ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU

PRIKAZ IZMJENA I DOPUNA

ODLUKE O DONOENJU
GENERALNOGA URBANISTIKOG PLANA
GRADA ZAGREBA

1. Tekst oznaen crnom bojom - tekst koji se nije mijenjao i istovjetan je tekstu Odluke o
donoenju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (Slubeni glasnik 16/07, 8/09
i 7/13)
2. Tekst oznaen crvenom bojom - tekst koji se brie Prijedlogom izmjena i dopuna
Odluke o donoenju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba -2015.
3. Tekst oznaen plavom bojom - tekst koji se dodaje Prijedlogom izmjena i dopuna
Odluke o donoenju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba - 2015.

-2Na temelju lanka 346. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine
76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) 188. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine
153/13)lanka 38. toke 7. Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba
19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst 10/04, 18/05, 2/06, 18/06,7/09, 16/09, 25/09, 10/10,
4/13, 24/13i 2/15), Gradska skuptina Grada Zagreba, na ___. sjednici, ___.
___________2015.donijela je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donoenju
Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba

I.

TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.

1) Donosi se Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (u nastavku teksta: Generalni

urbanistiki plan), to ga je izradio Gradski zavod za prostorno ureenje 2007. godine.
2) Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (u
nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), to ih je izradio Zavod za prostorno
ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko
planiranje i razvoj Grada 2009.
3) Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (u
nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), to ih je izradio Zavod za prostorno
ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno
ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2013. godine.
4) Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (u
nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), to ih je izradio Zavod za prostorno
ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno
ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2015. godine.
lanak 2.
1) Generalnim urbanistikim planom, u skladu sa Strategijom i Programom
prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvruje se
temeljna organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti,
koritenje i namjena povrina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova ureenja.
2) Generalni urbanistiki plan sadri nain i oblike zatite i koritenja, uvjete i
smjernice za ureenje i zatitu prostora, mjere za unapreivanje i zatitu okolia, podruja
s posebnim i drugim obiljejima, te druge elemente vane za grad Zagreb.
POLAZITA I CILJEVI
lanak 3.
1) Podruje Grada Zagreba razvijat e se i obnavljati usporedno i u meuzavisnosti s
uravnoteenim i ravnomjernim razvojem Republike Hrvatske, podrujem regije i
podrujem to ga obuhvaa Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske. U
sveukupnom razvoju Grada Zagreba razvijat e se i obnavljati i njegov urbani dio.

-32) Cilj prostornog ureenja grada Zagreba je urbana obnova i konsolidacija njegova
urbanog podruja to e se poticati sljedeim planskim mjerama:
- dopunjavanjem (poguivanjem) izgraenog podruja;
- rehabilitacijom izgraenoga urbanog tkiva;
- ouvanjem i ureenjem neizgraenih povrina;
- poboljanjem urbane mree i komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa;
- unapreivanjem sustava urbanog ureenja, gospodarenja gradskim prostorom i
ukupne urbane reprodukcije grada i to posebno planskim otkupom i ureenjem
zemljita za potrebe stanovanja i ostale gradske funkcije, te planskim otkupom
zemljita uz vane gradske poteze:
gradske autoceste i vanije gradske ulice;
prigradsku eljeznicu;
poteze uz Savu;
uz znaajne graevine koje se grade iz prorauna;
- ouvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i
sanacijom ugroenih vrijednosti povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog
identiteta grada, reljefne raznolikosti, uma i park-uma.
lanak 4.
1) Generalni urbanistiki plan donosi se za dio podruja Grada Zagreba utvren
Prostornim planom Grada Zagreba i obuhvaa njegovo ue gradsko podruje izmeu
medvednike ume i zagrebake obilaznice, sa oko 220 km2, ukljuujui i njegovo
povijesno sredite.
2) Granice Generalnoga urbanistikog plana prikazane su na kartografskim prikazima
iz lanka 5. toke B ove odluke.
lanak 5.
1) Plan sadran u elaboratu Generalni urbanistiki plan grada Zagreba sastoji se od:
A
Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Generalni urbanistiki plan grada
Zagreba",
B Grafikog dijela koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:
1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA
2) MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI
3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
3a) Promet
3b) Energetski sustav, pota i telekomunikacije
3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom
4) UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA
4a) Urbana pravila
4b) Procedure urbano - prostornog ureenja
4c) Zatieni i evidentirani dijelovi prirode
4d) Nepokretna kulturna dobra.
2) Generalni urbanistiki plan iz stavka 1. toaka A i B ovoga lanka, ovjeren peatom
Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skuptine Grada
Zagreba, sastavni je dio ove odluke.
3) Plan sadran u elaboratu Izmjena Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog
plana grada Zagreba sastoji se od:

-4A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom 'Izmjene i dopune Generalnoga

urbanistikog plana grada Zagreba 2013.2015.
B Grafikog dijela koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:
1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA - izmjene i dopune 2013.2015.
2) MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI - izmjene i
dopune 2013.2015.
3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
3a) Promet - izmjene i dopune 2013.2015.
3b) Energetski sustav, pota i telekomunikacije - izmjene i dopune
2013.2015.
3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom - izmjene i dopune
2013.2015.
4) UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA
4a) Urbana pravila - izmjene i dopune 2013.2015.
4b) Procedure urbano-prostornog ureenja - izmjene i dopune 2013.2015.
4c) Zatieni i evidentirani dijelovi prirode - izmjene i dopune 2013.2015.
4d) Nepokretna kulturna dobra - izmjene i dopune 2013.2015.
C Obveznih priloga.
4) Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana iz stavka 2.3.toaka A i B
ovoga lanka, ovjeren ovjerene peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom
predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba, sastavni je su dio ove odluke.
5) Elaborati:
- GENERALNI URBANISTIKI PLAN - KONZERVATORSKA PODLOGA Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja nepokretnih kulturnih dobara, Knjiga 1. i
mapa, ZATIENI I EVIDENTIRANI DIJELOVI PRIRODE S MJERAMA
ZATITE I UREENJA, Knjiga 2., Gradski zavod za zatitu spomenika kulture
i prirode rujan 2004. - rujan 2008.;
- GENERALNI
URBANISTIKI
PLAN
GRADA
ZAGREBA,
KONZERVATORSKA PODLOGA, Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara, zatiene prirodne vrijednosti s mjerama zatite,
revizija 2010., dopuna 2012.;
- GENERALNI
URBANISTIKI
PLAN
GRADA
ZAGREBA,
KONZERVATORSKA PODLOGA, Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara, izmjena i dopuna 2015.
- MJERE ZATITE PRIRODE (PRIJEDLOZI ZAHTJEVA ZATITE
PRIRODE) ZA IZMJENE I DOPUNE GENERALNOG URBANISTIKOG
PLANA GRADA ZAGREBA - struna podloga, Dravni zavod za zatitu
prirode, 2013.;
- NOVI RETKOVEC - PROPOZICIJE ZA GRADNJU I UREENJE
PROSTORA, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia,
sijeanj 1999.;
- Grafiki prikaz: PLAN ZONA UGROENOSTI GRADA ZAGREBA, 1:25000,
Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, prilog su
Generalnom urbanistikom planu grada Zagreba.
lanak 6.
U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedee
znaenje:
1. balkoni, loe, istaci i sl. - dijelovi graevine u viim etaama, konzolno izbaeni
izvan graevnog pravca prizemlja;

-5- balkoni su otvoreni dijelovi graevine;

- loe su otvoreni natkriveni dijelovi graevine;
- istaci su zatvoreni dijelovi graevine izvan graevnog pravca, ukupna duina
istaka moe biti do treine duine pripadajueg ulinog proelja graevine,
istaknuto do 1 m, s tim da se to manje suava pravo na pogled susjednim
graevinama;
2. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana ulinom mreom ili drugom
javnom gradskom povrinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);
3. dijelovi (etae) graevine:
3.1. Podzemne etae
Podrum (Po) je dio graevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan vie od 50%
svog volumena u konano ureeni zaravnani teren i prostor kojeg se nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena.
Iznimno ispod etae suterena (S) ili prizemlja (P) mogue je izvesti tehniki
podrum bez namjene, ako ga zahtijeva geomehaniki izvjetaj za gradnju
graevine (tehniki podrum se ne uraunava u iskaz GBP-a, ali uz uvjet da je
potpuno ukopan u postojei teren).
U svim graevinama ija se gradnja omoguuje ovom odlukom mogua je
izgradnja podzemnih etaa, ukoliko se ne navodi drugaije ili je gradnja
podzemnih etaa onemoguena na temelju posebnih zakona ili propisa. Na kosom
terenu u podsljemenskom podruju graevina moe imati samo jednu podzemnu
etau visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), izuzev graevina javne
namjene, poslovne namjene (K1) i donje stanice Sljemenske iare (IS); iznimno
ispod podzemne etae mogue je izvesti tehniki podrum bez namjene, ukoliko ga
zahtijeva geomehaniki izvjetaj za gradnju graevine (tehniki podrum se ne
uraunava u iskaz GBP);
3.2. nadzemne etae- su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk),uvueni
kat.
Potkrovlje oblikovano kosim ili zaobljenim krovom moe imati najveu visinu
nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom moe imati maksimalni
nagib 35o.
Uvueni kat je najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zavoreni ili natkriveni dio
iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih
nadzemnih dijelova graevine;
3.2. nadzemne etae- su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk),uvueni
kat:
- suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i
ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz
proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proeljem izvan
terena,
- prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini,
odnosno najvie 1,5m iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na
najnioj toki uz proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili
suterena (ispod poda kata ili krova),
- kat (K) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva stropa iznad
prizemlja.
- potkrovlje (Pk) oblikovano kosim ili zaobljenim krovom moe imati najveu
visinu nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom moe imati
maksimalni nagib 35o,

-6- uvueni kat je najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zatvoreni ili
natkriveni dio iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom
svih zatvorenih nadzemnih dijelova graevine.
4. DPU - detaljni plan ureenja;
5. dvorina graevina - graevina u unutranjosti bloka iza postojee ili planirane
uline graevine bez obzira na to nalazi li se na ulinoj ili dvorinoj graevnoj
estici;
6. garae za potrebe bloka - garae u bloku, u pravilu podzemne;
7. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - prostorni
plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za graevno podruje naselja grad
Zagreb (dio), granice kojega su odreene Prostornim planom Grada Zagreba;
8. grad Zagreb - oznaava naselje Zagreb sa statusom grada;
9. Grad Zagreb - oznaava Zagreb, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu
lokalne samouprave s poloajem upanije;
10. gradska robna kua - trgovaki sadraj tipologijom i ponudom prilagoen
lokalnim uvjetima, uz uvjet da se najvie jedna treina potrebnih PGM-a moe
osigurati na razini terena;
11. gradski projekt - sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za
Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik
zemljita, bilo da je ve uloio ili e tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili,
openito, u neku novu gradsku kvalitetu;
12. Graevinska (bruto) povrina - GBP zgrade - zbroj povrina mjerenih u razini
podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) ukljuivo povrine loa,vanjskih
stubita, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u
koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.
12. graevinska (bruto) povrina(GBP) zgrade- zbroj povrina mjerenih u razini
podova svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk i uvueni kat) odreenih
prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uraunava
povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2,00 m te se ne
uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih
otvorenih dijelova zgrade;
13. graevna estica - estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je
izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi
oblikom i povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te
izgraditi, odnosno urediti;
13. graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u
prostoru, veliina i pristup na prometnu povrinu sukladan prostornom planu,
odnosno zakonu kojim se ureuje prostorno ureenje;
14. individualna gradnja - gradnja individualnih graevina;
15. individualna graevina - graevina najvee visine tri nadzemne etae, pri emu
se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
16. interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u preteito izgraenom
ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom predjelu;
17. izgraenost graevne estice - odnos tlocrtnih povrina svih graevina na
graevnoj estici i ukupne povrine graevne estice izraen u postocima;
18. izvorni urbanistiki planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje;
19. koeficijent iskoristivosti graevne estice (ki) - odnos graevinske (bruto)
povrine i povrine graevne estice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) se
izraunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaa, ne raunajui podzemne
etae;

-720. konsolidirano podruje - podruje s dovoljno razvijenom mreom ulica, mreom

drugih javnih povrina i prepoznatljivom fizikom strukturom; prostor se ureuje
sa ciljem dopune i unapreivanja stanja, nova gradnja i ureenje (izgraenoga i
neizgraenoga) se interpolira;
21. koridor ulice:
- za gradsku autocestu i gradske avenije te za sve novoplanirane ulice
osnovne uline mree, prema kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg
se osniva graevna estica ulice, ije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s
linijama koridora,
- za postojee ulice osnovne uline mree: postojee stanje izvedenosti
prometne povrine;
21. koridor ulice:
- za gradsku autocestu i gradske avenije, prema kartografskim prikazima:
prostor unutar kojeg se osniva graevna estica ulice, ije se regulacijske linije u
pravilu poklapaju s linijama koridora,
- za planirane ulice osnovne uline mree: prostor u pravilu unutar kojeg se
osniva graevna estica ulice, a u skladu s odredbama ove odluke,
- za postojee ulice osnovne uline mree:postojee stanje izvedenosti prometne
povrine;
22. krovna kuica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe;
ukupna duina krovnih kuica moe biti do treine duine pripadajueg proelja
graevine;
23. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i
vrijednosti kao to su:
- reljef, voda, zelenilo;
- posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijea i kulturno-povijesnih graevina i
cjelina;
- karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine graevine;
- trgovi, ulice i druge javne povrine;
- veliina i izgraenost graevnih estica, nain gradnje te visina i povrina
postojeih graevina;
- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;
- komunalna oprema;
- druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata
treba voditi rauna.
Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvruju lokalni uvjeti je ulini potez ili dio
ulinog poteza koji ini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeenu javnom
povrinom, ako je urbanim pravilima odreena transformacijaprostora;
24. mjeovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih graevina;
25. nadstrenica - graevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane
kada se postavlja uz glavnu, pomonu graevinu, potporni zid ili meu susjedne
graevne estice);
26. niska gradnja - gradnja niskih graevina;
27. niska graevina - graevina visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta
etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
28. niskokonsolidirano podruje - podruje na kojem ne postoji ni ulina mrea niti
mrea drugih javnih povrina ili je postojea mrea toliko deficitarna da nije
mogua gradnja bez planiranja novih ulica i drugih prateih javnih povrina;
urbana podruja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter podruja
(morfologiju, postojee estice, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);

-829. niz - graevna cjelina od najmanje triju meusobno prislonjenih graevina

priblino jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija koje uvjetuje
cjelovito rjeenje graevne cjeline;
29a.nositelj izrade upravno tijelo Grada Zagreba odgovorno za postupak izrade i
donoenja dokumenta prostornog ureenja i sudjeluje u provoenju mjera
provedbe plana odreene ovom odlukom;
29.a.nositelj izrade- struno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za obavljanje
strunih i administrativnih poslova u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta
konanog prijedloga prostornog plana, osim same izrade tih nacrta, te
administrativne poslove u vezi s izradom i donoenjem prostornog plana i
sudjeluje u provoenju mjera provedbe plana odreene ovom odlukom;
30. paviljon - graevina koja natkriva prostor u funkciji javnog koritenja
neizgraenih povrina (Z, Z1, Z2);
31. poluugraena graevina - graevina kojoj se jedna strana nalazi na mei
graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu
esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona
graevina;
32. pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu
graevinu (prostori za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije
to slue za redovnu uporabu graevine); visina najvie dvije nadzemne etae, pri
emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida (visina prve nadzemne etae do 3,0
m, osim ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno), uz mogunost gradnje
jedne podzemne etae;
33. postojea graevina - graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili
drugoga odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je s njom izjednaena
prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji ili posebnom zakonu;
34. postojea katastarska estica - estica evidentirana katastarskim planom;
34a.postojee stanje izvedenosti prometne povrine - prometna povrina koja se kao
takva u naravi koristi, odnosno: katastarska estica prometne povrine
evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske estice na kojemu je
kao stvarni nain uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna povrina
ili prometna povrina ucrtana u odgovarajuoj geodetskoj podlozi;
34b.prometna povrina - povrina javne namjene, nerazvrstana cesta, povrina u
vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo
slunosti prolaza za pristup do graevne estice;
35. prirodni teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice), ureena kao
zelena povrina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja,
bazena, teniskih igralita i sl.;
36. program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su
regulirane posebnim propisima kao to su: kole, vrtii, vjerske graevine,
zdravstvene ustanove, graevine s posebnim tehnolokim zahtjevima i sl.;
36a. rezervacija proirenja postojee ulice-prostor rezerviran za proirenje postojee
prometne povrine - ulice, unutar kojega je do proirenja ulice mogue osigurati
pristup graevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije.
Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje se
u propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima ove odluke.
irina prostora rezervacije proirenja postojee ulice odreena je odredbama
lanka 38. ove odluke ili kartografskim prikazima.
37. samostojea graevina - graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor
(vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena
pomona graevina;

-938. tlocrtna povrina (TP) - povrina dobivena vertikalnom projekcijom svih

zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova graevine
osim balkona na graevnu esticu, ukljuujui nadzemni dio podzemne etae i
nadstrenicu prema lanku 34. ove odluke i terase u prizemlju kada su one
konstruktivni dio podzemne etae;
39. ugraena graevina - graevina kojoj se dvije strane nalaze na meama graevne
estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili
javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;
40. UPU - urbanistiki plan ureenja;
41. urbana matrica - mrea javnih povrina, ulica, trgova i drugih povrina
neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;
42. vijenac graevine - gornja kota stropne konstrukcije najvie etae graevine
izuzev uvuenoga kata i potkrovlja kod kojih se uzima gornja kota atike ili
nadozida;
43. visina etae - maksimalna visina etae za obraun visine graevine, mjerena od
poda do poda, iznosi:
- za stambene etae do 3,5 m (izuzev potkrovlja oblikovanog kosim krovom),
- za poslovne etae (uredi) do 4,0 m,
- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna
visina etae prizemlja iznosi do 4,5 m.
2- Etae graevine mogu biti i vie od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena
graevine, ali visina graevina ne moe prijei maksimum odreen urbanim
pravilom. Broj etaa na kosom terenu odreuje se na najnioj strani;
44. visina graevine (h) - visina graevine od konano zaravnanog i ureenog terena
uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;
45. visoka gradnja - gradnja visokih graevina;
46. visoka graevina - graevina visine etiri i vie nadzemnih etaa (najmanje
suteren ili prizemlje, te tri kata);
47. visokokonsolidirano podruje - stabilno podruje s obzirom na fiziku strukturu
i aktivnosti; morfoloke i programske promjene su najstroe kontrolirane
(povijesno naslijee) ili nisu niti mogue, i bitno bi smanjile vrijednost gradske
izgraene i neizgraene strukture; to su gradska podruja koja imaju status
povijesnog naslijea, gradska podruja koncipirana po principima moderne,
dovrena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene;
48. vodno dobro - zemljite definirano Zakonom o vodama;
49. zamjenska graevina - nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj
blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne
estice, uz uvjet da se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli
dotadanje graevine.
II.

ODREDBE ZA PROVOENJE

1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIENJA POVRINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene
lanak 7.

- 10 1) Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene u Generalnome

urbanistikom planu su:
1. - temeljna obiljeja prostora Zagreba i ciljevi razvoja urbane kulture i razvojagrada;
2. - valorizacija postojee prirodne i izgraene sredine;
3. - odrivo koritenje i kvaliteta prostora i okolia i unapreivanje kvalitete ivota;
4. - postojei i planirani broj stanovnika;
5. - poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;
6. - ravnomjernije poveavanje broja radnih mjesta na gradskom podruju;
7. - racionalno koritenje infrastrukturnih sustava.
1.2. Koritenje i namjena prostora
lanak 8.
1)
Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i oznaene bojom i planskim
znakom na kartografskom prikazu 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu
1:5000, i to:
1. Stambena namjena(uta)
S
2. Mjeovita namjena (naranasta)
M
mjeovita- preteito stambena
M1
mjeovita - preteito poslovna
M2
3. Javna i drutvena namjena (crvena)
D
- upravna
D1
- socijalna
D2
- zdravstvena
D3
- predkolska
D4
- kolska
D5
- visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi
D6
- kulturna
D7
- vjerska
D8
- povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene
namjene (sve navedene i druge javne i drutvene namjene:
HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s
mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni
centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i
odrivi razvoj, portsko sportsko-rekreacijske dvorane i
sl.)
D
4. Gospodarska namjena (ljubiasta)
G
- proizvodna namjena
I
- poslovna namjena
K1
- trgovaki kompleksi
K2
- ugostiteljsko-turistika namjena
T
- povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene
G
5. portsko Sportsko-rekreacijska namjena (zelena)
- port sport s gradnjom
R1
- portsport bez gradnje
R2
6. Javne zelene povrine (zelena)
- javni park
Z1
- gradske park - ume
Z2
- tematski park
Z3
- javne gradske povrine - tematske zone
Z4

- 11 7. Zatitne zelene povrine (zelena)

Z
8. Posebna namjena (ljubiasta)
N
9. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela)
IS
10. Groblje (znak)
11. Vode i vodna dobra (svijetloplava)
- povrine pod vodom
V1
- povrine povremeno pod vodom
V2
12. Koridor posebnog reima potoka (svijetloplava)
13. Koridor posebnog reima dalekovoda (svijetlosiva)
2)
Ovom je odlukom predviena mogunost daljnjeg razgranienja unutar namjena iz
ovoga lanka izradom provedbenih dokumenata prostornog urbanistikih planova
ureenja.
1.2.1. Stambena namjena - S
lanak 9.
1) Povrine stambene namjene su povrine na kojima su postojee i planirane
graevine stambene.
2)Na povrinama stambene namjene mogu se graditi i ureivati prostori i za pratee
sadraje:
1. - prodavaonice robe dnevne potronje najvee GBP 500 m2;
2. - predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice), kole;
3. - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi;
4. - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju
(osobne usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi,
diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne
graevine,manji portsko sportsko-rekreativni sadraji i povrine i sl.);
5. - parkovi i djeja igralita.
3) Pratei sadraji mogu biti u sklopu stambene graevine, uz uvjet da unutar jedne
graevne estice mogu biti povrine do najvie 150 m2 GBP-a za individualnu i nisku
gradnju, a najvie 10% GBP-a za visoku gradnju. Postojei pratei sadraji vei od
propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja. U zonama individualne i niske gradnje
pratei sadraji mogu biti i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici.
4)Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe
dnevne potronje, predkolske ustanove, kole, ustanove zdravstvene zatite, domovi
umirovljenika, vjerske graevine i manje elektoenergetske i komunalne graevine,
igralita,portsko sportsko-rekreacijske povrine i manji parkovi, diplomatska
predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine i kongresni centri.
5)Na povrinama stambene namjene ne mogu se graditi graevine za proizvodnju,
skladita, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadraji koji bukom, mirisom i prometnim
intenzitetom ometaju stanovanje. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati, bez
mogunosti irenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.
6)Na povrinama stambene namjene postojee se garae ne mogu prenamijeniti.
1.2.2. Mjeovita namjena - M
lanak 10.
1) Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i ureivati prostore iz
mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene M2.

- 12 2) Provedbenim se dokumentima prostornog Urbanistikim planovima ureenja

odreuje se preteitost mjeovite namjene - M1 ili M2.
3) Preteitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na graevnu esticu.
4) Na povrinama mjeovite namjene (M1 i M2) potrebno je osigurati povrine
igralita za djecu uzrasta:
- do 6 godina - 4 m2 po djetetu, na podrujima gdje je predviena obveza izrade
provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana ureenja;
- od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim podrujima za
koje se predvia nova regulacija na neizgraenom prostoru.
5) Iznimno, na podrujima transformacije urbane preobrazbe, povrine igralita
definirat e se programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog
plana ureenja, nakon provedene analize ireg prostora o zadovoljenju potreba djece
navedenih uzrasta, potujui mjere zatite i smjernice nadlenog tijela zatite, kada se
ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.
6) Iznimno, javna i drutvena namjena moe biti prevladavajua unutar pojedinih
podruja sukladno smjernicama za izradu urbanistikog plana ureenja.
Mjeovita - preteito stambena namjena - M1
6)7) Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee i planirane
graevine preteito su stambene, a mogui su i poslovni sadraji koji ne ometaju
stanovanje.
7)8) Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine (stambene, javne i
drutvene i iznimno poslovne namjene)te manji parkovi na zasebnim graevnim
esticama veliine do 1 ha.
8)9) Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, mogu se graditi i ureivati
prostori za:
1. - prodavaonice robe dnevne potronje;
2. - predkolske ustanove, kole;
3. - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi;
4. - tihi obrt i usluge domainstvima;
5. - politike, drutvene organizacije i sadraje kulture, vjerske zajednice;
6. - pote, banke i sl.;
7. - posebnu namjenu;
8. - port sport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledalita;
9. - portsko sportsko-rekreacijska igralita;
10. - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne
usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);
11. - ugostiteljsko - turistiku namjenu, hotel;
12. - javne garae;
13. - parkove i djeja igralita;
14. - trnice.
9)10) Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a u
zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj
estici. U zonama individualne i niske gradnje povrina prostora za pratee sadraje moe
biti do najvie 30% GBP-a na graevnoj estici.
10)11)Na zasebnim graevnim esticama mogu se graditi prodavaonice robe dnevne
potronje, graevine javne i drutvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turistike
namjene, hoteli, javne garae, diplomatska predstavnitva s mogunou gradnje
rezidencijalne graevine,portsko sportsko-rekreacijske povrine i igralita, manje
elektroenergetske i komunalne graevine, te javne i zatitne zelene povrine.i trnice

- 13 (ureenje u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno

utvrenim sustavom zatite).
11)12)Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi novi
trgovaki centri, obrti, proizvodne graevine, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju
intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje.
12)13)Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja s
tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

lanak 11.
Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2
1) Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene postojee i planirane
graevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine,
ugostiteljstvo i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).
2) Na tim se povrinama mogu graditi i jednonamjenske graevine (poslovne,
javne i drutvene, iznimno stambene namjene). Povrine za preteito poslovnu namjenu
smjetene su uz znaajnije gradske poteze i u sredinjim gradskim prostorima.
3) Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, mogu se graditi i
ureivati prostori za:
1. - stanovanje;
2. - pratee sadraje;
3. - javnu i drutvenu namjenu;
4. - trnice, gradske robne kue, hotele;
5. - rad s komplementarnim sadrajima;
6. - port sport i rekreaciju;
7. - javne garae;
8. - parkove i djeja igralita;
9. - posebnu namjenu;
10. - i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne
ometaju.
4) Zone trnica ureuju se u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s
vrijednostima lokacije, odnosno utvrenim sustavom zatite.
4) 5) Iznimno, na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene mogu se
graditi i benzinske postaje.
5) 6) U gradskom sreditu unutar zatiene povijesne cjeline posebnim e se
mjerama osiguratizatita stanovanja.
6) 7) Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, ne mogu se graditi
opskrbni centri s otvorenim parkiralitem, skladita kao osnovna namjena i graevine za
preradu mineralnih sirovina.
1.2.3. Javna i drutvena namjena - D
lanak 12.
1)Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi graevine za javnu i
drutvenu namjenu i pratee sadraje.
2)Graevine za javnu i drutvenu namjenu su:
1. - upravne
D1
2. - socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi)
D2

- 14 3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

- zdravstvene
D3
- predkolske
D4
- kolske
D5
- za visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi
D6
- za kulturu
D7
- vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji) D8
- povrine na kojima su mogue sve javne i
drutvene namjene (sve navedene i druge javne i
drutvene namjene: HTV, politike organizacije,
diplomatska predstavnitva s mogunou graenja
rezidencijalne graevine, kongresni centri,
specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i
odrivi razvoj, portsko sportsko-rekreacijske
dvorane i sl.)
D
3)U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori koji
upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama.
4)Na povrinama vjerske namjene mogu se graditi i graevine predkolske i
kolske namjene.
5)Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, mogu se graditi hoteli i na
zasebnim graevnim esticama kao pratei sadraji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj
namjeni, te visokim uilitima.
6) Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene Studentskog kampusa
Borongaj omoguava se gradnja prateih uslunih sadraja na zasebnim esticama.
6)7)Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, na lokaciji Palae Jelai
u Demetrovoj ulici, moe se zadrati stambena graevina u postojeim gabaritima.
7)8)Na povrinama i graevnim esticama za javnu i drutvenu namjenu mogue je
ureenje parkova i djejih igralita, a ne mogu se graditi stambene i poslovne graevine.
8)9)Iznimno, unutar cjelina tehnolokih parkova mogu se, kao pratei sadraji,
graditi stambene i poslovne graevine, uz uvjet da se grade istovremeno ili nakon gradnje
tehnolokih parkova.
9)10)Na povrinama i graevnim esticama javne i drutvene namjene, izuzev
predkolske i kolske, mogua je postava kioska za trgovinu na malo i uslunu djelatnost.
Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje kioska odreeni su Pravilnikom koje koji
donosi gradonaelnik Grada Zagreba.
1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovaki kompleksi i
ugostiteljsko - turistika) - G
lanak 13.
1) Povrine gospodarske namjene odreene su za:
- proizvodnu namjenu
I
- poslovnu namjenu
K1
- trgovake komplekse
K2
- ugostiteljsko-turistiku namjenu
T
- povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene
G
2)Na povrinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene, te na
povrinama za trgovake komplekse, smjetaju se gospodarski sadraji koji ne smetaju
gradskom okoliu.
3)Proizvodna namjena - I su industrijski, obrtniki, zanatski, gospodarski pogoni
svih vrsta ukljuivo i eljezniku tehniku putnu stanicueljezniki tehniko putniki

- 15 kolodvor u Vukomercu, skladini prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovake

graevine.
4)Poslovna namjena - K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovaki i usluni
sadraji, gradske robne kue, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoli, komunalnoservisni i pratei skladini prostori, hoteli.
5)Na povrinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K1) mogu se
graditi i:
- prodavaonice, izlobeno - prodajni saloni i slini prostori i graevine;
- ugostiteljske graevine i graevine za zabavu;
- prometne graevine, javne garae, portske sportskegraevine i povrine i
rasadnici;
- uredski prostori, istraivaki centri i graevine javne i drutvene namjene i drugi
sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;
- benzinske postaje.
6)Iznimno, na prostorima odreenima za malo poduzetnitvo mogue je graditi
najvie jedan stan na jednoj graevnoj estici, iskljuivo u sklopu poslovne graevine.
7)Iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istono od eljeznike pruge
omoguuje se gradnja kompleksa URIHO, to ukljuuje polivalentni rehabilitacijski
centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale pratee sadraje, a na
preostalom dijelu zone K1 - gradskoga projekta istono od planirane prometnice,
sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, omoguuje se
gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih graevina.
8)Trgovaki kompleksi - K2 su veliki trgovaki centri i veliki trgovaki pogoni
koji bitno utjeu na urbanistiki razvoj svojom vrstom, poloajem i opsegom.
9)Na povrinama trgovakih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve graevine
poslovne namjene (K1).
10) Iznimno, na podruju prostora Blato - Lanite omoguuje se gradnja i
stambeno - poslovnih graevina.
11) Ugostiteljsko-turistika namjena - T su hoteli, izletita, moteli,
ugostiteljske i portske sportske graevine, kongresni centri i sl.
12) Iznimno, u zoni gospodarske namjene jugoistono od sajma automobila u
Jakuevcu do zatvaranja odlagalita Prudinec omoguuje se gospodarenje otpadom
sukladno odredbama plana vieg reda.
1.2.5. portsko Sportsko-rekreacijska namjena - R
lanak 14.
1)portsko Sportsko-rekreacijska namjena sadri povrine za port sport i
rekreaciju.
2)Ovisno o poloaju u gradu i vrsti porta sporta i rekreacije, povrine se dijele na
one na kojima je mogua gradnja portskih sportskih graevina (oznaka R1) i one na
kojima je mogue samo ureenje otvorenih povrina za port sport i rekreaciju (oznaka
R2).
portsko Sportsko-rekreacijska namjena - port sport s gradnjom - R1
3)Na tim se povrinama mogu graditi portske sportske dvorane i stadioni i druge
zatvorene i otvorene portske sportske graevine, s gledalitem ili bez gledalita, te drugi
prostori to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim povrinama i u
graevinama. Najvea ukupna povrina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu

- 16 iznosi 30% ukupno izgraenog GBP-a osnovne namjene, osim za stadione, gdje udio
moe biti i vei.
4)Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma portova sportova i
Stadiona u Maksimiru omoguuje se izgradnja i ureenje portskih sportskih i prateih
sadraja (poslovne namjene i trgovaki kompleksi, ugostiteljsko-turistike, javne i
drutvene te druge namjene); pri emu odnos portskih sportskih i prateih sadraja moe
biti i drugaiji od propisanoga prethodnim stavkom.
portsko Sportsko-rekreacijska namjena - port sport bez gradnje - R2
5)Na tim se povrinama mogu ureivati otvorena igralita te manji pratei prostori.
Mogua je gradnja graevina to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe,
sanitarije, manji ugostiteljski sadraji), ukupnoga GBP-a do 1000 m2/ha cjelovite ureene
portsko sportsko-rekreacijske povrine graevne estice, a proporcionalno manje na
manjim. Ukupni GBP ne moe biti vei od 5000 m2.
6)Otvorena igralita iz prethodnog stavka mogu se sezonski natkriti.
7)Pratei se sadraji mogu graditi istodobno ili nakon ureenja otvorenih portsko
sportsko-rekreacijskih igralita.
8)Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokaciji
Srednjokolskog igralita u Klaievoj ulici.
8)Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae i prateih sadraja te
funkcionalno i sadrajno povezivanje okolnih sadraja (bolnica, muzeji, fakulteti, kole i
sl.) na lokaciji Srednjokolskog igralita u Klaievoj ulici. Pratei sadraji mogu biti
smjeteni iskljuivo u podzemnim etaama, a mogu biti sportski i trgovako usluni.
1.2.6. Javne zelene povrine
lanak 15.
1) Javni park - Z1 jejavni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom
vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru
graana.
2) Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike prostora,
kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloko, edukativno estetskih i rekreativnih
povrina, pa se parkovi tipoloki dijele na gradske parkove, parkove etvrti ili susjedstva,
trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.
3) Tipoloki oblik parka odreuje nain i razinu opremljenosti sadrajima,
graevinama i drugom opremom, to se odreuje urbanim pravilima ove odluke.
4) Gradnja graevina, sadraja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane
parkovne povrine u cjelini, a odreena je urbanim pravilima ove odluke.
5) Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na dijelu povrine Trga
dr. Franje Tumana.
6) Gradske park - ume - Z2 su ume posebne namjene, funkcionalno oblikovne
karakteristike kojih su odreene njihovim prirodnim obiljejima. Gradske park - ume
mogu se oblikovati kao parkovne povrine, a gospodarenjem se zadrava njihova izvorna
struktura ume, uz mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e od ope korisnih
funkcija ume imati naglaeniju rekreativnu funkciju. Povrinu park - ume koja e se
ureivati i razinu opremanja odreuju tijela nadlena za upravljanje umama i za zatitu
posebno vrijednih i zatienih dijelova prirode na gradskom podruju. Mogue
intervencije na prostoru gradskih park - uma odreene su urbanim pravilima ove odluke.
7) Tematski park - Z3 je prostor ije su oblikovne karakteristike zadane sadrajem
(temom) te nema nuno naglaeno vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadrajna
struktura tematskog parka, opremljenost graevina opremom te drugi uvjeti realizacije

- 17 parka odreeni su urbanim pravilima ove odluke ili e se odrediti provedbenim

dokumentima prostornog urbanistikim planovima ureenja. U zoni tematskog parka
potrebno je osigurati barem 50% povrina s vegetacijskom komponentom (zelenih
povrina).
8) Javne gradske povrine - tematske zone - Z4 su povrine niskog intenziteta
izgraenosti koje se planiraju kao:
- novi parkovi i trgovi izmeu eljeznike pruge i rijeke Save;
- neizgraeni koridori gradskih infrastruktura (potoka, gradskih ulica, eljeznice);
- prostori obnove nestalih poljoprivrednih kultura (vinogradi i dr.).
9) U tematskim zonama mogu se graditi graevine za:
- znanost, kulturu i rekreaciju;
- ugostiteljstvo;
- vjerske sadraje, uz uvjet da kin zone nije vei od 0,2 i podzemne garae iji
GBP ne ulazi u ki.
10) U zonama javnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati
stambene i gospodarske te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su
ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne.
1.2.7. Zatitne zelene povrine - Z
lanak 16.
1)Zatitne zelene povrine oblikovane su radi potrebe zatite okolia (zatite
reljefa,nestabilne padine, erozija, voda, potone doline, tradicionalni krajolici, zatita od
buke, zatita zraka i druge zatitne zone).
2)Na povrinama zatitnog zelenila, mogu se oblikovati rasadnici.
3)Iznimno, unutar zatitnih zelenih povrina mogu se graditi i manje graevine javne i
drutvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti, kompostane i groblje kunih
ljubimaca, postavljati skulpture i spomen-obiljeja, kada je to odreeno urbanim
pravilima ove odluke.
4)Mjere ouvanja i zatite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih
povrina, i mogue intervencije odreene su urbanim pravilima ove odluke.
5)U zonama zatitnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati
stambene i gospodarske, te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su
ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim graevinama mogui su
iskljuivo u skladu s propozicijama nadlenog tijela zatite.
6) Iznimno, na prostoru odlagalita Prudinec do zatvaranja odlagalita omoguuje se
gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana vieg reda.

1.2.8. Posebna namjena - N

lanak 17.
Povrine posebne namjene odreene su za potrebe Ministarstva obrane i
Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ureuju se prema posebnim
propisima.
1.2.9. Povrine infrastrukturnih sustava - IS
lanak 18.

- 18 1) Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne

graevine i ureaji i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i graevnim
esticama, te linijske i povrinske graevine za promet.
2) Na povrinama predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i
graevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:
1. - ureaji za proiavanje otpadnih voda;
2. - spremnici za vodu;
3. - ureaji za kanalizaciju;
4. - trafostanice 380/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV;
5. - toplane i elektrane;
6. - graevine i ureaji alternativnih izvora energije;
7. - plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladita plina, plinske
regulacijske, odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te ispostave za deurne
slube;
8. - komutacijske graevine;
9. - vodna crpilita;
10. - graevine za predobradu i obradu otpada;
11. - graevine za druge komunalne i sline djelatnosti.
3) Iznimno, na prostoru odlagalita Prudinec do zatvaranja odlagalita omoguuje se
gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana vieg reda.
34)Na povrinama predvienima za linijske, povrinske i druge infrastrukturne
prometne graevine grade se i ureuju:
1. -ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije;
2. -mostovi:
3. -parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa;
4. -tramvajska mrea;
5. -tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima;
6. -eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji, ukljuivo lokoteretni i
kontejnerski kolodvor;
7. -mrea biciklistikih staza i traka;
8. -pjeake i parkovne zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.;
9. -benzinske postaje s prateim sadrajima;
10. -autobusni kolodvori s prateim sadrajima;
11. -spremita autobusa i tramvaja;
12. -stanice iare s prateim sadrajima;
13. -javne gradske povrine - tematske zone.;
14. - trnice (ureenje u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima
lokacije, odnosno utvrenim sustavom zatite).
45)Iznimno, i na zasebnim graevnim esticama, mogu se graditi i poslovne graevine
(uredske i pratee) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti.
56)Mogua je izgradnja iznad prometnih povrina ako je opravdanost izgradnje
provjerena kroz provedbeni dokument prostornog urbanistiki plan ureenja, a iznimno
mogua je i gradnja ispod infrastrukturnih povrina na podruju UPU Buzinski Kri Ranirni kolodvor jug.
67)Iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omoguuje se realizacija sadraja
sukladno utvrenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj provednoga javnog natjeaja.
7)Na povrinama iz ovoga lanka ne mogu se graditi stambene graevine, a iznimno se
omoguuje zadravanje u prostoru graevina uz sjevernu stranu Samoborske ceste, prema
zateenom stanju na dan stupanja na snagu ove odluke.

- 19 1.2.10. Groblje
lanak 19.
1) Groblja su povrine na kojima se, osim ureenja ukopnih mjesta, mogu graditi
pratei sadraji koji slue osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane,
mrtvanice i sl.).
2) Postojea gradska groblja su Mirogoj s Gajem urni, Miroevec, estine, Graneina,
uerje, Remete, Markuevec, Graani, Resnik, Stenjevec, Gornje Vrape, Sveta Klara i
Jakuevec.
3) Postojea manja groblja mogu se poveati u okviru lokalnih potreba i prostornih
mogunosti.
4) Ureenje novih groblja predvia se na podruju zapadno od Mirogoja i istono od
Miroevca.
1.2.11. Vode i vodna dobra
lanak 20.
1)Povrine pod vodom - V1 su povrine rijeke Save, stajaih voda, potoka i
akumulacija na potocima Medvednice, a odravat e se i ureivati odravanjem reima i
propisane kvalitete voda.
2)Na tekuim i stajaim vodama i u njihovom neposrednom okoliu treba ouvati
postojee biljne i ivotinjske vrste.
3)Potoci se ureuju, preteito, otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim
podrujima ureuju se pejsano.
4)Povrine povremeno pod vodom - V2 obuhvaaju odteretni kanal "Odra",
ureene i neureene inundacije rijeke Save, retencije na potocima Medvednice, kanale uz
rijeku Savu i druge povrine koje ine vodno dobro.
5)Te se povrine mogu koristiti kao parkovne povrine i otvorena igralita za port
sporti rekreaciju.Iznimno, u prostoru vodnog dobra, a izvan granica stogodinjega vodnog
vala i retencije, mogu se graditi graevine u funkciji osnovne namjene iz ovoga lanka.
6)Na povrinama vode i vodnog dobra (u rijenom koritu i u inundaciji), u zoni 500
m nizvodno od Mosta mladosti, omoguuje se pristup rijeci i postava plutajuih objekata
veih od 35 m, a za brodove do 35 m i na tradicionalnim privezitima uz mostove, prema
postojeem stanju lokacije i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu propisani.
1.2.12. Povrine svih namjena
lanak 22.
1)
Na povrinama svih namjena to su utvrene Generalnim urbanistikim planom
mogu se graditi ulice, trgovi, djeja igralita, biciklistike staze, pjeake staze, pjeakobiciklistiki mostovi, parkovi, infrastrukturna mrea, manje infrastrukturne graevine
(elektrodistribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motorna vozila na
elektrini pogon i sl.,)i ureaji i mjerne postaje za praenje kakvoe zraka.
2) Postava reklamnih i info panoa omoguuje se na povrinama svih namjena, a u
skladu s posebnom gradskom odlukom.
1.3. Razgranienja namjena povrina

- 20 lanak 23.
1) Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena povrinai urbanih pravila,
granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se
provedbenim dokumentima prostornog urbanistikim planovima ureenja ili urbanistiko
tehnikim uvjetima za zahvat u prostoru.
2) Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem razgranienja
oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz uvjet da je vei dio graevne estice
unutar osnovne namjene.
3) Iznimno, graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne
manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene urbanim pravilom.
4) Graevna se estica moe oblikovati temeljem razgranienja, ukoliko se preostali
dio graevne estice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R1, R2, Z1, Z2, Z3,
Z4 i Z s time da se izuzimaju zelene povrine Z2 u sustavu zatite A, B i Z2 unutar
podruja ekoloke mree, uz uvjet da se glavna graevina smjesti na povrinu na kojoj je
gradnja doputena.
5) Urbanistiki parametri za graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog
razgranienja odreuju se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj urbanim
pravilom, ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei od
minimuma propisanog urbanim pravilom.
6) Detaljnim razgranienjem pojedinih namjena povrina ne moe se osnovati
graevna estica iza graevne estice uz ulicu (drugi red gradnje).

2.

UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA

DRAVU I GRAD ZAGREB
lanak 24.

1) Graevine i zahvati od vanosti za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb - prometne,

energetske, vodne, proizvodne, portske sportske, graevine za gospodarenje otpadom,
nepokretna kulturna dobra, graevine javne i drutvene namjene i graevine posebne
namjene grade se, dograuju, nadograuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora,
posebnim propisima i urbanim pravilima ove odluke.
2) Graevinei zahvati od vanosti za Dravu i Grad Zagreb mogue je smjestiti na
povrinama mjeovite, javne i drutvene, gospodarske, portsko sportsko-rekreacijske i
posebne namjene, na povrinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim
povrinama - tematskim zonama, unutar vodnog dobra, na povrinama za budui razvoj i,
iznimno, na javnim i zatitnim zelenim povrinama.

3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

lanak 25.
1) Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske
namjene - G, proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K1, trgovakih kompleksa -

- 21 K2, turistiko-ugostiteljske namjene - T, mjeovite - preteito poslovne namjene - M2 i

mjeovite - preteito stambene namjene - M1.
2) Smjetaj graevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit e se s mjerama zatite
okolia, s tim da su doputene samo djelatnosti obzirne prema okoliu koje nisu
energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim
tehnologijama,poeljno je daimaju neka odobiljeja tradicionalne zagrebake proizvodnje
i usluga.
3) Na povrinama mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne
namjene - M2 ne mogu se smjestiti graevine i ureivati prostori koji zbog buke, praine,
mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju
stanovanje.
4) Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti odreeni su u urbanim
pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima 1. KORITENJE I NAMJENA
PROSTORA, 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4.
UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.
4. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI
lanak 26.
1) U Generalnome su urbanistikom planu osigurani prostorni uvjeti smjetaja i
razvoja sustava drutvenih djelatnosti: predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola,
visokih uilita, znanstvenih institucija, graevina kulture i porta sporta, zdravstvenih i
socijalnih ustanova, vjerskih graevina i drugih graevina javnog interesa.
2) Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti odreuju se mreom graevina za
svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
3) Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama javne i
drutvene, stambene, mjeovite - preteito stambene, mjeovite - preteito poslovne,
gospodarske i portsko sportsko-rekreacijske namjene, te na javnim gradskim povrinama
- tematskim zonama i na javnim i zatitnim zelenim povrinama.
4) Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima
ove odluke i na kartografskim prikazima - 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA,
2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.
4.1. Predkolske ustanove, osnovne i srednje kole
lanak 27.
1)Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii), osnovne i srednje kole planiraju
se tako da pokriju potrebe odreenog podruja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska
podruja za svaku graevinu, a prema mrei za svaku djelatnost na osnovi posebnih
zakona i standarda.
2)Gravitacijska udaljenost za predkolske ustanove u pravilu iznosi 200-400 m,
iznimno do maksimalno 1000 m,a za osnovne kole 400-600 m, ovisno o gustoi
naseljenosti.
3)Potrebe za predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama odreuju se
na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.
4)Prigodom gradnje predkolskih ustanova primjenjuju se sljedei normativi:

- 22 1.- broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da

je obuhvat predkolskim ustanovama 76%;
2.- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura,u pravilu, 30 m2
graevnog zemljita po djetetu, a iznimno 15 m2 po djetetu, uzimajui u
obzir lokalne uvjete, te ako se zemljite nalazi uz ureene javne zelene
povrine na kojima je mogue organizirati siguran boravak djece;
3.- prostorni kapaciteti graevine odreuju se optimalno za 10 odgojnih
skupina, odnosno 200 djece, a maksimalni kapaciteti za 17 - 20 odgojnih
skupina s 340 - 400 djece. Djeji vrti s podrunim odjelima optimalno
ima 30 odgojnih skupina s ukupno 600 djece.
5)Predkolske ustanove se grade kao jednoetane, dvoetane, iznimno kao
troetane u gusto naseljenim podrujima,uz mogunost gradnje podzemne etae.
Najmanja veliina graevne estice za gradnju predkolske ustanove iznosi 2000 m2.
Predkolske ustanove mogu biti zasebne cjeline u okviru stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih graevina, za koje je potrebno osigurati minimalno 15 m vanjskog
prostora po djetetu na udaljenosti ne veoj od 100m.
6)Prigodom gradnje osnovnih kola primjenjuju se sljedei normativi:
1- broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika;
2- broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika;
3- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 30 m2 po
ueniku, a iznimno 20 m2 po ueniku, u ve izgraenim gusto naseljenim
podrujima, odnosno u ve formiranim naseljima;
4- prostorni kapacitet osnovnokolske graevine odreuje se najvie za 896
uenika u najvie 32 razredna odjela ako se radi o dvjema smjenama, te
560 uenika u 16 - 20 razrednih odjela ako se radi o jednoj smjeni, to se
utvruje kao standard koji se eli postii.
7) Prigodom gradnje srednjih kola primjenjuju se sljedei normativi:
1- prostorni kapacitet srednjokolske graevine odreuje se za najvie 32
razredna odjela, odnosno do 800 uenika u koli;
2- optimalni kapacitet srednjokolske graevine je od 16 do 20 razrednih
odjela, odnosno 400 - 500 uenika;
3- broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika;
4- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 20 - 40 m2 po
ueniku, uzimajui u obzir lokalne uvjete.
8)Osnovni standard kolskog prostora, u pravilu, treba osigurati rad kole u jednoj
smjeni, a iznimno, do stvaranja potrebnih uvjeta, u dvije smjene.
9) Prilikom planiranja osnovnih i srednjih kola na niskokonsolidiranome
gradskom podruju - prostorima urbane obnove (3.1.) i nove regulacije na neizgraenom
prostoru (3.2.), potrebno je osigurati rad kola u jednoj smjeni.
10)Iznimno, za gradnju i ureenje kolskog kompleksa s vie srednjih kola na
lokaciji u Vlakoj ulici, mogue je odstupanje od normativa iz prethodnog stavka radi
karakteristika i ogranienja lokacije u gradskom sreditu i postojeih graevina na
graevnoj estici.
11)Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove, osnovne i srednje
kole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza te sigurnost kretanja djece.
Graevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu.
4.2. Visoka uilita, znanstvene institucije, graevine za kulturu i port sport
lanak 28.

- 23 1) Razvoj i irenje visokih uilita u Zagrebu temeljit e se na postojeoj situaciji i

dugorono utvrenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim
razvojem i potrebama stanovnitva.
2) Znanstvene institucije i graevine za kulturu i port sport gradit e se prema
potrebama i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora, odnosno
u skladu s mreom tih graevina.
4.3. Zdravstvena i socijalna skrb
lanak 29.
Postojee graevine za zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u
skladu s prostornim mogunostima, a gradnja novih odredit e se prema potrebama, u
skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i
namjene prostora.
4.4. Vjerske graevine
lanak 30.
1) Postojee vjerske graevine proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim
mogunostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama u skladu s planom
koritenja i namjene prostora.
2) Manje kapelice, krievi i sl. mogu se graditi i na neizgraenim zelenim
povrinama, predvienima planom koritenja i namjene prostora.

4.5. Drugi sadraji drutvenog interesa

lanak 31.
1) Drugi sadraji drutvenog interesa (uprava, pravosue, udruge graana, politike
stranke, diplomatska predstavnitva, HTV), planiraju se prema potrebama i u skladu s
posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene
prostora.
2) Spomenici, spomen - obiljeja i sl. mogu se graditi i na zelenim povrinama.

5.

UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA

5.1. Uvjeti gradnje stambenih graevina

lanak 32.
1) Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predvia se u zonama stambene - S,
mjeovite - M, mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne
namjene - M2, dok je u nekim zonama drugih namjena stanovanje zastupljeno iznimno
kao pratei sadraj.
2) Stambene graevine planiraju se kao visoke, niske i individualne.

- 24 3) Visoka stambena graevina: najmanje visine etiri nadzemne etae (najmanje

suteren ili prizemlje, te tri kata); pojedinana nova graevina mora biti usklaena s
karakteristinom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.
4) Niska stambena graevina: visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.
5) Individualna stambena graevina: visine do najvie tri nadzemne etae, pri emu
se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.
6) Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema
lanku 38. ove odluke, prikljuaka na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom,
te za odvodnju otpadnih voda.
7) Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana mogu
se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u
nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.
8) Omoguuje se rekonstrukcija i gradnja zamjenskih graevina prema odgovarajuim
urbanim pravilima na izgraenim graevnim esticama, iako nemaju neposredan pristup s
ulice ili pristupnog puta.
5.2. Nain gradnje stambenih graevina
lanak 33.
1) Ovisno o lokalnim uvjetima, morfologiji i stupnju konsolidacije prostora definirani
su uvjeti i nain gradnje stambenih graevina.
2) Stambene graevine mogu se graditi kao:
- samostojee graevine;
- poluugraene graevine;
- ugraene graevine;
- graevine u nizu.
3) Nain gradnje nove graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne estice,
odnosno prema zateenoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i urbanim pravilima ove
odluke.
4) Ako graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, od te estice mora biti
udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugaije odreeno.
5) Kada urbana pravila ove odluke doputaju, graevina moe biti udaljena manje od
3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od mee susjedne graevne estice (ne odnosi se na meu
prema javnoj povrini). U tom se sluaju na graevini ne smiju graditi otvori prema
susjednoj graevnoj estici.
6) Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s
neprozirnim staklom veliine do 60 x 60 cm.
7) Ako je na postojeoj graevini uz meu izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove
graevine na susjednoj graevnoj estici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i,
najmanje, istih dimenzija.
8) Terase, otvorena stubita, balkoni, loe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti
manjoj od 3,0 m od susjedne graevne estice.
9) Ureenje prostora i nain gradnje stambenih i drugih graevina odreeni su
urbanim pravilima ove odluke.
10) Odredbe iz stavaka 4., 5.,6. i 8. odnose se na gradnju niskih i individualnih
graevina svih namjena.
11) Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za
proirenje postojee ulice.

- 25 5.3. Nain gradnje pomonih graevina

lanak 34.
1) Na graevnim esticama niskih i individualnih graevina mogu se, osim
graevine za stanovanje ili stambeno-poslovne graevine, graditi pomone graevine s
prostorima za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije i, iznimno,
nadstrenice.
2) Pomona graevina moe biti samostojea, poluugraena i ugraena, visine
najvie dvije nadzemne etae, pri emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida. Graevni
pravac pomone graevine je, u pravilu, iza graevnog pravca glavne graevine.
3) Iznimno, na strmom terenu, garaa se moe graditi uz rubnu liniju rezervacije
proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije
potrebno osigurati proirenje.
4) Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici za njih
vrijede ista pravila kao i za stambene graevine.
5) Nadstrenica je namijenjena za natkrivanje parkiralita, terasa, stubita, ulaznih
prostora, otvorenih povrina graevne estice i sl., najvee ukupne povrine 25 m2 na
graevnoj estici, a na njezin smjetaj primjenjuju se pravila za pomone graevine.
6) Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice
rezerviranom za proirenje postojee ulice.
5.4. Ureenje graevne estice
lanak 35.
1) Graevna estica namijenjena preteito stanovanju ureivat e se na tradicionalan
nain ureenja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz
upotrebu autohtonoga biljnog materijala.
2) Prigodom visoke stambene gradnje graevna se estica ne moe ograivati.
3) Graevna estica za gradnju niskih i individualnih graevina oblikuje se prema
urbanim pravilima ove odluke.
4) Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obiljejima
naselja.
5) Predvrtovi iz urbanih pravila ove odluke planiraju se najmanje u irini jedne treine
graevne estice uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku
liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje te se hortikulturno
ureuju visokim i niskim zelenilom.
6) Na graevnoj se estici mogu graditi: bazen, tenisko igralite i sl., a koji se ne
uraunavaju u izgraenost graevne estice.
7) Uline ograde se izrauju u kombinaciji vrstog materijala i ivice, visine do 1,5 m.
8) Ograde izmeu graevnih estica su visine do 2,0 m, mjereno od nie kote konano
zaravnanog terena.
9) Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pjeake rampe za pristup
graevinama, bazeni, teniska igralita, potrebna parkiralina mjesta i prirodni teren
odreen urbanim pravilima ove odluke, kao i ostali elementi ureenja graevne estice,
ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee
ulice.
10) Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice mogue je
urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalni potrebni pristup graevini.

- 26 -

6.

UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREE
lanak 36.

1) Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori infrastrukturnih

sustava i to za:
- prometni sustav;
- telekomunikacije i pote;
- vodnogospodarski sustav;
- energetski sustav.
2) Postojee i planirane trase vodova komunalne infrastrukture, ovisno o lokalnim i
tehnikim uvjetima, vodit e se u pravilu oznaenim koridorima u skladu s odrednicama
lanaka 22., 56., i 104. ove odluke. Lokalne i tehnike uvjete za realizaciju komunalne
infrastrukture utvruju nadlene slube.
3) Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne
infrastrukture prikazani su naelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski sustav, pota i
telekomunikacije i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom.Njihov detaljni poloaj odredit e se
provedbenim planovima (DPU, UPU) i/ili lokacijskom dozvolom. Trase prometne,
komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pote i koridori posebnog
reima dalekovoda i potoka, GUP-m su odreeni u mjerilu 1:5000, toan poloaj istih
provjerava se tijekom provedbe plana (UPU, lokacijaska dozvola i drugi akti) u suradnji s
nadlenim javnopravnim tijelima. Za sve zahvate i zadravanje graevina unutar koridora
posebnog reima, trasa vodova komunalne infrastrukture i telekomunikacije potrebno je
ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadlenog javnopravnog tijela koje raspolae
podacima o tonom poloaju trase da je graevina izgraena u skladu s posebnim
uvjetima iz nadlenosti tog javnopravnog tijela.
4) Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni
najmanje 20,0 m od vanjske noice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala
"Odra".
5) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te
odredbama ove odluke.
6.1. Prometni infrastrukturni sustavi
lanak 37.
1)Dugoroni cilj je da se najmanje dvije treine svih dnevnih putovanja odvija
javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja.
2)Na povrinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i
ureivati:
1. - ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije;
2. - parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa;
3. - tramvajska mrea;
4. - Tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima;
5. - eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji ukljuivo lokoteretni i
kontejnerski kolodvor;

- 27 6. - mrea biciklistikih staza i traka;

7. - pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.;
8. - benzinske postaje s prateim sadrajima;
9. - autobusni kolodvori s prateim sadrajima;
10. - spremita autobusa i tramvaja;
11. - stanice iare s prateim sadrajima;
12. - javne gradske povrine - tematske zone.
3) U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet odreeni su koridori za ulina i
eljezniko-ulina vorita, a detaljni visinski odnosi odreivat e se provedbenim
dokumentima prostornog ureenja ili detaljnijim rjeenjima ulica.
3)
U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet, koridori i ulina i eljezniko-ulina
vorita, odreeni su naelno, a dispozicija, detaljni visinski odnosi te funkcionalna irina
odreivat e se urbanistikim planovima ureenja odnosno lokacijskim dozvolama te
drugim aktima prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadlenog za promet.
6.1.1. Ulina mrea i trgovi
lanak 38.
1)Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje osnovne
uline mree, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklaen razvoj
javnoga, pjeakog i biciklistikog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i
formiranje nove mree javnih urbanih prostora.
2)U planiranju, projektiranju, gradnji i ureenju trgova i uline mree osigurat e
se propisane mjere zatite okolia.
3)Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje trgova kao
vanih fokusa prometnih tokova, te arita otvorenoga javnog urbanog prostora.
4)Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja mostova kao prometnih
graevina i kao graevina iznimnog znaenja za formiranje identiteta grada na rijeci.
5)Uz zadravanje i rekonstrukciju postojeih, Generalnim se urbanistikim
planom predvia gradnja deset novih mostova, od kojih est kolno-pjeakobiciklistikih, dva kolno-pjeaka i dva pjeako-biciklistika mosta. Pored navedenih,
pjeako-biciklistike mostove mogue je graditi i na drugim lokacijama u skladu s
lokalnim uvjetima.
Osnovna ulina mrea
7)6) Osnovna ulina mrea sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih
avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica.
8) 7) Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proirenje postojee
ulice irine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju irine, najmanje, 40,0 m, za novu
glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.
9) 8) Iznimno, planirana Blizneka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara,
irine koridora ili rezervacije proirenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do
Tratinske, produena Vrapanska i korpikova ulica uvrtene su u kategoriju gradske
avenije.
10) 9) U podsljemenskom podruju (sjeverno od linije Aleja Bologne, Ilica, Vlaka,
Maksimirska, Avenija G. uka, Oporoveka) koridori novih ili rezervacije za proirenje
postojeih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i ui
od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori ve postojeih glavnih gradskih ulica i
gradskih ulica i u drugim dijelovima grada.

- 28 11) 10) U pravilu, irina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice
iznosi 3.25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.
12) 11) Sva su raskrija na gradskoj autocesti denivelirana.
13) 12) Raskrija na drugim dijelovima osnovne uline mree mogu biti denivelirana
ako to zahtijevaju prometne potrebe, a doputaju prostorne mogunosti.
14) 13) Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi
se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica.
15) 14) Osnovna ulina mrea ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.
Novoplanirane ulice
Nove ulice
16) 15) Novoplanirane Nove ulice ne mogu biti ue od 9,0 metara, osim, iznimno,
7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne
graevine.
17) 16) Planirana slijepa ulica moe biti najdua do180 m, uz uvjet da na kraju
ima obvezno okretite za komunalna i druga vozila.
18) 17) Planirana pristupna cestado graevne estice je najmanje irine 5,5 m ako
se koristi za kolni i pjeaki promet, s tim da je najdua75 m i na njuse vee najvie pet
individualnih stambenih graevina s najviepo tri stana.
19) 18) Iznimno, planirana pristupna cestado graevne estice je najmanje irine
3,5m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za
pjeaki promet, s tim da je najdua50 m i na njuse mogu prikljuiti samo dvije
individualne stambene graevine s najviepotri stana.
Postojee ulice
20) 19) Postojeim ulicama koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na
kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proirenja postojee ulice
koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povrine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva
konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine.
21) 20) Omoguuje se rjeenje prikljuka graevne estice na prometnu povrinu
prema postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee ulice prema
prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena irina u naravi
nije manja od:
3,5 m za individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana;
5,5 m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u zonama G, I,
K1, K2;
9 m za visoke graevine i graevine u zonama G, I, K1, K2.
22) 21) U ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost
regulacijske linije ulice ne moe biti manji od 2,75 m od osi prometne povrine za
dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet.
23) 22) Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojee pjeake stube.
24) 23) Iznimno, kod postojeih slijepih ulica moe se zadrati postojea duina,
te postojea irina ako nije manja od 5,5 m.
Mjere provedbe
24) Na koridore ulica, koji su GUP-om grada Zagreba odreeni u izvornom
mjerilu 1:5000, preklapa se katastarska podloga u mjerilu 1:1000, pritom tonost i
ogranienja izvornog mjerila ostaju u pravilu nepromijenjeni. Koridori ulica odreuju
naelnu, ukupnu irinu i poloaj javno prometne povrine, dok se njena funkcionalna
irina, s rasporedom i irinama pojedinih dijelova ulinog profila, definira prema
posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadlenog za promet.

- 29 25) Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini.Etapna irina ograniavajui

je faktor za izgradnju graevina i u odnosu na nju odgovarajue se primjenjuju odredbe
ove odluke koje odreuju maksimalnu visinu i kapacitet graevina.
26)Graevna estica ulice moe biti i ira od koridora ulice, zbog prometno tehnikih uvjeta kao to su: formiranje raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita,
posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Graevna estica ulice moe biti
ua od planiranog koridora ulice.
27)Raspored povrina unutar profila ulice odreivat e se na temelju potreba i
mogunosti, te prema odredbama ove odluke.
28)Osim trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina ucrtanih na
kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREA - 3a Promet omoguuje se gradnja i ureenje i drugih trgova, uline mree te
prometnih graevina i povrina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog
ureenja.
29)Prigodom gradnje trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina iz
prethodnog stavka ovoga lanka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza
donoenja provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana ureenja potrebno je
za njih osigurati u pravilu 25 - 30% povrine od povrine obuhvata provedbenog
dokumenta prostornog urbanistikog plana ureenjatako da se osigura irenje mree
gradskih trgova koji slijede glavne pjeake putanje gradskog podruja na udaljenostima
u pravilu od 500 900m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje.
30)Ureenje kolnih ulaza u blok, ili graevinu, garae i parking osigurati, u
pravilu, bez mijenjanja nivelete i irine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili
drugog zelenila, te bez ugroavanja sigurnosti pjeaka i biciklista arhitektonskim
barijerama.
6.1.2. Parkiralita i garae
lanak 39.
1)
Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj PGM) za stambenu
namjenu u visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je
urbanim pravilima ove odluke.
2)
Potreban broj PGM-a kada to nije odreeno urbanim pravilom ove odluke,
odreuje se na 1000 m2 graevinske (bruto) povrine, ovisno o namjeni prostora u
graevini:
Namjena prostora
Stanovanje (ukoliko nije
propisano urbanim pravilom)
Proizvodnja, skladita i sl.
Trgovine
Drugi poslovni sadraji
Restorani i kavane
Fakulteti i znanstvene ustanove

Prosjena vrijednost
15

Lokalni uvjeti
13-17

8
40
20
50

6-10
30-50
15-25
40-60

15

10-20

3)
U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i
jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost
djelatnosti, ne moe odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga lanka, odredit e se po
jedan PGM za:

- 30 1.
2.
3.
4.

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;
- kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;
portske sportske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za
jedan autobus na 400 mjesta;
5. - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta;
6. - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu
djece;
7. - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;
8. - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva
zaposlena u smjeni;
9. - vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
4)
Na podruju Gornjeg grada i Kaptola i na dijelu Donjeg grada omeenog
Drakovievom, eljeznikom prugom, Runjaninovom, Frankopanskom, Ilicom i
Mesnikom ulicom mogue je uplatiti za nedostajua parkiralino-garana mjesta koja
nije mogue osigurati na parceli objekta za sve namjene osim stambene. Isto se odnosi i
na podruje izvan opisanoga u prethodnom stavku, a unutar visokokonsolidiranog
podruja oznaenog s 1.2. na kartografskom prikazu 4a.
5)
Kod prenamjene i rekonstrukcije sagraenih objekata, u sredinjem dijelu
grada, a unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.1., 1.2. i 1.6.na
kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, iznimno se omoguuje uplata za nedostatna
parkiralina mjesta ukoliko se ne mogu osigurati na parceli objekta.
6)
Iznimno, za graevine javne i drutvene namjene u visokokonsolidiranom
podruju oznaenom s 1.1., 1.2. i,1.7 i 1.8. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila,
potreban broj PGM-a odreuje se prema mogunostima lokacije, uzimajui u obzir
vrijednosti i ogranienja u prostoru.
7)
Pri odreivanju broja potrebnih PGM iznimno se mogu smanjiti normativi
kod gradnje, dogradnje i nadogradnje objekata, i to:
a) u sredinjem dijelu grada,i u ve sagraenim dijelovima grada, vodei pri tom
rauna o vrijednostima i ogranienim mogunostima prostora.pod uvjetom da se
Pri pri odreivanju broja PGM moe se predvidjeti isto PGM za razliite vrste i
namjene objekata i razliito vrijeme njihova koritenja,
b) u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni gradski promet ili
gradnja javnih garaa,
c) u prostorima grada s objektima razliitih namjena, vodei pri tome rauna o
potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju vei broj PGM.
8)
Postojee se garae ne mogu prenamijeniti u druge sadraje, a parkiralita
samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila.
9)
Gradnja javnih garaa nije mogua na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na
prostoru omeenom: ulicama Vlakom, Bauerovom, Trgom Petra Kreimira IV.,
Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, junim
rubom Botanikog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Krnjavoga,
Kaievom i Ilicom, radi ogranienja motornog prometa u sreditu grada.
10) U toj je zoni mogua gradnja garaa iskljuivo za potrebe stanovanja, i to
prema normativu najvie 1GPM/1 stan.
11) Iznimno,omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokaciji
Srednjokolskog igralita., sukladno uvjetima iz l.14.ove odluke.
12) Iznimno, za garae u Hribarovom prilazu u Dugavama omoguuje se
prenamjena u poslovni prostor prema izvedenom stanju, uz osiguranje alternativnog
smjetaja vozila.

- 31 13) Iznimno, za garau u graevini Zagreb Arene na lokaciji u Blatu, omoguuje

se prenamjena dijela prostora garae prema prometnoj studiji koja e utvrditi postotak
preklapanja koritenja sa susjednim javnim parkiralitima, a obzirom na vrijeme njihova
koritenja te razliitost namjene graevina.
13)14) Parkiranje je mogue na svim ulicama osim gradskim avenijama, ovisno o
lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloivom prostoru, horizontalnoj i
vertikalnoj preglednosti, prolazima za pjeake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila,
hitne pomoi i sl.). Ako se parkiralita grade uz glavni kolnik glavne gradske ulice, tada
moraju biti kosa (30 ili 45), a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti uzduna,
kosa i okomita. Ako se parkiralita grade uz kolnik glavne gradske ulice ili gradske ulice,
doputena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h.
14) 15) Graevna estica u stambenoj i mjeovitoj, preteito stambenoj
namjenimoe imati iznimno dva ulaza na parkiralite, odnosno garau.
15) 16) Odobravanju gradnje novih javnih garaa prethodi prometna studija.
16) 17) Uz stajalita i terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja
"park and ride" parkiralita.za "park and ride".
6.1.3. Mrea tramvajskog i eljeznikog prometa
lanak 40.
1)Postojea tramvajska mrea, trase za proirivanje tramvajske mree i gradnju
lakotranike lakoinske eljeznice oznaene su na kartografskom prikazu 3.
PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.
2)Tramvaj, iara i lakotranika lakoinska eljeznica mogu se graditi i na trasama
koje nisu oznaene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mree, ako e to
pridonijeti poboljanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit e se detaljnijom
prostorno planskom dokumentacijom.
3)U Generalnome urbanistikom planu odreeno je da se omoguuje gradnja
tramvajskih pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omoguuje
gradnja tramvajskih pruga uz plonik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor
irine 3,0 m. Kad se omoguuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od
ulice, potrebno je osigurati prostor irine 15,0 m, a najmanje 9,0 m.
4)Okretita javnog prijevoza i javna parkiralita uz stajalita i terminale javnog
prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.
5)Lokacije postojeih stajalita javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se
poboljava javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakotranike lakoinske
eljeznice lokacije stajalita odredit e se detaljnijim prometnim rjeenjima.
6)Povrine za gradnju novih spremita autobusa i tranikih vozila javnog prijevoza
predviene su u Jakuevcu, Savskoj Opatovini Jankomiru i Blatu.
7)Povrina za gradnju autobusnog terminala predviena je istono od raskrija
Selske ceste i Savske ceste.
8)Prostori za razvoj eljeznikog prometa odreeni su i oznaeni u kartografskom
prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a
Promet.
9)Planira se modernizacija zagrebakoga eljeznikog vora i dogradnja dijelova
eljeznike mree te osposobljavanje eljeznice za daljnje ukljuivanje u sustav javnoga
gradskog i prigradskog prijevoza putnika.
10)Planirani koridori omoguuju zadravanje postojeih niveleta pruga ili
podizanje na plus prvu razinu. Podizanje eljeznikih pruga na plus prvu razinu, zamjena

- 32 nasipa vijaduktima i smjetaj primjerenih sadraja unutar infrastrukturnog pojasa

eljeznike pruge definirat e se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.
11)Stajalita u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi,
graditi i na lokacijama koje nisu oznaene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi
poboljanju javnog prijevoza.
12)Generalnim urbanistikim planom je predvieno da se tzv. zapadna obilazna
pruga Ranirni kolodvor - Zaprei, na dionici od Ranirnog kolodvora do Gornjeg Blata,
moe graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojee pruge Ranirni kolodvor - Klara Remetinec - Blato ili na novoj trasi poloenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su
varijante osigurane povrine, a procjenom utjecaja na okoli i studijom izvodljivosti
odredit e se optimalna varijanta.
13)Tehniko-putniki kolodvor gradit e se u Vukomercu.
14)Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim povrinama gospodarske
namjene.
15)Planira se rekonstrukcija i produivanje postojee sljemenske iare do
tramvajskog okretita na Dolju. Za gradnju nove donje stanice iare, s parkiralitem za
motorna vozila, osigurava se prostor izmeu Kvintike ulice i Graanske ceste.
16) Iznad naelnih podzemnih trasa lakoinske eljeznice omoguava se
rekonstrukcija i gradnja graevina.
6.1.4. Mrea biciklistikih staza i traka
lanak 41.
1)Biciklistike staze i trake mogu se graditi i ureivati odvojeno od ulica kao
zasebna povrina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pjeake staze obiljeen
prometnom signalizacijom.
2)Biciklistike staze i trake obvezno se grade i ureuju na potezima oznaenima na
kartografskom prikazu, a mogu se graditi i ureivati i na drugim povrinama.
3)Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za
dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik,
dodaje se zatitna irina od 0,75 m.
4)Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena brzina
kretanja motornih vozila na 50 km/h.
5)Uzduni nagib biciklistike staze ili trake, u pravilu, ne moe biti vei od 8%.
6.1.5. Pjeake zone, putovi i drugo
lanak 42.
1)Za kretanje pjeaka mogu se graditi i ureivati, osim plonika, trgova i ulica,
pjeaki putovi, pothodnici, nathodnici, stube i preaci, te prolazi i etalita. Osim
pjeake zone u gradskom sreditu ureivat e se i manje pjeake zone u drugim
gradskim dijelovima.
2)U podsljemenskom predjelu mogu se graditi i ureivati preaci (pjeaki putovi,
stube, staze, etnice) kao veze izmeu usporednih ulica, s tim da su preaci meusobno
udaljeni najvie 600 m.
3)Povrine za kretanje pjeaka moraju bitikontinuirane idovoljne irine, u pravilu,
ne ue od 1,5 m.
4)Iznimno, a ovisno o prostornim ogranienjima, mogu biti i ue, ali ne manje od
1,2 m.

- 33 5)Pri izradi provedbenih planova urbanistikih planova ureenja za nova stambena

naselja i zone vee od 1 ha, irina pjeakog hodnika kod visokogradnje ne moe biti
manja od 2,25m.
6)Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za
pjeake, bicikliste i osobe s tekoama u kretanju, moraju se ugraditi sputeni rubnjaci.
6.1.6. Benzinske postaje
lanak 43.
1) Na
kartografskom
prikazu
3.
PROMETNA
I
KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet prikazane su postojee i planirane
benzinske postaje. Lokacije planiranih benzinskih postaja su naelne. Benzinske se
postaje mogu graditi i na drugim lokacijama pod uvjetom da su smjetene:
- u mjeovitoj - preteito poslovnoj namjeni, veliine graevne estice do 2000
m, s tim da se obvezno 20% prirodnog terena graevne estice uredi kao
cjelovita zelena hortikulturna povrina prema postojeim ili planiranim
graevinama susjednih graevnih estica;
- u gospodarskoj namjeni;
- u povrinama infrastrukturnih sustava.
2)Na podruju II. zone vodozatite zabranjuje se izgradnja skladita nafte i naftnih
derivata i benzinskih postaja.
3)Rekonstrukcija, izmjetanje i gradnja novih benzinskih postaja u koridorima
prometnica, mogua je uz miljenje Gradskog zavoda za prostorno ureenje Zavoda za
prostorno ureenje Grada Zagreba.
4)Postojee i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati, odnosno graditi
tako da se osigura:
- sigurnost svih sudionika u prometu;
- zatita okolia ureenjem najmanje 20% graevne estice kao cjelovite
hortikulturne povrine, uz idejno rjeenje oblikovanja pojasa zatitnog zelenila.
5)Benzinske postaje mogu imati pratee sadraje u funkciji ulinog prometa.
6)Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se
i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila.
6.1.7. Helidromi
lanak 43.a
1) Omoguuje se gradnja helidroma na povrinama svih namjena utvrenih
Generalnim urbanistikim planom, izuzev stambene i mjeovite - preteito stambene
namjene, na lokacijama na kojima to doputa konfiguracija terena, pravci vjetrova,
mogunost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima.
2) Helidromi se mogu graditi i na ravnim krovovima graevina koje zadovoljavaju
spomenute propise.
6.2. Telekomunikacije i pote
lanak 44.
1)
Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za
rekonstrukciju i gradnju:

- 34 - distributivne kanalizacije;
- telefonskih centrala;
- graevine Udaljenog pretplatnikog stupnja (UPS-a);
- radioodailjakih postaja i koridora;
- mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvaraa, odailjaa i veza HRT-a;
- potanskih ureda.
2)Postojee i planirane graevine i mree telekomunikacije prikazane su na
kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREA - 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije. Simboli koriteni u
kartografskim prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.
3)Generalnim urbanistikim planom omoguuje se poboljanje pokrivanja,
poveanje kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava
pokretnih komunikacija.,ali pod uvjetom da nemaju tetni utjecaj na zdravlje
stanovnitva.
4)Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojee
antenske stupove omoguuje se unutar zona oznaenih sa G, K1, K2, I, IS i Z, ali na
udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbliu zonu stambene namjene (S)
imjeovite namjene (M, M1, M2). Smjetaj samostojeih antenskih stupova je mogu i u
zonama javne i drutvene namjene, osim predkolske i kolske.
4) U cilju preventivne zatite stanovnitva, a primarno djece kao naroito osjetljive
skupine, jakost elektrinog polja (E) ne smije premaivati 6,1 V/m, a ukupna gustoa toka
snage (S) 66 mW/m2na itavom podruju obuhvata Plana.
5)Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojee
antenske stupove omoguuje se unutar zona oznaenih sa G, K1, K2, I, IS i Z, ali na
udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbliu zonu stambene (S), mjeovite
(M, M1, M2) i javne i drutvene namjene socijalne (D2), predkolske (D4) i kolske
(D5). Smjetaj samostojeih antenskih stupova je mogu i u zonama javne i drutvene
namjene, osim socijalne, predkolske i kolske.
56)Omoguuje se smjetaj sklopova pokretnih komunikacija krovnim antenskim
prihvatima na graevinama, u skladu s posebnim propisima.,osim u zonama individualne
i niske gradnje stambene (S), mjeovite (M, M1, M2) i javne i drutvene namjene
socijalne (D2), predkolske (D4) i kolske (D5), na udaljenosti ne manjoj od visine
graevine s antenskim prihvatom (mjereno do najvie toke krovnog antenskog prihvata)
od navedenih zona ili od graevina drutvenih djelatnosti - socijalnih, predkolskih i
kolskih.
7)Odredbe iz prethodne alineje ne primjenjuju se na graevine javne i drutvene
namjene koje, radi obavljanja temeljne djelatnosti, imaju posebne potrebe za
irokopojasnim pristupom preko vlastitog ureaja.
8)Antenski prihvat ne moe se postaviti ako bi njegovim djelovanjem jakost
elektrinog polja ili ukupna gustoa toka snage porasli iznad vrijednosti navedenih u st. 3
ovoga lanka.
9)Antenski prihvat mora biti najmanje 12 metara vii od svih graevina u krugu od
100 m.
6)10)Gradnja i postavljanje elektronike komunikacijske infrastrukture i antenskih
prihvata, odredit e se imajui u vidu ogranienja u odnosu na MJERE OUVANJA I
ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA.
11)Generalnim urbanistikim planom omoguuje se ubrzanje tehnolokog razvoja
nepokretne irokopojasne mree na podruju Grada Zagreba izgradnjom svjetlovodnih
distribucijskih mrea.

- 35 12)Omoguuje se smjetaj distribucijskih vorova samostojeih vanjskih kabineta

u skladu sa zakonskom regulativom, pravilima struke i odredbama ove odluke.
13) Za sve visoke graevine unutar radijskih koridora potrebno je ishoditi posebne
uvjete nadlenog tijela.
6.3. Vodnogospodarski sustav
lanak 45.
1) Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za:
- vodoopskrbni sustav;
- sustav odvodnje voda;
- sustav ureenja potoka i voda;
- postupanje s otpadom.
2) Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 3.
PROMETNA
I
KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA
MREA
3c
Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Simboli koriteni u kartografskim
prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.
6.3.1. Graevine i ureaji za opskrbu vodom
lanak 46.
1)Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine za ureenje i zatitu
vodocrpilita, vodosprema, crpnih stanica i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda.
2)Grad Zagreb se opskrbljuje vodom iz savskog aluvija i iz izvora.
3)Za opskrbu vodom za pie koristit e se postojea crpilita: Mala Mlaka, Sanjak,
Petruevec, Stara Loza, Bundek - Zaprue, Selska, Zagorska, Daniieva, Preko,
Horvati, Kruge, Drieva, itnjak I. i II., Vrbik i planirano vodocrpilite rnkovec.
4)Vodozatitna podruja i reimi zatite reguliraju se odlukama o zonama izvorita,
drugim posebnim propisima i vodopravnim dozvolama i Prostornim planom Grada
Zagreba.
6.3.2. Graevine i ureaji za odvodnju voda
lanak 47.
Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju
graevina i ureaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, tako da se:
1. - preteito grade graevine i ureaji mjeovite javne kanalizacije, a graevine i
ureaji razdjelne kanalizacije samo tamo gdje je to odreeno i gdje je u
skladu s Vodnogospodarskom osnovom i Odlukom o odvodnji voda na
podruju Grada Zagreba;
2. - odvodnja otpadnih voda tamo gdje nije sagraen javni sustav odvodnje ili se
ne planira njegova gradnja zbog lokalnih uvjeta i specifinosti sustava
odvodnje (reljef, mala gustoa naseljenosti, veliki investicijski trokovi i dr.)
rjeava u skladu s Odlukom o odvodnji voda na podruju Grada Zagreba i
Vodnogospodarskom osnovom;
3. - otpadne vode, prije uputanja u recipijent, proiuju na centralnom ureaju
za proiavanje otpadnih voda na lokaciji itnjak - istok;
4. - svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni;

- 36 5. 6. 7. 8. 9. -

glavni odvodni kanal planira se nadsvoditi je nadsvoen na dijelu od

Slavonske avenije do pruge H ulinec - Velika Gorica;
grade crpne stanice;
grade preljevne graevine;
grade retencijski bazeni;
grade ispusti u prijemnik i druge graevine za javnu odvodnju otpadnih voda.

6.3.3. Graevine i ureaji za ureenje potoka i voda

lanak 48.
1) Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za:
1. - gradnju retencija za zatitu od tetnog djelovanja potonih voda;
2. - ureenje postojeih potoka, posebno bujinih voda, prema Zakonu o vodama,
odnosno odreeni su pojasi posebnog reima koritenja zbog odravanja
vodnog reima;
3. - zatvaranje i prespajanje potoka Kustoak u zatvoreni potok rnomerec;
4. - novo zajedniko otvoreno korito potoka Trnava - uerska Reka;
5. - zatvaranje i prespajanje potoka Dubravica u potok Medpotoki, juno od
eljeznike pruge;
6. - realizaciju vienamjenske vodne stepenice HE Preko, te gradnja
infiltracijskih graevina.
2)Na povrinama za gradnju to granie s vodotokom, planiranom ili postojeom
regulacijskom i zatitnom vodnom graevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu
sprjeavanja pogoravanja vodnog reima, ne mogu se graditi graevine niti podizati
ograde na udaljenosti manjoj od 10,0 m od obale postojeeg, odnosno planiranoga
potonog korita.
3)Pojas s obje strane potoka u kojem nije doputena gradnja ureuje se kao zelena
povrina u kojoj se osiguravaju uvjeti za revitalizaciju potoka, te se ureuju, u pravilu,
kao pjeake, a ovisno o lokalnim uvjetima i biciklistike komunikacije.
4)Prostori uz potoke su mogui pravci drutvenog i gospodarskog razvoja i
integriranja grada osobito kada slue tercijarnim i kvartarnim djelatnostima - odmoru i
rekreaciji. Preduvjet razvoja je ureenje pjeakih komunikacija i prostora ugodnih za
boravak ljudi na otvorenome..
6.4. Postupanje s otpadom
lanak 49.
1) Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Zagreb predvien je kao sustav
podloan promjenama i unapreivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim
urbanistikim planom odreuje naelno. Lokacije graevina i opreme utvruju se
provedbenim dokumentima prostornog ureenja, urbanistiko - tehnikim uvjetima
odreenima za zahvat u prostoru, Programom mjera za unapreivanje stanja u prostoru i
programom zatite okolia.
2) Radi unapreivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanistikim
planom je utvrena lokacija postrojenja za termiku obradu otpada, kao i razmjetaj
reciklanih dvorita - oporabita. Osim utvrenih lokacija, Generalnim urbanistikim
planom se omoguuje formiranje reciklanih dvorita - oporabita i na drugim lokacijama
u gusto naseljenim prostorima (npr. jedno reciklano dvorite u svakom naselju ili jedno
za nekoliko susjednih naselja).

- 37 1) Osnova cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Grad Zagreb ima teite na

spreavanju nastajanja otpada i to veoj reciklai kako bi se smanjila koliina otpada
kojeg je potrebno tretirati posebnim mjerama. Ovim Planom omoguuje se optimalan
broj reciklanih dvorita u svim dijelovima grada.
2) Iz Prostornog plana Grada Zagreba preuzimaju se sastavnice Plana gospodarenja
otpadom koje se nalaze unutar obuhvata ovog Plana, i to: dio Centra za gospodarenje
otpadom na Resniku, ije e se mogunosti ureenja preispitati u posebnom postupku, te
odlagalite Prudinec gdje se omoguuje sanacija i zatita okolnog prostora do privoenja
novoj namjeni. Tehnoloki procesi, lokacije graevina i opreme provjeravaju se i
utvruju u posebnim postupcima temeljem strunih podloga.
6.5. Energetski sustav
lanak 50.
1) Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za razvoj
energetskog sustava:
- elektrine energije;
- toplinske energije;
- prirodnog plina.
2)Postojee i planirane graevine i mree energetskog sustava prikazane su na
kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREA - 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije. Simboli koriteni u
kartografskim prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.
3)Ureaji i graevine za koritenje obnovljivih izvora energije mogu se postavljati
u skladu s urbanim pravilima ove odluke i pravilima struke u svim namjenama.
6.5.1. Graevine za opskrbu elektrinom energijom
lanak 51.
1) Opskrba grada elektrinom energijom i njezino koritenje osigurat e se
odgovarajuim koritenjem prostora i odreivanjem koridora za gradnju:
- HE Preko;
- TE - TO i EL - TO;
- trafostanice 110/xkV, 10(20)/0,4 kV i mree koja se napaja iz
elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske i vlastitih gradskih izvora;
- prijenosnih elektroenergetskih ureaja i mree viih naponskih razina (400 kV i
220 kV) na rubnim gradskim podrujima.
2) Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima,
osiguravaju se sljedei koridori posebnog reima koritenja:
- DV 110 kV, irine koridora najmanje 20 m;
- DV 220 kV, irine koridora najmanje 25 m;
- DV 400 kV, irine koridora najmanje 30 m.
3)Unutar koridora posebnog reima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja
nije mogua.
4)Koridori dalekovoda kroz umska podruja formiraju se prema najveoj visini
drvea tako da, u sluaju pada drveta, drvo ne dosegne vodie.
5)Iznimno, postojee i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV,s
pripadajuim koridorom posebnog reima, ovisno o lokalnim i tehnikim uvjetima moe

- 38 se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom u skladu s odredbama
lanaka 22. i 56. ove odluke.
6)Gradnja i postavljanje ureaja alternativnih izvora energije, odredit e se
tehnikim uvjetima za tu vrstu graevina i ureaja imajui u vidu ogranienja u odnosu
na MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA, te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na
susjedstvo.
6.5.2. Graevine za opskrbu toplinskom energijom
lanak 52.
1) Opskrba grada toplinskom energijom i njezino koritenje osigurat e se
odgovarajuim koritenjem prostora i odreivanjem koridora za:
1. - dogradnju distribucijske mree;
2. - povezivanje mrea TE - TO i EL - TO;
3. - gradnju crpnih stanica;
4. - postavljanje parovoda pod zemlju;
5. - gradnju novih graevina na lokaciji TE - TO i EL - TO;
6. - upotrebu geotermalne energije;
7. - gradnju graevina radi pasivnog koritenja suneve energije, energije
vjetra i bioplina;
8. - upotrebu energije od budueg postrojenja za termiku obradu otpada;
9. - u dijelovima grada gdje uz CTS postoje ili se planiraju i drugi izvori
energije koristit e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroae.
2) Distribucijska mrea centralnog toplinskog sustava (vrelovodi i parovodi) polau
se podzemno prema posebnim propisima.
3) Potreban koridor za polaganje distribucijske mree centralnog toplinskog sustava
(vrelovod i parovod), ovisno o profilu cjevovoda, iznosi 2 m do 4 m.
4) Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove distribucijske mree centralnog
toplinskog sustava (vrelovodi i parovodi) mogu se voditi, na povrinama svih namjena,
ovisno o lokalnim tehnikim uvjetima, u skladu s odredbama lanaka 22. i 56. ove
odluke.
2) 5)Uz uvjet da nemaju negativni utjecaj na susjedstvo omoguuje se gradnja i
postavljanje ureaja za koritenje suneve energije, imajui u vidu ogranienja u odnosu
na MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.
6.5.3. Graevine za opskrbu prirodnim plinom
lanak 53.
1) Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju:
1. - magistralnoga visokotlanog plinovoda 600, tlaka 75 bara, koji e se
graditi za potrebe INA-e, uz postojei VT plinovod du gradske
obilaznice, od Lukog do nove PPMRS - istok, Ivanja Reka, za koji treba
osigurati koridor 30 m obostrano od osi plinovoda;
2. - plinskih primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica;
3. - magistralnoga visokotlanog plinovoda Ivanja Reka - TE-TO Zagreb u
nadlenosti Gradske plinare Zagreb;
4. - te distribucijskih visokotlanih plinovoda;

- 39 5. - plinskih regulacijskih stanica (PRS), te razdjelnih (RS) i blokadnih stanica

(BS).
2)Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne graevine. Oko njih
se po potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Do njih se
polau visokotlani plinovodi (VTP) ili srednjotlani plinovodi (STP), a iz njih do
potroaavode srednjotlani plinovodi (STP) ili niskotlani plinovodi (NTP). Lokacija
PRS mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom
za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
3)Razvodne(RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi
izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Lokacija RS i BS mora
imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za
povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
4)Plinovodi se polaupodzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena, u
naelu minimalno 1 m.
5)Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina iznosi za:
- magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda;
- RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne povrine 3 m;
- VTP 10 m;
- STP 2 m;
- NTP 1 m.
6)Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina za VTP, STP
i NTP mogu se u iznimnim i opravdanim sluajevima smanjiti uz primjenu posebnih
mjera zatite i suglasnost (Gradske plinare Zagreb).
7)U dijelovima grada gdje uz distribucijsku plinsku mreu postoje ili se planiraju i
drugi izvori energije upotrebljavat e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroaa.
8)Iznimno, postojei i planirani plinoopskrbni vodovi mogu se voditi, u pravilu,
istom trasom, na povrinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehnikim uvjetima, u
skladu s odredbama lanaka 22. i. 56. ove odluke
lanak 53.
1) Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju:
- magistralnoga visokotlanog plinovoda DN 600, tlaka 75 bara,
koji e se graditi za potrebe plinskoga transportnog sustava, uz
postojei VT plinovod du gradske obilaznice, od Lukog do nove
PPMRS - istok, Ivanja Reka, za koji treba osigurati koridor 30 m
obostrano od osi plinovoda;
- plinskih primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica;
- magistralnoga visokotlanog plinovoda DN 500/600, tlaka 50
bara, Ivanja Reka - TE-TO Zagreb u nadlenosti HEPPROIZVODNJA d.o.o. od Ivanje Reke do PPMRS Istok, a
Gradske plinare Zagreb d.o.o. od PPMRS Istok do TE-TO Zagreb;
- distribucijskih visokotlanih plinovoda;
- plinskih regulacijskih stanica (PRS), te razdjelnih (RS) i blokadnih
stanica (BS).
2)Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne graevine. Oko njih
se po potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Do njih se
polau visokotlani plinovodi (VTP) ili srednjotlani plinovodi (STP), a iz njih do
krajnjih kupaca vode srednjotlani plinovodi (STP) ili niskotlani plinovodi (NTP).
Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim
mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.

- 40 3) Razdjelne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po

potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Lokacija RS i BS
mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za
povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
4)Plinovodi se polau u javno prometne povrine: zeleni pojas, pjeaki hodnik ili
eventualno u kolnik, podzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena, u naelu
minimalno 1 m.
5)Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina iznosi za:
- magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda;
- RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne povrine 3 m;
- VTP 10 m;
- STP 2 m;
- NTP 1 m.
6)Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina za VTP, STP
i NTP mogu se u iznimnim i opravdanim sluajevima smanjiti uz primjenu posebnih
mjera zatite i suglasnost nadlene ustanove (Gradske plinare Zagreb d.o.o.).
7)U dijelovima grada gdje uz distribucijsku plinsku mreu postoje ili se planiraju i
drugi izvori energije upotrebljavat e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroaa.
8)Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i
graevina odreene su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i graevine.
9)Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove plinoopskrbne mree mogu se voditi, na
povrinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehnikim uvjetima, u skladu s odredbama
lanaka 22. i. 56. ove odluke.
7.

UVJETI UREENJA POSEBNO

PODRUJA I CJELINA

VRIJEDNIH

I/ILI

OSJETLJIVIH

7.1. Posebno vrijedna podruja i cjeline

lanak 54.
1) Generalnim urbanistikim planom, radi zatite i ouvanja, utvrena su
posebno vrijedna i osjetljiva podruja i cjeline, i to: dijelovi prirode, vode i njihove obale,
posebno vrijedna izgraena podruja, te su odreeni uvjeti i mjere njihove zatite.
Posebno vrijedni dijelovi prirode
2) Gradske park-ume, zatieni krajobrazi i krajobrazne cjeline, te parkovna
arhitektura kojihse ureuju:
Gradske park - ume:
3) Grmoica, Lisiina, Zamorski breg, estinski dol, Mirogoj - rleni jarek,
Remetski kamenjak - Remete, Dotrina, Miroeveina, Dankoveina, ulineina,
Oporovec, Novoselina, Graneina;
Krajobrazi:
4) dolina potoka Dubravica i krajobraz uz Zelenu magistralu, Jagodie,
Goljaki breg, Dolje - Bizek, Lisiina, dolina Medpotoki - Oreje, Perjavica, dolina
potoka Vrapak, Jakovina, dolina potoka Kustoaka s livadama Gorenci, Krvarii i
Zavrje,Mllerov breg, dolina velikog potoka (potok rnomerec) s livadama Mikulii
dolina potoka Ribnjak i Okrugljak, dolina potoka Kuniak, obronci zapadno od
Poljaaka, Kulmerove livade, dolina Fukov potok, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak,
dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka
tefanovec, dolina potoka Trnava, dolina potoka uerska reka, Deevec, Jalevec -

- 41 uerje, priobalje Save (obuhvaa krajobraze: Savska Opatovina, Mladoles, Jarun, SRC
Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - itnjaka uma i Poloj).
Vrijedni pojedinani dijelovi prirode:
5) Bizek; vrtae Bizek; Petrinjska ulica 42, stablo divljeg kestena; Petrinjska
ulica 53, stablo divljeg kestena; Bukovaka cesta 190/192, stablo hrasta.
Parkovna arhitektura
6) Zapad:
Aleja Seljake bune 7, vrt sanatorija; Podsusedski trg 28, stablo lipe; Dvoriek 22,
vrt kurije Dvoriek (vila Hter);Podsusedski trg, park; Vrapanska cesta 165, crkva sv.
Barbare - stablo lipe; Jankomir 11, kompleks bolnice Jankomir; Gajnice - Ul.
kerestinekih rtava - Ul. M. Gandhija - Ul. hrvatskih iseljenika, Park F. G. Lorce; trg u
Stenjevcu, stablo lipe; Samoborska ulica 3, vrt restorana "Norin"; pansko 53 i 55, dva
stabla lipe; Maranii 2 i 2A, park; Maranii - ul. pansko, stablo lipe; Preko 37, stablo
lipe; Tijardovieva ulica, park; Ljubljanska avenija - juno (zapadno i istono od Ul. J.
Slavenskog); Macanovieva ul. - Prosenikova ul., park; Ul. M. Puteka 1, O Alojzija
Stepinca; ulica Oranice - Medarska ul., groblje Oranice; Zagrebaka ul. 78-80; Pupinovo
naselje, Prilaz Pavla Vuka Pavlovia 1-15; Vinkovaka ul. 1, O Voltino; ul. Voltino 115; Voltino 1,3 - Voltino 2,4 - Batijanova 94, park; Konavoska ul. - Ul. Dragutina
Golika - Batijanova ul., igralite Vie tehnike kole - park; Ul. Dragutina Golika Konavoska ul. - korito potoka Kustoaka, park; Moenika ul. 2-16 te Veprinaka ul. 115, park izmeu stambenih objekata - naselja Istrana i invalida; Loinjska - Pazinska Vitezieva ul., park; Krapinska ul., dvoredni drvored platana ispred zgrade "Tesla Ericsson"; park naselja I. hrvatske tedionice na Trenjevki; Ozaljska - Nehajska ulica,
Park stara Trenjevka; Selska cesta - Zagorska ulica, park; Tratinska ulica - Nova cesta Ul. grada Vukovara, park; Ul. B. Adije 12-18, park; Ul. B. Adije 16/i, restoran "UP
Sava" - 7 stabala lipe; Nova cesta 92, O kralja Tomislava; Nova cesta 133, O Julija
Klovia; Ljubljanska avenija 2, Studentski dom Ante Starevia; Srednjaci - Kikieva ul.
- Ul. Vincenta od Kastva, stablo vrbe; Omika ul. 10, crkva Marije Pomonice na Kneiji,
stabla platane; Kneija - Ul. Tina Ujevia - Roglieva ul., Park hrvatskog proljea;
Jarunska cesta 2, Studentski dom Stjepana Radia; Horvaanska 6, O Horvati; Savska
ul. 183, tri stabla bijele topole kod Veslakog kluba; Odranska 8, Studentski dom Cvjetno
naselje; Ilica 222, pivovara - grupacija kestena; Prilaz baruna Filipovia 28 - Cankareva Preernova ul., 15 stabala lipe; Selska cesta 5 a, b, c, d, park; Selska cesta nasuprot
brojevima 5a i 7a, dva stabla platane u kompleksu vojarne; Selska cesta 7 a,b,c - Prilaz
baruna Filipovia, park; Ilica 154, grupacija stabala lipe i divljeg kestena; Ilica 132, dva
stabla lipe; park Trg Francuske Republike; Vinogradi 26, vrt ljetnikovca; Bosanska ulica
od broja 10 do 24, park; Buconjieva ul. 9, stablo lipe; vrt; Bosanska ul. 44, vrt;
Hercegovaka ulica 68-76, park; Ilica 109/111, stablo platane; Ilica 85, park Akademije
likovne umjetnosti; Kaieva ul. 22, stablo lipe; blok graevina: Klaieva - Primorska Kaieva - Prilaz Gj. Deelia, park uz igralite unutar bloka; Hochmannova ul. Jukieva ul., park.
7) Centar:
Trg F. D. Roosevelta 5, 5 stabala platane zapadno od objekta muzeja "Mimara";
Trg marala Tita 14, stablo platane ispred zgrade rektorata Sveuilita; Savska - Jukieva
ulica, tri stabla platane; Savska 39, Ministarstvo unutarnjih poslova; Kukuljevieva ul. Radniki dol, park; Pantovak 2-8, park; Pantovak 178, vrt; Pantovak 184, vrt;
Pantovak 198, vrt; Nazorova ul. 51, Pravni fakultet (bivi Samostan magdalenki);
Nazorova ul. 61, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Zamenhoffova 1, vrt;
Zamenhoffova 17, vrt; Tukanac 17, vrt; Tukanac 80, vrt; Tukanac 90, vrt; Tukanac
100, Jakinov posjed; Gornje Prekrije 71, vrt; Gornje Prekrije 82, vrt; estinski vijenac
54 i 56, vrt; estinska cesta - estinski vijenac, grupacija kestena; estinski vijenac 1,

- 42 crkva sv. Mirka - grupacija lipa; estinska cesta bb, dva stabla lipe uz restoran "estinski
lagvi"; Isce 33a, crkva sv. Mihaela; Jandrieva ul. 68, vrt vile Kaline; Ksaverska cesta
14, Djeji vrti "Vjeverica"; Radievo etalite; ul. Radievo etalite 19 i 21, grupacija
platana zapadno od stambenih graevina; Medveak 89, park; Medveak 100, park;
Mallinova ul. 7, vrt; Mallinova ul. 11, vrt; Jurjevska ul. 31, vrt; park Rokov perivoj;
Jurjevska ul. 63a, vrt; Jurjevska 65, vrt; Ul. I. G. Kovaia 17, vrt; Ul. I. G. Kovaia 25,
vrt; Rokov perivoj 2, vrt vile Frange; Rokov perivoj 8, vrt; Kapucinske stube br. 1, vrt;
padine Ilice; Visoka 8, vrt vile Gvozdanovi; Visoka 22, vrt palae Pongratz; Krlein
Gvozd 23, vrt; Demetrova 7, vrt palae Jelai; Vrazovo etalite s Ilirskim trgom;
Radieva 30, stablo divljeg kestena; Koarske stube - Mlinarska ulica 6, park; Kaptol 2,
stablo divljeg kestena; Kaptol 7, (nekadanja kanonika kurija), vrt; Kaptol 16, O
"Miroslav Krlea" - tri stabla platane i kesten; Kaptol 20, vrt; Nova Ves 64a, crkva sv.
Ivana Krstitelja, vrt; Gajeva ul. 13, atrij Arheolokog muzeja - stabla divljeg kestena;
Gajeva ul. 22, vrt (2 stabla gingko biloba); Gajeva ul. 32, stablo paulovnije; Gajeva ul.
36, vrt; Ul. A. Hebranga 19, vrt; orieva 16-18, park; Preradovieva 14, vrt;
Preradovieva 21-23, stablo medvjee lijeske; Gundulieva 25 i 27, dva stabla ginka; Ul.
A. Kovaia 3, stablo lipe; Ul. baruna Trenka 11, vrt; Frankopanska 15, 17, park crkve
sv. Vinka Paulskoga; Frankopanska 13, stabla kestena u dvoritu restauracije Zagorac;
Trg marala Tita 14, Rektorat Sveuilita - park; park Trg T. Roosevelta; Vodnikova 511, park unutar blokova; Ul. G. Ninskog 1, drvored divljeg kestena uz restoran
"Euroturist"; Ul. G. Ninskog 5, grupacije divljeg kestena uz objekt Crvenog kria; ugao
Palmotieve 26 i orieve ul., stablo hibiskusa; Trg Josipa Langa; Ul. Baltazara
Dvorniia 7, vrt; Suhinova ul. 1, vrt; Suhinova ul. 3, vrt; Bijenika cesta 46-54, Institut
Ruera Bokovia i Institut za fiziku; Voarska ul. 106, Djeako sjemenite, dvoredni
drvored lipa; Voarsko naselje; kompleks Bolnice alata; Jurkovieva - Posilovieva ul.,
park; Martieva ul. 14d-f, park; Martieva - Vojnovieva ul., 4 stabla koele; Ul. kralja
Zvonimira 10-16, stabla boikovine uz Ministarstvo obrane; Trg rtava faizma; Trg
rtava faizma 11, Studentski dom "Ivan Starevi", park; Biankinijeva - Barieva Breenskoga - Vojnovieva ul., park; Branimirova ul. - Trg kralja Petra Kreimira IV.,
grupacija platana i katalpi uz trnicu; Savska ul. - Krnjavoga 1, park uz Hotel
"Intercontinetal"; Savska ul. 37, park; Ulica grada Vukovara, grupacije stabala i drvoredi;
Ul. grada Vukovara 35 i 35a, park; Ul. grada Vukovara 37, park (ispred objekta
"Elektroprivrede"); Vranieva, Bonjakova, Stoirova, Alagina i Ruikina ul.; Ulica
grada Vukovara 58 a,b, park; Trg S. Radia 1, vijenica; Savska ul. 41, "Zagrepanka";
Savska ul. 77, Pedagoka akademija; Gagarinov put, park; Zeleni trg; Krka ul. 3, O
Davorina Trstenjaka; Vukovarska ul. 228-236.
8) Istok:
Olibska ulica, park; Botiev trg; Radnika cesta 16, 18, 16a, 18a - Botiev trg 1,2
- Hektorovieva ul. - Plinarsko naselje, grupacije divljeg kestena; Radnika cesta 16-22;
Radnika cesta - Drieva avenija, park; Ulica kneza Lj. Posavskog 10, centar Suvag;
ubieva ul. 12, park unutar stambenog bloka; ubieva - Dereninova - Zvonimirova
ulica, park ubievac; Trg Bartola Kaia; blok Martieva - Heinzelova - Makaneva,
dvoredni drvored divljeg kestena; Trg Otokara Kerovanija; Petrova ulica 70-79 Medovieva ul. - Kovaevieva ul., Gogoljin brijeg, park; Labudovac, Krijesnice i
Zajeva ulica, park; Lainska cesta 32, Studentski dom Laina; Lainska cesta 87 (oko
objekta Vodovoda); Vrhovev vijenac, park; Rim 84, vrt vile "Olga"; Bukovaka cesta
55, Umirovljeniki dom Zaklade Lavoslava varca; Bukovaka cesta 123, vrt
ljetnikovca; Bukovaka cesta 254, vrt ljetnikovca; Bukovaka cesta 316, Samostan
sestara Noterdam, vrt; Bukovaka cesta 341, vrt ljetnikovca; Gornji Bukovac 147, vrt;
Ulica J. esmikoga 1, crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije; Markuevaka cesta
203, crkva svetog imuna Jude Tadeja s grobljem; Aleja Antuna Augustinia 4, Djeji

- 43 vrti "Maksimir"; Trg Augustina Kaotia; Zoriiev trg; Branimirova ul. od Heinzelove
do Mandlove; Heinzelova ulica 55, Veterinarski fakultet; Heinzelova ulica 64, uz objekte
"Zagrepanke" i klaonica; Ul. K. . alskoga 29, O "Dobria Cesari"; Voloderska Ludinska - Kutinska ul., Moslavaki trg, Getaldieva ul. 5, Optika industrija "Marin
Getaldi"; Getaldieva ul. 4, Tehnika kola "Ruer Bokovi"; Ferenica I. bb, Djeji
vrti "Duga"; Ferenica II. bb, O Augusta Cesarca; Lastovska ul. 2-16, park; Avenija
M. Dria 79, 79a,b i 81, 81a,b; Ul. Milke Trnine 2-16 i Gavellina ulica, park; Bachova Gavellina ulica, park; Saborska - Foanska - Kapucinska - Kijevska ul., park; Ul.
Hrvatskog proljea 24, vrt vile Burek; Groblje Miroevac; Trg sv. Marije uerske 2,
crkva Pohoda Blaene Djevice Marije; Ljevakovieva ulica 5-15 i Dankoveka ulica,
grupacija platana; naselje Studentski grad, Ul. Vile Velebita i ogranci; I. Resnik 70, crkva
Uznesenja Blaene Djevice Marije i groblje.
9) Jug:
Ulica Savezne Republike Njemake, Park Vjekoslava Majera; Avenija
Dubrovnik; Avenija V. Holjevca 15, Geodetska tehnika kola i Graditeljska tehnika
kola, drvored srebrnolisnog javora; Avenija V. Holjevca 20, Brodarski institut; Trnsko Siget, Park mladenaca; Trnsko 25, 30, O Trnsko; Buzin, Buzinska ul. 1, uz kapelicu dva stabla movarnog empresa; Buzin, Buzinska ul., park; Sv. Klara, Mrkina ul. 67,
crkva sv. Klare, tri stabla jasena.
Drvoredi u ulicama
10) Zapad:
Podsusedska aleja, Aleja Seljake bune, korpikova, korpikova - Odvojak drvored jablana uz skladini prostor "avria", Ljubljanska avenija - sjeverna strana od
ul. Savska Opatovina do ul. Jankomir - drvored jablana, Ul. M. Reetara, uz Ljubljansku
aveniju (zapadno i istono od Ul. J. Slavenskog), Ul. Josipa Slavenskog, Hrgovii, Jarun,
rnomerec, Sv. Duh, Domobranska, Ilica, Prilaz baruna Filipovia, Ulica grada Mainza,
Batijanova, Puljska, Trakoanska, Krapinska, Loinjska, Ul. Andrije aje, Adijina,
Badaliina, Srednjaci, Ul. Tina Ujevia, Krklecova, Horvaanska.
11) Gornji grad i Kaptol:
Jurjevska, Tukanac, Dubravkin put, Demanov prolaz, Kaptol.
12) Donji grad:
anieva, Reljkovieva, Hanueva, Ul. Republike Austrije, Taloveva,
Pantovak, Prilaz Gjure Deelia, Trg marala Tita (Rektorat Sveuilita), Klaieva,
Krnjavoga, Jagieva, Jukieva, Hebrangova, Vukotinovieva, Bokovieva,
Katanieva, erjavieva, Ul. baruna Trenka, Ul. Pavla Hatza, Crnatkova, Vodnikova,
Perkoveva, Savska, Ul. V. Tenere, Branimirova, Drakovieva, Juriieva, Gajeva, Ul.
G. Ninskog, Medveak, Ksaver, Mirogojska, Rakoga, Ul. kneza Mislava, Ul. kneza
Borne, Ul. kneza Vieslava, Ul. kralja Drislava, Krianieva, Domagojeva, Hrvojeva,
Tvrtkova, Erddyjeva, vearova, Trpimirova, Ul. kneza Borne, Ul. kraljice Jelene, Trg
kralja Petra Kreimira IV., Kruieva, Ul. kralja Zvonimira, Martieva, Tomaieva,
Lopaieva, Bulieva, Ul. A. Breenskog, Barieva, Vojnovieva, Bauerova, Vlaka,
Voninina, Gotoveva, Biankinijeva, Vrbanieva, Tukanova, Makaneva, Stanieva,
Ul. kneza Ljudevita Posavskog, Ul. Crvenog kria, irolina, Bogiieva, Banjavieva,
Zavrtnica.
13) Istok:
Buanova, Heinzelova, Radnika, Oegovieva, ulekova, Harambaieva,
igrovieva, Kulanova, erinina, Livadieva, Rusanova, Petrova, Srebrnjak, Lainska,
Bukovaka, Maksimirska, Barutanski jarak, Ul. K. . alskoga, Jakieva, Vidrieva,
Albrechtova, Aleja Antuna Augustinia, Zapoljska, Turopoljska, Grianska, Aleja Blaa
Juriia, Lovrakova, Dubeka (Dubec).
14) Jug:

- 44 Prisavlje, Savski nasip, Veslaka, Cvjetna aleja, Trnjanska, Bosutska,

Miramarska, Drieva, Rakuina, Laurenieva, Ul. Damira Tomljanovia - Gavrana, Ul.
Savezne Republike Njemake, Islandska, Vatikanska, Ul. sv. Mateja, Ul. Baanske
ploe, Brezovaka.
15) Ureenje - gradskih park-uma:
Ureenje gradskih park-uma provodi se temeljem lanaka 66. i 78. ove odluke.
16) Ureenje krajobraza i krajobraznih cjelina:
Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti uvat e se i tititi osobito:
- njegovanjem specifinosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i
karakteristinih slika prostora uvjetovanih prirodnim obiljejima i kulturno povijesnim naslijeem;
- ouvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;
- zatitom podruja prirodnih biotopa;
- osiguranjem ravnotee i sklada izmeu urbaniziranih gradskih dijelova i njihova
prirodnog okruenja (ume, kultivirani krajolik).
17)Ureenje krajobraznih cjelina na podruju grada provodit e se:
1. Podsljemenski prostor:
- ouvanjem karakteristine konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i
istaknutih reljefnih toaka s kvalitetnim vizurama;
- ouvanjem neizgraenih povrina, te struktura i primjerenog mjerila izgraenog
okolia.
2. Savska ravnica:
- ouvanjem temeljnih krajobraznih obiljeja, osobito svih oblika vode, te
obnavljanjem starih rukavaca i meandara (Savica, Bundek), kao prostora
izravne bioloke raznolikosti;
- ouvanjem kvalitete podzemnih voda, racionalnim planiranjem povrina u
vodozatitnim podrujima.
18)Ureenje vrijednoga pojedinanog dijela prirode provodi se:
- kontinuiranim uvanjem i zatitom pojedinanog dijela prirode;
- ouvanjem okolia od degradacije koja bi mogla ugroziti njegova obiljeja i
vrijednosti;
- strunom valorizacijom osigurat e se to kvalitetnija zatita, odravanje i
ouvanje pojedinanog dijela prirode.
Ureenje parkovne arhitekture:
19)Ureenje parkovne arhitekture provodi se temeljem lanaka 66. i 78. ove
odluke.
20)Mjere ouvanja, zatite i ureenja ostalih javnih zelenih povrina, zatitnih
zelenih povrina i drugih neizgraenih povrina odreene su i urbanim pravilima ove
odluke.
21)Nain zatite, ureenja i koritenja park-uma, zatienih krajolika, spomenika
prirode i spomenika parkovne arhitekture odreen je odredbama toke 9. Mjere ouvanja
i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
Vode i vodno dobro
22)Povrine rijeke Save, stajaih voda, potoka i akumulacija na potocima
Medvednice odravat e se i ureivati tako da se odre reim i propisana kvaliteta voda,
prema kategorizaciji povrinskih voda.
23)Potoci se, preteito, ureuju otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim
podrujima ureuju se pejsano.

- 45 24)Povrine to su povremeno pod vodom, kao to su odteretni kanal "Odra",

inundacije i retencije na potocima Medvednice, ureivat e se i odravati.
25)Povrine povremeno pod vodom mogu se koristiti kao parkovne povrine i
otvorena igralita za port sport i rekreaciju.
Posebno vrijedna izgraena podruja
26)U posebno vrijednim izgraenim podrujima prigodom gradnje mora se voditi
rauna o povijesnim, umjetnikim i ambijentalnim vrijednostima znaajnih graevina i
prostora, vanima za prepoznavanje pojedinih gradskih predjela.
27)Nain zatite, ureenja i koritenja park-uma, zatienih krajolika, spomenika
prirode i spomenika parkovne arhitekture odreen je odredbama toke 9. Mjera ouvanja
i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
28)Nain zatite, ureenja i koritenja nepokretnih kulturnih dobara - povijesnih
graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i graevina, etnoloke, memorijalne i
arheoloke batine odreen je odredbama toke 9. Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
29)Zatita, ureenje i koritenje zatienih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih
dobara provodi se prema propozicijama nadlenog tijela zatite.
7.2. Posebno osjetljiva podruja i cjeline
lanak 55.
1) Posebno osjetljiva podruja i cjeline u kojima je ugroen okoli su:
1. - prostori u kojima je zagaen zrak (sredinji gradski prostor);
2. - prostori u kojima je poveana buka (sredinji gradski prostor, potezi uz
znaajnije ulice i uz djelatnosti koje su izvor buke);
3. - prostori u kojima je ugroeno tlo (zbog nestabilnosti tla, zagaivanja tla
i voda iz nepropisno izvedenih septikih i sabirnih jama, nepostojanja
graevina i ureaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i
sl.);
4. - potoci, rijeka Sava te stajae vode;
5. - podzemne i prilivne vode pojedinih crpilita;
6. - prostor odlagalita otpada Jakuevec i njegov neposredni okoli;
7. - prostori i graevine u kojima se obavljaju djelatnosti to poveavaju
opasnost od eksplozije, poara i zagaivanja podzemnih voda, tla i
zraka;
8. - prostori koncentrirane bespravne gradnje.
2) Na posebno osjetljivim podrujima i cjelinama treba osigurati propisane mjere
zatite okolia.
8.

URBANA PRAVILA

8.1. Ope odredbe

lanak 56.
1)Urbana pravila odreena su u skladu s prirodnim i urbanistiko-arhitektonskim
nasljeem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti podruja te s koritenjem i
namjenom prostora.
2)Prema kriterijima prostornog ureenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se
tri podruja konsolidacije:
- visokokonsolidirana podruja;

- 46 - konsolidirana podruja;
- niskokonsolidirana podruja.
3)Urbanim pravilima se odreuju propozicije za ureenje prostora i lokacijski
uvjeti za gradnju, osim za prostore gradskih projekata.
4)Urbana pravila su prikazana na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.
5)Na povrinama namjene Z, Z1 i Z2, koje urbanim pravilima nisu posebno
izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz lanaka 66., 67., 78. i 79. ove odluke, ovisno o
stupnju konsolidiranosti tih povrina. Na povrinama namjene R1, R2, IS i groblja koje
urbanim pravilima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz lanka 77.
ove odluke.
6)Na povrinama pod umom, ne moe se graditi, osim infrastrukture i graevina
u funkciji umarstva, a u skladu sa Zakonom o umama i Zakonom o zatiti prirode.
Iznimno, omoguuje se proirenje Gaja urni prema posebnim uvjetima.
7)Omoguuje se gradnja i postavljanje ureaja za koritenje obnovljivih izvora
energije uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na kvalitetu stanovanja, imajui u vidu i
ogranienja u odnosu na MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.
8)Gradnja helidroma,reciklanih dvorita, manjih komunalnih baza i drugih
manjih komunalnih graevina odredit e se tehnikim uvjetima za tu vrstu graevina, bez
obzira na propozicije iz urbanih pravila.
9)Prigodom osnivanja graevne estice gradnja je mogua i na graevnoj estici
povrine do 5% manje od povrine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio
katastarske estice prikljuuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se
kvantifikacija odnosi na propisanu esticu.
10)Na gradnju zamjenske graevine, te rekonstrukciju graevine kojom se utjee
na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu, a kojom se bitnone mijenja
usklaenost postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena,
namjena kojih je sukladna namjeni utvrenoj Generalnim urbanistikim planom, ne
primjenjuju se ovom odlukom propisani uvjeti pristupa s prometne povrine, broja
parkiralinih mjesta i odvodnje otpadnih voda.
11)Uline ograde i ograde izmeu graevnih estica za namjene koje nisu
stambene odreuju se prema normativima osnovne namjene i nije ih mogue smjestiti
unutar rezervacije proirenja postojee ulice.
12)Unutar prostora rezervacije proirenja postojee ulicedo realizacije proirenja
ulice mogue je osigurati pristup graevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke
vegetacije.
13)Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje
se u propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima ove odluke.
14)Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu
prema lanku 38. ove odluke, prikljuaka na mreu za opskrbu elektrinom energijom i
vodom, te za odvodnju otpadnih voda i s potrebnim brojem parkiralinih mjesta, u skladu
s odredbama ove odluke.
15)Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana
mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda
u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.
16)Smjetaj graevine na graevnoj estici odreen je urbanim pravilima ove
odluke. Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za
proirenje postojee ulice. Propisane udaljenosti od mea graevne estice, ne odnose se
na meu prema javnoprometnojpovrini, javnom parku ili povrini rezerviranoj za
proirenje postojee prometnice i meu uz koju je graevina prislonjena.

- 47 17)Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea
pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje je prislonjena, javnoprometnih
povrina (ulica, trg, eljeznika pruga), povrina rezerviranih za proirenje postojee
prometnice i javnog parka, ako detaljnim urbanim pravilima ove odluke nije odreeno
drugaije. Provedbenim dokumentima prostornog Urbanistikim planom ureenja
odnosno javnim natjeajem (iz lanka 101.ove odluke) moe se odrediti drugaija
meusobna udaljenost graevina.
18)Kod planiranja gradnje stambenih i stambeno-poslovnih graevina osigurati
minimalne sanitarne standarde: da svaki stan ima za ljetnog solsticija direktno sunevo
osvjetljenje od minimalno 2 sata na dan.
19)Provedbenim dokumentima prostornog Urbanistikim planom ureenja
osigurati da se kod planiranja novih stambenih odnosno stambeno-poslovnih susjedstva u
skladu s pravilima struke, osigura koritenje obnovljivih izvora energije, barem
minimalni standard prateih sadraja naselja, da svaka urbanistika cjelina, u pravilu, ima
svoj trg, igralite i parkovnu povrinu kao i spoj na gradsku prometnu mreu, a to
odgovara konanom broju korisnika tog prostora.
20)U zonama niske i visoke izgradnje potrebno je osigurati preduvjete za zdravi
ivot djece ureenjem prateih sadraja - parkova i igralita u skladu s pravilima struke
bilo u sklopu predvrtova, dvorita bloka bilo javnih gradskih prostora - ulica, trgova ili
parkova.
21)U gradnji niskih i individualnih graevina na regulacijskoj liniji ili na rubu
rezervacije proirenja prometne povrine, balkoni, loe, istaci i sl. dubine do 1,0 m
mogui su iznad javnoprometne povrine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili
prostor rezerviran za proirenje najmanje irine 12,0 m.
22)U gradnji visokih graevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije
proirenja prometne povrine, balkoni, loe, istaci i sl. mogui su iznad javnoprometne
povrine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proirenje
najmanje irine 15,0 m.
23)Balkoni, loe, istaci i sl. iz prethodnih stavaka mogu se planirati najnie u
razini poda druge nadzemne etae.
24)Najvea visina graevine je devet nadzemnih etaa.
Graevine vie od devet nadzemnih etaa
25)Graevina s vie od devet nadzemnihetaa ili vee visine moe se graditi, ako
je to nuno zbog djelatnosti koja se u njoj obavlja (silosi, vodotornjevi, tornjevi odailjaa
i prijemnika, industrijski i komunalni ureaji, vjerske graevine i drugo).
26)Poslovne graevine, hoteli i graevine javne i stambene namjene mogu se
graditi i s visinama viim od devet nadzemnih etaa kada je to predvieno ovim planom,
odnosno potvreno provedbenim dokumentima prostornog urbanistikim planom
ureenja.
27)Osim u zonama zabrane gradnje graevina viih od 9 etaa odreenim
lankom 92. ove odluke, zabrana gradnje graevina viih od 9 etaa protee se i na one
lokacije koje ne zadovoljavaju sljedee uvjete:
- smjetaj uz gradske avenije ili glavne gradske ulice;
- prihvatljiv ukupan utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na zatiene dijelove
grada;
- blizinu sustava javnog prometa;
- zadovoljavajuu prometnu propusnost okolnih ulica;
- poboljanje gradske infrastrukture u iroj zoni;
- dodatno ureenje javne povrine oko graevine, u pravilu, ispred graevine, a to
se dokazuje postupkom izrade i prihvaanja programa za povoenje natjeaja

- 48 odnosno postupkom izrade i donoenja provedbenog dokumenta prostornog

urbanistikog plana ureenja.
28)Izgradnja graevina viih od devet nadzemnih etaa eventualno i veeg ki
nadzemno od 3,5 omoguava se u zonama visoke gradnje oznake 2.9 posebno tamo gdje
je takva gradnja preduvjet saniranja nekog gradskog podruja, gdje se renoviraju enklave
substandardne gradnje ili gdje takva gradnja rjeava neki drugi gradski problem.
29)Najvea visina graevina viih od 9 etaa je 100 m odnosno 25 nadzemnih
etaa, osim za graevine visina kojih se odreuje provedbenim dokumentima prostornog
urbanistikim planom ureenja, odnosno za koje je do stupanja na snagu ove odluke
proveden javni natjeaj.
30) Mogunosti izgradnje graevina viih od 9 etaa i visina viih od 100 m
preispituje se samo postupcima izrade i donoenja dokumenta prostornog urbanistikog
plana ureenja koji su posebno istaknuti programskim smjernicama za izradu tog plana u
ovoj odluci.
31) Specifini oblikovni, sadrajni i tehniki zahtjevi kao i mjere zatite od
moguih nepovoljnih utjecaja na strukturu i nain koritenja tog dijela grada odreuju se
programom javnog natjeaja koji se provodi po proceduri iz lanka 99. ove odluke, a to
znai da se osim uvjeta koje mora zadovoljavati lokacija trai usklaenost s osnovnim
zahtjevima u vezi sa sigurnou i tehnikim uvjetima gradnje, koritenjem, odravanjem i
eventualno uklanjanjem graevine i u pravilu javno koritenje prizemlja.
32)Stambene i stambeno poslovnegraevine vie od devet nadzemnih etaa mogu
se graditi uz ki nadzemno maksimalno 2,5 i uz ispunjavanje uvjeta iz prethodnog stavka.
33)Iznimno vei ki nadzemno od 2,5 omoguuje se na podruju prostora
Zagrepanke, kao prostora od interesa za Grad Zagreb, kompleksa URIHO - zona istono
od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog
velesajma,prostora kongresnog centra na lokaciji bloka Savska - Jukieva i prostora
poslovno stambenog kompleksa na lokaciji Ilica 212-214,te uz potez Vukovarske ulice od
ulice Svetice do Heinzelove kao ve nastalog podruja koncentrirane gradnje visokih
graevina i na prostoru uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje za
potrebe naglaavanja vizure ulaza i izlaza u grad novoizgraenom Sarajevskom ulicom.
34)Graevine vie od devet nadzemnih etaa ne mogu se graditi u
podsljemenskom predjelu, sjeverno od Aleje Bologne, Karanika, Bolnike, Ilice, Vlake,
Maksimirske i ulice Dubrava, sjeverno od eljeznike pruge izmeu Trga Francuske
Republike na zapadu i Heinzelove ulice na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel i
prostora kongresnog centra na lokaciji bloka Savska - Jukieva i prostora poslovno
stambenog kompleksa na lokaciji Ilica 212-214.bloka Krnjavoga-Savska-Jukieva.
35)Graevine vie od devet nadzemnih etaa ne mogu se graditi ni unutar
prostornih koridora navedenih u lanku 92. ove odluke.
36)Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, biciklistikih staza,
parkiralita za bicikle, pjeakih staza, te komunalne infrastrukture omoguuje se na
itavom gradskom podruju bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.
37)Gradnja poslovnih graevina iz lanka 18. i graevina u funkciji osnovne
namjene iz lanka 20. ove odluke treba biti usklaena s lokalnim uvjetima.
Zatitne zone povrina posebne namjene
38)Unutar zatitnih zona povrina posebne namjene:
- nije doputena izgradnja skladinih i slinih prostora za odlaganje goriva,
eksplozivnih i slinih tvari koje mogu izazvati negativne uinke na okoli;
- za izgradnju graevina bilo koje vrste unutar zatitne zone potrebno je
prethodno pribaviti suglasnost nadlenog ministarstva;

- 49 -

prilikom izrade provedbenih dokumenata prostornog urbanistikih planova

ureenja koji dijelom ili u cijelosti zahvaaju zatitnu zonu potrebno je
prije donoenja plana ishoditi suglasnost nadlenog ministarstva;
za izgradnju svih graevina viih od 25 m potrebno je prethodno pribaviti
suglasnost MORH-a.

8.2. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora

lanak 57.
Gradska se podruja koriste, ureuju i tite u skladu s posebnostima prostora:
1. VISOKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
Zatita i ouvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.1.)
Zatita, ureenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.)
Zatita, ureenje i dogradnja osobito vrijednoga sredinjeg dijela podsljemenskog
podruja (1.3.)
Zatita i ureenje vrijednog prostora individualne gradnje (1.4.)
Zatita i ureenje vrijednog prostora niske gradnje (1.5.)
Zatita i ureenje dovrenih naselja (1.6.)
Zatita i ureenje prostora visoke gradnje (1.7.)
Zatita i ureenje cjelovitih kompleksa jedne namjene (1.8.)
Zatita, odravanje i njegovanje parkova i gradskih park-uma (1.9.)
Odravanje i njegovanje zatitnih zelenih povrina (1.10.)
2. KONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
Zatita, ureenje i dogradnja najsjevernijeg dijela podsljemenskog podruja (2.1.)
Zatita, ureenje i dogradnja zapadnoga, sredinjeg i istonog dijela
podsljemenskog podruja (2.2.)
Zatita, ureenje i dogradnja zapadnog i istonog dijela podsljemenskog podruja
- povijesna urbana cjelina i kontaktno podruje (2.3.)
Ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.4.)
Sanacija, ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.5.)
Ureenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje (2.6.)
Ureenje i urbana obnova prostora niske gradnje (2.7.)
Ureenje i urbana obnova prostora mjeovite gradnje (2.8.)
Ureenje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.9.)
Ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene (2.10.)
Ureenje javnih zelenih povrina (2.11.)
Ureenje zatitnih zelenih povrina (2.12.)
Gradnja na graevnim esticama najmanje povrine 5000 m2(2.13.)
Ureenje rijeke Save (2.14.)
3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
Urbana obnova preobrazba (3.1.)
Nova regulacija na neizgraenom prostoru (3.2.)

8.2.1. VISOKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA

lanak 58.

- 50 Zatita i ouvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.1) - prostori: Gornji grad i

Kaptol s kontaktnim podrujem.
2) Opa pravila:
1. - zatita, odravanje i ureenje povijesnih cjelina;
2. - zadravanje postojee urbane matrice bez uvoenja novih ulica;
3. - gradnja i ureenje prostora prema detaljno utvrenim uvjetima;
4. - prigodom uline gradnje dubinu graevine ili dvorinih krila poluugraenih i
ugraenih graevina uskladiti s preteitom dubinom gradnje poteza;
5. - zadravanje raznolikosti namjena i postojeeg omjera graevina namijenjenih
za stanovanje, javne i drutvene i druge namjene;
6. - zatita stanovanja; mogua prenamjena samo substandardnoga stambenog
prostora u neku drugu namjenu (podrumski prostori, prostori u dvorinim
izvorno pomonim graevinama i sl.);
7. - u Vlakoj i Tkalievoj ulici zadravanje mjeovitosti namjena i ureenje
podruma i prvih dviju etaa ulinih i dvorinih graevina te dvorinih
otvorenih prostora za javno koritenje;
8. - onemoguavanje gradnje u parkovima i na drugim kvalitetnim javnim
zelenim povrinama i ispod njih;
9. - uvanje postojeih slobodnih povrina i obvezna zatita kvalitetnih
pojedinanih stabala;
10. - onemoguavanje provoza vozila kroz povijesni prostor;
11. - stimuliranje pristupa javnim prometom primjerenim povijesnom prostoru;
12. - za stambenu namjenu 1 PGM/1 stan;
13. -onemoguavanje gradnje javnih garaa;
14. - za novu ulinu gradnju, za sve nove graevine javne i drutvene namjene i za
ureenje javnih otvorenih prostora obvezan je javni natjeaj;
15. - iznimno, na lokaciji Palae Jelai u Demetrovoj ulici za rekonstrukciju,
dogradnju, nadogradnju i novu gradnju graevina i sadraja javne namjene
nije potrebno provesti javni natjeaj, uz mogunost zadravanja stambene
graevine u postojeim gabaritima;
16. - iznimno, omoguuje se realizacija javne namjene 'Muzej osjeta Zagreb'
(revitalizacija postojeeg tunela Gri),uz uvjet da se realizira unutar prostora
tunela Gri, bez kompleksnijih zahvata i izgradnje u okolnome podzemnom i
nadzemnom prostoru, osobito na prostoru Vranicanijeve poljane koja je
arheoloki lokalitet uvjet da se realizira unutar obuhvata tunela Gri, bez
kompleksnijih zahvata i izgradnje, osobito na prostoru Vranicanijeve poljane
koja je arheoloki lokalitet;
17. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim
dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9.
MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
1)

lanak 59.
1)
Zatita, ureenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.)
- prostori: Donji grad - zapad, Donji grad - istok, Ilica - Britanski trg, Vlaka - Petrova,
Maksimirska - Petrova i drugi prema grafikom prikazu.
2)
Opa pravila:
1. - zatita, odravanje, ureenje i dogradnja povijesnih cjelina;
2. - zadravanje postojee urbane matrice i tipologije gradnje bez dijeljenja
blokova novim ulicama;

- 51 3. - zadravanje postojee raznolikosti visina ulinih graevina, posebno imajui

u vidu vrijednost i oblikovnu dovrenost graevina;
4. - onemoguavanje gradnje u parkovima i na drugim kvalitetnim javnim
zelenim povrinama i ispod njih;
5. - uvanje i obnova postojeih drvoreda; mogunost sadnje novih drvoreda;
6. - neizgraene kvalitetne zelene povrine i kvalitetna pojedinana stabla
obvezno sauvati;
7. - ureenje dvorita tako da je u unutranjosti bloka mogua rekonstrukcija,
gradnja zamjenskih graevina, i gradnja novih graevinai garaa za potrebe
bloka, kod gradnje zamjenskih i novih graevina, u svrhu sanacije i afirmacije
vrijednosti bloka u cjelini, obavezno je cjelovito rjeenje graevne estice;
mogue je zadrati i planirati vie graevina razliitih namjena na istoj
graevnoj estici; pristup s javnoprometne povrine preko uline graevne
estice, odnosno kroz kolni prolaz uline graevine;
8. -gradnja javnih garaa nije mogua na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na
prostoru omeenom ulicama: Vlakom, Bauerovom, Trgom Petra Kreimira
IV, Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura
Ninskog, junim rubom Botanikog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom,
Savskom, Ul. I. Krnjavoga, Kaievom i Ilicom, radi ogranienja motornog
prometa u sreditu grada.U toj zoni mogua je gradnja garaa iskljuivo za
potrebe stanovanja, i to prema normativu najvie 1GPM/1 stan. Iznimno,
omoguuje se gradnja javne podzemne garae s prateim sadrajima na lokaciji
Srednjokolskog igralita.sukladno uvjetima iz lanka 14.ove odluke;
9.- unutar blokova Donjeg grada mogua je izgradnja garaa samo za potrebe
stanovnika bloka kapaciteta do maksimalno 100 PM, maksimalne dubine 2
(dvije) podzemne etae, i to prema normativu najvie 1 PGM/1 stan.
Odobravanju gradnje garaa, prethodi izrada prometne studije kojom se
utvruje prometna usklaenost s uom (blok) i irom zonom obuhvata
(kontaktni blokovi);
10.- za novu ulinu gradnju i/ili rekonstrukciju kojom se utjee na konzervatorske
uvjete, na itavom prostoru od Zapadnog kolodvora do Heinzelove ulice na
istoku, te na objema stranama uz Maksimirsku ulicu i zapadnu stranu
Bukovake ulice obvezan je javni natjeaj, kao i za cjelovito ureenje javnih
prostora (trgova, parkova i pjeake zone) obvezan je javni natjeaj;
11. iznimno, za blokove oznaene na grafikom prikazu 4a) Urbana pravila,4b)
Procedure urbano prostornog ureenja i 4d) Nepokretna kulturna dobra,
prostorno rjeenje odredit e se provedbenim dokumentima prostornog
urbanistikim planom ureenja. Za te se blokove omoguuje razrada prostornih
rjeenja detaljnijom valorizacijom - detaljna konzervatorska podloga za cjelinu
bloka, koju izrauje nadleno tijelo zatite (lanak 91. 92. ove odluke) uz uvjet
zadravanja preteite visine u odnosu na blok tako da kin ne bude vei od
3,0.,odnosno postojei ukoliko je vei. Za sve blokove Donjeg grada na kojima
se planiraju kompleksni zahvati ureenja kojima se bitno mijenja njihova
postojea prostorna i graevinska struktura / morfologija bloka potrebno je
izraditi provedbeni dokumentprostornog urbanistiki plan ureenja, uz uvjet da
kin ne bude vei od 3,0,odnosno postojei ukoliko je vei;
12. - do donoenja provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenjamogua je gradnja samo pojedinane uline interpolacije i
rekonstrukcija ulinih graevina prema odredbama ovog lanka, a u dvoritima
rekonstrukcija graevina, koje su prema namjeni u skladu s namjenom
utvrenom GUP-om, prema pravilima za dvorinu gradnju iz ovog lanka;

- 52 13. - provedbeni dokumenti prostornog urbanistiki planovi ureenja izrauju se

prema opim pravilima ovog lanka, detaljnim konzervatorskim podlogama i
programskim smjernicama za svaki od navedenih blokova.Ureenje prostora i
opseg mogueg zahvata definirat e se detaljnim konzervatorskim
propozicijama za izradu provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog
plana ureenja, a grafiki prikaz - kategorizacija graevnog fonda sastavni je
dio konzervatorske podloge za izradu detaljnijeg urbanistikog plana ureenja;
14. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim
dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9.
MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
3)Programske smjernice:
3. DPUUPU Ilica - Medulieva - Deelieva - Kaieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene sjevernog dijela bloka i mjeovite
preteito stambene namjene junog dijela; visina prema detaljnim pravilima ovog lanka;
revitalizacija dvorita; prenamjene u prostore javnog koritenja - trgovine, ugostiteljstvo,
kultura i slino; rekonstrukcije, ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu
valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih
graevina; pjeaki prolazi - otvoreni i natkriveni osobito u sjevernom dijelu
unutranjosti bloka; zatita i ureenje djeje ustanove s igralitima i postojeeg zelenila u
junom dijelu bloka; najvei ki uskladiti s preteitim kibloka;obveza izrade uz obveznu i
prioritetnu izradu detaljne konzervatorskepodlogeili studije bloka.
4. DPUUPUIlica - Frankopanska - Dalmatinska - Medulieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; zadravanje i ureenje
kazalita i okolnog prostora s pjeakom vezom prema Ilici; revitalizacija dvorita
prenamjenom u prostore javnog koritenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slino;
rekonstrukcije, ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te
povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prolazi kroz
blok - otvoreni i natkriveni; zatita djejeg i koarkakog igralita i kvalitetne zelene
povrine jugozapadnog dijela bloka; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina
prema detaljnim pravilima ovog lanka; obveza izrade uz obveznu i prioritetnu izradu
detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
5. DPUUPUIlica - Gundulieva - Varavska - Frankopanska
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; revitalizacija dvorita
prenamjenom u prostore javnog koritenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slino;
zadravanje kole i ureenje vanjskog prostora kole s proirenjem prema sjeveru;
zadravanje i ureenje Satirikog kazalita, Glazbenog zavoda i Muzike kole;
rekonstrukcija i ureenje gostionice uglovnice Frankopanska-Varavska i zatita
kvalitetnog zelenila u dvoritu;ouvanje specifine ambijentalnosti i zatita kvalitetnog
zelenila u dvoritu uglovnice Frankopanska Varavska; rekonstrukcije, ruenje i nova
gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne
vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; pjeaki prolazi kroz blok - otvoreni i
natkriveni; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima
ovog lanka; obveza izrade uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske
podloge ili studije bloka.
6. DPUUPUIlica - Preobraenska - Preradoviev trg - Varavska - Gundulieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; rekonstrukcija dvorine gradnje
uz ruenje i novu gradnju uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i
funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prenamjene u prostore
javnog koritenja - kultura, trgovine, ugostiteljstvoi slino, otvaranje pjeakih prolaza
kroz blok i stvaranje kvalitetnih mikroprostora; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka;

- 53 visinu graevine uskladiti s preteitom visinom gradnje u bloku; obveza izrade uz

obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
8. DPUUPUBerislavieva - Gajeva - Hebrangova - Preradovieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; revitalizacija dvorita;
prenamjena; rekonstrukcija, ruenje, nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju
stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina;
prolazi kroz blok - otkriveni i natkriveni; zatita kvalitetnog zelenila i parkovne
arhitekture u dvoritima uz Hebrangovu, Gajevu i Berislavievu ulicu; ureenje djejeg
igralita u Berislavievoj; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina i izgraenost
prema detaljnim pravilima ovog lanka: obveza izrade uz obveznu i prioritetnu izradu
detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
9. DPUUPU Trg bana Jelaia - Petrinjska - Amrueva - Trg. N. . Zrinskoga Praka
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; definiranje lokacije javne i
drutvene namjene u Prakoj; revitalizacija dvorita; prenamjene u prostore javnog
koritenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slino; u dvoritu rekonstrukcije, ruenje i
nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne
vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina, djelomino natkrivanje dvorita i
povezivanje s okolnim ulicama prolazima kroz blok - otkrivenim i natkrivenim; najvei ki
uskladiti s preteitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog lanka; obveza
izrade uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
12. DPUUPUKrnjavoga - Kaieva Pierottijeva-Jukieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka i dovrenje bloka novom
gradnjom uz Kaievu ulicu; ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju
stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina
stambeno - poslovnih, ili poslovnih graevina u istonom dijelu bloka; obvezno planirati
drvored uz zapadnu stranu Kaieve; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visinu
graevine uskladiti s preteitom visinom gradnje u bloku; obveza izrade uz obveznu i
prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
13. DPUUPUHebrangova - Preradovieva - erjavieva Gundulieva - TrgPetra
Svaia
Mjeovita preteito poslovna namjena bloka revitalizacija dvorita; prenamjena;
rekonstrukcije, ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te
povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prolazi kroz
blok - otkriveni i natkriveni; zatita zelenila - vrtova u erjavievoj i Preradovievoj i
parkovne arhitekture u Hebrangovoj 19; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina i
izgraenost prema detaljnim pravilima ovog lanka; obveza izrade uz obveznu i
prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
14. DPUUPUVlaka - ubieva - Martieva - Dereninova
Zadravanje mjeovite namjene; ureenje i dovrenje, uz ruenje i novu gradnju uz
prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka,
odnosno pojedinih graevina; zatita i obnova zgrada bive tvornice Badel iz doba
razvoja zagrebake industrije; prenamjena u poslovno prodajne prostore i prostore
kulture, primjerene gradskom sreditu; nova gradnja javne, stambene, trgovake,
poslovne namjene; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; obveza izrade uz obveznu i
prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka; ureenje prostora
prema gradskom projektu.
15. DPUUPU Bornina - Erddyjeva - Branimirova - Domagojeva
Zadravanje postojee preteito stambene namjene; ureenje i dovrenje i nova gradnja
uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka,
odnosno pojedinih graevina; nova gradnja uz Borninu i Branimirovu i u sredinjem

- 54 dijelu bloka, stambene, javne, ugostiteljsko-turistike i poslovne namjene primjerene

stanovanju; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visinu graevine uskladiti s
preteitom visinom gradnje u bloku; obveza izrade uz obveznu i prioritetnu izradu
detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
4)Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja ugraenih, poluugraenih i samostojeih graevina;
2. - povrina uline graevne estice u pravilu je postojea;
3. - u granicama Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba sustava zatite A, ne
mogu se spajati graevne estice uz ulicu, osim za javnu i drutvenu namjenu;
4. - u sklopu cjelovitog rjeenja ureenja i sanacije prostora bloka omoguava se
promjena oblika i veliine, odnosno dubine ulinih graevnih estica
("skraivanje" ili "produenje");
5. - u unutranjosti bloka mogua je promjena oblika i veliine graevne estice;
6. - najvea izgraenost uline graevne estice je 60%, a na uglovima 80%,
najvea izgraenost dvorine graevne estice je 30%, osim za graevine javne
i drutvene namjene; u blokovima najuega gradskog sredita (oznaeno na
grafikom prikazu 4a-Urbana pravila) mogua je i vea izgraenost graevne
estice, ali ne vea od 80%, u cilju javnog koritenja unutranjosti bloka i
stvaranja javnih pjeakih povrina i prolaza;
7. - najvei GBP uline gradnje uskladiti s preteitim GBP ulinog poteza;
8. - najvei ki uline graevine graevne estice uskladiti s preteitim ki poteza ili
bloka, ali ne moe biti vei od 3,0 nadzemno, osim za javnu i drutvenu
namjenu kulturuprema lanku 8. ove odluke;
9. - dubinu uline graevine ili dvorinih krila uskladiti s preteitom dubinom
gradnje poteza;
10. - najveu visinu uline graevine uskladiti s preteitom visinom u ulici;
11. - najvea visina dvorine graevine je etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta
etaa potkrovlje bez nadozida; iznimno, za graevine javne i drutvene
namjene etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao
potkrovljeili uvueni kat, uz uvjet zadravanja preteite visine u odnosu na
blok;
12. - iznimno dvorina graevina moe biti i via, ali ne via od postojee dvorine
graevine uz koju se prislanja;
13. - parkiralina mjesta za stambenu ulinu i dvorinu gradnju osigurati u pravilu u
bloku, prioritet podzemno, i to najvie1 PGM/1 stan;
14. - graevni pravac uline graevine je postojei, osim kad se zadrava postojee
kvalitetno zelenilo;
15. - uline graevine su ugraene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema
lokalnim uvjetima; razmak izmeu uline i nove dvorine graevine ne moe
biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;
16. - rekonstrukcija se izvodi prema pravilima za novu gradnju;
17. - prigodom rekonstrukcije i gradnje nove graevine umjesto postojee postojei
parametri vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja, osim za
izgradnju dizala;
18. - iznimno, u bloku Baruna Trenka - Trg kralja Tomislava, zadrava se u
prostoru zgrada Zagrebakog kazalita lutaka u izvedenim tlocrtnim i
visinskim gabaritima, ostali lokacijski uvjeti nisu propisani;
19. - iznimno, sjeverozapadni ugao Martieve i Dereninove ulice omoguava se
gradnja stambeno-poslovne graevine, najvea izgraenost do 90%, najvea

- 55 visina sedam nadzemnih etaa, kin 6,0, promet u mirovanju na graevnoj estici
minimalno 35%.
b) u zoni javne i drutvene namjene, ugostiteljsko-turistike namjene i u zoni
infrastrukturnih sustava:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima
osnovne namjene;
- urbanistike parametre uskladiti s vrijednostima prostora;
- gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju.
lanak 60.
1)
Zatita, ureenje i dogradnja osobito vrijednoga sredinjeg dijela
podsljemenskog podruja (1.3.) - prostori: Pantovak - Tukanac, Pantovak Prekrije, Nova Ves - Medvedgradska, Medveak - alata - Voarska, Ksaver i
drugi prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1. -zatita i ureenje predjela grada koji ima vrijednost zatienih prirodnih i
graditeljskih cjelina;
2. - nova gradnja mogua je jedino uz ulicu, iznimno pristupni put;
3. - prenamjena postojeih graevina u proizvodne i servisne namjene nije mogua,
niti je mogua gradnja novih graevina takve namjene;
4.- onemoguavanje gradnje u parkovima te na drugim javnim zelenim povrinama
i ispod njih;
5.- onemoguavanje osnivanja novih graevnih estica prenamjenom zatienih
vrtova i zelenih okunica postojeih graevina;
6.- kvalitetna pojedinana stabla obvezno sauvati;
7.- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE
OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
3)Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja samostojeih graevina, iznimno, samo kao dovretak postojee
strukture, gradnja poluugraenih i ugraenihgraevina;
2. - najmanja povrina graevne estice je 700 m, najmanja irina graevne estice
uz ulicu je 20,0 m;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 25%;
4. -najvei GBP je 500 m;
5. -najvei ki 0,7;
6. -najmanji prirodni teren je 40% povrine graevne estice i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
7. -najvea visina graevine je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje
kao potkrovlje ili uvueni kat;
8. -sva potrebna garano-parkiralina mjesta osigurati na graevnoj estici, ne
unutar rezervacije proirenja postojee ulice, i to 2 PGM/1 stan (najmanje 50% u
garaama), a za druge namjene prema normativima ove odluke;
9. -graevni pravac za glavnu i pomone graevine, najmanje 5,0 m udaljen od
rubne linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za
ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje, iznimno, na strmim
terenima garae se mogu locirati uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice,

- 56 odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje; u interpolacijama mogue je graevni pravac uskladiti s
graevnim pravcem postojeih graevina u ulici;
10. -najmanja udaljenost glavne graevine od mee susjedne graevne estice je 4,0
m;
11. -rekonstrukcija i gradnja novih graevinaumjesto postojeihi interpolacija
na esticama jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu
gradnju osim irine graevne estice uz ulicu i udaljenosti od mee susjedne
graevne estice koja je najmanje 3,0 m, s tim da se postojei parametri vei od
propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
12. -rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija
i na graevnim esticama, manjim od 700 m, uz uvjet da je najvei GBP 500 m
i najvei ki 0,7; najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; najmanje 1 PGM/1 stan; najmanja
udaljenost glavne graevine od mee susjedne graevne estice 3,0 m, iznimno
postojea, osim kod interpolacije; ako je postojea graevina poluugraena ili
ugraena i nova graevina moe biti kao postojea, drugi lokacijski uvjeti nisu
ogranieni; u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojeih, GBP,
ki i visina vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja; u
interpolacijama graevna estica ne moe biti manja od 500 m za
slobodnostojee, a 400 m za poluugraene graevine, 2 PGM/1 stan, a ostalo
prema pravilima za rekonstrukciju, dogradnju i gradnju nove graevine umjesto
postojee;
13. -iznimno ovisno o lokalnim uvjetima uz ulice u kontaktnoj zoni Ilice, Vlake i
Petrove - Ribnjak, Medveak, poetak Grkovievei Voarske, Medvedgradska,
Nova Ves, Radniki dol, Kukuljevieva, poetak Pantovaka, kao dovretak
tipologije gradnje omoguuje se gradnja novih i rekonstrukcija samostojeih,
poluugraenih i ugraenih graevina viih, veega GBP-a, TP-a i veega ki, ali
ne viih i veih od veine postojeih graevina u ulici; dubinu graevine ili
dvorinih krila u poluugraenim ili ugraenim graevinama uskladiti s
preteitom dubinom gradnje poteza; obvezno je smjetanje svih potrebnih PGMa (najmanje1 PGM/1 stan) na vlastitoj graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
14. -iznimno na sjevernom dijelu Pantovaka, od odvojka Donje Prekrije prema
sjeveru i na Gornjem Prekriju, od odvojka Jurjevske prema sjeveru, mogu se
graditi iskljuivo samostojee graevine na graevnim esticama, najmanje
povrine 1000 m, najmanje irine graevne estice uz ulicu 20 m i najveeg
GBP-a 500 m, najveeg ki 0,4; najvea visina tri nadzemne etae, pri emu je
trea etaa potkrovlje bez nadozida; graevni pravac najmanje 10,0 m od rubne
linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu
nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje na Pantovaku, a najmanje
15,0 m na Gornjem Prekriju; najmanja udaljenost glavne graevine od mee
susjedne graevne estice je 5,0 m; najvea izgraenost graevne estice je
25%; 2 PGM/1 stan (sva vozila u garaama, ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice), obvezno parkovno ureenje predvrta; rekonstrukcija i gradnja
novih graevina umjesto postojeih i interpolacija mogua je i na postojeim
manjim graevnim esticama, za interpolacije graevna estica ne moe biti
manja od 700 m, uz najvei ki 0,4 i najveu visinu tri nadzemne etae, pri emu
je trea etaa potkrovlje bez nadozida; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u
rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee se postojea

- 57 izgraenost graevne estice, GBP,ki ki i visina, vei od propisanih, mogu se

zadrati, ali bez poveavanja;
15. -iznimno, u ulici Pantovak zapadna strana, do visine krianja s
Pavlinovievom, prema grafikom prikazu, omoguava se zadravanje izvedene
graevine ukoliko je visinom usklaena s urbanim pravilom, drugi lokacijski
uvjeti nisu ogranieni;
16. -iznimno, u Vinkovievoj ulici i u ulici Pantovak, sjeverno od Mandekievih
stuba omoguava se zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i
visinskim gabaritima;
17. -iznimno, u Jurjevskoj ulici - zapadna strana, prema grafikom prikazu,
omoguava se omoguava se zadravanje u prostoru graevine u zateenim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje
se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
1- gradnja novih graevina i rekonstrukcija graevina prema programu i
normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;
2- drugi lokacijski uvjeti (izgraenost graevne estice, GBP, ki, visina graevine i
prirodni teren) nisu ogranieni;
3- gradnja novih graevina premajavnomnatjeaju.
c) u zoni ugostiteljsko-turistike namjene i zoni portsko sportskorekreacijske namjene - port sport s gradnjom - R1:
1- rekonstrukcija i gradnja novih graevina prema programu i normativima
osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;
2- visinu graevine uskladiti s visinama okolne gradnje, ali ne vie od etiri
nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida;
3- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
4- najmanji prirodni teren je 30% graevne estice i nije ga mogue planirati unutar
rezervacije proirenja postojee ulice;
5- postojea izgraenost graevne estice i visina vee od propisanih mogu se
zadrati, ali bez poveanja;
6- kikii GBP nisu uvjetovani;
7- gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju;.
8- iznimno, na prostoru zone ugostiteljsko - turistike namjene uz Jurjevsku ulicu,
najmanji prirodni teren je 20%, visina 4 nadzemne etae, ostali lokacijski uvjeti
nisu ogranieni.
lanak 61.
1) Zatita i ureenje vrijednog prostora individualne gradnje (1.4.) - prostori:
Maksimir, eljezniarsko naselje Maksimir, Volovica, Borongajski lug, Gornja
Dubrava, Donja Dubrava, Dubec, Novi Retkovec, Novi ulinec, Kanal, Cvjetno naselje,
Murtersko naselje, naselje Istrana, naselje I. hrvatske tedionice, Ljubljanica i drugi
prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1- zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;
2- uvanje, odravanje i ureenje osobito vrijednih graevina, parkova, drvoreda,
ulica, trgova i postojeeg oblika i veliine graevnih estica i tipologije gradnje;

- 58 3- gradnja graevina na postojeim graevnim esticama interpolacijama i

zamjenama tronih graevina, te rekonstrukcija graevina, uz uvjet usklaenosti
s okolnom gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika;
4- onemoguavanje gradnje graevina gospodarske namjene (bilo kao samostalnih
ili u sklopu stambene graevine), osim za dnevnu opskrbu, osobne usluge i
manje uredske prostore;
5- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja
i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
3) Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1- u pravilu se zadravaju postojee graevne estice; ne mogu se dijeliti postojee
graevne estice radi oblikovanja dviju ili vie graevnih estica;
2- izgraenost graevne estice odreena je postojeom izgraenou okolnih
graevnih estica, ali ne moe biti vea od 30% za samostojee, 40% za
poluugraene i 50% za ugraene graevine; u gradnji interpolacija,
rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji dubina tlocrta graevine, osobito
poluugraene i ugraene, moe biti najvie do dubine susjedne graevine u
dvorinom dijelu;
3- najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat;
4- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske graevinepostojea izgraenost graevne
estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
5- ako se rekonstrukcija planira za poluugraene graevine ili graevine u nizu,
pravilo kojim se definira najvei gabarit odnosi se na sve jedinice koje ine
spomenutu cjelinu;
6- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
7- obvezno zadravanje postojeeg predvrta;
8- najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
odluke;
9- zadrava se kontinuirani graevni pravac postojeih graevina;
10- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice 3,0 m;
postojea manja udaljenost moe se zadrati u rekonstrukciji, dogradnji i
nadogradnji;
11- arhitektonsko oblikovanje graevine mora biti usklaeno s okolnom gradnjom,
osobito kod poluugraenih graevina i graevina u nizu;
12- iznimno, za naselje Dr. Ante Starevi u Dubravi maksimalna dubina
graevine iznosi 15,0 m; a, za naselje individualne izgradnje sjeverno od
Borongajske ceste na Volovici maksimalna dubina graevina 12 je 12,0m,a za
podruje itarjevske ulicemaksimalna dubina graevina je 16,0 m;
13- iznimno, na prostoru Trnja u Murterskom naselju najvea visina graevine je
tri nadzemne etae, pri emu je trea etaa potkrovlje bez nadozida; u naselju
Kanal uz ulini potez na sjevernoj strani Supilove i u Zoranievoj ulici etiri
nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida; na
preostalom dijelu Kanala etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, izgraenost 50%, povrina prirodnog
terena 30%, najmanje 1 PGM/1 stan, najmanja udaljenost graevine od mee
susjedne graevne estice je 3,0 m; postojea manja udaljenost moe se zadrati

- 59 u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji, ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni;

obvezno zadravanjetransparetne ograde, predvrta i postojee parcelacijeu
Cvjetnom naselju,uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog tijela zatite, te
predvrta u Murterskom naselju; zadrava se kontinuirani graevni pravac
postojeih graevina; najmanje 1 PGM/1 stan; druge namjene prema
normativima ove odluke; poveanje broja stanova mogue je samo ukoliko se
mogu osigurati parkiraline potrebe na vlastitoj parceli (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne
estice; izgraenost na graevnim esticama prvi red uz Rapsku ulicu mogua je
do 40%;, s tim da udaljenost uglovnih graevina od mea susjedne graevne
estice iznimno moe biti i manja, ali ne manja od postojee najmanje
udaljenosti graevine na susjednoj estici, graevni su pravci u pravilu postojei;
14-iznimno,i za dio naselja I. hrvatske tedionice sjeverno od Krapinske ulice
najvea visina je etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez
nadozida, osim uz ulicu Munjarski put, gdje se omoguava pet nadzemnih etaa
pri emu je peta etaa potkrovlje bez nadozida; ostali parametri prema detaljnim
pravilima;
15- iznimno, i za naselje I. hrvatske tedionice juno od Krapinske ulice najvea
visina je tri nadzemne etae, s tim da se izvodi kosi krov prema ulici uz
zadravanje izvorne visine sljemena; ostali parametri prema detaljnim pravilima
i konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela zatite;
16- iznimno, na prostoru Maksimira i Peenice, sjeverno i juno od Zvonimirove,
obavezno zadravanje predvrta i postojee parcelacije,najvea visina je etiri
nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida, iznimno
moe biti i via, ali ne via od izvedene visine etvrte etae graevine uz koju se
prislanja; najvea izgraenost uglovnih graevnih estica je do 60%, najmanji
prirodni teren je 20% povrine graevne estice ako se parkiraline potrebe
rjeavaju na parceli u potpuno ukopanoj garai sa s ozelenjenim krovom, ostali
parametri prema detaljnim pravilimai uz prethodno pribavljeno miljenje
nadlenog tijela zatite; kod nadogradnji, rekonstrukcija i gradnjinovihgraevina
umjesto postojeih koje su visinom usklaene s prethodnim uvjetima mogu se
zadrati postojee udaljenosti od mea;
17- iznimno, neposredno uz Heinzelovu, Zvonimirovu i Oporoveku ulicu u
Dubravi, etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat; najvea izgraenost uglovnih graevnih estica je 40%, najmanji
prirodni teren je 20% povrine graevne estice ako se parkiraline potrebe
rjeavaju na parceli u potpuno ukopanoj garai sa s ozelenjenim krovom, ostali
parametri prema detaljnim pravilima; iznimno za k..br. 4898 k.o. Centar
omoguuje se izgradnja potpuno ukopane garae unutar itave povrine
graevne estice;
18- iznimno, na prostoru Ljubljanice i ulinog poteza Batijanove ulice,
primjenjuju se urbana pravila iz lanka 74. ove odluke;
19- iznimno, za prostor Novog Retkovca urbana pravila se utvruju prema
elaboratu "Novi Retkovec - propozicije za gradnju i ureenje prostora", Zagreb,
sijeanj 1999., to ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i
zatitu okolia;
20- iznimno, za prostor zatiene graditeljske cjeline naselja Istrana omoguuje se
rekonstrukcija u postojeim gabaritima;
21- iznimno, za naselje Trstik, najvea visina graevina je etiri nadzemne etae,
pri emu se etvrta oblikuje kao potkrovlje, usklaeno s postojeom gradnjom u
nizu.

- 60 4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i na gradnju graevina svih namjena

koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene i portsko sportsko-rekreacijske
namjene - port sport s gradnjom:
1- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima
osnovne namjene i vrijednostima prostora;
2- najvea izgraenost graevne estice je 30%;
3- najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez
nadozida;
4- najmanji prirodni teren 40% povrine graevne estice, parkovno ureen, i nije
ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
5- u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice i visina, vee od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren moe
biti postojei;
6- iznimno u zoni portsko sportsko-rekreacijske namjene - port sport s gradnjom
gradnja novih graevina premajavnomnatjeaju.
lanak 62.
1) Zatita i ureenje vrijednog prostora niske gradnje (1.5.) - prostor
Trnovice.
2) Opa pravila:
- zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;
- uvanje, odravanje i ureenje parkova, ulica, trgova i postojeeg oblika i
veliine graevnih estica i tipologije gradnje;
- gradnja graevina na postojeim graevnim esticama interpolacijama i
zamjenama tronih graevina, te rekonstrukcijagraevina, uz uvjet usklaenosti
s okolnom gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika;
- onemoguavanje gradnje graevina poslovne namjene (kao samostalnih ili u
sklopu stambene graevine), osim za dnevnu opskrbu, osobne usluge i manje
uredske prostore.
3) Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja (interpolacija) i rekonstrukcijauz zadravanje postojee tipologije
gradnje;
2. - zadravaju se, u pravilu, postojee graevne estice; ne mogu se spajati dvije
graevne estice uz ulicu ako svaka od njih moe biti samostalna graevna
estica; u rubnim dijelovima naselja mogu se formirati graevne estice tako da je
najmanja povrina graevne estice za gradnju samostojee graevine 500 m2,
poluugraene 300 m2, a za gradnju ugraene graevine 180 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
4. - visina graevine odreena je preteitom visinom izgraenoga ulinog poteza, a
najvie do etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat; iznimno, u postojeim nizovima u Trnovici mogua je
interpolacija i nadogradnja graevine visine etiri nadzemne etae, pri emu se
etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
5. - u rekonstrukcijii gradnji zamjenske graevine postojea izgraenost graevne
estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati ali bez poveavanja;
6. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; hortikulturno ureen;

- 61 7. - postojei predvrt obvezno je zadrati;

8. - najmanje 1 PGM/1 stan, drugo prema normativima ove odluke;
9. - obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici(ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice);
10. - iznimno, mogu se graditi pomone graevine visine jedne nadzemne etae iza
graevnog pravca glavne graevine;
11. - zadrava se postojei kontinuirani graevni pravac;
12. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
postojea manja udaljenost moe se zadrati u rekonstrukciji, dogradnji i
nadogradnji;
13. - arhitektonsko oblikovanje graevine mora biti usklaeno s okolnim
graevinama, osobito s poluugraenim graevinama i graevinama u nizu.
4)
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena
koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
5)
b) u zoni javne i drutvene namjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcijaprema programu i normativima
osnovne namjene i vrijednostima prostora;
2. - najvea izgraenost graevne estice je 30%;
3. - najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao
potkrovljeili uvueni kat;
4. - najmanji prirodni teren je 40% povrine graevne estice i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
5. - u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice i visina, vee od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren moe
biti postojei;
6. - gradnja novih graevina prema javnog javnom natjeaju.

lanak 63.
1)
Zatita i ureenje dovrenih naselja (1.6.) - prostori: Voltino, Srednjaci,
Jarun, Gredice, Kneija, Rude, Vrbani, Preko, pansko, Malenica, Gajnice, Sredie,
Zaprue, Savski gaj - sjever, Trnsko, Siget, Sredie - istok, Sopot, Utrine, Travno,
Slobotina - istok, Dugave, Ravnice, Volovica, Folnegovievo, Klaka, Grana, Studentski
grad, Poljanice, Borovje, Poljane, Sigeica, Savica, Kanal, Martinovka, Brezje, Cvjetno
naselje, prostor juno od Autobusnog kolodvora, Remetineki gaj i drugi prema
grafikom prikazu.
2)
Opa pravila:
1. -zatita i ureenje urbanistikih cjelina naselja preteito visoke gradnje;
2. -poboljavanje kvalitete stanovanja dovretkom postojeih i uvoenjem novih
sadraja prema koncepciji urbanistikog rjeenja po kojem je naselje graeno;
3. -uvanje i odravanje urbane matrice, ulica, trgova i osobito postojeih ureenih
parkovnih povrina;
4. -gradnja parkiralita i garaa uz obvezno ouvanje ureenih parkovnih povrina;
5. -ouvanje izvorne tipologije i oblikovanja graevina, elemenata identiteta i slike
naselja;
6. -na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
3) Detaljna pravila

- 62 a) u zoni stambene, mjeovite i poslovne namjene:

1. gradnja i rekonstrukcija u skladu s urbanom matricom i tipologijom gradnje
graevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanistikog rjeenja po
kojem je zapoeta gradnja naselja, u smislu potivanja preteite visine te
meusobne razdaljine graevina a u skladu s urbanim pravilima iz lanaka 74.
i 76. Nerealizirani sadraji mogu se dovriti u korist poveanoga zajednikog
standarda stambenog susjedstva, bez mogunosti naknadne prenamjene novih
javnih sadraja;
2. gradnja graevina uz gradske avenije mogua je na temelju javnog natjeaja;
3. -najmanje 1PGM/1 stan, za druge namjene prema normativima ove odluke;
parkiralita i garae smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na tetu
ureenih parkovnih povrina;
4. -poveane parkiraline potrebe u pravilu rjeavati na postojeim parkiralinim
povrinama gradnjom nove etae, ako ne smeta stanovanju;
5. -gradnja na graevnim esticama s postojeim kvalitetnim visokim zelenilom i
na ureenim zelenim povrinama nije mogua;
6. -rekonstrukcija postojeih graevina mogua je, uz uvjet ouvanja osnovnoga
arhitektonskog oblikovanja graevine kod rekonstrukcije postojeih graevina
za nedostatak parkiralino-garanih mjesta koja nije mogue osigurati na
postojeim parkiralitima, mogue je izvriti uplatu u skladu s lankom 39.
ove odluke;
7. -prenamjena ureenih javnih zelenih povrina i igralita nije mogua;
8. -javne zelene povrine i igralita planirana izvornim urbanistikim planom
potrebno je privesti namjeni i nije ih mogue prenamjenjivati;
9. -sanacija ravnog krova izvedbom krova nagiba do 6 skrivenoga u vijencu, da
se ne narui izvorno arhitektonsko oblikovanje graevine;
10. -zamjena dotrajalih graevina je mogua ako se zadovolje parkiraline potrebe
koje ne smiju biti na tetu ureenih parkovnih povrina;
11. -za individualne graevine u naseljima Siget, Travno i Utrine mogua je
rekonstrukcija cijelog niza na postojeim graevnim esticama; dogradnja do
20% tlocrtne povrine i nadogradnja do visinetri nadzemne etae;
12. -iznimno, zacjelovite prostore individualne izgradnje a koji su dijelovistarih
naselja Gajnice, pansko (izmeu Korajeve i Stulieve ulice, izmeu ulica
Matije Divkovia i Dobrie Cesaria i du ulica pansko, Maranii, Kaljska i
Kotarnica), Malenica, Rude, Preko, Jarun te dio naselja Borongaj,
Volovica, gradnja i rekonstrukcija omoguuje se prema urbanim pravilima iz
lanka 71. ove odluke, a u naselju Preko, uz Odakovu ulicu, omoguuje se
dovrenje gradnje na k..br. 5738/9, k.o. Vrape u zateenom gabaritu;
13. -iznimno,radi obnove poteza prostora niske gradnje za dio Donadinijeve ulice
od Ulice Matije Divkovia, gradnja i rekonstrukcija graevina omoguuje se
prema urbanim pravilima iz lanka 74. ove odluke;
14. -iznimno, za dio starog naselja Jarun u potezu uz Ul. J. Vogrinca, za
rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju i interpolacije najvea izgraenost
graevne estice je 50%, najvea visina graevine jeetiri nadzemne etae, pri
emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovljeili uvueni kat, najvei GBP je
650 m2, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj
estici, udaljenost graevnog pravca glavne graevine od regulacijske linije
ulice u skladu s kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina, drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni;

- 63 15. -iznimno, uz junu stranu Tijardovieveulice mogua je gradnja novih

graevina uz uvjet da je kin do 2,5, izgraenost 50 %, visina pet nadzemnih
etaa, povrina prirodnog terena 20 %, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene, ugostiteljsko-turistike namjene i portsko
sportsko-rekreacijske namjene port sport s gradnjom:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima
osnovne namjene;
2. - potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici i/ili uz ulicu, uz obvezno
ouvanje postojeih ureenih zelenih povrina;
3. - rekonstrukcija postojee graevine, uz uvjet ouvanja izvornoga
arhitektonskog oblikovanja;
4. - gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju;
5. - iznimno, za postavljanje montanog kazalita "Baraka" nije potrebno provesti
javninatjeaj.
lanak 64.
1) Zatita i ureenje prostora visoke gradnje (1.7.) - prostori: Ulica grada
Vukovara, Ulica Ivana Luia (Sveuilina avenija) i drugi prema grafikom prikazu.
2)
Opa pravila:
1. - zatita i ureenje urbanih poteza visoke gradnje i ureenih javnih i zelenih povrina;
2. - ouvanje izvornog oblikovanja arhitektonski vrijednih graevina moderne arhitekture,
karakteristinih vizura, elemenata identiteta i slike poteza;
3. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
3) Detaljna pravila:
1. - gradnja novih graevina prema javnom natjeaju;
2. - najmanje 1PGM/1 stan, za druge namjene prema normativima ove odluke;
parkiralita i garae smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na tetu ureenih
parkovnih povrina;
3. - poveane parkiraline potrebe rjeavati na postojeim parkiralinim povrinama
gradnjom nove etae, ako ne smeta stanovanju;
4. - gradnja na graevnim esticama s postojeim kvalitetnim visokim zelenilom i na
ureenim zelenim povrinama nije mogua;
5. - rekonstrukcija postojeih graevina mogua je uz uvjet ouvanja osnovnoga
arhitektonskog oblikovanja graevine;
6. - gradnja visokih objekata nije doputena uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora
definiranog postojeim graevinskim pravcima objekta Vukovarska 35 (arh. Gali) na
sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fabris) na jugu; isto i za prostor Miramarske ulice
definiran objektima Miramarska 22 i Miramarska 23;
7. - radi afirmacije morfolokih i strukturalnih obiljeja prostora ureenih prema
regulatornoj osnovi iz 1953., koju karakterizira izgradnja soliternih objekata
okruenih zelenilom, omoguuje se ureenje ovih prostora iskljuivo izgradnjom
slobodnostojeih objekata s hortikulturno ureenim okolnim prostorom gdje pretee
autohtono visoko zelenilo.
lanak 65.

- 64 1) Zatita i ureenje cjelovitih kompleksa (1.8.) - prostori: SC Mladost,

Studentski centar, RC Jarun, Autokamp Jarun, Zabavni park Savska Opatovina,
Velesajam, estinski lagvi, groblje Mirogoj, alata, "Ruer Bokovi", Rebro, Svetice,
Heinzelova, KB Dubrava, Grad mladih, Klaka, MUP - Savska, kompleks Pedagoke
akademije, dvorana "Vatroslav Lisinski", Kemijski kolski centar, Srednjokolski centar
u Drievoj, NSK i HRT, MUP - Ilica, Brodarski institut, Rockefellerova i drugi prema
grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1. - zatita, uvanje i ureenje vrijednosti kompleksa kao cjeline;
2. - ouvanje izvornog oblikovanja graevina, karakteristinih vizura, elemenata
identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i ureenih zelenih povrina (parkova i park uma);
3. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
4. - obvezno je ureenje prostora Jaruna prema UPU RC Jarun.
3) Detaljna pravila:
1.
- gradnja (interpolacija) novih graevina samo iznimno, u funkciji osnovne
namjene, uz zadravanje ureenih zelenih povrina i prema programu i
normativima osnovne namjene;
2.
- parkiraline potrebe rjeavati prema normativima ove odluke; parkiralita i garae
smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na tetu ureenih zelenih povrina;
3.
- visinu graevine uskladiti s preteitom visinom gradnje unutar kompleksa;
4.
- gradnja (interpolacija) novih graevina prema javnom natjeaju, osim autokampa
AutokampaJarun; na RC Jarun;
5.
- rekonstrukcija graevina mogua u funkciji osnovne namjene i uz zadravanje
ureenih zelenih povrina;
6.
- iznimno, za prostor RC Svetice promet u mirovanju mogue je rjeavati u
kontaktnoj zoni, a pri odreivanju broja PGM moe se raunati na preklapanje u
koritenju.
7.
- iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Stadiona u Maksimiru
omoguuje se izgradnja i ureenje portskih sportskih i prateih sadraja (poslovne
namjene i trgovaki kompleksi, ugostiteljsko-turistike, javne i drutvene te druge
namjene); pri emu odnos portskih sportskih i prateih sadraja nije propisan;
8.
- iznimno, za prostor Zagrebakog velesajma mogue je uvesti nove namjene koje
svojim karakterom ne mijenjaju kvalitetu i organizaciju kompleksa kao urbanistike
i arhitektonske cjeline;
9.
- iznimno, unutar groblja Mirogoj mogua je gradnja upravne zgrade i proirivanje
arkada prema javnom natjeaju, sukladno odredbama iz toke 9. MJERE
OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke, omoguiti optimalnu
spomeniku prezentaciju nepokretnoga kulturnog dobra - graditeljskog sklopa
Kompleksa groblja Mirogoj, odnosno uklanjanje uzroka i posljedica ugroenosti na
prostoru du zapadne strane Aleje Hermanna Bollea. Za prostor zapadno od Aleje
Hermanna Bollea obuhvaen urbanim pravilima 1.8. i 2.11. i prostornim meama
kulturnog dobra, propisuje se obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog
ureenja UPU Hermanna Bollea - zapad;
10. - iznimno, zapadno od RCRC Jarun mogue je ureenje autokampa Autokampa
Jarun,kapaciteta do 1000 posjetilaca, a sve prema posebnim propisima za gradnju

- 65 -

11.

autokampa, uz prethodnu valorizaciju i maksimalno zadravanje postojeeg

zelenila;
- iznimno, mogue je ureenje Zabavnog parka Savska Opatovina.
lanak 66.

1) Zatita, odravanje i njegovanje parkova i gradskih park-uma (1.9.) prostori postojeih parkova i gradskih park-uma Zelengaj - Tukanac, Jelenovac,
Pantovak, Vrhovec, Cmrok, Mallinov park, Ribnjak, parkovi - trgovi Donjeg grada i
Trnja, umski kompleksi Remeta, Dotrina, Miroeveina, Dankoveka, Oporoveka i
Novoseleka uma, ulineina, Resniina, parkovi Novog Zagreba, parkovi naselja i
drugi prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1- Parkovi:
- odravanje, njegovanje i zatita parkova, potujui njihova oblikovna, ekoloka,
edukativna i rekreativna obiljeja;
- odravanje staza i putova te ureenje novih, ako nisu u koliziji s postojeom
vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeu matricu parternog ureenja parka;
- zamjena i dopuna postojee parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;
- rekonstrukcija i prenamjena postojeih graevina u skladu s funkcionalnooblikovnim karakteristikama parka;
- gradnja graevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrenice za
sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne graevine i
TS, manje graevine to su u funkciji parka);
- onemoguavanje gradnje ispod parkovnih povrina, osim, iznimno, podzemne
garae ispod koarkakog igralita "Cibona" u Tukancu.i rekonstrukciju garae
sjeverno od zgrade Gradske uprave na Trgu Stjepana Radia koja ukljuuje
izgradnju podzemne etae.
2- Gradske park-ume:
- njegovanje, odravanje i zatita park-uma za koje je izraen Program za
gospodarenje umama provodi se na temelju programa sukladno Zakonu o
umama;
- odravanje i rekonstrukcija postojeih putova, staza, graevina i rekreativnih
sadraja u gradskim park-umama te oblikovanje odmorita i postava
higijensko-sanitarnih graevina mogua je samo bez sjee ume;
- iznimno, u gradskoj park-umi Tukanac mogua je rekonstrukcija i restitucija
ljetne pozornice Tukanac.
3) Iznimno, u gradskim park-umama i parkovima mogu se zadrati postojee
stambene i gospodarske, te druge graevine, kad su zatiene kao spomenici kulture ili
su ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne; u gradskim park-umama i parkovima
mogu se zadrati postojee ureene povrine i graevine. s pravnim statusom.
4) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim
dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere
ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara,
ove odluke.
Javna i drutvena namjena:
- rekonstrukcija graevina prema propozicijama nadlenogtijela zatite, a gradnja
novih graevina prema urbanim pravilima 1.8. ove odluke.
portsko Sportsko-rekreacijska namjenaport sport bez gradnje - R2:
- ureenje prostora prema propozicijama nadlenogtijela zatite;

- 66 - iznimno, omoguuje se gradnja podzemne garae na lokaciji koarkakog

igralita "Cibone" u Tukancu.
lanak 67.
1) Odravanje i njegovanje zatitnih zelenih povrina (1.10.) - prostori:
zatitno zelenilo Okrugljak, vinogradi Oporovca, Novoselca, zatitno zelenilo dolina
potoka i drugi prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1. - odravanje, njegovanje i zatita kultiviranog krajobraza (tradicionalno obraivani
vinogradi, vonjaci, oranice i povrtnjaci);
2. - gradnja i rekonstrukcija graevina iskljuivo u funkciji zatite nestabilnih padina,
vodocrpilita, povrina drugih namjena uz ulice i drugih zatitnih zelenih povrina
(potporni zidovi, zdenci, infrastruktura vodocrpilita, zatitni zidovi od buke i
drugih zagaivanja, graevine za zatitu od visokih voda i sl.);
3. - gradnja staza za etnju i rekreaciju;
4. - postava skulptura i spomen-obiljeja;
5. - na podrujima zatienih vinograda moe se graditi klijet kao jednoetana
graevina s podrumom, najveeg GBP-a 20 m2 u vinogradu povrine najmanje 700
m2 ;
6. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;
7. - iznimno, na prostoru Jagodia mogue je ureenje golfskog terena.
8.2.2. KONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
lanak 68.
1) Zatita, ureenje i dogradnja najsjevernijeg dijela podsljemenskog
podruja (2.1.) - prostori: Gornji i Donji Jarek, Bizek, Dubravica (sjever), Borec,
Gornje Vrape, Mikulii - Lukii, estine - sjever, estinski Kraljevec, Graani Bliznec, Graani - Isce, Baun, Markuevec, Markueveka Dubrava, Jalevec, Slanovec,
uerje i drugi prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1. - zatita i ureenje vrijednosti prostora, osobito park-uma, parkova i pejsanih i
zatitnih zelenih povrina;
2. - uvanje graditeljskog naslijea, posebno sredita starih sela;
3. - gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita na velikim graevnim
esticama i gradnja prateih graevina javne i drutvene namjene;
4. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
3) Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja samostojeih graevina;
2. - najmanja povrina graevne estice je 800 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 20%;
4. - najvei GBP je 400 m2;

- 67 najvei ki 0,5;
najmanji prirodni teren je 60% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar prostor rezerviran prostora rezerviranog za proirenje postojee ulice;
7. - najvea visina je dvije nadzemne etae, pri emu se druga etaa oblikuje
kaopotkrovlje ili uvueni kat;
8. - najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice - vei dio u glavnoj graevini ili u izdvojenoj
garai); druge namjene prema normativima ove odluke;
9. - pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine,; iznimno, na
strmom terenu, garaa se moe graditi na rubnoj liniji rezervacije proirenja ulice,
odnosno na regulacijskoj liniji ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati
proirenje;
10. - udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 5,0 m, iznimno, moe i manje u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
11. - najmanja udaljenost stambene graevine od mee susjedne graevne estice je u
pravilu 3,0 m;
12. - obvezno je ureenje predvrta zelenilom;
13. - rekonstrukcija i gradnja novihgraevinaumjesto postojeihna esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se
postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
14. - rekonstrukcijai gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija
samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina iskljuivo kao dovrenje
postojee tipologije, i na graevnim esticama manjim od 800 m2, uz uvjet da je
najvei ki 0,5, najvea visina dvije nadzemne etae, pri emu se druga etaa
oblikuje kao potkrovljeili uvueni kat, udaljenost graevine od mee susjedne
graevne estice prema lokalnim uvjetima, ali ne manje od 1,0 m; najmanje 1
PGM/1 stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici u garai; u gradnji
nove graevine umjesto postojee postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se
zadrati, ali bez poveavanja;drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
15. - iznimno, u ulicama Krvari, Dugane, Kosincii Goli, prema grafikom prikazu
omoguava se zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu
povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i graevine,drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
16. - iznimno, na k..br. 1653/1 k.o. estine omoguuje se gradnja graevine s
pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnog puta, drugi lokacijski uvjeti prema detaljnim pravilima;
17. - iznimno, uz ulicu Trdice, estinsku cestu i Mlinove, Graansku, Markueveku,
Slanoveku, Ulicu Vida Roia, ulicu tefanovec i uersku cestu primjenjuju se
urbana pravila lanka 69. ove odluke.
4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena
koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
5) b) u zoni javne i drutvene i ugostiteljsko-turistikenamjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima
osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;
2. - najvea izgraenost graevne estice je 30%,;
3. - visina graevine najvietri nadzemne etae, pri emu je trea etaa potkrovlje bez
nadozida;
4. - najmanji prirodni teren je 40% graevne estice i nije ga mogue planirati unutar
rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
5. 6. -

- 68 5. 6. 7. -

8. 9. -

najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;

GBP i ki nisu propisani;
u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee graevine, postojea
izgraenost graevne estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju.
Iznimno u ugostiteljsko-turistikoj namjeni izgraenost graevinske estice je
40%, a visina graevine najvie tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje
kao potkrovljeili uvueni kat;, uz mogunost gradnje dviju podzemnih etaa na
lokaciji Graani Dolje.
lanak 69.

1)
Zatita, ureenje i dogradnja zapadnoga, sredinjeg i istonog dijela
podsljemenskog podruja (2.2.) - prostori: Podsused, Dubravica, Perjavica, Gornje
Vrape, Donje Vrape, Bijenik, Fraterica, Vrhovec - Jelenovac, estine, Graanska,
Mirogoj - Remetska, Donje Prekrije i Kraljevec, Mlinovi, Remete, Bukovac, Poarinje,
Jazbina, tefanovec, Miroevec, Orehoveki brijeg, Dankovec, Degidovec, Graneinski
Novaki, Slanovec, Branovec, Oporovec i drugi prema grafikom prikazu.
2)
Opa pravila:
1. - zatita i ureenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito park-uma, parkova i
pejsanih i zatitnih zelenih povrina;
2. - uvanje graditeljskog naslijea;
3. - gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita i prateih graevina javne i
drutvene namjene;
4. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;.
3)
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, a ugraenih iskljuivo kao
dovretak postojee tipologije gradnje;
2. - najmanja povrina graevne estice je 600 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 30%;
4. - najvei GBP 400 m2 za samostojee, a 300 m2 za poluugraene graevine;
5. - najvei ki 0,6;
6. - najmanji prirodni teren je 40% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
7. - najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
8. - najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (50% u
glavnoj graevini ili u izdvojenoj garai, ne unutar rezervacije proirenja postojee
ulice), druge namjene prema normativima;
9. - pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine, iznimno na strmom
terenu garaa se moe graditi na rubnoj liniji rezervacije proirenja ulice, odnosno
na regulacijskoj liniji ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati
proirenje;
10. - udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno

- 69 -

11. 12. 13. -

14. -

15. -

16. -

17. -

18. 19. -

20. 21. -

22. -

23. -

osigurati proirenje, najmanje 5,0 m, iznimno, moe i manje u skladu s

kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
obvezno je ureenje predvrta zelenilom;
rekonstrukcijai gradnja novihgraevinaumjesto postojeih na esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se
postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija na
graevnim esticama manjim od 600 m2, uz uvjet da je koeficijent iskoristivosti do
0,6, najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat, udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice
je u pravilu 3,0 m, iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m, ako je postojea
graevina poluugraena ili ugraena i nova graevina umjesto postojee moe biti
kao postojea, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj
estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice i 50% u garai); u
rekonstrukciji, zamjeni i gradnji nove graevine umjesto postojee postojei ki i
visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja; drugi lokacijski
uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, uz ulicu Karanik istono i zapadno od Ulice Medpotoki kod raskrija sa
Gospodskom uz Lainsku ulicu gradnja novih graevina i rekonstrukcija najvee
visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili
uvueni kat; najvei ki je 1,2; najmanji ozelenjeni prirodni teren je 20% povrine
graevne estice i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee
ulice; udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je u pravilu 3,0 m,
iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan
smjetaj vozila na graevnoj estici; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, u ulici II. Gajniki vidikovac, prema grafikom prikazu omoguava se
zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu povrinu prema
postojeem stanju izvedenosti ulice, te ukoliko je visinom usklaena s urbanim
pravilom, a drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, uz Novaku ulicu, ulicu ret i ulicu Pataii prema grafikom prikazu
omoguuje se zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu
povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i graevina, a drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, uz Kustoijansku ulicu, u drugom redu ulice mogue je prikljuenje
estice na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti;
iznimno, uz ulicu Gorice u drugom redu, prema grafikom prikazu, omoguuje se
gradnja na minimalnoj graevnoj estici prema urbanom pravilu, uz mogunost
prikljuenja graevinske estice na javnoprometnu povrinu, prema postojeem
stanju izvedenosti pristupa;
iznimno, uz junu stranu Prilinove ulice, prema grafikom prikazu, najvei GBP
600 m2 za samostojee graevine;
iznimno, na k..br. 3074, k.o. Remete i k..br. 1805/7, k.o. Dubrava omoguuje se
zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima i
izvedenosti pristupnog puta, ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, za zonu sjeverno od ulice estinski vrh prema grafikom prikazu utvruje
se obveza provedbe javnognatjeaja za izgradnju jedne stambene graevine, najvei
ki 0,6, najvei GBP nije propisan, najmanji prirodni teren 50%, broj PGM prema
lanku 39. Odluke, ostalo prema detaljnim pravilima;
iznimno na prostorima stambene i mjeovite namjene: Branoveina, Lektrica,
Oporovec, prema grafikom prikazu, omoguuje se izgradnja zgrada stambene

- 70 namjene prema tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na snagu ove

odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i
rezervacijom za proirenje postojee prometne povrine prema prostornim
mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima;
24. - iznimno uz ulicu Jurja ves omoguuje se gradnja novih graevina i rekonstrukcija
postojeih na esticama povrine najmanje 500m2, a ostalo prema detaljnim
pravilima.
4)
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena
koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene, poslovne namjene K1 i ugostiteljsko turistike namjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima
osnovne namjene;
2. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
3. - najvea visina je etiri nadzemne etae;
4. - mogua je izgradnja podzemne etae;
5. - iznimno za poslovnu namjenu (K1) graevina moe imati vie podzemnih etaa ako
se koriste samo za garae;
6. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
7. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
8. - GBP i ki nisu propisani;
9. - u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost
graevne estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
10. - gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju;
11. - iznimno, za dovrenje kompleksa samostana Svete Klare u Kvaternikovoj ulici,
gradnjom novih graevina, nije potrebna provedba javnognatjeaja;
12. - iznimno, za izgradnju i rekonstrukciju vatrogasnog doma DVD Dankovec prema
grafikom prikazu omoguuje se gradnja prema zateenom stanju izvedenosti
pristupnog puta, bez obveze primjene propisane udaljenosti od mea i povrine
prirodnog terena i provedbe javnognatjeaja, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
13. - iznimno, za zonu namjene K1 uz Graansku cestu prema grafikom prikazu
najvea izgraenost estice 60%, najmanji prirodni teren 15%, visina graevine
etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa djelomino izgraena paviljonima
(kao u susjednom obuhvatu - iara), drugi lokacijski uvjeti prema detaljnim
pravilima.
lanak 70.
1)
Zatita, ureenje i dogradnja zapadnog i istonog dijela podsljemenskog
podruja - povijesna urbana cjelina i kontaktno podruje (2.3.) - prostori: Sv. Duh,
Vrhovec - Vinogradska, estinski dol, Srebrnjak - Laina i drugi prema grafikom
prikazu.

1. 2. -

2) Opa pravila:
zatita i ureenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito vrijednih graevina, te
park-uma, parkova i pejsanih i zatitnih zelenih povrina i komunalne opreme;
uvanje graditeljskog naslijea;

- 71 3. 4. -

gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita s prateim javnim i

drutvenim sadrajima;
na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.

3) Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, a ugraenih iskljuivo kao
dovretak postojee tipologije gradnje;
2. - najmanja povrina graevne estice je 600 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 30%;
4. - najvei GBP je 600 m2 za samostojee, 450 m2 za poluugraene graevine;
5. - najvei ki 1,0;
6. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
7. - najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
8. - najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice, 50% u glavnoj graevini ili izdvojenoj
garai), druge namjene prema normativima;
9. - pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine,; iznimno, na
strmom terenu garaa se moe graditi na rubnoj liniji rezervacije proirenja ulice,
odnosno na regulacijskoj liniji ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati
proirenje;
10. - udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, je najmanje 5,0 m, iznimno moe i manje u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
11. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m osim za
poluugraenu graevinu;
12. - obvezno je ureenje predvrta zelenilom;
13. - rekonstrukcija graevina i gradnja novih graevina umjesto postojeih na esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se
postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
14. - rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija i na
graevnim esticama manjim od 600 m2, uz uvjet da je najvei koeficijent
iskoristivosti 1,0; najvei GBP poluugraene graevine do 450 m2; najvea visina
tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je u pravilu 3,0 m, iznimno
manje, ali ne manje od 1,0 m; ako je postojea graevina poluugraena ili ugraena
i nova graevina umjesto postojee moe biti kao postojea najmanje 1PGM/1 stan
uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici u garai (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji i
gradnji nove graevine umjesto postojee, postojea GBP, ki i visina vei od
propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
15. - iznimno, u ulicama Vinogradska, Nad lipom, Mandaliina, Kuniak i rnomerec
omoguuje se, ovisno o lokalnim uvjetima, gradnja novih, rekonstrukcija i
interpolacija samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina uz kin do 2,0, s tim
da visina i dubina ne prelazi visinu i dubinu ulinog poteza; najmanje 1,0 PGM/1

- 72 stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije

proirenja postojee ulice, vei dio u garai); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
16. - iznimno, uz estinski dol do Podfuaka, uz sjevernu stranu Petrove ulice osim
izmeu Medovieve i Kovaevieve, te uz junu stranu Petrove ulice izmeu ulica
B. ikoa do Duknovieve ulice,omoguuje se gradnja novih graevina,
rekonstrukcija i interpolacija mjeovite tipologije (samostojee, poluugraene i
ugraene graevine); najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta
etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; dubina nadzemnih etaa do 16,0 m;
najvei kin 1,5; najmanje 1 PGM/1 stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj
estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice)uz junu stranu Petrove
ulice izmeu Ulice B. ikoa do Duknovieve ulice obvezno zadravanje predvrta i
postojee parcelacije bez znaajnih promjena dubine izgradnje; drugi lokacijski
uvjeti nisu ogranieni;
17. - iznimno, uz ulice Srebrnjak, Zajeva, Lainska i Jordanovac omoguuje se
gradnja novih graevina i rekonstrukcija mjeovite tipologije (samostojee,
poluugraene i ugraene graevine); najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu
se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; najvei kin 1,2; najmanje 1
PGM/1 stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice);drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
18. - dovretak zapoetih nizova prema propozicijama po kojima je niz graen, s tim da
se nove graevine mogu interpolirati, ali ne i nastavljati iza posljednjih graevina,
osim poluugraene graevine na kraju niza;
19. - iznimno, na prostoru omeenom Medovievom, Petrovom, Kovaevievom i
Filipovievom intervencije su mogue uz detaljne propozicije nadlenog tijela
zatite;
20. - iznimno, uz ulicu rnomerec prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem
stanju izvedenosti pristupnog puta i graevine,drugi lokacijski uvjeti nisu
ogranieni;
21. - iznimno, uz ulicu Bademovac prema grafikom prikazu omoguuje se zadravanje
u prostoru graevina u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima s pristupom na
javno-prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i
prostorom rezerviranim za proirenje postojee prometne povrine prema
prostornim mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima;
22. - iznimno, uz ulicu Klanji i Topniku ulicu prema grafikom prikazu omoguuje
se zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima s
pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnog puta i graevine, ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
4)
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
1. - gradnja i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne namjene;
2. - drugi lokacijski uvjeti(izgraenost graevne estice, GBP, ki, visina graevine i
prirodni teren) nisu ogranieni;
3. - gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju.
lanak 71.
1) Ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.4.) - prostori:
Rude, Susedsko polje, Samoborska, Stenjevec, Grmoica, Staglie, Ciglenica,
Kustoija, Juna Kustoija, Oporoveka - Miroevec, Klin, Donja Dubrava, Borongajski

- 73 lug, Planinska, Trnava, Sopnica, Savica, Botinec, Trokut, Savski gaj i Hreli - sjever,
Kruge i drugi prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1. - -obnova i dovretak naselja gradnjom individualnih, preteito stambenih graevina
manjih gabarita i prateih javnih i drutvenih sadraja;
2. - uvanje graditeljskog naslijea, posebno sredita starih sela;
3. - gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;
4. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;.
3) Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
2. - najmanja povrina graevne estice je za samostojeu 350 m2, za poluugraenu 220
m2, a za ugraenu graevinu 132 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice je za samostojeu 30%, poluugraenu 40%, a
za ugraenu graevinu 50%;
4. - najvei ki za samostojeu graevinu 1,0, za poluugraenu i ugraenu 1,2;
5. - najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice;
6. - najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
7. - najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice); druge namjene prema normativima ove
odluke;
8. - pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine; na graevnoj estici
mogua je gradnja samo jedne pomone graevine;
9. - u Novom Zagrebu gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, najvei GBP
400 m2, ostalo prema detaljnim pravilima;
10. - udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno moe i manje u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
11. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
12. - rekonstrukcija i gradnja novih graevinaumjesto postojeihna esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se
postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
13. - rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija
mogua je i na graevnim esticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz
uvjet da je ki 1,0, najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, udaljenost graevina od mee susjedne
graevne estice postojea, ali ne manje od 1,0 m za nove graevine; potreban broj
PGM osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee
ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji, i gradnji nove
graevine umjesto postojee postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se
zadrati, ali bez poveavanja;
14. - iznimno, uz Ilicu, Zagrebaku, produenu Medarsku, Aleju Bologne, Remetineku,
produenu Ulicu Ivane Brli-Maurani, produenu arengradsku ulicu,
Branimirovu i Aveniju ulicu Dubrava mogua je gradnja novih graevina,
rekonstrukcija i interpolacija najvee visine pet nadzemnih etaa, pri emu se peta

- 74 -

15. -

16. -

17. -

18. -

19. 20. -

21. -

22. -

23. -

24. -

25. -

etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, dubine nadzemnih etaa najvie 16,0
m, najvei kin 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj
estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu
ogranieni;
iznimno, uz ulicu I. Trnava, Resniki put, Vukomeriku, produenu Vukovarsku,
ulicu Klin, produenu Jarunsku, Aninu, Jezersku, Rudeku ulicu, produenu
Batijanovu ulicu, produenu Kranjevievu ulicu i na podruju Hrelia; gradnja
graevina prema urbanim pravilima iz lanka 74. ove odluke;
iznimno, na podruju Botinca potrebno je uvati urbanu matricu, mogua je
rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija, uz
najvei ki 1,2 sa ciljem poveavanja arhitektonske kvalitete graevine; postojee
graevne estice ne mogu se dijeliti i spajati; rekonstrukcija uline mree uz
poveanje PGM-a, ostali parametri prema detaljnim pravilima;
iznimno, na podruju Malenice kao dovretak poteza gradnje uz Ulicu Ante
Topia Mimare i ulicu Malenica omoguuje se gradnja novih graevina,
rekonstrukcija i interpolacija najvee visine pet nadzemnih etaa, pri emu je peta
etaa potkrovlje bez nadozida, najvei ki 1,7, najmanji prirodni teren je 20%;
najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, na podruju Sigeice uz Rapsku ulicu omoguuje se izgraenost
graevnih estica do 60%; a na zapadnom dijelu krianja Rapske i Ugljanske ulice
izgraenost graevne estice 80%, ugostiteljsko-turistika namjena, visina podrum,
tri etae i potkrovlje(bez bunih sadraja i poveanog prometa u odnosu na okolnu
gradnju, tako da sadraj ne ometa stanovanje);
iznimno, uz Ilirsku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine u skladu s izvedenim stanjem;
iznimno, uz Bijeljinsku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, a drugi lokacijski
uvjeti nisu propisani;
iznimno, uz Vojakovaku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se
zadravanje izvedene graevine najvee visine etiri nadzemne etae, pri emu se
etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, a drugi lokacijski uvjeti nisu
ogranieni;
iznimno, u ulici Gredice, kao uglovnica Jarunske ulice i ulice Gredice, omoguava
se zadravanje izvedene graevine najvee visine tri etae, ostali parametri nisu
propisani;
iznimno, uz ulicu 6. Trokut, a prema grafikom prikazu omoguuje se zadravanje
u prostoru izvedene graevine prema sljedeim uvjetima: smjetaj graevine na
nain kako je evidentirana u katastru i visina prema urbanom pravilu, drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
iznimno, uz junu stranu Avenije ulice Dubrava i uz Trpanjsku ulicu, prema
grafikom prikazu, omoguava se zadravanje izvedene graevine - uglovnice na
k..br. 6373 k.o. Dubravai na k..br. 4101/16 k.o. Rude, prema postojeem stanju
izvedenosti pristupnoga puta i graevine;
iznimno, na prostorima stambene i mjeovite namjene sjeverno od Oporovekei
juno od kampusa Borongaj, prema grafikom prikazu, omoguuje se izgradnja
zgrada stambene namjene prema tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na
snagu ove odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i
prostorom rezerviranim za proirenje postojee prometne povrine prema
prostornim mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima.

- 75 4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena

koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima
osnovne namjene;
2. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
3. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne esticei nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
4. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
5. - GBP, ki, visina graevine nisu propisani;
6. - u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost
graevne estice vea od propisane, moe se zadrati, ali bez poveavanja;
najmanji prirodni teren je postojei;
7. - gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju.
8. - iznimno, za izgradnju montane portske sportske graevine juno od Dugavske
ulice u Rudeu, prema kartografskom prikazu, nije propisana izgraenost graevne
estice,i povrina prirodnog terena, ne primjenjuje se propisana udaljenost visoke
graevine od granica graevne estice i nije potrebna provedba javnognatjeaja.
lanak 72.
1)
Sanacija, ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.5.) prostori: Vrinice, VII. Retkovec, Kozari bok, Kozari putevi, Struga, Bogdani, itnjak,
Burievo naselje, Proveno polje, Horvatovo naselje, Podbreje i drugi prema grafikom
prikazu.
2) Opa pravila:
1. - revalorizacija podruja gradske periferije s karakteristikama substandardne
stambene, preteito bespravne gradnje;
2. - podizanje standarda podruja sanacijom, dogradnjom i transformacijom postojeih
naselja, rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove prometne mree, i osiguravanje
prostora za realizaciju nuno potrebnih prateih sadraja koji e poveati urbanitet
naselja;
3. - poticanje transformacije slike naselja estetsko-oblikovnim komponentama
(kvalitetnija gradnja u tehnolokom i oblikovnom smislu).
3) Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja novihsamostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
2. - najmanja povrina graevne estice za samostojee je 350 m2, za poluugraene 220
m2, za ugraene 132 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 40% za samostojeu i poluugraenu, a 50%
za ugraenu graevinu;
4. - najvei ki 1,2;
5. - najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
6. - najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
7. - najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
odluke;

- 76 pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine, na graevnoj estici

mogua je gradnja samo jedne pomone graevine;
9. - u Novom Zagrebu gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, najvei GBP
450 m2; ostalo prema detaljnim pravilima;
10. - udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno, moe i manje u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
11. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
12. - najmanja udaljenost graevine koja je preteito ili iskljuivo namijenjena poslovnoj
namjeni ili radu ne moe biti manja od 3,0 m od mee susjedne graevne estice;
13. - rekonstrukcija na esticama jednakim ili veim od propisanih izvodi se po
pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri vei od propisanih mogu
zadrati, ali bez poveanja;
14. - rekonstrukcija i interpolacija na graevnim esticama manjim od propisanih za
novu gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,2, najvea visina tri nadzemne etae, pri
emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat i udaljenost graevine od
mee susjedne graevne estice je postojea, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj
PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee
ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji postojei ki i visina,
vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
15. - iznimno na prostorima stambene i mjeovite namjene: Svete Klare - zvanih
Burievo 2. i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Vrinice,
VII. Retkovec, Kozari bok, Kozari putevi, Struge, Bogdani, itnjak i Petruevac,
prema grafikom prikazu, omoguuje se gradnja zgrada stambene namjene prema
tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na snagu ove odluke i ako su
visinom usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na javnoprometnu povrinu
prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i rezervacije proirenja
postojee prometne povrine prema prostornim mogunostima; nova gradnja prema
detaljnim pravilima.
4)
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena
osim javne i drutvene koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
Gradnja graevina javne i drutvene namjene prema pravilima za zonu javne i drutvene
namjene.
5)
b) u zoni javne i drutvene namjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima
osnovne namjene;
2. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
3. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
4. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
5. - GBP, ki i visina graevine nisu propisani;
6. - u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice vea od propisane moe se
zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei.
8. -

lanak 73.
1) Ureenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje (2.6.) prostori: Stari Retkovec, Resnik, Petruevec, Otoec, Remetinec, Blato, Otok, Horvatovo
naselje, Stari Jakuevec, Klara i drugi prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:

- 77 revalorizacija podruja nekadanjih ruralnih naselja u procesu funkcionalne i

morfoloke transformacije;
2. - podizanje standarda podruja mjeovitom gradnjom, rekonstrukcijom postojee i
gradnjom nove prometne mree i komunalne infrastrukture te osiguravanjem
prostora za pratee sadraje;
3. - ouvanje i dopunjavanje slike naselja, vodei pri tome rauna o graditeljskom
naslijeu (osobito sredita starih sela) i razvojnim potrebama naselja;
4. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
3)
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
2. - najmanja povrina graevne estice za samostojeu graevinu je 500 m2, za
poluugraenu 300 m2, a za ugraenu graevinu 180 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice za samostojeu i poluugraenu je 40%, a 50%
za ugraenu graevinu;
4. - najvei ki 1,0;
5. - najmanjiprirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar prostora rezerviranog za proirenje ulice;
6.- najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kaopotkrovlje
ili uvueni kat;
7.- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
odluke;
8.- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine;
9.- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno, moe i manje, u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
10.- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m,
iznimno moe biti i manja ali ne manja od 1,0 m;
11.- najmanja udaljenost pomone graevine koja je preteito ili iskljuivo namijenjena
gospodarskoj namjeni ne moe biti manja od 3,0 m od mee susjedne graevne
estice;
12.- rekonstrukcija i gradnja zamjenske graevinena esticama jednakim ili veim
od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei
parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
13.- rekonstrukcija i interpolacija na graevnim esticama manjima od propisanih za
novu gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,0; najvea visina tri nadzemne etae, pri
emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; udaljenost graevina od
mee susjedne graevne estice je postojea, ali ne manje od 1,0 m, postojea
udaljenost manja od navedene moe se zadrati; udaljenost graevina od mee za
interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomonu graevinu ne moe biti manja od 3,0
m; potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice), drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji
postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
14.- iznimno, uz Branimirovu i produenu Koledineku ulicu primjenjuju se urbana
pravila iz lanka 74. ove odluke;
1. -

- 78 15.- iznimno, na prostoru stambene namjene, juno od Zdihovske ulice u Blatu, veliina
estice za slobodnostojeu graevinu najvie 500 m2, a za poluugraenu najvie
400 m2, visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat, najvei ki 1,0, najvea izgraenost 30% za slobodnostojee
graevine, 40% za poluugraene graevine, najmanji prirodni teren hortikulturno
ureen 30%, najvei GBP 400 m2, najmanje 1PGM/1 stan, udaljenost graevnog
pravca graevine od rubne linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od
regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje,
najmanje je 3 m, najmanja udaljenost od mee susjedne graevne estice 3,0 m,
drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
16.- iznimno, na prostorima stambene i mjeovite namjene: Svete Klare - zvanih
Burievo 2. i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Otok,
Jakuevec, Retkovec, itnjak i Petruevac, prema grafikom prikazu, omoguuje se
gradnja zgrada stambene namjene prema tlocrtnim gabaritima zateenim na dan
stupanja na snagu ove odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim pravilom, s
pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnog puta i rezervacijom proirenja postojee prometne povrine prema
prostornim mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima
osnovne namjene;
2. - gradnja samostojeih, a iznimno poluugraenih graevina;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
4. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne esticei nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
5. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;za
poluugraenu graevinu iznimno moe biti i manja, ali ne manje od 3, 0 m;
6. - GBP, ki i visina graevine nisu propisani;
7. - u rekonstrukciji postojea izgraenost vea od propisane moe se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
8. - odobravanju gradnje novih graevina prethodijavninatjeaj.
c) u zoni poslovne namjene:
- gradnja prema urbanim pravilima iz lanka 77. ove odluke.
lanak 74.
1)Ureenje i urbana obnova prostora niske gradnje (2.7.) - prostori:
korpikova ulica - zapad, Donji Stenjevec, Ciglenica, Trenjevka-centar, Ravnice,
Konjinska ulica, Kajzerica, Otok, Hrelji - jug, Jakuevec, Klara, Blato, Stari Botinec,
Podbreje, Horvatovo naselje, Remetinec - Lanite i drugi prema grafikom prikazu.
2)Opa pravila:
1. - obnova i dovretak naselja omoguavanjem promjena oblika i veliine graevnih
estica, gradnjom novih graevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i postupnom
zamjenom tronih graevina;
2. - ouvanje elemenata identiteta naselja;
3. - podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove uline
mree i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za pratee sadraje;

- 79 na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u

ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
3)Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
1. - gradnja novih samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
2. - najmanja povrina graevne estice je 500 m2 za samostojeu, 300 m2 za
poluugraenu, 180 m2 za ugraenu graevinu;
3. - najvea izgraenost graevne estice je 30% za samostojeu, 40% za poluugraenu,
a 50% za ugraenu graevinu;
4. - najvei kikin1,2;
5. - najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
na dijelu graevne estice unutar rezervacije proirenja postojee ulice,
hortikulturno ureen;
6. - najvea visina je etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat;
7. - najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
odluke;
8. - pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine;
9. - u mjeovitoj preteito stambenoj namjeni u Novom Zagrebu pomone graevine
poslovne namjene grade se odvojeno od glavne graevine s time da je najvei
ukupni GBP pomonih graevina na parceli 150 m2;
10. - udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno moe i manje u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
11. - najmanja udaljenost graevine od mee graevne estice je 3,0 m;
12. - rekonstrukcijai gradnja zamjenske graevinena esticama jednakim ili veim od
propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri
vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
13. - rekonstrukcija i interpolacija na graevnim esticama manjim od propisanih za
novu gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,2, najvea visina etiri nadzemne etae, pri
emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; udaljenost graevina
od mee susjedne graevne estice je postojea, ali ne manja od 1,0 m, postojea
udaljenost manja od navedenih moe se zadrati; udaljenost graevina od mee za
interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomonu graevinu ne moe biti manja od 3,0
m; potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji
postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
14.iznimno, na prostoru Kajzerice najmanja povrina graevne estice za
slobodnostojee 350 m2, za poluugraene 220 m2, a za ugraene graevine 132 m2;
najvea izgraenost graevne estice je 40% za slobodnostojee i poluugraene,
50% za ugraene graevine; u rekonstrukciji, dogradnji, nadogradnji, zamjeni,
gradnji nove graevine umjesto postojee i interpolaciji na esticama jednakim ili
veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei
parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;, a na manjim
graevnim esticama najvea izgraenost graevne estice je 50%; najvea visina
graevine je etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat, najvei GBP je 650 m2; uz Ulicu R. Cimermana visina
4. -

- 80 graevine je najvie pet nadzemnih etaa, pri emu se peta etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat, najvei GBP 800 m2; potreban broj PGM-a osigurati na
graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski
uvjeti nisu ogranieni;
15. - iznimno, na potezu mjeovite namjene uz produenu Vatikansku ulicu u Klari,
uz Ulicu Republike Njemake u Otoku, uz Sarajevsku i Vatikansku ulicu u
Jakuevcu, uz Aveniju V. Holjevca, na prostoru Klare zapadno od Avenije
Veeslava Holjevca, te na prostoru Remetinca, Blata i Botinca uz Ulicu dr. Luje
Naletilia, najmanja povrina graevne estice je 1000 m2; najvea izgraenost je
40%, najvei kin 2,0; visina graevine izmeu tri i est nadzemnih etaa; na zahvate
rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacija na graevnim esticama
manjim od prethodno propisanih primjenjuju se detaljna pravila iz ovog lanka;
16. - iznimno, na prostoru sredita Trenjevke (uz uline poteze Selske - istok,
Sokolgradske, Ozaljske ulice, Dobojske, Krapinske, Trakoanske, ulice Duice,
Nehajske ulice i produene Crikvenike, te Ljubljanske avenije) najvea
izgraenost graevne estice je 50%, najvei kin2,5, visina u skladu s visinom
poteza, te uz Novu cestu gdje je najvei kin 2,5, a najvea visina je pet nadzemnih
etaa, pri emu se peta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; najmanje 1
PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove odluke; na
prostoru Trenjevke uz II. Vranduku ul. omoguuje se dovrenje gradnje
stambeno-poslovne zgrade na k..br. 4559 k.o. Trenjevka u zateenim gabaritima;
na k..br. 4286 k.o. Trenjevka omoguuje se izgradnja poluugraenog objekta na
sjevernoj mei u cijeloj dubini iznimke;
17. - iznimno, na prostoru Kneije najvea izgraenost graevne estice je 50%, kin2,5;
visina u skladu s visinom poteza; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj
vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice), druge
namjene prema normativima ove odluke;
18. - iznimno, na prostoru Ciglenice (uz uline poteze Zagorske, Klanjeke, Selske zapad, Ul. I. B. Maurani - jug i planirane produene Kranjevieve ulice) i
Trnave najvea izgraenost graevne estice je 50%, najvea visina je pet
nadzemnih etaa, pri emu se peta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat,
najvei kin je 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj
estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema
normativima ove odluke;
19. - iznimno, na prostoru mjeovite namjene u Blatu, juno od Zdihovske ulice,
najmanja povrina graevne estice je 500 m2 za samostojeu, 300 m2 za
poluugraenu, 180 m2 za ugraenu graevinu; najvea visina graevine etiri
nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat,
kin 1,4, a u zoni irine 100 m uz eljezniku prugu visina graevine pet nadzemnih
etaa, pri emu se peta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, najvei kin je
1,8, najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice, hortikulturno ureen; najvea
izgraenost 40%, najmanje 1 PGM/1 stan, udaljenost graevnog pravca graevine
od rubne linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za
ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m,
najmanja udaljenost od mee susjedne graevne estice 3,0 m, a u zoni uz
eljezniku prugu h/2, na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie graevina;
drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
20. - iznimno, na prostoru mjeovite namjene u Botincu, najvea visina graevine etiri
nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa izvodi kao potkrovlje ili uvueni kat,

- 81 najvei kin je 1,2, najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga
mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice, hortikulturno
ureen; najvea izgraenost za slobodnostojee graevine 30%, za poluugraene
40%, najmanje 1 PGM/1 stan, udaljenost graevnog pravca graevine od rubne
linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije
planirano ili nije potrebno osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, najmanja
udaljenost od mee susjedne graevne estice 3,0 m, na jednoj graevnoj estici
mogue je graditi vie graevina; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
21. - iznimno, uz Sokolgradsku ulicu, na k..br. 4210 k.o. Trenjevkaprema grafikom
prikazu omoguuje se zadravanje u prostoru graevina u zateenim tlocrtnim i
visinskim gabaritima s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem
stanju pristupnog puta i graevina; ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
22. - iznimno, uz Pakotansku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se
zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, na
postojeoj graevnoj estici s pristupom na javnoprometnu povrinu prema
postojeem stanju pristupnog puta i graevine; ostali lokacijski uvjeti nisu
ogranieni;.
23. iznimno na prostorima stambene i mjeovite namjene: Svete Klare - zvanih
Burievo 2. i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Otok,
Jakuevec, VII. Retkovec, IV. Trnava, Resniki gaj, Struge, Bogdani, prema
grafikom prikazu, omoguuje se gradnja zgrada stambene namjene prema
tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na snagu ove odluke i ako su
visinom usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na javnoprometnu povrinu
prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i rezervacijom proirenja
postojee prometne povrine prema mogunostima prostora; nova gradnja prema
detaljnim pravilima.
4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena
koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
5) b) u zoni javne i drutvene namjene:
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija,prema programu i normativima
osnovne namjene;
2. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
3. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne esticei nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice,parkovno ureen;
4. - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
5. - GBP, ki i visina graevine nisu propisani;
6. - u rekonstrukciji, postojea izgraenost graevne estice vea od propisane, moe se
zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
7. - gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju.
4) c) u zoni poslovne namjene:
1. - gradnja prema urbanim pravilima iz lanka 77. ove odluke.;
2. - iznimno u zoni poslovne namjene K1 uz Gospodsku ulicu, a prema grafikom
prikazu, omoguava se zadravanje izvedene graevine prema postojeem stanju
izvedenosti, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
lanak 75.
1)Ureenje i urbana obnova prostora mjeovite gradnje (2.8.) - prostori:
Stenjevec - sjever, Oranice, Zagorska - Selska, Petrine - upanii, ulineka, Tvornica

- 82 RIZ, Peenica - sjever, Tvornica Fotokemika, Dubec, Volovica, Vrbik, Kanal, Njivice i
drugi prema grafikom prikazu.
2)Opa pravila:
1. - obnova i dovretak urbane matrice gradnjom novih graevina, interpolacijom,
rekonstrukcijom i zamjenom tronih graevina;
2. - ouvanje elemenata identiteta i memorije naselja (postojei trgovi, ulice, parkovi,
karakteristini urbani potezi, izvorno oblikovanje graevine);
3. - podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove uline
mree i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za pratee sadraje;
4. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;
5. - obvezno jeureenje prostora premaUPU Vrbik - Sredinji prostor;
6. - obavezno je ureenje prostora prema UPU Zagrebaka - Golikova.

1. -

2. 3. 4. 5. -

6. -

3)Detaljna pravila:
u nedovrenim prostorima individualne, niske i visoke gradnje, omoguuje se
dovretak postojee tipologije, primjenjuju se urbana pravila iz lanaka 71., 74. i
76. ove odluke. Promjena tipologije mogua je ako se formiraju nove prostorne
cjeline ili urbani blok - zona omeena javnim prostorom (ulicom ili parkom), te na
povrinama na kojima je propisana obveza izrade provedbenih dokumenata
prostornog urbanistikih planova ureenja;
odnos prema susjedstvu i mjera osiguravanja javnog interesa propituje se i odreuje
u postupku prihvaanja programa za izradu plana;
pojedinana transformacija prostora individualne ili niske gradnje u prostor visoke
gradnje nije mogua;
iznimno, ureenje prostora Petrine-upanii prema UPU Petrineupanii;
iznimno, na krianjuGospodske ulice i Aleje grada Bologne, prema grafikom
prikazu omoguuje se zadravanje izvedene graevine s pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti;
iznimno, uz ulicu Trebe prema grafikom prikazu omoguuje se zadravanje u
prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima s pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju pristupnog puta i graevine;
ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
lanak 76.

1)Ureenje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.9.) - prostori:

Trenjevka - centar, Voltino - sjever, rnomerec - jug, Avenija ulica Dubrava, Mandlova
- Maksimirska, ulica Svetice, Brezje, Savska - Veslaka, Vrbik, Chromos - Radnika,
Zagrepanka - Heinzelova,Heinzelova - Vukovarska - sjever, J. Gredelj, Zagrebaki
velesajam - istok, URIHO - Drieva, Radnika - TE, Slobotina, Remetinec - Lanite,
blok Kreimir i drugi prema grafikom prikazu.
2)Opa pravila:
1. - obnova i dovretak urbane matrice gradnjom novih graevina, interpolacijom,
rekonstrukcijom i zamjenom tronih graevina uz omoguavanje promjena oblika i
veliine graevnih estica;
2. - Na podruju Zagrepanka - Heinzelova, J. Gredelj, Zagrebaki velesajam - istok,
URIHO - Drieva, preispitat e se i mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;

- 83 3. -

4. -

5. -

6. -

7. -

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. -

9. 10. -

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. -

ouvanje elemenata identiteta (elementi urbane matrice s naglaskom na vrijednim

neizgraenim prostorima i pjeakim pravcima, ambijentalna obiljeja i prostorni
doivljaji, izvorne graditeljsko-oblikovne karakteristike i sl.);
podizanje urbanogstandarda rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove uline
mree i komunalne infrastrukture, te obveznimosiguravanjem prostora za pratee
sadraje;
na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;
obvezno je ureenje prostora prema: UPU Oporoveka - sjever, UPU Vrbik Savska - Slavonska, UPU Kra, UPU Gradianska - Cankareva - Prilaz baruna
Filipovia,UPU Franck, DPU Savska - Vukovarska, UPU Brezje - zona jug;
za blokove na podruju rnomerca, oznaene na grafikom prikazu 4b - Procedure
urbano - prostornog ureenja, prostorno rjeenje odredit e se provedbenim
dokumentima prostornog urbanistikim planom ureenja, odnosno javnim
natjeajem; do donoenja provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenja, odnosno provedbe javnognatjeaja, mogua je gradnja samo pojedinane
uline interpolacije i rekonstrukcija ulinih graevina prema odredbama ovoga
lanka, a u dvoritima rekonstrukcija graevina koje su prema namjeni u skladu s
namjenom utvrenom GUP-om prema odredbi ovog lanka "iznimno na prostoru
rnomerca".
3)Detaljna pravila:
a) u zoni stambene i mjeovite namjene
gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie graevina;
izgraenost graevne estice je do 50%osim za gradske projekte do 90%;
najvei je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za poslovnu, stambenu i
stambeno-poslovnu namjenu;
najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 1,5, osim za graevine javne i
drutvene namjene;
najmanji prirodni hortikulturno ureen teren je 20%,osim za gradske projekte
najmanje 10%;
za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja irina koridora ulice je 15,0 m;
potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata urbanistikog plana ureenja ili
lokacijske dozvole, na vlastitom zemljitu, graevnoj estici ili esticama, odnosno
prometnicama u neposrednom kontaktu s graevnom esticom ili esticama;
rekonstrukcija se izvodi uz obvezu zadovoljenja PGM;
iznimno, na prostoru rnomerca i kontaktnom prostoru Trenjevke s Donjim
gradom, oznaeno na grafikom prikazu 4a - Urbana pravila,izuzev prostora
oznaenih kao gradski projekti, akao nastavak postojee tipologije gradnje,
omoguuje se:
formiranje graevnih estica prema karakteristikama prostora;
najvea izgraenost uline graevne estice je 60%, a na uglovima 80%;
najvea izgraenost dvorine graevne estice je 30%;
najvea visina uline graevine je preteita visina poteza (bloka);
najvei GBP usklaen s preteitim GBP-om poteza;
dubinu graevine ili dvorinih krila graevine uskladiti s preteitom dubinom
gradnje poteza;
najvei je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za poslovnu, stambenu i
stambeno-poslovnu namjenu;

- 84 18. - najmanji prirodni teren dvorinih estica je 20%, hortikulturno ureen;

19. - najvea visina dvorine graevine je etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta
etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, ali ne via od kontaktne uline
graevine; postojee vie dvorine graevine mogue je zadrati, ali ne i
poveavati; iznimno dvorina graevina moe biti i via, ali ne via od postojee
dvorine graevine na koju se prislanja;
20. - parkiralina mjesta za ulinu i za dvorinu gradnju obvezno osigurati na graevnoj
estici(ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice), prioritet je podzemno,
pristup s javnoprometne povrine;
21. - graevni pravac je preteito postojei;
22. - uline graevine su ugraene, osim iznimno, ako je razmak potreban, prema
lokalnim uvjetima, razmak izmeu uline i nove dvorine graevine ne moe biti
manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca; pristup dvorinoj graevini s
javnoprometne povrine preko uline graevne estice, odnosno kroz kolni prolaz
uline graevine;
23. - graevni pravac uz junu stranu Ilice, zapadno od ulice rnomerec, pomaknuti
prema jugu i planirati drvored;
24. - u ulici Sveti Duh, u kontaktnom prostoru zgrade nekadanje Mitnice, omoguuje se
udaljenost visoke graevine od mee graevne estice manja od polovice njene
visine i dubina gradnje vea od preteite dubine poteza;
25. - obvezno sauvati kvalitetno visoko zelenilo;
26. - rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija izvode
se prema pravilima za novu gradnju; u rekonstrukciji i gradnji nove graevine
umjesto postojee postojea izgraenost graevne estice, ki i visina, vei od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
27. - unutar obuhvata UPU Franckzadravanje preteito stambene namjene bloka (M1),
prenamjena i ureenje dvorita u funkciji stanovanja; propozicije ureenja bloka
prema detaljnim pravilima 'iznimno na podruju rnomerca'; rekonstrukcije,
ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i
funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina;
28. - iznimno, na prostoru Trnja, istono od Veslake ulice oznaenom na grafikom
prikazu 4a. - Urbana pravila, najvea visina moe biti pet nadzemnih etaa;
29. - iznimno, na prostoru Trnja, za k..br. 4614/1, k.o. Trnje, omoguava se gradnja
podzemne etae na cijeloj povrini estice na dubini veoj od 3,0 m ispod kote
ureenog terena;
30. - iznimno, na prostoru mjeovite namjene zapadno od Avenije Veeslava Holjevca u
Klari kao tampon prostor prema zoni individualne gradnje, najvea visina
graevine 4 nadzemne etae, najmanja udaljenost od mee susjedne graevne
estice h/2,ostalo prema detaljnim pravilima;
31.- iznimno, na podruju UPU Banjavieva - Heinzelova - Branimirova - Zavrtnica
omoguuje se rjeavanje parkiralinih potreba zahvata M21 djelomino unutar
zahvata M26;
32.- iznimno,na dijelu prostora uz Boidarevievu ulicu, Benkovievu ulicu, te izmeu
Bukovake ulice i Duknovieve ulice,najvea visina graevina je pet nadzemnih
etaa, pri emu se peta etaa izvodi kao potkrovlje ili uvueni kat; u rekonstrukciji i
gradnji novih graevina umjesto postojeih moe se zadrati postojea udaljenost
od mea manja od propisane, ali ne manja od 3 m, ostali parametri nisu propisani;
33. -iznimno, za lokaciju Zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala u
Boidarevievoj 1 omoguuju se uvjeti i nain gradnje prema pravilima za zonu
javne i drutvene, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene;

- 85 34. -iznimno, u zoni mjeovite-preteito stambene namjene M1 uz Gospodsku ulicui uz

Heinzelovu ulicu, a prema grafikom prikazu, omoguava se zadravanje izvedene
graevine u Gospodskoj 84-86i na k..br. 1978/3 k.o. Peenica prema postojeem
stanju izvedenosti, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
35. iznimno, za lokaciju Remize ZET-a u Ozaljskoj ulici, do preseljenja na novu
lokaciju, mogua je rekonstrukcija, manja dogradnja i nadogradnja radi redovitog
odravanja i funkcioniranja.
4) Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena
koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
5) b) u zoni javne i drutvene, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene:
1. - gradnja i rekonstrukcija mogua je prema programu osnovne namjene;
2. - drugi lokacijski uvjeti(izgraenost graevne estice, GBP, ki, visina graevine i
prirodni teren) nisu ogranieni;
3. - gradnja novih graevina prema javnomnatjeaju;
4. - iznimno, za postavljanje montanog kazalita "Baraka" nije potrebno provesti
javninatjeaj;
5. - iznimno, za izgradnju kompleksa HZZO u Gradianskoj ulici, prema grafikom
prikazu, omoguuje se izgradnja bez obveze primjene propisane udaljenosti visoke
graevine od granica graevne estice, ostali parametri prema detaljnim pravilima.
lanak 77.
1) Ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene (2.10.) prostori javne i drutvene namjene (Aleja G. uka, Klin, Jankomir, bolnice), zona
gospodarske namjene (Klara, Radnika cesta, itnjak, Slavonska avenija-sjever, Ravnice,
Oporoveka ulica, Prilaz baruna Filipovia, Ilica, anci, Dugave - jug, Slobotina-jug,
Blato-Lanite, URIHO, Avenija Veeslava Holjevca-zapad, istok, Delci, Jakuevec-jug,
Novi Petruevec i Jankomir), malo poduzetnitvo (Servisna zona Retkovec, Savica-anci,
Melitice), portsko sportsko-rekreacijska namjena s gradnjom (RC Veslaka, RC
Chromos - Savica, Kruge, Cvjetno, Hipodrom, Termalno kupalite Blato, RC
Jakuevec, RC Siget, RC Slobotina), portsko sportsko-rekreacijska namjena bez
gradnje (Mrzlo polje, dolina potoka Bliznec, dolina potoka tefanovec, Trokut, Otoec,
Klara, Dugave, Jakuevec, Golf centar Zagreb), posebna namjena, infrastrukturni sustavi
(Resnik,TE-TO, Petruevec, Autobusni kolodvor), groblja i drugi prema grafikom
prikazu.
2) Opa pravila:
1. - ureenje cjelina, vrijednih graevina i zelenih povrina, te komunalne opreme;
2. - dovretak prostora novom gradnjom i ureenje otvorenih povrina u funkciji
osnovne namjene;
3. - u svim namjenama omoguuje se gradnja vie graevina na jednoj graevnoj
estici;
4. - na povrinama javne i drutvene, gospodarske, portsko sportsko-rekreacijske,
posebne namjene te na povrinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se
mogu graditi i vie od 1,50 m radi zatite graevine ili naina njezina koritenja;
5. - omoguuje se zadravanje postojeih graevina kojih namjena nije u skladu s
planiranom namjenom i njihova rekonstrukcija u postojeim gabaritima bez
mogunosti poveanja;
6. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;

- 86 obvezno je ureenje prostora prema: DPUUPU proirenje groblja Mirogoj,

DPUUPU Groblje Miroevec - jug i DPUUPU Groblje Miroevec - istok,
DPUUPUGroblje Sv. Klara, DPUUPU Groblje uerje, DPUUPU Groblje estine,
DPUUPU Groblje Stenjevec, DPUUPU Groblje Jakuevec, DPUUPU Termalno
kupalite Blato.
3) Detaljna pravila
a) javna i drutvena namjena:
1. - gradnja novih graevina;
2. - graevna estica oblikuje se prema normativima za odreenu namjenu (kole, djeje
ustanove i sl.);
3. - najvea izgraenost graevne estice je 40%;
4. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
5. - najvea visina je est nadzemnih etaa; graevina moe imati i vei broj etaa ako je
to vezano uz funkciju graevine ili lokalne uvjete;
6. - novu gradnju nije mogue planirati na postojeim hortikulturnoureenimpovrinama;
7. - obvezan je smjetaj vozila na graevnoj estici prema normativima ove odluke(ne
unutar rezervacije proirenja postojee ulice);
8. - najmanja udaljenost graevine od mea graevne estice je h/2 (polovica visina),
osim od postojee ili planirane javnoprometne povrine;
9. - za gradnju novih graevina obvezan jejavni natjeaj;
10. rekonstrukcijai interpolacija mogua je prema pravilima za novu gradnju, bez
obaveze natjeaja; u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee
postojea izgraenost graevne estice i visina, vee od propisanih, mogu se
zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;.
11. - iznimno, za gradnju graevine Zagreb arene na lokaciji u Blatu drugi lokacijski
uvjeti nisu ogranieni;
b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovaki kompleksi i ugostiteljsko
- turistika namjena)
1. - gradnja novih i rekonstrukcija postojeih graevina;
2. -najmanja graevna estica je 1000 m2, osim prigodom rekonstrukcija i interpolacija
na postojeim manjim graevnim esticama;
3. - omoguuje se gradnja slobodnostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
4. - najvea izgraenost graevne estice je 50%;
5.- najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne esticei nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice;
6.- najvei kin za proizvodnu namjenu i trgovake komplekse 1,2, a 2,0 za poslovnu i
ugostiteljsko turistiku namjenu;kin moe biti i vei ako je to rezultat razrade
prostora provedbenim dokumentima prostornog urbanistikim planom ureenja;
7.- visina i broj etaa graevine odreuje se ovisno o tehnologiji i namjeni;
8. - obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici prema normativima ove odluke za
odreenu namjenu(ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice);
9. - osiguravanje neposrednog pristupa s javnoprometne povrine;
10. - graevni pravac u skladu s kontinuiranim graevnim pravcem postojeih
graevina;
11. - najmanja udaljenost graevine od mea graevne estice je h/2, ali ne manje od
3,0 m, osim od javnoprometne povrineili povrine rezervirane za proirenje
postojee ulice;
7. -

- 87 12. - za proizvodnu namjenu i trgovake komplekse planirati zelenu tampon zonu irine
minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim
povrinama;
13. - u gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost graevne
estice, ki i visina vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
najmanji prirodni teren je postojei;
14. - arhitektonska kompozicija i oblikovanje graevina moraju biti primjereni
karakteru zone, osobito na potezima uz gradske avenije koji definiraju ulaz u grad;
15. - prigodom prenamjene (restrukturiranja) i promjene prostorne organizacije
veih postojeih radnih kompleksa mogua je prenamjena dijela ili cjeline u
razliite prostore uredskog poslovanja, trgovine, kulture, znanosti, zabave,
rekreacije i hotele; na lokacijama postojeih industrijskih pogona mogu se smjestiti
i trgovaki centri koji moraju biti prilagoeni urbanom prostoru tipologijom i
ponudom "gradske robne kue" (trgovaki kompleksi K2 su iskljueni), te s
parkiralitem na povrini terena koje osigurava najvie treinu potreba za
parkiranjem (ostatak potrebnih PGM-a podzemno ili u sklopu graevine);
eventualno, dijeljenje na manje cjeline mogue u skladu s propozicijama za
gradnju novih i rekonstrukciju postojeih graevina, uz uvjet da se ne moe graditi
na ureenim zelenim povrinama;
16. - iznimno, na prostoru zone planske oznake I. u Vukomercu, omoguuje se gradnja
tehniko-putnikog kolodvora prema detaljnim pravilima za infrastrukturne
sustave ovog lanka;
17. - iznimno, na prostorima odreenima za malo poduzetnitvo (Servisna zona
Retkovec, Savica - anci i Melitica) najmanja povrina graevne estice je 500
m2, a najvea 3.000 m2; najvea visina graevine jeetiri nadzemne etae, pri emu
je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida; na istoj graevnoj estici mogue je
planirati jedan stan najvee bruto - stambene povrine do 150 m2; ostalo prema
detaljnim pravilima;
18. - iznimno, za novu gradnju u zonama poslovne namjene uz Ulicu Republike
Njemake, Heinzelovu, Slavonsku aveniju, Ulicu grada Gospia i Aveniju V.
Holjevca najmanje je visinepet nadzemnih etaa,ostalo prema detaljnim pravilima;
19. - iznimno u zoni gospodarske namjene dio Perjasike ulice, dio produene
Hermanove ulice, dio Sisake ceste I. odvojka i dio Saljske ulice odreen je za
malo poduzetnitvo, namjene preteno uslune djelatnosti, najmanja povrina
parcele 350 m2; najvea visina graevine je etiri nadzemne etae. Na istoj
graevnoj estici mogue je planirati jedan stan najvee bruto povrine 150 m2,
najmanja udaljenost od mee h/2, iznimno 1,0 m, ostalo prema detaljnim
pravilima;
20. - iznimno, za gradnju graevine Zagreb arene u prostoru planske namjene oznake
K2 u Lanitu, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
21. - iznimno, na preostalom dijelu povrine u podruju prostora Blato - Lanite, prema
lokalnim uvjetima Gradskog zavoda za prostorno ureenje Zavoda za prostorno
ureenje Grada Zagreba, omoguuje se gradnja stambeno-poslovnih, javnih i
drutvenih graevina i viih od devet nadzemnih etaa bez obaveze primjene
lanka 101. ove odluke, te trgovakog centra, s tim da je najvea izgraenost
graevne estice 60%; najvei kin je 2,2 za sve namjene; a najmanji prirodni teren
15%;
22. - iznimno, izmeu Zagrebake avenije i Ulice hrvatskih braniteljai na lokaciji u
Jankomiru,prema grafikom prikazu, omoguuje se najvea izgraenost graevne
estice 70% i najvee kin 2,2, ostalo prema detaljnim pravilima;

- 88 23- iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istono od eljeznike pruge omoguuje

se gradnja kompleksa URIHO, to ukljuuje polivalentni rehabilitacijski centar i
proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale pratee sadraje, a na
preostalom dijelu zone K1 - gradskoga projekta istono od planirane prometnice,
sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, omoguuje
se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih graevina.;
24. - iznimno, za gradnju graevina javne i drutvene namjene na prostoru Kozari
puteva, unutar zone K1, lokacijski uvjeti nisu propisani, obvezna je provedba
javnog natjeaja;
25.- na prostoru gospodarske namjene jugoistono od sajma automobila u Jakuevcu
gradnja i ureenje na temelju provedbe javnog natjeaja;
iznimno, na istom prostoru omoguuje se graenje komunalnih graevina i ureaja
infrastrukturnog sustava u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu
Zagrebu, prema detaljnim urbanim pravilima za infrastrukturne sustave odreene u
ovome lanku, a bez obaveze provedbe procedure odreene u l. 99. i l. 101. ove
odluke.
c) portsko sportsko-rekreacijska namjena port sport s gradnjom
gradnja novih graevina i rekonstrukcija;
graevna estica povrine, u pravilu, najmanje 5.000 m2; iznimno, moe se zadrati
manja povrina ako je graevna estica cijela u zoni odreenoj kartografskim
prikazom 1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, ali ne manja od 2.000 m2;
3. - najvea izgraenost graevne estice 40%;
4. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne esticei nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, osim u kontaktnom podruju priobalja rijeke
Save i u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% graevne estice mora biti
prirodno tlo (ureena zelena povrina);
5. - visina graevine uvjetovana je specifinim zahtjevima vrste porta sporta;
graevina (ili njezin dio) u kojoj je smjeten pratei sadraj moe biti via od
graevine osnovne namjene;
6. - u ukupnom GBP-u portski sportski sadraji moraju biti zastupljeni s najmanje
70%, drugo mogu biti pratei sadraji, osim za stadione, gdje udio prateih sadraja
moe biti i vei;
7. - iznimno,za gradnju i ureenje prostora Hipodroma obvezna je prethodna izrada
krajobrazne studije; ostali parametri prema detaljnim paravilima pravilima;
8. - iznimno, za gradnju u priobalju Save uz Veslako naselje, najmanja graevna
estica je 4000 m2, a rekonstrukcije su mogue na postojeim manjim esticama;
9. - iznimno,na podruju Nova bolnica-zapad (termalno kupalite Blato) omoguuje se
izgradnja i ureenje turistikih i javnih sadraja; odnos portskih sportskih i
prateih sadraja moe biti i drugaiji od propisanoga kao rezultat razrade prostora
DPU-om UPU-om Termalno kupalite Blato;
10. - iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma sportova omoguuje se
izgradnja i ureenje portskih i sportskih i prateih sadraja, pri emu odnos
portskih i sportskih i prateih sadraja moe biti i drugaiji od propisanoga; ostali
lokacijski uvjeti nisu propisani;
11. - u rekonstrukciji, nadogradnji i gradnji novih graevina umjesto postojeih
postojea izgraenost graevne estice vea od propisane moe se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
12. - za gradnju graevina portsko sportsko-rekreacijske namjene na istaknutim
lokacijama povrine vee od 1,0 ha obvezan javninatjeaj.
d) portsko sportsko-rekreacijska namjena port sport bez gradnje
1. 2. -

- 89 graevna estica povrine, u pravilu, najmanje 5000 m2; iznimno, moe se zadrati
manja povrina ako obuhvaa cijelu zonu odreenu kartografskim prikazom: 1)
KORITENJE I NAMJENA PROSTORA;
2. - na ovim se prostorima mogu ureivati otvorena igralita te graditi manje pratee
graevine koje upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije,
manji ugostiteljski sadraji i sl.), ukupan GBP do 1000 m2/ha cjelovite ureene
portsko sportsko-rekreacijske povrine - graevne estice, a proporcionalno manje
na manjim; ukupni GBP ne moe biti vei od 5000 m2; otvorena igralita mogu se
sezonski natkriti; pratei se sadraji mogu graditi istodobno ili nakon ureenja
otvorenih portsko sportsko-rekreacijskih igralita;
3. - najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne esticei nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, osim u kontaktnom podruju priobalja rijeke
Save i u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% graevne estice mora biti
prirodno tlo (ureena zelena povrina).
e) posebna namjena
1. - povrine posebne namjene ureuju se prema posebnim propisima;
2. - unutar povrina posebne namjene mogu se graditi i rekonstruirati graevine i
postavljati ureaji koji slue osnovnoj namjeni;
3. - visina graevina uvjetovana je specifinim zahtjevima osnovne namjene uz obvezu
potivanja lokalnih uvjeta.
f) infrastrukturni sustavi
1. - gradnja novih graevina i rekonstrukcija;
2. - veliina graevne estice, graevine i prateih sadraja odreeni su tehnolokim
zahtjevima i posebnim propisima;
3. - potovati mjere zatite okolia; to je mogue vie sadraja smjestiti podzemno;
neizgraene dijelove graevne estice hortikulturno urediti;
4. - rubove graevnih estica prema drugim namjenama treba urediti kao zatitni
vegetacijski pojasnajmanje irine 10 m;
5. - gradnja i ureenje tramvajskih, autobusnih i eljeznikih terminala s prateim
sadrajima prema javnomnatjeaju;
6. - iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omoguuje se realizacija sadraja
sukladno utvrenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj provedenog
javnognatjeaja.;
7. - iznimno, na prostoru sanitarnog odlagalita Prudinec omoguuje se graenje
komunalnih graevina i ureaja infrastrukturnog sustava u svrhu sanacije
odlagalita.
1. -

g) groblje
1. - prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne povrine kvalitetnim parkovnopejsanim rjeenjima i osiguravanjem standarda najmanje povrine po grobnom
mjestu u skladu s Pravilnikom o grobljima;
2. - na prostorima groblja mogu se graditi pratee graevine, tj. graevine koje slue
osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvanice i sl.), te
komunalna infrastruktura;
3. - ureenje svih groblja, gradnja prateih graevina, te oblikovanje opreme to se na
groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, ureenosti i tradiciji takvih
prostora;
4. - uz granicu groblja, a unutar povrine groblja, treba osigurati zatitni vegetacijski
pojas najmanje irine 10,0 m;
5. - ureenje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima;
6.- gradnja novih groblja prema javnomnatjeajuuz obavezu izrade DPU-a UPU-a.

- 90 -

lanak 78.
1)Ureenje javnih zelenih povrina (2.11.) - prostori: Bundek, dolina potoka
Ribnjak - Graani, Podrebernica, Kulmerove livade, Park estine, Gornji Luki,
Pongratzov park, Park Mikulii, Park rnomerec, Park Gornje Prekrije, Park Vrhovec,
Pantovak - Zelengaj, Park Pepeljarka, Martinovka - dio, Park Babonieva - alata, Park
Jurkovieva, Trg S. Radia i potez sredinje osi, Park Botinec, Park Remetineki gaj,
parkovi u Klari, Park u Slobotini, Park u Dugavama, Park u Jakuevcu, Park uerje,
Park Markuevec, Park Kozjak, Park ulinec, Park Resnik i drugi prema grafikom
prikazu.
2)Opa pravila
Parkovi:
1. - formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadrajima i opremom
zadovolje potrebe koritenja kao rekreacijski, edukativni, ekoloki i estetski gradski
prostori;
2. - ureenje sukladno postojeim obiljejima, planiranom nainu koritenja, zatitnoj
funkciji i ouvanju postojeeg zelenila;
3. - ureenje parkovnih povrina ponajprije odravanjem i sadnjom visokog zelenila;
4. - ureenje putova, biciklistikih staza, rekreacijskih povrina, oblikovanje i
rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme;
5. - iznimno, mogu se graditi graevine koje su u funkciji koritenja parka kao to su
paviljoni i odmorita, manje javne ili ugostiteljske graevine, komunalne graevine,
graevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice, do ukupno 500 m2GBP-a;
6. - gradnja graevina iz prethodne alineje mogua jena svakih najmanje 2 ha ureene
parkovne povrine uz obavezu izrade krajobrazne studijei ne moe se graditi na ve
vegetacijom oblikovanim prostorima; postojee graevine i ureene povrine mogu
se zadrati;
7. - program za izradu krajobrazne studije, odnosno krajobraznu studiju izrauje Zavod
za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga ovlatena osoba, a verificira nositelj
izrade plana, a za one od strateke vanosti za razvoj grada (konstitucijske prirodne
elemente identiteta grada: Medvednica i Sava) Gradski ured za strategijsko
planiranje i razvoj Grada. Krajobraznom se studijom utvruje ukupni maksimalni
GBP graevina;
8. - iznimno, na prostoru Bundeka mogua je izgradnja prateih sadraja do 1500
m2GBP-a;
9. - iznimno, na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama (Z4) na Krugama,
Trnjanskoj Savici, zoni juno od Autobusnog kolodvora i Racinjaka mogu se
graditi graevine za kulturu, znanost, rekreaciju i vjerske graevine, uz uvjet da k in
zone nije vei od 0,2;
10. - iznimno u zoni Z4 juno od Strossmayerovog etalita mogu se graditi
ugostiteljske i druge pratee graevine u funkciji obnove prostora nestalih
poljoprivrednih kultura (vinograda i dr.) uz uvjet da kin zone nije vei od 0,2, uz
obavezu izrade krajobrazne studije. Program za izradu krajobrazne studije, odnosno
krajobraznu studiju izrauje Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga
ovlatena osoba, a verificira nositelj izrade plana;
11. - obvezno je ureenje prostora prema UPU Graanski Ribnjak;
12. - iznimno omoguuje se podzemna garaa na dijelu povrine Trga dr. Franje
Tumana uz Reljkovievu ulicu;

- 91 13. - iznimno, uz Aleju Hermanna Bollea prema grafikom prikazu omoguava se

zadravanje izvedene graevine s poslovnim prostorom i pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i
graevine,drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni. Radi optimalne spomenike
prezentacije nepokretnoga kulturnog dobra - kompleksa groblja Mirogoj i
uklanjanja uzroka i posljedica ugroenosti ovog graditeljskog sklopa, za prostor
zapadno od Aleje Hermanna Bollea obuhvaen urbanim pravilima 1.8. i 2.11.
propisuje se obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog ureenja UPU
Hermanna Bollea - zapad (s krajobraznom studijom i konzervatorskom podlogom).
Gradske park-ume:
1. - zadravanje izvorne strukture vegetacije prema vrstama i obraslosti gradskih parkuma te gospodarenje u skladu sa umsko-gospodarskim planovima;
2. - gospodarenje se provodi ponajprije s ciljem uzgoja i zatite, a u skladu s odrivim
gospodarenjem umama, unapreenjem bioloke i krajobrazne raznolikosti te
zatitom ekolokog sustava;
3. - ureenje umske infrastrukture i/ili graevina za potrebe umarstva, livada, staza,
putova, gradnja vidikovaca, paviljona, nadstrenica, higijensko-sanitarnih graevina
ili druge opreme park-ume odredit e se provedbenim dokumentima prostornog
urbanistikim planovima ureenjai projektnom dokumentacijom, vodei rauna o
tome da se ne ugrozi njihova prirodi bliska struktura i druge opekorisne funkcije
temeljne namjene.
3) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
lanak 79.
1)
Ureenje zatitnih zelenih povrina (2.12.) - prostori: Vinovrh, Kulmerov
dvor, dolina potoka Bliznec i dolina potoka Reka, Botinec - jug, Prudinec, Glogovec,
Brodie, vinogradi Brezinaka i Gornjeg Bukovca i drugi prema grafikom prikazu.
2)
Opa pravila:
1. - onemoguavanje gradnje na povrinama zatitnog zelenila, na klizitima,
strminama, vodocrpilitima i uz vodotoke, osim graevina koje slue zatiti kao to su
potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slino;
2. - na postojeim zatitnim zelenim povrinama mogu se zadrati postojee graevine i
ureene povrine;
3. - ureenje, sukladno postojeim obiljejima, planiranom nainu koritenja, funkciji
zatite i odravanja slike karakteristinih poljodjelskih krajobraza;
4. - ureenje povrina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i
nadstrenica, tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 5% povrine zahvata;
5. - postava skulptura i spomen-obiljeja;
6. - na podrujima zatienih vinograda mogu se graditi klijeti kao jednoetane
graevine s podrumom, najvei GBP-a 20 m2 u vinogradu povrine najmanje 700 m2;
7. - iznimno na povrinama povremeno pod vodom (V2), omoguuje se gradnja i
ureenje prostora u skladu s lankom 20. ove odluke;
8. - iznimno, na prostoru Gornjeg Bukovca mogue je preseljenje postojeih klijeti
junije u odnosu na postojeu lokaciju;
9. - iznimno, na prostoru istono od park-ume ulineina mogu je smjetaj groblja
kunih ljubimaca;
10. - iznimno, na lokaciji izmeu Botinca i june zagrebake obilaznice za potrebe
udruge Krila mogue je izgraditi halu, nadstrenice, talu, sjenik i alatnicu;

- 92 11. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u

ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.;
12. - iznimno, za prostor sanitarnog odlagalita Prudinec omoguuje se graenje
komunalnih graevina i ureaja infrastrukturnog sustava u svrhu realizacije Plana
gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, prema detaljnim urbanim pravilima za
infrastrukturne sustave odreene u l. 77. ove odluke.
lanak 80.
1)
Gradnja na graevnim esticama najmanje povrine 5000 m2(2.13.), na
zatitnim zelenim povrinama- prostori: Zavrje, Mllerov breg, Mikulii, Lukii,
estine, Mlinovi, Jelenovac, Fukov jarek, Remete, Miroevec i drugi prema grafikom
prikazu.
2)
Na zatitnim zelenim povrinama, osim u umi i na umskom zemljitu, a
sukladno karakteristikama krajolika, mogu se graditi manje graevine javne i drutvene
namjene, turistiko - ugostiteljske ili stambene graevine s najvie tri stanana graevnoj
estici, povrine najmanje 5000 m2 tako da GBP ne prelazi400 m2, a visina je, najvie,
podrum, jedna etaa i potkrovlje ili uvueni kat s tim da je na graevnoj esticimogue
smjestiti jednu glavnu graevinu.
3)
Iznimno na Gornjem Prekriju - sjeverna strana prema grafikom prikazu,
omoguuje se gradnja stambene graevine na graevnoj estici povrine najmanje 2500
m2, visina i GBP prema prethodnom stavku.
4)
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima
u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
lanak 81.
Ureenje rijeke Save (2.14.)
1)
Ureenje rijeke Save s priobaljem, ukljuujui i sustav odteretnih kanala,
vodnih stepenica i dr., provodit e se tako da se zadre prirodna obiljeja prostora i
osigura zatita podzemnih voda.
2)
Na vodnom dobru koje se povremeno nalazi pod vodom mogu se ureivati
otvorena igralita za port sport i rekreaciju bez sadnje visoke vegetacije, graditi
infrastrukturne graevine, te ureivati vodotoci sukladnoposebnim propisima o koritenju
vodnog dobra.
3)
Na povrinama vode i vodnog dobra (u rijenom koritu i u inundaciji), u zoni
500 m nizvodno od Mosta mladosti, omoguuje se pristup rijeci i postava plutajuih
objekata veih od 35 m, a za brodove do 35 m na tradicionalnim privezitima uz mostove,
prema postojeem stanju lokacije i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu propisani.
4)
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima
u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA
I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA ove odluke.
8.2.3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
lanak 82.

- 93 -

1)
Urbana obnova preobrazba (3.1.) - prostori: Sv. Duh, Heinzelova,
Ferenica, Branimirova, Njivice - Pile, Martinovka, Kruge, Brezje, Staro Trnje,
Sigeica, Vrbik (Ul. I. Luia), sredinji dio Savice (Ujevieva - Jeutova), industrijska
batina u Trnju (Paromlin, Plinara, biva industrija uz Radniku cestu), Cvjetno naselje
(istono od HRT-a), prostor izmeu Save i ulice Prisavlje, Istoni kolodvor, Tvornica
autobusa, Ulica grada Gospia, Ciglana, podruje Glavnog kolodvora s kontaktnim
prostorom Trnja, Ul. kneza Lj. Posavskog - Heinzelova - Branimirova, Kruge, Tvornica
cementa u Podsusedu, Oranice, Savska - arengradska, sredite Trenjevke, NK Zagreb
Kranjevieva, Klanjeka - Tomislavova, Studentski kampus Borongaj i drugi prema
grafikom prikazu.
2)
Opa pravila:
1. - uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni
poloaju u gradu;
2. - promjena postojee namjene i morfologije te definiranje nove uline mree i urbane
strukture;
3. - obvezno je donoenje provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenja;
4. - programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenjadefinirat e se osnovni urbanistiki parametri za koritenje prostora, nain
koritenja i ureenja povrina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i drutvenim
potrebama, potujui vrijednosti i specifinosti podruja za koje se izrauje
provedbeni dokument prostornog urbanistiki plan ureenja;
5. - na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi
graevine za kulturu, znanost, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske graevine, uz uvjet
da kin zone nije vei od 0,2 i podzemne garae kojim GBP ne ulazi u obraun ki,
udaljenost graevine od susjedne mee nije propisana;
6. - do donoenja provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenjamogui su zahvati u skladu s lankom 104.ove odluke;
7. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
3)
Programske smjernice:
1. UPU Ulica Lj. Posavskog - Zavrtnica - Branimirova - Crvenog kria
1. - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda stambeno-poslove poslovne
namjene;
2. - gradnja i ureenje prema interpretaciji urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz
mogunost gradnje i samostojeih visokih graevina; ureenje javnog parka i
otvorenih portskih sportskih igralita, ureenje i dopuna uline mree i javnih
prostora.
2. UPU Banjavieva - Heinzelova - Branimirova - Zavrtnica
1. - transformacija u prostor preteito poslovne namjene visokoga urbanog standarda;
2. - prostor visoke gradnje interpretacijom urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz
mogunost gradnje i samostojeih graevina;
3. - ureenje i dopuna uline mree, javnih prostora i zelenila.
3. UPU Ciglana
1. - transformacija zone "stare industrije" u prostor visokoga urbanog standarda;
2. - ureenje novih zona mjeovite i poslovne namjene, javnih parkova, te ureenje
terminala javnog prijevoza;
3. - ureenje i dopuna uline mree, javnih prostora i sustava gradske infrastrukture;

- 94 nova gradnja visokih, odnosno niskih graevina ovisno o usklaenju s postojeom

okolnom izgraenom strukturom;
5. -izgradnja trga;
6. 5. -ouvanje prostora posebnih prirodnih i graditeljskih vrijednosti, ouvanje i ureenje
jezera i parka;
7. - izgradnja portske - polivalentne dvorane i zatvorenog bazena;
8. 6.afirmacija poteza uz Ilicu;
7. studija prostornih i prometnih mogunosti ueg i ireg podruja (povezivanje s
okolnom mreom Ilica, Kustoijanska, ulica rnomerec, Prilaz baruna Filipovia...).
4. UPU Sveti Duh
1. - zatita, ureenje i dogradnja zapadnog dijela podsljemenskog predjela kao cjeline,
osobito pejsanih i zatitnih zelenih povrina i komunalne opreme
2. - u zoni mjeovite namjene, gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita;
3. - u zoni javne i drutvene namjene gradnja prema programu i normativima osnovne
namjene i u skladu s okolnom gradnjom, a premajavnomnatjeaju, dio terena
parkovno ureen;
4. - osigurati poprene pjeake veze.
5. UPU Savska - arengradska - jug
1. - ureenje prostora mjeovite namjene preteito visokom gradnjom i portsko
sportsko-rekreacijske zone; ureenje prostora u kontekstu povezivanja gradskog
tkiva sa sjeverne i june strane rijeke;
2. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. - ureenje prostora od vanosti za itav grad;
4. - transformacija postojee izgraene strukture u prostor visokoga urbanog standarda,
5. - definiranje fizionomijskih elemenata slike grada;
6. - afirmacija prostora ispod pruge i uz nju.
6. UPU Savska - arengradska - sjever
1. - povrine mjeovite namjene;
2. - ureenje prostora preteito visoke gradnje;
3. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. - ureenje prostora od vanosti za itav grad;
5. - studija mogunosti poprenog povezivanja sa s ostalim prostorom Trenjevke
pjeakim i kolnim prolazima ispod pruge.
7. UPU Savska ulica - Prisavlje
1.- ureenje prostora mjeovite namjene i planiranje preteito visoke gradnje;
2.- transformacija postojee izgraene strukture u prostor visokoga urbanog standarda;
3.- sadrajno, funkcionalno i oblikovno usklaenje s okolnim visokokonsolidiranim
prostorom.
9. UPU NK Zagreb
1.- povrine mjeovite i portsko sportsko-rekreacijske namjene;
2.- ureenje prostora preteito visoke gradnje; ureenje prostora gradskog znaaja;
3.- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;
4.- prometno, sadrajno i funkcionalno povezivanje s prostorom Donjeg grada;.
10. UPU podruja nekadanje Tvornice cementa u Podsusedu
a)Za povrinu poslovne namjene te javne i drutvene namjene izmeu planirane
ulice Karanik i Aleje Bologne (juni dio) predvia se:
1. - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, oblikovanjem i sadrajima
prilagoen znaenjuzapadnog ulaza u grad;
2. - omoguiti integraciju stambene namjene visine do 5 etaa, kao i supstituciju
objekata cementare javnim i poslovnim sadrajima;
4. -

- 95 omoguiti poboljanje komunalne infrastrukture - osobito odvodnje kao preduvjeta

sanacije klizita;
4. - preispitati mogunosti dreniranja i koritenje podzemnih voda.
b) U irem podruju nekadanje Tvornice cementa, sjeverno od planirane ulice
Karanik (sjeverni dio plana):
1. - planirati povrine gospodarske, stambene, mjeovite, portsko sportskorekreacijske namjene i drutvene namjene;
2. - preduvjet gradnje u utjecajnoj zoni klizita je provedena sanacija klizita;
3. - ureenje reciklanog dvorita za graevni otpad i odlaganje zemlje, u funkciji
sanacije klizita;
4. - tipologiju gradnje sjeverno od planirane ulice Karanik prilagoditi gradnji u
kontaktnoj zoni.
11. UPU Oranice - TEP - Tematski park
1. ureenje prostora uz transformaciju postojee izgraene strukture;
2. artikuliranje poteza uz planiranu gradsku aveniju ulicu Oranice;
3. ureenje prostora mjeovitom gradnjom, u pravilu visokom, niskom, uz mogunost
individualne gradnje;
4. afirmacija vodotoka kao prirodnog elementa u urbanoj matrici;
5. ureenje prostora javne zelene povrine - tematskog parka kao portsko sportskorekreacijske zone u skladu s vanou prostora za budui gradski identitet te u
skladu s oekivanom transformacijom i prenamjenom okolnog prostora;
6. obvezan javninatjeaj za podruje tematskog parka.
12. DPU ureenja stambenog naselja na lokaciji bive vojarne pansko - Oranice
povrina mjeovite - preteito stambene namjene;
transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, uz potivanje postojee
vegetacije i afirmaciju vodotoka.
13. UPU Tvornica autobusa
1. transformacija nekadanje industrijske strukture u novu stambeno-poslovnu zonu
visokoga urbanog standarda;
2. ureenje prostora uz mogunost planiranja preteito visoke gradnje;
3. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. ureenje novih javnih prostora, gradske infrastrukture i odgovarajuih prateih
sadraja;
5. povezivanje s okolnim stanovanjem u homogenu cjelinu.
14. UPU Ferenica - zapad
1. transformacija postojee strukture uz glavne gradske prometnice u zonu mjeovite
stambeno-poslovne namjene visokoga urbanog standarda;
2. ureenje prostora uz mogunost planiranja preteito visoke gradnje;
3. mogunost sanacije dijela postojee gusto izgraene strukture odabirom
odgovarajue tipologije (niska i individualna gradnja);
4. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
5. afirmacija poteza uz Ulicu grada Vukovara i Donje Svetice.
15.UPU Ferenica - istok
1. transformacija postojee strukture u zonu mjeovite stambeno-poslovne namjene
visokoga urbanog standarda;
2. ureenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;
3. mogunost sanacije dijela postojee gusto izgraene strukture odabirom
odgovarajue tipologije (niska i individualna gradnja);
4. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
16. UPU Istoni kolodvor:
3. -

- 96 transformacija nekadanje industrijske zone u prostor mjeovite namjene visokoga

urbanog standarda;
2. ureenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;
3. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. afirmacija prostora uz Heinzelovu ulicu i ulicu Svetice;
5. istraivanje mogunosti povezivanja s prostorom sjeverno od eljeznike pruge.
17. UPU Studentski kampus Borongaj
1. transformacija zone bive vojarne Borongaj u zonu javne i drutvene namjene Studentski kampus, obrazovno-znanstveno-istraivaki centar sa svim prateim
sadrajima;
2. ouvanje postojeeg kvalitetnoga visokog zelenila i postojeeg vodotoka;
3. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. planiranje parkovnih povrina;
5. planiranje portsko sportsko-rekreacijskih povrina i sadraja.
18. UPU Ulica grada Gospia - sjeveroistok
1. transformacija industrijske zone u prostor mjeovite namjene visokoga urbanog
standarda;
2. ureenje nove stambeno-poslovne zone;
3. ureenje prostora planiranjem preteito visoke gradnje uz respektiranje kvalitetne
parkovne vegetacije;
4. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
5. afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospia;
6. u obuhvatu plana omoguiti gradnju stambenih i poslovnih graevina viih od devet
nadzemnih etaa, tlocrtne izgraenosti nadzemnih etaa do 40%, uz osiguranje
prirodnog terena minimalno 30%,drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
19. UPU Ulica grada Gospia - jugozapad:
1. transformacija industrijske zone i zone postojee individualne gradnje u prostor
mjeovite namjene;
2. ureenje nove stambeno-poslovne zone;
3. ureenje prostora planiranjem preteito visoke gradnje;
4. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
5. mogunost sanacije dijela postojee gusto izgraene strukture odabirom
odgovarajue tipologije (niska i individualna gradnja);
6. afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospia.
20. UPU Peenica sjever - trigina
1. transformacija postojee strukture u prostor mjeovite namjene;
2. ureenje nove stambeno-poslovne zone planiranjem visoke i niske gradnje;
3. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. povezivanje planirane strukture s kvalitetnom stambenom gradnjom uz
Zvonimirovu i Buanovu ulicu u homogenu cjelinu.
21. UPU - Svetice
1. strukturalna i sadrajna preobrazba prostora;
2. ureenje zona stambene i mjeovite namjene;
3. dovrenje i oblikovanje naselja u mjerilu usklaenom s postojeom kvalitetnom
gradnjom (visokom, niskom i individualnom);
4. povezivanje ulica u gradsku mreu;
5. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
22. UPU Radnika - Domovinski most:
1. strukturalno-funkcionalna transformacija u poslovnu zonu visokoga urbanog
standarda;
2. ureenje prostora planiranjem visoke gradnje;
1. -

- 97 afirmacija prostora na jugoistonom ulasku u grad, odabirom primjerenih volumena

kvalitetnog oblikovanja;
4. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
23. UPU Heinzelova - Radnika - eljeznika pruga
1. transformacija postojee izgraene strukture vodei rauna o zatienome
kulturnom dobru;
2. ureenje povrine mjeovite namjene planiranjem preteito visoke gradnje;
3. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. ureenje novih javnih prostora.
24. UPU Martinovka - zona istok
1. povrine mjeovite i javne namjene te javne gradske povrine - tematske zone;
2. ureenje prostora planiranjem preteito visoke gradnje, a ureenje javne gradske
povrine - tematske zone prema opim pravilima za niskokonsolidirana gradska
podruja;
3. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. preispitat e se opcije realizacije projekta Sveuilina aleja;
5. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.
25. UPU Martinovka - zona zapad
1. ureenje prostora mjeovite namjene;
2. transformacija postojee izgraene strukture;
3. promjena postojee parcelacije;
4. ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje.
27. UPU Potez uz Savu juno od ulice Prisavlje
1. ureenje povrina javne i drutvene mjeovite namjene;
2. ureenje prostora i planiranje niske i visoke gradnje uz obvezno planiranje veih
otvorenih javnih povrina, a ureenje javne gradske povrine - prema opim
pravilima za niskokonsolidirana gradska podruja;
3. planirati graevine omoguiti gradnju graevina drutvene i javne namjene od
vanosti za grad i dravukoja treba biti prevladavajua;
4. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vanog za identitet grada;
5. osigurati kontinuitet zelene povrine uz rijeku Savu;
6. planiranje zone za port sport i rekreaciju port sport s gradnjom R1 na potezu
istono od Mosta Slobode.
28. UPU Sredinjeg prostora Brezja
1. ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje u zonama mjeovite i
drutvene namjene, a ureenje javne gradske povrine - tematske zone prema opim
pravilima za niskokonsolidirana gradska podruja;
2. radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice;
3. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vanog za identitet grada.
29. UPU Kruge
1. povrina mjeovite namjene;
2. ureenje prostora i planiranje visoke i niske gradnje;
3. radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, objekti uz Ulicu Hrvatske
bratske zajednice ne mogu biti vii od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice;
4. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vanog za identitet grada.
30. UPU Njivice
1. povrina mjeovite namjene i javne gradske povrine - tematske zone;
3. -

- 98 ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje, a ureenje javne gradske

povrine - tematske zone prema opim pravilima za niskokonsolidirana gradska
podruja.
31. UPU Sigeica
1. povrina mjeovite namjene;
2. ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
3. transformacija industrijske zone u prostor visokoga urbanog standarda.
32. UPU Cvjetno naselje za zonu istono od HRT-a
1. povrina mjeovite namjene;
2. ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
3. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, s interpolacijom javnih i
drutvenih sadraja-koji trebaju biti prevladavajui;
4. definiranje lokacije Dravnog arhiva, definiranje potreba HRT-a;
5. radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice;.
33. UPU Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana
Strojarska
1. povrina mjeovite namjene i mjeovite - preteito poslovne namjene;
2. ureenje prostora i planiranje visoke, niske i individualne gradnje;
3. radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice;
4. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vana za identitet grada;
5. zatita identiteta i strukture Starog Trnja.
34. UPU Savica - sredinja zona
1. povrina mjeovite namjene;
2. ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
3. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.
35. UPU Klanjeka - Tomislavova
1. povrine mjeovite i stambene namjene;
2. ureenje prostora niske i visoke gradnje;
3. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. ureenje nove stambeno - poslovne zone;
5. komunalno opremanje zemljita i uvoenje prometne mree.
36. UPU Preko - istok
1. povrine mjeovite namjene;
2. ureenje prostora preteito visoke gradnje;
3. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. transformacija izgraene strukture u prostor viega urbanog standarda.
37.UPU Rude
1. povrine mjeovite namjene;
2. ureenje prostora visoke gradnje;
3. komunalno opremanje zemljita i uvoenje prometne mree.
38. UPU Munja
1. transformacija industrijske zone u prostor mjeovite namjene visokoga urbanog
standarda;
2. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. ureenje prostora planiranjem javnih sadraja.
39. UPU Vukomerec
2. -

- 99 1. transformacija zone u prostor mjeovite namjene visokoga urbanog standarda;

2. ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
3. ureenje prostora planiranjem javnih sadraja;
40. UPU "TOZ"
1. planiranje novoga stambenog naselja s prateim sadrajima;
2. definiranje interne prometne mree koja e zajedno s postojeim i planiranim
prometnim pravcima izvan podruja obuhvata initi funkcionalnu prometnu mreu
ovog dijela grada;
3. osmiljavanje prostornog koncepta naselja kao podruja visokog urbaniteta, u
okviru kojega e se definirati mrea javnih prostora (trgovi i pjeake povrine,
parkovi, djeja igralita i dr., te obavezno prostor za gradnju djeje ustanove).
41. UPU Radnika - Slavonska avenija
1. ureenje nove zone gospodarske namjene;
2. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa radi stvaranja i
oblikovanja poteza otvorenih gradskih prostora koji su sastavni dio veze naselja
park Maksimir, kampus Borongaj do naselja Savica - anci, osobito do nove
sportsko-rekreacijske zone uz jezera Savica;
3. afirmacija prostora uz Slavonsku aveniju i Radniku cestu.
42. UPU Laina
1. transformacija studentskog doma u dio stambenog naselja Laina;
2. zadravanje postojee kvalitetne vegetacije i povezivanje u park naselja;
3. planiranje dijela naselja potujui smjernice odrivog razvoja i energetske
4. uinkovitosti;
5. strukturiranje naselja potujui konfiguraciju terena;
6. planiranje prateih sadraja naselja (trg, djeji vrti, park);
7. planiranje drvoreda uz Lainsku ulicu i Dobri dol;
8. planiranje pjeake veze izmeu Lainske ulice i Dobrog dola.
43. UPU Elka
1. transformacija industrijske zone u zonu mjeovite namjene;
2. preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. povezivanje s okolnim prostorom u homogenu cjelinu;
4. zadravanje postojee kvalitetne vegetacije.
44. UPU Zagorska, Selska, Merieva
1. povrina mjeovite - preteito stambene namjene;
2. gradnja i ureenje prema interpretaciji i zatiti postojee urbane matrice,
mogunostgradnje samostojeih graevina;
3. ureenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;
4. afirmacija prostora uz prugu;
5. intervencije u prostoru prema propozicijama nadlenog tijela zatite.
45. UPU Dubrava - Mandlova
1. - transformacija u prostor visokog urbanog standarda, stambeno-poslovne namjene;
2. - ureenje prostora uz mogunost planiranja visoke i niske gradnje;
3. - ureenje novih javnih prostora i sadraja (trgovi i pjeake povrine, parkovi, djeja
ustanova, djeja igralita), gradske infrastrukture i odgovarajuih prateih sadraja;
4. - afirmacija poteza uz ulicu Dubrava i Ulicu Dragutina Mandla;
5. - povezivanje s okolnim stanovanjem u homogenu cjelinu.
46. UPU Cvjetno naselje za zonu zapadno od HRT-a
1.-povrina mjeovite namjene;
2.-ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
3.-transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, s interpolacijom javnih i
i drutvenih sadraja ,posebno u odnosu na potrebe HRT-a;

- 100 47. UPU Savska-Jukieva Brozova-Tratinska

1.-ureenje povrina javne i drutvene namjene, te povrina mjeovite namjene;
2.-preispitati mogunosti transformacije i ureenje postojee izgraene strukture, u zonu
visoke i niske gradnje, visokog urbanog standarda vodei rauna o Tehnikom muzeju kao
zatienome kulturnom dobru;
2.-u zoni mjeovite namjene omoguiti gradnju graevina javne i drutvene namjene-koja
treba biti prevladavajua;
3.- osiguranje iureenje javnih prostora, zelenih povrina i povrine infrastrukturnog
sustava za potrebe elektroopskrbe prema posebnim uvjetima;
4.- preispitivanje racionalnog pjeaokog povezivanja s Brozovom i Jukievom ulicom.
lanak 83.
1)
Nova regulacija na neizgraenom prostoru (3.2.) - prostori: Trnava,
Gajnice - zapad, korpikova ulica - istok, Jankomir, Oranice, Savska Opatovina, Preko,
Vrbani, Grmoica, Degidovec, Dankovec, Slanovec, Oporovec, Zabavni park - istok,
Dubrava - centar, Slavonska - sjever, ulineka - zapad, Resnik, Savica - anci, Borovje,
Savica - Petruevec, Grana, RC Graneina, Mladoles I., Mladoles II., petlja Luko sjever, petlja Luko - jug, Blato - jug, Botinec - zapad, Savski park - istok, Savski park zapad, Remetinec rotor - istok, Remetinec rotor - zapad, Zagrebaki velesajam - zapad,
Otoec - istok, Klara, Podbreje, Buzinski Kri, Dugave - jug, Savski park - istok
(Sanitarno odlagalite Jakuevec), Jakuevec, park Novi Zagreb, Racinjak (Zaprue sjever), Sredie - zapad, Graani - Dolje i drugo prema grafikom prikazu.
2) Opa pravila:
1. - gradnja uline mree, mree javnih prostora i graevina te ureenje neizgraenih
povrina prema provedbenom dokumentu prostornog urbanistikom planu
ureenja;
2. - obvezno je donoenje provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenja;
3. - programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenjadefinirat e se osnovni urbanistiki parametri za koritenje prostora, nain
koritenja i ureenja povrina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i drutvenim
potrebama, potujui vrijednosti i specifinosti podruja za koje se izrauje
provedbeni dokument prostornog urbanistiki plan ureenja;
4. - potrebno je osigurati minimalno 3m2 javne parkovne povrine po stanovniku na
podrujima gdje se planira stambena gradnja ukoliko postotak zelenila nije
definiran u pojedinom urbanom pravilu koje se primjenjuje za konkretno podruje;
5. - u zonama javnih gradskih povrina - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi
graevine za kulturu, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske graevine, uz uvjet da k in
zone nije vei od 0,2 i podzemne garae kojih GBP ne ulazi u obraun ki;
6. - do donoenja provedbenog dokumenta prostornog urbanistikog plana
ureenjamogui su zahvati u skladu slankom 104. ove odluke, osim ako
programskim smjernicama ovog lanka nije odreeno drugaije;
7. - na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
3)
Programske smjernice:
1. DPU Graani - Dolje

- 101 1. - ureenje infrastrukturnih sadraja od znaenja za itav grad, posebno terminala

javnog prijevoza, na preteito neizgraenom prostoru na "ulazu" u Park prirode
Medvednica;
2. - ureenje prostora s tramvajskim i autobusnim terminalom i stanicom iare u
Graanima s prateim sadrajima uz maksimalno mogue potivanje topografije i
uklapanje u postojee kvalitetne izrazite pejsane vrijednosti podruja i lokalne
uvjete;
3. - gradnju garano-parkiralinih mjesta - javne garae preporua se rjeavati
podzemno s "ozelenjenim krovom" uklopljenim u cjelovito krajobrazno rjeenje i
dio povrine rijeiti parkovno;
4. - intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadlenog tijela zatite;
5. - javni natjeaj za gradnju i ureenje terminala javnog prijevoza s prateim
sadrajima.
2. UPU Dubrava - centar
1. - artikuliranje sredinjeg prostora Dubrave;
2. - definiranje odgovarajueg mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. - povezivanje postojeih i planiranih sadraja u homogenu cjelinu.
3. UPU Preko - jug
1. - povrine stambene namjene;
2. - ureenje prostora visoke gradnje;
3. - ureenje neizgraenoga komunalno neureenog prostora u novu stambenu zonu.
4. UPU Stara Loza - Donje Preko I.
1. - definiranje potreba za sadrajima javne i drutvene namjene irega gravitirajueg
podruja i UPU-a Stara Loza - Donje Preko II. prema kapacitetima zone i
posebnim propisima kojima se odreuje standard sadraja javne i drutvene
namjene.
4a. UPU Stara Loza - Donje Preko II.
1. javne zelene povrine - tematski park;
2. gradnja infrastrukturnih graevina;
3. ureenje (sadrajna struktura, opremljenost graevinama i drugo) u skladu s
obiljejima prirodnog krajolika i karakteristikama ekolokog sustava,
ogranienjima prostora - vodocrpilite i vanou prostora - Savski park;
4. teme parka planirati kao nastavak srodnih portsko sportsko-rekreacijskih sadraja
na potezu prema Jarunskom jezeru;
5. intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadlenog tijela zatite.
5. UPU portski Sportski park Jarun
1. - javne zelene povrine - tematski park;
2. - ureenje prostora tematskog parka kao portsko sportsko-rekreacijske povrine,
odnosno kao nastavak i sadrajnu dopunu RC Jarun;
6. UPU Vrbani III.
1. - povrine mjeovite namjene i portsko sportsko-rekreacijske namjene;
2. - ureenje prostora preteito visoke gradnje i portsko sportsko-rekreacijska namjena
prema pravilima za ureenje, zatitu i urbanu obnovu kompleksa jedne namjene;
3. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. - ureenje komunalno neopremljenoga i preteno neizgraenoga osobito vrijednoga
kontaktnog prostora sa RC Jarun.
7. UPU Savska Opatovina
1. - povrine mjeovite namjene;
2. - ureenje prostora preteito visoke gradnje;

- 102 3. - ureenje komunalno neopremljenoga i preteno neureenoga prostora uz gradsku

aveniju;
4. - ureenje nove poslovne - stambeno zone.
8. UPU Dubravica - Karanik
1. - organizacija prostora i razgranienje namjene izmeu povrina porta sporta i
rekreacije i mjeovite namjene;
2. - udio povrine mjeovite namjene do 60% povrine podruja;
3. - uz ulicu Karanik predvia se dopunjavanje poteza individualne gradnje, a za novo
naselje tipologija visoke gradnje prilagoena prirodnim karakteristikama prostora i
potezu zapadnog ulaza u grad;
4. - ureenje povrina za port sport i rekreaciju prema urbanim pravilima za ureenje
kompleksa jedne namjene;
5. - definiranje nove prometne mree te njeno povezivanje s postojeom mreom
naselja Gajnice i mreom na prostoru nekadanje Tvornice cementa u Podsusedu.
9. UPU Remetinec rotor - istok
1. - ureenje i transformacija prostora niskoga urbanog standarda u podruje visokoga
urbanog standarda iznimne vanosti za identitet grada, u dijelu mjeovite-preteito
poslovne namjene;
2. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. - omoguiti prometno povezivanje, kolno i pjeako, prostora u obuhvatu plana
iprostora Kajzerice (na istoku, izvan obuhvata plana) povezivanjem postojeih
prometnih koridora i planiranjem novih;
4. - planirati postaju putnikoga prigradskog i gradskog prometa s prostorom 'park and
ride' terminala i intermodalnu stanicu;.
10. UPU Remetinec rotor - zapad
1. - ureenje i transformacija prostora u podruje visokoga urbanog standarda iznimne
vanosti za identitet grada, u dijelu mjeovita - preteito poslovna namjena;
2. - ureenje gospodarske namjene - poslovne, visokom i niskom gradnjom, ureenjem,
zatitom i urbanom obnovom kompleksa jedne namjene;
3. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
4. - ureenje javne zelene povrine u skladu s osnovnim hidrotehnikim obiljejima,
obiljejima prirodnog krajolika, karakteristikama ekolokog sustava;
11. UPU Savski park -istok
1. - ureenje i transformacija prostora za budui razvoj u podruje visokoga urbanog
standarda iznimne vanosti za identitet grada na Savi;
2. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. - ureenje mjeovitom - preteito stambenom namjenom orijentiranom prema rijeci
Savi i poslovnom namjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Ureenje i
oblikovanje savske etnice, osiguranje pjeakih veza s naseljem Lanite preko
(ispod) Jadranske avenije, afirmacija prostora inundacije za urbane funkcije;
12. UPU Savski park - zapad
1. - ureenje i transformacija prostora za budui razvoj u podruje visokoga urbanog
standarda iznimne vanosti za identitet grada na Savi;
2. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. - ureenje mjeovitom - preteito stambenom namjenom orijentiranom prema rijeci
Savi i poslovnom namjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Ureenje i
oblikovanje savske etnice, osiguranje pjeakih veza s naseljem Lanite preko
(ispod) Jadranske avenije, afirmacija prostora inundacije za urbane funkcije;
13. UPU Slobodne carinske zone Jankomir
1. - organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgranienje izmeu
podvrsta gospodarske namjene;

- 103 2. - ureenje komunalno neopremljenoga i preteito neizgraenoga prostora i njegovo

povezivanje s gradskom prometnom mreom.
3. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
14. UPU Jankomir - Malenica
1. - plansko ureenje i komunalno opremanje preteito neizgraenog prostora uz
transformaciju u prostor visokoga urbanog standarda, s posebnim naglaskom na
povrine u javnoj upotrebi;
2. - ureenje povrina mjeovite namjene u pravilu tipologijom visoke gradnje;
3. - u zonama javne i drutvene namjene planirati povrine za djeju ustanovu, osnovnu
kolu i policijsku postaju.
15. UPU Jankomir - Prisavie
1. - konsolidacija neizgraenoga prisavskog prostora definiranjem namjene, naina
gradnje i ureenja prostora, uz respektiranje prirodnih obiljeja krajolika i
definiranje odnosa prema Savi.
16. UPU Mladoles I.
1. - javna zelena povrina - tematski park;
2. - ureenje (sadrajna struktura, opremljenost graevinama i drugo) u skladu s
osnovnim hidrotehnikim obiljejima, obiljejima prirodnoga krajolika,
karakteristikama ekolokog sustava;
3. - obavezna izrada krajobrazne studije;
4. - obavezna izrada studije utjecaja na okoli.
17. UPU Mladoles II.
1. - javna zelena povrina - tematski park;
2. - ureenje (sadrajna struktura, opremljenost graevinama i drugo) u skladu s
osnovnim hidrotehnikim obiljejima, obiljejima prirodnoga krajolika,
karakteristikama ekolokog sustava;
19. UPU Sredie - zapad
1. - afirmacija sredinjeg podruja Novog Zagreba mjeovite i javne namjene u prostor
najviega urbanog standarda;
2. - ureenje i urbana obnova prostora preteito visoke gradnje.
20. UPU Park Novi Zagreb
1. - ureenje javne zelene povrine - javni park u sredinji otvoreni prostor Novog
Zagreba, u skladu sa vanou prostora za identitet grada, na nain ureenja javnih
zelenih povrina;
2. - u dijelu prostora juno od Islandske ulice i istono od Avenije Veeslava Holjevca
omoguuje se ureenje tematskog parka Hrvatska u malom, a u sklopu prethodne
razrade cjelovite zone Park Novi Zagreb;
3. - sadrajna struktura, opremljenost graevinama i dr. u skladu sa s vanou prostora
za identitet grada;
21. UPU Petlja Luko
1. - ureenje komunalno neopremljenoga, djelomino izgraenog podruja
infrastrukturnih sustava.
22. UPU Petlja Luko - sjever
1. - ureenje komunalno neopremljenoga, iznimno prometno dostupnoga, neizgraenog
podruja gospodarske namjene - proizvodna namjena ureenje, zatita i urbana
obnova kompleksa jedne namjene.
23. UPU Petlja Luko - jug
- ureenje komunalno neopremljenoga, iznimno prometno dostupnoga,
neizgraenog podruja gospodarske namjene - proizvodna namjena ureenje,
zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene.
24. UPU Blato - jug

- 104 - plansko aktiviranje neizgraenoga rubnog podruja naselja - konsolidacija

urbanog teritorija definiranjem namjene, naina gradnje i ureenja prostora.
25. UPU Botinec - zapad
1. - ureenje iplansko aktiviranje neizgraenoga rubnog podruja naselja konsolidacija urbanog teritorija mjeovite namjene, naina gradnje i ureenja
prostora;
2. - unutar obuhvata potrebno je planirati povrine drutvenih (zdravstvenih, kolskih,
predkolskih i kulturnih), javnih (javni park) i portsko sportsko-rekreacijskih
sadraja.
26. UPU Otoec - istok
1. - plansko aktiviranje novoga stambenog naselja;
2. - ureenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje i ureenje i urbana
obnova prostora niske gradnje.
27. UPU Klara
1. - plansko aktiviranje neizgraenoga rubnog podruja naselja Sv. Klara;
2. - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, naina gradnje i ureenja
prostora.
28. UPU Podbreje
1. - plansko aktiviranje neizgraenog prostora mjeovite - preteito stambene namjene
ureenjem prostora visoke gradnje.;
2. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;.
29. UPU Dugave - jug
1. - plansko aktiviranje atraktivno pozicioniranog podruja gospodarske poslovne
namjene - poslovna namjena;
2. - ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene.
30. UPU Buzinski Kri - Ranirni kolodvor jug
1. - plansko aktiviranje rubnoga neizgraenoga gradskog podruja omeenog jakim
infrastrukturnim koridorima, uz naglasak na kvalitetno oblikovanje primjereno
poloaju;
2. - ureenje i urbana obnova prostora visoke, niske i individualne gradnje, ureenje
javnih zelenih povrina.
3. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
31. UPU Jakuevec
1. - plansko aktiviranje zone poslovne namjene s naglaskom na definiranje odnosa
prema Vatikanskoj aveniji;
2. - plansko aktiviranje mjeovite namjene s naglaskom na definiranje odnosa prema
naselju Jakuevec;
3. - ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene, ureenje i urbana
obnova prostora niske i visoke gradnje.
32. UPU Sajam automobila
1. - formiranje fizionomijski i identitetski raspoznatljive zone poslovne namjene,
uvoenjem visokih sadrajnih i oblikovnih standarda graenja, ureenja i
opremanja prostora;
2. - preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
3. - osmiljavanje zone javnog koritenja s naglaskom na definiranje odnosa i
pristupanosti rijeci Savi.
33. UPU Savski park - istok (Sanitarno odlagalite Jakuevec)
1. - ureenje javne zelene povrine tematskog parka i njegove kontaktne zone, u skladu
s osnovnim obiljejima prirodnog krajolika, karakteristikama ekolokog sustava,
ekolokom i vizualnom sanacijom;
2. - odravanje i gradnja postrojenja iskljuivo u svrhu sanacije sanitarnog odlagalita;

- 105 3. - obvezna izrada studije utjecaja na okoli;

34. UPU Slanovec
1. - ureenje novog dijela naselja uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
2. - ureenje prostora uz mogunost planiranja gradnje individualnih stambenih
graevina, osim uz Slanoveku i Miroeveku cestu, gdje je mogue planirati
gradnju niskih stambenih graevina;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. - uz postojee ulice, do donoenja plana, mogua je rekonstrukcijai interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 68. i lanka 69. ove odluke.
35. UPU Degidovec
1. - ureenje novog dijela naselja uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
2. - ureenje prostora uz mogunost planiranja gradnje individualnih stambenih
graevina, osim uz uersku cestu, gdje je mogue planirati gradnju niskih
stambenih graevina;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. - uz postojee ulice, do donoenja plana, mogua je rekonstrukcijai interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 68. i lanka 69. ove odluke.
36. UPU Dankovec
1. - ureenje novog dijela naselja uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
2. - ureenje prostora uz mogunost planiranja gradnje individualnih stambenih
graevina;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. - uz postojee ulice, do donoenja plana, mogua je rekonstrukcijai interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 68. ove odluke
37. UPU Oporovec - jug
1. - ureenje zone javnenamjene uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
38. UPU ulinec - Trnava
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
39. UPU ulineka - zapad
1. - ureenje nove zone gospodarske namjene;
2. - afirmacija prostora uz ulineku ulicu.
40. UPU ulineka cesta - produena Vukovarska
1. - ureenje nove zone poslovne namjene na krianju glavnih gradskih ulica;
2. - mogunost ureenje prostora za razvoj malog poduzetnitva.
41. UPU Trnava
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
41a. UPU Trnava II.
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda,povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;

- 106 2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;

3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
41.b UPU Trnava III.
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene radi podizanja urbanog standarda,
2. - povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
3. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;
4. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
41.c UPU Trnava IV.
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene radi podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
42. UPU Resnik I.
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. - uz postojee ulice do donoenja plana, mogua je rekonstrukcijai interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 71. ove odluke.
43. UPU Resnik II.
1. - organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgranienje izmeu
podvrsta gospodarskenamjene;
2. - ureenje komunalno neopremljenog i neizgraenog prostora i njegovo povezivanje
s gradskom prometnom mreom.
44. UPU Resnik III.
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
4. - uz postojee ulice do donoenja plana, mogua je rekonstrukcijai interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 71. ove odluke.
45. UPU Savica - anci istok
1. - konsolidacija neizgraenoga prisavskog prostora definiranjem namjene, naina
gradnje i ureenja prostora, uz respektiranje prirodnih obiljeja i krajolika i
definiranje odnosa prema Savici;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima;
3. - definiranje nove prometne mree i prelaska preko Savice.
46. UPU Savica - anci sredinja zona
1. - planiranje graevina mjeovite - preteito stambene namjene i mjeovite - preteito
poslovne namjene;
2. - obavezno je planiranje osnovne kole i djejeg vrtia;
3. - mogue je planiranje individualne i niske stambene graevine;
4. - omoguavanje zadravanja postojeih graevina i izgraenosti;
5. - definiranje nove prometne mree;
6. - definiranje ureenja i sadraja javnog parka;
7. - promjena postojee parcelacije.
47.UPU Borovje - istok
1. - ureenje novog dijela naselja u cilju podizanja urbanog standarda te povezivanja i
dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - ureenje prostora planiranjem gradnje preteito visokih graevina;
3. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- 107 4. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

48. UPU Borovje - sjeverna zona
1. - plansko aktiviranje zone mjeovite namjene u zonu mjeovite - preteito stambene
namjene;
2. - planiranje otvorenoga javnog prostora parkova i vee pjeake povrine;
3. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje (visine graevina do devet
nadzemnih etaa);
4. - definiranje nove prometne mree.
49. DPU UPU Borovje - zona jug
1. - plansko aktiviranje prostora mjeovite - preteito stambene namjene;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje (visine graevina do devet
nadzemnih etaa);
3. - planiranje zone porta sporta i rekreacijske;
4. - planiranje veih parkovnih povrina;
5. - definiranje nove prometne mree.
50. UPU Grana
1. - ureenje nove zone poslovne namjene;
2. - mogunost ureenje prostora za razvoj malog poduzetnitva;
3. - ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
51. UPU Savie
1. - ureenje prostora za nove gradske programe;
2. - definiranje sadraja, tipologije i formata gradnje.
52. UPU itnjak
1. - ureenje prostora za nove gradske programe;
2. - definiranje sadraja, tipologije i formata gradnje.
54. UPU BranoveinaI.
1. - planiranje i definiranje sadraja uz maksimalno respektiranje zateenih prirodnih
vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka uerska reka i livada Oporovca na
kontaktnom podruju dubravske visoravni i podbreja Medvednice;
2. - podruje krajobraza potoka uerska reka formira se kao cjelovita zona javnog parka
koja se ureuje prema urbanim pravilima iz lanka 78. ove Odluke;
3. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
4. - ureenje zona javne i drutvene namjene - predkolske i kolske i zone rekreacijske
namjene sjeverno od zone javnog parka;
5. - ureenje zone mjeovite namjene uz Oporoveku ulicu visokoga urbanog i
oblikovnog standarda;
6. - definiranje sadraja i intenziteta ureenja;.
54.a Branoveina II.
1. - planiranje i definiranje sadraja uz maksimalno respektiranje zateenih prirodnih
vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka uerska reka i livada Oporovcana
kontaktnom podruju dubravske visoravni i podbreja Medvednice;
2. - podruje krajobraza potoka uerska reka formira se kao cjelovita zona javnog parka
koja se ureuje prema urbanim pravilima iz lanka 78. ove Odluke;
3. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
4. - ureenje zone javne i drutvene namjene - predkolske i kolske;
5. - definiranje intenziteta ureenja.
55. UPU Eko park Savica - Petruevec -jug
1. - ouvanje prirodnih vrijednosti prostora, a osobito u odnosu na zatitu vodocrpilita;
2. - ureenje tematskog parka u cilju promoviranja edukacije o zatiti okolia;

- 108 3. - formiranje krajolika u skladu s fizionomijom ravniarskoga prisavskog prostora i

kontaktne zatiene zone Savice.
56. UPU Eko park Savica - Petruevec -sjever
1. - ureenje tematskog parka s ciljem ponude kvalitetnih programa vezanih uz kulturu
koritenja slobodnog vremena, promociju zagrebake i hrvatske graditeljske i
prirodne batine i zatitu okolia (edukacija, port sport i rekreacija i drugi
kompatibilni sadraji);
2. - ouvanje prirodnih vrijednosti prostora i zatita vodocrpilita;
3. - formiranje kvalitetno oblikovanoga kultiviranog krajolika s elementima kulturnog u
skladu s fizionomijom ravniarskoga prisavskog prostora i kontaktne zatiene zone
Savice.
57.UPU Park Graneina sa portsko sportsko-rekreacijskom zonom
1. - ureenje parka i rekreacijskog centra u dolini potoka Trnava u cilju poveanja
kvalitete stanovanja u okolnim naseljima;
2. - ureenje prostora uz respektiranje zateenih prirodnih vrijednosti.
58. UPU portsko Sportsko-rekreacijski centar Kosniko
1. - ouvanje prirodnih vrijednosti prostora;
2. - ureenje portsko sportsko-rekreacijskog parka kao dijela Savskog parka.
59. UPU Grmoica
1. - ureenje centra porta sporta i rekreacije i javnog parka od vanosti za itav grad;
2. - nova gradnja zatvorenih i otvorenih portskih sportskihgraevina, s gledalitem ili bez
njega, i drugih prostora to slue osnovnoj djelatnosti porta, odnosno parka;
3. - zatita ambijentalnih i prirodnih vrijednosti i posebnosti.
60. UPU Mllerovbreg
1. - konsolidacija neizgraenog prostora Mllerovog brega stambenom izgradnjom uz
potivanje prirodnih obiljeja krajolika;
2. - definiranje novih javnih prostora i prateih sadraja naselja (portska sportska
dvorana, dvorana za kulturu), osigurati transformaciju u prostor visokog urbaniteta;
3. - poboljati prometnu integracijuovog dijela grada.
61. UPU "Preko - zapad"
1. - planiranje novoga stambenog naselja s prateim sadrajima;
2. - osmiljavanje prostornog koncepta naselja kao podruja visokog urbaniteta, u
okviru kojega e se definirati mrea javnih prostora (trgovi i pjeake povrine,
parkovi, djeja igralita i dr., te povrine za gradnju graevina javne namjene).
62. UPU imunska
1. - balansiranje drutvene namjene s mjeovitom namjenom prema konzervatorskoj
podlozi nadlenogtijela zatite.
63. UPU Stara Loza - zapad
1. - usklaivanje razvoja s prirodnim resursima i ogranienjima, potujui poloajnu
vrijednost.
64. UPU Melinite
1. - planiranje javnih sadraja, planiranje dijela naselja potujui smjernice odrivog
razvoja i energetske uinkovitosti;
2. - planiranje rahle strukture paviljonskoga tipa u parkovnom okruenju;
3. - potivanje konfiguracije terena i postojee vegetacije;
4. - minimiziranje kolnog prometa osobnim vozilima.
66. UPU Resnik - Krevine
1. - ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
2. - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- 109 3. - ureenje novih javnih prostora, ustanove drutvenog standarda i gradske

infrastrukture potujui i potrebe kontaktnoga substandardnog prostora stambene
gradnje;
4. - planiranje naselja potujui smjernice odrivog razvoja i energetske uinkovitosti.
67. UPU Jamine - Oreje
1. - izgradnja novoga stambenog naselja individualnih graevina uz mogunost planiranja
poteza niskih viestambenih graevina u cilju formiranja novih javnih otvorenih
prostora s prateim sadrajima;
2. - definiranje mree javnih prostora, posebno poveznice ulica Jamine-Oreje te pristupa
okolnim parkovnim povrinama;
3. - evidentiranje i valoriziranje zateenog zelenila i odreivanje mjera zatite.

9.

MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH

VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA
lanak 85.

1) Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih

dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadrane su
u elaboratuGENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA,
KONZERVATORSKA PODLOGA, Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara, zatiene prirodne vrijednosti s mjerama zatite,
revizija 2010., dopuna 2012.iz lanka 5. ove odluke.
1) Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadrane su
u elaboratima GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA,
KONZERVATORSKA PODLOGA, Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara, Izmjena i dopuna 2015. i MJERE ZATITE
PRIRODE (PRIJEDLOZI ZAHTJEVA ZATITE PRIRODE) ZA IZMJENE I
DOPUNE GENERALNOG URBANISTIKOG PLANA GRADA ZAGREBAstruna podloga, 2013., iz lanka 5. ove odluke.
9.1. Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
lanak 86.
1) Za potrebe Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba izraen je popis
prirodnih vrijednosti zatienih na temelju Zakona o zatiti prirode (Narodne novine br.
70/05., 139/08,i 57/11 i 80/13). Obavljena je sistematizacija i prikaz u tabelama za
dijelove prirode po kategorijama te kartografski prikaz.
2) Djelatnost zatite prirode u Hrvatskoj zasniva se na odredbama Zakona o zatiti
prirode. Prema odredbama tog zakona priroda je kao cjelina pod zatitom, samo odreeni
dijelovi ive i neive prirode, koji su zbog znanstvene, kulturno-obrazovne, povijesne ili
estetske vrijednosti od posebnog znaenja za Hrvatsku, stavljaju se pod posebnu zatitu.
3) Zakonom o zatiti prirode ureen je sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode kao
sveukupnosti bioloke i krajobrazne raznolikosti.
4) Suvremeni pristup zatite temelji se na ouvanju prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti polazei od pretpostavke sveobuhvatne, tj. integralne zatite
nedjeljivih elemenata graditeljske i prirodne, odnosno prostorne batine.

- 110 5) A Zatiene prirodne vrijednosti na temelju Zakona o zatiti prirode:

1. spomenik prirode;
2. znaajni krajobraz;
3. spomenik parkovne arhitekture.
6) A2 Podruja ekoloke mree, odnosno podruja vana za divlje svojte ugroene vrste
i stanine tipove na temelju Uredbe o proglaenju ekoloke mree.
7) B Prirodna podruja koja se predlau preporuena za zatitu: na temelju Zakona o
zatiti prirode:
1. krajobraz;
2. ume;
3. parkovna arhitektura.
8) C Dijelovi prirode koji se tite mjerama Generalnoga urbanistikog plana grada
Zagreba:
1. gradske park-ume;
2. krajobrazi i krajobrazne cjeline;
3. parkovna arhitektura.
9) Ureenje i zatita dijelova prirode koji se tite mjerama GUP-a odreeni su lankom
54. ove odluke.
10) Za sve zahvate i radove unutar podruja zatienih na temelju Zakona o zatiti
prirode i Uredbe o proglaenju ekoloke mree potrebno je ishoditi mjere i uvjete
zatite prirode od nadlenog tijela.
lanak 87.
1) A ZATIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI UNUTAR OBUHVATA GUP-a
PO KATEGORIJAMA S MJERAMA ZATITE I UREENJA
SPOMENIK PRIRODE
- Prilaz Gj. Deelia 51, STABLO PUSTENASTE PAULOVNIJE (412)*
ZNAAJNI KRAJOBRAZ
- Savica
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
- Junkoviev put 2, Dvorac Junkovi, park (650)*
- Jurjevska ulica 27, vrt (26)*
- Jurjevska ulica 30 (630)*
- Trg N. . Zrinjskog (634)*
- Trg J. J. Strossmayera (636)*
- Trg kralja Tomislava (635)*
- botaniki vrt PMF (647)*
- botaniki vrt FBF (591)*
- Park Ribnjak (628)*
- Mlinovi 72, Leustekov park (92)*
- Mallinov park (31)*
- park Maksimir (172)*
- Prilaz Gj. Deelia 14, VRT (881)*
- Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)*
- Perivoj srpanjskih rtava (904)*

- 111 - park Opatovina (911)*

- Trg kralja Petra Kreimira IV. (910)*
- Trg kralja Petra Svaia (912)*
A2PODRUJA EKOLOKE MREE odnosno podruja vana za divlje svojtei
stanine tipove na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o proglaenju ekoloke
mree (Narodne novine 109/07):1. Medvednica;
2. termalni izvori kod Podsuseda;
3. livada Vrhovec;
4. uma Maksimir;
5. Sava;
6. rijeka Sava.

SPOMENIK PRIRODE
1) Zakon o zatiti prirode (Narodne novine broj 70/05, 139/08,i 57/11i 80/13) definira
kategoriju spomenika prirode kao pojedinani neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova ive i
neive prirode, koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
2) Spomenik koji se nalazi na podruju upanije ili Grada Zagreba proglaava
upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost
Ministarstva kulture.
3) Akt o proglaenju objavljuje se u 'Narodnim novinama', a zatiene prirodne
vrijednosti upisuju se u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, koji se vodi u
Ministarstvu kulture.
4) Spomenici prirode mogu biti: geoloki, geomorfoloki, hidroloki, botaniki,
prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i dr.
5) Kriterij za utvrivanje ove kategorije je izvornost i ouvanost, tj. neizmijenjenost
dijela ili skupine dijelova prirode.
6) Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja je sastavni dio
zatienog podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednost.
Mjere zatite i ureenja
1) Spomenicima prirode upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan
upravljanja koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i
promicanja zatienog podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju
pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja.
2) Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi
uvjete zatite prirode nadlenog tijela.
ZNAAJNI KRAJOBRAZ
1) Prema Zakonu o zatiti prirode, lanku 16., znaajni krajobraz je prirodni ili
kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili kulturnopovijesne vrijednosti, ili krajobraz ouvanih jedinstvenih obiljeja karakteristinih za
pojedino podruje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvren
sukladno Zakonu.
2) U znaajnom krajobrazu nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja
zbog kojih je proglaen.
3) Znaajnim krajobrazima upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan
upravljanja koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i
promicanja zatienog podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju
pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja.

- 112 4) Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi

uvjete zatite prirode nadlenog tijela.
Mjere zatite i ureenja temelje se na odrednicama:
1. - zadrati postojei prostorni odnos prirodnih zajednica uma, vodotoka, livada, vlanih
stanita u odnosu na poljodjelske povrine oranica, vonjaka, vinograda i manjih
povrina vrtova,
2. - prema mogunostima i nainu gospodarenja obnoviti nekadanje povrine livada koje
nestaju zbog irenja izgradnje ili zbog promjene naina ivota u prigradskim selima i
naseljima,
3. - izraditi detaljnu valorizaciju biolokih, geolokih, kulturnih i estetskih svojstava
svakoga pojedinog krajolika,
4. - kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifinost u odnosu
na biljne zajednice, floru i faunu,
5. - prilikom ureivanja korita vodotoka ouvati prirodne tokove s prateom vegetacijom,
6. - sprijeiti daljnje oneienje medvednikih vodotokova od otpadnih i fekalnih voda
izgradnjom kanalizacijske mree,
7. - ouvanje karakteristinih i vrijednih vizura,
8. - objekti se mogu graditi i dograivati samo unutar graevinskog podruja, nova
izgradnja ne smije prelaziti karakteristine gabarite naselja, odnosno njegove
povijesne strukture,
9. - treba izbjegavati unoenje volumena, oblika i graevinskog materijala koji nisu
primjereni ambijentu i tradiciji gradnje,
10. - nova izgradnja i sadraji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na
degradaciju i zagaenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obiljeja zbog kojih je
zatien,
11. - udoline potoka treba ouvati u cijelosti s maksimalnom zatitom od izgradnje,
12. - mogunosti izgradnje u zatienom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne
studije.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

1) Prema Zakonu o zatiti prirode spomenik parkovne arhitekture je umjetno
oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi
oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala,
kojaima estetsku, stilsku, umjetniku, kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu
vrijednost.
2) Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji
je sastavni dio zatienog podruja nisu doputeni zahvati ni radnje, kojima bi se mogle
promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien.
3) Spomenik parkovne arhitekture koji se nalazi na podruju upanije ili Grada
Zagreba proglaava upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba uz
prethodnu suglasnost Ministarstva kulture.
4) Akt o proglaenju objavljuje se u 'Narodnim novinama', a zatiene prirodne
vrijednosti upisuju se u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, koji se vodi u
Ministarstvu kulture.
5) Po nainu vrtnog i parkovnog oblikovanja spomenik parkovne arhitekture
oblikovan je kao perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i
pojedinano stablo i dr.

- 113 6) Temeljni kriteriji za zatitu i utvrivanje spomenikih vrijednosti pojedinog objekta

parkovne arhitekture su ouvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost
i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika
parkovnog oblikovanja, estetska ouvanost i vrijeme nastanka.
7) Znatno su ire odreivani kriteriji zatite parkovne batine u talijanskoj povelji
ICOMOS-IFLA o povijesnim vrtovima koji se oituju u uvodnoj definiciji povijesnog
vrta:
8) 'Povijesni vrt je arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajalita povijesti ili
umjetnosti ima opedrutveno znaenje i kao takav smatra se spomenikom.'
9) Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zatite i
ouvaju autentini prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna
razdoblja i dogaanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima
arhitekture i dio su kulturno povijesne batine.
Mjere zatite i ureenje:
- povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba ouvati u cijelosti, a doputeni su
samo oni zahvati koji ne naruavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno-povijesne
vrijednosti;
- perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;
- obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici, izvornim
biljnim vrstama drvea i grmlja na temelju prethodno izraene povijesne studije, koja e
odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta;
- vrijedne skupine, kao i pojedinane vrste drvea vee starosti, potrebno je sanirati
najsuvremenijom metodom;
- zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne naruavajui prvotnu
povijesnu kompoziciju prostora;
- nuno je ukloniti sve sadraje koju su interpolirani unutar parkovne povrine, a
naruavaju povijesnu kompoziciju prostora.
Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zatite prirode nadlenog
tijela.
EKOLOKA MREA
Za podruja ekoloke mree propisuju se sljedee mjere i uvjeti zatite prirode:
1. Medvednica
- ouvati vodena stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi revitalizirati ih;
- osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim stanitima koja je nuna za opstanak
stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- gospodarei umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i
dr.) i umske rubove, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih
kontrolnih sredstava ('control agents'), te osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih
vrsta drvea s obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske
zajednice;
- u svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih)
stabala, osobito stabala s dupljama.
2. Termalni izvori kod Podsuseda
- ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme;
- sanirati izvore oneienja koji ugroavaju nadzemne i podzemne krke vode;
- sanirati odlagalita otpada na slivnim podrujima speleolokih objekata;
- ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih
ljudskih utjecaja) u speleolokim objektima;

- 114 - ouvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koliinu vode i vodni reim ili ih
poboljati ako su nepovoljni;
- ouvati sigovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne, arheoloke i druge
nalaze;
- ne mijenjati stanine uvjete u speleolokim objektima, njihovom nadzemlju i
neposrednoj blizini.
3. Livada Vrhovec
- odravati stanite;
- zatititi podruje u kategoriji posebnog rezervata.
4. uma Maksimir
- osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih) stabala, osobito
stabala s dupljama.
5. Savica
- ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi ih
revitalizirati;
- osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna
za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati ako su
nepovoljna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita;
- ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih stanita;
- paljivo provoditi turistiko-rekreacijske aktivnosti.
6. Rijeka Sava
- osigurati proiavanje otpadnih voda;
- ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi ih
revitalizirati;
- osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna
za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati ako su
nepovoljna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- ouvati povezanost vodnoga toka;
- ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme;
- izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog reima vodenih i movarnih
stanita ako to nije neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja;
- odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita;
- ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih
stanita.
lanak 87.
1) A ZATIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI UNUTAR OBUHVATA
GUP-a PO KATEGORIJAMA S MJERAMA ZATITE I UREENJA
SPOMENIK PRIRODE
- Prilaz Gj. Deelia 51, STABLO PUSTENASTE PAULOVNIJE (412)*
ZNAAJNI KRAJOBRAZ
- Savica
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
- Junkoviev put 2, Dvorac Junkovi, park (650)*
- Jurjevska ulica 27, vrt (26)*
- Jurjevska ulica 30 (630)*

- 115 - Trg N. . Zrinjskog (634)*

- Trg J. J. Strossmayera (636)*
- Trg kralja Tomislava (635)*
- botaniki vrt PMF (647)*
- botaniki vrt FBF (591)*
- Park Ribnjak (628)*
- Mlinovi 72, Leustekov park (92)*
- Mallinov park (31)*
- park Maksimir (172)*
- Prilaz Gj. Deelia 14, VRT (881)*
- Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)*
- Perivoj srpanjskih rtava (904)*
- park Opatovina (911)*
- Trg kralja Petra Kreimira IV. (910)*
- Trg kralja Petra Svaia (912)*
A2 PODRUJE EKOLOKE MREE odnosno podruje vano za ugroene
vrste i stanine tipove na temelju Uredbe o ekolokoj mrei je:
- potok Dolje;
SPOMENIK PRIRODE
1) Zakon o zatiti prirode definira kategoriju spomenika prirode kao pojedinani
neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova ive i neive prirode, koji ima ekoloku,
znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
2) Spomenik prirode koji se nalazi na podruju upanije ili Grada Zagreba
proglaava upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba uz prethodnu
suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za zatitu prirode.
3) Akt o proglaenju zatienog podruja objavljuje se u 'Narodnim novinama', a
zatiene prirodne vrijednosti upisuju se u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, koji
se vodi u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu prirode.
4) Spomenici prirode mogu biti: geoloki, geomorfoloki, hidroloki, botaniki,
prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i dr.
5) Kriterij za utvrivanje ove kategorije je izvornost i ouvanost, tj. neizmijenjenost
dijela ili skupine dijelova prirode.
6) Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja je sastavni dio
zatienog podruja doputeni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugroavaju njegova
obiljeja i vrijednosti.
Mjere zatite i ureenja
7) Spomenicima prirode upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan
upravljanja koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i
promicanja zatienog podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju
pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja.
8) Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi
uvjete zatite prirode nadlenog tijela.
ZNAAJNI KRAJOBRAZ
1) Prema Zakonu o zatiti prirode, znaajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel
velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz ouvanih
jedinstvenih obiljeja karakteristinih za pojedino podruje.

- 116 2) U znaajnom krajobrazu doputeni su zahvati i djelatnosti koje ne naruavaju

obiljeja zbog kojih je proglaen.
3) Na podruju i u neposrednoj okolici podruja proglaenih znaajnih krajobraza nisu
prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na ouvanje povoljnih uvjeta
stanita i ouvanje stabilnosti biljnih i/ili ivotinjskih populacija, a to su: intenzivniji
zahvati sjee; izgradnja elektrana (ukljuujui i one na obnovljive izvore energije);
eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehniki zahvati i melioracija zemljita;
prenamjena zemljita; izgradnja golf igralita; postavljanje antenskih stupova;
oneienje nadzemlja i podzemlja; unoenje stranih (alohtonih) vrsta.
4) Elemente krajobraza u zatienim podrujima ali i ostalim krajobrazno vrijednim
podrujima treba tititi u cijelosti, pri emu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni
ekoloki sustavi i stanini tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza,
formiranima u uvjetima lokalnih tradicija koritenja prostora u razliitim gospodarskim i
povijesnim okolnostima. U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraivanja
temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naroito prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Ureenje postojeih i irenje
graevinskih podruja planirati na nain da se ouvaju postojee krajobrazne vrijednosti.
U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi rauna o krajobrazu i vodama kao
krajobraznom elementu.
5) Znaajnim krajobrazima upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan
upravljanja koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i
promicanja zatienog podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju
pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja.
6) Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi
uvjete zatite prirode nadlenog tijela.
7) Mjere zatite i ureenja temelje se na odrednicama:
1. - zadrati postojei prostorni odnos prirodnih zajednica uma, vodotoka, livada,
vlanih stanita u odnosu na poljodjelske povrine oranica, vonjaka, vinograda i
manjih povrina vrtova,
2. - prema mogunostima i nainu gospodarenja obnoviti nekadanje povrine livada
koje nestaju zbog irenja izgradnje ili zbog promjene naina ivota u
prigradskim selima i naseljima,
3. - izraditi detaljnu valorizaciju biolokih, geolokih, kulturnih i estetskih svojstava
svakoga pojedinog krajolika,
4. - kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifinost u
odnosu na biljne zajednice, floru i faunu,
5. - prilikom ureivanja korita vodotoka ouvati prirodne tokove s prateom
vegetacijom,
6. - sprijeiti daljnje oneienje medvednikih vodotokova od otpadnih i fekalnih
voda izgradnjom kanalizacijske mree,
7. - ouvanje karakteristinih i vrijednih vizura,
8. - objekti se mogu graditi i dograivati samo unutar graevinskog podruja, nova
izgradnja ne smije prelaziti karakteristine gabarite naselja, odnosno njegove
povijesne strukture,
9. - treba izbjegavati unoenje volumena, oblika i graevinskog materijala koji nisu
primjereni ambijentu i tradiciji gradnje,
10. - nova izgradnja i sadraji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na
degradaciju i zagaenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obiljeja zbog
kojih je zatien,

- 117 11. - udoline potoka treba ouvati u cijelosti s maksimalnom zatitom od izgradnje,
12. - mogunosti izgradnje u zatienom krajoliku treba prethoditi izrada
krajobrazne studije.
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
1) Prema Zakonu o zatiti prirode spomenik parkovne arhitekture je umjetno
oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park koji ima estetsku,
stilsku, umjetniku, kulturno-povijesnu, i odgojno-obrazovnu vrijednost.
2) Na spomeniku parkovne arhitekture doputeni su zahvati i djelatnosti kojima se ne
naruavaju vrijednosti zbog kojih je zatien.
3) Spomenik parkovne arhitekture koji se nalazi na podruju upanije ili Grada
Zagreba proglaava upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba uz
prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za zatitu prirode.
4) Akt o proglaenju zatienog podruja objavljuje se u 'Narodnim novinama', a
zatiene prirodne vrijednosti upisuju se u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, koji
se vodi u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu prirode.
5) Po nainu vrtnog i parkovnog oblikovanja spomenik parkovne arhitekture
oblikovan je kao perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i
pojedinano stablo i dr.
6) Temeljni kriteriji za zatitu i utvrivanje spomenikih vrijednosti pojedinog objekta
parkovne arhitekture su ouvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost
i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika
parkovnog oblikovanja, estetska ouvanost i vrijeme nastanka.
7) Znatno su ire odreivani kriteriji zatite parkovne batine u talijanskoj povelji
ICOMOS-IFLA o povijesnim vrtovima koji se oituju u uvodnoj definiciji povijesnog
vrta:
8) 'Povijesni vrt je arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajalita povijesti ili
umjetnosti ima opedrutveno znaenje i kao takav smatra se spomenikom.'
9) Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zatite i
ouvaju autentini prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna
razdoblja i dogaanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima
arhitekture i dio su kulturno povijesne batine.
10) Mjere zatite i ureenja:
1. - Zatiene parkove i botanike vrtove treba redovito odravati i po
potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno smjernicama
usklaenosti ouvanja biolokih komponenti i prostornog rasporeda
elemenata parkovne arhitekture.
2. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba odravati u
povoljnom stanju vitaliteta.Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju
preporuljivo je izraditi studije vitaliteta kojima e se utvrditi detaljnije
smjernice njihova ouvanja.
3. - povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba ouvati u cijelosti, a
doputeni su samo oni zahvati koji ne naruavaju i ne mijenjaju njihove
estetske, kulturno-povijesne vrijednosti;
4. - perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti
za druge potrebe;
5. - obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj
matrici, izvornim biljnim vrstama drvea i grmlja na temelju prethodno

- 118 -

11)
tijela.

izraene povijesne studije, koja e odrediti metode obnove parka,

perivoja, vrta;
6. nuno je ukloniti sve sadraje koju su interpolirani unutar parkovne
povrine, a naruavaju povijesnu kompoziciju prostora.
Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zatite prirode nadlenog

EKOLOKA MREA
1) Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je Uredbom o ekolokoj mrei, te
predstavlja podruja ekoloke mree Europske unije Natura 2000.
2) Natura 2000 je ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje ugroenih
vrsta i staninih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti ouvanju povoljnog
stanja vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih
staninih tipova. Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 28000 podruja na
gotovo 20% teritorija EU to je ini najveim sustavom ouvanih podruja u svijetu.
Natura 2000 se temelji na EU direktivama (Direktiva o pticama - Directive 2009/147/EC
i Direktiva o stanitima - Council Directive 92/43/EEC), podruja se biraju znanstvenim
mjerilima, a kod upravljanja tim podrujima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi
koji u njima ive.
3) Ekoloku mreu RH (mreu Natura 2000) prema Uredbi o ekolokoj mrei ine
podruja ouvanja znaajna za ptice- POP (podruja znaajna za ouvanje i ostvarivanje
povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih stanita,
te podruja znaajna za ouvanje migratornih vrsta ptica, a osobito movarna podruja od
meunarodne vanosti) i podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove - POVS
(podruja znaajna za ouvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i
njihovih stanita, kao i prirodnih staninih tipova od interesa za Europsku uniju).
Mjere zatite:
4)Temeljem Zakona o zatiti prirode za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati
znaajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanita te cjelovitost podruja ekoloke
mree, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekoloku mreu. Od
zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na podruja ekoloke mree posebice treba
izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, bioplinska
postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno irenje i/ili formiranje novih
graevinskih podruja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehnike i
melioracijske zahvate, golf igralita i razvoj turistikih zona.
lanak 88.
B PRIRODNA PODRUJA KOJA SE PREDLAU ZA ZATITU NA
TEMELJU ZAKONA O ZATITI PRIRODE
Evidencijom i valorizacijom u prostoru evidentirana suprirodna podruja koja po
svojim biolokim, ekolokim, estetskim, stilskim, te umjetnikim i kulturno-povijesnim
odlikama predstavljaju kvalitetu za zatitu na temelju Zakona o zatiti prirode i upis u
Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti.Navedena podruja predlau se za zatitu u
kategorijama: znaajnog krajobraza, park-uma i spomenika parkovne arhitekture.
B PRIRODNA PODRUJA PREPORUENA ZA ZATITU

- 119 1) U prostoru su evidentirana prirodna podruja koja po svojim biolokim, ekolokim,

estetskim, stilskim, te umjetnikim i kulturno-povijesnim odlikama predstavljaju
kvalitetu za zatitu. Navedena podruja preporuuju se za zatitu u kategorijama:
krajobraza, uma i parkovne arhitekture.
2) KRAJOBRAZ
- dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca,
- dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;
UMA
- Jelenovac - Vrhovec
- park-ume centra,
- Tukanac - Dubravkin put - Cmrok,
- Zelengaj, Kraljevec, Pantovak, Prekrije;
PARKOVNA ARHITEKTURA
- park Gri
- Strossmayerovo etalite,
- Ul. M. Jandria 21, perivoj crkve sv. Ksavera Franje Ksaverskog,
- Lainska cesta 77, vrt Oi,
- Trg marala Tita,
- Trg I., A. i V. Maurania,
- Trg Marka Marulia,
- Trg Ante Starevia,
- groblje Mirogoj s krematorijem.

PARK-UME
3) Park uma je prirodna ili saena uma vee pejsane vrijednosti, a namijenjena
je odmoru i rekreaciji. U park-umi doputene su samo radnje i mjere potrebne za
odravanje i ureenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom namjenom - lanak 8.
111.Zakona o zatiti prirode.
4) Park-umu proglaava zatienom Gradska skuptina Grada Zagreba na temelju
strunog obrazloenja na koje je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva zatite okolia
i prostornog ureenja.sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za zatitu prirode.
5) Akt o proglaenju zatienog podruja objavljuje se u slubenom glasilu Grada
Zagreba, a nakon toga se donosi rjeenje o upisu u Upisnik zatienih dijelova prirode,
koji se vodi centralno za itavu Republiku Hrvatsku u Ministarstvu kulture sredinjem
tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu prirode.
6) Mjere zatite za ovu kategoriju propisuje gradonaelnik Grada Zagreba uz
suglasnost Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja sredinjeg tijela dravne
uprave nadlenog za zatitu prirode.
7) Park-ume su logian slijed prirodnih umskih zajednica koje se rasprostiru na
odgovarajuim stanitima i to je vrlo vano, one su prirodne klimatogene zajednice koje
trebaju imati poseban postupak i zatitu.
8) Zagrebake park-ume sastoje se od vie umskih zajednica. Najrasprostranjenija
je uma hrasta kitnjaka s obinim grabom. Tu umu nalazimo u svim park-umama
pribreja od Podsuseda do Sesveta. U neto viim poloajima hrastu kitnjaku i obinome
grabu pridruuje se obina bukva tvorei submontansku umu s trepaviastim aem. U
zagrebakoj nizini nalazimo u park-umama umu hrasta lunjaka i obinog graba te
umu hrasta lunjaka i velike utilovke dok uz Savu nalazimo umu vrba i topola.

- 120 9) Park-ume svojim poloajem i izgledom zadovoljavaju naziv opekorisne

funkcije svrstane u ekoloke (zatitne) i drutvene (socijalne) funkcije. Ekoloke funkcije
uma moemo diferencirati na hidroloke, proituerozijske, klimatske, protuimisijske,
vjetrobrane i za zatitu prometnica, kao i ume razliitih izvora zatite. Ekoloku funkciju
ima uma integriranih zatitnih funkcija, koja zbog toga stjee veu vrijednost sa
socijalnog stajalita jer je znaajno ekoloko uporite koje uvjetuje stabilnost prostora.
10) Drutvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turistike, estetske,
rekreacijske i zdravstvene.
11) Estetska funkcija uma uvjetuje u krajoliku sklad i ljepotu. Ta funkcija dolazi
najvie do izraaja u urbanim zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu
okruenju. Rekreacijska funkcija ume je vea to je blia urbanim zonama jer je
pristupanija te je i njezina upotrebna vrijednost vea.
12) S obzirom na zagaenja neposrednog okolia u urbanim zonama, sve je vei
broj stanovnika, koji rekreativno boravi u umskim kompleksima. Stoga je potrebno
njihovo ureenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na
ureenje staza i putova, livadnih povrina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih
mjesta za odmor i dr.
13) Opekorisne funkcije ume ne mogu se osigurati konzervacijom zateenog
stanja, nego odravanjem trajne dinamike ravnotee prirodnih umskih ekosistema.
14) S obzirom na iznimnu vanost takvih uma, koje su utkane u sve dijelove
grada, znaajni su prirodni resursi, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi
sa zahvatima njege, obnove i odravanje.
15) Park-umama upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja
koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i promicanja
zatienog podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju pitanja i
propisuju mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja.
16) Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je
ishoditi uvjete zatite prirode nadlenog tijela.
16 17) Mjere zatite i ureenja
-1)- u park-umama doputeni su samo oni zahvati i radnje svrha kojih je njezino
odravanje i ureenje. Radovi njege park-uma mogu se podijeliti u ove faze:
radovi s tlom radi poboljanja edafskih uvjeta postojeem i buduem mladom
narataju (rahlenje tla, unitavanje korova, odvodnja i dr.);
2)- zatita mlade sastojine od razliitih tetoina (biljaka, ivotinja,
mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih ekolokih imbenika (mraz, ega, sua i dr.);
njega podmlatka nakon dovrnih sjea; njega sastojina ienjem; njega sastojina
proredom, ostali zahvati koji poveavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i
sastojina u park-umi (rezanje grana, oblikovanje kroanja, podsaivanje i dr.);
3)- izraditi fitocenoloku kartu i Program gospodarenja s posebnom namjenom za
umske povrine predviene za zatitu. To se odnosi uglavnom na privatne ume,
dok za ume u dravnom vlasnitvu postoji umsko-gospodarska osnova u skladu
sa Zakonom o umama;
4)- ume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju ouvati u sadanjim
povrinama, stoga treba izraditi kartu umskih povrina te predvidjeti i irenje uma
na ogoljelim umskim povrinama i na izvornim umskim stanitima;
5)- nije doputena izgradnja na potencijalnim umskim povrinama i u umi;
6)- cilj i smjernice gospodarenja odreuju se u skladu s namjenom, a to je
ponajprije odmor i rekreacija;
7)- ophodnju treba poistovjetiti s fiziolokom zrelou stabala;
8)- uvati prirodni integritet ume i poduzimati mjere njege za odravanje
zdravstvenog stanja umskih sastojina (ienje i pravilan uzgoj podmlatka);

- 121 9)- degradirane dijelove ume treba obnoviti zadovoljavajui estetske uvjete;
10)- rubne zone park-ume u blizini naselja treba oistiti od razliitog otpada;
11)- na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmatka i prizemnog raa,
potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomlaivanju ume;
12)- urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima;
13)- sprijeiti svako daljnje irenje izgradnje unutar umskih povrina.
18)KATEGORIJE ZNAAJNOG KRAJOBRAZA I SPOMENIKA PARKOVNE
ARHITEKTURE opisane su u prethodnom dijelu teksta (lanak 87.).
19) Izrada strune podloge kojom se utvruju vrijednosti podruja, koja se
predlauza zatitu, na temelju lanka 22. Zakona o zatiti prirode,u nadlenosti je
Dravnog zavoda za zatitu prirode.
17)Postupak zatite prirodnih podruja preporuenih za zatitu koja se sada tite i
mjerama GUP-a, temelji se na strunoj podlozi kojom se utvruju vrijednosti podruja i
nain upravljanja tim podrujem, sukladno posebnim propisima.
18)20)Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu vrijednost koju treba i nadalje
uvati osmiljenom i racionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do
donoenja zatite, potrebno je i nadalje tititi mjerama GUP-a, osobito gdje su naruene
estetske i prirodne osobitosti krajobraza, a radi spreavanja neracionalnog koritenja
prirodnih resursa.
19)21)Osnova za ouvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu Generalnoga
urbanistikog plana grada Zagreba proizlazi iz Zakona o potvrivanju Konvencije o
europskim krajobrazima te Konvencije o biolokoj raznolikosti.
20)22)Temeljni ciljevi Konvencije su ouvanje i unapreenje postojee bioloke i
krajobrazne raznolikosti te razumno koritenje prirodnih dobara na naelima odrivosti.
Zatita i ouvanje postojeih krajobraznih i prirodnih vrijednosti Grada Zagreba provode
se na temelju Zakona o zatiti prirode i mjerama GUP-a.
lanak 89.
C

Dijelovi prirode koji e se tititi samo mjerama Generalnoga urbanistikog plana

grada Zagrebaodreeni su lankom 54. tokom 7.1. ove odluke.

9.2. Mjere zatite i ouvanja nepokretnih kulturnih dobara

lanak 90.
1) U Generalnome urbanistikom planu odreen je nain zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara i dijelova prirode kao integralnog dijela kulturnih
dobaraprovedbom mjera zatite prema utvrenom sustavu zatite za odreenu vrstu
kulturnog dobra:
1. Arheoloka batina:
1.a. Arheoloko podruje
1.b. Arheoloki pojedinani lokalitet
2. Povijesna graditeljska cjelina:
2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb
2.b. Gradsko naselje
2.c. Seosko naselje
3. Povijesni sklop i graevina:
3.a. Graditeljski sklop
3.b. Civilna graevina

- 122 3.c. Sakralna graevina

4. Memorijalna batina:
4.a. Memorijalno i povijesno podruje
4.b. Spomen (memorijalni) objekt
5. Etnoloka batina:
5.a. Etnoloko podruje
5.b. Etnoloka graevina
Valorizacijom prostora evidentirana su vea prirodna podruja koja se po svojim
prostornim, biolokim, ekolokim, estetskim i kulturno-povijesnim odlikama
predstavljaju najvrjednije zelenilo unutar cjelina nepokretnih kulturnih dobara. To su
prvenstveno gradske park ume, vrijedni krajolici te parkovna arhitektura grada.
Ope mjere zatite:
2) Radnje koje bi mogle prouzroiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj
neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle naruiti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se
poduzimati uz prethodno odobrenje nadlenog tijela.
3) Gradnja i postavljanje ureaja alternativnih izvora energije, postavljanje
elektronike komunikacijske infrastrukture, antenskih prihvata, ureaja za pasivno
koritenje suneve energije i sl. na prostoru nepokretnoga kulturnog dobra mogue je
jedino uz prethodno odobrenje nadlenog tijela zatite.
4) Za provedbene dokumente prostornog urbanistike planove ureenja iz lanka
99. ove odluke, koji se odnose na prostore nepokretnog kulturnog dobra, sukladno lanku
56. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, nadleno tijelo izrauje konzervatorsku
podlogu koja sadri ope i posebne uvjete zatite i ouvanja kulturnih dobara u podruju
obuhvata plana.
5) Za javne natjeaje iz lanka 99. ove odluke, koji se odnose na prostore
nepokretnoga kulturnog dobra, sukladno odredbama Zakona o zatiti i o uvanju
kulturnih dobara, konzervatorske propozicije nadlenog tijela zatite moraju biti ugraene
u program za provedbu natjeaja.
1. Arheoloka batina
lanak 91.
1) Ovim je planom obuhvaena arheoloka batina - arheoloka podruja i
arheoloki pojedinani lokaliteti na prostoru obuhvata Plana.
2)Arheoloka batina su vrijedna arheoloka podruja i arheoloki pojedinani
lokaliteti na podruju kojih se pretpostavlja, odnosno oekuje ili je provedenim
arheolokim istraivanjima i/ili sluajnim nalazima, pronaena vrijedna arheoloka graa
znaajna za prouavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora od
prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka.
3)Zbog velikog znaenja arheoloke batine, ali i nunih daljnjih arheolokih
istraivanja ubiciranih arheolokih podruja i pojedinanih arheolokih lokaliteta, ovom
konzervatorskom podlogom obuhvaena je i evidentirana arheoloka batina na podruju
Plana.
1.a. Arheoloko podruje
4)Arheoloko podruje je prostor na kojem se, na temelju ireg povijesnokulturolokog konteksta mogu oekivati arheoloki nalazi.
5)Zatiena Evidentirana arheoloka podruja na podruju obuhvata Plana:

- 123 Blato; Botinec; uerje - Gradina; Gornji grad, Nova Ves, Kaptol, Vlaka; Graani
- Graanska cesta; Graani - Isce; Ilica; Remete - Gradie; Resnik; Savska cesta.
Mjere zatite:
6) pri izvoenju graevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se
na prostoru koji je na kartama oznaen kao evidentirano arheoloko podruje, obvezan je
arheoloki nadzor nadlenog tijela;
7) u sluaju arheolokog nalaza pri izvoenju radova oni se moraju prekinuti i o
nalazu izvijestiti tijelo nadleno za zatitu kulturnih dobara;
8) u sluaju arheolokog nalaza obvezno je provesti daljnja arheoloka istraivanja
uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
9) po potrebi izraditi plan istraivanja i zatite arheolokih podruja osobito onih
gdje se mogu oekivati arheoloki nalazi;
10) za sve zahvate unutar granica zatienogaarheolokog podruja potrebno je
ishoditi prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.
1.b. Arheoloki pojedinani lokalitet
11)Arheoloki pojedinani lokalitet je obiljeen nalazom arheolokih struktura ili se
na njemu s velikom vjerojatnou pretpostavlja i/ili oekuje arheoloki nalaz.
12)Zatieni Evidentirani arheoloki pojedinani lokaliteti na podruju obuhvata
Plana:Bakaeva kula; Banjavieva, Banjavieva 3 -15; Blato - Karlovaka cesta;
Borongaj - aerodrom; Bosutska; Botinec; uerje - kamenolom; Demanov prolaz;
Dotrina; Drieva; Dubrava - Auto Dubrava; Dubrava - Remiza; Gornje Vrape Vrapanska cesta; Graanska cesta (do br. 88); Horvati; Ilica 312; Jarun; Jarunsko jezero;
Kruge 4; Kustoija; Maksimir; Markuevec - Gradinjak; Markuevec: rna voda kamenolom; Mirogojska cesta; Muzej grada Zagreba; Nova Ves 9; Opatovina 9;
Peenica; Petrinjska, Petrinjska 9; Podsused - Banski vinogradi; Podsused - Goljak;
Podsused - rukavac Save; Podsused - Sv. Martin; Prirodoslovni muzej; Savska, Savska
cesta 56, 56A / Vukovarska; Stenjevec - Dolje; Stenjevec - upna crkva; Susedgrad; Sv.
Duh; Sv. Klara; pansko; tefanovec; Trnava; ue Lainaka - Radnika cesta;
Vranicanijeva poljana; Vrape - Bolnika; Vrape - Vrapanska; Vukomerec - potok
tefanovec; Zagorska.
Mjere zatite:
13) prije izvoenja graevinskih radova na podruju evidentiranoga pojedinanog
arheolokog lokaliteta obvezno je provesti arheoloka istraivanja uz posebne uvjete i
prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
14) provedba istraivanja i zatite arheolokih lokacija, gdje se s velikom
vjerojatnou pretpostavlja i/ili se oekuje arheoloki nalaz, osobito na lokalitetima koji
se spominju kao najstarije upe Zagrebake biskupije;
15) za sve zahvate unutar granica zatienogaarheolokoga pojedinanog
lokaliteta potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih
dobara.
2. Povijesna graditeljska cjelina
lanak 92.
1)Ovim su planom obuhvaene zatiene povijesne graditeljske cjeline na podruju
Plana: zatiena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, te zatiene povijesne graditeljske
cjeline gradskih i seoskih naselja.

- 124 2)U postupku zatite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po

principu ouvanosti i vrijednosti prostorne i graditeljske strukture, te zoniranje podruja
kulturnog dobra na zone zatite 'A' i 'B'.
3)Mjere zatite povijesnih graditeljskih cjelina s ucrtanim prostornim meama
kulturnog dobra i utvrenim zonama zatite 'A' i 'B', prikazane su na kartografskom
prikazu 4d) Nepokretna kulturna dobra.
Zona zatite 'A'
4)Potpuna konzervatorska zatita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu ili
njezine dijelove koja sadri iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne
strukture. Sustavom mjera zatite u ovoj zoni utvruju se mjere cjelovite zatite i
ouvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najvee mogue potivanje tradicije,
namjene i sadraja prostora. Na podruju ove zone strogo se kontrolira unoenje novih
struktura i sadraja neprikladnih sauvanim kulturno-povijesnim vrijednostima.
Prilagoavanje postojeih povijesnih funkcija i sadraja suvremenim potrebama moe se
prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode
konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.
Zona zatite 'B'
5)Djelomina konzervatorska zatita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske
cjeline koja sadri vrijedne elemente povijesnih struktura razliitog stupnja ouvanosti.
Sustavom mjera zatite u ovoj zoni, utvruju se zatita i ouvanje osnovnih elementa
povijesno-planske matrice i karakteristinih skupina graevina, pojedinih graevina i
drugih, za ukupnost odreene povijesne graditeljske cjeline vanih vrijednosti, a prije
svega oblika graevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadraja. Na podruju ove zone
doputaju se intervencije u smislu prilagoavanja funkcija i sadraja suvremenim
potrebama, ali bez bitnih izmjena sauvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive
su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i
integracije radi povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadrajima, koji proizlaze
iz suvremenih potreba.
Inventarizacija i kategorizacija graevinskog fonda na podruju povijesnih
graditeljskih cjelina
6)Valorizacija graevnog fonda unutar zatienih povijesnih cjelina provodi se radi
ouvanja graevina kao predmeta zatite, koji prezentira prepoznatljivi povijesni identitet
sredine, te da se primjenom odgovarajuih mjera zatite i konzervatorskih propozicija
stvore pretpostavke za optimalnu spomeniku prezentaciju kako same graevine tako i
zatiene prostorne cjeline.
7)Kao osnovno naelo utvreno je da je svaka povijesna graevina jedan od glavnih
i bitnih elemenata u strukturi povijesnog prostora i nositelj njegovih specifinih obiljeja,
uvar i prezentant njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti, odnosno
dokumentira i upotpunjuje povijesnu matricu grada.
8)Radi zatite i ouvanja sveukupnih kulturno-povijesnih vrijednosti, povijesne
matrice i identiteta prostora te povijesnih graevina, unutar zatienih povijesnih cjelina
da bi se stvorili uvjeti za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvruje se:
Kategorizacija graevnog fonda:
Kategorija Z/A
9)Povijesne graevine koje su pojedinano zatiena kulturna dobra i graevine za
koje e se provesti postupak utvrivanja svojstva pojedinanog kulturnog dobra.

- 125 Kategorija B0
10)Povijesne graevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja ouvanosti izvornih
obiljeja, a koje u bitnome odreuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne
karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini.
Kategorija B1
11) Povijesne graevine odreene arhitektonske kvalitete i stupnja ouvanosti
izvornih obiljeja; graevine koje utjeu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost
predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipoloke
osobitosti pripadajue sredine.
Kategorija B2
12)Povijesne graevine djelominog stupnja ouvanosti i izraenosti izvornih
obiljeja; graevine odreenoga povijesnog sloja gradnje koje u odreenoj mjeri
upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specifine ambijentalnosti;
graevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti.
Kategorija C
13)Povijesne graevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obiljeja, bez osobitih
su arhitektonsko-graditeljskih obiljeja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno
gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno znaenje u povijesnoj strukturi
naselja(Donjeg grada)i koja nije formativna komponenta cjeline.
Kategorija D
14)Recentna produkcija koja ne podlijee konzervatorskom vrednovanju graevine sagraene od 70-tih godina 20. stoljea.
15)Detaljne mjere zatite provedene kategorizacije povijesnih graevina unutar
zatienih povijesnih graditeljskih cjelina sadrane su u konzervatorskoj podlozi koja je
sastavni dio Elaborata Plana.
16)Kategorizacija graevnog fonda povijesnih graevina unutar zatienih
povijesnih graditeljskih cjelina sustavno e se ugraivati u konzervatorsku podlogu.
2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb
17)Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kulturno dobro karakterizira
povijesna slojevitost i razliitost morfolokih, tipolokih, prostornih i ambijentalnih
obiljeja pojedinih predjela, te razliitost stupnja vrijednosti i ouvanosti povijesne
strukture.
18)Na podruju kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb posebnu
vrijednost predstavljaju park ume Jelenovac i Vrhovec te park ume centra: TukanacDubravkin put-Cmrok, Zelengaj, Kraljevec, Pantovak i Prekrije.
1819)S obzirom na navedena obiljeja zonirana je Povijesna urbana cjelina Grad
Zagreb, te su odreeni sustavi zatite:
'A'- Podruje izuzetno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne strukture
1920)Primjenjuje se na prostorne i graevne strukture izraenih urbanistikoarhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsanih ili ambijentalnih vrijednosti, naglaenog
znaenja za sliku grada, te s graevnom supstancom visoke spomenike vrijednosti, koja
kao graditeljsko nasljee Zagreba definira njegovu povijesnu urbanu matricu.

- 126 2021)Ovim sustavom zatite obuhvaeni su:

- povijesna jezgra Gornjeg grada i Kaptola s povijesnim podgraima i sredinjim
gradskim trgom, podruje Nova Ves - Medvedgradska, podruje Donjeg grada planirano i
preteno dovreno do kraja 19. st., podruja planske rezidencijalne izgradnje na
podsljemenskom pobreju nastala krajem 19. stoljea te izmeu dvaju svjetskih ratova,
podruja nastala irenjem grada na istok krajem 19. i poetkom 20. stoljea te izmeu
dvaju svjetskih ratova, prostorna cjelina sredinjega gradskog groblja Mirogoj, te
prostorna cjelina Predsjedniki dvori - vila Weiss.
2122)Ovoj zoni odgovara reim potpune konzervatorske zatite povijesne urbane
strukture, pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina, unutar koje je potrebno ouvati
sva bitna obiljeja prostorne i graevne strukture, odreene topografijom, povijesnom
graevnom supstancom te raznolikou namjena i sadraja.
2223)Zatitu koja proizlazi iz spomenikih svojstava povijesne urbane strukture,
pejsanih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinano zatienih kulturnih dobara,
potrebno je provoditi cjelovito, to podrazumijeva ouvanje i obnovu izvornih
karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroenosti te osiguranje optimalne
spomenike prezentacije kulturnog dobra.
Opi uvjeti zatite:
2324) sanacija i odravanje u povijesnom kontinuitetu ouvane urbane matrice,
mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i
poteza te postojee - ouvane povijesne parcelacije;
2425) sanacija i odravanje svake zgrade koja je sauvala izvorna graditeljska
obiljeja;
2526) odravanje i ureivanje neizgraenih povrina i pripadajue urbane opreme,
vodei rauna o njezinim autentinim elementima kao to su javna rasvjeta, zelenilo i
hortikulturna rjeenja, oblikovanje i opremanje parkovnih povrina, ureivanje parcela te
predvrtova i karakteristinih ograda;
27) svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrine, drvorede, grupacije
stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba ouvati u cjelosti,
a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne naruavaju i ne mijenjaju njihove
estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;
28) parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;
29) u park umama dozvoljeni su samo oni zahvati i radnje ija je svrha njihovo
odravanje i ureenje, a cilj i smjernice gospodarenja odreuju se u skladu s namjenom,
koja prvenstveno slui za odmor i rekreaciju;
30) unutar granica park uma nije dozvoljena izgradnja i ume se ne mogu
prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju ouvati u sadanjim povrinama;
2631) sprjeavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak
neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;
2732) ouvanje karakteristinih rjeenja krovova i sprjeavanje bitnih promjena
gabarita i oblikovanja, jer su dio autentinoga arhitektonskog rjeenja i mjerodavni kao
peta fasada u karakteristinoj slici naselja;
2833)ostojeu kvalitetnu gradnju u dvoritu bloka ili parcele, koja je izgraena
sukladno ranijim propisima, mogue je zadrati, a principom postupnosti treba omoguiti
odgovarajuu rekonstrukciju i uklanjanje degradirajuih elemenata i sadraja;
2934) nije doputena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s
autentinim elementima gradnje;
3035) u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zateeni kao
devastirani ili nedovreni, mogua je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, uz
potivanje mjerila i ostalih lokalnih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije;

- 127 3136) za novu gradnju kao i za ureivanje gradskih trgova, preporua se provedba
javnog natjeaja;
3237) za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje
nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara,
3338) za sve kompleksne zahvate ureenja pojedinih blokova na podruju Donjeg
grada kojima se bitno mijenja njihova postojea prostorna i graevinska
struktura/morfologija bloka potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornog
urbanistiki plan ureenja.
39) Za sve kompleksne zahvate ureenja na podruju zone ''A'' Povijesne urbane
cjeline Grad Zagreb kojima se bitno mijenja prostorna i graevinska struktura/morfologja
potrebno je izraditi detaljne konzervatorske propozicije i studije bloka.
Posebni uvjeti zatite za podruje 1. GORNJI GRAD I KAPTOL, prema
grafikom prikazu:
3440)Na podruju povijesnoga gradskog sredita kao potpuno morfoloki i
strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi
uvjetovani su obvezom potivanja ouvanih vrijednosti i uklapanja u takav povijesno
uvjetovani ambijent;
- obveza ouvanja i sanacije pojedinanih kulturnih dobara,
- obveza ouvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske
strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim,
kulturno-povijesnim, morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj
izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obiljeja i ambijentalnih
osobitosti, te u bitnome odreuje fizionomiju prostora,
- nije doputeno uklanjanje pojedinanih kulturnih dobara, kao i graevina
koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturnopovijesnim, morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj gradnje
vrijedan ouvanja kao nositelj i prezentant prostornih obiljeja i
ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje fizionomiju prostora,
- iznimno, takav je zahvat mogu iskljuivo prema uvjetima iz lanka 64.
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju
arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obiljeja graevine,
- mogunost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranome
povijesnom tkivu, odnosno mogunost zamjenske gradnje, uz ouvanje
karakteristine povijesne parcelacije, ograniena je iskljuivo na
minimalan broj lokacija za koje se detaljnijom konzervatorskom obradom
utvrdi mogunost uklanjanja postojee graditeljske strukture koja ne
posjeduje spomeniku, kulturno-povijesnu, ambijentalnu i graditeljsku
vrijednost; odnosno ne posjeduje obiljeja graditeljske strukture vrijedne
ouvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upotpunjuje povijesnu
fizionomiju prostora ili tvori segmente specifine ambijentalnosti, s
obzirom
na
arhitektonske,
graevinske,
graditeljsko-tipoloke
karakteristike, znaajne povijesne funkcije i namjene,
- nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim elementima morfoloki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i
ambijentalnim obiljejima lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a
nije doputena gradnja za namjene koje zahtijevaju intenzivan promet
vozila,
- za novu izgradnju potrebno je provesti javni natjeaj, kojem treba
prethoditi detaljnija konzervatorska obrada i arheoloka istraivanja,

- 128 - Rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, karakteristinih etaa, prizemlja

i podruma;
- rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi radi
sanacije, ureenja, afirmacije i optimalne prezentacije izvornih
povijesnih, ambijentalnih, morfolokih i strukturalnih obiljeja
prostora i graditeljske strukture; mjerila i ouvane karakteristine
povijesne parcelacije, uklanjanja degradirajuih elemenata
sadraja; maksimalnim ouvanjem izvorne stambene namjene; te
uspostavom onih namjena koji doprinose revitalizaciji ambijenta;
a prema specifinim obiljejima svake pojedine lokacije,
- nisu doputene rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, kao
intervencije na povijesnoj graditeljskoj strukturi koja je nositelj
karakteristine povijesne matrice, a kojima se bitno utjee i
mijenjaju izvorna/postojea kvalitetna graditeljska i oblikovna
obiljeja, mjerilo i gabariti,
- iznimno, ovi zahvati su mogui na pomonim objektima na
parceli, rekonstrukcijom kojih i eventualno minimalnim
poveanjem volumena se omoguava istovremeno uklanjanje
ostale nekvalitetne izgradnje na parceli;
-Adaptacije tavana
- na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristinim
povijesnim prospektima grada, posebno na povijesnim palaama
na liniji bedema Gradeca, kanonikim kurijama na Kaptolu, kao i
na zgradama koje svojim krovitem odreuju sliku trga ili ulice,
nisu doputene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utjee na
integritet povijesne strukture i mijenja izraajnost i izvornost
krovne konstrukcije, te kontinuitet krovnih kosina s
karakteristinom vrstom pokrova - crijepom, kao pete fasade
grada,
- adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, iskljuivo
unutar postojeeg/izvornog gabarita, mogua je na graevinama
koje po svojoj tipologiji (graanske i obrtnike kue 18. i 19. st)
tradicionalno koriste krovita, uz uvjet da takav zahvat bude u
funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, potuje osnovni
tip i gabarit krovita, te omogui graevinsku sanaciju i
seizmiku zatitu graevine,
-Adaptacije karakteristinih etaa
- adaptacije su mogue u okvirima koji omoguavaju ouvanje
izvornoga karakteristinoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije,
graditeljsko-oblikovnih i obrtnikih karakteristika i materijala
interijera,
-Adaptacije prizemlja i podruma
- nisu doputene adaptacije prizemlja u poslovne prostore namjena kojih
nije primjerena spomenikoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora
(skladita, autolimarije, graevinske bravarije i sl.),
- u ulinim i pomonim dvorinim objektima mogue su adaptacije
prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom
gradskom sreditu, uz uvjet da se ouvaju karakteristina izvorna
graditeljska i oblikovna obiljeja prostora (konstrukcija, proelje), uz
primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s
tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na

- 129 integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na

rjeenje reklamnih natpisa,
- ulaze u te prostore osigurati iz vee, hodnika ili dvorita pripadajueg
objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna
i graditeljska obiljeja graevine, posebno proelja,
- nije doputeno rastvaranje ulinih proelja kao i intervencije u plohu
plonika - pjeakih povrina (usijecanja, gradnja pristupnog stubita) radi
izvedbe ulaza u te prostore,
- u potpunosti treba ouvati i u maksimalnoj mjeri omoguiti prezentaciju
izvornoga tradicijskoga konstruktivnog sustava - svoene konstrukcije,
- obvezna dokumentacija za utvrivanje posebnih uvjeta je arhitektonski
snimak postojeeg stanja graevine ili dijela graevine na kojem se planira
zahvat, s prikazima karakteristinih detalja, prijedlog zahvata te opis
radova,
- za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u
konstruktivni sustav povijesnih graevina, posebno onih spomenike
vrijednosti, obvezna je provedba detaljnijih istranih radova
(konzervatorskih, restauratorskih, arheolokih) i statika ekspertiza
graevinsko-konstruktivnog stanja i ugroenosti od vlage,
- promet - radi prometnog rastereenja prostora potrebno je maksimalno
reducirati mogunost parkiranja na javnim povrinama, posebno tamo gdje
je onemogueno pjeako komuniciranje, oko glavnih povijesnih arita,
reprezentativnih graevina i prostora koji su nositelji identiteta prostora.te
omoguiti gradnju odgovarajueg broja garano-parkiralinih mjesta na
lokacijama izvan ove zone.
Posebni uvjeti zatite za podruje 2. DONJI GRAD, prema grafikom
prikazu:
3541)Na podruju povijesnoga gradskog sredita kao potpuno morfoloki i
strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi
uvjetovani su obvezom potivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog
koncepta i povijesne matrice, povijesne graditeljske strukture, te uklapanja zahvata u
takav povijesno uvjetovani ambijent.
3642)Karakteristini elementi urbanog koncepta i povijesne matrice:
- obveza ouvanja karakteristine mree komunikacija, trgova,
trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i
fizionomije, nivelete, regulacijske i graevne linije, parterne i
hortikulturne obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane
opreme;
- obveza ouvanja prostornih i funkcionalnih arita i simbola
kontinuiteta ivota, te povijesne organizacije prostora;
- obveza ouvanja karakteristinih, do danas ouvanih, prostornih
jedinica - insula i blokova, ouvanjem njihova formata,
morfologije, dimenzije, graevne linije, karakteristine
parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dipozicije objekata,
parternog ureenja slobodnih povrina i kvalitetnog zelenila;
- zatita karakteristinog mjerila - visine izgradnje, radi ouvanja
homogenosti strukture i povijesne slike grada, posebno
raznolikosti visina ulinih graevina, to pretpostavlja da se pri
interpolacijama
i
rekonstrukcijama
treba
slijediti
preteito/karakteristino mjerilo podruja odnosno ambijenata, te

- 130 uklapanje u odreeni povijesni ambijent tako da se odri itljivost

povijesne matrice;
- obveza ouvanja i sanacije pojedinanih kulturnih dobara;
- obveza ouvanja, obnove i sanacije objekata povijesne
graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonskooblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolokim i
tipolokim obiljejima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i
prezentant povijesnih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u
bitnome odreuje fizionomiju prostora;
- mogunost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju
navedena obiljeja povijesne graditeljske strukture vrijedne
ouvanja, radi poveanja kvalitete objekata i njihove
uklopljenosti u povijesni ambijent;
- nije doputeno uklanjanje pojedinanih kulturnih dobara te
graevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim,
graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolokim i tipolokim
obiljejima, povijesni sloj gradnje vrijedan ouvanja kao nositelj i
prezentant prostornih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u
bitnome odreuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat
mogu je iskljuivo prema uvjetima iz lanka 64. Zakona o zatiti
i ouvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju
arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obiljeja graevina;
- mogunost i obvezu uklanjanja objekata bez arhitektonskih
vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog
znaenja u povijesnoj strukturi Donjeg grada, odnosno koji
predstavljaju izrazitu degradaciju povijesnih i ambijentalnih
vrijednosti prostora.
3743)Gradnja novih objekata
- nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom
povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenika
obiljeja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu
fizionomiju prostora ili tvori segmente specifine ambijentalnosti; treba u
svim elementima - morfoloki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s
povijesnim i ambijentalnim obiljejima lokacije - ulinog poteza, odnosno
bloka; i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;
- za novu ulinu gradnju, za sve nove graevine javne i drutvene namjene
te za cjelovito ureenje javnih prostora (trgova, parkova i pjeake zone)
obvezan je javni natjeaj;
- na perimetru (obodu) bloka mogunost gradnje novih objekata, odnosno
zamjenske gradnje, odreena je kao:
- mogunost popunjenja neizgraenih graevnih parcela,
- zamjena dotrajalih i nekvalitetnih graevina koje nemaju utjecaja na
fizionomiju prostora, ili kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne
jedinice - bloka, radi poveanja njihove prostorne, graditeljske i sadrajne
kvalitete; uz obvezu ouvanja postojee i dovrenja karakteristine
koncepcije, morfolokih i strukturalnih obiljeja i mjerila bloka - poteza,
potivanja karakteristine zateene parcelacije; te kao kvalitativni doprinos
i afirmacija sveukupnih vrijednosti prostora;
- unutar prostora bloka, radi dovrenja nedefiniranih ili sreivanja
degradiranih obiljeja prostora ili zateene graditeljske strukture, mogue
je interpolirati nove graevine koje svojim volumenom, pozicijom i

- 131 oblikovanjem, afirmiraju postojee i stvaraju nove kvalitete, elemente

ureenja i oblikovanja prostora; pri emu ti volumeni svojim gabaritima i
oblikovanjem ne smiju onemoguiti percepciju povijesnog ambijenta
neposredne okoline i optimalnu spomeniku prezentaciju povijesne
strukture;
- blokovi: oznaeni u grafikom prikazu (Martieva - Smiiklasova - Trg
rtava faizma - Tomaieva, blok Cesareva, Preradovieva Hebrangova - Gajeva - Berislavieva,erjavieva - Gundulieva Hebrangova Preradovieva, Ilica - Frankopanska - Prilaz Gj. Deelia Medulieva, Ilica - Kaieva - Prilaz Gj. Deelia - Kaieva, Klaieva Krajika - Prilaz Gj. Deelia - Primorska, Ilica - Gundulieva - Varavska
- Frankopanska, Trg bana Jelaia - Praka - Teslina - Gajeva, Trg bana
Jelaia - Petrinjska - Amrueva - Praka, Frankopanska - Varavska Gundulieva Masarykova, Gundulieva - Varavska - Preradovieva Masarykova, Bogovieva - Gajeva - Teslina - Preradovieva, Teslina Gajeva - Berislavieva - Preradovieva, Vlaka - Voninina - Rubetieva Schlosserove stube), odreeni su za prioritetnu izradu detaljnih
konzervatorskih propozicija i studija bloka.
- blokovi: Martieva - Smiiklasova - Trg rtava faizma - Tomaieva,
blok Cesareva, Preradovieva - Hebrangova - Gajeva Berislavieva,erjavieva - Gundulieva - Hebrangova Preradovieva
Trg P. Svaia, Ilica-Frankopanska Dalmatinska Medulieva,
Dalmatinska Frankopanska Prilaz Gj. Deelia Medulieva, Ilica Kaieva - Prilaz Gj. Deelia - Medulieva, Klaieva - Krajika - Prilaz
Gj. Deelia - Primorska, Ilica - Gundulieva - Varavska - Frankopanska,
Ilica Preobraenska Trg P. Preradovieva Varavska Gundulieva,
Trg bana Jelaia - Praka - Teslina - Gajeva,Trg bana Jelaia - Petrinjska
- Amrueva Trg N. . Zrinskog - Praka, Frankopanska - Varavska Gundulieva Masarykova Trg m. Tita, Gundulieva - Varavska Trg
P. Preradovia - Preradovieva - Masarykova, Bogovieva - Gajeva Teslina - Preradovieva, Teslina - Gajeva - Berislavieva - Preradovieva,
Vlaka - Voninina - Rubetieva - Schlosserove stube, odreeni su za
prioritetnu izradu detaljnih konzervatorskih propozicija i studija bloka.
3844)Gradnja visokih objekata (viih od 9 etaa) nije doputena:
- na prostoru sjeverno od eljeznike pruge, izmeu Trga
Francuske Republike na zapadu i Heinzelove na istoku, uz
iznimku prostora Bloka Badel prostora kongresnog centra na
lokaciji bloka Savska - Jukieva i prostora poslovno-stambenog
kompleksa na lokaciji Ilica 212-214, i bloka Krnjavoga Savska
- Jukieva, za koje e se parametri gradnje definirati
konzervatorskim propozicijama za program natjeaja, odnosno
posebnim uvjetima;
- unutar prostornog koridora Sredinje osi, izmeu zgrade NSK i
Trnjanske ulice, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode,
crkva sv. Marka i Most slobode, Katedrala;
- unutar prostornog koridora Savske ceste, odnosno izmeu
vizurnih pravaca Jadranski most, crkva Krista Kralja na
Mirogoju, te Jadranski most i Iliki neboder;
- radi ouvanja i afirmacije urbane morfologije i matrice, isto se
odnosi i na prostor uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora
definiranog postojeim graevinskim pravcima objekata

- 132 Vukovarska 35 (arh. Gali), na sjeveru i Vukovarska 52 (arh.

Fabris) na jugu;
- u preostalom prostoru omoguava se gradnja visokih objekata
pozicioniranih, u pravilu, uvueno od postojeih graevnih
pravaca, s tim da je s obzirom na mogui utjecaj na okolnu
izgradnju i vizure na sredinji dio povijesne jezgre, pozicija,
format i volumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethodne
detaljnije analize svake pojedine lokacije.
3945)Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dogradnje na povijesnoj
graditeljskoj strukturi
Rekonstrukcije - adaptacije
- Rekonstrukcije - adaptacije graevina potrebno je provoditi radi sanacije,
ureenja i optimalne prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih
vrijednosti prostorne i graditeljske strukture; uklanjanja degradirajuih
elemenata i sadraja; maksimalnog ouvanja izvorne namjene; te
uspostave onih namjena koji doprinose afirmaciji vrijednosti graevine i
ambijenta.
- Adaptacije tavana
- na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristinim povijesnim
prospektima grada, na graevinama koje svojim krovitem odreuju
fizionomiju prostora, sliku trga ili ulice, te na pojedinanim kulturnim
dobrima, nisu doputene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utjee na
integritet povijesne strukture i mijenja izraajnost i izvornost krovne
konstrukcije,
- na ostalim graevinama mogunost adaptacije uvjetovana je obvezom
ouvanja postojeeg/izvornog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih
elemenata krovita, te omoguavanjem graevinske sanacije i seizmike
zatite graevina.
- Adaptacije karakteristinih etaa
- adaptacije su mogue u okvirima koji omoguavaju ouvanje izvornoga
karakteristinoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljskooblikovnih i obrtnikih karakteristika i materijala interijera.
- Adaptacije prizemlja i podruma
- nisu doputene adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u poslovne
prostore namjena kojih nije primjerena spomenikoj i ambijentalnoj
vrijednosti prostora i graditeljske strukture (skladita, autolimarije,
graevinske bravarije i sl.),
- u ulinim i dvorinim graevinama mogue su adaptacije i prenamjene
prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom
sreditu, uz uvjet da se ouvaju karakteristina izvorna graditeljska i
oblikovna obiljeja prostora (konstrukcija, proelje), te uz primjenu
materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim
elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet
povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rjeenje
reklamnih natpisa,
- ulaze u te prostore osigurati iz vee, hodnika ili dvorita pripadajueg
objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna
i graditeljska obiljeja graevine, posebno proelja,
- nije doputeno rastvaranje ulinih proelja kao i intervencije u plohi
plonika - pjeakih povrina (usijecanja, gradnja prilaznog stubita i sl.)
radi izvedbe ulaza u te prostore,

- 133 u potpunosti treba ouvati i u maksimalnoj mjeri omoguiti prezentaciju

izvornoga konstruktivnog sustava (svoene konstrukcije podruma i
prizemlja).
4046)Nadogradnje
- nisu doputene nadogradnje pojedinanih kulturnih dobara i povijesne
graditeljske strukture koja je po oblikovnoj dovrenosti, arhitektonskim,
graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolokim i tipolokim obiljejima
povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obiljeja i
ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje fizionomiju prostora,
- nadogradnje kao mogui oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim
niim graevinama koje su uokvirene viom izgradnjom, a same ne
posjeduju znaajna i kvalitetna arhitektonsko-graditeljska obiljeja
odreenoga povijesnog sloja izgradnje. U sluaju nadogradnje potrebno je
ostvariti oblikovnu usklaenost nadograene etae s ukupnim volumenom
objekta i ambijentalnim osobitostima predjela.
4147)Dogradnje
- nisu doputene dogradnje kojima se bitno mijenja izvorna/zateena
koncepcija i definirani gabariti graevine,
- iznimno, dogradnja kao oblik intervencije mogua je na temelju detaljnog
elaboriranja stanja i potreba za ouvanje vitalnih funkcija graevine i
kvalitete stanovanja.
-

4248)Promet
- radi prometnog rastereenja prostora potrebno je maksimalno reducirati
mogunost parkiranja na javnim povrinama, posebno tamo gdje je
onemogueno pjeako komuniciranje, oko glavnih povijesnih arita,
reprezentativnih graevina i prostora, koji su nositelji identiteta
prostora,.te omoguiti gradnju javnih garaa na lokacijama izvan ove
sredinje zone.
43)Gradnju garaa za potrebe postojee, odnosno nove gradnje, mogue je
predvidjeti unutar bloka.
4449)Posebni uvjeti zatite za 3. PODRUJE PLANSKI REGULIRANE
REZIDENCIJALNE IZGRADNJE DO POLOVICE 20. STOLJEA, prema
grafikom prikazu
- obveza ouvanja karakteristinih elemenata urbanog koncepta, povijesne
matrice i fizionomije;
- obveza ouvanja karakteristinih morfolokih i strukturalnih prostornih
obiljeja, mjerila i tipologije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti
predjela, te prirodne konfiguracije terena;
- obveza ouvanja i sanacije pojedinanih kulturnih dobara;
- obveza ouvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske
strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim,
kulturno-povijesnim, morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj
izgradnje kao nositelj i prezentant specifinih ambijentalnih osobitosti, te u
bitnome odreuje fizionomiju prostora;
- mogunost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena
obiljeja povijesne graditeljske strukture vrijedne ouvanja, u svrhu
poveanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;
- nije doputeno uklanjanje pojedinanih kulturnih dobara te graevina koje
su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturnopovijesnim, morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj gradnje

- 134 vrijedan ouvanja kao nositelj i prezentant prostornih obiljeja i

ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje fizionomiju prostora.
Iznimno, takav zahvat mogu je iskljuivo prema uvjetima iz lanka 64.
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju
arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obiljeja graevina;
- mogunost uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga
ambijentalnog ili funkcionalnog znaenja u povijesnoj strukturi predjela,
odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti
prostora;
- nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementima - morfoloki,
mjerilom, gabaritima i namjenom, biti u skladu s kulturno-povijesnim i
ambijentalnim obiljejima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;
- pri izgradnji novih ili rekonstrukcije postojeih graevina objekata, radi
ouvanja homogenosti i ambijentalnih vrijednosti predjela, potrebno je
omoguiti uklapanje novog volumena u odreeni povijesni ambijent tako
da se odri itljivost povijesne matrice, omogui oblikovanje hortikulturno
ureenje slobodnih povrina (predvrtova i vrtova) i ouvanje kvalitetnog
zelenila; te sukladno tom maksimalno prilagodi nain rjeavanja prometa u
mirovanju;.nije doputeno ukupne garano-parkiraline povrine
predvidjeti izvan gabarita osnovne graevine.
'B' - Podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture
4550)Primjenjuje se na dio Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, s vrijednom
prostornom i graevnom strukturom te preteno ouvanom kvalitetnom graevnom
supstancom, odnosno gradske predjele unutar kojih su cjelovito zaokruene njegove
temeljne prostorno-urbane i arhitektonsko-graditeljske karakteristike.
4651)Ovim sustavom zatite obuhvaeni su:
- obodno podruje Donjeg grada u granicama njegova planskog irenja
na zapad, ukljuujui prostorne cjeline ilikih vojarni, te na istok
izmeu Petrove, Zvonimirove i Vrbanieve ulice, s june strane prostor
do eljeznike pruge, s vizurnim koridorima Savske ceste i 'Sredinje
osi', te sjeverni predjeli izmeu Jelenovca, Pantovaka, Prekrija,
Okrugljaka te predjel izmeu Mlinova i Graanske ceste.
4752)Ovoj zoni odgovara reim zatite osnovnih elemenata povijesne urbane
strukture i pejsanih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinanih povijesnih
graevina, unutar koje je potrebno ouvati sva bitna obiljeja te strukture.
Mjere zatite:
4853)Za dijelove podruja kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad
Zagreb, za koja je utvren sustav zatite 'B', pri planiranju ureenja prostora, gradnje
novih ili rekonstrukcije postojeih graevina, navedene mjere zatite primjenjuju se
adekvatno stupnju vrijednosti i ouvanosti prostorne i graditeljske strukture:
- potpuna zatita odnosi se na ouvanje fizionomije, gabarita izgradnje,
urbanih interijera i sl., uz mogunost nunog prilagoavanja postojee
supstance suvremenim potrebama;
- unutar prostornog koridora Savske ceste i 'Sredinje osi' potpuna zatita
odnosi se na ouvanje glavnih ekspozicija, karakteristinih vizura i
slike povijesne jezgre, te sukladno tome odreivanje gabarita nove
gradnje;
- u sluaju zamjenske gradnje ili pojedinane interpolacije, kao i
rekonstrukcije postojeih zgrada, svi elementi relevantni za odreivanje

- 135 zahvata u prostoru - oblik i veliina graevinske parcele, namjena,

veliina i oblikovanje graevine te njezin smjetaj na parceli, ureenje
parcele, nain prikljuenja parcele i objekta na javnoprometnu povrinu
i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti ogranienjima i
obvezama koje proizlaze iz urbanistikih i arhitektonskih specifinosti
svakoga pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima;
- odravanje i ureivanje neizgraenih povrina i pripadajue urbane
opreme, vodei rauna o njezinim autentinim elementima, kao to su
javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rjeenja, oblikovanje i opremanje
parkovnih povrina, ureivanje parcela, te predvrtova i karakteristinih
ograda;
- svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrine,drvorede,grupacije
stabala,solitere,vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba
ouvati u cijelosti,a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne
naruavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kultuno-povijesne
vrijednosti;
- parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge
potrebe;
- u park umama dozvoljeni su samo oni zahvati i radnje ija je svrha
njihovo odravanje i ureenje,a cilj i smjernice gospodarenja odreuju
se u skladu s namjenom,koja prvenstveno slui za odmor i rekreaciju;
- unutar granica park uma nije dozvoljena izgradnja i ume se ne mogu
prenamijeniti za druge namjene te iste trebaju ouvati u sadanjim
povrinama,
- vrijedne krajolike potrebno je ouvati zadravanjem njihovog strukturnog
karaktera to podrazumijeva ouvanje postojeeg prostornog odnosa
izmeu neizgraenog i izgraenog te umskih,livadnih povrina i
povrina pod vinogradima,vonjacima i oranicama,
- u vrijednim krajolicima nuno je ouvanje prirodnih vodotoka,prirodne
topografije terena i karakteristine parcelacije koja u potpunosti
respektira prirodne topografske uvjete,
- u vrijednim krajolicima nije doputeno unoenje volumena, oblika i
graevinske materijale koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji
graenja uz obavezu ouvanja karakteristinih obiljeja krajolika i
kvalitetnih vizura.
- za gradnju ulinih objekata, za sve nove graevine javne i drutvene
namjene te za ureivanje gradskih trgova obvezan je javni natjeaj;
- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje
nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- za sve kompleksne zahvate ureenja blokova: Blok 'Badel'(Vlaka
ubieva Martieva Dereninova), Bornina - Erddyjeva Branimirova Domagojeva,- Ul. kneza Borne - Erddyjeva, Ul. I.
Krnjavoga - Kaieva - Pierottijeva - Jukieva, Vlaka - Voninina produena Jurkovieva - Jurkovieva - Petretiev trg, blok 'Frank'
'Franck', Hanueva - Ul. Republike Austrije Taloveva,kojima se bitno
mijenja njihova postojea prostorna i graevinska struktura/morfologija
bloka, potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornogurbanistiki
plan ureenja.
2.b. Gradska naselja

- 136 4954)Zatita gradskih naselja podrazumijeva ouvanje njihove autentinosti i

potivanje izvornih urbanistiko-arhitektonskih zamisli, te se mogue intervencije u
njima ponajprije odnose na sanaciju i odravanje kako prostora u cjelini, tako i svake
pojedine graevine, potujui primijenjenu karakteristinu tehnologiju i graevinske
materijale.
5055)Zatiena gradska naselja na podruju obuhvata Plana:
- Dio naselja - povijesna jezgra Podsuseda, Z-1529;
- Dio naselja - povijesna cjelina Cvjetno naselje, Z-1543;
- Dio naselja - povijesna cjelina naselja 'eljeznika kolonija', Z-1530.;
- Dio naselja 'Prva hrvatska tedionica' na Trenjevci, Z-1542;
- Dio naselja - arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici, Z-1544;
- 'Zelena potkova', urbanistiko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova, Z-1536.
5156)Zatiena gradska naselja su ouvanja vrijedne prepoznatljive prostorne
urbanistiko-arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora
utvrene zone zatite 'A' i 'B'.
Zona zatite 'A' - podruje iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne
povijesne strukture
5257)Zona zatite 'A' valorizacijom je utvrena za gradska naselja ili njihove
dijelove izraenih urbanistiko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsanih ili
ambijentalnih vrijednosti, naglaenog znaenja za uu i iru sliku grada, s ouvanom
graditeljskom strukturom visoke spomenike vrijednosti.
5358)Na podruju zone zatite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zatita
povijesne urbane strukture, prostornih i pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina;
Zona zatite 'B' - podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture
5459)Zona zatite 'B' valorizacijom je utvrena za gradska naselja ili njihove
dijelove s vrijednom prostornom i preteno ouvanom kvalitetnom graditeljskom
strukturom.
5560)Na podruju zone zatite 'B' primjenjuje se konzervatorska zatita ouvanih
elemenata povijesne urbane strukture i pejsanih vrijednosti te ouvanih pojedinih
skupina i pojedinanih povijesnih graevina.
Mjere zatite
5661)Mjere zatite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar podruja
zatienih gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrenoj zoni zatite,
povijesnoj matrici naselja, urbanistiko-arhitektonskim i graditeljskim specifinostima, te
karakteristinoj tipologiji izgradnje:
- sanacija i odravanje ouvane povijesne urbane matrice i parcelacije,
mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih
poteza i graevina, radi kvalitetne spomenike prezentacije;
- ouvanje izvornosti i autentinosti prostora formiranjem cezura oko
najvrjednijih dijelova naselja uz odvajanje novih zona za gradnju i
spreavanje njihova pretvaranje u amorfnu preizgraenost gradskog
prostora;
- sanacija i odravanje svake graevine ouvanih izvornih graditeljskih
obiljeja;
- odravanje i ureivanje neizgraenih povrina i urbane opreme naselja
vodei rauna o zateenim vrijednostima i obiljejima prostora kao to su
zelenilo i hortikulturna rjeenja, oblikovanje i opremanje parkovnih
povrina, urbana oprema;

- 137 - svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrine, drvorede, grupacije

stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba
ouvati u cjelosti, a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne
naruavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;
- parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge
potrebe;
- odravanje i ureivanje predvrtova s karakteristinim ogradama i slino;
- sprjeavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija graevina kojima se
bitno mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje
i stilske karakteristike;
- ouvanje izvorne i karakteristine tipologije krovova, koji znaajno utjeu
na sliku naselja i vizure unutar i izvan njega;
- nije doputena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u
skladu s autentinim elementima gradnje;
- postojeu izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomenikih svojstava
mogue je zadrati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadraja te
njenim usklaivanjem sa spomenikim i ambijentalnim vrijednostima
mikrolokacije;
- za nove izgradnje, kao i za ureivanje gradskih trgova, preporua se
provedba javnog natjeaja;
- u zoni zatite 'A' iznimno je mogua interpolacija i gradnja zamjenskih
graevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju
mikrolokacije i usklaivanje s postojeim spomenikim i ambijentalnim
vrijednostima;
- u zoni zatite 'B' u sluaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i
rekonstrukcije pojedinanih graevina svi elementi relevantni za
odreivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ogranienjima i
obvezama koje proizlaze iz izvornih urbanistikih i arhitektonskih
specifinosti svakoga pojedinog naselja (oblik i veliina graevinske
parcele, namjena, veliina i oblikovanje graevine, materijal, ureenje
parcele i smjetaj graevine na parceli, nain prikljuenja parcele i
graevine na javnoprometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu);
- za sve zahvate unutar granica zatienih gradskih naselja potrebno je
ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu
kulturnih dobara.
2.c. Seoska naselja
5762)Zatita seoskih naselja podrazumijeva ouvanje njihove autentinosti i
povijesne matrice, prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom okoliu, tradicijske
graevne strukture i karakteristine slike naselja. Mogue intervencije u njima ponajprije
se odnose na sanaciju i odravanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine
graevine, potujui tradicijski nain gradnje i graevinske materijale.
5863)Zatiena seoska naselja na podruju obuhvata Plana:
- Dio naselja - povijesna cjelina naselja uerje, Z-1547;
- Dio naselja - povijesna cjelina naselja Gornje Vrape, Z-1537;
- Povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, Z-2160.
5964)Zatiena seoska naselja su ouvane vrijedne prepoznatljive prostorne i
ambijentalno-graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora
utvrene zone zatite 'A' i 'B'.

- 138 Zona zatite'A' - podruje iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne

povijesne strukture
6065)Zona zatite 'A' valorizacijom je utvrena za seoska naselja ili njihove
dijelove izraenih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsanih i ambijentalnih
vrijednosti, s ouvanom graditeljskom strukturom visoke spomenike vrijednosti, koji
pokazuju povijesni kontinuitet ivljenja na tom prostoru.
6166)Na podruju zone zatite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zatita
povijesne matrice naselja, prostornih i pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina.
Zona zatite 'B' - podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture
6267)Zona zatite 'B' valorizacijom je utvrena za seoska naselja ili njihove
dijelove s vrijednom prostornom i preteno ouvanom kvalitetnom graditeljskom
strukturom.
6368)Na podruju zone zatite 'B' primjenjuje se konzervatorska zatita ouvanih
elemenata povijesne urbane strukture i pejsanih vrijednosti te ouvanih pojedinih
skupina i pojedinanih povijesnih graevina.
Mjere zatite:
6469)Mjere zatite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar podruja
zatienih seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrenoj zoni zatite,
ambijentalnim i pejsanim specifinostima, povijesnoj matrici naselja te karakteristinoj
tipologiji izgradnje:
- zatita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakteristinog
mjerila;
- zatita reljefa i specifinih osobina pripadajueg krajobraza;
- ouvanje autohtonih elemenata pejsaa - uma, livada, oranica,
vonjaka;
- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih vrsta;
- zatita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristinih krajobraznih
obiljeja u sastavu seoskog naselja ili njegovoj blizini, kao i
spreavanje zagaivanja i degradacije njihova prirodnog toka;
- odravanje karakteristine povijesne matrice i organizacije prostora
naselja;
- ouvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih
povrina naselja;
- ouvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostia,
prilaza okunicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i
drugih elementa opreme vanjskih prostora;
- njegovanje tipine organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim
graevinama;
- uvanje preostalih etnolokih graevina i gospodarskih sklopova, to
podrazumijeva njihovu sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju
prema propozicijama nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- pojedinane etnoloke graevine koje su smjetene unutar seoskih
naselja potrebno je obnavljati i zadrati 'in situ';
- zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova
naselja, zemljita, vodotoka, uma, livadnih povrina, od kojih pojedini
imaju simbolina i povijesna znaenja;
- spreavanje unoenja stranih oblikovnih i graevinskih elemenata i
njegovanje tradicijskog naina oblikovanja, gradnje i materijala;
- zadravanje visine izgradnje u granicama postojeeg mjerila naselja, s
uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklaenog s
karakteristinim postojeim krovovima naselja;

- 139 -

u zoni zatite 'A' iznimno je mogua interpolacija i gradnja zamjenskih

graevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju
mikrolokacije i usklaivanje s postojeim spomenikim i ambijentalnim
vrijednostima.
u zoni zatite ''B'' u sluaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i
rekonstrukcije pojedinanih graevina svi elementi relevantni za
odrevanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ogranienjima i
obavezama koje proizlaze iz izvornih urbanistikih i arhitektonskih
specifinosti svakog pojedinog naselja (oblik i veliina graevinske
parcele, namjena, veliina i oblikovanje graevina, materijali, ureenje
parcele i smjetaj graevine na parceli, nain prikljuenja parcele i
graevine na javno-prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu);
ograniavanje irenja naselja i zadravanje zelenih prirodnih cezura
meu naseljima kako bi se zadrala njihova samosvojnost i povijesni
identitet;
za sve zahvate unutar granica zatienijh seoskih naselja potrebno je
ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu
kulturnih dobara.

3. Povijesni sklop i graevina

lanak 93.
Ovim su planom obuhvaeni zatieni povijesni sklopovi i graevine - graditeljski
sklopovi, civilne graevine i sakralne graevine na prostoru grada Zagreba.
U postupku zatite povijesnih sklopova i graevina provedena je valorizacija po
principu ouvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih
karakteristika.
Mjere zatite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio
Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim meama
kulturnog dobra.
3.a. Graditeljski sklop
Zatieni graditeljski sklopovi su ouvanja vrijedni graditeljski i urbanistikoarhitektonski kompleksi razliitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska,
industrijska, javna, sakralna i sl.) koji su svojom visokom ouvanou i arhitektonskom,
pejsanom vrijednou najvaniji prostorni akcent na podruju grada Zagreba.
Zatieni graditeljski sklopovi na podruju obuhvata Plana:
- Park Maksimir, Maksimirski perivoj, Z-1528;
- Kompleks groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea, Z-1526;
- Kulturno-povijesna cjelina 'Pionirski grad' (Grad mladih) na Graneini,
Miroeveka cesta bb, Z-2285;
- Kulturno-povijesna cjelina Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuk-Pavlovia 1 -15
i 18, Z-2288;
- Dio naselja - kolonija gradskih kua na Ciglani, Klaieva 9, 9A, 9B, 11, 11A,
11B, Z-1549;
- Dio naselja - stambeno naselje 'Gogoljin brijeg', Medovieva, Filipovieva, Ul.
Ferde Kovaia, Petrova, Z-1541;

- 140 - Dio naselja - kolonija gradskih kua 'Mali stanovi za invalide i izbjeglice iz
Istre', Veprinaka 1 -15 / Moenika 2-16, Z-1550;
- Kurija Junkovi s gospodarskim objektima, s mlinom-vodenicom, majurom i
drugim gospodarskim objektima te parkovnom povrinom vrtom i vonjakom,
Junkoviev put 2, Z-0498;
- Kukovieva kua, Ul. Andrije Hebranga 9 -11, Gajeva 28, Ul. Ante Kovaia
2-4, Preradovieva 29, Z-0471;
- Kompleks bive Prve hrvatske tedionice, danas stambeno-poslovna zgrada,
Ilica 5, Margaretska 1-3, Bogovieva 6, Z-0224;
- Kompleks stambenih kua Nadarbine Nadbiskupije zagrebake - 'Vatikan',
Vlaka 70 A-E, 72A-C, Ul. Antuna Bauera 2-8, Martieva 29-37, Ratkajev
prolaz 1-7, Z-0491;
- Sklop dviju poslovno-stambenih ugraenih kua Wellisch, Martieva 13,
Vlaka 60, Z-1042;
- Dio naselja - 'Zakladni blok', kao arhitektonska cjelina trgovako-stambenih i
poslovnih zgrada, Gajeva 2, 2A, 2B, 2C / Bogovieva 1, 1A, 1B, 2, 4 / Ul.
Frana Petria 1, 3, 5, 7 / Ilica 1, 1A, Z-1535;
- Niz najamnih stambenih zgrada, Gajeva 47, 49, 51, 51/1, 53, 55, 55/1, Z-2152;
- Stambene zgrade, Prilaz Gjure Deelia 42, 44, 46, Z-2142;
- Kompleks stambenih zgrada, Petrova 15, 15A, 15B, Lobmayerove stube 2,
Babonieva 1, Z-2144;
- Glavna zgrada kompleksa vojnih objekata 'Rudolfove vojarne', Ul. Republike
Austrije 20, Z-1233;
- Zgrada Glavnog kolodvora i peroni s podzemnim pristupima i nadstrenicama,
Tomislavov trg 12, Z-0460;
- Kompleks graevina Tehnikog muzeja, Savska cesta 18, Z-213;
- Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbiskupskog dvora s kapelom sv.
Stjepana, utvrdama i parkom Ribnjakom na Kaptolu, Kaptol 31, Z-0202;
- Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom "Popov turen" (Muzej grada
Zagreba), Opatika 20 -22, Z-0194;
- Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, s alejom Krinog puta i
perivojem na Ksaveru, Jandrieva 21 (Ksaver), Z-0724;
- Grkokatoliko sjemenite s crkvom sv. irila i Metoda, irilometodska 1 /
Vranicanijeva 2, Z-0615;
- Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskog, Frankopanska 15 17, Z-0331;
- Evangelika crkva sa upnim dvorom, Gundulieva 28, Z-0333;
- Kompleks Franjevakog samostana s crkvom sv. Franje Asikog, Kaptol 9 /
Opatovina 24, Z-0209;
- Djeako sjemenite, Voarska cesta 106, Z-213;
- Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Drube Isusove, Palmotieva 31, 33,
35, Z-0455;
- Crkva sv. Martina i salezijanski samostan, Vlaka 36, Z-0671;
- Sakralni kompleks u Markuevcu, sastavljen od upne crkve sv. imuna i Jude
Tadeja, kapele Majke Boje Aneoske, upnog dvora te gospodarskog objekta,
Markueveka cesta, Z-1314;
- upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije i samostan u Remetama,
esmikoga 1, Z-1316;
- Crkva Blaene Djevice Marije i upni dvor, Graneina, Z-2282;
- Industrijski krajolik - kompleks nekadanje Strojarnice dravne eljeznice,
Trnjanska cesta 1, 7-11C, Z-1540;

- 141 - Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa Paromlin,

Koturaka cesta 1, Z-1533;
- Kompleks Zagrebake pivovare sa zgradom porte, upravnom zgradom,
restoranom s vrtom i vodotornjem, Ilica 224, Z-0670;
- Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa 'Gradska
klaonica i stona trnica', Heinzelova 66, Z-1534;
- Industrijski krajolik - povijesna cjelina Aerodrom Borongaj, dio kompleksa
tvornice Konar d.d., Borongajska cesta bb, Z-1531;
- Zgrada negdanje glavne proizvodne hale, dvokatni segment uredsko-skladine
zgrade i probni toranj s ostakljenim spojnim komunikacijskim mostom
Tvornice elektrinih arulja 'TE' Folnegovieva 10;
- Kompleks Psihijatrijske bolnice Vrape s pripadajuim perivojem, Bolnika
cesta 32, Z-0704;
- Kulturno-povijesna cjelina Zagrebakog velesajma, Avenija Dubrovnik 15, Z2951;
- Kulturno-povijesna cjelina Graevinski kolski centar, Avenija V. Holjevca 3 17, Z-2287;
- Kulturno-povijesna cjelina Brodarski institut, Avenija V. Holjevca 20, Z-2284;
- Kompleks zgrada Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z-5249;
- Kulturno-povijesna cjelina Studentski dom 'Stjepan Radi', Jarunska 2, Z-2286;
- Urbano-arhitektonski ansambl, pjeaki pasa spoja Masarykove 10 i
Varavske 3-5; Masarykova 10, Prolaz sestara Bakovi 1-3, Varavska 3-5, Z4753.
Zatita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu
njegove povijesne i graditeljske strukture, prostornih i pejsanih specifinosti te
pripadajuih pojedinanih graevina.
Za zatiene graditeljske sklopove, u postupku izrade rjeenja o zatiti, izraena je
konzervatorska dokumentacija s detaljnim mjerama njegove zatite i ouvanja.
Mjere zatite:
Mjere zatite za zatiene graditeljske sklopove razlikuju se i primjenjuju ovisno o
njihovim urbanistiko-arhitektonskim, graditeljskim i ambijentalnim specifinostima:
- sanacija i odravanje cjelovite povijesne i graditeljske strukture radi ouvanja i
kvalitetne spomenike prezentacije graditeljskog sklopa;
- sanacija i odravanje pojedinanih i formativnih graevina sklopa s ouvanim
izvornim graditeljskim obiljejima;
- obvezna je valorizacija i izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s
propozicijama zatite i ouvanja, te doputenim i moguim intervencijama
unutar definiranih prostornih mea sklopa;
- gradnja i ureenje unutar sklopa mogui su prema detaljnim konzervatorskim i
urbanistikim propozicijama nadlenih tijela, osim za sklopove za koje je
obvezna izrada detaljne urbanistike dokumentacije na temelju konzervatorske
podloge s propozicijama zatite i ouvanja graevina te moguih intervencija;
- do donoenja detaljnijeg plana na podrujima oznaenih graditeljskih sklopova
mogui su samo zahvati radi odravanja postojee graditeljske strukture, uz
mogunost uklanjanja iskljuivo pojedinih graevina ili njihovih dijelova
neprimjerenih elemenata i sadraja, da bi se uskladili sa spomenikim i
ambijentalnim vrijednostima sklopa;
- svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrine,drvorede,grupacije
stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba ouvati
u cjelosti, a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne naruavaju i ne
mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti,

- 142 - parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe

- u park umama dozvoljeni su samo oni zahvati i radnje ija je svrha njihovo
odravanje i ureenje,a cilj i smjernice gospodarenja odreuju se u skladu s
namjenom,koja prvenstveno slui za odmor i rekreaciju;
- unutar granica park uma nije dozvoljena izgradnja i ume se ne mogu
prenamijeniti za druge namjene te iste trebaju ouvati u sadanjim povrinama.
- nije doputeno uklanjanje graevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno
pod uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara;
- za gradnju unutar prostorne mee zatienog sklopa obvezan je javni natjeaj.;
- za sve zahvate unutar granica zatienih graditeljskih sklopova potrebno je
ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu
kulturnih dobara.
3.b. Civilna graevina
Zatiene civilne graevine su ouvanja vrijedne pojedinane graevine koje
posjeduju odreeno kulturno-povijesno znaenje i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske
kvalitete, razliitih graditeljskih i tipolokih karakteristika te stupnja ouvanosti izvornih
obiljeja. Uz stambene graevine to su i graevine javne namjene, te graevine
specifinih funkcija i sadraja: dvorci, ljetnikovci, kurije, stare kole, upni dvorovi i sl.
Zatiene civilne graevine na podruju obuhvata Plana:
- Mrtvanica na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0682'
- Vila Kopista, Babonieva 25, Z-5213
- Stambena kua, Bakaeva 8, Z-1054
- Kua Mggendorfer, Basariekova 3, Z-0982
- Stambene kue, Basariekova 5, Z-0983
- Stambena kua, Basariekova 7, Z-0614
- Palaa Jelai, Basariekova 22, Z-0984
- Kua Arko, Basariekova 24, Z-0985
- Stambena zgrada, Berislavieva 6-8, Z-0330
- Zgrada Napretkove zadruge, Bogovieva 1, Z-0470
- Zgrada (slobodnostojea drvena prizemnica), Bosanska 54, Z-0728
- Poslovna zgrada 'Tempo', Bokovieva 5, Z-2151
- Staklenik u nadbiskupskom vrtu, Branjugova 1, Z-0674
- Kua Ruika, Brezovakoga 3/ Mesnika 44, Z-0780
- Kua andor, Brezovakoga 4, Z-0986
- Kua Antolkovi, Brezovakoga 10, Z-0987
- Kua Lefler, Brezovakoga 12, Z-0988
- Ljetnikovac, Bukovaka cesta 220, Z-2281
- Ljetnikovac, Bukovaka cesta 245, Z-2954
- Ljetnikovac Tkali, Bukovaka cesta 254, Z-0684
- Ljetnikovac Heinzel, Bukovaka cesta 267, Z-0685
- Ljetnikovac 'Veseljak' s vrtnom sjenicom, Bukovaka cesta 341, Z-0686
- Ljetnikovac tos, Bukoveki kr 6, Z-0687
- Pogonska zgrada nekadanje tvornice 'Iskra', Buanova BB, Z-3674
- Zgrada puke kole Remete, renjevec 3 (stara adresa Vinec 3), Z-0688
- Zgrada (nekadanji mlin), rnomerec 94, Z-4001
- Palaa Raffay-Plavi (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti),
irilometodska 3, Z-0616

- 143 - Palaa Erddy-Keglevi (danas Pravni fakultet), irilometodska 4/ Jezuitski

trg 2, Z-0617
- Stara gradska vijenica, irilometodska 5/ Kuevieva 2/ Freudenreichova 1,
Z-0618
- Stambeno-poslovna zgrada, irilometodska 8/ Trg svetog Marka 10, Z-0989
- Palaa Amadeo (danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Demetrova 1, Z-0619
- Palaa Mesi, Demetrova 3, Z-0990
- Kua Makanec, Demetrova 5, Z-0991
- Palaa Magdaleni-Drakovi-Jelai (danas Djeji vrti Tatjane Marini),
Demetrova 7-9, Z-0620
- Palaa krlec-Balbi s povijesnim bunarom u dvoritu, Demetrova 11, Z-0621
- Kua Patai, Demetrova 13, Z-0992
- Stambena kua s dvokatnim tornjem, Dubravkin put 3, Z-1321
- Kula Lotrak, Dverce 1, Z-0180
- Zgrada Osnovne kole Augusta Cesarca, Ferenica 2. 9A, Z-4469
- Zgrada vatrogasnog doma, Fijanova 6, Z-0731
- Kua Keglevi, Frankopanska 1/ Ilica 39, Z-0669
- Palaa Igeri, Freudenreichova 3, Z-0622
- Kua Shell s Marievim prolazom, Gajeva 5/ Praka 6, Z-0664
- Gradska vila, Ul. Ivana Gorana Kovaia 2, Z-0661
- Ljetnikovac Kune Waidmana s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovaia 17, Z-1322
- Ljetnikovac Grbac s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovaia 33, Z-1323
- Vila Ehrlich-Mari (danas Hrvatski muzej arhitekture HAZU), Ul. Ivana
Gorana Kovaia 37, Z-2953
- Vila Alexander, Gornje Prekrije 12, Z-1056
- Vila Pflger, Gornje Prekrije 21, Z-5369
- Kua Fuhrmann, Gornje Prekrije 30, Z-0689
- Ljetnikovac Vidri s vrtom, Gornje Prekrije 51, Z-1317
- Ljetnikovac Sollar s vrtom, Gornje Prekrije 75, Z-1318
- Vincilirska kua, Gospoak 82, Z-1057
- Gospodarstvo Puntijar, Graanska cesta 65, Z-0690
- Zgrada jaione bive Konjanike vojarne, Gradianska 26, Z-2393
- Kua Daubai, GRI 1, Z-0623
- Kua uflaj, Gri 2/ Kapucinske stube 1, Z-0993
- Palaa Hidrometerolokog zavoda, GRI 3/ Markoviev trg 1/ Strossmayerovo
etalite 16, Z-0627
- Zidanica, nekadanji ljetnikovac biskupa Josipa Galjufa, Grkovieva 23, Z0497
- Zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, Gundulieva 6-6A, Z-0332
- Kua Kallina, Gundulieva 20/ Masarykova 19, Z-1036
- Kua Klein, Gundulieva 29, Z-1037
- Poslovna zgrada Elektra, Gundulieva 32, Z-2150
- Tramvajska ekaonica Zvijezda, Gupeva Zvijezda, Z-1055
- Nekadanji Plemiki konvikt, danas Gimnazija Titua Brezovakog,
Habdelieva 1/ Kamenita 11, Z-0624
- Palaa Zakmardi-Domin, Habdelieva 2, Z-0994
- Palaa Vranyczany-Dobrinovi, danas zgrada HAZU s Modernom galerijom i
Kabinetom grafike HAZU, Ul. Andrije Hebranga 1 -3/ Strossmayerov trg 12,
Z-0334
- Ljetnikovac (Letnik Pantovak), Hercegovaka 81, Z-0729
- Zgrada Ocean filma, Horvaanska cesta 32, Z-3673

- 144 - Kua Stankovi, Ilica 2/ Trg bana Jelaia 1, Z-0335

- Poslovno-stambena zgrada Srpske pravoslavne crkvene optine, Ilica 7, Z-0336
- Zgrada SPCO, ILICA 9/ Preobraenska 2, Z-2659
- Kua Vasi, Ilica 11, Z-2655
- Kua Priester (Stambeno poslovna zgrada), Ilica 12, Z-0337
- Kue Stger i Kolmar, Ilica 13 -13/1, Z-2656
- Zgrada Lovaki rog (Jgerhorn), Ilica 14, Z-0338
- Kua Ebenspanger, Ilica 15, Z-2657
- Kua Job, Ilica 17, Z-2658
- Stambeno-poslovna kua, Ilica 24, Z-1038
- Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne tedionice, Ilica 25 -27/
Gundulieva 2, Z-5253
- Palaa prve hrvatske obrtne banke d.d., Ilica 38, P-4194
- Kua Majcen, Ilica 42, Z-0339
- Zgrada, nekadanji hotel Pruckner, Ilica 44, Z-0445
- Kua Rath, Ilica 55, Z-0446
- Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom, Ilica 85, Z-4740
- Palajnovka, Ilirski trg 1, Z-0995
- Vila 'Dolnji Jakin', Jabukovac 5, Z-0727
- Vila Radan, Jabukovac 39, Z-5215
- Zgrada nekadanje Puke kole u Jakuevcu, Jakueveka 82, Z-4003
- Villa Kallina s vrtom, Jandrieva 68, Z-2155
- Ljetnikovac Andrijevi, Jelenovac 44, Z-0726
- Isusovaki samostan, danas Klovievi dvori, Jezuitski trg 4, Z-0184
- Zgrada Gradske osnovne kole Jordanovac, Jordanovac 108, Z-2149
- Zgrada Kolegija Drube Isusove, Jordanovac 110, Z-0500
- Kua Feller-Stern, Juriieva 1 -1A/ Trg bana Jelaia 11, Z-0449
- Palaa Stern, Juriieva 3, Z-5597
- Zgrada Hrvatske potanske banke, Juriieva 4/ Petrinjska 1, Z-0663
- Kua Deutsch, Juriieva 24, Z-1320
- Stambeno-poslovna zgrada, Juriieva 26, Z-1039
- Kua Maurani, Jurjevska 5, Z-0659
- Vila Lubienski s pripadajuim gospodarskim objektom i parkom, Jurjevska 27,
Z-0196
- Vila Feller s pripadajuim vrtom, Jurjevska 31 -31A, Z-0660
- Kua Mlinarich, Jurjevska 32, Z-1063
- Vila epuli, Jurjevska 63A, Z-5536
- Kamenita vrata, Kamenita 3, Z-0181
- Zgrada, Kamenita 5, Z-0625
- Kua, Kamenita 7, Z-0996
- Kua Alighieri, Kamenita 9/ Habdelieva 4, Z-0997
- Kua, Kamenita 15, Z-0998
- Kanonika kurija, Kaptol 1/ Pod zidom 11, Z-0203
- Kanonika kurija, Kaptol 3, Z-0204
- Kanonika kurija, Kaptol 4, Z-0197
- Kanonika kurija, Kaptol 5, Z-0205
- Kanonika kurija, Kaptol 6, Z-0206
- Kurija prepoziture, Kaptol 7, Z-0207
- Kantorska kurija, Kaptol 8, 8a, Z-0208
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 10, Z-0210
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 12, Z-0198

- 145 - Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 13, Z-0199

- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 14, Z-0211
- Kanonika kurija, Kaptol 15, Z-0212
- Prilinova kula, Kaptol 15A, Z-0658
- Kanonika kurija, Kaptol 18/1, Z-0200
- Kanonika kurija, Kaptol 19, Z-0213
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 21, Z-0214
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 22, Z-0215
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 24, Z-0201
- Kanonika kurija, Kaptol 26, Z-0216
- Kanonika kurija 'Lektorija' s nekadanjom kuom notara, Kaptol 27/1, 27/2,
Z-0217
- Kanonika 'Znikina' kurija, Kaptol 28, Z-0218
- Palaa Nadbiskupskog sjemenita, Kaptol 29, Z-0219
- Palaa Kulmer, Katarinin trg 2 -3/ Jezuitski trg 1/ irilometodska 2, Z-0999
- Zgrada Gornjogradske gimnazije, Katarinin trg 5, Z-1000
- Palaa Dverce, Katarinin trg 6, Z-0626
- Tvornica duhana u Zagrebu, Klaieva 13, Z-2646
- Zgrada Klinike za djeje bolesti, Klaieva 18, Z-0450
- Stambena zgrada s kinodvoranom, Kordunska 1, Z-2148
- Osnovna kola Jordanovac, podruna kola Kozjak, Kozjak 27, P-4178
- Poslovna zgrada - objekt nekadanje 'Samospojne sredinjice i pote',
Krapinska 45, Z-2390
- Zgrada Gimnazije, Krianieva 4 -4A, Z-2147
- Vila Rein s vrtom, Krlein Gvozd 23/ Dubravkin put 1, Z-1062
- Dom zdravlja Trnje, Kruge 44, Z-2648
- Kua Lustig, Kumiieva 10, Z-1040
- Zgrada III. gimnazije, Kulanova 52, Z-2385
- Stambena zgrada, Laginjina 7 -9, Z-2146
- Kua Gorjanovi-Kramberger, Ul. V. Lisinskoga 2/ Mesnika 45, Z-0650
- Novi ljetnikovac biskupa Haulika (upni dvor sv. Jeronima), Maksimirska 125,
Z-0480
- Paviljon Jeka, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0478
- Vidikovac, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0472
- Ljetnikovac biskupa Haulika, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0474
- vicarska kua, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0476
- Svilana, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0482
- Pelinjak, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0481
- Vratarska kuica, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0475
- Gospodarske zgrade Haulikova, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0479
- Vila Meixner, Mallinova 14, Z-5679
- Kua enoa, Mallinova 27, Z-0730
- Zgrada osnovne kole dr. Ante Starevia, Ul. Leopolda Mandia 55, Z-4470
- Palaa Zrinski, Markoviev trg 3, Z-0185
- Iblerov neboder, Martieva 9/ Iblerov trg 7, Z-1472
- Kua Bauda, Maruliev trg 7, Z-5465
- Zgrada Nacionalne i sveuiline knjinice (Hrvatski dravni arhiv), Maruliev
trg 21, Z-0226
- Kua Ori-Divkovi, Masarykova 21-23, Z-0451
- Zgrada Radovan - poslovno-stambena zgrada, Masarykova 22, Z-2154
- Zgrada Policijske uprave Zagreb, Matiina 4/ Petrinjska 32, Z-1041

- 146 - Kua, Matoeva 1/ Kapucinske stube 2, Z-1001

- Kua Brdari, Matoeva 3, Z-1002
- Graanska kua Lederer, Matoeva 5, Z-0187
- Graanska kua, Matoeva 7, Z-0186
- Palaa Rauch, Matoeva 9, Z-0188
- Palaa Levai, Matoeva 11/ Mesnika 38, Z-1003
- Stambene kue, Matoeva 13/ Mesnika 40, Z-1004
- Kua Drakovi, Matoeva 15, Z-1005
- Kua 'Frank', Mauraniev trg 1/ Ul. Andrije Hebranga 33, Z-0452
- Stambene zgrade Strii, Mauraniev trg 8/ Ul. Jurja erjavia 16, Z-2391
- Zgrada Etnografskog muzeja, Mauraniev trg 14, Z-0662
- Zgrada nekadanje Hrvatske banke za promet nekretninama, Medulieva 2/
Ilica 59, P-4133
- Muka uiteljska kola (danas zgrada Prve ekonomske kole), Medulieva 33,
Z-0453
- Kompleks zgrada Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Medvedgradska 2, Z-3346
- Kua Izraela Rosenfelda, Mesnika 1, Z-0454
- Kua Jelai, Mesnika 4, Z-1006
- Kua Tomich, Mesnika 6, Z-1007
- Graanska kua, Mesnika 16, Z-0646
- Kua pekara Krausa, Mesnika 34, Z-1008
- Stambena kua, Mesnika 37, Z-0647
- Kua Igeri, Mesnika 41, Z-0648
- Palaa, Mesnika 43/ Ul. V. Lisinskoga 1, Z-0649
- Kua Titua Brezovakog, Mesnika 47, Z-0652
- Kua slastiara Kordana, Mesnika 49, Z-0651
- Vila Pongratz, Mikulii 133, Z-2581
- Zgrada Dravnoga osiguravajueg zavoda, danas Croatia osiguranje d.d.,
Miramarska cesta 22, P-3758Z-5903
- Atelje Metrovi, Mletaka 8, Z-0191
- Kua Jurai, Mletaka 10, Z-1009
- Ljetnikovac Wutte, Mlinarska cesta 53, Z-0654
- Vila Leustek s parkom, Mlinovi 72, Z-0692
- Kurija s perivojem i kapela u Botincu, Ul. dr. Luje Naletilia 84, Z-3447
- Vila Mallin, danas samostan sv. Josipa, Naumovac 12, Z-0696
- Ljetnikovac Naste Rojc, Nazorova 26, Z-1064
- Vila Kraus - obiteljska kua, Nazorova 29, Z-2145
- Zgrada Pravnog fakulteta, nekadanji samostan, Nazorova 51, Z-1324
- Dvojna kua Belaj, Nazorova 54-54A, Z-5495
- Ljetnikovac afranek-Wiesner, Nazorova 55, Z-1325
- Vila Pajkuri, Nazorova 64, Z-5570
- Stambena kua s pripadajuim vrtom, prizemnim dvorinim objektom i
kapelicom, Nova Ves 1, Z-1010
- Stambeno-poslovna kua, Nova Ves 2/ Zvonarnika 1, Z-1011
- Kurija altarije sv. Mihovila, Nova Ves 3, Z-1475
- Prebendarska kurija sv Urule na Novoj Vesi 4/1 i kurija na Novoj Vesi 4,
Nova Ves 4 -4/1, Z-0656
- Dvije ugraene stambene kue, Nova Ves 5 -5A, Z-1476
- Prebendarska kurija altarije sv. Doroteje, Nova Ves 6, Z-0483
- Prebendarska kurija altarije sv. Magdalene, Nova Ves 7, Z-0484

- 147 - Prebendarska kurija altarije sv. Jakova, Nova Ves 8, Z-0485

- Prebendarska kurija, Nova Ves 12, Z-0486
- Nekadanja zgrada Biskupske ubonice, danas Zagreb film, Nova Ves 18, Z0487
- Slobodnostojea, prizemna, stambena kua, Nova Ves 22, Z-1477
- Ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagovia, Nova Ves 86, Z-0489
- Vila Okrugljak, Okrugljak 6, Z-0499
- Uglovna, etverokrilna jednokatna stambeno-poslovna palaa, Opatika 2/
Kamenita 2, Z-1012
- Nekadanja palaa grofa Bombellesa, Opatika 4, Z-1013
- Trokrilna stambena palaa Rauch, Opatika 6, Z-1014
- Stambena kua, Opatika 7, Z-1015
- Palaa Buan, Opatika 8, Z-0628
- Zgrada, Opatika 9, Z-0629
- Palaa bogotovlja i nastave, danas Instituta za hrvatsku povijest, Opatika 10,
Z-0192
- Kua Geisler, Opatika 11, Z-1016
- Palaa grofa Kristofora Oria, Opatika 12, Z-1017
- Palaa Ori (danas Ueniki dom Marije Jambriak) s vrtom, Opatika 14, Z0630
- Zgrada, Opatika 15, Z-0631
- Kua biljenika tajdahera s vrtom, Opatika 16, Z-1018
- Palaa Drakovi/Ilirska dvorana, Opatika 18, Z-0193
- Kua Iliraca, Opatika 21, Z-0632
- Kua Bedekovi, Opatika 23, Z-0633
- Kua Frigan, Opatika 27/ Demetrova, Z-0195
- Palaa Drakovi (danas zgrada Dravnog arhiva u Zagrebu), Opatika 29/
Demetrova 17, Z-2582
- Zgrada, Opatovina 11/ Skalinska 4, Z-0657
- Kua Dornik i prizemna kua uz ulicu, Opatovina 23, Z-1019
- Kua pekara Fuchsa, Opatovina 25, Z-1020
- Vila Ili, Paunovac 7, Z-2153
- Novinarski dom, Perkoveva 2/ Rooseveltov trg 4/ Ul. Ljudevita Farkaa
Vukotinovia 4, Z-2-952
- Kua Frisch i jednokatna dvorina zgrada, Petrinjska 11, Z-1044
- Kue Eisner (dvije stambene zgrade), Petrinjska 50-52, Z-2389
- Zgrada Tehnolokog fakulteta, Pierottijeva 6, Z-0666
- Stambeno-poslovna zgrada, Preobraenska 4, Z-1043
- Kua Winkler - stambena zgrada, Preradovieva 14, Z-2143
- Jednokatna stambena zgrada, Preradovieva 24, Z-0457
- Ugraena jednokatna, stambena kua, Prilaz Gjure Deelia 4, Z-1473
- Zgrada Kockica, Prisavlje 14, Z-3677
- Kua, Radieva 5, Z-1021
- Kua Kostelec, Radieva 12/ Tkalieva 11, Z-1022
- Kua Cerovek, Radieva 20/ Krvavi most 1, Z-1023
- Kua Demeter-Corvin, Radieva 24, Z-1024
- Kua Tiskara Albrecht, Radieva 26/ Koarska 3, Z-1025
- Zgrada Prve hrvatske tedionice, Radieva 30/ Koarska 7, Z-5212
- Palaa Dmthorfy, Radieva 32, Z-1319
- Kua senatora Kovaia, Radieva 37/ Kamenita 1, Z-0634
- Kua Buan, Radieva 64, Z-0635

- 148 - Kua Buan, Radieva 66, Z-1028

- Zgrada osnovne kole Rapska s pripadajuim kolskim dvoritem i parkom,
Rapska 3, Z-3675
- Nekadanja pogranina straarnica, Remetineka cesta 1, Z-1058
- Kua Schwartz s vrtom, Remetski kamenjak 28, Z-0694
- Palaa Mikulii, Ribnjak 1, Z-5551
- Stambena zgrada, Ribnjak 16, Z-2131
- Stambena zgrada, Ribnjak 20, Z-2130
- Stambena zgrada, Ribnjak 38, Z-2129
- Ljetnikovac Vila Olga s parkom, Rim 84, Z-0695
- Vila Frange, Rokov perivoj 2, Z-0653
- Obiteljska kua Deutsch, Rokov perivoj 8, Z-1326
- Obiteljska kua, Rokova 9, Z-2132
- Zgrada Donjogradske gimnazije, Rooseveltov trg 5, Ul. J. Krnjavoga 2, Ul.
Vjekoslava Klaia 1, Z-0459
- eljezniki Zeleni most na Savi, Savska cesta, P-3853
- Savski most - stari cestovni most u produetku Savske ceste, Savska cesta/
Remetineka cesta, Z-0679
- Francuski paviljon Zagrebakog zbora, u krugu Studentskog centra, Savska
cesta 25, Z-0678
- Dvije zgrade sa spojnim dijelom Ministarstva unutarnjih poslova RH, Savska
cesta 39/ Ulica grada Vukovara 33, Z-5808
- Poslovni toranj Zagrepanka, Savska cesta 41, Z-2800
- Sklop zgrada bive enske realne gimnazije sestara milosrdnica sv. Vinka
Paulskog u Zagrebu, s igralitima i parkom, danas zgrada Uiteljske akademije,
Savska cesta 77, Z-5267
- Zgrada Gradske osnovne kole 'August enoa', Selska cesta 95, 95-1, 95-2, Z1059
- Palaa Hrvatske poljodjelske banke d.d., Smiiklasova 17/ Martieva 6/
Pataikina 1, Z-5254
- Zgrada Osnovne kole Kustoija, Sokolska 7, Z-3930
- Kua Lukanc, Stanieva 1, Z-1045
- Stareviev dom, Stareviev trg 6/ Tomislavov trg 13, Z-1046
- Palaa Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4/ Matiina 2, Z-0668
- Kua Rado, Strossmayerov trg 7, Z-2135
- Kua Slavex, Svaiev trg 13, Z-1047
- Stambena zgrada 'Kemikalija', Svaiev trg 14, Z-5537
- Kompleks nekadanjeg Novincijata sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog,
Sveti Duh 129, Z-4002
- Zgrada Slavenske, kasnije Dravne hipotekarne banke u Zagrebu, otarieva
2 -4/ Vlaka 53, Z-5279
- Zgrada Hrvatskoga lijenikog doma, ubieva 9, Z-1060
- Stambena zgrada, ubieva 64, Z-2156
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 14, Z-0171
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 16/ Skalinska 2-2A, Z-0172
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 18/ Skalinska 1, Z-0173
- Stambena kua, Tkalieva 20, Z-0174
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 25, Z-0175
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 27/ Koarska 2, Z-0176
- Stambena kua, Tkalieva 29/ Koarska 4, Z-0177
- Jednokatna stambena zgrada, Tkalieva 31/ Koarska 6, Z-0178

- 149 - Poslovno-stambena zgrada, Tkalieva 33, Z-0179

- Stambeno-poslovna zgrada, Tkalieva 36, Z-0167
- Stambeno-poslovna zgrada, Tkalieva 63, Z-0168
- Stambena zgrada, Tkalieva 68, Z-0169
- Stambena zgrada, Tkalieva 78, Z-0170
- Kua Pele, Tomieva 3, Z-1048
- Kua Feller s interierom, Tomislavov trg 4, Z-5535
- Kua Bukovac, Tomislavov trg 18, Z-2280
- Umjetniki paviljon, Tomislavov trg 22, Z-0222
- Gradsko djeje sklonite, Trakoanska 45, Z-3671
- Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 71 -73, Z-3678
- Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 77, 79/ Nova cesta 103, Z-3679
- Kua Rado, Trg bana Jelaia 5/ Pod zidom 4, Z-1049
- Zgrade nekadanje Gradske tedionice, Trg bana Jelaia 9-10/ Cesareva 2, Z- Kua ivkovi, Trg bana Jelaia 12, Z-0447
- Kua Felbinger, Trg bana Jelaia 15, Z-0448
- Palaa burze za robu i vrednote, Trg hrvatskih velikana 3/ Ul. F. Rakoga 1/
Martieva 2, Z-0225
- Zgrada Gospodarskog drutva, Trg marala Tita 3, Z-0461
- Zgrada Hrvatskoga uiteljskog doma, Trg marala Tita 4/ Ul. Andrije
Hebranga 40, Z-0462
- Kompleks zgrada "Hrvatskog sokola" i "Kola", Trg marala Tita 5, 6, 6A, 7, Z0667
- Zgrada Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt, Trg marala Tita 9 -11, Z0463
- Zgrada Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita 14, Z-0464
- Zgrada Hrvatskoga narodnog kazalita, Trg marala Tita 15, Z-0221
- Glazbeni paviljon i ostala oprema parka, Trg Nikole Zrinskog, Z-0469
- Palaa Buratti (zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske), Trg Nikole
Zrinskog 3, Z-0465
- Kua Antolkovi, Trg Nikole Zrinskog 6/ orieva 1, Z-0466
- Palaa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Zrinskog 11, Z0223
- Palaa Medakovi, Trg Nikole Zrinskog 15, Z-1050
- Palaa Oegovi, Trg Nikole Zrinskog 17/ Berislavieva 1, Z-0467
- Palaa Vranyczany-Dobrinovi (danas zgrada Arheolokog muzeja), Trg
Nikole Zrinskog 19, Z-0468
- Zgrada Gradske vijenice, Trg Stjepana Radia 1, Z-2141
- Koncertna dvorana 'Vatroslav Lisinski' i Dom Matice iseljenika, Trg S. Radia
4/ Trnjanska cesta BB, Z-0677
- upni dvor s gospodarskom zgradom u uerju, Trg sv. Marije uerske 2, Z2960
- Palaa Banski dvori, Trg svetog Marka 1, Z-0636
- Palaa Banski dvori, Trg svetog Marka 2/ Matoeva 12, Z-0637
- Kua Feri, Trg svetog Marka 3/ Mletaka 2, Z-0638
- Palaa Ustavnog suda Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 4, Z-0639
- upni dvor crkve sv. Marka Evanelista, Trg svetog Marka 5/ Basariekova 1,
Z-0640
- Palaa Grlei-Jelai, Trg svetog Marka 9, Z-0641
- Zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg rtava faizma BB, Z-0665
- Robna kua Na-Ma Trnsko, Trnsko 29, Z-0680

- 150 - Drveni paviljon, Tukanac, Z-0495

- Vila Paskievi-ikara, Tukanac 10/ Krlein Gvozd 2, Z-2394
- Vila Benedik, Tukanac 14, Z-2958
- Obiteljska kua Niki, danas Dom za djecu i mlade, Tukanac 15, Z-1327
- Vila Baranyai - obiteljska kua s pripadajuim vrtom, Tukanac 18, Z-2140
- Obiteljska kua Mihelj-Kroflin, Tukanac 21/1, P-3118
- Vila Hhn, Tukanac 24, Z-5216
- Ljetnikovac Werner, Tukanac 36, Z-1328
- Vila Botteri, Tukanac 54 A, Z-0655
- Vrt 'Capanik', Tukanac 100, Z-0496
- Kua Sinkovi, Ulica 29.X 1918. 4, Z-1029
- Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 35-35A, Z-2138
- Stambeni blok, Ulica grada Vukovara 43-43A, Z-0675
- Viestambena osmerokatnica Vojne mornarice, Ulica grada Vukovara 52 A-E,
P-3664Z-5974
- Uredska zgrada (GPGZ PU Trnje i Katastar), Ulica grada Vukovara 56-60, Z5767
- Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 62 A-D, Z-2137
- Zgrada Radnikog sveuilita 'Moe Pijade', Ulica grada Vukovara 68, Z-0676
- Uredska zgrada 'Palaa pravde', Ulica grada Vukovara 84 -86, Z-5773
- Viestambena zgrada 'Kruge', Ulica grada Vukovara 222 -224, P-3759Z-5975
- Viestambena zgrada, Ulica grada Vukovara 238, P-3760Z-5899
- Sklop graevina Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Unska 3, Z-5675
- Zgrada kina 'Europa', Varavska 3, Z-3929
- Kua Kreneis-Horvat, Vijenac 6, Z-5676
- Stambena kua, Visoka 4, Z-0190
- Stambena zgrada, Visoka 6, Z-0189
- Palaa Baboaj-Gvozdanovi s vrtom, Visoka 8, Z-1030
- Stambena kua s vrtom, Visoka 10, Z-1031
- Kua Brigljevi s vrtom, Visoka 12, 12/1, Z-1032
- Kua Hoch-Marjanovi, Visoka 14, Z-0642
- Kua Sabli, Visoka 16, Z-0643
- Vila Rasti-Turkovi s vrtom, Visoka 18, Z-0644
- Palaa Pongratz u Visokoj 22 i kua u Mesnikoj 23 s pripadajuim vrtom,
Visoka 22/ Mesnika 23, Z-0645
- Kua Lackovi-igrovi, Vlaka 5, Z-0490
- Orfanotrofij (danas Katoliki bogoslovni fakultet), Vlaka 38, Z-0672
- Zgrada, bivi hotel 'Sidro', Vlaka 40, Z-1052
- Kua Rosinger, Vlaka 69, Z-1053
- Biskupska vrtna kua, Vlaka 72, Z-0492
- Topnika vojarna, Vlaka 87, Z-0494
- Vila Deutsch, Voninina 20, Z-2136
- Kua pulka, Vranicanijeva 1, Z-1033
- Stambena prizemnica, Vranicanijeva 4, Z-1034
- Stambeno-poslovna prizemnica, Vranicanijeva 6, Z-1035
- Stara zgrada kole u Gornjem Vrapu, Vrapanska 116, Z-0703
- Kurija upnog dvora u Gornjem Vrapu, Vrapanska 165, Z-0720
- Zgrada strojarnice zdenca Gradskog vodovoda, Zagorska 1/ Magazinska cesta,
P-3644
- Kua Blaekovi, Zamenhoffova 1, Z-1061
- Stambena zgrada, Zorkovaka 2-4, Z-3672

- 151 - Kua Boll, Ul. Jurja erjavia 4, Z-1051

- Zgrada stare kole, itnjak Martinci 57, Z-3933
- Zgrada Matice hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Z-6411
- Vila Petaj, Jabukovac 35, P-4458
- Zgrada Naike tvornice tanina i paropila d.d., danas Exportdrvo d.d., Trg
Marka Marulia 18 / Ljudevita Farkaa Vukotinovia 1, P-4523
- Vila Cuvaj, Zamenhofova 17, Z-6097
- Zgrada Kua Varga, Ilica 34, P-4954
Zatita civilne graevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu svih
ouvanih izvornih obiljeja u vanjtini i unutranjosti graevine, mjerila, oblikovanja,
graditeljskih i konstruktivnih elemenata, posebno proelja, krovita, stubita, te osnovnog
konstruktivnog sustava, kao i ouvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme
u interijeru te izvorne namjene. Takoer, zatita obuhvaa i pripadajue parcele odnosno
posjed s kojima ini izvornu kvalitetnu cjelinu.
Mjere zatite:
- ouvanje i sanacija civilne graevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim
i tipolokim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajuom
parcelom ili posjedom s kojima ini cjelinu, a sve radi ouvanja i kvalitetne
spomenike prezentacije;
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja civilne graevine;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih
arhitektonskih i tipolokih karakteristika civilne graevine te pripadajue
parcele ili posjeda, u pravilu, uz ouvanje izvorne namjene, a eventualna nova
namjena mora se prilagoditi ouvanoj graevnoj strukturi;
- nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti spomeniki karakter, bilo da se
radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo
prenamjeni u sadraje koji nisu primjereni karakteru graevine, odnosno
karakteru ireg okolia;
- nije doputena ugradnja i zamjena graevnih elemenata, materijala i opreme
(PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom indrom i sl.) koji nisu
primjereni povijesnom i spomenikom karakteru graevine;
- svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrine, drvorede, grupacije
stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba ouvati
u cjelosti, a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne naruavaju i ne
mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;
- parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;
- nije doputeno uklanjanje graevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno
pod uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara.
- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.
3.c. Sakralna graevina
Zatiene sakralne graevine su ouvanja vrijedne pojedinane sakralne graevine
koje spadaju meu najstarije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko-graditeljske
spomenike na zagrebakom prostoru. upne crkve najstarijih zagrebakih upa, ouvane
crkve, kapele i poklonci na uem i irem podruju grada, nezaobilazni su dio povijesnog
kontinuiteta naseljenih prostora, ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru.
Zatiene sakralne graevine na podruju obuhvata Plana:

- 152 - Kompleks arkada s crkvom Krista Kralja na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea
BB, Z-0681
- Kapela sv. Martina, Aleja Seljake bune, Podsused (kod Sutinskih vrela), Z0718
- upna crkva Pohoda Blaene Djevice Marije, Dolac, Z-1474
- Crkva sv. Mihaela Arhanela, Graani, Z-0723
- Crkva sv. Marka Evanelista, Jakuevec, Jakueveka 80, Z-0709
- Crkva sv. Katarine Aleksandrijske, Katarinin trg, Z-0183
- Kapela sv. Jurja, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0473
- Crkva sv. Klare u Klari, Mrkina 67, Z-0712
- Kapela Majke Boje alosne, Nova Ves, Z-1471
- Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Z-0488
- Kompleks crkve sv. Marije Pomonice i Omladinskog doma salezijanaca,
Omika 8 -10, Z-4468
- Crkva sv. Preobraenja, Preobraenska, Z-0456
- Crkva sv. Blaa, Prilaz Gjure Deelia/ Primorska, Z-0220
- Kapela sv. Roka u estinama, prilaz Kraljiinu zdencu (estine), Z-2386
- Kapela sv. Roka, Rokov perivoj, Z-0458
- Crkva sv. Antuna u Stenjevcu, Samoborska cesta 94, Z-3571
- Crkva sv. Marka Krievanina, Selska cesta 91, Z-2134
- Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije, Stenjevec 5, Z-0719
- Crkva sv. Mirka, estinski trg (estine), Z-2157
- Crkva Pohoda Blaene Djevice Marije u uerju, Trg sv. Marije uerske, Z0722
- Crkva sv. Marka Evanelista, Trg svetog Marka, Z-0182
- Biskupski majur (danas Urulinski samostan), Vlaka 75/ Voninina 1, Z-0493
- Crkva sv. Petra i upni dvor, Vlaka 93, Z-0673
- Crkva sv. Barbare, Vrapanska, Z-0721
- Kapela sv. Kria, Ilirski trg, P-4491
Zatita sakralnih graevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu svih
ouvanih izvornih obiljeja u vanjtini i unutranjosti graevine, mjerila, oblikovanja,
graditeljskih i konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih izvornih elementa oblikovanja i
opreme u interijeru te ouvanih sakralnih inventara. Takoer, zatita obuhvaa i
pripadajue neposredno okruenje koje, svojom funkcijom, povijesno-kulturolokim
karakteristikama i ambijentalnim vrijednostima, ini sa sakralnom graevinom nedjeljivu
cjelinu.
Mjere zatite:
- ouvanje i sanacija sakralne graevine u svim njenim dijelovima,
arhitektonskim i tipolokim karakteristikama; zajedno s pripadajuom
parcelom ili parcelama s kojima ini cjelinu, a sve radi ouvanja i kvalitetne
spomenike prezentacije;
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja sakralne graevine;
- preuzimanje i provoenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se
brine o kulturnom dobru;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih
arhitektonskih i tipolokih karakteristika sakralne graevine te pripadajue
parcele ili posjeda, uz ouvanje izvorne namjene;
- komponentu hortikulturnog oblikovanja treba ouvati u cjelosti, a na njoj su
dozvoljeni samo ni zahvati koji ne naruavaju i ne mijenjaju njene estetske i
kulturno-povijesne vrijednosti;
- parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

- 153 - nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti spomeniki karakter, bilo da se
radi o rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni
u sadraje koji nisu primjereni karakteru graevine, odnosno karakteru ireg
okolia;
- nije doputena ugradnja i zamjena graevnih elemenata, materijala i opreme
koji nisu primjereni povijesnom i spomenikom karakteru graevine;
- nije doputeno uklanjanje graevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno
pod uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara.
- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i
prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.
4. Memorijalna batina
lanak 94.
Ovim je planom obuhvaeno memorijalno (povijesno) podruje kao podvrsta
zatiene memorijalne batina na prostoru Plana.
U postupku zatite provedena je valorizacija memorijalnih, kulturno-povijesnih i
arhitektonsko-graditeljskih znaajki memorijalne batine.
Mjere zatite memorijalne batine unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove
Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim meama
kulturnog dobra.
4.a. Memorijalno i povijesno podruje
Groblja, kao memorijalna (povijesna) podruja, viestoljetni su sastavni dio
prostorne organizacije povijesnih seoskih i gradskih naselja, i nalaze se unutar cinktora
upne crkve zatienih sredita naselja Graani, Vrape, Stenjevec te drugih prigradskih
upa.
Takoer, memorijalna (povijesna) podruja su i autentina podruja povijesnog
dogaaja, visokih memorijalnih i povijesnih vrijednosti.
Na podruju Plana zatieno je:
- Mjesto povijesnih dogaaja - kompleks ume Dotrina, broj Registra Z-1527.
Mjere zatite:
Zatita memorijalnog (povijesno) podruja podrazumijeva potpunu
konzervatorsku zatitu povijesnih i memorijalnih obiljeja, pejzanih i ambijentalnih
vrijednosti, unutar koje je potrebno ouvati sva bitna obiljeja te strukture.
ouvanje povijesne matrice memorijalnog (povijesnog) podruja i svih njegovih
dijelova u cilju kvalitetne spomenike prezentacije;
ouvanje pejzanih i ambijentalnih karakteristika memorijalnog (povijesnog)
podruja;
- elemente parkovne arhitekture, kao dijela memorijalnog podruja, treba ouvati u
cjelosti, a na njoj su dozvoljeni samo ni zahvati koji ne naruavaju i ne mijenjaju
njene estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;
- parkovna arhitektura ne moe se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;
- ouvanje park uma u sklopu memorijalnih podruja na nain da su na istima
dozvoljeni samo oni zahvati i radnje ija je svrha njihovo odravanje i ureenje, a
unutar njihovih granica nije dozvoljena izgradnja, prenamjena ili smanjenje njihovih
povrina;

- 154 -

ouvanje pojedinanih izvornih elemenata koji su sastavni dio memorijalnog

(povijesnog) podruja;
svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih obiljeja
memorijalnog (povijesnog) podruja, uz ouvanje izvorne namjene;
nisu doputene intervencije na prostoru memorijalnog (povijesnog) podruja ili u
njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomeniki karakter;
nije doputena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni
povijesnom i spomenikom karakteru memorijalnog (povijesnog) podruja.
za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.

4.b. Spomen (memorijalni) objekt

Ovim su planom obuhvaeni zatieni spomen (memorijalni) objekti
reprezentativni javni spomenici i fontane, znaajna djela monumentalne portretne
plastike, spomen-obiljeja i spomenika nadgrobna plastika visoke umjetnike, kulturne,
povijesne te urbanistike i arhitektonske vrijednosti.
Zatieni spomen objekti na podruju obuhvata Plana:
-Spomenik Rueru Bokoviu, BIJENIKA CESTA 54, Z-3503
-Spomenik Moi Pijade u parku Doma zaklade Lavoslava Schwarza,
BUKOVAKA CESTA 55, Z-3559
-Pil sv. imuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. Pavla Pustinjaka ispred
upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije u Remetama, ESMIKOGA 1,
Z-3569
-Mozaik u dvoritu osnovne kole Dragutin Domjani, GAJNICE 31, Z-4085
-Spomenik palim borcima narodnooslobodilake borbe, GOSPODSKA /
BOLNIKA CESTA, Z-3562
-Spomenik Noenje ranjenika u atriju Veterinarskog fakulteta, HEINZELOVA
55, Z-3567
-Fontana sa skulpturom Borba (Ribar sa zmijom), JEZUITSKI TRG, Z-3500
-Skulptura Zlatarevo zlato, KAMENITA 3, Z-4084
-Ruka prijateljstva (Pozdrav), KNEZA BRANIMIRA / HARAMBAIEVA/
SVETICE, P-3532
-Sokolska mogila, MAKSIMIRSKI PERIVOJ (PARK MAKSIMIR), Z-4083
-Obelisk, MAKSIMIRSKI PERIVOJ (PARK MAKSIMIR), Z-0477
-Spomenik don Frani Buliu, MARULIEV TRG , Z-4082
-Spomenik Nikoli Tesli, MASARYKOVA 2/ PRERADOVIEVA/ TESLINA, Z3502
-Spomenik fra Andriji Kaiu Mioiu, MESNIKA / ILICA, Z-4081
-Spomenik prosinakim rtvama, PARK PROSINAKIH RT., Z-3565
-Spomenik Ivanu Goranu Kovaiu, PARK RIBNJAK, Z-4080
-Skulptura borca, PODSUSEDSKI TRG, Z-3563
-Skulptura "Majka i dijete", ROCKEFELLEROVA 4, Z-3506
-Zdenac Elegija, ROKOV PERIVOJ, Z-4079
-Spomenik Eugenu Kumiiu, ROOSEVELTOV TRG, Z-4078
-Spomenik "Strijeljanje talaca", STROSSMAYEROV TRG, Z-3564
-Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, STROSSMAYEROV TRG, Z-3501
-Spomenik palim ilegalcima Plamen, SVETI DUH 64, Z-3560
-Nadgrobni spomenik dr. Ante Starevia, ESTINSKA CESTA, GROBLJE
ESTINE, Z-4077

- 155 -Spomenik Andriji Meduliu, TOMISLAVOV TRG , Z-3505

-Spomenik banu Josipu Jelaiu, TRG BANA JELAIA, Z-3499
-Spomenik sv. Jurja, TRG BRAE HRVAT. ZMAJA, Z-4076
-Skulptura Mali djeak, TRG KRALJA KREIMIRA 4., Z-4075
-Spomenik kralju Tomislavu, TRG KRALJA TOMISLAVA, Z-4073
-Zdenac ivota, TRG MARALA TITA, Z-3504
-Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, TRG MARALA TITA, Z-4074
-Spomenik Petru Preradoviu, TRG PETRA PRERADOVIA, Z-4072
-Spomenik Vladimiru Nazoru, TUKANAC, PARK, Z-3566
- Spomenik ''Baca diska'', Maksimirska cesta / Svetice, P-4456
Zatita spomen (memorijalnog) objekta podrazumijeva potpunu konzervatorsku
zatitu svih njegovih ouvanih izvornih elemenata, oblikovanja i namjene te povijesnih i
memorijalnih obiljeja.
Mjere zatite:
- sanacija i odravanje spomen (memorijalnog) objekta u svim njegovim dijelovima,
skulpturalnim,
arhitektonskim i urbanistikim karakteristikama, zajedno s
pripadajuom parcelom ili okolnim ureenjem, a sve u cilju njegova ouvanja i
kvalitetne spomenike prezentacije
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja spomen (memorijalnog) objekta
- preuzimanje i provoenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o
kulturnom dobru
- ouvanje svih pojedinanih izvornih elemenata koji su sastavni dio spomen
(memorijalnog) objekta;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih oblikovnih
karakteristika spomen (memorijalnog) objekta, uz ouvanje njegove izvorne
namjene
- nisu doputene intervencije na spomen (memorijalnom) objektu ili u njegovoj
neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomeniki karakter
- nije doputena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni
povijesnom i spomenikom karakteru spomen (memorijalnog) objekta
- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.
5. Etnoloka batina
lanak 95.
Pojedinane etnoloke graevine u najveem su broju evidentirane unutar
sauvanih primjera povijesnih seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja su
izgubila svoja izvorna obiljeja i tradicijsku strukturu nalaze se pojedinani primjeri
etnolokih graevina. Svima je zajedniko obiljeje da prezentiraju najstariji nain
gradnje stambenih i gospodarskih, seoskih kua, te tako uvaju duh tradicije seoskoga
drvenog graditeljstva ovog kraja. Velik dio etnolokih graevina u vrlo je loem i
zaputenom stanju.
Posebno vrijedna etnoloka batina evidentirana je kroz etnoloka podruja, a
navedeni su i najznaajniji pojedinani primjeri etnolokih graevina.
Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske propozicije nadlenog tijela za
zatitu kulturnih dobara.
5.a. Etnoloka podruja

- 156 Zatita etnolokih podruja podrazumijeva ouvanje njihove autentinosti,

ouvane povijesne matrice, prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom okoliu,
tradicijske graevne strukture i karakteristine slike podruja. Mogue intervencije u
njima ponajprije se odnose na sanaciju i odravanje kako prostora u cjelini, tako i svake
pojedine etnoloke graevine, potujui tradicijski nain gradnje i graevinske materijale.
Zatiena etnoloka podruja na podruju obuhvata Plana:
- Poljoprivredni krajolik - zapadna padina ulice Donji Brezinak, Z-1532;
- Etnoloko podruje Oporoveki vinogradi, Z-2167;
- Etnoloko podruje Novoseleki vinogradi, Z-2168;
- Etnoloko podruje Severi u naselju Novaki Graneinski, Z-2166.
Zatiena etnoloka podruja su ouvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i
ambijentalno-graditeljske cjeline za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora
utvrene zone zatite 'A', 'B' i 'C'.
Zona zatite 'A' - podruje iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne
povijesne strukture
Zona zatite 'A' valorizacijom je utvrena za etnoloka podruja iznimno
izraenih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsanih i ambijentalnih vrijednosti, s
ouvanom tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke spomenike vrijednosti, koji
pokazuje povijesni kontinuitet ivljenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog naina
ivota i gospodarenja.
Na podruju zone zatite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zatita
povijesne matrice podruja, prostornih i pejsanih obiljeja te pojedinanih etnolokih
graevina.
Zona zatite 'B' - podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture
Zona zatite 'B' valorizacijom je utvrena za etnoloka podruja ili njihove
dijelove s vrijednom prostornom i preteno ouvanom kvalitetnom tradicijskom
graditeljskom strukturom.
Na podruju zone zatite 'B' primjenjuje se konzervatorska zatita ouvanih
elemenata povijesne matrice podruja i pejsanih vrijednosti te ouvanih pojedinih
skupina i pojedinanih etnolokih graevina.
Zona zatite 'C' - podruje sauvanih pojedinanih elementa povijesne
strukture
Zona zatite "C" valorizacijom je utvrena za etnoloka podruja ili njihove
dijelove s pojedinim sauvanim elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili
ambijentalnih karakteristika, te se njome osigurava kvalitetna prezentacija vrijednosti
zona zatite 'A' i 'B'.
Na podruju zone zatite 'C' primjenjuje se konzervatorska zatita pojedinih
sauvanih elemenata osnovne povijesne strukture etnolokog podruja, ponajprije radi
zatite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, ouvanja kompozicijskih vrijednosti
naselja, zatita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz ouvanje
karaktera gradnje i pojedinanih ouvanih graevina, u svrhu osiguranja kvalitetne
prezentacije vrijednosti zona zatite 'A' i 'B'.
Mjere zatite:
Mjere zatite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar zatienih
etnolokih podruja razlikuju se i primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejsanim
specifinostima, njegovoj povijesnoj matrici te karakteristinoj tradicijskoj tipologiji
izgradnje:
- ouvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnolokog podruja, naslijeenih
vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda-vizura;
- zatita povijesne matrice, parcelacije i karakteristinog mjerila gradnje;
- zatita reljefa i specifinih osobina pripadajueg krajobraza;

- 157 - ouvanje autohtonih elemenata pejsaa - vinograda, vonjaka, oranica, livada,

uma;
- zatita vrijednog krajolika ouvanjem njegovog strukturnog karaktera to
podrazumijeva ouvanje postojeeg prostornog odnosa izmeu neizgraenog i
izgraenog te umskih, livadnih povrina i povrina pod vinogradima,
vonjacima i oranicama;
- u vrijednim krajolicima nije doputeno unoenje volumena, oblika i
graevinske materijale koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji graenja uz
obavezu ouvanja karakteristinih obiljeja krajolika i kvalitetnih vizura;
- afirmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih vrsta;
- zatita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristinih krajobraznih obiljeja u
sastavu etnolokog podruja ili njegovoj blizini, kao i spreavanje zagaivanja
i degradacije njihova prirodnog toka;
- ouvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komunikacija (stare ceste,
pjeake staze, putovi obiljeeni raspelima i pokloncima);
- ouvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostia, prilaza
okunicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa
opreme vanjskih prostora;
- zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova zemljita,
vodotoka, uma, livadnih povrina od kojih pojedini imaju simbolina i
povijesna znaenja;
- ouvanje tipine organizacije parcela sa stambenim i gospodarskim
graevinama, odnosno ouvanje pojedinanih okunica etnoloke,
arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;
- pojedinane etnoloke graevine koje su smjetene unutar etnolokih podruja
potrebno je obnavljati i zadrati 'in situ';
- ouvanje i obnova zateene tradicijske drvene izgradnje to podrazumijeva
njezino odravanje, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinanih
graevina prema propozicijama nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- njegovanje tradicijskog naina oblikovanja, gradnje i materijala te spreavanje
unoenja stranih oblikovnih i graevinskih elemenata;
- zadravanje visine izgradnje u granicama postojeeg mjerila, s uporabom
uglavnom kosog krova, oblikovno usklaenog s karakteristinim postojeim
krovovima naselja;
- ograniavanje irenja etnolokog podruja i zadravanje zelenih prirodnih
cezura prema okolnom prostoru da bi se zadrala njegova samosvojnost i
povijesni identitet.;
- za sve zahvate unutar granica zatienih gradskih naselja potrebno je ishoditi
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih
dobara.
Za zatiena etnoloka podruja potrebno je izraditi detaljne planove ureenja,
koji e sadravati detaljniju konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima zatite i
ouvanja kulturnih dobara.
5.b. Pojedinane etnoloke graevine
Zatiene etnoloke graevine su ouvanja vrijedne pojedinane graevine koje
posjeduju specifinu tradicijsku graditeljsko-tipoloku kvalitetu i odreeno kulturnopovijesno znaenje. Uz stambene graevine i komore to su i gospodarske graevine
razliitih namjena: kuharne s krunim peima, koevi za kukuruz, tale, sjenici, svinjci,
klijeti i mlinovi-vodenice.

- 158 Zatiene pojedinane etnoloke graevine na podruju obuhvata Plana:

- Komora, Brezovika cesta 5, Z-2744
- Tradicijska kua, uerska cesta 192, Z-2755
- Mlin-vodenica na potoku Dubravica, Dubravica 109, Z-2956
- Vodenica na potoku Ribnjak, Graanski Ribnjak 20, Z-0691
- Drvena, prizemna, stambena kua, Graneina 23, Z-0705
- Tradicijski stambeni i gospodarski objekti, Jaleveka cesta 220, Z-2748
- Tradicijska kua, Martinci 30, Z-2753
- Tradicijski stambeni objekt i komora, Martinci 32, Z-2751
- Tradicijska okunica, Oporoveki dol 60 /1, Z-2749
- Tradicijska kua, Pataii 35, selo ugovec, Z-2754
- Tradicijska okunica, Pataii 37, selo ugovec, Z-2742
- Tradicijska stambena kua, Peruni 13, selo ugovec, Z-2746
- Stambeni tradicijski objekt, Petruevec 2. 9, Z-2739
- Stambeni tradicijski objekt, Petruevec 3. 10, Z-2743
- Stambeni tradicijski objekt i gospodarstvo, Rakaljska 4 (Vukomerec), Z-2738
- Tradicijska stambena zgrada s gospodarskom zgradom, Remete 40, Z-0693
- Tradicijsko gospodarstvo, Remetinec 40, Z-2740
- Tradicijska kua, Resniki gaj 2. 3, Z-2752
- Stambeni tradicijski objekt, Resniki put 76, Z-2745
- Tradicijski stambeni objekt, Resniki put 78, Z-2750
- Tradicijska kua, Resnik 1. 85 /1, Z-0700
- Tradicijsko gospodarstvo, Resnik 5. 3, Z-0701
- Drvena, prizemna, stambena kua, Resnik 5. 6, Z-0702
- Stambeni tradicijski objekt, Trnava 1. 73, Z-2741
- Mlin-vodenica Varovi, Vrapanska 201, Z-2747
Zatita etnoloke graevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu svih
ouvanih izvornih obiljeja u vanjtini i unutranjosti graevine, mjerila, oblikovanja,
graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i ouvanih vrijednih izvornih elementa
oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Takoer, zatita obuhvaa i
pripadajue parcele, odnosno okunicu, s kojima je izvorna kvalitetna cjelina.
Mjere zatite:
- ouvanje i sanacija etnoloke graevine u svim njenim dijelovima,
arhitektonskim i tipolokim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s
pripadajuom parcelom ili okunicom s kojima je kvalitetna cjelina, a sve radi
ouvanja i kvalitetne spomenike prezentacije;
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja etnoloke graevine,
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih
arhitektonskih i tipolokih karakteristika etnoloke graevine te pripadajue
parcele ili okunice, u pravilu, uz ouvanje izvorne namjene, a eventualna nova
namjena mora se prilagoditi ouvanoj graevnoj strukturi;
- njegovanje tradicijskog naina oblikovanja, gradnje i materijala;
- nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti spomeniki karakter, bilo da se
radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo
prenamjeni u sadraje koji nisu primjereni karakteru graevine, odnosno
karakteru ireg okolia;
- nije doputena ugradnja i zamjena graevnih elemenata, materijala i opreme
koji nisu primjereni povijesnom i spomenikom karakteru graevine;
- iznimno je mogue kvalitetnije primjere etnolokih graevina koje su
smjetene u naseljima to su izgubila svoja izvorna tradicijska obiljeja,
preseliti na neku drugu lokaciju;

- 159 - nije doputeno uklanjanje graevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno
pod uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara.
- za sve zahvate unutar granica zatienih gradskih naselja potrebno je ishoditi
posebne uvjete i rethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih
dobara.
10.

POSTUPANJE S OTPADOM (obrada, skladitenje i odlaganje)

lanak 97.

1) Generalnim urbanistikim planom utvrena je lokacija postrojenja za termiku

obradu otpada i Centra za gospodarenje otpadom unutar povrina infrastrukturnih sustava
- IS, kao i razmjetaj reciklanih dvorita, te je omogueno formiranje i drugih
reciklanih dvorita unutar povrine stambene namjene (S), mjeovite - preteito
stambene namjene (M1), mjeovite - preteito poslovne namjene (M2), javne i drutvene
namjene - D, gospodarske namjene- G (proizvodne - I, poslovne - K1 i trgovakih
kompleksa - K2), te povrina infrastrukturnih sustava - IS.
2) Osim reciklanih dvorita, u namjenama navedenim u prethodnom stavku
omoguuje se gradnja i ureenje manjih komunalnih baza i drugih manjih komunalnih
graevina nunih za uinkovito postupanje s otpadom.
3) Iznimno, omoguuje se gradnja i ureenje reciklanih dvorita, manjih komunalnih
baza i drugih manjih komunalnih graevina na lokacijama: Preko, Utrine, Jakuevec i
Maksimir, prema kartografskom prikazu i unutar povrina drugih namjena.
4) Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omoguuje se i pomou posuda
(spremnika) razmjetenih na javnim povrinama.
5) Smjetaj graevina za bioloku obradu otpada (kompostane) omoguuje se u sklopu
rasadnika na zatitnim zelenim povrinama i drugim neizgraenim povrinama uz uvjet
da ne ometa stanovanje.
6) Unutar obuhvata UPU podruja nekadanje Tvornice cementa u Podsusedu - sjever,
na lokaciji koja e se precizno utvrditi provedbenim dokumentom prostornog
urbanistikim planom ureenja, omoguuje se ureenje reciklanog dvorita za graevni
otpad i odlaganje zemlje, u funkciji sanacije klizita.
7) Na podruju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba s otpadom se postupa
u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba to se definira
Prostornim planom Grada Zagrebapri emu se lokacije za sakupljanje, obradui
gospodarenje otpadom, sukladno Zakonu o otpadu, realizirajuna postojeim lokacijama
za koje su prethodno pribavljeni uvjeti prema posebnim propisima.u odnosu na navedeni
zakon.
7) Na podruju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba s otpadom se postupa u
skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba pri emu se, obrada
i gospodarenje otpadom, realizira na postojeim lokacijama za koje su prethodno
pribavljeni uvjeti sukladno posebnim propisima.

11.

MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI

lanak 98.

1) Na podruju grada Zagreba ne predvia se razvoj djelatnosti koje ugroavaju

zdravlje ljudi i tetno djeluju na okoli.

- 160 2)

Mjere smanjivanja i sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli:

uvanje i poboljanje kvalitete voda:

1. - zatita svih vodotoka i stajaica na podruju Zagreba radi ouvanja, odnosno
dovoenja u planiranu vrstu vode utvrene kategorije;
2. - planiranje i gradnja graevina za odvodnju otpadnih voda i ureaja za
proiavanje otpadnih voda;
3. - poveavanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih graevina;
4. - zabrana, odnosno ogranienje isputanja opasnih tvari propisanih uredbom o
opasnim tvarima u vodama;
5. - sanacija zateenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora
oneiavanja;
6. - sanacija postojeih deponija i kontrolirano odlaganje otpada;
7. - sanacija ljunara i zabrana eksploatacije ljunka;
8. - uspostavljanje monitoringa s proirivanjem i ureenjem mjernih postaja te
osiguravanjem stalnog praenja povrinskih i podzemnih voda;
9. - voenje jedinstvenoga informatikog sustava o kakvoi povrinskih i podzemnih
voda;
10. - na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zatite koje e osigurati da
kakvoa podzemne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granine
vrijednosti koncentracija tvari;
11. - izrada vodnog katastra.
3)Vodozatitno podruje izvorita vode podijeljeno je na tri zone zatite za koje se
propisuju smjernice za zatitu:
I. zona zatite izvorita - zona strogog reima zatite i nadzora:
- obuhvaa podruje u granicama najmanje 10 m od izvora;
- mora se ograditi i zatititi od neovlatenih ulazaka, a namjenjeno je iskljuivo
crpljenju vode, odnosno drugim sadrajima u funkciji vodoopskrbe.
4)U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u vezi s eksploatacijom,
kondicioniranjem i transportom vode u javni vodoopskrbni sustav.
5)U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje se postojanje i izgradnja
bilo kakvih graevina osim onih koje su potrebne za pogon, odravanje i ouvanje
zahvata vode, a osobito:
1. - izgradnja talonica, garaa i radionica,
2. - skladitenje i koritenje nafte i naftnih derivata,
3. - skladitenje i koritenje opasnih i radioaktivnih tvari,
4. - skladitenje i koritenje kemijskih sredstava osim onih za kondicioniranje vode
za pie,
5. - skladitenje i koritenje sredstava za bonifikaciju tla i zatitu bilja,
6. - izgradnja i koritenje stanova za uvare i njihove obitelji,
7. - izgradnja drenae i upojnih zdenaca,
8. - izgradnja i koritenje prometnica za prolaz vozila i pjeaka preko izvorita.
6)II. zona zatite izvorita - zona strogog ogranienja i nadzora:
1. - odreuje se na temelju hidrogeolokih karakteristika vodonosnika (podruje izvan I.
zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadravanja u
podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt),
2. - mora se obiljeiti odgovarajuim natpisima te osigurati primjena mjera zatite od
oneienja i zagaivanja patogenim mikroorganizmima.
7)Na podruju II. zone zabranjuje se:
1. - isputanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnolokih, procjednih i oborinskih s prometnih
povrina) na tlo i u podzemlje,

- 161 2. - gradnja graevina za gospodarenje opasnim otpadom i graevina za odlaganje i

obradu ostalih vrsta otpada,
3. - gradnja novih industrijskih postrojenja i uvoenje djelatnosti u kojima se
upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad,
4. - skladitenje i oporaba opasnog otpada te obrada i odlaganje svih vrsta otpada,
izgradnja skladita nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja,
5. - gradnja pogona za proizvodnju, skladitenje opasnih i radioaktivnih tvari te cjevovoda
za transport opasnih tvari,
6. - gradnja lokalnih prometnica bez oborinske odvodnje s odvoenjem izvan II. zone,
gradnju autocesta, magistralnih cesta i eljeznikih pruga, gradnja groblja i proirenje
postojeih, osim u svrhu polaganja urni,
7. - povrinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
8. - skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje graevina
najdublje 1 m iznad najvie kote visoke podzemne vode,
9. - poljodjelska proizvodnja osim u skladu s propisima o ekolokoj proizvodnji, upotreba
herbicida na bazi atrazina,
10. - stoarska i peradarska proizvodnja osim za potrebe seljakog gospodarstva po
propisima ekoloke proizvodnje,
11. - prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama
(dravnim i upanijskim cestama) i eljeznikim prugama bez provoenja propisanih
mjera zatite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora
te dobivenih odobrenja i suglasnosti,
12. - izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom,
13. - proirenje postojeih graevinskih podruja osim iznimno interpolacije uz
formirane prometnice i izvedenu infrastrukturu.
8)III. zona zatite izvorita - zona ogranienja i kontrole:
- obuhvaa podruje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izraunatog
podruja napajanja;
- treba se obiljeiti odgovarajuim natpisima te osigurati zatitu od teko
razgradivih kemijskih ili radioaktivnih oneienja.
9)Na podruju III. zone zabranjuje se:
1. - isputanje neproienih otpadnih voda (sanitarnih, tehnolokih, procjednih i
oborinskih prometnih povrina) na tlo i u podzemlje,
2. - gradnja graevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, gradnja kemijskih
industrijskih postrojenja,
3. - gradnja prometnica bez oborinske odvodnje i odgovarajueg proiavanja prije
isputanja u najblii vodotok na podrujima bez izgraenoga javnoga sustava
odvodnje,
4. - gradnja prometnica bez sustava oborinske odvodnje i prikljuenja na javni sustav
odvodnje na podrujima gdje je taj sustav izgraen,
5. - obavljanje poslova oporabe, obrade i odlaganja opasnog otpada,
6. - izgradnja pogona za proizvodnju i skladitenje opasnih tvari i radioaktivnih tvari te
cjevovoda za transport opasnih tvari, izuzimajui uskladitenje nafte i naftnih derivata
uz odgovarajui reim zatite,
7. - izgradnja industrijskih postrojenja i otvaranje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju
opasne tvari ili one nastaju kao otpad bez prikljuenja na javni sustav odvodnje,
8. - povrinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
9. - skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje graevina,
10. - prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama
(dravnih i upanijskih cesta) i eljeznikim prugama bez provoenja odgovarajuih

- 162 mjera zatite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih
koridora,
11. - upotreba herbicida na bazi atrazina.
7)Na podruju II. zone zabranjuje se:
1. - isputanje neproienih otpadnih voda,
2. - graenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i oneiujuih tvari za vode i
vodni okoli,
3. - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, ureajem za
automatsko detektiranje i dojavu proputanja te zatitnom graevinom (tankvanom),
4. - podzemna i povrinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i
mineralnih voda,
5. - graenje prometnica, aerodroma, parkiralita i drugih prometnih i manipulativnih
povrina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajueg proiavanja oborinskih
oneienih voda prije isputanja u prirodni prijamnik,
6. - poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih
gnojiva i sredstava za zatitu bilja prema posebnom propisu,
7. - stoarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva, odnosno farme do 20
uvjetnih grla, uz provedbu mjera zatite voda propisanih odgovarajuim programom
zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i naela
dobre poljoprivredne prakse,
8. - isputanje proienih i neproienih otpadnih voda s prometnica,
9. - formiranje novih i proirenje postojeih groblja, osim za ukop urni,
10. - skladitenje i odlaganje otpada, gradnja odlagalita otpada osim sanacija postojeih
u cilju njihova zatvaranja, graevina za zbrinjavanje otpada ukljuujui spalionice
otpada, regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklanih
dvorita i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zatite voda
te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,
11. - izvoenje istranih i eksploatacijskih buotina, osim onih vezanih uz vodoistrane
radove za javnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije.
8) III. zona - zona ogranienja i nadzora:
- obuhvaa podruje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izraunatog
podruja napajanja;
- treba se obiljeiti odgovarajuim natpisima te osigurati smanjenje rizika
oneienja podzemne vode od teko razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari.
9) Na podruju III. zone zabranjuje se:
1.isputanje neproienih otpadnih voda,
1. skladitenje i odlaganje otpada, gradnja odlagalita otpada osim sanacija
postojeeg u cilju njegova zatvaranja, graevina za zbrinjavanje otpada
ukljuujui spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje
opasnog otpada,
2. graenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i oneiujuih tvari za
vode i vodni okoli,
3. izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, ureajem
za automatsko detektiranje i dojavu proputanja te zatitnom graevinom
(tankvanom),
4. podzemna i povrinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i
mineralnih voda,
5. graenje prometnica, aerodroma, parkiralita i drugih prometnih i
manipulativnih povrina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajueg

- 163 proiavanja oborinskih oneienih voda prije isputanja u prirodni

prijamnik.
6. Iznimno od stavka 1. alineje 2. ovoga lanka u III. zoni sanitarne zatite
izvorita sa zahvaanjem voda iz vodonosnika s meuzrnskom poroznosti
doputa se izgradnja centra za gospodarenje otpadom i njegovih sastavnica
kao to su pretovarne stanice i reciklana dvorita (u daljnjem tekstu: centar),
sukladno posebnim propisima o otpadu, pod sljedeim uvjetima:
7. da je zahvat centra planiran odgovarajuim planskim dokumentima
gospodarenja otpadom usklaenim s planskim dokumentima upravljanja
vodama,
8. da su za lokaciju centra, odnosno ui prostor zone sanitarne zatite u kojem se
on namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistrani radovi kojima je
ispitan mogui utjecaj zahvata centra na stanje vodnog tijela iz kojeg se
zahvaa ili je rezervirano za zahvaanje vode namijenjene ljudskoj potronji,
ukljuujui i vodna tijela mineralne i termomineralne vode, te da je na temelju
njih mogue utvrditi i provesti odgovarajue mjere zatite voda koje e
osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela u skladu sa standardima
propisanim posebnim propisom o standardu kakvoe voda,
9. da je lokacija centra izvan poplavnog podruja ili zatiena od tetnog
djelovanja voda,
10. da je osigurana privremena i trajna zatita od prodora oborinskih voda u
graevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu
centra te sprijeeno istjecanje iz nje u okolni prostor (vodonepropusnost), a
posebno u vode,
11. da se tijekom rada centra provodi stalni pojaani monitoring emisija otpadnih
voda kao i stanja voda u priljevnom podruju vodocrpilita (izvorita) za koje
postoji rizik od oneienja koje potjee iz centra u skladu s odgovarajuim
vodopravnim aktom na teret pravne osobe koja upravlja centrom,
12. da se provodi pojaani monitoring vodonepropusnosti svih graevina u
sustavu centra prema odgovarajuem vodopravnom aktu.
U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva duna su provoditi
mjere propisane odgovarajuim programom zatite voda od oneienja
uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridravati se naela dobre
poljoprivredne prakse.
10)Zatita i poboljanje kakvoe zraka:
1. - u sredinjemu gradskom prostoru, unapreivanjem javnoga gradskog prijevoza
putnika (uvoenjem za okoli prihvatljivih vrsta pogona i naina prijevoza
odnosno mobilnosti, npr. autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pjeaenje, itd.);
2. - izgradnjom punionica za motorna vozila na elektrini pogon;
2.3.-tednjom i racionalizacijom energije, uvoenjem plina, proirivanjem CTS-a te
razvojem dopunskih alternativnih energija;
3.4.-prostornim razmjetajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom
gospodarskih djelatnosti;
4.5. -unapreenjem i proirenjem lokalne mree za trajno praenje kakvoe zraka - pri
odabiru lokacija mjernih postaja primjenjuju se mjerila posebnih propisa i normativa
koji ureuju podruje zatite zraka;
5.6. -voenjem informacijskog sustava o kakvoi zraka.
11)Smanjenje prekomjerne buke:

- 164 1. - provodit e se prema Zakonu o buci i pripadajuim pravilnicima ime se sprjeava

nastajanje prekomjerne buke pri lociranju graevina, sadraja ili namjena te smanjuje
prekomjerna buka u doputene granice;
2. - izradom karte imisija buke Grada Zagreba koja je prikaz postojeih i/ili predvienih
razina buke na svim mjestima unutar promatranog podruja;
3. - praenjem provoenja zatite od buke na temelju karte imisije buke;
4. - do izrade karte buke nove graevine, sadraji i namjene lociraju se na temelju
mjerenja i prorauna koji su ujedno i sastavni dio karte buke.
12)Sprjeavanje
daljnjeg
irenja
proizvodnih
gospodarstvenih
djelatnostikoje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoli u sluaju tehnikotehnoloke katastrofe i velike nesree u gospodarskim objektima i prometu
(oneiavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnou od akcidenata, eksplozija, poara i
sl.), obvezom saniranja njihova tetnog utjecaja na okoli ili dislociranjem, uz druge
preventivne mjere.
13)Provoenje posebnih mjera sanitarne zatite i drugih mjera radi
sprjeavanja negativnog utjecaja graevina i opreme za gospodarenje otpadom na okolni
prostor kao to su:
1. - praenje stanja okolia, posebno oneiavanja podzemnih i povrinskih voda te
2. - drugih pojava koje su posljedica oneiavanja okolia;
3. - stalna kontrola vrste i sastava otpada;
4. - kontrola stanja ureaja i opreme te sustava zatite;
5. - postavljanje ograde i zatitnog zelenila oko graevina i ureaja;
6. - kontrola deponijskog plina;
7. - kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.
14)Primjena mjera zatite stabilnosti tla -ureenje erozijskih podruja i
sprjeavanje ispiranja tla (gradnja regulacijskih graevina, poumljavanje i sl.),
preventive mjere zatite od klizita:
15)Detaljnim geotehnikim istraivanjima propisat e se uvjet za prethodnu
sanaciju terena koja moe podrazumijevati i sloene sanacijske mjere (dreniranje,
nasipavanje, potporne konstrukcije i sl.). Sanacija terena moe se obaviti i tako da su
izgradnja novih i rekonstrukcija postojeih graevina dio sanacijskih mjera s tim da uvjet
sanacije terena sadrava posebne geotehnike uvijete za gradnju graevina. Na
podrujima klizita zabranjuju se sljedei radovi:
1. - kopanje zdenca, jaraka (osim plitkih jaraka za povrinsku odvodnju), jama, putova i
sl.,
2. - obavljanje graevinskih radova (osim radova saniranja terena),
3. - obraivanje zemljita u poljoprivredne svrhe,
4. - remeenje humusnog pokrova tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih
geotehnikih istraivanja doputeno,
5. - umsko zemljite se ne smije prenamijeniti u poljodjelske povrine ili u graevinska
zemljita, a sjea uma doputena je samo u mjeri u kojoj se ne ugroava opstanak
ume i umskog raslinstva,
6. - ne doputa se izvedba rovova za infrastrukturu linijske graevine bez prethodno
pribavljenih uvjeta koje e izdavati nadleni geotehniki katastar.
16)Sanacija okolia i privoenje planskoj namjeni prostora na kojima su
eksploatirane mineralne sirovine.
17)Programom mjera za unapreivanje stanja u gradskom prostoru i programom
zatite okolia utvrdit e se posebne mjere zatite, sanacije i razvoja pojedinih gradskih
predjela.
Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

- 165 18)Mjere zatite odreene su Generalnim urbanistikim planom, a temelje se na

polazitima i ciljevima Plana, pri emu je organizacija i namjena prostora planirana
integralno s planiranjem zatite, a to se posebno istie u sljedeim elementima:
1. - nainom gradnje, gustoom izgraenosti i gustoom stanovanja prema stupnju
konsolidiranosti prostora za urbano podruje grada (na povrini od 220 km2);
2. - policentrinim razvojem pojedinih gradskih dijelova i omoguavanjem disperznog
razmjetaja gospodarskih zona, vodei brigu o njenom karakteru i onoj vrsti industrije
koja moe predstavljati rizik za okoli;
3. - razmjetajem graevina javne i drutvene namjene na irem gradskom podruju;
4. - mjerama spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli;
5. - ouvanjem postojeih umskih kompleksa unutar grada;
6. - osiguravanjem ravnotee izmeu urbaniziranih gradskih dijelova i njihova prirodnog
okruenja ouvanjem kultiviranog krajolika i drugih negradivih povrina;
7. - planiranjem graevina i ureaja za zatitu od poplava rijeke Save i stogodinjih
voda potoka s Medvednice i akumulacija te ureenje korita potoka.
19)Da bi se ouvala razina postojee zatite i odravali postojei
vodnogospodarski objekti odreuju se sljedee preventivne mjere:
1. - ureenje korita vodotoka mora zadovoljiti zahtjeve obrane naselja i poljoprivrednih
povrina od poplave uz preporuku da se zahvati za obranu od poplava provode tako
da ne naruavaju kvaliteta dolinskih krajolika;
2. - ureenje vodotoka i zatita od poplava i bujica sukladno Zakonu o vodama i na
temelju vodnogospodarske osnove;
3. - ne obavljati radnje kojima se moe ugroziti stabilnost nasipa i drugih
vodnogospodarskih objekata;
4. - u inundacijskom podruju i na udaljenosti manjoj od 10,0 m od noice nasipa
zabranjuje se orati zemlju, saditi i sjei drvee i grmlje;
5. - u inundacijskom podruju i na udaljenosti manjoj od 20,0 m od noice nasipa
zabranjuje se podizati zgrade, ograde i druge graevine, osim zatitnih vodnih
graevina;
6. - u neureenom inundacijskom pojasu, dok ne bude definirana vanjska granica tog
podruja te utvrena pripadnost vodnom dobru toga podruja, na udaljenosti manjoj
od 10,0 m (kod veih vodotoka), odnosno manjoj od 5,0 m (kod manjih vodotoka)
od ruba korita, ne podizati zgrade, ograde i druge graevine osim zatitnih vodnih
graevina;
7. - obavljati ostale aktivnosti iz lanka 106. Zakona o vodama te ostalih lanaka koji
odreuju reim koritenja prostora vodnih graevina;
8. - za svaki zahvat u prostoru koji je u vezi s vodnim reimom potrebno je osigurati
minimalnu protoku ('bioloki minimum') da bi se sprijeile negativne posljedice
uzdu toka;
9. - omoguavanjem alternativnog koritenja vodoopskrbnog sustava i otvorenih vodnih
povrina;
10. - mjerama sanacije okolia i privoenjem planskoj namjeni prostora na kojima su
eksploativne mineralne sirovine;
11. - koritenjem alternativnih izvora energije;
12. - boljim prometnim povezivanjem gradskih dijelova gradnjom veeg broja mostova
preko rijeke Save te poveavanjem broja prijelaza (prolaza) preko eljeznike
pruge;
13. - gradnjom gue uline mree;
14. - poveavanjem broja ulazno-izlaznih ulinih pravaca;
15. - planiranom visinom graevina;

- 166 16. - odreivanjem povrina za gradnju prema stupnju ugroenosti od potresa (podruje
Grada Zagreba je u potresnoj zoni jaine potresa od VII. do XI. MSC);
17. - mjerama za zatitu i sklanjanje stanovnitva, uz obveznu gradnju sklonita prema
posebnim propisima i normativima koji ureuju ovo podruje;
18. - mjerama za zatitu kulturnih dobara;
19. - mjerama za zatitu od poara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji
su nuni za uinkovitu zatitu od poara prema posebnim propisima i normativima
koji ureuju ovo podruje.
12.

MJERE PROVEDBE PLANA

12.1. Obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja, provedbe

javnih natjeaja i izrade studija
lanak 99.
Provedbeni dokumenti prostornog ureenja
1) Obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenjaodreena je
urbanim pravilima ove odluke, a prema grafikom prikazu 4. UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostornog
ureenja.
2) Polazita za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage
provedbenih dokumenata prostornog ureenjaizrauje Zavod za prostorno ureenje
Grada Zagreba.
3) Programske smjerniceza izradu provedbenih dokumenata prostornog ureenjaiz
lanaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajue.
4) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I
ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA ove odluke.
Javni natjeaji
5) Na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog ureenja oznaeni su prostori za koje je
obvezan javni natjeaj.
Javni natjeaji za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i oblikovanje
graevina
6) Radi dobivanja to kvalitetnijih rjeenja za ureenje gradskih povrina, njihovo
oblikovanje i oblikovanje graevina, raspisivat e se javni natjeaji za:
1. - javne povrine (trgovi, parkovi i pjeake zone);
2. - graevine javne namjene, portskei kongresne dvorane osim prateih i
pomonih objekata javne namjene te infrastrukturnih objekata;
3. - nove uline graevine u visokokonsolidiranim podrujima gradskoga
povijesnog sredita;
4. - graevine vie od devet etaa;
5. - ureenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu
grada Vukovara, krianje Radnike ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i
Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od eljeznike pruge do ulineke ulice,
Savsku, Drievu, Ljubljansku od Zagrebake do Savske, Slavonsku od Savske
do Drieve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemake i Aveniju

- 167 Veeslava Holjevca od Ul. J. Antalla i Ulice Damira Tomljanovia - Gavrana

do Vatikanske ulice, Radniku cestu od Slavonske avenije do Save, Jadransku
aveniju u zoni kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge);
6. - za gradnju novih mostova na rijeci Savi;
7. - za druge graevine i povrine za koje se to odrediprovedbenim dokumentima
prostornog ureenja, odnosno zakljucima gradonaelnika Grada Zagreba.
Postupak za javninatjeaj za odabir strunog rjeenja provedbenog
dokumenta prostornog ureenja
7) Program za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenjaje podloga za
provedbu natjeaja za odabir strunog rjeenja.
8) Odabrano struno rjeenje postaje podloga za izradu provedbenog dokumenta
prostornog ureenja.
Postupak zajavni natjeaj za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina
9)
Program za provedbu natjeaja za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina je podloga za provedbu natjeaja.
10) Provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom
natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim uvjetima provedenog
natjeaja.
11) Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici
grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
Postupak za javni natjeaj za gradnju graevina viih od 9 etaa kad su
lokacije odreene provedbenim dokumentima prostornog ureenja
12) Kada su lokacije za gradnju graevina viih od 9 etaa odreene provedbenim
dokumentima prostornog ureenja, za te se lokacije izrauje program i provodi javni
natjeaj u skladu s urbanistikim odredbama provedbenog dokumenta prostornog
ureenja.
13) Provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom
natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim uvjetima provedenog
natjeaja.
14) Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici
grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
Postupak za javni natjeaj za gradnju graevina viih od 9 etaa kad lokacije
nisu odreene provedbenim dokumentima prostornog ureenja.
20) Za gradnju graevina viih od devet etaa, kad lokacije nisu odreene provedbenim
dokumentima prostornog ureenja, izrauje se program i provodi javni natjeaj.
15) U postupku izrade programa provjerava se mogunost gradnje graevina viih od
devet etaa na odreenoj lokaciji, a u skladu s odredbama lanka 56. ove odluke.
16) O programu za provedbu natjeaja provodi se javna rasprava.
17) Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u dnevnom tisku i na web stranici grada
Zagreba.

- 168 18) Nakon objave javne rasprave program za provedbu natjeaja daje se na javni uvid u
trajanju od 15 dana.
19) Nositelj izrade zaprima primjedbe i prijedloge te priprema izvjee o rezultatima
javne rasprave i upuuje program gradonaelniku Grada Zagreba na utvrivanje.
20) Nakon provedenog natjeaja provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti
protokol o provedenom natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim
uvjetima provedenog natjeaja.
21) Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici
grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
22) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, te urbanih pravila navedenih u lancima 60. 77. ove odluke, za gradnju tipskih podrunih djejih ustanova kapaciteta do etiri odgojne
skupine kao i gradnju tipskih osnovnokolskih ustanova kapaciteta do osam razrednih
odjela, provodi se, za svaki tip projekta, jedan javni arhitektonski natjeaj, uz prethodnu
potvrdu takvih uvjeta od strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port.
23) Iznimno od stavka 6. ovog lanka, za postavu kioska za trgovinu na malo i uslunu
djelatnost u zonama i na graevnim esticama javne i drutvene namjene nije obvezna
provedba javnog natjeaja.
24) Iznimno od stavka 6. za izgradnju graevina mjesne samouprave i graevina
dobrovoljnih vatrogasnih drutava GBP do 600 m2, nije potrebno provoditi javni natjeaj.
25) Ako se u razradi natjeajnog rada odstupi od utvrenoga natjeajnog programa, a
promjene ne zahtijevaju ponavljanje natjeaja, izmjene i dopune natjeajnog programa
provode se po postupku po kojem je i utvren natjeajni program. Izmjene i dopune
natjeajnog programa verificira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu suglasnost
Ocjenjivakog suda i autora.
26) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I
ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA ove odluke.
Studija utjecaja na okoli
27) Na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog ureenja, oznaeni su prostorni obuhvati
za koje je potrebna procjena utjecaja na okoli, pri emu se studija izrauje sukladno
uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u oznaenom prostoru za koji je
studija propisana.
12.1. Obveza donoenja urbanistikih planova ureenja, provedbe javnih
natjeaja i izrade studija
lanak 99.
Urbanistiki planovi ureenja
1) Obveza donoenja urbanistikih planova ureenja odreena je urbanim
pravilima ove odluke, a prema grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE,
UREENJE I ZATITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostornog ureenja.
2) Polazita za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage
urbanistikih planova ureenja izrauje Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba.
3) Programske smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja iz lanaka 82.
i 83. ove odluke su usmjeravajue.
4) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima
u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA

- 169 I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH

KULTURNIH DOBARA ove odluke.
5) U svrhu sanacije i urbane obnove podruja zahvaenih nezakonitom gradnjom mogu
se izraivati urbanistiki planovi ureenja i kada to nije propisano ovom Odlukom.
Javni natjeaji
5)
Na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I
ZATITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog ureenja oznaeni su prostori
za koje je obvezan javni natjeaj.
Javni natjeaji za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i oblikovanje graevina
6)
Radi dobivanja to kvalitetnijih rjeenja za ureenje gradskih povrina,
njihovo oblikovanje i oblikovanje graevina, raspisivat e se javni natjeaji za:
1. javne povrine (trgovi, parkovi);
2. graevine javne namjene, sportske i kongresne dvorane osim prateih
graevina javne i drutvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu,
infrastrukturnih graevina;
3. nove uline graevine u visokokonsolidiranim podrujima gradskoga
povijesnog sredita;
4. graevine vie od devet etaa;
5. ureenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice
(Ulicu grada Vukovara, krianje Radnike ceste, ulice Svetice, Heinzelove
ulice i Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od eljeznike pruge do
ulineke ulice, Savsku, Drievu, Ljubljansku od Zagrebake do Savske,
Slavonsku od Savske do Drieve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike
Njemake i Aveniju Veeslava Holjevca od Ul. J. Antalla i Ulice Damira
Tomljanovia - Gavrana do Vatikanske ulice, Radniku cestu od
Slavonske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni kompleksa jedne
namjene i zoni visoke gradnje i druge);
6. gradnju novih mostova na rijeci Savi;
7. druge graevine i povrine odreene urbanistikim planom ureenja,
odnosno zakljucima gradonaelnika Grada Zagreba.
7)Iznimno, na prostoru gospodarske namjene jugoistono od sajma automobila u
Jakuevcu, za izgradnju komunalnih graevina i ureaja infrastrukturnog sustava u svrhu
realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, nije potrebno provoditi javni
natjeaj definiran ovim lankom, odnosno l. 101. ove odluke.
Javni natjeaj za odabir strunog rjeenja urbanistikog plana ureenja
8)Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja propisuje Gradska skuptina Grada
Zagreba posebnom Odlukom.
9)Nositelj izrade moe za struna rjeenja urbanistikog plana ureenja provesti javni
natjeaj na kojemu se odabire struno rjeenje koje je podloga za izradu plana sukladno
posebnoj Odluci.
10)Program za izradu urbanistikog plana ureenja je podloga za provedbu natjeaja.
11)Odabrano struno rjeenje postaje podloga za izradu urbanistikog plana ureenja.
Javni natjeaj za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i oblikovanje
graevina

- 170 12)Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja propisuje Gradska skuptina Grada
Zagreba posebnom Odlukom.
13) Program za provedbu natjeaja za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina je podloga za provedbu natjeaja.
14) Provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom
natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim uvjetima provedenog
natjeaja.
15) Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici
grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
Javni natjeaj za gradnju graevina viih od 9 etaa kad su lokacije odreene
urbanistikim planom ureenja
16)Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja propisuje Gradska skuptina Grada
Zagreba posebnom Odlukom.
17)Kada su lokacije za gradnju graevina viih od 9 etaa odreene urbanistikim
planom ureenja, za te se lokacije izrauje program i provodi javni natjeaj u skladu s
urbanistikim planom ureenja.
18)Provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom
natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim uvjetima provedenog
natjeaja.
19)Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici
grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
Javni natjeaj za gradnju graevina viih od 9 etaa kad lokacije nisu
odreene urbanistikim planom ureenja.
20)Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja propisuje Gradska skuptina Grada
Zagreba posebnom Odlukom.
21)Za gradnju graevina viih od devet etaa, kad lokacije nisu odreene
urbanistikim planom ureenja, izrauje se program i provodi javni natjeaj.
22) U postupku izrade programa provjerava se mogunost gradnje graevina viih od
devet etaa na odreenoj lokaciji, a u skladu s odredbama lanka 56. ove odluke.
23) O programu za provedbu natjeaja provodi se javna rasprava.
24)Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u dnevnom tisku i na web stranici grada
Zagreba.
25) Nakon objave javne rasprave program za provedbu natjeaja daje se na javni
uvid u trajanju od 15 dana.
26) Nositelj izrade zaprima primjedbe i prijedloge te priprema izvjee o rezultatima
javne rasprave i upuuje program gradonaelniku Grada Zagreba na utvrivanje.
27)Nakon provedenog natjeaja provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade
dostaviti protokol o provedenom natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu
prema opim uvjetima provedenog natjeaja.
28)Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici
grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
29) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, te urbanih pravila navedenih u lancima 60.
- 77. ove odluke, za gradnju tipskih podrunih djejih ustanova kapaciteta do etiri
odgojne skupine kao i gradnju tipskih osnovnokolskih ustanova kapaciteta do osam
razrednih odjela, provodi se, za svaki tip projekta, jedan javni arhitektonski natjeaj.
30) Iznimno od stavka 6. ovog lanka, za postavu kioska za trgovinu na malo i
uslunu djelatnost u zonama i na graevnim esticama javne i drutvene namjene nije
obvezna provedba javnog natjeaja.

- 171 31) Iznimno od stavka 6. za izgradnju graevina mjesne samouprave i graevina

dobrovoljnih vatrogasnih drutava GBP do 600 m2, nije potrebno provoditi javni natjeaj.
31)Ako se u razradi natjeajnog rada odstupi od utvrenoga natjeajnog programa, a
promjene ne zahtijevaju ponavljanje natjeaja, izmjene i dopune natjeajnog programa
provode se po postupku po kojem je i utvren natjeajni program. Izmjene i dopune
natjeajnog programa verificira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu suglasnost
Ocjenjivakog suda i autora.
33) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I
ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA ove odluke.
Studija utjecaja na okoli
34) Na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog ureenja, oznaeni su prostorni obuhvati
za koje je potrebna procjena utjecaja na okoli, pri emu se studija izrauje sukladno
uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u oznaenom prostoru za koji je
studija propisana.
35) Za ureenje ireg prostora odlagalita Prudinec izraditi e se posebna studija s
obzirom na sloenost lokacije, u kojem postupku e se, izmeu ostalog, odrediti i
prostorni obuhvat za koji je potrebna procjena utjecaja na okoli.
12.2. Mjere ureenja i zatite zemljita
lanak 100.
1) Mjere ureenja i zatite zemljita sadrane su u organizaciji, koritenju, namjeni,
ureenju, zatiti prostora i u obvezi donoenja provedbenih dokumenata prostornog
urbanistikih planova ureenjakojima se utvruje nain ureenja i koritenja
graevinskog zemljita (osnivanje graevnih estica, komunalno opremanje i sl.).
2) Ureenje i zatita zemljita u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i
upravljanja zemljitem.
3) Vaan element zatite i ureenja zemljita je zatita prirodnih dobara valorizacijom
i upisom u Upisnik zatienih dijelova prirode, a zatita kulturnih dobara upisom u
Registar zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Gradski projekti
lanak 101.
1) Generalnim urbanistikim planom omoguuje se izrada gradskih projekata i
odreuje postupak provoenja gradskog projekta.
2)
Osnovna polazita za razradu gradskih projekata odreuju se prema temama i
podrujima gradskih projekata.
3)
Osnovna polazita za razradu gradskih projekata prema temama su:
1.
javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog
stanovanja i 'zelenog grada' te ekonomske uinkovitosti; ujedno osigurati pjeaku
povezanost sa susjednim naseljima te ravnomjerni raspored gradskih sadraja;
2.
afirmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava ukljuujui zatitu
vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica,
koridora gradske eljeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih

- 172 ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada
omoguavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada,
zbog ega je potrebno zadrati javno koritenje navedenih otvorenih gradskih
prostora - njihovu maksimalnu irinu, primjereno hortikulturno ureenje,
nastavljanje poteza drvoreda, prostora pjeako-biciklistike komunikacije te ritam
parkova koji se na njih veu;
3.
gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice to ukljuuju trase javnog
prijevoza; osigurati odrivi razvoj i identitet grada irenjem poteza urbaniteta gdje
se ustraje na sadrajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz potivanje
lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojei sistem graevinskih
pravaca, potujui vizure i mjerila, ritam fasada, koloristiku obradu, nain
koritenja partera i sl.;
4.
prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti
nosioci transformacije - razvoja i meusobnog povezivanja irih urbanistikih
cjelina, neophodno je sauvati istaknuta obiljeja industrijske arhitekture i
urbanizma (memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za
jedinstvena arhitektonska ostvarenja;
5.
javni sadraji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebake kole urbanizma i
arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s
osobitom pozornou dimenzionirati i oblikovati te zatiti vanjske prostore da bi se
omoguilo prostorno i sadrajno povezivanje sa irim okoliem kao i zatita ovih
novih mikro cjelina od naknadnih intervencija;
6.
povrine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih povrina, naglaeni
javni karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak
posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim povrinama,
ograivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva odreena funkcija a
preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore;
7.
novi gradski parkovi i zelene povrine; osiguravaju sigurni boravak razliitim
dobnim skupinama i sadraje koji omoguuju vie oblika aktivnog koritenja
slobodnog vremena, veu se etnicama, alejama s drvoredima, biciklistikim
stazama na sistem pjeakih putanja koje integriraju susjedne urbanistike cjeline;
8.
graevine javne i drutvene namjene minimalno gradskog znaenja;
arhitektonski program mora promovirati urbanistike vrijednosti okolia te po
mogunosti obogatiti otvorene gradske prostore;
9.
nosioci identiteta pojedinih urbanistikih cjelina; projekti koji trebaju
reafirmirati i uravnoteiti vrijednosti ire lokacije i simboliku snagu novog mjerila,
odnosno sadraja to ga unose u gradsko tkivo;
10. strateki (razvojni) projekti Grada; programe koritenja prostora u vezi sa
strategijskim projektima Grada predlae Gradski ured za strategijsko planiranje i
razvoj Grada, a osnova su za daljnje postupke izrade i donoenja dokumenata
prostornog ureenja.
4) Podruja na kojima je omoguena izrada gradskih projekata prema temama su:
1. javni programi stanovanja:
- Podbreje u Novom Zagrebu;
- projekt ireg kompleksa trgovakih drutava u vlasnitvu grada (istoa,
Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovievu ulicu;
- prostor Borovja izmeu Savice 1 i vjerske graevine u Gavellinoj ulici
juno od UPU-a Borovje - sjeverna zona;
- prostor naselja Borovje juno od planirane Ulice 1. gardijske brigade Tigrovi, a istono od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Boe i
Nikole Bionde;

- 173 - Struga - Bogdani;

2. afirmacija postojeih i novih gradskih poteza:
- projekt gradske eljeznice;
- prostor Save;
- projekt eljeznike pruge Grada Zagreba;
- postojee avenije i glavne gradske ulice i slino;
3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza tranikim
vozilima i sl.:
- Kongresni centar u Jukievoj ulici;
- Blok Badel uz Kvaternikov trg;
- URIHO u Drievoj ulici;
- Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca;
- Siget uz Aveniju Dubrovnik;
- zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemake i Avenije Dubrovnik;
- lokacija Gradskog poglavarstva u Ulici grada Vukovara;
- prostor izmeu planirane produene Branimirove ulice i Banjavieve ulice
- Ulice kneza Ljudevita Posavskog;
--podruje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove;
- lokacija Ilica 212 - 214;
- zona robne kue Nama u Dubravi;
- zona M2 juno od Autobusnog kolodvora;
4. prenamjena stare industrije:
- Blok Paromlin u Trnju;
- Zagrepanka u Heinzelovoj ulici;
- dio bloka omeenog ulicama Prilazom baruna Filipovia, Cankarovom i
Gradianskom;
- Pluto u produenoj Branimirovoj ulici;
- zona sajma automobila u Jakuevcu;
- eljeznike radionice 'J. Gredelj' u Trnju;
- prostor izmeu naselja Kozari Bok i gospodarske zone (Munja d.o.o.)
sjeverno od trase GOK-a;
- 'Lipa Mill' uz Ivekovievu ulicu;
- URIHO u Aveniji Dubrovnik;
- zona istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i
zapadno od Zagrebakog velesajma;
- Ciglana;
- Mllerov breg;
- Zrinjevac na Remetinekoj cesti;
5. javni sadraji:
- Zagrebaki velesajam;
- Zagrebaki velesajam - istok;
- donja stanica Sljemenske iare - Graansko Dolje;
- Podsused - centar;
- zona mjeovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel);
- prostor uz Trg Kreimira osia (hotel);
6. povrine za rekreaciju:
- rekreacijski park Savica - anci;
7. nove gradske parkove i zelene povrine:
- Park Novi Zagreb;
8. graevine javne i drutvene namjene gradskog znaenja:
- potez Vlake izmeu Voninine i Jurkovieve;

- 174 9. nosioci identiteta pojedinih urbanistikih cjelina, urbani potezi grada:

- NK Zagreb u Kranjevievoj ulici;
- prostor Glavnog kolodvora Zagreb;
- prostor sredita Trenjevke;
- Trnica Kustoija;
- ugao Unske i Koturake ulice;
- prostor uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje;
- ugao Miramarske i Bednjanske ulice;
- zona namjene M2 uz Zagrebaku aveniju na Vrbanima;
- lokacija Preradovieva 23;
- trnica Vrape i zona M2;
5) Osim navedenih podruja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema
proceduri u smislu ove odluke omoguuje se na svim povrinama veim od 1 hektar, a u
vlasnitvu su drave ili Grada Zagreba, odnosno trgovakih drutava i javnih ustanova u
vlasnitvu Grada, ako je uz kriterij vlasnitva zadovoljen i neki drugi od kriterija za
odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonaelnika i odluci Gradske
skuptine Grada Zagreba.
Postupak za provoenjegradskog projekta
6) U skladu s osnovnim polazitima za razradu gradskih projekata Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada izrauje programske smjernice i program sadraja
gradskog projekta.
7) Programskim smjernicama i programom sadraja odreuje se:
1. - strategijski-makroekonomski interes Grada izraen stratekim
programskim smjernicama;
2. - znaenje prostora za grad ili gradsku etvrt;
3. - osobitosti lokacije gradskog projekta;
4. - gospodarenje javnim vlasnitvom;
5. - dosezi planirane - novostvorene vrijednosti - aktivnosti za Grad i
graane;
6. - naini i uvjeti provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani
trokovi, trokovi odravanja i financiranja);
7. - izbor sudionika - partnera u realizaciji projekta;
8. - doprinos graanskom sudjelovanju u odluivanju o razvojnim temama
grada;
9. - planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada.
8) Programom gradskog projekata osobito se odreuju:
1. - obuhvat gradskog projekta;
2. - ciljevi koji se ele postii gradskim projektom;
3. - polazita za izradu;
4. - konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu u
nadlenosti Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode;
5. - naini razrade pojedine teme;
6. - sadrajna struktura gradskih projekata;
7. - urbanistike propozicije;
8. - procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju;
9. - odnos privatnih i gradskih ulaganja;
10. - definiranje i zatita gradskog interesa.

- 175 9) Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvaaju prostore u zatienim

dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i
odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
10) Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjanjavanju prije nego to
gradonaelnik Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta.
11) Na temelju programa gradskog projekta Gradska skuptina Grada Zagreba donosi
odluku o realizaciji gradskog projekta.
12) Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka
o realizaciji gradskog projekta, predvieno donoenje provedbenog dokumenta
prostornog ureenja,Gradska skuptina Grada Zagreba e uz odluku o realizaciji
gradskog projekta donijeti istovremeno i odluku o izradi provedbenog dokumenta
prostornog ureenja.Mogua urbanistika rjeenja tako utvrenog programa ispituju se
provedbom javnog natjeaja u postupku izrade provedbenog dokumenta prostornog
ureenja iz lanka 99. ove odluke.
13) Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o
realizaciji gradskog projekta, nije predvieno donoenje provedbenog dokumenta
prostornog ureenja, provest e se javni natjeaj za ureenje i oblikovanje gradskih
povrina i oblikovanje graevina sukladno lanku 99. ove odluke. Gradska skuptina
Grada Zagreba e uz odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program
za provoenje javnog natjeaja.
14) Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana
pravila navedena u lancima od 58. do 83. ove odluke.
15) Na povrinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema
pravilima ovog lanka, uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i
(M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgraenosti
graevne estice.
16) Na podruju gradskih projekata, do donoenja odluke o realizaciji gradskog
projekta te do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja, omoguuje se
rekonstrukcija postojeih graevina u zateenim gabaritima te nadogradnja i dogradnja
do 10 m2 GBP jednokratno, radi funkcionalno-oblikovnog poboljanja graevine, a po
potrebi prema uvjetima nadlenog tijela zatite.
17) Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojee graevine u
obuhvatu gradskog projekta mogue je neposredno angairati autora postojee graevine.
18) Na podruju gradskog projekta prostora Save, na povrinama vode i vodnog dobra,
u zoni 500 m nizvodno od Mosta Mladosti, do donoenja odluke o realizaciji gradskog
projekta, omoguuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajuih objekata duine
do 35 m na tradicionalnim privezitima uz preostale mostove.
lanak 101.
1) Generalnim urbanistikim planom omoguuje se izrada gradskih projekata i
odreuje postupak provoenja gradskog projekta.
2) Osnovna polazita za razradu gradskih projekata odreuju se prema temama i
podrujima gradskih projekata.
3) Osnovna polazita za razradu gradskih projekata prema temama su:
- javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog stanovanja i
'zelenog grada' te ekonomske uinkovitosti; ujedno osigurati pjeaku povezanost
sa susjednim naseljima te ravnomjerni raspored gradskih sadraja;
- afirmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava ukljuujui zatitu
vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica,

- 176 koridora gradske eljeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih
ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada
omoguavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada,
zbog ega je potrebno zadrati javno koritenje navedenih otvorenih gradskih
prostora - njihovu maksimalnu irinu, primjereno hortikulturno ureenje,
nastavljanje poteza drvoreda, prostora pjeako-biciklistike komunikacije te
ritam parkova koji se na njih veu;
- gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice to ukljuuju trase javnog
prijevoza; osigurati odrivi razvoj i identitet grada irenjem poteza urbaniteta gdje
se ustraje na sadrajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz potivanje
lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojei sistem graevinskih
pravaca, potujui vizure i mjerila, ritam fasada, koloristiku obradu, nain
koritenja partera i sl.;
- prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti
nosioci transformacije - razvoja i meusobnog povezivanja irih urbanistikih
cjelina, neophodno je sauvati istaknuta obiljeja industrijske arhitekture i
urbanizma (memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za
jedinstvena arhitektonska ostvarenja;
- javni sadraji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebake kole urbanizma i
arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s
osobitom pozornou dimenzionirati i oblikovati te zatiti vanjske prostore da bi
se omoguilo prostorno i sadrajno povezivanje sa irim okoliem kao i zatita
ovih novih mikro cjelina od naknadnih intervencija;
- povrine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih povrina, naglaeni
javni karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak
posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim povrinama,
ograivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva odreena funkcija
a preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore;
- novi gradski parkovi i zelene povrine; osiguravaju sigurni boravak razliitim
dobnim skupinama i sadraje koji omoguuju vie oblika aktivnog koritenja
slobodnog vremena, veu se etnicama, alejama s drvoredima, biciklistikim
stazama na sistem pjeakih putanja koje integriraju susjedne urbanistike cjeline;
- graevine javne i drutvene namjene minimalno gradskog znaenja; arhitektonski
program mora promovirati urbanistike vrijednosti okolia te po mogunosti
obogatiti otvorene gradske prostore;
- nosioci identiteta pojedinih urbanistikih cjelina; projekti koji trebaju reafirmirati
i uravnoteiti vrijednosti ire lokacije i simboliku snagu novog mjerila, odnosno
sadraja to ga unose u gradsko tkivo;
- afirmacija i poticanje zagrebakog gospodarstva; omoguiti ravnomjerni razvoj
gospodarskih sadraja i prateih funkcija u cilju vienamjenskog koritenja
gospodarskih lokacija te balansiranjem odnosa prema susjednim namjenama kao i
prepoznatljivim hortikulturnim ureenjem lokacija;
- strateki (razvojni) projekti Grada; programe koritenja prostora u vezi sa
strategijskim projektima Grada predlae Gradski ured za strategijsko planiranje i
razvoj Grada, a osnova su za daljnje postupke izrade i donoenja prostornih
planova.
4) Podruja na kojima je omoguena izrada gradskih projekata prema temama su:
4.1. javni programi stanovanja:
- Podbreje u Novom Zagrebu;
- projekt ireg kompleksa trgovakih drutava u vlasnitvu grada (istoa,
Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovievu ulicu;

- 177 -

prostor Borovja izmeu Savice 1 i vjerske graevine u Gavellinoj ulici juno od

UPU-a Borovje - sjeverna zona;
prostor naselja Borovje juno od planirane Ulice 1. gardijske brigade - Tigrovi, a
istono od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Boe i Nikole Bionde;
Struga - Bogdani;
4.2. afirmacija postojeih i novih gradskih poteza:
projekt gradske eljeznice;
prostor Save;
projekt eljeznike pruge Grada Zagreba;
postojee avenije i glavne gradske ulice i slino;
4.3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza tranikim
vozilima i sl.:
- Kongresni centar u Jukievoj ulici;
- URIHO u Drievoj ulici;
- Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca;
- Siget uz Aveniju Dubrovnik;
- zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemake i Avenije Dubrovnik;
- lokacija Gradskog poglavarstva u Ulici grada Vukovara;
- prostor izmeu planirane produene Branimirove ulice i Banjavieve
ulice - Ulice kneza Ljudevita Posavskog;
- prostor izmeu Mandlove ulice i Ravnica;
- podruje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove;
- lokacija Ilica 212 - 214;
- zona robne kue Nama u Dubravi;
- zona M2 juno od Autobusnog kolodvora;
4.4. prenamjena stare industrije:
- Blok Paromlin u Trnju;
- Blok Badel uz Kvaternikov trg;
- Zagrepanka u Heinzelovoj ulici;
- dio bloka omeenog ulicama Prilazom baruna Filipovia,
Cankarovom i Gradianskom;
- Pluto u produenoj Branimirovoj ulici;
- zona sajma automobila u Jakuevcu;
- eljeznike radionice 'J. Gredelj' u Trnju;
- prostor izmeu naselja Kozari Bok i gospodarske zone (Munja d.o.o.)
sjeverno od trase GOK-a;
- URIHO u Aveniji Dubrovnik;
- Ciglana;
- Mllerov breg;
- Zrinjevac na Remetinekoj cesti;
4.5. javni sadraji:
- Zagrebaki velesajam;
- Zagrebaki velesajam - istok;
- Podsused - centar;
- zona mjeovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel);
- prostor uz Trg Kreimira osia (hotel);
- zona istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik
i zapadno od Zagrebakog velesajma;
- bolnica u Blatu;
4.6. povrine za rekreaciju:
- rekreacijski park Savica - anci;

- 178 4.7. nove gradske parkove i zelene povrine:

- Park Novi Zagreb;
4.8. graevine javne i drutvene namjene gradskog znaenja:
- potez Vlake izmeu Voninine i Jurkovieve;
4.9. nosioci identiteta pojedinih urbanistikih cjelina, urbani potezi grada:
- NK Zagreb u Kranjevievoj ulici;
- prostor Glavnog kolodvora Zagreb;
- prostor sredita Trenjevke;
- Trnica Kustoija;
- ugao Unske i Koturake ulice;
- prostor uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje;
- ugao Miramarske i Bednjanske ulice;
- zona namjene M2 uz Zagrebaku aveniju na Vrbanima;
- lokacija Preradovieva 23;
- trnica Vrape i zona M2;
- kompleks Cibona
- Studentski centar- Savska
4.10. afirmacija i poticanje zagrebakog gospodarstva:
- Konar-Elektroindustrija d.d., Fallerovo etalite bb.
4.11. poboljanje standarda stanovanja:
-gradnja javne garae na Srednjokolskom igralitu
5) Osim navedenih podruja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema
proceduri u smislu ove odluke omoguuje se na svim povrinama veim od 1 hektar, a u
vlasnitvu su drave ili Grada Zagreba, odnosno trgovakih drutava i javnih ustanova u
vlasnitvu Grada, ako je uz kriterij vlasnitva zadovoljen i neki drugi od kriterija za
odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonaelnika i odluci Gradske
skuptine Grada Zagreba.
Provoenje gradskog projekta
6) Program gradskog projekta izrauje, odnosno koordinira izradu, Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada, koji i iznimno, prije izrade programa moe utvrditi
granicu obuhvata utjecajne zone gradskog projekta.
7) Sastavni dio programa gradskog projekta su programske smjernice kojima se po
potrebi upuuje na:
- strategijski-makroekonomski interes Grada;
- osobitosti lokacije gradskog projekta;
- ocjenu znaenja prostora za grad ili gradsku etvrt;
- politiku gospodarenja javnim vlasnitvom;
- optimalne dosege planirane vrijednosti - aktivnosti za Grad i graane;
- projekciju provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani trokovi,
trokovi odravanja i financiranja);
- oekivani doprinos graanskom sudjelovanju u odluivanju o razvojnim
temama grada;
- planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada.
8) Programom gradskog projekata osobito se odreuju:
- polazita za izradu;
- ciljevi koji se ele postii gradskim projektom;
- obuhvat i utjecajna podruja gradskog projekta;
- prijedlog sadrajne strukture gradskog projekta;

- 179 urbanistike propozicije koje afirmiraju lokalne osobitosti, odnosno

strukturne vrijednosti grada;
- konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu na podruju
nadlenosti Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode;
- definiranje i zatita gradskog interesa.
9) Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvaaju prostore u zatienim
dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i
odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
10) Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjanjavanju prije nego to
gradonaelnik Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta.
11) Na temelju programa gradskog projekta Gradska skuptina Grada Zagreba donosi
odluku o realizaciji gradskog projekta.
12) Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka
o realizaciji gradskog projekta, predvieno donoenje urbanistikog plana ureenja,
Gradska skuptina Grada Zagreba e uz odluku o realizaciji gradskog projekta donijeti
istovremeno i odluku o izradi urbanistikog plana ureenja. Mogua urbanistika rjeenja
tako utvrenog programa ispituju se provedbom javnog natjeaja u postupku izrade
urbanistikog plana ureenja iz lanka 99. ove odluke.
13) Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o
realizaciji gradskog projekta, nije predvieno donoenje urbanistikog plana ureenja,
provest e se javni natjeaj za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i oblikovanje
graevina sukladno lanku 99. ove odluke. Gradska skuptina Grada Zagreba e uz
odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program za provoenje
javnog natjeaja.
14) Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana
pravila navedena u lancima od 58. do 83. ove odluke.
15) Na povrinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema
pravilima ovog lanka, uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i
(M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgraenosti
graevne estice.
16) Iznimno, na podruju gradskih projekata, do donoenja odluke o realizaciji
gradskog projekta te do donoenja urbanistikog plana ureenja, omoguuje se
rekonstrukcija postojeih graevina, kao i uklanjanje prigradnji, te ureenje pripadajueg
otvorenog prostora radi funkcionalno-oblikovnog poboljanja graevine,a u okviru
postojeih urbanih pravila i l.104.ove odluke, uz suglasnost Gradskog ureda za
strategijsko planiranje i razvoj Grada, a po potrebi prema posebnim uvjetima nadlenog
tijela zatite.
17) Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojee graevine u
obuhvatu gradskog projekta mogue je neposredno angairati autora postojee graevine.
18) Na podruju gradskog projekta prostora Save, na povrinama vode i vodnog dobra,
u zoni 500 m nizvodno od Mosta Mladosti, do donoenja odluke o realizaciji gradskog
projekta, omoguuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajuih objekata duine
do 35 m na tradicionalnim privezitima uz preostale mostove.
-

lanak 102.
1) Prioritetno e se izraditi Studija prostornih i prometnih mogunosti izgradnje
tranikog sustava javnog prijevoza na koridoru Slavonska avenija - Zagrebaka avenija Ljubljanska avenija.

- 180 2)U cilju poboljavanja prometnog sustava u gradu izradit e se idejno urbanistiko prometno rjeenje ulinog poteza sjeverne tangente od estinskog dola do Gupeve
zvijezde, s posebnim naglaskom na usklaivanje s elementima zatite u tom prostoru.
3) 2) Izradit e se urbanistika Studija Trnja kojom e se za cjelokupni prostor Trnja
kao iznimno vrijednoga razvojnogagradskog podruja, odrediti ujednaeno postupanje i
usklaen razvoj u ukupnom prostoru objedinjavanjem rezultata donesenih provedbenih
dokumenata prostornog urbanistikih planova ureenjai provedbenih dokumenata
prostornog urbanistikih planova ureenjaija je izrada i donoenje u tijeku, te rezultata
gradskih projekata planiranih za realizaciju u ovom prostoru s posebnom analizom
prostorne sintakse i drutvene infrastrukture.
4) 3) Izradit e se cjelovita studija podruja Donjeg grada koja e biti podloga za
izradu prostorno - planskih dokumenata.
5) 4) Izradit e se i studija podruja Glavnog kolodvora Zagreb (dimenzioniranje
kolodvora, rjeenje niveleterazgranienje namjena povrina, gradnja drugih sadraja
ispod eljeznike pruge i u njenom neposrednom kontaktnom prostoru). Rezultati studije
bit e podloga za raspisivanje urbanistiko - arhitektonskog natjeaja.
6) 5)Izradit e se studija Centra estina s ciljem iznalaenja kvalitetnijega prometnog i
prostornog rjeenja posebno u zoni oko crkve i groblja.
7) 6) Izradit e se urbanistiko-prometne studije dovrenih naselja preteito visoke
stambene gradnje, s ciljem oblikovno-funkcionalnih poboljanja naselja, posebno u
pogledu zadovoljenja poveanih parkiralinih potreba.
8) 7)Takoer e se zapoeti s istraivanjem prometno - tehnikih, graevinskih i
prostornih mogunosti za uspostavu kontinuiranoga prometnog prstena koji bi u
sjevernom gradskom podruju bio na liniji ulica rnomerec - Mihaljevac - Avenija Gojka
uka, zatim se nastavljao na potez Mandlova ulica - Ulica grada Gospia - preko rijeke
Save - Vatikanskom ulicom te na zapadu planiranom ulicom rnomerec. Pri tome je
potrebno istraiti i osigurati koridor na potezu od Jarunske ulice do planirane prve
paralelne ulice u Novom Zagrebu (Remetineka ulica), kroz podruje Jaruna preko rijeke
Save, Lanita i Remetinca, irine oko 30 - 40 m.
9) 8) Izradit e se i:
- studija geotehnikog katastra Grada Zagreba;
- studija ureenja, optimalnog koritenja i zatite zagrebakih potoka radi
osiguravanja maksimalnih zatitnih koridora koji povezuju sjeverne i june
gradske dijelove uz ureenje etnica, biciklistikih staza i drugih otvorenih
prostora i prateih sadraja;
- studija 'zeleni prsti' grada Zagreba kao dijela ekolokih prstena grada;
- studija nastavka irenja drvoreda grada Zagreba radi objedinjavanja javnih
zelenih povrina grada i njihova spajanja sa zelenilom uz rijeku Savu;
- studija odravanja i zatite te optimalnog koritenja ekoloke mree grada
Zagreba;
- studija poeljnog rasporeda objekata viih od 9 etaa i njihova odnosa prema
slici grada.
12.3. Druge mjere
lanak 104.
1) Na podrujima za koja je propisana obveza donoenja provedbenih dokumenata
prostornog urbanistikog plana ureenjai provedba javnih natjeaja oznaenih na
kartografskom prikazu 4b) Procedure urbano-prostornog ureenja, a graevine su, prema

- 181 namjeni, u skladu s namjenom utvrenom Generalnim urbanistikim planom omoguuje

se:
1. u graevinama stambenih odnosno stambeno-gospodarskih poslovnih
namjena:
- prenamjena i funkcionalna preinaka postojeih graevina;
- rekonstrukcijai zamjenska gradnja te gradnjana podrujima gdje je to
omogueno urbanim pravilima ove odluke;
- rekonstrukcija individualnih graevina s ne s vie od tri stana, s poveanjem
postojeeg GBP-a do 20%, na podrujima gdje to urbanim pravilima ove
odluke nije omogueno;
2. u graevinama drugih namjena (gospodarskim graevinama, graevinama
javne i drutvene namjene, komunalnim i prometnim te prateim graevinama i sl.):
- rekonstrukcija graevina do 10 m2GBP-a za graevine do 100 m2GBP-a, i do
20% ukupnog GBP-a za vee graevine, ali ne vie od 500 m2GBP-a,
jednokratno, koliko je neophodno za funkcionalno i oblikovno poboljanje
graevine, odnosno dovrenje graevine.
2)Do donoenja plana, odnosno provedbe javnog natjeaja, mogua je rekonstrukcija
i zamjenska gradnja te gradnja ulica i infrastrukturnih graevina, promjena namjene
graevine, gradnja i rekonstrukcija tehnolokog procesa i gradnja graevina javne
namjene, ulica i infrastrukturnih graevina s pripadajuom mreom uz suglasnost
nositelja izrade plana.
3) Do donoenja plana, odnosno provedbejavnog natjeaja, mogua je rekonstrukcija
postojeih graevina u skladu opim odredbama urbanih pravila iz lanka56. ove odluke.
4) Do provedbe javnog natjeaja, jugoistono od sajma automobila u Jakuevcu, za
izgradnju komunalnih graevina i ureaja infrastrukturnog sustava mogui su svi zahvati
u prostoru iskljuivo u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu.
lanak 105.
1) U postojeim je graevinama s legalnim statusom, steenim do dana stupanja na
snagu ove odluke, mogue prostor tavana, podruma i sl., osim garaa, prenamijeniti u
postojeim gabaritima. Za nedostatna parkiralino - garana mjesta koja nije mogue
osigurati na parceli objekta, mogue je izvriti uplatu u skladu s lankom 39. ove odluke.
2) Iznimno, od stavka 1. ovog lanka, prigodom prenamjene se omoguuje gradnja
krovnih kuica u skladu s konzervatorskim uvjetima nadlenogtijela zatite.
3) Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima
primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA ove odluke.
lanak 105.a
(1) Za postojee graevine koje su protivne planskoj namjeni odnosno urbanom pravilu
omoguuje se rekonstrukcija i promjena namjene, osim u stambenu, unutar postojeeg
GBP-a.Garae nije mogue prenamijeniti u druge namjene.
(2).Za zadravanje graevina unutar koridora posebnog reima prometne, komunalne
energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pote i koridora posebnog reima potoka,
potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadlenog javnopravnog tijela koje
raspolae podacima o tonom poloaju trase, da je graevina izgraena u skladu s
posebnim uvjetima iz nadlenosti tog javnopravnog tijela.

- 182 (3) Zemljite za redovnu upotrebu postojee graevine koja je protivna planskoj namjeni
odreuje se sukladno lanku 105b. ove odluke.
lanak 105.b
1)
Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje su izgraene na povrinama
javne namjene, graevna estica se odreuje kao zemljite ispod zgrade.
2)
Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje su izgraene na povrinama
drugih namjena,namjena kojih nije u skladu s planskom namjenom, graevna estica se
odreuje kao zemljite ispod zgrade i najvie dva metra oko zgrade, iznimno mogue je
zadrati katastarsku esticu kao njenu graevnu esticu u sluaju kada je to u skladu s
pravilima struke.
3) Za zgrade kojih je rekonstruirani dio ozakonjen prema posebnom zakonu, ili je na
katastarskoj estici postojee zgrade izgraena pomona zgrada ozakonjena prema
posebnom zakonu, zadrava se katastarska estica postojee zgrade prije njene
rekonstrukcije, odnosno prije izgradnje pomone zgrade kao njena graevna estica.
4) Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, izgraene ili rekonstruirane bez akta
kojim se odobrava graenje, odnosno protivnom tom aktu, a dijelom se nalaze na
povrinama javne namjene, graevna estica se za dio izgraen na povrinama javne
namjene odreuje prema stavku 1., a za dio koji je izgraen na povrinama drugih
namjena prema stavcima 2. i 3. ovog lanka.
5) Za pomone zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje nisu izgraene na
katastarskoj estici osnovne zgrade, graevna estica se odreuje prema stavcima 1. 2.ili
4. ovog lanka.
lanak 107.
1) Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, provedbenog dokumenta prostornog
ureenja, program za provedbu natjeaja za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina, program za provedbu natjeaja za gradnju graevina viih od 9
etaa kad su lokacije odreene provedbenim dokumentima prostornog ureenja,program
za provedbu natjeaja za gradnju graevina viih od 9 etaa kad lokacije nisu odreene
provedbenim dokumentima prostornog ureenjaprogram gradskog projekta izrauje
Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga ovlatena osoba u suradnji sa
Zavodom.
2) Programe iz stavka 1.ovoga lanka verificira nositelj izrade, a utvruje
gradonaelnik Grada Zagreba.
3) Program gradskog projekta verificira nositelj izrade, uz miljenje gradskog ureda
nadlenog za strategijsko planiranje, a utvruje gradonaelnik Grada Zagreba.
lanak 107.
1) Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, urbanistikog plana ureenja,
program za provedbu natjeaja za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i oblikovanje
graevina, program za provedbu natjeaja za gradnju graevina viih od 9 etaa kad su
lokacije odreene urbanistikim planom ureenja, i program za provedbu natjeaja za
gradnju graevina viih od 9 etaa kad lokacije nisu odreene urbanistikim planom
ureenja izrauje Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga ovlatena osoba u
suradnji sa Zavodom.

- 183 2) Program gradskog projekta izrauje, odnosno koordinira izradu, Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada.
3) Programe iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka verificira nositelj izrade, a utvruje
gradonaelnik Grada Zagreba.
12.4. Sudjelovanje javnosti
lanak 108.
Sudjelovanje javnosti osigurava se izlobama i prethodnim raspravama o
prostornim planovima i javnom raspravom o prijedlozima prostornih planova, te o
rezultatima javnihnatjeaja.
III.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 109.

1) Odluka o donoenju Generalnoga urbanistikog plana Grada Zagreba (Slubeni

glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) primjenjivat e se u postupcima izdavanja
upravnih akata pokrenutim prije stupanja na snagu ove odluke.
2) Iznimno, postupci gradskih projekata koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ove
odluke, mogu se dovriti tako da Gradska skuptina Grada Zagreba donese odluku o
gradskom projektu na temelju prethodno provedene procedure gradskog projekta.
3) Detaljni planovi ureenja doneseni na temelju Odluka o donoenju Generalnoga
urbanistikog plana Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i
7/13)smatraju se urbanistikim planom ureenja sukladno Zakonu.
lanak 110.
1)
Odredbe urbanistikih planova ureenja koje nisu u skladu s ovom odlukom
prestaju vaiti danom stupanja na snagu ove odluke, a do usklaenja urbanistikih
planova ureenja s ovom odlukom primjenjuju se odredbe ove odluke.
2)
Iznimno, odredbe urbanistikih planova ureenja: UPU Heinzelova Radnika - eljeznika pruga, UPU Njivice, UPU Sigeica, UPU podruja omeenog
ulicama Ljudevita Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog kria, UPU
Savska Opatovina, UPU Dubravica - Karanik, UPU Oranice - TEP tematski park, UPU
Vrbani III., UPU Peenica sjever - trigina, UPU Ulica grada Gospia - jugozapad, UPU
Ferenica - istok, UPU Heinzelova - Vukovarska, UPU Oporoveka - sjever, koje
odreuju zahvat u prostoru: izgraenost katastarske estice ili katastarskih estica;
najvei i najmanji koeficijent iskoristivosti; najmanji prirodni hortikulturno ureeni teren
unutar zahvata u prostoru; te najmanju udaljenost od katastarskih estica izvan zahvata,
do usklaenja s odredbama lanka 6., toaka 13., 17. i 19. ove odluke tumae se
iskazanima na cjeloviti zahvat u prostoru kao graevnu esticu graevine.
lanak 111.
Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Grada Zagreba izraene su u 6
(est) izvornika ovjerenih peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom
predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba.

- 184 Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistikog plana Grada Zagreba uvaju
se u dokumentaciji prostora.

lanak 112.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku
Grada Zagreba.

KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
Predsjednik
Gradske skuptine
Darinko Kosor, v.r.