1) Povelja kulina bana ?

Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom
narodnom jeziku i bosanskim pismom bosanicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji
dosad pronaeni ouvani bosanski dr!avni dokument" nego je Povelja bosanskog bana Kulina
i najstariji dr!avni dokument kod svi# ju!noslovenski# naroda i dr!ava.
$% ime oca i sina i svetog du#a. &a" ban bosanski Kulin" obe'avam (ebi kne!e Krva)u
i svim graanima *ubrovanima pravim +am prijateljem biti od sada i dovijeka. ,
pravicu dr!ati sa +ama i pravo povjerenje" dokle budem !iv.
-vi *ubrovani koji #ode kuda ja vladam" trguju'i" gdje god se !ele kretati" gdje god
koji #o'e" s pravim povjerenjem i pravim srcem" bez ikakve zlobe" a )ta mi ko da
svojom voljom kao poklon. .e'e im biti od moji# asnika sile" i dokle u mene budu"
davat 'u im pomo' kao i sebi" koliko se mo!e" bez ikakve zle primisli.
.eka mi /og pomogne i svo -veto 0vanelje.
&a 1adoje banov pisar pisa# ovu knjigu banove povelje od roenja Kristova tisu'u i
sto i osamdeset i devet ljeta" mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan" 2na dan)
odrubljenja glave ,vana Krstitelja.3
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na doma'em jeziku" i kao takav
zaslu!uje pa!nju kako jezikoslovaca" tako i #istoriara. .jegova vrijednost za bosansku
srednjovjekovnu #istoriju je nemjerljiva. (o je prvi dokument izdan od strane jednog
bosanskog vladara vladaru" tj. knezu" druge dr!ave. .jen znaaj ogleda se u dva podruja4
#istoriji bosanske dr!avnosti i #istoriji bosanskog jezika.
2) 3 najznacajnija bosanska vladara
1. ban Kulin" 2. -tjepan ,," 5. (vrtko ,
5. Prvi pomen bosne
-redina 6 stoljeca7Konstantin Por8irogenit7 u djelu 9de administrando imperio9
:. Prvi i posljednji ban
Kkulin ban" (vrtko ,
;. Religije
<. Bosanska crkva
Crkva bosanska je vjerska sljedba utjecajna u
predturskim srednjovjekovnim zemljama /osni i =umu. Pripadnici 9>rkve bosanske9 su
nazivani 9krstjanima9.
.astala je u krilu ve' postoje'e i organizirane katolike biskupije" koja je priznavala papinsko
vr#ovni)tvo koriste'i se istodobno staroslavenskim kao jezikom bogoslu!ja. ?ak je i sam
naziv institucije" 3>rkva bosanska9" zapravo izravni prijevod naziva te stare biskupije koja
se latinski nazivala 3ecclesia bosnensis9. @a svoga trostoljetnoga djelovanja 3crkva bosanska9
nikada nije uspjela postati organiziranom masovnom crkvom kakve su" inae" bile suvremene
Katolika crkva ili pravoslavne crkve u zemljama bizantskoga civilizacijskog kruga. -ve do
sredine 6+. st. bosanski dr!avni poglavari 2do 15AA. banovi" a nakon toga kraljevi)" iako sami
odreda katolici 2a ne krstjani" tj. pripadnici 3>rkve bosanskeB)" nisu smatrali kako treba
poduzimati radikalne mjere za uni)tavanje 3>rkve bosanske9 kao institucije. .o" od sredine
6,+ st. 2tonije od 15:C.) ti isti dr!avni poglavari pru!aju punu potporu
djelovanju 8ranjevaki#vjerovjesnika" koji su propovijedanjem 1ijei /o!je i mirnim
sredstvima nastojali privu'i krstjanski dio bosanskoga puanstva u krilo Katolike crkve. *o
konanoga i nasilnog obrauna dr!ave i 9>rkve bosanske9" u kojem 'e ova potonja gotovo
nestati kao institucija" dolazi u okolnostima sve izra!enije turske opasnosti. Po podatcima iz
relevantni# znanstveni# izvora 2&o#n Dine" .oel Ealcolm) broj krstjana uoi osmanskoga
osvajanja" te u prvim desetlje'ima turske vlasti" nije prelazio nekoliko stotina ljudi.
A. Ko je oformio bosanski pasaluk
OsmanlijeF Bosanski paaluk je ime za va!nu upravnu pokrajinu u Osmanskom >arstvu.
/osanski pa)aluk je bio najzapadnija pokrajina Osmanskog >arstva" koja je obu#va'ala velike
dijelove dana)nje /i=" a u jednom svojem razdoblju" na vr#uncu 2u 1A. stolje'u)" je pod
svojom upravnom nadle!no)'u imao i dijelove =rvatske4 -lavonije" istonu Giku" unutra)njost
i veliki dio dalmatinskeobale.
Prvotno ova upravna jedinica nije bila u statusu pa)aluka" nego je bio samo sand!akom.
Poslije 1;8C. je uzdignut na status pa)aluka" a sastojao se od nekoliko sand!aka.
8. Kada je bio karlovacki mir
Potpisan 1<99. u -remskim Karlovcima" dana)nja+ojvodina" -rbija" na zavr)etku austroF
osmanlijskog rata izmeu 1<85F1<9A" u kojem je osmanlijska strana bila pora!ena.
9. Kada je bio pokret za autonomiju
1851F1852F1851. godine Hrada)evi' je izabran za vou pokreta za /osansku autonomiju.
/rzo je otjerao vezira i ostale protivFautonomijske osobe" te tako postaje de
8acto vladar /osanskog pa)aluka. 18. jula iste godine Hrada)evi' savladava vojsku pod
zapovjedni)tom velikog vezira u blizini Itimlja na Kosovu. Odluuje da ne nastavi po#od i
vra'a se u /osnu gdje su ga njegovi vojnici proglasili novim vezirom 12. septembra.
Eeutim" 1852. godine pokret za autonomiju je izgubio prednost u ratu. .akon niza manji#
okr)aja kljuna bitka se dogodila 1A. i 18. maja izvan -arajeva. /osanska vojska je pora!ena
nakon )to =ercegovako pojaanje sti!e i pridru!uje se Osmanlijskoj vojsci.
,ako bo)njaki ustanak ne bi bio uga)en za jo) 18 godina" Hrada)evi' je morao bje!ati
u =absbur)ku monar#iju 51. maja. Odatle je on pregovarao sa sultanom da se vrati u carstvo"
koji njegovu !elju ne odobrava u potpunosti. -eli u /eograd i onda u ,stanbul" gdje je umro
od kolere 1A. augusta" 185: godine. Gegenda u svoja doba" Hrada)evi' je danas bo)njaki
narodni junak i jedan od najugledniji# linosti
1C .Ko je napravio najveci ponor
Omer pasa Gatas F Pobune bosanski# prvaka protiv osmanske vlasti i sporo provoenje
re8ormi" utjecali su na odluku Porte" da u /osanski ejalet po)alje OmerFpa)u Gatasa"
spacijalistu za gu)enje pobuna u provincijama. *alaskom u -arajevo 18;C. godine" okupio je
bosanske prvake" proitao im 8erman i zatra!io je od nji#" da re8orme provedu u praksu. /ez
obzira na to" /osanski ejalet su za#vatile pobune u /osanskoj Krajini" Posavini" =ercegovini i
srednjoj /osni. -ve pobune su bile vojno ugu)ene"a sljedila su ubistva i progoni bosanski#
prvaka. Gatasova naredba o oduzimanju oru!ja civilnom stanovni)tvu izazvalo je pobunu u
=ercegovini 18;1. godine.
0nerginim nastupom OmerFpa)a je uspio slomiti otpor u novom ustanku te zarobiti voe
buna"meu kojima i uvenog JliFpa)u 1izvanbegovi'a.% dvadesetak manji# i ve'i# bitaka sa
Gatasovom vojskom poginulo je oko 2;CC bosanski# Euslimana.@arobljenici a naroito
istaknuti prvaci poslani u >arigrad na suenje.% meuvremenu Gatas se KsluajnimK ubistvom
oslobodio JliFpa)e 1izvanbegovi'a.
-kr)iv)i otpor bosanski# Euslimana"Omer pa)a je prvi put dobio mogu'nost da izvr)i nji#ovu
regrutaciju u nizamsku vojsku. Eeu prvim odlukama Gatasa bilo je premje)tanje valije iz
(ravnika u -arajevo.On je konano ukinuo spa#ijski sistem u /osni i esna8sku organizaciju. %
pogledu teritorijalne i upravne organizacije u /osni posljedica Gatasove intervencije bilo je
ponovno pripajanje =ercegovine /osni i statusu kajmekamluka"tako da je ejalet sainjavalo A
kajmekamluka.(akva podjela ostat 'e sve do pod kraj osmanske uprave.
11. idovdanski ustavF zakoni

idovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. 2po pravoslavnom kalendaru blagdan sv.
+ida L +idovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine -rba" =rvata i -lovenaca. Od 2;8
nazoni# za ustav je glasovalo 225 zastupnika" 5; i# je protiv ustava. % izglasavanju je
potpuno zaobien zakljuak s Kr8a o kvali8iciranoj ve'ini. ,zglasan je 28. lipnja 1921. kao
prvi ustav Kraljevine -=-. Po ustavu jugoslavenska dr!ava je ustavna" parlamentarna
monar#ija. %nutarnje ureenje dr!ave strogo je centralistiko 2centar je /eograd).
>entralizam je posebno istaknut jedinstvenim teritorijem na kojem se ukidaju povijesni
entiteti i uspostavljaju oblasti. *r!avni grb je sklopljen od srpskog" #rvatskog i slovenskog
grba. -lu!beni je jezik po ustavu srpskoF#rvatskoFslovenski. @akonodavnu vlast imaju
skup)tina i kralj. %pravnu vlast ima vlada L odnosno ministarstva. -udsku vlast obavljali su
sudovi oznaeni kao $nezavisni3" ali su presude donosili u $ime kralja3.
9- dono)enjem vidovdanskog ustava ozakonjen je dotada)nji centralistiki velikosrpski sustav
)to je izazvalo s jedne strane odu)evljenje u redovima srpskoga !ivlja" a s druge strane
ogorenje kod najve'eg dijela #rvatskog narod
Kralju je dana ovlast da raspisuje izbore" saziva .arodnu skup)tinu 2redovne i izvanredne
sjednice) te da ju zakljuuje i raspu)ta. Kralj ima i zakonodavne ovlasti i to tako da preko
vlade upu'uje skup)tini svoje zakonske prijedloge. *rugim rijeima kraljeva je osoba
nepovrediva.
12. !ovopazarski sandzak
!ovopazarski sand"ak 2kolokvijalno samo 9-and!ak9 nakon 18A8. godine) je naziv za
upravnu jedinicu Otomanskog carstva ije je sredi)te bilo u .ovom Pazaru" a koja je
teritorijalno razdvajala -rbiju i >rnu Horu od 18A8. do 1915. godine. .ovopazarski sand!ak
je od 18A8. do 19C8. godine bio pod kontrolom JustroF%garske 2mada je suverenitet
Otomanskog carstva i dalje bio na snazi)" a od 19C8. do 1915. godine .ovopazarski sand!ak
je ponovo bio pod punom otomanskom upravom 2nakon ega je podeljen izmeu -rbije i
>rne Hore). *anas se istorijske oblasti .ovopazarskog sand!aka nalaze u -rbiji 2jugozapadni
deo >entralne -rbije i sever Kosmeta) i >rnoj Hori 2sever >rne Hore)
1:. #anstefanski mir
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tada)nji# veliki# sila .jemake" JustroF
%garske" Drancuske" +elike /ritanije" ,talije" 1usije i (urske" koji je pod predsjedanjem Otta
von /ismarcka odr!an od 15. lipnja do 15. srpnja 18A8. godine u /erlinu. Kongresu je
pret#odio #an$#tefanski mir 2potpisan 5. o!ujka 18A8. godine)" kojim je zavr)en 1uskoF
turski rat 18AA.F18A8.). Prema tim pregovorima" )to i# je prete!no diktirala 1usije" (urska je
imala izgubiti veliki dio svoga dotada)njeg teritorija na /alkanu" a trebala je biti
stvorena velika /ugarska 2kao ruski satelit) koja bi ukljuila najve'i dio dana)nje Eakedonije"
te dijelove -rbije do .i)a" Jlbanije i grku Eakedoniju osim =alkidike i-oluna. /osna i
=ercegovina" premda pod turskim suverenitetom" dobila bi znaajnu autonomiju" dok su
dobici za -rbiju bili neznatni" jer je 1usija osje'ala kako se -rbija sve vi)e pribli!ava JustroF
%garskoj.
1;. Kada je Bosna data na upravu austrougarskoj
JustroF%garska je na kongresu velesila u /erlinu 18A8. dobila mandat da uvede red i mir u
/i= i ustroji novu upravu. (ako se austrougarskimprotektoratom nastojalo
rijesiti veliku istocnu krizu koja je izbila 18A;. ustankom u /i=. Eedjutim" to nije bilo pravo
rjesenje" nego uzrok novi# medjunarodni# komplikacija koje ce dovesti do aneksije ti#
pokrajina u sastavu JustroF%garske 19C8. godine.
1<. Kada je bila aneksija$agresiona krzia$ rjesenje?
Proklamacija Jneksije koju jeosobno u /udimpe)ti potpisao car i kralj Dranjo &osip
, ;.1C.19C8.godine naslovljena /osancima i =ercegovcima"javno je objavljena u -arajevu
A"oktobra.% proglasu car i kralj je in aneksije obrazlo!io potrebom uvoenja ustava u
/i=.Ovo je izazvalo veliku diplomatsku krizu u svijetu./ritanija i Drancuska su smatrale da je
aneksijom JF% jednostavno izmjenila /erlinski ugovor te da takav postupak predstavlja
KKvelik udarac javnom povjerenjuKK kako je to rekao britanski ministar vanjski#
poslova.Jneksija je izazvala veliko uzbuenje u ,taliji i 1usiji a posebno u -rbiji">rnoj Hori i
(urskoj koja je proglasila bojkot JF% robe"te istovremeno poduzela vojne pripreme. @a
smirivanje cjelokupne J.0K-,O.0 K1,@0 presudan je bio stav .jemake koja je odluno
podr!ala JF%.Posredstvom njemake diplomatije"(urska je poslije kra'i# pregovora sa JF%
priznala aneksiju 2<.2.19C9.godine ime je /osna , =ercegovina i 8ormalno u)la pod
#absburgovski suverenitet.(om prilikom se JF% odrekla svoji# prava u .ovopazarskom
sand!aku"obvezala se da 'e (urskoj isplatiti 2 i po miliona 8unti i dati joj druge ekonomske
koncesije i osigurati punu vjersku slobodu za muslimansko stanovni)tvo u /i=.
.jemaka je 21.5.19C9.godine predala vladi u -ankt Petersburgu ultimatum kojim je tra!ila
da 1usija javno i 8ormalno prizna aneksiju )to je to ova odma# i uinila. 51.5. te
;.:.19C9.godine su ovaj dr!avnoFpravni in priznale -rbija odnosno >rna Hora.
1A. Krfska deklaracija$ proglasenje kraljevine #%#?
Krfska deklaracija prvi je zajedniki politiki akt srbijanske vlade i &ugoslavenskog odbora"
objavljen 2C. srpnja 191A. godine na Kr8u u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove
zajednike dr!ave nakon Prvog svjetskog rata. % deklaraciji su se Mautorizirani predstavnici
-rba" =rvata i -lovenacaN slo!ili da na bazi samoodreenja naroda i na demokratskim
principima osnuju zajedniku jedinstvenu" slobodnu i nezavisnu dr!avu" koja 'e biti ustavna"
demokratska i parlamentarna monar#ija s dinastijomKaraorevi'a na elu" a prema toj
unitaristikoj ideji" -rbi" =rvati i -lovenci uzimani su kao jedan narod te se dalje priznavala
ravnopravnost nji#ovi# imena" znakova" pisama i vjera" pri emu se na ostale narode i
narodnosti nije ni mislilo.
Kr8sku deklaraciju pri#vatili su sa zadovoljstvom oporbeni srbijanski politiari i predstavnici
&ugoslavenskog odbora" koji su vjerovali da 'e nova dr!ava osigurati ju!noslavenskim
narodima punu slobodu i ravnopravnost" meutim deklaracija je svojom kompromisno)'u
omogu'ila -rbiji nadreivanje nesrpskim narodima i zapravo je predstavljala samo pro)irenu
-rbiju. Kraljevina #rba& %rvata i #lovenaca 2kasnije Kraljevina 'ugoslavija)" naziv je za
monar#iju koja je obu#va'ala podruja-lovenije" =rvatske" /osne i =ercegovine" -rbije" >rne
Hore i Eakedonije" nastala je 1. prosinca 1918.
O5P
a prestala postojati
uspostavom *emokratske Dederativne &ugoslavije. Kralju je zabranjen povratak u zemlju 29.
studenoga 19:5." a dr!ava je progla)ena republikom 29. studenoga 19:;.
O:P
18. #estojanuarska diktatura?
#estojanuarskom diktaturom se naziva period diktature u Kraljevini -=- od <.
januara 1929. do 5. septembra 1951. godine kada je kralj Jleksandar , Karaorevi' raspustio
.arodnu skup)tinu
O1P
" zabranio rad svi# politiki# stranaka
O1P
i sindikata" politike skupove"
uveo cenzuru" proglasio ideologiju $integralnog jugoslavenstva3 i dr!avi promenio ime
u Kraljevina &ugoslavija. *iktatura je zvanino ukinuta dono)enjem Oktroisanog ustava.
,skoristiv)i smrt -tjepana 1adi'a i blokadu rada .arodne skup)tine" kralj Jleksandar je u
proglasu objavljenom <. januara 1929. objavio da su 9ti !alosni razdori i dogaaji 2...)
pokolebali kod .aroda veru u korisnost te ustanove9 te da zato izmeu kralja i naroda 9ne
mo!e i ne sme biti vi)e posrednika9. Kralj je ukinuo +idovdanski ustav i lino preuzeo
izvr)nu" zakonodavnu i vojnu vlast" a za predsednika vlade je imenovao generala Petra
Qivkovi'a
19. (akon o promjeni naziva jugoslavija
Kralj Jleksandar je C<.C1.1929. oobjavio Proklamaciju kojom je ukinuo +idovdanski ustav
21921.)" raspustio .arodnu skup)tinu" proglasio sebe jedinim nosiocem suvereniteta i vr#ovne
vlasti u dr!avi i kao program svoje apsolutistike vlasti proglasio $uvanje dr!avnog i
narodnog jedinstva3. 1aspustio je politike stranke i obrazovao vojnu vladu. ,ste godine
5.1C.1929 donesen je @akon o nazivu i podjeli kraljeine na upravna podruja" kojim je
odreeno da je slu!beni naziv dr!ave 4 Kraljevina &ugoslavija. Po tom zakonu op'a uprava se
vrr)i po banovinama"srezovima i op'inama.
2C. Banovine$sjedista?
Od 1929. godine kraljevina &ugoslavija je bila podjeljena u devet banovina. Hranice su
namjerno bile drukije od etniki# granica. Hlavni grad kraljevine jugoslavije" /eograd" nije
pripadao nijednoj banovini. 1959. godine" kao rezultat sporazuma >vetkovi' F Eaek
spajanjem -avske i Primorske banovine stvorena je /anovina =rvatska.
1. *ravska banovina 2Gjubljana)
2. -avska banovina 2@agreb)
5. +rbaska banovina 2/anja Guka)
:. Primorska banovina 2-plit)
;. *rinska banovina 2-arajevo)
<. @etska banovina 2>etinje)
A. *unavska banovina 2.ovi -ad)
8. Eoravska banovina 2.i))
9. +ardarska banovina 2-kopje)
21. )ktroirani ustav
)ktroirani ustav oznaava ustav neke dr!ave koji nije donesen demokratskim putem" nego je
nametnut od strane monar#a" diktatora" oligar#ije itd. % #rvatskoj literaturi" kada se termin
koristi" obino se misli na ustav koji je proglasio kralj Kraljevine &ugoslavije Jleksandar
Karaorevi' 1951. godine. (im ustavom prekinuto je razdoblje otvorene osobne
monar#istike diktature uvedene <. sijenja 1929. godine 2Iestojanuarska diktatura). -tvarno
se meutim ni)ta nije promijenilo" politiki re!im zadr!ao je sva svojstva diktature.Kralj je
mogao raspustiti parlament.
Prvi javni prosvjed protiv diktature bile su demonstracije studenata u /eogradu u listopadu i
studenom 1951. godine. >ijela )kolska godina 195171952. pro)la je u znaku studentski#
nemira" pa je beogradsko sveuili)te neko vrijeme bilo zatvoren
22. #porazum cvetkovic macek
.aziv #porazum Cvetkovi*$+a,ek u #istoriogra8iji se odnosi na sporazum koji su 2<.
kolovoza 1959. u /o!jakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine &ugoslavije *ragi)a
>vetkovi' i predsjednik =rvatske seljake stranke 2takoer i -eljakoFdemokratske
koalicije) +ladko Eaek. -porazum je doveo do 8ormiranja koalicijske vlade u kojoj je
Eaek postao potpredsjednik" te do progla)enja /anovine =rvatske.
25. Kakav je polozaj predvidjen za bi- .u ovom sporazumu/
Polozaj /osne i =ercegovine" u tom se kontekstu razmatrao u vise varijanti koje su opet
ovisile od daljeg razvoja dogadjaja u zemlji. % slucaju da se" pokraj #rvatske i srpske" stvori
jos i slovenska banovina" podrzale bi se autonomije +ojvodine i /osne i =ercegovine. Jko to
ne bi bilo moguce" za ove bi se dvije pokrajine trazio plebiscit. -porazum i rje)enje
KK#rvatskog pitanjaKK izvedeni su potpuno na raun /i= a posebno /o)njaka. Prema %redbi o
/anovini =rvatskoj u njen sastav u)le su dotada)nja -avska i Primorska banovina te kotarevi
*ubrovnik" Iid" ,lok" /rko" Hradaac" *erventa" (ravnik i Dojnica. /udu'i da su Primorskoj
banovini od ranije pripadali znatni djelovi /i=" u sastavu /anovine =rvatske na)lo se 15
kotatara iz /i=" to su bili4 /rko" /ugojno" *erventa" *uvno" Dojnica" Hradaac" Konjic"
Givno" Gjubu)ki" Eostar" Prozor" -tolac i (ravnik. (ime je izvr)ena dalja podjela /i= i
potpuno cijepanje njenog #istorijskog tkiva.
2:. Kad je %itler napao bi-?
2;. 0 juli 102 proglas biroa
2<. 3 zasjedanje avnoja
, zasjedanje J+.O&.a odrzano je 2<.11.19:2. u /i#acu" nadajuci se da ce se dobiti politicki
legitimitet. -astojao se od komiteta " komunisticki# i nekomunisticki# p)artizanski#
predstavnika pod rukovodstvom &osipa /roza (ita J+.O& je proglasio podrsku 4 demokratiji "
pravima etnicki# grupa" nepovredivosti privatne svojine" individualne ekonomske inicijative
za razlicite grupe.
2A. 3 zasjedanje zavnobi-$a
Prvo zasjedanje @J+.O/i=Fa poelo je u Erkonji' Hradu 2;. studenog 19:5. u 19 sati.
@avr)eno je iste no'i 22<. studenog) u : sata ujutro.
Ovoj osnivakoj skup)tini prisustvovalo je 2:A delegata iz svi# krajeva /i=" od koji# 1A5 sa
pravom glasa. .a prvom zasjedanju" @J+.O/i= je 8ormalno konstituiran kao op'tepolitiko
predstavni)tvo .arodnooslobodilakog pokreta 2.OP) /osne i =ercegovine" ali je u
stvarnosti i praksi djelovao kao njen najvi)i organ vlasti. Odbornici su usvojili 1ezoluciju
@J+.O/i=Fa i Proglas narodima /i= u kojima se istie da ubudu'e /i= i njene narode" i u
zemlji i inozemstvu" mogu zastupati i predstavljati samo @J+.O/i= i J+.O&. Ovim aktima
istovremeno je izra!ena odlunost naroda /i= da nji#ova zemlja" koja nije ni srpska" ni
#rvatska ni muslimanska" nego i srpska i muslimanska i #rvatska" bude zbratimljena zajednica
u kojoj 'e biti osigurana puna ravnopravnost svi# -rba" Euslimana i =rvata.
45. 33 zasjedanje zavnobi-$a
*rugo zasjedanje @J+.O/i=Fa odr!ano je od 5C. lipnja do 2. srpnja 19::. u -anskom Eostu
na kojem je 1. srpnja 19::. godine donesena deklaracija o pravima graana u /i=.
1avnopravnost -rba" Euslimana i =rvata /i= koja je nji#ova zajednika i nedjeljiva
domovinaR -lobodu vjeroispovjesti i savjesti kao i ravnopravnost svi#
vjeroispovjestiR -lobodu zbora i dogovora" udru!ivanja i tiskaR Osobnu i imovinsku sigurnost
graana" kao i slobodu privatne inicijative u privrednom !ivotuR 1avnopravnost !ena s
mu)karcima" kako u politikom !ivotu zemlje tako i u svim oblastima dru)tvene djelatnostiR
,zborno pravo u demokratskoj /osni i =ercegovini birai 'e vr)iti tajnim glasanjem na osnovu
op'teg" jednakog i neposrednog prava glasaR Jktivno i pasivno izborno pravo ima svaki
graanin i graanka koji su navr)ili 18 godina !ivota" a nisu toga prava li)eni na osnovu
zakonaR /orci narodnooslobodilake vojske i partizanski# odreda &ugoslavije imaju to pravo
bez obzira na godine starostiR -vakom graaninu zajameno je pravo !albe na rje)enje organa
vlasti" kao i pravo molbe i pritu!be svim organima dr!avne vlastiR .itko ne mo!e biti osuen
bez pred#odnog sudskog postupka.
46. 33 zasjedanje avnoja
.a 2. zasjedanju J+.O&Fa 29. i 5C. studenoga 19:5. u &ajcu donesena je odluka o utemeljenju
.acionalnog komiteta osloboenja &ugoslavije" s 8unkcijama privremene vlade. Odobrena je
Odluka o ureenju budu'e &ugoslavije na 8ederativnome i demokratskome naelu uz
priznavanje prava svim njenim narodima" koja je odluka imala kasniji ustavotvoran znaaj.
@asjedanju J+.O&Fa nazoila su 1:2 delegata. Odobreno je kako 'e o ureenju budu'e
dr!ave odluiti njeni narodi nakon rata
37. 333 zasjedanje zavnobi-
.a svom tre'em zasjedanju u osloboenom -arajevu od 2<. do 28. :.19:;. godine
@J+.O/i= se konstituirao u .arodnu skup)tinu /i=" a istovremeno je ve' 28. aprila
osnovana .arodna vlada /i=. Proces konstituiranja dr!avnosti /i= u tada)njim uslovima
dovr)en je dono)enjem prvog %stava .1/i= 51.12.19:<. godine.
32. kada se jugoslavija proglasava republikom
46.22.2608 9#ocijalisti,ka federativna republika 'ugoslavija 2#:R'R skra'eno 'ugoslavijaR
takoer poznata i kao 9*ruga &ugoslavija9) je dr!ava nastala 29. novembra 19:5. na drugom
zasjedanju J+.O&Fa u &ajcu kao zajednica ; naroda i < republika 2-lovenija" =rvatska" /osna
i =ercegovina" -rbija" >rna Hora i Eakedonija)" sa prvobitnim imenom ;emokratska
federativna 'ugoslavija 2;:'). (o je ime promjenjeno 29. novembra 19:;. na tre'em
zasjedanju J+.O&Fa u /eogradu u :ederativna narodna republika 'ugoslavija 2:!R')" da
bi konano A. aprila 19<5. dobila ime -ocijalistika 8ederativna republika &ugoslavija 2-D1&).
&ugoslavija je nasljednica Kraljevine &ugoslavije 21918F:1./<
34. ustav :!R'
=stav :!R' donesen je 260>. godine.
P);?C3 ) ;)K=+@!A=
.aslov
dokumenta4
Odluka o progla)enju %stava
Dederativne .arodne 1epublike
&ugoslavije
+rsta
dokumenta4
Odluka
(ijelo koje
donosi4
Oba doma %stavotvorne skup)tine
D.1& 2-avezna skup)tina" -kup)tina
naroda)
Potpisnik4
&osip /roz (ito i svi lanovi
%stavotvorne skup)tine
Dunkcija
potpisnika4
Predsjednik vlade D.1& i lan
%stavotvorne skup)tine
Hrad4 /eograd
*atum
progla)enja4
51. sijenja 19:<.
%stavotvorna skup)tina Dederativne .arodne
1epublike &ugoslavije" kao vr#ovni predstavnik narodnog
suvereniteta i izraz jedinstvene volje svi# naroda DedeF
rativne .arodne 1epublike &ugoslavije" na zajednikoj
sjednici svoji# domova" -avezne skup)tine i -kup)tine
naroda"
o d l u u j e 4
da se %stav Dederativne .arodne 1epublike
&ugoslavije" usvojen od -avezne skup)tine i -kup)tine
naroda" proglasi i objavi narodima i graanima DedeF
rativne .arodne 1epublike &ugoslavije.
33. 1 08 $ narodna republika bosna
Po J+.O&Fskim dogovorima i jugoslavenskim ustavima de8inisana
kao srpska" #rvatska i bo)njaka 2tada muslimanska) zajednika teritorija" nedjeljiva po
principima #istorijski# injnica postojanja bosanske dr!ave de8inisana je republika /osna i
=ercegovina kao jedna od < sastavni# 8ederalni# jedinica socijalistike &ugoslavije pod
nazivom .arodna 1epublika /osna i =ercegovina" a kasnije -ocijalistika 1epublika /osne i
=ercegovine. Ovaj period je stvarao dana)nju /osnu i =ercegovinu u okvirima dana)nji
granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima J+.O&Fa. Priznata je kao najrazliitija
republika u okviru &ugoslavije.
30. sukob staljin tito
,n8ormbiro 2,n8ormacioni biro komunistiki# i radniki# partija) osnovan je u +ra)avi u
septembru 19:A. /iro je osnovan pod vidom razmjene iskustava i koordinirane djelatnosti
komunistiki# partija 2/ugarska" ,talija" &ugoslavija" Eaarska" Poljska" -ovjetski -avez"
Drancuska" ?e#oslovaka i 1umunjska) na osnovu uzajamne saglasnosti. -tvarni cilj bio je da
-taljin ostvari potpunu kontrolu ne samo nad navedenim partijama nego praktino nad
cjelokupnim svjetskim komunistikim pokretom. @a stalno sjedi)te ,n8ormbiroa odreen je
/eograd" a poslije sukoba sjedi)te mu preseljeno u /ukure)t. Kako se (ito" kao ovjek sa
iskustvom i autoritetom jednog od veliki# vojskovoa i pobjednika iz *rugog svjetskog rata"
nije #tio potiniti -taljinovom diktatu ak ni u toku rata" -taljin je pripremio 1ezoluciju o
stanju u KP&" kojem je o)tro napao cjelokupnu jugoslavensku politiku. 1ezolucija je usvojena
na sastanku ,n8ormbiroa u /ukure)tu" kojem &ugoslavija nije prisustvovala. Od tada je poela
velika propagandna kampanja protiv KP&" uz stalne oru!ane prijetnje i provokacije prema
&ugoslaviji.
1ezolucija ,n8ormbiroa i sukob (ita sa -taljinom imali su te)ke vi)egodi)nje posljedice na
stanje" prilike i odnose u samoj &ugoslaviji. -ukob sa -taljinom nije ostao na meudr!avnoj i
meunarodnoj razini" nego je istovremeno doveo do rascjepa unutar KP&" )to se odrazilo na
op'e prilike u cijeloj zemlji i ije su se posljedice osje'ale sve do raspada &ugoslavije. .akon
objavljivanja 1ezolucije ,n8ormbiroa" u zemlji je poeo op)ti progon svi# oni# koji su se
izjasnili za nju" tj. za -taljina" a protiv (ita. (akvi su nazvani KKin8ormbirovcimaKK.
38. ustavni zakon
%stav -ocijalistike Dederativne 1epublike &ugoslavije" donesen 8ebruara 19A:. godine"
izvr)io je znaajne promjene u dru)tvenom i ekonomskom ureenju zemlje.
Po %stavu" sva vlast pripada 9radnikoj klasi i radnim ljudima9. % dru)tvenom ureenju"
pokrajine u sastavu -1 -rbije 2-JP +ojvodina i -JP Kosovo) dobile su jo) ve'a prava nego
)to su imala ranije. Pokrajine su imale svoja dr!avna i partijska Predsjedni)tva. .ji#ova
teritorija nije se mogla mijenjati bez odluke pokrajinske -kup)tine. &osip /roz (ito"
predsjednik -D1&" progla)en je za do!ivotnog predsjednika &ugoslavije" i njegovo ime je u)lo
u tekst %stava. 1989. godine -kup)tina -1 -rbije je oduzela pokrajinama elemente republike
dr!avnosti.
3>. najznacajnije promjene 67$ti- godina
3B. kakva je razlika ustava 1>3 i 1B0 godine
%stav &ugoslavije od 19<5. godine
=stav #:R' od 26>3. godine nastao je kao rezultat uverenja vladaju'i# struktura &ugoslavije
da su samoupravni odnosi u dovoljnoj meri prevladali u dru)tvu da zavreuju novo i konano
ustavnopravno de8inisanje i ustoliavanje.
)dredbe
*e8iniciju dr!ave karakteri)e ne samo odredba da je to savezna dr!ava" ve' i socijalistika
demokratska zajednica" )to je trebalo da oznai te!nju ka marksistikom idealu o odumiranju
dr!ave.
Osnovima ekonomskog ureenja progla)eni su dru)tvena svojina" samoupravljanje i
samoorganizovanje radni# ljudi na mikro i makro planu.
Pravo na dru)tveno samoupravljanje progla)eno je neprikosnovenim" a teritorijalne jedinice u
dr!avi 2op)tina" srez" autonomne pokrajine -rbije" socijalistike republike i sama 8ederacija)
progla)ene su dru)tvenoFpolitikim zajednicama. % odredbi nezabele!enoj u ustavnom pravu"
ukinuta je #ijerar#ija izmeu ovi# jedinica i uveden sistem meusobni# prava i obaveza.
-kup)tina je progla)ena najvi)im organom vlasti i dru)tvenog samoupravljanja" a u saveznu i
republike skup)tine su pored op)tepolitikog ve'a uvedena i ve'a radi# zajednica F
privredno" prosvetnoFkulturno" socijalnoFzdravstveno i organizacionoFpolitiko. -kup)tine
autonomni# pokrajina mogle su imati i vi)e.
Predsednik republike postao je nezavisan od -,+Fa i samostalni organ 8ederacije. %veden
je %stavni sud &ugoslavije i ustavni sudovi republika lanica.
=stav #ocijalisti,ke :ederativne Republike 'ugoslavije iz 26B0. done)en u 8ebruaru te
godine. Ovaj ustav je izvr)io znaajne promjene u dru)tvenom i ekonomskom ureenju
zemlje. %staljeni termin novinarskog i politikog govora koji se odnosi na ovaj %stav je
samo =stav iz 26B0.
Po tom %stavu su uvedeni paritetni odnosi izmedju republika" konsenzus u odluivanju"
a Kosovo i +ojvodina" dotada pokrajine" dobile su gotovo status republika. - tim su ustavom
korespondirali i novi ustavi republika i pokrajina.
*ono)enju ovog %stava pret#odila su stalna balansiranja izmeu centralizma i 8ederalizma"
zbog ega je druga &ugoslavija prolazila kroz brojne ustavne
promjene419:<" 19;5" 19<5. %staviz 19<5. godine bio je 19 puta popravljan. Preko ustavni#
amandmana od 19A1. i 19A2" do)lo se do %stava iz 19A:." koji je imao konsenzualni karakter.
@a#tjevi za )to ve'om dr!avno)'u republika posebno su bili izra!eni u =rvatskoj gdje je
tokom =rvatskog prolje'a tra!ena ve'a 8inansijska i politika
samostalnost =rvatske. -rbija se" meutim" suprotstavljala dono)enju %stava iz 19A:." ali ga
je 8ormalno odbacila tek poslije smrti &osipa /roza (ita. 1azlozi nezadovoljstva bila su )iroka
ovla)tenja koja su dobileautonomne pokrajine.
@a /osnu i =ercegovinu" %stav iz 19A:.godine bio je a8irmativan u smislu njezine dr!avnosti
je su se prema tom %stavu" republike de8inirale kao dr!ave i samoupravne
zajednice. /o)njacisu prvi put ovim %stavom dobili ravnopravni status naroda unutar
jugoslovenske zajednice i to pod nacionalnim imenom $Euslimani3.
%stavom iz 19A:. godine" &osip /roz (ito progla)en je do!ivotnim Predsjednikom 1epublike i
+r#ovnim komandantom a 8ormirano je i Predsjedni)tvo -D1& kao kolektivni organ
upravljanja" koji je me#anizmima dogovora i konsenzusa trebao osigurati opstanak i
8unkcioniranje vi)enacionalne &ugoslavije i nakon (itove smrti.