarno ne
anorganska omjer 'esti*a od$stajanja $ .ranidbenim pro*esima organizama sve
anorganske molek$le me:$sobno( $laze $ zamr%enom pro*es$ kretanja organski.
molek$la s kojima ovisi od organskog pokreta $ molek$le )ivota fenomena *ijeli.
organizama ne mo)e opravdati zna'ajn$ razlik$. Contrast mo)e biti tako dalekose)ne
isk$stvo sig$rno( p$kom interak*ije anorganske molek$le ili anorganske $dr$gama(
kao jedan svibanj tako:er rje%enja( dif$zija( kemijske reak*ije variraj$ i kombinirati
do-i do bilo kakve $vjete koji -e biti $ pratnji karakter fenomena )ivota, i to -e i dalje
pokaz$j$ da nemamo potreban razvoj organski. dr)ava iz dr)ava koje odgovaraj$
$vjetima anorganski pretpostaviti. ;<bs*.n.7.>
+ stvarnosti( $n$tarnje i vanjske sile djel$j$ $ bilo organskog i anorganskog
molek$le ili s$stava( kao %to s$ s$stav za mije%anje s $pornost da id$ zajedno da
$zrok$je odgovaraj$-i ostatak ili stanje gibanja 'esti*a, ali mo)emo $'initi ono
vanjsko i ono %to promatra kao $spje. $spje. $n$tarnji. $zroka( odnosno( snage
moraj$ $zeti $ obzir $ sastav$ s nikada-nedostatk$ $pornosti( odvojeni apstrak*ije do
odre:ene grani*e( a$ svakom sl$'aj$ $n$tarnje promjene ne samo kao $spje. na
vanjske $zroke ili snaga .odanje $ stalnim vanjskim $vjetima $ prav$ ili $ potp$nosti
$ sklad$ s promjenama izvan propor*ija( odnosno s propagandom na%i. od stran
$n$tra%njosti( kao %to mora biti sl$'aj( vanjski $zro*i( %to se nije dogodilo zbog
zna'ajnog daljin$ snaga( *ijeli mas$ od zna'ajne veli'ine( interijera i eksterijera( $zeti
odjednom odnose( ili 'ak propagandom na%i. iz $n$tra%njosti prema eksterijer$, To
ne zna'i da s$ te dr)ave mijenjaj$( ali i promjenom vanjske okolnosti s( mo)e se
pokren$ti vanjske podra)aje te s$ se bila dr$ga'ija $ dr$gim okolnostima.
Sada opisati $kratko f$nk*ij$ $n$tarnji. snaga kao spontanost( ovisnost o
vanjskom re*eptivnosti kao odre:enja( koja( iako je ovdje samo osnovna svr.a
abk9rzender naznak$ stvarni. okolnosti za nas( ali i vrlo $godno $ nji.ovom
naslije:enom pogled$ ti. pojmova $ doga:a( samo da i. se mo)e na-i ovdje na
temelj$ materijalnog podr$'j$( me:$tim( obi'no po mog$-nosti( ili barem ima s
d$.ovnom podr$'j$ tamo pred na%im o'ima. To je ni%ta manje nego isklj$'ena
natrag( da na fizi'koj spontanosti mentalno ovisi koji( $koliko ona prelazi psi.ofizi'ki
prag( %to nije $vijek potrebno( osje-a se kao pokreta'ka snaga za promjene $ stanj$( a
$z fizi'ko isti zakoni predmet( ali %to da se za ps0*.op.0si*s bi mogli biti
zainteresirani.
+ tom smisl$( $ sklad$ s fizi'ke strane( mo)emo re-i na pret.odn$ koji anorganske
molek$le samo mjesto( a redoslijed nji.ovi. organski. 'esti*a mo)e promijeniti
spontano.

II.
Razlozi za prethodni prikaz.


Bazlozi za pret.odni pogled anorganskog i organskog dr)avne le)e $ sljede-em6
Dledalo stanje anorganski. tijela dr$ga'ije( je barem $ 'injeni*ama bez
razloga, +mjesto toga( 'injeni*e kristaliza*ije i elasti'nosti dolaze $ potp$nosti $
pret.odnoj ideji( a to je manje potrebno da se detaljno o tome kada se anorganski
dr)ava ina'e smatra i $vijek( bez( me:$tim( nikada radili doveo o'istiti svijest ima da
organski ne mog$ raz$mjeti samo tako.
#jelovanjem vanjski. tla'ni. i vla'ni. sila( me:$tim( poredak molek$la $
neorganski. tijela mo)e postati pomakn$o jedni od dr$gi.( a to je zamislivo da je
samo $ redoslijed$ st$panj minderm 'esti*ama molek$la one mog$ biti premje%tena
kroz nji., samo to ne prot$rje'i karakteristike anorganskog stanja zbog njega samo
nemog$-nost takve smjene svjedo'i $n$tarnji. sila molek$la. Tako:er vratiti posjed
ti. snaga( 'esti*e odma. os*ila*ije smanj$je amplit$d$ bilo $ starom bi jedni protiv
dr$gi. natrag( ili $zeti nov$ $ kojoj oni ostaj$ bez prist$pa novim vanjskim
snagama, Biv%i( ako ne i prema%en je elasti'na grani*a vlakom ili tlaka( potonji( ako
je to bio sl$'aj.
O prestank$( %irenje i kemijski. pro*esa izme:$ anorganske tvari( koje mog$ dati
nalog smjene nakon odre:enog smjera prilikom sam do%ao do onoga %to je re'eno o
tome se ne vrate.
Ito se ti'e organske stanj$( tako da se pojavlj$je na sve lak%e s me.ani'kog
stajali%ta( pojava pokreta za promjen$ redoslijeda 'esti*a( nego zamisliti vibra*ije s$
relativno fiksni. ravnote)ne pozi*ije s pridr)avanj$ fiksne reda, #a pod $tje*ajem
p$ke snaga da po%t$j$ zakon gravita*ije ili bilo <ndres privla'nost ili odbojnost
zakon( bez mijenjanja znak smjer$ s $daljenosti 'esti*a( bila mog$-nost pokreta
#r)avama pro%log vrste( do sada sam ga vidjeti ( ne razmi%ljati. <ko se sada ne
govoriti pojave bi se osig$ralo da se kao mog$ biti smje%teni( dakle sve snage moraj$
biti pris$tni( oni dokaz$j$ s dr$ge strane( da nis$ svi materijalni prirodnim silama(
ina'e po kontin$iranog kretanja planeta nije zaklj$'io mogao do-i. No( mora se
priznati da postoje i snage da je jedan od dr$goga koji dop$%taj$ jednom( tako da ona
tako:er mo)e biti molek$larni snage biti takva da s$ i jedna i dr$ga dozvola
1>
, i da
je stvarno tako( izravno se dokaz$je i 'injeni*a da je mog$-e karakteristi'ne pojave(
pri 'em$ organska razlik$j$ od anorganski. s$stava( karakterizira i ni na koji dr$gi
na'in da se objasni.
1>
#aljnje pojedinosti o tome je sve. aditiv $ na kraj$ ovog poglavlja.
<ko najjednostavniji organski bi-a( ono %to znamo( amorfan mikroskopski ili
najvi%e gl$pan velike protoplazmati'ki sl$z lopti*e( tzv. ?oner( ili sli'an sastav$ od
bijeli. krvni. k$gli*e ili gola kao jednostavn$ stani*$ sa stani'nom jezgrom obavlja
ameba sve mnogostr$ke oblik promjene( koje pod masovn$ smjen$ g$me redoslijed
'esti*a je $ mog$-nosti pri.vatiti vanjski pritisak vlakom( spontano mo)e pri.vatiti(
t$ je $ omjerima od anorganskog dr)ave nikakvo obja%njenje za%to, ?e:$tim( mo)e
biti pojava takvi. spontani. mijenja izgled pod na%im pretpostavkama o organskom
stanj$ vrlo dobro predstavljaj$( to jest da vidimo ovo stvorenje kao najjednostavniji.
organski. molek$la ili 'ak kao organske s$stave kao %to s$ molek$le ili 'ak
mje%oviti. s$stava $ smisl$ nazna'enom je.
Naime( prema prvom za.tjev$( 'esti*e molek$le( $ razli'itim obli*ima mo)e ostati
$ tok$ nji.ovog kretanja mijenja kako bi se $skoro ok$pili( a imaj$ oblik k$gle(
ponekad $ rok$ od izd$)enog *ilindri'nog prostora( a izme:$( dok god postoje
ograni'avaj$-i $vjeti na obostrano slobodno kretanje( predstavljaj$( a mi $vijek misle
oblik povr%ina koje s$ definirane naj$daljenijim 'esti*a odre:$je. To ne zna'i da je
sve to $ sklad$ s organskim stanj$ op-i. razmatranja oblik promjene stvarno
doga:aj$ na svakom ?oner Tako:er( to ne traje stvarno sve mog$-e( samo je
potrebno samo ono %to varijabl$ od samo postoje-i. kretanja 'esti*a( sastavljen
vanjski pob$:enja mog$ nastati, i ni%ta ne spre'ava materijal vozi razmjere da s$ oni
zapravo spontana( $ pratnji $o'eni. spontani. diskova( 'ak i razmi%ljati koliko
priklj$'en na njega kao ovaj $n$tarnji fenomen( b$d$-i psi.ofizi'ka prag prekora'en(
a
E>
. ?orat -emo priznati( 'ak i nakon %to je kasnije -e se raspravljati op-e na'elo da
bez promjene vanjske podra)aje o stanj$ kretanja 'esti*a i ovime te)iti promjeni
oblika *ijele molek$le manje ili vi%e stabilna stanje periodi'nosti i na kraj$ bi se $
takav raskin$ti( bez da ga je priznao( da je ovaj $vjet bi postojati os*ila*ije 'esti*a
relativno s$ fiksne ravnote)e radna mjesta koja se 'esti*e te)imo spontano $
anorganske molek$le.
E>
Nakon izjave $ mojim /elementima ps0*.op.0si*s/ za.tijeva svaki
materijalni pro*es( koji po svojoj prirodi ili oblik$ nakon prikladnog senza*ij$
ili 'ak nositi fenomen svijesti( ali odre:eni st$panj )ivosti ili intenziteta ;)ive
sile>( koji sam prag nazvati( tako da je fenomen stvarno ki*k $ svijesti, dok
prag nije prekora'ena( fenomen ostaje /nesvjesno/ i moglo bi ga vidjeli kao
materijal pro*es samo -e biti na raspolaganj$( ako ne i pokreti bi
p.0*.op.0sis*. samo tako koristiti ispod praga( $ psi.ologiji( kao veliki +loga
igrali%te od +nbe&$Htsten nego da predstavljaj$ kretanja na prag$ svijesti. ?oj
pogled $ tom smisl$ zna'ajno razlik$j$ od Hartmann-a( %to nije potrebno(
me:$tim( za obavljanje ovdje samo $zeti $ obzir ovdje( a nakon toga jo%
nekoliko p$ta ponavljaj$-i pojam praga( kao %to sam ga raz$mijem
objasniti. Fa kratki slik$6 kao )eljezo samo kada se zagrijava iznad odre:ene
razine( vidljivo je $)aren( svijest razbija naprijed samo ako pro*es koji je $
stanj$ da se $spostavi( prelazi odre:eni st$panj snage.
Sada( jo% $vijek pitate da li 'ak i najjednostavniji organizmi za koje znamo da( ba%
tako ravnomjerno $stanovljeni ?ase s$( kao %to se pojavlj$j$ pod mikroskopom, ali
smo i. vidjeli( $mjesto jednostavni. organski. molek$la( za s$stave ti. organski.
$dr$ga $ isti( pa natrag pogled ne bitno promijeniti. 2er nakon kon*erta( napravili smo
na%e organske $dr$)enja organski. molek$la( moraj$ svi takvi oblik promjene( koji
mo)e poprimiti stret*. tkanina s prilo)enim tvrdi. sfera vanjskim tla'ne i vla'ne sile
re*eptivni.( mo)e pri.vatiti spontano, $ nepokretnoj lopti*e ovdje predstavljeni s$
jezgrama molek$la %iriti nji.ove 'esti*e ne me:$sobno izme:$ molek$la.
?e:$tim( 'ak i kao mje%oviti s$stav mo)emo razmotriti ?oner tako %to je
natopljena o tome s anorganskog tek$-ine( ili s$ razmi%ljanja pro)eta nevidljivi( ali
samo vorz$stellenden kao fleksibilna( anorganske mre)e to, onda spontanost od
organski. pokreta -e nitko dr$gi prepreka odrasle osobe( kao %to s$ obilje)ili
anorganski spojevi moraj$ biti s izv$'eni od organski na koje se pridr)avaj$.
Ni%ta manje stani*e s ko)e stani*a njegov oblik mo)e promijeniti spontano $
najslobodnije na'in jo%( tako d$go dok se snaga na stani'noj membrani nije pro%ao $
kr$tost. <ko je to sl$'aj( onda naravno sl$%ati ove mog$-nosti promjene $ formi( ali
to ne isklj$'$je mog$-nost da se sadr)aj -elije .odanja $daljen je o organskom
pokret$( i ovaj pokret -e se nastaviti i kroz %$pljine $ stani'noj membrani( %to je
zajedni'ko tlo je $'injeno $ tvorni*i.
Nakon spontane mijenja oblik s$ tako jednostavne bi-a( kao %to smo $zeli $ obzir(
organska +stav na temelj$ njega s$ mog$-e( kao i spontani lo*omotions Naravno(
mog$-i s$ pod istim ?iteinfl$sse vanjski. otpornika( bez s$glasnosti o novom
prin*ip$ to za.tijeva.
3rema istim prin*ipima( spontani mijenja oblik i lo*omotions zajedno zakon ispitni
organizmi mog$ objasniti, Samo da ovdje pate zbog $metanja ve-i. masa ili kr$te
prilog$ organski. dijelova oblika takvi. promjena i ovisni. na'ina lokomotornog
ograni'enja i mo)e biti zabranjeno $ odre:enim obli*ima( kao %to je to ne samo kao
%to je to sl$'aj s onim najjednostavnijim s$stini.
+tvr:eno je da je rotifers i dr$gi. morski. organizama donio s$%enjem $ naizgled
mrtve anorganske dr)ave( ali mo)e se vratio $ )ivot vla)enje( samo pod $vjetom da je
temperat$ra tijekom s$%enja nije pove-ao do koag$la*ije od bjelanjka. Bilo bi
ne$pitno te%ko zamisliti( i kao %to je mog$-nost da ne b$de odbijen $ *jelini( kao novi
)ivotni pokret treba dodavanjem $norganis*.em vode na ne-organski. $dr$ga
anorganske molek$le mog$ prob$diti( ni manje( gdje je dosljedno mrtvi stanje s$.i.
)ivotinja nakon koag$la*ija bjelanjak od onoga koji jo% $vijek dop$%teno o)ivljavanje
je dr$ga'iji. 5 $ vezi predstavlja( ali kad smo $ o)ivljavanj$ omog$-eno )ivotinja da
se os$%i organske pokrete 'ak $ organskim molek$lama nastavio .odati( ali imajte
s$spendiran izme:$ nji.( tako da s$ sva stvorenja -e se pojaviti $ kr$tom stanj$, bilo
zato %to jedna )ivotinja do otp$%tanja skele ili ist$ okolne ko)e stvrdne( ili organske
molek$le pojavlj$j$ 'ak i$ 'vrstom anorganskom $dr$ge( me:$tim( $ o)ivljavanj$
vi%e nis$ $ stanj$ )ivotinja i ekolo%ki pokret $ molek$lama sami $kin$ti ili bolje
re'eno( $ s$ promijenili p$ke termalne vibra*ije. + svakom sl$'aj$( ako je pro%lo
organski pokreti $ molek$lama od is$%ivanja )ivotinje( jednako je malo jasan razlog
prije( za%to bi oni moraj$ promijeniti iz topline vibra*ije svoj oblik $ p$tem
povla'enja intervenira interponierten anorganske vode kao baza( $ kojem stoji( da
kada se vr%i pretvorba jo% 'istom dodavanjem vode mo)e se pretvara $ anorganske
organskom pokreta, #akle( 'ini mi se( $ stvari( najvjerojatnije da( dok god
o)ivljavanje dodavanjem vode nije mog$-e( ali ti i dalje organski. pokreta $
organskim molek$lama s$.i. )ivotinja.
5z istog stajali%ta kao i s$%eni. rotifers tis$-lje-a -e neka d$g pogled od ostali.
piramida $ s$.om stanj$ )itari*a( koji za.tijevaj$ samo ovla)ivanje klijati, i razlika
isti. nije vi%e klijavi. sjemenki od dr$gi. i mo)e se na-i $ 'injeni*i da je $ tim( ali
nije $ tome organski( jo% $vijek postoje pokrete $n$tar organski. molek$la. Sada
mo)ete na-i te%ko zamisliti na prvi pogled( mo)e biti da se takvi pokreti trebaj$
nastaviti postojati tako d$go, ali za%to )estoko $ ovom oblik$ nego $ oblik$ topline
vibra*ija koje nikada ne prestaj$ $ tijelima koja nis$ apsol$tno .ladno.
Cona'no( mi -emo ovdje tako:er mo)ete pov$-i sl$'aj da smrzn$ti inf$zorije pa
'ak i )abe mo)e vratiti $ )ivot nakon nje)ne odmrzavanja( %to je najmanje je nedavno
opet odl$'ila tvrdi( me:$tim( za ve-in$ organizama zamrzavanje trajna smrt
$zrokovana. Naime potrebno anorganski. toplinske vibra*ija promijeniti samo
isklj$'ivanjem interponierten izme:$ organski. molek$la vode( organska kretanja
$n$tar te molek$le tvore potrebe ove do dogoditi sni)avanjem temperat$re na kojoj
za$stavljene interponierte vode i time *ijelo organizma solidifika*ija( donosi, Tako bi
mogao smanjiti( a samo amplit$d$ organski i anorganski pokreta i po'etak nakon
otapanja stari )ivot igr$. ?e:$tim( prijelaz $ organskim anorganske dr)ava je sve
tako lako vidjeti da je $ ve-ini $vjetima pod kojima zamrzavanja odvija( tako:er
mog$ napraviti taj prijelaz( nakon 'ega nema b$:enje je onda mog$-e.
Naravno( ovaj .ipotetski ideja na'ina na p$t$ tamo( ali 'ini korisno za mene je da
zapamtite( jer jedan je sklon rije%iti fenomene o)ivljavanj$ s$%ene i smrzn$te
organizmi imaj$ temeljn$ va)nost $ istra)ivanj$ razlog pojavama )ivota( koje oni
imaj$ $ stvari bi kada s$ molek$larni dr)ave( oko kojeg se( ve- zato stvar
promatranja kao .ipoteze bi biti.
3okreti tek$-ine $ organizm$( me:$tim( ponekad se mo)e sasvim dobro na
prin*ip$ dif$zije ;endosmosis( eJosmose> i atraktivnost pokreta izme:$ 'esti*a
kemijski na razli'ite tek$-ine( kao %to s$ oni otkrili izme:$ anorganski. spojeva
$mjesto toga( treba objasniti, ali takvi pokreti bi samo po ovom prin*ip$ $ postojanje(
mi bi trebali imati kao kona'ni rez$ltat onda prilagodbe $ smisl$ nazna'ene s$
o'ekivani( koji se ne javlja dok god je )ivot i dalje postoji ;vidi Klanak 1. ..>, a sasvim
je raz$mljivo da je $ s$stavima $ kojima se 'esti*e ne mog$ razmjenjivati svoje
relativne polo)aje samo $ smisl$ da takva prilagodba ne dolazi da pro:e. Osim toga(
kretanje tek$-ine ovise $ organskim kanala $glavnom od ritmi'ke kontrak*ije mi%i-a
koje pokre-$ spontano organske )iv'ani aktivnosti.
To s$ neki kemijski proizvodi organske aktivnosti tako:er mo)e biti generiran osim
organizama $ laboratorijima( mora priznao, i ne mo)e predvidjeti %to je $op-e
mog$-e $ taj odnos mo)e biti mog$-e, + svakom sl$'aj$ morate gledati igr$
kemijskog afinitetima pro*es$ )ivota izmjenama i dop$nama, i to se mo)e s.vatiti %to
je vi%e mog$-e( barem $ *jelini( da oseb$jan pro*es kretanja $ organskim
molek$lama tome ima $tje*aj, a to potvr:$je i 'injeni*a da je( kao i pojava )ivota( %to
smo prigod$ iskoristiti organskog pokreta ovisi $ na%em smisl$( odma. prestanite se
odvija $nosom karijes manifestira imaging raspadanje.
Sve to zajedno $zimanje( ja mog$ p$stiti osnovana pogled na osnovne organskog
$stava te%ko da se smatra tek .ipoteza( oni misle( a nemog$-no%-$ fenomena )ivota
osim organizama objasniti joj za%to( koliko je potrebno. #odajte na to da -e nam
pr$)iti to'ke napada napraviti prvi nastanak organizama $ pretpovijesno zemlji 'ini
se da je to mog$-e bez da $tje'emo na dvosmislen na%e generatio.
5ako je to vjerojatno zna'ilo da se odnosi na posebno zamr%en sastav$ i
posljedi'nim fiksne mekom agregatno stanje razlog za bizarnim pojavama )ivota $
organizmima, i zapravo( razlika $ konstit$*iji organskog anorganskog kompleksa po
kemijskom sastav$ mog$ biti omiljen( ali nije n$)no i time dao, jer jaja mog$ pro-i
kroz k$.anje bez mijenja slo)en$ kemijsk$ gra:$ organski. $ anorganske dr)ave( ako
bi to( karakterizira nedostatak vitalni. pojava ili 8nt&i*kel$ngsf.igkeit( %to
predstavlja organski stanje. lndessen ostaje $pitno i ne mog$ iz isk$stva da odl$'i je
li to samo organska $dr$ga ili $n$tarnja organska +stava molek$la je $ni%teno ranije
;'ovjek. 5.> je istakn$o da je 'ak i anorganske $dr$)enje organski. molek$la je
zamislivo . ?e:$tim( i kao %to je i raz$mljivo za samo na'in na koji odre:ena
kemijska str$kt$ra je va)na za stanje organski. molek$la nego %to je zna'ajno s
obzirom s takvim ovog stanja. No( treba biti ono %to sam prili'no i-i mjesto( tako da i
dalje mo)e biti samo do sada( %to je samo takva( a nitko dr$gi kemijski +stava
molek$la biti tolerirani tipom opisanim pokretima svoji. 'esti*a( a isto vrijedi i za
fiksne mekom stanj$ organski spojevi. Fapravo( t$ s$ fiksne meke anorganske stanja
dovoljno $ tim bilo ispoljavanja )ivota spominje. #akle( ostaje temeljno stanje
gibanja( a ne kemijski $stav$ ili fizi'kom stanj$.
<norganske molek$le mog$ dalje razlikovati varija*ije $ raspored$ i $daljenosti
'esti*a i obras*a $ nastavk$ od strane neorganski. +dr$ge masa vrlo razli'iti.
kemijski. i fizikalni. svojstava( 'ak i kod istog kemijskog sastava. Sada je $ osnovi
samo okolnost vi%e( %to molek$le mog$ razlikovati( ako je takva tako:er mo)e
razlikovati od stanja gibanja 'esti*a. <li ne samo organske od anorganski. molek$la(
a organska jedni dr$gima -e biti $ stanj$ razlikovati odlik$je $ odnos$ na relativno
jednostavnim( malim varija*ijama-dop$%ta vibra*ijski. stanja 'esti*a $ anorganske
molek$le( koji se svode linearne i elipti'ne samo vi%e ili manje poreme-en(
mnogostr$ke vrste zamr%en pokret mog$-i s$ $ organskim molek$lama, i to 'ak 'ini
prvi pogled( da je razvoj razli'iti. vrsta stvorenja iz jezgri koja se kemijski
glei*.geartet sve nast$pe i okr$)en glei*.gearteter proteinske tvari( pod istim
vanjskim temperat$rnim $vjetima ne osim mo)e se objasniti s obzirom na takve
razlike( dok je jedan od samo $svojiti deklara*ij$ je potrebno da se $ svako jaje iz
dr$gog stvorenja je $ stanj$ razviti molek$l$ ili kombina*ij$ molek$la s
karakteristi'nim razli'iti. $n$tarnji. stanja gibanja 'ini jezgr$ kli*$, Tako:er nije
nemog$-e da je ne%to te vrste odvija. 7jerojatnije je( me:$tim( mislim da je dotakn$o
gore( jo% jednom -e se raspravljati tenden*ij$ stabilni. dr)ava igrani. vodi natrag na
sve organske molek$le isti kemijski sastav na sli'no( se $mije%ao samo vanjskim
$tje*ajima( stanj$ $n$tarnjeg kretanja *ikl$sa( a oni razli'iti developabilit0 naizgled
glei*.gearteter kli*e a na dr$gom <sso*iation( organske molek$le( ako se takav mo)e
biti kondenziran odgovaraj$-im smjera $ razli'itom st$pnj$( ili s obzirom na
'injeni*$ da s$ organske molek$le $ kombina*iji s anorganskim na razli'ite
na'ine, nemog$-nost $n$tarnji. razlika od vrste( pa 'ak i mikroskopski( s.va-amo(
mo)e ovisiti o malenkosti ili odori transparentnosti prepoznatljivi.
dijelova. Neop.odne zapravo biti razlike s jednim ili dr$gim tipom razli'iti.
pre.rambeni. i podjela omjera molek$la odnose( od koji. dr$ga'ija evol$*ija jezgara
moraj$ rez$ltat. + stvari( treba nam samo razvojni p$t ro:enog bi-a od ro:enja vratiti
pratiti na prvi kli*e( dolazimo do takvi. ideja( koji je( $ svakom sl$'aj$( prije nego
%to je pret.odno njegovala( da sjeme d$g$j$ razne developabilit0 skrivenog
raznolikosti kemijske konstit$*ije vjerojatno da -e zaraditi privilegij$.
Ono %to jo% treba objasniti $ na%em kao i sa bilo kojim dr$gim *iljem razvoja(
organizmi nap$stio( jest 'injeni*a da s$ mikrobi koji odvaja formirana stvorenje(
grijao prijest$p kroz niz metamorfoza( $ organskom oblik$ i pomo-$ mati*a tijela(
iako s ve-oj ili manjoj varija*ije( s$ $ stanj$ reprod$*irati. Neka nam priznati da ne
mo)emo slijediti me.ani'ki tijek doga:aja postoji( ali vjerojatno je vrlo op-e na'elo
koje ba*a vrlo 'est svjetlo ne samo na pojav$ ovog $spje.a( ali i na'in razvoja *ijele
organske kraljevstva( 'ak i *ijelog svijeta( 3rin*ip( %to sam poslije na'in na koji -e se
postaviti ovdje( do odre:eni. grani*a kao a priori( %tovi%e( kao empirijska( ali do sada
se empirizma rigorozne i op-e dokaze ne dostavi( kao op-e povezni*a izme:$
'injeni*ama nama zapo%ljavaj$ podr$'je i pogodan .ipotetski poziv( me:$tim( to bi
trebao biti dost$pan po svojoj prirodi op-eg matemati'kog zaklj$'ivanja i izvr%avanja
i da -e na-i takv$ zajedni'ko tlo jo%. +kratko( ja ga zov$ na'elo sklonost
stabilnosti. Od toga je $ sljede-im poglavljima.


Aditiv.
+ EL. poglavlj$. moj atomska teorija ;End ed.>( .tio sam pokazati kako ;koji se
odre:$j$ solidarno di interak*ijom vi%e od dvije 'esti*e> po odre:enoj generaliza*ije
pri.va-a m$ltipeln snage mo)e dobiti da se s promjenama $ atomskom broj$ sile
; ovisno o tome je li netko ima $'inak od dva( tri( 'etiri( itd 'esti*a na jedan s dr$gim
$ obzir> mijenjaj$ predznak i br)e smanj$je s $daljenosti( ve-i atomski broj( tako da(
ovisno o varija*ijama $ daljini 'esti*a jedni od dr$gi. brzo privla'i( +skoro odbija
vi%estr$ke snage dobiti prekomjern$ te)in$ na mjerljivim $daljenosti( ali ozbiljnost bi
po najni)oj( odnosno( binarni( samo atraktivnim snazi ostaje zna'ajno. Trojni sila je
jo% $vijek atraktivna $ sklad$ s op-im na'elima ti. snaga te je $ jednakim
vremenskim razma*ima od sve tri 'esti*e obrn$to propor*ionalno %estoj snazi iste(
kvartara i sastavljen od pet( ali s$ odbojno( itd <ko sada prin*ip ti. snaga jo%
.ipotetski( ali mog$-nost je ve- dio iste to'no istra)iva'a povremeno priznati(
me:$tim( to'no $vjetna i iskoristivost iste s$vi%e velika klinovi te%ka tema. + svakom
sl$'aj$( mo)e biti olak%ano nazvav%i ga *on*eivabilit0 $vjeta smatra ovdje.
+kratko( prin*ip ti. sila je zbog 'injeni*e da je vi%estr$ki sila bilo danom
redoslijed$ je obrn$to propor*ionalna je $mno%k$ $daljenosti svi. povezan s tom
fini. 'esti*a od dr$goga( to jest svaki od dr$goga( kao %to je( me:$tim( da je svaki
razmak dva p$ta( jednom s pozitivno( kao dr$go( s negativnim predznakom( odnosno
kao negativan trg$( $lazi $ proizvod( jer se mo)e $zeti nakon jednog takvog
s$protnom smjer$( te da sila atraktivna ;$ odnos$ na fok$s m$ltipeln kombina*iji>(
kada znak *jeline 3roizvod je negativna( odbojno( ako je pozitivna( od koji. je prvi za
ak( potonji s parnim brojem negativni. najmanji. kvadrata koje 'ine proizvod( %to je
to sl$'aj. + binarnom sile gravita*ije( proizvod smanjen tek na min$s na kvadrat
$daljenosti $ tro'lani. sk$pova ga s " takva zajedno( idite $ kvaternarnoj snag$ M. $
1A sastavljen od pet negativni. kvadrata $ proizvod$, #akle( binarni i trodjelna sile
s$ privla'ne( kvarternom i sastavljen od pet odbijaj$-i itd
#op$%taj$-i postojanje ti. snaga( mi -emo biti $ mog$-nosti napraviti sljede-e
idej$. + prvoj velikoj je stanje na Femlji( 'esti*e s$ isti a opet tako daleko da samo
binarni sila gravita*ije izme:$ nji. bio je vidno pod $tje*ajem iste( ali( prema
pomo-ni*ima da se $ razmatranjima 3eti dio nastao prije pokreti koji s$ na%i kon*epti
organski pokreti odgovaraj$,#akle( ja to nazivam dr)avn$ kosmorganis*.. 3ost$pno(
me:$tim( masovno se preselili zajedno do sada da je izme:$ proizlazi pribli)na
'esti*a ternarnog molek$larne sile nad binarnom gravita*ije bio je $glavnom6 i pod
glavnim $tje*ajem ovog ternarnog snag$( na%e organski. stanja koja sam pozivaj$ na
.itn$ razlike izme:$ kosmorganis*.en molek$larni organski.<norganski dr)ave
temelji se $glavnom na Nrmeoszillationen 'esti*e $ ravnote)$ $ takvim $daljenosti
jedna od dr$ge( $ kojoj trojni privla'na sila ide $ kvartemi odbojno. + slo)enim
molek$lama sile vi%eg reda mog$ do-i $ igr$ za osnovne kombina*ije vi%eg reda
tako:er dobar.
+z pretpostavk$ ispravnost ovog gledi%ta anorganske molek$le s istim kemijskog
sastava mora biti g$%-a od organski( ali ne i iz koje proizlazi da *ijeli organizam kroz
smrt( ovime prijelaz $ anorganskog dr)ave( mora se kondenzira( jer s$ komponente( a
zbog tr$le)i ili grijanje prekin$ti vez$. <ko se to ne dogodi odma. sa smr-$( pa to
mo)e dijelom ovisiti o ekolo%koj $stav$ ne odjednom pretvara $ anorganske - traje ali
razdra)ljivost mi%i-a neko vrijeme nakon smrti - a dijelom da s$ organizmi vi%e ili
manje anorganski skele izra:ene od ko)e( tetiva( kosti s$ pre%li( itd( koji '$vaj$ svoje
odnose $ smrt.
5mam .ipotez$ o m$ltipeln dodatni. snaga kao %to je spomen$to $ pret.odnom
mi%ljenj$ ovdje( jer je ona $ ovom dok$ment$ o razvoj$ ideje da se dobro $klapaj$ i
'ini se da n$di vodi' za predstavljanje sl$'aja koji dolaze $ igr$ odnosa mo-i, ali ja
sam daleko( ovdje da bi to'k$( jer to ali do sada samo jedan( a ne vidljivi( 'ak i ako
ina'e neke prednosti koje predstavljaj$( a ostaje .ipoteza o prirodi molek$larni. sila
na sve razli'iti pogledi s$ mog$-e i ve- $spostavljen. Tako:er( op-enito( $ 'ekanj$(
razmatranja ovog pisanja( nema potrebe staviti te)in$ na odre:en$ .ipotez$ o tome6
ako se samo ikada priznao da je pod $tje*ajem molek$larni. sila( ni%ta manje nego
pod $tje*ajem gravita*ijske kontin$irani. pokreta mo)e se posti-i promjenom kako
'esti*a, dok ja ne nalazim glavn$ preprek$.
III.
Naelo sklonost sta!ilnosti
"#
.
Fa sa)etosti ja zovem $ redovitom rok$( di $zastopna jednaka vremenskim
intervalima( ponavljaj$-i loka*ije i prijedlog omjeri 'esti*a materijalnog s$stava ili
fok$s$ 'itavi. masa ;za koji kratki mase>( mo)e se zamisliti $ kombina*iji $ ve-i
s$stav( stabilnim $vjetima( me:$ kojima odmara stanje 'esti*a ili misama s obzirom
da se samo kao ograni'avaj$-i sl$'aj je jo% $klj$'en $ kojoj postoje jednaki $vjeti za
sve vrijeme( grani'ni sl$'aj( %to mi nazivamo apsol$tnom stabilnost( me:$tim(
disperzija 'esti*a ili misama do beskona'nosti $ s$protnim smjerovima dr$gi
ograni'avaj$-i sl$'aj( apsol$tna nestabilnosti obli*i.
1>
ve- *arinik za odre:ene vrlo op-i. $vjeta dobiveni. p$tem genijalna
razmatranja na'elo koje $ javlja se zna'ajno $ gore prikazani i ne dijeli svoj
p$ni op-enitosti( tako otvorili nije isto %iroki. pogleda( ali %iljila verzija(
razmi%ljanje( pa 'ak i matemati'ka form$la*ija $)iva( $ kojem odnosi volim
priznati svoj$ prednost kao svoj$ prednost. +glavnom *arinik je njegov prin*ip
$spostavljen i primijenjen objasniti periodi'nost S$n'evi. pjega( ali isto je
navedeno od strane dr$gi. pokazatelja i na mnogo %irem opseg$. +sp O svojim
rasprava $ izvje%-ima Gak$ltet$ za matematik$ i 3.0s. 1l. SaJon. So*. d.
Niss. 1!A ""( 1!1 1AA i kratka napomena o tome $ svom esej$ o prirodi
kometa "!1.
Ne vi%e od apsol$tne( ali jo% $vijek kao p$ni stabilnost smo $ sl$'aj$ opisano( gdje
je doista odvijaj$ pokrete( no oni na isti razdobljima $vijek na istom polo)aj$ 'esti*a
ili misama( ne samo prema nji.ovom polo)aj$( ali i brzina( smjer i promjene brzina i
smjer s obzirom da vodi jedni dr$ge. 3rema ve-oj ili manjoj prist$p apsol$tnoj
stabilnosti( ali i dalje -e biti $va)eni st$pnjeva p$ne stabilnosti. Ovaj prist$p -e biti
ve-a naime( sporije promjene $ polo)aj$ 'esti*a ili misama jedni protiv dr$gi. i dr)i
i. $ sve manjim grani*ama kori%tenjem oba ili 'ak potreb$ i-i do grani*e i( samo da
da ima apsol$tn$ stabilnost.
Fa apsol$tn$ i potp$n$ stabilnost pojavlj$je kao tre-i sl$'aj( sl$'aj $ ve-oj ili
manjoj pribli)avanje p$n$ stabilnost( kratko pribli)an stabilnosti( dodao je. To se
mo)e dogoditi da se 'esti*e ili mase s$stava nikada nije to'no( ali otprilike( s obzirom
da se vrate jedno dr$gome $ jednakim vremenskim razma*ima na pret.odne $vjete(
od koji. imamo primjer glavne mase S$n'evog s$stava( nakon 'ega sam se vratiti $
nastavk$
E>
.
E>
Bilo bi po)eljno doista biti va)no biti $ mog$-nosti odrediti odre:en$ mjer$
st$pnja $skla:ivanj$ stanj$ kretanja potp$ne stabilnosti, za op-a razmatranja(
ali na koji -emo se ograni'iti ovdje( dovoljno je samo ikada priznati da je ve-i
ili manji aproksima*ije mo)e odvijati $ tom odnos$.
Badi lak%eg gledanja stabilne $vjete kretanja mo)e se $ svakom sl$'aj$ sl$)iti
primjedb$ da 3eriodizittsver.ltnisse mo)e posebno $zeti i te)i s obzirom na
polo)ajn$( brzin$( smjer omjera 'esti*a s$stava $ ok$( ali da je $ izolirani ili pod
stalnim vanjskim $vjetima zatvoren s$stav ti $vjeti toliko povezane da ako polo)aji
'esti*a ili masa $ odnos$ na me:$sobno potp$no ili pribli)no ponoviti( 'ak i ist$
brzin$ i smjer $vjeti ponovno pojaviti $ *jelini ili pribli)an. + odnos$ na omjere
brzina je to izravna posljedi*a na'ela o'$vanja kineti'ke energije,ono %to s$ omjeri
smjera s$ $ pitanj$( tako da nije $ spor$ mog$ pretpostavljaj$ kontekst nji.ova
povratka s dr$gim $vjetima( iako nisam 3odsje-a se da izravna op-i dokaz je $'inio.
S tim $ vezi predeterminations zamislimo bilo koji broj materijalni. 'esti*a od
strane snaga bilo koje vrste je ograni'en na kretanja $ ograni'enom prostor$( a s$stav
vanjske $tje*aje $taje ili se nalaze pod stalnim vanjskim $tje*ajima( tako:er na $dar$
me:$vremen$ d$.ovne slobode( ili one koje nis$ mog$-e , tako da se po'etne
pozi*ije( brzine( smjera 'esti*a s$stava -e biti sve od sljede-i. stanja ista od ti.
po'etni. $vjeta $tvr:eni. pretpostavk$. 5ma li sada( $ ovim $vjetima( tako da( ako s$
od samog po'etka tamo ili s$ se dogodile tijekom pokreta( imaj$ povratak istim
$vjetima nakon odre:enog vremenskog rez$ltat( oni -e $ po'etk$ biti zamisliti
promjen$ nekako $ oblik$ i brzini kretanja i tako da se slojevi 'esti*a( ako oni ne
nose stanje periodi'ne povratk$ odma.( nastaviti svoje promjene sve dok $ svim
mog$-im $vjetima koji se mog$ izvoditi kroz takv$ gradnj$( samo s$ se dogodile
koji $klj$'$j$ stanje povratka( s$stav je pret.odno takore-i imati mira. No( ako do:e
do re*idiva jednom nakon odre:enog vremena( ona mora $vijek iznova javljaj$
nakon %to $ isto vrijeme( jer da s$ vrlo isti $vjeti s$ tamo opet. < b$d$-i da s$ ti
$vjeti vrijede za *ijeli tijek kretanja $z povratak( tako da *ijeli pokret niz mora se
ponoviti( odnosno nalaze se $ svakoj fazi $ istom razdoblj$( na sli'an stanj$
kretanja. Ovime ali p$na stabilnost s$stava je do%lo( nakon 'ega promjena(
odst$panje od jednom postign$tom stabilnosti( naravno( samo na temelj$ promjena
vanjski. $tje*aja mo)e dogoditi( pod 'ijim vora$ssetzli*.er 1onstan*e stabilnost
do%ao $ postojanje.
Ovo na'elo se 'ini na prvi se isklj$'ivo aprioristi*, ali to mora biti sl$'aj iznad
pretpostav*i ne previ:a da pod $vjetima pokreta $ *jelini s$ one koje vode natrag $
svoj$ zamjen$( %to je ni%ta manje nego o'ita( ali ipak ostaje da se raz$mjeti da je
s$stav toliko d$go mora nastaviti s promjenom ( a tek toliko d$go mo)e nastaviti
mijenjati dok se ne p$ni $vjeti stabilnosti posti-i ako je dost$pan( i da je jednom
postign$t p$ni stabilnost vlastitom $'ink$ s$stava ne mo)e poni%titi
">
. Sada se
postavlja pitanje( koliko fakt$ra i isk$stvo omog$-$j$ stvaranje vi%e op-e na'elo $
tom pogled$.
">
?o)da je jedan taj na'in mogao pok$%ati spasiti p$n$ apriorizma na'el$ da
je re'eno na sve zamislive na'ine kretanja 'esti*e s$stava mo)e se na-i(
naravno( i kao( pri 'em$ 'esti*e s$ se vratili $ pret.odnim $vjetima( a zbog
pokreta( 'esti*e s$ $ neodre:eni mora promijeniti kontin$irano dok takva
kretanja #o%lo na'in( tako da mora $-i kao kona'an( jer je rangiran me:$
neodrediv mog$-e na'ine kretanja( tako da na neko vrijeme mora se $zeti. <li(
to mo)e vrlo dobro biti m$dar pokret i dalje mislio na neodre:eno vrijeme
mijenja( ali tako da odre:ene obras*e pona%anja i dalje je isklj$'ena ovdje, i
zato pitam da li jo% $vijek priznanje kao %to je $ sklad$ s prirodom sila kojima
ovisi kretanje.
+( vanjski $tje*aji pov$'enog s$stav samo dvije 'esti*e ili priprav*i koji se
odre:$je s obzirom na me:$sobno za kretanje $z obostran$ privla'nost( a nakon
pojave izvornog skretanje p$ls $'i ra'$n osim beskrajno kontin$irane pokrete( da je
$lazak p$ne stabilnosti i tom neposrednoj st$panja je to potrebno, za os*iliraj$-i
visak i )i*e mo)e se izra'$nati iz prirode silama i. se kre-e( kako bi oni ostaj$ pri
$klanjanj$ vanjski. otpornika $ potp$nosti stablen stanj$ kretanja( no oni apsol$tno
stablen $ pris$tnosti takve kora'anje kroz pribli)no stablen p$tem. 5movina zakona
ne ide p$no dalje od takvi. relativno jednostavne sl$'ajeve tako:er, Nije ni problem
tri tijela( mnogo vi%e tijela koja s$ pod $tje*ajem nji.ove me:$sobne privla'nosti(
sada je dost$pna na op-e rje%enje( a izra'$n $spje. organski. molek$larni. sila
zakona nikada nije prona:ena jo% nije napasti.
<li mi je dra)e da se isk$stva( tako isto se mo)e odrediti zajedni'ke 'injeni*a(
me:$tim( tvrde da $ ostavi za sebe ili biti pod stalnim vanjski $vjeti s$stava izlaze
bilo koje dr)ave( ako ne i p$ne stabilnosti( ali $ ve-oj ili manjoj aproksima*ija na
njega kao kona'ni dr)ave pojavlj$je( a koji. nema na regresija stabilnosti $n$tarnji.
djelovanja samog s$stava, od strane ostavk$ $ sklad$ s promjenjivim vanjskim
$tje*ajima( tenden*ija da se pribli)no stabeln stanja ili pravi $spje. 'ini takve tvrdnje
nigdje( tako da je .ipoteza koj$ treba dop$niti nemog$-nost prili'no o%tre primjedbe
po tom pogled$( ostavljaj$-i dovoljno malo ostaje da kako bi se omog$-ilo stvaranje
sljede-i zakon$ ili na'el$6
+ bilo prep$%teno sebi ili biti pod stalnim vanjski $vjeti s$stava materijalni.
dijelova( a time tako:er $ materijalnom svijet$ s$stava( ako -emo ga $zeti $ obzir kao
faks$( je $ isklj$'enja beskrajno kontin$iranom pokret$ kontin$irana progresija
instablern $bosti $vjete za $'enje i do p$ne ili pribli)ne stabeln $mjesto zavr%ni.
stanja.
Dibanja masovni. elemenata na%eg planetarnog s$stava mo)e biti ista bila vrlo
nepravilno $ primitivnom stanj$. Sada s$ $ravnote)ena $ glavnom( na povremenim
planetarni. gibanja.No( mog$ na temelj$ postoje-eg
5n*ommens$rabilittsver.ltnisse razdoblja planeta nikad sve $ isto vrijeme
ponovnog $laska iste relativne polo)aje me:$sobno i okren$ti tako nije to'no iste
$vjete smetnje i stoga $vjete kretanja $ orbiti svake planete posebno opet. <li
periodi'ni povratak otprilike iste pozi*ije bilo koje dvije( tri( pa 'ak i svi. planeta
jedni dr$ge i na taj na'in pribli)nom ponavljanje isti. gre%aka svakog pojedinog stazi
$ manjim i ve-im razdobljima( &orein mo)ete rastavljati *ijeli pokret( je( ali $mjesto
toga( i nakon tog dr)avnog pribli)nom stabilnosti je postign$t( ne retrogression na
mjest$( barem vjer$je svaki astronom na stabilnost omjerima planetarnog s$stava $
tom smisl$( $ mjeri $ kojoj ra'$ne do sada s$ nanijet do sada sadr)e nema razloga
s$mnjati
O>
.
O>
?o)e se primijetiti da( dok 5n*ommens$rabilitt razdoblja planeta(
odst$panje od p$ne stabilnosti planetarnog s$stava $ na%em smisl$ dospije-a(
oni $ isto vrijeme( $vjet pri.oda dobiva pribli)avanja njega( jer $ sl$'aj$
1ommens$rabilitt orbitalnoj periodi ponavljaj$ na zaokr$)$je se poreme-aji
bi zbrojiti $ istom smjer$( a ne na naknad$ za male varija*ije.
+koliko sada svakako treba dodati i na%$ planet$ izoliranom s$stav$ iznenada $
blizini jo% jedan( $ kojoj je stabilnost ostvarenog $ istom aproksima*iji( pa stabilnost
bi se $bla)iti tako naglo nji.ovim me:$sobnim $plitanja $ dvoje, strane( ali je sada
postao jedan od ta dva s$stava interak*ija dogodila mase dvaj$ s$stava( novi iskorak
$ smisl$ pove-anja stabilnosti bi palo na pamet pribli)iti se novi grani'ni $vjet
odma. stabilnosti $ ovom s$stav$.
Ne samo s$ mase planeta $ odnos$ na dr$goga( ali i 'esti*e mase jedni s$ po sebi
od po'etka ne$pitno vrlo neredovito( pro%ao prijedloge o osnovanosti stabilnosti svi.
planetarni. masa oko svoje osi s vremena na vrijeme promjenjiva( ovime $vjetima
Stabilnost odgovara nagib osi se rotirati protiv svoje orbitalne ravnine, a ako pod
promjenom doba dana i godi%nja doba $tje*ajem s$n*a odvijaj$ vrlo nestabilno
meteorolo%ke $vjete na zemlji( pa to bi se $skoro dolaze na odmor( ne samo na
$klanjanj$ ti. promjenjivi. vanjski. $tje*aja( a svi dijelovi Femljine povr%ine
ravnomjerno po rota*ije Femlje s$djelovati, ali isto tako priv$-i kroz pokrete( koje mi
promatramo na Femlji kao dio s$stava Femlje( S$n*a i ?jese*a( velikim razdobljima
pribli)noj stabilnosti $ plime i oseke( *irk$la*ije vode( periodi'ni. vjetrova(
periodi'ne promjene temperat$re( tlaka zraka( itd koje bez nas primje-$j$-i korak
$natrag $ tom $skla:ivanj$ $ *jelini.
Organizmi s$ se tako re-i dosta o raspored$ po svojim obilje)jima( ovime nanosi na
stabilne $vjete nji.ovog )ivota. Ovdje( me:$tim( vidimo se $ obzir metabolizma( koji
s$ organizmi koji nis$ $vijek isti( ali samo jednake 'esti*e sila( koje se povremeno
vra-aj$ na istim mjestima, ali ona tako:er spre'ava ni%ta generalizirati pojam
stabilnosti( tako da je ovaj sl$'aj nastaje pod.
Od op-i. razmatranja mog$ vjerovati( iako do sada nije strogo dokazati da nagib
svaki prep$%teni sebi materijaln$ s$stav spojen na redovnoj $n$tarnje gr$piranje
'esti*a i redovito vanjskog oblika s na'elom tenden*ijom ka stabilnosti.
Kak i d$.ovni polje prikaz$je predmet ovog prin*ipa. Fato mislimo da je( prema
kao 'ovjek je varijabla $tje*aj vanjski. okolnosti pov$'e vi%e( *ijela njegova ma%ta(
senzorni( emo*ionalni )ivot se organiz$je $ sve redovite *ikl$se ili kratka je $vijek
Stabler, jedan je dan za njega 'im dr$gim, %to se mo)ete sjetiti se odnose na rast$-$
stabilnost materijalni. pro*esa koji podlije)$ intelekt$alnom )ivot$.
+ tom smisl$( svaka s ograni'enom s$stav na svijet$( kao dio ve-eg s$stava $
kona'ni*i *ijeli svijet mo)e se pod$zeti kako bi se $n$tarnji $vjeti stabilnost svake
osim po $'ink$ svoji. dijelova kroz vanjski $vjeti $ smisl$ tenden*ije $ *jelini
stabilnosti s odl$'an( i gdje +'inak vanjskim $vjetima nije zanemariva( odnosno
na'elo sklonost stabilnosti mo)e $stvrditi samo s obzirom na to s$djelovanje.
3osebn$ pozornost treba $smjeriti prema dva sl$'aja da je s$stav( koji bi bio $
stanj$ stabeln njegovi dijelovi $zimaj$ sami( ovaj pokret pokre-e $ agenta koji bi
odmor odnos$( bez obzira na gibanje s$stava( te da s$ +tje*aj stablen kretanja stanj$
dr$gi s$stav iseli. 3rimjer prvom sl$'aj$ imamo. 3rotiv fiksnog niza na dvije fiksne
to'ke( koja os*ilira $ mirnom zrak$5ako mo)emo se 'esti*e tzv. Ti.om zrak$ zbog
svoji. toplinski. vibra*ija ne kao apsol$tna( ali sve $ odnos$ na izlete $ dijelovima
niza kao $spavan. Bez otpora zraka( vibra*ije niz$ bi bila prili'no stabilna, pod
$tje*ajem otpora zraka s kojom stvara s$stav( ali je p$na stabilnost $ pribli)an p$tem
po povratk$ vi%e nije to'no iste pozi*ije i brzine $ sljede-im jedni o dr$gima
istodobno por*ije s$ s tim( ali niza od apsol$tne stabilnosti za oboje kao z$s*.reitet
sve vi%e i vi%e $ odnos$ na zrak smanjiti amplit$de os*ila*ija $vijek vi%e posti-i
mirovanje.
Ito se ti'e dr$gog sl$'aja( je 'injeni*a da s$ dva s$stava -e biti $ sebi zami%ljenom
$ stablem stanj$ kretanja( koja jo% nije $vr%tena koji tako:er s$stav kako se raz$mije
$ takve( bi koji s$( prije svega( da s$ razdoblja i( %to 'esti*a ista mo)e pod$zeti( $
*ommens$rabeln omjeri odnose jedni prema dr$gima.
+ prin*ip$( sada znate( nakon isk$stvenim $spje.e( predstavio ono %to H$0g.ens@s*.e
eksperiment s dva montirana na istom Brette gleda na ne%to dr$go p$tovanje na posao
sve dok na ra'$n$ $spje.e $ pogled$ kom$nika*ije vibra*ija rezonantna tijela da to
doista i tenden*ija da se potakne omjere Stabler kretanja izme:$ st$panja na snag$
s$stava 'ini sama osje-ala( iako oni nis$ bili ve- sl$'aj $ p$noj op-enitosti mora se
lije'iti.
?o)ete li sada $ daljnjem re-i( ne da s$ $vjeti stabilnosti( koji -e dobiti svaki od
dva s$stava za sebe( tako:er pre)ivjeti interak*ij$ oboje( ali da( ako pribli)an stabilna
kona'no stanje s$stava oba s$stava je do%lo( i svaki od ta dva s$stava za Smatra se da
se vrati $ pribli)nom stabeln stanj$( jer 'ak ni $ pribli)noj stabeln stanje $ *ijeloj
svakom dijel$ je naravno $klj$'eno $ *ijen$, samo da je ova dr)ava je osim prije i
pribli)avanje p$noj stabilnosti mo)e biti ve-a ili manja nego prije.
?i( me.ani'ki $vjeti( snage( zakone po kojima pokreta koji se odvijaj$ $ kontekst$
s$stava kako bi se post$pno sve vi%e postaj$ S0ndi*ate ponavljanje isti. $vjeta $
ve-im ili manjim razdobljima( ned$go nakon %to s$ tragovi tenden*ij$ stabilnosti( nije
$ *ijelosti ( tako da nis$ tra)ili javnosti o o'iti. grani*a, ali je va)no( 'ak i znaj$-i da
je sv$gdje( od pravnog djelovanja sile ovisi tenden*ija $ tom smisl$ da( ne mo)e
poni%titi na jedno $n$tarnje sile opet( kona'no stanje manje-vi%e obavlja pribli)n$
stabilnost, i kao %to smo 'esto na-i $ na'el$ o'$vanja energije( sredstva za dop$n$
zaklj$'ke o osnivanj$ $spje.e( $klj$'$j$-i i potp$nost naglaskom dok$menta*ije
nedostaje( mo)emo tako:er na'elo sklonost stabilnosti podmiriti ist$ imovin$ i ve-i
$spje. nadam svoje kombina*iji s na'elom o'$vanja energije.
Tako je ve- $ smisl$ takve kombina*ije da nema neograni'eno napredak $ svijet$
mo)e apsol$tna stabilnost( koja je $ p$nom mir$ 'esti*a odvija, +mjesto toga( prist$p
Staked po na'el$ o'$vanja energije je grani*a. #a se ne mo)e njegova veli'ina( ve-
samo oblik $ kojem se manifestira( mijenjati po sklonosti ka stabilnosti( )iva sila $
svijet$ $ *jelini.
Nakon %to je sada bio tako na$'ili prin*ip o'$vanja energije zbivanja lijepi. i je
tako rodila bogata vo-em( mislim da je to rije%iti na va)nosti %to mislim razgovarati s
na'elom tenden*ijom stabilnosti kao kvalitativna dop$na koje se odnose na
kvantitativnoj omjera prin*ip$ mog$ tako:er biti va)an zadatak za b$d$-nost( to
na'elo( kao %to s$ na'ela s$radnje pripada i 3rinzipe ne manje i iskori%tavati
obraditi, samo bi to vi%e matemati'ko znanje i sposobnost s$( kao %to sam ja. Tako:er
se mog$ samo vrlo te%ko( op-enitije lije'enj$ iste potrebnom obzir i metabolizma $
primjeni na organizme.
+ svakom sl$'aj$( op-i tretman prin*ip$ trebao za sada s$ jo% $vijek predmet
velike pote%ko-e( kao posebni sl$'ajevi interesa s$ vjerojatno da -e biti isti( ali ne
mo)e pobje-i.
7a)nost na'ela je na'in da se pojavi ve-a $ vi%e svjetlije svjetl$( a ako iste za
fizi'ke i fiziolo%ke oporavak onima na ko*ki i$ sljede-i. sek*ija( isto Teolo%ki i
psi.o-fizi'ki oporavak( koji je $ 11 sek*ija( kontakt .o-e.
I$.
Primjena prethodnog naela na organske uvjetima.
Fa sve razlike koje mog$ pod$zeti kretanje 'esti*a $ organske i anorganske
molek$le $( sastoji se od anorganske molek$le imaj$ ve-i temeljni prist$p apsol$tnoj
stabilnosti $ mjeri $ kojoj bi 'esti*a ostaje fiksni internim snagama( dok s$ $ organski
molek$la 'ime l$da( to je bio i da se povremeno vra-a $ p$nom stabilnosti. Osim
toga( stabilnost bi tako:er $klj$'$je self-povoljne $vjete za stabilnost lokalne
promjene One( kao %to varijabilnosti reda. Te prednosti stabilnosti koji s$ anorganske
molek$le organski. naprijed( naravno( platiti za sebe ve- nakon namno)ite i
anorganske s$stava $ odnos$ na organskim s$stavima.
Nakon toga je tako:er op-enito govore-i( tenden*ija da se stabilnost( a ne
transformirati organske stanja $ anorganski( nego obrn$to. 2edan bi trebao zamisliti
organizam prep$%teni sebi( zrak koji $di%emo( napitak( .rana od$zeta( pa ne samo da
m$ je *ijela organska $dr$ga( ali i organski $stav njegovi. molek$la -e nestati $ tren
oka( a on je na temelj$ sklonosti $bosti $vjete za $'enje pro-i $ anorganske dr)ave(
%to je $ kona'ni*i sig$rno( 'ak i kada se prijavlj$je svoj prirodni kraj )ivota, i ista
tenden*ija je d$blji razlog da pogledate za%to anorganska dr)ava ne mo)e snositi
organizama izvan sebe. To bi bilo s$protno od na'ela. S dr$ge strane( ali ne mo)ete
vidjeti kao n$)na posljedi*a na'ela da tranzi*ija $ anorganskog stanj$( zadnji p$t
prije nego %to je svaki organizam mora odma. javiti se na svaki, +mjesto toga( jer mi
smo da bi to bilo da se dogodi da bi s jednim d$)an na'elo da nap$ste $op*e daleko
s$ pribli)ne ponavlja organski. pokreta posv$da odjednom prestali da se
ponovi. 3rin*ip nije potrebna kao *ilj odre:eni st$panj pribli)avanja( prema to'ki ".
nije dosti)an( apsol$tna stabilnost svjetskog pro*esa( ali samo da je $ $k$pnosti isto
bez regresije o pribli)avanje p$n$ stabilnost $'inio bez da je $tvrdilo za sada li%-e(
%to je vjerojatno samo asimptotski )eljeni *ilj( a ne korak $natrag isklj$'ena $ detalje(
koji se vodi protiv *jelini ve-e pribli)avanje p$n$ stabilnost. Sada( me:$tim( le)i $
samoj isk$stva na p$t$ do *iljeva i na periodi'no obnavlja plod novi. organizama iz
biv%eg s novim <n&a*.s p$tem pre.rane( kao %to s$ jednako povremeno obnavljanje
$vijek vratiti istim zamkama. <norganskog stanje $?oramo nastaviti $ ovladavanj$
njegova na'ela( kao %to smo mi( a mo)da -e ikada biti da to i kao na'in na koji -e to
predvidjeti( kao 'ista teorijski. implika*ija na'el$ mo)e, ali da ga ne za$stavi( a
sli'no je raz$mjeti zna'enje na'ela i $spostaviti vrlo op-enite bodova na njem$.
T$ spada( prije svega( s obzirom na pod$zetnik$ dane $ prve dioni*e razlikovanja
bitnog konstit$iranja organski i anorganski( nekoliko p$ta dotakn$o $kidanj$ obzirom
na gena aeP$ivo*a organizama( $mjesto prikladnija jer se $ L. poglavlj$
kozmogonska ideja do-i -e se razvijati pogled. Sada je $ svakom sl$'aj$ pojave( do
sada si*.re 'injeni*e s$ dovoljno( organizmi samo *ijepljenjem ve- navedeni.
organizama ili otklanjanje isti( a to -e se pokazati da je prva pojava je izv$-i iz
primitivnog stanja $ zemlji( ve- $ kon*ept$ organske anorganski stanje doga:a. 3a
o'$vanje i pove-anje organizme kroz pre.ran$( i to po prvi pogled s$protnosti s
na'elom treba tra)iti $ 'injeni*i da s$ anorganske tvari( do sada doprinijeli takvoj
pre.rani( prednost svojoj stabilnosti prije organska sklapanjem organski pro*es
gore. <li prvo( pod$zeti anorganske tvari $zimaj$-i $ organizm$ i s$djelovanje $
njegovim $n$tarnjim kretanjima $ stableres odnos$ na 'esti*e( kao %to s$ imali izvan
organizma na njega, #r$go se snimati za anorganske tvari kao pretalo)enom( koje
ponekad izlaze iz tijela( a dijelom rast$ isto pomo-i ako se sve kosti i 'vrste %koljke(
rog mise( ko)a je predmet vi%e ili manje neorganizirano str$kt$ri, Tre-e( na'elo
sklonost stabilnosti 'ini tvrdi da organizira na )ivotne pro*ese $ organizm$ $
odre:enim razdobljima i *ikl$sima ili pre$zeti vi%e ili manje odre:en ritam. Sna i
jave( *irk$la*ij$ krvi( 3eristalti'ke pokreti *rijeva( $ ritm$ disanja( vi%e ili manje
periodi'no $nos .rane i seksa pobjedonosna pripadam ovdje. 7jerojatno i podjela
organski. molek$la ili stani*a( kojom rast odvija( i do odre:eni. grani*a $ smisl$
promi*anja stabilnosti( pod $vjetom da s$ jezgre dvoje stoji $ organskim $dr$)enja
organski. molek$la ili stani*e( zbog s manje 'esti*a koje sadr)e svaka( Lak%e sami
mog$ do-i $ stabilnim $vjetima( kao da s$ zajedno s ;treba s.vatiti $ smisl$
navedenog ranije> paren.ima nas$mi*e spojene $ jedn$ molek$l$ ili jedne stani*e, a
ako s$ ve- $ vezi i danas omiljen me:$ razdvajanja nestabilni. $vjeta odvojeni.
masa( pa je to i do odre:eni. grani*a( %to je prednost mo)e prevagn$ti ovo nedostatak
lak%e od oni. stabilnosti $vjeta koje s$ se dogodile tijekom p$nog $jedinjenja
masama( barem djelomi'no( mog$ ostati( osim $ povla'enj$ pod nastavak organskog
$dr$ge.
?i dalje mora $zeti $ obzir da je od$stajanje od anorganskog stanja $ organizmima
$ smisl$ da s reset isti. promjena povremeno $ tom stanj$ 'ak izlazi vrlo op-enite
aspekte pod pojmom( pribli)nom stabilnosti.
Nakon %to je do%lo do ograni'enja rasta( organizam ostaje op-enito govore-i( za
neko vrijeme prili'no $jedna'ene $ pribli)nom stablen $vjetima( kako $ sebi i sa
vanjskim svijetom,post$pno( ali anorganska stabilnost po'inje sve vi%e i vi%e na %tet$
organskog mjesto za $.vatiti za dijelovi s$ fiksne i kr$t i pokreti s$ spori i vi%e dok
kona'no *ijeli organizam podlegne anorganskog stanja opet( i ovime organski )ivot
nikada ne bi zavr%ila biti( ako on ne mo)e i-i dalje od svog )ivota dijelovi odvojili od
sebe( svoj )ivot ponovite post$pak.
7rlina se sada ima kli*e koje s$ do%li $ vezi s njezinom majkom tijel$
pro*jenjivanja stabeln kona'no stanje( odvojeno od mati'nog tijela( poretka
izmjenama vanjski $vjeti i koji s povezanim internim $vjeti promijenili
1>
i promjene
kao %to je d$go odem do nove( pod novim vanjskim $vjetima pribli)an Stabler
kona'no stanje je $%ao( %to je zna'ilo ili $ni%tavanje embrija s brzim st$panja na
stableren anorganskog stanja ili samo polako progresivne evol$*ije vodi do kli*e $
na'in$ pre.rane. Biv%i( kada je dovoljan $vjet za odr)avanje $vjeta prostora za
organski sjeme nije pris$tan( potonji( ako je pris$tna. + svakoj fazi svog razvoja(
kli*e niti anorganskog dr)avne )rtve pada kao kona'ni i $klj$'iti sve posebne vanjske
$vjete( kada je( organska treba dalje nastavite( samo-o'$vanja za d$go vremena bez(
ali varijanta ovi. $vjeta $n$tar odre:eni. grani*a za vrijeme isklj$'eno *ijelo vrijeme
razvoja, to ne smije biti prekora'ena tek odre:ene grani*e( treba dovesti do stabeln
organski i anorganski razvoj( a kona'ni. stanja. Ovisno o varija*iji vanjskim $vjetima
$n$tar ti. grani*a tijekom razvoja embrija tada razvija isto( 'ak s istim vlastiti pogon
na dr$g$ stvorenja. No( mog$-nost pojave razli'iti. stvorenja sk$'enim tijekom
razvoja *ijele organske kraljevstva sve vi%e i vi%e po jedan( da isti prin*ip
tenden*ijom stabeln $vjete ne samo za razvoj organizama( ali i *ijelog vanjskog
svijeta i odnosa i( $op-e primjenj$je $ *ijelom svijet$. 3rema kojem s$ ne samo
$n$tarnji nego i vanjski $vjeti razvoja organizama objediniti sve vi%e i vi%e(
podijeljen na vi%e odre:eni. razdoblja i *ikl$sima( tako i voditi razvoj zametaka iste
prirode sve vi%e i vi%e( na istim stazama( dobili ga( za iste faze razvoja od iste
3ripremite iste vanjske $vjete za razvoj( dok je $ isto vrijeme kli*e se nasele $ sebi
gelbst $ tijek$ genera*ija sve vi%e i vi%e na njem$( pod tim $vijek Stabler postaj$
vanjske $vjete ponoviti ranije razvojne prijelaze( i ovim p$tem ponoviti organizmi iz
koji. s$ nastali, slijedio na'elo smanjenja varijabilnosti organizmi mog$ $ tok$
razvoja organske kraljevstva( koji -e djelovati kasniji dio( dr$)enje.
1>
Ovaj izlaz nema kontradik*ije s na'elom tenden*ijom ka stabilnosti( koji je
demantirao g$bitak stabilnosti samo na #1 dr)i vanjske okolnosti( a ne zna'i
g$bitak za *ijeli svijet( ali samo privremeno za odre:en$ kli*e.
$.
%osmoganische uvjeti& 'rentstehung organizama.
#ana%nja teorija evol$*ije dr)i vezanim stajali%ta da organsko *arstvo zemlji $
iskonska isto s$ formirane iz anorganskog kraljevstva( a 'ini se da je kraljevstvo
ponovno proizvoditi nas$mi'no najmanje jednom ?oner ili jednostavno -elij$( ili
m$'i dakle( tamo da $'ine isto( od najjednostavniji. organizama( ako ne i za 'isto
$norganis*.em tvari - %to smo jedva vjer$je( iako bi povjerenje $ smisl$ i podr)ati
$'enje - za sebe( koji je napravljen od strane kip$-e anorganska na proizvoditi
istra)$j$. To mi se 'ini( ali otprilike isto kao da si rekao( meso i )iv*i bi napredovali
s$ $ odre:enom razdoblj$ od GQt$slebens od kostij$( ona tako:er mo)e vjerojatno jo%
$vijek pod povoljnim $vjetima( a isti pok$s( kao da je( nakon piletine iz jaje
$v$kao, piletina )elio proizvoditi od jaja opet lj$s*i, samo da sam se stvar $zeti $
obzir snaga is*rpljena.
7e- sam gore istakn$o da je podrijetlo organizama( javlja isklj$'ivo $norganis*.em
tvari kao s$protnosti s na'elom tenden*ijom ka stabilnosti. 5ako ja ne $kaz$j$ na to
da ova kontradik*ija je osnovana $ potp$nosti strog na'in, ali op-enito zapa)anje da
bi se moglo $'initi $ tom pogled$( sla)e se s negativnim postign$-ima do sada
promatranja i eksperimenata.5ako je izazvao $ vrlo '$dnim okolnostima i ranije
pro%ao anorgansk$ kraljevstvo( koji bi trebao imati je napravio sada vi%e nije mog$-e
prozirni nastanak organizama od mog$-e, ali tako d$go dok se ne iza-i s ovim
$vjetima od $vjeta anorganskog dr)ave( %to -e biti dop$%teno da se na tim
proizvodnom prist$p$ da ni prin*ip niti empirijskim zakonima. Fa li sadr)aj
$glji'nog dioksida $ zrak$( parenja topline na zemlji( i %to bi se moglo misliti
dr$ga'ije( bio je jednom mnogo ve-i nego %to je sada( mo)da mislite da je dif$zija i
kemijski. pro*esa izme:$ neorganske mase opet tako mijenjati( ali znamo dovoljno
zakoni svim takvim izmjenama i nji.ove $spje.e i za o'ekivati kao posljedi*a p$ta
samo anorganski spojevi mog$.
Nalazi se na te%ka%ima da novija kemije iz 'isto anorganske tvari $ree( mravlj$
kiselin$( itd( koji s$ tako:er $ prod$k*iji organizama na$'io proizvoditi, ali ona mora
staviti bilo koj$ od ti. tvari $ organskom stanj$ kretanja( fenomena pre.rane( rast(
razmno)avanje je to mogao proizvoditi4 te je zbog toga jo%. Sada mislim da bi jedino
va)no( da bi se kemijski sastav i stanje nak$pine proteina pop$t protoplazme
jednostavnog ?oners( tako da sve ide da se na-i. 5 ne$pitno( ako protoplazma
$mjetno proizvedena $ svim molek$larnim omjera prirodno mog$-e( to bi tako:er
pokaz$j$ fenomen )ivota, samo jedan od $vjeta samog molek$larnoj dr)ave pokreta(
na kojima se temelje fenomeni )ivota, kemija laboratorijima( ali jo% $vijek nije izdao
ni najmanj$ $re:aj( dati takv$ anorgansk$ materij$( ili organizirati 'esti*e tako da se
prob$de snage %to je samo po sebi.
No( dok je tako anorganska kraljevstvo se pojavlj$je $ stanj$ proizvesti organski $
sebi od sebe( vidimo svaki dan i iz organizama anorganske tvari $ tropfbarem ili
plinovitom stanj$ ili eliminirane 'ine vi%e ili manje fiksne skele $ njem$( a tako
mislim iako ne nakon( ta analogija( ali nakon vi%e izravni. razloga da smo obrn$t da
$mjesto formiranja i elimina*ije organizama i izvan anorganskog kraljevstva
nastajanje i eliminiranje anorganske tvari iz izvorno organskog stanja svijeta $ smisl$
na%e izjave o ekolo%koj dr)avi, samo da molek$larna v$'a $ stvaranj$ ekolo%ki pokret
je zast$pao tako d$go po sili koja djel$je na neprimjetni. veli'ina i dres gravita*ijsk$
sil$( jer s$ 'esti*e zemlje s$ $klonjena jedna od dr$ge( 'ak i preko takvi. $daljenosti
izvan nje. <li( ako ste s namjerom da se ograni'i organsko stanje samo o ovisnosti
molek$larni. sila( pa 'ovjek bi se re-i da je organski i neorganizirano razmi%ljate
evol$irala od diferen*ija*ije iz stanja primordijalne materije( niti kon*ept dana%nji.
organske niti anorganske dr)ava $ potp$nosti je primjenjivo je. + tom smisl$( mo)e
se $ svakom sl$'aj$ da je potrebno razlikovati izvorni stanje zemlje od sada na
Femlji da se pridr)avaj$ organski. dr)ava( kao prvo kao kosmorganis*.er( a potonji
se nazivaj$ molek$larni organski.Sada zapitajte se( kako smo dobili na%$ idej$
kosmorganis*.en dr)ave.
5zvorno je do sada $glavnom priznao pretpostavke je *ijela stvar na zemlji( tako da
je na% *ijeli planetarni s$stav( $ iznimno pro%irenom stanj$ i pov$kla samo post$pno(
nakon zajedni'ki. podr$'ja zajedno. Kesti*e imao ne od samog po'etka imala
imp$lse koji odst$paj$ od smjer$ gravita*ije( tako da od atrak*ija isti rez$ltati jedni
protiv dr$gi. ravni. pokretima odma. nakon fok$s$ -e biti i da -e imati elipti'an
gibanje planeta oko te)i%ta s$stava i rota*ij$ ista oko svoje osi ne mo)e
dogoditi. 3ris$tnost ti.( iz smjera *entra gravita*ije dr$ga'iji( ali pokreti potrebna za
dono%enje takvi. imp$lsa ili po'etnim brzinama( koja je $ dr$gom smjer$( bez obzira
na kojoj )elite tra)iti nji.ovo podrijetlo. Na%e je mi%ljenje o tome koje s$ li%eni svake
misti'nog karaktera( mog$ se na-i $ doda*ima na kraj$ ovog dijela, ali potrebno je
samo da b$de primljen na to( nije isto obja%njenje. ?i se ograni'iti na po'etk$ na
razmatranj$ Femljine mase( tako da je pred nema razloga( sve 'esti*e isto( sve %to je
$ istom smjer$ kao i na jednakim $daljenostima od dr$goga i 5T poti*aj( a jednako
tako treba $zeti $ obzir( tako da ako na% pogled na prirod$ ti. imp$lsa ispravno je(
kako proizlazi iz razlika $ odnos$ na prvi. razlike ni $ ovom dr$gom pogled$. No(
ba% kao %to je malo je osnovno( sve ma.$narke izra)eni $ razli'itim 'esti*ama
razmi%ljati kao *jeline $ smjer$ i veli'ini samo izjedna'enja. + stvari( to -e biti
beskona'an broj mog$-i. sl$'ajeva( samo dva. Svaki sl$'aj izme:$ nji.( ali na kraj$
se oko svoje osi i transla*ijske pokret$ mora dovesti $ prostor$ prema smjer$
me.ani'ki. prin*ipa rota*ije o'vrsn$o po nji.ovim molek$larnim atrak*ija Femljina
masa( koja je prevladala $ *jelini
1>
( me:$tim( prije formiranja 'vrstom stanj$(
individ$alnom gibanja 'esti*a imali $ raznim smjerovima izme:$ jedni dr$ge( kroz i
oko jedni dr$ge samo s odr)avanjem polo)aj zajedni'kog sredi%ta gravita*ije i $k$pni
s prevlast odre:enom smjer$( %to i. 'ini ne samo mjesto( nego i redoslijed spontano i
stalno mijenjala( %to mi kao prepoznatljiv karakter organska dr)ava priznalo iz
anorganske( i da *ijela zemlja ispred pod aspekta jednog organizma bez $plitanja
javlja anorganske stanja.
1>
+ stvari( $ sklad$ s poznatim me.ani'kim na'elima( ako p$ls je izra)ena na
ve- fiksno( pl$ta $ slobodnom Ba$me tijela 'iji prava* ne prolazi kroz *entar
gravita*ije( tako da on pretpostavlja pokret( koji se sastoji od rota*ije tijela
prolazi kroz sredi%nje osi i pomi*anjem te)i%ta $ smjer$ p$lsa. Ovaj imp$ls
sada je zast$pljen $ zemljinoj mase $ tren$tk$ skr$-ivanja strane rez$ltanta
imp$lsa( koje s$ posebno izra)ene na sve pojedina'ne 'esti*e - da orbite i
rota*ije svi. planeta id$ $ istom smisl$( naravno( ne mo)e se objasniti na tom
na'el$ +re:aj je ve- to mo)e $'initi me:$sobn$ ovisnost 'esti*a $ tren$tk$
kada je *ijela masa planetarnog s$stava jo% neodijeljeni napravio velik$ lopt$(
gdje je doga:aj bio posljedi*a $klanjanja 'esti*a iz dr$goga nema postavke
molek$larnim atrak*ija. No( nije sporno $ s$stav$ 'esti*a koje s$ predmet
samo gravita*ijom( ve- $tvr:eni. na'ela tenden*ijom ka stabilnosti( tenden*ija
da se kretati $ istom smjer$( a to je samo kona'no zavr%ena i $tvr:eni
naknadno skr$-ivanja razli'iti. nebeski. tijela pomo-$ molek$larni. atrak*ija.
Ovi $vjeti One mog$ $ odre:enoj mjeri objasniti nazna'ena i valjanost pret.odni.
razmatranja( a time osig$rati da vas ne samo gledaj$-i $natrag iz zemlje dio
planetarnog s$stava na *ijelom planetarnom s$stav$ igre -emo 'esti*a mase tla pod
pripis$j$-i $tje*ajem gravita*ije i izvorni. poriva prije postavljanja molek$larnim
atrak*ija( danas se ne doga:a izme:$ kroz takve atrak*ije na svaki vezanim mase
planetarnog s$stava( ako jo% $vijek sada sve planete $ odnos$ jedni dr$gima oko
te)i%ta *ijelog s$stava doista kosmorganis*. $ slobodnim p$tevima razli'ite veli'ine(
oblika ;eks*entri*itet> i povratna vrijeme da se presele( %to smo ve- ranije prigoda
objasniti organski stanje ikad $zeo( i ovdje se ponavlja primjedb$ da je( dok je masa
nadmo- s$n*a smanj$je sve planetarni. gibanja na malo smetaj$ elipse( kao
ograni'enje za 'esti*e zemlje $pravo odvija kao malo %to danas za 'esti*ama
organske molek$le( tako da je $ 'esti*a zemlje iz vrlo mnogo vi%e zamr%en pokreta s
obzirom na *entar gravita*ije i po%tovanja mo)e spojiti me:$sobno nego se nalaze
izme:$ mase planetarnog s$stava.
+ t$ svr.$( ali dodaje podsjetnik da je pored mno%tva dr$gi. stanja kretanja
razli'ita nagiba orbitalni. ravnina na eklipti*i i dr$ga'iji nagiba osi vrtnje za razne
planeta tamo( %to dokaz$je izravno da je izvorni poti*aj za razli'ite mase planetarnog
s$stava nije otklonjen. <li ne( ako s$ za razli'ite mase s$stava otklonjen( za%to s$
trebali biti otklonjen za razne 'esti*e masa( $klj$'$j$-i i zemlje. Biste mislite da ste s
dr$ge strane( izme:$ $k$pne mase S$n'evog s$stava samo kao proizvedeni. 'vrsti.
spojeva( kao %to je napokon do%lo izme:$ dvije 'esti*e zemlje $ postojanje( svi smo
mislili povezan s$stav fiksni. greda( tako i sve razni pokreti napredak i rota*ije masa
samo bi kao pretvara $ okretanje *ijelog s$stava 9berereinstimmende oko osi( kao %to
je bio sl$'aj sa 'esti*ama zemlje.
Nakon toga bi trebao biti za postojanje izvorni. kosmorganis*.en kretanja zemljine
mase imaj$ sve )eljene teorijske i 'injeni'ne dok$mente.
Crenimo od stanja na Femlji( gdje s$ ti pokreti i dalje s$ bili slobodni i odre:$je
nitko dr$gi snage od gravita*ije( zajedno s $porno%-$( tako da je ovo stanje
promijenilo $ sklad$ s( %to je masa Femlje $govoreno vi%e( ovime molek$larni. sila
po'ela djelovati( i sjeo s poznatim posljedi*ama zakona o odr)anj$ energije( veliki
kosmorganis*.en pokreti $ manj$ molek$larne te)ine na ono %to molek$larna kao
zajedni'ki izvor topline vibra*ija $ molek$lama i anorgansk$ - Organska da se smatra
da se $ organski. Sada potonji pokreti ne donose manje od biv%eg na fenomenima
topline $ stani*i, molek$larno-organski $vjeti( ali mo)e se na isk$stva na previsokoj
temperat$ri ni nastati ni postojati( a ovdje se 'ini da velika pote%ko-a za prvi
pogled. + stvari( ako se( kao $ pravil$ doga:a se( zamislite da se *ijela masa Femlje
je $ bilo koje vrijeme $ sjajnom tek$-em stanj$( tako da nis$ mogli samo ne
molek$larna - organskom oblik$ dr)ave( ali s$ morali( ako s$ pret.odno do%li $
postojanje Treba ponovno $ni%tena( bez da se ponovno rodio se $ sklad$ s vlastitim
na'elima potp$no anorganskog svijeta $ stanj$. No( po mom mi%ljenj$( 'ini vas ovaj
problem ne samo nepotrebno( ali i nepravedno
E>
.
E>
B$d$-i da( za termometri i osje-aj je primjetna toplina( koja ne tolerira od
strane molek$larne-organska stanj$ bez o%te-enja( %to je tako:er znatno ispod
oni. za toplin$. ?o)e se( ali mislim velikog stabla( $ kojem je samo nekoliko
'esti*e os*iliraj$ s iz$zetnom brzinom, onda bi te 'esti*e rije%iti vrlo jak$
toplin$( me:$tim( relevantno sama( ali $ *jelini stablo se smatrati .ladno i
topline koja je doveo $ sob$ po termometr$ ili organizam osjetio malo. #akle(
va)no je napraviti razlik$( $ stvari ovdje.
3rvo mjesto( 'ini mi se kontradik*ij$ posjedovati s$ da je jedan navikli stavlja
zemlj$ $ prvobitno stanje pro%irio toplinom i razmi%ljanja nastao samo kompresije
mase s dr$ge strane topline. Fa potonje( ne postoji razlog za biv%eg 2a ne nalaze( pa bi
apstrak*iji tome na prvom mjest$. Sada je to nedvojbeno te)i%te mase( prvi s$ ste'ene
transformativni kosmorganis*.en pokreti $ manjoj molek$larnoj dovoljnoj mjeri oko
koje kompresije( a *ijeli pro*es pretvorbe korak od tamo $ onoj mjeri pri.oda( %to je $
vezi temperat$ra od po'etka kako bi se $sredoto'iti se na svoj i od tada je odstranili $
mjeri $ kojoj najve-i. 2e li sada ve- jezgra zemlje po svojoj kompresije $ $)aren
rijek$( pa kosmorganis*.e navodi da bi mogao $strajati sve dok se temperat$ra jezgre
je do sada sp$%tena za emitiranje da formiranje molek$larni. - organska dr)ava iznad
njega bez razaranja od strane moglo dogoditi toplin$( me:$tim( ni)a kompresija i ja'i
emitirati po mjeri $ dr$gi dop$%teno formiranje ti. dr)ava. #r$gim rije'ima( stvaranje
molek$larni. organski. stanja pojavlj$j$ mog$-e vrijeme i prostor boda( gdje je
vi%ak topline koja proizlazi kosmorganis*.er kompresijom mase do molek$larne
organske imala( nije bila ve-a za emitiranje( kao i sa Bestande takve mase odgo:eno.
+ najjednostavnijem na'in( moglo bi se razmi%ljati o *ijelom pro*es$( tako da je
pretvorba kosmorganis*.en kretanja molek$larne posv$da pro%ao kroz molek$larne
organske dr)ave.Kak i na te)i%ta naime mogao kompresije i stoga grijanje vr.$ $
njegov dovoljno mali da molek$larne forma*ije i dioni*e - da bi organska stanja(
me:$tim( o stanj$ kosmorganis*.e dalje $strajala. S pove-anjem zbijanje ali spalio
tako re-i fok$s na prvoj-formirana molek$larne - organske tvari i oti%ao formiranje
kosmorganis*.er mase na mjeri nastavlja. No( do zbijanja i ovime grijanje $ istom
smjer$ napretka i novoosnovani molek$larna - organska masa $vijek iznova $ni%tena(
*ijeli post$pno iza%ao iz kosmorganis*.en dr)ave molek$larnoj je zadnji p$t -
organska masa izgorjela do male radikalni $ svojoj potomaka 2o% $vijek dobiti na
povr%ini Femlje( a njegov event$alni opstanak bila mog$-a $ ve- bespro*.ener na'in
zagrijavanjem sa samog emitiranja dovoljno za vezanje.
+ me:$vremen$( potonji na'in za'e-a bi se pretpostaviti da je doista sve obzira na
zemlja je bila ne samo sposoban molek$larna - da se organske dr)ave( ali i prisiljeni
pro-i kroz nji. na anorganski dr)ave( %to se mo)e s$mnjati $ oba
">
. 7rlo je mog$-e
da je anorganski molek$larni dr)ave imaj$( ako jo% nis$ pojavili kosmorganis*.en
ranije zajedno s organskim iz. <li to odl$'ite( nemamo dovoljno znanja i ona mora
biti dovoljno kako bi pokazali da ne postoji apsol$tno broda koji forma*ija i
definitivna molek$larni sastoj*i - neka organski $vjeti na povr%ini se pojavlj$j$
nespojivo mog$-e i sa op-im na'elima. Tako:er mo)e biti $ ovoj vezi vjerojatno
izmjene pret.odni. ideja na'ina razmi%ljanja.
> ".
Kinjeni*a da je sada mnogo tvari %to s$ zlato( platina( iridij( itd( vi%e nije $
se nalaze organizmi( ne-e vladati n$)no da i. $klonite iz kosmorganis*.en
s$stava njegov prolaz kroz molek$larni. organski. dr)ava $ dr)avi( jer
anorganskog povratak iz koje je $ onima mo)e biti te%ko se koristi postoje-a
asimila*ij$ po organizama od toga prolaz.
+ pret.odna je zapravo predvi:eno, da Dl$tz$stand materije $ molek$larnoj
tranzi*iji poslije kosmorganis*.en pokreta - moglo dogoditi anorganska, i sve dok se
'esti*e kre-$ kosmorganis*. samo pod $tje*ajem gravita*ije( bez molek$larne sile
me:$ njima s$ primjetna( stanje s$stava je .ladno i tamno. <li ja ne nalazim potreb$
za vezivanje na ovim stanjem.<ko se sada s$stav zemlje da se ve- $ svojoj
kosmorganis*.en stanj$ $toliko %to $)aren kao %to propagira svjetlost i toplin$ kroz
eter O> ( tako da je tek dolazi $z neke izmjene pret.odnog odgovora gledanja na isti
rez$ltat. Toplina -e se pove-ati s progresivnim kontrak*ije i nabijanjem mase( dok se
sve vi%e i vi%e kosmorganis*.e masa $ molek$larno - transformirati anorgansk$
$)aren tek$-i. i plinoviti.( ostatak kosmorganis*.en mase( ali do vremena i prostora
tren$tk$ po'eti s molek$larno - anorganskog mase i molek$larno - organska od$stati(
gdje s$kob .la:enje zra'enjem na skali od s$stava omog$-$je toplin$ progresivnim
zbijanje ovog.
+kratko( molek$larni - organska $vjeti -e( nakon izl$'ivanja anorganskog glavne
mase na molek$larne Bestande - organski $vjeti na visokim temperat$rama( %to je na
kraj$ .ladi dovoljno da traj$ ostatak p$blike kosmorganis*.en oblik$
L>
. To treba
$zeti $ obzir da je nemog$-nost molek$larne - organska materija postojati $ sjajnom
stanj$( treba $zeti $ stvari nipo%to ne $ isto vrijeme kao i nemog$-nosti da se formira
od sjajnog kosmorganis*.er mas$ kroz .la:enje.
O>
stat$ierte %to je vi%e mog$-e( $z pretpostavk$ da je Femlja zra'i od samog
po'etka $ svom pro%irenom oblik$ kosmorganis*.en svjetlosti i topline( se ne
smije mije%ati s ranije odba*io vjer$j$-i da s$ bili tretirani toplinom $ ovo
stanje ovdje.
L>
<ko se pitate $ kakvom stanj$ daleka svjetla za magl$ na neb$( koji je
vjerovao da se za'ela $ obrazovnim svjetskim s$stavima mog$ biti smje%teni(
tako da mo)ete na pretpostav*i da propagiraj$ kosmorganis*. kre-e 'esti*e
kroz eter svjetlosti neba prostora i topline mogli misliti da svjetlo za magl$
sastoji samo od takvi. 'esti*a, + sl$'aj$ da samo molek$larni ali i anorganske
'esti*e pripis$je t$ mo-( mje%avin$ kosmorganis*.en 'esti*a s talo)i $
$)arenom stanj$( i na taj na'in vidjeti svijetle magle $zrok$j$ 'esti*e $ njem$.
Bitna razlika izme:$ dva na'ina prezenta*ije( pro%losti i sada%njosti( je ovo6 nakon
%to je biv%i je kosmorganis*.e dr)ava od samog po'etka mra'no i .ladno( a pojava i
opstanak molek$larna - organski $vjeti na obod$ zemlje je mog$-e( jer ovdje
zbijenost i topline $ pretvorb$ kosmorganis*.en dr)ave nije $ molek$larnim dr)ava
do $ni%tenja molek$larne - organska dr)avnim $spijeva. 3rema sada%njem stanj$
kosmorganis*.e je ispred svjetla i topla, ali kosmorganis*.e obzira .ladi na obod$
zemlje prije primjene $ molek$larnoj stanj$ samo toliko daleko da je molek$larna -
organski sastoj*i mog$-e.
Bilo kako bilo( ili $ izmijenjenom oblik$ ili na neki dr$gi na'in( tko to zna, ali to je
tako:er nije potrebno znati sve dok to samo mog$-e na'ine za prevladavanje
pote%ko-a spominje( jest. +sp$t( mo)e biti vjerojatno i ranije razmi%ljao da bi mogao
na obod$ s$stava Femlje $ kontakt$ i blizin$ njegovog materije s .ladnom planet$
prostor$ ne postoji istim $vjetima grijanja( kao i za jezgr$ zemlje, samo za opsega
Femlje( ali to za.tijeva pretpostavk$ dovoljno niskoj temperat$ri prona-i podrijetlo i
postojanje organske kraljevstva na zemlji mog$-e( to ne 'ini razlik$ da smo ista nam
primitivna dr)ava morati zamisliti vrlo razli'it od jedna koja se pojavila $ tijek$ od
nji.ovi. vremena. Ogromna varijabilnost organske kraljevstva $ tijek$ vremena
ionako je op-enito priznao( da njegovo $svajanje jedan je od temeljni. odredbi teorije
evol$*ije.
Naravno prod$)$je neizvjesnost $ pogled$ na'ina na koji je prva pojava
molek$larna - $vo:enje organske stanja( na na'in kao prvi napredak $ razvoj$
predstaviti ista( neizvjesnost koja raste vi%e %to vi%e idete na posebne
pok$%a. ?e:$tim( objesiti ga s kosmorganis*.en podrijetl$ molek$larno - organski.
dr)ava neki zaklj$'*i do toga zajedno( tako da se ne mo)e dop$stiti( ali vjerojatno se
izgovara s odgovaraj$-im st$pnjem sig$rnosti ili( ali dovesti do za'e-a na'ina koji se
razlik$j$ od oni. koje je sada pod istim $vjetima koji vladaj$ vrlo ( naravno( jer je
nji.ova polazna to'ka je sasvim dr$ga'ija. Od sada pogled s kosmorganis*.en
podrijetl$ kopneni. organizama( ali i za sada se mo)e smatrati samo kao .ipoteza( i
$speva da se izv$-i iz toga zaklj$'ke nis$ svi slijediti stroge n$)nosti iz njega( pa sam
pon$diti ono %to s$ sljede-e dioni*e $ tom smisl$( $ po'etk$ tako:er 2edini mog$-i i
vjerojatne izmjene prevladavaj$-im stavovima daljnje vje%ta'enje se.


Aditiv.
Obi'no obzirom izvorne imp$lse na koje se trg$je ovdje( kao %to je zagonetno(
pa govore nadzemaljski izaziva iskonske pokrete( koje s$ svojstvene tom pitanj$
snage ni%ta s*.ffen( ali isto je izvorno dodan deforma*ije iz smjera 5sto bi se
sprije'ilo spajanje svi. tvari $ ravnoj liniji nakon zajedni'kog te)i%ta( a time i
lijevanom svijeta. #a li se .tjeli $ potrebi $svajanja takvog izvornog imp$lse dokaz
da s$ fizi'ke snage koje se kre-$ svijet( .iper-fizikalni prin*ip je da stat$ieren. 3o
mom mi%ljenj$( me:$tim( mo)e biti stvar $zeti vrlo razli'iti( i to bi trebalo biti vrlo
iznena:eni ako ona nije negdje bio tako $zeti. To je jedan od gravita*ijske temeljne
s$stav mora kretati $ ravnoj liniji prema prioritetima s$stava bez izvornika( priroda
materijalni. snaga strana*( ma.$narke svaka stvar mo)e jo%( do sada sam ga vidjeti(
samo za *ijela 'esti*a $vjetima se smatra va)e-om( jedno obi'no 'ini pre%$tno imati
na $m$( pogotovo %to je 1> da se s$stav spaja samo dva boda $ nji.ovom fok$s$ ili
imaginarne mase je( ili( op-enitije( sve to'ke le)e $ jednoj te istoj ravnoj liniji, E> da
je *ijeli radi o s$stav$ koji se nalazi $ sprijeda s jednolike g$sto-e $ sfernom
prostor$. Tako:er( mo)e se dogoditi da simetri'ni raspored 'esti*a( koji sadr)e stanje
linearno kretanje soli prema zajedni'kom sredi%t$ gravita*ije. + svim dr$gim
sl$'ajevima( me:$tim( mo)e se pretpostaviti da je smjer 'esti*a prolazi kroz bo'ne
smetnje nakon zajedni'kog te)i%ta po nji.ovoj me:$sobnoj privla'nosti( kroz koje s$
tzv. 3o'etni imp$lsi mog$ biti predstavljeni. Samo da zakon o'$vanja gravita*ije i
povr%ina $vijek se moraj$ po%tivati. Cako bi barem nekoliko primjera $ kojima
odst$panje smjer$ 'esti*a nakon fok$s je o'ito pod $tje*ajem p$ke gravita*ije( onda
treba zamisliti dvije vrlo te%ke 'esti*e ili dvije mase koje podsje-aj$ fok$siran na
svojim prioritetima( kao zajedni'kog te)i%ta -e oboje le)e na liniji koja povez$je isti(
a obje mise se smatra pojedina'no nastoje ov$ fok$s $ ravnoj liniji. Neka sada( ali s
obzirom na tre-$ 'esti*e vrlo bliz$ jednog od dva glavna masa( ali oni s$ vrlo
$daljene jedna od dr$ge( a masa 'esti*e zanemarivo mali $ odnos$ na glavne
mase. Fatim zajedni'ko te)i%te *ijelog s$stava je jo% $vijek osjetno le)e to'no na
liniji koja povez$je dvije glavne mase( male 'esti*e $ blizini jednog od dva glavna
masa( me:$tim( strana predstavio isti( -e na takvoj velikoj $daljenosti #r$ga glavna
masa da je njegova magnetska $'inak protiv prist$p nestaje( o'ito nije $ sklad$ sa
zajedni'kom te)i%ta i( %to je tako:er s$stav( ali $ sklad$ s prist$pom kren$ti prema
glavnom mase( kao da je do)ivjela odvra-aj$ pozornost p$ls smjer$ zajedni'kog
te)i%ta. #a( 'esti*e se primjenj$je na liniji koja povez$je dvije mase izme:$ nji.( tako
da -e se kretati prema jo% $ samo s$protnom smjer$ nego $ zajedni'kom te)i%ta na
sebe nakon %to je njegov kraj teren$.
5li mislimo vrlo izd$)enog trok$ta vrlo malom bazom i nalazi se privla'i mase na
svakom $gl$ trok$ta. Kak i ako s$ sve tri mise s$ jednaki i trok$t jednakokra'an( to je
bilateralno simetri'ni( dva s$ me:$sobno vrlo bliski mase na krajnje to'ke malog
trok$ta baze a $ smjer$ s$protnom od dr$goga nego $ sklad$ sa zajedni'kim te)i%ta
s$stava( kroz sredi%te baze je na*rtana okomito tra)iti( mora iseliti.
5li( kako bi obilje)ili primjer( ravnomjerno isp$njen obzira sferne lj$ske od
konstantne debljine je dano. Te)i%te mase nalazi se $ sredi%t$ %$pljine. Tako:er treba
dati 'esti*$ negdje $n$tar ove %$pljine( 'ija je masa zanemarivo mala $ odnos$ na
$k$pn$ mas$( tako da je te)i%te *ijelog s$stava karakterizira l$da nije osjetno iz sfere
*entrima. Nakon prijedlog poznatog nadoknaditi ribnjaka $ kojima se ona nalazi
$n$tar %$pljine( atrak*ije na sve strane( na na'in da je kao dobar kao da -e biti
predmet nitko od privla'nosti i bez vratio p$ls ostaje miran.Sada zamislite pogledate
mase sferne lj$ske $ bilo kojem tren$tk$ zbijen ili prod$)etak istje'e prije( tako da -e
'esti*e kretati se izravno od zbijenog tijela ili $tvrda navodi( pod $vjetom da je
$'inak na mase odmora nije vidljiv( ne ali nakon samo malo l$da od strane lokalne
kompresije ili prod$ljenja gravita*ije s$stava( osim $ posebnom sl$'aj$ da l$di
naglasak $ liniji tog pokreta bi sebi sadr)e.
<ko na%e zemlje( $mjesto da se kre-e pravo*rtno prema sredi%t$ gravita*ije
S$n'evog s$stava kroz isto( $ orbiti $ elipti'noj stazi( kao %to se mo)e postign$ti s
bo'no skretanje p$ls dijelom privla'enje dr$gi. planeta( ponekad 'ak i od dr$gi.
solarni. s$stava( s kojima je na% s$stav $ njegov pro%ireni primitivno stanje $ bliskiji
odnos nego %to je sada predstavili da se mislilo.
Nakon toga mislim da je gibanje svake 'esti*e od kosmorganis*.en s$stava mo)e
biti pod $tje*ajem gravita*ije se oborio na sve $ dva dijela( $ re)iji prioriteta jednog
s$stava( a dr$gi( koji je $ nekom tren$tk$ $ odnos$ na strane i izvornika zb$nj$j$-i
poti*aj da smo navikli na s$pponieren( predstavlja( ali ne i nakon toga za sve izdane i
nadalje $ vje'nosti je nastavio djelovati( ali s kretanjem 'esti*a mijenjaj$ raspored
kako bi se smatrati samo jednom promjenom. Tako:er je jasno da smo( kada smo $
po'etk$ $vesti 'esti*e kosmorganis*.en s$stava $ sl$'ajnom raspored$( kao %to se
doga:a $ stvari od nas nije jo% $vijek za.tijevaj$ poseban $vjet za objasniti sl$'ajnost
ozbiljnosti ometala momenta 'esti*a ili opravdan( b$d$-i da je n$)na posljedi*a tog
sl$'ajnim dogovor$.
Contribuu a millorar la traducci
5ako smatram ovaj pogled
na tzv. 3o'etn$ poti*aj za
$vjerljiviji nego nji.ov naslijedili( jo% nisam smatrao da je potrebno kako bi se $-i $
glavni tekst( jer to dovodi do razmatranja ovdje odnose bez dr$gi. posljedi*a od
nji.ove naslijedili( morao $zeti prednost $ odnos$ kako bi se izbjeglo komplika*ije
analize.


$I.
Naelo po(tivanja mudrog diferencijacije.
Op-enito( obja%njava nastanak novi. i raznovrsni. stvorenja na p$t$ silaska s
ranijim stvorenja $ da roditelji bi-a napred$j$ ovisno kako je razvoj zemaljskog
kraljevstva i $vjeti nji.ove je redizajnirana i vermanni*.fa*.ten( i na taj na'in $'e
izmjenjene $tje*aje( $ daljnjem tekst$ ne samo 'ak i nji.ova organiza*ija abnderten
manni*.fa*.( ali i manni*.fa*. promjene( tako novi organizmi razvija( razbijanje
daleko zametke napraviti iznimk$( ali prema na'el$ borbi za opstanak koja je
$'inkovita( organizirana i vanjski $vjeti najbolje prilagoditi dr$goj potisn$ti( zadr)ao
na teren$ i nji.ove osobitosti na potomstvo naslje:$je. +tje*aji koji s$ organizmi s$
modifi*irane na temelj$ $'inaka op-i. prirodni. sila( $ daljnjem tekst$ tjerati se
beskorisno bez angebbares na'el$( gdje se oni vode( s karakterom sl$'ajni.
interak*ija( igra koja se samo time dobiva karakter svrsis.odnosti( da neodr)ivog
posljedi*e ove $takmi*e bio protiv obavljanje izg$biti i $'initi ovo mjesto. +kratko(
tri s na'elima varijabilnosti organizama neodrediv po sebi besmisleno gl$ma'ke
Text original
snage prirode( borba modifi*irani. organizama za opstanak s pobjedom najkorisnije
promjene i primijeniti sve vi%e i vi%e za $'vr%-ivanje ba%tin$ svoji. svojstava kao
dovoljan $tje*ati na razvoj organske kraljevstva od jednostavni. po'etaka do
dana%njeg vi%eslojnost, i zvali s$ je prirodno ili $mjetna selek*ija( prirodne selek*ije(
ovisno o gornjoj pol$zi st$piti na snag$ po prirodi( bez namjernog lj$dske
interven*ije ili $z pomo- takve.
Sada to 3rinzipe pokaz$j$ jo% $vijek $ dizajn$ i odr)avanj$ omjerima organskog
svijeta je $'inkovit i mo)e se prigovoriti protiv op-e to'ke gledi%ta( da se $ daljnjem
tekst$ tako:er za razvoj organskog svijeta na ovoj Bestande $ za.tjev$ da se ni%ta
zna'ajno Ne pribje-i misti'ni. razloga, No( iz istog mjesta 'ini mi se da se
pret.odni. na'elima dr$gi ne samo $govaranje( ali na prin*ip$ borbe za opstanak na
$smjeravanja( na prin*ip$ ovisnosti o $vjetima postojanja organski. bi-a jedni od
dr$gi. i demgemHen nadop$nj$je dr$g$( %to je rez$ltiralo odgovara te)ine $vjeti
formiranja $kaz$je. Itovi%e( to je( naravno( to samo po sebi prin*ip predstavljaj$
samo srednj$ rez$ltat prirodne selek*ije od strane navedeni. trij$ dr$gi. na'ela kao
%to s$ sljede-e6 ti organizmi -e i dalje postojati zajedno( koji s$ izmijenjeni( tako da
oni mog$ koegzistirati $ najboljem, ostali -e i-i dolje, Ovime ostati samo
pod$daranje ostao bez a priori $vjeta za dobile parenja. 5 mora se priznati da se izlazi
iz pogledom anorganskog podrijetla organizama na nijedan dr$gi pogled je bio do-i.
3rotiv pa naravno pogled s kosmorganis*.en podrijetl$ organizama dovodi do
dr$gog gledi%ta( koji se otvara pogled prema jedinstvenom plan$ razvoja organizama(
par'e nakon pret.odnog gledi%ta( da se tako izrazim sastavljen od bezbroj sl$'ajni.
detalja. Osim toga( pret.odna mi%ljenje o bli)e razmatranje mo)e $nge.oben
pote%ko-e koje mog$ pobje-i povr%na promatra'a( nikad nema kad je na% pogled(
me:$tim.
Oni ka)$6 sebi'nost je na'elo svijeta( i tako svaki bori za )ivot s dr$gima, $ stvari(
ali sebi'nost je samo prin*ip pojedin*a( %to zna'i jedan sve pojedina'ne obvez$j$-e
na'elo( da se tako izrazim( vi%a egoizam s$stava pojedin*a bavi dominantna. Fato
ka)em, ali tren$tna teorija evol$*ije( barem $ svojim odl$'nim najvi%e predstavnika(
jednostavno negira postojanje takvog na'ela. 7idi%( sa zajedni'kim fraza za i protiv
-e ikada posti-i ni%ta $ ovom podr$'j$, Tako -emo radije vidjeti stvarne $vjete
izravno $ o'i.
2a mislim da prije svega( jedva igra $ omjerima sada svijet$ na'elo borbe za
opstanak( to jest( da se $ $vjetima postojanja( dio tako podre:en prin*ip$ ovisnosti o
$vjetima postojanja organski. bi-a jedni od dr$gi. i me:$sobno nadop$nj$j$( a to je
priori mora pojaviti $pitno da m$ podmirenje va)n$ $log$ $ razvoj$ dana%njim
$vjetima postojanja. No( prije nego %to pok$%amo zamijeniti dr$g$ idej$ za to(
pogledajmo $vjetima pris$tan $ tom pogled$. ?o)e se primjenjivati na'elo borbe za
opstanak( nego da je sada prevladava $ odnosima izme:$ )ivotinjski. i biljni.
kraljevstava4 Nije li dosta )ivotinjsko *arstvo sa svojim postojanjem $ *ijelosti ovisi
o biljnom *arstv$4 7jerojatno postoji izme:$ dvoje( koliko borbi( kao %to s$ biljke
pojede )ivotinja( i gdje stablo stoji( ne mo)e biti i )ivotinja, ali $mjesto da s$
)ivotinje od razvijeni. organizama( biljke izmjestiti za$zeti njeno mjesto( kako
ograni'iti %irenje svog postojanja me:$sobno do sada da s$ i nastavak postojanja
ostaje sig$rna %to je vi%e mog$-e, jer ako se )ivotinje $ni%titi sve biljke( koje bi na taj
na'in $ni%titi $vjete vlastitog opstanka( a ne bi trebalo biti vi%e )ivotinja( tako da
biljke bi $glji'ne kiseline( koja $zdisati )ivotinje( gnojiva( koje s$ pad( i pomo- koji
$'e o k$k*ima $ oplodnje, . Nedostaje
Kak i$ )ivotinjskom *arstv$( biljojedi nis$ raseljeno od predatora $ borbi za
opstanak( ali samo pred takvom prekomjerne prolifera*ije da bi se me:$sobno
od$mre .ran$( nar$%eno( me:$tim( brojnost predatora koji se koristi za .ran$. Lj$di
id$ $ rat jedni s dr$gima( ali samo ponekad, ( dok s$ $ glavnom post$pk$ i re)irao
neprestano nji.ovoj Gort o'$vanja( reprod$k*ij$ i razvoj jedni na dr$ge. To je istina(
na k$lt$ran narodi mi*ati post$pno sirovo( ve-i grabe)ljiv*i post$pno iskorijenjen od
strane lj$di koji s$ k$ltivirane sjemenke od nekoliko vrsta biljaka zamijeniti
manni*.fa*.en korov( a posv$da se mi*ati $ borbi za opstanak savr%eniji ili okolnosti
savr%eno $skla:eno primjer*i vrste( manje savr%ena manje ili prilagoditi( a zadr)ava
borb$ za opstanak $ tom pogled$ velik$ va)nost, ali ovo 7a)nost o pon$dama( ali
nije dop$na omjera( %to 'ini i sama osje-ala od strane dr$gi.( i kako je netko $
mog$-nosti $ sljede-im primjerima( dr$ga vrsta kao sek$ndarn$ $spje. prvog sklad$
s prin*ipima pret.odne $zgoj doktrine predstavljaj$.
+zmite komplementarni odnos dvaj$ spolova. <ko se ne varam( je biv%i $zgoj
doktrina otvoren jedini pravi na'in da se objasni njegovo podrijetlo. + po'etk$( bilo
je samo aseks$alni ili oba spola $ $jedinjenj$ stvorenja. #o bilo nepredvi:eni. - jer
ni%ta ne tra)im $ pret.odnom $zgoj doktrine prema dr$gom prin*ip$ djelovanja sile(
kao da je od mog$-i. na'ina djelovanja isto negdje i negdje $-i ovo ili ono -
promijenila organiza*ija odre:enog )ivotinje - pojedin*a od kako to je na m$%kom
lik$( i zato ne mog$ reprod$*irati po sebi. <ndrR pop$t nesre-e( $stroj pojedin*a od
iste vrste promijenio od promjene tako da je na )enski lik( te stoga nije mogao
reprod$*irati po sebi. Sl$'ajno( te promjene s$ bile takve da je reprod$k*ija mog$-a
parenjem dvije osobe, tako:er naletio na formiranje pojedin*e rodni. na istom mjest$
i$ isto vrijeme zajedno, i ove poten*ijalne ponovljeni s$ na sli'an na'in kroz
)ivotinjskom *arstv$( a nji.ovi $spjesi propagiraj$ nasljedstva( sada je stvorio
*ijelom gornjem sloj$ )ivotinjskog *arstva bri%$-i raznolikost i razdvajanje
spolova. No( da osobe s posebnim spola zadr)ao na teren$ $ borbi za opstanak( le)i $
prednosti koja im je da s$ se dogodile s razdvajanje spolova $ reprod$ktivnom
podjele rada( poslovanja( i dr$ge odnose.
+o'imo sada da je $lazak poten*ijalni. obveza( 'ime aseks$alan pojedin*i postaj$
spolno differente $ sebi ne mog$ pripadati vjerojatno $ sferi djelovanja sila( kao %to
smo vidjeli danas biti vi%e nesre-a( pri 'em$ takva transforma*ija na bezbroj
aseks$alan vrste stvorenja koje jo% $vijek postoje( i dogodio( a to s.vatimo( da je $
na'elima pret.odnog $zgoja doktrine potp$nosti ni%ta nije ono istodobno i na istom
mjest$ s$ kn9pfende pojava dvij$ komplementarni. spolni. pojedina*a samo jedne
vrste( a kamoli po *ijeli )ivotinjski svijet -e se pojaviti potla'eni s najmanje st$pnjem
vjerojatnosti. Naprotiv( treba Bazne vrste djel$je na formiranje dvije razli'ite vrste
seks$alni. pojedina*a okolnostima( tako razli'ita vremena i mjesta o'ek$j$. 5 %to
sada postaje tako( da se milij$ni ili milijarde godina za zavr%etak( kako bi jo% prona-i
Sl$'ajan s$sret takve okolnosti opet i opet( t$ i tamo( kao da je jedan( ali ne mo)e biti
sasvim nevjerojatna pogled 'ini nemog$-im( no to je a pitanje pronala)enja
najvjerojatnije me:$ mog$-im pogledima, <ko ne mo)ete 'ak i prili'no sli'an
doma-inima( koji s$ vjerovali da bi g$bitak je pretrpjela kroz odobriti prodaj$ svaki
st$panj koli'inom piva prodao dimenzija. + stvari( me:$tim( 'ovjek bi pomislio da je
nastavak seks$alnog segrega*ije $ organskim kraljevstva prema takvim prin*ipima(
'ak i ako se na temelj$ sretni. sl$'ajnosti strane odre:eno vrijeme mog$-e( bilo bi
sve vjerojatno s rastom godina. B$d$-i da vjer$jemo i da oba spola pojedin*i bi
formirao sl$'ajno $ isto vrijeme s$ potrebni dodatni $vjeti( tako da ne vidim koliko je
daleko od toga i morala do-i zajedno za reprod$k*ij$ trebao biti povoljniji za njega
nego aseks$alan ili oba spola $jedinj$j$-i $ sebi 3ojedina* koji je ovime tako:er
$klj$'ene $vjete reprod$k*ije $ sebi.
3rotiv to 'ini vam prednosti podjele potra)ivanja radnika( koji nastaj$ odvajanjem
spolova( te. ne$pitno postoje takve prednosti. No( kada se podjela rada $ bilo koji
posao dok se s jedne strane samo do-i i treba 'ekati prilik$ da nanese dodatk$ od
dr$gi.( pa s$ prednosti bi se pretvorio $ nedosta*ima i $-i $ zajedni'ki posao(
$mjesto da nepodijeljene dis a prenijeti na potomstvo, ali nisam znala kako( nakon
%to je pret.odnog $zgoja nastave realiza*ij$ podjele rada reprod$ktivnog posao bi
misliti dr$ga'ije nego na takav na'in is takvim $spje.om.3odjela rada je $ posl$
izri'itog lj$dskog )ivota nikada nepredvi:ene( ali $n$tarnjim $vjetima razvoja $
postojanje, i tako -e i biti $ spor$ s poslovnom $n$tarnjeg )ivota.
5ste pote%ko-e pret.odnog $zgoja obrn$tim doktrine samo $ dr$ga'ijem oblik$ $
sljede-im primjerima opet. ?noge biljke s$ ovisni o opra%ivanj$ $z pomo- neki.
k$ka*a i ti. k$ka*a protiv djelomi'no zadovoljiti svoje potrebe za .ranom $ ovom
Fakon$ pomo-.
Sada( ako takav odnos s$ mislili do%ao nakon pret.odnog $zgoja doktrine $ bi-e
kao biljka $ pitanj$ ima svoj$ organiza*ij$ mora promijeniti iz nepoznati. razloga( da
je potrebno relevantno k$ka* na oplodnj$( a )ivotinja je napravio ba% kao nepoznate
$zroke( koji $ na'el$ sklad$ s $'inkovita $ tvorni*i ne snosi nikakv$ svr.$ pokriva(
njegova organiza*ija morati mijenjati( tako da s$ morali potra)iti svoj$ .ran$ od
oplodnje biljke bave provedbom pomo-i. Biljka i )ivotinja sada -e morati dobiti
prekomjern$ te)in$ $ borbi za opstanak sa svojim ro:a*ima koji nije $tvr:eno %to je
korisno za me:$sobno. <li( ako oni ne abnderten i nji.ov$ organiza*ij$ s obzirom
da jedni dr$ge na taj na'in( tako da im je do%ao nji.ov amandman opet odl$'io
nepovoljan polo)aj $ odnos$ na nji.ove nemodifi*irani. rodbine( jer nis$ prona%li
dodataka koji s$ potrebni( a ostali 'ak i kada bili $ mog$-nosti prona-i isti( nazna'en
nedostatak da s$ imali isti izgled za njega.
No( ono %to je rekao ovdje sada s dodatnim $vjetima $ dvije zanimljive primjere( $
osnovi je vi%e-manje svi. dodataka omjera $ ekolo%koj bogata aplika*ija. Sv$gdje se
s$sre-e monstr$ozan pote%ko-a kako bi se komplementarni odnos prilago:avaj$-i
organizm$ me:$sobno sl$'ajnim na'ina rez$ltat me:$sobno neovisna amandman po
dogovor$ $ borbi za opstanak( a to pote%ko-a -e samo biti $ mog$-nosti da jedan lob
za pogledom s$pstit$irani lokalni( vremenski i $zro'no-posljedi'n$ vez$ $vjeta
formiranja komplementarni. organizama. Tako:er( to -e se dogoditi sa zajedni'kim
kosmorganis*.en podrijetl$ stvorenja $ prirodnom odnosa i raz$mije 'ak i omjer
dodavanja organskog i anorganskog kraljevstva s me:$ sobom.
+ stvari( mislim da je od po'etka kosmorganis*.e 1arstva $ isto $ pod$darne(
ko.erentan i pod$daranje molek$larno - organski i neorganizirano razlik$j$ od strane
biv%eg jedinstvenog popisa tog kraljevstva $ s$radnji komponente kako je dop$niti
za.tjevna kao takva pon$di ( *arstva raspala $brzo nakon %to bi se raspravljati
prin*ip, da onda molek$larna - organski sama Britanija( ostavljaj$-i iza sebe jednog
od diferen*ija*ij$ nesposobni. radikalni. diferen*irani. $ biljkama )ivotinja $
odgovaraj$ i odgovara )ivotinjsko *arstvo i biljnog svijeta( te $ rok$ dva kraljevstva
jo% spezialere razlike( $klj$'$j$-i i oba spola( parazita i nji.ove izvedbe itd $%ao.
Ovdje mislim $ odnos$ na sl$'aj jednostavnog *ijepanja mase $ nekoliko mase(
koje se razlik$j$ samo $ veli'ini i vanjski oblik( ali ne i interni $stav ili Dra:a nakon
iz izvorne mase i jedni od dr$gi.( pod diferen*ija*ije $ sl$'aj$ da je masa dao
$n$tarnji $stav bio svjestan da dijeli izravno $ masama nejednake +stava( koji
zadr)avaj$ komplementarni odnos jedni prema dr$gima( ili sjeme koje je ono
proizvelo prije nji.ovo otklanjanje %to raspala da se javljaj$ organizama $ dodatnim
$vjetima koje sam nakratko razlik$j$ masovne diferen*ija*ij$ i kli*a diferen*ija*ij$.
Sada se mo)e govoriti $ pret.odnoj teoriji $zgoj diferen*ija*ije $ mjeri $ isto
organizm$ stvara potomstvo koje ispasti dr$k'ije sl$'ajnim $tje*aja prema ovom ili
onom smjer$ ili dr$ga'ije razvijati tijekom sljede-i. genera*ija. No( do sada ovdje je
diferen*ija*ija govor( koji izranjaj$ iz potomstva organizma $mjesto da se nas$mi'no
dr$ga'ija( zna'ajno dop$niti omjeri s$ razli'iti jedni dr$ge( ja nazivam ov$ vrst$
diferen*ija*ije $ odnos$ kao diferen*ija*ije razlikovati od one vr$-e na sl$'ajnom
diferen*ija*ije mog$( %to je 'injeni*a je da se ne smatra dop$njena $svajanje oni. za
koje se smatra opozvati( ali samo kao.
Na'elo borbe za opstanak ne poni%tava Na'elo po%tivanja m$drog diferen*ija*ije(
ali kada je biv%i prin*ip po pret.odnom $zgoj doktrine pojavlj$je kao korektiv na
neograni'eno varijabilnosti organizama za izazivanje odgovaraj$-i inventar
organskog svijeta( kao %to je to na sljede-i arg$ment i dalje se primjenj$j$ na nas kao
korektiv relativne to'ke kao sl$'ajni diferen*ija*ije( samo da je depresivna da se
pojavi vi%e srednje i podre:ena $loga. Dledao bli)e naime omjer s.vatiti tako.
Cako bi se izgraditi na podrijetlo stvorenja od bakterija( kratko kli*e razlikovanje6
kada se dvije razli'ite vrste bi-a nastaj$ jer sjeme razlik$j$ prije njegovog $klanjanja
od majke stvorenja $ dvije razli'ite bakterije koje posljedi'no razvijaj$ $ razli'itim
stvorenjima( kao %to se mo)e zamisliti da je od nji.ova prvog s$sreta Bestande ili
spajanja s odre:enim $vjetima stabeln organska posljedi'na veza i $zajamne dodatak
nji.ovoj nastavak o'$vanj$ i razvoj$ $ posebne dr)ave nose vi%e( ali ipak( $ nji.ovoj
razdvajanja 'ak prisile( ti $vjeti za dovr%etak %to zna'i da s$ i oni -e trajati za
F&is*.eneins*.ieb$ng kroz dijelove vanjskog svijeta osim zajedno lager$ i
odvojenog razvoja. + svakom sl$'aj$( pred$vjeti za proizvode koji se pojave koje
diferen*ija*ije od zajedni'kog pretka stvorenja s$ stavili $ me:$sobnom sredstvima(
kako me:$sobno( koji ne samo da s$ stvorili( ali samo dodaje trebaj$ biti
fortz$er.alten relativno bogat )ivot i po%tovanje kao razvoj posebni.
organizama. Ovi doda*i mog$ biti savr%en i nesavr%en( a borba za opstanak danas -e
odigrati svoj$ $log$ $ tome da on daje najbolje 'lanovi pod$daranje dop$na te)ine(
jo% va)nije( kako ne samo da izravno proizlazi iz 'lanova diferen*ija*ija dodatak pod
me:$sobno( ali i sa svima onima koji se pojavio od nezavisni. 'lanova diferen*ija*ije
i anorganske vanjskim svijetom da se $klapaj$ $ omjer$ pod$daranja i moraj$
mijenjati $ sklad$ s tim.
+ me:$vremen$( vidjet -emo da je borba za opstanak( ali je nakon toga nap$stio
platiti p$no manje nego $ pret.odnom $zgoj doktrine, osim ako on mora osig$rati
osnovne $vjete za f$nk*ionalan s$radnje Bestande samo( ali samo dodati.
?islim da je s$k*esivno pojavlj$j$ $ zemaljskim referentni. s$stava pri 'em$
podjela tako:er se nalazi $ $rana polo)aj$ kosmorganis*.en s$stava( kao %to je
podjela -eliji se nalazi $ s$stav$ i danas( samo %to se to jo% $vijek vanjski $vjeti
pre.rane potrebno da 'iji je kosmorganis*.e S$stav nije potreban. 3retpostavljam da
ne mog$ to dokazati( naravno( izravno da s$ $zastopna diferen*ija*ije nalazi $ smisl$
napretka za stabilnost i moraj$ tra)iti najvi%e op-e aspekte obja%njava
'injeni*om. Fapravo( mo)e se zamisliti da je dao organiza*ija mo)e promijeniti do
odre:eni. grani*a od strane $n$tarnji. snaga pod danim vanjskim $vjetima( tako da
je napredak za stabilnost odvija bez razlike( ali tijekom zaostali $'in*i $n$tarnji.
snaga i svak$ izmjen$ vanjskim $vjetima( to'ka javlja gdje s odvajanjem ove
organiza*ije $ dva komplementarna elementa se mo)e $'initi $ tom pogled$( nego
amandmanom *ijele organiza*ije( a to je borba za opstanak samo da ima $spje.a(
kako bi se $klonili instabeln organski. odnose na dobrobit bar-$'enje .
7i ne mo)ete prigovoriti na pret.odn$ prin*ip$ da sada vi%e ne vidi kroz isti
razvijati organski kraljevstvo( mi( organska kraljevstvo( osim $spjesima ne smatraj$
ovdje $mjetni $zgoj( sada vi%e ne vidim evol$iraj$ . <li( to mora da je evol$irala
znatno od prvi. po'etaka dana%nji*e. ?ag sada tako:er na'elo po%tivanja izlo)beni
diferen*ija*ije $ pret.odnom post$pk$ postrojenja -e samo kao .ipotetska( pa mi se
'ini da je na pret.odnoj izjavi je n$)na dop$na dr$ge 3rinzipe( pri 'em$ teorija
evol$*ije ne mo)e objasniti manje p$tem .ipoteze( razvoj organske kraljevstva do
danas pregledao bez pronala)enj$ taj razvoj jo% $vijek traje $ kontin$itet$.
5sto tako( na% prin*ip je dobivanjem $ primjeni do razvoja organske kraljevstva $
raznolikosti organizama podr)ava 'injeni*a da svakog pojedinog organizma i danas
podijeljena po istom prin*ip$ $ vi%eslojnost organa( samo s tom razlikom( da ne
potp$na odvojenost od diferen*irani. dijelova odvija( a time i $spje. diferen*ija*ije
nema korek*ija odgovaraj$-im borbi za opstanak $ odvojenim dijelovima potrebama(
kao %to je 'ini potrebnim razvoj organske kraljevstva, No to samo $ ne%to $)em
smisl$( ali ne $ potp$nosti nedostaje takav ispravak( ako se 'esto raste ve- razvijeni.
organa ili dijelova organa na ra'$n dr$gi.( a kao dobro( 'ak i potp$no potisn$to. Ovaj
pro*es se pojavlj$je $ embrij$ sl$'ajnosti pov$'enog osjetno( me:$tim( borba za
opstanak $ razvoj$ organske kraljevstva pojavlj$je kao korek*ij$ ne$godnosti( koji se
dogoditi da se isti'$( diferen*iraj$ pod sl$'ajni. okolnosti( razlika( me:$tim( le)i
samo $ 'injeni*i da je $ Bazvoj embrija odre:enog vrsta organizama kroz nasljedstvo
$vijek ista ne$godnosti $ vezi opstanak organizma i nakon toga tako:er isti
Correktions&eise ponavlja( dok razne vrste pojavlj$j$ $ tako manni*.fa*. promjeni
odnosa s vanjskim svijetom i da jedni dr$ge da s$ ne$godnosti pojaviti se biti
sl$'ajan.
<ko sam istakn$o iznad radi jasno-e podjele i diferen*ija*ije( i kli*e-masa
diferen*ija*ije( ali to je samo %to je manje rigorozna kon*ept$alni grani*a izme:$
p$ke podjele i diferen*ija*ije( kako priv$-i mase i kli*e diferen*ija*ije koje s$ sve
manje razlike podijeljenog masa ili kli*e sama razlikovanje prote)e se me:$sobno $
p$ke podjele( a prema kao mati'no tijelo $ odnos$ na sebe $vijek manji differente
kli*e odvaja od sebe( masa diferen*ija*ija se izl$'$je $ maj'ino kli*e diferen*ija*ije.
Cako i na %to imaj$ veze jedni s dr$gima sada vi%e nego ikad provedena $
diferen*ija*ije i podjele stvorenja $ *ijeli tijek razvoja organske kraljevstva i
kombina*iji mase i kli*a diferen*ija*ij$ ili zamijeniti jedni s dr$gima o idejama s$
daleko vi%e materije od ma%ti sig$rne kr$g. Samo smo pretpostaviti $ svakom sl$'aj$
d$)an( da je razlika od tvrtke koja proizlazi iz 'lanova diferen*ija*ije je odbio sve
vi%e $ tok$ razvoja organske kraljevstva( tako da s$ oni sada vi%e ne toliko nova da se
izazove s roditeljima stvorenja i me:$sobno bitno razli'iti. vrsta. Conkretno( mora se
tako:er onda pitati( koliko s$ diferen*ija*ije odre:enoj razini s$ se dogodile $ vi%e
vremenski i prostorno povezane pro*ese $ *ijelom kraljevstv$ organske ili t$ i tamo
djelomi'na odvojeno, samo da se mo)e vjerovati od op-i. razmatranja da bli)e
podrijetlo organske kraljevstva( vi%e je prvo( bli)e od dana%nje vrijeme( vi%e je bio
zadnji sl$'aj.
+ svakom sl$'aj$( vjer$jem da za tijek diferen*ija*ije kroz *ijel$ mjeri i s$k*esije
organske kraljevstva ikada vrlo jednostavna s.ema -e biti postavljen, jer
kosmorganis*.en $vjeti( na koje se ovaj prijelaz izlaz( osim ne$pitno da s$ $klj$'eni i
razne dr)ave s$ distrib$irani na nepravilan. To s$ bili( ali je $ sprijeda( mo)e se
zaklj$'iti iz nji.ovi. dalje $strajno postoje-i. posljedi*ama, #a imate nepravilnosti
po'etkom $ mnogo ve-e( $ osnovnoj i sada dovoljno pretpostaviti da je zbog po'etka
$ *ijeli tijek razvoja dominantne tenden*ije ka stabilnosti post$pno je stavio reda i
str$kt$re $ tim $vjetima i dr)avama koje se ranije nis$ postojale mo)e( bez( me:$tim(
donijeti ga pa $ravnote)iti klimatolo%ke i meteorolo%ke anomalije koje jo% $vijek
postoje i danas( a koji se odnose jednako velike nepravilnosti $ na'in$ raspodjele
organski. bi-a.
Contribuu a millorar la traducci
Ono %to doista odnosi na
klimatolo%ke razlike( isti oni
koji samo mo)e biti izrazito kao $n$tarnji geotermalne a ne glavni sastojak
zagrijavanje povr%ine na kojoj organizmi )ive imao( i g$ste magle poklop*a( koji s$
ranije iznad kopna i mora se svidjelo ( vedrin$ neba dao na'in( a ne sporni Ovime s$ i
promjene $ organskom svijet$. No( to smo samo redovito mo)e o'ekivati $redno i
redovito osim sljede-e promjene( ako ne i iskonsko radi nepravilnosti bio dost$pan.
$II.
Text original
Naelo smanjuje varija!ilnost.


+ *jelini( t$ je sada( kako $ pogled$ razvoja *ijele zemlje kao i organski. bi-a na
nji.ovom posebnim osvrtom prije( da s$ iste snage koje s$ aktivne i danas $ tom
pogled$( bili s$ $vijek aktivni i obrn$to. No( osim toga, da je nakon kosmorganis*.en
pokreta s$ is*rpljeni nji.ov $tje*aj $ formiranj$ organske i anorganske molek$le(
ni%ta vi%e $ vezi novi. obrazovni. isti. mo)e ra'$nati na njega( tako:er imate
molek$larna - podmiriti organske snage nipo%to ist$ $'inkovitost kao i prije za
izazivanje novi. organski. forma*ije( nakon %to s$ provedena $ sklad$ s na'elom
tenden*ijom ka stabilnosti previ%e pribli)ne stabeln dr)ava $ tom pogled$. ?e:$tim(
ovi $vjeti se mog$ primjenjivati samo $ onoj mjeri $ zavr%nim stanjima( $ isto
vrijeme kao da je od vanjskog svijeta( postoje( na koje se odnosi pribli)n$ stabilnost
organskim $vjetima, ali od izvorne pozi*ije zemlje znatan konvergen*ije( ali
svejedno( je li *ilj je postign$t $ tom pogled$( kao %to je $'injeno $ njem$( a mo)emo
promijeniti iz jedne veli'ine i vrste( kao %to s$ bile nekada jednostavno i mog$-e $
organskog i anorganskog svijeta( $ kojoj je *ilj bio dalje( sada vi%e ne nalaze samo
tako lako i mog$-e.
#akle( svi s$ $vjeti bili $ organskom svijet$( kao $ anorganska osporena na sve
nestabilno od po'etka $( mobitel( i smatrao da isti organski obli*i $vijek ponavlja iz
genera*ije $ genera*ij$( oni mog$ biti jaka za dr$ge od jedne genera*ije( onda jedne
ere na dr$g$ promjen$ $ s$radnji s prvim sna)nim( zatim post$pni. promjena
anorganskog vanjskog svijeta( sa svojim je smanjio stellender str$kt$re i evol$*ije
stalni. meteorolo%ki. *ikl$sa i str$kt$re i ponavljanja 'lanova organski. stvorenja
stekao 'vr%-i oblik.
5ako se mo)e izv$-i protiv ovime $tvr:enom prin*ip$ progresivno s vremenom
smanjiti varijabilnost organizama prigovor iz geolo%ki. 'injeni*a( ali nikako
razgra:$je. + sedimentne slojeve( koji se razlik$j$ prema prirodi organski. ostataka
koji se nalaze $ njem$( op-enito s$ deblji stariji s$( i $zeti vremena( koji je sl$)io za
nji.ovo odlaganje( nji.ova debljina propor*ionalna( pa isti lik organiza*ije bi s$
dobiveni od strane d$)e vrijeme( jo% se vratite $ pro%lost. No( da je i sama
pretpostavka nema ni%ta za sebe. +mjesto toga( tro%ne( off i a$fs*.&emmenden
$tje*aji bili s$ nes$mnjivo mo-niji i dao kor$ na ve-e vr$-ine te $tje*aje toliko lak%e
dalje idete natrag $ vrijeme( tako da 'ak i pored geolo%koj .ipotezi sastavljenom $ 1A.
poglavlj$ koja je $pravo tada( *iljevi( fr9.er.in slojevi ve-e debljine mogla biti
po.ranjena kao i sada $ dogledno vrijeme.
Tako:er mi se 'ini ve-$ varijabilnost organski. forma*ija $ pro%lim vremenima
nego sada za sada gotovo bitan sastojak #eszendenzansi*.t, nego nakon jednog. Ovaj
pogled izgleda na tijek razvoja pojedinog organskog stvorenje nego S.ort-na*rtana
slika tijek$ razvoj *ijelog organskog svijeta ili kao vra-anjem dijela pojedin*a na
ovom te'aj$ razvoja. Tako:er( embrij( ali pokaz$je relativno tako brze i velike
promjene( bli)e je on svojim korijenima. < ne mog$ jednostavno zanijekati( jer
mog$-nost izra'$navanja nedostaje( sama 'injeni*a da s$ ogromne promjene koje s$
doneseni od strane organizama $ tok$ evol$*ije *ijelog *arstva( ne bez s$glasnosti
nekada dogodio ve-$ promjenjivost s d$)inom razdoblja od nekoliko milijardi godina
bilo mog$-e i tek sada vi%e ne 'ini mog$-e( jer to bi $klj$'ivati nove milijarde
godina, pa -ete ga mo-i vidjeti kao prednost( nakon svega( ako ste dobili s ni)im
tro%kovima vremen$ i jednostavnost prezenta*ije stazama do istog rez$ltata.
Cada govorimo o nepromjenjivosti prirodni. sila i stoga bojati za pro*ese $
dana%nje vrijeme da se dr$ge sile $ za.tjev$( kao i za pro%lost( tako da sig$rno je $
prav$, ali %to bi ti rekao( ako je netko )elio pri.vatiti na'elo nepromjenjivosti od
snaga koje kamen koji se izvoditi do kraja njegovog pada vremena 1AA metara $
sek$ndi( samo s$ pro-i kroz toliko toga $ prvoj sek$ndi. +mjesto toga se $ zakon$
sl$'aja( rekav%i da on ima manj$ po'etn$ vo)nj$ kroz. 5 tako da bi trebao $ svakom
sl$'aj$ mog$-nost da zakoni organske evol$*ije( s dr$ge strane( post$pno
$sporavanje tog razvoja la)i( imajte na $m$ i zato %to se ne mog$ odl$'iti nakon
promatranja *jelok$pnog organskog kraljevstva( nakon gledanja svoje 'lanove $
odnos$ na na'elno tenden*ija da se stabilnost odl$'ili dr)ati najmanje prema
vjerojatnosti.
Ovisno o pret.odnom stvar je .ipoteza vrlo op-eg okvira.( + stvari( bez
pretpostavke da je organiza*ija bila bi $ ranijim vremenima vi%e varijabla nego sada(
ne prestaj$( a to mo)e biti dovoljno da se objasni na odre:eno primjerima
3enis ima ostr$ge na nogama( perom griv$( visok *rveni grb. To obja%njava prva
dva $re:aja temeljeni. na prin*ip$ borbe za opstanak $ kojoj kao da je min$ta %$tnje
trenirao sl$'ajno( s obzirom spore svoje protivnike $ bitk$ i bolje za%ti-eni od strane
griva protiv svoji. $griza s$, #akle mjesto dr)ati na bojnom polj$. No( ne$pitno da
-e morati d$go 'ekati na pojav$ takvi. nepredvi:ene( a ako se $zme $ obzir da je $
svim dr$gim )ivotinjama bi trebao biti $svojen sli'ne nepredvi:ene objasniti
ostvarenje nji.ovi. namjene objekata( tako da je ideja je da se varaj$. ?islim da mi je
dosta( kada je organiza*ija koja je jo% $vijek lak%e promjenjivo( mogla mentalno
potjere( neprijatelj je $ borbi te%ko dodati( kako bi za%titili sebe od svoji. napada( i
gnjev protiv njega( sk$p danas spore $ aktivnosti( s$prot proljetne ?anes i 'ine
nap$.an( te dijelove prema demgemHe amandmanom formiranje pro*esi( ako ne
.ervorz$treiben na gotovi. ventile( ali s bakterijama i ovime 3ostrojenje za
potomstvo( dakako( bez mentalne napore i navodi samo kao $n$tarnje fenomena
fizi'ko organsko pogled na ono %to oni transforma*ije ovisio *ijel$ igr$ psi.i'ki.
pogona s obzirom na nji.ov$ fizi'k$ baz$( ali vezan $z op-e na'elo tenden*ijom
stabeln stanja( bez odre:enog izjavom da isprobate. Sada( naravno( najja'a -e biti $
mog$-nosti 8rbos$ng penis nema novi. spore i 'e%alj .ervorz$treiben jer s$ tek sada
pokre-e naprijed( a *ijela organiza*ija je do%ao do pribli)no stabeln stanj$ $ sebi i$
odnos$ prema vanjskom svijet$, iako je vjerojatno jo% $vijek dobitak spora i grebena
te'e $ genera*iji zli. pijetlova dalje mog$-e.
$III.
Razliiti omjeri organskog razvoja carstva& koji pod
znaajno razliitom stanju njegove kosmorganischen
podrijetla
zahtijevaju pogled nego prije.
1> Cao $ pflanzentieris*.en protoplazmati'ki stvorenja ni diferen*ija*ije $ biljkama
i )ivotinjama se to ve- nije dogodilo $ razli'itim spolovima( tako da mo)ete biti
lagano nagn$t( stanje( vidjeti ta stvorenja kao i oni $ diferen*ija*iji molek$larnoj -
organski kraljevstva pretpostavlja . Kak i bez obzira na na'el$ po%tivanja imate
diferen*ija*ija doista je op-enito sklon vidjeti $ protoplazme primordijalne tvari sveg
organskog razvoja. ?nogo je vjerojatnije( me:$tim( 'ini mi se da imamo dosta da se
vidi $ natrag sve diferen*ija*ije i ranije ostataka razvoj sama nitko vi%i razvoj je $
stanj$ $ sebi( kao %to je ve- isk$san $ pflanzentieris*.en organizama( i doista $ Svi
organski kli*e i vi%i organizmi s konstit$tivan primili( da se formira nji.ov$ str$kt$r$(
pre.rana i rast od iste poma)e 'ak i vi%e nego samo anorganskog materijala za
priprem$( a tako malo( kao %to je to bez organiziranje snaga koje svoje sre-e prelazi(
$ stanj$ voditi organiza*ij$ $ *jelini( mogao bi dovesti do ve-e organiza*ije.
+ svakom sl$'aj$( treba razlikovati sam$ prirod$ organske tvari koja te'e kroz sva
razdoblja razvoja Femlja je $ stanj$ reprod$*irati $ istom jednostavne str$kt$re
organski. tvari( koje s$ bile $ stanj$ pratiti $ svojoj str$kt$ri izmjeni evol$*iji
Femlje. <ko protoplazma dana%njeg prirode na sve sposoban( 'ak i bez odgovoriti na
vi%im organski. zbivanja $ takva( to bi trebalo prvo s$ se razvili vi%i od pamtivijeka(
od dat$ma razvoja organske kraljevstva( i tako nema neovisni. protoplazmati'ki
stvorenja dati vi%e, kao dr$go( njegova sposobnost da vi%$ evol$*ij$ dokazati 'ak i
sada, a$ svakom sl$'aj$ bi kao poti*aj za proizvodnj$ ispitivanja o tome kao o
genskoj aeP$ivo*a da bi sada dominantni pogled na $log$( a to je igrati protoplazme
$ razvoj$ organske kraljevstva $spravno( eksperimente( vjerojatno jednako -e
pad. Lo%e ali ako *ijela teorija evol$*ije temelji se na pretpostavkama 'ije priznanje
je odbio $porno iz isk$stva. 3riznajem da se mora dr)ati ti. $vjeta i dalje $spravno
kada ne postoji dr$gi na'in da predstavlja taj pro*es razvoja $ povojima( ali negira
3ret.odni da je to sl$'aj.
E> stav da *ijeli razvoj organske kraljevstva zadobilo posve protoplazmati'ki stanje(
isp$njava bitni zajedno s *iljem da se( po'ev%i od najmanji. mikroba ili jednostavna
bi-a( nego kao protoplazmati'ki ?onera( a prema pretpostav*i anorganskog
podrijetlo organizama ne mo)e( $ stvari vjerojatno do-i na dr$ga'iji pogled od
toga, jer naravno da sl$'ajni $vjeti za prve pojave najmanji i najjednostavniji
konstit$irani organizmi $ anorganskog kraljevstvo -e do-i zajedno lak%e nego za
formiranje ve-i. i zajedno zakon Dansterer stvorenja( i op-enito *ijeli tijek razvoja
dop$%tena pod tim $vjetom ne za razlik$ od takvi. polazi%ta predstavljaj$ dosljedno.
3rotiv toga stoji jednako bitna f$nk*ija stanja $ kosmorganis*.en podrijetl$
organizama smatra da je is.od evol$*ije jednog masivnim stvorenja koje dr)i
$klj$'eni-$mjetni'ke str$kt$re( koja je od po'etka do diferen*ija*ije i dekoltea $
velikoj raznolikosti bi-a dr$ga'ije str$kt$re doveli kao rodona'elnika dana%nji*e.
+ stvari( $ daljnjem je kosmorganis*.e s$stav kako bi se $zeti $ obzir kao
jedinstvenom +rges*.Qpf( istakn$o is.od svoji. $n$tarnji. kompli*iranim $vjetima i
pokreta sve diferen*ija*ije i podjele. <li po%tovanje( po prvi diferen*ija*ije isti $
dodatnim $vjetima za molek$larn$ - anorganski kraljevstva tvrtka nastala
molek$larna - organska( trebali bismo od $ po'etk$ pod 2edinstvena aspekti stvorenje
prilazi s odgovaraj$-om isprepletenosti $n$tarnjeg $stava( kao kosmorganis*.en
*arstva( t$ma'ili. Fa smanjenje pokreta( 'ine-i prijelaz kosmorganis*.en s$stava
dogodilo $ molek$larnoj s$stav$( mogli( ali jednostavno nemaj$ dr$gi rez$ltat nego
da kosmorganis*.e organiza*ija svi. 'esti*a( koji je prod$*irao ve-i. pokreta(
pretvorio $ molek$larnoj $dr$)ivanja manji. pokreta, bez da vide gdje je jedan od
razloga mo)e biti zbog primordijalne odvajanja organskog $dr$ge. 2er ako to ne samo
mog$-e( nego i vjerojatno( da je $ molek$larno - imaj$ organski stat$s $mije%ao
izravno formirana ili $brzo nakon %to je rez$ltiralo anorganska( tako da -e i dalje biti
vrlo proizvoljna pretpostavka da je to $plitanje $ fiksnom oblik$( organska $dr$ga
odvajaj$ pregrade se dogodilo( ali ti samo mogao vidjeti pred mje%ovitim povezanosti
izme:$ organske i anorganske dr)ava( kao %to je danas takvi. mje%oviti. $dr$ga bez
odvajanja organskog $dr$ge postoje ;1G .. sekte. 5.>.
Neka nam sada za kosmorganis*.en pokreta od samog po'etka ne podlije)$ dr$gim
restriktivnim $vjetima od oni. $ prirodi sila na kojima ovise( s$( me:$tim( mislimo
da je izvorni raspored i s$per-momenta 'esti*a varira na ?anni*.fa*.ste( tako da je
ovisi o njima vi%eslojnost i komplika*ija kosmorganis*.er navodi( naravno( izravno
iz toga proizlaze molek$larno - prenosi organska( a pretpostavljamo da stoga imaj$
od samog po'etka bezbroj dr$ga'ije( $ sklad$ s op-im prirodi molek$larne sile vrsta
organski. molek$la i vrsta organiza*iji ista proizveli formirana jedni s dr$gima i sa
anorganski. molek$la $ kaoti'nom sastav$ i demonta)a slijed iz kosmorganis*.en
dr)ave( a tek post$pno na temelj$ sklonosti da se stabilnost stvorio odre:ene *ikl$se i
povremene pokrete $ tom kaos$( manji. razdoblja( $n$tarnji ve-i( a mase s$ toliko
diferen*irana( dijeliti i sli'ne molek$le gr$pirani tako da se na'elo tog tenden*ijom
ges*.a.e najve-e dovoljno je mog$-e.
To je zajedni'ko tlo sada pridr$)io s posljednja iznad tople tek$-e jezgre odvijaj$
jasn$ rasprav$ o anorganskog kraljevstva $ *arstv$ festivalima( droppable i prozra'an
izravno pripadaj$-e razlikovanja organske kraljevstva $ razli'itim( odnosi na one
bogate raznim odnosima( bogati( i raspao to organska kraljevstvo( prema kako s$
$vjeti odnosa nestao $ svakoj( stvorenja( zbog jednostavnijeg $stava nego op-e majke
dioni*a ili mati'ne %tapi-a( iz koje s$ se pojavile( bili samo zato nji.ovo pletivo
rje%avati na razli'ite zali.a komada $ ovaj portfelj komada ( ali je tako:er pokazala
jednostavnij$ konstr$k*ij$ nego da se tijekom evol$*ije organskog kraljevstva
izvedene iz nje vi%i. bi-a( ako oni $klj$'$j$ samo $ svoje molek$larne str$kt$re
s$stava da se diferen*iraj$ $ svojim razli'iti. $dova( organa( organski. s$stava na
sli'an na'in kao %to je jo% $vijek Fatim pogleda prema kli*e razni.
stvorenja. ?og$-i( dakle( da im se svi:a ovo mnogo sli'niji po izgled$ sastavljeno od
samog po'etka( %to je kasnije razvila stvorenja( no oni to kao sjeme ve- nosio $vjete
razli'iti. razvoja $ sebi.
Sada je pripadao razvoj i 'ak jednostavnog nastavak $ potomstv$( osim $n$tarnji.
$vjetima prvi. stvorenja tako:er prikladan vanjskim $vjetima( koji s$ prona%li i do
odre:eni. grani*a odma. da je od pozivanjem kao razlike od kosmorganis*.en
*arstava $ najizravniji. omjerima dop$na nazna'iti dijelove anorganska kao organski
kraljevstva pojavila( s kojima s$ se spojile kosmorganis*. ili odma. obje%en zajedno(
i ostala nakon odvajanja $ bliskim odnosima. Kak i bogati osporenim vra-a najvi%e
op-e $vjete koji se odnose m$dr$ o'$vanje dana%nji. stvorenja na ovaj na'in
podrijetla( ali se jo% $vijek nije dovoljno sv$da za nastavak ili razvoj prvi.
stvorenja. 5 tako se svidjela od strane oni. mnogi. izg$biti $ borbi za opstanak s
dr$gima( koji s$ prona%li povoljnije $vjete za nji.ov nastavak( opet( $straj$ <ndre i
reprod$*irati bez njega( jer relativno na .omogenom $stava blok odl$'nog stani*a i
ovime do vi%eg razvoja( koji da isk$stveno ima takv$ d$r*.z$s*.reiten( donijeti( ali
dr$gi opet( koji je $klj$'ivao biljka visokom razvoja $ slo)enim molek$larnim
dr)ava( razvijati djelomi'no $ organiza*iji razli'iti. $dova( organa( organski. s$stava
$ tijek$ razvoja organske kraljevstva( djelomi'no 'ak i diferen*iraj$ $ razli'ite vrste $
dodatnim $vjetima koji se odnose na me:$sobno stvorenja.
"> Sljede-e se odnosi na prevladavaj$-i pogled na anorganskog podrijetla
organizama( pogled s 'injeni*om da je broj stanovnika $ zemlji( i stoga je
ekonomi'niji s organizmima jednog ili nekoliko Fentris gdje samo povoljne $vjete za
nastanak iste s$ do%li zajedno( pretpostavlja se bli)i prapovijesti, dok je od na%i.
pret.odni. razmatranja na temelj$ mi%ljenja iz kosmorganis*.en podrijetl$
organizama( a iz toga slijedi da distrib$*ija( g$sto-a i l$s.ness razvoja organske
kraljevstva nad zemljom od samog po'etka $ svakom sl$'aj$ nis$ bile manje nego
%to je danas, +mjesto toga( oni se mog$ smatrati i danas kao niska ne samo
paleontolo%ki. 'injeni*ama( ali i na prin*ip$ sklonosti ka stabilnosti( pod $vjetom da
je rast od anorganskog kraljevstvo je na %tet$ organska $ smisl$ ovog na'ela.
<ko se prema prevladavaj$-em mi%ljenj$ o organiza*iji stvorenja $ primitivnim
vremenima jo% nije oti%ao iz me:$sobno $ takvim velikim razlikama( a posebi*e o
klimatskim $vjetima i dalje se pr$)aj$ nema takvi. velike razlike( kao i danas( kao
%to je potonji ne-e biti $ spor$ pristati( jer klimatskim razlikama Sami samo $
mog$-nosti trenirati postepeno( tako:er se sla)e s rez$ltatima paleontologije. No( s
obzirom na biv%eg( mi -emo( me:$tim( o raznolikosti razvoja na razli'itim vi%im
bi-ima s napretkom vrijeme kao i raste( me:$tim( s komentarima ispod pret.odnog
broj kako bi vidjeli raznolikosti ve-i $ razli'itim osjetilima molek$larno-s*ale
stvorenja $ anti'ko doba kao i danas imaj$.
Coliko je te%ko, z. B. zamisliti pojav$ brazilske pra%$me( gdje ne postoje( kao
na%im %$mama samo jednog ili nekoliko vrsta drve-a( ali najraznovrsniji me:$
sobom( itd s isprepletenim penjali*e( or.ideje( majm$ne( papige( zmije( leptira (
komara*-a itd( kada je sve @je trebao biti( pa iza%ao iz isti. razmjera jezgri na istom
teren$ mnogo $ istim okolnostima,gdje s$ $vjeti trebao do-i do takvog razvoja
dr$ga'iji4 3rema na%em mi%ljenj$( *ijela %$ma je samo posao-polo)io i gedie.enes
razvijati komad kosmorganis*.en s$stava $ kojem sve razlike ti. stvorenja( pa 'ak i
vi%e nego %to treba do-i( ve- s$ $naprijed odredili kada s$ jasno tek naknadnom
diferen*ija*ije razvijen $ sklop$ biti ima.
O> To 'ini teorij$ evol$*ije jer onda nakon izvr%enja isti na'in lopt$ koja slijedi
izme:$ razli'iti. vrsta organizama bi se o'ekivalo da se tako re-i kontin$irane
prijelaze( $mjesto da se razlika $ skok to'ke, koji se obi'no pokaz$je da s$ $vjeti
preradb$ op-enito pokaz$j$ stalne promjene. B$d$-i da ga nema ve- t$ i tamo ne
prijelaze koje 'ine razlik$ od vrsta $pitan( ali oni s$ vi%e iznimka nego pravilo(
me:$tim( %to se moglo o'ekivati obrn$to. Sada izgleda da $poznate ov$ primjedb$ po
'injeni*i da borba za opstanak izme:$ srodnika je ja'i od onog izme:$ ne-rodbine(
tako da na kraj$ mora ostati samo posljednja je lijevo. 5 zapravo( $zmemo z. B. dvije
srodne biljne vrste koje je potrebno sasvim isti .ranjive tvari iz tla( tako da je jedan
sisao s$.o tlo ne-e sl$)iti za pre.ran$ dr$gi $ isto vrijeme ili ne( ali on je jo% $vijek
prili'no dobro mo)e posl$)iti .ran$ $ vrlo razli'ite vrste vrsta, da s$ $vjeti povoljniji
od srodni. vrsta za s$)ivot nepovezana. <li 'ini mi se da je previ%e i tako zapravo
s$protno od dokazao je svojim pogledom( %to -e se dokazati. 2er( ako s$ pojedin*i
srodni. vrsta raz$mio $ ve-oj borbi za opstanak kao nepovezana( pa treba istog
razloga pojedin*ima iste vrste mo)e se ostvariti $ ve-oj borbi nego samo odnose( tako
da pojedin*i srodni. vrsta( ako se ne odnose $ nepovoljan polo)aj $ odnos$ na
pojedin*a( ali biti $ prednosti nad pojedin*ima iste vrste, a vi -ete imati pa $mjesto
bezbrojnim pojedin*ima iste vrste kako bi se o'ekivati koliko pojedin*i srodni. vrsta.
Ova pote%ko-a teorije evol$*ije pada daleko $ na%em mi%ljenj$ o podrijetl$
organizama( jer tada sve vrste koje ne pokaz$j$ jasne prijelaze izme:$ svake dr$ge(
kao %to je dr$ga'ijem +rges*.Qpfen( $ kojem molek$larna - organska *arstva raspala(
bilo izravno( bilo kasnije referentni m$dro razlikovanje mo)e misliti ovisni. 7elika
nevoljkost da mnogi prirodoslov*i zabavljaj$( sa)eti razne vrste organski. bi-a $
smisl$ dana%nje teorije silaska s sorti iste vrste pod istim temeljna stajali%ta( ovime -e
na-i svoj$ p$n$ opravdanost, donijeti i pote%ko-e razli'iti. vrsta $ plodno s
rez$ltatima nove vrste( nji.ovo obja%njenje.
To ne bi trebao biti prigovorio da je $ kosmorganis*.en s$stava( kao i bilo koje
tranzi*ijske faze izme:$ biljaka svake vrste nego kasnije se o'ek$je izme:$ ti.
sebe. To bi bio sl$'aj samo ako je stvarno na'elo koje je odnos objekata $tvr:eni. $
njem$( trebao biti $svojen( koji je $ sklad$ s na%im $vjetima nije sl$'aj kada
pogledamo distrib$*ij$ i kretanja tvari na na'in kosmorganis*.en s$stava od samog
po'etka od strane ne dr$gi $vjeti nego $ op-oj prirodi materijalni. snaga misle
ograni'en. Na onom svijet$ biti pored $rana slojeva do razli'iti. vrsta koje
primje-$jemo sada( ali i sve mog$-e( odnosno beskona'no mnogo prijelazni. stadija
mo)e s.vatiti( ali ne mog$ svi biti realiziran izme:$ biljaka na samo kona'nim
brojem stvorenja i propadanja $ ta stvorenja mog$ iza-i.
Contribuu a millorar la traducci
+ me:$vremen$( %to ga
nije rekao da ne( $ prirodi
sami. i posljednja instan*a ovisna na'elo sklonosti ka stabilnosti( koji je ve- izra)en
$ kosmorganis*.en s$stava prije nego plod organizama odre:eni $'inak( odre:ene
sli'nosti i odnosima oblika materijalni. snaga str$kt$ra( f$nk*ije stvorenja( kao %to
promatramo kao i izme:$ razli'iti. vrsta( ali tako:er mo)e biti opravdano od samog
po'etka.
Text original
I).
Podrijetlu ovjeka.
Ono %to moramo pod$zeti potrebne kao posljedi*a #eszendenzansi*.t( jest da
'ovjek( $mjesto da se stvorio od samog po'etka te je $ jednom tren$tk$ $ danas ili $
vi%e savr%enom stanj$( kroz jednostavniji. po'etaka( kroz d$gi niz genera*ija vi%e i
vi%e vi%e razine razvoja( zoolo%ki se ne razlik$je od )ivotinja( %to pro:ite kroz sve dok
nije do%ao do lj$dskog dostojanstva( te je dobro napredovala na ovoj razini samo
post$pno od vrlo niskog do visokog obrazovanja. + me:$vremen$( on je bio na
dr$gom mjest$ je istakn$o( ako se ni%ta neprimjereno se na-i $ njem$ - i %to to
poma)e( ako se to mo)e na-i $ 'injeni*i da je tako - da je 'ovjek $ $trobi realiza*ije
jednostavnog -eliji do njega na osnovi isti razina kao $ stoji )ivotinje prelazi na samo
pro%le izvan grani*a javljaj$ preko svega kao lj$dsko bi-e( ali 'ak i tada po'inje
post$pno rasti iz stanja senz$alne djeteta je da visoko obrazovanje odrasli.( za%to bi
to bilo $vredljivo( ako evol$*ija lj$dskog roda $ *jelini sve $zeti isti prolaz( 5sti plan
je provedena ovdje nakon d$go vremena na velikoj skali vidimo danas obavlja na
svaki jednom $ vrlo malom opseg$ i$ b$d$-nosti. Sada( naravno( nitko ne bi )eljeli
da poti'e od majm$na ili majm$nolikog stvorenja( ali( kao %to je potonji za.tijeva
dana%nj$ teorij$ evol$*ije, ali 'ak i da se ne treba od$zeti da s$ faze razvoja koje je
'ovjek morao pro-i kroz( $veo ga je kako bi se postigla sada%nj$ razin$ majm$na iz
to'ke zoolo%kim likova( tako i bli)e nego bilo kojim dr$gim bi-ima( kao %to s$ i dalje
je na postizanje sl$'aj$, jer to ne mo)e biti od$zeto tako:er, jedino %to mo)ete vidjeti
opet nema razloga za%to bi se netko trebao bojati pret.odno postoje-e sli'nosti( ako
se 'ovjek ne zna sa sada postoje-im( %to je samo nastavak da podnese ostavk$(
ostavk$ $ svakom sl$'aj$ mora tra)iti, i mislim da se mo)e di-i s tim na odgovaraj$-i
na'in.
3ostaje n$)no kroz sve faze( 'ovjek je pro%la $ tijek$ razvoj *ijelog organskog
kraljevstv$( biti njen odr)ivosti za dana%nje d$.ovne visine pre%$tno jednako pro%la(
kao %to prolazi danas kroz faze razvoja lj$dskog embrija( me:$tim( pre*i majm$na
ve-a vijabilnost je $ stvari jednako ode( jer ostavlja svoje embrije i danas.
Nakon toga smo imali( ali ni $ razdoblj$ priznaj$ $nato' vanjskim sli'nosti s
majm$nima( moramo di-i kod nas je danas ravnopravnost s majm$nima. #oista je
mog$-e da je predak 'ovjeka i majm$na samo da s$ se rastali s$ kasnije od prve
diferen*ija*ije mati'ne ko%ni*e svi. organizama $ odvojenim plemena( mo)e do-i
d$.ovno darovite i idiotske dje*e isti. roditelja kao i danas, ali onda s$ gl$pi ili i.
jednakom snagom dje*a ne mo)e se smatrati predaka psi.i'ki nadaren( kao %to $'initi
kada se pogledate majm$na ili majm$ni sli'ni. stvorenja %to s$ pre*i lj$di.
On se zala)e za srodnosti 'ovjeka s majm$na koji 7olker je danas( koji s$ svi
pok$%aji da ga podi-i na vi%$ razin$ k$lt$re nar$gao( a time se predstavljao kao
nji.ov fizi'ke izgradnje kao prijelaznoj fazi do majm$na. <li ako najpovoljnija
kombina*ija obrazovanja zna'i ti lj$di ne mog$ sada podi-i( kako mo)e% vjerovati
prirod$ da s$ ikad mogli( tako da s$ ve-i daroviti rase potje'$ od takvi. $trka ili 'ak i
ponizna majm$na4 +mjesto toga( vi%i razvojni nekompetentni $trke s$ dobri kao i
majm$ni to je bio njegov prvi ili od naknadnog diferen*ija*ija nastala marginama
vi%i. rasa.
Contribuu a millorar la traducci
Tako -ete ikada o'ekivati
da je do%lo tijekom razvoja
organske kraljevstva kroz bi-a( koja( bez da je ve- dosegla sada%nji st$panj razvoja
naroda( ali $ nji.ovo fizi'ko - koji je $klj$'ivao mog$-nost psi.i'k$ organiza*ij$ za
daljnji razvoj toga( bez da pro:e kroz vi%eg razvoja za$vijek nesposobnog fazi
majm$na ili majm$na jednakim osam kraj$ stvorenje.+mjesto toga( to je majm$n kao
na p$t$ diferen*ija*ije organskog kraljevstva od*ijepiti n$sproizvoda 'ovjeka( a
poniznima lj$dske rase( kao %to je $ odnos$ na vi%im $trke morati $zeti $ obzir.
).
Neki geolo(ki i paleontolo(ki hipoteze fantazije.


l> + prin*ip$( pretpostavlja se da s$ 'vrste kore je formirana nastavak 'vrste
skr$-ivanja sjajnom rastaljene jezgre( sve izvana prema $n$tra $ debljini( i dr$ga'iji
+rgebirgsmassen kao izvorne proizvode skr$-ivanja i Nept$na ili sedimentnim masa
kao takva( %to iz Te mase s$ se pojavili za atmosferilije( dezintegra*ije( otpada i
gnojni*e. Sada 3riznajem da ne-e imati dovoljno geolo%k$ znanje da o*ijeni da li
slijedi izmjena tog gledi%ta 'ini mi se predstaviti neke prednosti( postoje zna'ajne
pote%ko-e da bi isti moraj$ $st$piti mjesto( me:$tim.
Nesporno je da je formiranje sjajnom rastaljene jezgre na zemlji je samo vrlo
post$pno talo)enjem i nabijanjem od kosmorganis*.en izvorni. mjera, koje po'inj$ s
najve-im kompresije $ sredi%t$ gravita*ije. 7i%e pro%irene jezgra( vi%e pove-ana $
isto vrijeme iz kompresije i topline od novi. dodani. slojeva, #akle( on je samo
mogao pove-ati do emitiranja do%ao $ ravnote)i s potrebnom topiti topline, i izgled
*ijelog s$stava ode( me:$tim( grijanje kompresijom $ vanjskim poslovima smanjila
sve vi%e i vi%e( solidifika*ija po'elo. No( tajming po'etka skr$-ivanja mogla biti
znatno ve-a vjerojatnost da se to dogodilo( jer s$ sve kompresije na 'vrst$ mas$
sposoban pitanj$ bila ogleda iz $daljeni. podr$'ja od sredi%ta s$stava do sr)i, i ja
vjer$jem da je( dok je debljina 'vrste kore vanjskog rastao prema $n$tra( ne samo
droppable vode( ali i( a vjerojatno i ranije( 'vrste tvari( ali ne $ rastopljenom ali
labave stanj$ nak$pine prema otvorenom na Femljinoj kori s$ po.ranjena( a zbog
svoje labavosti ne samo valovi vode napravio jednostavna igra( to t$ i tamo
abz$s*.&emmen i res$spendirajte opet( ali i biljke odobrena pripremljeni tlo za
navijali, ovo je nept$nski ili sedimentne slojeve.
Neki olak%anje povoljno na pret.odni prikaz( %to mo)da mo)e na-i da i danas
fiksna kozmi'k$ mas$ nebeskim prostorima( iako $ relativno rijetkim $lomke(
meteore i vatrene k$gle naime( ki%e dolje na zemlji i 'vrste mase ista kontin$irano
Text original
pove-ava. + prezenta*ijama o tren$tnom stanj$ $ S.ooting Star i 1omet nastave
;8$ropa 1!" S T>. Sam pro'itao6 /On je izra'$nao da je od ti. meteora ;zvijezde
padali*e i vatrene k$gle>( koji s$ golim okom vidljive $ vedroj no-i bez mjese'ine
godi%nje ne manje od ! i pol milij$na $laska na%e zraka kr$g( i to s dodatnom le:a
oni. koji se gleda kroz teleskop( iznos od OAA milij$na pove-anja .... stotine milij$na
koji spali $ $nsrem kr$)enja zraka( pomno)ite te)in$ Femlja kroz svoje pepela $ "
godine do 1.AAA tona. /
Sada( me:$tim( meteori ove vrste s$ zemaljski s$stav nai%ao sam po sebi '$dne
mase( %to ovaj s$stav samo $ svom napretk$ kroz prostor i koji padaj$ zbog brzine
kretanja kroz zrak $ sjaj$ i ispari dio( me:$tim( to je samo sada $sporiti Niederg*.lag
kr$tim( Sam na% s$stav( na*ionalnoj( stvar $ pitanj$, #akle( ne-e biti 'ista
$sporedivost $ tim odnosima, ?e:$tim( mo)e se zamisliti da ako zemlja -e se sk$piti
%to vi%e 'vrsti. tvari $ svojoj orbiti i danas( 'ak i pri svojoj mjeri 'ak i od d$gotrajnog
%kolovanja kroz krpom predstaviti i mo)e biti sr$%en post$pno.
E> Hergebra*.ter&eise li zamisliti, da kada povr%ina 'vrste kore bilo dovoljno
.ladno tolerirati droppable vod$ na sebe( a time i ima vode reflektira na njem$( sav
svijet oko sebe $ kontekst$ o*eana( iz kasnijeg zemlje koje t$ i tamo odvija
djelomi'no zama. $za%ao. + me:$vremen$( ne vidim razloga za%to bi takva
djelomi'na $zdizanje zemljine kore ne bi trebao ve- biti $'injeno dok je jo% bila
pretopla tolerirati droppable vod$( jer mase s$ nepravilnog t$ i tamo djel$je na kor$
podigao( oni vjerojatno 'ak i razbijanje i $spravljanja( snage mog$ lak%e pri.vatiti(
vi%e to ide natrag $ primitivnim vremenima( i ozdravila frakt$ra moraj$ imati lak%i
sama( tanji 'vrstom zemljina kora je jo% $vijek, nakon toga( ali bi mogao priori od
mora( pospje%ivanj$ probijaj$ prozore i da -e se sastojati od barem ovdje bez te%ko-a
$ razmi%ljanj$ formirana s prvi. morski. stvorenja $ isto vrijeme prve kopnene
stvorenja. <li( ako se samo osta*i morski. stvorenja na-i $ najstarijim geolo%kim
slojevima( tako da ovo nije prot$-arg$ment protiv takvog istovremenog stvaranja jer
je priznao bilo je ikad glavna prepreka za o'$vanje najraniji. kopneni. stvorenja %to
morski. stvorenja. Naime( $naprje:enja i slijeganja zemlji%ta biv%i promijenio mnogo
vi%e nego %to je ranije danas kao i danas( a ne $ spor$( osta*i zemlji%ni. stvorenja(
me:$tim( osta*i morski. stvorenja s$ razbili i isprati $ sp$%tanje na zemlj$ pod
morem( na nadmorskoj visini od tla $ mogao bi se post$pno talo)i slojeve sedimenata
tijekom red$k*ije. 3oznato je da to obja%njava da se mo)e dogoditi osta*i vrlo
razli'iti. organizama koje prekrivaj$ jedni dr$ge geolo%ke slojeve na dva dijela( pala
je izme:$ talo)enja ti. slojeva pod morem $ vrijeme pro*vata $ ovom tren$tk$( iz
koje nije bilo organski osta*i pre)ivio.
"> #a bi se $ regiji $ kojoj si*.re zaklj$'ak nije dovoljno ma%te da $)ivaj$ neke
zano%enje( tako da sam zamisliti pretpostavk$ prvi od pret.odni. .ipoteza da se 'vrsti
materijal 'isto priori na 'vrstoj zemljine kore nije tako s$.o anorganska masa( ali
;kako bi to( jasno-a posl$)ivanje( kratak rok $potrebe> $ oblik$ mjestimi*e s
organske tvari i organski. pokreta g$ste sl$zi reflektiraj$( izgorjelo je $ svoj prvi
zakora'io slojeve organskog materijala ili vr$-ine zemljine kore( me:$tim( on je $ s$
kasnije polo)eni slojevi ostao odr)iv $. Ova *ijela masa visio debeli sl$z od samog
po'etka zajedno. Croz prva )iva tr$dovi isti( ali anorganski materijal izl$'$je( te
kontrak*ija nakon lokalni. raznolikosti $n$tarnje $strojstvo zemlje neravnomjerno
napravio i lokalno razli'iti vanjski $vjeti za odvajanje do%ao kraj( Split i diferen*irane
sve organske tvari $ ve-im i manjim stvorenja( koja 7jerojatno dalje podijeljena dio i
diferen*irane( te kao S*.aaltiere( koralja( biljke ili predaka kao %to je djelomi'no $
blizini bili neki manje $sko prijanja na izl$'$je anorganske tvari i dodatnim $vjetima
postojanja koj$ je $tvrdio na'elo po%tovanja m$drog diferen*ija*ije pripremio( svaka
insbesondre stvorenje s '$dnim dijelovima anorganski *arstvo.
Kak i drevna more mislim od samog po'etka $ vezi s organskim s$pstan*ama
lo*krer i labave( sp$)vasto( ili mre)i( a zrak mora dalje lo*krer kontin$iranog
organske mje.$ri- pjene( isprepli-$( a iz njega vod$ i zrak kao prije tl$ od
kontrak*ije organske tvari izl$'$je i$ kidanje odnosa istom( koji od samog po'etka(
manji. i ve-i. stvorenja 5ns$la vozio ok$pati $ mor$( oblak pop$t lebdi $ zrak$ i
dalje dijeliti i )elimo razlikovati( koji imaj$ vremena( ako ne i od samog po'etka $
5nf$soriensta$b se od*ijepi.
3od sama vi%e istog oblika( pro*es razvoja organskog svijeta je( ako netko zami%lja
bez pada na pret.odn$ razdvajanja na tri kraljevstva da je ista jedinstvena stvorenja(
koja isijavao 'vrst$ lj$sk$ i solidn$ kat dolje( droppable more tako:er izdvojio( a
isp$%ni zrak oko nje( a prvi s$ sva tri kraljevstva koje $zgaja $ organskoj svezi
stvorenje predstavljeni( koji je kasnije podijeljen i diferen*irani.
Contribuu a millorar la traducci
Naravno( $ paleontolo%ki.
slojevima ste prona%li ni%ta
napisao takve pri'e, ali dostaviti svoje pisane samo $ izoliranom slova slovima na sve
do po'etka pri'e4 Naravno( on je vjerovao da je samo kopnene )ivotinje razvili iz
vodeni. )ivotinja i )ivotinja najkasnije zrak$ sve, ali to je d$)an da ove pretpostavke
strane paleontolo%ki. 'injeni*ama4 3a( ako je pret.odna fantazije( koje sam samo
dati( ne bi trebali tolerirati s paleontologije( %to s$diti temeljita znal*e pripadaj$( tako
da ni%ta ne ko%ta da i. daj$( a onda vam se svi:a dokaze za idej$ o tome kako
prijelaza dogodilo organsko stanje( gleda na dr$ge fantazije ili triftigeren ideja( ili
onda pitati pitanje To'nije - od molek$larne kosmorganis*.en. Samo pok$%ati takav
<n.altes( ali bilo je to $'initi ovdje.
)I.
*eolo(ki i psihofiziki oporavak principu tendencijom ka
sta!ilnosti.
B$di prvi raspored 'esti*a zemljine mase jo% toliko nepravilna( zb$njen( da
zamislimo 'esti*e sl$'ajno r$kom $ prostor$ da zemlja $zeo od po'etka( raspr%ena(
tako da je kroz rad svoji. $n$tarnji. snaga i doprinose prisiljava dio ostali. nebeski.
masa Femlja se temelji na na'el$ tenden*ijom ka stabilnosti potrebne sve vi%e i vi%e
oti%ao $ s$sret $vjet i( ako je to jo% $vijek nije do njega( tako:er ide $ s$sret( iz koje
mo)ete re-i po pop$larnom izraz$ da je sve mog$-e $klapa $ njem$, i trebao bi se $
dr$gim nebeskim masama( 'esti*e bila dr$ga'ija od nas$mi'no raspore:ena $
Text original
zemaljskoj sferi( tako da jo% $vijek ne-e biti manja oti%ao $ s$sret takvo stanje i i-i $
s$sret, ne samo sve mog$-e $takmi*e $ svim nebeskim tijelima za sebe( ali i me:$
svima odgovarati jedni dr$ge %to je vi%e mog$-e. Ito moramo raz$mjeti
parenjem4 To je svaki dio pridonosi kroz djelovanje svoji. snaga( dr$gima i ovim
p$tem je *ijela stvar $ jednom je omog$-ena( ali to je samo $ jednom stabeln
omog$-iti stanje i odr)avati ga. Dovorimo samo o mQgli*.stem parenja( jer je $
*jelini samo aproksima*ija p$nom stabilnost.
Organska kraljevstvo podlije)e pro*es$ razvoja $ smisl$ ovog na'ela $ znak
solidarnosti s anorganski. Cosmorganis*.e *arstvo daljnjem tekst$ je obja%njeno $
pod$daranja mog$-e organske i neorganizirano( odnosno -e se sli'ni $vjeti kao %to je
mog$-e ide na i na %alter$. 7e- s prvim arg$mentom( veliki dio po'etne prolaz$
zb$njenosti i nemirna promjenljivost od dr)ava je odrastao( a jo% $vijek 'ovjek
Femljine povr%ine rad $ smisl$ vi%e( te je $redio klimatskim i zemlji%nim $vjetima(
%to zna'i da s$ odnosi izme:$ Femlje i 'ovjeka +vijek Stabler i ovime se $vijek
odgovara. Organska kraljevstvo( ali sam po sebi nije raspravljalo kori%tenjem iste $
tijek$ $ vi%e ili manje na svakom zapovijedao organizama, Na'elo po%tivanja
izlo)beni diferen*ija*ije i borbi za opstanak s$ bespro*.enermaHen samo pol$ge
napretka na tom na'el$, ?e:$tim( prin*ip nasljedstva osig$rava $spje. nedavni
napredak.
Ne treba re-i da je za postizanje p$ne stabilnosti $ svijet$ -e biti postign$-e
vje'nog mirovanja( ali samo postign$-e z$sammenpassendsten( te stoga daje nikakv$
dodatn$ promjen$ $ povod$, 3okret dr)ava na svijet$, i za%to najprimjereniji ne treba
ponavljati za$vijek kad vje'no ponavljanje -e biti najprikladnija sebe. Samo( stanje
koje dovodi do vje'nog ponavljanja( mo)e se posti-i za *ijeli svijet $ bilo kona'ni.
vremena( a mo)e vje'no ponavljanje $ detalje( samo $ mjeri $ kojoj mo)e biti najbolji
jer $ koji $lazi $ *jelin$( a kontin$iranim promjenama pojedina'nog jastva do mora
doprinijeti( da vodi ov$ dr)av$ $ *jelini pribli)an.
Fa kon*epta pod$daranja a od prolaska $ ?isfits $ pret.odnom smisl$( mo)emo
koristiti dr$gi srodni pojam( ali po mog$-nosti na podr$'j$ organske vezan samo $z
primjen$( $'initi i. ovisi o $nsrem prin*ip$( svrsis.odnost.
Fapravo( mi smatramo detaljnije tamo( tako da smo dobrodo%li razvoj pro*esa(
objekata i vanjskim $vjetima organizma tek korisni. $ koje oni vode na pribli)noj
stabeln organske dr)ave i kao $ odre:enim rokovima( iako s ve-im ili manjim
izmjenama i dop$nama ( fortz$er.alten imovin$, zbog smrti organizma se temelji na
strani*i za materijalne g$bitke ekolo%ke stabilnosti. Nakon ovog pada( na'elo
sklonost stabilnosti s teleolo%koj na'el$( do sada je to referable na materijalnoj strani
organskog svijeta( zajedno. Cako je( me:$tim( da -e se trend ne zna'i *iljeva
postizanje *ilja( a *ilj je do-i samo aproksima*ije( mi tako:er dobiti aspekt na to da je
organskog svijeta( $nato' Naltens teleolo%ki. prin*ip $ njoj( ali je nastavila .odati jo%
toliko poreme-aja predmet( koji imaj$ karakter ne$godnosti.
Tako:er prot$rje'i 'injeni*a da na'elo sklonost stabilnosti tranzi*ija organske
stabilnosti $ anorganskim strane kona'ni. smrti organizma ne samo da ne sprije'i( ali
ni $ smisl$ promi*anja stabilnosti kona'ni. *iljeva( a ne na identifika*ij$ s
teleolo%koj na'el$ ( ali ista se koristi za potvrd$( jer da letztres prin*ip( do sada je na
snazi $ svijet$ - i vi%e od toga mo)e biti ni govora - smrt organizama kao mala
smetnja.
#o sada tenden*ija da se stabilnost odvija $ smisl$ $zro'noj na'el$ pravnog
djelovanja sila( je li to tako 'esto prop$stili kompatibilnost oba 3rinzipe $ fizi'kim
podr$'jima obje se razlik$j$ samo po tome jedan ka$zalni prin*ip razlog( Teolo%ki
*ilj a ista pravna posljedi*a osim predvi:a.
Sada $ modi stoji otkaz od teleolo%koj prin*ip$ se temelji na 'injeni*i( samo
'injeni*a da ne zna kako prona-i nikakv$ solidarnost s na'elom $zro'nosti prin*ip$
sklonosti( gdje *ilja. + na'el$( tenden*ija da se stabilnost( ali da je takav prin*ip.
To je novija teorija podrijetla naselili va)an zna'aj $ 'injeni*i da je teleolo%ko
na'elo tako temeljito -e eliminiran od organskog svrsis.odnosti onda samo dolazi $
postojanje( a to je sve prema na'el$ $zro'nosti mog$-e i stvarno postaje $re:ajima
samo sposobni o'$vanja i %irenja di Samo svr.ovito i dalje primati i mo)e
reprod$*irati( ostali s$ raseljeni po nji. i oti-i( tako da bi se nitko( a posebno
$smjerena na na'el$ svrsis.odnosti. + sebi( bili s$( kako bi se $zeti isklj$'ivo za
doga:aje $ za.tjev$ $zro'nosti prikladnim i neprikladnim $spje.e ravnod$%ni i
entstnden stoga ravnod$%ni i kao jedna od dr$ge( ali samo oni mog$ dobiti. - Odnosi
se sada( ali prin*ip sklonosti ka stabilnosti( tako da na'in na njegov vode-i $zro'ni
prin*ip s$ prikladne i neprikladne $spje.( $ stvari( nije svejedno( ali tako:er $
potp$nosti ostvariti bez najprikladniji odma.( ali to nastoji da se to postigne. 5 to ne
bi bilo tako( ne pre$zimamo odgovornost bi se $op-e s obzirom da je sve %to zna'i
fortz$er.alten i propagandom na%i. sre-$( do%li( a zamislivi. neodr)iva objekti s$
neizmjerno vi%e nego izdr)ljiv.
+ me:$vremen$( ne mo)e se govoriti bez temeljito ?itr9*ksi*.t na mentalnoj
strani postojanja svrsis.odnosti. <ko mi zovemo korisna( primjeri*e( odr)avanje
stalnog reda neb$, to je zato %to mi kao osje-ajno( estetski $tvrditi redoslijed s$%tini
$op-e ba% kao i ona( i zato %to se osje-amo $spje. ove politike $ smisl$ poti*anja na
na%$ dobrobit i preven*ija za s$protno( jer smo na taj na'in prona-i sebe orijentirani $
prostor$ i vremen$. 5na'e bi s neba od to'ke gledi%ta svr.$ -e biti ravnod$%na kao
ve-ina nepravilnog vo)nje oko sami. zvijezda. 5z istog mjesta kao i vanjskim
svrsis.odnosti je $n$tarnji pogled na. +koliko organiza*ija se postaviti tako da se
sami tis$-a godina $ )alosn$ stanj$( takav $re:aj bi vrlo neprakti'no( $nato' d$goj
o'$vanje, 5pak( op-enito govore-i( $n$tarnje $vjete %to je d$lje mog$-e zadr)ati ili
$sporiti promjene $ stabeln organske dr)ave s najpovoljnijim $n$tarnjeg stanja
$vjetima nji.ove dobrobiti zajedno( i mo)ete( ako imate odre:ena sredstva objekta ili
s$stava na $m$( da se sve pozivam o na'in$ %to pridonosi odr)avanj$ ove instit$*ije(
bez obzira na psi.olo%ki zna'aj, samo to nije temeljna ideja o svrsis.odnosti.
#a bi se prijenos dogovoren$ prin*ip ka$zalnosti i teleologije s mentalnom strani
postojanja( jedan je samo pretpostaviti da je fizi'ko sklonost stabilnosti podr)ao
psi.olo%ki tenden*ij$ izazvati i odr)avati samo dr)avama( %to je fizi'ki je(
1>
, ali
mo)e se $zeti $ obzir da je psi.olo%ka tenden*ija da se djelomi'no dijelom ispod
praga svijesti i dijelom instinktivno( dijelom s idejom o vanjskim sredstvima kojima
se odvija( a svr.a mo)e se $klj$'iti.
1>
+ t$ svr.$( $z doplat$ na kraj$ ovog poglavlja.
Ovisno o pretpostavkama sada( jedna o $vjetima svijesti o svijet$ kao *jelini( kao i
pojedini. podr$'ja je ista $ tom smisl$( ovo gledi%te jo% $vijek mo)e do)ivjeti vrlo
dr$ga'iji dizajn.Svaki pok$%aj takav dizajn( ali $poznao temeljn$ pote%ko-$ da
'ovjek pop$t svakog stvorenja ikada izravno samo njegova svijest zna( bez jo% b$de $
mog$-nosti da negiraj$ postojanje svijesti izvan nje( dokaz$j$ stoga ni pozitivne ni
negativne pretpostavke o izravnim isk$stvom mo)e ili opovrgn$ti( pa ovdje je prostor
za neizravni. zaklj$'aka je da prob$diti vi%e ili manje povjerenja( ali trajati mog$
na-i samo $ vjerovanj$ izjavama( 'ije potrebe s$ razli'ite za razne. Cako sam sebi
tra)e isto kako bi zadovoljio( rekao je kratko $ sljede-em poglavlj$.
+ svakom sl$'aj$ -ete morati potra)iti na pret.odni dodatak kao ka$zalnim i
teleolo%koj pogledom na projekt$( a ne( kao %to je to 'esto odba*iti jedan za dobrobit
dr$gi., i mog$ $kratko re-i da ka$zalni slijed doga:aja pored takvog teleolo%koj
prin*ip$ je imanentna( da mentalne i fizi'ke tenden*ije id$ na iste destina*ije. 3rema
kao $zro'ne ili teleolo%koj to'ke gledi%ta ne postoji jasna i smjer pogleda kroz
namjerom koja se odre:$je( vi -ete biti $ mog$-nosti da po mog$-nosti $ sklad$ s
jedne ili dr$ge strane.
Nakon daljnji. zemalja teleolo%koj i psi.ofizi'kom oporavk$ prin*ip$ tenden*ijom
ka stabilnosti( kao %to je bilo ovdje( bit -e zajedni'ki jezik o mnogim stvarima da jo%
razmatranje koje ne treba $zimati( osim ako se ovdje samo napraviti popis najva)niji.
op-i. aspekata imala. To -e se smatrati da je tenden*ija je slabiji za stabilnost izme:$
odre:enog dijela ili s$stava( daljoj jedni od dr$gi. i od strane manje intermedijarni.
veze oni s$ povezani( ali da Teolo%ki i psi.ofizi'ki odnos izme:$ dijelova ili s$stava(
tako da smanj$je i Teolo%ki i psi.ofizi'ki nedostatak( %to ovisi o nestabilnosti te)i da
ga smanji, da dinamik$ $ kojoj stabilnost se temelji( biti jednostavan ili slo)eni( $
kratkim ili d$gim razdobljima( izvr%ne( a s$stav mo)e biti stabel za odre:ene odredbe
ili dijelove( me:$tim( to je instabel prema dr$gima( itd <li( sve s$ to to'ke( Samo
izvr%enje( ne pokrivaj$ kompila*ij$ op-eg na'ela i op-e aspekte njegovog
iskori%tavanja.


Aditiv.
+toliko svjesni. pogone $vijek se odnose na zadovoljstvo ili bol( i zadovoljstva ili
nezadovoljstva s stabilnosti i nestabilnosti $vjetima mo)e biti misao $ psi.ofizi'kom
odnosa, i to se mo)e opravdati na ovaj bli)e razvoj$ i dr$gdje po sebi pretpostavk$ da
je svaki( prag svijesti prelazi ps0*.op.0si-kog pokreta oslabljena zbog tim sa
zadovoljstvom kao ona p$na stabilnost pribli)ava odre:en$ grani*$( s boli nakon
$vjet jer odst$pa iznad odre:ene to ograni'enje( me:$tim( izme:$ nji.( kao
kvalitativna prag$ $)itka i boli biti ozna'en( grani*e( postoji odre:ena %irina estetski
ravnod$%nost, pri 'em$ se sjetiti da je mo)da bilo kakve pokreta $ svijet$( osim o
odori da se $spostavi kao psi.ofizi'ki( odnosno je sposoban biti svjestan( ako samo
jedan( prema raznolikosti kretanja razli'itog st$pnja )ivotna sila je prema%en( koji je
s$protan od praga kvalitete( koji se odnosi na oblik pokreta( mo)e se opisati kao
kvantitativni prag. 2ednostavno-predstavljanja na prvi pogled te%ko da je g$bitak
ve-ine( tako da s$ .ipoteze %tap-najvi%e stanje na pokret izaziva $ dijel$ na%eg
psi.ofizi'kog s$stava( izlaganje na stalnom kontin$itet$ sve vi%e i vi%e g$bi svoj$
$godno $'inak i na kraj$ 'ini 'ak bol od dosade ili $mora mjest$ ( 'ime se trebaj$
podi-i da $n$tarnja $zb$de( %to ovisi o djelovanj$( $ sklad$ sa zakonima t$post vi%e
od kvantitativnog prag$ 'vrsto-e z$sinkt( od koji. je st$panj zadovoljstva ovisi s( a
dijelom za.tjeva takvog tijela na%a neke psi.ofizi'ki S$stav koji sadr)i pribli)no
Stabler stanje *ijelog s$stava je samo $z odre:ene izmjene $zb$de izme:$ njegovi.
pojedini. dijelova( koji se nastavio iznad odre:ene grani*e jednostranog $zb$de bilo
prot$rje'ja me:$ njima. 5nt$i*ija od najljep%i. slikarstva napokon smo $morni( ali ne
zbog nas( $ slikarstv$( ali nedostatak promjena po'inje zamjeriti. Fa daljnj$ rasprav$
nije mjesto, i priznati da je pret.odna .ipoteza neizvjesnosti nije nedostajalo.
)II.
'vjerenja.
Bez obzira na sljede-a bitna samo da s$ $vjerenja koja prona-i svoj motiv dijelom
$ dr$gim mjestima( kao i ovdje mo)e do-i do jezika( znam( ali apsol$tno nije ono %to
stoji protiv ti. stavova najosjetljivijem dijel$, 2edini razlog %to mo)e biti tako malo
pre*izniji od opovrgn$ti, ( ali jo% $vijek postoje dr$ge i vi%i. interesa( mo)e $'initi
%to je to'nije te s$ $ bitnoj vezi s dolaskom na jezik$ ovdje.
Nisam znao da $ prvom red$( %to je s jedne svijesti koja ima izvr%ne zna'i 'itav
materijalni svijet( $klj$'$j$-i i zemaljskog i organski( -e se pokazati. 2edan pronalazi
prot$-arg$ment je da je ovaj objekt je $ potp$nosti pov$-i s pravnom n$)nost( a ne
mo)e imati dva razloga za djelovanje( $mjesto( svjesni. pogona i legalno djel$j$
sile. Sada( me:$tim( $pravo s$ one koje odl$'no po tom pitanj$( $ isto vrijeme(
$vjerio se naj'e%-e 'vrsto da s$ svi( 'ak i najvi%i pro*esi svijesti $ 'ovjek$( volja isto
nije iz$zet( podlije)$ materijalnim pro*esima( koje se javljaj$ s pravnom potrebe i
prava idi i pro*esi svijesti kao pravno nose potrebno. 3a kako se oni $ pravnoj
n$)nosti s kojom materijal pro*esa koji se odvijaj$( na-i prot$arg$ment je da ista
nositelj svijesti( bezie.entli*. svjesni. pogona( koji s$ $pravo tamo gdje *iljan$
materijala. Fa%to bi kreativno oblikovanje nar$'ivanja aktivnost na svijet$ ikada biti
bezakonje( da bi i. na svjesnoj konzervi4 Samo prirodoslova* mo)e objasniti svjesne
pogone i aktivnosti $ 'ovjek$ za bezakonje nastajanj$ i djelovanja( %to m$ se ne svi:a
$ svoj deterministi'ki odl$'nost pred njim( s kojom je organiza*ija i priprema na
svijet$ je do%ao $ postojanje zbog zakonitosti( sl$)ila za nesvjesnog nastaj$
objasnio. Nedostaje mi( $ stvari( $ naizgled to'ne negativne stavove o ovdje
prevladavaj$ $ kr$g$ dana%nji. prirodnjaka( sasvim to'an razlog i to'an
posljedi*a. +mjesto toga( $mjesto da prot$slovio vjerovanje $ postojanje svjesnog-
&ielding Boga( tako da ne postoje '$da( oni s$ imali samo teologe da se s$protstavi(
ako im je potrebno da vjer$j$ $ Boga vjerovanja $ '$da.
No( je li prirodoslova*( i to samo s prirodoslov*i -$ ovdje '$ti da( ali ispovijedaj$
da vjer$j$ $ mog$-nost '$da $ 'ovjek$( naime( da se ponekad novi po'e*i $zro'ne
slijed doga:aja kod lj$di javljaj$( koja nema z$lngli*.en razlog $ ranijim
doga:ajima s$6 to ne mo)e biti te%ko za nji. da vjer$j$ $ mog$-nost takvi. '$da
izvan 'ovjeka. Fa one mog$ na-i razloge ili te%ko-e za vjerovanje da postoji bilo
kakav indeterministi* sloboda $ svijet$( i to je ono %to je ovdje( tako da je s obzirom
na zbivanja $ lj$dima i izvan 'ovjeka isto. Sv$gdje ostaje pitanje vjere, i kako oni
odl$'e sami, pa ne mo)e onda pitanje postojanja svijesti izvan 'ovjeka( ali tek nakon
$tvr:ivanja ili indetermina*ije svijesti op-enito( odl$'ite 'iji je odl$ka nije to $'initi
ovdje. To nije $'injeno dobro mije%ati pitanja koja mog$ biti odvojena.
Sada nat$ralisti'ke 5pak dr$gi razlozi mog$ biti $skra-eni svjesno stvaranje i
djelovanje na svijet oko lj$di i )ivotinja i( iznad svega( da nema )iv'ani o lj$dima i
)ivotinjama van. <li( mislim( negdje dr$gdje
1>
pokazali dovoljno nasilna ne vratiti
ovdje na 'injeni*$ da je zaklj$'ak koji je ods$tnost osjeta i svjesni. pro*esa proizlazi
iz nedostatka )iva*a na sve( zadnji p$t na istoj razini dolazi samo $ prav$, Tako:er(
ne smatraj$ da je time to'nije( da je to'an znanstveni*i jo% $vijek ga i dalje na odmor(
iako sam me &$ndre da im je 'initi.
1>
/Nanna/ !", /Na pitanje So$l/ E!.
Neki tako:er voli odre:en$ sredi%nja to'ka $ svijet$ miss( odra)avaj$-i odra)ava
jedinstvo svjetskoj svijesti( a koji pretpostavljaj$ $niform$ *ijelom svijet$ kroz *ross-
svjesni. pogonima izlaz. No( je li prona-i takv$ sredi%nj$ to'k$ za lj$dske svijesti $
lj$dskom mozg$4 5 ba% kao i mo)da -ete prop$stiti sredi%nje mjesto za spe*ifi'ne(
$niforme .ara svijetom( gravita*ije( &orein i. odra)ava i ono %to s$ nji.ovi $'in*i
potrajati do izlaza. <li ovdje moram negdje dr$gdje o meni E> ra%irena dovoljno.
E>
/atomska teorija/. E. izdanje. Odsjek E!. /8lementi d. 3s0*.op.0si*s/ 55( "TE ff.
#a postoje pozitivni motivi koji vjer$je da je vjera da se s$protstavljaj$ na temelj$
ti. i dr$gi. zabl$da i pop$stiti razmatranja( od vo)nje s prirodnim n$)nost $ svijet$(
%irenje i nastavak dokaz$je ista od strane naroda i vremena, jer je vjera( jedan je
$vijek iznova izazov( ali nikada ne mo)e pasti( %to( naravno( stvara dovoljno kli*e
pada tijekom vremena( ali samo $ grani*ama kao soja( i sadnog $ stalnom grane
oja'ala( %to je 7jera $ Boga )ivoga s nekim njegovim posljedi*ama. Tako:er voli
vjera privremeno oslabiti ili odba*iti - a mi ne )ivimo $ takvom razdoblj$( %to je ve-
vi%e p$ta do)ivjeli kao - tako da postoji samo jedan povratak s novim prist$pom
ja'anje i 'i%-enje. B$d$-i da svijet treba religij$( te da ga je potrebno( '$la ni jedna
od pokreta'ki. motiva( iz opravdani. razloga( isto oblikovanje i sredstava za
'i%-enje( %to se vi%e mo)e re-i( jer ovdje -e biti mjesto za re-i
">
. <ko( me:$tim( ni%ta
od ti. projekata jo% $vijek pronalazi razloge $ $d)beni*ima me.anike i propovijedi
materijalistima( tako da i. se ne radi tamo, ali oni postoje.
">
#olazni je trgovalo $ svojoj knjizi6 /. Tri motive i razloge vjere/ Leipzig(
Breitkopf U Hrtel.
Bje)ati #$alizam dva prin*ipa koja djel$j$4 No( kako bi m$ pobje-i( toliko s$
razli'iti pogledi na monisti'ki pon$de koje nis$ n$)no apstraktno iz svjesnog
djelovanja $ svijet$, i kao %to bi trebale( jer oni postoje $ 'ovjek$ mora biti takav( pa
za%to ne i preko4 Ito se mene ti'e( ja sa)eti svijest O> na sve %to s$ $n$tarnji izgled
ono %to se 'ini izvana kao materijalni pro*es( nalaz da s$ temeljna 'injeni'no stanje
odnosa tijela i d$%e s$ bolje zast$pljeni $ vezi s ovom verzijom( nego bilo koja dr$ga
verzija L> , a mo)da bi bilo bolje da razmislite o tome $ b$d$-nosti( da se ignorira kao
takva od tada, ali svejedno mo)e prevesti <ndre na%$ verzij$ ovdje $ vi%e $poznati s
njima.
O>
Ovdje( $ naj%irem smisl$( dakle( ne samo kao samosvijesti( ali je s.vatio da
'ak i ve-ina senz$alan osje-aj javlja me:$ njima.
L>
1omp. $nos prvog dijela mog /8lementi 3s0*.op.0si*s/. #olazni ovaj
pogled se raspravlja o odnosima izme:$ tijela i d$%e $ /Fend-<vesta/ 55( "1", i
prod$bljivanje koji s$ dati $ rad$ /na d$%i pitanje/ sek*iji. =.
Sada zadatak prirodne znanosti kao takve( po mom mi%ljenj$ le)i $ kontekst$
vanjske pozi*ije $z rame do vanjskog izgleda da se svijet i ono %to se doga:a $ ok$ i
trag, i kad nis$ osporili pravo da ne ometaj$ d$.ovnim mo-ima koje s$ samo stvar za
razmatranje $n$tarnje pozi*ije i tako izazvati $n$tarnje 8rs*.einli*.keit
T.ereinto. Svaka od dvije perspektive ima svoj$ posljedi*$. #akle( znanstveno
stvaranje pri'a kao takva ne mo)e se o'ekivati da se bave d$.ovnim silama
stvaranja, ali s tvrdnjom da ne postoji kreativni svijest kao $n$tarnje pojave
materijalnog svijeta pro*es$( oni samo trebaj$ nositi tako malo, jer se ne nalazi na
p$t$ da imaj$ svoje mi%ljenje o tome. #a ne%to ne pripada $ lek*iji( ne dokaz$je da
ona ne postoji. Tako i fiziologija dogodio s misli i volje raditi samo s pro*esima $
mozg$( me:$ kojima s$ kao vanjski 8rs*.einli*.keit njega. ?o)ete li pogledati $
njega izvana $ )ivom mozg$( tako da bi mogao( ali ni%ta od svjesnog $ma ga vidim(
jedino %to je $n$tarnja 8rs*.einli*.keit( i tako( tko gleda $n$tra izvana $ svijet$( ni%ta
o svjesnom Boga $ njem$, #akle( to je( naravno( naravno( da se ne mo)e na-i
Lapla*e $ o*jeni *ijelog neba Boga obja%njenja og, on jednostavno nije bio na
$n$tarnjoj bo)anskoj stajali%ta. ?o)ete li sada po fiziologiji ne psi.ologija
eliminirati( tako da ne bi trebali )ele eliminirati znanosti o religiji( materijalom(
intelekt$alni. mo-i stvaranja. + religiji( ali je samo povijesni i prakti'ni aspekti
znanja zast$pa postojanj$ i djelovanj$ svjesnog $ma $ svijet$( teoretski jedan -e
napokon morati pogledati $ ps0*.op.0si*s vi%i stil( kao %to je do sada( a od koji. je
ideja $ materijalizam i od tada je filozofija sve.
Nakon ovi. op-i. preliminarnim primjedbe idem s neke rije'i elaborirati na
vjerovanj$ da se raspravlja ovdje.
Bez bilo pretpostavljaj$ odre:eni red $ +ra$steil$ng svjetsko pitanje( tra)im
djelovanje svjesnog svjetski stvaranje i nare:ivanje prin*ip$ $ prizivanja same bi od
isti. snaga podre:en.#a je svijet bio naredio po'etk$( tako da nije bilo ni%ta vi%e
$'initi za Boga $ njem$, presije*aj$ svjetske tenden*ije nar$'iti sada 'ini materijaln$
stran$ kao tenden*ija ka stabilnosti potra)ivanja, i ovaj ima isti smjer kao $m
zamr%en ili interno pojavlj$je $ svjesnom sklonosti( ina'e( kao materijal ima
tenden*ij$ da se presele r$k$( ima isti smjer kao %to je to 'vorovani -e.
To( po *ijelom svijet$( kroz svjesno kreativno i nar$'ivanja prin*ip$ sada tako:er
s$ $klj$'eni $ planiranje i dizajn zemaljskog kraljevstva i $gra:en je $ stvaranj$ i
razvoj$ organske inventara ovog kraljevstva, i svijest od stvorenja i sami se
depresivan kao potomak $ zemaljskom *arstv$ i smatra individ$aliziran
+rbe&$Htsein. Biblija ka)e da je Bog einblies lj$dsk$ d$%$. 3a, samo %to nije bilo
isklj$'eno praznin$( ali *arstvo kosmorganis*.e zemlji bio isp$njen da.om Boga
ventilatora( od vjetra prodrla $ svim *ijevima.
5ako se mo)e istakn$ti da lj$dski zametak prolazi kroz d$gi niz razvojni. stadija $
nesvijesti dok ne rodi $ svjesnom )ivot$, i mislim da je $ sklad$ s tim je bilo sa
svijetom i sa zemljom insbesondre, kasno( samo s pojavom organski. bi-a( svijest je
ikada prob$dio $ njoj. <li( tako:er mo)ete istakn$ti da evol$*ija koja prolazi kroz
embrija od stvorenja nesvjesne sada( samo slijed razvojni. stadija( koji s$ vodili kroz
svjesni pret.odni*ima stvorenja( a sada ponavljam $ embrij$ samo ba%tin$( kroz koje
zapravo sposobni svjesno ponovite Bez$ltat nesvjesno( dokaz6 $spostava Njema'ki
ov'ar i pile-eg pas na nji.ov$ izvedb$, - dalje( da je embrij jo% $vijek zami%ljen i
ro:eni samo svjesni. roditelja i nasljedne s$stavi samo $z svijest mo)e dodatno
razraditi. Coliko mi ga mo)e pratiti $natrag i tako se nama( javlja svjestan )ivot i
stvorene instit$*ije $ svjesnom )ivot$ samo od svjesnog )ivota
M>
( te je $ daljnjem
vjera slobodno( da prvi podrijetlo svijesti bi-a iz svjesnog izvor iz ges*.a.e . < za%to
bi kosmorganis*.es s$stav nije tako dobra mog$ biti nositelji svijesti( %to je
molek$larna - organski( ona proizvodi4 3onavljam( dokazao je to to'no ne mo)e, ali
to je doista ovdje samo o tome kako izg$biti naizgled to'no s$protnom dokaze protiv
vjere da se mora osloniti na dr$ge 'imbenike kao to'nim dokazima( i vjerojatnost
otvaranja sami. razloga.
M>
Naravno da se ne sla)$ s tim( Hartmann doktrina da se s$protstave( ali i
dr$g$ strani*$ ne postoji dovoljno razloga.
5sk$stvo zadani ostavlja doista sve svjesn$ aktivnost kada se ide van ;tone pod
psi.o-fizi'kog praga> ostataka objekata $ organiza*iji( koji ne samo da olak%avaj$
ponavljanje istog svjesne aktivnosti $ istom pojedin*a( ali i do odre:eni. grani*a
naslje:ivanja s$ sposobni. 5 tako je( zapravo( nema prepreka da mislim da je *ijela
tren$tna svrsis.odno formiranje embrija samo naslijedili ostav%tin$ dogodilo kroz
d$gi niz svjesni genera*ija izrade prvog( pak svjesno mogli smjestiti $re:aj 'ovjeka je
da 'ovjek Begenerate 5z tog razloga se samo mo)e razviti $ sitnije odredbi( jer je
primijetio sve glavnoj tvorni*i Cao nasljednik ranijeg svjesnog stje*anja pri ro:enj$
spreman. No( ono %to je istina od svr.ovito sredstvo lj$dskog embrija( smatra se
odgovaraj$-im sredstvima diljem svijeta. Toliko o tome sada nesvjesno $straje $
sl$)bi svjesnog )ivota ili kao po'etna to'ka novog svjesnog )ivota i nastavlja
djelovati( samo zaostala ili ostav%tina ranije svjesno stvaranje i aktivnost -e biti.
3ostoje arg$menti dobro( je li jaje ili koko% je bila na prvom mjest$. No( ovaj
arg$ment se ne smije mije%ati s bilo nesvjesti*e ili svijest bila prva, jer 'ak i
nesvjesnog jaje -e biti $ mog$-nosti dati nikakv$ svjesn$ koko%( ako to ne bi imala
mog$-nost da kao naslije:e iz pro%losti prije svijest( samo jedan nije $ prvom
koko%, ali nema mjesta $ kosmorganis*.en *arstava.
Taj razvoj *ijelog svijeta( a zemaljskog i organsko *arstvo posebno je $'injeno od
strane svjesne aktivnosti( naravno( $klj$'$je i ne onaj koji je tako:er -e se dogoditi sa
svjesnim dalekovidnosti i namjene okr$)enj$. No( to je prirodno da vjer$j$ da s$ oni
oti%li do sada $vijek bio, kao %to je bilo potrebno kako bi se postigla svjetske svr.e(
do sada s$ oni sada s$ postigli samo do sada( te da s$ oti%li na *ijelo vrijeme o
svjesnom dalekovidnosti i svr.$ postavljanja stvorenja $ isto vrijeme( ako oni samo
podre:eni 'lanovi *jelini( op-e svijesti sl$%ali( s$, ali %iri $m mo)e i %ire
predvi:anja. Bez svijesti daleko la)e svr.e ?nogo mo)e svr.ovito sa i $'injeno iz
svijesti sada%nje potrebe i zla da li je nji.ova per*ep*ija ;to'an materijal pro*es( %to je
senza*ija ovisi> odma. aktivira pro*es isp$njavanja potra)nje ili odba*ivanje zla( koji
-e biti vra-en psi.ofizi'ki Fakoni koji s$ podre:eni na'el$ tenden*ijom ka
stabilnosti.<li bilo razvoj svjesnog )ivota svr.$ je( nadalje( tako:er svjesni
pred$mi%ljaj i postavljanje tr'anje po sebi mnogi tren$tne potrebe i zlo mo)e biti
isp$njen ili podizati samo lan*em aktivnosti( $klj$'$j$-i i $spje%an kraj sa svijesti i$
kontekst$ $ vezi s krajnjim *iljem novog objekta organska stroj od lj$di $
spe*ifi'nosti #ern i svijet $ *jelini potrebno je( $kratko( ono %to svjesno predvi:anje i
postavljanje svr.a s$ $n$tarnja pojava od vode-i. djelatnosti $ svr.$. #o sada je sada
dose)e bo)ansko $ lj$dskoj svijesti s dolazne daljinsko le)e svr.e( da isp$ni ista( Bog
ne-e tra)iti dalje( ali se brine samo $ lj$de i narod za njega, ali daleko ni na koji
kona'ni. bi-a( jer Bog -e tako:er biti prilika da pogledate na $daljenije
dalekovidnosti i namjene-postavljanje pitanja, i znanstveni povjerenje $ prin*ip$
tenden*ijom stabilnosti mo)e vjersk$ povjerenje da Bog -e priv$-i sve najbolje i
podbo'iti kontakt( osim ako Bo)ja providnost i vodstvo je nepromjenjiva( $ smisl$
ovog na'ela( koja kao prin*ip ni%ta <ndres $spje%na nastoji zadovoljavaj$-i kona'nog
odredi%ta.
Sada mo)ete re-i6 2a sam oslanjaj$-i se vi%e na prin*ip$ nego na Boga. <li jedno ne
odvaja od dr$gi.( ako prin*ip je samo na'elo bo)anske krea*ije i Naltens. Vivi
povjerenje svjesno bi-e mo)e i-i( ali samo na svjesnoj strani prin*ipa. Tako:er( koji
se oslanja na roditelje i prijatelje( njegovo samopo$zdanje ovisi dosta o tome %to je
ista bijela ili pretpostavlja svijest( kao na'elo( ono dominirali fizikalni pro*esi(
$pravljaj$ svoje svijesti( iako ima i oni. koji ovise o njem$. + protivnom to mo)e biti
s povjerenjem $ Boga.
Nakon temeljne ideje da smo kren$li od kosmorganis*.en s$stava( nema razloga da
se vidi od po'etka do svijesti %to s$ podijeljena. <li( to se mo)e zatra)iti( kako se
pona%a tako da sada( nakon ovog s$stava $ molek$larno - obratio organski i
neorganizirano( te da se $ raznim stvorenjima. No( $ tom smisl$ zaklj$'ka kako je
vjera mog$ i-i razli'ite na'ine.
Dar vjerojatno mo)ete zamisliti da $ diferen*ija*iji primordijalne materije
kosmorganis*.en $ molek$larno - organski i anorganski neorganizirano ostao ispod
praga svijesti( a samo organski( kao i $vijek poja'ale sposobna da postane svjestan
preko praga, i da je $ diferen*ija*iji organske tvari $ biljnim i )ivotinjskim opet Biljni
ostao ispod praga( a samo )ivotinja s$ prevr%ili( ali svijest o )ivotinjskom *arstv$
raspala $ zasebne *jeline. Ovaj se vra-a na sada vladaj$ ideje.
Ovaj broja' je moje $vjerenje da s$ kosmorganis*.e Bei*.a geistigerseits ba% kao
obzira ?9ller r$k$ samo podijeljena je $ svom razvoj$( nije podijeljena( kao %to
mislim isto *ijelog svijeta( za materijalne strani*e( ali morate razmi%ljati ne samo.
+ stvari( mislim da je stvaranje pojedina'ni. organski. bi-a imao dr$go zna'enje
osim svijesti-le)aj i spe*ijalizirati isto posl$)ivanje fizi'ke $re:aje prema mjestima i
okolnostima $ pristoji razne na'ine i kombinirati( a time i *ijeli svjestan )ivot na
zemlji na podi-i na vi%$ razin$ nego da bez odvajanja - bio je do svijesti od stvorenja
i temeljnim fizi'kim $re:ajima( jer je ve-i odnose i veze i sama posebnost i osje-aj
odvojenosti za.tijevaj$ da Combinirajte krajeve. Cako s$ z. B. dr$%tvene odnose
me:$ lj$dima nastaj$( ako ne i svijest lj$di se razveo od odre:ene to'ke gledi%ta. Cao
%to je malo( ali i. ne mo)e postojati ako nis$ povezani s dr$gim stvarima
aspekata. ?e:$tim( ova povezanost javlja obzira ?9ller r$k$ strane anorganskog
kraljevstv$( i to bi moglo dovesti ni do kakve povezanosti izme:$ d$.ova( bez
samo.rani. mentalno srednji $'inak. 3ogled je kroz svjetla etera( s kojima smo svi
okr$)eni,Bije' dolazi kroz zrak, tranzi*ije( vo)nja slijedi *este na zemlji, 3ismo(
$mjetnine s$ $'vrstila osta*i pret.odnog svjesne aktivnosti( vjerojatno zapaliti nov$
svijest. Svatko od nas osje-a interven*ij$ na samo jednoj strani ga $ svojoj svijesti( a
time i osje-am vez$ na dr$ge stvari svijesti( bez $k$pnosti ti. odnosa. <li mislim da
je sve to $ preklapanj$ zajedni'kom svijesti( koji osim zbroja svijesti pojedini.
organski. bi-a( 'ak i svijest 'itavog odnosa izme:$ nji.( $klj$'$j$-i sli'an na'in( kao
razvedena i na neki na'in( svijesti podr$'jima na%eg individ$alnog smisl$
zajedni'kog Svijest se preklapaj$( %to $klj$'$je $z zbroja proizvoda( 'ak i svijest o
nji.ovim odnosima. O jedinstvenom svijesti povez$je zemaljske kraljevstva( ali to -e
kona'no dati kao jo% $vijek za *ijeli svijet.
Famislimo kon*e( koji $ interak*iji s glazbom na )ivot$( svaki sa svojim tonom i
promijeniti svoj ton od %irenja vibra*ija $ njima osjetilni. dr$gi. nizova ovdje( tako
da bi to moglo promijeniti( ali samo kao slaba nijansiranje vlastiti zv$k osje-aj$( i
svaki dr$gi niz -e na-i svoje zasl$)eno od dr$gi. nijansi za sebe. No( ako je zrak i
empfnde $ vezi sa )i*e $ isto vrijeme( s$stav od dva mogao osjetiti $z zv$kove
pojedini. nizova na melodiji i sklad *ijele $takmi*e( zbog vibra*ija svi. nizova
propagira kroz zrak i pre%ao $ nj$ ali( ali igra -e se stvoriti i odr)ati samo
posredovanjem )i*e( a stanje '$jnost *ijele $takmi*e tra)iti ni $ )i*e za sebe ili samog
zraka. Fa )i*e( organski stvorenja zrak$ staviti anorganski podr$'je izme:$.+ osnovi
je to isti prin*ip kao prema kojoj s$ tako jednostavne samo me:$ sobom vrlo
kompli*irani mozga vlakna mostova izme:$ svi. na%i. osjetilni. i motori'ki. organa
pobijediti.To s$ fiksni mostovi, ali to za.tijeva da se ti. fiksni. mostova $
organizmima slobodnog varijable( ne-e se t$kli tijekom )ivota na zemlji $ 'vrstom
trakom.
#akle( na%i mozgovi s$ $klj$'eni( a toliko smo se mo)e nagn$ti nastaviti ov$
komplika*ij$ visin$ od d$.ovni. kvaliteta( tako da svijet neopisivo je kompli*irana
splet svi. $lazni. komplika*ija $ njem$( $klj$'$j$-i i samim na%im mozgovima, pa
za%to ne( napraviti jo% ve-i d$.ovne osobine( kao %to smo do-i do ovog visokog
komplika*ija. 5zgradnja i pro%irenje na neb$ pojavlj$je samo jednostavna( $ stvari(
ako se samo na misama( a ne 'ak i na nji.ov razvoj i povezivanje po'ast. Nebeska
tijela s$ jo% $vijek nema nafte jedinstvene komade( te me:$sobni odnos svjetla i
gravita*ije pov$-i izme:$ nji. $ manni*.fa*.ster i najvi%e $klj$'ena p$t$ kroz. No(
da s$ mnogi $ svijet$ gr$pirani i $niform$( sa)imanje( podijeljena( ne prot$rje'i
idej$( ali sla)e se samo na 'injeni*$ da se s$mira psi.i'ki $ sklad$ s tim.
One moraj$ naravno $op-e @dogma da je ono %to pogre%ni. zaklj$'aka do)ivjeti
prili'no opravdana( kao %to slijedi iz prava( ispadne da je svijest samo je d$)an da
'vrste )iv*e.Tako:er spre'ava ods$tnost svi. s$kobljeni. stajali%ta ni%ta zadr)ati
zrake svjetlosti samo skin$la za jedan od svoji. proteina ovojni*e )iva*a i dop$niti s
dr$gim aspektima ove pretpostavke kada s$ nji.ovi potrebno. Takva nervozan( ali
prije-i svemir i isprepli-$ $ prostor$.
Tako:er( s obzirom na neosjetljivost od biljaka ne dijelim prevladavaj$-e
stavove. No( to nije moja namjera ovdje $laziti $ detalje oko( ili nastaviti obavljati
natrag nakon %to sam $ ranijim pisanjima
!>
pro%irio dovoljno o tome. 2a sam svjestan
da ga pa)ljivo razmotriti 'injeni*e $ kontekst$( sve pret.odno stvaranje jasan( s na%im
znanstvenim i vjerski. interesa jednako pri.vatljiv pogled $ tim stvarima( $ odnos$
na izgradnj$ prazni. pojmova ili kr$ti. dogmi se kandidirati s$( $ o'ekivanj$ da
ps0*.op.0si*s se koristi kako bi pr$)iti jo% vi%e sig$rnosti, i ne smatraj$ da s$
zatvorena kaos prevladavaj$-i. pogleda kroz razmatranja biti fantazije( da s$ ga
proglasili iz to'ke gledi%ta( a prema zaklj$'*ima( pop$t oni. 'iji $laz ?islio sam da
nije ni vrijednost fantazije. No( 'ovjek se mo)e pitati, da je /Fend-<vesta/ i do%ao
/8lementi 3s0*.op.0si*s/ 5z isti. lj$di( pa je ista '$da kao grana i korijena koji
dolaze iz isti. bakterija i do%li zajedno na istoj tvorni*i. Sig$rno ne mo)e izravno
pro%iriti $ granama korijen.
!>
/Nanna/( /Fend-<vesta/( /Na pitanje So$l/ i /tri motiva i razloga vjere./
Naravno( sve $sporedbe( mo)emo koristiti( te s$ negdje dr$gdje koriste objasniti
okolnosti *ijeloj omjera dijelova *jeline( samo samo prispodobama( koje ne mog$
zadovoljiti sve do posljednjeg detalja( ali samo %to se ti'e razlike $ dijel$ 1ijeli(
spe*ifi'nosti #ern iz op-e( pri 'em$ posebno je $klj$'ena( ne dolazi $ obzir. Svijet $
*jelini nema mozak kao i lj$di( ina'e bi bilo vi%e( nema ve-e i ve-e od 'ovjeka, ( ali
to ne zna'i da je prin*ip rada osnivanje i djelovanje $ svijet$ sve do lj$di i do-i do
toga na svijet$, to se mora predvidjeti i nastaviti( a time i pove-anje aspekt i pro%iriti
vidjeti vi%e i dalje ne gledati na ve-im i vi%im silama na svijet$( iste olak%i*e kao $
'ovjeka ili fodern( i zato %to oni ne mog$ na-i( %to negiraj$ mog$-nost 'ak i za iste
$sl$ge. No( to je nji.ov naslijedio na'in da obra:$j$ te stvari, i tako mora mi svakako
nije '$dno( ako ne mo)ete prona-i $ njima( a to mi je na sve strane zbog s$mnje da
sam vi%e na $sporedbama $ prvom smisl$( koji je s obzirom na nejednakost $vjeta(
kao %to je isto postojao $ posljednjem smisl$.