Home
---\\ Velja
č
i
ć
Pisma sa pustinja
č
kog otoka
Č
edomil Velja
č
i
ć
Pun mjesec nad Kolombom
Posjete pustinjacima Jedina knjiga na pustom otoku Posjetapustinja
č
koj školiPriroda oko mene Pabba
đđ
a
-- odlazak u besku
ć
nike
Kozak iz vje
č
nostiPun
ć
a Ko
ć
iUnapre
đ
enje -- i odlazak
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme
Puni mjesec nad Kolombom
Motiv u naslovu odnosi se na moj prvi romanti
č
ni doživljaj u Sri Lanki; romanti
č
an, podrazumijevase, u smislu dostojnom sljedbenika onih starih Nijemaca koji su po
č
etkom 20. vijeka po
č
eli dolazitiovamo da postanu buddhisti
č
ki pustinjaci,
bhikkhu -
- prosjaci i besku
ć
nici -- s imenima koja redaradi još uvijek po
č
inju sa
Ñâna-
("znalac"). Svi ti Ñâne ve
ć
odavno nisu samo Nijemci, a ja sam jedan iz još uvijek dvocifrenog redoslijeda me
đ
u njima. Romantika ve
ć
ine Ñâna, u mla
đ
imgodinama, iživljava se u traženju što nepristupa
č
nijih spilja i pe
ć
ina za pustinja
č
ki život u
đ
ungli,[1] ugrožen leopardima, medvjedima, kobrama, skorpionima i "tarantulama” -- paucima velikimkao šaka, s krakovima debelim kao ljudski prsti. U po
č
etku mladi se Ñâne odri
č
u spremno svega, unaše dane
č
ak i bujne kose, jer je obilježje buddhisti
č
kog
bhikkhua
obrijana glava i lice,
č
ak iobrve u nekim "sektama" (kako su Englezi okrstili razlike me
đ
u redovima koji se uglavnomrazlikuju po vrstama kišobrana, a nimalo po svetim knjigama, pa
č
ak ni po uzajamnoj isklju
č
ivostiili zatvorenosti "redova"; razlika je neusporedivo manja nego me
đ
u katoli
č
kim redovima). Pa ipakse ni ovdje ne odri
č
u rado svoje ri
đ
e bradice koja ne smije biti ve
ć
a od nekoliko centimetara(sporno je da li je mjera sijamski ili engleski in
č
). Prije ili poslije, ili u stanovitoj uzro
č
noj vezi sasvim time, neke od mladih Ñâna obuzima kobna misti
č
na težnja za hereti
č
nim kultom BožanskeMajke, koja -- iako okrutno i krvolo
č
no -- vlada stotinama milijuna vjernika Indije, ali ju jeBuddho, negator bogova, na ovom “Gospodnjem”
(Sri)
otoku pretekao i sprije
č
io da ovdje dublje itrajnije proširi svoju vlast. Od davnih predbuddhisti
č
kih vremena otok Lanka bio je
č
uven posvojim sirenama, ženama demonskih ljudoždera. Zato pobožne duše ovdje umjesto bogovimasmiju da prinose žrtve jedino ljudima, ili, prozai
č
nije re
č
eno, da donose hranu u hramovesljedbenicima Buddhinog reda,
bhikkhuima.
U sporu sa svojim suvremenikom Mahavirom, reformatorom zajedni
č
ke
đ
ainske prareligije,Buddho je isticao da se fizi
č
kim sredstvima (a danas bi trebalo dodati s obzirom na hipije -- ikemijskim) asketskog trapljenja ne mogu posti
ć
i duhovne svrhe. Time, naravno, nije ni pomišljao
(kako bi htio dobar dio njegovih današnjih sljedbenika) da odbaci asketizam propisan u temeljnimpravilima redovni
č
ke discipline
(silam)
koja su moralna podloga bitno zajedni
č
ka svim religijamagdje postoje redovni
č
ke zajednice, u Indiji, pa i u današnjem krš
ć
anstvu. Trapisti
č
ki ekstremizam
đ
ainske tjelesne askeze smatrao je u nizu slu
č
ajeva i na
č
ela nepovoljnim za postizanje "jedinogcilja", unutrašnjeg smirenja uro
đ
ene životne bojazni i patnje. U tome se sastoji njegov "srednjiput" izme
đ
u krajnosti smionog i nesmiljenog života. Ali mladi Ñâne ponekad nalaze svoj put naIstok gonjeni nezadovoljenim žarom koga nije uspio ugušiti racionalni stid od zabranjene mistike,pa prije nego što prona
đ
u sami za sebe smisao "srednjeg puta", bivaju privu
č
eni ogromnim (iakoprili
č
no zar
đ
alim i blatnim) magnetom
č
ežnje za božanskom Majkom Indije, Kali, za koju su
č
uli daudjeljuje misti
č
ke sposobnosti yoge onima koji iz huliganskih bandi pregladnjelih
sadhua
(seoskihsvetaca punih magi
č
nih amuleta izra
đ
enih od praznih konzervi) uspiju da se dovinu iz neizmjerne jalove i užarene crvene ravnice koju su stranci nazvali Indija, nešto bliže podnožju Himalaja, u"gornjem" dijelu srednjeg toka najsvetije rijeke Gange, oko Harduara i Rišikeša.Glavna je poteško
ć
a buddhizma, "religije za odrasle", za one koji ga još iskonski treba da dožive, utome da je za Buddhu "svatko sam sebi vo
đ
a, sam sebi svjetlost; zar bi itko drugi mogao to dabude?" -- I tako se dešava da i pokoji mladi Ñâna bojažljivo slijedi odro
đ
enu poslovnu trku uvelih iprezrelih dama sa "Zapada” a u "lovu na gurua" (misti
č
kog u
č
itelja) po "Himalajama".Budu
ć
i da u Indiji, iz principijelnih razloga diktiranih autoritetom autohtone kulture, izjave o
č
injenicama nikad ni približno ne odgovaraju samim
č
injenicama (jer kultura se ne sastoji iz
č
injenica nego iz dijalektike), potrebno je da razjasnim zašto sam Himalaje ovdje stavio podnavodike.Prošlog sam ljeta na putu u moderne turisti
č
ke Himalaje (koje za mene po
č
inju na 2000 mnadmorske visine), a i u posjetu Dalaj-lami koji takoder živi na toj ozbiljnoj visini, odbio daprekidam put u Harduaru ili Rišikešu, najzvu
č
nijim imenima s reklama za himalajska svetišta"blizu izvora Gange" -- u stvarnosti posljednjim izdancima paklenske crvene pustinje. Šanti-devi,suputnica koja je ve
ć
dobar dio svojih srednjih godina provela ovdje -- daleko od svoje južnoameri
č
ke rodne grude, nije dopustila da ova sveta mjesta njenog pokojnog
gurua
(izumitelja
"
đ
aldi",
tj. "na brzinu"
yoge za biznismene,
u dvonedjeljnim te
č
ajevima) nazivam prljavim selimana osnovu površnih utisaka iz željeznice. Jeste da je vru
ć
e i nisko u usporedbi s pravimHimalajama, ali uranjanje u žute valove Gange osvježava
č
ovjeka za nekoliko sati, ve
ć
premastupnju duhovnog dostignu
ć
a, a po no
ć
i se osje
ć
a, osobito u snu, svježi dašak još nedovoljnovidljivih, ali geografski bliskih izdanaka Himalaja. (Zubar iz Hamburga mi je rastuma
č
io kasnije dase zapravo radi o krhotinama planina starijih od Himalaja, u pojasu oko Dhera-Duna, još uvijekosebujnom po flori i fauni, i zbog toga pravom raju za lovce na najrjedu divlja
č
-- kakav je bio imoj zubar. On je pred rat pošao u planinarsku ekspediciju na Mount Everest, pa je ostao interniranu Dhera-Dunu, a poslije rata se nije više mogao odvojiti od svog lova
č
kog raja. Od prvih tragovatigrovih šapa na koje je naišao morao je napraviti otisak u zubarskom gipsu da bi ostali internircipovjerovali u njegovu lova
č
ku pri
č
u kojoj slijede mnoge, mnoge druge. Savez protestantskihcrkava omogu
ć
io mu je da se smjesti u tom podru
č
ju, iznad svojih lovišta, kao zubar za tibetanskeizbjeglice koji po prirodi ne znaju šta je to zubobolja.)Me
đ
utim, posljednji veliki gurui su pomrli, iz okultnih razloga, do polovice 20. vijeka. Tko je imaosre
ć
u da se pridruži hajci prije toga roka, kao moja južnoameri
č
ka suputnica, taj je još uspio davidi i
č
uje i da podupre paralizirane udove posljednjeg sveca za kojeg su izvori svete Gange (iztehni
č
kih razloga) bili pristupa
č
ni do rišikeškog podnožja.Pouzdaju
ć
i se u racionalnu snagu svojih indijskih iskustava, nastojim da pomognem neiskusnim
Ñânama, ili bar da ih upozorim na neminovne preduslove putovanja po Indiji u omraženimbuddhisti
č
kim ogrta
č
ima. Ali kolike su i kakve iracionalne snage Božanske Majke, carice Hindusa, uovakvim slu
č
ajevima, to mi još nije poznato.Karakteristi
č
no je da su u lutala
č
kim pothvatima ove vrste glavni ortaci pokolebanih Ñânacejlonski
dayake.
Bez njih ne bi bilo ni moje li
č
ne pri
č
e koja tek treba da slijedi.Od ove ta
č
ke bit
ć
e bolje da po
đ
em putem razjašnjenja zna
č
enja rije
č
i i izraza. Taj mi je postupakodvratan iz filosofskih razloga, jer sam za sebe ne vodi nikuda, ali je djelomi
č
no ipak neizbježan iza nedužnu lektiru, jer bi bez njega
č
italac u ovom slu
č
aju nužno krivo shvatio ve
ć
dva naslovnaizraza, “puni Mjesec" i “Colombo”, a pogotovo po
č
asni naslov dayaka kad ga bude trebalopredstaviti punim imenom i prezimenom.a) "Puni Mjesec" obilježava glavni od
č
etiri
poya
dana, ili mjese
č
na praznika kojima su ovdjenedavno zamijenili krš
ć
anske nedjelje u buddhisti
č
kom kalendaru.
Poya,
ili dani vjerskih obreda,odre
đ
eni su Mjese
č
evim fazama, a jedina je poteško
ć
a da izme
đ
u jednog i drugog razmak nijestalan nego varira bar od 6 do 8 dana. Astronomsko obrazloženje te nestalnosti ne znam ta
č
no,iako ne isklju
č
ujem da sam o tome nešto u
č
io u sarajevskoj gimnaziji.b) Ime Colombo po svom društvenom porijeklu nije u vezi s Kristoforom Kolombom, posljednjimEvropljaninom koji je u vremenskom ciklusu naše kulture otkrio Ameriku u geografske svrhe, negovjerojatnije s "koka-kolom"
(kola-amba, “
zeleni mango”. Popularna legenda svodi taj naziv napri
č
u o tome kako je "bila jedno
č
jedna kraljevna koja se tako zvala -- kao kad bi kod nas netkonazvao svoju k
ć
er Zelen-kruška, umjesto jednostavno Dunja, ili sli
č
no.)
c) Dayaka
je funkcionalni pojam, a može se shvatiti najbolje iz samog doga
đ
aja na koji kona
č
notreba prije
ć
i. Preliminarno, analiti
č
ki je korisno re
ć
i bar nešto o mogu
ć
nostima njegovogdruštvenog porijekla. Prosje
č
nog poslovnog gra
đ
anina Colomba možemo nazvati Perera, u po
č
astportugalskim osvaja
č
ima koji su kao prvi ovdje ostavili najdublji pe
č
at. Sljede
ć
i su "purgeri”
(Burger),
potomci holandskih osvaja
č
a iz 17. vijeka. Perera
ma'tya
("gosp.", skra
ć
eni
mahatma,
kakav je bio nedosežni ideal moje mladosti Mahatma Gandhi, poraženi borac za nenasilje) nije bašJovanovi
ć
, ali je gotovo Markovi
ć
. U višim sofisticiranim krugovima susre
ć
u se imena kao Hektorde Albis (
č
itaj "di Elbiš" po mogu
ć
nosti s engleskim naglaskom), a u nižim, malogra
đ
anskim ivanprijestolni
č
kim, vlasnik nove vile i starog automobila zove se De Silva (de Silva, a u krajnjem,najotmjenijem slu
č
aju de Zylwa). To je po prezimenu pravi drug Jovanovi
ć
, ali s dvije varijantekrsnog imena: Roland ili Ananda (a
č
esto i obadvoje skupa: R. A. De Silva, ili narodnja
č
kije A. R.de Silva).Doslovno,
dayaka
je “onaj koji daje", davalac koji u odre
đ
ene dane, naj
č
eš
ć
e na dan smrti milogpokojnika, dolazi u hram i samostan sa svojom širom družinom i užim susjedstvom te donosi, usvakom slu
č
aju, koli
č
ine hrane nerazmjerno velike za broj
ham'drua
("popova", uobi
č
ajenije idostojanstvenije nego
bhikkhu,
Buddhin prvobitni naziv za pripadnike njegova
"prosja
č
kog
reda".Cejlonski
ham'dru
je kao indijski swami titula feudalnog gospodara).U konkretnom slu
č
aju,
dayaka
kojem sam najprije dopao u šake zove se Ananda. Poprofesionalnom nastrojenju je buddhisti
č
ki marksist.
Č
im sam javio prijateljima i centrima kojekanim posjetiti da me je on, još prije dolaska ovamo, pozvao na prvu ve
č
eru na ovomgostoljubivom tlu, bio sam upozoren hitnim pismima s tri strane da su on i njegovi ortaci prekoorganizacije
dayaka
ranije pronevjeravali imovinu i u ve
ć
im razmjerima nego što se to samo posebi razumije. Istina, to je bilo u mnogo težim vremenima, odmah poslije rata, i stvar nije bilazvani
č
no u javnosti. Za prošle vlade moj je
dayaka
po svojim ljevi
č
arskim vezama uspio da dobije
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Čedomil Veljačić: Pisma sa pustinjačkog otoka 1 (Pun mjesec nad Colombom)
Motiv u naslovu odnosi se na moj prvi romantični doživljaj u Sri Lanki; romantičan, podrazumijeva se, u smislu dostojnom sljedbenika onih starih Nijemaca koji su početkom 20. vijeka počeli dolaziti ovamo da postanu buddhistički pustinjaci, bhikkhu…
(More)
5.1K
Reads
6
Readcasts
12
Embed Views
More From This User
Notes
Load more
