Tomislav Marasović : Zaštita graditeljskog nasljeđa 5.

Na kojim se izvorima zasniva historiografsko

istraživanje?

1. Što podrazumijevamo pod pojmom graditeljskog 1.
nasljeđa?
2.
Nepokretna kulturna dobra nastala ljudskim radom od
prapovijesti do suvremenih graditeljskih ostvarenja. To su
povijesni gradovi i naselja ili njihovi dijelovi, stare 3.
građevine i njihovi dijelovi te arheološki objekti i područja
koaj imaju povijesnu, kulturnu, umjetničku ili ambijetalnu 4.
vrijednost. To su sva ostvarenja graditeljstva tj. urbanizma,
arhitekture i građevinarstva prošlosti. 5.
2. Nabroji vrste grad. nasljeđa:
sere mi se
a) graditeljske cjeline: stari gradovi, povijesne jezgre,
četvrti, seoska i poluseoska naselja, suburbana 6.
područja, mrtvi stari gradovi i ruševine
b) povijesne građevine: kultne (hramovi, crkve, 1.
krstionice, vojničke (tvrđave, bastioni, logori, 2.
vojarne), civilne javne zgrade (uprave javne zgrade,
objekti javnih sadržaja), utvrđeni dvorci, spomenici
3.
događajima i osobama, privatne stambene građevine 4.
(kuće, palače, dvorci), privredno – gospodarske 5.
građevine (manufakture, silosi, tvornice, mlinovi), 6.
infrastruktura (mostovi, ceste, kanali, luke)
7.
c) arheološka nalazišta: neistraženi arh. rezervat u
kojem se pod zemljom ili vodom nalaze ostaci starih
gradova, naselja ili njihovih dijelova
povijesna građevina ili cjelina – za doktrinu i tehničku
izvedbu
grafički izvori – ilustriraju stanje prije zahvata, sam
zahvat i stanje poslije
pisani povijesni izvori – pov. dokumenti koji donose
podatke o rušenju naselja ili grada
normativni akti – zakoni, odluke, rezolucije,
preporuke
literatura – od antičkog spisa preko ren traktata do
suvremenih teorija
Periodizacija pov. pregleda zaštite
stari vijek – rimsko razdoblje do 5. st.
srednji vijek – od 5- ½ 15. st.
renesansa i barok – ½ 15- ½ 18.st.
klasicističa zaštita – do ½ 19.st.
romantistička zaštita – do kraja 19. st.
biološka zaštita – do ½ 20. st.
aktivna zaštita – poslije 2. svj. rata

Posebne vrste graditeljskog nasljeđa: RIMSKO RAZDOBLJE

- objekti koji propadaju prirodnoj i graditeljskoj baštini
(povijesni i memorijalni parkovi, prirodno-graditeljske
cjeline, prostori vrtne arhitekture 7. Navedi jedan od najstarijih primjera obnove grad.
baštine
3. Nabroji vrijednosti graditeljskog nasljeđa po
osobinama Poduzeta restauracija u 6. st. pr. Kr. Djoserove piramide iz
3. tis. pr. Kr.
1. povijesna vrijednost – ako su vezani uz određeni
događaj ili osobu 8. Koji se hram obnavlja u klasičnoj Grčkoj?
2. vrijednost starosti – odražava svoje dugo vremensko
postojanje Božice Here – zamjena prvobitnih drvenih stupova novom
3. umjetnička vrijednost – sadrže opće prihvaćene kamenon građom.
likovne i estetske osobine
4. ambijentalna vrijednost – određeni stupanj
9. Kada je Rim bio poplavljen grč. statuama?
atraktivnosti ugođaja
Nakon pljačke Korinta 146. g. pr. Kr.
5. urbanistička vrijednost – cjelina pokazuje sklad
organiziranog naseobinskog života
10. Što je učinio Emilije Paulus?
6. vrijednosti izvornosti – originalni elementi sagledivi u
društvenim i tehničkim znanostima Osvojio je Makedoniju i dopremio u Rim 200 kola kipova i
7. vrijednost rijetkosti – u odnosu na kvantitetu pojava, slika (2. st. pr. Kr.)
vrsta, oblika i drugih sličnih elemenata
8. vrijednost reprezentativnosti – jedinstvenost, tipičnost
i reliktnost u svojoj vrsti, pojavi ili genezi
9. … cjelovitosti – jedinstvenost funkcije i oblika 11. Tko je osuđivao takve devastacijske postupke?
10. znanstveni značaj – prostor ili objekt znanstvenog
Ciceron (106-43. g. pr. Kr) – u govoru protiv Vera optužije
interesa
namjesnika Sicilije za uništenje kulturnih spomenika i
11. odgojno obrazovni značaj ističe stav Marcela i njegovu brigu za kult. dobra.
12. kulturni značaj
13. kultni značaj – kao kulturno dobro u kultnoj funkciji 12. Tko je Asinius Pollio?
14. privredni značaj – utilitarnost
Sakupljač starih umjetnina u doba Oktavijana Augusta
(kraj 1. st, pr. Kr.)
4. Što obrađuje historiografija grad. nasljeđa?
13. Što je napisao Pauzanija i kada?
Obrađuje povijest ljudskih akcija upravljenih na očuvanje,
obnovu i uređenje nepokretnih kulturnih dobara. “Vodič kroz Heladu” u 2. st. Dokaz zanimanja za pov.
građevine u Grčkoj za vrijeme Rimskog Carstva.

1
 22. Tko su bili Teodorikovi savjetnici?

Kasiodor – pisao povijesna djela, zabilježio kraljevu

14. Što je Naturalis Historia? naredbu da se godišnje proizvede 25 000 opeka za
popravak zidova te zabranu korištenja starih hramova kao
37 knjiga koje predtavljaju kompilaciju radova antičkih izvora kamene građe
pisaca ; u povijesti europske kulture jedan od prvih Simah – obnova Pompejevog kazališta u Rimu,
enciklopedijskih kompendija, obuhvaća razl. područja restauracija Koloseuma (508.g. )
(zemljopis, biologija, etnografija, medicina). Zanimljiva
poglavlja: obnova Cererinog hrama u Rimu, načini Boetie –
prepoznavanja kopije od originala, problem falsifikata…
autor: Plinije Stariji, 1. st. 23. Što karakterizira Rim u sr. vijeku?

15. Koji je hram obnovljen u doba Augusta na Ispreplitanje rušilačkih i restauratorskih težnji.
rimskom forumu?
24. 2 primjera rušilačkih postupaka:
1-2 st. --- Hram Kastora i Poluksa iz republikanskog
razdoblja. Restauracija Cezarova foruma izvršena po Koloseum i Panteon.
nalogu cara Trajana (98 – 117.g.)
25. Koloseum
16. Medinet Habu
Dovršen oko 80. g. Poslije dva potresa (233 i 442.g. )
Kod Medinet Habua u Egiptu podignuti su Memnonovi obnavljan. 508. g. obnavlja ga Simah. U 11. st. su ga
kolosi, tj. gorostasni kipovi faraona Amenofisa III. Oštećeni porušili Normani.
su 27. g. pr. Kr. To je najpoznatiji restauratorski zahvat u
rimsko doba. Car Septimije Sever ih popravlja, lai gube
26. Panteon
zvučnu atraktivnost za turiste iz Grčke i Italije (zbog
pukotina od potresa kipovi su proizvodili šumove).
Dovršen 117. g. za cara Hadrijana. 609. g. dobiva novu
funkciju kao kršć. crkva.
17. Karakteristike kasne antike:
- 663.g. bizantski car Konstans II. odnosi krovnu građu
u Carigrad
- postupni prijelaz prema kulturi srednjeg vijeka
- ½ 8. st. papa Grgur III. obnovlja krov olovnim
- pojava kršćanstva + velika kriza na svim područjima pločama i pretvara građevinu ponovno u crkvu
ljudskog života
- 12. st. dobiva romanički zvonik
- novi filozofski pogledi (neoplatonizam, 3. st. )
- utvrda do kraja srednjeg vijeka
- misticizam, iracionalno, metafizika
- 16. st. papa Eugen IV. ponovno crkva
- raste svijest o kult. nasljeđu jer se više počinje cijeniti
- dograđivanje i postava grobova
duhovno od materijalnog – pozitivni odnos prema
starijim umjetninama npr. rekompozicija kiparskih - 17. st. Urban VIII. uzima broncu s kupole i krova
radova iz Hadrijanova vremena u novosagrađenom atrija za lijevanje 80 topova,a kasnije se odlučuje za
Konst. slavoluku (mix 2. i 4. st.) obnovuž
- u baroku Bernini nadograđuje dva zvonika bočna
18. Koji se papa ističe u zaštiti i obnovi katakomba? - 1893. g. zvonici se uklanjaju
- 1929-34. obnavlja ga A. Terenzio
Papa Damas I. (366-384.g.)
19. Tko je zatvorio sva poganska svetišta u 4. st.? 27. Što je nalaga Corpus iuris civilis?

Car Teodozije (347-395.g.) Kodeks cara Justinijana (527-65.g.) a nalagao je carskim

vlastima brigu o održavanju carskih palača, između
20. Što je učinio car Majorijan? ostalog.

Majorijan (457-61.g.) je ediktom zaštitio stare građevine i 28. Što je Mirabilia urbis Romae?
spomenike – prvi pravi konzervatorski akt upućen
građanskom prefiksu Emilijanu. Popis pov. spomenika grada Rima iz 12. st. – prvi popis
umj. djela.

SREDNJI VIJEK (6-15. ST.)

29. Kasnoromanička kat. sv. Stjepana u Beču.

U 14. st. doživljava radikalne promjene u gotičkom stilu, ali

zadržava rom. svetište. To je izraz želja habsb. kuće koja
21. Uz koga su vezani najstariji sr. popisi o baštini? želi pokazati povezanost s dinastijom Babenberg koja je
bila nosilac prvobitnog programa izgradnje.
Istočnogotski kralj Teodorik, dobiva naslov “magister
militum” od bizantskog cara Zenona koji želi ukloniti Gote
sa svojih granica. Teodotik odlazi u Italiju i pobjeđuje
30. Što pokazuje kat. u Wormsu?
germanskog kralja Odoakara i uspostavlja samostalnu
Pokušaj obnavljanja stilske cjeline. 1429. izgubljen je
istočnogotsku državu s prijestolnicom u Raveni.
romanički zvonik koji je 1472. g. obnovljen po uzoru na
stari da se sačuva izvorni izgled cjeline.

2
31. Što je oko 1000. g. hr. kralj Držislav dopustio
bugarskom izbjeglici Penču?
Dopustio mu je vađenje kamena za izgradnju crkve sv.
Mihovila iz solinskog amfiteatra.
32. Obnova romaničkog zvonika sv. Marije u ZD:
Datira je 1105. natpisom kralja Kolomana i eptafom
opatice Vekenege (1111.g. ), jedan od najistaknutijih
primjera rom. arh. u Hrv. Radikalno restauriran od prvog
kata naviše, a njegovo rušenje i rekonstrukcija povjereno
je ZD majstoru N. Grguru Bilišiću koji je obnovio zvonik
potpuno u oblicima rom. originala.
33. Što se zabranjuje u St statutu iz 1312. g. ?
Zabrana gradnje bilo koje zgrade prislonjene na gradski ili
prigradski bedem.
34. Što je DU statut iz 1272. g. ?
Dokument o planskoj izgradnji grada.
35. Što je Juraj Dalmatinac adaptirao u ST?
2 postojeće romaničke zgrade – mala Papalićeva palača i
palača kraj Zlatnih vrata.
RAZDOBLJE RENESANSE I BAROKA (od sredine 15.
do sredine 18. st.)
36. Što je naredio papa Nikola V. ? (1447-55.)
Naredio je da se s rimskog Koloseuma odveze preko 2
500 kola natovarene građe da bi se podizali novi objekti.
37. Koju je obnovu taj isti papa pokrenuo?
Obnovu starokršć. crkve San Stefano Rotondo, radi B.
Rossellino koji reducira crkvu na opseg prstena.
38. Tko je naredio rušenje crkve sv. Marije u Pienzi?
Papa Pio II. Piccolomini u 15. st. da bi Rossellino mogao
sagraditi novu katedralu.
39. Što je isti papa izdao?
Bulu kojom proklamira zaštitu antičkih građevina i
ruševina.
40. Što je uklonio papa Julije II. (1503-13.)?
Uklonio je staru crkvu sv. Petra te je Bramanteu povjerio
projekt nove.
41. Tko je bio papa Lav X. ? (1513-21.)
Imenovao je Rafaela povjerenikom za rimske starine.
42. Što je izdao papa Pavao III. ?
Bulu kojom poziva građane na zaštitu spomenika u 16.
st. ?
43. Tko je bio Leon Battista Alberti?
Živio 1404-72. i djelovao u vrijeme renesanse. Autor
traktata De re aedificatoria libri X – suvremeni arhitekti
trebaju proučavati stare građevine i suprostaviti im
inovacije kako bi se provjerilo dosižu li njihovu razinu ili ih
možda čak nadilaze. Tu se bavi problemima trošnosti
građevina i klasificira uzroke – izvedba (manjkavost u
radu), prirodni faktori, elementarne nepogode, manjkavost
u projektu. Obnavlja Malatestin hram (got. crkva iz 13. st.
u Riminiju) i crkvu Santa Maria Novella u Firenzi – respekt
prema prvobitnoj arhitekturi, ali i afirmaicja vlastitog
stvaralaštva.
44. Što je obnovio A. Palladio? (1508-80.)
Sv. zgradu Palazzo della Ragione u Vicenzi.
45. Tko je dao prijedloge za odnovu fasade crkve S.
Petronio u Bologni?
B. Peruzzi (1481-1556.), Vignola (1507-73.) i Palladio
(1508-80.).
46. Koji se dokumenti o zaštiti javljaju u baroku?
- 17. st. Švedska – prvi akti i organizacije o zaštiti.
Kralj Gustav Adolf II. je 1630. g. osnovao prvi državni
konzervatorski zavod sa zadatkom da ispita, opiše i
sabere sve stare spomenike.
- Kralj Karlo ? (1660-97.) izdaje dva akta za zaštitu
spomenika – 1666. g. kraljevsku proklamaciju o pov.
spomenicima i starinama (govori o nebrizi prema pov.
vrijednostima, traži zaštitu i sankcije protiv
prekršitelja ) i eklezijastički akt iz 1686. g. kojim se
određuje zaštita crkava.
47. Konzervatorski postupci u DU u 17. st.
Dokumenti koji ukazuju na brigu DU vlade za pov.
spomenike postoje još od 16. st. Vlada 1556. g. ne
prihvaća molbu nadbiskupa Beccadelija za rušenje stare
crkvice sv. Spasa pred Dvorom. Franjevci 1609. g. žele
premijestiti vrata i preurediti glavni oltar, Senat određuje
komisiju od tri člana da ispita slučaj i tek tada odobrava
zahvate. Slično se dogodilo kada su dominikanci 1629. g.
podnijeli molbu za premiještanje kora. Franjevci 1633. g.
grade samostan na Lapadu i podnose molbu Senatu koji
im je odobrava, ali im uvjetuje gradnju zabranom bilo
kakve promjene na crkvi Gospe od Milosti.
48. Navedi dva građevinska zahvata u ST:
- romanički zvonik katedrale dobio je u 16. st. završni
gornji kat u renesansnom stilu
- proces ispunjena protirona na peristilu Dioklecijanove
palače – u 16. st. istočna kapela, a u 17. st. zapadna,
kompozicija poezana lukom
49. Tko je Markatnun Dominis?
3
ST nadbiskup od 1602. g. i učenjak. Dao je probiti
osmerokutni korpus katedrale radi dogradnje novih oltara i
kora.
50. Tko je donio prvu idejnu rekonstrukciju
Dioklecijanove palače?
Austrijski arhitekt J.B. Fischer von Erlach, 1721. g .
RAZDOBLJE KLASICIZMA (od sredine 18. do sredine
19. st. )
51. Koje je najpoznatije Vitruvijevo djelo?
“De architectura libri X” – otkriveno u Montecassinu 1414.,
a objevljeno u Rimu u prvoj inkunabuli 1480. g. Samo kroz
16. st. knjiga je imala 26 izdanja, a u 18. i 19. st. još 24.
52. Koja dva edikta svjedoče o zabrani nedopuštenih
iskapanja i otuđivanja?
Edikt kardinala Spinole, 1704. g. i edikt kardinala Albanija.
53. Koja nova arheološka istraživanaj pridonose
klasicizmu?
Istraživanja Herculanuma, 1711. g. – arhoeloška
devastacija, ali 1738. g. pod vodstvom napuljskog kralja
Karla Burbonskog pčinju sistrmatska iskopavanja (do
1759. g .)
Iskopavanja na rimskom Palatinumu, 1720. g.
Iskopavanja u Hadrijanovoj kod Tivolija, 1742.
Otkriće Pompeja, 1748. g.
Arheološke kampanje na nalazištima južne Italije i Sicilije,
istraživanja dorskih hramova Paestunma, Agrigenta i
Selinunta.
54. Koja su dva čovjeka najviše doprinijela razvoju
arheološke znanosti i povijesti umjetnosti?
J.J. Winkelmann i A.R. Mengs (1718-1779.)
55. Lik i djelo Winkelmanna
J.J. Winkelmann (1717-1768.) u rodnom Dresdenu
objavljuje studiju “Misli o ponašanju Grka u slikarskim i
kiparskim djelima”. Na putu za Grčku dolazi u Rim 1755.
g. i u Italiji boravi duže vrijeme. Razvio je teriju ljepote
zasnovanu na skladu klasične antičke epohe; klasificirao
umjetnost , njena razdoblja i umjetnike i došao do tzv.
“kulminacijskih točaka” koje prepoznaje u djelima Fidije,
Michelangela, Rafaela, i konstatira o devalviranim
razdobljima koja se nalaze između tih vrhova.
56. Na koga se Mengs veivao u svojim djelima?
Na Rafaela, jer se najviše oslanjao na antičke uzore od
svih slikara visoke renesanse.w
57. Tko je kasnije razvio klasicizam u umj.
stvaralaštvu?
Franc. slikar David i tal. kipar Canova.
58. Tko je bio Francesco Milizia?
Teoretičar arhitekture koji je prihvatio Winkelmannove
ideje. Koncept “prirodnih modela” nastojao je primijeniti u
tumačenju porijekla i civilne arhitekture. Tražio je da se
sve što je “lijepo” odražava kao i “korisno” pa i arhitek.
ukras treba proizlaziti iz karaktera zgrade i njene funkcije.
Njegov racionalizam došao je do izražaja u djelima “Život
najslavnijih arhitekata” iz 1768. g. i “Princip arhitekture” iz
1785. g.
59. Koji je još teoretičar pridonio razvizku
klasicizma?
Giovanni Battsta Piranesi (1720-1778.), napisao
“Veličanstvenost arhitektura Rimljana”, 1761.
(vrednovanje rimske arh. u odnosu na grčku).
60. Što se obnavlja za pontifikata pape Pija VII. tj.
koje su prve dvije obnove u Rimu u 19. st. ?
Koloseum – izrada kosog potpornog zida, ujedno i 1.
obilježje znanstvenog pristupa jer su potporni elementi
izrađeni od opeke da bi se razlikovali od izvornog zida.
Konstantinov slavoluk i sistematsko iskopavanje Foruma
61. Tko je izvodio zahvate na Titovu slavoluku?
R. Stern i G. Valadier (najpoznatiji konzervator 19. st. ).
1821. g. oslobođen je kasnijih dodataka, a zatim i
kompletiran prema izvornom obliku. Novi dijelovi se
razlikuju materijalom od izvornih, a izvedeni su bez
dekorativnih detalja.
62. Tko je obnovio i uredio slavoluk Septimija
Severa?
Valadier na isti način kao i Titov slavoluk.
63. Tko i kako obnavlja hram Antonina i Faustine u
Rimu?
Vačadier radi ambijentalnu restauraciju na osnovu svoga
projekta i pretvara ga u baroknu crkvu.
64. U čemu je još prednjačio Valadier nizom svojih
projekata u Rimu?
U kompletiranju nedovršenih crkvenih objekata u
neoklasičnom stilu (S. Pancrazio i Ss. Appostoli).
65. Koji je najzanimljiviji prijedlog za obnovu?
Valadier 1823. g. predlaže modifikaciju transepta u S.
Paolo furi le mura koja je izgorjela, a zadržavanje samo 5b
tijela crkve. Komisija pape Lava XII. odlučila se za
vraćanje na prvobitno stanje, uključujući i obnovu atrija.
66. Što pokazuje dovršenje Milanske katedrale?
Pokazuje primjenu “stilske obnove” jedne srv. građevine –
najizrazitijeg primjera zapadnoeuropske gotike u Italiji. U
15. st. ostala je nedovršena (gornji dijelovi bočnih strana i
zap. pročelje). Pellegrini je 1547. g. projektirao dovršetak
gradnje, a projekt nastavlja Richini, dok na kraju Buzzi
vraća gotički izgled. 1700. g. javlja se Castellijev projekt i
niz razl. varijanti tijekom 18. st. Krajem stoljeća Amati i
Zamoia projektirali su konačno rješenje.
67. Prve kompozicije arheoloških spomenika u neokl.
stilu (1. anastiloza).
Obnavljaju se i djelomično podižu građevine u Pompejim i
na Siciliji gdje 1836. g. došlo do djelomičnog preslagivanja
hramova Kastora i Poluksa u Agrigentu.
4

68. Gdje se javljaju prve konsolidacije?
Javljaju se upotrebom novih materijala na tzv. kompleksu
Portici degli Dei Consenti ispod Capidoglia u Rimu.
69. Tko su predstavnici klasicizma u Rimu?
J.J. Winkelmann, A. R. Mengs, F. Milizia, G. B. Piranesi,
R. Stern – restaurator i G. Valadier – restaurator.
70. Koje je 2. veliko područje klasicističkih
restauracija?
Grčka – Atena s Akropolpm. 1829. g. nakon oslobođenja
od Turaka zainteresiralo se Engl. društvo ljubitelja starina.
Akropola propada nakon mletačkog bombardiranja 1687.
g. kada stradava Partenon. Nakon toga stanovništvo gradi
na ant. ruševinama.
71. Što je učinio lord Elgin?
U razdoblju od 1802-04. odnio je ogromnu količinu
izvornih skulptura s Akropole, a danas se čuvaju U BM u
Londonu.
72. Tko je izveo prve restauratorske radove u
Grčkoj?
Ross i Schanbert 1836. g. rekonstruirali su Mali hram
Atene Nike povadivši izvorne dijelove iz porušenih turskih
utvrda.
73. Kada su izvedeni veći rest. radovi na Akropoli?
Krajem 19. st. – iskopavanje Propileja i obnova
Erehtejona, a 1930. g. izvedena je djelomična
rekompozicija Partenona.
74. Koji se spomenici ruše u Franc. revoluciji?
Bastille, Grand Chatelet, grobnice franc. klraljeva u opatiji
St. Denis i “Galerija kraljeva “ u NOtre Dameu.
75. Koji su spomenici bili uništeni za vrijeme
Napoleona?
Uklonjen Chatelet u središtu Pariza, srušena opatija Cluny
te kat. u Cambraiju.
76. Tko je bio Robert Adam?
Britanac koji je 1757. g. doplovio u Split kako bi temeljito
istražio DP jer je bila poznata po svojoj očuvanosti. 1764.
g. objavljuje “Ruševine palače cara Dioklecijana u Splitu”
– pobudila snažan utjecaj i na razvoj klasicističke arh. u
Engl.
77. Tko je izradio crteže za tu knjigu i što oni
dokumentiraju?
Clerisseau, stanje sredinom 18. st. Registrira tadašnje
stanje i ispušta postantičke dijelove koji prema shavaćanju
toga doba umanjuju vrijednost ant. ostvarenja.
78. Što je Marmontov plan U ST?
Težnja za oslobođenjem od srv. i kasnijih dodataka.
Najstarija jezgra Sta se pročišćava za vrijeme franc.
obnove u DAlmaciji 1806-13. g. Vraća se prvotni oblik DP.
Marmont je hgeneralni guverner ilirskih provincija i
ispoljava klasicistički stav naredbom da se snime svi
vidljivi ostaci Palače i želi ukloniti kasnije dodatke – kućice
uz južno pročelje, iz unutr. PAlače.
Purifikatorska osobina klas. razdoblja ostavila je traga u
pov. središtu ST rešenjem gradskih bedema iz 17. st. , ali
i nakon odlaska Francuza porušen je sklop srv. arh. iz 15.
st. na Komunalnom trgu od 3 općinske zgrade s gradskom
vijećnicom i Kneževom palaačom, za vrijeme Austrijanaca.
79. Tko je bio Vicko Andrić?
Andrić (1793-1866.) studirao je arh na Akademiji San
Lucca u Rimu. Canova mu je bio učitelj – klas. odgoj. Prvi
konzervator u ST i ZD 1854-64. Sa crtačem D.
Marocchiom izradio je projekt obnove ST katedrale i
uređenjejuž. dijela. Purifikator, ali kontradiktoran – s jedne
strane se zalaže za uklanjanje zvonika ali ga snima i
popravlja. 1857. iznio ideju o trokatnici na južnom dijelu ali
ostalo samo ideja. Uvodi materijalnu osnovu za
održavanje kulturnog nasljeđa novom funkcijom.
80. Do kakve revitalizacije dolazi u doba Andrićeve
djelatnisti?
Uzdužna os (Peristil – Obala) koja je od konca srv sasvim
umrtvljena nakon zatvaranja Sjev. vrata, a u 16. st.
prekinuta zatvarenjem stubišta na Peristilu prema obali.
1857. g. otvorena su Sjev. vrata, a 1860. uspostavljen spoj
Peristil – Obala.
ROMATIZAM U ZAŠTITI (19. stoljeće)
81. Koja 2 pravca/podjele se javljaju u romantizmu u
odnosu na postupak prema naslijeđu?
Restauratorski pravac u Franc. – Viollet le Duc i Engl. –
John Ruskin.
82. Glavne crte restauratorskog romantizma:
- potakle su ga devastacije, prestaju razaranja
spomenika iz prošlosti, ali nedostaju stručnjaci za
zaštitu koji bi imali znanstveni pristup. V. Hugo diže
glas u obranu povijesnih vrijednosti (konzervator),
1825. g. objavljuju poziv za zaštitu “Rat rušiteljima”,
inzistira na društvenom vlasništvu kult. blaga.
83. Koja se komisija osniva u Franc i kada?
1827. g. Komisija za povijesne spomenike sa zadatkom
istraživanja i očuvanja kulturne baštine.
84. Tko je prvi generalni inspektor spomenika u
Franc. ?
Louis Vite, 1837. g. kaže da je 1. princip zaštite ne
obnavljati.
85. Tko se slaže s tim stavom?
Ministar Falloux, 1849. g. kaže da je “restauracija žalosna
potreba”.
5

86. Tko je bio Prosper Merime?
Merime (1803-70.) francuski generalni inspektor
spomenika, upozorava na konzervaciju kao primaran
zadatak, ali stvara teoretsku osnovu za rest. akcije
stavom: “Kad su izgubljeni tragovi starijeg stanja
najpametnije je kopirati analogne elemente istog vremena
i područja” = rest. romatizam. U njegovo vrijeme pojavljuje
se najveći resturator pov. građevina 19. st. – V. le Duc.
87. Tko je bio Viollet le Duc?
Najznačajniji restauroator 19. st. povjesničar graditeljstva
teoretičar pisac crtač projektant crkava aranžer interijera i
restaurator spomenika. Najznačajnija publikacija :”Rječnik
franc. arh. od 11. do 16. st. , objavljen 1854 do 1869.g. u
10 svezaka. Pojam resauracije u rječniku – traži da se
prije bilo kojeg zahvata izrade egzaktne analize vremena
u kome je nastao neki spomenik i karaktera svakog
njegovog pojedinog dijela. Zalaže se za skupljanje izvora,
dokumenata i snimaka. Štetne strane restauratorskog
pravca – težnja za kopletiranjem nedovršenih spomenika i
“jedinstvenost stila”.
Obnovio je: dijelove Notre Dame u Parizu, fasadu kat. u
Clemont-Ferrandu, zvonik crkve La Madelaine u Vazeleyu,
St. Sernin u Toulouseu (uklonjena dogradnja apside),
intervencija na pov. gradu Carcassoneu (jedan od
najranijih zahvata na utvrđenim gradovima) i dvorac
Pierrefonds (po nalogu Napoleona III.)
Njegove teze: poštivanje stilskog jedinstva pri obnavljanju
(sagledavanje cjeline), dovršavanje nedovršenih
spomenika u započetom stilu; zalaže se za sakupljanje
izvora i dokumenata za izradu spomenika.
88. Što predstavlja katedrala u Kolnu?
Najpoznatiji primjer romatičarskih restauracija u Njem.
podignita je u 13. st. i sukcesivno dograđivana, 1824. i
1842. izgrađuje se nedovršeni dijelovi. Radovima rukovodi
Schmidt.
89. Tko je bio Alfredo d’Andeade?
Sljedbenik V. le Duca u piemontu i Liguriji. Obavio je
zahvate na crkvi S. Donato u Genovi, rekonstrukciju Val d’
aosta i rekonstr. u Parco del Valentino.
90. Što pokazuje kat. u Amalfi?
Uklanjanje autentične arhitektura kasnijeg razdoblja u
svrhu vraćanja stilskog jedinstva. 1880. i 1894. g.
arćhitekti Alvino i dellaCorte su poduzeli radove uklonivši
barokno pročelje, a novo su sagradili u “almafitanskom
stilu”.
91. Što pokazuje milanski Castel Sforzesco?
Obnovu srv. arhitekture i kasnu romantičarsku restauraciju
– Luca Beltrami 1893.
92. Kada je odbnovljena crkva Sta Maria in Cosmedin
u Rimu?
1892-8. uklonjena je SArdijeva barokna fasada iz 1718.g.
93. Kada su uklonjei Berninijevi zvonici s Panteona?
1893. g. da bi se vratio izvorni ant. izgled.
94. Zašto se javlja konzervatorski pravac?
Kao protest na nekontrolirane akcije, a začetke vidimo kod
Hugoa i Vitea. Glavni ideolog bio je Ruskin.
95. Tko je bio John Ruskin?
Ruskin (1819-1900.) bio je engl. kritičar umjetnosti,
sociolog i pisac. Predstavnik konz. pravca – suprotno
restauratorskim teorijama napada praktične zahtjeve.
“Stones of Venice” (1851.) i “The Seven Lamps of
Architecture” (1849.) Iznosi teze o životu povijesne zgrade
koji može biti duži i kraći, ima rođenje, zrelo doba i starost,
ali kao i svemu mora doći i kraj. Priznaje samo
konzervaciju i konsolidaciju.
96. Iz čega proizlaze razlike le Duc – Ruskin?
Različite duhovne formacije, ali i razl uvjeti zaštite kult.
dobara u Franc i Engl. Le Duc je prvenstveno arhitekt,
konsruktor, a Ruskin kritičar iknjiževnik.
97. Tko je bio W. Morris?
Osnivač društva za zaštitu starih građevina (Society for
the Protection of Ancient Buildings) 1877. Bavi s estilskim
obnovama.
98. Koji se mislioci u Franc. suprostavljaju le Ducu?
Montalambert, Dederon, Anatol France. Prihvaćaju borbu
protiv restauracija i nastavljaju Hugoove i Viteove ideje.
99. Kada, gdje i tko je osnovao prvo znanstveno dr u
Hrv?
Društvo za jugoslavensu povjesnicu i starine osn. 1850. g.
u ZG pod vodstvom I. Kukuljevića Sakcinskog koji vodi
istraživanje, sakupljanje i čuvanje starina i stvari.
100. Kada je osnovano austr. konzervatorsko dr i
koji su mu predstavnici u Hrv.?
1850. g. a za Hrv i Slavoniju predstavnici su: I.K.
Sakcinski, V. Andrić za Dalmaciju i P. Kandler za Istru.
101. Kada i gdje je osnovano “Hrvatsko starinsko
društvo”?
1887. g. u Kninu zalaganjem fra Luje Marina.
102. Kada i gdje je osnovano dr “Bihać” za
istraživanje domaće povijesti?
1894. g. u ST zalagenjem F. Bulića.
103. Kada je obnavljan Trakošćan?
1853-6.g. arhitekti iz Graza.
6
104. Što je najdrastičniji i najpoznatiji primjer
rom. restauracija u Hrv?
Obnova ZG kat. Pod izlikom vraćanja stilskog jedinstva
povijesnim građevinama F. Schmidt i H. Bolle obnavljaju
kat. u izvornom gotičkom ssstilu. 1880. g. zadesio ju je
potres. Bolle miče sve negotičko – renesansni zvonik,
portal, barokne oltare, na zap. strani nadograđuje
neogotičke zvonike.
105. Što još obnavljaju Bolle i Schmidt u sjev.
Hrv?
Crkvu sv. Marka, crkvu sv. Marije Bistručke i crkvu sv.
Frane u Iloku.
106. ST zvonik – tko sve obnavlja i kako?
Karakteristična obnova zbog radikalne zamjene izvorne
građevine novom gradnjom u istim oblicima i zamjena
gornjeg kata IZMIŠLJENOM neoromaničkom
nadogradnjom. ZApočet je u 13. st. a krajem 15. st. Nikola
Firentinac vrši manju intervenciju u romaničkom stilu,
dovršen u 16. st. s renesansnim katom. 1882. A. Perišić
podiže skele, a obnovu 1890. g. započinje Hauser
obnovom podnožja i 1. kata, a na kraju daje
pseudoromanički zadnji kat.
107. Navedi djela A. Hausera u Dalmaciji?
Zvonik ST kat, 1880-5.g. obnova unutrašnjosti katedrale,
trogirska loža, zvonik sv. Marka na Hvaru, Knežev dvor i
Sponza u DU, Sv. Tripun u Kotoru.
108. Koje obilježje nosi obnova stare komunalne
lože u ST?
Kasnogot. građevina na Narodnom trgu nosi obiljžje
romantičarskih pseudostilskih intervencija. 1821.
purifikacija klasicizma, a 1830. i 1890. g. romatičarka
obnova u pseudostilskoj obnovi prvoga kata.
109. Kako se restauracija romatizma ispoljava u
zvoniku ZD kat?
Započet je 1480. g. kada je podignuto prizemlje, a 1892.
g. po uzoru na zvonik rapske kat. gradnju je potaknuo
povjesničar arh. T. G. Jackson.
BIOLOŠKA ZAŠTITA (kraj 19. i prva polovica 20. st. )
110. Općenito
Postromanička restauratorska faza polazi od vrednovanja
cjelokupnog biološkog rasta povijesnih građevina,
obuhvaća sve epohe spomenika. Egzaktna obrada
spomenika – ne prihvaća apriorno vrednovanje starijih
slojeva niti praksu kompletiranja pov. građevina.
111. Koje se 2 škole javljaju u biološkoj zaštiti?
talijanska – C. Boito i G. Giovannoni
austrijska – A. Riegel i M. Dvorak
112. Glavne crte biološke zaštite u Italiji
Krajem 19. do sredine 20. st. u Italiji se preuzima
Ruskinov otpor prema nekontroliranim zahvatima obnove,
ali ne i njegovo odricanje od bilo kakve potrebe za rest.
zahvatom. Predstavnici su Camillo Boito i Gustavo
Giovannoni.
113. Tko je bio C. Boito?
Boito (1830-1914.) bio je predstavnik tal. restauratorske
škole. Djela : “Talijanska srednjevjekovna arhitektura” i
“Praktična pitanja likovnih umjetnosti”.
- od Ruskina prihvaća oprez, a odbija pomirdbu sa
propašću staroga grada
- od le Duca prihvaća potrebu rest. zahvata, a ne
prihvaća da je obnova neophodna
- od restauratora traži znanstveni pristup – uočljivost
izvornih dijelova i dodataka, a želi obnovu ograničiti
na najnužniju potrebnu mjeru
- temeljni pristup vrednovanja je starost i estetska
vrijednost – ljepota može pobijediti starost
114. 8 načela C. Boita i kada ih je izložio?
1879. i 1883. na kongresima inženjera.
1. pri svakoj obnovi potrebno je jasno razgraničenje
izeđu autentičnih i obnovljenih dijelova
2. razlika se mora iskazati i razl materijalom
3. ukoliko su autentični dijelovi uklonjeni iz nekog
razloga, potrebno ih je izložiti do same građevine
4. ne smiju se obnavljati profilirani i ukrasni dijelovi
5. sve obnovljene dijelove potrebno je obilježiti
konvencionalnim znakovima i datumom
6. na samoj građevini potrebno je postaviti natpise koji
objašnjavaju rest. pothvat
7. opisi i fotografsk dokumentacija moraju se nalaziti što
bliže samoj građevini, odnosno moraju biti objavljeni
8. zahtjeva se stalna javnost rada pri restauratorskim
zahvatima
115. Tko je bio Giovannoni i koji se pojam vezuje
uz njega?
Giovannoni (1873-1947.) udario je temelje moderne
historiografije graditeljastva i odredio njezin položaj jer je
unaprijedio metodologiju istraživanja. 1920. g. u Rimu je
osamostalio Visoku arh. školu, a 1913. g. izdaje knjigu
“Zaštita umj. djela u Italiji”. Uvodi pojam povijesnih
ambijenata, sudionik je konferencije u Aateni 1931. g.
- “Antologia Nuova” – 1913. g. o nelogičnosti
purifikacija
- “Stari gradovi i nova izgradnja” – 1931. g. o potrebi
čuvanja malih ambijentalnih sredina, a ne samo
važnih spomenika
- spriječio je mnoge nepotrebne purifikacije pov.
ambijenata
116. Tko je bio Amadeo Maiuri?
Jedan od nosioca arheoloških istraživanja i zaštite.
Poduzeo je opsežna istraživanja Pompeja, Herculanuma,
Cume – zaštitno restauratorski zahvati.
117. Tko konzervira Ostiju?
Lučki grad Ostiju konzerviraju arheolog Calza i arhitekt
Gismondi.
7
118. Što pokazuje intervencija u hramu Venere 4. spomenici u upotrebi – nova funkcija ne suviše razl.
Genetrice? od stare, svaka nova funkcija donosi promjenu u
strukturi zgrade
Sve osobine restauratorske škole – izvorni kameni dijelovi 5. štiti sve pov. slijeve – pri odstranjivanju jednog pov.
spajaju se opekama da bi se razlikovala prvotna i
sloja angažirati stručnu javnost
rekonstruirana građa.
6. respekt prema ambijentu – protiv neprimjerenih
119. Kada se obnavlja Marcellov teatar? purifikacija, stilova, boja
7. nove dodatke svesti na najmanju moguću mjeru, bez
1931. g. ukrasa
8. novi dijelovi moraju biti jasno naznačeni
120. Kako arheolog Bartoli obnavlja rimski
9. primjena suvremenih then. dostignuća u obnovi
Forum?
10. arheološke spomenike koje je nemoguće obnoviti
Istaknuo je zgradu Senata, uklonio crkvu sv. Hadrijana, anastilozom treba čuvati in situ
obnovio Vestin hram anastilozom. To je primjer zahvata 11. radove mora pratiti iscrpna znanstvena i tehnička
koji se zasniva na vrednovanju značajnih slojeva pa se
dokumentacija
zbog toga uklanjaju dodaci.

121. 121. Tko obnavlja Panteon 1929-1934.?

128. Tko su predstavnici austrijeske
konzervatorske škole?
Terenzio , i to istim materijalom, ali s različito obrađenom
površinom da bio se razlikovala od izvornog zida. A. Riegl i M. Dvorak.

122. Tko obnavlja dorske ramove u Paestumu, 129. Tko je bio Riegl?
Agrigentu i Selinuntu 1928.?
Riegl (1858-1905.) bio je jedan od osnivača moderne
znanosti o povijesti umjetnosti, od 1894. g. bio je prof na
Arhitekt Valenti primjenjujući anastilozu.
Bečkom sveučilištu. Iznio je teoriju o umjetničkom htijenju.
“Die Spatromanische Kunstindustrie” – teorija o umj.
123. Što istražuju Romanelli i Bertocini? htijenju – osnova za vrednovanje svih stilskih epoha,
tazličiti dometi u umjetnosti posljedica su različitih htijenja
Antičke spomenikeu Leptis Magni, Sabarthi i drugdje u pa su sva razdoblja zato jednako vrijedna i treba ih
Libiji. Poduzimaju rekompozicijske zahvate. jednako štititi.
“Der Moderne Denkmalkultus” – klasificirao je razl. kriterije
124. Tko je izvršio rekompoziciju velike i vrijednosti i time stvorio temelje moderne analize umj.
naslijeđa. Tom se analizom dolazi do razl. vrijednosti
Augustove trofejne građevine u Turbiju iznad
spomenika (vrijednost starosti, povijesna, umjetnička,
Monte Carla?
uporabna vrijednost). Na osnovu tih vrijednosti stvaraj use
kriteriji o zaštiti spomenika.
Franc. arhitekt Jules Formige 1929-33.
Zaslužan je za osnivanje mreže konzervatorskih
institucija.
125. Opiši slučaj crkve sv. Sabine na Aventinu u
Rimu?
130. Vrijednosti spomenika po Rieglu
Premda su kasnije faze te crkve imale povijesno
umjetnički značaj prednost je dana starokrčć. bazilici pa 1. vrijednost starosti – vrijednost izgleda, a ne zbivanja,
se pristupilo potpunoj obnovi 1930-36. s rekomponiranom svaki materijal od kojeg je načinjen spomenik
“scholom cantorum”. podložan je promjenama; vrijednost nečega što je
. istrošeno trajajem
126. Zašto je srušena stara četvrt Borghi di 2. povijesna vrijednost – vrijednost svjedočanstva,
Pietro U Rimu? spomenik svjedoči o zbivanjima u kojim je sudjelovao

Da bi se uspostavila Via della Concilazione – fašističi

3. v. htijenja – posljedica umj. htijenja
pseudoklasicizam. 4. uporabna v. – sadržaj, ono čemu spomenik služi
5. umjetnička v. – ono po čemu je spomenik umj. djelo
127. Talijanska povelja zaštite
131. Max Dvorak – koje teorije prihvaća, a koje
Vrhovno vijeće za starine i umjetnost usvojilo je 1931. g. odbacuje?
norme za zaštitu i obnovu spomenika. Pokušava se
definirati politika i koncept zaštite spomenika u Italiji. Učenik je Wicckoffa i Riegla, od 1905. g. profesor povijesti
umjetnosti na Bečkom sveučilištu, predstojnik Instituta i
1. primarna je konsolidacija i održavanje spomenika Državnog konzervatorskog ureda. Razvio je Rieglove
teorije o vrijednosti zaštite umj. djela. Odbacio je teorije o
(prevencija)
čistom stilu i opredijlio se isključivo za konzerviranje.
2. obnova prvotnog oblika (tzv. repristinacija) dopustiva Konzervirati, a ne restaurirati. “Katekizam zaštite
ako se zasniva na točnima podacima i ako izvorni spomenika”, kljčno djelo iz 1916. g. , a u djeli “Umj. djelo
elementi prevladavaju kao odraz duha vremena” postavlja principe biološke
3. na arheološkim spomenicima u obzir dolazi samo zaštite.
132. Atenska povelja
anastiloza tj. rekompozicija dijelova

8
Atenska ovelja, 1931. g. prvi je međunarodni dokument, a
u izradi su sudjelovali G. Giovannoni, Leon i Lauterbach
(Francuz i Poljak).
1. naapuštaje cjelovitih restauracija i prijedlog
konzerviranju i održavanju spomenika
2. obnova je dopuštena zbog degradacije i rušenja kult.
dobra uz respektiranje svih povijesno umjetničkih
ostvarenja
3. restauracija se isključuje na arheološkim objektima,
osim rekompozicija
4. prihvaća se uporaba novih materijala i suvremenih
sredstava u zaštiti
5. objevljivanje inventara nacionalnih spomenika
stvaranje arhiva o dokumentaciji
6. zaštita ambijenta i slike grada
133. Atenska ovelja – zaštita ambijenta i slike grada
Konferencija preporuča pri izgradnji građevina poštovanje
obilježja i fizionomije grada, naročito u blizini starih
spomenika, zbog kojih naročito treba štititi ambijent. Isti
respekt se mora iskazati i u pojedinim naročito slikovitim
pogledima. Predmet pažnje mogu biti nasadi i biljni ukrasi,
prikladan spomenicima i spom. skupinama da bi se
sačuvao prvobitni karakter. Ona naročito preporuča
zabranu bilo kojih reklama, nedozvoljenih dogradnji
telefonskih žica i stupova, bučne i nametljive industrije u
blizini umjetničkih i povijesnih spomenika.
134. Kada se osniva “Zemaljsko povjerenstvo za
čuvanje umjetničkih historijskih spomenika u
Kraljevini Hrv i Slavoniji”?
Pod pokroviteljstvom Austrijskog društva u Hrv. 1910. g.
sa sjedištem u ZG. Tajnik Gjuro Szabo, predsjednik Tadija
Smičiklas. Nakon njega predsjednici bili V. Klaić, J.
Brumšmid, V. Hoffiler.
135. Djelovanje G. Szabe
Szabo (1875-1943.) bio ej prvi tajnik povjerenstva (1910.
g. Austr. društvo): glavni je predstavnik biološke doktrine.
Školovao se u Beču, Pragu i Nunbergu, proučava
suvremenu teoriju zaštite. Popisuje spomenike kulture, a
njegovo konzervatorsko djelovanje je na liniji očuvanja, a
ne restauriranja.
136. Viktor kovačić
Hrv. arhitekt, 1906. g. upozorava javnost na rušenje
zapadnog zida Kaptola s Bkačevom kulom i zalaže se za
zaštitu čitavog ambijenta. Pobijedio je Bolle,. s podrškom
I. Kršnjavog i kulu su srušili. C. Gurlitt, predsjednik žirija za
natječaj regulacije Kaptola dodjeljuje Kovačićevom
prijedlog prvu nagradu.
137. Kada se znanstveni pristup zaštiti javlja u
Dalmaciji?
1873. A. Hauser, Benndorf i Niemann izvještavaju o
značenju D. palače i potrebi njenog održavanja i
popravka. 1903. g. osniva se povjerenstvo za Palaču.
138. kada je osnovano uresno povjerenstvo, odnosno
Konzervatorski ured za Dalmaciju?
1918. g. na čelu s Bulićem i Karamanom.
139. Don Frane Bulić
1. arheolog i konzervator koji je stekao svjetski ugled.
Studira klas. filologiju i arheologiju u Beču –
arheološka specijalizacija. Direktor je St arheološkog
o muzeja i ionzervator starina; razvio je starohrv.
arheologiju na dalm. primorju.
140. Ljubo Karaman
Karaman (1886-1971.) 1. je istaknuti povjesničar
umjetnosti ST i Dalmacije. Studira i doktorira u Beču.
Prihvaća misli Riegla, Dvoraka, Strzygowskog. Između
dva rata na čelu je konz. službe u Dalm., a 1941-50.
direktor je Konz. zavoda u ZG. Objevio je 450 radova.
Iznosi teoretske poglede u duhu biološkog stava.
i Austrijska škola pod geslom ne restaurirati – ublažuje
mogućnost restaurairanja, ali samo uz uvjete:
1. naslijeđeno stanje spomenika iz estetskih ili
funkcionalnih potreba nas navodi nužno na zahvat
2. poznat nam je sigurno izvorni izgled spomenika u
cjelini i detalju
3. zahvat sa sobom ne donosi štetne posljedice bilo
koje naravi
AKTIVNA ZAŠTITA
141. Što daje obilježje poslijeratnom razdoblju u zaštiti
naslijeđa u Italiji?
Rekonstrukcija porušenih objekatai cjelina.
Genova – Palazzo Bianco i Palazzo Rosso iz 16. st.
Ancona – kat. sv. Cirijaka
Rim – San Lorenzo fuori le mura
Napulj – crkva sv. Klare
142. Za što je primjer obnova SAn Salvatore u
Palermu?
Vrednovanje prostora za nove funkcije – porušena crkva
obnovljena je u gradsku konc. dvoranu. Sačuvani su
prvotni oblici dekoracije, a novi dijelovi uspješno označeni
bojom; arhitekt F. Minissi
143. Tko je obnavljao tal. mostove?
Gazzola – most Castevecchio, Ponte Pietra u Veroni
Gizdulich – Sta. Trinita u Firenzi
144. Što pokazujr primjer benediktinskog samostana u
Montecassinu?
Rekonstrukcija na osnovi vrlo skromnih autentičnih
ostataka, ali uz potpunu povijesnu i tehničku
dokumentaciju prvotnog stanja.
145. Što je bilo sa starim središtem Varšave?
Nestalaje čitava pov. jezgra. Poljaci su se odlučili za
rekonstrukciju prema izvornim oblicima što je bilo moguće
zbog fotografske i arhitektonske dokumentacije.
146. Kada je usvojena ST deklaracija?
1971. g.
147. Amsterdamska deklaracija?
Usvojena 1975. g. i to je najvažniji sveouhvatni dokument
o aktivnoj zaštiti. Doktrina integralne zaštite – zaštitom se
9
moraju obuhvatiti svi objekti kult. značaja, od
reprezentativnih do skromnijih, zajedno s okolinom. Takva
je zaštita ostvariva samo u okviru urbanističkog i
regionalnog planiranja.
148. Zaključci UNESCO-ove konferencije, Nairobi
1976. g.
Usvojena je preporuka o zaštiti povijesnih područja i
njihovoj suvremenoj ulozi; zaključci slični kao u
Amsterdamskoj dekl. Načela zaštite su od europskih
preporuka proširena kao opće međunarodna platforma
svih zemalja u pogledu zaštite pov. cjelina i njihove uloge
u suvremenom životu.
149. Što je Malreauxov zakon?
1962. g. Fancuska je tim zakonom stvorila uvjete za
provođenje aktivne zaštite grad. naslijeđa. Kroz specifičnu
organizaciju financiranja i stvaranja mješovitih udruženja
osigurala je sistematsko provođenje revitalizacije.
Proglasivši čitav niz zaštićenih pov. cjelina država je
odredila permanentni plan zaštite i valorizacije bude li
detaljni urb. plan prilagođen zahtjevima grad. naslijeđa.
Pariška četbrt Marais jedan je od prvih primjera
poslijeratne revitalizacije koja donosi revitalizaciju starih
ambijenata.
150. Tko je predložio najpotpuniju urbanističku
zaštitu jednog značajnog pov. središta?
Giancarlo de CArlo svojim planom zaštite i uređenja
Urbina.
151. Po čemu je značajno poslijeratno razdoblje?
Po organizaciji službe zaaštite u gotovo svim zemljama i
po jačem međunarodnom povezivanju te osnutku
međunarodnih org. za zaštitu.
152. Što su ICCROM, IIC i ICOMOS?
ICCROM – Međunarodni centar za studij zaštite i obnove
kult. dobara, 1959.
ICOM – Međunarodni savjet za muzeje, 1946.
IIC- Međunarodni institut za konzerviranje povijesnih i
umjetničkih djela
ICOMOS – Mađunarodni savjet za spomenike i mjesta,
1965.
153. Kada je održana konf u Den Haagu?
1954. g. na potica UN i UNESCOa: usvojena je
Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih
sukoba.
154. Koasa je UNESCO donio Preporuku iz New
Delhi-ja?
4. 12. 1956. g. – o međunarodnim principa koje treba
primijenjivati pri arheološkim iskopavanjima.
155. Kada i gdje je osnovan ICOMOS?
Nastao je kao ideja na 2. kongresu arhitekata i tehničara
povijesnih spomenika 1964. g. u Veneciji, a 1965. g.
službeno ga osniva UNESCO u Krakowu. Svrha mu je
poticanje istraživanja i zaštite pov. objekata i cjelina,
propagiranje tih akcija kod šire javnosti, širenje iskustva,
naročito u zemljama u razvoju.
156. Venecijanska povelja s istog kongresa 1964. g.
Nastavlaj se na znanstveno konzervatorstvo iz prijeratnog
razdoblja, ali ga nadopunjuje novim pogledima, proširuje
pojam spomenika na urbani i pejzažni ambijent; iznosi
zahtjev o posebnoj brizi za sanaciju, korištenje i
valorizaciju pov. cjelina. Konzervaciju shvaća kao
sustavno održavanje spomenika kulture i ukazuje na
iznimnost restauratorskog postupka. Kompletiraje pov.
građevina nosit će obilježja našeg vremena. Zaštićuju se
sve pov. epohe, a kod arheoloških spomenika dopštena je
samo rekompozicija. Sve radove mora pratiti iscrpna
dokumentacija.
157. Tko je Cesare Brendi?
Zastupa suvremenu znanstvenu doktrinu zaštite kulturnih
dobara, iznosi principe restauratorske teorije i ističe
nedjeljivost arhitekture od ostalih umj. disciplna. U slučaju
nužne rekonstrukcije mora se postići očuvaanje
autentičnosti položaja i odbacuje mogućnost dislokacije.
158. Koji je kongres potvrdio načela aktivne
zaštite?
Međunarodni kongres u Milanu 1957. g.
159. Kada i gdje je održana Međunarodna
federacija za urbanizam i stanovanje?
Santiago da Compostella 1961. g.
160. Tko organizira 5 sipmozija 1965-68. tg. ?
Europski savjet.
1. Simpozij A, 1965. g. Barcelona – kriteriji i metode
izrade zaštitnog inventara
2. Simpozij B, 1965. g., Beč - primjerena namjena pov.
građevina koje su danas bez izvorne funkcije –
problem revitalizacije
3. Simpozij C 1966. g. , Bath – ispitivanje teoretskih i
tehničkih problema vezanih uz zahtjev integracije
grad. nasljeđa u tokove suvremenog života
4. Simpozij D, 1967. g. Den Haag – problematika
prostornog planiraja – važnost suradje službe zaštite
i urbanističke službe
5. Simpozij E, 1968. g. Avignon – realizacija političke
zaštite i rehabilitaciji grad. nasljeđa, uključujući
pravne i financijske aspekt tog problema
161. Koji su najpoznatiji primjeri dislokacije pov.
građevina?
Premještanje kompleksa Abu Simbel zbog gradnje
Asuanske brane koja je uvjetovala i demontiraje hramova
na otočiću File i ponovnu izgradnju na otočiću Agikija u
Egiptu.
162. Koja je konf održana u DU 1977. g. ?
2. konf jadranskih gradova Jugoslavije i Italije. Pažnja
se pridaje postupku zaštite u prostornim planovima i
društvenim obvezama za njihovu realizaciju.
163. Nabroji akcije J. Marasovića na D.P.
10
Regulaciaj prostora između obale i Peristila, iskopavanje i kule, obnova blokova uz SZ kulu, obnova palače
djelomična obnova prizemnih dvorana palače, postupno Grisogono na Peristilu, početni radovi na obnovi D.
uređene južnog pročelja, uređenje zapuštenih sklopova blagavaonice.
srv zgrada JI i JZ od Vestibula i JZ od Sjev. vrata, obnova

11