PULSKI KAŠTEL

MLETAČKA UTVRDA
XVII- XVIII stoljeće

Kristina Nefat
Kaštel – niska barokna utvrda nastala na ruševinama
srednjovjekovnog kaštela, podignutog na ostacima
rimske utvrde /Castruma/

• 1331. g. Pula mijenja gospodare,

grad osvajaju Mlečani koji su
srušili kaštel, članove obitelji
Castropola protjerali iz Pule
• Istra je tada podijeljena na
austrijski dio u unutrašnjosti i
mletački dio uz obalu uzduž granice
• česti sukobi i provale Uskoka pod
austrijskom zaštitom – prvi nasrtaj
u ožujku 1597.g.
• prvi nacrti predstavljeni u travnju
1619. ( senat zahtjeva – što kraće
vrijeme i što manje ulaganje)
• 15. rujna 1629. senat ističe
važnost Pule i pulske luke i
odobrava izgradnju kaštela,
strahovali su od skorog dolaska
španjolske vojske u Zaljev
• pripremni radovi su kasnili jer je
tijekom 1630.-31. došlo do zaraze
• u razdoblju kraćem od godine dana,
nakon dolaska De Villa niknula je
utvrda, mogla je primiti više od
200 ljudi u obrani
• Pas(qualin)Pant(aleo), pogled na grad Pulu i njezinu luku
s otocima, 1658.
 Venecija odlučuje da je pulski brežuljak zanimljiva
strateška točka za izgradnju obrambene utvrde

• nova utvrda građena je od

1630. do 1633. g.

• radove je vodio francuski

inženjer Antonie De Ville

• prvotno je zamišljena i
gotovo u cjelini izvedena
kao pravokutna utvrda u
toskanskome slogu s kraćim
bokovima (kurtinama), s
četirima jakim pravilnim
bastionima na vrhovima za
smještaj 24 topa, s
obrambenim rovom i četirima
mezzalunama na
kontraeskarpi, s prostranim
dvorištem u kojem su
nastambe za posadu,
oružarnica, providurov stan
i bunar
Utvrda utemeljena na živoj stijeni i sazidana od velikih
blokova pravilnog četverokutnog kamenja, učvrščenog
željeznim, međusobno spojenim šarkama, opskrbljena kulama,
spojnim bedemima, nasipima

• utvrda ima oblik

deformiranog kvadrata s
četiri bastiona na
vrhovima
• jugoistočni – Zuliano
ili bastion Canal,
sjevernoistočni -
Marcello ili bastion
Priuli,
jugozapadni – Pugliana
ili bastion Pojana te
sjeverozapadni –De Vill
 KAŠTEL vs. RIMSKO KAZALIŠTE

• Senat 17.lipnja 1630. piše kapetanu Zaljeva Zulianu, nadzorniku

nad radovima, zabrinut za opstanak Kazališta, da se ne koristi
kamenje kazališta imajući u vidu njegov značaj kao slavno
antičko djelo
• dolaskom De Villa i završetkom kaštela u rekordnom roku
antičko kazalište više nije postojalo iako je senat tražio u
više navrata da se slavni antički spomenik očuva
• sam De Ville piše: “I tako smo rečenom kazalištu dali drugi
oblik i prenijeli ga više uzbrdo. Eto, kako se sve mijenja:
čega god ima pod nebom, sve ima svoj kružni hod. Što ima
početak, ima i kraj, nijedan oblik ne može zauvijek potrajati,
jedino je TVAR ta koja vječno odolijeva.” *1
• Nalog iz 1639. po kojem se mora očuvati kazalište koje prema De
Villeovu izvješću mletačkom senatu iz 1633. više ne postoji

• *1 Benussi Bernardo, Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova od 1918. godine, Zavičajna naklada
“Žakan Juri”, Pula, 2002., str. 382(Citirano prema prijevodu Mate Križmana)
• sustav obrane je već u XVII.st. osim same utvrde
uključivao i prvi obrambeni prsten s obrambenim
nasipom – glasijom (duž današnje Ulice
Castropola), preuređene rimske i srednjevjekovne
gradske zidine, tenalju ( kliješta) na rtu ispred
obrambenih zidina prema moru ( na lokaciji
Stovagnage), manju utvrdu na otoku Sv. Andrija,
stari obrambeni toranj, promatračnicu i svjetionik
na lokaciji Ordando (Torre dalla Guardia/Torre ili
Stronzo d’Orlando)
XVIII stoljeće

• u Istru u kolovozu 1701.godine dolazi grof Giovani Battista Polcenigo,

zadužen da obiđe pojedine istarske gradove i izvjesti o njohovoj
obrambenoj spremnosti
• izvještava o jadnoj slici Pule i njezinom vojnom stanju, a o kaštelu;
prilične štete nanijelo je vrijeme, srušena je četvrtina krova glavne
zgrade, namijenjene zapovjedniku, bedemi i krila ostali su bez većeg
djela nasipa, u šterni ima neznatno malo vode, velika su vrata zazidana
pa se koriste mala pomoćna vrata, okolica je posve zapuštena, nema ni
jednog opkopa, 24 topa i 2 šagra (od ukupno 12) rastavljeni su na
dijelove
• obzirom na strah da će se Austrijanci iskrcati u nekoj od istarskih luka
započinje se s pripremama za obranu u kaštelu
• sve mjere poduzete na kopnu i moru nisu udovoljile trenutnim potrebama i
nisu bile na vrijeme ni učinkovito realizirane; 1703. i 1704. niti jedan
brod nije mogao isploviti bez opasnosti da bude zarobljen bilo od
Francuza koji su “lovili” Austrijance i Senjanina koji su željeli
“očistiti” zaljev od Francuza
• krajem 1714.Turska objavljuje rat Republici; između 1715. i 1716.godine
izgubila je sve svoje utvrde
• mletačka vlast na Jadranu je već duže vrijeme bila “prividna”,
besmislena
DRUGA AUSTRIJSKA VLADAVINA
• oko 1830. stvoren
konačni plan obrane
carstva, kao buduća
glavna pomorska
vojna baza izabrana
je Pula
• do 1840.završen
mali dio
planiranog; Kaštel
je popravljen,
izgrađeno je vojno
skladište
Projekt se u drugoj polovici XVII. i XVIII. St. mijenja i
nadopunjuje
- prvotno zamišljen glavni ulaz s podiznim mostom, izveden
na južnoj kortini, premješta se 1703. na zapadni blok,
bliže strmu usponu
- kod obnove 1840. na zapadnom ulazu dodaje se mehanizam za
podizni most, a južni ulaz, do tada glavni, biva zazidan
- gradi se i rezervoar za vodu u sklopu novoizgrađenog vodovoda
koji će ostati u funkciji do sredine 20.st.
• za vrijeme austrijske
vladavine – Hafen
Kastell
• dopunjuje se i mijenja
u drugoj polovini XIX.
st.
• novo naoružanje,
kaznionice, stražarnica
• sve više gubi obrambeni
značaj, posebice nakon
umetanja vodosprema u
strukturu (1861. i
1876.)
• nakon I. Svj. Rata gubi
obrambeni značaj
Austrougarska vlast u Puli prestaje 1918.g.
- dolazak talijanske vlasti
– zadržava vojno-stratešku namjenu objekta pa gradi toranj
za potrebe signalizacije i komunikacije
Do kraja Drugog svjetskog rata utvrda se koristi kao važan
punkt za promatranje te za radio-telefonsku vezu
- nakon rata, do kraja pedesetih godina, u utvrdi boravi
tek manji broj vojnika
- od 1955.godine u utvrdi je smješten muzej