SVEUČILIŠTE JURJA

DOBRILE U PULI

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulture i

turizma
 Kolegij: Kulturno- povijesno nasljeđe
novovjekovne Istre
 Studentica: Baćac Elis
 Mentor: dr.sc. Slaven Bertoša, red. prof.
 Kolegij: Glagoljski spomenici Istre i Kvarnera
 Studentica: Elis Baćac
 Mentor: Dr. sc. Jasna Vince, doc.
 Ivana Poldrugo, asistentica
Izložba glagoljice na Rijeci Branka
Fučića
Seminarski rad Pula, 2010.
Izložba glagoljice u Rijeci
 Otvorena u prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka
 Prvi put održana 30. prosinca 1968. povodom
obilježavanja 25. godišnjice pripojena Istre i Rijeke
matici Hrvatskoj
 Autori ove izložbe su dr. Vanda Ekl, akademik
Branko Fučić i arhitekt Igor Emili
 Jedina izložba koja prikazuje cijeli razvitak glagoljice
u Hrvatskoj
 Izlošci nisu originali nego vjerne kopije
Branko Fučić (1920.-1999.)
 Velik dio života te znanstvenoga i umjetničkog
rada posvetio je temama iz povijesti umjetnosti,
slavistike, arheologije, etnologije i književnosti
 Rođen je u selu Bogovići na otoku Krku 1920.
godine
 Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu
 Za znanstveni i stručni rad na polju hrvatske
povijesti umjetnosti, kulture i glagolizma dobio je
brojna priznanja i nagrade.
Djela
 Istarske freske (1963.), koautorstvo u Leksikonu
ikonografije liturgike i simbolike zapadnog
kršćanstva (1979., 1985., 1990.), Glagoljski natpisi
(1982.), Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po
otočju Cresa i Lošinja (1990., 1995., na više
jezika), Vincent iz Kastva (1992., na više jezika) i
Terra incognita (1997., 1998.).
Glagoljica
 „Ne imađahu slova, nego bilježe („broje i
gataju“) „crticama i urezima“…buduć pogani“
(traktat Črnorisca Hrabra “O pismenima”)
 Pokrštavanje i opismenjivanje( Ćirolo- Metodska
misija)
 Solunjani koji „znaju čisto slavenski govoriti“
 Glagoljica-djelo Konstantina Ćirila
 Proširena u Istri, Kvarneru i Sjevernoj Dalmaciji
I GDO KNJIGE POČTUE-
DA JE
KNJIGAMI POČTOVAN

I gdo knjige počtue- da je knjigami

počtovan(Žakan Broz Kolunić)
Zašto kamen?
 Neobrađeni kamen-dar s neba
 Kamen-simbol postojanosti
 Ostaje na mjestu, slova će odašiljati poruku s
mjesta gdje su napisana
 Trajnost
 Dokaz pismenosti i kulture
Glagoljski spomenici
 Spomenici iz 11. i 12. stoljeća
 Na hrvatskim je prostorima takvih spomenika
VIŠE, nego u SVIM DRUGIM ZEMLJAMA
zajedno, posebice ako računamo i grafite
 Plominski natpis
 Grdoselski ulomak
 Supetarski ulomak
 Humski grafit
 Ročki glagoljski abecedarij
 ČITANJE STAROSLAVENSKI JEZIK
Dragi putniče!
Dobro došao u zavičaj
duha.

I tako je Bog zamišljao svijet u trenutku

stvaranja (Josip Bratulić)
Kvarner
Rekonstrukcija Branka Fučića
Senjska ploča
 Nađena 1964. tijekom radova na uređivanju i
konzerviranju tvrđave Nehaj
 Pronašao ju je prof. Ante Glavičić, direktor senjskog
Muzeja
 U substrakciji stepeništa su zapaženi ulomci ploče
bijelog vapnenca
 Ranoromaničke lozice
 Glavičić daje ime ploči
 Razlomljena tri djela složena kao stepenice
 Mlađa od Bašćanske ploče (12.st)
 Počinje invokacijom
Valunska ploča
 Klesarski neobrađena ploča
 Obla glagoljica i latinica(KAROLINA)
 Tri hrvatska krsna imena: baka Teha, njezin sin
Brathona i unuk Juna
 Datacija 9., 10. ili 11. st (Fučić)
 Dva etnička i jezična elementa: stari romanski i
novodoseljeni hrvatski
KRČKI NATPIS
Krčki natpis
 Uklesan na nekoj zgradi u gradu Krku u
Vitezovićevoj ulici
 Ne znamo gdje mu je bio prvobitni smještaj
 Obla glagoljica
 Redovnici nose hrvatska imena
 Tekst glasi: OVO ZIDA OPAT MAJ I RADONJA,
RUGOTA, DOBROSLAV
Bašćanska ploča
Audio-zapis o Bašćanskoj ploči
Osnovni podaci
 Dimenzije: 197 široka X 99 visoka cm
 Debljina: 8 cm
 Težina: 800 kg
 Vapnenac
 13 redaka
 13.12. dan Sv. Lucije
 1100. godina
 Prijelaz iz oble u uglatu glagoljicu
 a[zъ vъime o]tca i s(i)na [i s](ve)tago duha azъ
 opat[ъ] držiha pisahъse o ledi[n]ě juže
 da zъvъnimirъkralъhrъvatъskъï [vъ]
 dni svoj ę vъsvetuju luciju i sv[edo]-
 mi županъdesim(i)ra krъ[ba]vě mra[tin]ъ vъ l(i)-
 cě pr(i)bъnebža [s] ъposl[ъ] vin[od](o)lě [ěk](o)vъv(ъ)o-
 tocě da iže to poreče klъni i bo(g) i bï ap(osto)la i g e-
 van(je)listi i s(ve)taě luciě am(e)nъ da iže sdě žive-
 tъmoli za ne boga azъ opatъ d(o)brovitъ zъ-
 dah crěkъvъ siju i svoeju bratiju sъ dev-
 etiju vъdni kъneza kosъmъta oblad-
 ajućago vъsu kъrainu i běše vъ tъ dni m-
 ikula vъtočъci [sъ s]vetuju luciju vъ edino
Slušanje teksta Bašćanske ploče
Prijevod Branka Fučića na suvremeni
hrvatski jezični standard
 (Ja) U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja
 opat Držiha pisah ovo o ledini koju
 dade Zvonimir kralj hrvatski u
 dane svoje Svetoj Luciji. I svjedo-
 ci: župan Desimir u Krbavi, Mratin u Li-
 ci, Pribineg, ovaj poslanik u Vinodolu, Jakov u o-
 toku. Da tko to poreče neka kune ga Bog i 12
apostola i 4 e-
 vanđelista i sveta Lucija. Amen. Da tko ovdje živi
 neka moli za njih Boga. Ja, opat Dobrovit zi-
 dah crkvu ovu i sa svoje braće dev-
 etoricom u dane kneza Kosmata koji je vlad-
 ao svom krajinom. I bješe u te dane N-
 ikola u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.
ANALIZA
 1. invokacija

 2. zapis opata Držihe pisan u prvome licu, koji

bilježi da je hrvatski kralj Zvonimir "v dni svoje"
darovao svetoj Luciji zemlju ("ledinu"), te
nabraja svjedoke darovanja

 3. formulu minacije protiv onih koji bi zanijekali

darovanje
 4. obvezu da redovnici Sv. Lucije mole za
darovatelja (i svjedoke)

 5. zapis opata Dobrovita, također pisan u prvome

licu, koji bilježi da je taj opat s devetero svoje
samostanske braće (redovnika) sagradio tu
crkvu, pa tu gradnju personalno datira vremenom
kneza Kosmata, koji je vladao cijelom Krajinom

 6. zapis u kojem se navodi da su u to vrijeme

"Mikula v Otočcu" i "Sveta Lucija" bili ujedinjeni
NEJASNOĆE U ČITANJU
 Prijelaz oble u uglatu
 Neka slova ispuštena
 Nema razmaka između pojedinih riječi
 Neki dijelovi teksta posve uništeni
 Proučavatelji: I. Kukuljević ,P. Šafařik, F. Rački, I. Črnčić,
V. Jagić, R. Strohal , V. Štefanić , F. Barbalić, D. Kniewald,
S. Ivšić, J. Vajs, M. Deželić , B. Fučić, M. Moguš, N. Klaić,
N. Bonifačić-Rožin, J. Bratulić, E. Hercigonja, A. Stamać,
A. Mohorovičić-Strčić, S. Damjanović, M. Žagar, L.
Margetić, I. Frangeš, I. Čubranić, V. Fugošić
Jurandvorski ulomci
Ulomak I
Ulomak I
 Našao ga je Črnčić 1864.god.
 Student J.Bonifačić iz Baške ga daruje
Arheološkom muzeju u Zagrebu
 Nagrižen s gornje i donje strane
 Danas je na odlomku jasno vidljivo samo
nekoliko slova
 U čitanju se pomažemo Črnčićevim crtežom,
objavljenom u Književniku II i Brunšmidovom
muzejskom fotografijom iz vremena prije
1.Svjetskog rata
Datiranje ulomka?
 Črnčić
 Geitler
 Brunšmid
 Štefanić
Ulomak II
Ulomak II
 Našao ga je Črnčić i 1864. ga je objavio s
Ulomkom I
 Malo podataka
 Ne znamo mu dimenzije
 Jedina dokumentacija o njemu jest Črnčićev
precrt i po njemu čitamo natpis na ulomku
Ulomak III
Ulomak III
 Otkrio ga je Fučić prilikom arheološkog
istraživanja opatija sv.Lucije 1957.
 Bijeli vapnenac
 Oblomljen na svim bočnim plohama
 1941. nakon gradnje betonske grobnice i
opločenja prezbiterija crkve sv. Lucije, ulomak je
preklesan i upotrijebljen
Ulomak IV
 Otkrio ga je Fučić prilikom arheološkog
istraživanja opatija sv.Lucije, 1957.
 Bijeli vapnenac
 Oblomljen na svim bočnim plohama
 Slova su grubog načina klesanja
 Zbog oštećenja se ne mogu sa sigurnošću čitati
Literatura:
 Fučić, Branko: “Glagoljski natpisi”, Zagreb,
1982.
 Hercigonja, Eduard: “Tropismena i trojezična
kultura hrvatskog srednjovjekovlja”, Zagreb,
2006.
 Damjanović, Stjepan: “Slovo iskona”, Zagreb,
2004.
 Fučić Branko: “Iz istarske spomeničke
baštine”,
 INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I
JEZIKOSLOVLJE-
http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-bascanska-
ploca.html
 SLUŠANJE: Jasna Horvat: Az
HVALA NA PAŽNJI

HVALA NA PAŽNJI