PISMO PICOTU

Ren Descartes

Pismo autora onome koji je knjigu preveo na francuski koje ovdje moe sluiti kao Predgovor (Pariz 1647.) Gospodine Prevod moji! Principa"to ste ga potrudiv"i se na#inili tako je #ist i savr"en da mi daje nadu kako $e i! vi"e ljudi #itati i %olje razumjeti na francuskom nego na latinskom jeziku. Pla"im se samo da naslov knjige ne od%ije mnoge koji uop$e nisu odgojeni u u#enim studijama(nourris aux lettres)ili pak imaju lo"e mi"ljenje o filozofiji jer i! nije zadovoljila ona kojoj su podu#avani& to me uvjerilo da %i %ilo do%ro tome pridodati jedan predgovorkoji %i tim ljudima o%jasnio "to je zapravo predmet knjige koju sam namjeru imao dok sam je pisao i koja se korisnostodatle moe izvu$i. Premda %i moj posao %io da sastavim taj Predgovor jer %i! ja sve to morao znati %olje nego iko drugi nisam se na to mogao odlu#iti. 'ato $u ovdje ukratko izloiti glavne ta#ke koje %i se kako mi izgleda u takvom Predgovoru morale razmotriti i va"oj ocjeni prepustiti odluku o tome "to smatrate da %i od toga tre%alo saop$iti javnosti. (ajprije %i! ondje o%jasnio "to je filozofija zapo#inju$i s najpoznatijim stvarima kao "to su) da rije# filozofija zna#i izu#avanje mudrosti (l'tude de la saggese) i da se pod mudro"$u ne razumije samo raz%oritost u svakodnevnim poslovima nego i savr"ena spoznaja svi! stvari koje #ovjek moe spoznati kako radi vo*enja svog ivota tako i radi o#uvanja svog zdravlja i iznalaenja svi! vje"tina& zatim %i! o%jasnio kako %i da %i %ila takva %ilo nuno da ta spoznaja%ude izvedena iz prvi! uzroka kako %i u#enje (tudier) za njeno stjecanje + a to zapravo zna#i filozofiranje + moralozapo#eti istraivanjem ti! prvi! uzroka a to $e re$i principa& nadalje da se za spoznaju ti! principa moraju ispuniti dva uslova) najprije da ona %udu takojasna i izvjesna (vidents) da sve dok i! paljivo %ude razmatrao ljudski du!ne moe sumnjati u nji!ovu istinu& drugo da spoznaja drugi! stvari tako zavisi o njima da se ti principi mogu spoznati %ez ti! stvari dok se naprotiv te stvari ne mogu spoznati %ez ti! principa& da se prema tome mora poku"ati da se na taj na#in iz ti! principa izvede spoznaja svi! stvari "to od nji! zavise i da u nizu dedukcija koje $e otudslijeditine %ude ni"ta "to ne %i %ilo sasma o#ito. ,istinu samo je -og savr"eno mudar to $e re$i da ima potpunu spoznaju istine svi! stvari& no moe se re$i da i ljudi imaju vi"e ili manje mudrosti z%og toga "to imaju vi"e ili manje spoznaje najvi"i! istina. .ako*e vjerujem da se u tome svi u#eni ljudi slau sa mnom. (adalje %i! razmatrao korisnost te i takve filozofije i po"to se ona protee na sve "to ljudski du! moe znati pokazao %i! da semora vjerovati da je ona jedina koja nas #ini razli#itim od divljaka i %ar%ara i da je svaki narod utolikociviliziraniji i pristojniji ukoliko ljudi u njemu %olje filozofiraju te da nema ve$eg do%ra u nekoj dravi nego da ima istinske filozofe (vrais philosophes). ,z to za svakog je #ovjeka zase%no ne samo korisno ivjeti sa onima koji se posve$uju tom u#enju nego je neusporedivo %olje da ga se late oni sami %a" kao "to je nesumnjivo daleko %olje sluiti se svojim vlastitim o#ima i pona"ati se sukladno tome te i na taj na#in uivati ljepotu %oja i svjetla nego i! drati zatvorenima i slijediti vodstvo nekoga drugoga. (o i to potonje jo" uvijek je%olje nego o#i drati zatvorenima i nemati samoga se%e za vo*u& ivot %ez filozofiranja zapravo zna#i imati zatvorene o#i i nikada i! ne poku"ati otvoriti& pa ni uitakgledanja stvari "to i! otkriva na" vid nipo"to nije usporediv sa zadovoljstvom koje prua spoznaja oni! stvari "to se otkrivaju filozofijom& napokon to je u#enje nunije za ure*enje na"eg morala i vo*enje na"eg ivota nego "to je to upotre%ao#iju za odmjeravanje na"i! koraka. /ivlje ivotinje koje tre%aju samo odravati svoje tijelo neprekidno se %ave time da prona*u ne"to #ime %i ga pre!ranile& no ljudi kojima je glavni dio

du! morali %i svojom glavnom %rigomsmatrati istraivanje mudrosti (recherche de la sagesse) "to je prava !rana du!a& tako*e sam siguran da ima podosta ljudi koji ne %i zakazali kad %i se nadali uspje!u i kad %i znali koliko su za to sposo%ni. (ema takve ma kako prostodu"ne du"e koja %i %ila tako snano prikovana predmetima #ula da se ne %i katkad odatle odvratila ude$i za nekim ve$im do%rom premda #esto ne zna u #emu se ono sastoji. 0ni pak kojima sud%ina najvi"e ide na ruku koji napretek posjeduju zdravlje #ast i %ogatstvo nisu manje li"eni te elje nego ostali& naprotiv uvjeren sam da %a" oni snajve$im arom ude prema nekom drugom do%ru savr"enijem nego sva ona "to i! posjeduju. .o najvi"e do%ro s!va$eno prirodnim razumom %ez svjetla vjere nije ni"ta drugo nego spoznaja istine pomo$u prvi! uzroka to $e re$i mudro"$u& a u#enje mudrosti jest filozofija. Po"to su paksve te stvari sasvim istinite ne %i %ilo te"ko da se o tome uvjerimo samo ako %udu do%ro izvedene. (o po"to tom uvjerenju stoji na putu iskustvokoje pokazuje da oni koji su po zanimanju filozofi jesu #esto manje mudri i manje umni nego oni koji se nikada nisu posvetili tom u#enju ovdje %i! ukratko o%jasnio u #emu se sastoji cijela sada"nja znanost (science) i koji su stepeni mudrosti do koji! se do"lo. Prvi stepen sadrava samo pojmovekoji su po se%i tako jasni da se mogu ste$i %ez razmi"ljanja (mditations)& drugi stepen o%u!va$a sve "to #ulno iskustvo umije spoznati& tre$i stepen je ono "to nas u#i op!o*enje sdrugim ljudima& tome se kao #etvrti stepen moe dodati lektira knjiga pose%no oni! "to su i! pisali oni koji su sposo%ni da nam daju do%re poduke jer to je jedna vrsta razgovora "to ga vodimo snji!ovim autorima. 1ini mi se tako*e da se sva mudrost kojom raspolaemo prido%iva samo na ova #etiri na#ina& jer ovamo ne ra#unam %oansku o%javu po"to nas ona ne vodi tim stepenima nego odjednom uzdie jednoj nepogre"ivoj vjeri. 2li u svako je do%a %ilo veliki! ljudi koji su poku"avali prona$i neki peti stepen kako %i dospjeli do mudrosti neusporedivo vi"i i sigurniji odostala #etiri& to je traenje prvi! uzroka i istiniti! principa iz koji! se mogu izvesti razlozi svega "to se moe znati a one koji su pose%no radili na tome nazivali su filozofima. (o ne poznajem nikoga ko jedosad uspio u tome. Prvi i najglavniji #ije spise imamo jesu Platon i 2ristotel& oni se me*uso%no razlikuju samo po tome "to je slijede$i tragove svog u#itelja 3okrata prvi %ezazleno priznao da nije jo" mogao prona$i ni"ta izvjesno (certain) i tako se zadovoljio da pi"e stvari "to su mu se #inile vjerojatnezami"ljaju$i u tu svr!u neke principe kojima je poku"ao opravdati druge stvari& nasuprot tome 2ristotel je %io manje iskren i premda je dvadeset godina %io njegovim u#enikom i nije posjedovao druge principe nego svoje potpuno je promijenio na#in nji!ova izlaganja i predloio i! kao istinite i pouzdane premda se uop$e ne #ini da i! je ikada smatrao takvima. (o o%a su ta mua imala mnogo du!a i mnogo mudrosti koji se prido%ivaju na ona #etiri na#ina i to im je pri%avilo mnogo autoriteta tako da su nji!ovi sljed%eniciradije odlu#ili da slijede nji!ove nazore nego da potrae neke %olje& glavni pak spor me*u nji!ovim u#enicima %ija"e ovaj) da li se mora u sve sumnjati da %i se ne"to znalo ili pak ima takvi! stvari koje su izvjesne& to i! je i na jednoj i drugoj strani dovelo do pretjerani! za%luda (erreurs)& jer neki od oni! koji su %ili za sumnju pro"irili su je sve do radnji ivota tako da su zanemarili raz%oritost unjegovu vo*enju& oni pak koji su %ili za izvjesnost pretpostavljali su da ona mora zavisiti o #ulima potpuno im se prepustiv"i kao "to se govorilo o 4pikuru da se usu*ivao nasuprot svim prora#unima astronoma da tvrdi kako 3unce nije ve$e nego "to se #ini da jeste. .o je pogre"ka koja se moe primijeniti kod ve$ine sporova naime dase po"to je istina na sredini izme*u dva nazora "to i! zastupaju svako od nje udaljuje tim vi"e "to joj ustrije proturje#i. (o pogre"ka oni! koji su vi"e naginjali strani sumnje dugo nije nalazila sljed%enike a strana drugi! %ila je donekle ispravljena time "to se priznalo da nas #ula varaju u mnogim stvarima. 5e*utim nisam uop$e znao da je ta za%luda potpuno uklonjena kad se pokazalo da izvjesnost nije u #ulima nego samo u razumu kad ovaj prua o#ite percepcije (perceptions videntes)& i da se svedok raspolaemo samo spoznajama koje se stje#u pomo$u

prva #etiri stepena mudrosti ne smije sumnjati u stvari "to se #ine istinite u pogledu vo*enja ivota ali da i! tako*e ne smijemo smatrati tako izvjesnim da ne moemo mijenjati gledi"tekada smo na to prisiljeni o#ito"$u nekog razloga. 6e$ina oni! "to su posljednji! stolje$a !tjeli da %udu filozofi slijepo je slijedila 2ristotela po"to tu istinu nisu poznavali ili pak ako su je i poznavali nisu se njome znali sluiti& tako su #esto kvarili smisao njegovi! spisa pripisuju$i im razne poglede koje on ako %i se vratio u ovaj svijet ne %i prepoznao kao svoje. 0ni pak koji ga nisu slijedili (a njima je pripadao niz odli#ni! du!ova) ipak su u svojoj mladosti %ili proeti njegovim pogledima (jer su to %ili jedini pogledi "to su se prou#avali u "kolama) "to i! je toliko zaokupljalo da nisu mogli dospjeti do spoznaje istiniti! na#ela. 7 premda i! sve cijenim i ne elim na se%e navu$i mrnju drugi! osu*uju$i i! ipak mogu pruiti dokaz za svoju tvrdnju koju vjerujem niko od nji! ne$e osporiti da su naime svi oni pretpostavljali ne"to kao princip koji sami nisu savr"eno spoznali. .ako na primjer ne poznajem niti jednog koji nije pretpostavljao teinu u zemaljskim stvarima& no premda nam iskustvo veoma jasno pokazuje da stvari koje nazivamo te"kima streme prema sredi"tu zemlje ipak jo" uop$e ne znamo koja je priroda onoga "to se zove tea to $e re$i uzrok ili princip koji te stvari tako privla#i ito moramo nau#iti negdje drugdje. 7sto se moe re$i o praznini i o atomima kao i o toplome i o !ladnome o su!ome vlanome o soli o sumporu i o ivi te o svim takvim stvarima "to su i! neki pri!vatili kao svoje principe. (o nikakvi zaklju#ci koji se izvode iz nekog principa koji sam nije o#it tako*e ne mogu da %udu o#iti makar %ili o#ito izvedeni& otudaslijedi da im nikakvi zaklju#ci koji su se oslanjali na takve principe nisu mogli pri%aviti izvjesnu spoznaju %ilo koje stvari niti su i! dakle pri%liili makar jedan korak istraivanju mudrosti. 2 ako su i na"li ne"to istinito to im je po"lo za rukom samo pomo$u jednog od #etiri gore izvedena sredstva. 'a utje!u onima koji uop$e nisu studirali samo sam duan re$i da na isti na#in kao kad putujemo ako okrenemo le*a mjestu prema kojem idemo sve smo dalje od njega ukoliko due i %re !odamo& tako ako kasnije i dospijemo na pravi put ipak ne moemo tako %rzo sti$i na cilj kao kad uop$e ne %ismo krenuli& jednako je tako kad se imaju lo"i principi. 8er koliko se oni dulje njeguju i koliko se %riljivije odatle poku"avaju izvesti razne posljedice vjeruju$i da se ispravno filozofira toliko se vi"e udaljujemo od spoznaje istine i mudrosti& odatle valja zaklju#iti da su najsposo%niji da nau#e istinsku filozofiju oni koji su najmanje nau#ili od onog "to se dosad nazivalo filozofijom. (akon "to su te stvari pojmljene rado %i! ovdje naveo neke razloge kako %i! dokazao da su principi pomo$u koji! se moe dospjeti do najvi"eg stepena mudrosti naime to u #emu se sastoji najvi"e do%ro ljudskog ivota oni principi "to sam i! razloio u ovoj knjizi& dovoljna su samo dva ponajprije da su ti principi jasni i drugo da se otuda mogu izvesti sve ostale stvari& samo se ta dva uvjeta moraju za!tijevati od ti! principa. 9ako $u dokazati da su oni veoma jasni) ponajprije na#inom nji!ova nalaenja naime po"to sam od%acio sve stvari u kojima sam mogao susresti najmanju priliku za sumnju) jer izvjesno je da ako se paljivo razmotre one stvari koje se na taj na#in nisu mogle od%aciti jesu najo#itije i najjasnije "to i! ljudski du! moe spoznati. .ako smatraju$i da onaj koji !o$e o svemu sumnjati ipak ne moe sumnjati da sam postoji dok sumnja i po"to ono "to tako razmi"ljane moe sumnjati u samose%e sumnjaju$i u sve ostalo i ne moe %iti na"e tijelo nego ono "to nazivamo na"om du"om ili na"im mi"ljenjem uzeo sam %ivstvovanje (l'tre) ili egzistenciju te misli kao prvi princip odakle sam veoma jasno izveo sve drugo& naime da ima jedan -og koji je tvorac svega "to je na svijetu i koji po"to je izvor svekolike istine nije %a" na" razum stvorio na taj na#in da se on moe varati u sudovima "to i! pravi o stvarima o kojima ima veoma jasnu i veoma razgovijetnupercepciju(perception). .o su svi moji principi kojima se sluim u pogledu nematerijalni! ili metafizi#ki! stvari odakle veoma jasno izvodim principe tjelesni! ili fizi#ki! stvari naime da ima stvari protegnuti! u duinu "irinu i du%inu "to imaju raznovrsne o%like i kre$u se na razne na#ine. 4to to su ukratko svi principi iz koji! izvodim

istinu drugi! stvari. /rugi razlog koji jasno dokazuje jasno$u principa jeste da su oni %ili poznati u svim vremenima i tako*e %ili pri!va$eni kao istiniti i nesumnjivi od svi! ljudi izuzev"i samo egzistenciju -oga u koju su neki sumnjali zato "to su suvi"e zna#enja pridavali #ulnim opaajima (perceptions des sens) a -oga se ne moe vidjeti ni dodirivati. (o iako su uvijek i svugdje %ile poznate sve istine "to i! u%rajam me*u svoje principe dosada i! koliko znam jo" niko nije priznao principima filozofije "to $e re$i takvim da se iz nji! moe izvesti spoznaja svi! drugi! stvari "to i! ima na svijetu& stoga mi preostaje da ovdje kaem da ti principi jesu takvi i #ini mi se da to ne mogu %olje u#initinego pokazati iskustvom to jest pozivaju$i #itaoca da #ita ovu knjigu. 8er premda u njoj nisam razmatrao sve stvari "to i nije mogu$e vjerujem da sam ipak imao priliku da i! razjasnim tako da $e paljivi #itaociimati razloga da se uvjere kako uop$e nije potre%no traiti druge principe nego "to sam i! ja pruio kako %i se dospjelo do svi! najvi"i! spoznaja za koje je ljudski du! uop$e sposo%an poglavito ako se pro#itav"i moje spise potrude da razmotre koliko je razli#iti! stvari u njima razja"njeno& ako tako*e pro*u spise drugi! vidjet $e koliko se malo makar i vjerojatni! razloga moglo navesti da %i se razjasnile iste stvari principima koji se razlikuju od moji!. 7 da %i to lak"e poku"ali mogao sam im re$i da $e oni koji su upoznati s mojim pogledima tre%ati daleko manje truda da razumiju spise drugi! i da spoznaju nji!ovu pravu vrijednost nego oni koji s mojim spisima nisu upoznati. 3asvim o%ratno pro$i $e oni "to smo i! gore spomenuli i koji su zapo#eli sa starom filozofijom jer koliko su je vi"e prou#avali toliko su manje o%i#avali %iti sposo%nima da s!vate istinsku filozofiju. (aslov izvornika) Principes de la philosophie u Oeuvres de Descartes pu%li:es par 2dam et .anner; Paris 6rin 1<64 tom 7=- str. 1+>?. 3 francuskog preveo 5ario @opi$ 3tru#na redaktura Predrag 5ilidrag (Tekst u integralnom obliku i sa biljekama moete itati u tampanom izdanju ODJEKA)