Die

Tri motivi i razlozi

od
Vjera.
Od
Gustav Theodor Fechner.
Leipzig,
Tiskani i objavio reitkop! i "#rtel.
1863.




Predgovor.
$vatko ima svoju vjeru podru%je& djelomice podudaraju razli%ita podru%ja, a neki
od njih se uvelike razlikuju. 'stina je znanje, ali samo jedan& nije samo jedna prava
vjera( )eki ka*u, a da je to ispravno i prikladno da je svaki imao svoju posebnu
vjeru.
+itanje je prije svega, -to je vjera protiv znanja( udu.i da je dio su/tine i jo/ je
uvijek u svojim odnosima s jedni druge. 0e li bratska, prijateljska, neprijatelj( 0e
poznavanje sluge vjere i uvjerenja da se cooped ispred svjetlu znanja kao sova( 0esu
li oni uvezani kao dva %elnika 0anusa jedni na druge, tako da je svaki gleda u drugom
smjeru, svako vidi samo ono /to drugi ne( 'li se samo mo*e vidjeti druga%ije nego
ostali jedni druge %ak i svojoj naravi, istu stvar(
To su stara pitanja, je stari spor, koji se danas jo/ uvijek %eka na
pra*njenje. 1mjesto toga, ali ovdje *ivotopis, ovaj pam!let odlazi daleko od hassles
jedan na%in na koji to ne nastao spor, jer odgovor je gotovo na pitanje. -to je njegova
druga namjera(
Dakle, velika je vjera podru%je i podru%je vjernika, tako mra%no da je i toliko
mnogo na%ina da se dr*e zajedno ponekad, ponekad apart. 2alo ikad razmi/ljali o
tome, za/to oni vjeruju u ono /to oni vjeruju, ono malo /to ih ima pravo vjerovati u
ono /to oni vjeruju, neki bi to pravo prava i mnogi gube preko misli, %ak i vjere, jer
oni nisu uzeti prava . Ova mala knjiga izrastao je iz razmi/ljanja o tome /to je prava i
jamstvo prava u pitanjima vjere i svoju namjeru ponovno voditi razmi/ljati na na%in
na koji je ukazao na nas kao pravo, put na kojem se vjeri, a osvojio je od je
izgubljena.
1brzo sam nazvati zadatak ove knjige zatim pokazati kako vjera raste iz njegove
motive, pustiti motive vjere rasti razloge, a time i imati vjeru sama raste.
Glavni predmeti vjere su tri, i tako smo se i tri glavna motiva i prona.i 3ao rezultat
toga, tri glavna razloga za vjeru, ali ne odvajaju predmete, ali s bendom, /to oni imaju
u prirodi stvari, vrpca dodaj u narodu.
4ajedni%ki od motiva i razloga da se ujedinjuju pod imenom naela vjere, i tako
sam se tako5er mo*e re.i da bi trebao biti ovdje oko na%ela vjere.
2i imamo mnoge ud*benike vjere& oni u%e samo za najvi/e. 2i smo bili u dokaze
za postojanje oga, zagrobni *ivot i an5ela& ali oni su samo da je za znanstvenike
postoji, a vjera je sve /to postoji. )ije ni da su razlozi vjere 6llen pristupa%an i
privla%an( )o, mnogi bi htjeli da vjeruju i ne mogu vjerovati da je samo& oni .e
nau%iti vjeru iz svojih ud*benika, odnosno nakon /to su gra5evinski knjige koje to
zahtijevaju u%inio, mo*e nedostatak graditi( )o, u ovoj maloj knjizi poku/ava nau%iti
vjeru graditi vjeru, bez stipendije ud*benika ili stanju knjigama pobo*nosti du*ni
u%initi.
To je sve tako jednostavno, jasno, razumljivo, i nakon samoo%itih pretpostavki
gotovo ide bez rekav/i da bojim se, naravno, na.i .ete radije previ/e nego premalo,
kad netko je navikao da ga prona.i drugi na%in toliko razli%it u tim stvarima. , 6
tako5er je rije% vjernik biti zadovoljan /to sam se najva*nije rije%i, on vjeruje, stvarno
lako rije%ima, razlog vjernici, tako da sam ih sve do samog razloga, a nevjernici, tako
da sam mu razlozi nevjere se podi.i do vjerskih razloga& od oporbe izme5u tri, u
kojima je *ivot vjere zvoni poteze, gotovo vi/e od drugih, to je %injenica da oni nisu
samo7pravedni, /to oni tra*e svoju pravdu jedni protiv drugih.
3ad je kona%no napredak da je vjera usudi ovdje na svoje ranije radno mjesto i, biti
opro/teno tek nakon najvjerniji o%ekivati !iksnu mirovinu vjere u svojoj biti(
Dakle Getr8ste ste rezervirali malu zajednicu i stablo u *ir zaspi. Volite li malo list
na svojim sjemenkama ovog stabla.


Sadraj
I. Vjera i znanje u cjelini.
II. podru%je vjera u u*em smislu.
III. motivi i razlozi 9na%elima: vjere u cjelini.
IV. +ovijesni, prakti%na i teorijska na%ela vjere u cjelini.
V. povijesno na%elo.
VI. prakti%an princip.
VII. Teoretski princip.
6rgument iz duha.
argument iz tijela.
VIII. status egzaktna znanost du/e i tijela 9u vezi s pitanjem *ivaca: u pitanjima
vjere.
IX. pitanja, kao /to su vjera prvi put do/ao u %ovje%anstvo, a kako su motivi i razlozi
vjerovanje u oga u postojanju oga korijena.
X. pravoslavni i slobodan polo*aj.
XI. retrospektivi, pregled, predvi5anje.
XII. zaklju%ak.
I.
Vjera i znanje u cjelini.
+oput svih op.ih koncepata tako5er mogu uzeti vjeru u razli%itim duljine i
na%in. 1mjesto tvrde, me5utim, kao /to je bio da se, objasnit .emo samo ono /to smo
ovdje razumiju i *ele izgledati pod tim imenom. Dosta je, ako .emo se dr*ati u
granicama uporabe jezika, a oni zaglavi !iksna samo za potrebe sljede.u raspravu, jer
su u oscilacijama kori/tenja.
2o*da bismo u%inili dobro, %esto se nastaviti kao da se doga5a %esto.
1 naj/irem smislu, sada razumije/ /to mislim vjerom i pristankom na ono /to nije
po iskustvu ili logi%kog zaklju%ivanja, /to uklju%uje matemati%ku sigurnost.
Trebam li se u daljnjem tekstu objasniti /to mislim pod pristankom na, iskustva,
logi%an zaklju%ak matematike( )o, /to mo*ete vidjeti vrlo dobro da ne.u biti
u%injeno ili ne bi do/li na po%etak, /to je to trebao u%initi ovdje. 1poraba jezika i
kontekstu razmatranja mora biti dovoljna kako bi se omogu.ilo $rednji razumiju /to
se treba razumjeti njega& a tek $rednji njega bi trebao biti ovdje.
"tjela sam napisati meta!iziku vjere, naravno, tako da .u morati i.i dublje u svim
stranama trajanje odnosa, vratite se najapstraktnija, koji potje%e iz pro/le, kao da je na
prvom mjestu. )o, ono /to bi moglo dovesti(0ednom mi se %inilo da je sve
meta!izika, dogma, mistika i mitolo/ke !igure vjeri kao /to je rezultiralo iz tame a u
mraku, ja ne smijem u.i u svojoj dubini. Ono /to tra*imo je iznad ove dubine.
1 tom /irem smislu u kojem smo se prvi put za%etog vjeru, njegov mandat je
ravnodu/na na njegov sadr*aj. 2o*ete vjeruju da postoji og i da postoji pakao, rat
ili mir .e biti, od trinaest, sjedi za stolom, u ovoj godini, jedno .e umrijeti& Dakle, ono
/to ne mogu vjerovati sve. )evjerojatno je /to se vjeruje sve /to je u svijetu& i svega
/to se vjeruje suprotno vjeruje. )ajeklatantniji praznovjerje je vjera jo/ uvijek u tom
naj/irem smislu vjere.
)o, u u*em smislu, ako z. . Vjera, ljubav, nada stavlja zajedno, o vjeri kao
%ovjekovom posljednje uto%i/te je, iz lagoslovljen po vjeri, o pitanjima vjere, izvora
vjerovanja, religiozni ljudi pri%aju, te shvatiti i razumjeti ' samo vjera vjera u
najvi/im i posljednjih stvari, di je og, zagrobni *ivot, ve.e duhovne egzistencije. Vi
predati najvi/e sve /to je u tih na%ina sigurno, a to je razlog za/to smo ovdje
govorimo prvenstveno o vjeri. Dakle, vjera je u u*em smislu samo najvi/i podru%ju
vjere u /irem smislu.
Od pamtivijeka ljudi su ljekovita uvjete, jer %ak i vezan uz postojanje objekata ove
vjere i vjere i tra*io najvi/i i op.e bend u takvoj vjeri. 1 tom smislu ona je tako5er
pozvao vjerske vjeru za razliku od vulgarne vjere.
1 tom uvjerenju u u*em smislu, to je po*eljno djelovati ovdje& ali budu.i da je on
op.enito dijeli op.e uvjete i svojstva vjere, koji su neovisni o prirodi onoga /to se
vjeruje, da .e podnijeti zahtjev da se ovaj put razmatra.
+rema nekima, to bi moglo doista %ini da je vjera u najvi/im i posljednje stvari u
cjelini prili%no razli%ite u prirodi, prili%no razli%ite izvore i posljedice imati, kao i
vjerovanje u bilo koje druge stvari, na ono /to se tu i tamo, ono /to sutra ili sljede.i
kori/tenja biti ili ne biti godina u kojoj je bilo ne/to apsolutno 1z to, ili %ak i
po%initelj, ne/to speci!i%no u svakom pogledu. ' to stvarno treba nekako mo*e dr*ati s
praznovjerjem u jednom( 7 6li, prije svega, vjera je najvi/i i posljednjih stvari se
pristanak na postojanje i prirodu stvari na koje se odnosi, kao i svaki drugi vjere, bez
da se po logici i iskustva sigurno mogu, tako ne/to jo/ nije koncepcijski tako
zajedni%ko, a to je samo dio uloge slijedi pokazati da posebna vjera u najvi/im i
posljednjih stvari je jednostavno samo da su te stvari su najve.i i posljednji, najvi/i i
posljednji su samo gdje svi mi *ivimo, mi%emo se i motivi i razlozi bilo koje druge
vjere, tako za kulminirati u odnosu na njega najve.i, najopse*niji i zavr/iti
zajedno. Dakle, tvrtka mo*e biti vjera, kao /to je vjera u te stvari, tako da od udarca
nema motiva, nema obvezuju.ih razloge tako daleko i nema duboke
posljedice. 4a/to( udu.i da su motivi, razlozi, posljedice vjerovanja u cjelini,
najve.i i posljednjih stvari nose prirodu svojih objekata,, najvi/e, a pro/log se
naj%e/.i od kojih je bi.e, ali, u kojoj po%iva cijeli na/ *ivot, i nastojanja i potezi.
Vjera je poput visoke piramide. 2otivi i razlozi svu vjeru hoda od /iroke baze u
vjerskom uvjerenju, kao u nedavnom presudom gornji zajedno, a isto jako u krivu,
tko tra*i, vrh piramide kao malo $kriven iznad piramide, a tko ne izra*avaju pogled
na bazi , pola u krivu, koji je samo pola7podi*e ga.
2o*ete vjerovati da ne/to nije, a vjerujem da se oslonio na ne/to& vjera je
povjerenje. Taj osje.aj je %esto vjera u ibliji. Ona je ukorijenjena u jednom drugu
vjeru, kako itko mo*e vjerovati da se ne/to treba vjerovati, od kojih je jedan %ak i ne
vjerujem da je to. 4ato iblija ka*e, ;ez vjere je nemogu.e ugoditi ogu, jer onaj
koji dolazi ogu mora vjerovati da je on, a oni koji ga tra*e, bit .e nagra5uje; 'ako
9"eb <' = ..: zahtijeva vjerovanje u prvom smislu jo/ od pove.anja od odrednica biti
zadnja& ali oni rastu iz desnoj vjerovanja u pravima i od sebe. $toga nije potrebno
odvojiti razmatranje u vezi s tim.
Ono znanje protivi vjeri sada(
Opet, to je opet va*no razlikovati se bli*i i ve.u va*nost. +oznat je u naju*em i
u*em smislu, ovime apsolutno i objektivno Odreene prema nama netko vjeruje samo
ono /to je nemogu.e zamisliti u skladu s na%elom identiteta druga%ije ili misliti o
tome, to je sve do izravnog iskustva, valjane logi%kog zaklju%ivanja ili drugi na 4bog
biv/eg otkrivena.
4nam da je u tom smislu znaju.i da je osje.aj crvene, zelene, *ute na svijetu je
kada sam se& jer se ni/ta ne mo*e *aliti& ono je tu da je tu. 4nam da je svaki trokut
koji uklju%uje dvije prave kutove u $umma& jer ja ne mogu misliti na neki drugi
na%in, bez dolaska u sukob s unaprijed stvorenim uvjetima trokuta& 4nam iz istog
razloga u s!eru %iji je promjer znam iz iskustva /to je njezin opseg i njegov
sadr*aj. ilo Drugi, me5utim naran%asti ispred mene, ba/ kao /to su *uta vidim, ne
mogu znati, u strogom smislu& 2islim da je to jedini gotovo jednako %vrsto kao da
sam u%inio& i dok god ja uop.e ne vidi valjanost logi%an zaklju%ak, prepoznao
nemogu.nost disidentima ponovno poslati nakon tvrdnji konceptualne ga uskladiti
sebe, ja dobro mogu da vjerujem, ali ne znam da je on uvjerljivo i tako 1rban je
ispravan.
Od onoga /to sigurno znamo je, me5utim, osim za vrlo prostranim podru%ja
matemati%kih istina zapravo vrlo malo, i izvu.i se na matemati%kim istinama tako5er
uzeti u obzir, me5u ostalim, da je tek rije% o strogoj znanja manje, vi/e ili manje za
druge stvar vjere su, me5u ostalim, da se i ne govori o postojanju po sebi, ve. samo
re.i da, ako je to tako, onda je to tako. 2atematika ne mo*e dokazati da postoji
prostor tri dimenzije, u podi.i linije mo*e se staviti granice time, krugovi su trokuti,
ali samo da, ako postoji prostor, trokuti, krugovi u smislu De!inicija je iz dao to i to
na sljede.i na%in. $ve /to se dogodilo prije nas, bit .e u%injeno kod nas, u%injeno
daleko od nas i ne postoji izvjesnost znanja za nas ide van u u*em smislu tog
znanja& oni nemaju dovoljno na svojim utvr5enim uvjetima u podru%jima primjetnog
nad odmah do*ivio i analizabilnih logi%nog kombinirati i razvojne sadr*aja dodatak.
1 me5uvremenu, tu su i na%ela generalizacije iskusnih, zakonima koji su sami sebe
pobijedili samo kroz generalizacije iskustva moderiranju, i jo/ jednom potvrdio kako
je u iskustvu, vi/e i vi/e i vi/e temeljito smo ih slijediti. Ta na%ela i zakone, i ono /to
slijedi iz nje, ne.ete se o%ekivati u /irem smislu na podru%ju znanja i mo*emo ga
o%ekivati u nastavku. >ijela znanost je generirati takvo znanje, iako je znanje na taj
na%in ostvarila u posljednjem stupnju uvijek visi na uvjerenju da su generalizacije na
kojem smo se temelji i zaklju%ci .e tako5er na.i svoju potvrdu, /to je tog dana u
krugu od iskustva moderiranjem prona/ao. 0er ni po logici niti iskustva mo*e
dokazati da je takva bi se pojaviti.
Tko mo*e re.i da je dokazano iskustvom ili matematike, ili oboje zajedno ili
dokazati, da je zakon gravitacije vrijedi u svim sobama, primjenjivat .e se tijekom
svih vremena. )o, utvr5eno je valjana, koliko i dokle god smo to mogli pratiti od
strane neba i vremena. Dokazi vjera koja se najstro*e znanje o gotovo jednakom
snagom, ona .e tako5er dalje vrijede, i zato smo ga o%ekivali sebe kao stvar na/eg
znanja, da kao stvar stroge, to%an znanja.
1 ve.ini onoga /to se naziva znanje, ali vjera je uvjetno, uz uvjet da to znanje
temelji se na pretpostavci o ne%emu osjetio. Dakle, radi sve /to je u na/oj povijesnoj
znanja o vjeri u vjerodostojnost izvora, sve na/e iskustvo znanosti vjerovanja da vidi
drugo pravo, a samo ono /to su vidjeli iskri, rekao je cijelu na/u psihologiju, do sada
oni ne samo da od jednog pojedinca je, vjera u tu5e du/e unaprijed. ' /to .e ostati sve
na/e znanosti, ako bi sve to vjera padne.
Dakle, %ovjek od znanja ne svi5a previ/e preziru vjeru. )a svim svojim znanjem
ima malo vjere udjela& li/iti ga na isti oduzet .e se i sama spoznaja. )e protjerati
vjeru, ali zamijeniti koliko je to mogu.e kroz znanje, mo*e biti njegova zada.a kao
%ovjeka od znanja. 3oliko god je to mogu.e. ' nije dovoljno znanja zamijeniti vjeru,
mo*e biti pitanje da li je vjera ikada ersetzlich ili ne, a nakon toga je zadatak utvrditi
da ga obori sa strane znanja, ili, ako ne i opravdati, ali se temelji.
6ko nakon svih vjera ni/ta vi/e od nesavr/enog znanja(
6li to bi zna%ilo priznavanje prirodi vjere lo/e. 1mjesto kao /to mislimo o jednoj
stvari, uvijek o tome /to znamo o njemu, prote*e i determinante vjere prisutne op.e
uvjete znanje i mogu neadekvatnost potonji, koji se odr*ava na svakoj vjeri, po drugi
determinante se doda. ' to toliko da pristajemo na te stvari u pitanju pro5e to.
Otpornost na ono /to po%iva na znanju razloga, %esto ne zaostaje i jedan od
objektivne sigurnosti znanja, iako nisu identi%ni, ali dr*i vagu subjektivna izvjesnost
mogu nastati To je sigurna da je osje.aj da bi to moglo biti druk%ije, samo je tako
daleko, nego da jasno znanje da to ne mo*e biti druga%ije poha5a. -to se stvarno
religiozan %ovjek, unato% tome postojanje tih objekata vjere prelazi u postojanje
oga, kao /to je te/ko kao prirodoslovac vjeruje muslimanskim do neba s "urija je na
op.enitosti zakonima prirode $vako iskustvo i sve matematike. 6li mo*e Odrednice
vjere s takvim znanjem izravno dolaze u sukob, a %esto oni nude. 'li za/to mnogi
jedna rije% iblije vrijedi vi/e od svih pokusa znanosti i sve spekulativne
!ilozo!ije. Od $am Luther ima izraz, ;$orbonne je uspostavio vrlo prijekora vredniji
doktrinu, da je ono /to je osnovana istine u !ilozo!iji, mora biti istinito u teologiji kao
istine,; i crkveni otac Tertulijan %ak rekao iskreno, "Credo ., quia absurdum est " On
je htio re.i, 2oji razlozi za vjerovanje nisu samo iz poznavanja razloga& su ih %ak u
suprotnosti.
)e manje od bogatih razlozima i posljedicama vjere daleko iznad znanja.
Vjera nije samo proizvesti& On tako5er svjedo%i opet, dvije mu/ke djece, djela i
zaklju%ke, dvije studentice, nadu i strah. $naga njegovih proizvo5a%a i njegovih
sinova su u vezi, a na posljednja dokazuje svoju mo.. Da vidimo sada, tako da je
cijela akcija, razmi/ljanja, osje.aj %ovjeka je mnogo vi/e odre5uje vjera u tim
potomcima vjere, nego iz znanja& jer tako malo je ono /to zapravo znamo. 6
pogledamo bli*e, pa samo stvorio vjeru u najvi/im i posljednjih stvari koje prelaze
na/e znanje najvi/e, najja%i mogu.i u%inci. ' mi vrlo pa*ljivo vidjeti, kao jedan od
najva*nijih u%inaka ba/ to, sve znanje o odrastanju, same vjere, za promicanje znanja,
jer ono /to je kr/.ani mudriji od Turaka?
To je istina, *eljeznice i strojevi ne mogu graditi vjeru& on mora ostati na znanje,
iako je vjera u prednostima koje su jo/ tamo, a %esto i ne dolaze, ali izgradnja poti%e
znanje izvr/ava samo. )o, postoje ve.e posljedice vjere, znanja prili%no podnese
ostavku ili vi/e ulazi u slu*nost vjere.
1vjerenje je da je dovela do kri*arskih ratova stonoga, ali stotine tisu.a od zapada
prema istoku te u vlakovima polumjeseca od istoka prema zapadu, set od +ape na
prijestolju, a princ je stavljen pod nogama je, gradovi svoje Dome, sela svojih crkava,
brda, staze i /etnice njihove kapelice i kri*evi su vlasni/tvo Gr%ku napu%ena s
kipovima i samostana s redovnicima.
@azmislite o mu%enjima nametnutih zbog vjere bezbroj, pretrpjela veliki broj
svjedoka pokajnika bezbrojne i sami su se nametnuli& koliko ljudi su zaklali i spalili
%ak i za dobrobit vjere, imaju *ivotinje za klanje i spali, moraju i sami dobrovoljno
pao u smrt.
;' /to vi/e da ka*em 7 uklju%uje +avao
A:
, nakon /to je ve. mnogo broje u istom
smislu 7 vrijeme .e biti prekratak za mene, da sam re.i od Gedeon, i araka, i
$amson, 0i!tah i David, $amuel, i proroci.
A:
"eb. <'. BC !!.

Tko je, po vjeri osvojili kraljevstva, odjelotvorili pravednost, zadobili obe.ano,
za%epili ralje lavovima&
+ogasili *estinu ognja, ma%a, entronnnen& postali su jaki se od slabosti, postao
mo.ni u ratu, stranih vojska su polo*ili ni%ice&
2nogi su sprdnja i bi%evanja, lanaca i zatvora&
Oni su kamenovan, sjeckan, izboden, ubijen od ma%a& oti/li su u oko krzna i
goatskins, u oskudici, potla%eni, zlostavljani&
' oti/li su u bijedi u pustinjama, u planinama i pe.inama i pukotinama zemaljskim&
Ovi svi su do/li po vjeri svjedo%enja. ;
)ema znanja u svijetu koji mo*e proizvesti takve u%inke, da se tako izrazim,
prevladati smrt, to jest, strah od smrti i strah od ubijanja bez obrane, jer nema znanja,
pobje5uje smrt sama, odnosno mo*e kazniti strah od smrti i la*i bi se osigurala
sigurnost boljim *ivotom izvan nje. To se mora uzeti vjeru andersher, privu.i njegovu
snagu iz drugog izvora. $trah od smrti je uro5ena& koliko je mo.an je sve
3ongenitalna& vjera je odrasla, ali on mo*e rasti strah od smrti.
-to mo*e mo.ni, daleko od temeljnog znanja, a %esto i nadma/io sve potonje
odrednica, odrednice njegove vjere, su u stanju proizvesti u%inke takvog /irenja i
mo.i( +ostoje vrlo misti%no, mo*e biti ni/ta od toga pokazati( )aprotiv, prili%no
o%ito da ukazuju na to najlak/a, samo da )esavjesni ono /to on vidi svaki dan,
jednostavno ne vide, i Duboki bolje nakon /to se iza susjeda, kao /to se vidi po
susjeda, i jednostrana stoji vidjeti na jednoj strani.
)o, prije nego /to mi poku/avamo, prije udaljeniji pored, ali da se to pokazati na
sve strane, susre.emo drugu pogre/ku nakon /to je prvi, /to je va*an jer mo*e biti
prvi, /to je samo po sebi a tri stranice pokazuje da je to u nastavku .e se odnositi
upravo pogledati.
Dakle, u redu bi bilo da poku/ate napraviti vjera samo razlozi znanja ovisi i vidjeti
u vjeri ni/ta osim nesavr/enog znanja, tako da je to pogre/no bi bilo isklju%iti razloge
poznavanje odrednica vjere cjelini i op.enito u ne/to samo nepravi se Ostalo
vidjeti. 1 na/em znanju ve.inu toga smo malo vjere u detaljima& s druge strane, ono
/to znamo jednu stvar, imaju vrlo zna%ajan udio na/e vjere, %esto je dodu/e samo
skriveni sadr*aj nigdje i da je u sukobu s drugim odrednicama same vjere kao takve
ili s te*inom s kojom nadma/uju sve okolnosti mo*e biti umanjene.
Ono /to daje vjeru %ak i divljaka sirove tko ne zna ni/ta o astronomiji, sunce .e
ustati sutra, jer se smatra danas( $amo on zna /to je danas, ju%er, prekju%er, razra5en
svaki dan od pamtivijeka. Takva indukcija nikada ne mo*e biti potpun& 2e5utim,
nepotpuno znanje po sebi, koja po%iva na njemu, dopunjena sebi nakon psiholo/kih
zakona u tako sigurnije i %vr/.e vjere, manji po nadopuna potrebna.
Ono /to nas %ini da posjeduju du/u, samo je jedan od %ega zapravo znamo,
vjerujem u du/e svih ostalih ljudi( Da vidimo svoja tijela i tjelesnih izraza ista na/e,
ono /to znamo um i mentalnu aktivnost vezana. Ova analogija mo*e opravdati bilo
vi/e od toga induktivnog zaklju%ivanja znanja u u*em smislu& )o, ono /to nedostaje
iz dodataka opet samo tako sebe u vjeri.
Vjerovanje u najvi/im i posljednjih stvari sigurno nije takve prirode da bi
zahtijevalo samo oni slabi subjektivno nadopunjuju razloge znanja, o%ekujemo da se
zanemaruje ono /to se vjeruje da se sama znanja. @azlozi se kre.u od znanja ovdje
mnogo manje sada su drugi vjerski razlozi +objedni%ki daleko gornje strane& ali oni
su bez usluga znanja nisu dovoljni razlozi zauzvrat i nikad se ne prednost.
Dakle, %ovjek od vjere ne svi5a previ/e preziru znanja. )jegova vjera .e biti bez
prazan izraz ili mjehura.
1ostalom, nije nedostatak znanja razloga, ali neadekvatnost istog savr/enog
poznavanja ili objektivna sigurnost u gore navedenom smislu i nadopuniti ovaj kvar
psiholo/kim ili drugih razloga /irokim karakterizira vjeru& a samo relativna mo*emo
govoriti o nedostatku znanja uzrokuje vjeru, kada je, kao /to se %esto, protiv drugih
vjerskih razloga ne mo*e nastati.
Do unijeti odrednice znanja u vjeri s uvjerenjem, ali jo/ uvijek odrednice, ima i sve
podru%je vjere je mnogo ve.a od one znanja, predstavlja svoj utjecaj na *ivot, osje.aj,
misao znanja, samo vjera nije dovoljno znanja uop.e u skladu s najvi/im i posljednjih
stvari moglo bi se na.i dovoljno vidjeti nesavr/ena vjeru nego obrnuto nego u znanju,
i umjesto da ima vjeru kao znaju.i vi/u poziciju razloga, ako ne i sve, spor oko
prioritet /to je samo i kroz me5usobno, sve miruje i da .e biti nerazumijevanje
pravom omjeru. 3oliko je vjera dominira znanje, uzeti mu sve znanje, i imate samo
%ista praznovjerja& Da ni tvar za praznovjerje& 1zmite znanje svih vjera, i imate
matemati%ki prazninu samo materijalisti%ki bogatstvo, DesEre sama sa svoje du/e u
svijetu bez du/e pored, iznad, prije i poslije tebe. To se zove vjera, slijepa na svom
znanju& on je stvarno protiv znanja o tome kako je %ovjek zaslijepi o%i da, to jest,
osim njegovih o%iju& +ravo znanje, ali su pravim o%ima vjere. Tako bi se na.i vjeru,
ali samo znaju.i svoj put( )o, mo*e preokrenuti o%i bez svi ljudi prona.i na%in( 6li
ja ne *elim da se akumuliraju slike za koje se mo*e pitati da li iu kojoj mjeri
ispunjavaju, za /to. $ebe jasno za svakoga tko pridaje jasan pogled na odnos izme5u
znanja i vjere
Tako5er spremno .e priznati sve, a neke samo pru*iti oslobo5eni od onoga /to
smatra ve.ina i da se ovdje mo*e ustvrditi, vjera u najvi/im i posljednjih stvari. -to
mo*e jer je znanje( 3a*e, )i/ta& Dakle, moramo ga pitati ni/ta ovdje& 7 Ostalo, Tu
mo*e biti ni/ta ovdje znamo, na na%in da je samo praznovjerje. ' tako se u znanje,
drugi pokrivao cijelu vjeru u tim istim stvarima u kojima je samo najbolje jedinstvo
svih sila mo*e dovesti i do najvjerniji, najbolji, $vevi/njega.
II.
podruje vjera u uem smislu.
6ko ni vjera zamjenjuje najvi/e i posljednje stvari jedni s drugima vjere pod istim
op.i pojam, ona ostaje %injeni%no ne/to 1ngemeines o bilo kojoj drugoj vjeri i ima
mnogo toga zajedni%kog u sebi, ali bez druge.
+rije svega on je zajedni%ko da je vjerovanje u duhove& jer %ak iu zagrobnom *ivotu
je da se duhovima& i potvr5uje da je, barem na ovoj strani, uvijek vjera odre5uje da
ostane s ove strane, jer svatko mo*e uvijek znati samo njegov vlastiti svjetski
du/a& dok postoje i druge vjere, ali vjera je jutros znanje, odnosno *elja da ga podi.i
na znanje, ali obe.ava jedan termin uspjeh. Takav uspjeh je ovdje u slu%aju
nemogu.e.
1 me5uvremenu, on nije samo vjerovanje u duhove i ovime ne samo onaj koji je to
istina. 'sto vrijedi i za vjeru u drugim ljudskim du/ama, du/ama *ivotinja, bilo
susjednih du/a na sve& njihovo postojanje mo*e biti samo da je od oga, izvan i vi/i
duhovi su izravnim iskustvom i sigurno logi%kog zaklju%ka& i tako bi moglo biti
obrnuto, postojanje ovih jednako sigurno& i ona je pokazala da smo u stvari imaju vrlo
adekvatan razlog da to u%inite.
)o, i dalje od vjerovanja uvijek ne/to vi/oj razini nego u drugom& @azlozi za
potrebu da se pro/iri, porast, da se razlozi drugima, i interesi projekta nad onom
drugom.
Vjerovanje u drugim du/ama ima za nas sljede.i, spezialste na *ivotinjske du/e i
svih biljnih du/a jedan ve. le*e dalje du/a na drugim nebeskim tijelima,
najudaljenijeg samo povremeni interes& vjerovanje u vrhovnim i krajnje duhovna sila,
ali meisterndes nad svim tim i bilo vjerovanje u svemo.an, sveobuhvatan, sve visi na
njemu interesa, ve.ina uop.e, najvi/i i kona%ni, teoretski i prakti%ni interes za ljude,
jer su vjerovali objekata imaju takav, najdalje ali samo utoliko /to u svojoj op.enitosti
najdalji doku%iti.
1 oga se zatvara prema vjeri postojanje cijelog duhovnom svijetu, da svijet u
cjelini, od, uzima joj bend, glavu, svoj prvi uzrok, njegov princip u njoj& /to se imena
mo*da .ete morati za njega tra*iti one koji zna%e najvi/e na cjelinu. 1 Osim
zavr/etka ciljeva, stabilizacija manama cijele svjetovnom *ivotu o%ekuje. 4a jaz
izme5u nas i oga posredovanja su tra*ili u vi/im duhovima. >jelokupnost ove vjere,
ali je dokazano da misli, osje.a i djeluje %ovje%anstvo naj%e/.i i najva*niji utjecaj i
danas pokazao ga.
Ovo djeluje %ak i do *ivotu dana i iako time dobiva tako5er utje%u na na/e naprijed
i spezialsten interese, ali samo op.enito, najvi/e i posljednje to%ke gledi/ta, kao /to je,
s druge strane, vjera u du/ama na/ih susjeda u dr*avi, moralu i obi%aj di*e na vi/u i
op.ih interesa, tako da se najvi/i i op.i interesi u suprotnosti raste i raste kroz nju& ali
samo u izlaze na spezialsten odnosa obitelji i zajednice. Dakle, razlika je samo u
odnosu, ali to je relativno& i gdje ne postoji to%ka apsolutne razvodu, koja ne postoji
ovdje sretno, tako5er relativna, niti je njegovo pravo i njegova du*nost.
1 zajedni%koj visini iznad svih drugih stvari %lanci vjere objesiti u u*em smislu
usko zajedno i vjera sama ovisi zajedno i tako.
+rema kr/.anskoj vjeri, og s an5elima i zagrobni du/a ima svoje zajedni%ko
prebivali/te u nebu& slikari i slikati ga nosili iznad oblaka i du/e nose do smrti nakon
/to su mu an5eli. $veci koji se digao iz ovdje i na onom svijetu, i an5eli koji su *ivjeli
s ogom od po%etka je dati onaj u posebnim prilikama, drugi je stalno izme5u nas i
oga& toliko du/e izvan padne djelomi%no zajedno sa samim an5elima. 1skrsnuo od
mrtvih u raj, ali je 3rist pre/ao, sucem *ivih i mrtvih, tako5er posrednik izme5u nas i
oga i sebe jedno s ogom. Dakle, %vrsto prijanja po sebi je sve u kraljevstvu
nebeskom& koji kona%no mo*e rasplesti jo/ nerazmrsivo stopljena. 6 tu su i neki
kr/.ani koji vjeruju u ni/ta ne mo*e rasplesti, on vjeruje, ali ako je on jo/ uvijek
vjeruje u ne/to da postupci ljudi, /to je najvi/e u skladu s o*jom voljom, i to je ono
/to najpovoljniji uvjeti u zagrobnom *ivotu le5ima, a o%ekuje se vi/e savr/eno znanje
o bo*anskim stvarima i ve.e sjedinjenje s ogom u zagrobnom *ivotu.
+ogani su se nekoliko jednog vrhovnog oga, umjesto 6n5eo pod bogova, umjesto
!izi%kih bezbrojne du/e sjena. Dolje za one $eitab na otoke blagoslovio, pa %ak i neki
koji su, voze.i vi/e od sjene na vrh >ijeli svijet je na njima svijet bogova& pod
zemljom nalazi +luton, a zatim oti.i najtu*niji sjene& na Olimpu 4eus, a zatim,
najsretniji heroja i na taj na%in %ak i dru/tvu bogova. Dakle, i ovdje se igra bo*anski
svijet i svijet izvan zabrljao i ispusti neki tra*e jedno u drugom. Gdje su 'bis, krava
/tovali kao bo*anska, dopu/teno je da se du/e nakon smrti *ivotinje. ' u mnogim
narodima mje/oviti, u kombinaciji, na sve mrtve usluge mije/ati s uslugom bogova,
na na%in da mislimo, naravno, odavno out.
1kratko, vjerska uvjerenja od najve.ih i posljednjih stvari je koherentan svijet za
sebe, kao /to je stvarni svijet od ni*e zajedni%kih stvari za koje znamo samo vi/a nad
ovom donjem svijetu.
Feis, tu i tamo, jedan ili drugi od tri pada trenucima vjere iz benda mo*e& 7
4auvijek i cijeloj vjeri %ovje%anstva to ne mo*e dogoditi 7 ali samo onda, po
izjedna%uju.i sve pada s vjerom ili kao ostatak cijele same vjere prima samo
oskudna& jer svaki mo*e zadr*ati svoju mo. samo kroz odnos s drugima, kao i svaki
mandat istje%e, koji je odvojen od cjeline. ' bilo atro!ija ili nedostatak razvoja jednog
ili drugog trenutka uvijek smatrati gre/kama koje protjeruje o sebi& Vjera se ne mo*e
zaustaviti, mora razviti meko ili drugi.
Gidovi su dugo vjerovali u oga prije nego /to su vjerovali koliko je *ivot poslije
smrti, iako joj je +odzemlje je zakr*ljao ideja. Danas oni vjeruju u raj i pakao, te se
nadam da .u jednom u krilo 6brahamovo. Dakle, te/ko je vjera Gidovi, nije mogao
stajati na tom zaostajanja u rastu.
udisti vjeruju u transcendentnog *ivot bez vjerovanja u osobnog oga nekog, ali
tako5er imaju svoje idole, hramove i molitve. Deponirano je sam uda ra%una kao
G8tze& 7 Gdje je og odsutan, idoli ne mogu lako biti nedostaje& 7 )o, da oni nemaju
oga iznad svojih idola, jedan od razloga .e biti da kraj dana ne.e imati budizam& a
svi ostali razlozi su vi/e ili manje ovise o tome. )eki me5u nama vjeruju u oga ne
vjeruju u zagrobni *ivot i osobnih duhova izme5u nas i oga& ali kao mrtvo, hladno,
apstraktno, prazna, bespomo.no je ovo uvjerenje& oni vjeruju da tako ka*em ogu
samo za oga miloga, i da .e izgubiti s lo/im oga ne puno.
$ila, *ivot, bogatstvo, ljepota, uzvi/enost vjerskih uvjerenja ovisi o kontinuiranom
razvoju svojih tri7sadr*ane *ive trenutke. Vjerojatno jedna religija ili denominacija
ve. postigao ideal u tom pogledu( Da ne vidim neki idealno a u najve.oj mogu.oj
zaostajanja u rastu u odnosu na ve.inu mogu.eg razvoja trenutak(
III.
motivi i razlozi naelima! vjere u cjelini.
Odrednice vjere, kao /to smo rekli o bogata znanja& a nakon velikog neadekvatnosti
odrednica znanja u pogledu najvi/e i posljednje stvari i jo/ toliko ra/ireno i sna*nim
uvjerenjem smo imali izuzetno sna*ni odrednice zahtijevaju da vjeruju u te stvari. -to
oni mogu biti(
Objava vjernik je lako u%initi s odgovorom. Vjera u tim stvarima je i sama otkrila
%ovjeku od oga. +a, u kona%nici sve i svakako po mogu.nosti vjere u oga, og .e i
ovisiti. Da svaka istinska vjera ovisi u smislu na dijelu otkrivenje o postojanju onoga
/to se vjeruje. 'li kako bi mogla biti uvjerljivo vjeruju u postojanje %ak i stabla, nitko
od ikada %uli ili vidjeli *ure list. )ije uvjerljivo, ali vjeruje u postojanje oga mo*e
biti, a ne s njegova egzistencija nekako skliznuo na na/ prepoznatljivi& samo da nije
postojanje cijele oga mo*e u.i u prepoznatljivom u postojanje malih ljudi
odjednom, tako je i objava ne zna%i vjernike. Dakle, je li doista og u kojega
vjerujemo, moramo tako5er vjeruju da je nekako jednom tako otkriti nama, tako da
mo*emo vjerovati u njega, i vjera u jednog pravog oga od sebe vjerovanja u pravo
otkrivenje. 0edino je pitanje, na koji na%in geschahe objava. og je razgovarao s
%ovjekom kao %ovjekom( 4a/to ne( 1 po%etku, da& to je tako u ibliji ka*e da onaj
tko vjeruje u ibliji je rije%& i dalje je to u%inio preko svoga sina s njim malo i
tako5er. nadnaravno nadahnu.e proroka, evan5elisti, apostoli, pape, sveci, vije.a,
re!ormatora )o, budu.i da sve ovo jo/ samo samo pitanje vjere, za druge je tako5er
prili%no je rije% o nevjeri, pa su motivi i razlozi za takvo uvjerenje, tamo gdje postoje,
tako5er su me5u op.im motivima i razlozima vjere, /to smatramo u sljede.e mora
na.i, a mi ne mo*emo po%eti s pretpostavkom o tome.
udimo iskreni, Objave vjernika koji su se sru/ila na rije% iblije, mo*da %ak i od
Luthera ili +ape, kao takav se oslanja na stijeni iz koje nema komadi mogu pasti,
zbog straha da je cijela vjera, je li to morati suo%iti u cijelom polo*aju objekta s
prednje strane. On ne mo*e podnijeti da je ono /to on sada dr*i %ak i za !iksni izlaz
sve presude i za ve.inu visoko iznad svakog zla, ne.e pro.i nikakvu procjenu i
pitanje& za njega nema ovlasti da to u%ini. ' uistinu, on je u pravu, ne/to /to bih pitati
religiju& 2i .emo sama napokon napraviti taj zahtjev& ali ako je ve. tu za njega, pa
pita drugi je ho.e li i gdje je tu& 2nogi su %ak napravili za objavljivanje. +itanje
Odbij je bez odgovora& ali mi se samo mo*e po*eljeti odgovor koji tra*i, *ele pomo.i
potragu, koja pretra*uje.
)a bli*e inspekcije mo*e se odrediti razloge za vjeru u motivima koje vjera vonje ,
a razlozi koji se daju za pravo razlikovati. 'zjava jednog razloga
zovemo argument . 2otivi i razlozi zajedno ili 4ajedni%ki od motiva i razloga, kao
/to sam rekao, na%ela vjere.
$ada dobro, tako da mo*ete pitati na samom po%etku, vjeri ni/ta osim motiva ili
vi/e razloga nego /to ide u njega znanje, i /to, ali nikad dovoljno da sigurno/.u(
1 stvarnosti, on nema razloga da se ne odnose na zavr/etak motiva, a time se ne
dovodi do dokaza, samo oni koji su dovoljni za osudu, ina%e ne bi znanje i
vjera. Tako /to ikad vjerovanje mo*e biti opravdano i podr*an od strane sumnju
znanjem, me5utim i dalje je to mogu.e& sumnja mo*e biti glup, ali on uvijek ostaje
mogu.nost, bez dolaska u sukob s logikom i iskustvom& koji se nalazi na
mjestu. 1ostalom da je za postojanje oga, nakon svega, /to sugerira ograni%enja
op.enitosti zakonima prirode, upitne, ali materijalisti%kog prirodoslovac o postojanju
oga, pravoslavnom teologa na op.enitosti zakonima prirode, pa je sumnju ne samo
on pori%e.0edan sumnje mo*e biti jednako glupo kao i drugi, ali i dalje je isto tako
mogu.e& +ogre/ka od jednog mo*e dokazati bilo vi/e nego drugi. $amo glup mo*e
isti taj na%in dokazati da pripada u najvi/em stupnju, /to jo/ allH#rts smatrati ludosti.
>ilj koji je u potrazi daleko od ljudskog dru/tva na na%in na koji on mo*e nadati u
susret samo ista ausnahmsHeiser glupost& mo*ete izvoditi vrata. >ilj je da se pre!erira
korisne i /tetne, %ak i proglasio ga vi/e koristan nego najkorisniji& jedan *ali
vrata. >ilj potrazi temelj sigurnosti u ve.ini vjerojatno& jedna sumnja njegov intelekt.
+ostavite tek u pitanjima vjere, naravno, neke u drugu, pa suprotno, ljestvicu. Dr*i
sve ljude koji su vjerovali pred njim i vjerujem mu /to on sam ne vjeruje, za
budale& od onih koji ne vole /tetnih nevjerici najkorisnije vjeru s njim, i ka*e, Credo
quia absurdum est.
4a sve to ne postoji argument. 4a sve argumente za vjeru je samo u mogu.nosti da
se oslanjaju na njega, da je ono /to je istina u najmanjim i meanest stvari su ludosti i
mudrosti, kao da se a!irmira i na najvi/im i posljednjih stvari, te u tom smislu motivi
vjere %ak i podi.i razloge.
1 stvari, me5utim, primarni objekt od sljede.eg .e se pokazati kako su razlozi koji
opravdavaju vjeru, samo najvi/i generalizacija, sa*etak, kulminacija, poja/njenje,
polo*aj korekciju od motiva koji pokre.u na vjeri, ukratko, ono /to ja
nazivam zavretak motivi su nazvati& Tako da je %ovjek samo %ije sake, da vjeruju sve
i na %ije ime oga, za %ije sake on stvarno vjeruje& 7 6 kako je lijepo i dobro je to da
je to tako. 6li se tako5er pokazuju da je vjerodostojna ograni%enje, ispravljanje,
%i/.enje istih obuhva.eno je svaki od njih u isto vrijeme ovdje. Ono pola i
pojedina%no neadekvatni, pa %ak i untri!tig je, a ve.ina ispitanika su tu, mo*e u
potpunosti i potpuno shvatili u najve.oj op.enitosti grant punoj uvjerljivosti, a
umjesto pola onoga /to su ljudi u vo*nji tu i tamo na vjeru, na njegov 1ntri!tigkeit
bacite sake, imate ga, a do punog valjanosti samo dopuniti i ispuniti. 3oji trenutak,
kao strani, kao dio pozornice u cjelini ili u cjelini ima svoju istinu i opravdanje, mo*e
se u cjelini, odnosi se na summitu, su u krivu i untri!tig& uzmi ga odbaciti svoj
1ntri!tigkelt sake, imate ga na stupanj u kojem je uvjerljiv, samo se smanjila i
ograni%avaju. Ovo ograni%enje i ovime korekcija, ali razni motivi priu/titi sebi.
>rnac vjeruje da kamen, drvo, zmija ili ne/to drugo poput boga. 4a/to( $ve.enici i
starje/ine to tako rekao& on treba vjerovati u ne/to /to ima snage na %ovjeka do mjesta
gdje ljudi sile vi/e nisu dovoljne niti za o%ekivati pomo. od pravopisa, *rtve ili
molitve njega& i kao /to je u%inio sile prirode ne zna, ali toliko toga zna da njega ruku
preko njegove, za/to bi ista ne.e biti jednako dobar kao i bilo koji drugi subjekt zmije
prirode, stijene, stabla, na koje je on primio Vjera je potrebno nakon bilo, moglo biti
prili%no slu%ajna, udruga vezana ideju takve ovlasti u njemu. Ovisno brute %ovjeka,
tako lako i tako sirovo je generalizirati. udu.i da imamo motive vjere, prekida% tu i
tamo, tako i tako mo*e napraviti. Da, ali po svim narodima koji su porasle iznad
razine od animalnosti, vjerovanje u bo*ansko bi.e narode je da je ova vjera je
posvuda u svim najvi/im i posljednjih poslova oglase bez njega oduzete ljudskom
dru/tvu, da je posljednji uvid mo*e prona.i svoj zavr/etak samo u takvoj vjeri u
cijeloj prirodi mentalnih i !izi%kih stvari, zbog vjere, a ne samo kao promjena, nije
stvar po sebi su tako5er razli%ito dizajnirani, a po mogu.nosti !olgends mislimo
razlozi takvih razloga .
$tijena je oga nema, stablo je oga nema, zmija oga nema, more je nema boga,
klima s grmljavinom i munjama nema oga, 4emlja, $unce, 2jesec nisu o*e, /to
Gorom, Igip.ani, Grci, koji vjeruje "eide uop.e.)o, je li sve to je vjera %ista
pogre/ka( 1zmi sve zajedno, imate svijet. 0e li og( 6li misli za narodima, da od
svega ;da stvar je og( On je samo rekao da je bila nositelj iza nje krije duhovnu
snagu, kao i njegova, samo njega dopire. ' to je pogre/ka koju cijeli svijet je nositelj
bo*anske duhovne snage koja se krije iza toga(
+ogre/ka koju svi pojedina%ni vjera time samo to tra*ili u detalje u pojedinca je
postavljen, koji je u potpunosti samo u cjelini po%iva. 'spunite vjeri svih naroda
zbunjen i povezivanja u koji vas, knJp!est bo*anska duhovna snaga, koja je vezana za
pojedinca prema cjelini, tako da imate pravu vjeru. +ostavite druge strane, mo.
pojedinca, ona /iri na cijelu, je na pravom mjerom prema dolje, tako da imate pravu
vjeru. $vaki objekt prirode, ali ima dio sile kojom Hielding u svemu og nadilazi sve
/to je ljudski, ali on nije u cijelosti, posljednji, najvi/i.
Kak dismembering vjera poganima ne samo vjera& s druge strane postoji vjera u
oga kao jedinstvenog duha koji podignute visoko iznad svijeta materije, ona, njezin
otpad u svoju stolicu, njegove potomke. 6ko na "eide vjera nema odgovaraju.e
jedinstvo bo*anske su/tine, tako da nedostaje u ovom *ivahnom odnosu s
prirodom& ali mo*e se dopuniti druge i ispraviti ih na ono /to nedostaje bilo i gdje
svaki nedostaje& i tako je i vjera .e se pojaviti u sveprisutni i sve vladaju.e oga u
prirodi kao pravom vjerom da su svi kr/.ani priznavali rije%i bez paze.i, zar ozbiljno
o rije%ima.
6ko imamo novije pojave temelj vjere, pod uvjetom da postoji realna, mo*e se
pripisati postojanju ono /to se vjeruje, tako da dijeli taj jedan razlog njegovih
u%inaka, odmah u nekoliko odrednica ili motiva. 2o*ete poku/ati u.i u trag ovisnost
tih motiva vjere u najvi/im i posljednjim stvarima postojanja tih stvari, ali onda
moraju postojanje i na%in postojanja tih stvari zahtijeva %ak i kao dano tom stanju, ali
da se samo kroz prikupljanje motiva mora opravdati prave razloge. Dakle, umjesto s
po%etkom u obliku $ obzirom na postojanje najvi/ih i posljednjih stvari i izvu.i
motive i razloge vjere od njih, mi imamo dosta samo veze s motivima vjere kao /to je
navedeno, nakon toga razlozi vjere da nam daju ono /to mi jo/ uvijek besplatni
/tandovi kada jasni razlozi za vjerovanje u postojanje i odre5eni oblik postojanja od
najvi/ih i posljednjih stvari se mogu na.i, razmi/ljati unatrag, to rezultira moglo
dobro i.i motive i razloge u nama.
Op.enito govore.i, i kao /to sam rekao, su motivi i razlozi za vjerovanje u te stvari,
odnosno, najvi/i i krajnji duhovne egzistencije, nitko drugi, nego na bilo mentalnim
postojanja, tako da stvari u cjelini& porastao samo o bilo kojem drugom,
kulminirao. 6 za/to bi mi na kraju vi/e i vrhovni um za manje dr*ati postojanje
odre5enih /to je postojanje na/ih susjednih duhova, ako mi samo pove.ao odgovara
motive i razloge kulminirala ga prona.i. 6ko jesu, oni ne mogu tako o%ito i povr/ina,
kao i za one, naravno, ali to .e se primjenjivati, gledati i dr*ati vi/e u visinu, kao da je
to vjera u susjednoj duha, bez ali, nekako da napuste to podru%je od motiva i razloga
da ima tu vjeru. 'sto tako, nema prepreka koja stoji vi/e vjere u vi/im duhovima i
najvi/e duha na na%in, kao i vjerovanje u susjednoj duha, ako je to ne samo one ve.e
visine od motiva i razloga.
og vidi nitko& pa za/to vjerujem u njega( 6li vidite du/u svog brata( ali vjerujem
da& Dakle, mo*e bilo koji doga5aj koji se ne vidi oga u svijetu, ne postoji razlog da
se manje vjeruju u njega kao. )a du/u svoga brata'z toga ne jednom pita/ ih
vidjeti& oga, %ini se da su neki *ele da vjeruju u njega, i zato je on ismijava *elju, oni
rugaju ogu. >rv izgleda druga%ije i kre.e sasvim druga%ije od tebe& ali vjerujem da
je u du/i crva. Tako mo*ete %injenica da svijet izgleda vrlo razli%it za vas i va/eg
malog *ivota ne nachtut Veliki, nema razloga lagati manje u oga u svijet kao du/a
crva vjerovao. >rv, ali ima erb#rmlicheren tijelo kako se kre.ete i jadno kao i ti& Tako
da mislim %ak erb#rmlichere du/a crv /to imate. $vijet je sna*niji i neopisivo ve.i od
va/eg tijela. 1klju%uje va/e tijelo, va/ *ivot, da povijest i sudbinu svih samih naroda s
jednom, a vi ste njihovi samo bijedan %estice. )ebi li onda jednako dobro vjeruju u
ve.oj lo!tier duha u svijetu, kao erb#rmlichere du/e na crva(
)o, sada bih ni vjerujem u du/i mojih bli*njima, %ak i od crva, da nisam i pozitivne
odrednice za. $ada vidimo %ista prema iskustvu, sve /to mogu vjerovati u ljudskim
du/ama nam da gledati dalje, koliko smo ponovno prona.i odgovaraju.a vi/e i vi/e u
vjeri.
Vjerujemo, A: jer je na/a vjera je implantiran iz djetinjstva. "indusi i drugih
sirovina, narodi tako5er vjeruju u du/ama biljaka, jer od njih vjeruju u to usadili iz
djetinjstva, mi ne, jer mi, suprotno je posa5eno.
C: 4ato trebamo vjeru drugim ljudskim du/ama na.i zadovoljstvo u tako nije
mogao izdr*ati bez gotovo ista. 1 biljnih i *ivotinjskih du/a du/e ovaj motiv kao i
ostale manje /tete& $toga vjera je rje5i. Kak i *ivotinjske du/e doista tu i tamo
odbijen.
B: udu.i da je analogija, iskustvo zaklju%ke na sve, razlog na temelju iskustva
odgovaraju.eg duha nas ostavlja s na/im mislima u druga tijela prihvate. Gelimo
nema punu sli%nost drugog tijela s na/im tijelom prihvatiti du/u u njemu, tako da smo
i dalje zahtijevaju odre5enu koli%inu bodova, na kojih se mo*e pretpostaviti da su
karakteristi%ne za *ivot du/e, koja, dodu/e, jo/ uvijek mo*ete pitati i tvrde i stvarno
borbe ono /to su oni.
Ostali motivi na vjeru u susjednim du/a se ne mo*e na.i& 1pravo to i nema drugih
%imbenika koji odre5uju, /to nas je prije razlog da vjerujemo u na/e susjedne du/ama
vi/e od toga, sad od te strane, ali i to da nam daju pravo na to, pod uvjetom da su
pravno poduzeti, samo da se mo*e tvrditi da je njihova dovr/ena verziju i pogre/ne
odluke donose s prave odluke, a mo*e do.i u sukob jedni s drugima i stvarno
do.i. +ravo verzija kona%no .e biti jedan eliminira sukob. Kisto a priori razlozi za to
uvjerenje, a ne najmanje su sa sjedi/tem u prilog gore, i razloga na sve, heraustr#ten
iz gore, ne postoji.
Contribuu a millorar la traducci
)o, ono /to je istina u tom
pogledu za vjeru na/ih
susjeda du/a sada hvatalo objekt prili%no kao i za vjerovanje u Vrhovnom i ultimate
duhova, pa %ak i vjere u stvari bilo koje vrste. Le generala smo u nastavku.
IV.
Povijesni" pra#tina i teorijs#a naela
vjere u cjelini.
3akvo ime tako5er vole nosio motive vjere i /to to mo*e primijeniti i da vjeruju da
su oni sami sebe dovesti zadnji na tri nazad, ja pola razliku od sa*etosti kao povijesni,
prakti%an i teoretski, i biti samo povr/no, da bi nakon toga utvrditi detaljniji uskoro se
!ormulirati.
Povijesni motiv . Kovjek vjeruje u ono /to nam je rekao /to se vjerovalo prije nas, a
vjeruje se da se nas.
Praktini motiv . $matra se da nam se svidi vjerovati je, iskoristi.
Teorijski motiv . 0edan smatra da ono /to se na5e odrednice u iskustvu i razumu.
)iti jedan od tih motiva je ne!ormalni svesti na druge. 'ako povijesnih %ini iz
odre5enih to%aka gledi/ta kao ni izvorni& jer mi onda netko drugi obavijestila vjeru,
on mora sam ve. odrednice moraju vjere i poruke vjere, bit .e pitati za /to& a ako oni
mogu ponovno biti u komunikaciji dobila od andersher, ovo preselio na pitanje samo
dalje natrag, a zatim %ini samo teoretska i prakti%na motiv kao posljednji povodu
vjere i poruke vjere da ostane. )o, u smislu odre5enog vjerovanja u objave prva
poruka od oga i sam izravno ili nadnaravnog nadahnu.a, nakon %ega .e biti
povijesni motiv allerursprJnglichste a dogodilo %ovje%anstvu& , a mi .emo cijelu
tamnu pitanje o prvom podrijetla vjere u %ovje%anstvo stranu i pitati kako je danas
vjera dolazi prvo na svaku osobu, tako da sigurno je i da .e se nastaviti kako bi
prona/li njegovo izvr/avanje, da je dijete, koje vjere priop.iti roditeljima i
nastavnicima, ne.e ga prihvatiti zbog teoretskog i prakti%nog motiv, ve. jednostavno
pretpostavlja, jer je dao njemu, tako da je u svakom slu%aju, a posebno povijesni
Text original
subjekt danas za svaku osobu najoriginalniji.
1mjesto jednostranu ovisnost je jedan od projekata je prili%no do odre5enih granica
mijenja ovisno prepoznaju svi jedni drugima. >ijeli dizajn vjere koja je, s izlazom
eventualno razvio kroz dugi djelovanja teoretskog i prakti%nog temu izravnog
otkrivenja, nosi povijesno odjednom s novim sudionicima u %ovje%anstvu. 1koliko
vjera biti generiran u svakom nanovo pukom posredovanja teorijskog i prakti%nog
subjekta kao slab, siroma/an i dvosmislene da bi bilo, da, on *eli neke ikada
dogoditi. >ijeli vjerska prijestolnica %ovje%anstvo naslje5uje cjelinu i za velike
dijelove dr*e zajedno u %ovje%anstvu nastavio povijesno. $ druge strane, ali, ako ne i
teoretski i prakti%ni motiv zadr*ati vjeru, propagandom na/ih i razvijati se primoran,
kako bi zanijekati povijesnu svoj u%inak, glavni grad, gdje je uvijek izvorno spustili
konzumirati, nestati. To je kao s krvlju& zauzet *ivot ono /to je ve. tamo, daje snagu i
*ivot i snagu, a ne hrane& ali ne mo*e crpiti snagu i *ivot i snagu njegovih 1mtriebs
od sebe u krvi& hrana treba.
Dakle, povijesni subjekt .e mo.i tako malo, bez teoretska i prakti%na kako to
u%initi obrnuto i nitko je zapravo razvoj i dizajn vjeri poduzimaju. )o, ta suradnja i
zbunjenost motiva ne sprije%i, ali nastaviti akciju neovisno jedni i do odre5enih
granica& Da bi znali /to su u interakciji jedni s drugima i jedan mora znati /to svaki
izgleda nakon njegove strane. +ogotovo jer utakmice, /to dokazuju tri motiva
op.enito govore.i, izazvati vjeru na sve i da se u detalje iu odnosu na pojedinca vjere
ne postoji. 1mjesto toga, vidimo u detalje ovdje to ima da motiv vorHaltend ili %ak
isklju%ivo, tako neprijateljski raspolo*eni prema drugoj, bijeg, a sukob motiva
vjerojatno kao svojim ugovorima. 3ad katoli%anstvo i pravoslavni protestantizam je
povijesno na%elo, velika, teoretski i )eukatholizismus !ilozo!ske doktrine vjere, u
u%enjima 3on!ucija i dr*avnih religija prakti%nih kao takve. 3oji povijesni motiv bi
nam vjeruju, %esto ne ispunjavaju prakti%na i teoretska, razumom ni na/eg spasenja
korisne, %ak iu prirodi stvari %ini se da nas. $ druge strane, ni/ta vi/e zajedni%kog
nego saveza povijesnih i prakti%nih motiva protiv teoretskog subjekta i stoga ni/ta
vi/e zajedni%kog nego spora izme5u vjere i znanja& i opet ni/ta vi/e zajedni%kog nego
da je jedan od dreie druge dvije .e savijati pod jarmom svoga. Dakle, povijesni je u
jednostranoj arogancije naziva jednom %vrste pitanjima i o "eilloseste kao nu*ne za
spas i *eli cijelu znanstvenu vodstvo na konopcima& prakti%ni odre5uje i nadzire u
skladu sa svojim svrhe, u%itelja i nastave, ovime smjeru /irenja vjere i povijesnih
utjecaja znanosti na njega& i teoretski bodova i Muibbles povijesnim izvorima vjeru u
njegovu smislu istine i *rtvovati kvalitetu.
)e samo jedni s drugima mo*e tvrditi tri motiva, svaka tako5er sa sobom& i kako
sukob sekti je %esto te*e nego religija na koje se pot%ine, /to je s hassles motiva.
Tako tvrdi povijesni motiv u vjerovanju u 3uranu i ibliji, tamo opet u
vjerovanjima /ijiti i suniti, ovdje vjera pape, Luther i >alvin& prakti%no u dizajnu
vjere od strane sve.enika i vladara u svoju korist i svim ozdravljenje i korist ovdje to
tamo toj strani dobrobit& teoretski u !ilozo!skim doktrinama, ima toliko o njoj.
>ijeli vjera rezultat %ovje%anstva je rezultat suradnje i sukoba interakciji triju
motiva jedni s drugima i na sebi. Ostaje u cjelini pozitivan rezultat ogromna& Da
kontradiktornosti akcija od motiva sami doprinosi kako bi se ogromna. To je slu%aj
sve mijenja i !luktuira, biti ispunjena opet sama svojoj isparavanja, sve mo.niji od
borbe njegovih valova, more. Ono /to je tako5er detaljno promjene u njemu i tetura,
ona ostaje na cijelom vje%no mora iz kojih se mogu izvu.i sve rijeke u tajnosti sipati
prikupila o ciljevima ba%ve natrag u nju. +a %ak, /to je u njemu protiv drugoga, ali
zajedno ovisi osnovi i kao cjelina.
Tu i tamo se doga5a materijalist i ka*e, )ema oga. To jest, on .e biti dodatak
malom *licom njegova sklapanja, iskori/tavati more i prelijte daleko. Ona je postojala
od po%etka i da .e izdr*ati zauvijek& 2ala kanta kao svaki privu.i umorni& ono /to su
distribuciju, te%e kroz zrak natrag u more.
1zrok povijesti i etnogra!ije vjerskih uvjerenja mora biti slijediti vladavinu tri
motiva ove vjere kroz stolje.a i me5u narodima, i razlozi zbog kojih su posebnim
dizajnom u utjecaju povijesnih prethodnika, me5usobne povezanosti, odnosa s
prirodom, biljkama i potrebama konzultirati narode o tim temama i gledati iz /ire
perspektive, pitanje od velikog interesa, ali to nije zadatak ovdje. +rije nego /to se
mo*e u.i u trag uzroke koji su privukli naprijed vjeru u %ovje%anstvo, u naj/irem
smislu, to je va*no odrediti vlastitu prirodu i njihov me5usobni odnos s jasno.om, a
ovo je prvi zadatak. 1 tu svrhu, ali oni su prije svega shvatiti, jer o%iju, na kojima
prezentiraju promatranje odmah jasno i nedvojbeno, da je, kako oni djeluju u svijesti
ljudi, nije im se svi5a kod u svjesnosti oga ili op.eg svjetskog poretka ili ideji pri%e
i stvari korijeni, koje smo *eljeli, ali zadnji potragu za svojim korijenima ili razlog za
njihovu op.u vlak.
4a to je, dakle, da smo do pojedina%nog u%inka isto u ljudima silazi s razmatranjem
motivima vjere, da ne ka*em da je vjera se stvara u %ovje%anstvu atomiziranom
zbrajanja motivima u pojedinca& ali samo je rekao da op.enito, vi/i7dostizanje, razlozi
odvezao dalje vjeru u %ovje%anstvo, koje se mogu, koji su napravljene u svakom pod
utjecajem istih ljudi koji su stajali kao tim motivima potra*ivanja& ali to je samo
pojaviti se izravno u iskustvu& samo od njih mi %ak mo*e zaklju%iti prirodu op.ih
razloga i koja je time okarakterizirati kao ina%e tamna traje, po svojim
u%incima. Onda kako je prvi o%i treba rije/iti kako ne bi po%eti s misti%nim i dokone
/pekulacije, koji odlu%uje da li pretpostaviti samo iz motiva i razloga& nakon %ega je
ne samo besplatno, ali ispada po sebi potrebu ustati iz interakcije subjekata u ljudi za
op.e kota% u %ovje%anstvo, ono /to .e se na kraju na.i samo u postojanju osje.alo
najvi/ih i posljednjih stvari.
Dakle, nije isklju%ena s na/om iskustvenom promatranju prirode i interakcije
motivima u svom detalju, njihove kombinacije i sukoba, koherentne pri%e i visokog
za%e.a njihova rada u %ovje%anstvo, ali zamijeniti& ali spremni i dati& i zaklju%ak u
vi/u za%e.a je u cijelosti posve.ena napretku sljede.im razmatranjima sebe.
$vaki od tri motiva mo*e podi.i pravi, izgovorljiv u bilo argumenata, uzdi.i razum,
a time i !luktuacije, dekolte, sukob, lutanja i kon!uzije, iako ostaje ni/ta vi/e od onoga
/to smo rekli, najvi/e generalizacija, sa*etak, top, poja/njenje, polo*aj korekcija,
kratko zavr/etak s jedne strane i dramati%an ograni%avanju druge strane
odgovaraju.eg motiva. $vaki od tri argumenata je dovoljno za sebe, kako bi
opravdali vjeru i zadr*ati, ali samo u mjeri u kojoj je svaka odnosi se na glavnim
aspektima i drugi mogu napraviti podre5en& onoj mjeri u kojoj je to, ali su ostale
potrebe, i samo u.i u slu*bu drugih, tako opet, vjera kraju to%ka se zamjenjuje samo
jednoglasnom odlukom trojice& Dakle, treba imati samo biti u potpunosti ga
opravdati.
2o*e se pokazati da netko ima pravo da mu se na temelju onoga /to razgra5uje u
povijesti, pa %ak i nagovje/taj onoga /to je pobijediti budu.nost, gledati u nedavnoj
zamahu na njega& ali samo pokazuje da je upravo samo ono /to odgovara razumu i
prirodi stvari i potrebe ljudi koji na kraju mo*e probiti i dobiti podr/ku, i ja je u tijeku
tendencija. 2o*e se pokazati da je to pravo zadr*ati najbolje za najvjerniji& ali do.i
do znanja o tome /to je najbolje za sve i za sva vremena, a FuNens je potrebno na
povijesno razvijene znanja o tome i odlaska razumnom uvida u prirodu ljudi i
stvari. 2o*e se pokazati da je u pravu, ne samo /to je dobro, ali da zahtijeva u obzir
od najvi/ih i posljednjih stvari iznad svega i kroz sve razuman i najpravedniji za
iskustvenog prirodi stvari kao najmanji i )ajzlobniji& ali kako ograni%ena je pojedinac
razlog i njegova iskustveno znanje o prirodi stvari&Dakle, to .e primijeniti ponovno
osloniti na povijesnu primjenjivo, i na kojima mo*emo temeljiti s tim, kao /to je
najto%nija znanje o tome /to je za nas najbolje slu*i u na/im odnosima, s druge strane,
ono /to nam najbolje slu*i da je ve.ina to%na.
$vi sporovi izme5u povijesnih, prakti%nih i teorijskih motiva i podi*e i tako otapa
kona%no u povijesnom, prakti%nog i teoretskog razloga, u svakoj od njih, a sam po
sebi spor snosi uvjete ovog rje/enja.
1zalud smo poku/ali podr*ati uvjerenje o stajali/ta jednog od tri razloga
sam. Objava vjernik koji *eli da se oslanjaju isklju%ivo na izravnu objavu od oga,
ali mora opravdati valjanost otkrivenja o sebi i drugima kroz prakti%ne to%ke gledi/ta,
da je takva vjera iznad svega, ostalo je otkrila, ili opravdano nazivaju, bio je
najbolji. Onaj tko tra*i najbolju religiju za sve, on misli da je religija ljubavi, sve
najbolje *elje svima, imao sam izmislio, ako je nije prona/ao 3rista( Dakle, ali on
treba povijesnu potporu. 'li on vidi oko sebe na tisu.e godina prije 3rista i narode,
bilo da je to bilo tako lako izmisliti ovu religiju. 1mjesto toga, samo da se on sam je
odrastao u njemu, bila je najvi/a to%ka prakti%no ga prona.i i neka ih pitati. 6 tko *eli
graditi isklju%ivo na razumu i iskustvu, on vidi oko sebe na slobodnom op.ina i
materijalisti koji samo imaju taj princip, ali ovaj princip, koliko on jo/ uvijek prona.i
vjeru u oga i vje%ni *ivot tamo.
1mjesto da bacite jedan od tri gra5evinskog kamena, mi smo stavili na to da se
svod& ali, moramo dizati kamenje pojedina%no.
V.
povijesno naelo.
Kovjek ka*e da se s druge strane. To je kratkoro%ni povijesnog principa. 1smeno,
pismeno, to je isto. )a taj na%in, vjeru naroda /iri na ljude. )o, kako je prvi put do/ao
u %ovje%anstvo(
Od prvog mo*ete samo i.i bilo gdje, ako ti to zna/& ali mora po%eti s kasnijim
generacijama, ako ne znate, i vidjeti ako mo*ete prona.i na prvi krug
sredstvima. 4atvaranja agenata na prvi podrijetla vjere, ali uvijek .e ostati tako
neizvjesno do prvog podrijetla, prva dr*ava, prvi razvoju samog %ovjeka, a odluka
izme5u vrlo suprotnim hipoteza postoje %ega oko jedino /to je uvijek *elim biti
uvjerenje, ali ne vjerujemo razloge uop.e ovdje, ali znam. Tako smo pomaknuti
barem to pitanje vratiti kasnije s nekim na njemu& i, umjesto da tra*i prvo, kao /to je
vjera prvi put do/ao u %ovje%anstvo, prvo pitati koliko je on prvi do5e do svake osobe
danas.
To je s pojavom vjere kao i sa svim stvarima. $ve u svemu, na%in prva pojava na%in
se razlikuje i bitno se razlikuju, kao i !ormiranje stvar ponavlja. 0ednom nastale /tedi
tako re.i sredstva i tro/kove svog prvog pojave u novom stvaranju, ako ne i sasvim,
ali najve.i i bitni dijelovi, sadr*i po uvjetima ponavljanja svog postojanja re.i u svom
postojanju, kao /to je ukinuta.
Ono /to nije bio me5u njima, kip, slika, pjesma stvoriti erstesmal. 6ko na poslu
3ada tamo, lako se izlio tisu.u puta, kopirati, recitirali i tiskani.
Tek nakon tisu.a, vjerojatno milijuni, milijarde godina da zemlja postoji, mo*e
dovesti do ljudskog para. io jedini, pa je bilo lako naseliti zemlju, a uskoro .e biti
te/ko obraniti svoje prenaseljenost.
3ao jezici nastao, nitko ne zna, i nitko joj ne.e mo.i izmi/ljati je novo& $ada su
izmislili, svako dijete u%i oni igraju.
-to to ko/ta mnogo puta za nevolji, zapaliti vatru u pe.i. 6ko eksplodira opet, uzeti
jedan u osam da ne spali ku.u.
+roizvesti bolest, uglavnom prema/uje ljudsku umjetnost navla*ite bolesti ne
manje.
6llen je da je, nakon /to je prvi razlog postojanja pitati, a ne.ete ga prona.i
govore& baza kasnije postojanja je lako na.i& on je jednostavno u tome /to je ve.
tamo.
Tako je sa svim stvarima& to je tako5er s uvjerenjem da.
3ako vjera prvo je stvorio, nitko ne zna, ne mo*e razmi/ljati o tome i da je o tome
ve.. One tako5er mogu pitati, ako bi to bilo mogu.e na.i na je novo ili izmisliti. $ada
je po%ela, to%no ili neto%no, to propagira, kao %ovjek propagira kao jezik propagira,
kao vatra se /iri, kao i in!ekcija se /iri. ' %ovjek se pita za/to on vjeruje da je, ne i
posljednji, a cijeli, ali sljede.i i va*an dio cijeli sposoban, odgovor, 4ato /to je
vjerovao prije mene, a vjeruje mi.
1 stvari, /to .e biti u zabludi jaka kada se mislilo da %ovjek vjeruje samo krugove
ili potreba. 1mjesto toga, svaka osoba se ve. po%inje vjerovati dok se sama mo*e
samo smisla i treba tvrdi, a vjera je vjerojatno ve.ina ljudi bez obzira na to je samo
po inerciji nastavio. Opet, to nije vjerovanje u najvi/i i posljednjih stvari neobi%na& on
jednostavno nije iznimka od onoga /to je op.enito.
)itko nije ro5en s vjerom u oga, ali bilo tko s takvim op.im i bezuvjetnim ure5aj
vjerovati sve /to mu je rekao, rodio, sasvim je prirodno da on vjeruje u oga, ako ga
jedna od takvih pri%a & Dakle, za svaki narod, jer je sve vi/e ili manje jednoglasno
obrazovni utjecaji pod la*u, tako5er je vi/e ili manje odgovara od strane drugih
naroda pona/ao druga%ije druga%iju vjeru.
1 stvari, mo*ete dijete, i da svako dijete, izravnati $ve bilo bijelo. @ecite djetetu,
mjesec jednak padaju s neba, i to .e izgledati na nebu i o%ekivati da on padne. @eci
mu, Ovaj pas .e odmah po%eti razgovarati& to je hinhorchen, a samo pitam da se ne
pokre.e.
)ije tako, mo*da je %ovje%anstvo u svom djetinjstvu vjere u oga zna u%injen, i
prima nastavio samo zato /to je napravio bijeli koristiti nove svako dijete, a mu/karac
ne samo /to ima priliku nepostojanju oga na uvjeriti oblake kao mjesec ne pada, a
pas ne govorimo. +ogotovo ako ga znati grom je o*ji glas iz oblaka, a to i
podupirati vjeru u vjeri( Dijete je lak/e vjerovati da je jedan vi/e o%ekuje od njega
vjerovati.
4a sva uvjerenja, koji se ugra5uju u djeteta, dijete ne zahtijeva razloge& Da to ne bi
razumjeli razloge. )iti je to ljepota, rasko/, korisnost, Tr8stlichkeit vjere, pri %emu je
utvr5eno da vjeruju. Ona se osje.a jo/ vi/e %vrsto u duhove, jo/ jedan %ini se
bojati. $tvar mo*e biti samo psiholo/ka, Ona u%i rije%i, razumjeli govor jedino
privr*enosti %injenicama& $ada je to povezano obrnuto, %injenica rije%i, govora. 'li,
dijete %ini odrasle $ve tako dugo nakon, dok je stekla kroz opona/anje vje/tine i
sposobnosti da se ide dalje od toga, i mnogo %ini sama, tako re.i o sebi u njemu. Tako
i vjera odraslih u djeteta %ini poslije. 0a .u ga ostaviti, ali kao da se tu netko sa*eti
psiholo/ki razlog tome jo/ dublje. Ivo to je samo %injenica /to je razlog, /to je razlog
tome.
1mjesto da u%e vjeru dok dijete ne treba odu%iti vjeru& a to se doga5a postupno,
kada je %ovjek nekoliko puta %uje rije% mo*e lagati. Onda samo7dokaz organizaciji
stvarnim aktivira te rije%i, postupno slabi vjeru, a mo*e trajati i preklopite u
suprotno. )o, vi/e osoba ostaje na razini djeteta, a dio ljudi uvijek ostaje ga zatvoriti,
vi/e se nastavlja nekriti%kog uvjerenje. Gene su i dalje posebno u pitanjima vjere
uvijek djeca, a vjera masa mo*e biti od bilo kojeg proroka s dovoljno jakim glasom,
olovo *ivo geste i mo. govora kao tok vode kroz korito.
Osobito u podru%ju stvari, gdje nema iskustva, nema otkrivanja pogre/ke
%injenicama je mogu.e. 4atim, spasiti vjeru naroda ako je gurnula na svim
podru%jima iskustva. ' manje razloga neznalica ima za vjeru i manje on razumije
razloge za to, prije on mo*e ubiti za njega, a on predla*e Ostalo za mrtve, jer onda
mo*ete napraviti manje protuargumente protiv nje bori.
6li on %iji je um dospjele su iskustva i razmi/ljanja, koji je nau%io sumnju, utjecaj
povijesnog subjekta nije povu%en& mi/ljenje da se njega, i vlast nad njim vr/i prisilno
mo. nad njim, i nije lako vratiti sve izgubljene vjeru, koja je usa5ena u njega kao
dijete, nego sam odre5uje svoje volje mnogo treninga svog uma i njegovim
zaklju%cima.
+ogotovo kada je stvari koje prelaze opseg svakog kruga, sa svim svojim
iskustvom& i vidimo %ak i mnogi od najelegantnijih mislilaca nakon uzaludnom borbe
kako bi se utvrdilo to%no i najbolji u podru%ju najvi/ih i posljednjih stvari po
vlastitom razloga, kona%no je ocajan, dostaviti koristiti nove sa svjesnom voljom
snagom povijesnog na%ela da ih se daje vratiti mir i povjerenje djece obe.anja. Dakle,
na kraju se vra.a na izlaz.
Ovdje vidimo kako se prakti%no motiv bi se trebalo dogoditi, da o*ive povijesne i
oja%ati. Tako5er pogledajte za sebe, implantat vjera nekome drugome da bi ga
uvjerljivo su suglasnost drugih motiva& ali kad je ovaj povijesni motiv temelji s
drugim motivima, pa obrnuto je istina. Ljudi, dijete .e biti ponu5ene razloge vjere,
vezao svoj spas vjeri, a vjeruje razloge, smatra obe.anje, prijetnju, bez vlastitog
pregleda smatra prili%no povijesna.
0a .u dati primjer, kao /to sam ga pro%itao,
;$tarac iz planine bio je 9u doba kri*arskih ratova: voditelj degenerirane sekte
muslimana koji je *ivio u planinama izme5u Damaska i 6ntiohije, i %ije je ime
"eissassin 91bojica: postalo op.i pojam za ubojicama u mnogim europskim jezicima.
$ljedbenici $tarac +lanina ga /tuje kao oga *ivoga ili kao ogo%ovjek, u kojem je
utjelovljeno bo*anstvo. su ispunjeni djecu na najnje*nije dobi s takvom sna*nom i
*ivom vjerom u bo*anstvo $tarac planine i zasluga slijepe poslu/nosti njegovim
zapovijedima, da bi mnogi radije umrijeti nego *elio *ivjeti, i nema skrupula da se
baci na njegov amanet po stijenama ili tornjeva ili uroniti u drugim opasnostima
neizbje*nim *ivota., ako je osvojio $tarac je planina s novcem, pa on je poslao
ubojice prije nego /to su njihovi bode*i sigurno nije bio kralj u dubini svojoj pala%i, a
ne vojskovo5a usred njegovih ratnika. "eissassins ubio kralja 0eruzalema >onrada, i
mnogi drugi, kako kr/.anska i islamska knezovi i plemi.i. Fanati%ni ubojice nije strah
unermeidlichsten i okrutnu smrt, jer su imali %vrstu nadu da odmah radostima raja
opet budni, ili kako je lijep, jaki, sretni ljudi bi se ponovno rodio. ;92einert je
+ovijest @elig. '$ BBO, ...... prema 6rnold ''' p APO APQ V'' > AR, str CRP 2arin Kak
'. CQS i dalje:.
Ovdje mo*ete vidjeti kako blindest podnesak mo*e biti generiran u volji
nadre5enog, boldest energije i staunchest tolerancije od strane usidren nade za *ivot
poslije smrti, ali ovo je %ak producirao zatvoriti povijesni +rinzipe samim po%etkom
implantacije& a kako ovdje s najsiroma/nije vjere je razli%ita odjeli s jednim /to
mislimo da je najbolje.
)a taj na%in vidimo vjera starje/ina pro.i do djece u /kolama, pro/irila s
propovjedaonice, misionari, stvarnim i la*nih proroka i apostola, nastaviti i dalje. '
dalje je ve. pro/irio, lak/e mu je vrlo dalje /iriti, poput vatre, zgrabite in!ekcije lak/e
dobiti, dodatno su pribjegli okolo. Tko jo/ mo*e u%initi zadnja postaja(
1tjecati na /irenje vjere dolazi jednako sna*an trajanje. Od onoga /to su roditelji,
preci, prvi roditelji vjerovali, ne usu5uju se lako sumnjati. +ostupno vjera raste
zajedno s tako cijelo bi.e i *ivot ljudi, da .e morati napustiti sebe da ga se odrekne& i
gotovo uvijek ga zapravo daje samo svojim podjarmljivanje i uni/tavanje. )ajbolji
motivi za uspjeti o%vrsnuo vjeru, kao /to je uvjeren kako je untri!tiger vjeri, jer vjera
je sama po sebi glavni izvor blizak razloga i na na%in, osobito u vlastitoj stvari. ' tako
vjera pojedinca dr*i kontekstu istodobno s cijelom vjere u njega i prije njega.
;Vi/e mi 7 kao /to sam pro%itao u misiji izvje/.a iz 6moD u 3ini
A:
7 +oznato je da
ljudi, jasnije nam je sna*an utjecaj koji prevladava praznovjerje i strah da se zvati
opozicije da isto kao glupan, napregnuti se na njih. je jednostavna %injenica da je
idolopoklonstvo je bila uobi%ajena za mnoga stolje.a me5u njima, vrlo dovoljan
dokaz da je u potpunosti ubla*ava potrebu za testiranje za veliku ve.inu ni*e klase. ;
A:
>alH 2issionsbl. A. srpnja AOPS. )e AB.

' drugdje
C:
, ;)apravio sam brahmani na naopako idolopoklonstva pozornost,
nakon %ega je on odgovorio, Tako je na/e pretke, i mi moramo u%initi dobro, ne pravi
ramahne mo*e napustiti vjeru svojih otaca $vako pleme ima svoje. svoju vjeru,
+adre 9misionari: njihova i na/a, mi. ;
C:
1 pismu Dr. "aug7a. iz +une u zapadnoj 'sto%noj 'ndiji. S. rujna AO=A AO=C br inozemstvu T.

)o, ono /to je sada nevjernik pita za razlog, jedne vjere u vrijednost i zahtjevima
valjanosti, koja se odvija na taj na%in, prema istom principu kao i vatra i njegovo
/irenje bolesti kroz %ovje%anstva& vjera koja ima svoje glavne korijene u
lakovjernosti, prihva.en od strane djece i ljudi bez razumijevanja, /iriti od strane onih
koji to ne moraju %esto sam sebe, i dalje je tako uvjeren kako je djetinjasto i
*enstveno, glup %ovjek ostaje, njeguje ga, te .e biti isporu%eni racionalno samo
*rtvuju.i razlog. 4ar tisu.e i tisu.e pogre/aka i pri%a pro/irila na isti na%in& i vidimo
nego vjeru naroda& on nije u potpunosti o%ite pogre/ke i bajke( ' ne vjerovanje protiv
drugoga(+jesnici, sve.enici i vladari su ga izmislili& sad on ide po svijetu.
Ove primjedbe su na povr/ini& ali idemo malo dublje.
'stina je da je vjera prihva.en od strane svih, bez prvih razloga& to nije teoretski i
prakti%ni predmet zahtjeva, ali se odr*ava u pravilu ne bez razloga. Djeteta, u ni*im
osnovnim i naroda slojeva da& ali to nije ono /to ga dr*i na duge staze. Dijete nije
vje%no dijete, ljudi rastu, te u svakom narodu raste jedan dio preko druge, a neki od
ljudi s druge strane, i odrasli imaju vlast nad djecom i vjere od djece i od strane ljudi ,
koji je i dalje na razini djeteta. 1 odraslih, ali vjera mora pro.i svoje uzorke. 4namo
da on nije %esto u detalje, ali je i to je uvijek cjelina. On je pre*ivio Francuske
revolucije, on ima godinu dana bili su AOPO, on je pre*ivio napad od materijalista svih
vremena& on .e pre*ivjeti sve. 6 ako neki *rtvu nakon dugog pregleda razumom %ak
razloga vjerovati da jo/ uvijek mora osim od razloga dati glavne razloge za same
vjere. 6ko je iznad svega, sve.enici i vladari nastoje ga posaditi, ako %ak i oni nastoje
da ga posaditi, nemojte ga imati sebe, tako da moraju biti jako op.i obvezni i
obvezuju.ih razloga da ga biljka. Tako se povijesno reproduciranje bez primjerenije
razloga dr*ati tvr5avu za @asuti istina, ali mo*da su se vratili u zajednicu i prisiljeni
reprodukciju na op.im i uvjerljivi razlozi.
' opet, ako povijesno propagira vjeru op.enito je pun pogre/aka i bajke, i
vjerovanja od ostalih staza, a posebne odredbe i dogovori o vjeri op.ih i bitne to%ke
su razlikovati isti. @elativna slu%ajnost %injenica da je bo*anska vie i
nadzemaljski nakon davanja ljudskih ovaj svijet, a da je %ovjekov najve.i i krajnji
spas je polo*eno u odnosima na svim uzrastima i narodima je prekrasno. Tako i treba
za njih, a ne za mijenjanje i )atje%u.i se u vjeri, op.enitost i sila razloga je
potrebno. ' koliko god smo *eljeli dati posebne oblike cijenu vjere, mi smo, dakle, ne
prepu/tati vjeru. )e treba zaliti dijete s bathHater& treba mi distribuirati oga
bathHater(
Veliki uspjeh proturje%nosti koje se pojavljuju u znanje nije izdvojiti znanje, ali da
ga promovirati, jer sa svakom otopinom kontradikcija znanja penje korak vi/e. Treba
li to biti razli%it u vjeri(
@e.i da je pri%a o ogu i zagrobnom *ivotu pro/irio kao i svaki drugi mitski i nosi
pe%at bilo koje druge bajke, tako da sama %injenica sama distribucije je stoga u
suprotnosti i koliko. Gdje drugdje je bajka, bajka, ina%e dobiti takvu distribuciju, kao
trajanje tako %vrsto uvjerenje bi proizveli. 'ako postoje vjerojatno neki dje%je bajke i
basne, jedan je od davnina u 'ndiji govori nam kako& ali to su tako5er vrlo posebne
rijetkosti, njihov raspored je samo vrlo slabo protiv vjere u oga, a ono /to je glavna
stvar koja ih svatko %uva u 'ndiji i ovdje basni. 1mjesto toga, povijesni subjekt .e biti
u mogu.nosti, a ne /iriti veliku bajku o ogu i zagrobnom *ivotu do sada, tako dugo
da se na vlast, da je stvarno bajka. 0er ovdje sljede.e opa*anje doga5a, pogodan za
nas kona%no dovesti do argument iz subjekta.
Gre/ka i istina je zajedni%ko da ih se mo*e razmno*avati povijesno, i da namaz je
sve lak/e, sve dalje je uzeti korijen, vjera dr*i lak/e du*e on je odr*ao& ali postoji
razlika koja ide s istinom na neodre5eno vrijeme, s pogre/kom samo do odre5enih
granica, koje prave vjere, jer se /iri, ne/to otporna korisno i pridonosi, ne/to i.i
otporan na krivu, /to je sa /irenjem i trajanje vjere tako5er raste i na kraju je potrebno
prete*e u korist istinske vjere. ' to nije te/ko prona.i.
4a/to mi zovemo uvjerenje istinito i dobro( udu.i da je u prirodi stvari i potrebe
ljudi. 4a/to ne valja i lo/e( udu.i da je na taj na%in stoji u opoziciji. 3akve to a
priori ( Vi/e vjera /iri i du*e traje, vi/e prilika on .e te na.i, da razviju svoj pristanak
ili svoju sukob s prirodi stvari i ljudi, i dokazati& mo*e razvijati samo u skladu s
njegovom opsegu i trajanju istih glavnih u%incima i posljedicama, pa %ak. Od
slu%ajnost !avoriziranja je za , sukob izme5u protumjere protiv mora iza.i njegovu
daljnju distribuciju i du*e %uvanje, koja raste sa /irenjem i trajanju. 0ednom rije%ju, to
je omjer teoretskog i prakti%nog principu, koji odre5uje kona%ni uspjeh. +ovijesni
princip primjenjuje na dobre i lo/e, pravoga i la*na uvjerenja ravnopravno mjesto
njega& ali to se odnosi na njega u suprotnom situaciji u teorijskom i prakti%nom
+rinzipe. 3rajnji cilj je da se podudaraju sve u svim odnosima& i oni napokon mogu
na.i samo u pravom i dobroj vjeri umjesto.
Tako5er je ovdje s vjerom kako je s vatre. +o*ar se tako puno lak/e do.i, dalje je
ve. pribjegla, nego i konzumira i lak/i svoj materijal& i bi odavno su uzeti u obzir na
zemlji, ako ne i uvijek nachHJchse novu tvar. Dakle, vjerovanje da se materijal ne
uvijek ponovno raste iz prirode stvari i realno i op.e potrebe ljudi, a ne ustrajati na
duljini. Du*e traje, vi/e ga je preuzeo na sebe, vi/e je svoje sukobe s prirodom ljudi i
stvari razvijaju, njegove negativne posljedice akumuliraju i /irenje, bli*e seli svoje
prekretnice, i tako vidimo nikakvu pogre/ku, pasti bajku za drugom, ali istina je
uvijek vi/e u%vrstiti i oja%ati, dobiti ve.i i %vr/.i temelj.
$vaka lo/a vjera i lo/a vjera dosegao jedanput u bilo koje vrijeme oni prekretnica
nakon koje njezina daljnja distribucija i njegova daleka razdoblje pove.ava uvjete
njegova pada tijekom svog rasta. Tada po%inje kada je u pitanju vjere inventara nakon
vrlo op.e to%ke gledi/ta, s bolesnom cijele vjerovanja 61. +o%etku nemo.ni protiv
vlasti povijesnih glavnih osoba bore teorijska i prakti%na na%ela su dobivanjem
zemlje, tim vi/e /to su i sami vi/e s novim oru*jem povijesnom na%elu, rezanje
koli%ina torrent ili uvjerljiv mo. govora i djela, mo*e Ha!!nen. )evjera, u tim
vremenima, gdje povijesno na%elo izgubi stari mo. vratiti vrijeme gleda tu i tamo,
nadigrati vjeru, me5utim, mno/tvo starih vjerovnicima, protivno oko tako bli*e i ja%e
zajedno ga chart pod parolom povijesnom principu, sve dok napokon Odlu%io poraz
nevjerice i rastinje stare vjere od strane novog up. ' to se ne razlikuje s privremenog
slabljenja vjere u razdobljima tranzicije u, kao /to su potoci protoka za neko vrijeme
isplativije nakon ja%eg nabubri.
Toliki glupo i /tetno uvjerenje ne bi ni trajati tako dugo i /iriti do sada, ako ne,
zajedno sjedili uz uglavnom dobro i istinito, a kako bi mogao biti tako lako i
jednostavno rastali, opet je udario u vezi u ljudskom korijena.$amo jedna u cijelom
istinske i bolje vjere mo*e postoje.i biti razorena, i da mora pobijediti svu mo.
upornosti, /to daje povijesni princip nekad postoje.e vjere. To stvara paradoks da je
glupo i /tetno u uvjerenju teorijskog i prakti%nog na%elu, dok je pokrenut, ali se mo*e
odr*avati& samo detalj nije gledao u sebi, ali na temelju njegove veze s nekim
prete*no istine i dobra, i ne zauvijek, ali do prvak u vjernijim u cjelini i pronalazi
bessseren vjeru.
Od druge strane, povijesno na%elo tako5er dolazi u sukob sa samim sobom koje je
priroda sama krivom i lo/oj namjeri, da se odmori na jednostranoj odlu%nosti i
razloga, dakle, ne mo*e biti op.enito biti u stanju. Dakle vjera po%inje protiv vjere
raspravljati s oru*jem i oru*jem te rije%i doista& Da se ljudi uni/titi poradi vjere& i
pridonosi dobrom i pravom vjerom pro/le dobiti gornje strane, zbog dobre i prave
vjere, %ak i neke mudrosti, snaga i mo. dijelom se odnose na ono /to je mudrost, mo.
i snagu. 'li za/to su narodi spadaju pod ma%em kr/.ana i pobjeda od 4apada nad
Orijenta. 3onkretno, mo*e se odr*ati od pobjedu istine i dobrih iznimaka,
retrogradnih kretanja& tijekom cijele povijesti, me5utim, ukazuje na tom !aktoru.
)a bli*e inspekcije ispada daljnjem povijesnom na%elu vjere kako slijedi,
6ko je uvjerenje u postojanje ne%ega /to ne izravno ovisi o iskustvu, tako da bilo
koji moraju ljudi biti svjesno ili nesvjesno, na temelju odluke o postojanju podru%ja
podnose razlozi postojati koje proizvode ta uvjerenja ili potrebe ljudi koji prakticiraju
to . $vatko, uklju%uju.i irrigste, vjera ima razloge takve vrste, samo ne uvijek u
pravilu zul#ngliche, ali %esto samo jednostrana, djelomi%na, egoisti%an, proizvodnju
elektri%ne energije iz nepotrebnog prekomjerne te*ine ili untri!tige generalizaciji
pogre/no uvjerenje ili pogre/nom vjeri. Ona nastaje kao na dostatnost razloga za te
ovime valjanost i kvalitetu ovisne Vjera je od jo/ ve.e vjerojatnosti,
A: $a vi/e i vi/e razli%itih ljudi, naroda, vremena i podneblja, uvjeta *ivota, vjera se
prote*e daleko od uvjerenja ovime zamjenjuje vi/e /iri, vi/e svestran, du*i priliku,
dopisivanja s cijelom prirodi stvari i op.im i stalnim potrebama dokazati ljude ili da
je njegova oporbena tako tvrdi.
C: kontinuirana, jednoglasno, kontinuirana, sna*an i u%inkovit bogati pro/iriti kroz
nju na ovaj na%in, trajnosti, odr*ivosti, jednoglasno, snaga je dokazano u podlozi
prirodi stvari i ljudskih umovanja trenucima vjere.
B: nesputano i bez predrasuda smatra, ve.i prirodni talent, opse*nije znanje,
savr/eniji stanje morala, vi/a je ikad kulturna razina naroda i naroda kroz koje se
prote*e, koje na taj na%in s jedne strane, kompletniji pogled Opravdanje trenuci vjere
vezanih, dokazano je, s druge strane, racionalnost i dobrotu vjere u svojim
posljedicama.
+ojedini slu%ajevi nevjere ili odstupa vjeru u pojedincima, pa %ak i narodima i
vremenima mo*e odr*avanju protiv superiorne snage ra/irena i vrijeme radi i razvija
vjeru ne dolazi u obzir, budu.i da provodi jednostrano ili djelomi%no djelovanje
razloga, /to je op.enito 3ontekst ukinuta, mo*e se objasniti, me5utim, op.enito
velika i odmjereno nastavio brane.i vjera op.enito, koherentan, trajan rad razloga
pretpostavlja.
)akon toga mo*ete zaklju%iti kako je na istini i dobroti vjere, bez da je potrebno da
se postojanje podru%ja le*e razvijati u %ovjeku u%inci dolaze razloga, od kojih su isto
ovisni za jasno.u sama njihov u%inak dokazuje svoje postojanje. ' tako, povijesni
argument teorijska i prakti%na, /to .emo dalje razgovarati je druga%iji. To isklju%uje
utjecaj razlozima prisutnosti razloga, ali, osim mogu.nosti dunkelen izvorne objave,
pro/le su isti, iz kojeg je zaklju%io u teorijskim i prakti%nim argumenata svjesnih
legalno. To je u te/ko.ama, %ak nemogu.nost, ukupnost razloga koji generira vjeru u
potjeru i pokazati u detalje, relevantne argumente, koje se temelje na znanju isto, da
imaju argument , koja se temelji na u%inku isti.
4aklju%ujemo nakon toga prvi argument s obzirom na najvi/i objekt vjere iz.
udu.i da je vjerovanje u oga, naj%e/.e /ire kroz narode na zemlji, jer je on, ba/
kao /to je postojala od najranijih vremena, kao /to je nastavio prima tijekom
vremena, budu.i da se to dogodi, ne samo kao kvazi7prirodno u svim ratarskih
naroda, ali s nekoliko iznimaka, %ak iu onim narodima %ije kulturne sposobnost mo*e
se postaviti pitanje, kako je sve sukladno progresivnom kulturnom razvoju i samo
%ovje%anstvo, a za razvoj od pada, jer on radi o sporu stala pogleda, ako ne i njegove
posebne izvedbe, ali njegova Osnovni estande nakon toga, ako ne u detalje, ali u
cjelini, a velik je uzvi/eno, jer on je naj%e/.i sporazum zna%i sve ljude na 4emlji, i
sustav pokazuje kontinuirano vi/e biti tamo, jer je njegova mo. impresivan %ak i po i
trajne u%inke dokazuje tamo kona%no dogodi, pojedina%ni slu%ajevi nevjere samo
iznimno i to samo u pojedincima, narodima, vremenima bilo vrlo niska ulaganja i
obrazovanje ili jednostranog smjeru, tako da su svi aspekti povijesnog argumenta
ujedine u korist vjere u oga& Da regija postojanja bi sadr*avati suprotnosti uvjetima,
ako je tu vjeru u tako velikoj op.enitosti i %etvrtog stupnja prijenosa s tako jakim
policijskim snagama, te .e dobiti dodatno razvijena bez op.ih osobite razloga da se
uklju%i.
$ pravom se povijesni argumenti, kao /to je to bilo jako dobro ponekad, ;jer su svi
ljudi vjeruju u oga, vjera mora biti ukorijenjen u prirodi;, prigovorio da nisu svi
ljudi vjeruju u oga. 2orate navesti argument vjere tako malo da svi vjeruju isto kao
i odluke u dr*avi, da su svi usvojiti isti. )o, velika ve.ina i velika te*ina glasova
mora ra%unati za ne/to. $ada to mo*e biti vrlo te/ko, sukob izme5u onoga /to ve.ina
ljudi *ele i /to najbolje i najmudriji *ele odlu%ivati, pa %ak i samo da odlu%ite koji su
najbolji i najmudriji ljudi u stanju %esto. ' tako dijele dr*ave koje to uvijek neka
monarhijski vi/e te*ine na te*ini, stavite republikance vi/e o broju glasova iznova
odlu%ivati broj osoba koje su kao imati najbolji i najmudriji od multi7te*ine, da te*ina
nastavlja gehends Tra*i gdje je bio prije. )o, ovaj sukob je sre.om ne i kada vjera u
oga. )e samo da je ve.ina ikad, %ak i najmudriji i najbolji, ili barem od najmudriji i
najbolji od najvi/e vjeruje u oga, %ak i ako su htjeli dati svaki Gottesl#ugnern, /to je
u nekom smislu, ali kontradikcija in adjecto je da su oni najmudriji i najbolji. To u
cjelini mudrost i dobrotu, a na strani oga vjernici od ateista, oni su te/ko se pore.i& i
oni su htjeli da to negiraju, ali se njihovi glasovi bi ni/ta da se prijave upravo zbog
svojih malih brojeva i njihove prosje%ne beste*inskog stanja u republikanski kao
monarhijskih dr*ava.
$ada, to je svojstveno da isti koji dr*e ve.inu glasova u stanju prevladati nad
svima, predstavnike apsolutnoj suverenosti naroda, %esto istovremeno su ateisti, koji
uop.e ne brinu o tome, da su oni u takvoj velikoj manjini u pitanjima vjere . 3ada je
najbolje se mo*e na.i na temelju ve.ine glasova u dr*avnim poslovima, za/to je
manje vjera u stvari koje tako dobro stvar razloga ljudi trebaju biti za njih, kao i
poslove dr*ave. Ovdje je neshvatljivo nedosljednost.
2o*e se tako5er %esto sukob postojati izme5u primitivnih stavova ljudi koji na neki
na%in imaju prednost od vi/e nepristran pogled naivne, i one starije dobi. )o, ovaj
sukob nije u odnosu na vjeri u oga, ali samo u odnosu na dizajn ovog
uvjerenja. 6utohtoni narodi, poput civiliziranih nacija vjeruje, samo na razli%ite
na%ine, na oga.
To se tako5er mo*e koristiti isti kao povijesnog argument za univerzalne vjere
oga, a posebnim propisima i uredbama, samo da je univerzalna je sigurniji od svake
kao specijalitet. ' ba/ kao /to to vrijedi i za vjerovanje u oga za drugim glavnim
komada vjere. 1z postojanje bo*anskog bi.a mo*e biti s obzirom na masu, koja mora
imati glas naroda i vremena, pogledajte sljede.e posebne to%ke kroz povijesne
argumente da se dobro utemeljen.
A: jedinstvo i osobnost bo*anskog postojanja, koja dosljedno je priznata od strane
najvi/eg polo*aja u !ormaciji na najnaprednije, budu.nost zemlje neosporno
dominantna, nacija, a mo*da dijelom !ormirana izlaz iz mnogobo*a%ke religije se po
po%etnoj odori uhi.en bo*ansko postojanje tek kasnije pretvoren cijepanjem gore ili
micelij u mno/tvu, neki jo/ uvijek prona.i pribli*avanje pojma svih drugih bogova
superiorniji oga.
C: vjerovanje u realnom i moralne veze izme5u %ovjeka i oga i me5u ljudima od
oga, koji je i sam u nesavr/enih religija do odre5enih granica, koja se primjenjuje na
naj%i/.i i punom opsegu i u%inak prema moralnoj strani, ali u kr/.anskoj vjeri je.
B: kombinacija vjerovanja u oga s vjerom u besmrtnost, /to nije bilo od po%etka
do je jo/ uvijek na svim sirove kulture uprizoruje *ive tamo, ali svugdje je za*ivjelo u
tijeku i razvoja vjerskog uvjerenja, i gdje je to slu%aj, ne opet propadne.
P: Vjerovanje u takvim odnosima izme5u sada/njeg i budu.eg *ivota, da put
%ovjeka vodi svoj *ivot s ove strane, uvjeti za njegovo postojanje u budu.em na%inu
*ivota uklju%uje, gdje je tako5er nai/ao vjeru najsiroviji i ve.ina obrazovanih naroda.
T: Vjerovanje u postojanje osobnog tvari posrednik izme5u nas i oga, pri %emu
nam i njega posredovanje izme5u priprema posebnih odnosa prema patentima
poganskom vjerovanju u manjim bogovima, herojima, demona s kr/.anskim u
bo*anski posrednik, u an5ele, svetaca i bla*enika, koji su bli*e nego /to smo ogu,
ispunjeni. $vaka religija nosi %ak na trenutak jedinstva i trenutak mnogostrukosti u
sebi, samo koji prevladava u kr/.anin, Gidov, musliman, jedinstvo u %injenici
poganski, umno*avanju, a oboje dr*ite u "indu religiji u nejasno mije/anje ljestvice .
1kratko, ova cijela glavni sastojak komada vjerskih uvjerenja je izabran od
najva*nijih op.ih aspekata isto po povijesnim argumentom& 6ko ve. postoji tema u
svakom od njih sve vi/e i vi/e odlu%nih vjere snimke, kao u temi o najvi/oj to%ki
vjere, koja se odnosi na bo*ansku egzistenciju u cjelini& kao /to je napravio opet
%vrsta %ak iu onim glavnim to%kama, general, kao pojedinca, /to je %ak napravio s
aspekta povijesnog na%elu najve.e dvojbe. 1 konkretnom vlast nad stvarnom odnosu
oga prema prirodi i prema ljudima, okolnosti na/e ovozemaljsko postojanje i
priroda agenta biti tako razli%ite koncepcije ne samo me5u narodima razli%itog
stupnja kulture, ali i me5u najvi/e obrazovanih naroda i na krilu isto sebe, stavove to
je tako nejasno i proturje%no u sebi, i sama kr/.anska religija ima tako malo jasan i
nedvosmislen skup out za koji je tako5er s obzirom na mogu.nosti te*ine, /to
moramo rije/iti kr/.anstvo, povijesno ni/ta ne mo*e se smatrati odluke o tim
to%kama. 1mjesto toga, za teorijsku i prakti%nu principu ovdje je zadatak rje/avanje
povijesni sukob, na najbolji mogu.i na%in da se ujedine razli%ite pravce koji su
tvrdili, a neki povijesno odrediti bu/iti kraj.
To jo/ uvijek mo*e pitati je li pozicija koje smo izgledaju prevladati, nisu kona%no
prevladati. )aravno, proizlazi je ne/to ve.a, da se kona%no vratili u ra!iniranom
obliku& i veliki sukob u spomen.
Do odre5ene granice, pove.ava s obrazovnom razinom ljudima, napretku
civilizacije i te*ine svoje vjere glasove. )o, u suprotnom razmatranje odvija. 'ako
rastu.eg opsega i bogatstvo znanja i pronicanje o/trinom istrage pogoduje odre5enim
%etvrtima i zajedni%kom razumijevanju o postojanju rasponu& +osredni%ka poveznice
izme5u stvari i na dubini od stvari i apstrakcija velikih krugova stvari dobivaju,
nedostatak sirovog znanja& i na/e vrijeme je neopisivo protiv bilo koje prethodne
unaprijed& s druge strane, ali raste u isto vrijeme opasnost od uzimaju.i izgubljen u
pojedina%nim i raskomadati, vi/e potrebno trudna podjelu rada s podjelom na temu
rada, sve *estoke razlike s razvoda, sve ve.i porast apstrakcija s vi/im bi.ima koji u
sebi razmisliti treba mije/ati s onim /to ve. postoji za sebe, a ovime rizik da pravo
jedinstvo postojanja izgubiti. Ova opasnost je, tako5er, mo*da vi/e nego bilo
in!eriorno ranije na/e vrijeme, i na ovoj strani, kvazi7prirodni pristup koji razdvaja
jo/ ni/ta, /to oni uop.e ne jasnu razliku, jo/ uvijek ostaje podjele, uzimati, biti u
prednosti i prava protiv naprednim dr*avne vremena& tijekom summita i ciljem
napretka .e biti osporena s najve.im pove.anjem dobivenih tijekom napretka jasnu
podjelu svih dijelova i stranica postojanja u isto vrijeme ponovno stekli najdosljedniji
vezu, i to u skladu sa zakonom kontakta IUtreme u nekom smislu, ba/ kao /to .e se
vratiti izlaz, gdje je u drugom smislu, najve.e odstupanje se to postigne. Tijelo i du/a,
du/a i um, organski i neorganizirano, %ovjek i zemlja, zemlja i nebo, %ovjek i og,
og i svijet, i dalje u tekstu, kona%na, beskona%na danas su ne samo istaknuti, ali
razveli na neki na%in, djelomi%no %ak iu usporedbi s drugom o/tro, od kojih je
najstariji vrijeme nije znao ni/ta, a posljednja neosporno ni/ta vi/e .e htjeti znati.
Gdje je sada, potrebno je kvazi7!izi%ka pregleda sukob s onima odr*ana vi/em
stupnju vrijeme prije svega obratiti pozornost na prirodu ljudi. +rimitivni pogledi
naroda, od %ega je napredak razvijene su kako bi se gledalo s vrlo razli%itim o%ima od
onih koji, poput Fetischanbeter, jednostavno su osu5eni na podle.i napretku kulture, a
svojim razvojnim invaliditetom same njihove nepravde su povijesno
dokazano& 2e5utim, %injenica da oni koji su osnovali napredak, /to ga %ini malo
vjerojatno da je samo ovaj put izgleda malo izgubio od stajali/ta bilo je da je
postojala u izlazima na desno. ' sad razlika drugo je vidljivo iz prirode. 0e li to
stvarno zajedni%ke aspekte koji se mogu izgubiti s prirodom napretka, ili postoje
stvari koje bi mogle biti osvojili samo napredak od danas egzaktna znanost. 'ma li
onih nad kojima je vrijeme samog napretka u jedinstvu i jasno.e, ili ono /to je u
sukobu i dvosmislenosti. 1 tom smislu se razlikuju u stvari %vrsto uspostavljena
stajali/ta moderne znanosti jako puno od neizmjerne raskola podlozi koje se odnose
na odnos izme5u oga i svijeta, tijela i du/e i svih gore navedenih stvari. Ovdje je
mogu.e da .emo imati u mnogo%emu do izlaza $TO+ o!!& to je moje uvjerenje da .e
jednoga dana dogoditi, ali samo zbog pokretu novog polazi/ta iz le5a i to ne, ali od
sada gubi jednu ili drugu jedinicu opet.
)akon /to se uop.e samo najop.enitije osnove vjere s obzirom da se mo*e smatrati
%vrsto utemeljena, napredak, daljnji razvoj i novu monta*u vjere na toj osnovi, niti je
u svakom slu%aju mogu.e. 3ako god bilo, to je neophodno kako bi se zadovoljile
stalan otpor povijesnom principu, prije nego /to postane povijesni napredak& ali oni
zaslu*uju da se kroz, oni .e tako5er prodrijeti, prije ili kasnije, reproducirati,
distribuirati, ukorijeniti, a ako to nije ni prvi poku/aji 7 za sve prvi poku/aji ne uspiju,
7 i na kraju dokazati povijesno jo/. Vjera ili nevjera, ali to je kako materijalisti%ki
dogodila uvijek bio samo sporadi%no, a unato% priliku za /irenje nikada u nekoj
op.enitosti pro/irio ili odr*avati u stanju, niti lice %ini ih to u%initi, ovime je
povijesno njegova 1ntri!tigkeit dokazao.
)o, ne manje od materijalisti%ke nevjere je mnoge +osebni smjerovima ili
kon!iguracije vjere presuda od samog po%etka od strane gledano, to se mora re.i, oni
ne mogu prodrijeti kroz povijest, na pietistic, koja, sve svjetovno, nakon %ega slijedi
osvje*enje, o*ivljavanje du/u odbacuje pravoslavnoj sa svojom sna*nom vjerovanju u
%uda, svake kr/.anske dogme u cjelini, /to tako5er ide protiv Iing#nglichkeit me5u
narodima i me5u kr/.anima odr*ava samog spora. +rotiv toga je glavni obzir i ovisni
aspekti kr/.anstva
B:
, li/.a od kojih ka*u, oni ne samo da mora jedan dan u pravilu
prodiru nakon /to je ve. bio razlog da je kr/.anstvo kroz judaizam i poganstvo je
daleko prodrla to, i /to je sa svim gnjava*a 3on!esssionen i sekti me5u kr/.anima i
sami imaju jedinice i dalje primaju me5u njima. $amo ovaj ukupna penetracija .e
samo biti u mogu.nosti uzeti mjesto, i ako su oni odustali udrugu u solidarnosti, u
kojem su u kombinaciji s dogmama koje nisu od op.eg prodora sposoban.
B: 4end 6vesta ''. $. BO.BQ. . . O du/a pitanje $. AQB.

Tako5er, u tim granama kr/.anstva, ali da se u na%elu ne prodiru i stoga ne kao oni
su u stanju oduprijeti, to .e uvijek biti ne/to /to su ukorijenjene u prirodi stvari i
potrebe ljudi, ina%e ne bi bio ni stvoren, jo/ uvijek su bili u mogu.nosti da traje toliko
dugo& i /to je ovaj tip, je u savr/enom religiji na.i svoj potpunije ispunjenje u skladu s
onim /to je u naizgled suprotnih uvjerenja, samo u drugom dijelu prirodi stvari i
ljudskih potreba ukorijenjenih, /to je sada u sukobu s njom. )o, ako se jo/ uvijek
nitko od tih pravaca, drugi mogu ih prisiliti da se podudaraju s njim, to samo
dokazuje %injenicu da su, kao /to to jo/ nije gotov, a za poraz je %ak jo/ u nekom
smislu.
$ama materijalisti%ko nevjera ne bi do/lo i mo*e dr*ati tako dugo i tako %esto
iznova mo*e prikupljati ako je imao nije, ali ostali smjerovi suprotni ponuditi ne/to
uvjerljiv. $amo da njegove negativne strane, ali pozitivna strana nije, pa on dr*i
jednostrano idealizam i misti%ne spekulacije protivnik. 6 tu je povijesno na%elo
pravom je to s kojom je on u pravu, tako5er vidi pozitivan oblikovanje savr/ene vjere
biti jo/ savr/eni zakon u skladu s protivnim prava, kao /to je sada u sukobu s njom.
3ako, pitate se, sve .e to biti mogu.e( -to utopija vjere prikazan ovdje( )o, da je
jedan to mo*e uzeti u obzir utopiju, dokazuje se najupadljivije, da je zavr/etak vjere
koja je potrebna, ne postoji. +ita /to drugi +rinzipe mo*e priu/titi jednog dana
povijesno donijeti.
VI.
pra#tian princip.
Kovjek vjeruje u ono /to im se svi5a da mu vjerujem, slu*i, iskoristi, bio je kratak
izraz prakti%ne temu.
$ada mi se svi5a za psiholo/ki zakonima ve.ine osobu da vjeruje kako je postoje.i
ili tek predstoji, /to smatramo i da je njegovo postojanje mi se svidio, slu*e, je
pobo*ni& Vjera ih nosi i sam izravno ili preko svog utjecaja na na/e zadovoljstvo, i
sklonost ka ovoj zadovoljstvo je nehotice motiv da vjeruju iz.
Od samog po%etka, iako %ovjek bi pomislio da je takav motiv mogle su ljudi
vjerojatno na akciju za izradu ili nabavu najve.a satis!akcija, ali ne i za vjeru, kao /to
je ve. u%injeno, odrediti& ali iskustvo ga u%i druga%ije, %ak iu stvarima iz
svakodnevnog *ivota.
+risjetimo se kako su nade ljudi su uglavnom odre5uju njegovim *eljama, dok je
svi *eljeli vjerovati /to apelira na te *elje, nerado vjeruju u ono /to im proturje%i,
kako je okupljanja svoju domi/ljatost kako bi prona/li razloge u tome i protiv tog
osje.aja i time svojevoljno sebe vara i mo*e zavarati. )igdje, ali to je ljudi poput
te/ko na.i razloge, ako je on to tra*io, a tamnije podru%je na kojem .e se mi%e, manje
iskustva dopu/teno pobijanje, tako da on ima ve.i opseg tih razloga, ili lak/e je kako
vjeruje bez razloga.
Vi ponekad vidjeti velike kolonije na pretenzijama avanturiste protiv povu.i
njihovo uni/tenje u dalekim zemljama& to je prakti%no motiv, koji ga vodi u
propast. Oni se nadaju i vjeruju u budu.nost i /to je po*eljno udaljenost, koja ne nudi
sada/njost. Dakle, lutrija7a, lovac na blago, %udo lije%nici, alkemi%ari, /arlatani svih
vrsta tako napraviti dobar posao& oni iskori/tavaju prakti%nu motiv ljudi, lak/e mu je
odre5ena na vjeru, povoljnije %ini ono /to je vjerovati& i koji obe.ava najvi/e, nadilazi
ostale.
)o, ista stvar kao i dokazuje veliku mo. u podru%jima praznovjerja, dokazuje isti,
jednako i jo/ ve.i, na snazi u podru%jima vjere u najvi/im i posljednjih stvari, tako da
mo*ete pitati pred naravno, ako to nije jo/ ve.i praznovjerje . 1vjeti za valjanost
temu su najbolje, i tako ne koristi su isto ovdje najvi/e.
)e samo da su ti %lanci vjere najtamnije, sada/njosti i prelazi najvi/e iskustva& )e
samo da je zaklju%ak ovdje ve.ina neizvjesna, opseg pregleda na najve.e, ali vjera i
dizajn vjere ona tako5er ima najve.i i najdublji utjecaj na trenutnom zadovoljstvu
ljudi, ba/ kao najva*nijih prakti%nih posljedica. 1kratko, to je ovdje za prakti%nu
temu u svakom pogledu naju%inkovitiji napada i plodna tla. Gdje nema ljudskog
pomo.i vi/e raspona, jedan %ezne za bo*anskim, i zato /to je jedan *udi to vjeruje, i
dalje vjeruje u to, ako to ne dolazi usprkos svim molitvama& to traje samo vjeru da
pomogne drugima, /to je bez oga u ovom *ivotu, on .e biti u budu.em *ivotu& i tako
smo i vjerujemo u nekom drugom *ivotu. Tko mo*e pobiti na/u vjeru( Gdje nema
dokaza, nema opovrgavanje. Dakle, vjera mo*e upu/tati miran i vjera pove.anje i
odr*ati po drugi. Ono /to %ovjek *eli vidjeti najvi/e i najmanje vidi, on misli najbolje,
i sjedi u vjeru patentima nema barijera.
Dakle, ka*e +aul 9"eb <' A ..:, ;6li, to je vjerovanje u odre5enoj povjerenjem da
ste stavili svoje povjerenje, i ne sumnjam /to se ne mo*e vidjeti.; 7 6 o +ascalu
9pensVes str CPB.:, @azum ne mo*e odlu%iti postoji li og ili ne. $ ove stranice
mo*ete kladiti, ako og postoji ili ne. 6li morate se kladiti da je og, i *ivjeti u vjeri,
jer ste osvojiti ovime $ve, ako je og pravi, ali gubi ni/ta, ako og nije pravi, a ni/ta
ne osvaja kladiti da og nije, ako je u pravu si& a sve gubi kada netko nije u pravu. 7 '
>ato 9senectut de cap CB ..: Do >iceron& ;Wuodsi u erro hoc, Muod hominum animos
immortales jesti credam, lubenter erro, dn mihi hunc errorem Muo delector, dum vivo,
eUtorMueri Volo.;
$ve obilje*avaju vjeru kroz njegove prakti%ne motiva& i kako se izra*ava ovdje
namjerno, %ini se allH#rts nesvjesno.
1 stvari, bez prakti%nog motiv *ele sve teorijske predmete nije puno
uhva.en& 2e5utim, oni su bili na slu*bi i nakon ovog prakti%nog predmeta je najlak/i
igra, i dovoljno %esto naivna priznaje/ u svojoj prezentaciji, oni ne stvarno trebate, a
oni nisu trebati. To je dovoljno da vam je potrebno vjeru, a to je dovoljno da vjeruju u
ne/to korisno.
6ko to ne u%inimo nekako vjera u oga, kao /to bi se trebalo dogoditi da se nama
kao nevidljivi bogu na nama da nas tra*e, a nas je mogu.e da ga prona5e. $ada
trebamo oga, mi ga tra*e te ga prona.i i na.i razloge, lo/e, dobre, ili samo pitajte ni
zbog %ega drugog nego da ga trebamo& ali se bez njega, ne bismo ga na.i, jer ga ne
tra*e& i koliko onaj tko je izgubio, ponovno se na/la ga, samo zato /to mu je
potrebno. 6li, ako smo prona/li oga, mi bi na/e ideje o njemu u smislu da nam je
ve.ina zadovoljavaju.e, bez obzira na druge /irokim razloga.
Kudno, /to vlast u tom smislu, prakti%na motiv dokazuje. +ogledajmo u svijet, pa
vidimo zlo u tisu.itu dizajna, najrasprostranjenije i %esto prevladavaju s jakim
policijskim snagama, moralnog, kuge, gladi, rata, hidrogen i Feuersnot, vidi nered na
pravednicima i nepravedni nametnuti vidi najvi/e pobo*ne molitve bez %uli, vidjeli
nevine djece kaznu za grijehe roditelja nose. +ogledajte izjelice, nasilna, u
posjedovanju bogatstva i mo.i, vidjeti istinu te*i& Da ono /to svi mi ne vidimo ono
premla.ivanje govori o%igledno u o%ima protiv postojanja, ali svemo.an, sve7mudar,
sve dobrom ogu. 6 ipak vidimo doktrinu svemo.an i sve7mudar i sve7milosrdni og
allH#rts u /kolama i propovijeda s propovjedaonice, a tisu.e i tisu.e ljudi u prilog
njihov posljednji i jedini i najbolji kom!or na vjerovanju u takvom
ogu. 4a/to( udu.i da je ovaj %ovjek treba utjeha.
'na%e s vjerom u *ivot poslije smrti.
$ve /to vidimo je u suprotnosti ovo uvjerenje je hrapav& za sve /to istje%e sa smr.u,
slijedio je *ivot du/e jasno vezan. $vijest nestaje ve. kada je samo u krvi pove.ana u
mozgu, i dalje je nestala, tako dugo dok se posrne. 6 i krv i mozak trune u potpunosti
smrti. O%iju s kojima smo vidjeli, uho, ono /to smo %uli, /to .e biti s njima( 6li
%ovjek *eli *ivjeti, i dalje osje.am, mislim dalje, nastavite& on treba vjeru u zagrobni
*ivot za utjehu od patnje ovog svijeta i kao metu za stavljanje opreme u ovom svijetu,
kao mamljenje za dobro, kako bi odvratile zlo na ovom svijetu. ' tako se vozi *elju za
*ivotom, *elju da *ive u nadi i dobiti dobar smjer u *ivotu, u vjeri poslije smrti.
6li svatko tko vjeruje u besmrtnost, onda i odre5eni uvjeti koje nisu pozajmljena
od njega iz prirode stvari, od kojih on ne zna ni/ta, ali iz prirode njegovih *elja. )itko
ne *eli propustiti, onu koju je volio ovdje otkriti )itko ne odustaju uspomenu sada
dosta, vidjet nitko nije patio njegov nezaslu*eni patnje neostvarene. 0edan *eli na
suncu, a drugi na Veneri, tre.ina *eli pro/etati kroz sve na nebu& gdje je *elja sklon
uvjerenju te*i& ve.ina, ali ne u vidljivom nebu jo/ uvijek dovoljno dobar za dobro i
dovoljno stra/na za zlo na zemlji& oni vjeruju u raj i pakao& i svaka nacija nada u raj
na to i %ini ih se bojali onoga /to izgleda kao da mu najbolje i najgore.
Dakle Falconer je napravio neobi%nu primjedbu da. 1 vru.im zemljama, gdje se
mora patiti puno od vru.ine, vrag .e uvijek biti predstavljen kao toplo, hladno za
razliku, gdje je hladno je vi/e od zla tvrdio kako je na hladnom mjestu 6 ako ne
svugdje, barem u prosjeku, odnosi i na primjedbu.
$tari nordijski, koji ratobornost i slava iznad svih stvari oti/ao, ali tko zna cijeniti
u*itak obroka i lijepe *ene, a zatim oslikana i iz njihovog Falhalla& jo/ uvijek se bori,
jede i pije, a Valkire, prekrasne djevojke, bogati ispunjen rog.
3ada su misionari su Greenlanders umjesto njihovog neba obilje*io kr/.ansku
nebo, reko/e im, ;Va/e je raj, va/i duhovni u*ici mogu biti dovoljno dobro za vas, ali
za nas .e biti dosadno 2oramo imati pe%ata, ribe i ptice, za. na/a du/a mo*e biti kao
malo postojati bez njega, kao /to je na/e tijelo, ne bismo prona.i te stvari u svojim
nebom, pa *elimo ostaviti euern $kD sebe i bezvrijedne dijelove Greenlanders,., ali
*elimo oti.i do Torngarsuk, gdje smo na obilje )a5i sve bez i najmanjeg napora. ; 9'z
+richard je )aturgesch.:
+rotiv +laton je vjerovao da je ispit od vje%nih istina i besplatno neometan pogled
na ogromnih nebeskih tijela i sve nas bilo nepoznato ili jo/ zagonetni %uda prirode .e
beseligen na debonded %iste du/e.
Kak i +laton je vjerovao, kao i ostali, ono /to je htio, a jedina razlika je /to je htio
ne/to vi/e, plemenitije i bolje od Greenlanders.
6li, tko misli i izvan nje ne treba oga, koji tako5er ne vjeruju govore ga& i
op.enito vidimo one koji nije%u oboje, tako5er essaDing pokazati da smo oboje ne
trebaju, iako je to uvijek ostaju samo iznimke& jer je u cjelini u%inak prakti%ne motiv
nadma/uje nesrazmjerno u korist vjerskih uvjerenja.
)e manje od proizvodnje, konzervaciju i prezentaciju vjere u svatko za sebe je
njihov reproduciranje drugima pod utjecajem prakti%nog predmeta i na taj njegov
vezi s povijesnom +rinzipe objesiti najve.e dosege oboje.
Vjeruje se ne samo na sebe, /to mi se svi5a, koristi, iskoristi, ali i %ini drugi vjeruju
ono /to mi se svi5a, a koristi se, iskoristi kako bi vam to vjerujem, bilo sebi%nih
motiva, ako je njihova vjera obe.ava da sami prednosti, ili dr*ati ih !rommend iu isto
vrijeme dr*ati ga se i sami !rommend da djeluju u skladu s plemenitiji motiv, ako
.emo isto za njihovo vlastito dobro. ' dok su obje motivi u detaljima %esto u
suprotnosti te/ko, oni se uglavnom sla*u govore.i svi zajedno, s tim da odvojeno
prednost vjere ide s op.enito.
+rona5ite sve.enika u svoju korist da ljudi vjeruju u oga& jer je njihov ugled,
svoje snage, njihov prihod ovisi o njemu. )amjesnici, na.i .e ga u svoju korist da
ljudi vjeruju u oga, jer strah i strahopo/tovanje od ve.e vi/e ne mo*e biti valjana
ako nestaje pred $vevi/njega, jer je vjera u oga daje im sredstva svoga dostojanstva
kao jedan od og koristi zakone oni prolaze, predstavljen kao ka*njeni od oga& jer
osje.aju ugodno da odr*avanje dru/tvenog poretka, koji su ih i /to ovisi vlastitu
odr*avanje predstavljaju, povezana je o%uvanje vjere. $ve.enici i vladari tako5er na.i
u svoju korist da ljudi vjeruju u onaj svijet, da se zavesti budu.e pla.e i odvra.anja
budu.e kazne, gdje je pogled na ovaj strani vi/e nije dovoljna, kao /to je to zato /to je
uglavnom to nebo i namamiti pakao od strane s tako /armantna, s druge strane kao
sredstvo odvra.anja, boja oslikana, /to su na njegovu zapovijed, nekako razumno bez
razloga, nego samo da se i odvratiti& a vi znate /to je nevjerojatni u%inci dobiveni su s
njim.
$ve.enici i vladari su na %elu ljudi koji vode edukaciju ista, organizirati nastavu u& i
tako .emo vidjeti %ak i oni koji su se vjerujem ni/ta, dogovoriti da se vjera o%uvane i
/ire me5u ljudima. To je samo politi%ka "vala institucija, oni .e dobiti ravnodu/an o
istini o tome /to se vjeruje, ni zbog %ega drugog u snazi kao takvog, jer smatraju
korisnim. 3oliko pape 2o*da je bilo, tko je vjerovao ni/ta, a ipak su nastojali uni/titi
herezu heretika.)apoleon je bio siguran u bilo /to, /to je u svojoj zvijezdi, i neka ne
padne na religiju. ' kad je pao tijekom revolucije, bio je samo kult razuma i ljudskih
prava, vrhovni predstavnik tog kulta i sam u%inio isto kona%no zadr*ati samo uz
ponovno uspostavljanje vjere.
+oslu/ajmo /to @obespierre samostani u najgore vrijeme terora 9S. svibnja ASQP:,
kao /to su okre.e protiv sjeni ateist "ebert i Iloots rekao
A:
,
;-to bi moglo navesti da se propovijedati narodu da ne postoji og, za/to je u
va/im o%ima korisno uvjeriti ljude da je slijepa sila dr*i vlast nad svojom sudbinom, a
proizvoljno uskoro kamion, uskoro kazniti vrlinu( da je njegova du/a bila je lagani
povjetarac koji se gube na vratima grobnice( ulijeva ga o tome misli njegova
uni/tenja %i/.i i lo!tier osje.aje jedne, kao misao o njegovoj besmrtnosti( mu daje
vi/e po/tovanja prema svojim vr/njacima, a za sebe ( prkositi vi/e po%ast domovine(
ve.u neustra/ivost tiranije( du*i prezir smrti i po*ude( svoj koji joj lamentira vrli
prijatelj, ne vjerujem da je najbolji dio njegova karaktera je spasio( svoje, joj pla%e
pored lijesa sina ili *enu, neka vas uvjeriti u bilo tra%eva koji su ostavili ni/ta ostaje
kao )a*alost pra/ina( /to vam padne pod udarcima ubojica, tvoj posljednji dah nije
poziv na vje%nu pravdu ( )evinost na strati/tu %ini tiranina na ko%iji +alama. iste li
se to, ako se ista grobnica umschl8sse tla%itelja i potla%enih( )a*alost so!ist, po
kojim pravom *eli/ nevinost krunom razloga oteti da bi ga polo*iti u rukama poroka,
uzeti *alosti veo nad prirodom, zlo u o%aj, razveseliti poroka, tugovati vrlinu,
poni*avaju ljudskost ( Vi/e osje.aj i genij ujedinjeni na %ovjeka, ja%i, to ovisi o
idejama koje pove.avaju njezinu bit i podizale svoje srce. 6 za/to bi se takve ideje ne
sadr*e istinu( arem ja ne razumijem kako se prirodni %ovjek mogao potaknuti
!ikcije, koji su vi/e koristan, kao i sve istina. 1 o%ima zakonodavca je sve istina, /to
svijet je dobro i korisno u vje*bi. 'deja Vrhovnog i.a i besmrtnosti du/e je vje%na
poziv za pravdu& on nije samo socijalno, ali i republikanac. -to su urotnici, mi smo
ka*njeni, stavi na mjesto oga, koji su bacali iz hramova( -to drugo, kada je kaos,
ni/tavilo, smrt? ;
A:

eckers Feltgesch. <''. $. BCA.

Govornik je zaklju%io svoje izlaganje s IntHur!e na dekretom sadr*aja, ;Francuzi
su ljudi prepoznati postojanje Vrhovnog i.a i besmrtnost du/e, to mogu znati da je
ve.ina dostojanstven obo*avanje Vrhovnog i.a je ostvarivanje du*nosti %ovjeka ... .
Trideset /est !estivala trebao biti organiziran, podsjetiti ljude na bo*anstvo i
dostojanstvo njegove prirode ;, itd
Dakle, vjera au oga i besmrtnost je u odozgo odredio %iste korisnosti +rinzipe kao
i druge op.e korisne sadr*aje. ' danas ni/ta nije %e/.i i %esto ni/ta vi/e nego samo
optu*be protiv vlade u korist ove ili one religiozni smjer ni zbog %ega drugog nego
zato /to apelira na Vladu interesa vi/e, ljudi su na taj na%in najlak/e dr*ati zajedno
poput jata i biti vo5en.
$ada, me5utim, ima prednost od dru/tvenog poretka koji zahtijeva religioznu vjeru,
strah $vevi/njega nad vi/im ne samo vladara i sve.enika, to koristi same ljude, ili
mo*da bismo trebali re.i, oni slu*ili ljudima za spasenje& 6ko .emo ljekovito korist
od najvi/e to%ke gledi/ta shvatiti da ne navika dati vi/e pogodnosti. Obavijestite uvid
i ideja da se uspostavi ikada vi/e u vremenskom i zemaljskih dobara na vjeru naroda,
onda se mo*e odrediti sve.enike i vladare plemenitiji motiv, a to je najmanje /to je
%esto slu%aj nego s manje plemenite, vjere da se ljude i napraviti sve mogu.e
pripreme za napraviti. $ebi%ni i plemenitije motiv susre.u u stvari ovdje u ciljevima,
tako da su oni %esto tako5er se razlikuju u izlazima jedva.
4a prakti%ne motive zatim unesite prakti%ne na%ine /irenje vjere. Vjerojatno vi/e
ljudi su pretvorene ognjem i ma%em nego iz uvjerenja, a mogao bi ognjem i ma%em
ljudi uvjerenje nije ih biljka, ipak osigurali povijesni reprodukciju. +ri%a govori o
poganskih kraljeva koji su se obratili na kr/.anstvo, kako bi se dobio kr/.ansku
princezu, narod je imao ho.e/7ne.e/ se pretvoriti& a danas, +rince k.eri pretvoriti iz
jedne religije u drugu, kako bi se carica od princeze. $ve.enici vezati u s nevjericom
u opasnosti od vje%ne kazne, da se vjeri obe.anje budu.e pla.e, i na taj na%in prisiliti
ne samo onesvijestiti se od srca, ali i napraviti jake duhove u nevjeri upitna."eretici
su spalili& pravoslavni sve.enici dobili najbolja mjesta. 6 ako sve to izravno utje%e
samo malo, za proizvodnju vjeru, %ini iznimno velik da ga se povijesno.
4a sve ove prakti%ne dizajna, od kojih je vjera o%ekuje njezino podrijetlo i
distribucija, niti .e lak/i i ozbiljnost drugih motiva sami sijeva, u*itku koji
stvarala%ka ma/ta pjesnika i umjetnika u dizajnu i ure5enju religijskih ideja djeluje, a
svjetlo Iing#nglichkeit kojima ostvaruje na taj na%in. 'movina tome, ali nakon takvog
dizajna, to je da se generira ljepote ili uzbude i zapo/ljavanje ma/te, koja je korist od
svog rada, %ak i na u*as $tick, po*ude, iz koje su se ponovno dizajniran, u glavama,
dok su u isto vrijeme njihova *iva izraz olak/ati pogled, velike zajednice
komuniciralo odjednom i biti !ortp!lanzbar kroz generacije. Tako da povijesni i
prakti%ni motiv komunicira ovdje.
)o, ono /to je, da se cijela vjera %ovje%anstva opet pita, nakon toga vrijednosti i
zna%enja( 1vjerenje da je glavna stvar u sve.enika i vladara su napravili i ure5ena na
svoje i na osobe prednost zbog, kako on kao da ih sada samo da rade na korist, a
zatim dodatno uljep/ali su pjesnike i umjetnike na njihovu u*itka, te da ljudi
pre!eriraju imaju, jer tek sada ve.ina ih dobro svidio, a na koji se ljudi zadovolji na
korist i dobrobit zadovoljstvo je. 3ad je slu%aj, dakle istina, jer mi ili netko drugi
vjera ga koristi ili nas voli vjerovati da je to istina. -to koristiti za pru*anje
prakti%nost s istinom( )ije li dosta najgore, ve.ina nepo*eljno %esto najvjerniji( 6ko
roditelji bi dijete pokojnika u daljini jo/ uvijek *iv, koristili su ovo vjerovanje
zadovoljiti& to je, dakle, istina( +a dobro mo*ete dr*ati dijete strah od oga od zla, to
mo*e biti strah od bauk& Dakle, ovo je jedna prava vjera od drugoga()ije li vjera
%ovje%anstva stvarno puno samo politi%ka institucija i poetska strojeva, odmaraju.i se
u !ikciji, koja, kao i imaginarno u matematici, korisne zaklju%ke uvjeren, ali ne manje
ostaje ne/to imaginarno.
Da, mo*emo pitati, nije sama korist, za koje mo. mo*e /iriti vjeru, nego imaginarni
nego realni, i tako !antastike na kojima se temelji na njegovu distribuciju,
dvostruko& ili barem ne nadma/uje njegove dobrobiti svojih nedostataka( 1 stvari,
ve. je podsjetio kako su nevjernici pori%u potrebu i ljekovit prirodu vjere za samo
%ovje%anstvo. 1vjeti nadnaravnih stvari vodi do njih desno napraviti na tlo i dobiti
zemlju u kojoj se mora kretati na/ *ivot& vjerske ideje zavesti um tonuti po razumnim
i dokazivih razloga u /uplje snova& osje.aj ljudskog dostojanstva i za potrebe njihovih
obrazovanih savjest mo*e zamijeniti diskove koji se gleda na vjeru& djeluju.i iz
obzira prema budu.im pla.ama i budu.e kazne odvratno do %istog morala
+rinzipe& 4lo%ini koji su po%injeni u ime vjere i obvezali su se danas, su siroma/ni
svjedo%anstvo o ljekovitost vjerskih uvjerenja. +rilikom uzimanja 0eruzalema kri*ari
stotine tisu.a su zaklane u ime 3rista. Tridesetogodi/nji rat je stra/ne uspomene dr*e
u ime religije. 4atvorima inkvizicije, loma%i od heretika, +rogoni "ugenoti,
samostani prepun neiskori/tenih redovnika i redovnica, samo7mu%enja od !akira, sve
ovisi o vjeri, blagoslov je cijena. 3orist za sve.enika i vladara nije sporno& ali ljudi za
njihovo dobro je tamo(
1 svim tim la*ima sve iznova u puno svjetla. 3ako bi pokazao da jo/ uvijek mo*e
osloniti na prakti%noj motiv argument, moramo pokazati 4Heies, +rvo, da je korist od
vjere ne samo zamislili ili umanjene zbog velikih nedostataka& kao drugo, da se, ako
se ne koristi, ali blagoslov vjere zapravo govori za istinu& po samo samo najve.i,
najvi/i i $icherstellendste /to jedna prednost je, pod blagoslovom, razumijem.
Ono /to je sada prvi put je u pitanju, to se op.enito mogu re.i, kao prvo , da je sve
sramota, pretpostavlja se da vjera u %ovje%anstvo, na kojoj visi ono /to je jo/ uvijek u
krivu u vjeri ili na pogre/an na%in ovisan o njemu, i da se nedostaci ne mogu sami biti
razlog da odbaci vjeru, ali samo za pobolj/anje kako oni stvarno su izrazili taj u%inak
od pamtivijeka u cjelini i velike one, kao drugo , da je toliko glup, u redu, u redu s
vjerom naroda mo*e sadr*avati, to je jo/ uvijek daleko bolje nego ako ga nije
imao& nedostaci bi na taj na%in ne gube na te*ini, ali rastu, kao tree , da nadomjesci
koji predla*ete, za vjeru i sam neke mogao nastati samo pod istim op.im utjecajem,
ponekad ne isti daljinski do.i i zamijeniti u%inkovitost mo*e.
$ve to je svakako tako na dan koji je te/ko potreba pokazuje i sve pokazati ni/ta /to
mo*e pomo.i, ne *elite vidjeti otvorenih o%iju.
To nije sporno nebrojeni zlo%ini su po%injeni u ime 3rista& su oni po%inili, ali
tako5er u smislu 3rista( 6ko 3rist nije opravdan pokolj u 0eruzalemu, loma%a i
mu%enja inkvizicije i vje/tica su5enja, u*asi Tridesetogodi/njeg rata i
predstavljeni( )esporno je da je ljudska *rtva i $elbstpeinigungen toliko religije,
ne/to jako lo/e i glupo& ali upravo zbog tog razloga ove religije ne.e odr*ati, ali se
potisnute od strane religije ljubavi i razuma, te su zamijenjeni za dio njega. 4a
potrebe kao /to vidim, vjerojatno dobrotvorne ustanove, karitativno7istomi/ljenika
srce, samo7*rtvovanja raditi za druge, od najve.ih dostignu.a umjetnosti, zaslon od
zakona na %ovjeka, ali nitko od tih nedostataka koje po/aljete u religijskoj vjeri
optere.enju, te ali samo kap njegovo vrijeme i mjesto navodne nedostatke, od kojih
su samo jedina istinska religija, niti za ubla*avanje iscjedak, vi/e moraju odvijati kroz
prakti%ne u%inkovitosti samog objekta ikad vi/e.
' zato mislimo da su strahote rata Tridesetogodi/njeg bi bilo bez kr/.anstva, bez
religije uop.e, /tedi( Oni bi bili ovjekovje%io i pove.ao, jer bi to bilo ne dolaze u
stabilnom stanju dru/tva, da bi se stalno suprotstavljaju jedni drugima& i doista je u
svakom narodu bilo vi/e od drugih, manje religija postoji me5u ljudima& jer su svi
op.i principi civilizacije posredno ili neposredno povezani s religijom.
'li ti, nedostaci nesre5eno stanje bi se tako tvrdi da su ljudi u svakom slu%aju isti .e
se voziti i bez religije se podigla. )o, to je kao da ste htjeli re.i, nedostaci, koji ovise
o nedostatku krvi u tijelu .e vam izgledati tako tvrdi da je organizam tako5er .e
podi.i bez krvi. 6ko je to bilo bez vjere, )apoleon je i @obespierre sigurno bi
poku/ao svaki drugi na%in, a ne na vjeri. )o najo%itiji 6bsolutist i republikanci na/li
ga jednako neophodno za odr*avanje reda u dr*avi.
+osoliti acher na izletu u $jevernoj 6merici 9AOPC.:, je izvijestio sljede.e, ;ateisti
su bili i jo/ uvijek dijelom stanovnici grada )eH "armonD u saveznoj dr*avi 'ndiani
na obalama rijeke Fabash, koji pada u Ohiu, koji se teritoriju @obert Dale OHen
komercijalno doveo u za u%inak s tvrtkom od liberala, koji ga je slijedio od tamo neki
na%in pobolj/ati svijet, i njegovi anti7religijskim na%elima koji nisu u/li u Ingleskoj
na.i na ameri%kom tlu +riloga, trajanje i raspodjelu . On je u%io da su sve religije
temelje se na ni/ta osim naga5anja, kao i kr/.anstvo, ali prijevarom, %ije podrijetlo
nije bajka i %isti moral i razvoj ljudskog uma spremnog samo prepreke. budu.i da je
za ne prostorijama za /tovanje boga ili sastanaka vjerske svrhe bila potrebna, pa je i
stoga jednak je jo/ vor!indliche mjesta u crkvi za postavljanje radionicu, i tako
trans!ormira podudarni to zgrada u plesni i koncertne dvorane kao stan za !ilozo!skih
predavanja. 1skoro na/li mehrerlei osobe oba spola, koji su dijelili ta uvjerenja s
njim, pogotovo jer je na taj na%in pridru*io se ne samo rigor8se moral i savr/enu
jednakost i zajedni/tvo dobara progla/eno. Intuzijasta, skitnice, lupe*a i nitkovi trulo
prijavili kao %lanovi dru/tva, a to bi mogao biti ukusna za neko vrijeme o tro/kovima
zajednice. etter7istomi/ljenika ljudi koji su konzumirali malo donio novac, ali su
ostali prevareni u svojim nadama su nezadovoljan, nezadovoljan svojim puno i
napustio tvrtku. ;
' tako svaki ateista zajednica .e zavr/iti& a ako oni to besplatno zajednice, jadno
dovoljno, naravno, u utrobi /iru zajednicu vjere tu i tamo postoje 7 i koliko dugo .e i
dalje postojati( 7 To je samo kao mala udubina punih praha mo*e se sastojati u
odre5enom okru*enju.
Kak i na vrijeme, me5u ljudima, gdje nema ljudi vjeruje ne/to, ali pritvor od oblika
vjere bi i dalje slu*iti u stanju pru*iti te%aj za niske odr*avanje& osje.aj slabosti,
me5utim, uvijek .e dovesti do ja%anja vjere, a time i do ja%e unutarnje podr/ke, te je
%esto rezultiralo vremena koje se %inilo da ide u susret da ekstremni.
)aravno, kao blagoslov istinskog i dobre vjere nadma/uje svaki drugi blagoslov,
tako da su nedostaci la*nim ve.e, kri*a i duboko se kre.e od bilo koje druge vjere& i
to je ono /to %ini da se mo*e kritizirati za vjeru toliko. )o, %ak i najsiroma/niji vjera,
jo/ uvijek dostojan imena, je, ka*em, prednost na cijeli ve.i od nepovoljan polo*aj u
detaljima& to je bolje za ljude da vjeruju ni/ta, /to zaustavljanje, nada, pomo., bend
iznad zemaljskog i vremenskim odre5enjem, nego da ne vjeruju u ono /to nije mudro
i mo*e dokazati.
ritanska vlada na Gold >oast jednom je prigodom, u velikom sastanku crnci Lug7
i prijevare sustava njihove !eti/ sve.enika auszudecken dokaza skakanje u
o%ima. ;Dojam /to zatvara ra%un za to je napravio na pamet, bila je ogromna. Ti ne bi
mogla jedinu podr/ku, izgledaju tako slomi /tap tih ljudi bez milosti prema njima.
2nogi napustio pala%u tu*an i depresivan i oni slu/ali jedni druge i da ne znam
mo*emo u%initi sada u bolesti i nesre.e s kojima mo*emo obratiti za pomo. na/i
bogovi nisu bogovi, a sve.enici su nas izdali ... ;9'z >ruikshank Gold >oast, u
inozemstvu( AOTP broj Q:.
Dakle, sami crnci su jo/ uvijek u svojoj vjeri kao vrlo sirove jedne potpore je
sigurno mijenjati s jednim neopisivo bolje, a oni jo/ uvijek ne mogu u%initi bez, bez
osje.aja potpuno slomljena. Ono /to je u istom smislu bolje vjera mo*e priu/titi?
+ogledajmo bli*e, pa su prednosti, blagoslove, spasenje, koji dolaze iz dobre vjere 7
ali samo za za/titu, kao i podr/ku mo*e trajati zadatak biti 7 %ak dva puta iz
dvostrukih aspekata. )akon /to je prona5ena u ukupnosti takve vjere to%ku jedinstva,
drugo sve +oint reak i odredi/na to%ka& kada je jedinstvo, odr*avanje, ciljevi
prednost prije razlaza, zamah, stavovi i putevi bez cilja, drugi, ali da je sporazum,
odr*avanje, cilj sada odvijaju tako5er u dobrom smislu i dobrom smjeru . $ve ove
razli%ite prednosti, odnosno stranice blagoslov vjere, ali su vezane promjenom
uvjetovanost i od zajedni%kih aspekata da su svi oni primjenjuju na najvi/im i
posljednjih odnosa prema %ovjeku i %ovje%anstvu.
Vrlo jednostavno, ali oni su u zabludi, jer su oni vidjeli ili ispituje, gdje oni nisu
tu. +ojedinac posve.uje malo pa*nje na cijelu stvar u njegove prednosti, kojoj je i
sam svaki dan kad misli da nema dan, jer je udio, jer je udio ispada nije pojedina%no
za njega& 2nogi izgleda i velika prednost vjeri ga mogao priu/titi u detalje, ne jedan,
jer on ni ne daju mu najmanji, jer samo on mo*e napraviti najve.i, osim ako on ne
odrekne, i da bi najmanji.0er kao /to je vjera u najvi/i i posljednjih stvari je odobren
do %ak pogodnosti za najvi/e i posljednje odnosa& ponizna, Ingen, kratki, 2ala ne
smije tra*iti da se njima. 1mjesto prednosti uvijek mo*ete staviti spasenje i
blagoslov.
Vjera ne ispunjava *licu, a ne jelo, ali jelo. On gradi, on je razli%it u desno, veza
izme5u svih ljudi na svim ljudskim bandi, ima zakon uspravno na svim ljudskim
zakonima, opravdava odr*avanje samih ljudskih zakona, odobrava prava Iide na
svom posljednjem uto%i/tu, brak savezi su prvi , roditelji blagoslov posljednji,
monarhija, najvi/u posve.enje& on pru*a znanost i umjetnost najvi/e ciljeve, i
ideja& donosi mir, sigurnost, nadu, povjerenje u cijelom *ivotu pojedinca& tje/i ljude,
gdje nema zemaljska utjeha dosta vi/e, /tedi ga od samoubojstva i o%ajanja& ali na
gladan bez kruha, on ne ispuni blagajne, on ne %ini zadovoljstvo.
)aprotiv, vjera poziva tisu.u *rtava, *rtvovanje vremena, *rtva misli, *rtva !ondova
koje trebamo pobje.i zemaljske trgovine, zemaljske akvizicije. To je va*no za
o%uvanje /kole i crkve na remunerates pastire da idu u crkvu da se mole i da
pjevaju& uop.e ni/ta ne izlazi& o tome koliko je korisnije je dopu/teno vrijeme,
obratite se sredstvima i misli. Od crkva mogla biti izgra5ena puno ku.e, propovjednik
mogao, umjesto da radi na tome da *ive od drugih, pomo.i drugima raditi ili nastavni
rad. Da, i koliko bi moglo biti korisno za kori/tenje kamenje koje ste stavili u temelj
ku.e, gdje koristi nikome& mogli izgraditi ku.u za cijeli kat iznad& to bi samo do/li
do& pa tako i izgradnja ljudskog dru/tva bi pomislio, ako bi mu uklonili vjerski
razlog, naravno, toliko duboko upu/ta da ve.ina ljudi koji *ive u zgradi, nisu ga
vidjeli.
0ednom sam pro%itao pri%u, ba/ mi se ne sje.am& i ni/ta za njega. 3ralj 6leksandar
bio barbarin kraljeva tri pasa od najboljih pasmine dar. io je jedan u svom
*ivotinjskom uzgajiva%nici i imao jelena na njega& +as je le*ao tiho& i 6leUander u
ljutnji tijekom lijenog *ivotinje naredio da ubiju psa. $amo tako je oti/ao s
drugom& Tre.a podjela je jo/ uvijek. 3ada je %uo barbarskog kralja, on je rekao da se
6leksandra, ;ti neka jelena u uzgajiva%nici, neka lava ili tigra u, i vidjet .ete ono /to
imate za pse;. Dakle, vjera ostaje u stanju mirovanja u malim stvarima u *ivotu, i
budi se sve vi/e energije, ve.a je.
Onaj tko vjeruje da postoji og koji je, ali ne u toku vremena, svi volovi u ovom
trenutku najbolje da .e protivne sile na kraju snage i razbijanje zlo sama radila
pro/log %ini agent bolje, na oga koji tako velika kao /to je zlo biti pomiriti ve.i,
nad7postizanja iz ovog *ivota u onostranosti, zna%i da ga primjenjuju, uni/titi, i volja i
mudrost da tako idu ruku pod ruku, ima, od umotan u oluji i tu%a, koja opusto/ili
polja svojoj sre.i, u povjerenju u oga kao u odoru, i bijeli, sunce na nebu, koji,
dakle, nije uga/en je, svjetliji sjaj opet& tko ne vjeruje u oga, stoji tamo bez obrane,
povla%i u sebe, a izgleda o%ajno ili je podnio ostavku na slomljenoj termometar i
barometar, %ije vodstvo trebalo zamijeniti mu vodstvo neba. ' sigurno za dan, sat,
radijus, zemaljska o%iju ocjenjuje povjerenje na zemaljskoj i vremenskih pomagala je
najbolje, i ba/ kao /to je u redu, koji je *elio da ga zamijeni s povjerenjem u
oga. )o, vi/e od svega u detalje predvidljivo, tu je cijeli nepredvidljiv navedeno u
svijetu gdje je samo dr*i bod ra%una, pru*a sigurnost i udobnost, do vrhovnog
svjesnog zamah, koji kormilariti zakon u cjelini, a tijekom vremena sve najbolje
spremni i sposobni.
'stina je na%ela humanosti, osje.aj ljudskog dostojanstva imovine do odre5enih
granica, dobar prakti%ni zamjena u pojedinaca koji nemaju vjere potporu. +ostoje
moralno besprijekoran, rade za dobrobit svojih bli*njih, ljudi koji vjeruju ni u oga ni
besmrtnost. )o, nakon to su iznimke, a ne pravilo& Ve.ina ateista su nastrane osobe i
izopa%enost i nevjere su tako %esto zajedno, poticati i unaprijediti me5usobno, tako da
se izopa%enost i zlo.a smatrat .e se protuvrijednost. Drugo, ta bi na%ela humanosti,
da je smisao ljudskog dostojanstva, koja bi trebala zamijeniti religiju, ne mo*e razviti,
kao po rastu i obrazovanje u nacije koje su bili upoznati s religije strani. )eka oni
koji vjeruju u takve okrutnosti ili *ele vjerovati, ali pogledajte u psihologiji ili
povijesti, bilo da je zamjena bila bez onoga /to bi trebao zamijeniti ona nastaje,
moglo obna/aju ili su obna/ali gdje. 1mjesto toga, vidimo allH#rts cijelog
%ovje%anstva s religioznosti u stalku veze, uspona, propadanja, padaju.
4rak ne.e zahvaliti da se distribuiraju disati allH#rts, sunce nije da je jasno da je
religija ne da smatra ljudsko dru/tvo. Dru/tveni poredak je tako jer je& tako da ga
dr*ite zdravo za gotovo da je tamo. 4a/to je zrak kad vam dah& ono /to je religija, ako
imate %ovje%anstvo?
$igurno je da su neki osje.aji bez vjere u oga u %ovjeku ne mogu nastati, a ba/
kao /to je sigurno da su ti isti osje.aji su tu, u kojima %ovjek osje.a podigla najvi/e i
to me5u najve.im, najboljim, najljep/im djelima imaju odu/evljenjem. +a to je
vlastita, pokazati ljudima smisao ljudskog dostojanstva, i izrezati da u kojem ljudske
emocije mogu ni dobiti najve.i dostojanstvo. Tako lijepa, tako divno su osje.aji
ljubavi, povjerenja, nosimo s roditeljima, bra.om i sestrama, prijateljima, volio prije
svih stvorenja& osje.aji koje nose ogu, mi vjerujemo u oga sasvim druga%ije, str/i
preko, kao krovna dlan nad cvije.em i travom, te su se u usporedbi s ni/ta od svega
toga, kako bi osigurati i zamijeniti& i najdra*e stvorenje sama ne mogu vas pustiti.
tijekom vremena najve.oj potrebi vjere u sebe i vas, ali samo onome tko je,
pozivaju.i se na oba majstora sve hitne Vjeruju.i u takvom 1%itelja, vidjet .emo
neke gottvertrauende ljudi kroz gustu i tankih pokretu, svakako dobar cilj kad idu u
dobrom smislu, i svake ve%eri s svijesti i osje.aja da stoji u o*jim rukama, le*e, au
tom vjerom kona%no umrijeti. 1zvi/en prizor? +rotiv mislim onaj koji legne u
osje.aje svog ljudskog dostojanstva, bez vjere u visokom za/titom i budu.eg
postojanja i umire. Tu*an prizor?
+redstavnici %ovje%anstva na%elu nisu umjetnost mrzitelji. 1mjetnost pripada
najboljih obrazovnih resursa od ljudi, najva*niji trenuci i samo %ovje%anstvo +a onda,
oni su stavili svoje na%elo humanosti u mjestu vjere, i vidjeti /to je umjetnost i
entuzijazam umjetnika i dalje ostaje. $vi kupole padaju ili nikada nisu napravili& gr%ki
bogovi, uzorak svih vremena, nikada ne bi mogla postojati& za veli%inu @aphael i
2ichael 6ngelo, nema vi/e materijal je narasla& hladna povijesna slika je krajnji izraz
umjetnosti& jer sve topline i sekularna povijesni prikaz ima, ali njegov skriveni izvor
u vjeri u vi/e od pukih ljudskih dopune& i vidimo bli*e, onda doista cijela umjetnost
razvila se iz vjerskih po%etaka. 0edan mo*e priznati nakon svega, ni gr%ki bogovi, niti
kr/.anska Gospa ikada postojala u arhetipa& ali vjera u vi/em duhovnom postojanju
%ovjeka morao postojati, da hervorzutreiben te cvije.e umjetnosti, pa %ak i same
umjetnosti.
'ako je, kao /to je umjetnost dolazi iz vjere, vjera hinHiederum raste kroz
umjetnost& smo ve. priznao, ali oni mogu imati samo on odraste, ne stvaraju, a oni
zahtijevaju postoje.e pleme. ' svi su klice, koje proizvodi protjerani puko ma/tu
umjetnika, njihova pokreta%ka snaga da bi najvi/e jedna vjera ljeta dugo, onda su
su/iti ili ostati samo kao ukrasi stare zalihe su& i nove klice .e zahtijevati nove grane
plemena.
Vi/e od puke na%elu humanosti poput vjere u dobar na cijelom svjetskom poretku,
bez osobnog svjesnog predstavnik ovog bi si priu/titi da se prednosti vjerskom
uvjerenju da se takav predstavnik, ne samo najvrednije i najbolje. +retra*ivanjem s
uvjetima zamijeniti nezamjenjive osje.aje, on ne mo*e podi.i um na isti na%in,
ispunite, voziti na *rtve ljubavi, potaknuti umjetni%ka djela. 4a to je u prirodi stvari
koje )ajve.i porast svijesti mo*e se obavljati samo u smjeru vrhovni svijesti svih
svijesti, i sve /to *elite postaviti za to je hladna voda u vatru.
Ona je u tom pogledu s vjerom u svjesnom umu o )emojte me ni/ta drugo nego
svjesnih duhova pokraj mene, ali ista stvar samo u vi/em smislu. 'z svijesti drugih
ljudi vidim samo, kao svjesnosti oga. )o, ba/ kao /to je na uvjerenju da roditelji,
bra.a i sestre, prijatelji svijest, poput mene, koji bi mogao biti predstavljen prakti%ki
uvjerenjem da su samo u smislu !unkcionalnog svjetskog poretka pona/aju poput
sebe i za mene, kao /to to rade& najvrijedniji osje.aji i diskovi .e biti izgubljen, tako,
tako malo mogu vjerovanje da postoji og sa svije/.u svega i iznad svega, biti
zastupljena po vjeri bilo jo/ svrhovito nesvjesnoj svjetskog poretka& $ummit svih tih
osje.aja .e biti izgubljen.
6 /to je manje svjesno oga s odnosima s na/e svijesti nalazi se na vjerovanju u
svjesno budu.em *ivotu i odnosima na/eg sada/njeg *ivota, surogat, /to bi moglo isto
s prakti%ne to%ke gledi/ta zamijeniti, pa /to daljinski ista stvar .e biti u mogu.nosti
priu/titi. )a primjerima 6ssassins vidjeli smo /to mo*e ostvariti u onom svijetu za
u%inke od najsiroma/nijih vjere, najsiroma/niji, naravno, ali ve.ina& pa %ak i najbolji
vjera u *ivot poslije smrti stvoriti najbolje i najja%e u%inke u isto vrijeme i to je
stvorilo. +omisao na slavu mo*e u%initi ne/to& 0a to ne pori%e& 6li kako je slaba misao
da su drugi s ljubavlju, po/tovanjem, /tovanje na/eg, da .e zauvijek mrtav protiv
ideje da mislimo za sebe, s onima s kojima *ivimo sada, opet *ivjeti i posljedicama
na/ih akcija su i sami sudionici.
$ve je priznao, ali ono /to ima vjeru i dobra djela, tako da na kraju opet pita, -to je
za dokazuje svoju istinu( -to se ti%e kvalitete vjere njezina istina ide( )isu li ove
dvije vrlo incongruente stvari( To mora biti istina, gledaju.i nepristrano i bez obzira
na posljedice onoga /to nalazimo& jedini na%in na koji mogu nadati da .e ih
na.i. Gdje interes dolazi u igru, %ovjek je slijep.
Tako sam %uo mnogi ka*u, a %esto i istra*ivanje je u tom smislu u interesu radi
istine je kao da i nije mogao proturje%iti daleko od svega /to ljudi *ele pravi interes. '
drugi puta pogledate je postignut jo/ jednom u srednjoj govorimo o sukladnosti
dobrote, ljepote, istine u svojim krajnjim razloga& i dalje postoje govori, zato /to
nemate aspekta, a >ore utakmicu i izgleda.
)aravno, gdje je interes naroda dolazi u igru, on je slijep na najvi/im istinama& ali
ne le*i u njegovu sljepo.u da slijedi svoj vlastiti interes, za razliku od istine, ali da on
ne slijedi dovoljno svoj interes slijede.i kratke uske niske interese na /tetu ve.i ve.a
drugi se time, /to traje odr*avanje, osiguranje @azlog onih osobno po%iva& ili da je, za
razliku od uglavnom slijedi njegov individualni interes, i biti /to 6ller interes
koherentno inbegrei!t& 0edini na%in na koji dobiva u suprotnosti s istinom.
$vugdje smo ga prona.i neki drugi na%in, da je ve.ina to%na znanje o tome /to je
najbolje %ovjek je i prakti%no, najbolje ga vodi. 3ako ne bismo zatvoriti i obratno, da
je ono /to najbolje slu*i narodu, najbolje vodi ga, tako5er je vrlo istinito. $matramo
ovo na%elo sve vi/e potvr5eno u svakoj daljnjoj ekspanziji smo u potrazi za njegovu
potvrdu, vi/e mi ide kako od pojedinca da je cijela, i stoga se mo*e o%ekivati njegov
najsigurniji potvrdu, ako idemo dalje sa svojim puna cjelina. 0edna pogre/ka mo*e
jedan %ovjek okrenut vrijeme zadovoljiti& dalje %esta pogre/ka, vi/e ljudi se osje.aju u
svom smislu, mislim, %in, sve dalje i dublje shvatiti svoje prakti%ne posljedice, svaka
trajna je razvijen u takvim, ve.im, dalekose*ne su svojim nedostacima za
sve. +ustinja nije meta!izika, prazna !raza utakmicu, plumper dogmatizam, ve.
jednostavno jasna izjava op.eprihva.ene %injenice. $uprotno je svjedo%iti o istini. ' u
nastavku .e se ve.ina sigurno istina ono pretpostavlja se da je istina od svega,
spremni, misle.i, osje.aju.i 6ller odre5uje tako da se pojavljuju najvi/e zdrav,
najkorisnije posljedice za sve, za cijelo %ovje%anstvo. 4ovemo takva uvjerenja
najbolje, a to je najbolja vjera mora biti najvjerniji. 6li pod uvjetom da je najbolje
vjeru je idealan za %ovje%anstvo, uvjerenje .e se pribli*iti idealu istine vi/e je vi/e
pribli*ava ideal dobrote.
To nije sporno je uvjerenje mo*e udomiteljima, u daljini poginulih dijete bilo *ivo,
a ne postati istina da je tje/i roditelje. )o, on tako5er doprinosi ovom jedinstvenom
snagom karaktera 'stine, kojega prakti%ne na%elo zahtjeve, /to nije dovoljno za
pojedine usluge( 1mjesto toga, ako su svi ljudi misle na neodre5eno vrijeme u vjeri,
treba djelovati, u deathsEm jo/ uvijek *iv, pa je neodoljiv nedostaci .e narasti toliko
velika, vi/e i vi/e su prakti%ki bi dati vjeru epizoda, a to ohrabrenje od roditelja i sami
bi se na duljina ne stoje. To ovisi o la*i. ' vi/e neodoljiv nedostaci .e nastati ako svi
ljudi misle na neodre5eno vrijeme u vjeri, treba djelovati, tamo *ive og koji zapravo
ne *ivi, i oni sami .e *ivjeti u budu.nosti, a ne da oni stvarno .e biti mrtav& utjeha da
je %ovje%anstvo davno izvukao iz toga, tako5er ne stoji. Dakle, strahovito puno ve.a
pogre/ka bila bi da vjeruju u oga *ivoga i vje%noga *ivota svih, jer pro/irila na
jednom dnevnom %ovjeka i njegovu vidljivu *ivota, tako strahovito bi biti puno ve.e
nedostatke za sve, a sve vi/e i !iksna je ukorijenjeno, vi/e .e rasti. 6li, naprotiv,
najve.eg /irenja, najdu*e trajanje, najprakti%niji djelotvornost vjere u oga i zagrobni
*ivot donosi najve.i, ersetzlichen su ni/ta drugo, blagoslov, a vi/e je postojala, vi/e
on pobijedi inventar.
+rethodna +rinzipe proturje%iti, je, sa zajedni%kim iskustvom koje mo*emo u%initi
u isto vrijeme bilo razumno tuma%enje da mo*emo joj dati, ne sla*u.
-to snage mora uvijek su stvorili %ovjeka, %injenica je da ga je stvorio, tako da on
mo*e postojati i napredovati& ali samo ako on pona/a prema kontekstu u kojem
nastaje& ako ne, on je potaknut kontra na njega& i sama njegov um mora pomo.i mu
da se pona/aju tako pru*aju.i mu u obzir ono /to je u tom kontekstu i da .e biti. To je
zna%ilo da je mo. jednom tako ga je stvorio, da je on samo mo*e postojati pravo i
razvijati jo/ dosta, ako je on iznimno u odnosu na sebe, kreativne snage i njegova,
%ovjeka, posljednjih ciljevi njegovog ra%una na to ne/to ne.e biti, a mo*ete ga ikada
biti u smislu bezumnom mo.i za stvaranje stvorenja s takvom objektu da oni ne mogu
postojati bez pravom vjerom u kreativnom duhu( ilo bi apsurdno& ali zadr*ati neke
mudrosti za ovu apsurda.
Kitao sam jednom, kao larva od jelen buba mu/karca mo*e biti ve.i graditi
stambeni u svojoj pupation, kao /to im je potrebno popuniti sa svojim
zusammengekJmmten tijela, tako da se jedan dan u razvoju rogova jo/ uvijek imaju
prostora. -to larva njihovih budu.ih *ivota, svojim budu.im rogovima, tako malo,
kao /to smo u na/im budu.im *ivotima i na/oj budu.nosti na%in bi.a& ali ona
ispravlja svoju ku.u ve. postoji, i da .e biti u stanju bez prava da se ne razviju do
tada. Kini se kao da je ista sila koja je stvorila jelen buba i ljudi koji su stavili buba
istinu u instinkt i ljudi le*e u vjeri da mu dopu/ta da izgrade svoj sada/nji *ivot ve. u
smjeru budu.nosti i stvoriti vi/e od ina%e bi bio slu%aj, vjera da je upravo dizajniran
tako da je potrebno u samo %ovje%anstvo i razvoj %ovje%anstva potreba, razvio
instinkt nego da se u li%inke i potreban za njihov razvoj.
)aravno, u svaki ljudsko bi.e nije toliko potrebno razvili vjeru u besmrtnost, /to je
u svakom pojedinom jelen buba instinkt. )o, u %ovje%anstvu on razvija, ali tako je to
potrebno, a njemu upravo je o instinktu koji je u%inio s obzirom na zajedni%ku kraju
svega i krajnje to%ke ovog *ivota razvio iz konteksta svjesnog *ivota van, /to je
razlog isti posljednja kao *ivot buba i njegov instinkt.
1ostalom Eovo sam resumiere tek nakon prakti%nu motiv, a zatim prakti%ni
argument
C:
.
C:
+ostoji pratite ovdje u biti iste !raze ve. sam dao u 4end 6vesta ''. $. CTA samo bez preliminarnih
razgovora.


Kovjek vjeruje u postojanje oga i povezano s njime, jer ove vjere su ljudi toliko u
detalje kako se ljudsko dru/tvo u cjelini povoljan, koristan, blagoslovi dovo5enje,
prakti%ki je to potrebno, jer niti je %ovjek u detalje, ali %ovje%anstvo u cjelini, bez
njega prosperouslD postoje i mogu se razviti prosperouslD, %ovjeka u detalje u
ekstremnim slu%ajevima dose*u 6nhalt, ljudsko dru/tvo naj%e/.e i najvi/e obvezuje
podr/ka, sve irdisch7 ljudski interes $astanku na vrhu, a cilj je u njemu. 3ad %ovjek to
dijelom nesvjesno osje.a dijelom ostvaruje svjesni, pojedinac je djelomi%no ga vozi s
vjerom prednosti da su postali dionici, dijelom proizlazi jer za izbacivanje koje ve.e i
manje krugove ljudskog dru/tva, kao /to su roditelji, u%itelji, @egent pogon, isto u
tim krugovima propagandom na/ih, o%uvanja i sami /iriti izvan nje& ali za one %ija
mentalna snaga, inteligencija i dobrota drugi vodi naprijed da se !ormira uvjerenje u
tom smislu na to re.i da je on blagoslovio richerEll i lak/i od privla%an& na%ini na koje
se ovaj motiv u interakciju s pro/lo/.u i istih radova u rukama. 1kratko, %ovjek koji
vjeruje u oga, a /to se odnosi na njega u vjeri, jer je potrebno uvjerenje i uvjerenje
slu*i ljudima.
)o, da je to uvjerenje istinito, opravdano kako slijedi sa sljede.im posljedicama,
A: $vaki pogre/an ili neispravan ure5aj na taj na%in bi se otkrilo kako je takva, da
su oni, kao /to je istina preuzela utjecajem oni pobijediti na na/e misli, osje.aja i
djelovanja, nedostaci podrazumijeva ili ljudske sre.e umanjuje kod nas uklju%eni u
neugodnim pojavama i perverznih radnji, neke neposredne nezadovoljstvo,
nezadovoljstvo, dijelom posredno nezadovoljstvo posljedice za sebe i da slijedite
odijelo, me5utim, istina uvjet 'spada da se po suprotnost svega Eto kao takvog. Ovaj
skup pokazao vi/e, tako sve ve.i utjecaj pogre/ke ili istina pobje5uje na na/e
osje.aje, misli, radnji, ovisno o ve.em radijusu od ljudi i dulje trajanje se prote*e,
dok je pogre/ka bez zna%ajnog uplitanja s ostatkom na/e osje.aje, misli , akcija, za
jednu osobu ili malom radijusu od ljudi i za kratko vrijeme i vjerojatno se mo*e
pojaviti zadovoljavaju.a, pa %ak i korisno. )o, sada se %ini da je samo vjera, osim
teoretskog zadovoljstvo da on mo*e priu/titi, ina%e nosi ve.i, va*niji i vi/e
sveobuhvatne prednosti, ali i nedostataka nevjera za %ovjeka i pojedinca, vi/e ili
dublje to vjerovanje ili nevjerovanje utvr5ivanja zahva.a um i djelovanje ljudi, i na
du*e trajanje to se prote*e daleko od mjesta gdje je izazvao, da nevjera ne mogu
dobiti zna%ajno podigao u velikim oboda u dugoj vo*nji. Dakle obilje*je istine nosi
vjerovanje da su predmeti vjere postoji po sebi.
C: 'zvedbeni projekt ovog vjerovanja javlja pod istom principu. 6ko utvrdimo da
organizacija vjerskog uvjerenja vi/e pridonosi sre.i %ovje%anstva, vi/e, du*e i na
svakih daljnjih oboda ona dobiva utjecaj na osje.aj, razmi/ljanja, djeluju.i, tako da
ovaj dizajn ili je stranica dizajn vjere smatrati istina u suprotnom slu%aju biti u krivu
ili manjkava, tako da je, nakon svega, samo vjera mo*e vidjeti kao najvjerniji, /to je
%ovje%anstvo po ukupnosti svojih odnosa na zdrav.
B: 1 toku razvoja vjere to mo*e biti u%injeno, me5utim, i %esto je u%injeno, da je
vjera dijelom na vremenitim prednosti pojedincima, dijelom iz untri!tiger obzirom na
ono /to iskoristi u cijelosti, djelomi%no na temelju o%itog sukoba s teorijskih razloga,
pogre/na i ovime %ovje%anstvo nezdrav, prihva.aju.i dizajna. Kovjek %ak po%inje s
imaju %estica interesa i proglasiti vjerom dizajniran za najbolje ga zadr*ati, pa %ak i
da se postrojenja i snagu po drugima. )o, prema kao prednostima i nedostacima
istine neistinitost nastavlja da se uklju%e u vremenu i prostoru, oni zadovoljavaju, kao
/to je ve. prikazano u povijesnom principu, postaje sve te*e i te*e sve pojedince koji
imaju istinita ili la*na uvjerenja, i popraviti one u to%ne znanje, oni vratiti iz krivu, i
pomo.i ili braniti daleki /irenje, tako da traju samo vjera mo*e ostati, koji povezuje
sve pojedina%ni interesi su najbolji i najsavr/eniji u op.em interesu.
P: 6ko se mora uzeti u obzir kako je najbolje za narod ono /to su ljudi
zadovoljstvo, osje.aj sre.e, i to ne samo od strane pojedinih odnosa, za kratko
vrijeme, za pojedine !rakcije, ali na svim stranama ljudske prirode, za cijelo
%ovje%anstvo, do neograni%eno trajanje, pogodan je s obzirom na sve epizode,
najsigurnijih i promi%u, je obrazlo*eno u prethodna na%in pravom vjerom mo*e biti
pozvan u isto vrijeme najbolje, a mo*e %ak i napraviti od dobrote vjere zaklju%ak da
se njegove istine.
T: Ovaj se razvoj i dizajn religijskih ideja u isto vrijeme u ve.ini skladan i
prakti%an odnosu na razvoj morala i sveg *ivota, jer su tendencije morala i *ivota
tamo, /to tvrde i odr*avati ono /to %ovje%anstvo na zdrav i gedeihlichsten
B:
. Vjerski
ideje dogoditi, ali prema projektu, oni pretpostavljaju pod utjecajem prakti%nog
principu, %ak i kao glavnih uvjeta za uspje/an dizajn morala i *ivota, jer je stajali/te
njegove dizajn samo je, da bi ih vide kao valjana 3oje aspekte Vrhovnog moraju
imati najvi/e op.e i ve.ina temeljita ozdravljenja utjecaj na cijelog %ovje%anstva.
B:
Vidi. ;)a najvi/em dobru.;
=: mo*ete koristiti prethodni argument sa sljede.e u vezi ili implementirati u
sljede.em.
2i bi vjera nije potrebna , ako je opcija nije isto biti . 0er ako je %ovjek napravio
uvjerenje, jer ga treba, tako da on nije ni napravio %injenicu da im je potrebno vjeru u
njegovu prosperitetnu estande i stoga je prisiljena da bi se kroz potrebe. Generacija
tog uvjerenja od strane naroda, dakle, mora biti s obzirom na istoj pravoj prirodi
stvari koja je proizvela ljude i same njihove potrebe. ilo bi dijelom priroda stvari
priklju%ili apsurdnost, ponekad to ide protiv iskustvo do sada, kao /to se mo*e u%initi
da je priroda postaviti ljude da bi mogli napredovati samo s vjerom u ne/to, /to ne bi.
4apravo, ako i/ta dokazuje iskustvo, to je prakti%ni argument vjere. ' tako sigurni
smo slijedili zakon gravitacije, da je do sada dokazano dovoljna kao iskustvo, dr*ati
/to dalje vrijedi, a to nije dovoljno, moramo se dr*ati taj argument u tom smislu, bez
barijera koje vrijede. ' samo tako da je nas takve velike va*nosti da nas nakon
njegove ku/nje od strane op.eg iskustva, koliko to ide, uvjetno svega /to slijedi iz
nje, predstavlja kroz iskustva u podru%jima u kojima je iskustvo vi/e nije dovoljno, te
uz to ono teorijskom zaklju%ak to%an nedostaje, zamijenjen to%nost prakti%na.
3oliko mo*e do.i teorijskih motiva za vjerovanje u sljede.im +rinzipe na jeziku, i
koliko uvjerljivo poput to%ke gledi/ta biti da je to sa*ima argument i podi*e, to je
dovoljno ne dovoljno da opravda uvjerenje siguran da jo/ uvijek mo*e sve biti
druga%ije ili ne.e biti& mogu.nosti po logici i iskustva ostaju mnoge. $ada, me5utim,
mo*e trajati samo postojati, ista teorija reproducira ono prakti%ki je
potrebno. $udjelujte u to i to je od svega samo jedan.
)eizvjesno teoretski zaklju%ak s obzirom na povijesnoj objavi se potvr5uje kao
nepogre/iv& ali u svakoj drugoj religiji, tvrdi osim nepogre/iv. -to je to( Vrijeme je
napokon koji nas gotovo nikad ne vara.
)akon /to je cijeli stari svijet, to bi trebala biti na sve mogu.e kako bi se vjerovanja
u najvi/im i posljednjih stvari, bez obzira na sve /to se do sada vjerovalo, bez obzira
na teorijskih razloga i zaklju%aka od samog po%etka samo po %imbenika ispravno da
je najbolje slu*io cijeli %ovje%anstvo na najvi/i i posljednji odnosa ako je samo znanje
o tome /to je to tako, ne uzimaju.i u obzir bi li to uop.e mogu.e. )o to nije. 1mjesto
toga, zahtjev za promjenom ne zaboravimo, nakon %ega prakti%ni princip ima
podjednako oslanjati na druge +rinzipe s, kako je to protiv dijelom na to, ako je ono
najbolje /to je povjerovati za %ovje%anstvo kao /to je od strane povijesti kao samo
pokazati i dokazati, da bi priznao je uvjerljivo prenijeti na suvremenicima i
potomstvu, pa %ak i moraju pridonositi ranijim !azama razvoja dobroj vjeri, da bi tako
zrela inteligencija bi to %ak i bolje napraviti& to samo s obzirom na to%niju znanja o
prirodi ljudi i stvari je mogu.e, ali. Od samo apstraktne prakti%nim aspektima
mogu.nosti vjere ostati ni manje nego mnogima od samo teoretska ili
povijesno. $ada, me5utim, mo*e trajati samo bestehn, koja je i teoretski i povijesno
mogu.nost. 1zmite dodatak, i to ostaje opet od svega samo jedan.
'zvadite iz oboda, u s!eri tri radijusa. 2o*ete ih koristiti za stvaranje beskona%ne
razli%ite bodova i svaki put je beskona%no mnogo to%aka& ali to%ka u kojoj se susre.u
je uvijek samo jedan.
1 me5uvremenu, kao /to smo bili u mogu.nosti odr*ati ve. odlu%io nakon
povijesnog +rinzipe )eke stvari i samo najop.enitiji i najva*niji vjere iz aspekta ovog
na%ela sama, a jedini podsjetnik da je povijesna odluka mogla biti doveo o zbog
druge +rinzipe jo/& pa mo*emo i neki naj%e/.i i najva*niji od stajali/ta prakti%nog
na%elu dr*ite sami odlu%ili, sa suprotnim spomen da na/ prakti%an razlog samo
dospjela do sada na temelju povijesnog razvoja i pove.anja znanja o prirodi ljudi i
stvari, da se takve odluke napraviti. )o, vidjet .emo kako je prirodno da se tako /to
se odlu%uje prakti%nu stranu, samo jednostavno je isto opet, mo*emo zadr*ati ve.
historischerseits odlu%ili smo i /to smo theoretischerseits mora otkriti, na pravom
sastanku na mjestu punini odvijati. 2i samo mo*emo pru*iti prakti%ne +rinzipe sada
tako5er na.i prakti%nih ista do povijesnih i teoretskih razloga vjere, mo*e biti lak/e
i.i naprijed za mnoge s po drugi s druge +rinzipe, i gdje je osiguranje druge +rinzipe
nedostaje , kako bi ga dopuniti tako prakti%na.
ez sada *ele da se krene na jo/ primili u vi/e nego /to je ve. dobila, zaklju%ujem s
nekim razmi/ljanjima o polo*aju prakti%nog na%ela kr/.anstva i !ilozo!ije s obzirom
na tri glavna komada vjere.
1 onoj mjeri u kojoj smo se zaustaviti na svojoj doktrini 3rista, kr/.anstvo
ispunjava najvi/e zahtjeve u prakti%noj kao pun mjeri da ni/ta ne mo*e biti misao
gore, tako da je 3rist s pravom mo*e nazvati $pasitelj %ovje%anstva& ako je donio
religija heilbringendste %injenicu u svijetu& a og ukorijenjen prakti%noj argument
mo*da doista nije apstraktna do.i sam po sebi, ve. samo kroz utjelovljenja u svijesti
%ovje%anstva. 6li kr/.anstvo je poduzela u svom povijesnom razvoju od %ega se ne
mo*e re.i isto /to i drugi povijesni napredak stoji na putu, ako to ne stoji na putu
prakti%ne izvedivosti.
1 stvari, ako gledate ono /to su uzroci su, puno te*e za primitak kr/.anstva me5u
poganima, da se /iri, a ne obra.enje strane istrebljenje naroda, to .e se na.i da su oni
upravo dogme koje me5u kr/.anima i sami uvijek radije samo "ader sijao kao
blagoslov da dr*ite od povijesnog subjekta, ali je %injenica da se doka*e povijesnu
ujedinjenje svih, da kr/.anske denominacije sebe, stoji na putu da nisu pred
povijesnim argumentima postoji&ali oni ne mogu stati pred povijesni, jer oni ne
postoje prije nego prakti%na.
Osim toga, kao /to je visok, ali op.enito kr/.ansko vjerovanje u jednom prevladava
u svijetu osobnih svjesni oga s odnosima volje, znanja, osje.aj za svoje stvorenja u
svakom pogledu na ono /to je danas !ilozo!ija u ve.ini prihva.enim sustava, jer ja ne
pretvaram u svemu, poku/ao zamijeniti za oga pod razli%itim izrazima, ili ono /to je
ostalo kad se gleda na odr*anoj ime oga u pitanju. Tu je apsolutna, mo*e se samo u
pojedina%noj svijesti dolazi apsolutna ideja, beskona%na tvar& od posljednjih ostataka
/to su sadr*aj o*je ime ontolo/ka ili moralni ili uzro%na koncept, nesvjesnoj
svjetskog poretka, op.e zakonitosti stvari, misti%no iskonskoj terenu, a teleolo/koj
principu. Vi ne morate biti u%injeno, ne umoriti se izmi/ljati nove izraze i rije%i
zamijeniti kr/.anski og ili preveden na gotovo beskorisnih bi.a ili zamotajte u
misti%noj tami. +ovijesno gledano, to nije bila u stanju uspjeti i nema /anse %ak i
me5u onima koji nisu hodaju.i na put& jer nitko nije u stanju pretvoriti druge da
svojim drugim imenima i nazivima, me5utim, kr/.anske o*je ime i stvar koju svi se
bune narodi, di su svi nesporazumi i promjene !ilozo!ije, kao cjelina i dalje
nesmetano. 6 za/to ne mo*e to biti u%injeno( 4ato kr/.anska vjera je zamijenjena
gotovo ni/ta& nakon na/eg +rinzipe dokaz da je ono /to nije u redu i odmah ili radi
protiv njega. ' tako je svaka !ilozo!ija koja je u suprotnosti s kr/.anskom vjerom
nakon tih osnovnih to%aka na kojima po%iva njegov prakti%nu vrijednost, ve. je donio
presudu& 2e5utim, ono /to je isti dodavanjem znanja dalje razlozi za pove.anje
povjerenja i na taj na%in u%inkovitost ista pove.ati jo/ uvijek u mogu.nosti, u
budu.nosti, jer istina, istine, jer je budu.nost za sebe.
' kao /to je bilo !ilozo!ije .e biti odba%ena, koja pru*a temelj za kruh vjere, svaki .e
biti odba%ena, koja ima praznu ruku. ' ne postoje cijeli sustavi koji svjedo%e o ogu
znamo ni/ta vi/e od toga nije imao ni/ta da svjedo%i, podru%ja iz prakti%nih razloga, a
to je da vjeruju u njega& ali li/avaju.i ni/ta vjerovanja koji ga %ini gotovo& ili %ak
zahtijevaju sadr*aj vjere iz prakti%nog +rinzipe, oni .e morati dati prakti%ne, koje
mo*e pru*iti samo besmislene tvrdnje o sebi. Takvi sustavi, me5utim 93ant, "erbart:
su po%etak i kraj teku.e !ilozo!ije.
)aravno, u kojoj .e se sadr*aj vjere, s kojima je u susret !ilozo!iju prakti%nu
potra*nje. 2islim, gdje ga je vjera uzima uvijek i negdje on mora imati jo/. Gelimo
ga pogledati u sljede.em +rinzipe.
+rotiv vjere u osobnog svjesnog nastavak materijalizma ima razloge koje su o%ito i
povr/ina. Oni su izvrsni, osim gorkog to%ke& 0a bih %ak i vjerujem u tih razloga 7 i
vjera jo/ uvijek ostaje da ne.emo biti takvi da .emo biti 7 ako se njime ne
kr/e prakti%ni, pa samim time i povijesna, argument tr%ao, materijalisti%ki radijus
tako da .e se kandidirati na plavom. $ada su to u%initi, tako da to mora biti pitanje da
li je to tako5er ne dublji razlozi u dubljim pogledom na vezi stvari za zagrobni *ivot,
u sebi jednako mogu.e, kao materijalisti%kom umu, ali su jo/ uvijek izvrsno pitanje,
da su obojica su povijesno i prakti%no mogu.e dati radijus podudara s druga dva
radijusa na istom mjestu. 6 gdje su mogli potra*iti negdje drugdje, kao idealizam u
svojoj dubini, svoje protivljenje materijalizma( 1zalud& ni jedan pronalazi u drugim
rije%ima, ba/ kao i mnogi dobri razlozi protiv osobnog nastavak kao materijalizma, ili
zbunjenosti i snova koji ispunjavaju bilo koji od tri argumenata pravo i do sada iza
jasno.e i dosljednosti materijalisti%kih razloga ostati, jedan je gotovo u cijelosti
dostatno koje ne zadovoljavaju druge, nedostaje samo po tome /to dr*ite na sve u
granicama, u kojoj kao dostatnost jedno bez drugoga je to mogu.e.
Gdje je, naravno, ponovno upitao, jo/ uvijek teoretski razlozi mogu se o%ekivati
kada su jo/ uvijek nije na mjestu idealizma ili materijalizam je primjerena( ' mo*e li
to stvarno postoji, ono /to ne mogu na.i nikakve razloge( 1 stvari, to je gotovo nema
izbora nego ako starom vjerovanju ili teku.e !ilozo!ije, koji zna kako prona.i
zul#nglichen nema razloga da postoji.
Vjerovanje u vi/e promicanju osobnosti izme5u nas i oga je op.enito postala vrlo
slaba me5u nama. 3onkretno, protestanti ostao gotovo samo 3rista kao posrednik
napustio i to gotovo isklju%ivo pravoslavni. 3atolici imaju tek 2arije i svetaca, ali
gotovo samo obi%ni katolici i slikar, i to gotovo isklju%ivo na platnu. 6n5eli vrijede
posvuda samo kao ukras& smo ih znamo vi/e nema gdje, kao /to je ponovno na
platnu. 6li svi nedostaci sirova i osude dizajnu te vjere su ubijeni ili su se oslabljena s
uvjerenjem su tako5er prednosti koje to mo*e imati, i kako on mo*e biti, tu i tamo jo/
uvijek je pao, /to mi u toliko mo*e biti %i/.i i vi/e naknade mislim da bi on mogao
imati u %i/.im i bolji dizajn. Gelite li katolici uzeti pomo. da na5e u vjeri 2arije i
svetaca dati svoj manji, najvi/a, /to mu dati za njega, i ono /to bi i kult umjetnosti za
njega( Vi mu se ne/to, daj mu ne/to bolje, nije za ni/ta. 'li, ako ne mo*e biti ni/ta
bolje ga tko pita za ni/ta bolje, ne/to bolje dati na sve za njega. 3ako je mogu.e, ako
se cijela vjera je lo/e i krivo( )o, %ak i me5u protestantima dokazuje %este skretanje s
jo/ preostalo 3rista, umjesto oga, ime posrednika sebe, oni mu daju dodu/e vrlo
usporava potrebu posrednika& i umjetnost protestanata mora ne posuditi vjeru ili la*,
to nije, pa je stoga radije samo katolici. Dakle neprakti%no vjera ne mo*e biti, a ako to
ne u%ini, ako ne, biti zamijenjen prakti%nije prakti%ki u istom smislu, uop.e nije
sporan. 1mjesto pravo razvoj bi ga primjenjuju, kao prigu/ivanja& ali to zahtijeva
nove temelje. Gdje je on( ponovno pitam&a ja opet ka*em, Te/ko dana/njeg !ilozo!ija,
ali dana/njeg teologija. 6li ja nisam pitao, ako ne bih imala jo/ jedan odgovor na sva
ta pitanja.
3r/.anska vjera u svom naj%i/.em poja/njenje $ve /to bi *eljeli na.i poganski dalje
u njemu, poganski smatra se protiv je, na sve u isto vrijeme i pusto/i prekrasan
sjaj. 2o*e se samo pomo.u ovog neplodna zahtjeva ova veli%ina( 6li uzvi/en prizor
mora nije, ako ne mo*ete vidjeti ni/ta na sebi, ali kad su brodovi, blizu, daleko, sve
udaljeniji mjera /irenja, osigurati& za oga, ali /to nam je ostavio nikakvu mjeru.
3r/.anska vjera je veli%anstvenost postignut u da oni postavili beskona%an za male,
Limited, kona%na, koji tu i tamo za to bilo potrebno& a ona je u pravu. )o, nakon /to
je postavljen za kr/.ane u *arom ono /to im je rekao, otjerao od njega, umjesto da ga
pokupi je da ga zavr/iti, a sada su velika pusto/& moderna !ilozo!ija, ali je to neplodna
pove.an od oga izgra5en s izbrisani ili kao osamljeni roku od tumornost meta!izike
van.
Contribuu a millorar la traducci
Ono /to je ovdje pru*iti
VII.
$eorets#i %aelo
1!
.
3ratkoro%ni teoretske principu bio, 0edan vjeruje da ono /to se na5e odrednice u
iskustvu i razumu.
A:
0a sam do sada tretira ovaj princip ve. u radu ;na du/i pitanje; 9momak. V''.: i tijekom ;4end76vesta; u
izvedbi, tako da uputnicu mogao zadovoljiti, i ako to ne bi vrijedilo ovdje, isto s predstavljaju dva razli%ita
na%ela u kontekstu i me5usobnog dodatak, koji to sama +ismo postaje dopunu onima. )o, mo*ete samo u
druge !raze i dizajna o%ekuju isto ovdje, ono /to tamo na.i, i /to sa svojom %vrstom pro!esionalnom samo
dopustiti ni/ta drugo nego druge !raze i dizajna.


$ada mo*ete dokazati sebi izgleda razumno da nas povijesni i prakti%ni razlozi
pravo na vjeru, kao /to je u%injeno u prethodne samo na druga%iji na%in nego u
tradicionalnom povijesnom i prakti%ne argument. )o, nakon svega, ono bi se moglo
u%initi s povijesnim i prakti%nih razloga, treba i dalje, te je govorio u posljednjih
pitanja, ali i na.i razloge, tako teoretski princip mo*e slu*iti drugima za podr/ku i
nadopuniti, bez slu*bi drugoga zahtijevati i da se, kao /to .e djelovati sada.
Text original
@azlog i iskustvo /to smo spomenuli kao princip poluge. razlog , 7 jer ako je
najvi/a i najvi/e stvari su u svojstvu Vrhovnog, zadnji ne predmete izravno iskustvo,
a osim povijesnog i prakti%nog +rinzipe drugi izvor jo/ uvijek tra*i svoje znanje .e
zahtijevati bilo koji zaklju%ak da do5u do njih. savjet , 7 jer ako oni su jo/ uvijek
najvi/e i posljednja stvarnost, to zahtijeva iskustvo kao podloge za zaklju%ak. 3roz
logike i matematike sama ne mo*e do.i k vjeri u oga i besmrtnosti, %ak i na drugu
kao konceptualni dokaza razigran i praznih njihove uvjete. 2o*e se, ako se di*e iz
na/ih umova kao korak prema duha nad svim duhovima na/ *ivot kao pozornicu na
drugom *ivotu. To je tako5er tek dolaze, a ne u onome /to ima iskustvo izravno
vezane za boravak, ako je to ono /to prema/uje njegovu narav, sve je
iskustvo. 'zme5u ove dvije pogre/ke, ali varira i danas dizajn vjere u teorijskom
razloga da se krene premalo materijalne stvarnosti, kvar trenutne !ilozo!ije i teologije,
ili da prestane/ raditi previ/e, pogre/ka pogana i materijalista. ilo kako bilo, gubite
ili cijeli oga ili cijeli sadr*aj ili opseg oga, i na kraju bacanja, a ne cijeli princip
daleko, zbog %ega je gubitak pristupnim cestama& ali samo mu je za osudu zahtjev
bude odbijen.
Ono /to je obi%no vjersko iskustvo zove, bitna je samo unutarnje iskustvo
prakti%nih pogona i posljedica vjere. 3ao /to je temelj vjere je danas temelji, prikazan
je u prethodnom sama +rinzipe iz iskustvenim aspektima.6li ovdje iskustvo u /irem
smislu, a drugi smjer je napravio. )e iskustvo od dokaza postojanja najvi/ih i
posljednjih stvari koje se nalaze u na/em potrebi vjere u njega i posljedicama gotovog
vjere, to je ovdje, ali koji, kako le*i u ve.ini op.ih %injenica postojanja, bez obzira da
li mi *elim vjerovati ve. vjerovali ili ne, dovesti do vjerovanja i na taj na%in mo*e
do.i %esto samo jednostrano ustvrdio religiozno iskustvo pomo.i.
)o, prije nego /to smo pokazati kako je to u%injeno u teorijskim argumentima, to je
motivi, potpuni u njemu i dovr/iti treba uzeti u obzir.
+ogledajmo kako su oni zapravo na.i sebe, tako da su svi meta!izika, ono /to
!ilozo! *eli podr*ati uvjerenje da .e se potporu drugima, koliko je to mogu.e. )ema
izlaza iz apstraktnih pojmova bitka, 6psolutni, ego, /to je samo po sebi, najsavr/eniji
i ovime najvi/e realnom bi.e, jednostavne stvari, apsolutna uzro%nost, materijalizirati
nemogu.nost ljudi dovela je do vjere u oga. $ve je kao i samo postupio po vjeri, bez
vjere u njegovim posljedicama ikad vi/e mo.i nadoknaditi, osim ako bi to moglo biti
zategnuti od njega& au mnogim slu%ajevima to je potpuno ga ispu/ta.
1mjesto toga, ono /to .e se pretvoriti u povijesnim i prakti%nih motiva osim
generirati vjeru i oblik je zaklju%ak da je %ovjek u *ivotu treba svakodnevno svjesni
kako bez svijesti i vu%e re.i kako u svakoj prilici sve od sebe u njemu nerije/eno, a
time i op.i pojmovi je, 4ato /to je to bio, onda je bio onaj koji .e biti ovako& 4bog
toga, kako je bilo, jest ili .e biti ovako, da .e biti tako. $vaki doga5aj promatrao daje
ljudi prisilno dovesti i dokaza da bi njegovo o%ekivanje drugih slu%ajeva nakon toga u
jednakim ili nejednakim uvjetima o%ekuje u jednakim ili nejednakim posljedice, a
nakon utakmice i nejednakima u istim uvjetima iu nejednakim posljedicama, u istom
smislu ide unatrag od utjecaja na uzroke. Kovjek se zatvara tako u podru%ju meanest
stvari, to tako5er uklju%uje i tako u podru%ju najvi/ih i posljednjih stvari, odnosno iz
tog podru%ja u to i tako na kraju svi njegovi zaklju%ci. 2oja ku.a je izgra5ena od
strane nekoga, svijet .e biti izgra5en od strane nekoga. $vijet je ve.i od moje ku.e,
tako da .e tako5er biti ve.a osoba koja je izgradila svijet. 2oje tijelo kre.e pod
utjecajem mog osje.aja, te .e, tako5er $unce, 2jesec, more, vjetar .e preseliti pod
takvim utjecajem, ali pod utjecajem sna*nog osje.aja i volje, jer su jo/ sna*niji. 0a
sada *ivim i promijeniti mi samo jedan dan u drugi& Givjet .u u budu.nosti i ja samo
promijeniti %ak i vi/e. 2oj *ivot ovisi o mom dah i toplinu mog tijela, gdje oti.i na
smrt, du/a .e oti.i. $vaki kralj ima svoje sluge& og .e imati svoje sluge.
)e samo da vjeruje u postojanje oga, zagrobni *ivot, vi/ih bi.a, svi pojmovi
njihovom na%inu *ivota temelji se, svjesno ili nesvjesno, na analogijama i indukcija
ovog tipa. )e/to do*ivjeti 1mjereno podlozi svugdje, generalizacija vodi svugdje
tako5er, osim ako se Ve.a i visokom odnosi generalizaciju na pro/irenje i
pobolj/anje. 6 ako nema prakti%nu motiv +ovod je te/ko napraviti takav preko
iskustvenog se na sve, tako da prakti%no na%elo .e biti u mogu.nosti, s druge strane,
ne bez takva da bi vjeru i dizajniran kako bi osigurao povijesni princip, stvorilo bi
radije bez potpuno besmislenih koncepata, kao /to su je li doista uvijek pokazali gdje
je uzurpirao poku/ava stvoriti vjeru na miru. 3ontrast, nije bez interesa, a /to smo ve.
istaknuli, /to je promjena u bilo koje druge osobe vjere nastupima njegovih drugih
*ivotnih krugova i njegov drugi *ivot. Ovisno brute ljude, tako sirovo i njezine
generalizacije, vi/e ograni%en i manje, tako ograni%en i smanjiti svoje pro/irenja i
pobolj/anja kao /to je podru%je vjere u njega. )o, %ak i uvjerenje od ve.ine
civiliziranih nacija duguje njegov sadr*aj sasvim generalizacija, pro/irenje i
pobolj/anje njihove *ivote i svoje krugove *ivota, i da .e biti prili%no prazna, bez.
Lako se pojaviti u ovom na%inu sukoba teoretskog predmeta s prakti%nim i sa
samim sobom, od kojih %ak i one s povijesnim raste i izbijaju mnogobrojne poku/aje
rje/enje. 'zra%unajte7a ne mo*e biti, ali uvijek sugeriraju. 6ko *elite re.i, vjera u zlu
osobni osnovni princip, 6hriman ili vraga, je li se u prakti%noj interesa. 6li mogao
pogled na snazi zla u svijetu i uni/tenje koje prijeti sve stvoreno, lako dovesti do
generalizirati zlo sklonost u %ovjeka na najvi/oj napetosti u osobnom bi.a ogu i
pove.ati. 4atim zatvorite prakti%no i teorijsko kamate na svoj mir zbog %injenice da
se u tijek povijesti je dobro, ali u cjelini, kona%no slama, iskren je najbolja
politika. Dobri bo*anski princip pobje5uje na kraju bilo& +akao po sebi je prevladati
ili %ak pretvoriti.
)arodi postoji, prema njihovoj vjeri samo plemi.i sretnom stanju u zagrobnom
*ivotu biti blagoslovljen, sretan izvan dometa, a ne vrlina ovisi o ovoj strani. Tko
mo*e pore.i da je takva praksa neprihvatljiva ideja po%iva na jednostavnoj analogiji s
ovdje i sada. 1 nekad tako zajedni%ki pogled u "ad, +odzemlje, sjenoviti postojanja
nakon smrti, kao i motivi za razmi/ljanje *ivot nakon smrti jo/ uop.e i *elite, s
pogledom na opipljiv uni/tavanje svih ruke gripozan li/ajeva na smrt u imaju te/ku
no. i interakciji odmoriti kako bi zagrobni *ivot tako mra%no i tu*no. Ovi sukobi su
pritom za ispitivane otopine, a ako oni ne isti%u u narodima, pa su kona%no stati s
ljudima.
)o, je li prakti%noj motiva u sukobu ili ugovor s teoretska zbunjeni, ali uvijek se
mo*e djelovati samo smjer odlu%ivanja& izvr/enje u odre5enom smjeru je stvar
teoretskog temu. 'demo +odzemlju raj ili pakao, tako to ide u analogiji, ovaj
me5usobni omjeri prije& i tko poku/ava iza.i sa svojom vjerom od njih, dolazi samo
iz druge stranice u nju, ili %ak svih ideje van. 3ako neobuzdana ma/ta oduvijek *eljeli
da djeluju, oni to mogu, ali samo s tkaninama i oblika koje pru*a teorijsku temu.
6ko pogledate sada sigurno sve ono /to je postignuto na taj na%in, mi bi prvo htjeli
posebno o%aj vjeru. Lude kontradiktorne stavove oga, zagrobni *ivot, an5ele,
vragovi tako su do/li u postojanje, i jo/ /ire nego /to prona/ao razlog za racionalno
*elite postaviti& jer zadovoljava jedva pojedinca prema drugima. )eka ne toliko u
pravu, koji ka*u da je izvor vjere u najvi/im i posljednjih stvari se ne radi ovdje, nego
kako bi se izbjeglo. Da imaju ne razmatranja kao /to slijedi apsolutno u pravu,
Kak iu svakodnevnom *ivotu smo grije/iti svakodnevno po analogijama i indukcija
iz ovdje i sada, od The i, tako i tako iz daljine, ono /to dolazi, *elim da se otvori
Drugi& kako mo*emo tako usuditi najvi/im i posljednjih stvari, gdje je predmet
pove.ava nemjerljiv i pomo. koja je poku/ati to po*eli da potvrdi zaklju%ak i
zatvaranje sredstva kroz iskustva ili to%ne, ide dalje, a mi uvijek u7ih )esigurni
!ortzuschlieNen, jo/ uvijek su prisiljeni izgraditi manje siguran da se nesigurno. $vi ti
zaklju%ci ikada prirodu stvari, samo opseg je u kona%an i objekti vjerskih uvjerenja, a
nose karakter beskona%nosti.
+a ipak, to je %udna stvar da je %ovjek nesvjesno i opet se vra.a u tom izvoru, pa
%ak i oni koji ga odbacuju u principu, ne mo*e uspjeti izvu.i iz njega, ako *ele re.i s
najvi/ih i posljednjih stvari, %ak i ne/to vi/e nego da postoje neopisive stvari& i oni to
*ele i %ine %ak spasenje /to oni ka*u. 6ko je potrebno izvor vrijedne prezira. 4apravo,
mo*emo re.i mi to ili ne, mi moraju se dr*ati na teorijskom na%elu& ali kako mi
zapravo ne mo*e odbaciti, tako da moramo uzeti na najbolji na%in i mo*e
komunicirati s drugim principima.
6li, u stvari, to je samo s njim druk%ije nego u drugim na%elima. )ije da nam je
potrebna, ali to ne mo*e biti dovoljno, ili da mi je to u redu, to je za osudu. Kak iu
stvarima svakodnevnog *ivota, to nije kori/tenje sredstava izvodu koji nude iskustvo
i razum, ono /to nas %ini u redu& *eljeli smo ga ispustiti, mi bi lutati u potpunosti& ali
da nemamo dovoljno ili da ih koriste pogre/no& bolje, ali sve vi/e i bolje smo
postigli. $ada samo da je razli%it na najvi/im i posljednjih stvari, nego )ajzlobniji,
jednom da mi jo/ ne obiluje stvarima s kojima smo bogate su tim i lak/i i te*i u redu s
njim, vi/e mi se %ini da to ostvarimo& Dakle, moramo pro/iriti sredstva za pove.anje,
umjesto da ih baca. 6 opet, da je uvjetna kazna od iskustvenog je zaklju%iti po svojoj
prirodi nisu ovdje pitati, jer je duhovno iznad mene bilo vi/e nego za duhovna pored
mene je da su na sve. Dakle, moramo 7 to nije dovoljno ponoviti 7 zamijeniti
podudaranje raspolo*enje je zaklju%io sa zahtjevima i implikacijama druge
+rinzipe. Drugi na%in ku/nje, nema, naravno& ali to, tu su.
6li sada cijeli teorijski opravdanje i dizajn vjere ne gotovo uvijek u jednoj od dvije
hridi, uklju%uju.i i pogre/aka koje smo prikazali ulaz dovesti da jedna stoji daleko
najve.e i najnovije stvari na niske i vulgarne konceptualno ili prakti%no, ili oboje, kao
da nisu imali ni/ta zajedni%ko s njim, i da su zbunjeni s niskim ili %ak zajedni%ki, kao
/to su bili samo malo me5u ostalima, nego ukloniti manji za ve.i, a time zavr/ena. '
naravno, ako je og doista sa svime u njegovom svijetu, istrgnuta iz svijeta iznad nje,
svijet se pobunio protiv oga lebdio neusporediva pod njim, pa kako je mnogi
zamisliti svijet u kojem se kre.emo na/e iskustvo, da bi nema zaklju%ke iz toga
mogu.e za njega, nema zaklju%ak je to mogu.e iz !inancijskih izvje/taja na/eg malog
duhovnog svijeta u '. do zaklju%ka cijelog duhovnog svijeta u '., od vladavine unseers
um tijekom mali dio !izi%kog svijeta na vladavinu duha nad >ijelo tijelo svijet. 6li mi
teoretski nemaju razloga da prihvate najvi/u postojanje osim konceptualne i
%injeni%ne vezi sa svim postojanja, og je prakti%ki beskorisna, nema ustupati i
dokazivo odnos prema svom svijetu i njegovih stvorenja, a on je povijesno uvijek bila
u takvim odnosima 1veden& i on da ne bija/e *elite u%initi, ali je to u%inio.
' naravno, ako je prijelaz u zagrobni *ivot odvijao izvan usporedbe sa svim
prijelazima u ovdje i sada, u zagrobnom *ivotu sama svi uvjeti i zakoni prestala
primjenjivati u ovom svijetu, tako da nitko ne bi bio mogu.i zaklju%ci, mi .emo
izvu.i iz jednog u drugo. )o, od pamtivijeka je bio prete%a analogije za prijelaz na
onaj svijet je u ovom svijetu i oblikuje ideje o budu.em *ivotu, zbog sada/njosti& mi
smo prakti%ki jedna vjera, i dalje prima odnose u ovdje i sada, na onom svijetu& i
svugdje drugdje nalazimo empirijski u prisustvu uvjetima ubudu.e sadr*avati i
najbli*e /to je mogu.e dalje od njega u budu.nosti. $ada, naravno, ide na/a imovina
uop.e ne tapkati poput naran%e li/.a, leptir iz gusjenice, *ivotu nakon ro5enja *ivota
prije ro5enja, podsjetnik na intuiciju slijedi& kao /to ste rekli, trebali bismo biti u
mogu.nosti zatvoriti, poput *ivota poslije smrti s ove strane slijedi(6li, mi to vidimo,
da je Orange slijedi iz li/.a, leptir iz gusjenice, *ivot nakon ro5enja *ivota prije
ro5enja, podsjetnik na pogled, unato% tome /to ne znamo kako slijedi& Dakle, to je
tako5er primjenjuju samo generalizacije o stvarnim odnosima izme5u uzroka i
posljedica u ovom *ivotu, /irenje i ja%anje blizu odgovara izme5u sada/njosti i
posljedi%nim *ivota& i isto ineUplicabilitD tih odnosa tu i tamo trenutak u kojem .e biti
samo po/tivanje.
+ogre/ke i hridi u isto vrijeme kona%no .emo izbje.i, i krenuti od teorijskih motiva
za teorijske argumente na sljede.em principu
C:
.
C:
1 4apisniku instaliranog du/a pitanje p AA=.

;Va*no je po%eti od naj/irem mogu.em krugu iskustva moderiranjem u domenu
postojanja, po generalizacija, pro/irenje i pobolj/anje !aktora koji se javljaju ovdje,
oti.i u pogledu onoga /to je izvan u drugim, dalje i vi/im podru%jima postojanja
odnosi se na ra%un njihove udaljenosti na/e iskustvo nije dovoljno, ili %ija /irina i
visina predstavlja na/e iskustvo i izvan nje da bi samo u smislu i smjeru oprez,
generalizacije, pro/irenje i pove.anje podru%ju primjetnog toga, ve. je obilje*en u
samoj primjetnog, tako da samo poduzeti i druge, usavr/avanje i vi/e podru%ja u
zahtjevu kao valjane da razmislite /to generalizira vi/e pro/irena, pove.ava dalje i
vi/e gledamo u je iskustveno polje , a aspekti razlika koja nastaje zbog ve.e
udaljenosti, /irina, visina prostora da u potpunosti ra%un.
'sto kao i sada u obliku argument stvarni dokumenti, koji su se u javnom i korisnost
vjere, mora biti ili pretpostavlja da se zna ili se posebno istaknuo da doka*e povijesnu
i prakti%nu princip, kao i tvrditi teorijskom na%elu dokumente koji se nalaze u
podru%jima stru%nosti od zaklju%ivanja u skladu s najvi/im i posljednjih stvari. 6li
gdje ih na.i, ako ne u razumu, kao /to sam ve. nazna%eno, te razloge koji izme5u
povijesno su postali prakti%ki je potrebno, vjera u osobnog oga7svijesti odnosima sa
svojim stvorenjima, kako bi budu.e nastavak osobnih !ondova nas koji smo
podr*avaju i og stranu znanja, konsolidaciju ili %ak i pove.ati ga i mo*e razviti(
Gledam oko sebe, ja tra*iti ga u dogmatskim ud*benicima teologa, slu/am
propovjednike u propovjedaonice, a schoolmasters u /kolama, pro!esori na
katetera& 0a ispasti od racionalista s pravoslavnim i pijetista i opet& 0a pretra*iti
pra/njavi dokaz za postojanje oga& $tudiram !ilozo!ske sustave 3anta, Fichtea,
$chellinga, "egela, "erbart, $chopenhauera. To je besplatno. )e mogu na.i ni/ta /to
bi %ak i neke odr*avanje odobrena ili ne, a ne odoljeti i borio za vjeru. 6li ja sam u
potrazi za ni/ta u isto vrijeme, u kojem bih na.i jasan uvid neka uvjerljiv primjenu
prethodnog na%ela& 0a samo mogu na.i kolebanje izme5u dvije ili kombinaciju obje
glavne pogre/ke njegovog zahtjeva, neuspjeh uskoro drugu uskoro na litici. )o, kako
do.i kroz nedoli%nog pona/anja ili povrede njegova na%ela u biti valjan argument.
)a postojanje !oga , kao /to ga je povijesno i prakti%no argument poziva, /to je u
kontekstu ostali glavni predmet vjere brinuti o sebi, mo*emo suditi po teorijskom
+rinzipe na dva na%ina i samo dva na%ina, iako je svaki od ta dva na%ina u njihovom
0avnost uklju%uju.i ve.inu posebne na%ine. )akon, po svijetu na/eg vlastitog uma,
jedini od kojih znamo izravno, kroz svijet duhova, u kojem vjerujemo kako %vrsto na
ukupnost tri razloga, kao /to znamo, u svijet od rastu.e duha , kao drugo, i %injenica
da je na/e vlastito tijelo tako5er odra*ava duh i medvjedi, opet, penjati jedini slu%aj te
vrste znanja u cijelom svijetu kako bi ogledalo i podr/ku duhu u vi/em smislu.
0er oni su samo polazna to%ka, imamo stranu znanja da se ne zatvori iz prazne u
prazninu, ali od %vrste u Fuller i time otvoriti vjeru svojih sadr*aja, jedine na koje je
argument kako je 4avr/etak teorijskih motiva mogu napraviti u skladu s navedenim
na%elima.
3ao /to smo sada vorschreiten od prvih polazi/ta ovdje samo u intelektualnom
krugu, ili postupak poduzeti drugom tijelu kao ogledalo i podr*avati du/u u oku,
postoje dva osnovna dijela stranice, oblika, ili izrazi teorijskom argumentu mo*e
razlikovati, ja .u ukratko nazvati argument iz duha i tijela. 1 osnovi, a zaklju%ci
ostaje jedan argument.
+rije njihovog nastanka, nekoliko rije%i.
Kesto je bio prigoda za naglasiti da je svaki samo od jedne du/e koja posjeduje
izravno zna iz iskustva. +osljedica toga je da je za sklapanje s drugim du/ama,
duhovima, bilo prijateljski ili vi/e, nije indukcije, koja ima ve.inu istim slu%ajevima
kao bazu, ali samo analogija je zapovijedi. 6nalogija ali ne mogu propustiti u ovom
podru%ju. 0er kao /to je %ak i ideju o duhu pored ili iznad na/ih umova shvatiti, bez
vezanosti za iskustvo vlastitog uma.
$ada svaki 6nalogija se uzima na per!idan za njega, ali je zaklju%ak da se na/
susjed du/a obvezuju.a. Tako je i obvezuju.a( 'demo vidjeti mali/ane zahtijevaju
ni/ta drugo nego samo ve.i od njih u blizini uve.anje.Kinjenica da je on bio samo
uzimanje du/icu zajedno, /to *elite baciti najve.i, a zajedno .e se pove.ati samo u
najve.oj razini. Kinjenica da ne postoji jedinstvena analogija, niti zbroj izoliranih
analogija, na kojima se temelji 7 Gupanija bi trebala zaklju%iti da je vanjski oblik
statua koje su nekad uzgajali $at unutarnji krug zajedni%ki sa mnom& $ve je jo/ jedna
%ista du/a& 7 1mjesto da je koherentna i sukladnih sudionik sustav analogija za sve
to%ke koje su isti, s obzirom na vlastitu narav du/e, zrcaljenje i prijenos kroz tijelo
razumno razmislite,
B:
7 i na kraju %injenica da je ovaj >ijeli sustav analogije je i
sustav sa sustavom na/ih prakti%nih i povijesnih zahtjeva.
B:

op.e to%ke gledi/ta i najbitnije od tih to%aka 2islim da je u %lanku ;na du/i pitanje; $. PQ dovoljno jasno i da
iz tako da racionalnost jednostavno treba po/tovati. Ovdje je samo uz primjenu.


To i time samo zaklju%ak o postojanju malih susjednih ljudskih du/a je savr/eno
obvezuju.a i zaklju%ak o njihovom na%inu *ivota uop.e mogu.e. 2eta!izika nije
rezultiralo i ne mo*e dovesti do. )o, ni/ta drugo, nego samo ve.a, a ne manje od njih,
moramo se upitati u zaklju%ku na ve.e carstvo duhova, kako bi se dobio ve.i
red. 2eta!izika nije rezultiralo i ne mo*e dovesti do. 6nalogija mo*e biti jednako
Little 2iss ovdje je pojedina%no ba/ kao pritajeni& to vrijedi samo kao sustav
analogija i sa zaklju%cima i tvrdnjama drugih na%ela.
1 zaklju%ku, s druge du/e povu.i analogija, %ini sustav za re.i o sebi, tako mali
%ovjek je tako mali, suo%ava nas tako vezani kao /to je jasna. $ve o tome je nas prvi
pogled upoznati. og, vi/a i zagrobni duhova $ve je velika i /iroka i na po%etku
upoznati, i to je istina, kontekst koji, /to tra*iti pokazati samo da je sve jasno i samo
upoznati. 6li to ne mogu svi biti prikazan odjednom kao da je kona%no da se na
jednom u jednom, tako da se ne zahtijevaju odjednom tako. 6rgument duha kao tijelo
mo*e razvijati samo u nizu trenutaka& ni/ta pojedinac u njemu je
obvezuju.a& obvezuju.a je u bendu ne samo pojedinosti svakog od dva argumenata, a
oba argumenti su samo dvije strane jednog argumenta& ne samo u ovoj knjizi, tako5er
u bendu ovaj argument s drugom dvojicom& i na kraju da su tri argumenti navesti sve
tri glavne dijelove vjere u jednoj te istoj bandi. Dakle, obvezuju.a snaga raste sa
svakom koraku, ali je bez stepenica, odmah preko puta.
Tko *eli tu vezu nachgehn, to .e imati na kraju i kona%no izlazi sve imaju izlaz na
pogled na svijet u kojem su vjera i znanje tolerirati, bez protesta i na5e jedan u
drugom promocije i podr/ke& koji je istra*ivao rezultat zaklju%ka u svojim detaljima,
ku.a u kamenu, ona nikada ne.e imati.
2o*emo se prisjetiti da je ista analogija koja .e nas dovesti iz malih i nisko, na
koje znamo da vjeruju u ve.i i ve.i, dok su mali i malo ve.i i visokom otka*e znanje
je tako samo u mjeri prema/ila tako nego /to je to u isto vrijeme podi*e kao sadr*aja
u vjeri.
$ama po sebi ostaje hrabar i odva*an penjanje je ono /to nas vodi odozdo prema
gore& Tko bi rekao da je to bio siguran. )o, moramo imati na umu da samo ljestve za
uspon nije u pukom zraku, to se odr*ati od gore kao odozdo. 'z gore po tome /to
dovodi do istog podru%ja vjere, koje smo povijesno i prakti%no je potrebno, me5utim,
iz dna u koje oni onda uvesti opipljiva stvarnost. Dok nevjernik materijalizam na
ljestvama odr*ati samo raste odozdo, glaubens8de idealizam spu/ta na ljestvama
odr*ati samo odozgo.
6li potrebna teorijska argument ove potpore kroz prakti%ni i povijesni, kao /to ga
%ini i za njegovu dobru uslugu, spre%avanjem vi/kove prakti%nom i teorijskom temu,
koja nije argument mo*e biti. Ono /to %ovjek ne *eli sve oga zahtjev da on nije
potrebna& 3oliko bi *elio bih drugdje u samom svijetu, vladao od oga, pa /to on ne
*eli& i /to bi se kona%no zaustavi u oga i svijet da vjeruje kako *eli, ako to nije
potrebno da se u skladu sa zahtjevima prakti%nog i povijesne argumente u isto
vrijeme one od teoretske. )o, budu.i da teoretski dopu/ta samo takav pogled na oga
i svijet koji mo*e stati pred o%ima stvarnost sa svim svojim manama i zla, to se
doga5a unutar same prakti%nih i povijesni argument, prema kojemu, kako to nije
istina, /to Kovjek tu i tamo, da se i to vrijeme, *eli ili je *eljena, a nakon toga vjeruje
ili vjeruje, nego /to se pretpostavlja da je istina za cijelo %ovje%anstvo i zauvijek, u
stanju voditi svoje mi/ljenje, osje.aj, glume, dakle, da je najpo*eljniji stanje
%ovje%anstva u cjelini prati i vi/e prigoda, i.i dalje od toga. )o, za stvarno mora biti
prihva.ena kao istinske istine&udu.i da je jedini na%in osoba mo*e najbolje pru*iti
kontrast i mo*e imati polo*aj trajno.
&rgument du'a.
)a/ duh je predstavljen kao carstvo raznovrsnih i promjenjivih senzacija, sje.anja,
ideja, koncepata, misli, porive, sklonosti, *elje da svaki roditelj i organizirati,
povezati i razvod, sklad i sva5u. To je mali svijet u istini.
Ovaj mali svijet detalje svoje strane je samo detalj u velikom svijetu duhova, koje
se ponavljaju u /irim razmjerima, au ve.em smislu onoga /to se doga5a u malom. 4a
podru%ja nalaze se u /irokom svijetu duhova iznad i ispod me5usobno, povezuju i
razvod, sklad i sva5ati jedni s drugima& i /to spada u svakom malom svijetu razuma
koji, s jedne strane, samo pro/le podru*nice, s druge strane, korijen /to spada u veliki
i prolazi u osnovnim crtama. Dakle, ve.i carstvo je upravo to ve.i, vi/e, generalni
ono /to nalazimo u malim. $ada dose*e nad svim detaljima u malom svijetu puno
osje.aj da sam, jednog svijesti, jednog volje. Dva kruga vizualnih i auditivnih
senzacija %ini se da nemaju ni/ta zajedni%ko jedno s drugim& ali oni imaju to
zajedni%ko jedno s drugim da to znam na isti na%in na oboje, ali vi/e od oboje bijeli& i
nadasve spora detalji o dovoljnom nastojanju da se rije/i ovaj spor i pomiriti, svi
pojedinci osje.aje i misli u takvoj slu%ajnosti da bi da sam bio zadovoljan ovdje.
Dakle, ne mo*emo znati /to nikada ne.e biti stvar znanja, ali mora vjerovati u ono
/to smo ve. ohnedem vjerovati prigodu koja tako5er ima sve detalje u velikom
svijetu duhova u odgovaraju.em smislu, puno osje.aj sebe, jedinstvena svijest,
jedinstvena HillEll uklju%e u odgovaraju.em samo, shodno tome ve.e smislu, kao /to
je veliki duhovni svijet je ne/to oko male. $vijest krugovi razli%itih ljudi %ini se da
nemaju ni/ta zajedni%ko jedno s drugim& ali oni su se jedni s drugima da to znam da
svi kao da su njegova, samo vi/e nego svi bijeli& i nadasve sva5u od plemena i
naroda, znanja i vjere, koja se u velikih carstava tako puno ve.e dimenzije i ve.a
prote*e, kao u mali, ali se prote*e na isto i gore od toga, %ak i ve.e i ve.e kostime .e
zgrabiti , da ga vodi po pravilu u povijesti pomirenja. 4adatak je ve.a, vrijeme
ispunjenja du*e nego u malom kraljevstvu, ako .e beskona%no dugo& ali i sredstvo u
o*je ve.e, vi svibanj osje.ati beskona%no velika, a ispunjenje u vje%nost, dakle,
savr/eno i odre5eni.
)o, sve to mo*e biti roman, te da su svi dobro kolege u njemu, ne bi prestati, da je
roman, jer je to privilegij ima ikakav dobar roman& ako je analogija koja nas je doveo
na gore, a jedino /to bi, na koje bismo morali ostaviti nas, ne stepenice na kojima smo
dobili, donja stvarno bi imao gornju bazu. 2e5utim, mi smo vode.i uspon
jedinstvenog %vrsta i jasna polazi/ta cjelokupnog ljudskog znanja o duhovnim
stvarima, odnosno razmatranju ljudskog uma, u slijede pravi put za /irenje i
pobolj/anje, naredbe na%elu, neke da vjeruju u iste, beskona%na, vje%na, sveznaju.i,
svemogu.i, sve milostivi o*e, od kojih smo povijesno udaranjem od strane
kr/.anstva, te s prakti%nim prisile, jedan 1rMuell, "ort, veza ljubavi svih duhova, koji
zna misli svih njegovih stvorenja poput sebe, na /to sve se pojavili, iu kojoj su jo/
uvijek *ive, i premjestiti, su, kao /to je u njima, voli sve, kako netko mo*e voljeti
svoje vrlo vlastite imovine, svih dobnih skupina kroz dodaje se u toku vremena za
op.e dobro svih, a oslanja se na kona%nih Duhovi mogu staviti bezgrani%no
povjerenje u tom pogledu, ako je ono /to se ve. tra*i bilo kakav kona%an um i dose*e
sigurniju i savr/enu kru*nu svoje znanje, vi/e je svoje osje.aje, sna*nije je njegova
volja o*ja, sveznaju.i, sve dobro , $vemogu.i je za o%ekivati u najve.oj mjeri& samo
da se ne zahtijeva trenucima i o%ekivalo, gdje *elite ispunio njegove vje%ne kostimi
i. To samo vodi na/u penjanje dalje u istom smjeru suprotnom koja je povijesno bila
snimljena, a on je pokazao da se prakti%ki najbolje udaranje, i daje nove razvojne
vjera trenutke.
)eka sada bude da je dana/nja kr/.anska koncepcija malo Irnst %ini s rije%ima, da
su svi duhovi, kao /to su se pojavili od oga, jo/ uvijek *ive u oga, i premjestiti, i
imaju, ali u kontradiktornim razne na%ine isto priznaje tekstove nakon toga, obzira na
negirao, a kona%nih duhovi bo*anskoj suo%ava izvana, kao /to su oni sami me5u
sobom, tako da ru/i se u kona%nosti vanjskog suprotno& pa neka nas sada .e %ak
dobiti ozbiljne rije%ima na/eg argumenta. 0e li isto, ali s jasnom izrekom dokazivanja
u izvorima kr/.anskog nauka potrebu reagirati na ideju, koja je tako5er ja%a na/
zaklju%ak i poja/njava kontradikciju. 'dite naprijed, ali tako5er i iz na/ih misli, ideje,
bez da zato odstupanja od duha& samo u onoj mjeri u oga mogu na/e misli znaju
kako sami sebe& a ako duhovi boriti u oga, tako da je jednostavno %ak biti isti u
vi/em smislu, ono /to smo ve. prona/li u na/em umu kada tvrde.i pojedinosti,
osje.aje, misli u ni*im podru%jima uma, pa %ak u suprotnosti zna%enje i kostime
>ijeli mentalna borba, samo da se u njemu mogu samo tvrditi sve duhove u nama tek
duhovnih trenutaka&og je iznad nas, a mi smo u ogu, na podu ispod tornja. +ravom
duhu, ali on zadr*ava samo njegov *ivot .e kona%no donijeti sve uskladiti jedni s
drugima i sa svojim gornjem volje, pa %ak i prona.i svoju najvi/u du*nost je da to
u%initi& Duh o*ji, uvijek *ivih, vrijede najvi/i i posljednji izbor, a kona%ni um .e to
posti.i se samo ulaskom u o*jem umu.
)a taj na%in dovoljno s na/im argumentom u koncepciji o*anske a najvi/e su op.i
aspekti kr/.anstva, tako5er najrazli%itiji smjerovi u kojima ista je slomljen, dovoljan,
ako od toga zajedni%kog samodostatnost je to uop.e mogu.e.
To je, dakle, mistik dovoljno, *elite da se u potpunosti uroniti u oga, au ve.ini
potonu.a ispituje najsavr/eniji zadovoljstvo u ogu. Ve. je potonuo u oga& samo on
.e tako5er morati priznati da bi.e nije dovoljno u oga da zadovolji oga i prona.i
najsavr/eniji dostatnost, jer je ve. bezbroj ve. je odba%ena iz na/eg malog duha, koje
se spu/ta kao ideja u njemu, a htjeli bi se uklonili /to 2rzio je osje.aj, vi/e velik u
o*jem duhu&1mjesto toga ona je prepoznati um oga u skladu s najvi/im i
posljednjih odnosa jasno i da ga upoznam. To .e samo on biti pun bla*enstva dionike,
on *eli napraviti jednostavnu kupnju kako bi se osje.aj da su jedino u ogu.
To je, dakle, racionalisti dovoljna, /to zahtijeva razuman na%in do.i do oga i
jasnom vizijom njega. Lak/i put do oga kao na/ argument, razlog ne nalazi, i jasnije
ideje nego odobrena od njega, a ne pobijediti. 0edini razlog zbog kojeg .e morati biti
skroman, ne *ele.i se spustiti s apstraktnom praznini do oga, ali do uspona %vrstom
tlu s njim, a ne da se oslanjaju na ovaj uspon na vlastitu, ali jedini na%in da se pove.a
da %ak i sa svojim obvezama povijesni i prakti%ni uvjet zadovoljen.
To je, dakle, objava vjernika je dovoljno samo po sebi .e duguju po inspiracija on
je radije duhova osloba5anje najvi/im istinama o*je. 0er, iako su mali ljudi u umu
nije svaka misao, osje.aj je cijeli svoj utovara, nije svaki trenutak svog *ivota
pokazuje put za sve ili samo za velike epizode, a ne svatko je najvi/i i posljednji
odnosi& ali ima onih koji su ve. u malom ljudskog duha i *ivota& tako da su se u
beskona%nom duhu, umjesto malih trenutaka malih cijelih jakih alkoholnih pi.a koji
su opet samo su trenuci Velikog Duha, u kojoj je motivacija, znanje, su/tina
bo*anskog duha na najvi/im i posljednjih odnosa u utjecaju na cjelini ili Veliki slijed
prije drugog operiran i koji postaju u%itelji i vo5e za drugim duhovima. Takve
iznimke od uobi%ajenog tijekom povijesti mo*e !itlD opisati kao oga u
vorzugsHeisem smislu& samo da je jedan od njih mora se vidjeti u bez iznimke s
prirodom duhovnim stvarima i duhovnom ljubavlju, ali samo najvi/im najsvjesniji
operacija.
1 tom svom ozbiljno/.u vjere tvrdi da nismo odvojeno od oga u ogu. Tu je %ak i
uvjerenje da objesiti na velikim imanjima koje ostaju naravno usporava i izgubila,
dok ozbiljnosti vjere zaustavljeni i izgubio sam vjeru samo ostaje samo igra rije%i& po
na/em mi/ljenju, ali to je nemogu.e, jer je on sam samo kroz ujedinjene vezi s tom
vjerovanju u postojanje. Kovjek mora ne samo da ga je sam usahnuti od pogre/ke,
kao /to su da smo se odre.i oga u neovisnost i slobodu na/eg bi.a. 1ostalom, za/to
ne bi na/a .e tvrditi svoju mo. pod o*je vi/oj volji, %ak i da mu se odupre, ali da je
od istog uma, jer toliko ni mo.na doista doga5a u niskim podru%jima na/ih vlastitih
umova odoljeti na/u volju i odlazi, dovoljno je samo da vi/a, a najvi/a u pravu, ali s
vremenom .e zadr*ati gornje strane. 'li da je grijeh na/e volje u nevoljkosti protiv
o*je volje o*joj volji grijehom, da smo u ogu. 4a grijeh se odnosi samo na volji
cijelog uma, koji ne mo*e biti usmjerena protiv sebe. 2i smo pobijediti s vjerom u
oga da bude u isto vrijeme osje.aj intimnog odnosa s ogom i kroz oga jedni
druge, povjerenje kona%nog oslobo5enja od zla i kako bi se osiguralo na/ dereinstigen
vojnu obvezu na vi/u postojanja. +rvo, naravno, ako se osje.ate kao izravne i
zajedni%kim sudionici duhu& Drugo, ako je to u prirodi uma, nema zla neuravnote*en,
ungehoben, nesagla/en biti u stanju tolerirati u sebe, eskona%ni Duh, ali su tako5er
beskona%an vrijeme i beskona%ni resursi koji .e se natjecati& Tre.e kona%no .emo
na.i kada gledate sljede.i glavni dio vjere.
$ada se samo mo*emo pitati, za/to isti%e og $vemogu.i, )ajvi/e dare*ljiv, 2udri
zlo, ali ne sve odjednom( ' dalje pitati, za/to je zlo na sve s jednom, u takvom bogu
tamo(
udu.i da moramo vjerovati, jer mo*emo vjerovati ni/ta bolje i vi/e pametan da
postojanje zla i sami nemogu.nost tek toliko narasla njegov nagli visinu do
posljednjih uvjetima postojanja, kao i nastojanja i progresivno ispunjenje te*nji svojoj
uzvisini s unutarnja priroda uma, koji egzistencije prevladava. 6li tko sramiti daleko
od pojma zla u okupljaju u oga, ne zaboravite da je ono /to smo ograni%eni,
sudionici njegove prirode pojavljuje se u ni*im podru%jima kao zlo, jer samo tako
ima isto zna%enje ne da je samo vo*nje od ispod motiv da njegova vi/a volja i
kraljevstvo je do/lo %ak i bez toga, a prije toga posti.i mo*e izdr*ati. 6li ne bilo tko
uspostaviti bolji i racionalniji vjeru u tom pogledu, pa je bio napisan na mjesto ovoj
stranici
P:
.
P:
1 O. poglavlju. 4apisnika du/e pitanju, mislim da su prigovori koji se mo*e podignuti protiv imanencije
kona%nih duhova u bo*anskog duha u cjelini, smatra dovoljno pa*ljivo. imati na sebi da ovdje gore navedene
preporuke.


@azgovarali smo samo o ogu& ali kako je s zagrobnom *ivotu( Gdje mo*emo na.i
u na/im argumentima razlog( ' og i zagrobni *ivot su povezani, ali& )e tako njihovi
razlozi( 6 gdje je razlog tih vi/ih duhova, i preklapanja izme5u oga posrednik nas
iz groba u ovom svijetu( 2i se ne pitati o svim povezanim opravdanje( 7 6li mislim,
ba/ nigdje kao u na/em argument je prona.i. $ama po sebi je jedno s drugim& Da se
ne mo*e dati jedno bez drugoga& tako %vrsto prijanja je kraljevstvo nebesko ovdje.
3ao /to je %ovjek ro5en, njegov um istovremeno podi*e na odozgo i odozdo,
odozgo s cijelom jedinstva svijesti, odozdo s detaljima osjetljiv intuicije, emocije,
osje.anja, impulsima& ni/ta vi/e. 'zme5u gura na posredovanja *ivot napredak
jedan. @azina duh, kako mi to zvali, raste, ve.a penjati se medijacije izme5u dna i
vrha, du*ina duh raste, vi/e baza raste, uspon od na nju. ' tako do5e na medijacije
izme5u dna i vrha( Ono /to je u/ao u senzualnosti, to ide van da bi ne/to novo u
mjestu& ali ono /to ide van, vra.a se na novu razinu, u novom duhovnom sposobnog i
tu izumiranja sama je osnovna, tako da se mogu probuditi, *ivi sada u sje.anjima, jo/
uvijek se osje.a u !antazijama, je duhovna )achklange s odjecima ranijim izumrle
intuicije, emocije, osje.anja, impulsi, u vi/im koncepte i ideje vezama, ideje svrhe,
volitions, te*njama utvr5ivanja i odrediti jednu& i tako povezane rastu.e agencijama
senzualnu bazu u razli%itim smjerovima u isto vrijeme i na duhovnom vrha. +ein
oslanja na memoriju svako zlo *elja, i doista, kao /to je radost na dobro. 0er za razliku
o%ekuje duh odozgo nego odozdo, a memorija ispunjava gornje sudove.
Dakle, imamo drugi vi/i svijet, od kojih je drugi iz prve raste, tako razgovarati s
du/ama koje napu%ena od le/eva prvog uspona ve. u vlastitim mislima o ni*em
svijetu. Vru.e prvo kratko pogled na svijet, drugi je svijet sje.anja, iako su nazivi su
preuske za uzrok.
' tako smo vjerovati /to opet njegova priroda mo*e biti stvar znanja, a ne zato /to
smo tako opet samo vjeruju samo ono /to imamo s druge strane da vjeruju prigodu da
postoji odgovaraju.i u samo ve.i u o*anski duh osjetila pamtit .e se svijet putem
intuitivnog svijetu, tako da je sve to na/e ljudsko7svjetovno demonstracije i
podsjetnik sam *ivot pripada samo u donjem svijetu u oga& mo*da vjeruju da je u
svijetu od Velike Duha svaki duh u vi/im podru%jima u vi/u 4ust#ndlichkeit dalje
nastaviti *ivjeti nakon isteka umschr#nkten zemaljska, ljudska uvjeti njegovog
postojanja, i dalje biti na snazi, kontaktirajte duhove ranije onamo razveli ve.i od
svjetovne zajednice i pridonijet .e, prema njegovim svjetovnim Trachtens i radi bol
ili bla*enstvo istih.
$ve Eto opet mogao biti roman, a ne mo*e se vratiti iz sli%nih razloga iz kojih ne
mo*e biti propisno opravdana vjera u oga& On nam daje natrag, koja nam je dala
povijest i /to moramo tra*iti. 0er mi ne ve. mislili druga%ije, u.i u smrt u vi/u razinu,
kako bi nam se tamo s na/im voljenima, da se tamo na.i odmazdu, a mi ne
zahtijevaju tu vjeru( Gdje smo, naravno, uzeo drugi na%in jamstvo da neovisni duh u
oga kao u mogu.nosti da se uspne u *ivot poslije smrti, kao zavisne trenutke Duha
u nama da se ne pove.avaju s takvim pove.anjem7ih prazninu iznutra. )akon /to
mo*emo, ali kako .ete sve opet i prona.i ga na bilo koji drugi na%in, ono /to smo
imali prije, i potrebno, /to ote*ava, jedini na%in da se %ini da je mogu.e, pa %ak i vi/e
u mogu.nosti da vjeruju( )aravno, budu.i da nemamo sve duhove s vi/im carstvo u
nama, kao /to ne mo*e penjati u nama. )o, o*ja visina iznad kona%nih samih
duhova s %injenicom da je on tako5er ima takvu kraljevstvo u sebi, za/to bi trebali
biti u mogu.nosti da se uspne na njemu manje kao zavisna uma trenutaka u $6D7u
nakon osamostaljenja duhovima u ogu je samo relativna 3ako nedostatak
neovisnost uma trenutaka u nama.
'li treba su/iti %ak i vjeru u zagrobni *ivot nam da on naziva vjeru u oga, i na/e
bi.e u ogu. 1mjesto toga, da .emo imati razloga za sve ove vjere, mora u%vrstiti i
oja%ati jedni po drugima. 6ko je bilo doista nema oga, u kojem na/ duh *ivi, i
premjestiti, su, tako da nisu mogli penjati prema ogu, i zer!l8sse na/u svijest sa
smr.u u praznini& ne bi bilo zagrobnog *ivota, og .e biti jo/ ve.i sadr*aj bar svijest.
0e li to uop.e svaki detalj koji se dogodio nakon /to je u na/oj svijesti, u stanju
ponoviti kao podsjetnik u njemu& 3ako bi ista stvar vrijedi i za sve pojedina%ne
odredbama na/e svijesti, ne vrijede sve na/e svijesti, pa makar i samo ve.i duh je
tamo, u njegovoj ruci, on ponovno ulazi kao detalj. Dakle, jasno je u isto vrijeme,
koliko nam je potrebno za na/ budu.i *ivot kao u oga, ali i kako bi se osigurala
budu.nost je %injenica da je ve. struja dovela u oga. ' sada dolazimo do oga u
smislu vlastite individualnosti i samostalnosti do 7 da je og o tome je uni/tena, tako
nije na/a 7 tako da ne.e dobiti manje i na/em sje.anju ponovno ro5enje u njemu& jer
svaki memorije uzima svoje neobi%nost iz koje je rasla, s njim. @u%ni, ali ne
i stvarno o*anski Duh ne vjerujte svaki detalj u sebe opet kao svjesno memorije,
za/to bi mi u tom pogledu mo.niji imovinom od nas& jer svi mi moramo ne o%ekujem
isto s nama, ali visoko i nekoliko voli oga. iljka du/a nema memorije, *ivotinja,
novi7ro5en dijete slab& memorije pove.ava, u /irem smislu s razine duha od
stvorenja& Dakle, mo*emo nastaviti rasti sve do mentalnog kreator. )o, %ini se
teoretski neizvjesno, ono /to mi se penju tako& to je stvarna& pa smo ga spremili opet
njegova susreta s prakti%nom potra*nje, /to pak poziva teorijske ustupke.
Gelimo napokon nakon prestanka tla osjetila uvjetima na/eg svjetovnog pogled na
*ivot novih za na/e vi/e memorije *ivi u ogu, i pitati gdje su, pa se pitamo, ali samo
ako znamo ve. za ovaj svijet sje.anja *ivota u nama samima, a potra*nja )e da mi
treba rije/iti ve.i pitanje pred manjih. )e znamo !izi%ke uvjete *ivota uspomene u
sebi, toliko malo da su neki sumnjaju da je potrebno uop.e takva& ali podsjetnik na
*ivot u nama postoji, tako da je vi/e takvih mo*e biti tamo u oga, bez da znamo
!izi%ke uvjete i za isti iznos je li to jo/ uvijek zahtijeva takva. )eki vrlo op.enito, ali
mi stvarno znamo od !izi%kog bi.a uvjetovana na/e uspomene& oni ne plutaju, ali u
praznini& oni *ive u mozgu& oni sami pridaju kao na posljedice onoga /to je
pri%vr/.ena intuicije, bilo da je ono /to mogu, a nisu sporni mo*e povezati u
konceptima i idejama, bez krugovima njihove temeljne u%inci se povezati
k8rperlicherseits. Dakle, mi tako5er mogu iz njih odgovaraju.e, ba/ kao i sve u ovoj
s!eri Ve.a o%ekivati za na/ budu.i memorije *ivi u ogu, a to .e se na.i tijelo tijekom
argumenata. 6li sada imamo argument duha jo/ raditi svoj posljednji korak kako bi se
do tre.eg glavnih komada vjere i zatvoriti ga s druga dva u istom bendu.
3raljevstvo na/ih stavova ne samo da mogu dobiti nove stvari u na/em *ivotu
sje.anja ustati i upu/ta se s novim odredbama u istom jednom, ali prima reverzne
odredbe, upravljanja, va*nost vi/eg menad*menta, jer, da, u cijeloj udru*ivanja
utkane u nju. 1 sve /to vidimo je sje.anje na sve, tako susjednom i rodbine, ono /to
smo vidjeli, implicitno, i na taj na%in %ini zelena krpa u /umu, bijeli u ku.u& drugi nije
mogao oka ni/ta drugo nego besmislena boja praznim mjestima. >ijela biv/a koncept
*ivota %ini tako dalje u svojim odjeka u kasnije& 'sto memorije povezana bezbroj
uvjerenja kroz ono /to ona ima zajedni%ko s njom, i bezbroj sje.anja kombinirati
jedni s drugima dati nove poglede zna%enje i klasi!icirati intelektualni kontekst. Da,
cijela percepcija *ivota se danas mo*e samo ju%er samo stalno nastaviti, da je cijeli
kontekst ranijih sje.anja, a iz njega i oko odraslih koncepata i ideja nastavlja djelovati
u sada/njosti. 6li, kao biv/i *ivot nastavlja posredovanjem memorije *ivi u
sada/njosti i razvijen u biv/oj smislu, memorije prima *ivot istodobno novim
odredbama sada/njosti.
Dakle, sje.anje na *ivot vozi svoje korijene na dnu u !ilozo!skom *ivotu u njoj, iz
kojih se crpi sok& ali raste u isto vrijeme za nadopunjavanjem izvan nje, te je, kao
krunu stabla preko korijena, svoje kraljevstvo. 1mjesto da ide u tim postupcima u
kojima je smisao *ivota, /to se di*e u 6bgezogenheit istih za najve.eg sjaja,
koherentan u samoj svijesti. udu.i da se smatra i povezana ve.i i radio ono /to su
pristupile isklju%ivo iz intuitivnog svijeta& ali kao da je cijeli *ivot pobolj/ava samu
memoriju prema sve ve.oj visini, ona napada opet s ve.e visine u !ilozo!skom *ivotu
vratiti.
' tako se moramo ponovno razmisliti /to ne mo*emo znati kako .e to biti u vi/em
smislu kraljevstvo o*je. >ijela intelektualna kultura posljednjih medvjeda na
sada/njost i na koji djeluje na svakom novom %ovjeku od po%etka i dalje gehends
odlu%ivanja i svaki ba/ uvijek djeluje iznova sa ili protiv ili dodati ono /to je dobio u
pro/losti u sebi. )o, og zna sve, i duhovi preminulih koji su oti/li u njoj, su nositelji
svijesti tih u%inaka u njega, tako da se u daljnjem sudjelovali u njegovoj ovom *ivotu,
svatko samo od onoga /to izlazi iz njega, i razvijati ono /to oni su po%eli ovdje
zajedno, i dalje sura5ivati s o*jom pomo.i i o*ju pomo. u ovdje i sada, ali vi/e
nije vezan za stare barijere. $ve /to se pojavljuje odvojeno od ideje i druge u%inke na
duh koji je nekada *ivio u tom svijetu svijesti tisu.a sada *ivi, povezani u nezemaljski
svijesti istog Duha, iz koje je zra%ila, a to povezano, tako da je ovo7zemaljske
duhove. $amo svjetski svijest o izlazu prvo mora biti uga/en prije nego /to mo*ete
probuditi zagrobni posljedice& po jednom samo probudio samo kako drugi pretvara u
nju, a mo*e svjetovne duhovi povezivanja im svijest o zagrobni duhova do*ivljavaju
kao ne/to, /to je ista od suprotstavljenih duhova, me5utim, ali svaki od njezina
sadr*aja svijesti ne/to ga i prijedlozi govori $toga prima.
Dakle, svaki ode duh povezane cjeline gu*ve pre*ivjele i poma*e im dovesti, i
nai/ao njemu skladno ili sva5a s drugim preminulim duhova, me5utim, nitko ne mo*e
u potpunosti vratiti cijeli narod, a svaki je svaki samo po tome u kojem se on mo*e
dovesti. ' dok ga ima u svom smjeru, koliko god mo*e, on dobiva %ak i rezerviranja u
svom *ivotu, gleda kroz svojim o%ima, %uje kroz njegovo uho na ono /to ga se ti%e
zajedno s njim, a ima ideju da je on na je utvrdio da preuredi natrag. 4a svjetovnom
%ovjek nije samo pasivni leglo zagrobni duhova, no to je u stvari, da je odre5ena u
bezbroj stvari kroz daljnje u%inke pro/lih duhova& Da tko je u mogu.nosti %isto da
odlu%ite na koji na%in on ima o sebi i stoga& 1pravo iz tog razloga nemogu.e, da ga
odvojiti %isto jer nije %isto razveli. )e tako je stvar vjere, 7 i vjerojatno vrijedi da ga
razlikovati 7 da je bezbroj biv/ih duhovi rade svoj put u svakom ljudskom bi.u kroz
nastavak djelovanja, a %injenice na kojima se mogu temeljiti uvjerenje& samo to je
stvar vjere, /to je uspon na %injenice ovog svijeta svijesti s dono/enjem analogiji
treba s tim %injenicama, da je bilo i nadzemaljski svijest ovog nastavka utjecaja.
1korijenjena, ali sada u daljnjem tekstu 6hiret ba/ kao u ovom svijetu, kako na/e
pam.enje *ivi u na/oj percepciji *ivota, mo*emo i vjerujem, /to naravno ne mo*e biti
%injenica same svjetovne svijesti opet, da .e imati odgovaraju.u krunu iznad i *ivotu
duhovi .e ustati u zagrobnom *ivotu nije ba/ akcija 1 ovom svijetu. 1mjesto toga,
kao /to se misli dolaze sami najvi/e *iv i najvi/i je u 6bgezogenheit smislu *ivota,
tako5er kao najvi/i i naj%i/.i razvoj *ivota izvan duhova odr*anih u oga u najve.oj
6bgezogenheit od svjetski zemaljski, i no.i i sna ovoga svijeta, %ak /to zna%i da,
probuditi dopustiti& /to je popularno vjerovanje ka*e da duhovi izlaze no.u.
3ako, dakle, og *ivi u najvi/em i najop.enitijem smislu u nama i isprepli.e i, i mi
u njemu, tako da, nakon /to je u cjelini od prethodnih, duhovima pokojnika u nas i mi
u njima na konkretne odnose imaju s nama i oga , i na taj na%in bi posrednici
izme5u njega i nas. )ajve.e i najbolje duhove, ali to .e biti najve.i i najbolji osje.aj,
do najvi/ih vjerskih odnosa za kr/.ane $ve ono 3rista, apsolutno s pravom zove stvar
posrednika.
' opet .emo re.i sa svim osnovi ista, /to upu.uje na ibliju, 3rist izri%ito ka*e& ali
on bi trebao biti primjer za sve kr/.ane i jednom s njim. To je u stvari bio u ibliji
sve vjere imamo& to vrijedi samo da bi se opet ozbiljno rije%i koje se u
Fortgl#ubigsten %esto samo rije%i& ali uzmemo na/u vjeru u rije%ima same iblije.
"o#. $%&. '(. )a taj dan znat ete da sam ja u Ocu svom i vi u meni., i ja u vama
"o#. $&%%. '*+',. -a svi budu jedno, kao to si ti, Oe, u meni i ja poslao u tebi, da i
oni budu jedno u nama, da svijet uzvjeruje da si me.
% ja sam im dao slavu koju si mi dao, da budu jedno, kao to smo mi jedno.
"a u njima, i ti u meni, da oni mogu biti savrena u jednom.
"o#. $%%%. '( .aista, zaista, kaem vam, onaj koji prima, poslat u svakog tko me
pozdravlja/ a tko prima mene prima prima onoga koji me je poslao.
"o#. $&. 0. 1. ostaje u meni i ja u vama. 2ao to loza ne moe uroditi plodom i na
sebe, on ostaje u trsu/ vie se i vi, osim vi ostanete u meni.
"a sam trs, vi ste mladice. 3ko ostaje u meni i ja u njemu, donosi obilat rod/ jer bez
mene ne moete uiniti nita.
4al. %%. '(., ali ja ivim/ ali ne ja, nego 2rist ivi u meni. 5ivot koji sada ivim u
tijelu, ivim vjerom 6ina !ojega.
l. kor. &%. )o, *7 koji prione uz 4ospodina, jedan je du# s njim.
8att. &%%%. '(. % evo, ja sam s vama u sve dane, do samog kraja.
8att. $&%%%. '( "er gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja s njima.
6li isto, ono /to iblija ka*e i ono /to vjerujemo da je allH#rts rekao, jednostavno
ne vjeruje. 4a koliko %esto %ujete da ka*u, duh *ivih i onih u i one svoju djecu,
nastavili njegovi u%enici& gotovo nesvjesno, oduzet !ilozo!i, teolozi, mistici, u
zagrobni *ivot ne/to duboke stvari i pou%na za re.i u izrazima koje morate uzeti samo
doslovno, kako bi po na/em mi/ljenju da su bukvalno
T:
& >ijeli sustav vjerovanja
padaju gotovo u cijelosti pa zajedno
=:
& )evjernici %ak zanijekati vjeru neistinitosti
verziji istim rije%ima, sa stvarnim ina%icu smo ga tvrditi
S:
& i potrebe, za %ije sake si
zamislio nemogu.e pogled, u njemu prona.i jedinu mogu.u ispunjenje
O:
.
T:
$. 4end 6vesta '''. +age SO BPT !!.
=: Ibensdas. $, TQ !!. SQ !!. O !!.
S: 'sto. $. BBP.
O: 'sto. $. BPP.
1 stvari, me5utim, ono lijepo i zdrav razvoj tog uvjerenja je tako5er sposoban za
prakti%nu smjeru. Vi/e mi na/a osjetila, razmi/ljanja, te*nja za 6, imali smo voljeli ili
dr*ao, postaviti, i.i u njegovu umu da i dalje svoje radove, vi/e mo*emo vjerovati da
smo dio njega, a on pobijedi za nas, u intiman i sastavni spajaju s njom, a mi se na
svijesti zajednice, mi time dobiti na onom svijetu s njim, veseli u ovom svijetu. Vjera
koja prolazi kroz sve narode, i prili%no je zakr*ljao samo protestanata koji su
pre*ivjeli jo/ uvijek mogu u%initi za mrtve ne/to, sada ima svoj razlog i svoju
podr/ku. 4bog svega /to smo u%inili, kao /to je bilo, od tada su bili jo/ uvijek *iv
osim nas, poput njih, ne bi dogodila opremiti ih, jer oni *ive u nama, *ive, tako da
vi/e molimo, pridru*ite $tead, te doprinijeti da im je mjesto u zagrobnom *ivotu
podno/ljiv. Odmah, ali kao i svi mi u njihovu korist raditi , kao /to .e u ljubavi,
po/tovanja, po/tovanja, zahvalnosti, kojim smo njihova razmiljanja , %ast, /to mi jo/
uvijek ih svjedo%iti, pona/aju se tako /to je tako5er u*ivao odmah osjetio po njih i
ho.e. 6 u njemu le*e s jedne strane razlog da djeluje %ak iu ovom *ivotu kako bismo
pre*ivjeli mo*e sklona !ortzuhandeln u na/em smislu, niti da je na/a ljubav,
po/tovanje, po/tovanja, zahvalnosti, $6D7u nakon smrti Kast, s druge strane su dio
pla.e iznad onih koji su tako raditi, a dio je ka*njavanje onih koji nisu
djelovali& kona%no najbolji utjeha o*alo/.enima voljenu pokojnicu. 4nate, on je jo/
uvijek za njih, oni su jo/ uvijek tu za njega& a to ovisi samo o njima, da ga dati i uzeti
ga& Da, %ak i vi/e nego /to u ovom svijetu.
Velik dio tog prometa mo*e ostati u nesvijesti& ali svjesno se podi.i s mi/lju o
zagrobni duhova, oni mogu po vi/im zakonima udruge kao i mi biti svjesni od nas s
njima, ili sa stvarima s kojima ulaze u nas, svijesti u nama dok smo bili u njima& jer
smo smanjiti %ak i uz na/e svijesti krugovima. To je tako5er bila kr/.anska vjera je da
svjesno okretanje 3ristu isto tako5er nosi svjesno zaokret prema nama& i 3rist .e biti
ovdje, previ/e, samo uzor za sve. 6 uz sve svjetliju svijesti mislimo ode, kao /to je
svjestan i *iv, da je promet izme5u njih i nas. To smo znali, ali .e vam pomo.i da ga
se svjesno i *ivo& 2e5utim, u protivnom ovaj svijet i nastavku smo kao dvije F6
koji ne razgovaraju jedni s drugima, jer svaki misli drugima da to nije %ula ili ne
razumiju. $pomenici, proslava u spomen na veliki i dobri su ve.e i dublje zna%enje, a
umije.e *ivljenja privu.i novi diskovi ga. $vaka !otogra!ija je izgra5en veliki i dobar
%ovjek, tako da sa%uva sje.anje *iv i sadnju u bezbroj ljudi dobiva ne/to iz svoga
svjesnog *ivota nakon smrti budan.
To je, mislim, /to je bolje u isto vrijeme i vi/e, mo*ete dati za one primitivan vjere
u prometu izme5u ovoga svijeta i na onom svijetu, o sebi u nije apsolutno za osudu,
samo l#uterndem, /to zna%i mrtvo uslugu svetih obo*avanja, molitve pokojnika, tvrdi
u nekromanserstvom u lo/em smislu& ni/ta bolje, a nekoliko stvari, ali, samo
potvr5uje i obja/njavaju.i istu vjeru, mi bi trebali imati prema samom odnosa 3rista
do na/eg postojanja i nakon tog7svjetski ibliji.
&rgument iz tijela.
)a/ to7svjetski duh du*an ograni%enom dijelu !izi%kom svijetu, a koji se mogu
pojaviti i oti.i u na/em umu, ona nastaje i ne/to u tom malom dijelu svijeta u zamjenu
uvjetovanosti s. +ostojanje drugih kona%nih duhova prepoznamo %injenicu da su oni
vezani za sli%nim ograni%enim dijelovima svijeta sa sli%nim operacijama. To je dio
svijeta je du*an da u na/em vlastitom umu, s jedne strane, u takvim odnosima
sli%nosti, s druge strane u%inak, tre.e, pojava, cetvrto, a djelomi%no obveznici
'nbegri!!enseins, +eto, primjereno uklju%ivanje, bilo podre5enost da, organski i
neorganizirano u vi/oj organsku vezu inbegrei!enden svijeta da mi ne mo*e pomo.i,
ali da bi ih samo za ve.e, vi/e, vi/e, vi/e op.enito da, u kojoj je na/ vlastiti duh je
povezan, uklju%uju.i i ve.i, vi/e, /ire, op.enitije duha kao na/a vlastita tako da
mislim u vezi kao /to smo i mislim da sam uklju%en na neki na%in i podre5enosti u
njoj. 3ako bi odgovorili na tvrdnju iz tijela zajedno s argumentom duhu cijelosti.
)e.u ponoviti dugu verziju, /to sam, na drugom mjestu dao ovaj argument u svim
njegovim aspektima i komponenti, /to mo*e !ormirati posebne argumente upravo
onoliko koliko sam se ustao iz velikog dijela cijelog svijeta da se u
cjelini
Q:
. Dovoljno ga nekim op.im razmatranjima o svojoj zemlji.
Q:
4end 6vesta Th. '. i ''. pitanje rt i du/a. '<.
+rethodna tvrdnja je dao kr/.anstvu svoje pravo, to daje poganstvo biti u pravu, a
to mora biti u pravu, nije istina, nakon /to je u suprotnosti osnovne ideje kr/.anstva,
ali nakon /to ga mo*e otkazati u tim idejama& ali da su ove ideje o preprekama koje ih
izdvajali, pro/iruju, a to /irenje poziva za teku.u argument.
3ako je zamijenio oga u prevladavaju.i kr/.anski pogled na duhove, on je
odvojen od prirode, u kojem poganstvo ga ne samo posve potonuo, ali u kojoj ga
cijepa i raskomadana. To mije/anje oga s prirodom, to rasturanje i komadanje u
prirodi je nepravda poganstva, oni raskinuo pretpostavka o prirodi kr/.anstva.
Dok je u kr/.anskom mi/ljenju je razgovor o sveprisutni i sve vladaju.e oga, bez
koje nema dlake na/e glave, ne list padne s drveta& ali to je tako da /to manje rije%i da
*ivimo u ogu, tkati, uzimaju ozbiljno& ispao prili%no prirodi oga, da pao s njega, i
nju, ako je ve. utvr5eno od strane njega u njemu, ali sada mislili prepu/teni sebi
vlastitim snagama& %ak je bilo vrijeme kada je pripadala kr/.anskoj stilu, da se
pove.a oga kroz prili%no duboko degradacije prirode. 6li opet na/ argument Irnst
u%init .e nas u%initi s tim rije%ima, barem izre.i kr/.anin ne mo*e pomo.i tako da
istovremeno rje/ava proturje%nosti i poja/njava da ne neka bude ozbiljna.
)a/e tijelo dr*i zajedno samo i sve ide samo njemu, osim ako duh& $am
materijalisti%ki ne mo*e pore.i, a to ne mijenja da je um, a rezultat se zove, kao
verknJp!endes principu, kao /to smo radije ga nazvati& tako da mo*e dr*ati zajedno s
ovim rezultatom, a sve ide u tijelu. Dakle, cijeli svijet .e se samo dr*ati zajedno i svi
idu u njemu, osim ako je duh& i to ne bi opet ni/ta mijenjati, htio materijalisti%ki
tako5er nazvati tom duhu rezultat, drugi se zove prvi uzrok i zovemo gornji
povezivanje princip cjeline. $tvar ostaje ista.
To je naj%e/.i aspekt sveprisutnosti i svemo.i oga u prirodi, /to ne isklju%uje
mogu.nost da je on djelovao u njemu %ak i nakon posebnog odnosa.
$ada, ovdje doga5a protiv, da je cijeli svijet, a dr*i zajedno i sve ide u skladu sa
zakonima prirode. )o, na/e tijelo dr*i zajedno i to sve ide u skladu sa !iziolo/kim
zakonima, koje su me5u zakonima prirode. 6li je duh, i to ostaje istina da je on samo
dr*i toliko dugo je duh ovdje. Tako se ne mo*e boriti protiv drugoga. 1mjesto toga,
postojanje tih zakona je sama, na temelju kojega je tijelo dr*i na okupu, a nakon /to
to ide u *ivotu, samo uz postojanje duha u %ovjeku i nestaje tijelu %ovjeka kako ga
duh slabi. ' tako je op.a zakonitost tjelesnog svijeta, koji je i sam podre5uje na
postojanje op.eg uma, koji podre5enima ljudski, odnose& se vise zajedno, naravno.
)ije duh legalizma njegova strana 7 ne bi bilo tako, jer ne bi bilo logike i
psihologije 7 a zauzvrat, naravno, da je, kao /to je tijelo i duh su kompatibilni
koegzistiraju, tako da svojim zakonima. 2o*ete to u%initi u%inkovito, ina%e mogu
tijelo i um sam po sebi ne postoji zajedno i oti.i& i jasno je i Teolo/ki na%elo
zajedni%ko. 3adulja je sada materijalisti%ki, um je vezan tim zakonima ili idealist,
imaju duha i prirode, jer je dao& Kinjenica je da to ovdje, opet ostaje ista, kontekst u
nama postoji& i on je u nama, jer, kao /to je on mo*e i mora kona%no biti izvan nas,
jer, od kojih na/e tijelo i duh, i sam potje%e i gdje je jo/ uvijek na neki na%in uklju%eni
u cijenu.
$at naravno ide na zakonima prirode, bez duha je ovdje. 6li ona pripada sa svojom
pravnom napretku u cjelini prirode u kojima je duh, i mogao i.i bez onoliko malo kao
list u skladu sa zakonima prirode sa stabla, a kosa pada iz glave. +oku/ajte se sjetiti
toga druga%ije, a vi .ete morati da se ne sla*em s svemo.i oga, ili zakonima
prirode& tako da oni glasuju zajedno.
6li sada, ka*u, sa svim zakonima uma, ali je slobodno bi.e, i trebamo besplatni
oga. 3arakter ljudske slobode vidimo u slobodnim postupke ljudi koji imaju
dovoljno obja/njeno od bilo kakvih zakona uma i prirode&gdje su znakovi
odgovaraju.e slobode oga(
4nak odgovara u isto vrijeme i isto nigdje, ba/ kao /to je u %ovjeku, ako %ovjek
eingetan sa svojom slobodom, %ak u oga& ali o cjelini odgovara ve.a. 4a /to manje
mo*emo objasniti besplatne djela %ovjeka od poznatih zakona uma i prirode
adekvatno, tako malo, a jo/ manje, stvaranje samoga %ovjeka, nepredvidljivom
tijekom povijesti %ovje%anstva u, iako smo ba/ kao u povijest individualnog uma
mo*e predvidjeti koliko za op.e zakonitosti, ali ne sve, ne samo istinski nova stvar
sama po sebi mora navesti jedini razlog za novi dalekovidnosti. 6li ima takvu pa*nju
na slobodu pojedinca, za/to ne ono /to vrijedi za cijelo %ovje%anstvo, %ak i za cijeli
svijet stvorenja, slobodu o ljudskim i svim creaturelD slobode, jer nije tijek svjetske
povijesti od 2o*ete dodati osje.aje i postupke pojedinih ljudi. ' nekako mora
tolerirati zakonitost u slobodu ljudi, da to %ini u stvari, to nije samo tako mogu
tolerirati( Ona to radi jednako u%inkovito sve dok se zapravo jo/ uvijek *elim
govoriti o slobodi.
Tko je, naravno, negira slobodu ljudi u bilo kojem od tih osjetila, to je jednostavno
tako mora odbiti u oga. 6li tako malo on mo*e uskratiti um, volju, mogu.nost
odabira aktivnosti koje zahtijevaju drugi slobodni, ni njegov kontekst i njegove
posljedice s tog poricanja, jer su oni u stvari, on .e biti u mogu.nosti da se ogu, a
samo pogled na kona%ne terenu od svega napraviti druga%ije s ogom kao s
ljudima. +itanje postojanja oga, njegovih najva*nijih svojstava i va*nosti koju imaju
za nas, uvijek ostaje neovisna o meta!izi%kom pitanju slobode, ma koliko volite
pokvariti jasno.u pitanje dvosmislenosti druge.
' tako nam podi*e svoju desnu kori/tenje na/e na%elo da uvijek zatvoriti %injeni%ni
samo na %injeni%ne i ve.i i ve.i, a nakon toga tra*imo da se vidi ve.i i ve.i od malih i
ponizna, ono /to imamo, sve ulaska o sukobu izme5u idealizma i materijalizma,
slobode i nu*nosti, u borbi, !ilozo!ske sustave bez posljedica& %ini ovaj bezbri*nog
doista, ne *elimo kriv& ali ruka dr*i up7to7zapravo vodi ku.i mladenku, dok su se
ostali tuku oko nje.
$ljede.a,
6ko na/a cijelo tijelo samo dr*i zajedno, a *iv samo tako dugo dok to ide, tako
dugo je duh ovdje, u ovom smislu, na/ duh je sveprisutan i allHirksam u na/em tijelu,
tako da jo/ uvijek nije svjesno, posebno, na svakom unutarnjem impulsu na/eg
tijela& dah ide, krv te%e, tvar mijenja nesvjesno& o samo u glavi je mnogo kao i misli
i.i, i zahtijevaju misli kao podloge ovom prijelaznom& *iva svijest kod svakog novog
duhovnog stvaranja, a ne dodirne naj*ivlje *ivot na glavu. ' tako kao vjetrovi i.i,
tr%anje rijeke, tvari izme5u organskog i anorganskog svijeta ide bez bo*anske svijesti
s posebnostima u samo tako posebno ide zajedno, me5utim, to uvijek ide s cjelini i
podr*an od strane cjelini. 6li bio je siguran og s najja%im svijesti na prvom
stvaranju njegovih animiranih stvorenja i naj*ivlji *ivot u prirodi se mije/a ovdje, a
on dr*i vlast danas sa svijesti u povijesti ovog i misli su mu potrebna kao baze
Gangesa ove pri%e.
)o, na kraju,
1 ljudskom kraljevstvu sama 2nogo se radi na pola ili puni nesvijest, ono /to je
nau%io samo s naporom svijesti. )a taj na%in, $pinner vrti, pisac pi/e, svira
glazbenik. +od utjecajem pozornost i da .e biti !unkcionalni objekti su !ormirane u
nama, kasnije spasiti sudjelovanje svijesti, i doista je imao duh i tijelo su postavljene
u kontekst u mozak i ruke za centri!ugiranje i igra%a u isto vrijeme sa svojim
duhom. Da, cijelo na/e obrazovanje je stvoriti pod utjecajem svijesti objekata u nama
i trenirati sve vi/e i vi/e, na temelju koji su postali nesvjesni onda raste svijest da se
nove i ve.e aktivnosti. ' tako kao i cijeli sada/njem ure5enju svijeta mi smo do/li kao
gotovi, sa svojim prepoznatljivim elementima, organskog i anorganskog ritanija,
strukturi jedne i druge, !ormiranja embrija i samog njegovog mozga, ukratko, u
cjelini @edoslijed ono bilo svjesno aktivnost vi/e sada treba razvijati primjereno,
inzistirati i oti.i, ali su, kao dio oga duguje svoj prvi podrijetlo sada slu*e kao
podloga za daljnji razvoj i razinu svjesnog djelovanja u svijetu. Tako5er se pojavljuje
samo u tom op.em na%elu, da je prvi porijeklo stvari je druga%ije prirode posvuda,
kao i ponavljanja. To, me5utim, svjesna aktivnost oga dovodi do prve uspostave
stvari natrag, ako se mo*e govoriti o ne%emu prvi je na sve i nije mi ne /alju se tako
izrazim, "o.e/ 1 ono vrijeme se smatra da je red na svijetu, svjesna aktivnost je
unatrag pod %ijim utjecajem su ustali.
1z sve to jo/ uvijek ostaje pitanje, koliko su ti sadr*aji uvijek bili zakon, koliko
daleko besplatno, kao i na sve zakonom i slobodu konceptualni tolerira i zapravo u
svijetu, i na kraju, kao /to je nare5eno s prvim stvaranja materije.
$ada, ono /to potonji je u pitanju, svakako je uvijek ve.a, jer je plodniji i lak/e
zadovoljavaju odgovor, kamate i dalje odmara na pitanje /to na%elima svijet je
naredio i uvijek vladao danas nego kako je to prvi put nastali , %ak i ako je uop.e
jednom stvorio. 2o*e li mi to znamo, naravno, tako da .e to biti dobro, pa za/to ne
pitati za njega. $amo to ne mo*e biti uvjerljiv, u kojima neki tra*e vrha uvjerljivosti,
ali se javlja pod jednim od tih dvaju temeljnih pogre/aka koje kr/e na%elo po%eti od
dogmi ili naga5anja o stvaranju svijeta, omjer stvorenog svijeta od oga i prirodi
stvari zaklju%iti, to jest, oni .e se kretati od onoga /to je na/e znanje na najudaljeniji,
na ono /to je najbli*e njemu& jer ono /to je na prvi pogled bio uvijek mo*e na.i tek
nedavno. Dakle, ovdje je na%in spoznaje, tako da je on po%inio je u obrnutom
smjeru& ali ako postoji jedan(
6 /to se ti%e pitanja slobode ti%e, ona nikada ne.e dopustiti da se odlu%ite na
temelju %injenica, ali i prakti%ne to%ke gledi/ta izazivaju sumnju je li nemogu.nosti, u
kojoj se nalazimo, !iksna zakonitost dokaza u svim disciplinama, s obzirom na
%injenicu da je na%elo 4akonitost podizanjem na vi/u principu mo*e sam po sebi biti
ukinuta ili prije5e s njim pokriva samo razinu na/eg razumijevanja.
2o*e li mi to znamo, naravno, tako da bi bilo dobro opet& pa za/to ne
spekulirati(
AR:
. $amo da je u ovom slu%aju bilo tra*iti pticu u ruci s sokolovi za lov
na krovu, i ne zaboravite da su spekulacije mo*e biti izgra5en ipak, da je sve
de!initivno, ali ne bi ga graditi.
AR:
)a/a vlastita naga5anja mo*e se na.i u zapisniku o du/i pitanje p CAS.

+odr*ite nas sada tako sveprisutno uvjerenje u svijetu vladaju.e u svijetu u smislu
namjene s svjesnog naru%ivanja i vladaju.e oga, ali samo u onome /to je od
%injenice o materijalnom i duhovnom svijetu unutar nas i kroz nas od po%etka
Tako5er znam /to je kona%no ostaje, gdje .e se pojaviti tzv pomagao i potrebna je
vjera u suprotnosti s interesima ni/ta manje na %injenicama samo u smjeru druge
prate.e znanosti, a gdje je znanost dio, ovo uvjerenje suprotno. Da su ga osnovali, ne
mora pitati, naravno& to nije njihova stvar& Dovoljno je samo da su razlozi ne izvoditi
u suprotnosti s njihovom uzroku. )o, sada smo u potrazi za ni/ta u oga, od kojih
nismo mali uzorak u nama i znakovi prelazi ovaj uzorak mo*e imati izvan nas,
%injenice i zakoni prirode mo*e biti jednako kao /to su oni, i ostaviti vi/e, s idejom
slobode i %uti sve meta!iziku ili podnese ostavku, s jedinim uvjetom da to nije u
suprotnosti s onim istim %injenicama i tvrdnjama da tolerirati nikakvu kontradikciju, i
koji stoga na temelju na/e vjere.
' nakon svega E/to bi vas pitati oga jedno tijelo kao malog %ovjeka( 7 )e svi5a mi
se mali %ovjek& 1sporedba je istina u mnogo %emu, ne samo u najvi/i, posljednji, gdje
posvuda je ne/to, /to nije usporedba izme5u %ovjeka i oga, treba tra*iti, a osnovna
razlika izme5u ta dva.
6 blie istrage, neete se bojati da ide u zadnji biti je ovo9
2oji du# cijele prirode, ima svog vlastitog tijela i bijelo je sve na kraju samo neto u sebi, neto
vidjeti, osjeaji, itd injenici da jo uvijek postoje prirodu izvan njega, ali se dokazuje ako radi
nita drugo da drugi du#ovi isti zakon ili neto tako susjedni# ga imati. Ovaj pravni kontekst
nadilazi svaku pojedinu uma, ali nemaju -u#a !ojega/ on nosi konano cijeli kontekst ono to je
vidio, uo, gdje je ostatak od onoga to su stvorenja iz prirode, od vlastitog tijela, imaju, znate, to
je kulminiralo u jedinstvu njegove svijesti u sebi, a zakoni tog odnosa s tom gornjem kraju vjeni
:estivala u cijeloj samostalni zgrade, koji bi mogao biti predstavljen bilo strogi# tamni# stvari iza
sebe, to neki smatraju posljednju solidnu jezgru postojanja/ osim to gornjem kraju doi ge#ends
nove raune, ukljuujui podijeliti du#ovnu zgradu. -akle, umjesto da cijelu prirodu bi pao u
!oga, !og nosi svu prirodu, od koji# se moe znati, samo tako ukinuti u njemu nego bilo konani#
umu nosi neto tog prirode u sebi/ , ali upravo zbog toga nema u prirodi vanjskog tijela samo tako,
kao konanog uma u dijelovima prirode, ako je ono o prirodi !oga pojavljuje kao u prostor,
vrijeme, materija, a ne samo du#ovi mogu se pojaviti i izvan njega/ jer ne postoje du#ovi osim
njega.
)o, koliko god je to meta:izika depresija moe biti konana istina odnosa izmeu !oga i
prirode, to je jo uvijek samo zadnja/ i tako malo da bi bilo praktino u naim razmiljanjima o
odnosu ljudskog du#a u prirodi se uvijek vratiti na one injenine istine, da sve ono to smo po
prirodi i znaju neto je u naim glavama, to bi bilo praktino, ;vijek se vratiti na njega u naim
razmatranjima o odnosu izmeu !oga i prirode, da je sve priroda je neto u !oga/ traju samo mi se
ovdje jer postoji sjeam strane takoer odraava na tom razlikom da je u posljednjem sluaju,
omjer tjelesne egzistencije do nas i !oga.Osim toga, ve usporeuje :izika ili :iziki svijet s
osjeajem da je, kao ovjek sa svojom oko koje vidi se takoer mogu pruiti druge dijelove svoga
tijela, tako je !og sa svojim ljudima gledajui druge dijelove prirode, a mi se svia ak i iz
stambene !og u svijetu, govoriti nosila !oga u svijetu, gdje je njegov vioj razini svijesti, ba kao
ukorijenjena kao na niu stanju na nie, u kojem se pojavljuje priroda ili svijet, kao to je nae vie
svijesti s:ere na senzualan, u 6<-+u 3jelesna nikada se, meutim, kako u cijeloj boga i samo tako,
samo u viem smislu, su dospjeli i otkazan. % to ne toliko meta:iziki depresija, ali najei nain
poimanja odnosa izmeu !oga i svijeta, koji je u stanju depresije, to je za napraviti ovdje.
+a kako to mnogi, jer znaju da ne donose ideje vladavine oga i vladavinu prirode
u skladu, uz stalno podi.i ogu za razmi/ljanje o prirodi i neka to ide svoj put prema
njemu, a iz istog razloga mnogi imovine shvatiti ideju o na/em budu.em duhovnom
postojanju samo na temelju potpune odvojenosti od !izi%kog baze. udite, ali je ve.
vi/a duhovni *ivot u nama, Duh u u*em smislu, a ne samo kao manji $enzualna, du/a
u u*em smislu, mnogo vi/e vezan za !izi%ki rad, invalidnosti, ali plutaju slobodno o
tome, i smrt samo da imaju za posljedicu da je zajedno s Dahinterlassung osje.aj baza
napokon sve /to oslobodi, podignite ga& bilo je tako5er, da je duh novog tra*enja
ponovno ili %ak i stvoriti sebe ili nakon crkvenog vjere ni stara kona%no na.i. $
takvom vjerom $ve je jednostavno& onda argument zadovoljava duh& 6rgument iz
tijela je tada u stanju mirovanja& i prema kojem je ta vjera je uspostavljena, /to mo*e
u/tedjeti sljede.e. Tako5er, mo*e se pitati da li je to uop.e najbolje staviti na tu
tvrdnju, koja je ve. dovoljno za pitanje samo u zagrobnom *ivotu. )a/ se mo.i, ali
%ak i postojanje na/e svjetovne duhu na/e ovozemaljsko tijelo ne prepoznaje kada
nismo ovo7svjetovnom iskustvo interakcije imao isti uho& ilo bi stoga tako5er biti
uop.e nemogu.e otkriti prije nego nezemaljski iskustva u nezemaljski duh u svoje
vozilo, ako ne i na/ princip, generalizacijom na ovamo o onostranosti, /irenje i
ja%anje izbliza, *elimo ponuditi trag na njemu. )o, kako je nedovoljna da je to
6nhalt, nakon /to dalje od najva*nijih pokazatelja iz kojih bi se zaklju%iti, tvrde.i da
je sve u%enje o odnosima izme5u tijela i du/e je jo/ uvijek u rasulu. ' sve detaljne ono
/to *elimo otvoriti zbog sebe zul#nglicherer dokumenata, kao /to postoje, samo bi
imati karakter anatomije i !iziologije, koji vjerojatno nije kori/ten od strane znanosti,
ali od *ivota& to bi bilo jednostavno nije potreban u *ivotu vjere i biti korisna za isti.
Dakle, argument mo*e u%initi tijelo za zagrobni *ivot uop.e ni pravo na isto
sigurnosti jo/ uvijek na Iing#nglichkeit, kao nogom na jednostavnim i lako dokazivih
%injenica svijesti argument iz duha i nije lako oti.i u narodu.6li, ako to jo/ uvijek
mo*e podr*ati op.e aspekte vjerovanja u zagrobni *ivot u istom stvari iz svezi
izme5u uma i tijela, na koje materijalisti%ki podr*ava nevjericu, u potpunoj suradnji
raspolo*enju s argumentom duha to mo*e, ne i za/to ali koristiti materijaliste vi/e kao
oja%anje potporu vjeri, /to je jo/ kao mo.no oru*je protiv njega je upu.eno. 4a koliko
mogu to sami, tvrde protiv onih koji percipiraju neovisnosti vi/eg duhovnog *ivota od
mo*danog *ivota, od kojih su vjerojatno mo*e zanemariti ono, ali ne opovrgne, ne
okoli/ati, mo*e materijalisti%kog, a ne materijalisti%ko& koliko je psihologinja protiv
drugog kao konceptualni odjeljivosti duha i du/a u*em smislu& i da pote/ko.a mo*e
biti prevladana s izustiti pada !izi%kog dokument koji nije novi ja%i vratio na ponovno
tra*enje, stvaraju.i, nalaz& )akon svugdje drugdje, novo tijelo stvara samo pomo.u
stara.
To nije sporno zna%enje knjige ne ovisi o pojedina%nim slovima, ali tako da
slobodno leti preko pojedinih slova, tako visoka duhovna je zna%ilo svakom drugom
smislu poziva za drugi set i slijed slova i rije%i. To je zajedni%ko tlo ne ovisi melodiju
i harmoniju guda%ki igra na svakoj od *ice i niza pokreta& ali poziva na najvi/oj
melodije i harmonije drugi interakcije i jo/ epizoda igranje *ice. "o.e li to biti
druga%ije s duhovno u nama i konce pokriva i igre na/eg mozga( )ije li ve.
najvjerojatnije, jer je ve.ina razumnih i %injenice Intsprechendste da je to u skladu s
njom( )o, tada je um nikad ne mo*e otrgnuti od materijalne osnovice, samo oni
zamijeniti, promijeniti sa svojim igrama, kao /to je on ve. u tijeku od mladosti do
starosti, a prijelazi iz jedne aktivnosti na drugu ne.
+ogledajmo bli*e, tako da pogled je sama osnovala, koja je u drugom smislu
loshebt duhu stvari, kao /to je to u smislu prethodnih primjera, ve. na zahtjev da se
spremili u je zagrobni *ivot 7 mislite da .u oti.i )e bi 7 kao /to bi da .e na.i potporu
u stvarnim temeljima i ovim putem ponuditi takvu tvrdnju. 3oliko je lo/e, ali to je s
ispunjenja zahtjeva, ako je temelj du*ni, ali u stvari nije kako lo/a sigurnost i snagu
samo vjere u ovoj ispunjenje, ako je !iziologija i patologija mozga padaju ili ne na
%injenicama o potra*ivanjima moraju izgraditi. 0e li uvjerenje, jer u protivnom ne.e
biti spa/en(
Tako .emo barem argument iz tijela na dnu samih %injenica, prije nego /to je to bio
jako upla/en, skriva ni/ta, ni/ta ne eu!emisti%ki, ne negira, nego s naj/irim pogledom
na cijeli kontekst, isto kao vo5a, njegovi koraci u budu.em *ivotu u%initi, tako
siguran da je isti bez obzira na to koliko neizvjesna Teorija je to mogu.e, kao i svi
dodjela ono /to bi se mogao pojaviti, a ne slabi, jer poja%anje argumenta po
Duhu& $ama tvrdnja TorD da nas samo reproducira ono /to nam je dao da, samo je
tako5er tra*io da li odobriti raspolo*enje zajedno s njim.
6li prvo mo*e biti najva*niji protivnici vjere u besmrtnost, koji dijeli s nama izlaz
iz dna %injenicama, materijalista, samo sebe govoriti. On ne zna vi/e od nas o
%injenicama iz tog odnosa, iz koje se temelji, odnosno ve.ina uop.e i nekih par stvari
iz vrlo poseban. 6li to je uvijek ne/to, a znamo kako je on.
6ko je to tako, ka*e on, u stvari, do sada iskustvo ide, jedan duh sa svim susjedni u
sebi ni*ih i vi/ih aktivnosti nisu bez tijela i tjelesne aktivnosti postoje i mogu
djelovati, pa ta %injenica je i pitanje ho.e li se i kako udu.nost duhovni *ivot
mogu., i mora ostati vjerodostojna osnova svakog kruga. Dakle, ono /to je u na/em
umu, kada se to tijelo razgra5uje( Kovjek sada treba mozak osvojiti misli osje.aje, a
zapravo je to potrebno&kako on mo*e pustiti da padne na smrt odjednom i dalje
senzacija, misli, pobjeda, da bi %ak i inventara nakon /to je mislio o svim svojim
osje.ajima, %ak i samo produkt mozga. 7 To je bez uspjeha ponovno raspravljati
protiv izra*avanja materijalistima& 2ozak je bio prili%no produkt stvarala%kog uma,
um %ovjeka mo*e samo nastati s proizvodnjom mandarine i mo*e izdr*ati ovdje samo
s novim uvjerenjima njoj& i %injenica da je bitno, i dalje ostaje ista.
+a, ali da je to mogu.e, ono /to dr*i materijalisti%ki nemogu.e, jer, kao /to smo ve.
vidjeli primjere vi/e primjera, a /to se sje.ate, mi smo tek sada otkrili razlog, to nije
svugdje zaslu*uju iste uvjete i resurse !ortzuerhalten ne/to i dalje razvijati, kako bi se
proizvoditi prve. 2ozak je, da odgovori na jeziku od materijalisti, sredstvo za
proizvodnju u%inaka koje bi mogle nastati bez da ima tako potpuno u pravu, ali kada
vi/e nije pretrpio nastavak instrumenta u svom nastavku, tako da zahtijevaju daljnji
razvoj& tako da je u krivu, a novi primjeri primjera mo*e nas dovesti u porastu pristup
do samog slu%aja, koji se primjenjuje.
+ogled na violini& 'sti zvuk ne mo*e postojati bez njih& ali, nakon /to je stvorio,
mo*ete razbiti instrument, zvuk odjekuje u kontinuiranom je du*ine, krug /iri sve
vi/e i vi/e, ima svu svoju posebnost s 1 du*ine, kroz gustu i tankih& 'ako je kona%no
zamro za sve vanjske u/i, jer nitko da ga slijede, mo*e shvatiti njegovo /irenje& ne
prestaje odzvanjati& niti je isti zvuk& glatka zrak je dovoljno da ga se tko je trebao
najvi/e umjetni%ke instrumenta da .e nastati& i gdje upoznaje niz srodnih
raspolo*enje, to jo/ uvijek zvu%i s njim.
6li je %ovjek za violinu( 7 2nogo vi/e od toga, a on je vi/e nego violinu i svijetu
oko sebe vi/e nego zrak tako5er je vi/e a ne manje i biti umanjena. $ljede.a,
$lika u oku ne mo*e dogoditi bez oka& 'na%e 2e5utim, nakon /to je stvorio, mo*ete
oku suza i memorije i dalje odzvanja u mozgu, gdje su !izi%ki u%inci iz oka kretao i
traje cijeli posebnost slike, kroz rezonira s ovim u%inkom na mozak, jer, kao /to su
mogli sa /to bi sve druge osjetila, isprepli.u se smislu, i dalje je u cijelosti& ali mo*e
probuditi samo kad pogled ide van& izgubio je njegovo /irenje s senzualne snage, ali
za ve.u slobodu, ve.u slobodu i *ivlju *ivota razmjenjuju
AA:
.
AA:
vjerojatno .e se zaustaviti, jer je vi/e nego vjerojatno niste ovdje je da je stav vezan za cijelu trakta *iv%anih
vibracija 9op.e psiho7!izi%kih pokreta:, u rasponu od oka mozak i prolazi kroz mozak, tako dugo ali percepcija
je u o%i i poticaj za oko radova, oko je ve.ina *ivi, tako da se mo*e govoriti o relativnoj koncentracije
aktivnosti u oku tijekom senzorne percepcije i bez njih, ali i dalje postojati bez kontekstu mozga u cjelini i
mo*e sudjelovati u njegovoj svijesti. 'zgubiti i intuiciju, pa jo/ uvijek postoji izravna odjek kao naknadna slika
lijevo& trajna mogu.nost ponovnog izbijanja prolaz u svjesnih sje.anja i njihova otporna nesvijesti Tvr5ava igre
i igrati zajedno u na/em konceptualnom i !ilozo!skom *ivotu, ali na temelju zajedni%kog jezika ne samo na
jednostavnom Fort dvoranama izvornih vibracija, ali da su izvorni vibracije, odnosno organiziranja,
umstimmend, nova institucija ure5aj jedan, su intervenirali u nizanje i unutarnje *ice utakmicu mozga da oni
ponovno pojavljivanje tog prolaza i nastavak igre je mogu.e. Detaljniji kako je, naravno, potpuno nepoznat, a
time i prednost povr/nost, neadekvatna 1glavnom, nego kratak i jednostavan eing#ngliche proglasi Fort
dvoranama gore. One mogu objasniti %injenicu da je govor izvan time se razmno*avaju na potomstvo, da oni
jednostavno nastavio odjeka, kao zvuk violine u prva koristiti samo pola pravu sliku, ali da su u glavama ljudi
pomo.u objekata koji oni su u svom mozgu i nastavlja dobiti spisima.


)o, %ovjek je vi/e od oka, a svijet se pridr*avaju njega s tisu.u mozgom vi/e nego
njegov mozak, a vi/e .e napraviti nekoliko stvari.
' tako mo*da kona%no povu.i mozak, bez koje ni sje.anja ni mogla nastati misli,
sve ovo7svjetovni pogled na *ivot nije mogao nastati& Tako5er je cijela ova !ilozo!ska
*ivot nastavlja dvorane uzeti u cjelini, dok su njihovi u%inci u rasponu, a isto cijeli
posebnost& samo i jedino da se probudi kao podsjetnik *ivot za sebe kad se ide van,
kao !ilozo!ski *ivot& i za gubitak senzornih intenziteta samo onima pro/irio opseg tog
te%aja razvijenijeg duhovnog *ivota, koje smo identi!icirali kao odgovornost +ovrh
argumenta duha. Dakle, potra*nja za oslobo5enje uma je u%injeno od strane !izi%kih
prepreka u dovoljnoj mjeri, ali bez odvajanja uma od tjelesne sebe.
6 ako mozak nije glatka zrak vi/e, u kojem su glineni glatke pluta daleko, mo*e
razviti vi/i *ivot u visoko organiziranoj strukturi, a memorijskih sklopova u susretu s
drugim i svaki s novim idejama, tako da je svijet oko vas s livadama, /umama , polja,
crkva, uzeti stanje, znanost, trgovinu, trgovinu, umjetnost, cijeli ulan%avanje i sjeci/te
svih ljudskih *ivota krugovima, Horein mozak pojedinca samo kao trenutke i
intervenirati, jo/ manje glatko zrak& i zagrobnom *ivotu krugovi u ovoj visoko
organiziranih jazbinama, nije na/a sada/njost suprotnim, a sa inkluzije sada/njosti,
stvarno ne mogu na.i prikladan temelj za tu vi/u duhovnog *ivota, ono /to smo do
susre.u jedan drugoga i na *ivot ovog svijeta krugovima. 3ako bi odgovorili na
tvrdnju iz tijela s duhom sve zajedno.
$tvarno se prote*e ve. cijeli svoj pogled na *ivot, /to je dovelo sada, krug utjecaja i
radi u ljudskom svijetu i dalje za vas, kao i /iri od svakog od va/ih ideja u%inaka u
va/em mozgu i izvan nje, a krug njegov kontekst, njezin odnos prema porijeklu i
karakteru tog podrijetla mo*e biti samo sve izgubiti, kao val krug oko ba%en u ribnjak
kamena, /to je zvu%ni val na violini, kao kruga u%inaka iz slike u oku da se va/
prote*u mozga. 2o*ete samo odnose i ne provoditi kontinuirani odnos isto na svom
podrijetlu jednako lako kao i na malim krugovima. 6 ti misli/ da su vibracije du/e su
u svom sada/njem vidljivom tijelu provodi od strane nevidljivog suptilnog tijela ili
eteri%ne vibracija, njegova djela, %ak se odnose na njega, ovisi( Gdje oni postoje, oni
.e tako5er biti nevidljiva kao /to su oni, u dvoranama, u vezi sa svojim djelima u
svijetu, /to predstavlja zrak oko violine samo uz ve.e pogodnosti za svoje tijelo, ili
gdje bi se kona%no dvoranama, te i dalje .e predstavljati u*i du/u tijelo u va/
dalje& Organizacija ovog nevidljivog tijela, ali njihovo odr*avanje i njihovu vanjsku
izra*avanja samo mo*e na.i samo u vidljivom krugovima u%inaka i radi s njenog
!ormiranja, u vezi je !ormirana. Dakle, vjera mo*e slijediti bilo hipotezu i ne
zahtijeva hipotezu jo/. 0er ako je to nevidljiva jezgra sada ne postoje u na/em
vidljivom tijelu, jo/ uvijek .e biti potrebno za na/ *ivot sada, kao i njezin nastavak ne
bi postojali da se izvana i dalje biti potrebno u budu.nosti.
$ada, ako svijet mrtvih na vas, naravno, ne bi cijeli krug u koji pretvara va/e
ovozemaljsku *ivotnu krug, tako5er mrtav, i da .e se ovime napravio sa svojim
*ivotom ili .e na.i svoj nezemaljski *ivot ima svoje materijalne osnove vi/e, prilo*iti
argument iz tijela nema 6nhalt vi/e. )o, *ivi ogu u svijetu, vi ste *ivi sada u ogu, i
on podsje.a, jeste li *ivi, %ak i svoj *ivot 7 ali to nas je %vrsto na argument duha 7 tako
da je i sje.anje na svoj *ivot, svoju budu.nost %ini *ivot u njemu, naravno, graditi na
ukupnost onoga /to vam svijet pamti, to je samo krug o*alo/.enih od tebe u%inaka i
vrijednosti. To je samo moj ne mogu imati budu.i *ivot bez oga i izvan oga& ali i
da je na/a sada/nja svijest nije jedino /to postoji u ogu, a sredstva za tu svijest samo
og. 6li postoje drugi, onda gdje je njezino mjesto(
-to 4ar ometati krug svog budu.eg postojanja je pro/irena( Kak i va/e tijelo i
prisutni u va/em mozgu je pro/irena, a jo/ uvijek uklju%uje jedinstvenu svijest u
podre5enosti bo*anskom u sebi i od. 6li, to je potrebno u budu.nosti niti stare ko*e
za njega( 6 ti tra*i/, ali relativna zaklju%ak, kao /to je tijelo sada mu pripadaju, %ak i
budu.nosti 7 u osnovi je ve. prisutna u cijelom svijetu je ujedinilo oko 7 tako da je
granica zemaljskog kraljevstva, unutar koje svoja djela, donosi krug svojih u%inaka i
radi ovdje na zemlji, zaklju%uje, samo da pru*a novi zaklju%ak u dodatnih ve.ih
oboda. Trenutna vanjska granica od svog *ivota %ime se podi*e u
unutra/njosti. 2o*ete o%ekivati kao svoju budu.u tijelu, %ak u odre5enom smislu svu
zemlju& Tek nakon odnosa, ali, nakon /to si ti aktima imaju impresioniran joj karakter
svog bi.a, i va/ trenutni tijelo kao sjeme pogledati, iz koje raste kroz nju. 4rna nestaje
kona%no zerberstend i truli, dok biljka raste u visokom svjetlu. $ada imate novi
vanjski svijet odjednom u cjelokupnom *ivotu krugovima, koji sa svojim verHebend
sebe i prelaska na istom podru%ju iz drugih izlaza iz mje/ovite i iskoristiti njegovo na
druga%iji na%in& 1 drugoj /irem smislu u cijeloj neba na zemlju. To objasniti jasno,
tako da su mnogi uzimaju zdravo za kamen u ribnjak, a svaki val ciklus je kri*anjem
sa svima ostalima u cijeloj drugoj svom vanjskom svijetu u smislu iu svijetu oko
ribnjaka u drugoj /irem smislu ima. To treba shvatiti.
Kak i odbijati od utjecaja na sebi, /to bi itko htio napraviti svoju svijest 7 nejasno
ideja, naravno, ali i nejasno.e mo*ete se zadovoljiti 7 .e i.i samo na ve.oj razini u
velikim krugovima da .e ispuniti jedanput out!it, kao sada u male& mo*e se pokazati
kako su posljedice ne pribjegavaju njihovih uzroka u velikim ciklusima stvari izvan
nas manje od na/e male Des7ih. Imitiranje, ali iz jedne to%ke i !lashback na jednu
to%ku, a ne sada nalaze u na/em tijelu, umjesto
AC:
& 3ako bismo to zahtijevaju
budu.nosti. 1 to je doista sredi/nja priroda du/e, da su materijalno iz bilo
kojeg mjesta radnje u svim smjerovima, ali da se to ve*e petlju materijalnih u%inaka u
ujedinjenim odredbama svijesti. $ada prijelaz iz ovog *ivota na onom svijetu samo po
tome /to su zamijenili bliski krug jedan s drugim& ostati, ali isto du/a, to mo*e biti
samo prvi od onih koji se izbaci.
AC:
dokaz je to. na 9elementima psDchophDsics. ''. +oglavlju. BS.
$ada sigurno %ini se da je izgubljen za vas ono /to je izvan vas& ali to nije sve
izgubljeno& og ga je podigao u njima, a ti ga donijeti gore sa svije/.u da blijedi svoj
sada/nji *ivot. $toga, pripravljen je sve spremno tu da samo da je to nije za vas u, jer
je shvatio& da ga podi.i na potrebno ni/ta vi/e nego da je skrenuti pozornost
daleko& on koristi, ali samo tada, tako da se oduzmu od svog sada/njeg *ivota koji
blijedi od strane nadzemaljski se probudila.
Kak i na/e tijelo je zavr/io prije nego /to je ro5en u ovom *ivotu, i bio je svjestan
samo ro5eni nakon tijelima s kojima je on bio ukorijenjen u maternici, proizvoditi
odvezao ga mrtvog. Dakle, na/a budu.nost tijelo& on je ve. tu, ali ne previ/e svjestan
*ivot postoji& mora umrijeti do danas.
AB:
$ada se ina%e %inilo da je na ro5enju svijesti
ponovno zapali u dijete, me5utim, smrt je samo promjena u njegovom sjedi/tu zna%i
umiranje. 6li vidimo neki drugi na%in, tako op.a svijest pojaviti samo kao /to se
skuplja negdje drugdje, ili nakon /to je ranije nestao 9u snu:, i nestati kao /to nastaje
negdje drugdje ili da i dalje ponovno pojaviti, da mi mo*e dobro vidjeti op.i zakon
pod kojima bu5enje svijesti u *ivot poslije smrti, kada .e se na ovom svijetu
podre5enima, pa %ak i onih koji prvi podrijetlo svijesti kod ro5enja kao lako
protuma%iti o%ita. 0er dovoljno je podsjetiti da je ne/to pretvara iz op.eg provodi uz
svjetski bo*anske svijesti sa svakom novom ro5enju ljudi u toj disciplini ljudske
svijesti.
AP.:
Dakle, ne samo prvi stvaranje %ovjeka, ali svaki ro5enje novi ljudi
sada/njosti i budu.nosti u *ivotu 'nspire Tung dijela materije, %ekao se samo kamen
bu5enja, od oga.
AB:
$lijedom ove analogije !. knji*icu u *ivot nakon smrti 9von 2ises:.
AP:
Ovaj stav je dotaknuo s platonska, koja dr*i kontinuitet du/e nakon smrti s pred7postojanja prije ro5enja
korelacijsko isto, osim /to pretpostavljamo nema individualnu egzistenciju istih prije ro5enja. 1mjesto toga,
kao grana op.e plemenske nastaje u njemu bez dobivanja opet izgubio, ali isto kao i pojedina%ni grana i dalje
postoji i razvija se, on se pona/a prema na/oj vjeri s du/om.


0edna polovica cijele zemlje se probudio samo kao druga zaspi& da se vrlo budni,
prvo morate spavati prili%no duboko, i da se budan u nama za objekte za o%i, moramo
ostaviti uho i svi ostali osjetila su spavali& kako bi se cijeli *ivot $je.anja probudila u
nama, cijeli !ilozo!ski *ivot spava u nama& pa to je samo slu%aj u istom op.e na%elo ili
uop.avanje svim prethodnim slu%ajevima, da je na/ nadzemaljski memorije *ivi tek
probudio se u oga, ako na/e ovozemaljsku pogled na *ivot spava u njemu, na/a
nadzemaljski tijelo na svijetu upravo probudio, kao svjetovna spava& tako da je
mogao probuditi, ali on mora biti tamo.
"ednostavno pada u podnoju pret#odni# injenica, misao je koja poput kratkog prolazu
re:erenca ovdje, u tom jednom, zakoni tzv. Ouvanju energije
*1=

postoji u dijelovima tijela je
analogan zakonu u du#ovnim podrujima, pa ak i jedan s drugi objesiti zajedno, ako du#ovni
snosi :iziki. )akon to zakon zapravo nije stalno ista koliina ive sile >mjera tjelesne aktivnosti u
pravom smislu, ne treba brkati sa ivotnom snagom :ilozo:a= u svijetu, oni mogu rasti i padati, ali
vjerojatno po slubenoj uvijek iste mogunosti njegove oporabe konstantna postojani# realnim
uvjetima s njima, tako da je kinetika energija moe nestati u bilo kojem mjestu, bez bilo pojavljuju
opet na nekom drugom mjestu ili u neko drugo vrijeme/ samo zbroj stvarne i prema postojeim
uvjetima jo uvijek mogue ivotne sile kvantna je uvijek ista. )ema sumnje da se ovaj zakon, kao u
pravilu vrijede za sve :izike aktivnosti, ukljuujui i psi#o+:iziki, odnosno :iziki, koja se provodi
naa du#ovna, istina, tu je ak i dovoljno izravan dokaz razloga
*?=
/ osim to je tako jo uvijek nije
dokazano da je to takoer vrijedi i za mentalnu aktivnost sama, ukljuujui i stupanj stvarne i
mogue ponovne uspostave javlja intelektualnu aktivnost nakon postojeim realnim uvjetima uvijek
ostati isti, jer je mentalna aktivnost temeljni :iziki ne samo ii proporcionalna , kao to sam
pokazala u mojim ps@c#op#@sics. ;mjesto toga, uz pretpostavku nastavio ouvana ;kupna
povrina psi#o:izike aktivnosti je maksimalno podrava tome intelektualac s odreenim stupnjem
distribucije psi#o:iziki ;mjesto toga, u mjeri u kojoj je to samo djelovao na jednostavne
senzualnim senzacijama koje e biti jedinstvena u odnosu, ali po viim pojavama neuni:ormne ali
nepoznato je
*7=
. <ko sada svijet i dalje ge#ends skloni takvom raspodjelom, to moe biti za sada
ni a:irmaciji ni negirati, kao mjera intelektualne aktivnosti u svijetu e postupno rasti, bez :izikog
promijenilo u cjelini ili za razliku povremeno/ samo distribucija e morati promijeniti. )a ovom
mjestu i na naelu da je sadraj svijesti kasnijeg du# je veliki dio se poklopci ranije, mogunost
stvaranja uvijek nove du#ova mogao odmoriti psi#o:iziki bez stalno ide rast kinetike energije u
:izikom svijetu i bez izumiranja bivi# du#ova. 6amo po napretku ps@c#op#@sics, ali je vie
sigurnosti i svjetlo na to vano, u njegovim posljedicama ovdje s privlaan, oekivano pitanje.
*1=

"ednostavna ilustracija ovoga .akona s obzirom na njegovu vanost za du#ovni prostor a. je u mojim
elementima ps@c#op#@sics. %. Aoglavlju. 1.
*?=
6. As@c#op#@sics. "B ,7 ::.
*7=
6. As@c#op#@sics. Cape. '*. i 'C.
3oliko god mogla biti ispri%ana %injenica
AO:
, za koje se %ini da se doka*e da je u
;iznimnim slu%ajevima mo*e do.i do djelomi%nog bu5enja svijesti za njegovu
budu.nost vi/e s!ere s djelomi%nim sna za njegov trenutni bli*e sada, kad bismo bili
sigurni da je to Kinjenice su. )i/ta bolje mogao na/a vjera dolazi opremljen, kao /to
je ovih prekrasnih slu%ajevima u kojima smo sklone uvijek uvod u budu.em na%inu
se vidi& s pozorno/.u, ali ja ovdje ostaviti sve /to je u stranu, /to je samo po sebi
zahtijeva vjeru da slu*i vjeru. +rethodna vjerovanje toliko je andersher obrazlo*enjem
da je mogao poslu*iti obrnuto, podr*ati vjeru u ovim divnim slu%ajevima.
AO:
2ala kompilacija koja je sve. 4end76vesta u '''. OS $. QT, CR=. CAT.
2nogo ostaje neobja/njiva tajna na sve& tko mo*e pore.i& ali koji je tako5er negirao
da je sve Eneobja/njivo, /to mislimo o na/oj budu.nosti u oga, zapravo samo u
manjem opsegu, u u*em smislu, %ak iu prisutnosti postoji u nama, i zato mi se
osiguralo da samo ve.e od stvari u ve.oj boga na koje moramo vjerovati, vjerujem.
Tko mo*e objasniti za/to je tako bezbroj svijest krugovi, koji podlije*u jednako
bezbroj kri*a kroz drugu !iziolo/kih u%inaka krugovima, omela voljom mo*e
koegzistirati. 6li sada pristupiti vrlo isti u%inak krugova, od kojih se brinuti da bi vam
smetati dalje, u vama na ovoj strani, ali ste vi u zabludi, radije sami nose na sadr*aj,
na razvoj va/eg svjesnog *ivota s& ono /to se mo*e promijeniti, da su oni sami
tako5er imati svijest o kojima ni/ta ne zna/ samo zato /to ne znaju ni/ta o stranoj
svijesti. 6 kad se puni koncerti trenirao uho izvana svih sijeku zvu%nih valova %uti
individualni zvuk ve., kako treba nije puno bolje razlu%iti koji je od svoje
razlu%ivanja njihove prirode su sposobni. 6 ako je memorija u razlikuje se nakon te je
u stanju probuditi se s drugim, ali da su !izi%ki dokumenti prije.i sve u svojim
mozgom i sami& kao /to ne bi trebalo biti to je vjerojatno ve.i i ve.i u mnogo ve.im i
svijet izgra5en.
Tko mo*e objasniti samo kao mogu.nost, koja .e zahtijevati svaki kao stvarnost
drugi svijet, koji je jo/ uvijek ista mogla do.i u ispru*enom i pre/ao !izi%ku
egzistenciju u zagrobnom *ivotu u ograni%enoj7dizajniran izgleda danas. 0a to ne
jednom. )o, /to je manje mogu re.i onako, ja jo/ uvijek mislim vratiti u stvarnost
neobja/njivo iza mene, jer ja stvarno ga prona.i u sebi.
2islite li da je u%inak valova koje nose vi/e memorije u va/em mozgu slikom ru*a
u oku, tako5er imaju ograni%enu oblik ru*e( )o memorija zadr*ava psihi%ki niti oblik
ru*e& dovoljno da su postojali na izlazima& i mislite li da su oni, posebno dolazak
ljiljan i ru*a, jo/ uvijek jednako isklju%en postoje u vama, kao ru*a i ljiljana na
otvorenom 7 %ak i nemogu.e, kada je uhva.en jednu za drugom s istim oka bodova,
koji /alje njegov u%inak valove u istim dijelovima mozga & 7 6li jo/ uvijek postoji
zasebna njihove objave u memoriji, ako je postojala u intuiciju. 3ako mo*ete imati
cijeli vrt s drve.em, cvije.em, *ivotinjama, ljudima u memoriji, tako da su mnogi
uzastopno, i sve dobro odvojeno, ali da su !izi%ki zapisi o sje.anju na sve pro/losti
sijeku u svojim mozgovima, og je rajski vrt s bezbrojnim promjenama ovog vrta
samo na mnogo ve.ih razmjera mogu nositi u svom sje.anju kraljevstva, gdje ti je
duh odlazi s te s drugima, kao /to su izvana nai/ao kada dokumenata prostornog
prije.i u svijetu
AQ:
. 4namo da to ne zna%i tajna da je bilo i sve mentalno !enomen je
kratko rezultat opse*nog !izi%ku podr/ku, ili na drugi na%in, da duh sa*ima u
jedinstvenom izgledu, %iji je predmet kao !izi%ke veze
CR:
, a !izi%ki razli%itog
podrijetla boda +rije pre/ao je jo/ uvijek psihi%ki odvojiti. Dosta je da je ono /to je u
nama i izvan nas i dalje mora biti u mogu.nosti da postoji. ' mislili smo da nije bilo
druga%ije, mi bi dobili produhovljenog, proslavljenim tijelima u zagrobnom *ivotu za
prethodnu opipljiv grubo. 2i ga dobiti natrag.
AQ:

druge primjedbe s pozivanjem na odgovaraju.e na%ine tu5e zamisao. 4end76vesta u '''. ATT !!.
CR:
>omp. rasprava o %injenicama u vezi s op.im zaklju%aka iz toga um. Ilem. d. psDchophDsics ''. TC= !!.


1 drugom smislu, ali opet, kao /to smo ve. pokazali, jo/ ve.i, sna*niji, ja%i,
unzerst8rbareren, grei!licheren, ne samo umgrei!lichen s na/im malim ljudskim
rukama, nebesko tijelo, super tijelo na zemlji sa svojim oranice, /ume, polja, gradovi,
navodi se u. e . H., jedan za sve zajedni%ke tijelo .emo proniknuti u budu.nost, a ipak
je svaka njegova tek nakon odnosa, nakon /to ga je pro*imala ovdje, a tako5er .e
raditi kroz.
)auku? "o.ete li pozvati van, ne%uveno u svakom pogledu? -to $ve je sastavljen u
njemu?
' sve to %udno i neobi%no isprepletene pojavljuju nauka po%iva, ali samo u dvije
jednostavne re%enice, Dru*iti na nastavak onoga /to je va/a svijest je sada vezan,
budu.i nastavak va/e svijesti& i vjeruju u ve.im razmjerima iza vas, stvarno ono /to
.ete na.i u malim sebi. ' sve to ne%uveno doktrina je opet isto doktrinu da .ete na.i u
ibliji, kada se ka*e da je na/e tijelo je sama samo zrno, kojim se utvr5uje budu.e
tijelo, nije vjerojatno, ali biti *iv kada je taj umro je 9A 3or BS.BT <V ..:& 7 To je sije
se tijelo naravno, uskr/ava tijelo duhovno 9A 3or. & <V PP.: 7 Da, ako je na/ zemaljski
dom razru/i, imamo zdanje izgra5eno od oga 9C 3or V. l.:& 7 To .e nam na/a djela
slijede, a mi .emo *eti ono /to smo posijali. 2o*ete poku/ati da mislim da je sve
drugo ili na neki drugi na%in povezani, kao /to je ovdje zami/ljen, a vi .ete nigdje ili
se samo mogu sjetiti proturje%ja.
)e samo da je kr/.anska vjera, ali vjera svih naroda dobro je povezan s tim
idejama, kada je on uop.e spojiv, uvjerenje da su oblici duha u zagrobnom *ivotu
laganih plutaju.ih slika, koji se ne mo*e pristupiti su& oni su stvarno slike,
memorijske slike u oga. 7 To duhovima u druge ljude, *ivotinje, biljke stan, u zraku,
gore, dolje, i.i preko mora lutati grobove, a ne mjesto gdje se ne bi htjeli
duhove& ni/ta individualno, ali sve zajedno je istina. 7 To oni .e i.i u nebo& oni su
stvarno prodrijeti nebesko tijelo u potpunosti. 7 To se seliti kroz planet. Do prodiru
cjelinu, oni mogu na op.oj promet isto s drugim nebeskim tijelima podijeliti dobitak
vi/e svjesni nego sada. 7 To su nastavili itd vo*nje stare trgovine u lov, ribolov,
rat& oni su sve samo skrenuti na druga%iji na%in nego /to je sada, ono /to je po%elo
ovdje.
3oja ideja bi bila u stanju zadovoljiti na isti na%in na potra*nju na povijesnom
na%elu. 1 isto vrijeme zadovoljava prakti%no u sebi kako te%e iz argument po duhu,
utemeljena na sebe isti. 1ostalom, duhovno postojanje izvan %ak i !izi%ki baze, tako
da oni ne mogu biti druga%ije koncipiran, kako bi zadovoljio obje tvrdnje u kontekstu.
$ama po sebi napokon ulazi i tre.i glavni dio vjere u tom kontekstu. 3ao i bilo koja
nadzemaljski duh povezani duhovno mnogi svjetovni *ivot i hrani u njemu, on to radi
!izi%ki je sve /to je od njegova duha ide u njega, i odlazi u njima, doveo u od !izi%kih
u%inaka i dalje odnese. 'deja je do/la od +latona do mene, do mene je do/ao u njega
od strane snopa !izi%ke aktivnosti, koja je pro/la s njim za mene, i na mene& ili kao /to
je bio bez /irenja putem govora i pisanja i umjetnosti i njezinu radu u u mene po oku i
uhu. ' svi ti zraci preuzela +laton u svijetu, jo/ uvijek visi samo kako izlaze zajedno,
kao val suvislo ostaje da ba%en u ribnjak kamena u naj/irem reproduktivnog unato%
svim otvorima i 4urJckHer!ungen da oni mogu nau%iti. ' u tome /to ljudi rade ne/to
produljiti takvih greda, on postaje %lan +latonove nezemaljski tijela, uklju%uju.i u
naj/irem smislu pridonosi $ve oti/ao iz njega na ovoj strani, a da nema granica& ali
ono /to svijesti 1zeti pokreta preuzetih u njemu, mo.i .e nastaviti svoj *ivot svjesno,
i dati svoj !izi%ki baze u u*em smislu.
' opet doktrina %ini %udno& i opet ni/ta drugo nego ibliju doslovno pravom
nastave. 0er, u skladu s najvi/e ponovljenih izreka iblije, 3rista, za prelazak u na/
model je *ivot poslije smrti, 3rista, u kojem su se kr/.ani trebaju biti poslije smrti,
tijelo je u svojoj zajednici& postoje mnogi %lanovi, jedno tijelo
CA:
& tijela crkvenih
sami %lanovi su %lanovi ovog tijela
CC:
& -tovi/e, kruh i vino posvetio njemu, u*ivao je
u znak sje.anja na njega, tvore.i u svom umu same zajednice koju je 3rist gotovo
zove se tijelo i krv& koji je Luther i Ostali 3rist tijelo atribut u svom veli%anju
sveprisutnosti
CB:
2e5utim, nego 3rist *ivi u svojoj svjetovnoj zajednici kao /to u
jednom tijelu, on je, ali %ak i uz nezemaljski zboru koji je do/ao iz ove strane, u vi/im
podru%jima boraviti na to .
CA:
l. .. 93or <'' AC7AS CR CS 7. @imljani <'' P.T 7. .. I! '. CC CB 'V travnja AA7A= V. CQ7BC 7.... CA. pukovnik '.
'' AQ 7. Gal '' CR ''' CS CO ...
CC:
prvi 3or. V'. AT.
CB:
1sp 4end 6vesta '''. BS=.
$ve to%no, jasno, jednostavno i razumljivo ako se natrag doktrina je istina& ona
ka*e da ni/ta vi/e nego samo posve ista& /uplje rije%i, nerazumljivih proturje%ja, a ako
to nije istina.
+utem ove strane argument je navedeno u kr/.anskoj pogledu osobnih
posredovanja koji se preklapaju iz zagrobnog *ivota u ovom svijetu, u kontaktu,
razvija od druge strane argument ovdje je pogled na vi/im prebacivanje postojanja
izme5u nas i oga, pri %emu pogansko vjerovanje u bo*anstvo zvijezde s kr/.anskog
vjerovanja u an5ela, koji je s njim 0edno povijesno podrijetlo, pa %ak u ibliji ili
pomije/ana s njom i zbunjen
CP:
, tako5er osnovali zajedni%ko, prenosi te je otkazan u
vjeri u jednoga oga. $vijet je tada vi/e nije rezbarijama mrtve lopte& , ali cijela ova
strana i duhovni *ivot svakog nebeskog tijela povezan ba/ kao u jedinstvu svijesti isto
pod bo*anskim, kao i cijele demonstracije i podsjetnik *ivot svakom stvorenju u
jedinice pod njegovom kugla
CT:
& a /to se vjeruje ili se ispri%ao, iako to ne.e opet
vjeruje je istina da .e nas dovesti an5eo s ove strane na svim na/im putovima i na
kraju nas vodi u onaj svijet& samo da moramo misliti unutar u njemu, ono /to smo
mislili izvana, kao /to je isti %ak vrijedi i za na/e odnose s ogom i zagrobni *ivot& a
ne jo/ jedan an5eo je tu jedni za druge ljude, ve. i za sve druge zajednice duhovima
na nebu. 6li an5eli koji dovode svaku osobu posebno, odnosno ljudsko dru/tvo u
skladu sa speci!i%nim smjerovima, on mo*e udjela u tom duhu, dusi preminulog,
tra*i, od kojih on mo*e sam voditi.
CP:

1sp 4end 6vesta '. CPP !.
CT.:
3onkretni razlozi i izvr/enje istih s. A. dio 4end 6vesta i Q. momak. 4apisnika soul pitanje.


Dakle, sve je mogu.e, ne znam /to drugo da mislim, to je istina sve to zajedno, ono
/to ne znaju odgovarati na drugi na%in, sve rije%i su istinite, sa zvukom znamo ina%e
samo igrati.
To je dovoljno& "tio sam ovdje uop.e, ne toliko vjere kao razviju motive i
argumente vjere& samo da razvoj svake vjere argument sam po sebi odbija u razvoju
vjere.
' to je neusporediv, nezamjenjiva ovi argumenti koje oni daju razloge za te stvari u
isto vrijeme razloge evolucije materije. 0ednostavno tradicionalni argumenti nabrojati
na prste, ali kako su oni broje, gotovi ste s njima.
1 drugim aspektima, od svih argumenata i kontekstu svih stvari koje su se ve.inom
od strane +ovijesni, Generalni ostaje sigurno nazna%ena podnijeti kada su pojedinci
mogu uspjeti. )o, general isprepletena tako %vrsto u sebi da ne/to /to se zove $tanka
ove veze, osnovni uvjerenje cijelog odmora.
)o je li to razlog jednom uspostavljena kao nepovredivi, tako da vjerojatno mo*e
i.i iz opremanje i uvijek po%eti ispo%etka na njega spor pojedinostima& Da to mora
biti tako& jer ina%e je s vjerom kao prvi toranj& samo sva5u i 2iNverstande graditelji
on dobiva kona%no uredila kao stup pomirenja.
Onda dalje rije% treba se odr*ati s strahovima i dalje, tako da vjera stajati& samo da
svatko .e odbaciti ono /to se ne nalazi na zaslugama tri argumenata& jer to je,
naravno, temelj vjere i njegov vje%ni napredak %vrsto.>ijela ova knjiga je samo u
tvrdnji o ovoj vjerskim !estivalima i ni/ta vi/e mo.i odr*avati njega.
sljede.i princip(
VIII.
status egza#tna znanost du(e i tijela
u vezi s pitanjem ivaca! u pitanjima vjere.
Ono /to je rekao sam zajedno, ali samo od svih argumenata, tako5er se osobito onaj
s kojim smo nedavno zaposleni argument iz tijela& Op.e ostaje siguran %ime tretirati
kao pojedinca mo*e to u%initi& i to %ak ne postavljaju si brojna pitanja mogla biti ista
iz to%ke gledi/ta, bez da je ve. odgovorio s to%ke gledi/ta ista druga%ije nego na
neodre5eno mogu.nosti ili analogije da su previ/e izolirani pru*iti
sigurnost. Igzaktna znanost o odnosima izme5u tijela i du/e, ja
imam As@c#o#@sik zove, osigurat .e samo !iksnu i mora do.i do ve.eg razvoja kroz
oprezniji i precizno odre5ivanje %injenicama i zakonima ove odnosa u na/em malom
*ivota i tijela, kao /to je slu%aj sada pru*iti de!initivna tragove i
IntHickelungsmomente argument iz tijela ovog linka u ve.oj i nezemaljski *ivota i
tijela u. 6li sigurno put .e jednoga dana do.i kada ljudi znaju podre5en male i velike,
u obliku raznih, na tom podru%ju samo kao zajedni%ke stavove i zakona, kao iu %istim
dijelovima tijela pada jabuka i gibanje 4emlje oko $unca, zrake, svjetla i svjetla,
odjeci& ba/ kao iu onom drugom .e se znati kasnije. $ada je, me5utim, svojstveno je
da oni koji nisu %uli za taj op.i zahtjev %ak i prvih na%ela takvog nastavnog ideje, /to
propisuje granice, a gdje su mali ljudi nervozni, ovo je vrlo ograni%ena obliku u
kojem oscilacije Tijelo mo*e podbo%iti duh, izvan vidokruga, moja, nije moglo biti ni
govora ni o ogu, zagrobnom *ivotu i drugim du/ama.
3ako nasilni je zabluda, koja zaklju%uje iz nedostatku *ivaca odsutnosti du/e, ja
sam bio na vi/e od jednog mjesta prikazano
A:
. )o, kao /to se govori o prirodi, :urca
eDpellas, usque recurret, tako da mo*ete re.i o tom zaklju%ku. 0a .u ostaviti ostatak
vilicu. On .e se vratiti koliko god nevjere, /to je on dokazuje u krug, dr*e.i ga
uspravno i ograni%en pogled na svijet jo/ uvijek pronalazi dobrodo/lice ostatak u
njemu& samo da .e jednom %udo kako takav pogled na takve potpore mo*e trajati tako
dugo. 1 pro/losti se smatralo da je aksiom da nebeska tijela mogu kretati samo u
krugovima& istu ulogu kao sada ovaj aksiom je jednom aksiom da pokreti du/a mo*e
i.i samo na temelju *iv%anog pokreta Opremite igraju.
A:

)anna $. BS FF 7. na du/i pitanje str CS !!.
' bili su nervozni potrebno, jer ne nedostaje zajedni%ki supstrukturi bo*anskog i
svijet izvan nje. 1mjesto toga, umjesto jednog sustava je sustav *iv%anog sustava,
tre/nje, izgled i rije%i iz jednog u drugi nositi vi/e, i jo/ vi/e nego /to su du*ni do
unutarnjeg sustava, integrirani s onima koji rade izme5u svih sunaca, u najve.i. 6li
za/to oscilacije ove vrste izme5u tih sustava treba biti manje vjerojatno da .e prenijeti
unutarnje duhovne re!erence, kao /to je vibracija, tr%anje izme5u ganglija lopti& a
naj%e/.i sustav vibracije nemjerljiv manje prikladnom nego nositi ga shvatili posebnu
jedan duh, koji tra*i da se ni traga egzaktan dokaz za materijalista i idealista uzalud
da je unato% svim sukoba u rije%ima toliko u geistbeschr#nkendsten svjetonazora i
stoga je tako5er susresti u njihovu podr/ku.
1sporedbe su tako prirodno, ali da se pogleda koje postavlja $okrata u +latonovoj usta u jednoj
od svojih dijaloga 9Filebu:
C:
.
C:

)akon /to je prijevod u )jema%ki muzej br AO=C PA.
6okrat9 "Ono to je priroda tijela svi# ivi# bia, zemlje, vatre, vode i zraka,
nalazimo takoer u sastavu cjeline, bilo meu njima se naao u nas samo uiniti
nekoliko stvari i loe i nigdje je neto isto i je vlastite prirodne sile sasvim u skladu s
tim npr poar u nas i u cjelini, ali na nama je samo mala, slaba i loa poara, ..., ali
u cjelini je vrijedno divljenja, i jo mnogo lijepa i punom snagom je u poaru. poar
u nama, ali se #rani, dominira i stvorio od vatre u cjelini. upravo ono to treba rei i
za zemlje u ivim biima i na zemlji nalazi se u cjelini, kako bi vodu i zrak 6ve kad
vidimo to spojeno u jednoj ljudskoj. upravo spomenuli, zovemo tijelo. sasvim isti
nain moemo pustiti u svijet, koji se sastoji od isti# sastojaka, zove tijelo. e se sada
vjerojatno iz tijela, nae tijelo ili na 3ijelo koje se #raneE " + Arotarc#9 "to nije
pitanje vrijednosti." + 6okrat9 "<li ne nae tijelo dua odakle je trebalo da ga primili,
ako ne i cijelo tijelo su animirani, isto kao i to to, pa ak i divljenja"
3o je samo blai u pret#odnom izrazu loe/ on moe znaiti nas9 2oji nema mo i
nikakvu vrijednost.
6stronom je rekao da je imao cijelo nebo kroz istra*ivanje i da og ne mo*e
na.i& )aravno, kao /to se ne mo*e na.i duh u na/em mozgu sa svim mikroskopskoj
kroz istra*ivanja& , ali pitanje je da li se mo*e na.i ne/to o tome. 6 ja ka*em da sam
pretra*io cijeli psDchophDsics, a ja da nisam, jer je bilo potrebno kako bi ga graditi, a
na/li ni/ta /to ide protiv oga i zagrobni *ivot& ali samo zato /to su svi istra*eni,
koliko to ide i do sada, te su istra*ivali malo dublje od skalpela od anatom i pogledom
na materijalisti%kih !iziologa dovoljno.
)o, zvijezda u isto vrijeme ne mogu stajati ovdje i tamo, +tolomeja i 3opernikov
sustav, emisije i 1ndulationssDstem kako ne mo*e istovremeno biti istinito, te u tom
smislu istina prirodne znanosti samo ikada jedan je, je psDchophDsics, koji )a%ela
ima sav materijal zajedni%ko sa svojim polovici, samo jedan & a ako se psDchophDsics
mogu priu/titi samo malo da nas vode na stazama do najvi/e i posljednje stvari s, na
vlastitom voljom nikada nije mogao, jer ga isklju%uje iz po%etka zna%i da zbog
suprotnosti s !iksnom u svojim istinama mora dovesti u krivu, a mo*e biti samo onaj
koji smo u/li, otvoren za preuzimanje povijesno i prakti%no zahtijevao vjeru.$ve one
analogije s kojima smo gledali od %ovjeka do oga, iz ovog svijeta na onaj svijet, na
nit ista, a nejednaki, /irenje i ja%anje pristupa, nisu dostupni za psDchophDsics& takvim
sredstvima ne mogu ga graditi, to je za njih samo vrlo udaljenim mogu.nosti& , ali jo/
uvijek postoje mogu.nosti, %ak i to%ka isto mo*e biti podre5en, mogu.nosti su vi/e
od
B:
, te su jedini na%ini da donese religiju s psiho!izi%kim znanja u
odgovaraju.i& ina%e, materijalizam koji odbacuje vjeru, zar ne. +rotiv toga postoje i
drugi pogledi, tra*i od strane tijela za potporu vjeru, koji su ujedno i psiho7!izi%ki
nemogu.e, a %ine ga je nemogu.e zadovoljiti povijesnih i prakti%nih zahtjeva vjere.
B:
+sDchophDsics ''. +oglavlju. PT.
Dakle, one mnogo zastupljena, prema kojoj svaki %ovjek ima svoje sjedi/te ovdje u
nastavku u to%ki tijela, E$ je kao meta!izi%ki jednostavnu stvar, da li kao vanjske
!izi%ki, psiholo/ki unutarnje, 6tom, /to jednostavna stvar ili atomu sa smr.u
osloboditi svojim /irokim !izi%ke ljuske. 1pravo suprotno od na/e vjere, %ak i nakon
/to je trenutna rezidencija du/e je opse*na !izi%ka izgradnja, koja nije povezana
izvana, oni interno povezani, i nezemaljski budu.nost, jo/ jednu konstrukciju,
prebivali/te oga i na kraju Heitste Gradnja, koja uklju%uje sve ove jazbinama.
6li, to je nemogu.e dr*ati taj pogled iz jednostavnih sjedala du/a bez kontaktiranja
s naj%vr/.e %injenicama psDchophDsics u suprotnosti
P:
& +ostojanje nadzemaljski su
Ovamo uzeti, ne zamjenjuju.i ih drugima ili %ak po principu naknade za sve
!ondove& i trebao bi biti od oga u govoru 7 ali mi se izbjegava radi/ govoriti o ogu
7 on je poput ostalih duhova do to%ke stanovnika ili to%aka, odnosno posljedica pada
u bande to%aka koje nema jedinstva svijesti, uvjetom da jednostavnost to%ke je
uspostaviti isti. Ovdje, tako5er, upravo suprotno od na/e vjere, jer jedino sredstvo
zagrobnom *ivotu umjesto da pobijedi na teret bo*anskog.
P:
+sDchophDsics ''. BOA !!.
Tako da pogled ne manje %esto zagovarao da eteri%no tijelo mo*e procijeniti tvari u
na/em sada/njem grublji od ugra5en u ku.i/tu i bez smr.u pod eteri%nog nastavak
njegove organizacije. 6li, to proturje%i psDchophDsics zbog !izike, organski tijelo
mo*e procijeniti tvari razmi/ljati za koju %ine, ja%u *elju nego da se teku.e vode
razbijanje stakla i dalje zadr*ava svoju staru !ormu& pa %ak i vi/e, tako da ga izgraditi
novi bez pomo.i starom izmjerivu tijela& Gdje ste ikada ugrizao kao sanjaju, /to
opravdava takve mogu.nosti. Tako5er, ova ideja se duh samo zna%i da se obratite
vanjski svijet u odnosu, a ne onima za pro/irenje. Opet, suprotno od na/e vjere,
prema onome /to je na/a budu.nost tijelo .e biti projicirane izrastao iz cijele
sada/njosti samo ve.i sustav od mjerljiv i ne mo*e procijeniti, a to je ni/ta kako bi
sprije%io, ali ba/ kao i sada, ali po*eljno je povezana s vibracijama i ne mo*e
procijeniti da mislite vibracije du/e& osim /to organizacija je nemjerljiv, a ne podi.i tu
i tamo bez mjerljiv nezamislivo.
Contribuu a millorar la traducci
Op.enito govore.i, jo/
uvijek krije ogroman blago
koje budu.nost je podi.i u na/em temeljitog nepoznavanja osnovnih odnosa tijela i
du/e. 2aterijalizam je poput 3erbera oko tog blaga, gleda, da on to ne bi zamarajte
idealist, ali ne i vjera podigli za pro!it, jer je i sam .e biti ukinute, tako neuki na
veli%inu i va*nost tog blaga. Lo/e se zala*e za vjeru, ako bi bilo potrebno da njegova
estande i njegovom *ivotu na 1zdizanje samo tog blaga&, ali .e rasti potreba da se
svi5a tvrdnje vjere da raste& rezultiralo sugestije .e do.i do podizanja njegovo
samopo/tovanje& prema kao uspiju, ne.e se odre.i vjere u znanje uvijek vi/e& vjera,
Text original
ali da je samo jedan korak vi/oj korak preko njega.
IX.
pitanja" #ao (to su vjera prvi put do(ao u ovjeanstvo"
a #a#o su motivi i razlozi za vjerovanje u )oga u postojanju )oga #orijena.
)akon toga, nekoliko rije%i o tim pitanjima koje smo stavili na stranu do sada, iako
su vidljivi odmah u po%etku. 2i se ne vratite s dobiti da mo*emo zadovoljiti s ve.om
jasno.om od prvotno njima sada, s ve.im, iako daleko od pune. udu.i da je
mi/ljenje, uvjerenje, znanje pokrenuti, a jo/ uvijek se %esto u jedni druge, posebno na
prvi& 2i samo stalo da se ne pokrenuti jedni od drugih.
Dodirivanje prvi, tako da je zajedni%ko tlo najbli*i misle da je vjera u oga je
stvorio od po%etka samo djelovanjem teorijske i prakti%ne temu i dali i onda
propagira povijesno. Dakle, povijesni subjekt bi u po%etku samo drugog broja. $
druge strane, ako je povijesni subjekt prvi put sada, za/to misli/ svaki %ovjek ogu,
to ne bi trebao do.i u sprijeda bio prvi( )e svi5a sada roditelji vjeru u oga biljke
djeca, %ak i prije prona/li teoretskog i prakti%nog 2otiv to%ku napada u njih, ima ih
prvi prenio vjeru u njega kao otac ljudi u izravnom putu do oga( Dakle, povijesni
princip bi uzeti svoj izlaz sebe& ali samo drugi +rinzipe nastavio svoj nastup cast za
o%uvanje i edukaciju ljudi izravno implantirana vjerom oga.
)o, mislim kako je malo sada mora boriti protiv tri +rinzipe za prednost& oni %ine i
mogu si priu/titi samo ono /to im je %initi, po njihovom kontekstu i oslanjaju se jedni
na druge& To mora da je od po%etka& a na po%etku svog sebe prvi i najbli*i %vor
isprepletenosti, u kojoj vidimo sada bili. 6 moramo uzeti u obzir oga Oca od
mu/karaca 7 /to mo*emo, ali, s tom razlikom, da je og, umjesto sebe svjedo%i iz
svoje djece i ra5a 7 tako mo*emo vidjeti onako kako se vjera u oga na prvo mjesto u
%ovje%anstvo do/ao, usporediti ni s na%inom na koji se vjera dolazi prvi do roditelja
roditelja na djecu, a ne kako je vjera u oga je na prvom mjestu s roditelja na
djecu& te generacija vjere u oga od oga, a ne.e biti unutra nego vani.
2islim da je to, ali ovo,
To je zajedni%ko tlo je priroda koja okru*uje %ovjeka od po%etka do tada u%inili da
bi mu vlast nad svojim prepoznaju, i sve dok on nije ne%iji vlastiti um od tijela u
apstraktne misli, jer je on, kako na po%etku da nema razlike, i nema razloga da
smetalo da se odvoji od prirode& $unce, nebo pada, odr*ati *ivim za manje, pri
hodanju na zemlji& samo za mo.an, veli%anstven, sjajan, on je morao dr*ati. )ije
mogao jer uljep/ati dan otvoriti cvije.e sazrijevati plod. On bi trebao zadr*ati
grmljavinu za ne/to slabiji i Toteres kao njegov glas, oluja za ne/to slabiji i
1nlebendigeres kao njegov dah, more plime i oseke za ne/to 2echanischeres /to
njegovo bilo( -to nas nakon apstrakcije uma iz prirode, sile uma, jednom u%injeno od
strane sila prirode, je sasvim uobi%ajeno, bio je, prije nego /to je do/lo do ovoga,
sasvim nemogu.e, i jednako nemogu.e da %ovjek s takvim 6pstrakcija je po%eo. 6li
potreba je, naravno, voziti ljude da se odrekne, sa snagom i mo.i, pod %ijim utjecajem
je na/ao i osjetio staviti u zusagendes navodno, i analogije, kao /to je on ima tu da
djeluju protiv naroda voditi ga tamo.Ovaj lik ima doista sve prirodne religije. ' ovdje
vidimo prve u%inke teoretskog i prakti%nog temu.
6li, ako je og doista prebiva u prirodi i *ivi i radi, ljudi *ive u ogu, tkati,
su& tako da je to izravan na%in, kao /to je postojanje oga i njegovih vrhovnih bi.a
osjetilnih ili svijest o istom au!drang prvi, ba/ prvi prirodni o*ji govor narodu %ije
razumijevanje vi/e nemamo tek sada poznato& tako da povijesni subjekt gledaju.i
svoj po%etak u izvornom o*je objave, iz teorijskih i prakti%nih je na po%etku nije
razvod. )ije o*je postojanje %ak i svoju teorijsku i prakti%nu stranu, te u 1rHirkung
obje strane na prikupila u njegovoj prirodi je bio samo originalna objava oga, oti/ao
iz svih povijesnih /irenje vjere, a svi na/i teorijski i prakti%ni motivi prethodilo kao
sjeme .
Dakle, dijete prvi prepoznaje roditelji u izravnom gleda na pona/anje prema sebi i
sami zahtjeva za izradu prakti%nih odnosa nego /to su ga. rak, razumije ni rije%i, ve.
razumije zvuk, izgled, izgled, gesta, osmijeh i prijetnje sve ide od samog ro5enja
roditelja& i to najprije razgovarati s njim bilo kojem drugom jeziku& kasnije rije%
pojavljuje u svom mjestu. o*e, ne manje %ujan i vidljiv je stajao s kojom ide preko
svojih stvorenja prije %ovjeka, a njegova mo. i prakti%ne odnose s njima nisu ih
manje vidljiv. )ije to jo/ uvijek nije doktrina koja je og stavio iznad neba, neka
svijet ispasti od oga& Kovjek jo/ uvijek mogao vjerovati u *ivot, on bi gledao, i
pogledala ga& i ne znaju.i ime oga, on je bio u mogu.nosti djelovati na njega,
svjesni odnosa, nose osje.aje za njega, kao /to je to u prirodi novoro5enog djeteta
protiv roditelja, a sve to samo dodatno razvijati u nastanku %ovje%anstva.
0er kao /to je osje.aj novoro5enog djeteta prema roditeljima po%etkom u dno,
einigste i einstimmigste za svu djecu, ali u isto vrijeme je unentHickeltste, svidio
osje.aj odnosa izme5u %ovjeka i oga u, da bude i *ivot i sa ogom, od po%etka
imaju isti karakter& 7 Tko je, naravno, *eli sasvim suosje.aju nachbeschreiben, kao /to
je sada& 7 $ po%etkom u razvoju, ali i raspadanja, aberacije i zbunjenosti po%eti, iz
koje je %ovje%anstvo samo postupno oporaviti.
To je vjerojatno da .e ostati znatno to%na, kako mi to volimo misliti nastanak i prvi
stanje %ovjeka, a samo nesigurnost, uop.e va*no, ali relativno briga podrediti
zaostalih pitanja ho.e li smislu odnosa s ogom ve. uprvom %ovjeku svjesni 'deja
objektivne bo*anskog *ivota procvjetao, %ak iu njima, prvi, mo*da i najve.i, je
pro/ao kroz !aze u kojima %ak i mogao u.i u prvih aberacije, ili samo vrlo postupno
kroz %ovje%anstvo je do/ao do nje& je li prvo razvoj po%etku dovela do nekih oga ili
politeizma& je li to prenijeti s jedne osobe parove ili ljudi na svim ostalim ili razvili
neovisno tu i tamo. )o, ve.ina tih problema, ako ne i sve, mo*e biti samo ovisno
sigurno odlu%iti kada pitanje prvog uvjeta, izvorno jedinstvo i mnogostrukost,
podrijetlo rasa i jezika naroda, koje su povezane. 2islio sam da bi moglo raditi o
tome, ali to i dalje misli.
0e li DarHinova pogled vjeran ispovijedaju ili imaju tendenciju da su sve savr/eniji
bi.a evoluirala tijekom milijuna godina od manje savr/ena, %ovjek je sin imao svinja i
majmuna toliko prirodoslovci, podrazumijeva se da je religija nije ve. u prvom
%ovjeku, di samo prema/ila razinu od majmuna, ali vrlo polako do/ao u %ovje%anstvo
na svjesnoj razvoja& Tako5er, %ak iu )egro je i dalje duboko. $uprotno mi/ljenju da
nije organizam od svinja i majmuna, ali od zemaljskog kraljevstva, a ali opet su prvi
preci majmuna morali su izvu%eni u kako bi se podigla strane diplomirao serije ikada
nove kreacije do sada u svojoj kreativnoj aktivnosti na kona%no., u posljednji napor,
mi ga zovemo posljednja evolucija 4emlje, da bi do stvaranja %ovjeka, u odnosu na
isto samo ve.a oteklina obi%no nosili, iz geschahe prvog stvaranja ' kao /to je %ovjek
o%ito svijet u odnosu namjene, snage cijelog zemaljskog kraljevstva nedavno se
pridru*io svom stvaranju, ne samo prikupljaju majmuna postupnim pobolj/anjem
ljudi.
+od tom pretpostavkom, prvi %ovjek iz njegova drugog podrijetla, svje*e podrijetlo
iz velikog op.eg stvaranja orne mogli naprijed i neke vi/e izuzetne !izi%ke i
psihi%ke osobine, kao /to je posthumno osoba bliska i intimna znanje i emocionalne
odnose posebno prema prirodi i oga, kao /to je 1zimaju.i sve do mjesta gdje je
do/ao iz, neposrednim odnosima ima, kao i sve krivotvorena& sin oca ima vi/e znanja
nego unucima. 4a to%ne aspektima, ali pogled je malo vjerojatno, moglo bi se re.i
gotovo nemogu.e kao i drugi. 6 ipak se mora vjerovati u jednoj od dvije
nemogu.nosti, primjer kako vjera mo*e prisiliti na znanje.
1 DarHinove obzirom na spor umbildenden snaga i sporog 1mbildungs!#higkeit
organizira sve razine iskustva mora prelazi opseg zaslu*an, smjestio se ikada
nepoznatu silu u protivljenju revolucije 4emlje i neusporediv revolucija 4emlje ikada
biti usvojen s aktualnim promjenama. Taj pogled mo*e se povezati sa svih strana
onima u sada/njosti, da se upoznati& s !antazijama induktivni niti ispuniti
svezaka& samo da nema niti do.i tako daleko, kao /to su oni bogati, tkani7term radi u
sebe, a ne zbog goleme gu*ve na ve.ini mr/av dokaza dokazivanja. Drugi pogled
ni/ta onima sada/njosti, graditi ni/ta poznato& temeljiti samo prvo na ni/ta manje
vrijedne sigurno/.u da su nepoznate snage da joj treba, a nakon toga gledi/ta koja
negira svoje ponovio interakciju, erstesmal mora su radili. Drugo, o vjerojatnosti da
se /okovi, revolucije sama po sebi nije ba/ priznata priroda mora da je utjecala na
cijelu zemaljsku kraljevstvo zapravo ponavlja u svezi ili ve.oj mjeri& 7 +onovljeno ali
takve revolucije jo/ uvijek sada u znanosti o geologiji, naravno, gdje je samo sporo
uzdizanje i slijeganje tvrde prostor s podijeljenim vremena i mjesta. Tre.e, na obzir
da Teolo/ki kontekst, arhitektonska struktura i tako karakteristika organizama
periodi%nosti zemaljskog kraljevstva uistinu %ini organizam mo*e
usporediti. Tako5er, svaki novi za%e.a i ro5enja ljudskog bi.a, ali, %ak i svaki erupcija
novi zub je napravljen od strane snaga koje, u redovnom tijeku stvari spava, probuditi
iz vremena na vrijeme, i promije/ati cijeli organizam nova& ne popravak starog djeteta
ili stare zuba. Do neobja/njivih sila& mo*da ne vjerujem u to& ali tjera na to, da
vjeruje& ali se vra.a tek nakon du*eg vremena opet& i kako bi se oni mogu ponoviti
nakon jo/ du*e vremena po zemlji, kao i njihove %lanove& ali mi *ivimo u
intervalima. $amo da gomila analogija mo*e zna%iti egzaktna znanost tako malo,
me5utim, kako se mo*e DarHinove hrpu indukcija, /to mo*e roditi planine mi/a u
odre5enom smislu, na/i analogije u drugom smislu planina roditi mi/em.
)ajlak/i i principi koji imaju tendenciju da se slijedi u takvim slu%ajevima to%nu
stopu, najljep/a, to .e biti u daljnjem tekstu, podrijetlo %ovjeka, /to je za to%no
istra*ivanja neobja/njivog da porekne sve i da objasni ljudsku rasu za koji ne
postoje. Kak smo bez, mi i dalje kopati u pitanje koje ne mo*emo austie!en.
-rugo je pitanje kako su tri motivi i razlozi za postojanje oga u o*je postojanje
korijena je, ako .emo sigurno je da ne isklju%uje li og u postojanje oga, pitanje
koje podre5eni sama na op.enitiji, kao na/ cijeli mentalnog *ivota u bo*anskim
korijenima, ovime je pitanje bo*anske psihologije.
'znad svega, zapitajte se, 3ako to mo*e zahtijeva posebne medijacije za vjeru u
oga samoga oga, i kako je sumnje o postojanju oga u oga $ebe je mogu.e da se
%esto postoji u %ovjeku, a ovime je og, ako mu se ljudi obuhva.a& sumnjao %ak
nekoga u svom postojanju( Da, %ak ni sumnje ni da og ima u sebi opravdati(
4ajedni%ko stajali/te da nitko ne posumnja svoju egzistenciju, tako i oga& ali mi
nismo og, jer smo u ogu, a ne zatvoriti ba/ kao /to nam je og uklju%uje, opet
cijelo bi.e s egom, koji je na ideju o viem i nitko da su sposobni za to sumnjam, ali
imam i ovime %ak i prva !aza takvih bi.a, a sve to mora biti prvi korak. Dakle, to
mo*e i zahtijevaju posebne medijacije za nas da do5e do vjere u vi/eg ja, koji ne.e
biti potrebno za nas da se vjerovati u vlastite sebe i svoj ne postoji potreba za oga bi
vjerovao u njegov vlastiti ego da do5e, ali samo u najvi/oj s!eri njegove svijesti
ne. 2oje o%i i u/i sa svojim osjetilima krugovima 0a osobno mogu nau%iti ni/ta da
moj ego je nad njima& oni su zauvijek ne reagira& oni nemaju ni/ta osim osje.aja. )o,
og nam mo*e dati, a da mi koristimo na/im osjetilima krugove, dovesti do
vjerovanja u, a dio njegovog posla je da .e dovesti ni*eg sebstva vjeru u njegovu
najvi/u sebe. 6li kako je on nas mo*e dovesti da se ne moramo otvoriti tek nakon
analogija, ali %injenica je da su pred nama. Vidimo motive i razloge, kao /to su& mi
smo to u%inili, a u%inili su to %ak i uvid u odnos ljudske i bo*anske psihologije.
Contribuu a millorar la traducci
To naravno nije sve
odbija. 3ao mala ljudska
psihologija mo*e tu stati, pojedina%ne imovine i odredbe du/e izvana susjedstvu
tijela& 1mjesto toga, to vrijedi i za pokazati unutarnja povezanost i njihove zajedni%ke
uvjete&bo*ansko mo*e ostati stajati ondje, %ovjek *eli sve pothvat u takve. Tako i
unutarnje veze su tri motiva i razloga za vjeru u oga u ulaz i podre5enosti ljudske
psihologije .e nastaviti jo/ dublje pod bo*anskim, a njegov /trajk se s tim dublje ulazi
u same ljudske psihologije. 6li to se ne mo*e dogoditi sve odjednom i na istom
mjestu. Ovdje nije bilo opasnosti od same bo*anske psihologije, u kojoj su motivi i
razlozi vjere koji djeluju kao unutarnje trenutaka, ali samo opravdanost ideje i uop.e
mogu.nost njom kroz ove trenutke. 4a tu je og kojega smo ga prona/li, a mi smo se
na/li sa sebe u ogu, tako smo na/li svoj pristup takvoj doktrini.


X.
pravoslavni i *ez poloaja.
Gelim raditi otvoreno priznanje.
Text original
Dakle, bez polo*aju je da sam zastupa u ovom dokumentu, te su tvrdili u
prethodnim tekstovima, tako da sam u%inio, ali pravoslavni, gdje sam na drugom
mjestu su ga upoznao, ako ne i svugdje, u najmanju ruku, vi/e kao ve.i prosjek, nego
besplatno & , Vi/e nego ve.ina razumnih destruktivne kritike, neukatholischen i
slobodnim zajednicama, ali uvijek kao stada izbija svjetlost i solidarnosti %vrste vjere
stajali/ta na rije% iblije, %ak i ako )oina arka sa svim modernim divlja%i i
zaustavljanja sunca na dan pada 0erihona u/ao koji su drago uzgojem pas, ili %ak i
pastir .e biti, a time i pada na plijen vuka, u svakom slu%aju samo toliko dugo ostati
stado, kao trava na livadi isti je dovoljno da ih dr*ati zajedno. 6li ja ne govorim
toliko volje vlastite poglede na presudu(
To se mo*e %initi& +itam se, me5utim, kako je tako je stvar.
@eligija na kraju dana, mislim da mi je naj%vr/.i uvjerenje da ne mo*e biti bilo
koji, proizvoditi najsavr/eniji zadovoljstvo tri na%ela. 1niverzalnost i saglasnost, u
kojoj se smatra najbolji i najvjerniji primjenjivati, jer oni .e stvarno ne ostavljaju
nikakvu sumnju u detalju povijesnog i prakti%nog strani, me5utim. Do istovremeno
zadovoljava razlog u svemu, /to je razlog zahtjeva i to nadilazi bilo koji drugi razlog
da bi oni mogli biti proizveden od strane bilo u ovom all7round dostatnosti tri na%ela,
/to je samo po sebi podre5enost ovom jednom prije ligand mislio na povijesnu
skru.enu vjere i autoritet svojih izvora nose. )a tom snagom vjere, sve na ovom
laviranja u najvi/im i posljednjih stvari oko podizanja pripadnost pojedinog razloga s
kona%nim rezultatom od Faltens bo*ansku razloga u povijesti, ali prekrasan
blagoslov .e se objesiti. 6ko vidim da neki ovi blagoslovi ve. u*ivati u do sada, i
pritisnite u stavu i djelovanja, nego /to je to mogu.e u razdoblju od ne7zavr/etak po
sebi i dijelom na potrebe ovog samog blagoslova, a dijelom na istini i dobroti
poduprijeti temeljne to%ke kr/.anske religije, tako da me ispunja tihom po/tovanjem i
rado/.u. 0a ga vidim s jedne strane izra*avanje druge strane predvi5anja, zna%enja i
uzrok savr/enom religije, anticipacija, ali samo se mo*e dogoditi samo u onoj mjeri u
kojoj je religija ve. primjenjuje sve ono /to oni imaju svoje ideje, nakon svega na
povijesnim izvorima i primijeniti isti za nepovredivi. 6 tu si zapravo samo to%ke
relativno manjeg zna%aja u kojima oni nisu.
0e li to sada ipak, tako da sigurno mo*e pitati, zar ne pre!erira samo ga se kao /to
doista jest, u isto vrijeme prepoznaju kvalitetu podloge i nesavr/enosti u razvoju
vjere, da vjeruju u svoje izvore sve /to je dobro i vjerodostojno , te da se emancipirati
od vjere u mirovanju& Dakle, nitko od pogre/aka znanosti, koje se javljaju u ibliji,
da prihvati, i opipljivo pogre/ke kakve postoje u njemu& posvuda tra*i, /to o statutima
za akciju, IinkleidungsHeisen ideja kroz vrijeme i mjesto mo*e biti uzrokovano, a
imala je tek biti obilje*en je zbog ne iza.i na mjesto i vrijeme& umjesto da se skriva
kontradikcije u ibliji, da se ogrta%, otvoreno i jasno staviti u o%i i objasniti, a tu su i
kontradikcije u njoj& ba/ svugdje pravo iz neto%na, zdrav su ravnodu/ni i nedostatak
po/tivanja razvesti s najboljim naporima razloga.
0a mogu, ja sam jo/ sasvim do ove to%ke gledi/ta, ne prevlada, jednostavno re.i,
bolje je, kad pogledam oko sebe, /to izlazi iz takvog tretmana, izvori vjerovanja
obi%no, potpunom uni/tenju onoga vjere blagoslova, te u zajednici $naga vjere je, i to
je prvi uvjet svih njegovih blagoslova& da vidim koliko malo ljudi su postali bolji,
sretniji, sretniji, mudriji po tome /to ga je zapo%eo u tim stvarima za natapanje s
mlijekom razuma. @eligija, %ak bi trebao ponuditi razlog pojedinca najvi/e,
najsigurnije, najja%i aspekti& $ada jedan razlog je zadatak da ih ukor za pobolj/anje,
suditi, i prosijati& to je stvar naopako, a za kona%ni sporazum, moramo tra*iti od
religije, sada dolazi do drugih razloga neslaganja, imamo zbrku i sva5u oko same
religije i lako je >ijeli religija izgubila.
6 pa za/to ne bi sam se s pogledom na bezuvjetne vjere u povijesnim ljudima
oti/ao( 6li ja ne mogu i stotine i tisu.e ne mo*e& teorijski princip tako5er %ini svoje
tvrdnje, a ako budu podnijeti. 6 ako bezuvjetna vjera u jednom +rimjenjivo njegova
se zamijeniti ne%im prednosti za to /to je da ga ima, pa se pridru*uje nemogu.nost da
imaju sve to, razlog .e biti *rtvovan na vjeru svugdje, ali i jo/ jedan zadatak u
+ovijest, 4adatak da su prednosti koje oni jednom obi%nih ljudi su gotovo samo u
iznimnim okolnostima, a opet, ne mogu imati najsavr/eniji stupnja, jer vide
nedovr/enu religiju %ak i za ostvariti kroz stvarne nastavak religije do zavr/etka svega
i njihovo potpuno mogla dosegnuti visinu. Tu na zadnji smije do.i jednom da je
razlog da zahtijevaju umjesto *rtve previsoki za vjeru njom, napokon dobiti potpuno
zadovoljstvo i doprinose podr*avaju uvjerenje o kojem se sada trese. +lus, naravno,
to zahtijeva pojavu slobodnih pozicija u povijesti naporima vezan niti !iksni dogmi
razloga i njihova potres u tome /to na kraju mora pasti jednom, to zahtijeva najve.u
svestranost me5usobne borbe i neuspjeha ve.ina njih napore, tako da nakon
iscrpljenosti i odlo*ite sve pogre/ne na%ine pravu kona%no ostati %vrsto i sigurno
ostavila. -to sve ne bi trebao na.i mjesto u /kolama i crkvama& za narod 7 vjerojatno
usvojiti moje obja/njenje /to mislim 7 nije tu kako bi pobolj/ali +oku/ajte vjeru da
sudjeluju, ali njegove prednosti u*ivati, do sada oni su tu& i napredak u vjeri ne idu iz
/kole i crkve, ali samo konacno hineinzudringen postoji, a to je nikada nije bez
revolucije koja je jo/ uvijek vi/e od vjerovanja u pitanju je to%no. ' koliko malo to .e
biti, /to .e onda ostati kona%nih lijeva svih postoje.ih protiv vjere i jedni protiv
drugih napora razuma o slobodnim mjestima& koliko malo o tome /to .e biti
posljednja poput ove vjere. 1mjesto toga, ve.ina je !iksna samo tako stati uz one na
koju razlog iznosu od iracionalnosti potresen, a ovaj potres sama pridonijeli su
kona%no uspostaviti.
Dakle, stalnom sukobu izme5u zahtjeva i prednosti oba gledi/ta dostupan. 3ao /to
stoji u ovom trenutku( On je ne dizati sve dok zavr/etak religije je povijesno ga
podigao sa sebe& i da je on jo/ nije podignuta, dokazuje se da je religija jo/ nije
dovr/ena. Do tada, bit .e dobro da se pravoslavni i da postoji slobodan polo*aj, a mi
.emo morati dati, iste prednosti bez nedostataka njih moraju biti u mogu.nosti da se
na kraju da slijedi povijesnu i prakti%nu princip zavr/etak mora zadr*ati vjeru.
XI.
retrospe#tivi" pregled" predvi+anje.
Gledaju.i unatrag, to .e se na.i da je u pripremi, rasprave i lovu na povijesne i
prakti%nog na%ela vjere nije bitno do sada mo*e govoriti o op.em uvjerenju stajali/ta
isto na dana/nji dan kr/.anstva, vi/e nema. 4ato /to se tako5er na.i mnogo stvari
druga%ije, kao /to je navedeno druga%ije, ishitren, preraditi argumente vjere sama,
vidjeti, tako da je to jo/ uvijek koliko vidim stvar ni/ta vi/e od onoga /to svatko tko
je na stajali/ta dana/nje vjere, bilo pravoslavaca ili racionalist, katolik ili protestant,
on .e uvijek samo jedna vjera, ne *elim da se *ele, /to je %e/.e mogu.e, rekao je,
izmi/ljena kao adekvatno mogu.e, opravdano toliko strana kao /to je mogu.e
vidjeti. 0a se neke stvari koje se ne mogu odgovarati pojedinca ili pojedine !rakcije
trenutne pozicije.
4a razliku od dobro s tre.e, teorijski princip vjere, je oti/ao u svoju pripremu,
raspravu i pratiti do sada iznad prethodnog stava da stara do starog stajali/ta ono /to
je postalo nije lako mo.i pratiti ili sli%no& i nakon majstora obratio u /kolama. To je u
istom smislu ovdje oti/ao iz nje kao u ranijim mojim tekstovima i samo u njima
oti/ao dalje od rekav/i da je dao njoj savjeti o polo*aju ovog na%ela na druge dvije
strane stvarnog kompilacijski reda i me5usobne podr/ke svih dose*e jedni o drugima
za obavljanje ima.
+rikazat .e se teorijski +o*eljno je( Kesto sam rekao, )e postoji naglasak na
tome& )aglasak je na %ekanju, uvjerenje je %est u sva tri. )o, teorija je od tada bio
neshva.en, odba%en i zerHor!en najvi/e& potrebno s ove strane, a vjera jo/ uvijek
zahtijeva najvi/e pomo.. 1ostalom to je ono /to sam *elio pokazati ovdje.
A: Vjera je u stanju razvijati ne samo na temelju povijesnog i prakti%nog principu i
postojati& ali treba pomo. teoretskog principu. )o, u rasponu samo za sebe u
pitanjima vjere iz, ali samo u suradnji i komplementarnosti s ta dva.
C: To je uvijek radio u tom spoju kao motiv& djelovati kao razlog se izbjegla dva
suprotna pogre/ku svog djelovanja kao motiv koji sam djelovao, smatrat .e se, kao
/to je prikazano /ti.enika, odnosno da je izlaz iz ukupnosti onoga /to znamo o
postojanju, ali ne ono /to znamo kona%nih ograni%en postojanjem sklopova za
prijenos izravno je beskona%an i vje%an, na koje moramo vjerovati, ali i.i u istom
smjeru u kojem smo ve. znaju.i o dalje od u*im i ni*im *ivotnim krugovima i ve.i,
/iri i ja%anje to tako i.i van, tako da dolazimo do pojmova naj%e/.ih, najvi/im i
posljednjih postojanja krugovima i na%inima postojanja, koji se odnose na posljedice
i zahtjeve druge dvije +rinzipe u izuzetno zgodan na%in. Gelimo nadoknaditi s jedne
strane, nesigurnost prekora%enja iskustvo kruga, koji ostaje i dalje na strani znanja, i
postaviti druge strane, povijesno i prakti%no vjeru7based podr/ku me5u kojima je jo/
uvijek zahtijeva od strane znanja.
B: )a taj na%in, temeljne odrednice vjere na.i u najvi/im i posljednje stvari, koje su
zastupljene u ovom dokumentu, uklju%uju.i i one koji prelazi trenutnu poziciju, kao
/to je to potrebno. 0er ne postoji drugi na%in da se zadovolje zaklju%ke i tvrdnje sva tri
+rinzipe u kontekstu i skladu, kako je pomo.u tih to%aka.
P: Trenutni polo*aj vjere, ali samo u mjeri prema/ila kako je istodobno na taj na%in
pru*aju.i %vrste nakon njegovih najva*nijih aspekata, a kontradiktorni stavovi koji su
napravili povijesne tvrdnje da se tako dobro integrirana nego oporba priznaje
ista. )ajzna%ajniji i najmisterioznijih rije%i iblije pojasniti tako i tako prona.i vi/e
doslovno tuma%enje, kao dio rije%i sami vjernici.
)o je li to tako, tako, u skladu s op.im na%elima +isma same, kona%no oslobodimo
tih to%aka, koje su uvjet uskla5enosti svih triju na%ela vjere, u kontekstu u kojem su,
povijesno i tako prethodni polo*aj ne oboje pasti od pove.anja.
Vi .ete, ja sam mirno i sigurno.
Contribuu a millorar la traducci
6 /to to zna%i re.i da oni
ne u%initi sve odjednom i
iznenada? 1 pristranosti i proturje%nosti postoje.ih stavova povijesno ukorijenjene, a
te*nje 2enschleins razmi/ljaju.i o studijskom stolu, preslabi poluga iskorijeniti
pogled na svijet odjednom, nastavio gotovo odvezao nekoliko tisu.a godina svoje
korijene u tim predrasudama i proturje%ja, naj%vr/.i je odvezao u poeziji i misao
pjesnika i mislilaca sebe i ukorijenjen s podno*ja od svih ljudi. 2e5utim, oni su
pristup polugom, i tiho razmi/ljanje je let i pjesma novog ptice iznad& mora biti
jednaka nemojte ga *ele.
XII.
za#ljua#.
1 ogu po%iva moja du/a,
jer og *ivi, ja *ivim,
jer On jedini ima *ivot,
ja ne mogu stajati pored nje,
on ne mo*e me pustiti.
1 ogu po%iva moja du/a
govorite, da ona odlazi,
udu.i da sam nositi bez brige,
da se uvijek osje.aju sigurno,
sada je u njemu.
1 ogu po%iva moja du/a
cijeli moj *ivotopis
se ukida u njemu
6 kad on podi*e na vrh
>ijeli du/u.
1 ogu po%iva moja du/a
Du/a ga ne vidi,
jer je pokazati oga Gospodina,
spu/taju.i svjedoke,
3rist iznad kao svjetlost.
1 ogu po%iva moja du/a
an5eli cijelu publiku
u svom %istom treble
jakom svjetlu vidim ide,
a jedan %ak me nosi.
Text original
1 ogu po%iva moja du/a,
on je du/a benda&
4a vjere, ljubavi, nade
Fard do du/e otvorene,
jer je to priznato pravo.
1 ogu po%iva moja du/a,
on dr*i u sebi Vije.e
istine, ljepote, dobrote,
te jedinice u vidu
i cilj je na tom %inu.
1 ogu po%iva moja du/a
-to mo*e mali dio(
-to se ti%e onoga /to sam dugo?
du/a samo )e bojte se,
za razliku dolazi spasenje.
1 ogu po%iva moja du/a,
og djeluje u od,
)jegova volja je moj ispunit .e,
mi svibanj *elite prigovora,
ali on ga vodi van.
1 ogu po%iva moja du/a.
sam po sebi nije grijeh,
ali nosi njegovo dijete
u svom grijehu i,
li to traje du*nosti.
1 ogu po%iva moja du/a,
O utjehu u najve.im patnjama?
je og ne mo*e tolerirati u sebi,
samo radost duga,
%ekam svoje vrijeme.
1 ogu po%iva moja du/a,
to je posljednja rije%,
da li od irdEschen luke,
ali mogu mirno spavati,
on je moj luka vje%na.