Priručnik za prevenciju suicida kod mladih

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
Bol i nada
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

napisali:

Edi Žitnik

Toni Maglica

Izdavač: Uduga Mi - Split, Centar za prevenciju suicida

Lektor: Sanja Lelas

Oblikovanje: Artur Erceg d.o.o. Split

Tisak: Jafra-print Split

Naklada: 500 kom (1. izdanje)

Split, prosinac 2002.

64 1
 PRIRUČNIK ZA PREVENCIJU SUICIDA KOD MLADIH omogućen
je financijskom potporom Poglavarstva grada Splita i Ureda za udruge
Republike Hrvatske ugovorom s Državnim zavodom za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži
2 63
Sadržaj:
UVOD ....................................................................................................................................................... 5
ZNATE LI…. ............................................................................................................................................ 9
Mitovi i činjenice o suicidu ........................................................................................................... 11
ADOLESCENCIJA ............................................................................................................................ 17
DEPRESIJA .......................................................................................................................................... 27
Simptomi depresije kod djece i adolescenata ................................................................. 30
Stres kod mladih .............................................................................................................................. 32
Motivi sucidalnog čina .................................................................................................................. 40
Znakovi koji nam ukazuju na suicidalno ponašanje ...................................................... 41
Emocionalni znakovi ...................................................................................................................... 45
Kasni znakovi upozorenja ........................................................................................................... 46
ŠTA URADITI ...................................................................................................................................... 47
Vršnjačka pomoć ............................................................................................................................ 49
UPAMTIMO ........................................................................................................................................ 52
Odustajanje pomagača ................................................................................................................ 54
Ako pomišljate na samoubojstvo... ........................................................................................ 57
Literatura: .............................................................................................................................................. 61
SADRŽAJ: ............................................................................................................................................ 63
 - Ringel, E.: Da odbaciš život, «Provincijalat franjevaca trećoredaca»,
Zagreb,1998.

- Shneidman,E.: The Suicidal Mind, Oxford University Press, New

York, 1996.

- The United Way of Connecticut/ Infoline : “Get the facts… What

every person should know about youth suicide prevention”,1997.

- World Health Organization: Prevention of Suicide, Geneva, 1968

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
NIKAD
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
NE
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
ODUSTAJTE.
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

62 3
 Literatura:

- American Association of Suicidology: www.suicidology.org/

suicide_statistics.htm

- Appleby, M. & Skinner, S.: “Tell, Tell, Tell… Preventing Youth Sui-
cide”, Platypus, St Leonards , Australia,1993.

- Appleby, M. : “Surviving the Pain After Suicide”, Tony Wolf & Son
Printers, Narellan, Australia,1992.

- Appleby, M. & King,R.: “Be a Friend For Life – Preventing Youth

Suicide”, Rose Education, Australia,1992.

- Appleby, M., King, R. & Johnson, B.: “ Suicide Awareness Training

Manual” Rose Education, Narellan, Australia, 1996.

- Carondelet Management Institute: Suicide, Preventing death

Through Intervention, A Division of Carondelet Health Care Inc., Tucson
Arizona, 1989.

- Davison, G.C. & Neale,M.J.: Psihologija abnormalnog doživljavanja

i ponašanja, “Naklada Slap”, Jastrebarsko,1999.

- Giovacchini,P.: “ The Urge to Die”, A guide to recognizing and

coping with suicidal behavior in young people, Penguin Books, USA, 1981.

- Jaffe, M.L. : “ Adolescence”, John Wiley & sons, New York, USA,
1998.

- Lacković-Grgin, K.: “Stres u djece i adolescenata – izvori,

posrednici i učinci”, Naklada “Slap”, Jastrebarsko, 2000.

4 61
 UVOD

Za veliki broj mladih odrastanje je vrlo naporan

proces. Ponekad neki od njih zastanu preplašeni i
nemoćni da bi krenuli dalje. Dok drugi lagano
prelaze prepreke na putu, oni koji misle da to
nikada neće moći uraditi postaju sve uplašeniji.
Teškoće s kojima su suočeni - vrlo često nailaze na
nerazumijevanje rodbine, prijatelja, nastavnika.
Osjećaju bespomoćnost, bezvrijednost,
potištenost… čini se da rješenje ne postoji.
Njihovi problemi su školski neuspjeh, teškoće
i tragični događaji u životu vršnjaka, odsutnost ili
gubitak roditelja, neslaganja majke i oca,
zanemarivanja i zlostavljanja od članova obitelji,
promjena školske sredine, budućnost, ljubav,
upoznavanja i ostavljanja, potraga za identitetom,
smisao života… Pitanje vrijedi li sve to, očaj i
osamljenost koje osjete pojedinci ponekad rezultira
odlukom da odustanu. Nikome ništa ne govore, a
željeli bi razgovarati. Povlače se i dugo razmišljaju.

60 5
Netko im sa strane govori kako su lijeni i beskorisni. Udruga MI realizira program Centra za prevenciju
Postaju sve šutljiviji i ozbiljniji. Pripremaju djelo suicida.
kojim će svima oko sebe pokazati da im je trebala
pažnja, podrška i pomoć. Što više razmišljaju o Obratite se osobno ili telefonom na slijedeće
tome, praznina postaje sve veća. Nitko da bude brojeve: (021) 346 –582 , 345 – 704.
blizu, nitko da upita, nitko da vidi. I tada ono
neprimjećeno, zanemareno, olako shvaćeno,
provali u iznenadnom, tragičnom činu.
Iznenađenje, zapanjenost, pitanja o razlozima
od strane okoline često osvjetljavaju prošlu
nezainteresiranost. Da, trebala je biti samo lagana
šetnja do pravih problema odraslosti – ali nije.
Možda je netko u okolini mlade osobe, koja je
pokušala ili izvršila suicid, i bio zabrinut
primjećujući ozbiljne promjene u ponašanju, ali se
nije usudio prići i upitati, ponuditi pomoć.
Radi li se o strahu od suosjećanja i suočavanja
s tuđim emocionalnim teškoćama?
Moglo bi biti mnogo toga, ali i osjećaj
nedovoljne stručnosti, prepuštanje bavljenja
problemom profesionalcima, strepnja da se
pokušajem pomaganja stvari mogu još pogoršati,
strah od preuzimanja odgovornosti za nečiji život
ako ta osoba zaista pokuša suicid. Svakako i
nedovoljno znanje o samoj pojavi, predrasude,
malodušnost, prepuštanje “prirodnom” tijeku
stvari…

6 59
patnju i tugu zamijenite zadovoljstvom. Napor je
pri tome neizbježan. Lakoća i jednostavnost
nemaju ništa zajedničko s velikim djelima.
Odlučite se za život. Upravo zbog stalne
neizvjesnosti, promjenjivosti, rizičnosti, ali i bezbroj
mogućnosti.
Koristite kreativne načine izražavanja kao što
su slikanje, pisanje, glazba ili tjelesne vježbe kako
biste smanjili bol i stres. Obratite pažnju na male
stvari koje do tada niste primijećivali. Naučite
pronalaziti ljepotu u naizgled običnom i nevažnom.
Razvijte što više interesa.
Nastojte zapamtiti sve zdrave načine na koje
ste do sada umanjivali unutarnju bol i stres i
primjenjujte ih kako biste lakše podnijeli trenutne
teškoće.
58
U ovom priručniku za prevenciju suicida kod
mladih pokušat ćemo iznijeti spoznaje koje
omogućuju da se takvi tragični događaji predvide
i pokušaju spriječiti, da se sami mladi, ali i oni koji
su blizu njih, upoznaju s karakteristikama takve
pojave, da se ohrabre i upute na uzajamnu pomoć
u cilju traženja rješenja drugačijih od suicida.
Mnoge će se informacije ovdje s razlogom
ponavljati. Znanje o karakteristikama suicidalnog
ponašanja povećava osjetljivost i odgovornost svih
koji se mogu susresti s takvim osobama. A to može
biti dovoljno da se spasi nečiji život.
Podaci o učestalosti suicida su alarmantni. Ako
ih shvatimo kao poziv za pomoć tada je
profesionalnih pomoćnika oko nas jako malo. Svi
zajedno moramo postati osjetljiviji i odgovorniji
prema patnji koja zaustavlja životni proces.
Rješenja za mnoge teškoće postoje. Problemi su
prolazni. Saznanja o suicidu i vaša spremnost da
pomognete mogu spasiti nečiji život.
7
 Termini ‘suicid’ i ‘pok
ermini ušaj suicida’ kkoris
‘pokušaj oris
oristte Ako pomišljate na
se kkak
ako bi objasnili šir
ako ok rras
širok as pon
aspon
samouništavajućeg čina praćenog različitim samoubojstvo...
motivima, različitim stupnjevima tragičnih
ishoda, kao i različitim stupnjevima svjesnosti o
mogućim posl jedicama ( WHO Zapamtite da je suicid konačan čin, nepovratan
posljedicama WHO,,1968.).
gubitak, pokušaj trajnog rješenja problema koji je
privremen i prolazan. Rješenje je moguće pronaći,
kao i osobu koja će vam u tome pomoći.
Ako postoje alternative kao što su savjetovanje,
ili grupe uzajamne podrške, iskoristite ih. Nemojte
prestati tražiti pomoć. Ako je ne pronađete na
jednom mjestu tražite i dalje, pitajte kome se sve
možete obratiti.
Pomoć drugih ljudi neće vas poniziti. Tražite
je od roditelja, učitelja, psihologa, socijalnih
radnika, mudrih osoba u vašem susjedstvu,
prijatelja kojima vjerujete. Ako osjetite da osoba
kojoj ste se obratili nije dovoljno osjetljiva za vaše
teškoće, potražite nekog drugog. Osobine ličnosti
ili ono što se naziva karakterom, osobnošću i slično,
veoma je važno za uspostavljanje dobrog odnosa.
Pronađite osobu koja vam odgovara.
Vjerujte kako su bolni osjećaji prolazni i da će
s vremenom i uz podršku drugih nestati. Naši su
osjećaji promjenjivi i pod utjecajem vanjskih i
unutarnjih činitelja. Pokušajte sve što možete da

8 57
 ZNATE LI….
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
NIKAD
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

· Od 1945 g. do danas samoubojstvo je izvršilo

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
NE
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
više od 12 milijuna ljudi, a pokušalo ga je izvršiti oko
100 milijuna.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
ODUSTAJTE.
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
· Više od tisuću ljudi u cijelom svijetu dnevno
počini samoubojstvo.
· Homoseksualci i biseksualci među mladima
počine dva do tri puta više samoubojstava nego
mladi heteroseksualci.
· Žene i mladi u mnogo većoj mjeri od ostalih
kategorija populacije pokušavaju suicid.
· Svaki suicidalni čin, bio uspješan, ili tek
pokušan, indirektno ugrozi najmanje 6 drugih osoba.
· Sklonost samoubojstvu se ne naslijeđuje, ali
rizik za takav čin u većoj mjeri postoji među članovima
obitelji u kojoj se dogodio slučaj samoubojstva bliske
osobe.
· Suicid je u mnogim zemljama drugi, ili treći po
redu najčešći uzrok smrti među mladima.
· 8 od 10 osoba koje su počinile suicid pretho-
dno su davale određene znakove da će to i učiniti.

56 9
 · Kod osobe koja je pokušala suicid, velika je
vjerovatnost da će pokušati opet.
· Djevojke više od mladića pokušavaju suicid,
dok veći broj mladića suicid uistinu i počini.
· Veliki broj mladih ljudi koji su počinili suicid
imalo je problema sa ovisnošću o drogama.
· Većina samoubojstava mladih događa se kod
kuće.
· Zbog osjećanja krivice i stida, mnogi pokušaji
suicida ostaju neevidentirani, ali posljedice takvog
čina za pojedinca i okolinu ostaju prijetnja ponovnim
pokušajima.
· Nepoznavanje činjenica o suicidu umanjuje
mogućnost pružanja pomoći.
· Nevjerica da mladi mogu imati ozbiljne
probleme koje ih dovode do tragične odluke, te
nezainteresiranost odraslih za njihov intezivan
emocionalni život, doprinosi otuđenju i depresiji
mladih.
10
nitko im ne može pomoći.
Naići ćete na osobe koji nakon ovakvog pitanja
ne odgovaraju, mijenjaju temu razgovora, prave
šale na račun istog, ljute se i slično. U svojoj
emocionalnoj boli takvim će reakcijama nastojati
dokazati sebi da ste Vi isti kao i svi drugi ljudi.
Nije vas briga, lako odustajete, vaše je obraćanje
samo formalno i ne želite stvarno pomoći. Takva
ponašanja mogu značiti poruku “Odlazi od mene”,
iako je stvarna želja u srcu takve osobe “Molim te,
pomozi mi”. Budite strpljivi i slušajte.
Bolje je da osjetite težinu i neugodu
postavljanja pitanja razmišlja li osoba o
samoubojstvu, nego kasniju tugu zbog gubitka te
osobe ili grižnju kako ste mogli nešto uraditi, a
niste pokušali.
Budite strpljivi. Promjene ne nastaju preko
noći. Neka vas i moguće pogoršanje stanja ne
obeshrabri. Naša su raspoloženja i inače
promjenjiva, a kod preosjetljivih i ugroženih
pojedinaca mogu sadržavati i značajne poruke
upućene sugovorniku. Prisjetite se svega što znate
o ovom fenomenu, budite suosjećajni i znajte da
će teško netko drugi uskočiti na vaše mjesto ako
odete.
55
Odustajanje pomagača Mitovi i činjenice o
suicidu
Često proturječno ponašanje mladih, a
posebno onih koji se nalaze u presuicidalnom
stanju izaziva odustajanje potencijalnog pomagača.
Slabosti, teškoće, vlastitu patnju, nije lako
priznati drugome. Nije lako izgovoriti riječi koje
bi drugome opisale takva stanja i osjećaje. Iz tog
razloga postoji tako mnogo neverbalnih znakova
suicidalnosti u ponašanju rizičnih pojedinaca. Kao
Još uvijek postoji prevelik broj mitova,
da očekuju da njihove teškoće i patnja budu uočeni
pogrešnih informacija i neistina koje prate fenomen
i prepoznati. Njihova poruka drugima jest
samoubojstava mladih ljudi. Takvi mitovi,
dvostruka, kao što je i njihov stav prema životu i
popraćeni senzacionalizmom, navode nas na krive
smrti. I ne trebaš mi – i trebaš mi. I otiđi – i
zaključke i, posljedično, pogrešne reakcije. Jedan
ostani.
od načina prevencije jest iznošenje točnih
Kako se radi o teškoj psihičkoj boli i neupitnoj informacija o karakteristikama i pojavi suicida. Što
potrebi da se spasi nečiji život, kao pomagači uvijek više osoba koje se profesionalno susreću s mladima,
se moramo usmjeriti na pozitivniji dio ovakvih ali i ostali članovi njihove zajednice, moraju se
poruka: …trebaš mi i …ostani. upoznati s činjenicama koje ispravljaju mnoga
pogrešna shvaćanja o ovoj pojavi.
Naše će strpljenje, tolerancija i razumijevanje
biti dugo testirani od strane takvih osoba. Ponekad Najčešći mitovi o samoubojstvima mladih jesu:
takvo ispitivanje može prijeći i u provokaciju. Ipak,
ako zaključite da je netko suicidalan, nikad ne
odustajte od pružanja podrške i pomaganja u MLADI LJUDI SE NE UBIJAJU
pronalaženju drugog rješenja. Odustajanje će im ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

potvrditi ono što ih je i dovelo do beznađa: sami Činjenica je da je u mnogim državama suicid
su, ostavljeni i zaboravljeni; nitko ih ne razumije i
54 11
treći uzrok smrtnosti kod mladih, a broj je u 9. Nastoj ne pokazati strah, čuđenje ili
stalnom porastu. neozbiljnost. Osoba koja razmišlja o samoubojstvu
mora osjećati da je razumijemo.
VEĆINA ADOLESCENTNIH SUICIDA DOGODILA
SE NEOČEKIVANO, BEZ ZNAKOVA UPOZORENJA 10. U razgovoru se pokušaj fokusirati na
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
preostale snage (potencijale) suicidalne osobe..
Činjenica je da devet od deset adolescenata Istražuj i otkrivaj druga rješenja.
pokazuje znakove kako će izvršiti suicid. Znakovi
upozorenja su verbalni i neverbalni, a ukazuju da 11. Upitaj svog vršnjaka:
pojedinac razmišlja i/ili planira suicid. “Što se mora promijeniti, što se mora dogoditi,
da bi se osjećao bolje?”
“Razmišljaš li o samoubojstvu ?” ,
MLADI KOJI PRIČAJU O SUICIDU NEĆE GA
“Planiraš li takvo što ?” ,
IZVRŠITI
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

“Jesi li sam kod kuće, jesi li već s nekim

Činjenica je da su mnogi mladi koji su pokušali razgovarao o tome ? “
suicid, prethodno nekom rekli da će ga počiniti.
Jedan od najvažnijih znakova suicidalnosti Izrazi svoju zabrinutost:
pojedinca jest prijetnja o oduzimanju života.
“Osjećaš li mnogo boli ? “
Ovakve prijetnje uvijek moraju biti ozbiljno
shvaćene. “Zvučiš potreseno”.
“To mora biti veoma teško za tebe.”
MLADI KOJI POKUŠAJU SUICID ŽELE “Ne želim da nešto sebi učiniš.”

○ ○ ○
UMRIJETI
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
“Drago mi je što si odlučio razgovarati sa mnom.”
Činjenica je da je ponašanje suicidalnih osoba “Idemo zajedno potražiti pomoć”.
ambivalentno. Oni žele i živjeti. Pokušaj suicida
je “najglasniji” poziv u pomoć. 12. Ukloni oružje ili bilo što drugo što bi se moglo
iskoristiti za suicid.
12 53
UPAMTIMO EDUCIRANJEM/INFORMIRANJEM MLADIH O
SUICIDU NAMEĆU IM SE SUICIDALNE IDEJE I
POTIČE IH SE NA SUICID
1. Nauči prepoznavati znakove koji upozoravaju ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

da netko razmišlja ili želi izvršiti suicid.
2. Aktivno se uključi. Budi otvoren i dostupan.
Pokaži interes i podršku. Pokaži da ti je stalo
stalo.
3. Pokaži suosjećanje.
4. Ne ustručavaj se pitati. Otvoreno razgovaraj o
samoubojstvu. U pitaj osjeća li se ttolik
pitaj oliko tteš
oliko eš
eškko da
razmišlja o tome da sebi uradi nešto loše.
5. Budi spreman slušati. Nemoj negirati tuđe
emocije. Prihvati ih, pokušaj razumjeti....ii uvijek
ponudi nadu !
6. Ne sudi. Ne osuđuj. Ne dijeli lekcije i prodike.
Nikako, ne ulazi u svađu.
7. Ostani s osobom koja pokušava suicid koliko
god je to potrebno.
8. Pomozi osobi identificirati i pronaći ljude koji će
vam dati podršku i adekvatnu pomoć (stručnjake,
obitelj, nastavnike, prijatelje).
Činjenica je da iskren razgovor o osjećanjima,
problemima i patnji koja je prisutna u suicidalnim
stanjima pomaže slabljenju i uklanjanju suicidalnih
misli, a javan razgovor o problemu djeluje
preventivno.
“U stvarnosti, ono što može doprinijeti
razvoju suicida nije činjenica što se o njima
go
govvori, vveć
eć način na kko
oji se o nnjima
jima go
govvori”.
Emile Durkheim
Mladi se uglavnom obraćaju za pomoć
prijateljima i vršnjacima. U tom smjeru treba i
oplemenjivati programe vršnjaka pomagača,
osnivati krizne centre, centre za pomoć u kojima
bi se ljude educiralo o samom problemu, rizičnim
faktorima, znakovima upozorenja itd.
Direktno upitati adolescenta kako se osjeća i
razmišlja li o suicidu pokazuje brigu, zabrinutost i
spremnost za pomoć.

52 13
 NEMA RAZLIKE IZMEĐU SUICIDALNOG
○ ○ ○
PONAŠANJA MLADIĆA I DJEVOJKA
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
Činjenica je da mlade djevojke češće imaju
suicidalne misli i češće pokušavaju suicid, za razliku
od mladića koji suicid češće izvršavaju. Kod
djevojaka na 25 pokušaja bude fatalan jedan, dok
je kod mladića taj omjer 1:3 .
S OBZIROM DA DJEVOJKE U MANJEM
POSTOTKU IZVRŠAVAJU SUICID, NJIHOVE
PRIJETNJE NE MORAJU SE UZIMATI ZA
Recite koliko vam on/ona znači i da ne želite
da se povrijedi, ili da ga/je izgubite jer će vam
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
nedostajati. Ponudite prijateljstvo i druženje, jer
se u takvim situacijama osjećaju potpuno osamljeni.
Razgovarajte s prijateljima koji su u teškoj
situaciji o problemima koji ih opterećuju, uključite
ih u aktivnosti kojima se sami bavite, nastojte ih
održati aktivnima kroz zajednički rekreaciju, sport
ili interese. Sve će to umanjiti depresivnost i utjecati
na drukčije viđenje problema.
Pronađite odrasle koji mogu dodatno pomoći,
jer se ne možete u potpunosti sami nositi s
problemom suicida, posebno ako su prijetnje veoma
ozbiljne i traju dulje vrijeme.

○ ○ ○
OZBILJNO
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
Ako ste među onima koji su bespomoćni,
Činjenica je da je jedan od najsnažnijih depresivni i očajni, pronađite nekog kome ćete to
prediktora suicida prethodni pokušaj suicida. reći i govorite dok vam taj drugi ne povjeruje. Ne
Adolescenti koji su pokušavali počiniti suicid u odustajte. Sjetite se da drugi mogu izbjegavati takve
većem su riziku da će suicid i izvršiti. Svi pokušaji razgovore zbog nevjerice u ozbiljnost situacije,
suicida moraju se sagledavati jednako ozbiljno, bez zbog straha i vlastitog neznanja o problemu suicida.
obzira na spol. Ako vas i ne shvati ozbiljno, pronađite nekog
drugog. Nismo svi jednako osjetljivi za tuđe
teškoće. Odbijanje od nekolicine prijatelja ne znači
da se pomoć ne može nigdje pronaći. Uz nečiju
Veliki bro j pok
bro ušaja os
pokušaja ostt aje neevidentir
neevidentiran
videntiran pomoć ponovo ćete postati “svoji” i spremni za
zbog osjećanja krivice, stida i straha…. problem, suočavanje sa svime što život donosi.
međutim, nije riješen. Opasnost od novog
pokušaja suicida postaje još veća.

14 51
svoje probleme, da osjeća depresivnost i samo- ADOLESCENTI SUICIDALNOG PONAŠANJA SU
omalovažavanje, ili sumnjate da razmišlja o suicidu,
budite pravi prijatelj. Pitajte, jer ako ne pitate ○ ○ ○
MENTALNO BOLESNI
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

nećete znati. Pitajte osjeća li se toliko teško da

Veliki broj adolescenata barem jednom u životu
možda razmišlja oduzeti sebi život. Na taj ćete
imao je suicidalne misli. Fantaziranje o
način pokazati brigu, razumijevanje i želju da
samouništenju, kao i o gubitku bliskih osoba, česta
pomognete. Vaše će suosjećanje produbiti
je pojava u toj dobi.Većina adolescenata koji su
prijateljstvo. Budite kraj nje/ga i zajedno otiđite k
pokušali ili izvršili suicid nisu bili mentalno
nekom tko može dodatno pomoći u rješavanju
poremećeni.
teškoća. Sjetite se da su problemi prolazni. Vaše
će suosjećanje biti olakšavajuće za onog kome je
tog trenutka neophodna podrška. Ne bojte se. Samo
vaš odlazak od prijatelja u teškim trenucima, AKO OSOBA ŽELI POČINITI SUICID, NITKO JE
nerazumijevanje i odbijanje prihvaćanja ozbiljnosti
situacije može dodatno ugroziti njegov život. ○ ○ ○
NE MOŽE SPRIJEČITI
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Za većinu mladih, suicid je poziv za pomoć, a

Slušanje je veoma važno. Nemojte biti kritični,
ne želja za smrću. Mladi ne žele uistinu umrijeti.
ili osuđujući prema izrečenim negativnim
Čak i najbeznadnije suicidalne osobe imaju
osjećanjima. Ne govorite kako je to ništa i kako će
nesigurne misli i osjećaje u vezi smrti, koje se kreću
sutra biti bolje. Ne ignorirajte upozoravajuće
od želje za smrću prema želji za životom i obratno.
znakove. Ne obvezujte se na tajnovitost, suicidalne
Naša je odgovornost pružiti im pomoć i otkriti
misli i postupci ne smiju ostati tajna između vas
mogućnosti drugačijeg rješenja trenutnog
dvoje.
problema.
Ponudite da zajedno negdje odete zatražiti
dodatnu pomoć. Osobe koje su suicidalne najčešće
ne mogu to uraditi sami. Već se osjećaju SUICIDALNO PONAŠANJE JE NASLJEDNO
osamljenima i strahuju od osude. Boje se da neće ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

biti ozbiljno shvaćene ili da bi ih netko mogao Nije nađen specifični gen odgovoran za suicid.
ismijati. U takvoj situaciji vršnjak-posrednik je Suicidalno ponašanje se ne naslijeđuje.
veoma važna podrška.

50 15
 SUICID SE DOGAĐA SAMO MEĐU
SIROMAŠNIM ADOLESCENTIMA
Vršnjačka pomoć
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Socio-ekonomski status neke obitelji nema

utjecaja na suicid adolescenata te obitelji. Socio- Važno je znati činjenice o suicidu, jer i kao
ekonomske varijable nisu se dokazale kao bitan vršnjak suicidalne osobe možete biti od pomoći.
prediktor suicidalnog ponašanja. Pojava je Prijateljstvo je u mladosti jako važno. Biti
zastupljena unutar svih nivoa i skupina zajednice. nekome prijatelj, slušati o njegovim/njezinim
teškoćama već je mnogo i može značiti praktičnu
pomoć.
○ ○ ○
SAMO STRUČNJACI MOGU POMOĆI
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
Obratite pažnju na osjećaje osamljenosti,
Veliki broj adolescenata sa suicidalnim bezvrijednosti, depresije. To nije teško primijetiti.
intencijama ne traže pomoć stručnjaka, već Mladi često znaju upotrijebiti rečenice koje su im
prijatelja, vršnjaka, nastavnika. Zbog toga se što uputili drugi, a koje ih opisuju kao manje vrijedne
veći broj članova zajednice mora educirati i ili beskorisne. Mnogi od nas su sugestibilne osobe,
senzibilizirati (učiniti osjetljivima) kako bi mogli jednostavno prihvatimo ono što drugi misle o nama
prepoznati suicidalnog pojedinca i pravovremeno i to upotrijebimo za stvaranje slike o sebi.
reagirati.
Okolina nekada nije svjesna koliko utječe na
KAD MLADA OSOBA POKUŠA SUICID, TO JE samopoštovanje pojedinca, a samopoštovanje
mladih je vrlo ranjivo. Negativna slika o sebi može
OBIČNO REZULTAT IMPULZIVNOG biti i rezultat uzastopnih neuspjeha u školi, u
odnosima s drugima, ili neuspjeha u nekim drugim,
○ ○ ○
PONAŠANJA
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ za mlade važnim, postignućima.
Za većinu mladih, koje su pokušali ili izvršili
Pročitajte ponovo zašto mladi pokušavaju
suicid, utvrđeno je kako su dulje vrijeme razmišljali
suicid.
o tome.
Kada vidite da vaš/a prijatelj/ica izražava
duboku usamljenost i tugu, nemoć da sam/a riješi

16 49
od drugih da prijatelj želi izvršiti suicid već zajednički
potražite daljnju pomoć ADOLESCENCIJA
· Budi s njim/s njom (ne ostavljaj ga samog ni u
kom slučaju)

“Adolescenci
dolescencijaja je vrijeme neči
vrijeme jeg pr
nečijeg prvvog
poljupca, prvog plesa, prvog posla, prve ljubavi.
Djetinjstvo je bilo period “stvaranja vjerovanja”
od strane odraslih pod njihovom supervizijom.
U adolescenciji, mladi se po prvi put sami
suočavaju sa stvarnim izazovima.” Siegel i
Shaughnessy
Shaughnessy,, 1 995., pr
1995., ema Jaf
prema Jafffe, M.L.

48 17
 Opisujući period adolescencije neki autori
koriste sintagmu “drugo rođenje”.
Adolescencija je konfuzno razdoblje u kojem
mladi balansiraju između djetinjstva i zrelosti.
Tjelesno sve više sliče odraslima, ali još uvijek
osjećaju i misle poput djece.
To je i period tzv. samoodgoja, kada odbacuju
autoritete, odbijaju roditeljsku kontrolu, a
zbližavaju se sa vršnjacima. Međutim, unatoč
otporu prema roditeljskoj brizi i nadzoru, i dalje
trebaju i žele podršku obitelji.
Adolescenti su posebno osjetljivi na sve što se
događa u njihovoj okolini. Mišljenje im postaje
apstraktnije i kritičnije, a ideje o životu zapanjujuće
idealistične. Istovremeno su suočeni sa stvarnošću
svijeta u kojem žive, a ta stvarnost im ne daje
mnogo nade u ostvarenje romantičnih zamisli ili
odgovore na, za njih, najvažnija pitanja.
18
Razrađen plan samoubojstva
Preokupacija smrću
Nepotrebna i česta rizična ponašanja
ŠTA URADITI
I. POKAŽI BRIGU, ZANIMANJE, INTERES !
· Nauči mitove i činjenice o samoubojstvima
· Nauči znakove koje nas upozoravaju da osoba
razmišlja o samoubojstvu
II. BUDI SPREMAN REAGIRA
REAGIRATI !
GIRATI
Ako kod prijatelja, vršnjaka, poznanika
prepoznaš znakove koje bi mogli upućivati da
razmišlja o suicidu:
· Upitaj direktno razmišlja li o tome (pitati
nekoga kako se osjeća i razmišlja li o samoubojstvu
pokazuje brigu, ljubav i pažnju)
· Aktivno slušaj prijatelja u nevolji
· Budi suosjećajan i ne sudi
· Ne obvezuj se na čuvanje tajne. Ne skrivaj
47
 TKO SAM JA ? KAKAV ĆU IMATI ŽIVOT ?
Kasni znakovi upozorenja GDJE PRIPADAM ? JE LI MOJ ŽIVOT VRIJEDAN
ŽIVLJENJA ?
Slijedeća ponašanja ukazuju da je pojedinac ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

intezivno razmišlja o suicidu i da mu je hitno Ako i pomislimo da im je TV dnevnik odbojan,

potrebna pomoć. Obratite pažnju na takve signale to ne znači da su imuni prema informacijama o
i budite posebno oprezni da ih zbog vlastite važnim problemima u zajednici i da ne predviđaju
nevjerice da netko može i pomisliti da sebi oduzme vlastitu budućnost.
život ne umanjite, negirate i odbacite ubacujući u To je period kada je neobično važno stabilno i
odnos s takvom osobom neki drugi, možda podržavajuće okruženje, kako unutar, tako i izvan
zabavniji, sadržaj. doma. Sredina, međutim, ne pokazuje odgova-
rajuće povjerenje u mlade. Naziva ih nezrelima,
neiskusnima, arogantnima, neodgovornima…
Prejaka reakcija na kritiku možda tek kao rezultat iskrivljene percepcije i
tutorstva koje im odrasli nameću.
Izražena samokritičnost
Agresivnost usmjerena prema sebi
ADOLESCENTI GOTOVO U POTPUNOSTI
Samoozlijeđivanje
DIJELE SVOJE OSJEĆAJE I MIŠLJENJE S
Ljutnja i bijes
○ ○ ○
PRIJATELJIMA, NEZNATNO S RODITELJIMA.
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Pisanje oporuke Sve sa čim se u tom periodu suočavaju, pa i

Kontinuirani pesimistički iskazi o životu i
budućnosti
Završavanje značajnih veza, prijateljstava
Dijeljenje osobnih stvari
sama činjenica da moraju zakoračiti u odraslost,
što je veoma težak zadatak, neke od njih, u slučaju
neuspjeha, može dovesti do spoznaje da su
neželjeni, da nisu dobri i da nikada neće moći
postići ono što su postigli drugi prije njih.

46 19
 Ono najvažnije što u procesu odrastanja trebaju
postići jest: Emocionalni znakovi
- usvajanje osobnog identiteta
- sposobnost uključivanja u zdrave intimne Depresivnost
odnose
Osamljenost
- sposobnost funkcioniranja neovisno od drugih
Tuga
- sposobnost vjerovanja i izgradnje pozitivnog
odnosa s drugima Ekstreman osjećaj dosade

- težnju za stalnim rastom, novim iskustvima i Iznenadna radost nakon dugog perioda depresije
obavljanju zadataka koji će rezultirati zadovoljstvom i
životnim smislom Stručnjaci koji se bave ovom problematikom
savjetuju da je najbolji pristup osobi za koju
Ova postignuća znače i odraslost. Suočavajući
sumnjamo da razmišlja o suicidu direktna i jasna
se s izazovima odrastanja mladi ne mogu koristiti
izjava i postavljanje pitanja.
iskustva odraslih. Najčešće se s njima nose koristeći
iskustva iz vlastite prošlosti. Nesklad između
izazova i do tada naučenih načina rješavanja
životnih zahtjeva može proizvesti probleme i “Ako sumn
Ako jaš, is
sumnjaš, pit
ispit aj, upit
pitaj, aj, pr
upitaj, ovjeri!”
pro
povlačenje.
Izolacija i osamljenost mogu postati toliko jaki Naravno, ovdje kao i u svim ostalim situacijama
da pribjegnu različitim destruktivnim ponašanjima razgovora moramo posebno paziti na NAČIN
kao što su konzumiranje alkohola i droga, bježanje izricanja izjave ili pitanja. Dvoje ljudi mogu
od doma, prakticiranje rizičnih ponašanja poput sadržajno izreći potpuno istu rečenicu, a da ona
brze vožnje, te pokušaja da sebi oduzmu život. od strane primatelja bude percipirana na sasvim
Prevencija suicida kod mladih započinje različite načine (samim tim proizvodi i različite
razumijevanjem njihovog svijeta. efekte).

20 45
 Odjednom pokazuju neprirodan mir za trenutke
krize kroz koju prolaze
Postaju “skloni” nesrećama, ili preokupirani
vlastitim zdravljem
Namjerno ostavljaju pjesme, crteže, dnevnike i
pisma u kojima opisuju svoju tugu kako bi oni bili
pronađeni
Prestaju voditi brigu o vlastitom izgledu
Iskusili su bolan raskid emocionalne veze, ili su
imali neuspješnu emocionalnu vezu
Prisiljeni su suočiti se s vlastitim nerealnim
očekivanjima nekog postignuća, ili nerealnim
očekivanjima od strane roditelja
Odnosi u obitelji su loši i ugrožavajući za sve
članove
Ne vide značenje ili smisao života
Ne mogu kontrolirati impulsivno ponašanje
Nemaju snage za rješavanje problema i ne vide
izlaz iz trenutne bolne situacije
44
Kao i u svim ostalim slučajevima, razumjeti
nekoga znači i prihvatiti ga, a zatim, u određenim
okolnostima, i pružiti adekvatnu pomoć.
Tragedi ja i nada se po
agedija ja
poja vl
javl ju
vlju ju kkao
juju ao najvažni
najvažni ja
ažnija
obilje
obilje žja suicida kkod
ježja od mladih. Mnogi mladi kko oji se
okreću tragediji, mogu uz odgovarajuću
intervenciju biti usmjereni prema nadi.
Adolescente ne možemo samo slušati (iako je
to veoma važno u situaciji pomaganja), jer je to
tek jedan dio onoga što nam žele reći. Ostatak je u
neizgovorenom, kao i u njihovom ponašanju. Mogu
biti ljuti i odbojni, lako uvredljivi i provokativni, te
takve osjećaje najčešće izražavati riječima: “Ostavi
me na miru!”, “Odbij od mene!”, ili čak, mnogo
ružnije, koristiti se psovkama. Međutim,
istovremeno će željeti da im pokažete koliko ih
volite.
ODLAZI OD MENE I PRIĐI MI BLIŽE
Kako bismo prišli bliže mladoj osobi, moramo
razumjeti moguće razloge patnji.
Sjetite se upozoravajućih znakova. Mogu biti
verbalni i neverbalni.
21
 · Lošom higijenom i nepravilnim hranjenjem Dijeljenje vlastitih dragocjenosti drugim osobama
možda žele reći kako nisu dobri i kako preziru svoje (često se javlja uz rečenice tipa: “Ovo više neću
tijelo trebati”)
· Izolacijom, osamljivanjem i prakticiranjem Školski neuspjeh
dosade možda žele kazati da nikako ne mogu biti
Intezivno uzimanje alkohola ili droga
tako dobri kao i drugi
Agresivno ponašanje
· Odbijajući kontakte s članovima obitelji i,
uopće, s drugim ljudima, kao da žele poručiti kako im Autodestruktivno ponašanje (samoozlijeđivanje) i
nitko ne treba, ili kako se plaše da ih netko ne sklonost rizičnim ponašanjima
osramoti zbog nedostataka koje primjećuju na sebi, ili
Nezainteresiranost za stvari za koje su prije bili
u svom funkcioniranju
zainteresirani
· Ako su uznemireni i lako planu, ako često
Promjene u navikama hranjenja i spavanja
konzumiraju alkohol i droge, previše spavaju i ne jedu
dovoljno, možda šalju informaciju kako se osjećaju Pretjerano pričanje o smrti
napetima, “svezanima”, da im se problemi gomilaju i
Preosjetljivost, plakanje, nemogućnost
da iz svega toga ne mogu izaći sami.
koncentriranja
Bježanje od kuće
Ponovimo: adolescencija je period
konfuzi je. Ri
onfuzije. ječi i ddjela,
Riječi jela, tte
e sstv
tv ar
tvar ne, neizgo
arne, neizgovvorene
orene Žrtve su nasilja u obitelji (zlostavljanja u
želje često stoje u suprotnosti. djetinjstvu)
Poznavali su člana obitelji, rođaka ili prijatelja koji
je izvršio samoubojstvo
Imali su iskustvo gubitka bliske osobe; posvećuju
veliku pažnju godišnjicama ovih gubitaka

22 43
 VERBALNI ZNAKOVI UPOZORENJA: BJEŽIM OD KUĆE, JER NE PODNOSIM
Mladi često izjavljuju kako će se ubiti. Ponekad RODITELJE, ALI BIH VOLIO VIDJETI DA SU
to verbaliziraju vrlo direktno, rečenicama tipa:
“Želim umrijeti”, “Ne želim više živjeti” ili pak ○ ○ ○
ZABRINUTI I DA ME TRAŽE.
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

manje direktnim rečenicama: “Da se barem nikada
nisam ni rodio”, “Svima će biti bolje kad mene ne
bude”, “Želim zaspati i više se nikad ne probuditi”,
“Biti će im žao kad me više ne bude”, “Uskoro će
ova bol zauvijek nestati”.
PISANJE O SMRTI ILI SAMOUBOJSTVU
je, također, način na koji mlada osoba može
izraziti svoju bol i svoje razmišljanje o suicidu i sve
to s nadom da će to netko pročitati. Ovo se najčešće
može prepoznati u učeničkim sastavima, više ili
manje prikriveno, kroz direktne ili indirektne
komentare i rečenice.
PROMJENE U PONAŠANJU
Promjene u ponašanju su uglavnom lako
uočljive. Postoji velik broj takvih promjena i
najčešće se pojavljuju u kombinacijama. One su:
Već pokušan suicid
Povlačenje. Osoba postaje asocijalna, ne želi
komunicirati s ostalima, izražava želju da bude sama
Sva ova ponašanja mogu biti dodatno
uzrokovana zlostavljanjem u domu, neugodnim
iskustvima u školskoj sredini, ponižavanjem od
strane značajnih drugih, prekidom veze, bilo
prijateljske ili intimne. Osjećaj neuspješnosti,
gubitka i bespomoćnosti mogu snažno djelovati na
negativne promjene ponašanja.
Promjene u tjelesnom izgledu, ili neka teža
bolest dovode do osjećaja manje vrijednosti, te do
izolacije i osamljivanja.
Odrasli nisu uvijek svjesni važnosti pojedinih
aspekata života adolescenata i količine emocija koje
ulažu u njih. Prečesto iziritirani konfuznim
ponašanjem svoje djece, neskladom između njihove
dobi, fizičkog razvoja i postupanja koje je još uvijek
neozbiljno, reagiraju impulsivno i zaboravljaju
stvarnu poruku koju im adolescenti šalju.
ODLAZI OD MENE I PRIĐI MI BLIŽE
Sukobi između roditelja i djece u toj su dobi
česti.

42 23
 VELIKOM BROJU SUICIDA KOD MLADIH
PRETHODI SVAĐA U KUĆI.
Znakovi koji nam ukazuju
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Još se nečim služi veliki broj roditelja što ne

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

na suicidalno ponašanje
doprinosi kvaliteti odnosa s djecom. Nastoje se
pokazati boljima i pametnijima, nastoje utvrditi
nepromjenjiva pravila ponašanja i kazne za njihovo
kršenje, nastoje POBIJEDITI koristeći prednost
roditeljstva, prednost financijske neovisnosti i
prednost autoriteta. Natjecateljski duh se unosi i u Ono što je za jednu osobu beznačajan prob-
obitelj umjesto duha suradnje i podrške. A tamo lem, za drugu može biti izvor traume, stresa,
gdje ima pobjednika, postoje i poraženi. Što je frustracije i razlog da jedino rješenje vidi u
pobjednik više pobjednik, poraženi je više poražen. oduzimanju vlastitog života.
To neće pomoći njegovim osjećajima i usmjeriti ih Znakovi upozorenja prate takva razmišljanja
prema suradnji. i/ili ponašanja i signaliziraju da je mlada osoba
sklona samoubojstvu, da razmišlja o njemu ili ga
SAMOPOŠTOVANJE I SAMOPOUZDANJE NE planira. Biti informiran o tim znakovima
RASTU S PORAZOM upozorenja, zasigurno je prvi korak kojim možemo
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

pomoći takvim mladim ljudima. Kao što smo već

Kako djeca odrastaju potrebe im se mijenjaju, spomenuli, suprotno uobičajenom mišljenju, veliki
kao i roditeljska očekivanja. Mladi više ne podnose broj onih koji su pokušali suicid, ranije su
autoritet, ali i dalje trebaju podršku roditelja da bi manifestirali neke od znakova upozorenja.
odrasli i postali kao oni: osobno i socijalno
neovisni. Bitno je istaknuti da te znakove, s vremena na
vrijeme, mogu manifestirati i ostali mladi. Nijedan
znak nije sam za sebe pokazatelj da će osoba
pokušati suicid. Upozoravajuće je gomilanje takvih
signala, njihovo grupiranje i učestalost. Kako je pri
tome teško odrediti neku kritičnu količini znakova,
najvažnije je obratiti pažnju na slijedeće:
24 41
 AKO VI NISTE ODGOVARAJUĆE OSOBE ZA
Motivi sucidalnog čina MENE POVJERIT ĆU SE PRIJATELJIMA
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Ponekad i rođacima, ili učiteljima. Ne kao

Što god utjecalo na promjenu u emocijama i
ponašanju pojedinca, neki od motiva suicidalnog
ponašanja su slijedeći:
Traženje pomoći.
Bijeg iz nepodnošljive situacije.
Olakšanje od teških psihičkih boli.
Pokušaj utjecanja na neku značajnu drugu osobu.
Kako bi se pokazalo koliko se nekoga voljelo.
Olakšavanje teškoća drugima.
Kako bi se druge ražalostilo.
potpunoj zamjeni za roditelje, ali spasonosnoj
alternativi u teškoj životnoj situaciji.
I zato: SLUŠAJTE
Ne forsirajte savjete, ali ponudite mišljenje.
Nametanjem rješenja možete im poslati poruku
kako im ne vjerujete i stvoriti prepreke budućem
razgovoru.
Ne umanjujte probleme, to ste već naučili. Ne
govorite kako je njihov problem beznačajan, ako
je za njih od životne važnosti.
I, konačno, ako sumnjate, ili imate informaciju
da bi adolescent mogao pokušati suicid:

Uvjeriti druge koliko je očajno bilo živjeti. · Razgovarajte s njim otvoreno o tome
Otkriti jesu li zaista voljeni. · Slušajte i obratite pažnju na neverbalne
znakove
Uraditi nešto u nepodnošljivoj situaciji.
· Kažite im da ste tu kraj njih ako trebaju pomoć
Gubitak kontrole.
· Ponudite im da zajedno odete kod nekoga tko
Želja za smrću. im može dodatno pomoći
· Uzmite dovoljno vremena da ih saslušate,
budite uz njih (ne samo fizički), budite iskreni, prirodni,
40 25
suosjećajni, budite TO ŠTO JESTE Dječje ropstvo je značajno zastupljeno u
· Vrijeme i suosjećanje najvrijedniji su pokloni koji Aziji i zapadnoj Africi. Zlouporaba djece u
im tog trenutka možete dati porno industriji je u porastu širom svijeta.U Aziji
se ok
okoo mili jun ddjece
milijun jece pr os
pros tituir
ostituir a, a br
tituira, oj je u
bro
· Svakako se javite stručnjacima ako su prijetnje por as
poras tu i u Africi. Šir
astu om svi
Širom je
jetta je ok
svije okoo 250
suicidom ozbiljne i učestale mili juna ddjece
milijuna jece ssttar os
ostiti od 5 do 1
aros 144 godina
· Ako je suicid već pokušan nemojte misliti kako zaposleno, pola od njih na puno radno
je najgore prošlo. Ne skrivajte problem zbog vrijeme…” (The N
vrijeme…” Ne ew Y or
orkk TTimes,
Yor imes, 1 996.,
1996.,
mogućeg osjećaja krivnje i stida. Odmah potražite prema Jaffe, M.L.)
pomoć.

26 39
lupusa, dijabetesa, srčanih smetnji, psihičkih
poremećaja, te pokušaja suicida.
NEGATIVNE STRANE DRUŠTVENOG ŽIVOTA
kao što su siromaštvo, nezaposlenost, nasilje,
kriminal, politički pritisci, nemogućnost orjentacije
u složenom svijetu raznolikih mogućnosti,
dostupnost i preopterećenost informacijama,
izloženost ogromnoj količini podražaja koju je sve
teže selekcionirati, spoznaje o ekološkoj
ugroženosti svijeta, mnoštvu gladnih i bolesnih,
strah od ratova , sve ono što stavlja na kušnju
ljudskost u pojedincu, a posebno u mladoj osobi,
izaziva stres i egzistencijalnu dvojbu o tome ima li
smisla živjeti ili ne. Taj najširi kontekst života, taj
globalni svijet u kojem pokušavamo preživjeti,
najveći je izazov ljudskom zdravlju, a možda zbog
svoje složenosti i sveobuhvatljivosti, najjači stresor
koji istovremeno privlači i uništava život glasom
mitoloških morskih sirena. Podrška svih nas, svima
ostalima , ljubav i briga prema ljudskom biću,
usmjeravanje prema čovjeku, postavljanje života,
poštovanja druge osobe, suosjećanja i
razumijevanja na vrh ljestvice vrijednosti , mogli
bi nas izvući iz točke na kojoj je ljudska egzistencija
postala više nego upitna. Mladi o tome mnogo
razmišljaju. Mladi žele bolji svijet. Zbog toga, i
mnogih drugih uzroka koji izazivaju bolne emocije,
ponekad se odluče odustati.
38
DEPRESIJA
Kada razmišljamo o djeci ili mladim ljudima,
obično nam se pred očima stvara slika sretnih,
veselih i bezbrižnih pojedinaca. Život nas, nažalost,
ponekad dovodi do bolnog saznanja da i mladi ljudi
mogu patiti od depresije.
Depresija je osjećaj beznađa i očaja koji blaže
i kratkotrajnije, ili ponekad intezivnije i
dugotrajnije, prevlada nad drugim osjećajima
pojedinca. Jedan je od simptoma reakcije na
ugrožavajuće životne promjene kojima se osoba
ne uspjeva prilagoditi.
Depresija umanjuje sposobnost koncentracije,
čitanja, pisanja, komunikacije. Mentalni proces je
usporen zbog zauzetosti prevladavajućim
osjećanjem patnje.
Gubi se samopoštovanje što dovodi do stalnog
preispitivanja vlastite vrijednosti.
Počinje povlačenje od drugih zbog straha od
odbacivanja od strane tih drugih, iako za to možda
27
nema pravog razloga. Povlačenje donosi
usamljenost i produbljuje osjećaj bezvrijednosti.
Osobe postaju preosjetljive prema riječima i
djelima drugih. Bijes zbog osjećaja vlastite
bezvrijednosti može proizvesti bijes prema drugima.
Osjećaj krivnje može kod depresivne osobe
izazvati doživljaj kako je sama odgovorna za
nesreću drugih. S druge strane ekstremna ovisnost
o drugima dovodi do osjećaja bespomoćnosti.
Depresija utječe na cijeli organizam, ne samo na
psihičko stanje.
Depresija koja jest bolest uzrok je patnji velikog
broja osoba.
Depresija je vodeći uzrok alkoholizma,
zlouporabe droga ili neke druge ovisnosti.
Depresija može biti uspješno tretirana kod više
od 80% osoba koji od nje boluju.
Depresija ne bira pojedince po spolu, dobi,
podrijetlu ili ekonomskom statusu.
Depresija uzrokuje zanemarivanje vlastite osobe i
drugih oko sebe.
Depresija je vrlo često uzrok suicidalnih misli i u
28
Izgleda kako su ljubomorni mladiæi skloniji
suicidalnom ponašanju, a djevojke depresiji.
SEKSUALNA ORIJENTACIJA KOD
ADOLESCENATA
pritom se prvenstveno misli na
homoseksualnost i biseksualnost, u sredini koja isto
ne prihvaća, može rezultirati izopčavanjme i
izolacijom, a pojedince učiniti neprihvatljivim
članovima zajednice kod kojih će, kao i u svim
neprihvaćenim oblicima egzistencije, izazvati one
negativne emocije što mogu dovesti do
samouništenja. Slično ovome, svaku manjinsku
skupinu možemo smatrati posebno stresnom, što
naravno ovisi i o sredini i njenoj toleranciji prema
manjinama.
IZBJEGLIŠTVO
koje je kod nas bilo značajan problem proteklih
godina, izaziva izuzetno dramatične posljedice
među svim dobnim kategorijama izbjeglih. Traume
rata izazvale su depresije i brojne psihosomatske
simptome koji su, poznato je, enormno više
zastupljeni nego kod ekonomskih migranata, ili
domaće populacije koja ih je prihvatila. Za primjer,
navodimo populaciju izbjeglih u jednom
izbjegličkom centru blizu Splita, gdje je između tri
stotine smještenih registriran veliki broj karcinoma,
37
povezana sa prekidom školovanja, pa i sa većini slučajeva stanje koje prethodi pokušaju
suicidalnim ponašanjem. Odbačenost je rezultat samoubojstva.
različitih vrednovanja u različitim dobnim
skupinama. Fizička razvijenost, ili privlačnost, Depresija nije nešto čega se treba sramiti.
socijalna pozadina mlade osobe, njegovo porijeklo, Depresija nije isto što i osjećati se “loše i
sposobnosti i slično, mogu biti razlogom
bezvoljno”.
odbacivanja zbog čega osoba može osjetiti sve prije
navedene teškoće koje konačno završavaju s pomisli Depresija nije znak slabog karaktera.
na prekid života i pokušajem suicida. Važno je u
ovakvim slučajevima znati da pojašnjavanje razloga Depresija nije stanje iz kojeg se voljno možemo
lošijeg statusa pojedinca drugim članovima skupine “istrgnuti”
vršnjaka može proizvesti pozitivne emocije prema
Depresija nije lijenost.
odbačenom i promijeniti stav odbacivanja prema
stavu prihvaćanja. Socijalna podrška se uvijek
pokazuje kao spasonosna za jedinku koja se nalazi
u teškoj situaciji, koja pati i ne vidi izlaz iz
problema. Negativne posljedice konf likata,
rastanaka, nelojalnosti i nerazumijevanja mogu biti
sanirani učenjem socijalnih vještina kao što su
komunikacija, vještine slušanja drugih, izražavanja
emocija, suosjećanje, vježbanje aktivne prisutnosti
i usmjerenosti prema drugom.
PREKID PRIJATELJSKE ILI LJUBAVNE VEZE
poseban i sigurno veoma va•an problem u mladih jer
znaèajno ugro•ava samopoštovanje i dovodi do
pokušaja suicida. Sna•na ljubomora pomiješana s
bijesom zbog gubitka voljene osobe mo•e rezultirati
nepromišljenim, •estokim impulzivnim reakcijama.

36 29

Simptomi depresije kod
djece i adolescenata
Iako slijedeći simptomi depresije s vremena na
vrijeme mogu biti uočeni kod sve djece i
adolescenata, važno je obratiti pozornost na
promjene u ponašanju, kao i trajanje tih promjena.
Ako se kod djece i adolescenata pojavi neka
iznenadna promjena ponašanja koja traje dulje od
dva tjedna, trebalo bi konzultirati stručnjaka za
mentalno zdravlje koji može procijeniti stanje
osobe i pružiti pomoć.
Najuočljiviji simptomi su slijedeći:
Nedostatak zanimanja za bilo kakvu aktivnost,
kao i za odnose s drugim osobama.
Promjena apetita.
Promjene ritma spavanja i budnosti.
Gubitak energije.
Neopravdano samooptuživanje.
Negativno mišljenje o sebi.
Osjećaj tuge, beznađa i stalne zabrinutosti.
Nemogućnost koncentracije.
30
RAZLIČITE ŠKOLSKE SITUACIJE
i odnosi između učenika, kao i učenika i
nastavnika, izvori su stresa za različite uzraste
mladih. Natjecanje u školi, zahtjevi roditelja i/ili
nastavnika za što boljim uspjehom, konf likti s
nastavnicima, s drugim učenicima i kod kuće s
roditeljima, mogu izazvati snažne stresove, te
posljedično i suicidalne misli i pokušaje suicida.
Učitelji bi posebno trebali biti svjesni vlastitog
ignorirajućeg stava prema učeničkim problemima,
nepravednosti u ocjenjivanju, neprihvaćanju isprika
zbog izostajanja, nezainteresiranosti za različite
učeničke teškoće, favoriziranja pojedinaca,
omalovažavanja i ismijavanja učenika pred cijelim
razredom, kao izrazito nepovoljnih faktora školske
atmosfere koji mogu bitno ugroziti samopoštovanje
učenika i dovesti do poremećaja u ponašanju.
(ispitne situacije i neuspjeh na ispitu, nevođenje
računa o razvojnim karakteristikama učenika,
različitost u percipiranju školske situacije kao jasne,
pozitivne i podložne kontroli)
ODNOSI IZMEĐU VRŠNJAKA
prijateljstvo i osobitosti takvog odnosa, različite
pozicije i funkcije u grupama mladih izazivaju
prihvaćenost, ili odbačenost, te posredno
emocionalne reakcije na status u grupi. Pokazalo
se da je odbačenost od strane vršnjaka često
35
koriste prošla, gotovo dječja iskustva kako bi se Misli ili maštanje o smrti.
nosili s problemima odrastanja, tako i roditelji
koriste prošli stil odgajanja da bi odgovorili na Agresivno ponašanje (često kombinirano s
spomenuto mijenjanje utvrđenih pravila ponašanja. depresijom).
Te metode su uglavnom iste kao i kada je njihovo
dijete još uvijek bilo dijete. Pokušavajući utjecati Preosjetljivost.
na mladu osobu, načinom kojega adolescent više Izraženi trajniji fizički bolovi.
ne prihvaća, postaju neuspješni, nemoćni, čak i
bijesni odgajatelji.
Konflikti mogu biti toliko jaki da dovode do
fizičkih sukoba, bježanja mladih od kuće, ili
pokušaja da se nepodnošljiva situacija riješi na
tragičan način.

ZLOSTAVLJANJE U OBITELJI, FIZIČKO ILI

SEKSUALNO
može dovesti do psiholoških poremećaja kao
što su anksioznost, doživljavanje svijeta kao
opasnog mjesta, osjećaja da su izdani, obilježeni i
bespomoćni, a stid zbog doživljenog postaje
mehanizam zbog kojeg se često razmišlja i o
suicidu. (Izgleda kako stid i u drugim stresnim
situacijama igra značajnu ulogu u razvijanju
poremećaja u ponašanju, pa je u situaciji
pomaganja potrebno poznavati načine ublažavanja
stida kako bi se pomoglo mladoj osobi).

34 31

Stres kod mladih
Različiti događaji u životu mladih mogu
djelovati stresno i izazvati bespomoćnost, tugu,
apatiju, osjećaj da više nemaju razloga za nastavak
života.
SMRT RODITELJA
je vjerojatno najteže iskustvo i može djelovati
zastrašujuće i pogubno za mladu osobu. Težak
gubitak predstavlja i smrt brata ili sestre, dodatno
i zbog tugovanja roditelja koji mogu zanemariti
preostalu djecu što dovodi do depresivnih
raspoloženja, slabljenja školskog uspjeha i
osjećanja krivnje.
Djeca tuguju na drukčiji način od odraslih, pa
prilikom gubitka u obitelji treba biti oprezan u
procjeni potresenosti djeteta.. Održavajući iluziju
o prisutnosti izgubljene drage osobe kroz igru
mogu izgledati mirni, ili čak ravnodušni. Ali vrlo
često uz osjećanje krivnje imaju i suicidalne ideje.
RAZVOD BRAKA RODITELJA
je stres koji zbog procesne prirode razvoda
može trajati dugo i proizvesti negativne promjene
32
u ponašanju djece. Niže samopoštovanje,
anksioznost i usamljenost, depresivnost, te
postojanje suicidalnih misli i pokušaja suicida
javljaju se češće nego kod mladih iz potpunih
obitelji.
NEPRIHVAĆANJE PROMJENA OD STRANE
ZNAČAJNIH DRUGIH
osoba vezani su uz krizu odrastanja koja često
nailazi na nerazumijevanje roditelja, nastavnika,
bliže zajednice.
Autoritet i poslušnost više nisu elementi
uspješnog odgoja. Odlučni u nastojanjima da budu
samostalni i slobodni, mladi nailaze na isto tako
odlučne odrasle koji im određuju kako treba
izgledati njihova samostalnost i sloboda. Potreba i
traganje za neovisnošću tako se ne odvija u željenoj
slobodi izbora. Mladi su još uvijek ovisni o
roditeljima u mnogim aspektima života.
Izazovna sloboda budućnosti stoji nasuprot
obvezujućoj sadašnjosti.
Roditelji pojačavaju kontrolu i zahtjeve. U
naporu da izbjegnu kontrolu i žive na svoj način –
po njihovom mišljenju bitno drukčiji i bolji od
načina odraslih – mladi često izigravaju do tada
utvrđena i poštovana pravila ponašanja.
S druge strane, mnogi roditelji ne odrastaju
zajedno sa svojom djecom. Kao što adolescenti
33