Da bi se raspravljalo o fenomenima istina i la [1] , posebno o njihovom razumijevanju u oblasti javnosti, nuno je

razmotriti pitanje istine i lai uope. To znai dotaknuti neke take razumijevanja istine i lai u filozofskoetikom i
psiholo!kom smislu, a nakon to"a izloiti mo"ue posljedi#e odstupanja od istine. $koliko se uslovno prihvati da se
novija filozofija kon#entrirala oko mi!ljenja %e"ela i &anta, onda se u funk#iji dijela od"ovora na filozofski upit !ta je istina
sasvim kratko moe kazati da je &ant 'prvi filozof koji or"anizuje svoj sistem oko mislee" i djelajue" ovjeka', a da
'rezultat to" rada, kod filozofa, jeste ra#ionalno konstruisana besjeda, diskursivni sistem, i u toj besjedi je ljudska (stina'.
[)] *apravo, od"ovor na tri pitanja [+] koja je &ant postavio kon#entrirao je "otovo sav '(nteres $ma', a 'taj trostruki
od"ovor nije dakle ni!ta dru"o ne"o unitotalna ,esjeda, to jest skup sve"a !to se moe rei -ili izraziti rijeima koje
imaju neki smisao . sa namjerom da se kae !ta je istinito'. [/] 0lijedom tih pitanja kon#entrirala se i etika. $stvari, njeno
tra"anje za istinom u #ilju je dosezanja dobra i uklanjanja zla. $ &anta se ona oformila kao uputa ovjeku kako da radi.
1to se psiholo"ije tie i njeno" poimanja istine moe se rei da ona ovaj problem vee, s jedne strane, za pro#es
mi!ljenja, a, s dru"e strane, za propitivanje linosti u #ilju sti#anja saznanja o njoj i njenom karakteru. $ tom smislu
psiholo"ija podupire i filozofiju u naj!irem smislu, ali i etiku kao znanost koja propituje i artikulira ljudsko pona!anje i
djelovanje. (stina je kru#ijalni problem ljudsko" bivstvovanja. *apitanost o tome !ta je istina zaokupljala je ljudski um
"otovo podjednako koliko i za"ledanost u tajnovitost neba. Da to nije jednostavno pitanje pokazuju ivot i smrt, dan i no,
toplo i hladno, voda, zemlja itd.
*apravo je ta ljudska zapitanost i tra"anje za spoznajom, odnosno mno!tvo poku!aja da se izna2e od"ovor, razdvojila
ovjeka od ostatka svijeta i upozorila "a na tanku nit koja razdvaja istinu i neistinu ili, naprimjer, ovaj i onaj svijet. $ tom
duhu je teolo"ija oznaila ivot na zemlji privremenim i prolaznim, a 'onaj svijet' istinitim i konanim. 3a taj je nain
apsolutna istina dislo#irana izvan realiteta, a sudbina svijeta na zemlji ostavljena ovisnom o istini u obliku ,o"a
-4psoluta., ak neovisno o tome kako "a je koja reli"ija pojmila i prihvatila. Dru"i pol ljudsko" ra#ia ipak je opstao na
prostoru koji je ostavljen ovjeku kao mo"unost nje"ova djelovanja. *ahvaljujui tome ovjek je postavio pitanje istine
objektivno" svijeta i me2uljudskih odnosa, spu!tajui u sredi!te tih odnosa komunika#iju koja se ima temeljiti na istini.
Time se dodatno pro!irio interes za istinom, a sadraj mo"ue" od"ovora postao jo! sloenijim. Tokom povijesti,
uporedo sa razvojem ljudsko" dru!tva, narastali su spoznajni rezultati, ali lano" svijeta nije nestalo, niti se interes za
saznanjem istine smanjio. 3aprotiv. $z teolo"iju, filozofiju, znanost i dr. i etika je postavila pitanje istine i otvorila
mo"unost tra"anja, s tom razlikom !to je znanost oformila spe#ifine metode dokazivanja, a etika uz filozofiju ostala u
polju odnosa ovjeka, prirode i me2uljudskih odnosa. 0to"a nije sluajno !to je i %abermas, oslanjajui se na povijesna i
filozofska iskustva, a u potrebi konano" oplemenjivanja ljudsko" dru!tva, postavio 'zahtjev za istinom' u sferi
komuni#iranja. $ svom djelu 'Te#hnik und 5issens#haft als (deolo"ie' -1678. %abermas podvlai da vladajua ideolo"ija
odre2uje !ta je istina. 3a taj nain je upozorio da ni do danas putevi istine nisu oslobo2eni i da je zapravo sloboda
preduvjet to" saznavanja. [9] ,udui da je u odnosima me2u ljudima temeljnom potrebom postala istinitost sadraja
njihovo" "ovora -raz"ovora., a da su funk#iju posrednika u tom raz"ovoru u znaajnoj mjeri preuzeli mediji, to je istinitost
informa#ije postala najvanijom injeni#om to" odnosa. 0lijedom te potrebe steklo se uvjerenje da sam pojam
informa#ija sadri atribut istinita -teorijsko odre2enje.. 3o, svakodnevno se u praksi uoavala, a i danas se uoava
nepodudarnost tih pojmova.
To esto udaljavanje informa#ije i istine, 5alter :ippmann poja!njava na slijedei nain; '<unk#ija vijesti je da si"nalizira
neki do"a2aj, funk#ija istine je da skrivene fakte iznese na vidjelo, da ih postavi u me2usoban odnos, te da saini sliku
stvarnosti na temelju koje ljudi mo"u djelovati'. [7] $ tom smislu odstupanja su posve mo"ua, posebno kada je
informa#ija oblikovana na osnovu podataka neko" izvora informiranja, "dje je izostalo prisustvo novinara kao svjedoka
zbivanja. Tada nema, niti moe biti, bezrezervne tvrdnje kako informa#ija nije ni!ta dru"o do istina. =ote!koe na putu da
se utvrdi istina upozoravaju, kako dalje kae :ippmann, da je; '>o"ue ... i potrebno da urnalisti ljudima dokau
nesi"uran karakter istine na kojoj se njihova mnijenja temelje, te da pomou kritike i a"ita#ije podbodu so#ijalne znanosti
da sastave upotrebljivije formula#ije so#ijalnih fakata, a dravnike da potaknu na osnivanje vidljivih institu#ija'. [?] 0to"a
:ippmann s pravom dodaje; 'kvaliteta vijesti o modernom dru!tvu indeks je nje"ove so#ijalne or"aniza#ije', ali i to da
novinarstvo ne moe nositi teret institu#ija koje ne funk#ioniraju valjano, dakle, shodno svojoj namjeni. 3ije tajna da
novinari plasiraju javnosti informa#ije u kojima se nazire mo"unost realiza#ije potreba publike. Tako se utire put za
vjerovanje u ponu2ene sadraje. Dakle, publika je spremna prihvatiti za istinitu onu informa#iju koju potrebuje ili oekuje,
a posebno onu koja je zasnovana na ar"umentima. $z to poeljno je da novinar 'svoj vlastiti znaaj' prikae 'kao
ispravan'. >ada je svakom novinaru posve poznato da tek uz otkrie istine nastaje informa#ija, odstupanja su esta.
=ostavlja se pitanje da li su ta odstupanja namjerna, nenamjerna, opravdana ili neopravdana. 3ovinaru se, naime, moe
do"oditi da objavi neistinu, ali to ne mora znaiti da je namjeravao la"ati. 0to"a treba uoiti razliku izme2u namjerno" i
nenamjerno" plasiranja neistine, na !to je ukazao i @a#Aues Derrida; '3e lae se tako !to se naprosto "ovori neistina, ili
barem ne onda kada se iskreno vjeruje u istinu ono"a !to se misli i "ovori'. [8] (stina se moe zloupotrijebiti, na osnovu
saznanja o njoj moe se i la"ati, ili, kako Derrida dalje kae; '>oe se rei neistina a da se ne lae'. [6] @asno je, dakle,
da je istina vezana uz namjeru da se kae ili ne kae istina. :a je 'inten#ionalni in' kae Derrida. 0lino odre2enje se
nalazi jo! u zapisu sveto" 4u"ustina koji je kazao; 'nema lai ... bez izriite inten#ije, elje ili htijenja da se neko prevari'.
[1B] 0ukladno svom stavu da je la"anje 'inten#ionalni in' Derrida na"la!ava da je i &ant slino promi!ljao istinu i la
kada je napisao; 'suprotno lai nije ni istina ni stvarnost, ne"o ... ono kada se kae istina, kada se hoe rei istina'. [11]
&ant, naime, ne dopu!ta odstupanje od istine; '(stinoljubivost u iskazima ... predstavlja formalnu dunost -formale =fli#ht.
ovjeka prema svakome, ma koliko bila ozbiljna !teta koja iz to"a moe proistei'. [1)] Danas bi se mo"lo rei da je
novinarstvo optereeno odstupanjima od ovo" zahtjeva i da javnost rea"ira upravo na osnovu medijske ponude, shodno
interesima ili namjeri da se posti"ne odre2eni #ilj, pa esto i neovisno o tome da li se do"a2aj u #jelini odvio. =raksa,
dakle, pokazuje da se nerijetko de!ava da novinari do"a2aj koji nije 'svr!eni in' prezentiraju javnosti tj. da "a predoe
kao #jelovitu informa#iju -s obzirom na pro#jenu mo"ue" ishoda., a da je to samo dio istine. $z to, javnost, ali i novinari,
po"otovo izvjestitelji s 'li#a mjesta', esto ne polaze od to"a da; 'vijesti ... nisu u prvom redu o"ledalo dru!tvenih prilika,
ve izvje!taj o kakvom njihovom aspektu koji se nametnuo'. [1+] 3e treba zaboraviti ni to da mediji novinarima nameu
duple standarde, zbo" e"a se u javnost plasira nepotpuna ili neistinita informa#ija. (stina, kako kae >arko 0apunar u
svojoj knjizi 'Csnove znanosti o novinarstvu', 'oznaava maksimum spoznajne vrijednosti u smislu adeAuatio intele#tus
a# rei -identiteta ljudsko"a uma i stvari.' [1/] . (stinitost je, kako on dalje kae, 'temelj #jelokupne novinarske djelatnosti'.
[19] 0to"a smatramo da je objektivnost donja "rani#a istinitosti koju novinar kao posrednik ne smije prei. 3ema, dakle,
dvojbe oko to"a da je ovjek i izvor informa#ija i njihov selektor. 0to"a novinaru valja polaziti od to"a da 'novinarstvo
poinje s vije!u' koja opredjeljuje reak#ije javnosti i upravo sto"a treba slijediti istinu, jer odstupanje od ovo" kriterija
novinarske profesije !teti interesima i medija i javnosti i ljudi uope. 3o, zapitajmo se iznova !ta je zapravo istina i,
posebno, !ta je istina u novinarstvu. 3a ovo pitanje du"i niz "odina teorija poku!ava od"ovoriti. >artin %eide""er
uvaava tradi#ionalni pojam istine i razumijeva "a kao 'sla"anje stvari ili stvarnosti ... s pojmom o njoj', pri emu
diferen#ira 'stvarnu istinu -0a#hDahrheit. od reenine, iskazne istine -0atzDahrheit.'. [17] Cva %eide""erova misao o
istini od posebno" je znaaja za novinare i njihovu profesionalnu etiku. >e2utim, na ovom mjestu na! osnovni interes
nije puka rasprava o istini, niti variranje odre2enih iskustava vezanih za sluenje ili nesluenje istinom, mada e se i o
tome "ovoriti. 3aime, na! interes je da istaknemo znaenje i znaaj praktine istine. $ tom smislu #itirana je i
%eide""erova misao o iskaznoj istini. 3o, postavlja se pitanje !ta je praktina istina u novinarstvu. 4ko se polazi od to"a
da sadraj informa#ije ini do"a2aj, pojava, ljudska ak#ija, dakle, ivotna injeni#a, a da taj sadraj mora biti njihov istinit
odraz, [1?] onda nije te!ko zakljuiti !ta je praktina istina u novinarstvu. =a iako se na prvi po"led ini da je sadraj
pojma praktine istine sasvim blizak i poznat, praksa -empirija. upozorava da je praktina istina -istinitost informa#ije., s
jedne strane, vezana za sam do"a2aj, za odre2enu injeni#u, a, s dru"e strane, za odnos novinara prema njoj. Eije je,
naime, o subjektivnom ili objektivnom vi2enju, nainu razumijevanja, interpreta#iji ili, pak, o sposobnosti izbora
najvanije" momenta. 3ovinarstvo je te!ko zamisliti bez subjektivno" stava novinara, a objektivnost je obavezujui
kriterij. Ta raspetost zapravo upozorava na kritini momenat linosti novinara koji opredjeljuje moral novinara.
0ubjektivan doivljaj -vi2enje. moe doprinijeti istinitosti informa#ije, ali je moe i zama"liti. 0to"a se "ovori o
osposobljenosti novinara za poziv. Dakle, da bi se istinito informiralo nuno je istinito istraivati, pre#izno razdvojiti vano
od nevano" i sadraj objektivno predoiti javnosti. Time je istinitost osi"urana. *apravo bi se mo"lo rei da je Du!an
0lavkovi u pravu kada u svojoj knjizi ',iti novinar' istie; '(stinitost u novinarstvu znai ... inte"ritet fakata, tanost i
pre#iznost u izno!enju podataka, a uslov za takav postupak nalazi se u paljivom biljeenju i provjeravanju ono"a !to se
prikuplja i u obradi informa#ije'. [18] (stovremeno to "ovori o teini i sloenosti novinarsko" poziva.
$koliko bi se konzekventno insistiralo na pitanju kakav novinar mora biti da bi informa#ija bila tana, objektivna, onda bi
od"ovor sadravao tri momenta, odnosno tri profesionalne osobine ili tri karakterne #rte nje"ove linosti; mudrost,
istraivaka hrabrost i znanje. [16] To su zapravo vrline -kreposti. o kojima "ovori filozofija od starih %elena pa do danas.
0to"a, kada se raspravlja u eti#i novinarstva, o odnosu novinara i istine, valja na"lasiti da je istinitost lo#irana izme2u
novinara i do"a2aja -'ivotne injeni#e'., a da pro#es razotkrivanja istine -istraivaki pro#es. predstavlja put dolaska do
istine. *ato drimo da je >arks s pravom upozorio da istina nije samo u injeni#i, ve i u putu do istine. $pravo taj put
predstavlja sloen problem, bilo da je rije o subjektivnom momentu -novinaru. ili, pak, izvanjskoj prisili na !ta je upozorio
%abermas "ovorei o potrebi osloba2anja od 'vlastodr!stva' i snazi ar"umenata -'bezprisilnoj prisili'.. 0ada je posve
jasno za!to istina na prvom mjestu. 3o, postavlja se pitanje koja je 'sudbina istine'. Fovjek treba istinu. Cn je trai u
znanostima, ali i u medijima. 3ovinarstvo je, "ledajui kroz povijest, du"o bilo pod pritiskom ar"umenta sile. Danas se
nasuprot tome svjesno apelira da se sna"om ar"umenta -4pel, %abermas. brani, ali i opovr"ava svaki iskaz. &ada se
sa"ledavaju razliita iskustva, kako literarna, tako i povijesno faktika, sasvim je primjetno da postoji sklonost da se npr.
raspravlja o istini vremena koje je pro!lo, ali ne i da se slijedi istina kada je to potrebno. $ostalom moe se rei da
"ovoriti istinu nije najmudrije, jer se do"a2a da se istini veina suprotstavi elei izbjei od"ovornost. 3aime, "ovorei
istinu moe se doi u nepriliku, jer 'pravo da se istina kae nije najrasprostranjenije'. [)B] C tome svjedoi i sama
povijest novinarstva. 3o, budui da sloboda otpoinje sa istinom, javnost treba zahtijevati "aran#iju prava 'da se istina
kae'. Tu je ulo"a novinarstva izuzetno znaajna.
[)1] Treba, naime, jaati savjest javnosti kako bi se ljudi oduprli pritisku lai i osnaili u izboru koji je opredijeljen istinom.
4ko je, pak, ljudima potrebna nada, a jeste, nju valja temeljiti na istini, jer se moe s pravom rei da je budunost uz la
posve neizvjesna. [))] (stina mora doi do svako" ovjeka kako bi se ostvarila sloboda. 3aalost malo to"a je naueno
iz iskustva pro!losti. 0to"a i danas, tek nakon !to pro2e vrijeme tra"edije, postaje jasno kako se ponovo pre!ao put 'od
slijepo" ili koristoljubivo" samozadovoljstva do trajno" okrivljavanja'. [)+] Ctud bojazan da se svijet danas uveliko nalazi
u svojevrsnoj moralnoj ravnodu!nosti. 3ovinari, dakle, javnost moraju upoznati sa vanim do"a2ajima, ali uz to i
rasvijetliti njihove uzroke. 3o, oni su esto skloni pisati informa#ije koje nee uznemiriti publiku, po prin#ipu dopadljivosti
kojoj pozadina nije istina. 0to"a novinarstvo zahtijeva od novinara da svoju profesionalnost potvr2uju svakodnevno.
Eazlo" tome je i to !to informa#ije koje se plasiraju auditoriju mo"u biti 'medijski konstrukti stvarnosti' -<.Gre".. $z to,
valja upozoriti i na problem koji "ovori o estim sluajevima kada 'javno mnijenje sebi formira istinu' [)/] na osnovu
informa#ija do kojih se dolazi iskljuivo putem medija. ,udui da su mediji jedan od najvanijih izuma ovjeanstva, da
su povezali ljude sa svih kontinenata, novinari ih ne bi smjeli dovoditi u pitanje. >e2utim, u praksi vrlo esto nije tako.
Galjda zato i jeste kraj )B. stoljea donio tako snanu potrebu za etikom nivinarstva. 3ema, dakle, spora oko to"a !ta
istina u novinarstvu donosi ovjeanstvu. (ma spora oko to"a !ta je la i emu ona vodi. 3aime, la u novinarstvu publiku
vodi u zabludu. =ostavlja se pitanje za!to la, otkud la. (skustvo "ovori da je la produkt potrebe da se poni!ti
neu"odna ili neoekivana informa#ija, odnosno informa#ija koja ne od"ovara. 3adalje, postavlja se pitanje otkud
mo"unosti da lai prolaze. Cd"ovor je otud !to postoji monopol moi, odnosno interes onih koji imaju 'politiku i
ekonomsku mo'. *loupotrebe su, dakle, u tom smislu posve mo"ue.
Cvu tvrdnju saima i jedna ne sluajno izmi!ljena ane"dota koja se esto navodi kao primjer manipuliranja javno!u.
3aime, 'na velebnu vojnu paradu kojom se u &remlju, na Hrvenom tr"u, obiljeava obljetni#a Cktobarske revolu#ije,
,renjev je na sveanu tribinu odluio pozvati najvee vojskovo2e svih vremena; 4leksandra, Hezara i 3apoleona. *a
mimohod ruskih tenkova, 4leksandar ree; '4h, da sam imao ovakve tenkove, mo"ao sam osvojiti #ijelu 4ziju'. &ada su
prolazile sovjetske rakete, Hezar ree; '4h, da sam samo imao ovakve rakete, opsada 4lezie ne bi mi oduzela toliko
vremena'. 3apoleon je !utio i itao '=ravdu'. Dvoji#a nje"ovih kole"a povuko!e "a za rukav i 3apoleon ree; '4h, da
sam imao ovakve novine, nitko nikada ne bi doznao da sam poraen kod 5aterlooa'.' [)9] Dosada!nja iskustva
upozoravaju da je istina kroz pro!lost snano osporavana, ali da je danas izvjestan iskorak ka istini napravljen sa
demokra#ijom. =oznato je, naime, da su u zemljama sa totalitarnim reimima ljudi vrlo esto imali samo dvije
mo"unosti; prihvatanje neistine ili ivot u ti!ini. Cnemo"ueni da kau !ta vide i kako misle, ostajali su udaljeni od
stvarnosti. (ako je u veini zemalja sa totalitarnim reimom ustavom bila proklamirana sloboda "ovora tj. ovjekovo pravo
da kae istinu, to u veini sluajeva nije po!tovano. *a!toI *ato !to je istina tim vlastima donosila nemir i nesi"urnost,
budila savjest javnosti i ra2ala pobunu protiv lai. Femu je vodila la, nesloboda i izola#ija, ponajbolje "ovori krah reima
u zemljama (stone Jurope u kojima se odmah nakon promjena insistiralo na otvaranju dru!tva i dezideolo"iziranju
vijesti.
3aalost, ni suvremena #ivilna i demokratska dru!tva, posebi#e dru!tva u razvoju nisu li!ena '"olih interesa'. 3aime,
ono" trenutka kada se novinari na2u u slubi odre2enih interesa, nastaju ozbiljni problemi koji uzrokuju napu!tanje
istine. 0to"a nije sluajno !to se svakodnevno istie da sna"a demokra#ije poiva upravo na javnosti. 3ovinarstvo je
djelatnost koja formira javnost i koja je izloena o#jeni javnosti. 4 javnost treba istinu kako bi uspostavila odnos i prema
sebi i prema odre2enim do"a2ajima. =a i pored nastojanja i novinara i medija da se prezentira istina, "re!ke su i este i
mo"ue. 3o, ovdje je vano ponoviti da nije dopu!teno svjesno odstupanje od kriterija o kojem je bilo rijei. Fak i pravo
na ispravku ili demanti koje osi"urava demokra#ija esto kao da ne donosi rezultat. 3aime, svjedo#i smo koliko se
informa#ija bez osnova [)7] -dezinforma#ija. objavljuje u medijima, a da izostaje kritika ili korek#ija, odnosno demanti. To
je otud !to 'drava ... kontrolira masovne medije ... kao !to kontrolira sve svoje dru!tvene institu#ije'. [)?] Cvdje se
zapravo moe "ovoriti o sloenom odnosu dravajavnost ili auditorijinforma#ija. *a!toI *ato !to auditorij preteno
vjeruje u istinitost informa#ija koje plasiraju mediji, jer se polazi od to"a da je javnost svjedok. Time se pretpostavlja
dokaz i zanemaruje mo"unost zloupotrebe. 0manjuje se mo"unost "ubitka povjerenja. 3o, pitanje je da li danas
javnost moe kontrolirati tako masovnu produk#iju informa#ija. $z to, moe li se ispustiti iz vida injeni#a da do istine
dolazi ovjek -novinar. kao subjektivno bie. 3aime, postavlja se pitanje da li je to faktor koji u novinarstvu uzrokuje
brojne pote!koe. 0to"a nije sluajno !to je 4.>.Eosenthal, du"o"odi!nji urednik 3eD Kork Times a slijedom vlastito"
iskustva istaknuo da novinar -s obzirom na prirodu svo" posla. mora teiti objektivnosti, mada razumije da je to esto
vrlo te!ko. =a i unato te!koama novinar mora znati, kako kae Lied ten ,er"e, da su 'injeni#e ... svete', a 'komentar
je slobodan'. [)8] 3o, i pored to"a !to postoje mno"i primjeri koji upozoravaju na nepravilnosti u novinarskom radu, stoji
injeni#a da su novinarske informa#ije dovele do saznanja od znaaja za ovjeanstvo.
$ tom smislu oni jesu 'savjest suvremeno" dru!tva'. [)6] Cvdje je vano na"lasiti da je novinarstvo ljudsko stvarala!tvo,
te da se tu prepoznaju pote!koe u razumijevanju i interpretiranju stvarnosti. $z to, valja znati da je novinarska istina u
ovisnosti o slobodi koju novinar ima u dru!tvu. 3adalje, postavlja se i pitanje !ta sve istina omo"uava. =rvo, istina je
rje!enje sumnje. (ako je esto neistinu mo"ue predoiti razumljivo, to ne znai da je kazivanje bez sumnje ili da je
prihvatljivo. Eije je o mo"unosti re#ep#ije istine od strane konzumenta informa#ija. $koliko nedostaje interes za
istinom, onda se radi o nekritikom pona!anju publike. Dru"o, novinar koji brani lai uvijek ide dalje, tako da pretjerivanje
u tom smislu ne moe ostati nerazotkriveno. Cvdje valja napomenuti da je i danas otvoreno pitanje o tome !ta initi
nakon !to novinar do2e do istine. >ora li, naime, novinar promisliti da li e objavljivanje informa#ije prouzroiti nekome
!tetu ili neI $ tom smislu on treba donijeti odluku. $ prin#ipu takva odluka vezana je za moral novinara. =rofesija nalae
da 'sve istine koje izraavaju visok stupanj moraliteta treba objavljivati'. [+B] 3akon izla"anja pitanja koja se tiu kriterija
namee se i pitanje !ta je u novinarstvu nedopustivo. =rvo, nedopustivo je nepriznavanje nainjene po"re!ke ukoliko se
injenino potvrdi da je predoeni iskaz krivo predstavljanje tj. neistina. Dru"o, plasiranje informa#ija koje nisu
provjerene. Tree, nemo"unost ispravke. (skustva upozoravaju da novinari esto zloupotrebljavaju spremnost javnosti
da bez upita prihvati informa#ije koje su plasirane. [+1] To upozorava da povjerenje koje se daje medijima ne bi smjelo
biti stvar navike. Gjerovati informa#ijama novinara bez valjana uvida u to da li su istinite ili neistinite, nije ni!ta dru"o do
pristajanje na mo"ue zablude, "dje je sposobnost vlastita rasu2ivanja napu!tena. @er neistine, ukoliko se nameu
mi!ljenju, stvaraju pote!koe, suavaju mo"unost izbora i o"raniavaju rasu2ivanje. =o"re!ka koju novinari esto ine
odajui se zloupotrebama jeste i u tome !to mije!aju injeni#e i mi!ljenja.
Ctud novinare nerijetko nazivaju i 'prire2ivaima na!e stvarnosti'. To je sto"a !to njihove informa#ije ine sliku svijeta
koje" javnost upoznaje posredno -putem medija.. Dakle, tvrdnja da ovjek uspostavlja svoj odnos prema svijetu pomou
rijei ili slike u primjeru javnosti se verifi#ira. (stina, brojni primjeri iz prakse pokazuju i to da su mediji opredijelili
odre2ene do"a2aje. $ tom smislu posebno je indikativan slijedei primjer. 0andinistika vlada 3ikara"ve je, u namjeri da
se za!titi od mo"ue ak#ije 04Da na svom prostoru, pose"la za neim '!to bi se mo"lo nazvati ratom informa#ijama'.
=utem medija obznanjen je prekid suradnje sa vojnim savjetni#ima iz 000Ea, a potom i informa#ija da 3ikara"va ne
posjeduje 'moderno sovjetsko naoruanje', sve s #iljem da se ukine bilo kakav 'povod za invaziju'. 3aravno, to nije bilo
tano. 4li, zahvaljujui direktno 'ratu informa#ijama', 0andinistika vlada je uspjela udovoljiti 04Da, tj. pobijediti
'informativno', a to je tada znailo 'vojno'. [+)] Cvaj primjer pokazuje da se javnost razvijenih zemalja uveliko
opredjeljuje na osnovu informa#ija koje se plasiraju putem medija. 3ovinar je, dakle, svjestan da moe utje#ati na
izvjesne do"a2aje i tako ostvariti korist. $ takvim sluajevima primaran je interes, a ne istina. Ctud nije sluajno !to u
izjavi 5ashin"ton =osta stoji; '$ potrazi za istinom,' novine trebaju 'biti spremne rtvovati svoj materijalni interes i
imetak, ako takvo !to bude potrebno za javno dobro'. [++] Fest problem novinarske djelatnosti u pro#esu otkrivanja istine
jeste problem odnosa novinara prema vlasti. 0to"a se #ijeni da je bitan zadatak koji se u novinarstvu postavlja i to da
javnosti budu dostupne informa#ije o djelatnostima vlasti koje su dune raditi u interesu javnosti, odnosno dopustiti da
novinari prate da li se 'javni poslovi odvijaju javno'. [+/] To je zato !to novinari ozbiljno utjeu na javno mi!ljenje
posredstvom informa#ija o radu vlasti. 3a taj nain 'novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javno" mnijenja i kolektivnom
rasu2ivanju'. [+9] 3ije, dakle, sluajno !to su mediji kao posredni#i, tj. prenosio#i informa#ija, u fokusu interesa vlasti.
0vjesni sna"e medija, a u #ilju spreavanja mo"ue ne"ativne reak#ije javnosti, vlasti nastoje kontrolirati rad medija.
3aime, poseban problem, kako u teoriji, tako i u praksi, nije samo enormna potreba vlasti da kontrolira medije zaradi
sluajne, puke kontrole, ve zaradi plasmana svoje istine, vrlo esto neistine, odnosno lai.
Fak se ovaj odnos vlastnovinarmedij ne moe razumjeti ako se ne pretpostavi interes sve tri naznaene strane. 3ije,
dakle, u pitanju niti -lo!a. navika novinara -da lae., niti -lo!a. navika politiara -koji personifi#ira vlast, da lae., niti
jednostranost medija, ve je u pitanju raison vlasti opredijeljen interesom kojim se odslikava eljeno stanje i proizvodi
permanentna potreba za vla!u takvom kakva jeste. Time se reprodu#ira i dru!tveni sistem i kon#ept vlasti i vladajua
struktura. (ako je la suprotnost istini, ne!to !to ne od"ovara objektivnom do"a2anju, ivotnoj injeni#i i sl., postavlja se
pitanje !ta u biti la predstavlja i od kada ona postoji. $z to, pitanje je o lai kao o nemo"unosti objektivno"
komuni#iranja i saznavanja u vremenu u kojem su mediji dominirajui proizvo2ai svijesti. :a je, nema spora,
suprotnost injeninoj istini. $ novinarstvu to je odustajanje od injenino" stanja, obmana javnosti ili, pak, ono !to se
naziva momenat manipula#ije. Leneza lai, vjerovati je, moe se istraivati podjednako i jednovremeno kao i "eneza
istine. @er, la postoji od kada postoji i sama istina. Cvdje nije rije o zabludi ili neznanju kao uzroku lai, ve o
hotiminoj, dakle, namjernoj lai. &ada je naprijed postavljena teza o potrebi vlasti za kontrolom medija, onda to nije
konstatirano samo s #iljem da se markira odre2eni problem. 3aprotiv. Time je postavljeno pitanje i za!to vlast ima
potrebu za kontrolom medija. Cd"ovor je posve jednostavan, zbo" mo"unosti da se skriva istina, a plasira la ili,
pre#iznije, da se manipulira odre2enim #iljem i namjerom. %ana 4rent u svojoj knjizi '(stina i la u politi#i' na"la!ava;
'Dok je laov ovjek od ak#ije, dotle onaj koji kazuje istinu, bilo da kazuje ra#ionalnu ili injeniku istinu, to uop!te nije'.
[+7] $ tom smislu ona dalje analizira razlo"e zbo" kojih politiar izme2u razliitih mo"unosti izabire odustajanje od
istine, odnosno la. [+?] $ prirodi stvari to je posljedi#a potrebe za ak#ijom, za vladanjem, 'za promjenom okolnosti' koju
osi"urava sloboda. @er da nije slobode, promjene ne bi bile mo"ue. =a, iako la predstavlja 'zloupotrebu' slobode,
politiar joj pribje"ava u #ilju ak#ije ili, pak, fiktivne promjene slike realnosti. '(stinoljublje nikada nije bilo ubrajano u
politike vrline' kae %ana 4rent. $ tome ona vidi odnos istine i lai kao odnos djelanja i ak#ije u sferi politike
odre2eno" dru!tva. 3ije sluajno !to 4rentova la sa"ledava kroz dva pojma; a. tradi#ionalna i b. suvremana la. =rema
toj podjeli tradi#ionalna la pripada povijesti i ona nema uvijek toliko snane refleksije na suvremenost koliko suvremena
la.
,udui da smo lo#irali na!e pitanje o lai u dana!nji#u, onda se moe rei da danas la u medijima -'la medija'. kao
posljedi#a potrebe vlasti za masovnom manipula#ijom predstavlja ozbiljan problem. Doda li se tome da je u pripremi
osvajakih ratova kakav je npr. a"resija i rat u ,osni i %er#e"ovini prakti#irana 'ista' la -posebno izjava o u"roenosti
jedno" naroda., onda se pitanje o lai pro!iruje, ali i potvr2uje. $istinu je u primjeru ovo" rata %ana 4rent u pravu kada
kae; 'moderne politike lai efikasno se bave stvarima koje uop!te nisu tajna ne"o su praktino poznate svima'. [+8]
Cvdje se dalje nadaje potreba za diferen#iranjem lai i propa"ande, iako su one u osnovi i vrlo srodne i esto identine.
=ropa"anda se, naime, ne pokazuje uvijek kao laneistina. $ primjeru kako je Loebbels radio, to se potvrdilo. Cn je,
naime, za potrebe fa!izma i uspjeha Tree" rajha koristio injeni#e, dakle istinu, u propa"andne svrhe. Eije je bila o
slijedeem. ,udui da je istina prisutna samo uz injeni#e, a ovjek je na razliite naine moe upotrijebiti u #ilju
propa"ande, la je proizvedena na bazi injeni#a kao konstruk#ija. =a ipak nain na koji je artikulirana politika na#izma,
neovisno o Loebbelsovim metodama, predstavlja primjer lai kao temelja ideolo"ije na#izma, jer je njen #ilj bio izvan
slobode. Ctud se s pravom moe rei da je u suvremenom smislu ideolo!ka propa"anda ono !to je osnovano na lai, a
prire2uje se u #ilju manipuliranja masom. =ropa"anda koju je npr. koristio !ef velikosrpske ideolo"ije 0lobodan >ilo!evi
u pripremi a"resije na %rvatsku i ,osnu i %er#e"ovinu u #jelini je temeljena na lai, a, kao !to e se kasnije potvrditi, svi
mediji koje je kontrolirao -a kontrolirao je veinu. prihvatili su nje"ov zahtjev za takvom propa"andom i svo vrijeme rata
emitirali su u"lavnom lai i izmi!ljotine konstruk#ije. Cvdje, naalost, mi!ljenje %ane 4rent -da 'moderni postupak
la"anja nije vi!e prikrivanje istine ne"o je uni!tenje stvarnosti'. potvr2uje naprijed iznesenu tezu. 3a kraju valja naznaiti
da politiki reimi i iz njih izvedeni pravni sistemi koji su se opredjeljivali za pro#es la"anja i obmana, ne samo da su se
pokazali kao totalitarni, ne"o su na bazi istine o njima prevladani, odnosno propali su. 3jihov krah, istina, nije bez rtava,
ali ni bez iskustva koje je izrazito pouno. 3aalost.
[1] Cvaj tekst predstavlja se"ment ma"istarsko" rada pod naslovom 'Jtika javne rijei' koji je odbranjen na <akultetu
politikih nauka u 0arajevu 18.B6.)BBB. "odine, str. 7??6. [)] 4leksandar &oev; '&ant', 3olit, ,eo"rad, 16?7., str. (M,
pred". 0.>ari. >arks je likvidirao ono !to je bitno za %e"elov sistem, nje"ov apsolutni idealizam. 3asuprot tome, &oev
neprestano ponavlja da '%e"elov 0istem *nanja prihvata kao svoj', a to je istina -prim.4.1... [+] &ant; 1ta mo"u da
znam, !ta treba da inim, emu mo"u da se nadamI [/] 4leksandar &oev, #it. dj., str. 71. [9] 0lino misli i %ana 4rent
kada u svojoj knjizi '(stina i la u politi#i' kae; '=ria o sukobu istine i politike stara je i zamr!ena, i ni!ta se ne moe
postii upro!avanjem ili moralnim denun#iranjem'.-%ana 4rent; '(stina i la u politi#i', <ilip Gi!nji, ,eo"rad, 166/., str.
)).. [7] 5alter :ippmann; '@avno mnijenje', 3aprijed, *a"reb, 1669., str. )97. [?] (sto, str. )98. [8] @a#Aues Derrida;
'=ovijest lai', Dijalo" 7, Fasopis za filozofska i dru!tvena pitanja, Hentar za filozofska istraivanja 43$ ,i%
>e2unarodni #entar za mir u 0arajevu0arajevo =ublishin", 0arajevo, 1667., str. 1B. [6] (sto, str. 11. [1B] (sto, str. 1). [11]
(sto, str. 16. [1)] (sto, str. 16. [1+] 5alter :ippmann, #it. dj., str. )/9. [1/] >arko 0apunar; 'Csnove znanosti o
novinarstvu', Jpoha, *a"reb, 166/., str. 7+. [19] (sto, str. 7/. [17]
'Eeenina istina' je 'u svom iskaznom postupku upuena na stvarnu istinu'.-(van &ordi; 'C biti istine', %rvatska
sveuili!na naklada, *a"reb, 1667., str. 1).. '4 budui da je istina shvaena kao sloboda, a sloboda kao bit ovjeka,
onda je shvatljivo da je pitanje o istini ujedno i pitanje o ovjeku'.-(sto, str. )+.. '4 kad se ovjek po prvi put poeo pitati
!to je to bie, poela je povijest mi!ljenja istine kao nje"ova vlastita povijest'.-(sto, str. )/.. 'Time je reeno da je i
sloboda tako shvaena uvjet svake istine, pa i iskazne. 0loboda je prostor mo"ue" djelovanja ovjeka pojedin#a i
ovjeanstva kao #jeline'.-(sto, str. )9.. '4 i istina i neistina omo"uene su tek u prostoru slobode'.-(sto, str. )9.. ',iti
istinit i istina ovdje znae sla"anje, i to na podvostruen nain; jednom skladnost jedne stvari s onim !to se o njoj
unaprijed misli, dru"i put sla"anje ono"a !to se u iskazu misli sa stvari'.-(sto, str. )?9)?7.. [1?] Gidjeti; Du!an 0lavkovi;
',iti novinar', 3auna knji"a, ,eo"rad , 1688., str. +1. [18] (sto, str. +). [16] $porediti; '(stina, tako2e, trai hrabrost,
uspravan stav, !to dru"im rijeima znai; ne klanjati se monim, izdrati optube okoline koja ima svoj unaprijed dat stav
i eli da zadri stanje stvari kakvo joj od"ovara. $kratko, do istine se dolazi mudro!u ali i istraivaki, hrabro!u ali i
znanjem dakle ne lako i u tome lei veliina novinarstva'.-Du!an 0lavkovi, #it. dj., str. +).. [)B] Fovjek strahuje od
istine svo" vremena, dok se posve mono nosi sa istinama iz pro!losti. =onekad je sto"a i tano da su na!i neprijatelji
ljudi koji kazuju istinu. [)1] Cvdje je mo"ue susresti se sa %abermasovom postavkom o diskursu kao korektivu pro#esa
komunikativno" djelovanja. [))] '>e2utim, ono !to ak vi!e uznemiruje to je pojava da se u razmjeri u kojoj su u dru"im
zemljama tolerisane nez"odne injenike istine, ove istine esto, svjesno ili nesvjesno, transformi!u u mnijenjakao !to
injeni#a njemake podr!ke %itleru, ili fran#usko" sloma pred njemakim armijama 16/B. "odine, ili politika Gatikana
tokom Dru"o" svjetsko" rata, nije bila stvar istorije ve stvar mnijenja'.-%ana 4rent, #it. dj., str. +1.. [)+] @ean <ran#ois
Deniau; 'Cno !to vjerujem', %rvatska sveuili!na naklada, *a"reb, 1669., str. 6?. [)/] (van &ordi, #it. dj., str. 11. [)9]
@ean <ran#ois Deniau, #it. dj., str. 6). [)7] -ili se iznesena injeni#a ne podudara sa realno!u ili je njena vanost takve
prirode da javnost dovodi u zabludu. [)?] 0tjepan >alovi; '3ovine', vlastita naklada , *a"reb, 1669., str. 1?. [)8] Lied
ten ,er"e; '>irovni pokret i novi izazovi nakon hladno"a rata', 'Cd"ovornost novinara u ratu', *bornik, %rvatsko dru!tvo
katolikih novinara, *a"reb, 166/., str. 61. [)6] 0tjepan >alovi, #it. dj., str. )6. [+B] >arko 0apunar, #it. dj., str. )96. [+1]
(skaz koji ne trpi sumnju jeste neistina. [+)] Eolend :orimer; '>asovne komunika#ije', Hlio, ,eo"rad, 1668., str. +B9. [++]
0.>alovi0.Ei##hiardiL.Gilovi; 'Jtika novinarstva', (zvori, *a"reb, 1668., str. )1?. [+/] (sto, str. 161. [+9] (sto, str. 176.
[+7] %ana 4rent, #it. dj., str. /8. [+?] 'Te!ko da e ijedna politika linost prije izazvati opravdano podozrenje ne"o onaj
ko profesionalno kazuje istinu, a otkrio je neku sretnu podudarnost izme2u istine i interesa. 0uprotno ovome, laovu nije
potrebno ... prila"o2avanje da bi se pojavio na politikoj s#eni -..... Cn je po prirodi "luma#N on "ovori ono !to nije tako
-..... Cn koristi prednost neosporne sklonosti na!e sposobnosti za