RijeĀ urednice
prof. dr. sc. Jasmina Havranek
glavna urednica
P
oštovane îitateljice
i îitatelji, u vjeri da
ste “preživjeli zimu” a
želeèi vam što prije
ugodne, lijepe i tople proljet-
ne dane, nadamo se da èe
vas razveseliti još jedan broj
naše i vaše revije “Mlijeko i ja”.
I nadalje vas želimo opskrblji-
vati novim znanjima o mlijeku,
pa smo za ovaj broj pripremili
îlanak o preventivnim i tera-
pijskim svojstvima fermenti-
ranih mlijeka. Zapravo, goto-
vo svakodnevno pojavljuju se
novi i novi znanstveni dokazi
o uîinkovitosti fermentiranih
proizvoda.
Jogurt kao lijek nastavak
je ove naše priîe. Veè u jed-
nom od sljedeèih brojeva na-
dopunit èemo spoznaje
o djelovanju probiotika
ali i glikoproteina mli-
jeka na naš imuni-
tet. Isto tako, upoznat
èemo vas i s ve-
likim istraživa-
njem Columbia
Sveuîilišta o utjecaju kalcija
- mlijeka na spreîavanje ra-
zvoja karcinoma…
Vjerujemo da èe vam biti
zanimljivo proîitati i nešto o
oîuvanju tradicije i kulture u
pojedinim dijelovima zemlje.
Hrvatska je 1995. godine
imala vrlo mali broj prepo-
znatljivih tradicijskih proizvo-
da, razloge za to i ne bi tre-
balo posebno tražiti, no osa-
mostaljenjem i “traganjem za
onim što smo nekada imali”
(Zavod za mljekarstvo, Agro-
nomski fakultet Sveuîilišta u
Zagrebu, tridesetak je godi-
na sustavno istraživao koje je
sve npr. sireve Hrvatska ne-
kada imala!), pokušali smo to
pretoîiti u delikatesne sireve
prepoznatljive siroljupcima!
Želja svakog îovjeka je te-
žiti zdravoj prehrani (iako po-
nekad napravimo poneki
“gaf”). Pa proîitajmo kako to
îiniti!
Mlijeko magarice - lijek!
Znalo se to odavno pa se za-
boravilo (jer došli su neki
novi lijekovi), i gle îuda,
opet smo se sjeti-
li magariîina mlijeka! Sir, sir
i opet sir - što sve on nudi,
kako uživati, a sir i dalje osta-
je pitanje umjetnosti u proi-
zvodnji i kulture u poznavanju
i konzumaciji.
Znam da èe se možda opet
javiti oni koji ne “ljube” mlijeî-
ne proizvode - znate, ne vo-
limo mnoge stvari ali živimo
kraj njih i moramo prepozna-
ti razliîitosti. Dakle, svatko tko
može, smije i hoèe neka uži-
va u mlijeînim proizvodima.
Dolazi nam Veseo Blag-
dan pun proljetne svjetlosti -
Uskrs. Ja vam želim da vam
“Zeko” donese puno nade za
bolje sutra, bolje uoîavanje
svega pozitivnoga i dobrog
oko nas, bolje sutra (jer ne-
daèe ipak moraju proèi), ali i
puno ljubavi za vaše bližnje,
prijatelje, kolege, susjede -
jer, malo smo zaboravili voljeti
a i cijeniti sami sebe.
Sretan vam Uskrs,
vaša mljekoljupka
a još više siroljupka
Mlijeko i Ja
ski uîi-
nak fermen-
tiranih mlijeka na
tako velik broj razliîitih
bolesti prvenstveno se pri-
pisuje njihovoj dokazanoj sti-
mulaciji prirodnoga imunog
sustava u ljudskom organiz-
mu. Naime, îovjekov probav-
ni sustav prirodno sadrži više
od 400 razliîitih mikrobnih vr-
sta. Sve te mikrobne vrste eg-
zistiraju u probavnom traktu
uspostavljenom ravnotežom
izmeòu korisnih i neškodljivih
mikroorganizama. Meòutim,
ta èe se skladna prirodna mi-
krobna ravnoteža tijekom živo-
ta promijeniti uslijed gastroin-
testinalnih bolesti, uzimanja li-
jekova - prvenstveno antibioti-
ka, steroida i hormona, ili tije-
kom terapije zraîenjem.
Uzroci neuravnoteženosti
U današnje vrijeme stres,
neredovita i neuravnotežena
prehrana takoòer su znaîajni
uzroînici poremeèaja crijevne
mikrobne ravnoteže. Poreme-
èaj crijevne mikrobne popula-
cije uzrokuje nedovoljan broj
korisnih bakterija (laktobaci-
la i biŷdobakterija) u probav-
nom sustavu, a posljedice su
- manje ili jaîe izraženi simp-
tomi bolesti. Naime, probavni
sustav najveèi je imuni organ
u ljudskom organizmu i nje-
gova metaboliîka aktivnost
ekvivalentna je ulozi jetara.
Zbog toga ne îudi znanstve-
MlijeËna
kiselina
koju sadrže sva
fermentirana mlijeka
potiËe peristaltiku
crijeva, što poboljšava
ukupnu probavu i
apsorpciju hrane
no po-
tvròena îinje-
nica da o crijevnoj mikrobnoj
ravnoteži ovisi dobro zdrav-
lje îovjeka! Prehrambeni i ŷ-
ziološki uîinak fermentiranih
mlijeka na ljudsko zdravlje pri-
marno zahvaljujemo bakteri-
jama mlijeĦne kiseline i bi-
ĺdobakterijama, koje se ko-
riste u njihovoj proizvodnji.
Odreòeni sojevi tih bakterij-
skih vrsta sposobni su preži-
vjeti u probavnom traktu, naj-
veèem ljudskom perifernom
organu za zaštitu od infekcija i
imunog odgovora organizma.
Fermentirana mlijeka koja sa-
drže takve bakterijske sojeve
zovu se probiotiîka fermenti-
rana mlijeka, a bakterije - pro-
biotiîke bakterije. Prvo pro-
biotiîko fermentirano mlijeko
pod imenom Yakult poîelo
se proizvoditi u Japanu davne
1920. godine. Zbog brojnih
potvròenih povoljnih utjeca-
ja na ljudsko zdravlje, danas
se u svijetu proizvodi više od
sto razliîitih probiotiîkih fer-
mentiranih mlijeka. Fermen-
tirana mlijeka neposredno ili
posredno kroz mijenjanje sa-
stava i/ili aktiviteta crijevne mi-
krobne populacije utjeîu na
tjelesne imuno funkcije. Tako
je znanstveno dokazano da
jogurt i probiotiîka fermenti-
rana mlijeka u obrani od bo-
lesti stimuliraju u organizmu
tvorbu -interferona, citokina,
interleukina 6 i 10, imunoglo-
bulina IgA, te drugih nespeci-
ŷînih antitijela. Meòutim, ono
što dodatno fermentirana mli-
jeka îini zai-
sta posebnim,
znanstveno je po-
tvròena îinjenica da
ona nužno ne uvjetuju
promjenu aktivnosti imunog
sustava u zdravih osoba.
Možda je najbolji primjer za
objašnjenje tvrdnji o povolj-
nom utjecaju fermentiranih
mlijeka na ljudsko zdravlje onaj
vezan za dijareje. Naime, dija-
reju (tri ili više vodenih stolica
tijekom najmanje dva uzasto-
pna dana) smatramo global-
nim problemom jer se godiš-
nje bilježi 4 milijarde sluîajeva
u svijetu. Od ukupne smrtno-
sti, dijareja je uzrok njih 4%, a
od ukupno provedenih dana
na bolovanju îini 5%.
Pozitivni uËinci
Dijarealne bolesti uzrokova-
ne patogenim mikroorganiz-
mima i rotavirusima vodeèi su
uzrok smrti dojenîadi i djece
u zemljama u razvoju. íak se
i u razvijenim zemljama, pri-
mjerice u SAD-u, godišnje za-
bilježi izmeòu 21 i 37 milijuna
sluîajeva dijareje u populaci-
ji djece od 16,5 milijuna. Sva-
ke godine prijavljeno je 12 mi-
lijuna sluîajeva putniîke dija-
reje. Ovisno o odredištu, od
putniîke dijareje obolijeva iz-
meòu 5-50% putnika. íesta
nuspojava upotrebe antibi-
otika, ali i terapije zraîenjem
kod tumorskih bolesti takoòer
je dijareja. Poznato je da od
5 do 25% osoba nakon upo-
trebe antibiotika dobije dijare-
ju. Najznaîajniji preventivni i/ili
terapijski uîinci fermentiranih
mlijeka potvròeni su kod dija-
reja uzrokovanih rotavirusima
MLJEKARSKA REVIJA 3
Uzimanje
probiotiĜkih
fermentiranih
mlijeka tijekom
zraËenja pokazalo
je statistiËki
znaËajno smanjenje
razvoja dijareje,
pozitivan uËinak na
konzistenciju stolice
te peristaltiku crijeva
te bakterijama - enteropato-
genom Escherichia coli i Clo-
stridium difƄcile.
Tijekom boravka u bolnici
pojava dijareje kod djece vrlo
je îesta. Istraživanja na popu-
laciji djece lijeîene u bolnici u
dobi izmeòu jedne i tri godi-
ne hranjenoj probiotiîkim fer-
mentiranim mlijekom, poka-
zala su da je dijareju imalo tek
njih 7%. Istovremeno, iz pla-
cebo skupine dijareju je do-
bilo 33% djece. Studija koja
je obuhvatila 71 dobro uhra-
njeno dijete s akutnim pro-
ljevom uzrokovanim rotaviru-
som (82% djece) potvrdila je
smanjene trajanja dijareje îak
50%. Takoòer, jednom dru-
gom znanstvenom studijom
utvròena je kolonizacija ga-
strointestinalnog trakta bakte-
rijama iz fermentiranoga pro-
biotiîkog mlijeka: u 78,6% pa-
cijenata s dijarejom virusnog
podrijetla; u 75% pacijenata
s dijarejom bakterijskog po-
drijetla; u 85,7% pacijenata s
dijarejom nepoznate etiologi-
je. Tijekom istraživanja prehra-
na djece nije sadržala nikakve
druge probiotiîke proizvode.
Osim terapijski, probiotiîke
4 MLJEKARSKA REVIJA
Brojne
znanstvene
studije potvrdile su
da je konzumacija
fermentiranih
mlijeka prije i
tijekom putovanja
siguran i visoko
uËinkovit naËin
prevencije putniËke
dijareje
bakterije djeluju i preventiv-
no. Kako bi se ispitao njihov
preventivni uîinak, u Izraelu
je od 2000. do 2002. godi-
ne provedena dvostruko sli-
jepa placebo kontrolna studija
na dojenîadi u dobi od 4 do
10 mjeseci. U dojenîadi hra-
njenoj infant formulom oboga-
èenom probiotiîkim bakterija-
ma - dijareja se rjeòe javljala
i kraèe trajala. Istraživanja su
takoòer nedvojbeno potvrdi-
la da se fermentirana mlijeka
mogu smatrati dobrom zaštit-
nom mjerom u kontroli dijare-
je za pothranjenu i nedojenu
djecu.
PutniËka dijareja
Brojne znanstvene studije
potvrdile su da je konzumaci-
ja fermentiranih mlijeka prije i
tijekom putovanja siguran i vi-
soko uîinkovit naîin preven-
cije putniîke dijareje. Naime,
putniîka dijareja je stanje koje
negativno utjeîe na odmor i
posao, a najîešèe zahvaèa
izmeòu 30 i 50% turista. Tako
je za danske turiste na dvo-
tjednom putovanju po Egip-
tu utvròeno smanjenje poja-
va dijareje sa 71 na 43% (da-
vana doza: 3x109 laktobacila i
biŷdobakterija dva dana prije
i tijekom putovanja). Takoòer,
Amerikanci koji su prije i tije-
kom putovanja u razliîite “ri-
ziîne” zemlje uzimali Lactoba-
cillus rhamnosus GG u obliku
praha ili dodan u fermentira-
no mlijeko, znaîajno su manje
obolijevali od dijareje. Ispitiva-
nja provedena na 820 Finaca
koji su putovali u dvije razliîi-
te turske regije, nisu potvrdila
znaîajan uîinak fermentiranih
mlijeka na pojavu dijareje. Me-
òutim, potvròen je jaîe izra-
žen uîinak fermentiranih mli-
jeka za putnike jedne u odno-
su na drugu regiju. Studija nije
dala objašnjenje, no moguèi
razlozi su razliîitost patogenih
mikroorganizma koji su iza-
zvali dijareju, ali i razliîita dob
placebo skupina.
íesta je posljedica terapije
antibioticima kao što su klin-
damicin, cefalosporin i penici-
lin upravo dijareja. Terapija an-
tibioticima narušava ravnotežu
crijevne mikroŸore omoguèu-
juèi brzi rast bakterije Clostri-
dium difƄcile (patogena bakte-
rija - koja je u vrlo niskim kon-
centracijama prirodni stanov-
nik crijeva). Meta analiza koju
je provela skupina znanstve-
nika pokazala je da fermenti-
rana mlijeka smanjuju pojavu
dijareje nakon uzimanja anti-
biotika îak 52%. Na ukupno
25 kliniîkih studija, provedena
meta analiza (2006. godine)
takoòer je potvrdila smanjeni
rizik od nastanka dijareje kao
posljedice uzimanja antibioti-
ka. U usporedbi s kontrolnom
skupinom pacijenata îiji je ri-
zik od nastanka dijareje bio
28,5%, za pokusnu skupinu
on je bio tek 11,9%.
Fermentirana
mlijeka i zdravlje
Tijekom terapije zraîenjem
kod tumorskih bolesti, 80%
pacijenata iskazuje akutne
simptome od kojih je najuîe-
stalija dijareja, a 50% pacije-
nata pogaòaju kroniîni simp-
tomi. Uzimanje probiotiîkih
fermentiranih mlijeka tijekom
zraîenja pokazalo je statistiî-
ki znaîajno smanjenje razvo-
ja dijareje, pozitivan uîinak na
konzistenciju stolice te peri-
staltiku crijeva. Iako je dvo-
struka slijepa randomizirana
kliniîka studija pokazala da
jogurt s probiotiîkim bakteri-
jama nije smanjio pojavu dija-
reje kod žena zraîenih nakon
operacije tumora endome-
trija, zabilježena je znaîajna
promjena u konzistenciji nji-
hove stolice.
Mlijeko i Ja
Gotovo svakodnevno broj-
ni nas îlanci upozoravaju da
današnji moderan naîin ži-
vota nužno dovodi do rizika
od narušavanja zdravlja. Od-
govor na pitanje mogu li fer-
mentirana mlijeka popraviti ili
sprijeîiti narušavanje našeg
zdravlja svakako je potvrdan.
Naime, svjedoci smo da far-
maceutska industrija ne može
dovoljno brzo pronaèi odgo-
varajuèi lijek za pojedine bo-
lesti, a îinjenica je i da je pre-
komjerna upotreba antibiotika
dovela do mikrobne rezisten-
tnosti na veèinu antibiotika.
Zbog toga, posljednjih godi-
na znanstveni svijet slaže se
da apsolutno sva fermentira-
na mlijeka imaju nedvojbeni
proŷlaktiîki uîinak na ljudsko
zdravlje. Osim toga, preven-
tivni i/ili terapijski uîinak fer-
mentiranih mlijeka ima veliku
epidemiološku važnost kroz
smanjenje stope smrtnosti
kao i zdravstvenih troškova.
Neovisno o tome konzumira-
ju li se klasiîna ili probiotiî-
ka fermentirana mlijeka, ona
uvijek pomažu da se stabili-
zira prirodna crijevna popula-
cija! Mikrobna ravnoteža cri-
jevne populacije kljuîna je za
zdravlje domaèina jer: “Bolest
je obiîno rezultat neuvjerljivog
pregovaranja o simbiozi, pre-
koraîenju linije jedne ili druge
strane u biološkom smislu in-
terpretacije granice”.
6 MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja

LJEKOVITA MOÆ MLIJEÈNIH PROIZVODA

Jogurt kao lijek

U skoroj bi se buduõnosti u prevenciji bolesti sluznice želuca
umjesto antibiotika mogao koristiti jogurt kao dio svakodnevne prehrane
napisao koji inhibira djelovanje bakte- u mediju u kojem drugi mikro- 80% îireva želuca i îak 85%
Zoran BašiÉ, dipl. ing. rije Helicobacter pylori u želu- organizmi ne mogu preživje- sluîajeva gastritisa. Svjetska

Z
cu, koja uz želuîanu kiselinu ti, omoguèeno je stvaranjem zdravstvena organizacija pro-
animljivo istraživanje i enzime, prije svega pepsin, enzima ureaze koji razgraòu- cjenjuje da oko 20% svjetske
japanskih znanstve- ošteèuje sluznicu želuca. Ova je ureu u želucu, stvarajuèi populacije boluje od îira na
nika predstavljeno je se bakterija dosta îesto nala- ugljiîni dioksid i amonijak, koji
dvanaestercu, 10% od îira
prošle godine na 237. zi kod akutnih i kroniînih upa- svojom alkalnošèu štiti bakte-na želucu, dok 1% obolijeva
Nacionalnom susretu ameriî- la želuîane sluznice, a goto- riju H. pylori od djelovanja ni-
od îira na jednjaku. Gastritis
kog društva kemiîara. Istra- vo je obvezno prisutna kod skog pH želuîanog soka. i îir želuca, nažalost, spadaju
živaîi sa Sveuîilišta u Kyo- îira na želucu i dvanaestercu. u bolesti koje se dosta îesto
tu pronašli su prirodan “lijek” Njezino preživljavanje u želucu, Nepovoljna statistika pojavljuju a karakteristiîne su
Prema dosadašnjim istra- za razvijene zemlje u kojima
Rezultati istraživanja upuÉuju da bi živanjima, bakterija H. pylo- je prisutan užurbani i neure-
ri prisutna je u želucu u 50- dan stil života, u kojemu se
se spreËavanje infekcije bakterijom
60% odraslih osoba u svijetu, premalo vremena posveèu-
Helicobacter pylori u ljudi moglo postiÉi pijenjem a uzroînikom je više od 90% je kvaliteti života i zdravlju, što
jogurta obogaÉenog ureaza antitijelima îireva (ulkusa) dvanaesterca, posljediîno dovodi do stresa,
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 7

Razina uree
znaËajno se
snižavala u skupini
najveèeg
pacijenata koja
neprijatelja
ljudskoga zdrav-
je konzumirala
lja. Obrambenu funk- jogurt obogaÉen
ciju sluznice želuca tako- antitijelima
òer ošteèuju i lijekovi, najîe-
šèe protiv bolova i za ubla- jom H. pylori, tijekom 4 tjed-
žavanje tegoba uzrokovanih na konzumirala je “obogaèeni”
reumom, kao što su npr. ne- jogurt, dok je druga skupina
steroidni antireumatici. Ovdje konzumirala “îisti” jogurt.
valja istaknuti da je i pušenje S nestrpljenjem oîekivani
znaîajan îimbenik koji sma- rezultati potvrdili su postavlje-
njuje obrambenu sposobnost nu tezu - razina uree znaîajno
sluznice želuca. U Hrvatskoj se snižavala u skupini koja je
je stopa prevalencije infekcije konzumirala jogurt s antitijeli-
visoka i prema preliminarnim ma. Osim toga, antitijela urea-
istraživanjima iznosi 68%. ze imala su blagotvorno djelo-
vanje prije negoli su razgraòe-
Kako je stvoren lijek? na želuîanom kiselinom. Jed-
Potaknuti spoznajom da no je sigurno - djelovanje ure-
preživljavanje H. pylori u že- aze u sluznici želuca uîinkovi-
lucu ovisi iskljuîivo o enzimu to je sprijeîeno.
ureazi, japanski znanstvenici Japanski znanstvenici za-
pokušali su pronaèi prirodan kljuîili su da jogurt, iako nema
lijek koji bi mogao pomoèi u djelotvornost poput antibiotika,
prevenciji prianjanja bakteri- ipak ima odreòenu prednost -
ja za sluznicu želuca te tako uvelike ga je jednostavnije uzi-
sprijeîiti aktiviranje ureaze. mati, to više što se može naèi
Pretpostavili su da bi jogurt na jelovniku kao dio svakod-
obogaèen ureaza antitijelima nevne prehrane. Kao i mnogo
mogao pomoèi u rješavanju puta do sada, i ovim je istra-
ovoga problema. Provede- živanjem potvròena ljekovita
na je studija u kojoj su ureazu moè mlijeka. U jedno može-
ubrizgali u organizam kokoši i mo biti sigurni - buduènost,
pustili da njihov imunosustav iako ponekad puna neizvje-
proizvede antitijela koja su na- snosti, mljekoljupcima èe do-
zvana IgY-ureaza. Potom su nijeti još mnogo korisnih spo-
antitijela dodana u jogurt, a znaja s ciljem unapreòenja
skupina od 42 dobrovoljna kvalitete prehrane a time sva-
pacijenta, inficirana bakteri- kako i zdravlja.
8 MLJEKARSKA REVIJA
Uživajte u prav
Pravilna prehrana pomaže u smanjenju
rizika od pojave mnogih bolesti, kao što
su rak, srûane bolesti, zaûepljenost,
prekomjerna tjelesna težina i kvarenje zubi
napisao
Dr. Ivo Belan
H
ranjenje je važan
dio našeg života.
Važni su okus, mi-
ris i boja, ali i izgled
hrane. Blagovanje je prilika za
okupljanje obitelji ili u društve-
nim prilikama druženje s prija-
teljima.
Nijedna pojedinaîna namir-
nica ne sadrži sve hranjive tvari,
niti u potrebnim koliîinama, što
se lako rješava svakodnevnim
odabirom razliîitih namirnica iz
svake od îetiriju glavnih skupi-
na. Pritom skupine hrane îine
škrobna hrana, mlijeîni proi-
zvodi, meso, perad, ribe i dru-
ge alternative, te povrèe i voèe.
U škrobnu hranu spadaju
kruh, žitne pahuljice, tjestenina,
krumpir, riža. Takve vrste hra-
ne trebaju biti glavni dio veèi-
ne obroka, uz dodatak namir-
nica iz ostalih skupina. Škrob-
na hrana “puni” probavni su-
stav, a pritom u organizam ne
unosi puno kalorija. íesto se
misli da škrobna hrana deblja,
što nije istina. Meòutim, ako se
takva hrana posluži ili kuha s
mnogo masnoèa, zaista prido-
nosi debljanju. Škrobna hrana
bogata je vlaknastim kompo-
nentama koje pomažu u spre-
îavanju zaîepljenosti, ali sadrži
i dosta vitamina i minerala.
Jedite puno kruha, po mo-
guènosti od cjelovitog zrnja.
Ne bojte se, kruh ne deblja,
Mlijeko i Ja
nego špek na njemu. Isto tako,
dobri su izbor krumpir, riža i
tjestenina ali ne s puno uma-
ka. Žitne pahuljice za doruîak
dobar su izvor škroba i vlakana
(izbjegavajte one sa šeèerom ili
medom). Pokušajte trošiti više
graška, graha i leèe. U mno-
gim obrocima meso se djelo-
miîno ili potpuno može zami-
jeniti grahom, koji je jeftin a vrlo
hranjiv.
U mlijeîne proizvode, daka-
ko, spadaju mlijeko, jogurt i sir.
Iz skupine povrèa i voèa spo-
menimo prokulice, kupus, mr-
kvu, poriluk, špinat, krumpir,
repu, krastavce, salatu, radiî,
rajîice, jabuke, banane, grož-
òe, naranîe itd. Sve te namir-
nice takoòer sadrže vlaknaste
komponente. Odreòeni tip tih
komponenata može pomo-
èi smanjiti koliîinu kolesterola
u krvi. Ako se prehranom uzi-
ma velika koliîina vlaknastih
komponenata, organizmu tre-
ba osigurati i velike koliîine te-
kuèine.
Masti ipak poželjne
Male koliîine masti u pre-
hrani nužne su za zdravlje ali
i za bolji okus hrane. Meòu-
tim, masnoèe se îesto uzima-
ju u daleko veèim koliîinama
od potrebnih. Previše masti u
hrani povezano je s veèim rizi-
kom od srîanih bolesti i može
dovesti do prekomjerne tjele-
sne težine. Masti i ulja u hrani
sadrže mješavinu zasièenih i
 Mlijeko i Ja
avilnoj prehrani
nezasièenih masnoèa. Njihov
omjer je razliîit u razliîitoj hrani.
Unos u organizam zasièenih
masnoèa treba držati na mini-
mumu, jer one poveèavaju ko-
lesterol u krvi. Dobro je pozna-
to da kolesterol poveèava rizik
od srîanog udara. Hrana bo-
gata zasièenim masnoèama
su meso, neka biljna ulja, tvrdi
margarin, mast, kolaîi, îokola-
da, itd. Dobri izvori nezasièenih
masnoèa (poželjnih) neka su
biljna ulja (suncokretovo, soji-
no, repiîino, maslinovo), ora-
si, lješnjaci, tuna, srdele, harin-
ga, skuša, pastrva. Za nama-
ze na kruh (maslac, margarin)
odaberite one sa smanjenom
koliîinom masti. Još je bolje
ako možete izabrati one na îi-
jim pakiranjima piše da sadrže
“višestruko nezasièene masno-
èe”. U svakom sluîaju, neka
namaz na kruh ne bude de-
beo. Radije koristite poluobra-
no ili obrano mlijeko nego pu-
nomasno. Poluobrano mlijeko
ima isti okus kao punomasno!
I obrano i poluobrano mlijeko
sadrže istu koliîinu bjelanîe-
vina i kalcija kao i punomasno,
ali znatno manje masnoèa. Isto
tako, pokušajte koristiti jogurt s
niskim sadržajem masti. Sliî-
no je i sa sirevima. Kod zaîi-
njanja salata izbjegavajte majo-
nezu ili razne kreme za salate.
Budite umjereni sa îokoladom,
tortama i kolaîima! Neka ribe
budu îešèe na jelovniku. Pile-
tina i puretina sadrže malo ma-
sti, pod uvjetom da odstranite
kožu. Na mesnim odrescima
obrežite masnoèe! Pokušajte
meso pripravljati u mikrovalnoj
peènici, kuhati, pariti ili peèi na
roštilju, radije nego pržiti ili peèi
MLJEKARSKA REVIJA 9
Obrano i
poluobrano
mlijeko sadrže
na masnoèi. Smanjite konzu- ih ipak mnogi od nas ne kon- istu koliËinu
miranje pomfrita. zumiraju u dovoljnim koliîina-
bjelanËevina i kalcija
ma. Pokušajte izbjeèi preko-
Slatke muke mjerno kuhanje povrèa, jer ve-
kao i punomasno,
Konzumiranje šeèera glavni èina vitamina završi u vodi u ali znatno manje
je uzrok propadanja zubi, oso- kojoj se kuha. masnoÉa
bito ako se slatka hrana i pièa Za mnoge ljude piti alkohol-
uzimaju îesto tijekom dana. na pièa ugodna je društvena nja soli kušati hranu. Koristimo
Prema tome, preporuîljivo je aktivnost. Meòutim, piti pre- manje soli i tijekom kuhanja.
ograniîiti ih samo uz glavne više ili piti u pogrešno vrijeme Kad smanjite koliîinu soli u
obroke. Djeîji zubi najviše su može uzrokovati probleme, ne hrani, u prvo vrijeme osjeèat
izloženi tom riziku. samo za onog koji pije. Alko- èete da vam nešto nedostaje u
Šeèer sadrži samo kalorije, holna pièa najbolje je piti umje- okusu. Meòutim, uskoro èete
bez drugih hranjivih tvari. Previ- reno. íak ako se i ne pije puno, se na to priviknuti.
še šeèera u prehrani opèenito alkohol može dovesti do po-
može pridonijeti prekomjernom veèanja tjelesne težine (ta- Zdrava tjelesna težina
unosu energije u organizam, kva pièa sadrže mnogo kalo- U sebe hranom unosimo
što onda uzrokuje debljanje. rija. npr., prosjeîna îaša vina energiju (ili kalorije) i koristimo
íaj i kava mogu se piti i bez 75 kalorija), nedostatka hranji- ju za ŷziîku aktivnost. Ako hra-
šeèera (ili barem smanjiti koliîi- vih tvari (ako se popije alkohol- na sadrži više kalorija nego što
nu)! Kod kupovanja bezalkohol- no pièe umjesto da se pojede ih trošimo, posljedica je deblja-
nih pièa pokušajte izabrati ona obrok, tada se organizam liša- nje. Nije zdrava prekomjerna,
s malo kalorija ili nezaslaòene va vitalnih hranjivih tvari), i ma- ali niti ispodprosjeîna tjelesna
voène sokove, razrijeòene vo- murluka. težina. Zbog prekomjerne te-
dom ili mineralnom vodom. žine osoba može patiti od sr-
Dakle, treba ograniîiti konzu- Ne previše slano îane bolesti, visokoga krvnog
miranje slatkiša, meda, džemo- U prosjeku konzumiramo od tlaka i šeèerne bolesti. Kod is-
va, marmelada, žitnih pahuljica 10 do 13 grama soli dnevno. podprosjeîne tjelesne težine,
obloženih šeèerom ili medom, Oko dvije treèine te koliîine je pak, organizam vjerojatno ne
jako zaslaòenih pudinga. sol koju proizvoòaî doda hra- prima dovoljno potrebnih hra-
Konzumirajuèi razliîite na- ni u procesu proizvodnje hra- njivih tvari. Kod prekomjerne
mirnice iz svih îetiriju skupina ne. Pola od ostatka je ona sol tjelesne težine zbog toga treba
hrane, unijet èete sve vitami- koju stavljamo u hranu tijekom pokušati uzimati manje kalorija
ne i minerale potrebne vašem kuhanja ili dok jedemo, a dru- i više trošiti ŷziîkom aktivnošèu.
organizmu. Primjerice, vitamin ga polovica je ona sol koja je Gubiti više od 80 do 100 dag
C iz voèa i povrèa, željezo iz prirodno prisutna u hrani. tjelesne težine tjedno nije me-
mesa i zelenog povrèa, kalcij iz Svi mi trebamo sol, ali samo dicinski razumno. U cilju skida-
mlijeînih proizvoda itd. Razu- od 3 do 4 grama (pola îajne nja prekomjerne tjelesne težine
mljivo, hrana mora biti svježa ili žliîice) dnevno. Dakle, oîito preporuîljivo je smanjiti unos
ispravno uskladištena. Primjeri- uzimamo znatno više soli nego masnoèa, šeèera, slatkiša, al-
ce, smrznuta, osušena ili paki- što trebamo. Uzimanje previše koholnih i zaslaòenih pièa. Fi-
rana hrana isto tako može biti soli može dovesti do poviše- ziîka aktivnost može se pove-
dobar izvor vitamina i minerala noga krvnog tlaka, a on može èati na bezbroj naîina: hoda-
kao i “svježa” hrana, pod uvje- uzrokovati srîanu ili bubrežnu njem, laganim trîanjem, pliva-
tom da je propisno spremljena bolest i moždani udar. Prema njem, vožnjom bicikla, radom
- uskladištena. tome, isplati se pokušati sma- oko kuèe itd. Tajna je u tome
Voèe i povrèe dobri su izvori njiti koliîinu konzumirane soli. da navedene aktivnosti budu
mnogih minerala i vitamina, ali Preporuîljivo je prije dodava- redovite i postupne.
10 MLJEKARSKA REVIJA
LJEKOVITA MOÆ MLIJEKA
Mlijeko magarice - hrana ili lijek
U prošlosti je uz mlijeko magarice vezan je mit o ljepoti Kleopatre
koja se u njemu svakodnevno kupala
napisala
Jelena Ramljak, dipl. ing.
O
d davnina se vje-
rovalo da je mlije-
ko magarice ljeko-
vito. Neki se danas
pitaju je li to tradicijsko vjero-
vanje danas potkrijepljeno
novijim znanstvenim spozna-
jama, a neki i ne sumnjaju u
iskustvo naroda i kod bolesti
poput hripavca (magareèeg
kašlja) piju mlijeko magarice.
Premda znanost nije u potpu-
Temperament
i druželjubivost
magarca Ëini
pogodnim u turizmu,
no, vrlo su korisni i
u oËuvanju biološke
raznolikosti
Mlijeko i Ja
nosti odgovorila na pitanje što i ljudski organizam. Jedno od na okoštavanje kostiju, spr-
magareèe mlijeko îini poseb- najvažnijih svojstava njegova jeîava nastajanje ateroskle-
nim (ljekovitim), iskustva ljudi je sliînost s kemijskim sasta- roze, pozitivno djeluje na re-
koji su ga probali navodno su vom mlijeka žene, što ga îini habilitaciju pacijenata s koro-
pozitivna. No, vratimo se po- pogodnim za prehranu nedo- narnim i krvožilnim bolestima,
znatim îinjenicama o mlijeku nošîadi i novoroòenîadi u pr- sprjeîava nastanak i razvoj
magarice. U prošlosti, uz mli- vim mjesecima života. Naime, tumorskih stanica, koristi se
jeko magarice vezan je mit o broj novoroòenîadi netoleran- kod astme i bronhitisa. Ma-
ljepoti Kleopatre koja se u tne na proteine kravljeg mlije- gareèe mlijeko može se za-
njemu svakodnevno kupala. ka iz godine u godinu poveèa- mrznuti te pohranjeno u za-
U suvremeno doba, da ma- va se i iznosi od 0,3 do 7,5%. mrzivaîu îuvati do dvije go-
gareèe mlijeko djeluje na du- dine bez smanjivanja kvalite-
govjeînost tvrdila je najstarija Idealna namirnica te i organoleptiîkih svojstava.
žena na svijetu - Maria Esther Konzumiranjem magare- Prije uporabe treba ga odmr-
de Capovilla iz Ecuadora, koja èeg mlijeka takvoj djeci omo- znuti na sobnoj temperaturi,
je umrla u 116. godini. No, po- guèen je pravilan tjelesni rast i iako se može se zagrijavati i
stoje li znanstvena istraživanja razvoj, ali i razvoj moždanoga u toploj vodi do 40 °C, ali ne
i îinjenice koje bi potkrijepile i imunog sustava. Istraživanja smije prokuhati.
takve tvrdnje? na podruîju humane medi- Organoleptiîka svojstva
U posljednjih desetak godi- cine dokazala su da primje- magareèeg mlijeka oîituju se
na intenzivnija su istraživanja na magareèeg mlijeka osim u izrazio bijeloj boji, rijetkoj kon-
o kemijskom sastavu i svoj- u ranom djetinjstvu pozitiv- zistenciji i slatkastom okusu.
stvima magareèeg mlijeka te no utjeîe i kod adolescena- Proizvodnja magareèeg mlije-
o njegovu uîinku na zdravlje ta te starijih. Povoljno djeluje ka posebna je u odnosu na
Mlijeko i Ja
dru-
ge vrste životinja (kra-
ve, ovce, koze), jer mali volu-
men magariîina vimena (oko
1,5 L) zahtijeva îestu mužnju
(svaka 2 do 3 sata, ukoliko mli-
jeko ne posiše pule). Koliîina
mlijeka po mužnji je mala (150-
250 mL), što ovisi o pasmini,
hranidbi i stadiju laktacije ma-
garice. Ukupna koliîina dnev-
no proizvedenog mlijeka varira
od 0,5 do 3 L, iako je zabilje-
žena proizvodnja od 6 L mli-
jeka (kod magarica hranjenih
sa 3 kg krepke krme). U uspo-
redbi s kravljim mlijekom, ma-
gareèe sadrži veèe vrijednosti
za laktozu, te manje za sadržaj
proteina i mlijeîne masti (gra-
ŷkon 1). Neke od posebnosti
magareèeg mlijeka oîituju se
u malom sadržaju ß-laktoglo-
bulina, visokom sadržaju imu-
noglobulina i lizozima. Sadržaj
ß-laktoglobulina sliîan je sadr-
žaju kobiljeg mlijeka, no, znat-
no manji nego u kravljem mli-
jeku. Kako u mlijeku žene ne
nalazimo ß-laktoglobuline, tu
îinjenicu povezujemo s hipoa-
lergijskim karakteristikama mli-
jeka magarica i kobila, što mli-
jeko magarice îini idealnom
namirnicom u prehrani osoba
netolerantnih na laktozu krav-
ljeg mlijeka. Prema istraživanji-
ma indijskih znanstvenika, imu-
noglobulini bi mogli igrati kljuî-
nu ulogu u lijeîenju AIDS-a i
tuberkuloze. Udio lizozima (hi-
drolitiîki enzim koji cijepa lan-
ce ugljikohidrata u mureinima–
strukturama staniîne stijenke
bakterija) u proteinima sirutke
oko 25% je veèi u magareèem
mlijeku u odnosu na humano
i kobilje mlijeko, predstavljaju
optimalan medij za odreòene
sojeve korisnih mlijeînih bak-
terija. Poveèan sadržaj lizozi-
ma u negativnoj je korelaciji s
MLJEKARSKA REVIJA 11
Grafikon 1. Kemijski sastav mlijeka razliĀitih vrsta sisavaca
12%
10%
8%
6%
4%
2%
0%
žena magarica kobila krava koza ovca štakorica deva
mast (%) kazein (%) bjelanîevine sirutke (%) laktoza (%) pepeo (%)
brojem somatskih stanica i mi- istarski magarac, îija je broj-
Udio minerala
kroorganizama koji su u pravilu nost svedena na oko 2500
niži u magareèem mlijeku, za grla pa su u skupini ugrože- u mlijeku
razliku od ostalih domaèih ži- nih pasmina. Iako je upotre- magarice sliËan je
votinja. Prosjeîne vrijednosti ba magareèeg mlijeka u svi- humanom mlijeku,
somatskih stanica i mikroorga- jetu naišla na široku primje- s iznimkom veÉih
nizama u magareèem mlijeku nu (kozmetiîka, farmaceut- vrijednosti sadržaja
iznose 4,13 log10-1 i 3,59 log10-1. ska i prehrambena industrija,
kalcija i fosfora
Zbog vrlo niskog broja mikro- medicina), u Hrvatskoj bav-
organizama, magareèe mlijeko ljenje uzgojem magarica nije
nije potrebno pasterizirati, veè ozbiljnije zaživjelo. Održivost garaca ima odreòene pred-
se može pohraniti u zamrzivaî. populacije ogleda se kroz nosti koje treba prepoznati i
malen broj uzgajivaîa koji ih poticati. Prije svega, radi se
Izvorne pasmine nastoje oîuvati i koristiti ne o izdržljivim životinjama s ve-
Još je jedno važno svoj- samo za proizvodnju mlijeka, likom sposobnošèu prilagod-
stvo mlijeka magarica - niske veè i kao dio izvorne baštine. be uvjetima sredine, dobro
vrijednosti zasièenih masnih Jedan od takvih entuzijasta je koriste oskudne i marginal-
kiselina (pogoduju nastan- i Damir Štulina, koji je u oko- ne pašnjaîke površine, traže
ku ateroskleroze), a s druge lici Zadra (Poljica, 10 km od manje pažnje i njege, objekti
su strane bogat izvor esen- Nina) zasnovao prvu farmu za njihovo držanje ne iziskuju
cijalnih masnih kiselina (40 primorsko-dinarskog magar- velika ulaganja, pogodni su
mg/100 g), važnih u preven- ca s primarnim programom za transport te u obradi po-
ciji kardiovaskularnih bolesti i proizvodnje mlijeka magari- ljoprivrednih površina gdje je
upalnih procesa. Sadržaj li- ce, premda su magarci i tu- otežan pristup. Njihov tempe-
nolne kiseline do dva i pol ristiîka atrakcija. Unatoî bi- rament i druželjubivost îini ih
puta je veèi od sadržaja u rokratskim ograniîenjima (tr- pogodnim u turizmu, no, vrlo
kravljem mlijeku (15 mg/100 žište, plasman) sve îešèa je su korisni i u oîuvanju bio-
g, 6 mg/100 g). U usporedbi prisutnost proizvoòaîa ma- loške raznolikosti (sprjeîava-
s kravljim mlijekom, magare- gareèeg mlijeka na javnim nje sukcesije pašnjaka). Šira
èe sadrži oko 60 puta veèe dogaòanjima (manifestaci- uporaba magareèeg mlijeka
koliîine vitamina C, ali i vi- jama, smotrama, izložbama). može omoguèiti gospodar-
tamina A, D i E. U Hrvatskoj Na taj naîin s kvalitativnim i sko opravdanje poveèanja
obitavaju tri izvorne pasmi- kvantitativnim svojstvima ma- uzgoja magaraca i kontinuira-
ne magaraca - primorsko- gareèeg mlijeka biva upozna- nu isplativu proizvodnju ma-
dinarski, sjevernojadranski i ta i šira javnost. Uzgoj ma- gareèeg mlijeka.
12 MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja

RAZGOVOR S IGOROM REŠETAROM, PREDSJEDNIKO

Nema sumnje u k
razgovarao željene razine, a to je prvenstve-
Zoran BašiÉ, dipl. ing. no poveèati proizvodnju mlijeka

D
po kravi i svakako osuvremeniti
ok jedni smatraju da tehnologiju proizvodnje.
selu nedostaju pred-
nosti koje nudi grad,• Koji su osnovni ciljevi
drugi ne mogu za- djelovanja Hrvatskog sa-
veza udruga proizvoÏaËa
misliti život bez mira, tišine, su-
života s domaèim životinjama i mlijeka?
mnoštva domaèih delicija koje Hrvatski savez udruga pro-
selo nudi. Svojim požrtvovnim izvoòaîa mlijeka svojim je ak-
radom Igor Rešetar dokazao je tivnostima u proteklom razdo-
kako mladi ljudi u poljoprivred- blju pokazao da proizvoòaîi
noj proizvodnji mogu ostvari- mlijeka u posljednjih godinu
ti dobre rezultate i postupno dana ne mogu poslovati pozi-
razvijati proizvodnju na obitelj-tivno, jer su njihovi troškovi îe-
skom poljoprivrednom gos- sto veèi od primanja. Moram
podarstvu. U razgovoru s njim istaknuti da su proizvoòaîi
saznali smo nešto više o kvali- mlijeka i te kako svjesni teške
teti života na selu, o trenutnim trenutne ŷnancijske situacije u
problemima hrvatskih poljopri- cijelom društvu i da nose dio
vrednika, o proizvodnji mlijeka tereta opèe ŷnancijske i gos-
koja je îesto veoma težak, ali podarske krize, a pritom se
ipak posao koji donosi mnoga maksimalno prilagoòavaju tr-
zadovoljstva. žišnim uvjetima proizvodnje. I
dalje èemo maksimalno raditi
• Kada ste se poËeli baviti na snižavanju ulaznih troškova
proizvodnjom mlijeka? u proizvodnji mlijeka, ali i dru-
Moja obitelj oduvijek se ba- gih troškova koji optereèuju ci-
vila poljoprivredom, a s proi- jenu mlijeka, i o tome èemo in-
zvodnjom mlijeka poîeli smo tenzivno i kvalitetno komunici-
prije 20 godina. Ljubav prema rati s javnošèu.
poljoprivredi usaòena mi je za-
pravo od malih nogu i nikada • HoÉe li hrvatski seljak
nije dolazila u pitanje, a danas ulaskom u Europsku uniju
mogu slobodno reèi da sam živjeti bolje?
uvijek znao pronaèi rješenje za Danom ulaska Republi-
nastale probleme, u rješavanju ke Hrvatske u Europsku uni-
svih izazova uspješno sam na- ju hrvatski seljaci bit èe sigur-
lazio motivaciju za daljnji rad. ni da su preživjeli u proizvodnji
koja je bila podvrgnuta velikim
• Kad pogledate iza sebe, promjenama i prilagodbama.
jeste li zadovoljni posti- U Europskoj uniji znat èe se
gnutim rezultatima? odreòeni okviri u proizvodnji i
Još nisam u fazi da gledam plaèanjima, a to je za proizvod-
iza sebe i analiziram što sam nju mlijeka vrlo važno.
postigao, jer smatram da tre-
bam još puno toga napraviti • Na koji se naËin može
kako bih proizvodnju doveo do potaknuti povratak sta-
 Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 13
DNIKOM HRVATSKOG SAVEZA UDRUGA PROIZVOŬAÈA MLIJEKA

u kvalitetnu proizvodnju mlijeka

novništva na selo, odno- postupno dostižu i koliîine proi- • Na koji se naËin proi- Mislim da nije
sno motivirati mlade na zvodnje koju imaju farmeri u eu- zvoÏaËi mlijeka mogu ak- povlastica u
ostanak na selu? ropskim zemljama s razvijenom tivnije ukljuËiti u promo- tome da radimo ono
Ponajprije razvojem infra- proizvodnjom mlijeka. Svakako ciju mlijeka kao zdravog što želimo, veÉ da
strukture, ali i pravilnim ulaga- valja istaknuti da se zajedniîkim obroka?
volimo ono što smo
njem u razvoj obiteljskih poljo- radom i udruživanjem farmera Hrvatski savez udruga proi-
privrednih gospodarstava, uva- mogu lakše ostvariti ciljevi, a na zvoòaîa mlijeka apsolutno po- odabrali raditi
žavajuèi regionalne posebnosti taj je naîin olakšan prijenos in- država sve akcije u cilju pro-
naše domovine. Svaki dio Hr- formacija, znanja i vještina. To bi mocije mlijeka proizvedenog našoj proizvodnji, i to je zapra-
vatske ima svoje speciŷînosti znaîajno pridonijelo kvalitetnijoj na hrvatskim farmama. Osobi- vo naša velika prednost.
ali i probleme, ipak, moramo motivaciji mladih ljudi da ostanu to podržavamo izlaženje revije
sebi priznati da imamo veliku na selu i svoju sigurnu buduè- Mlijeko i Ja, îija je svrha struî- • Jeste li ikad poželjeli
sreèu što živimo u ovoj prekra- nost grade u poljoprivrednoj no i utemeljeno na znanstve- baviti se neËim drugim?
snoj zemlji s obiljem prirodnih proizvodnji. nim spoznajama, educirati sta- Nije da nisam imao alterna-
bogatstava, meòu koje zasi- novništvo o važnosti prehrane tivu u životu, ali sam se odlu-
gurno spada i selo, bilo ono u • Je li suvremenom proi- mlijekom i mlijeînim proizvodi- îio baviti proizvodnjom mlije-
Meòimurju, Dalmatinskoj zago- zvoÏaËu mlijeka potrebno ma. Spremni smo se aktivno ka jer sam na svome gospo-
ri, Hrvatskom zagorju, Lici, Istri
kontinuirano cjeloživotno ukljuîiti u sve aktivnosti kojima darstvu imao predispozicije
ili Slavoniji. Te moguènosti tre-
obrazovanje? je cilj kvalitetna promocija mlije- za tu proizvodnju. Svoj posao
bamo iskoristiti, ali i biti svjesni
Svakako. Što se tiîe eduka- ka proizvedenog na hrvatskim nisam nikad smatrao teškim,
da ne smijemo uništiti ono što cije, smatram da bi prvenstve- poljoprivrednim gospodarstvi- jer se cijelo vrijeme pripre-
su nama ostavili naši pradjedo- no trebalo biti više struînih ljudi ma. Mišljenja smo da u javno- mam za njega. Mislim da nije
vi, veè da to moramo saîuvati koji bi bili zaduženi za edukaciju sti treba davati još veèu pozor- povlastica u tome da radimo
našim unucima, za koje se na- poljoprivrednika, a ujedno bi se nost domaèoj proizvodnji mli- ono što želimo, veè da volimo
dam da èe ostati na selu i bavi-i oni trebali konstantno trenirati jeka koja ima svoje prednosti, ono što smo odabrali raditi.
ti se plemenitim poslom poljo- za te edukacije i pratiti najnovije a pritom svakako isticati kako
privredne proizvodnje. tehnologije. U Mljekarskom listu, proizvodimo kvalitetno mlije- • ZnaËi, možemo zakljuËi-
našem jedinom struîno-infor- ko prema najvišim standardi- ti da je život na selu, uz sve
• Mogu li hrvatski proi- mativnom îasopisu namijenje- ma higijenske kvalitete. Mislim probleme, ipak povlastica?
zvoÏaËi mlijeka konkurirati nom edukaciji proizvoòaîa mli- da bismo trebali kontinuirano Pa ne nameèe li se odgo-
na europskom tržištu po- jeka, u kojem se objavljuju rado- isticati kako hrvatski proizvo- vor sam od sebe? Život na
ljoprivrednih proizvoda? vi naših priznatih poljoprivrednih òaîi mlijeka proizvode u okvi- selu zaista je prava povlastica,
Mogu slobodno reèi da hr- struînjaka, oduvijek je bilo vrlo ru zadanih normi kvalitete koje a proizvodnja hrane uistinu je
vatski proizvoòaîi mlijeka kva- dobrih îlanaka i informacija koje su, vjerujte, veoma stroge, îak posao koji donosi veliku odgo-
litetom mogu konkurirati proi- su pridonosile unapreòenju mogu reèi meòu strožima u vornost ali svakako i veliko za-
zvoòaîima u Europskoj uniji, a kvalitete proizvodnje mlijeka. Europi. To dovoljno govori o dovoljstvo.

U današnjim prilikama kada se sve više osjeęa potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvat-
skih farmi, kao i mlijeěnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna
agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a
na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praęenje sta-
nja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvo-
ğaěima, prerağivaěima te sa struěnjacima upuęenima u naše stoěarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvo-
ğenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mlijeěnih proizvoda proizvedenih
od mlijeka s hrvatskih farmi.

SVE O KORIŠTENJU ZNAKA NA: www.hpa.hr

14 MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja

Sirem do
lijepih snova
Dobiveni rezultati pokazuju da nijedan
sudionik studije nije imao ružne snove
napisao potiîe san. Osim toga, studi-
Mr. sc. Slavko Kirin jom je utvròeno da vrsta po-

N
ekadašnje priîe
da jedenje sira pri-
je spavanja uzro-
kuje ružne sno-
ve, îak i noène more, opo-
vrgnuli su rezultati istraživanja
koje je provela British Chee-
se Board. Studijom “Sir i sno-
vi” obuhvaèeno je 100 žena i
100 muškaraca, koji su kroz
tjedan dana 30 minuta prije
spavanja jeli 20 g razliîitih en-
gleskih vrsta sireva. Dobiveni
rezultati pokazuju da nijedan
sudionik studije nije imao ruž-
ne snove i noène more, veè
da ih je 72% svake noèi vrlo
dobro spavalo, a 67% od njih
sjeèalo se svojih snova.
Znanstvenica s The Dairy
Councila dr. Judith Bryans pri-
pisuje ovo svojstvo u siru pri-
sutnoj aminokiselini triptofanu,
koja snažno reducira stres i
jedenog sira utjeîe i na sadr-
žaj snova. Tako sir Red Leice-
ster izaziva nostalgiîne sno-
ve vezane uz djetinjstvo, ško-
lu, rodni dom i zaviîaj. Poznati
sir Stilton poklanjao je svojim
kušaîima, posebice ženskom
dijelu, vrlo neobiîne i îude-
sne snove iz svijeta bajki i ma-
šte. Engleski sir Brie vodio je
ženski dio studije u snovima
na tople sunîane plaže, no,
kod muškaraca ti su snovi bili
pomalo nerazumni, npr. pijani
razgovor sa psom.
Lijepe snove o dobrom po-
slu, uspješnoj karijeri i ŷnan-
cijskim uspjesima pružao je
sir Lancashire, dok su kuša-
îi najpoznatijega engleskog
sira Cheddra sanjali slavne
osobe iz svijeta ŷlma, estra-
de i sporta. Ako se pak uop-
èe ne želi sanjati, onda treba
jesti sir Cheshire.

Sirevi divovi uvršteni u Giunessovu knjigu rekorda

Sirevi i sirari takoòer vole rekorde. I u
ovom sluîaju oni se odnose na pojmo-
ve “najveèi”, “najteži” i kao takvi slavo-
dobitno ulaze u Giunessovu knjigu re-
korda. Tako je najveèim sirem na svije-
tu 2006. proglašen nizozemski sir koji
su zajedniîki proizvele sirana Cono
Kaasmakers iz Beemstera i sirana Kla-
ver Kaas iz Winkela. Kolut sira težio je
toîno 600,5 kg, promjer mu je iznosio
160 cm a visina 50 cm. Za njegovu
proizvodnju upotrijebljeno je 5000 li-
tara mlijeka. Sirana Cono Kaasmakers
bila je rekorderka i 2002., no, tada je
njihov šampion težio “samo” 567 kg.
Premda rekorderi, to i nisu najveèi pro-
izvedeni sirevi u povijesti. Taj primat i
naslov zasad drži sir Cheddar iz Wis-
consina (SAD) težak îak 15.853 kg, za
îiju je proizvodnju utrošena dnevna
koliîina mlijeka od 16.000 krava. Sir je
proizveden 1964. za Svjetski sajam u
New Yorku. Divovske težine i dimenzi-
je uglavnom je postizao sir Cheddar, i
to najîešèe u Kanadi i Americi. Tako je
još davno (1893.) za Svjetski sajam u
Chicagu proizveden u Perthu, Ontario
(Kanada) sir težine od 10.000 kg. Na-
graòen je bronîanom medaljom i bio
najviše opisivan izložak na sajmu. U
New Yorku je 1866. izložen sir težak
3175 kg, proizveden u Ingersollu, On-
tario (Kanada). Njemu u îast, kanad-
ski pjesnik James McIntyre ispjevao je
jednu poemu. Veè je i sedmi ameriî-
ki predsjednik Andrew Jackson (1767.-
1845.) na jednom od domjenaka u Bi-
jeloj kuèi dao poslužiti blok Cheddar
sira težak 635 kg. Kasnije je ovaj sir
poslužio kao inspiracija za dvije epizo-
de poznate televizijske serije The West
Wing (Zapadno krilo).
Konzalting i zastupstva
u prehrambenoj industriji

Ulica grada Gospièa 3

10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01/2382 833
fax: 01/2370 993
www.probiotik.hr

• mikrobne mljekarske kulture

• sirila i enzimi
• premazi i sredstva za zaštitu kore sira
• mikrobne kulture za spreĀavanje rasta kvasaca i plijesni
• sredstva za spreĀavanje kasnog nadimanja sira
• mlijeĀni proteini
• prehrambene boje i dodaci
• stabilizatori za prehrambenu industriju
• testovi za kontrolu ostataka antibiotika
• mikrobiološke podloge za kontrolu higijenske ispravnosti
sirovine i prehrambenih proizvoda
• pribor i oprema za praþenje higijene proizvodnih pogona
• identifikacijske kazeinske markice za sireve
• plastiĀni kalupi za samoprešanje sira
20 MLJEKARSKA REVIJA
postali dio naše tradicijske ba- ca odjevena u maminu suknju, Zabave, ples i šale trajali su do
štine i kulture. Ovom prilikom pregaîu (frtun) i bluzu, s velom ponoèi, kada bi crkveno zvono
prikazat èemo uskrsne obiîaje (šlajerom) preko lica i maminim oznaîilo poîetak korizme i pre-
u Podravskim Sesvetama, koji rupcem ili šamijom na glavi. kid svih slavlja.
su se obdržavali pedesetih go- Obiîno ih je išlo dvoje ili troje. Korizma zapoîinje íistom
dina prošlog stoljeèa a neki se Jedno od njih nosilo je košaricu, srijedom ili Pepelnicom, kada
zadržali i do danas. a drugi su imali štapove (bote) se poslije mise vjernike posipa
u rukama za obranu od pasa ili pepelom od božiènog bora iz
Pripravno razdoblje drugih maškara. U kuèi koju su crkve, podsjeèajuèi ih na pro-
Uskrsni obiîaji usko su ve- posjetili otplesali su dva-tri puta laznost ovozemaljskog života
zani uz obiîaje njegova pri- uokrug uz recitaciju, koja je i vraèanje prirodi, odakle su
pravnog razdoblja, koje se na- glasila: “Za konoplje, za predivo, uzeti. No, Pepelnica je i strogi
ziva korizma, ili îak i uz pret- za jajûece, za dinar i za masni post i nemrs. Nekada su žene
korizmeni tjedan, koji poîinje kofrtanj, huja, haj!” Uz nagova- na Pepelnicu pepelom ribale
îetvrtkom lakomcem, nastav- ranje da se otkriju, domaèini su posuòe kako bi ih oîistile od
lja se šantavim petkom, vrtiûe- ih darivali najîešèe jajima, rje- ostataka masti i uîinile posnim.
vom sobotom, fašenskom ne- òe sitnim novcima ili krafnama. Zapravo tijekom cijele korizme,
djeljom, fašenskim pondeljkom Nakon obilaska po selu, male koja traje 40 dana, vrijeme je
i završava Fašenjkom. Kako se su maškare dijelile “zaradu” na posta i odricanja. Zabranjene
i iz samih naziva može prepo- dogovoren naîin. Jaja su se su sve zabave, svirke i svatovi.
znati, to je tjedan opuštenosti, tada mogla unovîiti prodajom Izbjegavaju se mesna jela i jela
slavlja, prerušavanja, izrugiva- u duèanu. Male maškare na- s mašèu, i jedu se samo po-
nja i obraîuna s opakim poja- stavile su obilazak i na Faše- sna jela zaîinjena uljem, naj-
vama vezanim uz odlazeèi sta- njek popodne, dok bi nave- îešèe domaèim buîinim. Na
ri neživotni zimski ciklus. Na la- îer odlazili u maškare i odrasli, jelovniku su najîešèe grah,
komi ûetrtek ili lakomec obilno obiîno na prigodnu zabavu u kiselo zelje z lagva, krumpir iz
su se kuhali i morali jesti žgan- gostionici. Premda sam Faše- rola, razne vrste kaša, a po-
ci, koje se davalo îak i peradi. njek nije nikakav blagdan, žene nekad su se znale naèi i ribe.
Vrtiûevom sobotom žene nisu su ga podrugljivo zvale muš- Kao pièe pio se rasol od ki-
smjele presti, kako im se pre- kim svetkom. Toga dana pri- selog zelja (zelenica), ili kom-
òa ne bi zaplela. Prve maš- premao se dobar objed i obve- pot od sušenog voèa. Petkom
kare - fašenki poîinju obilaziti zni kraƅjini. Nije se ništa teško i nedjeljom popodne išlo se
kuèe po selu na fašensku ne- radilo, osim što se runio kuku- u crkvu na Križni put i pjeva-
delju popodne. To su nekada ruz semenjak za dolazeèu pro- le korizmene pjesme. Sva ras-
bila uglavnom dje- ljetnu sjetvu. pela u crkvi prekrivaju se ljubi-
îastim platnom. Posebno se
isticao prvi petak u korizmi,
tzv. Ranjeni petek, od-
nosno zadnji koriz-
meni petak ili
Žalosni pe-
tek, kada
se išlo
na
Mlijeko i Ja
proštenje i veliku ispovijed u
Kloštar Podravski.
Lijepi stari obiËaji
Prave priprave za Uskrs za-
poîinju s Cvjetnom nedjeljom
ili Cvjetnicom. Misa polda-
njica s procesijom osobito je
sveîana, jer se pjeva Muka
Isusova i blagoslivlja rascvale
žute granîice drijena ili obiî-
ne cice-mace (micice). Obiî-
no tada zapoîinju velike uskr-
sne ispovijedi. Na ispovijed su
odlazili svi ukuèani. Prije toga
su morali kod župnika naba-
viti cedulje, odnosno potvrde
o obavljenoj uskrsnoj ispovije-
di, koje se predavalo kod do-
laska pred ispovjednika. Na
taj se naîin vodila statistika.
Po cedulje su se obiîno sla-
la djeca ili mladež, jer je pritom
župnik provjeravao vjerona-
uk. Pritom se za svaku cedu-
lju davalo jedno jaje. Uskrsno
vrijeme zapoîinje s Velikim
îetvrtkom. Dopodne se smi-
je još raditi na zemlji, a popod-
ne ili predveîer ide se u crkvu
na obrede. Tada se rasprema
glavni oltar i vežu zvona, koja
se ne oglašavaju sve do mise
uskrsnuèa na Veliku subotu.
Za to vrijeme u crkvi se koriste
drvene îegrtaljke (škrebetalj-
ke). Ovo sve simbolizira zata-
jenje Isusove božanske nara-
vi i potpunu predaju u ljudsko
iskustvo.
Na Veliki petak nema mise,
a obredi zapoîinju u tri sata
popodne, kao spomen na vri-
jeme Isusove smrti. Otkriva se
križ, koji se daje na ljublje-
nje, te se otvara sve-
îano urešen Isusov
grobek, u koji se
unosi Sveto otaj-
stvo i ostavlja križ
na klanjanje i ljublje-
nje sve do veîeri Ve-
like subote. Grobek su
danonoèno na smjenu
îuvali mladièi s vatrogasnim
kacigama na glavi i kopljima u
Mlijeko i Ja
ruci. Tijekom cijele noèi na Veli-
ki petak i preko dana na Veliku
subotu dolazili su svi mještani
na ljubljenje (kušuvanje) Isusa.
Posebno je bilo dirljivo naveîer
i cijelu noè Velikog petka, kada
se skupilo mnogo naroda na
bdjenje (verestuvanje Isusa).
Pritom se bdjelo cijelu noè, te
su se molile i pjevale stare ža-
lobne pjesme. Toga dana je bio
strogi post i nemrs, ponekad
samo uz kruh i vodu. Poneki
su tvrdili da se smije piti malo
crnog vina, jer se ono pretvara
u krv. Raspela na kuènim zido-
vima (stenama) takoòer su bila
pokrivena bijelim platnom (stol-
nicom), a na Veliki petak u znak
žalosti stolnjakom su se prekri-
vala i ogledala u kuèi.
Na Veliku subotu nije se ni-
šta teško radilo, veè se spre-
malo za uskrsne blagdane. Ku-
hala se šunka (kuk) i jaja, vadio
i ribao hren, pekli kolaîi digani
i prkaûi, te se spremala koša-
ra koju su domaèice, ili najîe-
šèe snahe, nosile na blagoslov
(sveûenje) jela. Nekada su bile
okrugle pletene košare, koje
su se prekrivale najljepše izve-
zenim ili natkanim stolnjakom,
a poslije se na sveûenje nosi-
lo u ruînim pletenim košarama
prekrivenim sveîanim ubrusi-
ma (stolnicama). Blagoslov jela,
kada je sva crkva mirisala po
šunki i jajima, obavljao se su-
MLJEKARSKA REVIJA 21
botom popodne i na uskrsnu îak bio je osobito sveîan i obi- Uskrsno
nedjelju poslije rane mise. Po- lan, s probranim jelima, obiljem popodne
slije blagoslova postojao je obi- kolaîa i ponajboljeg vina (šilje- provodilo se s
îaj natjecanja koja èe žena ra). Uskrsno popodne provodi- gostima, ili se
prva izaèi iz crkve i prva stièi lo se s gostima, ili se odlazilo u
kuèi. Smatralo se da èe ona goste, dok su se djeca igrala a
odlazilo u goste, dok
biti prva i u poslu i gospodar- mladi skupljali i šetali po selu ili su se djeca igrala
stvu tijekom cijele godine. “Po- odlazili na ples. Na Veliku su- a mladi skupljali
sveèena” šunka uz jaja, kruh i botu ili još i ranije, izraòivale su i šetali po selu ili
hren, ponekad i sir i luk, jela se se pisanice, koje su bile uskr- odlazili na ples
za uskrsni doruîak. sni ukras i stavljale se u îašu u
prozor od ulice, ili se poklanjale. ciju. Odabir partnera, odnosno
Najbolje za Uskrs Postojali su razliîiti naîini izra- partnerice za matkanje bio je
Svatko je od ukuèana morao de i ukrašavanja pisanica. Naj- znak velike naklonosti i prijatelj-
barem nešto pojesti od blago- îešèe je bilo bojanje jaja prirod- stva, kod djevojaka i posestrin-
slovljenog jela. Preostale mrvi- nim materijalima, kao što je îaò, stva, a izmeòu djevojke i mla-
ce hrane sa stola nisu se smje- ljuske luka, kora drveta, hrasto- dièa i obostrane simpatije, po
le baciti, veè su se sa stolnja- ve šiške (vuk) i dr., a ukrašava- îemu se moglo nazrijeti i bu-
kom prosule u vrt (vrûak), vjeru- lo se crtanjem voskom ili svije- duèe vjenîanje.
juèi da èe iz njih izrasti metliîa- èom. Drugi naîin bila je izrada Ovim površnim pregledom i
sto cvijeèe s puno sitnih cvjeti- pisanica iz ispuhanih jaja, gdje opisom preduskrsnih, uskrsnih
èa, speciŷînog mirisa, koje se su se na praznu lupinu razmu- i pouskrsnih obiîaja prikazano
naziva božje droptinjiûe. Potom èenim brašnom lijepile razliîi- je sve bogatstvo tradicijske kul-
su svi ukuèani, osim domaèi- te šarene krpice (štampe) do- ture podravskog djelièa naše
ce, išli na poldanju uskrsnu bivene od šnajderica, a njihovi domovine. Naravno da i drugi
misu, veseli, siti i lijepo odjeve- se spojevi i pisanica po sredini krajevi imaju svoje obiîaje koji
ni. Bio je obiîaj da se za Uskrs pokrivali cik-cak nalijepljenom odražavaju ljude tih podneblja
odjene najljepša odjeèa i obu- srîikom setinca (moîvarne bilj- i njihov zaseban doživljaj živog
èa, najîešèe nova. Uskrs je ke sitine), kojim su se spiralno svijeta, kao i duhovnu dimen-
bio radostan doživljaj za djecu pokrivali i vrhovi pisanice. Na ziju ljudskog života uopèe. Na-
i mlade, jer se tom prigodom Bijelu ili prvu nedjelju po Uskr- žalost, velika se veèina narod-
kupovala nova odjeèa i obuèa su, koja se još i danas u naro- nih obiîaja, pa i uskrsnih, ne-
za nastupnu godinu. Bilo je ve- du zove Matkina nedjelja, pisa- povratno izgubila i potonula u
oma važno pokazati što je “tko nicama se matkalo. Matkanje zaborav na uzburkanom moru
dobil novoga za Vuzem”. Po- je zapravo obiîaj razmjene pi- suvremenog naîina života. No,
slije sv. mise, koja je mnogima sanica i lijepo izvezenih (našitih) oni nam svojom toplinom i ve-
predugo trajala jer su od šunke ili šlinganih rupîièa izmeòu dje- likom duhovnom snagom šalju
bili žedni, u starini se pred cr- vojke i mladièa, ili izmeòu dvi- skrivene, ali žive poruke naših
kvom plesalo kolo. Uskrsni ru- je djevojke uz prigodnu recita- predaka iz duboke davnine.
22 MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja

VINDIJA

Svježe mlijeko ‘z bregov

u novoj ambalaži

N
ajveèa hrvatska prehram-
bena industrija plasirala je
svoje poznato svježe mli-
jeko ‘z bregov u novoj, vi-
šeslojnoj kartonskoj ambalaži koja
zadržava sve prirodne vrijednosti
proizvoda i uvela nekoliko znaîajnih
noviteta. Inovativna ambalaža od 1
litre dodatno je opremljena îepom
praktiînim za zatvaranje i sprema-
nje u hladnjak. Uz prednosti osvje-
ženog dizajna, Vindija uvodi i mjeru
koliîine. Rijeî je o tri okomita pro-
zorîièa na pakiranju, koji potrošaîu
u svakom trenutku omoguèuju ja-
san uvid u preostalu koliîinu mlijeka
u pakiranju. Ujedno, mjerica, odno-
sno dozator, olakšava pripravljanje
raznih recepata jer se potrebna ko-
liîina mlijeka može pretoîiti izravno
iz ambalaže. Varaždinska kompanija
uvela je s novom ambalažom i ispi-
sivanje naziva proizvoda na Braille-
ovom pismu, kojim se slijepim oso-
bama olakšava kupnja ali i upotre-
ba mlijeka. Svježe mlijeko ‘z bregov
prvi je prehrambeni proizvod na hr-
vatskom tržištu koji ukljuîuje Brai-
lleovo pismo u svoju ambalažu. Ti-
jekom pola stoljeèa duge tradicije
proizvodnje i prepoznatljivosti okusa
hrvatskog proizvoda vrhunske kvali-
tete, Vindijino svježe mlijeko vodeèi
je brand u prodaji. Prirodno je bo-
gato kalcijem i vitaminima A, D i E,
sa 3,2 ili 1,5 posto mlijeîne masti,
zahvaljujuèi suvremenoj tehnologi-
ji zadržava nepromijenjenu kvalitetu
punih deset dana i nije ga potreb-
no kuhati. Inovativnošèu u proizvod-
nji, najveèa hrvatska prehrambena
kompanija kontinuirano razvija svoju
paletu proizvoda i dodatno ju prila-
goòava kupcima.

VINDIJA

Varaždinski svježi sir u marami

S
obronaka plodnih bre- okusu vrhunskog Vindijina specijaliteta. Oda-
žuljaka sjeverozapadne brano domaèe mlijeko ‘z bregov jamîi potpunu
Hrvatske dolazi nam kvalitetu ovog proizvoda, kojem upravo ruîna
varaždinski svježi sir u izrada osigurava nezamjenjivu kakvoèu i svje-
marami - simbol dugogo- žinu neusporedivu sa srodnim sirevima klasiî-
dišnje tradicije sirarstva u ne tvorniîke izrade. Ocjeòivanje u tradicional-
varaždinskoj regiji i plod noj marami na istovjetan naîin kakav su kori-
pažljive ruîne izrade stile naše bake, oplemenjuje Vindijin svježi sir u
iskusnih Vindijinih si- marami autentiînim okusom i izgledom. Osim
rara. Cijenjeni mlje- toga, zahvaljujuèi inovativnoj proizvodnoj tehno-
karski zanat, u kojem logiji zadržava se visoka zdravstvena ispravnost
su Varaždinci tijekom namirnice. Vindijin svježi sir u marami daje po-
bogate povijesti po- seban okus poznatim specijalitetima i jelima, a
stali vrhunski majstori, tajni je sastojak i mnogih izvrsnih slastica i kre-
prepoznaje se u izvrsnom ma. Razlika je u siru!
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 23

DUKAT

Zagrizite i vi jer - zagrizla je tuna!

C
lassic, Light, s povrèem, sa
šunkom… dobro su nam
znane varijante Dukatele, uku-
snog i nutritivno visokovrijed-
noga mlijeînog namaza iz Dukata. No,
odnedavno vas sa polica trgovina mami
delikatesna Dukatela s tunom, boga-
ti mlijeîni namaz proŷnjenoga i blagog
okusa tune. Zalogaj dobro ohlaòene i
u debelom sloju namazane Dukatele
s tunom, na kriški omiljenog kruha, u
trenutku vas odvodi u toplo ljetno jutro,
kada na sunîanoj terasi doruîkujete u
veselom društvu i ugodno naslonjeni
pogledavate prema jutarnjoj bonaci.
No, dok privlaîni zvuci mreškanja
mora ne postanu vaša stvarnost,
predlažemo da svakodnevicu zaîi-
nite pravim gastronomskim užicima
- Dukatelu s tunom zaîinite prženim
lukom, šparogama, inèunima, kapara-
ma ili tek kojom kapi dobra maslinova
ulja, i uživajte u dojmljivom morskom
okusu Dukatele s tunom!

MILS

Sir s planinskih pašnjaka

S
tudenaîki sir je tradicijski tvrdi masni sir proizveden od najkvalitetnijega kravljeg
mlijeka s prirodnih planinskih pašnjaka Dalmatinske zagore.
Proizvodi se prema tradicionalnoj recepturi primijenjenoj šezdesetih godina proš-
log stoljeèa, a porijeklo vuîe od braîkog sira. Studenaîki sir ima oblik koluta, a
masa se kreèe od 1,8 do 2,3 kg. Zrenje traje minimalno 60 dana. Studenaîki sir pune zre-
losti pri žvakanju se topi u ustima i oslobaòa veliku koliîinu ugodnih spojeva okusa i arome.
Kora je slamnatožuta, a tekstura reziva, poluelastiîna. Na presjeku sir ima mjestimice raspo-
reòene „oîi“ promjera do 2 mm. Okus je blago pikantan, karakterizira ga tipiîna aroma dalma-
tinskih sireva kao posljedice hranidbe krava aromatiînim mediteranskim biljem.

MEGGLE

Najslaāe od najslaāeg
- desertni jogurt Deluxe

M
EGGLE Hrvatska d.o.o.
prošlu je godinu završila
kako ju je i zapoîela - uvo-
òenjem novih proizvoda. A
kako bismo opravdali izreku da šeèer
dolazi na kraju, poîetkom studenoga
tržištu smo predstavili najslaòe od naj-
slaòeg - desertne jogurte s okusom
stracciatelle i îokolade pod nazivom
Deluxe. Tako su zdravi jogurti, prepu-
ni kalcija, fosfora, minerala te vitamina
B2, neophodnog za pravilno staniîno
disanje, u MEGGLE režiji ogrnuti uku-
snim aromama îokolade i stracciatelle,
u kojoj se komadièi îokolade nesmilje-
no tope u ustima i predstavljaju jedin-
stven užitak za nepce.
Poklonite si zato svaki dan spoj zdrav-
lja i odliînog ukusa - kušajte MEGGLE
Deluxe desertne jogurte!