DIJALEKTIKA SEKULARIZACIJE

Jrgen Habermas

Nadbiskup od Canterberyja preporuio je britanskim zakonodavcima preuzimanje nekih dijelova erijatskog prava, onih vezanih za obiteljska pitanja, i njihovu primjenu na muslimane u Britaniji; francuski predsjednik arkozy je za !"### pove$ao broj policajaca u zloglasnim parikim predgra%ima znanim po ispadima mladih &l'iraca; osmoro (uraka, od toga etvoro djece, poginulo je po'aru u )ud*igshafenu; premda jo nije otkriven uzrok po'ara, turski su mediji reagirali s dubokom sumnjom i silnim negodovanjem, turski je premijer tijekom posjete Njemakoj posjetio mjesto po'ara i nakon toga u +,lnu nastupio na nain koji nije pomogao smirivanju situacije,- to je potom, zauzvrat, izazvalo otre reakcije u njemakom tisku" ve su to vijesti koje smo mogli uti tijekom jednog tjedna u ovoj godini" .okazuju koliko su navodno sekularna drutva nestabilna / i koliko se ozbiljno name$e pitanje mo'emo li, i u kojem smislu, govoriti o postsekularnim drutvima" 0a bi neko drutvo moglo postati 1postsekularno2, ono prethodno mora pro$i kroz fazu 1sekularnosti2" 0akle, taj se prijeporni izriaj mo'e odnositi samo na dobrostoje$a europska drutva i na zemlje poput +anade, &ustralije i Novog 3elanda, to znai na zemlje u kojima su gra%ani tijekom vremena polako gubili vezu s religijom, da bi od kraja 0rugog svjetskog rata ta veza dodatno drastino popustila" 4 tim je zemljama uglavnom proirena svijest o sekularizaciji drutva" No upotrijebimo li indikatore to ih sociologija religije obino koristi, tada mo'emo re$i da se vjersko ponaanje i vjerska uvjerenja doma$eg stanovnitva u me%uvremenu nisu toliko promijenila da bi na osnovi njihova opisa bilo opravdano ta drutva nazvati 1postsekularnim2" +od nas trendovi udaljavanja vjernika od crkve, i pojava novih spiritualnih oblika religioznosti, ne uspijevaju kompenzirati opipljive gubitke koje su pretrpjele velike religijske zajednice"5 No ipak, neke promjene na globalnom planu i vrlo vidljivi sukobi to se rasplamsavaju zbog vjerskih pitanja, dovode u pitanje tvrdnju da religija gubi na relevantnosti" 6e%u sociolozima sve je manje pristaa / jedno vrijeme neprijeporne / teze da postoji veza izme%u modernizacije drutva i sekularizacije stanovnitva"7 8azmotrit $u tri pretpostavke na kojima ta teza poiva" +ao prvo, znanstveno9tehniki progres zahtijeva antropocentrino razumijevanje cjeline svijeta koji je 1lien zaaranosti2, budu$i da se mo'e kauzalno objasniti; znanstveno prosvije$ena svijest teko ide zajedno s teocentrinim i metafizikim slikama svijeta" +ao drugo, u procesu funkcionalne diferencijacije drutvenih podsistema, crkve i vjerske zajednice gube utjecaj na pravo, politiku i javno blagostanje, kulturu, obrazovanje i znanost; one se ograniavaju na svoju genuinu ulogu upravljanja 1dobrima spasenja2 :;eilsg<tern=, pretvaraju prakticiranje religije u manje ili vie privatnu stvar i op$enito gube znaenje na javnoj sceni" >, naposljetku, kako se drutva prestaju oslanjati na agrar i postaju sve vie industrijskim i postindustrijskim, tako raste i razina blagostanja i socijalne sigurnosti; sa smanjenjem rizika i sve ve$om egzistencijalnom sigurno$u nestaje i potreba pojedinaca za praksom koja poiva na obe$anju da je kroz komunikaciju s 1onostranom2, to jest kozmikom silom, mogu$e obuzdati kontingencije kojima se inae ne mo'e upravljati" .remda se ini da razvitak zbivanja u europskim dr'avama blagostanja potvr%uje tezu o sekularizaciji, ona je me%u sociolozima prijeporna ve$ vie od dvadeset godina"! 4 okviru ne posvema neutemeljene kritike eurocentrino su'ene vizure spominje se ak 1kraj teze o sekularizaciji2"? &merika je dostigla vrhunac modernizacije, a u njoj se ne smanjuje vitalnost vjerskih zajednica, niti opada broj vjernika i vjerski aktivnih gra%ana, te se ona ve$ odavno smatra va'nim izuze$em u trendu sekularizacije" No naoru'ani novim spoznajama to ih pru'a globalno proireni pogled na druge kulture i svjetske religije, mo'emo re$i da &merika danas

prije izgleda kao normalan sluaj" .o%emo li od tog revizionistikog stajalita, ini se da prije doga%aji u @uropi, i njezin zapadnjaki racionalizam koji bi trebao biti uzorom ostatku svijeta, predstavljaju neki doista navlastit put"A Bitalnost religije (ri, djelomice preklopljena fenomena, doprinose stvaranju dojma da, gledano globalno, dolazi do 1resurgence of religion2" (o su misionarsko irenje velikih svjetskih religija :a=, njihovo fundamentalistiko zaotravanje :b= i politika instrumentalizacija njihovih nasilnih potencijala :Ce*altpotentiale= :c=" :a= D vitalnosti religije svjedoi to to u svim vjerskim zajednicama i crkvama jaaju ortodoksne, ili barem konzervativne grupe" (o vrijedi za hinduizam i budizam koliko i za tri monoteistike religije" 4oljivo je irenje etabliranih religija u &frici i u zemljama istone i jugoistone &zije" 4spjeh misija bjelodano djelomice ovisi i od fleksibilnosti njihovih organizacijskih oblika" 8imokatolika multikulturalna svjetska crkva bolje se prilagodila trendovima globalizacije nego dr'avno9nacionalno ustrojene protestantske crkve koje su trenutno najve$i gubitnici" Najdinaminije se razvijaju decentralizirane islamske mre'e :ponajprije u podsaharskim podrujima &frike= i evan%elisti :najvie u Eu'noj &merici=" Njih odlikuje ekstatika religioznost koju raspaljuju pojedinane karizmatine osobe" :b= 8eligijski pokreti koji se najbr'e razvijaju, poput pentekostalnih pokreta i radikalnih muslimana spadaju i u grupu onih koji bi se ponajprije mogli nazvati 1fundamentalistikim2" (i se pokreti bore protiv modernog svijeta, ili se pak iz njega povlae" Njihov kult povezuje spiritualizam i oekivanje udnjeg dana, s rigidnim moralnim predod'bama i vjerom koja poiva na doslovnom tumaenju Biblije" (omu usuprot, 1nove vjerske pokrete2 koji su u velikom broju iznikli sedamdesetih godina prolog stolje$a, karakterizira svojevrsni 1kalifornijski2 sinkretizam" protestantima oni dijele de9institucionaliziranu formu vjerske prakse" 4 Eapanu postoji !## takvih sekti koje elemente budizma i pukih vjerovanja kombiniraju s pseudoznanstvenim i ezoterinim uenjima" 4 Narodnoj 8epublici +ini dr'avne represalije protiv sekte Falun Cong skrenule su pozornost na veliki broj 1novih religija2 koje okupljaju, kako se procjenjuje, osamdeset milijuna ljudi"G :c= 8e'im mula u >ranu i islamski terorizam samo su najspektakularniji primjeri politike razularenosti vjerskog nasilnog potencijala" ukobi, koji inae imaju neki profani uzronik, obino se rasplamsavaju tek nakon to se religijski kodificiraju" (o vrijedi kako za 1desekularizaciju2 konflikta na Bliskom istoku, i za politiku hinduistikog nacionalizma i s tim povezani sukob >ndije i .akistana,H tako i za mobilizaciju religijske desnice u &09u prije i za vrijeme invazije na >rak" .ostsekularno drutvo / religijska zajednica u sekularnom okru'ju Ne mogu ulaziti u detalje rasprave sociologa oko navodnog posebnog puta sekulariziranih europskih drutava unutar vjerski mobiliziranog svjetskog drutva" 6oj je dojam da, kada usporedimo podatke iz cijelog svijeta, oni jo uvijek daju zapanjuju$e jako pokri$e zagovarateljima teze o sekularizaciji"I labost teorije o sekularizaciji le'i u njenim neiznijansiranim zakljucima i nejasnoj uporabi pojmova 1sekularizacija2 i 1modernizacija2" (ona je tvrdnja da se u procesu diferencijacije funkcionalnih sistema drutva crkve i vjerske zajednice sve vie svode na svoju temeljnu

funkciju, brigu o dui, i da razliite iroke nadle'nosti moraju prepustiti drugim podrujima drutva" >stodobno, prakticiranje vjere povuklo se u individualnije oblike" Funkcionalna specijalizacija religijskih sistema pra$ena je individualizacijom religijske prakse" No EosJ Casanova je u pravu kad ka'e da gubitak funkcija i individualizacija ne moraju za posljedicu imati opadanje znaenja religije / niti na politikoj javnoj sceni i u kulturi jednog drutva, niti u vo%enju osobnog 'ivota"-# Neovisno o svojoj, kvantitativno odre%enoj 1te'ini2, vjerska zajednica mo'e sauvati svoje mjesto i u 'ivotu vrlo sekularizirana drutva" 3a europsku se javnost mo'e re$i da pripada 1postsekularnom drutvu2, budu$i da je ona sada 1okrenuta ouvanju vjerskih zajednica u okru'ju koje se sve vie sekularizira2"-.romijenjeno tumaenje teze o sekularizaciji manje se tie njezine supstancije, a vie predvi%anja o budu$oj ulozi 1religije2" +ada se moderna drutva nazivaju 1postsekularnim2, tada se 'eli istaknuti promjena svijesti koja se mo'e svesti na tri fenomena" +ao prvo, na promjenu javne svijesti utjee percepcija sukoba diljem svijeta, sukoba koji se medijski prenose i u tim medijima esto predstavljaju kao vjerski" Kak i kada im se ne name$u neki fundamentalistiki pokreti, i kada ne osje$aju strah od terorizma zaogrnutog u vjeru, ve$ina gra%ana @urope jasno uvi%a koliko je sekularnost europske svijesti jedna relativna stvar u kontekstu globalnih zbivanja" ekularno razumijevanje svijeta, dakle, ne trijumfira, a sekularistiko uvjerenje da $e u dogledno vrijeme religija nestati, postaje sve problematinijim" vijest da 'ivimo u sekularnom drutvu ve$ se odavna ne povezuje s izvjesno$u da napredak modernizacije u kulturi i drutvu postoji na raun javnog i privatnog znaenja religije" +ao drugo, religija i u javnom polju jedne nacije dobiva na znaenju" Ne mislim poglavito na to kako se crkve medijski uinkovito predstavljaju, nego na okolnost da vjerske zajednice u politikom 'ivotu sekularnih drutava sve vie na sebe preuzimaju ulogu 1zajednice interpretacije2"-5 Dne mogu s relevantnim, uvjerljivim ili odbojnim prilozima na kurentne teme utjecati na javno obrazovanje mnijenja i volje" Naa su svjetonazorski pluralistika drutva osjetljiva rezonantna povrina za takve intervencije, budu$i da se sve e$e dijele po crtama sukoba vezanih za vrijednosti, sukoba koji se politiki moraju regulirati" 4 raspravi o legalizaciji abortusa ili eutanazije, o bioetikim pitanjima reproduktivne medicine, o pitanjima zatite 'ivotinja i pitanjima klimatskih promjena / u tim i slinim pitanjima argumentacija je tako opse'na i nepregledna da ne mo'e biti unaprijed jasno koja od strana raspola'e pravilnim moralnim intuicijama" 0oma$e religije nailaze na sve ve$i odaziv i zato to se pojavljuju strane, vitalne vjerske zajednice" 0opustite mi pozvati se na primjer koji je relevantan i za Njemaku i za NizozemskuL u naoj blizini 'ive muslimani i zahvaljuju$i tomu kr$ani ne mogu izbje$i doticaj s konkurentskom vjerskom praksom" (ako i sekularni gra%ani stjeu jasniju svijest o fenomenu religije koja stupa u javni prostor" Castarbajteri i izbjeglice, ponajprije iz zemalja u kojima je kultura pro'eta tradicijom, tre$e su izvorite poticaja za promjenu svijesti kod stanovnitva" .oevi od MB> stolje$a @uropa je morala nositi se s vjerskim podjelama u okviru vlastite kulture i drutva" 3bog doseljenika, jake su se disonance izme%u razliitih regija povezale s izazovom pluralizma 'ivotnih oblika, tipinih za drutva s puno doseljenika" (aj je izazov ve$i od izazova pluralizma razliitih vjerskih usmjerenja" 4 europskim drutvima koja se jo uvijek nalaze u bolnom procesu preobrazbe u postkolonijalno drutvo doseljenika, pitanje tolerantnog su'ivota razliitih vjerskih zajednica dodatno je zaotreno tekim problemom drutvene integracije doseljenikih kultura" 4 uvjetima globaliziranih tr'ita rada ta se integracija susre$e i s problemom sve ve$e socijalne nejednakosti, koja samo dodatno obeshrabruje" +oje su znaajke gra%ana u postsekularnom drutvuN

Na pitanje zato u velikoj mjeri sekularizirana drutva ipak mo'emo nazvati 1postsekularnim2 do sada sam pokuavao odgovoriti sa stajalita sociologa koji promatra situaciju" 4 tim drutvima religija ima svoje mjesto na javnoj sceni, dok sekularistika izvjesnost da $e religija u procesu ubrzane modernizacije nestati posvuda na svijetu, gubi tlo pod nogama" Eedno sasvim drukije, normativno pitanje name$e nam perspektivu sudionikaL kako trebamo razumjeti sebe kao pripadnike postsekularnog drutva i to trebamo jedni od drugih oekivati kako bi u uvjetima pluralizma u kulturi i u pogledima na svijet, nae povijesno vrsto ukalupljene nacionalne dr'ave sauvale u svojim okvirima me%usobno civilno opho%enje gra%anaN 0ebate o tome kako razumjeti sebe sama dobile su zaotrenije tonove nakon teroristikog napada --" septembra 5##-" godine" .o svojoj se kvaliteti izdvajati diskusija koja je u Nizozemskoj poela 5" novembra 5##!" povodom ubojstva (ea van Cogha, a tema koje su bili 6uhamed Bouyeri, poinitelj, i &yaan ;irsi &li, pravi objekt njegove mr'nje;-7 odjeci su se te diskusije osjetili i izvan nizozemskih dr'avnih granica i pokrenuta je debata diljem @urope"-! 6eni su bile zanimljive pozadinske pretpostavke njezinih sudionika, one koje su raspravi o 1islamu u @uropi2 dale takvu eksplozivnu snagu" No prije nego to u%em u filozofsko jezgro recipronih prebacivanja moram precizno skicirati zajedniko polazite suprotstavljenih strana / doktrina o odvojenosti crkve od dr'ave" Ddvojenost crkve od dr'ave ekularizacija je dr'avne vlasti bila primjeren odgovor na vjerske ratove s poetka novog doba" Naelo 1odvajanja crkve od dr'ave2 primjenjivalo se korak po korak, i u razliitim porecima razliitih dr'ava uvijek na razliit nain" 4 mjeri u kojoj dr'avna vlast ima sekularni karakter, dotad tolerirane vjerske manjine pridobivaju svoja prava / od prava na slobodu vjeroispovijedi, do jednakog prava na slobodno i ravnopravno prakticiranje svoje vjere" .romotrimo li kako se povijesno odvijao taj dugi proces koji se'e sve do dvadesetog stolje$a, dosta $emo nauiti o pretpostavkama skupih dostignu$a inkluzivne, za sve gra%ane jednako valjane vjerske slobode" Nakon reformacije, dr'ava se najprije nala pred temeljnom zada$om pomirenja konfesionalno podijeljenog drutva, dakle uspostavljanja reda i mira" 4 kontekstu dananje debate nizozemska autorica 6argriet de 6oor podsje$a svoje sunarodnjake na te poetkeL 1(olerancija se obino povezuje s potivanjem ali naa tolerancija, korijeni koje su u MB> i MB>> stolje$u, ne poiva na potivanju, naprotiv" 6rzili smo vjere drugih, katolici i kalvinisti nisu imali ni trunku potivanja prema gleditima druge strane, a osamdesetogodinji rat nije bio samo pobuna protiv Opanjolske nego i krvavi d'ihad ortodoksnih kalvinista protiv katolianstva2"-? 4skoro $emo vidjeti na kakvu je vrstu potivanja mislila 6argriet de 6oor" Clede reda i mira dr'avne su vlasti, ak i kada su bile vezane za dominantnu vjeroispovijest, bile prisiljene na postupak koji je neutralan u odnosu spram pogleda na svijet" 6orale su razoru'ati sukobljene strane, izna$i primjerene aran'mane za prijateljski zajedniki 'ivot neprijateljskih vjeroispovijesti i nadgledati njihov su'ivot" Neprijateljske se potkulture mogu ugnijezditi tako da ostanu jedna za drugu posvema strane" No upravo se takav modus vivendi pokazao / i to je ono to je meni va'no / nedostatnim kad su ustavne revolucije kasnog MB>>> stolje$a proizvele novi politiki poredak u kojemu je posve sekularizirana dr'avna vlast podvrgnuta istodobno i vlasti zakona i demokratskoj volji naroda" E<rgen ;abermas, 10ie 0ialektik der Pkularisierung2, BlPtter fur deutsche und internationale .olitik, #!Q5##H, str" 779!A"

(Tekst u integralnom obliku i biljekama moete itati u tampanom izdanju "Odjeka") njemakog preveo 6ario +opi$