Professional Documents
Culture Documents
VRŠNJAÈKA
MEDIJACIJA
VRŠNJAČKA
MEDIJACIJA
PRIRUČNIK ZA UČENIKE
2010.
VRŠNJAČKA MEDIJACIJA
(PRIRUČNIK ZA UČENIKE)
Zahvala
Izdavanje ove publikacije omogućila je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebičnu finansijsku
pomoć Kneževine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.
2
SADRŽAJ
II Vještine komunikacije
• Šta je komunikacija? ............................................................32
• Prepreke za komunikaciju i nastajanje konflikta .......................33
• Podsticaji za komunikaciju i rješavanje konflikta .......................34
• Aktivno slušanje ..................................................................34
• Asertivna komunikacija .........................................................35
• Nenasilna komunikacija ........................................................37
Radionica 1 – Komunikacija ...........................................................42
Radionica 2 – Aktivno slušanje .......................................................46
Radionica 3 – Nenasilna komunikacija .............................................51
3
V Pregovaranje – pojam, tipovi i procedure
• Pojam pregovaranja .............................................................92
• Elementi pregovaranja ..........................................................92
• Tipovi i principi pregovaranja .................................................93
• Pregovarački stilovi ..............................................................93
• Procedura pregovaranja ........................................................94
• Mogući ishodi pregovaranja ...................................................95
• Teški pregovarači .................................................................96
Radionica 1 – Pregovaranje ............................................................98
Radionica 2 – Pregovaranje .......................................................... 106
Radionica 3 – Pregovaranje .......................................................... 109
4
Sukobi i nasilje u školi
Dragi učenici,
svakodnevno ste u školi, porodici, među Vi ne možete utjecati na rješavanje sukoba koji
prijateljima, u svom komšiluku, sportskom klubu imaju karakteristike nasilja, koje kažnjavaju
svjedoci sukoba (konflikata) između učenika, sudovi i policija, ali uvijek preventivno možete
između učenika i nastavnika, između roditelja djelovati na vaše prijatelje u školi i posredovati
i nastavnika, između komšija, između vaših u rješavanju sukoba koje su izazvali, naprimjer:
prijatelja, između političara, između naroda, zadirikivanje, ogovaranje, ismijavanje, guranje
između država. Iako vam se ponekad čini da i dr.
su ovi sukobi nerješivi, vjerujte, oni se, uz
odgovarajuća znanja i vještine, mogu riješiti. Vaši prijatelji najčešće nikome ne prijavljuju
svoje sukobe i doživljeno nasilje zbog osjećaja
Neke sukobe i vi možete riješiti! Ne možete sramote koju su doživjeli, zbog straha da će ako
riješiti sukobe između političara, između prijave nasilje trpjeti posljedice prijavljivanja
naroda, između država, ali uz učenje vještina (nove batine, izrugivanje, vrijeđanje i dr.), ali
komunikacije, aktivnog slušanja, pregovaranja, i zbog nepovjerenja da će ih odrasli zaštititi.
medijacije i dr. možete uspješno posredovati Potaknite ih da to učine, da se obrate policiji
u rješavanju sukoba između svojih prijatelja, kada je riječ o nasilju, a da se za rješavanje
između učenika i nastavnika, između vaših drugih sukoba mogu obratiti timu za medijaciju
prijatelja i njihovih roditelja. Sigurni smo da ih u vašoj školi.
vi možete voditi da dođu zajedno do rješenja
kojim će sve sukobljene strane biti zadovoljne. Vi, kao član tima za medijaciju, zajedno sa
svojim vršnjacima, roditeljima, nastavnicima,
Živimo u vremenu kada su vaši vršnjaci skloni psiholozima i pedagozima, imate priliku
sukobu, a kao rezultat sukoba često se javlja preventivno djelovati na pojavu nasilja u
nasilje koje vaši vršnjaci pokazuju u školi, školi, obrazovati se za mir, a ne isključivo za
porodici, na ulici, na utakmici. rješavanje sukoba, istovremeno stvarajući
uvjete da vaša škola bude prijatno mjesto za
Nasilje koje čine vaši vršnjaci može biti: učenje i druženje.
verbalno – kao što su: prijetnje,
Jeste li spremni u tome učestvovati?
izrugivanje, dobacivanje, zadrikivanje,
Ako jeste idemo dalje.
vrijeđanje;
fizičko – kao što je: udaranje, štipanje,
guranje, uništavanje i krađa stvari;
socijalno – kada se nastoji naštetiti
pojedincu zadajući mu neugodnosti
i rušeći ugled u okolini, naprimjer,
ogovaranjem, ignoriranjem,
spletkarenjem;
psihološko – kao što su: prijeteći
pogledi, iznuđivanje novca, komentari,
ismijavanje.
5
Zašto vršnjačka
medijacija?
Šta je medijacija?
Vratimo se priči s prethodne stranice.
Medijacija, engl. mediation znači posredovanje.
Koliko ste u pokušajima da pomirite vaše
To je tehnika razrješenja sukoba i podrazumijeva
prijatelje iz škole doveli se u situaciju da ste još
učešće treće strane (medijatora - vas) koja je
više produbili sukob između njih ili ste izgubili
neutralna, povjerljiva i prihvatljiva za strane u
njihovo povjerenje zauvijek?
konfliktu.
Koliko ste puta željeli da vaši roditelji i nastavnici
Medijacija se, osim u obrazovanju, može koristiti:
zauvijek razriješe međusobni sukob kamo da
u sudovima, u zdravstvu, u međunarodnim i
idete na ekskurziju, a da pri tome i vi učestvujete
državnim institucijama, prilikom razvoda, u
u donošenju te odluke?
očuvanju životne sredine itd.
Jeste li željeli spriječiti daljnje sukobe u školi
Vršnjačka medijacija predstavlja medijaciju
između djece s posebnim potrebama i ostalih
u kojoj vi, učenici, uzimate ulogu medijatora.
učenika, jer svi imaju pravo na jednake uvjete u
Naime, kada se obučite za primjenu medijacijskih
obrazovanju? Često su se u te sukobe uključivali
vještina možete uspješno posredovati u
i roditelji, i nastavnici, i pedagozi, a stanje je
sukobima koji se javljaju u vašoj kako školskoj
postalo sve teže, jer je svako zastupao svoju
tako i široj sredini - između vaših vršnjaka,
stranu, niko nije surađivao ni s kim. Umjesto da
ali i na relaciji učenik - nastavnik ili učenik -
djeluju kao školski tim, sve strane su željele biti
roditelj.
pobjednici.
Preuzimajući ulogu medijatora, vi postajete
U rješavanju sukoba u školi moraju učestvovati
neutralan i aktivan slušalac, koji neće nuditi
svi – i učenici i nastavnici i roditelji i psiholozi
gotova rješenja. Vi preuzimate ulogu da
i pedagozi. Samo tako će vaša škola biti
posredujete, postavljate pitanja stranama u
prepoznata kao škola koja funkcionira na
sukobu, usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu
demokratskim principima, a vi ćete preuzeti
rješenje prihvatljivo za sve strane u sukobu. U
aktivnu ulogu u školi.
medijaciji nema pobjednika, svi moraju imati
Vaši vršnjaci najbolje razumiju vas i sigurno vam osjećaj da su pobijedili, a to je vaš rezultat,
mnogo vjeruju. Zato je vaše opredjeljenje da do kojeg dolazite kada savladate vještine
budete dio školskog tima za medijaciju izuzetno medijacije.
važno i za vas i za vaše prijatelje. Oni su vam
Medijacija omogućava:
ukazali povjerenje, a to se može opravdati.
- da učite i družite se u školi koju odlikuje
Sukob se može riješiti na različite načine aktivna uloga mladih, nenasilje, beskonfliktna
(medijacija, pregovaranje i arbitraža), ali mi atmosfera
smo se opredijelili za medijaciju, kao tehniku - da vaši roditelji budu sigurni da provodite
rješavanja sukoba. vrijeme za učenje i druženje u sigurnoj i
tolerantnoj sredini
- da se vaši nastavnici, umjesto bavljenjem
pitanjem discipline, bave novim i kreativnim
metodama nastave, uspjesima na
takmičenjima, prezentacijom škole
- da vaši pedagozi i psiholozi imaju vremena i
odgovarajuće metode za stručno pristupanje
svakom učeniku, koji im se obrati za pomoć,
svakom roditelju i nastavniku.
Zar niste željeli baš ovakvu podjelu uloga u
školi?
Ako još uvijek sumnjate u sebe, kao budućeg
medijatora, rezultati vašeg tima za medijaciju
uvjerit će i vas i druge učenike i roditelje i
nastavnike da radite korisnu aktivnost za sve
vas. Uspješno okončana medijacija donijet
će vam dva rezultata – riješit ćete sukob na
zadovoljstvo obje strane, ali i preventivno
djelovati na izbijanje novih sukoba.
Osjećam, zainteresirali smo vas.
Da nastavimo priču?
6
Školski timovi za ohrabrujete strane u sukobu u
pronalaženju rješenja prihvatljivog za
medijaciju i uloga sve strane
podstičete komunikaciju kod strana u
učenika u timu sukobu
pomažete u prevazilaženju razlika u
viđenju, pretpostavkama i očekivanjima
Kako ni škola ne može bez sukoba, njih ne strana u sukobu
treba ignorirati nego ih treba rješavati. Sukobi osiguravate čuvanje tajnosti podataka
nikad ne nestaju, ali vršnjačkom medijacijom iz procesa medijacije
oni se ublažavaju i često se sprečava njihovo ublažavate ekstremne pozicije
ponovno nastajanje. Bez obzira da li je riječ o sukobljenih strana
sukobima u školi ili u vašoj porodici, komšiluku, nudite pozitivne sugestije
klubu, uspješan rad tima za medijaciju u školi imate pozitivan ton u procesu rada tima
ima utjecaj i na vaše vannastavne aktivnosti i pomažete u pripremi plana rada tima
na vaš privatni život, ali i život vaših roditelja i utvrđujete prioritetna pitanja vršnjačke
nastavnika. medijacije
radite prema programu rada tima
Naša priča o vršnjačkoj medijaciji počet će o
tome ko smo mi, ko su osobe u sukobu, jer ako Ko može od školskog tima za medijaciju tražiti
ne poznajemo sebe, kako onda rješavati sukobe posredovanje u rješavanju sukoba? Timu se
u kojima i sami učestvujemo ili pak rješavati mogu obratiti jedna ili više sukobljenih strana
sukobe drugih ako ne poznajemo njihove (i (npr. vaši prijatelji, jedan ili više njih) i to
svoje) slojeve identiteta, njihove (i svoje) direktnim obraćanjem timu za medijaciju ili da
predrasude i stereotipe, koji su nastali u nekom ih timu upute nastavnici, pedagozi, roditelji i dr.
sloju identiteta – spolnoj, etničkoj, kulturalnoj
Ako prihvatate vašu ulogu u timu za medijaciju,
pripadnosti. Živjeti sa sterotipima i predrasudama
evo šta vas čeka dalje:
(ako vas brine šta su oni, polako, Priručnik će
- formiranje školskog tima za medijaciju, koji
vam dati odgovore) otežava naš život s drugim
će sačinjavati učenici, roditelji, nastavnici,
i drugačijim i potencijalni su izvor sukoba nas i
psiholozi i pedagozi,
njih. Ako još pri tome ne posjedujemo vještinu
- obuka članova školskog tima za medijaciju
komunikacije, naročito asertivne komunikacije
o neophodnim znanjima i vještinama za
(opet nešto novo, ali strpljenja, pojašnjenje je
provođenje postupka medijacije (identitet,
ovdje), kojom izražavamo svoje stavove ali ne
stereotipi, predrasude, komunikacija,
na štetu drugih, ako ne slušamo sa empatijom
asertivna komunikacija, aktivno slušanje,
druge osobe, uh, naš sukob je vidljiv sve više.
rješavanje konflikata, pregovaranje,
Fitilj se zapalio – sukob je pred nama (bez obzira
medijacija, strategije izgradnje mira –
na njegovu vrstu) i poput živog bića se rodio,
nenasilno rješavanje konflikata)
raste, snaži, a onda ako odaberemo korisnu
- timski rad - učenici, roditelji i nastavnici će
tehniku njegovog rješavanja (medijaciju ili
uz stručno vođenje pedagoga i/ili psihologa
pregovaranje), on će biti riješen, nestati, a naši
škole djelovati kao tim i svoj rad zasnivati na
odnosi s drugim imaju šansu da budu jasniji,
principima timskog rada
snažniji, dugoročno. I na kraju, da se ne bismo
- rad tima tokom cijele školske godine,
dovodili u situaciju da sukobe samo rješavamo,
- izrada analiza rada tima uz prezentiranje
ako naučimo strategije nenasilnog rješavanja
najčešćih uzroka konflikata, osobama koje
sukoba, ako se obrazujemo za mir, naše trenutke
su učestvovale u medijacijskom postupku i
života ćemo umjesto na rješavanje sukoba trošiti
ishodima medijacije.
na kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari.
Umjesto svađe šetnja s prijateljima, gledanje Osnovno načelo medijacije je:
novog filma, učešće u volonterskim akcijama
ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA!
škole zvuči primamljivije.
A vama? Vršnjačka medijacija je proces i nemojte da vas
prvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojte
Od vas kao člana tima za medijaciju se očekuje
odustajati, jer uspješno posredovanje i u
da:
jednom sukobu i zadovoljne obje strane su vaše
provodite medijacijski proces, uz
zadovoljstvo i vaš uspjeh. Zašto onda uspjeh ne
podršku roditelja, nastavnika, psihologa
uvećavati?
i pedagoga, jer oni neće nuditi rješenja
sukoba (nego vas samo podržavati Podsjetite vaše prijatelje da svako dijete ima
i pomagati vam) i da vodite računa pravo rasti bez bilo kakvog oblika nasilja. Ovo
o pravilima medijacije i poštovanju pravo djetetu je dato rođenjem i garantira ga
vremenskih okvira procesa medijacije Konvencija o pravima djeteta. Isto tako, i svako
kao medijator razvijate svoj osjećaj za dijete ima odgovornost, mora paziti da nekoga
pravi trenutak za vašu reakciju ne povrijedi i tako ugrozi njegova prava.
7
Niko, ni dijete ni odrasla osoba ne smije se O Priručniku
nasilno ponašati u školi.
Škola mora biti mjesto gdje ćete se osjećati
sigurno i zaštićeno!
Ovaj priručnik namijenjen je vama, učenicima
I na kraju, vjerujemo u vas, vršnjačke u osnovnim i srednjim školama, a koji ćete biti
medijatore, jer vi možete ovaj zadatak uraditi uključeni u rad školskih timova za medijaciju.
uspješno kao i mnoge do sada. Spremni ste biti
Priručnik sadrži sedam modula:
član školskog tima za medijaciju?
1. Identitet, stereotipi i predrasude
Radujemo se vašim prvim iskustvima u 2. Komunikacija
medijaciji. 3. Konflikt
4. Tehnike i procedure rješavanja konflikata
5. Pregovaranje
6. Tehnike i procedure medijacije
7. Strategija izgradnje mira unutar grupe
Svaki modul sadrži dva dijela i to dio koji
teorijski pojašnjava temu modula i drugi,
praktičan dio (radionice) koji omogućava
dodatno upoznavanje, učenje i vježbanje teme
modula.
Tokom obuke medijatora teorijski dio se može
posebno obraditi, a nakon toga uraditi radionice;
ali se može izložiti i tokom provođenja radionica.
Dakle, obje mogućnosti su na raspolaganju
izvođačima obuke. Radionice se mogu razvijati i
prilagođavati učestalim konfliktnim situacijama u
školi i mogu se rješavati vršnjačkom medijacijom
odnosno angažiranjem tima za medijaciju.
Svaki modul je povezan s narednim i tokom
obuke je važno ukazati da samo učenje i
vježbanje svih tema modula doprinosi krajnjem
cilju - obuci tima za medijaciju u školi za
stručan, profesionalan i kreativan rad u školi
i ispunjavanju svojih obaveza – rješavanja
konflikata putem vršnjačke medijacije.
Također, dio radionica je namijenjen isključivo
vama, učenicima, a dio je namijenjen timu
za medijaciju. Kod izvođenja radionica za tim
za medijaciju nužno je voditi računa da svi
učesnici (učenici, roditelji, nastavnici, psiholozi
i pedagozi) budu uključeni u radionicu shodno
svojim ulogama koje će imati u timu za
medijaciju – učenici vode proces medijacije, a
nastavnici, roditelji, pedagozi i psiholozi su dio
tima koji će učenicima pružati pomoć i podršku
u radu, učestvovati u pripremi medijacije i
praćenju postignutog dogovora nakon procesa
medijacije.
Priručnik je koncipiran tako da može biti korišten
u sljedeće svrhe:
- za obuku medijatora
(vas, učenika),
- za obuku koju ćete vi, učenici,
provoditi za druge polaznike obuke,
- kao alat ili referenca u radu u timu za
medijaciju i razvijanje komunikacijskih
vještina.
Priručnik omogućava da razumijemo, učimo i
vježbamo konstruktivno riješiti sukobe.
8
I
Identitet,
stereotipi i
predrasude
- Ko sam?
- Zašto se baš ovako zovem?
- Jesam li dobar brat ili sestra? Sin
ili kćerka?
- Zašto navijam baš za „Barcelonu”
a ne za „Wolfsburg”?
- Zašto su dječaci „jači spol” kada
znam toliko jakih djevojčica?
- Zašto su svi Škoti škrti?
1.1. Pojam, aspekti i - mjesto življenja
- fizičke osobine
slojevi identiteta - ostalo
Ulazeći u svijet odraslih, vi, mladi, postepeno
preuzimate uloge koje vam društvo u kome
Sigurno sebi često postavljate pitanje: „Ko sam živite dozvoljava (npr. uloge u školi, sportskom
ja?” Postavljate ovo pitanje jer se svakodnevno klubu, među prijateljima, u porodici i dr.).
suočavate sa situacijama u kojima sebe vidite na Između uloga koje vi želite i onih uloga koje
jedan način, a vaši prijatelji, nastavnici, roditelji vam društvo nudi često postoje razlike, što
vas vide na drugi način. I upravo ta različita slika može biti uzrokom sukoba. Npr. u porodici, kao
o vama je uzrok sukoba između vas i njih. Da li stariji brat, morate se brinuti o mlađoj sestri.
se tokom odrastanja mijenjate vi ili oni? Šta se To vam oduzima vrijeme koje biste iskoristili za
to mijenja u slici o vama? Koliko puta ste sebi druženje s prijateljima ili u sportskom timu, čiji
postavili pitanja – zašto se baš ovako zovem; ste kapiten, a pri tome vaša sestra je razmažena
zašto sam morao biti brat baš ovoj dosadnoj i zahtjevna, traži stalnu pažnju. Postaje vam
djevojčici; zašto se moji prijatelji ljute na mene teško da igrate ovu ulogu, koja je dio vašeg
što više ne navijam za „Barcelonu” jer mi se identiteta (jer vas ljudi oko vas doživljavaju
s vremenom počeo sviđati „Wolfsburg”; zašto kao starijeg brata koji se brine o mlađoj sestri),
imam državljanstvo baš ove zemlje? a, također, imate i ulogu u sportskom timu
(kapiten) i dolazite u sukob s roditeljima kada
Po čemu se razlikujem od drugih? Zašto? Riječ
im kažete da više ne želite brinuti se o mlađoj
je o vašem identitetu.
sestri, da želite biti s prijateljima, trenirati i dr.
Šta je to identitet? Sukob u porodici može imati različite posljedice:
zabranu treniranja, batine, zabranu druženja s
IDENTITET je odgovor na pitanje „KO SAM prijateljima i dr. Također, zbog sukoba u porodici
JA?”, odnosno kako sami sebe doživljavamo u može se desiti da preuzmete i neke društvene
vremenu i prostoru i kako nas opažaju drugi. negativne uloge (narkoman, alkoholičar i dr.) s
Identitet je, kažu, kao glavica crnog luka. namjerom da se osvetite roditeljima. A onda se
Sastavljeni smo od različitih karakteristika i pojavljuju novi problemi u porodici, školi, među
uloga koje imamo tokom života. Identitet se, prijateljima, u sportskom timu i dr. Život postaje
kao i luk, sastoji od niza slojeva a oni su - naši sve kompliciraniji. Vaš identitet dobiva negativne
lični izbori tokom života – profesija, pripadnost karakteristike. Slika o mladom uspješnom
udruženju građana, sportskom klubu, sportisti, dobrom sinu i bratu, dobrom učeniku,
muzičkom pravcu, političkoj partiji - i nekih omiljenom prijatelju, kako su vas ranije vidjeli,
karakteristika koje dobijamo rođenjem – spol, mijenja se u sliku o lošem sinu, bratu, učeniku,
fizičke karakteristike, rasa, nacija itd. Krije li se sportisti, prijatelju, narkomanu i dr. Vi, možda,
ovdje i odgovor na vaša pitanja o tome ko ste? mislite da ste ista osoba, ali ljudi oko vas vide
Dakle, neke uloge u životu dobijamo rođenjem, vas drugačije. Dobili ste nove uloge, koje čine
a neke biramo tokom života i to pod utjecajem vaš identitet, ali ovaj put negativan identitet.
drugih ljudi i prilika. Međutim, samo sa svim U procesu formiranja identiteta, naročito u
ovim slojevima smo posebni, različiti od drugih, školskoj dobi, mlada osoba često nije dovoljno
prepoznatljivi. sposobna da prihvati raznovrsne identifikacije
Identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim (spolne, etničke, vjerske, kulturološke i dr.) i tada
ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas drugi nastaje kriza identiteta. U krizi identiteta mlada
vide može biti različita. Različitost ovih slika o osoba nije u mogućnosti da donese odluke od
nama često je uzrok konflikata, a posebno je značaja za svoj život: o svojoj ulozi u društvu,
opasno osobe posmatrati kroz samo jedan o važećim vrijednostima, o ulozi religije u svom
sloj identiteta (npr. spolnu pripadnost, etničku životu, o izboru poziva, o spolnom partneru i
pripadnost) jer se tako stvara osnova za razvoj slično.
pojednostavljenog mišljenja i diskriminacije. U školskoj dobi subjekti utjecaja na izgradnju
Na formiranje identiteta utječu brojni subjekti identiteta se umnožavaju, manje ili više
kao što su: intenzivnije djeluju, umnožavaju se slojevi
- porodica identiteta, jasnije su izraženi neki slojevi
- religija identiteta, javljaju se stereotipi i predrasude
- politika o osobama ili grupama, prvi slučajevi
- sport diskriminacije, prvi sukobi.
- muzika Naročito je tada važno da ukažete svojim
- posao prijateljima da pogrešno širenje negativnih
- škola iskustava njihovih roditelja, nastavnika,
- prijatelji prijatelja, može biti vrlo štetno za njih
- rodbina mlade. Ako je neki roditelj, zbog pripadnosti
- nevladine organizacije
10
određenom sloju identiteta (npr. etnička muškarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i
pripadnost) razvio stav da pripadnici određene neovisnog. Ti spolni stereotipi proizlaze iz
etničke grupe posjeduju određena obilježja, bioloških razlika, bilo da su stvarni ili su shvaćeni
zbog nekog negativnog iskustva s pripadnicima kao takvi.
te grupe, vaši prijatelji mogu pretpostaviti da
Međutim, stereotipi ne moraju biti ograničeni na
svi pripadnici te grupe imaju takva obilježja.
negativne karakterizacije pojedinaca ili grupa –
Naprimjer, čovjek koji je imao niz loših veza s
mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi
osobama druge nacionalnosti može pretpostaviti
o grupama (npr. svi Španci dobro plešu).
da sve osobe te nacionalnosti imaju takva
obilježja, pa će usvojiti predrasudu (negativni Stereotipi se, ipak, najčešće smatraju
stav o nekome) poznatu kao nacionalizam. To nepoželjnim vjerovanjima koja se mogu
je tipično za sve oblike predrasuda: rasizam, promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
religijsku netoleranciju, političke i nacionalne s njima, dakle, na izvjestan način mogu biti
predrasude, seksizam (spolne predrasude), kontrolirani.
predrasude prema osobama određene životne
dobi, prema govornicima određenog jezika i sl.
Dakle, bilo koji sloj identiteta može biti podloga
za razvoj predrasuda, a predrasude su često
uzrok sukoba (među nacijama, muškarcima i
ženama, kulturama i dr.). O tome u nastavku
ove priče.
Svako od nas ima svoj stav o nekoj grupi Zašto neki stil odijevanja smatrate lošim, a
ljudi (npr. svi Španci dobro igraju nogomet), nikada niste obukli niti jedan komad odjeće tog
nekoj pojavi ili situaciji i ti stavovi se vrlo stila? Zašto određenu vrstu muzike smatrate
teško mijenjaju. Građenje stavova se zasniva lošom, a nikad je niste duže ni slušali? Zašto
na našem ličnom iskustvu, ali smo često birate određena mjesta za izlazak? Svojom
skloni da pod utjecajem porodice, prijatelja, voljom ili pod utjecajem drugih? Je li vam se
religije i dr. prihvatamo nečije stavove, a da desilo da s novim prijateljem u razredu niste
nemamo ni vlastito iskustvo niti smo spremni razmijenili niti jednu riječ, a već imate negativno
ispitati opravdanost tih stavova. Preuzimamo mišljenje o njemu, samo zato što pripada
jednostavna ili iskrivljena ili uopćena mišljenja drugom narodu? Imate li predrasude prema
o nekome ili nečemu odnosno prihvatamo nekim ljudima, narodima ili pojavama?
stereotipe. PREDRASUDE su negativni sudovi ili mišljenja
STEREOTIPI su previše pojednostavljeni načini o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije
razmišljanja o određenim pojavama ili grupama realnog, direktnog iskustva s tom osobom,
ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim istraživanja činjenica o tome. Također, u užem
drugim podjelama koje vrijede za ljude). Često smislu, predrasude se odnose na mržnju prema
se koriste u negativnom smislu i opravdavaju određenoj grupi ljudi, rasi ili religiji. Predrasude
određena diskriminativna ponašanja (npr. Romi mogu biti: rasne, spolne, etničke i dr. Osnovi
su prljavi i zato treba da u učionici sjede sami predrasuda nalaze se u slojevima identiteta
u klupi). ličnosti.
Stvaranje stereotipa temelji se na: Predrasude su tvrdnje koje nisu potkrijepljene
pojednostavljenju, iskrivljavanju ili generalizaciji činjenicama niti zasnovane na argumentima,
slike o nekome ili nekoj pojavi. nego su donesene bez prethodnog provjeravanja
njihove tačnosti i bez prethodnog razmišljanja o
U našem društvu najizraženiji su etnički (prema tome, te su vrlo opasne u svakoj fazi razvoja
drugim narodima) i spolni stereotipi, te stereotipi mlade osobe u neovisnu ličnost.
o Romima.
Predrasude i stereotipi nužno vode do
U većini kultura održava se stereotip žene kao diskriminacije drugih pojedinaca ili grupa.
slabe, nježne, osjećajne i ovisne, a stereotip Diskriminaciju možemo definirati kao
11
nepravedno postupanje prema pojedincima koji 1.4. Kako se boriti
pripadaju određenoj društvenoj grupi.
Vrlo je lako uočiti važnost proučavanja i
protiv stereotipa i
razumijevanja predrasuda, a na to nas navode predrasuda
i brojni primjeri ekstremnog nasilja nastalog iz
predrasuda, kakvima obiluje naša prošlost ali i
sadašnjost – što nam govori kako su predrasude
Dakle, identitet svake ličnosti nužno unutar
i diskriminacija uvijek prisutne u svakom
svojih slojeva sadrži i stereotipe, pozitivne i
društvu.
negativne, i predrasude, odnosno uloge koje
Predrasude je teško mijenjati, jer su one duboko imamo tokom života, bez obzira da li su dobivene
ukorijenjene u svijesti čovjeka, ali ipak postoje rođenjem ili su naš lični izbor, sadrže stavove,
neki postupci koji mogu pomoći ka ostvarenju stereotipe i predrasude. Njihovo postojanje
tog cilja. određuje ponašanje i akcije prema drugim
osobama i grupama, ali često su i uzrokom
Šta vi, mladi, možete uraditi među sobom
konflikta između osoba i osobe i grupe.
da ublažite ili eliminirate predrasude vaših
prijatelja?
- Ako vjerujete iskreno u jednakost među
ljudima, vi predstavljate dobar uzor
svojim prijateljima za poštovanje nečijih
vrijednosti i ponašanja.
- Objasnite vašim prijateljima da uvijek
moraju najprije analizirati vlastite
stavove i odbaciti one koji su nastali pod
utjecajem predrasuda.
- Potaknite svoje prijatelje da stvaraju
takvu klimu u porodici i razredu u kojoj
svaka mlada osoba može prihvatiti sebe
i znati gdje pripada bez osjećaja niže ili Kako je konflikt sastavni dio života, ali i kako
više vrijednosti. je potrebno učiti kako svesti konflikte na nivo
- U suradnji sa roditeljima i nastavnicima podnošljivosti u svim fazama života, a posebno
mladi trebaju imati kontakt s pripadnicima u periodu obrazovanja, moguća su dva načina
različitih grupa, jer će na taj način kod sprečavanja ili ublažavanja konflikata u školi:
sebe razviti svijest i emocije, koje će im možete promijeniti svoj stav ili stav druge
pomoći da razumiju i cijene razlike, da osobe ili možete prekinuti prijateljstvo i odnose
ih prihvate i prilagode im se. s prijateljima, porodicom, nastavnicima i dr.
- Naučite svoje prijatelje da se postave u
Etničke predrasude predstavljaju krupan
tuđu poziciju i da vide da li se i sami
problem u Bosni i Hercegovini i uloženo je
ponašaju onako kako bi voljeli da se
mnogo pokušaja u traženju načina borbe
drugi ponašaju prema njima.
protiv etničkih predrasuda. Jedan način jeste
- U suradnji s roditeljima i nastavnicima
donošenje zakonskih propisa protiv ispoljavanja
naučite svoje prijatelje prepoznati
predrasuda. Drugi način jeste stalno informiranje
predrasude i razvijajte njihove
o nepravednosti predrasuda. Stalno informiranje
sposobnosti da se suprotstave tim
vaših prijatelja o nepravednosti predrasuda
predrasudama i diskriminaciji bilo da su
(spolnih, etničkih i dr.) je vaš način borbe protiv
upućene njima ili drugima.
predrasuda.
I nije dovoljno samo reći da nemate predrasuda,
Iz svega ovdje navedenog lako se dolazi do
stajati sa strane i posmatrati šta se događa u
zaključka da smanjenje predrasuda i sukoba
svijetu oko vas. Potrebno je osvješćivati vlastite
nije laka niti kratkoročna stvar.
stavove o drugačijem i na svim nivoima života.
12
Naučili smo:
IDENTITET je naš doživljaj našeg vlastitog JA PREDRASUDE su negativni sudovi ili mišljenja
tokom dužeg perioda, bez obzira na promjene o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije
perioda i okolnosti koje se dešavaju oko nas. realnog, direktnog iskustva s tom osobom,
Identitet je odgovor na pitanje „KO SAM JA?”, grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
odnosno kako sami sebe doživljavamo u istraživanja činjenica o tome. Također, u užem
vremenu i prostoru i kako nas opažaju drugi. smislu, predrasude se odnose na mržnju prema
određenoj grupi ljudi, rasi ili religiji.
IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu sa drugim
ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas IDENTITET - STEREOTIPI – PREDRASUDE –
drugi vide može biti različita. Različitost ovih KONFLIKT
predstava o osobi često je uzrok konflikata, a Identitet svake ličnosti nužno unutar svojih
posebno je opasano osobe posmatrati kroz samo slojeva sadrži i stereotipe, pozitivne i negativne,
jedan sloj identiteta. Zašto? Posmatranjem i predrasude odnosno uloge koje imamo tokom
i doživljavanjem osobe kroz samo jedan sloj života, i bez obzira da li su dobivene rođenjem
identiteta (npr. spolnu pripadnost, etničku ili su naš lični izbor, sadrže stavove, stereotipe
pripadnost) stvara se osnova za razvoj i predrasude. Njihovo postojanje određuje
stereotipnog mišljenja i diskriminacije odnosno ponašanje i akcije prema drugim osobama
sprečava mogućnost da osobe budu različite, ali i grupama, ali često su i uzrokom konflikta
i da i pored tih razlika imaju neke karakteristike između osobe i osobe i osobe i grupe.
pripadnosti nekoj grupi. Kako je konflikt sastavni dio života, ali i
STEREOTIPI su previše pojednostavljeni načini kako treba učiti kako svesti konflikte na nivo
razmišljanja o određenim pojavama ili grupama podnošljivosti u svim fazama života, a posebno
ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, u periodu obrazovanja, moguća su dva načina
rasi, društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i sprečavanja ili ublažavanja konflikata u školi:
svim drugim podjelama koje vrijede za ljude). može se promijeniti ili stav osobe ili osoba može
Oni su grupni koncepti koje određena grupa prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,
ljudi gaji o nekoj drugoj grupi. Često se koriste porodicom, nastavnicima i dr. što nije naš cilj.
u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda,
i opravdavaju određena diskriminativna
ponašanja. Međutim, stereotipi ne moraju
biti ograničeni na negativne karakterizacije
pojedinaca ili grupa – mogu biti i pozitivni.
Stereotipi se, ipak, najčešće smatraju
nepoželjnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
sa njima, dakle, na izvjestan način mogu biti
kontrolirani.
13
Radionica 1 - IDENTITET
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost – JA SAM KAO... (20’)
2. Glavna aktivnost – VREMEPLOV (55’)
3. Završna aktivnost – MARIONETA /RIJEKA IDENTITETA (15’)
3
Materijal za radionicu
• listići s pitanjima
• hamer papiri
• papiri A4
• stikeri
• flomasteri
• CD player
• muzički CD
• materijal za učesnike JA SAM...
• materijal za učesnike Drvo identiteta
• materijal za učesnike Periodi mog života
14
1
UVODNA AKTIVNOST
Ja sam kao...
JA SAM...
OSOBINE
MOJE IME POZITIVNE NEGATIVNE
ZAŠTO SAM ODABRAO/ KOJE ŽELIM
MOJE IME (LIK) IZ OSOBINE OSOBINE
ODABRALA TO IME (LIK) UZETI OD
PRIČE LIKA LIKA
LIKA
Voditelj radionice pusti muziku i učesnici se kreću u prostoriji. Nakon što se muzika prekine svako
pronalazi sebi prijatelja/prijateljicu, predstavi se svom paru, kaže svoje novo ime i zašto je odabrao
baš to ime (lik). Muzika se ponovo pušta i sve se to ponavlja dok se svi učesnici ne predstave jedni
drugima.
Kada su se svi predstavili, vraćaju se na svoja mjesta, a voditelj postavlja učenicima pitanje:
- Koje osobine odabranog lika ne posjedujete a smatrate ih poželjnim i zašto?
Voditelj zaključuje uvodni dio radionice napomenama da svako
ima svoj identitet, a koji je odgovor na pitanje „KO SAM JA?”,
odnosno kako sami sebe doživljavamo u vremenu i prostoru
(individualni identitet) i kako nas opažaju drugi (grupni
identitet). Slika kako sebe doživljavamo i kako nas vide drugi može
biti različita, a razlog tome je postojanje individualnih karakteristika –
koje nasljeđujemo i pripadnost različitim društvenim grupama (škola,
sportski klub), koje utvrđuju šta je poželjno ili nepoželjno.
15
2
GLAVNA AKTIVNOST
Vremeplov
Kada su svi učesnici ispunili tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge dobili rođenjem, a
koje su bile njihov lični izbor i ispisuju ih na zajedničkom hameru, na kojem se nalazi tabela:
(Materijal za voditelja 2)
Nakon što su izdvojili uloge na one koje su dobili rođenjem i one koje su bile njihov lični izbor
voditelj zamoli učesnike da zajednički predstave na drvetu identiteta uloge koje imaju dok se
obrazuju i to tako da se unutar manjih grupa (3-4) usaglase i na drvetu napišu uloge kako slijedi:
16
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Marioneta
Rijeke identiteta
Voditelj zamoli učesnike da na tri papira (A4) napišu po jedan sloj identiteta, koji smatraju važnim
za svakog čovjeka.
Zatim voditelj od učesnika traži da na papiru (A4) napišu svoj najvažniji cilj u životu.
Od napisanih papira s natpisima slojeva identiteta voditelj u sredini prostorije napravi rijeku.
Na jednoj obali se nalaze učesnici, a na drugoj obali njihovi najvažniji ciljevi u životu. Da bi stigli do
svog najvažnijeg cilja, moraju preći rijeku. Pri tome će stajati na kamen - papir (s nazivom nekog
identiteta) i nakon svakog stajanja na papir i prelaska na novi u ruku uzeti papir na koji su stali
(bez obzira da li su ga napisali oni ili neko drugi) i objasniti zašto su stali baš na taj papir i da li im
je on zaista bitan da stignu do svog najvažnijeg cilja u životu. Broj kamenova – papira na koji će
stati određuju sami učesnici.
17
Materijal za učesnike 1
JA SAM...
JA SAM...
Materijal za učesnike 2
Djetinjstvo
Osnovna škola
Srednja škola
18
Materijal za učesnike 3
DRVO IDENTITETA
19
Materijal za učesnike 4
20
Materijali za voditelja
Materijal 1
OSOBINE
MOJE IME POZITIVNE NEGATIVNE
ZAŠTO SAM ODABRAO/ KOJE ŽELIM
MOJE IME (LIK) IZ OSOBINE OSOBINE
ODABRALA TO IME (LIK) UZETI OD
PRIČE LIKA LIKA
LIKA
Materijal 2
21
Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost – PRONAĐITE ULJEZA (10’)
2. Glavna aktivnost – MI I ONI (35’)
3. Završna aktivnost – O PREDRASUDAMA I STEREOTIPIMA (15’)
3
Materijal za radionicu
22
1
UVODNA AKTIVNOST
Pronađite uljeza
23
2
GLAVNA AKTIVNOST
Mi i oni
Pitanja za diskusiju:
1. Je li vam poznata predrasuda: Žena je lošiji vozač od muškarca!
2. Slažete li se sa izjavom «neka se rodi prvo muško»?
3. Da li je dobro da su žene u politici zastupljene 50%?
4. Da li žene moraju i trebaju držati «tri stuba u kući»?
5. Da li žena nema pravo glasa ako ne radi, a muž uzdržava porodicu?
6. Jesu li žene ili društvo krivi za spolne predrasude?
7. Zašto osoba mora «pobrati loše stvari» od svoje porodice, iako ih nije počinila?
(npr. roditelj u zatvoru, roditelj počinio samoubistvo, roditelj je alkoholičar)
24
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
25
Materijal za učesnike 1
Pronađite uljeza
26
Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – VJETAR PUŠE ZA SVE ONE... (10’)
2. Glavna aktivnost – MUZIČKE STOLICE (40’)
3. Završna aktivnost – KAKO SE BORITI PROTIV
3 PREDRASUDA I STEREOTIPA (10’)
Materijal za radionicu
• bedževi
• papir za svaku grupu
• olovka za svaku grupu
• veliki papir za svaku grupu
• flomasteri
27
1
UVODNA AKTIVNOST
28
2
GLAVNA AKTIVNOST
Muzičke stolice
29
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Slijedi diskusija:
- S kojim stereotipima i predrasudama se susrećete u školi?
- S kakvim se sve problemima vi suočavate zbog prisutnosti navedenih stereotipa i
predrasuda?
Nakon što je razvrstao stereotipe i predrasude koje su naveli učesnici voditelj formira male grupe i
daje zadatak da grupe nacrtaju različitim simbolima odgovor na pitanje:
- Kako se boriti protiv navedenih stereotipa i predrasuda u školi?
- Koga uključiti?
- Koliko se učenici mogu boriti protiv stereotipa i predrasuda među ostalim učesnicima?
- Kako mogu uključiti roditelje, nastavnike i pedagoge da im budu partneri u borbi protiv
stereotipa i predrasuda?
Nakon toga svaka grupa predstavlja svoj način borbe sa stereotipima i predrasudama u školi.
30
II
Vještine
komunikacije
Nakon što smo otkrili ko smo, naš identitet, šta Komunikacija podrazumijeva da učesnici
su stereotipi i predrasude, trebamo naučiti kako posjeduju komunikacijske vještine kao što su:
sa svim našim slojevima identiteta, stereotipima slušanje, decentracija, postavljanje pitanja,
i predrasudama komunicirati s drugima. Jer niko empatija, poznavanje situacije i dr.
ne može živjeti sam, ne komunicirati s ljudima.
Decentracija je spremnost i sposobnost da
Komunikacija je sredstvo pomoću kojeg „uđemo u svijet druge osobe” i tako razumijemo
stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim njene probleme i postupke. Često je decentracija
ljudima, izražavamo svoja mišljenja, stavove, najvažniji činilac u procesu komunikacije.
molimo za pomoć i mnogo drugih stvari. Decentriranje nam pomaže da razumijemo
Čovjek od svoga rođenja uči kako komunicirati druge i da bolje razumijemo sami sebe.
da bi te sposobnosti dalje kroz život razvijao.
Komunikacija je prijenos informacija od Empatija je jasno razumijevanje osjećanja,
pošiljaoca k primaocu uz uvjet da primalac potreba, misli i želja druge strane, bez
razumije informaciju. osuđivanja.
32
2.2. Prepreke za 5. DOKAZIVANJE
Nastavnik:Ostalo ti je još samo mjesec dana do
komunikaciju i kraja godine, a ti još nisi popravio
slabu ocjenu iz geografije.
nastajanje konflikta Roditelj: Potrošila sam puno novca za tvoje
knjige, a ti ih nisi ni otvorio.
Učenik: Sve sam naučio iz fizike, ali mi
U svakodnevnoj komunikaciji u školi često nastavnik nije postavio niti jedno
se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat pitanje na koje znam odgovor.
imaju nerazumijevanje između učesnika u
6. OSUĐIVANJE, KRITIZIRANJE
komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja
Nastavnik:Zašto si čekao toliko dugo da se
javlja se konflikt. Npr. način postavljanja
gradivo nagomila?
pitanja učeniku može biti uzrokom konflikta. Ili
Roditelj: Ne mogu više trpjeti kritike kako
nemogućnost da se čovjek stavi u poziciju druge
imam nasilnog sina.
osobe (nemogućnost decentracije) dovodi do
Učenik: Zašto meni stalno postavljate teška
nerazumijevanja i sebe i druge osobe.
pitanja iz geografije?
Način komunikacije među učesnicima je ključ
7. ETIKETIRANJE
uspješne komunikacije, ali i istovremeno i
Nastavnik:Ti si izuzetno lijena osoba.
osnovni razlog za izbijanje konflikta. Pozicija
Roditelj: Za razliku od tvoje sestre ti si
nastavnika često bude zloupotrebljavana u
neuredna i površna osoba.
komunikaciji i umjesto ravnopravnog odnosa
Učenik: Ti si dijete sa sela i nemam šta s
nastavnici se učenicima obraćaju na različite
tobom da pričam.
načine rizikujući da tako izazovu sukobe ili
ih rasplamsaju. Navest ćemo neke načine 8. TUMAČENJE, ANALIZA
neravnopravnog komuniciranja koji bi mogli biti Nastavnik:Ti hoćeš da napustiš čas, ustvari,
uzrokom izbijanja konflikta između nastavnika i samo hoćeš da se izvučeš i da ništa
učenika, a neke od ovih načina koriste i roditelji ne radiš.
obraćajući se djeci ili djeca roditeljima. Ovo je Roditelj: Tražiš novac za knjige, a istina je da
prilika i da provjerite kakve rečenice najčešće ti trebaju da nabaviš cigarete.
koristite u komunikaciji. Učenik: Ti mene stalno pozivaš da gledamo
utakmicu, a, ustvari, treba da i tebi
1. NAREĐIVANJE, KOMANDOVANJE
platim ulaznicu.
Nastavnik:Taj zadatak mora se tako uraditi i
gotovo. 9. HVALJENJE, PRIHVATANJE
Roditelj: Brata moraš čuvati dok smo mi u Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno ćeš
gostima i nema rasprave o tome. naći načina da riješiš problem.
Učenik: Moraš mi kupiti onu crvenu jaknu i Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno
neću nikakvu drugu. dijete i ti ćeš to dokazati na času.
Učenik: Ja najbolje igram košarku i to ću vam
2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJA
uvijek dokazati.
Nastavnik:Ako ne pozoveš roditelje da dođu u
školu, bit ćeš kažnjen. 10. TJEŠENJE
Roditelj: Ako ne popraviš slabu ocjenu iz
Nastavnik:Nemoj se brinuti, i ja sam imala slabu
matematike, otac će te istući.
ocjenu.
Učenik: Ako mi ne daš novac, istući ću te
Roditelj: Zašto se brinuti kada ni ja nisam
poslije časa.
završio fakultet?
3. PROPOVIJEDANJE, NAVOĐENJE RAZNIH Učenik: Nemoj se brinuti zbog matematike
“TREBALO BI” i ja već drugi put ponavljam razred
Nastavnik:Kada dođeš u školu, svoje lične zbog slabe ocjene iz matematike.
probleme treba da ostaviš kod kuće,
11. ISPITIVANJE, SASLUŠAVANJE
gdje im je i mjesto.
Roditelj: Trebalo bi da napokon shvatiš koliko Nastavnik:Misliš li da je zadatak bio toliko težak?
ti je godina i ne ponašaš se drsko Koliko ti je vremena bilo potrebno da
prema sestri. ga uradiš? Zašto si odustao? Zašto me
Učenik: Treba da prestaneš prepisivati lektiru nisi ranije pitao da ti pomognem?
od mene. Roditelj: Zašto mi nisi rekao da si se potukao
sa ostalim dječacima, nego da ja to
4. UVJETOVANJE
saznajem od tvoje razrednice?
Nastavnik:Nemoj ići igrati nogomet, pa ćeš onda
Učenik: Zašto me ranije nisi pitala koliko
moći završiti sve obaveze.
slabih ocjena imam?
Roditelj: Ako se ne budeš družio sa onim
propalicama iz ulice, više će te cijeniti
u školi.
Učenik: Ako mi dozvoliš da izađem van, kupit
ću ti novine.
33
12. POVLAČENJE 2.4. Aktivno slušanje
Nastavnik:Ostavimo sada priču o matematici,
hajde da pričamo o nečem
prijatnijem!
Roditelj: Neće ti biologija trebati u životu, Koliko često nekog slušate samo iz pristojnosti?
idemo mi čistiti dvorište. Koliko često se suočavate s konstatacijom da
Učenik: Kao da će svijet propasti zato što ja ste nekog „slušali”, a ne možete ponoviti gotovo
ne znam hemiju. ništa što je osoba govorila? Koliko često je vaše
neslušanje bilo uzrokom svađe s nastavnicima,
Također, prepreke u komunikaciji predstavljaju
roditeljima, prijateljima i drugim? Dešava se
loše izrečene poruke, nepovjerenje,
da slušate samo ono što vas interesira, klimate
preuranjeno zaključivanje, nepažljivo slušanje,
glavom dajući sagovorniku znak da ga slušate,
preopterećenost poruka informacijama itd.
a, ustvari, vi ste u svojim mislima.
Aktivno slušanje je vještina slušanja druge
osobe s pažnjom i poštovanjem, uz jasno
(verbalno – riječima i neverbalno – pokretima
tijela ) stavljanje do znanja da osobu slušamo.
2.3. Podsticaji za Svrha aktivnog slušanja je da pomogne da
komunikaciju i razumijemo šta je sagovornik želio
reći, kao i da mu jasno stavimo do znanja da
rješavanje konflikta smo ga razumjeli. U procesu aktivnog slušanja
obraćamo pažnju i na sadržaj poruke i na
osjećanja koja prate poruku sagovornika.
Kao što postoje prepreke u komunikaciji u školi, Zaštoje važno slušati?
postoje i faktori koji olakšavaju komunikaciju i • primamo korisne informacije
sprečavaju izbijanje konflikta. • izbjegavamo nesporazume i svađe
Šta olakšava komunikaciju? • pokazujemo da nam je stalo
• pokažite govorniku da želite slušati • potičemo zatvorene i sramežljive
• saosjećajte s govornikom • pomažemo da osoba jasnije sagleda
• budite strpljivi problem
• kontrolirajte svoju narav • izgrađujemo odnos povjerenja
• budite pažljivi s argumentima i kritikom Slušanje može biti:
• postavljajte pitanja PASIVNO – pokazujemo da slušamo ali ... mi to
• prestanite pričati ne radimo
Bez obzira u kojoj situaciji u školi se nalazili: (npr. učenici kojim je gradivo nezanimljivo sjede
razgovor učenika, učenika i nastavnika, mirno u klupama i pokazuju da slušaju, a oni
nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanak su u svojim mislima, neverbalno komuniciraju
vijeća učenika ili vijeća roditelja, pridržavajući između sebe)
se navedenih smjernica, sigurno ćete imati SELEKTIVNO – slušamo samo ono što nas
uspješnu komunikaciju. zanima
O uspješnosti komunikacije ovisi da li će konflikt (npr. kada roditelj sluša samo kakvu je ocjenu
biti izazvan ili riješen. Zbog te direktne veze učenik dobio, a ne zanima ga šta je prethodilo
između komunikacije i konflikta komunikacija tome niti šta je bilo nakon toga)
je i od presudnog značaja za izbor strategije AKTIVNO – slušamo i usvajamo znanje i
rješavanja konflikta. vještine
(npr. učenici slušaju predavanja, pokazuju
interes neverbalno, ali i verbalno postavljanjem
pitanja, interakcijom)
Za uspješnu komunikaciju i izbjegavanje
konflikata neophodno je slušati sa empatijom,
što znači slušati i jasno razumjeti osjećanja,
potrebe, misli i želje druge strane.
34
Za razliku od slušanja koje vodi sukobima 2.5. Asertivna
i nezadovoljstvu, aktivno slušanje vodi
povezivanju i nastavku komunikacije. Neko vas komunikacija
sluša kada:
- POSTOJI GOVOR TIJELA
Npr. kontakt oči u oči, klimanje glavom. Pored činjenice da posjedujete vještinu
- POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST komuniciranja i aktivnog slušanja od vas
Sagovornik pokazuje da mu je stalo da kao medijatora traži se da posjedujete i
vas sasluša - posvećuje vam vrijeme i vještinu asertivnosti. Asertivnost je riječ koja
pažnju. Sluša vas, a ne sebe. na engleskom znači upornost, zastupanje.
- NEMA SELEKCIJE PODATAKA Asertivnost znači zastupanje i ostvarivanje
Bavi se onim što se dogodilo, a ne vlastitih potreba i interesa na nenasilan način i ne
svojim tumačenjem događaja ili na štetu drugih osoba. Asertivno komuniciranje
primanjem samo onih dijelova za koje pomaže čovjeku da bude efikasniji u zauzimanju
je lično zainteresiran. za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim
- POSTOJI POMOĆ U RAZUMIJEVANJU ljudima.
Pomaže vam da prepoznate svoja
osjećanja i potrebe, da se oslobodite Asertivnost u školi (bez obzira da li se radi
svojih procjena i da iskažete potrebe i o učenicima, nastavnicima, roditeljima,
očekivanja. pedagozima ili psiholozima) generalno znači:
- POSTOJI PARAFRAZIRANJE I - pokušavati ostvariti svoja prava bez
SUMIRANJE ugrožavanja prava drugih
Pomaže vam da održite pažnju, - biti spreman na razgovor – biti
da ostanete u kontaktu sa svojim spreman komunicirati
osjećanjima i potrebama dok opisujete - utjecati na druge koristeći svoje
šta se sve događalo. Ponavlja ono što sposobnosti
ste rekli drugim riječima zadržavajući - poštovati sebe bez ponižavanja drugih
autentičnost doživljaja (osjećanja i - nastojati otkriti šta je dobro a ne ko je
potrebe). u pravu
- POSTAVLJA PITANJA
Teži što boljem razumijevanju situacije U situaciji kada vi ili vaši prijatelji
i problema kojim se bavite, pojašnjava doživite: izrugivanje drugih, zastrašivanje,
i sebi i vama motive koji su vas omalovažavanje, isključivanje i dr. najčešće
doveli u tu situaciju, kao i motive i roditelji reagiraju agresivno, ali slične reakcije
potrebe drugih učesnika, za koje sami imaju i učenici i nastavnici i drugi i, reagirajući
možda niste dovoljno otvoreni i ne agresivno, samo još više doprinose eskalaciji
prepoznajete ih. konflikta.
- PRUŽA KONSTRUKTIVNU PODRŠKU Kako je cilj medijacije rješavati konflikte, ali
Ako vas savjetuje, to čini stavljajući preventivno djelovati na nasilje i razvijanje
se u vašu poziciju. Ne nudi gotove agresivnosti kod učenika, članovi tima za
recepte, već traži rješenje u skladu medijaciju moraju uložiti dodatni napor da
s trenutnom situacijom i primjereno vježbaju asertivno komunicirati.
vašim očekivanjima.
Koje su to razlike između asertivne i agresivne
Aktivno slušanje se uči i vježba. Da biste pravilno komunikacije?
razumjeli svog sagovornika ili pak kao medijator
u procesu medijacije pravilno obavljali svoje
zadatke, neophodno je da posjedujete kako Agresivno Asertivno
vještinu komunikacije tako i aktivnog slušanja
(slušanja sa empatijom). Agresivna osoba ostvaruje Asertivna osoba ne ostvaruje
svoja prava i interese tako svoja prava i interese tako
Za takvo slušanje potrebno je imati i neke što šteti drugim ljudima. što šteti drugim ljudima
uvjete kao što su: vlastita smirenost, udobno
i sigurno okruženje, korištenje govora tijela, Asertivna osoba shvata da će
Agresivna osoba svoja uspjeti ostvariti ono što želi
nepokazivanje sopstvenih emocija, slušanje prava i interese ostvaruje i da će biti zadovoljna, ali
osobe do kraja izlaganja, korištenje pauze kada stvarajući nezadovoljstvo ne tako što će druge učiniti
je potrebno i dr. kod drugih. nezadovoljnima jer i drugi
žele ostvariti svoje interese.
35
Agresivna osoba smatra da Asertivna osoba smatra da TI poruke - poruke koje vode nerazumijevanju
je njeno mišljenje jedino svako ima pravo na svoje i sukobima
ispravno. mišljenje. Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/
Agresivna osoba je njoj, nisu jasan izraz onoga što želimo da
sumnjičava i emocionalno kažemo.
Asertivna osoba ne shvata
se više uključuje jer smatra
stvari lično.
da je ono što se događa JA poruke imaju četiri komponente.
usmjereno baš na nju.
1. Opažanje (ono što opažamo da druga
Ako ne uspije u onome što je osoba kaže, ili radi, a što nam smeta),
Agresivna osoba osjeća
željela, asertivna se osoba
ljutnju, neprijateljstvo i
osjeća razočarano, tužno, Kada JA (vidim, čujem, sjetim se) …….
okrivljuje druge. 2. Osjećanja (osjećanja u odnosu na ono
nezadovoljno.
što opažamo).
Asertivna osoba stavlja »JA se (sada) osjećam ……….
Agresivna osoba ponaša se
pred sebe ostvarive ciljeve,
osvetoljubivo, nije sklona 3. Potrebe (potrebe, želje, vrijednosti,
sklonija je kompromisima,
kompromisima, viče, prijeti,
sklona je manipulacijama.
otvorenim izražavanjima koje dovode do iskazanih osjećanja).
stavova i potreba. Zato što JA (imam potrebu, želim,
cijenim)………
Potrebno mi je/volio bih ___________
Kao većina ljudskog ponašanja i asertivnost i zbog toga se osjećam ___________ .
se uči. Od rođenja dijete teži zadovoljenju 4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismo
svojih potreba i to želi odmah i neposredno. željeli da budu poduzete).
Kako se s vremenom potrebe dopunjuju, Sada bih željela da ti ……………….
mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju načini na
Primjer „TI-govora”:
koje dijete izražava te potrebe i načini na koje
„Ana, hoćeš li već jednom da prestaneš pričati,
ih zadovoljava. Određena kulturna i društvena
ti si stvarno nekulturna!”
pravila, porodica i dr. učestvuju u određivanju
šta je dobro željeti, kako to ostvariti, šta je Primjer „MI-govora”:
pristojno, šta je agresivno, kako nekoga ne/ „Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikad
povrijediti i slično. ne sluša dok drugi govore!”
Asertivna osoba svoje misli i stavove izražava Primjer „JA-govora”:
jasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujući „Ana, meni smeta kada mi upadaš u riječ, tada
načelima asertivne komunikacije, vješto imam utisak da me ne poštuješ, a volio bih da
izbjegava sukob. me saslušaš, jer mi je važno tvoje mišljenje.”
Da bi se osoba uspješno preobrazila u asertivnu Stvorite povjerenje tako što se u školi nećete
osobu, potrebno je da promijeni mišljenje i stavljati ni na jednu stranu, što nećete
odnos prema onima s kojima ima problem stavljajati sebe u centar pažnje; povezujte
u komunikaciji. Možete li promijeniti svoj sagovornike tako što ćete im pomagati da se
odnos prema nastavniku, roditelju, prijatelju, čuju i razumiju.
jer s njima imate probleme u komunikaciji i
Iz svega spomenutog zaključujemo da je
konflikte?
asertivnost nužna za uspješno funkcioniranje
Najčešći problem u komunikaciji jeste da osobe pojedinca i grupe. Nikada ne možemo udovoljiti
ne znaju izraziti svoje mišljenje, osjećanja i zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da će
zahtjeve ili govorimo o drugim u pokušaju da nas svi voljeti i imati lijepo mišljenje o nama
objasnimo šta mislimo i šta osjećamo. ako činimo ono što oni traže od nas. Asertivno
komuniciranje pomaže pojedincu da bude
Zato je korisno vježbati korištenje tzv. JA-
efikasniji u zauzimanju za sebe i da razvije
poruka, jer su to poruke koje vode razmijevanju
kvalitetne odnose s drugim ljudima.
i povezivanju.
Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih
govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a istovremeno se povezujemo
sa sopstvenim osjećanjima i potrebama, i
ciljevima. Pomažu nam da izrazimo sebe, bez
optuživanja, kritike i etiketiranja druge osobe.
Njima se izražava lični doživljaj onoga što je
druga osoba rekla ili uradila i tako sprečavamo
da osoba kojoj se obraćamo ono što nam smeta
čuje kao napad na nju.
36
2.6. Nenasilna
komunikacija
1
Zorica Trikić i Dragana Koruga „Vršnjačka medijacija – od svađe slađe“ – tekst „Komunikacija“, Kancelarija njemačke
agencije za tehničku saradnju – GTZ, Beograd, 2003.
37
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
– VIŠE OD RIJEČI –
38
Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu s
tvojim potrebama i budi na pristojnoj udaljenosti kada
razgovaraš s drugima!
Edward Hall, američki antropolog kaže da je:
Intimna zona (0 - 45 cm)
Lična zona (45 - 120 cm)
Socijalna zona (120 - 360 cm)
Javna zona (360 cm - )
39
Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatke
odjeći!
40
Naučili smo:
41
Radionica 1 - KOMUNIKACIJA
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – MISLI POZITIVNO (25’)
2. Glavna aktivnost – ZA I PROTIV (40’)
3. Završna aktivnost – ŽIRAFSKI GOVOR/KAŽEM A,
3 RADIM B (25’)
Materijal za radionicu
42
1
UVODNA AKTIVNOST
“Misli pozitivno”
43
2
GLAVNA AKTIVNOST
Za i protiv
44
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Žirafski govor
Materijal za učesnike 1
ŽIRAFSKI GOVOR
45
Radionica 2 - AKTIVNO SLUŠANJE
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost – ZEMLJOTRES/TEST SLUŠANJA (20’)
2. Glavna aktivnost – SLUŠAM/NE SLUŠAM (50’)
3. Završna aktivnost – AJKULA (20’)
3
Materijal za radionicu
• hamer papir
• flomasteri
• stikeri
• test slušanja za učesnike
46
1
UVODNA AKTIVNOST
Zemljotres
Test
Voditelj kaže: „Sada ćete raditi test.” (Materijal za učesnike 1)
Vrijeme rada je ograničeno na tri minute, od trenutka kada vam se kaže da počnete s radom.
Test je zasnovan na logici i vašoj sposobnosti da slijedite uputstva. Pažljivo pročitajte sva pitanja
prije nego što počnete odgovarati. Ne smijete se vraćati na prethodno urađena pitanja da biste
pravili izmjene. Sve odgovore bilježite u kolonama na desnoj strani testa. Okrenite papir. Počnite
s radom“.
47
2
GLAVNA AKTIVNOST
Slušam - Ne slušam
Slušam, a ustvari…
Svi sjedu u dva koncentrična kruga, okrenuti jedni prema drugima. Oni koji sjede u spoljašnjem
krugu su “SLUŠAOCI”, a u unutrašnjem “PRIPOVJEDAČI”. “Slušaoci”, svako za sebe bira način na
koji će slušati (npr. s analizom, dajući savjete, optužujući i sl.) “Pripovjedači” pričaju u prvom krugu
sa prvim “slušaocem”, svako sa svojim, na znak voditelja unutrašnji krug se pomjera za jedno
mjesto ulijevo, tako da se prave novi parovi.
“Pripovjedači” pamte način na koji su slušani u prvoj razmjeni, pa počinju razgovor sa sljedećim
«slušaocem”. Igra se završava kada se cijeli krug završi. Razmjenjuju mišljenje o tome da li su
pogodili kako ih je ko slušao.
Nakon završenog kruga, voditelj pita učesnike da li su pogodili i napravili razliku između različitih
načina slušanja? Zatim ih pita kako im je bilo tokom aktivnosti?
48
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Ajkula
Iz grupe se izdvoje dva dobrovoljca koja glume ajkule, voditelj je kapetan broda, a svi zamisle da
su putnici na brodu koji tone, da je oko njih more sa ajkulama. Pošto brod tone, svi putnici treba
da se rasporede u čamce za spasavanje. Čamci za spasavanje su mali i u njih može stati samo
određeni broj putnika, koji određuje kapetan.
Na njegov znak i prema broju koji odredi, putnici se grupišu u “čamce”. Ukoliko ih ima više od
zadatog broja, ajkule će ih “pojesti”- odnosno, pretvaraju ih u nove ajkule. Igra traje dok svi ne
postanu ajkule ili dok se ne organiziraju tako da ih ajkule više ne mogu pojesti.
49
Materijal za učesnike 1
TEST SLUŠANJA
T N
Veoma malo ljudi zna za ime predsjednika SAD koji je bio na vlasti 1927.
8.
godine.
Postoji granica do koje najduže možete zaći u šumu ako nemate dozvolu
11.
za rad.
U uputstvu je rečeno da prvo pročitate sva pitanja prije nego što počnete
13.
pisati odgovore.
Ako ste uspjeli da nadmudrite ovaj test, molimo vas da šutite dok drugi
15.
rade.
50
Radionica 3 - NENASILNA KOMUNIKACIJA
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost – S NAMA JE SVE OK, A S VAMA NIJE (10’)
2. Glavna aktivnost – ZIDOVI I MOSTOVI (40’)
3. Završna aktivnost – UZEMLJENJE (10’)
3
Materijal za radionicu
51
1
UVODNA AKTIVNOST
52
2
GLAVNA AKTIVNOST
Zidovi i mostovi
Zidovi
Na zid se okače 2 velika papira, na jednom su nacrtani
pravougaonici kao cigle koje čine zid, a na drugom je most. Svaki
učesnik se sjeti nekog svog konflikta iz prošlosti i šta su tada
izgovorili. Ispišu te svoje poruke na stikere (jedan stiker - jedna
poruka). Kad završe, lijepe stikere na prvi papir - zid.
Voditelj čita poruke, komentariše i, ako može, svrstava ih u kategorije (npr. dijagnoze i sl.) i
rezimira da su to Ti-poruke i šta su njihove karakteristike. (Učesnici mogu i sami pogledati zid i
prokomentarisati.)
Mostovi
Učesnici se dijele u grupe po troje (način podjele po izboru voditelja), svaka grupa odlazi do zida
i uzima po nekoliko poruka (važno je da sve poruke budu skinute). U malim grupama, poruke
koje su izabrali prevode u Ja-poruke, jasno izražavajući sebe, svoje mišljenje, osjećanja i potrebe.
Učesnicima prethodno objasnimo formulu po kojoj se izražavamo Ja-porukama.
Kada završe, po grupama dolaze do zida, izgovaraju šta su napisali i ako se grupa slaže, lijepe
poruku na sliku mosta.
53
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Uzemljenje
54
III
Konflikt
56
3.3. Vrste konflikata situaciji čas reagira kao učenik, čas kao
predsjednik odjeljenja)
u školi Spoljašnji
• interpersonalni - između dviju ili više osoba
(npr. svađa između prijateljica)
Postoji više podjela konflikata u školi te ćemo • socijalni - između dviju ili više grupa (npr.
ukazati na neke podjele po odgovarajućim grupa u odjeljenju)
kriterijima.
c) prema FUNKCIONALNOSTI
a) prema UZROKU konflikta Prema efektima do kojih dovode, konflikti se
Konflikt informacija - nastaje usljed nedostatka mogu podijeliti na:
komunikacije ili selekcije informacija u Funkcionalne - konflikti koji dovode do
komunikaciji (npr. nastavnik ne želi komunicirati konstruktivnih promjena u odnosima među
s nekim učenikom jer ga je ovaj uvrijedio; učenici pojedincima/ grupama.
dobijaju samo informacije za koje nastavnici ili Nefunkcionalne - konflikti koji dovode do
roditelji smatraju da im trebaju dati a pri tome pogoršanja odnosa, nasilja.
skrivaju cjelovitu informaciju).
d) prema DUŽINI TRAJANJA
Konflikt interesa - javlja se zbog suprotstavljenih • kratkotrajni - nastaju kao rezultat
načina zadovoljenja istih potreba (npr. međusobnog nesporazuma, ili učinjenih
ocjenjivanje – ako jedna strana želi pismeno grešaka koje se brzo uočavaju i
(nastavnik) a druga usmeno provjeriti znanje razrješavaju.
(učenici)). • dugotrajni - uvjetovani i praćeni
Konflikt u odnosima - nastaje kada neka od poremećajem međuljudskih odnosa. Oni se
strana ili obje strane posjeduju predrasude i sporo prevazilaze i razrješavaju.
stereotipe o drugoj strani i ponašaju se u skladu e) prema POSLJEDICAMA
s tim (npr. ako učenici iz grada smatraju da
Oni koji ostavljaju posljedice (npr. opadanje
su djeca sa sela lošiji učenici i ne žele s njima
motivacije za učenjem, masovno odsustvo iz
komunicirati, biti u istoj ekipi na času tjelesnog
škole).
odgoja).
Oni koji ne ostavljaju posljedice (npr. sitni sukobi
Konflikt resursa - nastaje kada dvije ili više
koji proizilaze iz različitih osobina učenika ili
osoba žele nešto čega ima malo
nastavnika; ne ostavljaju posljedice na život
(npr. ako i vi i vaša sestra želite nove torbe,
učenika i nastavnika i rad školske ustanove;
a roditelji imaju novca da kupe samo jednu
poslije razrješavanja sukoba uspostavljaju se
torbu).
zdravi odnosi, nema osjećanja uvrijeđenosti ni
Konflikt vrijednosti - nastaje u situacijama u potrebe za osvetom).
kojima se među sagovornicima suprotstavljaju
f) prema MANIFESTACIJI
sistem vrijednosti i uvjerenja (npr. kada se
pojavi sukob vrijednosti koje njeguje porodica i VIDLJIVI - ispoljavaju se u obliku verbalnih,
škola – npr. način oblačenja). kritičkih sukoba na nastavi i drugim skupovima,
a ogledaju se i u sukobu interesa pojedinih
Strukturalni konflikt - kada su u jednoj grupi grupa ili njihovih predstavnika. Ispoljavaju se
nedovoljno definirane uloge i procedure (npr. u obliku žalbe.
kada u jednom odjeljenju svi žele ranije otići
s časa, jer učenici koji putuju autobusom do NEVIDLJIVI - teže ih je otkriti, jer su akcije
škole ranije napuštaju čas da bi stigli na vrijeme sukobljenih strana međusobno prikrivene.
polaska autobusa). g) prema AKCIJI
b) prema PLANU DEŠAVANJA STVARALAČKI - stvaraju pozitivne vrijednosti u
Unutrašnji / intrapersonalni - konflikt je lociran školi, koje se ogledaju u razbijanju i napuštanju
na ličnom planu: zastarjelih šablona i metoda, čime se dolazi do
• konflikt između dviju podjednako neprijatnih boljih rješenja.
mogućnosti (npr. napustiti čas ili ostati „kao RUŠILAČKI - zastupa ih “škola međuljudskih
izdajnik”) odnosa” na čelu sa Eltonom Mejom. Ta škola
• konflikt između podjednako privlačnih opcija smatra da su konflikti u principu negativni,
(npr. ili dobiti novu jaknu ili dobiti novi jer su praćeni neizvjesnostima, razočarenjem,
mobitel) padom učenja, pa čak i rasturanjem razreda.
• konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja
(npr. naklonost prema prijateljici, ali i Konflikti u sebi nose karakteristike većeg broja
činjenica da ona pripada drugoj etničkoj navedenih vrsta konflikata.
grupi) Neki konflikti mogu biti istovremeno: npr.
• konflikt uloga (npr. kada je učenik i konflikt vrijednosti, dugotrajan, s dugoročnim
predsjednik odjeljenske zajednice, pa u istoj
posljedicama za školu, spoljašnji, vidljiv i 3.4. Funkcije konflikata
rušilački (npr. ako je u jednoj školi izbio sukob
među učenicima različitih nacionalnosti – riječ
je o konfliktu vrijednosti, koji može dugo trajati;
to je sukob između dvije grupe učenika; vidljiv Svaki konflikt ima potencijal da bude bilo
je svakodnevno; ostavlja posljedice i za učenike funkcionalan /svrsishodan bilo nefunkcionalan/
i za školu, ako učenici koji su u manjini prestanu nesvrsishodan što ovisi o ponašanju pojedinaca
dolaziti u školu, slijedi razočarenje učenika, pad u konfliktnoj situaciji.
učenja i potencijalno raspuštanje razreda).
Kada je konflikt funkcionalan, on dovodi do
Neki konflikti mogu biti i pozitivni – primjer pozitivnih ishoda kao što su:
je - konflikt interesa, spoljašnji, kratkotrajan, - pozitivna atmosfera
uspostavlja zdravije odnose, vidljiv i stvaralački - pozitivno pražnjenje emocija
(npr. sukob učenika i nastavnika, jer nastavnik - jačanje jedinstva grupe koja se
stalno učenike ispituje pismeno – riječ je o opredjeljuje za rješavanje zajedničkog
konfliktu interesa, jer učenici smatraju da su problema
uspješniji u usmenom izražavanju, a nastavnik - uspostavljanje mehanizama prevencija
mora imati odgovarajući broj ocjena i zato ih konflikata i njihovog razrješavanja.
ispituje na taj način; riječ o konfliktu između
Kada je konflikt nefunkcionalan, on dovodi do
jedne osobe i grupe; svakodnevno vidljivom,
negativnih ishoda kao što su:
jer se učenici bune kada imaju pisanu provjeru
- negativna atmosfera
znanja; kratkotrajan je, jer nakon što su iskazali
- negativno pražnjenje emocija
svoj protest nastavnik je prihvatio da ih usmeno
- narušavanje jedinstva grupe
ispituje i što je najvažnije – nakon toga su
- isključivanje mogućnosti pozitivnih
uspostavljeni dugotrajno zdraviji odnosi između
promjena.
nastavnika i učenika).
Da bismo mogli konstruktivno rješavati konflikte,
Dakle, struktura konflikta je izuzetno složena i
najprije je potrebno da ih razumijemo, da znamo
prilikom njegovog rješavanja nužno je napraviti
njihove uzroke i vrstu.
analizu strukture konflikta, kako bi se utvrdile
sve njegove karakteristike odnosno odredila Pravi problem svih konflikata je u stalnoj opasnosti
vrsta konflikta. od njihove eskalacije (razbuktavanja),
pri čemu obje strane u konfliktu sve više
pribjegavaju upotrebi sile. Tada se konflikt
može sve manje kontrolirati, dok potpuno ne
izmakne kontroli, prijeđe prag upotrebe nasilja i
počne nanositi štetu i jednoj i drugoj strani. Na
taj način onemogućuje se daljnji suživot strana
u konfliktu. A onda već treba birati tehniku kako
konflikt rješavati.
58
PODSJETNIK ZA ODRASLE2
2
Zorica Trikić i Dragana Koruga „Vršnjačka medijacija – od svađe slađe“ – tekst „Konflikti”, Kancelarija njemačke agencije
za tehničku saradnju – GTZ, Beograd, 2003.
59
KAKO KREIRATI ŠKOLU /UČIONICU/
GRUPU U KOJOJ SE NA KONFLIKT GLEDA
KONSTRUKTIVNO
60
Naučili smo:
KONFLIKT je oblik sučeljavanja dviju ili Postoji više različitih podjela konflikata u školi:
više strana koje doživljavaju prijetnje ličnim 1. prema UZROKU konflikta - konflikt
potrebama, interesima, vrijednostima ili informacija, konflikt interesa, konflikt
ciljevima. u odnosima, konflikt resursa, konflikt
Konflikt se definira i kao sukob nespojivih vrijednosti i strukturalni konflikt.
namjera i djelovanja u pojedincu, grupi i narodu 2. prema PLANU DEŠAVANJA
ili između pojedinaca, grupa i naroda. Unutrašnji /intrapersonalni - konflikt je
lociran na ličnom planu
Međuljudski odnosi predstavljaju izvor Spoljašnji (interpersonalni i socijalni).
različitih otpora, sukoba, nesporazuma, 3. prema FUNKCIONALNOSTI –
nametanja ličnih interesa i interesa različitih funkcionalni i nefunkcionalni.
grupa. 4. prema DUŽINI TRAJANJA – kratkotrajni
Najčešći uzroci konflikta u školi su: i dugotrajni.
- slaba komunikacija između učenika, 5. prema POSLJEDICAMA – oni koji
između učenika i nastavnika, između ostavljaju i oni koji ne ostavljaju
učenika i roditelja, između roditelja i posljedice.
nastavnika; 6. prema MANIFESTACIJI – vidljivi i
- različite vrijednosti u porodici i školi, nevidljivi.
- nejasna školska zaduženja i za učenike 7. prema AKCIJI – stvaralački i rušilački.
i za nastavnike,
- ograničeni resursi (ljudski, tehnički) u Pravi problem svih konflikata je u stalnoj
školi, opasnosti od njihove eskalacije, pri čemu obje
- različiti interesi učenika, nastavnika i strane u konfliktu sve više pribjegavaju upotrebi
roditelja, sile. Konflikt se sve manje može kontrolirati,
- ovisnost o jednoj strani (osobi), dok potpuno ne izmakne kontroli, pređe prag
- nejasna pravila i norme, upotrebe nasilja i počne nanositi štetu i jednoj
- neriješeni raniji sukobi i drugoj strani. Na taj način onemogućuje se
- ljubavne veze u školi. daljnji suživot strana u konfliktu.
61
Radionica 1 - KONFLIKT
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – IZ LIČNOG UGLA (20’)
2. Glavna aktivnost – SANTA LEDA (55’)
3. Završna aktivnost – CRTAČKA BITKA (15’)
3
Materijal za radionicu
• papiri
• hamer papiri
• flomasteri
• radni list „Asocijacije na pojam konflikt“
• radni list „Lista emocija“
• lista emocija za „Santu leda“
62
1
UVODNA AKTIVNOST
Iz ličnog ugla
3. Nakon toga učesnici ispisuju pet najjačih emocija koje odlikuju konflikt.
(Materijal za učesnike 2 – Lista emocija)
63
2
GLAVNA AKTIVNOST
Santa leda
3 ZAVRŠNA AKTIVNOST
Crtačka bitka
64
Materijal za učesnike 1
1. ________________________________________________________
2. ________________________________________________________
3. ________________________________________________________
4. ________________________________________________________
5. ________________________________________________________
6. ________________________________________________________
7. ________________________________________________________
8. ________________________________________________________
9. ________________________________________________________
10. ______________________________________________________________________
Materijal za učesnike 2
1. ________________________________________________________
2. ________________________________________________________
3. ________________________________________________________
4. ________________________________________________________
5. _______________________________________________________________________
65
Materijal za učesnike 3
želja za
šamari rane temperament moć
pobjedom
prekid
»ja hoću…« suze neprijateljstvo teror
komunikacije
želja za
želja za osjećaj »ja želim, stalo
slabost nastavkom
razrješavanjem ugroženosti žrtve mi je...«
komunikacije
66
Radionica 2 - KONFLIKT
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – OKIDAČI (15’)
2. Glavna aktivnost – ŽIVOT NA OSTRVU (35’)
3. Završna aktivnost – TVRĐAVA (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papir
• radni list „Okidači“
67
1
UVODNA AKTIVNOST
Okidači
68
2
GLAVNA AKTIVNOST
Život na ostrvu
69
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Tvrđava
70
Materijal za učesnike 1
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
71
Radionica 3 - KONFLIKT
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – RJEŠENJE JE... (15’)
2. Glavna aktivnost – BIJES (40’)
3. Završna aktivnost – GRUPNI ZAGRLJAJ (5’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papir
• kartice s konfliktima
• stikeri: plavi, crveni, narandžasti, bijeli, žuti
• veliki papir za igru BIJES
72
1
UVODNA AKTIVNOST
Rješenje je...
2
GLAVNA AKTIVNOST
Bijes
73
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Grupni zagrljaj
Materijal za učesnike 1
Kartica 1
Marko i Petar su najbolji prijatelji u razredu. Tog jutra žestoko su se
posvađali zbog poraza njihovog tima na utakmici, iako je Marko postigao
gol, a Petar promašio penal. Petar je osporio značaj Markovog gola, a ovaj
ga okrivio za promašeni penal. Usred svađe Marko se iznenada zaustavi i
sasvim mirnim tonom izjavi .......
Kartica 2
Na ulazu u školi skoro svaki dan nastaje konflikt između mlađih i starijih
učenika ko će prvi ući u školu. Mlađi učesnici misle da su stariji učenici
teški (agresivni). Stariji učenici misle da su mlađi spori, razmaženi. Jednog
dana izbila je tuča između njih...
Kartica 3
Sanja, nastavnica fizike, ima velike probleme kada odlazi u učionicu VIII 3,
jer omiljeni učenik ovog razreda zbog njene jedinice iz fizike ponavlja razred.
On je sada VII 3. Konflikt između nje i učenika VIII 3 stalno tinja...
74
IV
Tehnike i
procedure
rješavanja
konflikata
76
JA+,TI-
AJKULA
(takmičenje) Ja sam OK, ali ti nisi. Ja ću ti reći gdje ti je mjesto.
POBJEDA/PORAZ Problemi su zbog tebe i ti si kriv, a ne ja. Da tebe nema,
- bit će po mome ili nikako, ja ne bih imao problema. Pokušat ću da te se riješim.
nema razgovora o tome
»Biće po mome ili nikako«.
LISICA
(kompromis) JA+, TI+/JA-, TI –
KOMPROMIS - MALO JA MALO TI Ja sam OK, i ti si OK. Riješit ćemo konflikt ako se oboje
- hajde da vidimo šta je odreknemo nekih zahtjeva.
sredina, svako se mora „Nema pobjednika, nema poraženih.”
nečeg odreći
KORNJAČA
JA-, TI-
(povlačenje)
Ja nisam OK, ti nisi OK. I pošto tako nećemo ništa postići,
- NEMA POJAVNOG KONFLIKTA
svejedno mi je šta će ispasti iz ovoga. Zašto bi se trudili
- sukob, kakav sukob? Ne kad i onako nema smisla.
vrijedi da se nerviram zbog
»Sukob, kakav sukob?«.
toga.
KAMELEON
JA-, TI+
(prilagođavanje)
Ja nisam OK, ti jesi.Vidim da si jači i zato uradi kako
POPUŠTANJE (POTISKIVANJE I
ti kažeš. Bit će najbolje ako se ja povučem sa svojim
NEGIRANJE) - NEMA POJAVNOG
zahtjevima, željama. Samo mi reci šta treba da radim.
KONFLIKTA
»Kako ti kažeš«.
- šta god ti kažeš, dižem ruke
Prilikom odabira stila ili kombinacijom stilova rješavanja sukoba važno je definirati cilj djelovanja -
želimo li pobijediti, i poraženoga vidjeti na podu ili nam je cilj da se obje strane u sukobu osjećaju
kao pobjednici.
Ne treba da konflikt izbjegavamo, već da ga prihvatamo kao sastavni dio života, jer nam pomaže
da razvijamo svoje vještine kao što su: tolerancija na različitosti, uzajamnost, razumijevanje i
prihvatanje bez ograničavanja i uvjetovanja, suradnja, komunikacija, rješavanje problema,
demokratičnost i sl.
Sukob je neizbježan; premalo sukoba jednako je tako problematično kao i previše, ne postoji
idealan način rješavanja sukoba.
77
4.4. Reakcije na konflikt 4.5. Kako pravilno
razumjeti konflikt u
U konfliktnim situacijama javljaju se tri velike
školi
grupe reakcija:
1. Zajedničko traženje rješenja: Sukobljene
strane međusobno komuniciraju ne bi li Konflikt u školi po pravilu nastaje spontano.
pronašle pozitivan ishod sukoba za obje U početku se nalazi u prikrivenom stanju
strane. i karakterizira ga traženje podrške od još
drugih strana (npr. tražimo podršku drugih
2. Poduzimanje odvojenih akcija: prijatelja), kako bi se suprotna strana brže
Sukobljene strane samostalno donose odluke porazila i odustala od svojih zahtjeva. Odbija se
o akcijama koje će poduzeti i postupaju u druženje i suradnja sa sukobljenom stranom,
skladu sa odlukama. počinje ogovaranje i povećava se stres kod obje
sukobljene strane.
3. Arbitriranje treće strane: Podrazumijeva
uključivanje stručnih osoba (sud, direktor, Da bismo mogli konstruktivno rješavati konflikte
nastavnik, roditelj), koje teže objema u školi, najprije je potrebno da ih razumijemo.
stranama nametnuti svoje viđenje rješenja
sukoba i izlaska iz krize. Iskustva govore da će se nakon razumijevanja
konflikti i uspješno rješavati ako:
Teško je razdvojiti ove oblike ponašanja
u konfliktu jer se oni stalno prepliću i • smo spremni pronaći zajednički interes
kombiniraju. među sukobljenim stranama
• iskreno želimo otkloniti nesporazume
• odlučimo slušati sagovornike
• nastupamo otvoreno
• uvažavamo tuđe potrebe
• prihvatamo promjene
• iskazujemo poruke u prvom licu - “JA”
govor
• pokazujemo čvrstinu i elastičnost,
odlučnost i strpljivost
• jasno formuliramo izvor konflikta
• jasno iznesemo zašto je važno da
prekinemo konflikt
• držimo se teme i ne pozivamo se na
stare neriješene situacije
• ne tražimo ko je kriv, već ko je
odgovoran
Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam
ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
rješavanja konflikata u školi – pregovaranje ili
medijaciju. Pregovaranje je tehnika rješavanja
konflikta u kojem strane u sukobu pregovaraju,
bez posrednika, dok tehnika medijacije
podrazumijeva učešće treće strane (medijatora)
o čemu ćemo govoriti u nastavku Priručnika.
78
Naučili smo:
Svaki konflikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno Iskustva govore da će se nakon razumijevanja
nivoa eskalacije (rasplamsavanja) i to: konflikti i uspješno rješavati ako:
NEPRIJATNOST - Osjećamo da nešto nije uredu, • posjedujemo spremnost nalaženja
možda je teško identificirati problem, ali nismo zajedničkog interesa
sigurni zbog čega. • iskreno želimo otkloniti nesporazume
• odlučimo slušati sagovornike
INCIDENT - Dogodila se kratkotrajna
• nastupamo otvoreno
oštra razmjena informacija koja nas čini
• uvažavamo tuđe potrebe
uznemirenim.
• prihvatamo novine i promjene
NESPORAZUM - Namjere i činjenice su zbrkane • iskazujemo poruke u prvom licu - “JA”
i pogrešno protumačene. Misli nam se često govor
vraćaju na problem. • pokazujemo čvrstinu i elastičnost,
odlučnost i strpljivost
NAPETOST - Počinjemo jedni druge da opažamo
• jasno formuliramo izvor konflikta
u najgorem svjetlu.
• jasno iznesemo zašto je važno da
KRIZA - Emotivni naboj utječe na naše prekinemo konflikt
ponašanje, ne možemo normalno funkcionirati. • držimo se teme i ne pozivamo se na
Pomišljamo da napustimo školu, raskinemo stare neriješene situacije
vezu ili nekoga povrijedimo. • ne tražimo ko je kriv, već ko je
odgovoran
Konflikt može imati četiri (a neki autori spominju
i pet) ishoda i to: Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam
1. pobjednik/gubitnik ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
2. gubitnik/pobjednik rješavanja konflikata u školi – pregovaranje
3. kompromis ili medijaciju. Pregovaranje je tehnika
4. gubitnik/gubitnik rješavanja konflikta u kojem strane u sukobu
5. pobjednik/pobjednik – rješenje kojem pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika
težimo u konfliktu i koji je cilj ovog medijacije podrazumijeva učešće treće strane
našeg učenja. (medijatora).
79
Radionica 1 - RJEŠAVANJE KONFLIKTA
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – MIRNA IGRA (15’)
2. Glavna aktivnost – PAVO (60’)
3. Završna aktivnost – ČOVJEČULJCI (15’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papir
• tekst za učesnike „Pavo“
• radni list „Čovječuljci“
80
1
UVODNA AKTIVNOST
Mirna igra
2
GLAVNA AKTIVNOST
Pavo
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Čovječuljci
Pavo
Tvoje pravo ime je Martin i sve do ove školske godine živio si na selu. Tamo si imao dobre prijatelje.
Otac ti se iznenada razbolio i nakon kratkog vremena umro. Tada ti se srušio svijet i sve je krenulo
nizbrdo. Majka je sa jednim svojim prijateljem pošla u grad u nadi da će naći posao, ali nije uspjela.
Povremeno nalazi neke poslove po kućama, ali to nije dovoljno za život pa svi živite od male plaće
koju prima njen prijatelj. Njega ne voliš jer te, kad se napije, vrijeđa, a ponižava i tvoju mamu.
Ovdje u razredu nisi dobro prihvaćen. Ima tu neki Robert koji ti je dao nadimak Pavo i sad te niko ni
ne zove pravim imenom. Ti se nisi ljutio, samo si želio da te prihvate i da ti bar u školi bude lijepo
kad već nije kod kuće. Vidio si da svi dječaci uživaju u tim šalama koje s tobom izvodi Robert pa si
pristao da budeš žrtva nadajući se da će to prestati. Međutim, nije. Robert je stalno smišljao sve
nove i nove načine tvog zlostavljanja i sad je to već postalo neizdrživo.
Posebno te uvrijedilo kad su tražili da im ližeš cipele i kad su te skidali pa ti pantalone mazali
kremom za cipele. Poslije su još danima okolo pokazivali slike koje su snimili mobitelom i smijali se.
Jednom si se pobunio i rekao da je sad dosta, ali ti je Robert zaprijetio nekakvom britvicom. Njega
si se inače bojao. Kad su te neki dan zajedno s jaknom objesili na vješalicu u učionici, pobunio
se Bruno i skinuo te. On se ne boji Roberta iako je i on u svemu učestvovao pa te čak i snimao
mobitelom. Izgleda, ipak, da je tvojim patnjama došao kraj. Djevojčice koje je Robert slao da drže
stražu sve su ispričale razrednici.
Danas je nekoliko vas pozvano pedagogu.
Odlučio si sve ispričati jer ovo više ne možeš podnositi.
82
Materijal za učesnike 2
83
Radionica 2 - RJEŠAVANJE KONFLIKTA
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – SITUACIJA AJKULA (15’)
2. Glavna aktivnost – ROBERT (30’)
3. Završna aktivnost – OSVAJANJE DVORCA (15’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papir
• tekst sa Situacijama za stil „Ajkula“
• tekst za učesnike „Robert“
84
1
UVODNA AKTIVNOST
Situacija AJKULA
2 GLAVNA AKTIVNOST
Robert
85
3 ZAVRŠNA AKTIVNOST
Osvajanje dvorca
86
Materijal za učesnike 1
1. Na školskoj zabavi učenici se podijele u dvije odvojene grupe. Mario je vođa jedne, a Dino druge
grupe. Svaka se grupa smije i dobro zabavlja, ali i ignorira učenike druge grupe.
2. Tvoja porodica te upozoravala da ne razgovaraš s dječakom s druge strane ulice. Tvoja porodica
ti kaže da se on razlikuje od tebe te da je veoma zao. Kada si se vraćao kući, prišao ti je dječak
s druge strane ulice. Suznih očiju te je zamolio da mu pomogneš u rješavanju zadaće. Rekao je
da nema nikog drugog ko bi mu mogao pomoći...
Materijal za učesnike 2
Robert
Ti si učenik sedmog razreda. U školi ti baš i nije zanimljivo jer ne postižeš neki uspjeh. Doduše, tvoji
roditelji su i tako suviše zaposleni pa te malo kad i pitaju za školu. Oni ni inače nemaju vremena
za tebe i misle da ćeš se već u životu nekako snaći. Imaš računar i bezbroj igrica, televizor imaš u
svojoj sobi i možeš ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko trebaš, a ti se uvijek na
kraju provučeš s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni.
U posljednje vrijeme u školi ti je postalo zanimljivo. U vaš razred je došao jedan seljačić. Ime mu
je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako čudno govori i tako je smiješan, a i manji je
od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplašenim okicama pogleda u tebe,
ti se kidaš od smijeha.
Neki od vaših nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov čas, vi dječaci pošaljete
djevojčice, a njih je samo četiri, pred vrata da drže stražu i da jave čim vide da nastavnik dolazi.
Vi tada počinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo liže cipele,
drugi put da se skine pa ste mu pantalone namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao
mobitelom pa ste se još danima zabavljali gledajući ove slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu
jaknu zajedno s njim objesili na vješalicu, a on onako mahao bespomoćno rukama i nogama. No,
tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo.
No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si curama zaprijetio da ne smiju gledati šta vi
radite, one su izgleda virile dok su držale stražu. Tea je neki dan otišla razrednici i sve ispričala.
Tužibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit će pozvani
i tvoji roditelji.
Najgore je što sad svi svaljuju krivnju na tebe iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to
samo šala iako se i tebi sad čini da ste ipak pomalo pretjerali.
87
Radionica 3 - RJEŠAVANJE KONFLIKTA
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – SITUACIJA ŽIRAFA (15’)
2. Glavna aktivnost – TEA (35’)
3. Završna aktivnost – ATOM (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• tekst za učesnike „Tea“
• tekst sa situacijama za stil ŽIRAFA
• papir
88
1
UVODNA AKTIVNOST
Situacija ŽIRAFA
2
GLAVNA AKTIVNOST
Tea
3 ZAVRŠNA AKTIVNOST
Atom
89
Materijal za učesnike 1
1. Učenik iz razreda je dobio novu pernicu kao rođendanski poklon. U školi si bio svjedok da je
drugi učenik uzeo pernicu i stavio je u torbu. Nisi siguran je li učenik ukrao pernicu ili ju je uzeo
radi šale...
2. Ti i tvoji prijatelji igrate nogomet na školskom dvorištu. Jedan od njih je jako udario loptu i ona
je razbila školski prozor. Istrčala je nastavnica i pitala ko je razbio prozor...
Materijal za učesnike 2
Tea
Ti si učenica sedmog razreda. To je pretežno muški razred i samo ste vas četiri djevojke. Vi ste
uvijek zajedno i dobro se slažete. Dječaci uvijek smišljaju neke gluposti. Kad neki nastavnici
kasne na nastavu, vas pošalju da stražarite pred vratima, što vama odgovora jer se do mile volje
napričate. Tebi je lijepo s tvojim prijateljicama jer sve imate slične probleme. Ti imaš mlađeg brata
koji je u posljednje vrijeme postao nemoguć. Stalno uzima tvoje stvari, smeta ti kad razgovaraš s
prijateljicama, a kad trebaš računar, on je uvijek uz njega sa svojim igricama. I tvoje prijateljice
imaju sličnih problema s bracom i sestrama. Kad s njima popričaš o svemu, i tebi je nekako lakše, a
dobiješ i neke ideje kako brata privoljeti na suradnju. Uključila si se i u neki kurs nenasilja u Centru
za mir i sad to koristiš s bratom. Ponekad uspiješ, a ponekad i ne.
Jednog dana dok ste držali stražu pred vratima, ti si provirila u učionicu i vidjela kako Robert
zajedno s ostalim dječacima zlostavlja dječaka koji je nedavno došao u vaš razred. Iako se taj
dječak zove Martin, on mu je dao nadimak Pavo i sad ga svi tako zovu. Pitala si Pavu poslije što
mu to rade, ali on ti nije htio ništa reći. Samo je gledao u pod. Izgleda da se jako boji Roberta, a i
inače nekako izgleda uplašen i nesretan. Ti misliš da to što se događa nije uredu i da moraš nešto
učiniti.
Najprije si razgovarala s prijateljicama, ali one su rekle da se ne žele miješati u te muške gluposti,
a, osim toga, ne žele se zamjeriti Robertu. On je stalno glavni i svi ga podržavaju. Kad je neki
dan došlo do svađe između Brune i Roberta, ti si odlučila poći kod razrednice i sve joj ispričati.
Razrednica te je pohvalila i rekla da će ona u suradnji s pedagogom sve riješiti.
Danas je nekoliko vas pozvano kod pedagoga gdje će trebati o svemu raspraviti. Ti misliš da među
djecom u vašoj školi ima previše nasilja i da ste krivi i vi učenici koji se tome ne suprotstavljate.
Žao ti je i tog nesretnog Pave koji je tako tužan i uplašen.
90
V
Pregovaranje
92
5.3. Tipovi i principi zainteresiranost za austrijsku poljoprivredu, jer
se žele baviti poljoprivredom; potrebu za kraćim
pregovaranja putovanjem, jer ne mogu duže odsustvovati od
kuće zbog pružanja pomoći roditeljima itd.).
Djeca iz grada iznose svoje potrebe za odlazak
na eksurziju u Španiju (odlazak na stadion
Nogometnog kluba „Barcelona”, boravak na
plaži zbog čistog zraka itd.). Rješenje pregovora
može biti da idu u Španiju, jer su prvo uvažili
neke zajedničke potrebe (da će vidjeti nogometni
stadion „Barcelone”, putovati kroz Sloveniju,
Italiju, Francusku do Španije i vidjeti veći broj
gradova, a što su učili iz geografije itd.)
Bez obzira da li pregovarate s pozicija ili interesa,
i vi i vaš oponent želite pobijediti u pregovorima,
a to baš i nije lako.
93
uspostavlja bolja suradnja s ljudima s kojima 5.5. Procedura
ste u komunikaciji.
Postoji sedam tipova pregovarača.
pregovaranja
• nastoje dominirati u
DOMINANTNI pregovorima, grubi Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
su i bučni.
Faza 1: Prije pregovora
• slični dominantnim,
EKSTROVERTNI poklanjaju pažnju Za pregovore je potrebno dobro se pripremiti
izgledu i okruženju. odnosno odgovoriti na pitanja – šta želim postići
pregovorima (želim postići što više mogu) i šta
• nemaju povjerenja to mogu pružiti konkurentu.
INTROVERTNI ni u koga, traže puno
Zatim, neophodno je upoznati konkurenta
pažnje.
što bolje, otkriti njegov pregovarački stil i
pretpostaviti šta konkurent želi.
NEVINAŠCA • opasni pregovorači. Cilj pregovora mora biti pobjeda-pobjeda
rješenje. Naravno, možete očekivati da će vaš
konkurent pokušati nametnuti neka druga pravila.
• koriste sve vrste Da biste to spriječili, neophodno je da odredite
GLUMCI svoju najbolju alternativu tzv. BATNA (The
glume.
Best Alternative To a Negotiated Agreement).
BATNA predstavlja vašu odstupnicu, vašu
• izgledaju kao da ne drugu najbolju odluku. Odrediti svoju BATNA
FILOZOFI prije pregovaračkog procesa znači da ćete biti
znaju šta hoće.
sigurniji tokom pregovora, ali bilo bi korisno da
procijenite i šta je BATNA vašeg konkurenta.
• žele pozitivan
ČUVARI rezultat za obje Najkraće – prije pregovora:
strane. - utvrditi svoj cilj pregovora
- utvrditi šta se može pružiti konkurentu
- zalagati se za rješenje pobjeda-pobjeda
- odrediti svoju BATNA
- odrediti BATNA svog konkurenta
94
Parafraziranje se vrši tako da sačekate da 5.6. Mogući ishodi
konkurent završi izlaganje, a ako je preopširan,
uljudno ga prekinete, ponovite šta ste čuli i pregovaranja
pitate konkurenta da vam potvrdi da li ste
dobro razumjeli. Ako je sve uredu, razgovor
se nastavlja, a ako ne, zahtijevajte dodatna
Iako je rješenje koje donosi najveću dobrobit
pojašnjenja. Kod parafraziranja je važno
za sve pregovarače ono u kome sve strane
zapamtiti dvije stvari: ne upotrebljavajte „ti”
pobjeđuju - “pobjeda – pobjeda”, postoje i drugi
govor i ne upotrebljavajte parafraziranje često.
ishodi pregovora i to:
Za efektivnu komunikaciju je, pored slušanja,
potrebno ovladati i tehnikama postavljanja 1. Pobjeda – poraz / poraz - pobjeda:
pitanja. Pitanja se najčešće dijele na zatvorena takmičenje
i otvorena.
Zatvorena pitanja obično počinju sa „Da li...?” i Samo jedna od pregovaračkih strana postiže
„Je li...?” „Hoćeš li...?” svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili fizičkim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
Odgovori na zatvorena pitanja su „Da” i „Ne”
(prihvatate ili ne prihvatate nešto). 2. Poraz – poraz: povlačenje
Otvorena pitanja počinju riječima „Šta...?”, Konflikti se izbjegavaju tako što obje strane
„Ko...?”, „Kako...?”, „Gdje...?”, „Kada...?” i odustaju od svojih ciljeva ili odgađaju rješenje
„Zašto...?” i ostavljaju sagovorniku da jasnije konfliktne situacije za kasnije, jer obje strane
izrazi svoje mišljenje o određenom problemu. gube nešto u toku ovih pregovora.
95
5.7. Teški pregovarači NEKOLIKO PREPORUKA ZA
USPJEŠNO PREGOVARANJE
Teorija pregovaranja poznaje deset tipova
teških pregovarača. Faza: Priprema
«Tenk» želi kontrolirati proces i postepeno Pripremi što više informacija o konkurentu.
postaje agresivna osoba. Analiziraj konkurentovu moć.
«Snajper» pokušava kontrolirati pregovaranje Analiziraj interese konkurenta.
ruganjem i ponižavanjem. Definiraj vlastiti interes.
Realno procijeni vlastitu moć.
«Sveznalica» posjeduje mnoga znanja i Pojačaj svoju moć.
pokušava riješiti pregovore na način koji je Prikrij svoje nedostatke i istakni prednosti.
unaprijed utvrdio kao najbolji. Procijeni dokle je konkurent voljan
«Onaj što misli da sve zna» govori poluistine popuštati.
i ističe svoje mišljenje i onda kada to niko ne Pronađi zajedničke interese.
traži. Vježbaj pregovaranje.
96
Naučili smo:
Pregovaranje je poseban oblik socijalne Iako je rješenje koje donosi najveću dobrobit
interakcije, kontrolirani komunikacijski proces, za sve pregovarače ono u kome sve strane
čiji je cilj rješavanje sukoba interesa dviju ili pobjeđuju - “pobjeda – pobjeda”, postoje i drugi
više pregovaračkih strana. Ono što razlikuje ishodi pregovora i to:
pregovaranje od drugih tehnika rješavanja
konflikta jeste da svaka strana može blokirati 1. Pobjeda – poraz / poraz - pobjeda:
postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna takmičenje
strana ne može blokirati postizanje ciljeva druge Samo jedna od pregovaračkih strana postiže
strane, tada nije riječ o pregovaranju. svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili fizičkim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
Pregovaranje ima svoja tri elementa:
1. pregovarače, odnosno dvije (ili više) strane 2. Poraz – poraz: povlačenje
(koje imaju svoje razlike, interese) Konflikti se izbjegavaju tako što obje strane
2. rezultat koji želimo postići pregovorima odustaju od svojih ciljeva ili odgađaju rješenje
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima) konfliktne situacije za kasnije, jer obje strane
3. proces kontrolirane (pravilima određene) gube nešto u toku ovih pregovora.
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o 3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
mogućim rješenjima, pokušavajući da pojasne kompromis
svoje razlike i postignu zadovoljavajući Obje strane odustaju od nečega i dobijaju nešto
rezultat. u toku pregovora.
Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i Obje strane postižu kompromis, koji
interesima. podrazumijeva “podjelu interesa,” potragu za
“neutralnim terenom,” a rješenje djelimično
Shodno orijentiranosti pregovarača (da li su zadovoljava interese obje strane.
prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak)
i da li lako ili teško uspostavljaju komunikaciju 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
s drugima u pregovaranju, stilovi mogu biti: Pošto zadovoljava interese svih uključenih strana
slušalac, stvaralac, aktivista, mislilac. odnosno svi dobijaju više nego što gube, ovo
rješenje se smatra najprihvatljivijim. Rješenje
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza. «pobjeda-pobjeda» je ono za kojim treba da
Faza 1: Prije pregovora tragate u toku pregovaračkog procesa.
- utvrditi svoj cilj pregovora Suradnja koja vodi “pobjeda-pobjeda” rješenju
- utvrditi šta se može pružiti konkurentu podrazumijeva zajednički rad na istraživanju
- zalagati se za rješenje pobjeda-pobjeda razlika, stvaranju alternativa i traženje rješenja
- odrediti svoju BATNA koja zadovoljavaju potrebe obje strane.
- odrediti BATNA svog konkurenta
Teorija pregovaranja poznaje deset tipova teških
Faza 2: U toku pregovora pregovarača.
Korak 1: Jasno predočite sopstvene želje.
Korak 2: Saslušajte i shvatite želje drugih. Različite strategije i tehnike treba koristiti ovisno
Korak 3: Identificirajte oblasti u kojima ste o tome s kojim od deset tipova pregovarača
saglasni sa konkurentom i oblasti morate pregovarati.
u kojima postoji razlika i potvrdite
oboje.
Korak 4: Izaberite, redefinirajte i pišite
sporazum.
Faza 3: Poslije pregovora
Uvijek je nakon završetka pregovaračkog
procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite
sebi pitanja: Šta je bilo dobro? Šta mogu
poboljšati sljedećeg puta?
Tako se sami učimo kako da drugi put postupimo
mudrije i postignemo bolji rezultat.
97
Radionica 1 - PREGOVARANJE
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – PLANETA (20’)
2. Glavna aktivnost – ISHODI PREGOVORA (60’)
3. Završna aktivnost – DO MOG ZIDA (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• obrasci za učesnike „Ishodi pregovora“
98
1
UVODNA AKTIVNOST
Planeta
2
GLAVNA AKTIVNOST
Ishodi pregovora
99
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Do mog zida
100
Materijal za učesnike 1
Obrazac - Pobjednik/gubitnik
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Materijal za učesnike 2
Obrazac - Gubitnik/pobjednik
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
102
Materijal za učesnike 3
Obrazac - Gubitnik/gubitnik
Pokušajte se sjetiti neke situacije pregovaranja u kojoj ste učestvovali, a ni jedna strana
nije dobila.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
103
Materijal za učesnike 4
Obrazac - Kompromis
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
104
Materijal za učesnike 5
Obrazac - Pobjednik/pobjednik
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
105
Radionica 2 - PREGOVARANJE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – SLIKA (10’)
2. Glavna aktivnost – IZGRADNJA CENTRA ZA
LIJEČENJE OVISNOSTI (45’)
3 3. Završna aktivnost – ZMAJ (5’)
Materijal za radionicu
• flomasteri
• hamer papir
• papir za bilješke
• tekst za učesnike „Izgradnja centra za liječenje ovisnosti“
• slika
106
1
UVODNA AKTIVNOST
Slika
Jedna osoba stoji izvan kruga sa slikom u ruci koju ostali ne mogu
vidjeti. Svi učesnici ove aktivnosti imaju boje i papir s podloškom
i trebaju nacrtati tu sliku koju ne vide. Da bi što više doznali o
toj slici, postavljaju otvorena pitanja i sugestije na koje im igrač
izvan kruga odgovara. Pitanja i sugestije mogu biti: “Šta je sve
prikazano na slici”, “Opiši mi boje na slici.” “Gdje se nalazi objekat na slici?” “Opiši mi izgled objekta
na slici.” itd. Na kraju svi postave svoje slike ispred sebe i pričaju o svojoj slici i iskustvu koje su
imali u ovoj aktivnosti.
Razgovara se i o različitosti percepcije, o pitanjima i sugestijama na koje smo dobili najviše
informacija.
2
GLAVNA AKTIVNOST
107
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Zmaj
Materijal za učesnike 1
Opis situacije:
Vaša općina je odlučila da izgradi centar za liječenje ovisnosti (droge, alkohola), ali jedino slobodno
zemljište za izgradnju ovakvog centra nalazi se u dijelu grada gdje se nalazi vaša škola. Istina,
centar bi bio udaljen od škole oko jedan kilometar.
Odluku da se centar izgradi na ovoj lokaciji općina obrazlaže činjenicom da je to jedina slobodna
lokacija, a da će izgradnja centra preventivno djelovati na učenike, jer će im biti omogućena
posjeta centru ako budu željeli, te će ove posjete biti i u funkciji prevencije od ovisnosti.
Međutim, ni roditelji ni nastavnici ne žele da se centar gradi na lokaciji za koju se općina opredijelila
i zato imaju svoje argumente. Napisali su protestno pismo općini i gradonačelnik i njegovi suradnici
su pozvali roditelje i nastavnike na pregovore...
108
Radionica 3 - PREGOVARANJE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – ŠTA JE PREGOVARANJE? (10’)
2. Glavna aktivnost – IV3, IV2 PUTUJE EKSKURZIJA (45’)
3. Završna aktivnost – CIP-CEP-BOING (5’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• kartice za učesnike
• tekst za učesnike „Ekskurzija“
• radni list za direktora i pedagoge
109
1
UVODNA AKTIVNOST
Nakon toga voditelj daje zadatak svakoj grupi da kartice razvrstaju u grupe:
- definicija pregovaranja
- elementi pregovaranja
- faze pregovaranja
- ishodi pregovaranja
- pregovarački stilovi
- ostalo vezano za pregovaranje
Nakon što svaka grupa razvrsta svoje asocijacije po gore navedenim grupama po jedan predstavnik
svake grupe predstavi rezultat grupe.
110
2
GLAVNA AKTIVNOST
IV 3, IV 2 putuje ekskurzija
Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj će pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedeći:
- odrediti svoju pregovaračku poziciju
- odrediti šta žele postići (ishod pregovora)
- definirati probleme kroz interese i potrebe
- napraviti scenario koraka u pregovaračkom procesu
- odrediti po dva pregovarača koji će učestvovati u pregovorima.
Učesnici sjede u krugu, a pregovarači su unutar kruga. Pregovarači izlažu svoje viđenje problema,
te interese/potrebe koje grupa želi da zadovolji, teku pregovori.
Tokom pregovora pregovarači se ne smiju mijenjati niti tražiti dodatne informacije ili mišljenja
ostatka grupe.
Direktor i pedagozi su dužni popuniti i obrazložiti podatke iz tabele.
111
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Cip-cep-boing
Ukoliko kaže:
cip: osoba s njegove/njene lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija;
cep: osoba s njegove/njene desne strane dalje daje jednu od instrukcija;
boing: mora pokazati na neku osobu koja se nalazi prekoputa, pa tada ta osoba daje daljnju
instrukciju.
Igra se igra brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Ko pogriješi, ispada.
112
Materijal za učesnike 1
Ekskurzija
Opis situacije:
Početak je školske godine. Učenici završnih razreda već pričaju o svojoj maturskoj ekskurziji. Čuli
su da je to doživljaj koji se pamti cijeli život, ali da je pored dobre organizacije u razredu važno
i kamo otići na ekskurziju. Želja je mnogo. Treba odabrati kamo otići. Poslije debata u razredu
opredijelili su se da to bude London.
Razrednica je pozvala roditelje na sastanak povodom odabira mjesta za ekskurziju. Predočila im je
više ponuda – Italiju, Tursku, Španiju, Egipat, ali im je rekla da učenici žele isključivo putovati u
London. Za putovanje u London podršku su im dali i neki nastavnici, koji su već vodili ekskurzije u
Italiju, Tursku, Španiju ili Egipat i pri tome imali loših iskustava. Ovo bi i nastavnicima i učenicima
škole bilo prvi put da putuju u London na ekskurziju.
Roditelji i dio nastavnika, koji nije dao podršku putovanju u London, svjesni su da troškovi putovanja
moraju biti prihvatljivi da bi što veći broj učenika išao na ekskurziju, te da je odlazak u London
previše skup.
I poslije razgovora s roditeljima učenici nisu odustali od izbora Londona za ekskurziju.
Kako bi donijeli odluku o tome kamo putovati na ekskurziju, razrednica je pozvala direktora i oba
pedagoga škole, a oni su rekli da učenici, roditelji i obje grupe nastavnika (oni koji daju podršku za
putovanje u London i oni koji ne daju podršku) moraju pregovarati. I direktor i oba pedagoga će
prisustvovati pregovorima i pratiti da li se pregovarački proces odvija objektivno.
113
Materijal za učesnike 2
Rezultat
Vrsta pregovaranja Stil pregovaranja Faze pregovaranja
pregovaranja
114
VI
Tehnike i
procedure
medijacije
Svakodnevno se nađemo u nizu sukoba, ili kao Zašto je medijacija poželjna tehnika rješavanja
učesnici ili kao svjedoci. Najčešće su to sukobi sukoba u školi?
s ljudima s kojima živimo, surađujemo, družimo
se, a ponekad smo u sukobu i sa samim Zato što:
sobom. - učesnici u medijaciji sami dolaze do rješenja,
što povećava opredijeljenost za provođenje
I u školi se svakodnevno javljaju sukobi. Oni dogovora,
mogu nastati između raznih aktera - nastavnika, - mišljenja i vrijednosti učesnika u medijaciji
učenika, učenika i nastavnika, nekih grupa u se uvažavaju,
školi i sl. - medijacija stvara pozitivnu atmosferu i
Sukobi postoje zbog činjenice da su svi ljudi pomaže izgradnji odnosa među učesnicima u
različiti i imaju različite potrebe i želje. Sukob medijaciji,
je činjenica s kojom se suočava svako društvo - medijacija je brza i efikasna tehnika
i nije ni pozitivan ni negativan, već je sastavni rješavanja sukoba,
dio našeg svakodnevnog života. Pozitivne ili - medijacija je jeftinija u odnosu na druge
negativne mogu biti njegove posljedice, ovisno postupke rješavanja sukoba,
o načinu na koji ga razriješimo ili ga uopće ne - informacije iznesene u postupku medijacije
riješimo. su povjerljive,
- gradi se kultura slušanja, dijaloga i kreativnog
Do negativnih posljedica dolazi kada sukob rješavanja sukoba, jer sukobljene strane,
ne rješavamo i time se povećava napetost, poučene iskustvom pronalaska kvalitetnog
narušava odnos i pogoršava naša sliku o nama rješenja, mijenjaju svoj stav prema sukobu,
samima, ali i o drugima. Zbog toga često dolazi te se prolaženjem kroz proces uče nositi sa
i do najgorih posljedica – psihičkog ili fizičkog sukobima u budućnosti, pa čak i bez pomoći
nasilja. treće strane
Pozitivne posljedice sukoba su situacije u Medijacija ima sve bitne karakteristike procesa
kojima on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije rješavanja problema:
i osoba, kada potakne na razmišljanje i učenje - definiranje problema,
o sebi i drugima. - izlistavanje mogućih rješenja,
Ako je objema stranama stalo do ciljeva koje - izbor rješenja,
žele postići, ali i do njihovog međusobnog - donošenje odluke,
odnosa, jedini prihvatljiv način da postignu - provođenje odluke i
oboje (da postignu cilj i zadrže dobar odnos) bit - procjena uspješnosti odluke/rješenja.
će da sukob razriješe. Tu im dosta može pomoći Kada se obratiti timu za medijaciju?
proces medijacije. Timu se možete javiti u trenutku kada:
Medijacija, engl. mediation znači posredovanje. • su vaše emocije i emocije druge strane
To je tehnika razrješenja konflikta i intenzivne i kada sprečavaju dogovor,
podrazumijeva učešće treće strane (medijatora) • je komunikacija između vas i druge strane
koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za slaba ili kada strane ne mogu same izmijeniti
strane u konfliktu. Cilj medijacije je da se na situaciju.
konstruktivan način priđe konfliktu i dođe do • pogrešna tumačenja i stereotipi odmažu
zajedničkog rješenja. rješavanju sukoba,
• negativna ponašanja stvaraju barijere
U toku procesa medijacije svaka strana u sporu između vas i druge strane,
može iznijeti svoje stavove, pojasniti kako • postoje interesi koji se tumače na različite
trenutni spor utječe na nju, te kakve bi opcije načine a vi i strana u sukobu imate poteškoće
zadovoljile njene interese. Medijator će pažljivo kako da ih zadovoljite,
slušati, usmjeravati stranke da razgovaraju • protumačene ili stvarne razlike u vrijednostima
o ključnim pitanjima, uočavati zajednička razdvajaju strane,
stanovišta i interese stranaka i pomagati • strane nemaju procedure za pregovore,
strankama da na njima baziraju svoj dogovor. koriste pogrešnu proceduru, ili ne koriste
Medijator vodi računa o procesu dok su strane proceduru na najbolji način.
odgovorne za donošenje odluke o konačnom • strane imaju teškoće da započnu pregovore
rješenju. ili su došli do ćorsokaka u pokušaju da
razriješe sukob.
Medijator uspostavlja i olakšava razgovor
između stranaka, kako bi one postigle ovaj cilj,
ali ne donosi odluke o tome kako će spor biti
riješen.
116
6.2. Principi medijacije 6.4. Faze medijacije
Principi medijacije su: Iako postoji više teorija koliko koraka ima
medijacija, mi ćemo primjenjivati model
Dobrovoljnost - Strane u sukobu dobrovoljno
medijacije u šest koraka i to:
pokreću postupak medijacije i učestvuju u
postizanju sporazuma. 1. Jasno definiranje problema
Povjerljivost - Postupak medijacije je O definiciji problema ovisi koliko ćemo ga
povjerljive prirode. Izjave stranaka iznesene u uspješno riješiti.
postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja - Pomozite stranama u sukobu da jasno
stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom definiraju situaciju;
postupku. - Pomozite stranama u sukobu da izraze
Jednakost stranaka - Stranke u postupku svoje potrebe i naprave razliku između
medijacije imaju jednaka prava. potreba i želja (načina zadovoljenja
potreba),
Ovu aktivnost završavate kada su potrebe obje
strane jasno definirane.
2. Smišljanje (izlistavanje)
6.3. Tipovi medijacije mogućih rješenja
Podstičite strane u sukobu da smisle (izlistaju)
različita rješenja koja bi mogla zadovoljiti i
Sukobi pogodni za medijaciju su svi slučajevi koji jednu i drugu stranu.
se mogu riješiti dogovorom između sukobljenih
3. Procjenjivanje rješenja
strana:
Pomozite stranama u sukobu da izlistana
rješenja podijele na: rješenja koja se eliminiraju
i rješenja oko kojih će se dogovarati
ili koja doprinose razrješavanju
konflikta.
4. Donošenje odluke
Ako su prethodni koraci provedeni
na pravilan način, pravo rješenje se
nametne.
5. Određivanje načina
provođenja rješenja
Kako bi donesena odluka bila u
potpunosti provedena (ko, šta, kada
i kako radi na provođenju oduke),
određuje se način sprovođenja
rješenja.
117
6.5. Uloga medijatora 6.6. Medijacija u školi
Medijator (vi) je osoba (ili osobe) koja je obučena Različiti sukobi sastavni su dio škole (učenik
da vodi proces medijacije, pomno sasluša - učenik, nastavnik - učenik, nastavnik -
strane u konfliktu, omogućava korisnu razmjenu nastavnik, nastavnik – direktor, roditelj –
informacija, pomaže u razvoju mogućih rješenja, nastavnik itd.). Kao i u drugim sredinama, on
nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara za može djelovati pozitivno ili negativno, odnosno
dogovor koji mogu prihvatiti obje strane i koji može oslabiti ili ojačati odnose u školi. Sukobi
zadovoljava najvažnije interese obje strane. su sve češći, sa sve intenzivnijim emocijama,
a imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve
češće vode nasilju. Medijacija u školi predstavlja
Medijator alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u
rješavanju sukoba.
118
MEDIJACIJA U ŠKOLI – PRIMJER
Riješiti konflikt uz pomoć učenika znači da oni Možemo li prihvatiti pravilo:
sami preuzimaju odgovornost za svoje životno - Ne vrijeđati suparnika?
okruženje. Ovaj model sastoji se od četiri Molimo da se izjasnite da li prihvatate ovo
dijela: pravilo.
Zlatan: Molimo da se izjasnite, pojedinačno:
1. Uvod - Prihvatate li predložena pravila?
1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli - Da li ćete se pridržavati utvrđenih
ostale učesnike da se predstave. pravila?
Zlatan: Zdravo, ja sam Zlatan, a ovo je Hana. - Jeste li saglasni da vas mi medijatori
Mi smo školski medijatori. uvijek podsjetimo na njihovo
2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora nepridržavanje (ako budu odstupili od
kojim se pokušava riješiti konflikt. Sukobljene njih)?
strane trebaju samostalno potražiti rješenja 6. Dogovori se početak razgovora: Dogovori
koja će ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju se ko će prvi izložiti svoje viđenje konflikta.
pomoć tokom ovog procesa. Ako se konfliktne strane ne dogovore o
Hana: Danas smo ovdje da dođemo do tome ko bi prvi trebao izložiti svoje stavove,
zajedničkog rješenja sukoba, koji se desio onda medijator određuje koja strana počinje
između Vanje i Sanje. Vanja i Sanja će se prva.
danas potruditi da uz našu pomoć dođu do Hana: Molim da se sada dogovorimo ko će prvi
rješenja kojim će oboje biti zadovoljni. iznijeti svoje viđenje sukoba koji se desio
3. Imenuju se osnovni principi: Medijator između vas.
garantira da je neutralan. Vanja: Kao džentlmen damama ustupam
Zlatan: Moja koleginica Hana i ja, kao medijatori prednost, dakle, neka Sanja prva ispriča
u ovom procesu, garantiramo da ćemo tokom svoje viđenje sukoba.
procesa biti neutralni. Hana: Dobro, onda će svoje viđenje sukoba prva
4. Objasni se proces tokom kojeg se iznijeti Sanja, a nakon toga ti, Vanja.
pokušava izgladiti konflikt: Medijator
objašnjava sljedeće korake procesa:
- prvo, obje strane iznose svoje stavove
- drugo, obje strane traže zajedničke 2. Objašnjenja
tačke i rješenja
1. Izvještaji: Konfliktne strane jedna po jedna
- treće, obje strane pismeno potvrđuju
iznose svoje viđenje konflikta i trenutnu
dogovor.
situaciju.
Hana: Kako će se dešavati proces medijacije?
Sanja: Vanja i ja smo već dugo prijatelji.
Objema stranama u medijaciji, dakle, i Vanji
Sjedimo u istoj klupi još od prvog razreda.
i Sanji, pružit ćemo priliku da iznesu svoje
Sjećam se da nas je nastavnica zbog naših
stavove u vezi sa sukobom koji se desio u
imena, jer se rimuju, odredila da sjedimo
školi između njih dvoje. Nakon toga i Vanja i
zajedno i tako je bilo sve do prošlog petka.
Sanja će, uz našu pomoć, tražiti zajedničke
Zajedno smo učili „teške” predmete, snalazili
tačke i rješenja sukoba. Na kraju procesa
se na testovima, pripremali za takmičenja iz
medijacije, nakon što riješimo sukob, i
fizike. Sve do prošlog petka. Trebalo je da na
Vanja i Sanja će potpisati dogovor da će se
sekciji mladih fizičara radimo test i oni koji
pridržavati donesenog rješenja.
budu najbolji činili bi školski tim za općinsko
5. Objasne se pravila razgovora: Medijator
takmičenje iz fizike. Već ranije Vanji sam
objašnjava najvažnija pravila kojih se obje
posudila svoje zbirke zadataka iz fizike, koje
strane moraju pridržavati tokom razgovora:
sam posudila od oca, a koje je godinama
Zlatan: Da bi naš proces medijacije tekao
ljubomorno čuvao jer ih je smatrao izuzetno
korektno i da bismo došli do zajedničkog
kvalitetnim. Pretpostavljali smo da bi dio
rješenja sukoba, moramo se pridržavati
zadataka za test mogao biti iz te zbirke ili
pravila medijacije, koja ćemo sada utvrditi.
slični njima. Vanja je rekao da zbirke vraća
Možemo li prihvatiti pravilo: za 3-4 dana i ja sam na to pristala, jer
- Ne prekidati suparnika dok govori? sam onda i ja imala isto toliko vremena da
Molimo da se izjasnite da li prihvatate ovo vježbam zadatke. Prošla su četiri dana od
pravilo. kada sam mu posudila zbirke, pitala sam ga
zašto mi ne vraća zbirke i kada će to učiniti,
Možemo li prihvatiti pravilo:
a on je rekao da će vratiti sutra. Slegnula
- Zapisivati ono što želimo parafrazirati
sam ramenima i očekivala zbirke sutra, ali
(provjeriti da li smo dobro razumjeli)?
ni sutra ih nije donio. Bila sam jako ljuta, a
Molimo da se izjasnite da li prihvatate ovo
onda sam na velikom odmoru zbirke vidjela
pravilo.
kod jedne djevojke iz drugog odjeljenja,
Selme, koja se kao i mi pripremala za test.
119
Vanja je ranije spominjao da mu se ona vježbati zadatke i iz zbirki koje si ti dobila
dopada i da bi sve učinio da bude u njenom od oca, koji te upozorio da čuvaš zbirke.
društvu. Ljutito sam mu rekla da sam vidjela Zbirke si dala Vanji uz obavezu da ti ih vrati
zbirke kod Selme i pitala otkud mu pravo nakon 3-4 dana, a kada on to nije uradio,
da daje moje zbirke, koje sam dobila od podsjećala si ga na tu obavezu. Kako je
oca uz obavezu njihovog čuvanja. Vanja Vanja dan za danom odlagao vraćanje zbirki,
se naljutio, naziva me pogrdnim imenima, jednog dana si ih vidjela kod Selme, djevojke
uzeo je zbirke od Selme i bacio ih na mokri i koja se Vanji sviđala. Kada si rekla Vanji da
prljavi pod školskog toaleta. Bila sam u čudu. znaš da su zbirke kod Selme, on se naljutio,
Bijesna. Zbunjena. Kako ocu na oči? Više nazivao te pogrdnim imenima, uzeo zbirke
me takmičenje nije ni zanimalo. Od tada ne i bacio ih na mokar pod toaleta. Otac se
razgovaram s Vanjom. Otac se jako naljutio naljutio na tebe zbog zbirki koje nisi vratila
na mene i zabranio mi druženje s Vanjom, u neoštećenom stanju, zabranio ti druženje
a, također je rekao da mama i on nikada s Vanjom i rekao da će, nakon što Vanjini
više neće ući u kuću Vanjinih roditelja nakon roditelji namire štetu, prestati se družiti i s
što ovi namire štetu, odnosno daju novac za njima. Vanja i ti ne razgovarate.
uništene zbirke. Zlatan: Jesam li dobro razmio tvoju priču,
Vanja: Sanja i ja smo godinama prijatelji. Ni Sanja?
ona ni ja nemamo ni brata ni sestru pa smo Sanja: Da, tako je.
jedno drugom uvijek pokušavali biti i prijatelj Hana: Vanja, ti i Sanja ste godinama prijatelji,
i brat/i sestra. Oboje smo silno željeli da koji su pokušavali jedno drugom nadomjestiti
budemo u školskom timu za takmičenje iz sestrinsku odnosno bratsku ljubav. Kako ste
fizike. Naše zbirke smo davno preradili i oboje željeli biti članovi školskog tima za
izvježbali zadatke, a onda sam se sjetio da takmičenje iz fizike, izvježbali ste zadatke iz
možda njen tata, koji je nekada radio kao svoji zbirki, a onda si se ti sjetio da Sanjin
profesor fizike, ima stare zbirke, koje su otac, koji je nekada radio kao profesor fizike,
izuzetno dobre i za koje smo znali da se sigurno ima stare zbirke koje su kvalitetne
na takmičenjima preuzimaju zadaci iz ovih i iz kojih na takmičenjima preuzimaju
zbirki. Sanja je dobila zbirke i rekla mi da zadatke. Rekao si da ćeš zbirke vratiti za 3-4
ih vratim za 3-4 dana. Već danima mi se dana, ali si ih istog dana kada si ih dobio od
dopada Selma iz III 2, a znao sam de se i Sanje, dao Selmi. Ona je vježbala iz zbirki,
ona priprema za takmičenje iz fizike. Zbirke ali tebi nije dopuštala da zajedno vježbate,
su bile odličan način da joj se približim. I jer ti misliš da je razlog što ona ima sve, a ti
tako je i bilo. Istog dana kada mi je Sanja si iz siromašne porodice. Kada je Selma bila
dala zbirke dao sam ih Selmi. Dobio sam slobodna izlazila je s tobom. Selma ti zbirke
njenu naklonost i ja sam izlazio s njom u nije vraćala i stalno je nalazila neki razlog
šetnju, kada bi ona popodne pravila pauzu da to ne učini. Kada te u školi Sanja pitala
nakon vježbanja zadataka iz zbirke. Nije mi za zbirke, krio si da si ih dao Selmi i govorio
dopuštala da zajedno vježbamo zadatke, jer si da ćeš vratiti sutra, a onda je ona zbirke
sam ja, ipak, dijete iz siromašne porodice, a vidjela kod Selme i nazvala te pogrdnim
Selma je imala sve. Kako sam zbirke trebao imenima. Uzeo si zbirke od Selme, koja ti
vratiti Sanji upozorio sam Selmu da mi vrati je rekla da ne želi više da čuje za tebe, jer
zbirke, ali je ona nalazila razloge da ih ne joj uzimaš zbirke koje joj još uvijek trebaju,
vrati. Ja sam ignorirao Sanjina pitanja za ružne riječi si uputio Sanji (da je sebična,
zbirke i dan – dva prije takmičenja nisam više da je mrziš) i bacio zbirke na pod u toaletu.
mogao trpjeti to njeno stalno traženje zbirki. Izašao si van. Sutradan je Sanja sjedila u
Krio sam da sam zbirke dao Selmi, a ona drugoj klupi i nije pričala s tobom.
ih je vidjela i počela da me naziva lažovom, Hana: Jesam li dobro razumjela tvoju priču,
bezobraznikom i kakvim sve imenima. Otišao Vanja?
sam do Selmine klupe, uzeo zbirke, ona mi Vanja: Da, dobro si razumjela.
je rekla da ne želi više čuti za mene jer joj 3. Pitanja: Ako je moguće, potrebno je da se
uzimam zbirke koje joj još trebaju i ljutito ih u igru uvedu emocije i motivi sukobljenih
bacio na pod školskog toaleta. Rekao sam strana koji su vezani za konkretan konflikt.
Sanji da je sebična, da neće pobijediti, da “Zašto si ...?” ili “Šta si mislio kada si ...?”
je mrzim itd. Izašao sam van. Sutradan je Zlatan: Zašto si, Sanja, prestala da razgovaraš
Sanja sjedila u drugoj klupi i nije pričala sa s Vanjom?
mnom. Hana: Zašto si, Vanja, bacio zbirke na pod?
2. Sažetak: Medijator ponavlja najvažnije 4. Izraziti osjećaje: S obzirom na to da je
tačke izlaganja obje strane i napravi sažetak veoma korisno izraziti emocije, medijator
predstavljene konfliktne situacije. pita za emotivno stanje i raspoloženje
Zlatan: Dakle, Sanja, Vanja i ti ste prijatelji konfliktnih strana nakon iznošenja njihovih
godinama. Oboje ste željeli biti u školskom viđenja konflikta. To je na neki način i
timu za takmičenje iz fizike. Zato ste odlučili pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana
120
prema onome šta su upravo čuli od svog 4. Dogovor
suparnika.
Zlatan: Vjerojatno ćemo napraviti korak 1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni
naprijed, ako mi sada možete reći kako se zapis dogovora. Rješenje mora biti jasno
osjećate nakon ovoga što ste čuli. formulirano: ko će kad i šta učiniti da bi
Sanja govori o svojim emocijama (bijes, ljutnja, se prevladao konflikt i nadoknadila šteta.
razočarenje, tuga) Koriste se jednostavne i jasne riječi (bez
Vanja govori o svojim emocijama (bijes, ljutnja, okrivljavanja jedne ili druge strane). Može
razočarenje) se navesti i šta će se dogoditi ako jedna od
Napomena: Pretpostavljamo da se oboje strana ne provede dogovoreno.
osjećaju isto, jer žele riješiti sukob. 2. Potpisati dogovor: Kada se formulira
5. Izraziti udio u konfliktu: Razgovor o dogovor, on se pročita (rečenicu po rečenicu) i
udjelu u konfliktu može se lakše voditi ako još jednom ga potvrde strane u konfliktu. Ako
se spriječe međusobna vrijeđanja. se učesnici saglase sa svim pojedinostima,
Zlatan pita oboje: Možeš li reći kako si ti i u medijator pita je li cjelokupan dogovor
kojoj mjeri pridonio nastanku i razvijanju prihvaćen ili postoje još neka otvorena
konflikta?” pitanja. Dogovor se potpisuje.
6. Prelazak: Na kraju ove faze postoji 3. Završetak: Na samom kraju moguće je
mogućnost da se opet postavi pitanje o tome postaviti pitanje o tome kako su učesnici
kako se konfliktne strane osjećaju nakon doživjeli cjelokupan proces i kako sada vide
onoga što su čule. Najvažnije tačke trebao svoje međusobne odnose u budućnosti.
bi sažeti medijator u svom izlaganju. Nakon Nismo željeli pisati rješenja sukoba, kako ne
toga učesnicima treba skrenuti pažnju na bismo utjecali da to bude i vaš model u radu.
sljedeći korak - potragu za rješenjima. Sukob se mogao završiti na različite načine: da
Hana: Sada trebate razmisliti kako se može Vanja da novac Sanji i da kupi zbirke (ako ih
popraviti nanesena šteta i kako bi se vaš ima u prodaji, jer je riječ o starim zbirkama) i
odnos mogao poboljšati u budućnosti. da nastave da se druže i oni i njihovi roditelji;
Uputa: U ovoj fazi postoji mogućnost da moglo je sve da se ovo desi a da se Sanjini
eventualno bude neophodno organiziranje roditelji ne žele družiti s Vanjinim roditeljima;
pojedinačnih razgovora sa stranama u konfliktu, moglo se desiti da se i Selma uključi u rješavanje
naprimjer, kada: sukoba; moglo se desiti i da se roditelji fizički
- diskusija postane neugodna obračunaju ako Vanjini roditelji ne daju novac;
- nema približavanja stavova (mišljenja) dakle, ishoda je moglo biti više.
- neka od strana ne želi govoriti otvoreno
- se učesnici ne drže dogovorenih pravila. Mi zagovaramo ishod u kojem su sve strane
zadovoljne postignutim rješenjem (u ovom
Medijator treba prekinuti razgovor svaki put slučaju možda bi najbolje rješenje moglo biti da
kada se stekne utisak da sukobljene strane u tom Vanja donese novac, kupi zbirke, vrati ih Sanji,
trenutku ne mogu pronaći nikakvo zajedničko izvinu se jedno drugom, odu da razgovaraju i sa
rješenje. U ovakvim slučajevima medijator može Sanjinim i Vanjinim roditeljima ili ih pozovu na
napraviti pauzu, dogovoriti nastavak medijacije izlet da se pomire).
ili tražiti pomoć komedijatora (jer se medijaciju
može raditi i u paru medijatora). Ipak, odluku o ishodu ostavljamo da vi preciznije
odredite. I ne zaboravite, i vi ste zaslužni što su
Sanja i Vanja postigli najbolje rješenje sukoba
koji se desio. Pa, pogledajte šta ste sve uradili da
do toga dođe! Zato čestitamo i vama (i budućim
3. Rješenja
Zlatanima i Hanama), ali i svim Sanjama i
1. Razmisliti o mogućim rješenjima: Strane Vanjama, jer su odlučili potražiti pomoć tima za
u konfliktu sakupljaju prijedloge rješenja. medijaciju.
Svaka strana zapisuje svoje prijedloge.
Zlatan: Razmislite o tome što ste vi lično spremni
učiniti i šta očekujete od druge strane.
2. Zapisati moguća rješenja: Svi prijedlozi
rješenja se pročitaju i saslušaju. Zlatan i
Hana ih zapisuju na odvojene kartice.
3. Odabrati rješenja: Prijedlozi rješenja se
zajednički ocjenjuju. Dobri prijedlozi su:
realni, ujednačeni i jasni!
Hana: Koji je prijedlog najbolji? Postoji li
mogućnost da kombiniramo dva ili više
prijedloga?
4. Dogovoriti se oko rješenja: Mogući
dogovori se ponude usmeno i diskutira se
o tome da li se sukobljene strane slažu s
njima.
121
Koraci u posredovanju3
UVOD
- Predstavi se kao medijator.
- Pitaj učesnike u konfliktu da li bi željeli pomoć u rješavanju problema.
- Pronađi mirno mjesto za održavanje medijacije.
- Traži od njih da se slože sa sljedećim:
- da će pokušati da riješe problem
- da ne smiju da se vrijeđaju
- da uvijek sačekaju da druga osoba završi s pričom
- da imaju povjerenja u tebe.
SLUŠANJE
- Pitaj prvu osobu šta se dogodilo. Prepričaj.
- Pitaj prvu osobu kako se osjeća. Razmisli o njenim osjećanjima.
- Pitaj drugu osobu šta se dogodilo. Prepričaj.
- Pitaj drugu osobu kako se osjeća. Razmisli o njenim osjećanjima.
TRAGANJE ZA RJEŠENJIMA
- Pitaj prvu osobu šta je mogla uraditi drugačije. Prepričaj.
- Pitaj drugu osobu šta je mogla uraditi drugačije. Prepričaj.
- Pitaj prvu osobu šta može odmah uraditi da bi pomogla da se problem riješi.
Prepričaj.
- Pitaj drugu osobu šta može odmah uraditi da bi pomogla da se problem riješi.
Prepričaj.
- Postavljaj kreativna pitanja da bi zavađene strane približio rješenju.
PRONALAŽENJE RJEŠENJA
- Pomozi objema stranama da pronađu rješenje kojim će biti zadovoljni.
- Ponovi rješenje i sve njegove dijelove i jednom i drugom protivniku, pitaj ih da
li se slažu.
- Čestitaj i jednom i drugom zbog uspjeha koji su postigli zahvaljujući
posredovanju.
3
Ovaj model medijacije će se primjenjivati u svim radionicama.
122
Naučili smo:
123
Radionica 1 - MEDIJACIJA
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – DLANOVI U PLESU (10’)
2. Glavna aktivnost – MEDIJATORI U AKCIJI (70’)
3. Završna aktivnost – AUTOMOBILI (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• tekst za učesnike „Situacije“
• papiri za bilješke posmatrača
124
1
UVODNA AKTIVNOST
Dlanovi u plesu
2 GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
125
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Automobili
Materijal za učesnike 1
Situacije
Grupa A:
Učenik osmog razreda je, jer mu se narugala, ošamario učenicu petog razreda, te onako ljut joj
bacio torbu kroz prozor hodnika. Iz torbe su knjige, sveske, mobitel, sendviči ispali u blato ispod
prozora. U školu su došli roditelji i jednog i drugog učenika, svaki ljut na onu drugu stranu.
Grupa B:
Profesor matematike je opsovao učeniku, jer ga je učenik uvrijedio i razljutio. Iako mu je kasnije
bilo žao, ljutim roditeljima učenika to nije ništa značilo, već su otišli kod pedagoga škole, a svoje
dijete do daljnjeg nisu puštali u školu.
Grupa C:
Ana i Hana su učenice osmog razreda. Počele su da se druže i sjede u istoj klupi. Provodile su mnogo
vremena zajedno, a onda su došli Hanini roditelji i zamolili njeno premještanje u drugo odjeljenje.
Rekli su da je razlog za njeno premještanje da oni ne žele nikakve kontakte svoje kćerke sa Anom,
jer je ona druge nacionalnosti i pokušava da na njihovu kćerku prenese običaje svog naroda.
126
Radionica 2 - MEDIJACIJA
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – ZATVORENIH OČIJU (10’)
2. Glavna aktivnost – MEDIJATORI U AKCIJI (70’)
3. Završna aktivnost – „1, 2, 3“ (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• tekst za učesnike „Provala u kabinet“
• papiri za bilješke posmatrača
• papiri za crteže
127
1
UVODNA AKTIVNOST
Zatvorenih očiju
2 GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
3 ZAVRŠNA AKTIVNOST
“1, 2, 3”
128
Materijal za učesnike 1
Još jedno dosadno nedjeljno popodne. U školi se već dugo ništa ne događa, a uskoro će još jedna
generacija završiti školovanje. Grupa prijatelja ide u isti razred. Dosađuju se pred zgradom.
- Kraj je školovanja, a mi nismo učinili ništa da nas pamte! – reče Sanjin
- A šta da uradimo? Ima li ko kakvu ideju? – upita Maja.
- Provalimo u školu i napravimo malo nereda unutra – reče Vanja.
- Pa, ne znam. Šta ako nas uhvate, tada ćemo stvarno imati problem? – upita Damir.
- Ma daj, Damire, neće nas uhvatiti, šta ti je. Šta si se uplašio? Nećemo pretjerivati. Nećeš
valjda biti izuzetak? – dodao je Vanja ironično.
- Pa, dobro, ali ne znam... - opet će Damir.
- Idemo u kabinet hemije. On je s druge strane dvorišta, gornji prozor je otvoren i niko
neće vidjeti da smo ušli. Uostalom, profesorica hemije nam je nedavno svima podijelila
loše ocjene. A tebe je Damire još i izvrijeđala da si neuredan kao...- reče Sanjin.
- Pa, idemo, pokazat ćemo mi njoj – ljutito će Damir.
Grupa se uputila prema školskom dvorištu, spretno ušla u kabinet i počela uništavati stvari. Skinuli
su sijalice, ispreturali stvari u ormaru, išarali zidove, a onda je naišao domar.
Dok je domar vikao da stanu i da će zvati policiju, uspjeli su pobjeći kroz prozor.
Domar je pozvao pedagoga, njihovog razrednika i njihove roditelje.
Kada su roditelji pitali svakog od njih zašto su to učinili, svaki je rekao da ga je nagovorio onaj
drugi.
Pedagog je pozvao školski tim za medijaciju.
Imali su novi zadatak.
129
Radionica 3 - MEDIJACIJA
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – GRUPNI IZLET (10’)
2. Glavna aktivnost – MEDIJATORI U AKCIJI (70’)
3. Završna aktivnost – BALON (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• tekst za učesnike „Marko i Petar“
• papiri za bilješke posmatrača
• radni list „Balon“
130
1
UVODNA AKTIVNOST
Grupni izlet
Voditelj traži da učesnici navedu što više razloga je li bilo ljepše ići
sam na ovo mjesto ili s grupom i zašto.
2
GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
Balon
132
Materijal za učesnike 1
Petar i Marko
Marko se vratio kući iz škole. Ovaj dolazak je izgledao drugačije. Razbijenog nosa i s modricama
ispod oka. Majka se uzrujala i pitala ko mu je to učinio. Marko je samo tiho rekao da je to učinio
Petar. Majka nije postavila više niti jedno pitanje, ali je glasno vikala otkud nekome pravo da tuče
njeno dijete, otišla do razrednice, a onda i do policije, i prijavila nasilje nad sinom.
Petrovi i Markovi roditelji su godinama dobri prijatelji. Zajedno su išli u srednju školu. Međutim,
djeca se nikada nisu dobro slagala. Različitog su imovinskog stanja. Petrovi roditelji su ugledni
ljekari, a Markovi su radnici i majka je nedavno ostala bez posla. Niko od roditelja nema nasilničku
prošlost.
Vidjevši majku uzrujanu, Marko se vratio u školu, pronašao Petra i počela je ponovna svađa.
Marko: Udario si me pesnicom u lice i neću se smiriti dok i ti ne dobiješ batine.
Petar: Ti si sve počeo. Htio sam da ti kažem da je ružno to što si uradio na času...
Marko: Što se to tebe tiče?
Petar: Ti ne razumiješ, Marko...
Marko: Mrziš me već odavno...
Petar: I prošle godine si mi uzeo sat...
Marko: Ti si bogataš...
Petar: A tvoju majku su otpustili, jer je lijena...
Svađa je podijelila roditelje, djecu, prijatelje iz razreda, pa čak i nastavnike.
Školski tim za medijaciju je pozvan, jer su sve strane pristale na njihovo posredovanje u rješavanju
ovog konflikta.
133
Materijal za učesnike 2 - Balon
134
VII
Strategije
izgradnje mira
unutar grupe
Nedostatak komunikacijskih
Ona nikad ne sluša
vještina
136
Pod konstruktivnim pristupom sukobima Naša strategija (način kako postići cilj koji smo
podrazumijevamo mirno rješavanje, a posljedice odredili) rješavanja sukoba zasnovana je na
su obično pozitivne pa se povećava kreativnost, konstruktivnom - nenasilnom rješavanju sukoba,
smanjuje napetost među pojedincima i sl. a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su
se pokazale efikasnim u radu s pojedincima i
Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi
grupama i unutar grupa. Nenasilno rješavanje
do smanjene komunikacije i povećanog
sukoba je usmjereno na izbjegavanje stvaranja
nepovjerenja među ljudima, smanjene
pobjednika i gubitnika.
suradnje i brige za zajedničke ciljeve, usljed
čega se smanjuje efikasnost pojedinca, grupe Nasilje je svaki postupak koji razara, ugrožava i
i organizacije. ponižava ljudsko biće. Nenasilje je postupak koji
počiva na poštivanju svakoga ljudskog bića.
Konstruktivan pristup sukobu
podrazumijeva da: Kako vam zvuči:
- se problemi razmatraju otvoreno - živjeti u skladu, harmoniji, ravnoteži sa
- se aktivno traže rješenja sobom, drugim ljudima i prirodom,
- se izbjegava vrijeđanje - izbjegavati nasilje,
- ljudi slušaju jedni druge - konstruktivno rješavati probleme
- svako ima priliku dati svoj doprinos u školi, pri kojem se čuva ljudsko
- se niko se ne povlači dostojanstvo protivnika i nas samih?
- se problemi rješavaju. Vjerujem u lijepo, jer nenasilje je upravo to.
Strategije izradnje mira unutar grupe Strategija nenasilnog rješavanja sukoba daje
podrazumijevaju pozitivnu strategiju kojom se bolje i stabilnije rezultate od onih koji se baziraju
u situaciji sukoba neće razviti napad na drugu na metodama gubitnika i pobjednika. Do rješenja
osobu nego zajednički napad na problem. se dolazi postepeno, učeći kako riješiti problem
Sukob se može učiniti pozitivnim (za izgradnju i putem kompromisa i bez sukobljavanja. Na taj
poboljšanje međusobnih odnosa unutar grupe) način olakšava se donošenje odluka i smanjuje
uz sljedeće radnje, ponašanja i vještine: potreba da naše sukobe rješavaju autoriteti
1. borba ZA odnos – osnovni je stav (nastavnici, pedagozi, direktor, roditelji i dr.).
pozitivnog sukoba. Cilj sukoba je Možemo učesnicima u sukobu pomoći da
unaprijediti odnos unutar članova situaciju sagledaju iz različitih uglova, smire
grupe, a ne boriti se protiv njih. emocije, uoče svoje interese, pronađu nešto
2. usmjeravanje na glavni predmet zajedničko i dogovore se oko rješenja, koje će
sukoba – u sukob ne unositi stare donijeti kreativnost i poboljšanje, a eliminirati
sukobe i uvrede, jer se udaljujemo od destrukcije i poniženja, a istovremeno da
glavne teme i mogućnosti pozitivnog se pri tome ne uvučemo u problem, da nas i
rješenja. jedna i druga strana doživljavaju neutralnim
3. asertivnost – umjesto optuživanja pomagačem.
potrebno je govoriti o osjećajima i biti
što konkretniji. Suradnja je najbolji način rješavanja
4. slušanje suprotstavljene strane konflikta, ali primjena zahtijeva dobru
– dati osobi priliku da objasni svoje pripremu i strpljenje.
postupke i riječi kojim nas je uvrijedila. Suradnja zahtijeva određeno odustajanje od
U svom obrazlaganju treba biti jasan i vlastite prednosti i zato je nije lako postići.
kratak i važno je slušati partnera, a ne Prvi uvjet je pristajanje na suradnju svakog
smišljati odgovor i propustiti čuti nešto pojedinca, a drugi je kvalitetna komunikacija i
bitno. sposobnost usklađivanja s drugima.
5. isticanje pozitivnih osjećaja
Najbolja suradnja se u grupi postiže ako
6. smiren govor – treba govoriti prirodno
postoji:
i polako, a ne visokim tonom i osobu
s kojom smo u sukobu treba gledati u - razvoj verbalne i neverbalne
oči. komunikacije
7. odgoditi razgovor – ako je situacija - razvijanje mašte i stvaralaštva
prenapeta, dobro je odgoditi razgovor - iskazivanje osjećanja, stavova,
i odrediti vrijeme kada će se on sklonosti i sposobnosti, ali i problema
nastaviti. - razvoj samokritičnosti i odgovornosti
8. donošenje zajedničkih zaključaka – - bolje razumijevanje međuljudskih
nakon rasprave, dobro je donijeti neke odnosa i ponašanja
zajedničke odluke u vezi s budućim - sticanje sigurnosti i samopouzdanja
ponašanjem i djelovanjem. - samopoštovanje i poštovanje drugih.
9. sukob bez pobjednika i gubitnika
– ako se borimo za odnos, onda nema
pobjednika ili gubitnika.
137
Koje to prednosti donosi nenasilno rješavanje
konflikata?4
DJECI/UČENICIMA
- postižu bolje rezultate u učenju, Najčešći ciljevi obrazovanja za mir su:
redovnije ispunjavaju svoje obaveze i
- podizanje svijesti o vrstama nasilja,
manje izostaju s nastave
nepravdi, diskriminaciji
- razvijaju pozitivnije socijalne stavove i
- podizanje nivoa znanja i jačanje
ponašanje
kapaciteta učesnika za nenasilno
- lakše prihvataju školu kao mjesto gdje
djelovanje i rad na razumijevanju nasilja
grade svoj identitet i samopoštovanje
i vještinama nenasilja
te se uče samostalnosti izvan svoje
- poticanje i osnaživanje učenika za
porodice
promjenu odnosa i nenasilno djelovanje
- od odraslih uče kako razgovarati i izraziti
u svom okruženju
svoje mišljenje u različitim školskim
- ispitivanje vlastitih identiteta
aktivnostima, sekcijama i tijelima
- osvještavanje o predrasudama i
- lakše se prepoznaju i zadovoljavaju
stereotipima
posebne potrebe djeteta.
- osvještavanje o vlastitom ophođenju u
NASTAVNICIMA nasilnim situacijama
- kroz dobre odnose s roditeljima i njihovu - osvještavanje o kršenjima i podizanje
prisutnost u školi primaju stvarnu znanja o zaštiti ljudskih prava.
pomoć jer oni su partneri u obrazovanju
djeteta
- jačaju svoju profesionalnost kroz Vjerujemo da su vas i ovi argumenti
uvažavanje različitosti porodice i djeteta dodatno motivirali da se obrazujete za
kao dijela porodice mir i uključite u rad školskog tima za
- dobivaju u roditeljima saveznike u medijaciju. Odlično! Sada nas je sve
rješavanju problema i teškoća kroz više u borbi protiv nasilja, u njegovoj
postizanje kompromisa pri čemu su prevenciji i u borbi za mir i suživot u
obje strane ravnopravne, sprečavajući Bosni i Hercegovini.
sukobe i frustracije
- postižu pozitivniju sliku u očima roditelja
te njihovo razumijevanje za složenost i
težinu učiteljskog posla
- postaju motiviraniji i zadovoljniji
poslom
- postižu veće povjerenje roditelja u školu
i njezina nastojanja
- imaju bolji ugled u društvenoj zajednici
RODITELJIMA
- jačaju svoje samopouzdanje i sigurnost
u pružanju pomoći djetetu u učenju kod
kuće
- bolje su informirani o onome što se
događa u školi
- postižu pozitivniju sliku u očima učitelja
- daju svoj glas i doprinos kvalitetnijem
radu škole
- njihove se potrebe bolje uvažavaju u
svrhu boljitka djeteta
- imaju podršku u ispunjavanju
svoje roditeljske uloge i pomoć u
razumijevanju obrazovnoga sistema i
onoga što škola očekuje od njih kao
roditelja
- kao partneri postaju učesnici, a ne
pasivni promatrači školskoga života
svoga djeteta.
4
Adaptirano - Udruga roditelja Korak po korak „Škola otvorena roditeljima” Zagreb, 2006.
138
Neke od „Dvadeset stvari koje možeš Naučili smo:
učiniti umjesto da nekome uzvratiš
silom”5
Stani i razmisli. Nemoj ništa da uradiš odmah. Sukob se može riješiti konstruktivno i
Razmotri sve mogućnosti. Razmisli šta bi se destruktivno.
moglo dogoditi ako povrijediš drugu osobu.
Pod konstruktivnim pristupom sukobima
Ti znaš da ono što činiš ovisi o tebi. Ti podrazumijevamo mirno rješavanje, a posljedice
odlučuješ. Sam kontroliraš svoje postupke. su obično pozitivne pa se povećava kreativnost,
smanjuje napetost među pojedincima i sl.
Reci sebi: „Uredu je osjećati bijes. Nije uredu
povrijediti nekog. Čak i ako je ta osoba prva Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva
povrijedila mene.” da:
- se problemi razmatraju otvoreno
Reci toj osobi: „Prestani! To mi se ne - se aktivno traže rješenja
dopada!” - se izbjegava vrijeđanje
Drži ruke k sebi. Stisni pesnice i stavi ih u - ljudi slušaju jedni druge
džepove. - svako ima priliku dati svoj doprinos
- se niko se ne povlači
Drži noge k sebi. Skakući ili tapkaj nogama. - se problemi rješavaju.
Reci toj osobi kako se osjećaš. Upotrijebi tzv. Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi
JA poruku. Primjer: „Bijesan sam kada me do smanjene komunikacije i povećanog
udariš, jer me boli. Hoću da prestaneš da me nepovjerenja među ljudima, smanjene
udaraš.” suradnje i brige za zajedničke ciljeve, usljed
Udahni duboko, pa izdahni. Ispuši bijes iz čega se smanjuje efikasnost pojedinca, grupe
svog tijela. i organizacije.
Obrati se nekom starijem. Reci mu šta se Naša strategija rješavanja sukoba zasnovana
dogodilo i kako se osjećaš. je na konstruktivnom - nenasilnom rješavanju
sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja
Polako izbroj od 1 do 10. Broj unazad od 10 koje su se pokazale efikasnim u radu s
do 1. Nastavi da brojiš, sve dok ne osjetiš da pojedincima i grupama i unutar grupa.
ti se smiruje bijes.
Nenasilno rješavanje sukoba je usmjereno na
Zamisli nešto hladno. Zamisli da sjediš na izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika.
vrhu ledenog brijega. Ohladi svoj bijes.
Strategija nenasilnog rješavanja sukoba daje
Razmišljaj o onome što te čini sretnim. Misli bolje i stabilnije rezultate.
o nečemu što voliš da radiš i zamisli sebe
kako radiš.
Ponašaj se prema drugoj osobi ljubazno i
s poštovanjem. Neće biti lako, ali pokušaj.
Ovo će tu osobu veoma iznenaditi i moglo bi
prekinuti vaš sukob.
Upamti da osveta nikada ne rješava sukob.
Samo ga još više pogoršava.
Uzmi tajm-out. Idi negdje drugdje dok se ne
osjetiš bolje.
Provedi izvjesno vrijeme s nekom drugom
osobom.
Znaj da možeš uspjeti. Možeš odlučiti da ne
povrijediš drugog. To ovisi o tebi.
5
Alan L. Bin „Učionica bez nasilništva“, Kreativni centar, Beograd, 2004.
139
Radionica 1 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – VAŽNA OSOBA U MOM ŽIVOTU (10’)
2. Glavna aktivnost – PREVENCIJA NASILJA (40’)
3. Završna aktivnost – ZAGRLJAJI (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papiri A 4
• radni list „Vrste nasilja“
140
1
UVODNA AKTIVNOST
Diskusija:
Koje smo svoje emocije prepoznali?
Kako smo se osjećali kad smo slušali druge kako govori o svojim slikama?
Koje smo emocije prepoznali kod njih?
141
2
GLAVNA AKTIVNOST
Prevencija nasilja
142
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Zagrljaji
Materijal za učesnike 1
Vrste nasilja
143
Radionica 2 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
90 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – PIRAMIDA VRIJEDNOSTI I POTREBA (20’)
2. Glavna aktivnost – POBJEĆI ILI NE (60’)
3. Završna aktivnost – RUKA ŽELJA (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papiri A 4
• radni list „Piramida“
• hamer s „Piramidama“
144
1
UVODNA AKTIVNOST
145
2
GLAVNA AKTIVNOST
Pobjeći ili ne
Situacija:
Profesor matematike, koji vrlo drsko komunicira sa učenicima, na posljednjem testu podijelio je
negativne ocjene skoro cijelom razredu. Učenici su odlučili da se pobune. Jedan dio razreda želi
pobjeći s njegovog narednog časa, drugi dio razreda smatra da će to samo još više pogoršati
situaciju između njih i profesora.
Nakon što sve grupe riješe konflikt na zadane načine slijedi diskusija:
1. Kako su grupe doživjele svaki način rješavanja konflikta?
2. Koji način rješavanja konflikta se pokazao najefikasnijim i zašto?
3. Šta biste promijenili u svojim grupama?
146
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Ruka želja
Aktivnost je završena kad su svi prsti na nacrtanim rukama popunjeni prijedlozima. Svako uzme svoju
sliku i prokomentariše je u razgovoru u krugu koji slijedi.
147
Materijal za učesnike 1
148
Radionica 3 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – ŠTA JE NENASILNA KOMUNIKACIJA? (5’)
2. Glavna aktivnost – TUŽNI DJEČAK (45’)
3. Završna aktivnost – PISMO – RIJEČ PO RIJEČ (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papiri A 4
• tekst sa ulogama za aktivnost „Tužni dječak“
1
UVODNA AKTIVNOST
2 GLAVNA AKTIVNOST
Tužni dječak6
6
Adaptirano prema Leimdorfer 1992. str. 20-22.
150
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
151
Materijal za učesnike 1
Tužni dječak
DJEČAK
Ti si usvojeni petnaestogodišnji dječak. Odrastao si u selu u kojem su bili dobri prema tebi kako
tvoji sadašnji roditelji, tako i mnogo stariji brat i sestre, ali i seoska djeca koja su išla u školu s
tobom. Kad bi počeo mucati za vrijeme govora, oni su bili pažljivi i nisu ti se smijali. Uvijek si bio
dobar u svemu u školi, a posebno u matematici koju si jako volio.
Ove godine pošao si u srednju školu u gradu kamo ideš svakodnevno autobusom. Jedno vrijeme
bilo je sve u redu, no posljednjih dana nastao je pakao. Prvo su neki učenici počeli oponašati
tvoje mucanje. Ti si se i sam tome smijao, ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje
pogoršava. Zatim su počeli za tobom govoriti kroz nos. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepiše
domaću zadaću i jednu od njih nije vratio. Nisi to htio reći profesorici jer si se uplašio da bi to još
više pogoršalo odnos prema tebi. Rekao si da si knjigu izgubio.
U početku neki od tvojih ranijih prijatelja iz sela su stali u tvoju odbranu, ali sada se plaše da bi
mogli postati nepopularni u razredu. Jedan ili dvojica od njih čak su se uključili u grupu protiv tebe.
Prošle sedmice onaj dječak iz grada zatražio je od tebe novac. Ti si pobjegao, ali te je on sa još
dvojicom bivših prijatelja dočekao poslije škole. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da ćeš proći
još mnogo gore ako ne doneseš novac. Sljedeći dan si uzeo majci novac iz kuhinje i poslije slagao
da ti je trebao za knjigu. Zbog toga si se osjećao užasno. U ponedjeljak su ponovno od tebe tražili
novac. Posljednja dva dana nisi ni išao u školu nego si lutao gradom. Danas si kod kuće i žališ se
da te boli stomak. Ne želiš više ići ni blizu škole.
MAJKA
Vaša djeca već su napustila školu. Ustvari, Vaš najstariji sin već je oženjen i Vi ćete uskoro postati
baka. Kako su djeca odrasla i Vaša kuća ostala prazna, Vi i Vaš suprug ste usvojili jednog dječaka. On je
dražestan i bistar dječačić kojeg su zavoljele sve Vaše komšije. I pored svoje govorne mane (mucanje),
on je bio veoma dobar u osnovnoj školi, a posebno iz matematike. Ove godine pošao je u srednju školu
u obližnjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom djecom.
U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti.Vaš marljivi dječak postao je drukčiji i vrlo je razdražljiv na
svako pitanje u vezi sa školom. Izgubio je i neke knjige i nalivpero, iako je obično bio vrlo pažljiv prema
svojim stvarima. Njegovo mucanje postalo je jače nego prije. Prošle sedmice nestao Vam je novac iz
kuhinje, za koji je rekao kasnije da mu je trebao za knjigu, ali knjigu Vam nije pokazao.
Vi ste počeli osjećati da nešto nije uredu. Danas je rekao da ga boli stomak.
Nazvali ste školu da im kažete da neće moći doći i saznali da nije bio u školi ni prethodna dva dana iako
je išao na autobus. Oni nisu znali u čemu je problem. Samo je rekao da ponovo neće doći. Odlučili ste
poći na razgovor s razrednicom.
152
DJEČAK IZ GRADA
Ti si petnaestogodišnjak koji živi u gradu u državnom stanu sa svojim starijim bratom i roditeljima.
Preko dana svoje roditelje ne viđaš baš često. Oni su ili na poslu ili u restoranu. Poslije škole lutaš
gradom s društvom svog brata. Oni te prihvataju, ali često s tobom postupaju vrlo grubo. Škola
ti ne ide baš najbolje. Posebno mrziš matematiku. Profesorica stalno pokazuje na tebe i govori
da si nešto pogriješio i da nije dobro, a za mucavog usvojenog dječaka nikad ne govori da nešto
nije uredu. Počeo si ga stvarno mrziti, a posebno kad si primijetio da se smije dok je profesorica
govorila o tvojim pogreškama.
Naravno, ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Uostalom, to je
samo šala. Bilo je posebno smiješno kad je profesorici lagao da je izgubio knjigu, a svi su znali ko
ju je uzeo. Ti i dvojica iz razreda ste ga malo zaplašili poslije škole i tražili da donese novac. Njegovi
uvijek imaju novaca! To nije bilo ništa ozbiljno, uostalom, ti svakodnevno prolaziš mnogo lošije s
prijateljima tvog brata! Neće mu ništa smetati da malo očvrsne i bude manje pekmezast. Uostalom,
on je donio nešto novca pa si pomislio da će donijeti ponovno i tražio si i ove sedmice.
Posljednja dva dana nije bio u školi iako su ga vidjeli u autobusu. Mali došljo! On je, ipak, samo
stranac i on nikako tu ne pripada.
RAZREDNICA
Vi ste razrednica prvog razreda srednje škole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Nije jednostavno
u razredu imati pomiješanu djecu iz sela i djecu iz grada, koja žive u državnim stanovima. Vi ste
nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada, ali, ipak, razred nije baš najbolji. Međutim, Vaše
kolege kažu da je razred miran i pažljiv na nastavi, a da je normalno da su bučni i nestašni za vrijeme
odmora.
Zapazili ste neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni dječak. On, nažalost, muca,
ali je inače dobar učenik, a posebno je dobar u matematici. Vi niste mislili da je to nešto ozbiljno,
ali ste, ipak, kad ste vidjeli da jedan dječak proizvodi neke zvukove slične gukanju, rekli da to
više ne čini.
Sad je došlo do male krize. Usvojeni dječak je bio u ponedjeljak u školi, ali posljednja dva dana
ga nije bilo. Dječaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne
vjerujete. Danas je četvrtak. Nazvala je njegova majka i rekla da neće doći u školu jer ga boli
stomak. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus, a nije dolazio u školu.
Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on nečega u školi plaši. Dječaci iz razreda kažu da
su Vam lagali da ga zaštite. Majka poslije škole dolazi k Vama na razgovor.
153
Radionica 4 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – POZDRAVI (10’)
2. Glavna aktivnost – MAJA (45’)
3. Završna aktivnost – MOJ NAJSNAŽNIJI UTISAK O OVOM DANU (5’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papiri A 4
• stikeri
• lopta
• Tekst za aktivnost „Maja“
• Radni list „Načini pozdravljanja“
154
1
UVODNA AKTIVNOST
Pozdravi
155
2
GLAVNA AKTIVNOST
Maja
Situacija:
Maja se oblači drugačije, upadljivo, neuobičajeno. Roditelji joj odobravaju takav način oblačenja,
ali profesorica engleskog jezika, koja je i njena razrednica, stalno je udaljava s časa. Posljednji put
kada ju je udaljila s časa, Maja je opsovala....
Nakon što sve grupe riješe konflikt na zadane načine slijedi diskusija:
1. Kako su grupe doživjele svaki način rješavanja konflikta?
2. Koji se način rješavanja konflikta pokazao najefikasnijim i zašto?
3. Šta biste promijenili u svojim grupama?
3 ZAVRŠNA AKTIVNOST
156
Materijal za učesnike 1
Pozdravi
Haiti Vrlo dugo rukovanje s tresenjem ruku i istovremeno se više puta nakloniti
157
Radionica 5 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – OKOVI (10’)
2. Glavna aktivnost – PUTOVANJE KROZ MEDIJACIJU (40’)
3. Završna aktivnost – BINGO (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papiri A 4
• radni list „Bingo“
• baloni, po dva za svakog učesnika,
• kanapi, po dva za svakog učesnika
158
1
UVODNA AKTIVNOST
2
GLAVNA AKTIVNOST
3. Svi ustaju i šetaju sa svojim okovima. Na znak voditelja »skidaju okove« tako što sami gaze
svoje balone, ili gaze balone jedni drugima dok ne popucaju.
Igra se završava kada su svi “slobodni” i kada zajedno pokupe ostatke balona i bace ih.
159
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Bingo
Materijal za učesnike 1
BINGO
je imala 5 iz matematike
ima brata
dobro pleše
voli kolače
piše pjesme
voli putovati
ima sina
dobro kuha
160
Radionica 6 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – TIM I JA (10’)
2. Glavna aktivnost – STUBOVI AKCIJE (30’)
3. Završna aktivnost – BUDUĆNOST (20’)
3
Materijal za radionicu
• hamer papir
• flomasteri
• test „Tim i ja“
• radni list „Stubovi akcije“
161
1
UVODNA AKTIVNOST
Tim i ja
2
GLAVNA AKTIVNOST
Stubovi akcije
162
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Budućnost
Produže liniju života i napišu šta će se dogoditi za godinu, pet, deset, petnaest i koji konflikti ih
očekuju, te kako ih planiraju riješiti.
163
Materijal za učesnike 1
TEST - Tim i ja
164
Materijal za učesnike 2
STUBOVI AKCIJE
165
Radionica 7 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE
Ciljevi radionice
60 minuta
Učesnici u radionici
Učenici
Tim za medijaciju
Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost – ELEMENTI DOBRE ŠKOLE (15’)
2. Glavna aktivnost – PROMOCIJA TIMA ZA MEDIJACIJU (35’)
3. Završna aktivnost – PUTNA TORBA (10’)
3
Materijal za radionicu
• flomasteri
• papiri A 4
• hamer papiri
166
1
UVODNA AKTIVNOST
Učenici
Nastavnici
Roditelji
Pedagog
Direktor
Aktivnosti
Imovina škole
Ostalo
167
2
GLAVNA AKTIVNOST
3
ZAVRŠNA AKTIVNOST
Putna torba
168
VJEŽBE ZA ZAGRIJAVANJE
Predstavljanje pokretom: Svi stanu u krug i svaki učesnik se predstavi pokretom, ali pri tome
nastoji izraziti kako se danas OSJEĆA. Voditelji sve pozdrave i zažele im da se lijepo osjećaju.
Pomakni se udesno: Svi sjede u krugu, a voditelj govori različite emocije, npr. “Svi koji su veseli
neka se pomaknu jedno mjesto udesno”. Oni koji prepoznaju kod sebe tu emociju trebaju sjesti
jedno mjesto udesno ako je stolica prazna na stolicu, a ako nije sjedaju u krilo toj osobi. Voditelj
dalje govori npr. “Svi koji su neraspoloženi neka se pomaknu dva mjesta udesno.” U igri nastaju
smiješne situacije kad već dvoje ili troje nekom sjedi u krilu.
Piloti: Na slobodnom prostoru obilježi se stolicama ili nekim znacima pista za slijetanje zrakoplova.
Na pistu se postave neki sitniji predmeti (torbe, kutije, papiri...). Svi se igrači podijele u parove.
Jedan član para je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot zatvori oči, a kontrolor leta mu daje upute
kako da prođe pistom, a da ne zapne za postavljene prepreke.
Ogledalo: U igri učestvuju parovi. Jedan član para je kupac koji isprobava šešir (kravatu, cipele
ili neki odjevni predmet), a drugi je ogledalo i pokretima tačno ponavlja pokrete kupca. Nakon
nekog vremena uloge se zamijene. Po završetku igre vodi se razgovor o tome kako su se osjećali
kao kupac, a kako kao ogledalo.
Loptice: Svi igrači stanu u krug. Voditelj baci nekom od igrača jednu lopticu, a ovaj baci sljedećem.
Svako pri tome treba zapamtiti od koga je dobio lopticu i kome je bacio. Da bi znali ko još nije
dobio lopticu, ti igrači drže dignutu ruku, a kad su primili lopticu, spuste je. Nakon što su svi igrači
dobili i bacili lopticu i nakon što je svako siguran od koga prima i kome daje lopticu voditelj baca
ponovno lopticu po istom obrascu, ali nakon nekog vremena ubacuje i drugu, treću, četvrtu, petu
i šestu lopticu. Sve loptice se primaju od istog igrača i bacaju istom igraču.
Čik-pogodi: Voditelj svakom od učesnika zalijepi na leđima papir sa imenom neke poznate
ličnosti. Svaka od osoba ima zadatak da pogodi koju to ličnost predstavlja, ali tako što bilo kome
od učesnika postavlja pitanja, a on odgovara samo sa DA i NE. Ko pogodi, zalijepi papir na grudi i
ide dalje da pomogne drugima. Igra se završava kada svi pogode koje su ime imali na leđima.
169
POJMOVNIK
(POJMOVI RAZVRSTANI PO MODULIMA)
170
je zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na
ASERTIVNOST
neagresivan način i ne na štetu drugih osoba.
171
obrat je moguć ako smo ovladali nenasilnim
PRILOZI žirafskim govorom, ali i ako smo spremni dati
empatiju osobi koja govori bez obzira na to
što govori. Naravno, mi ne dajemo empatičku
podršku njenoj destruktivnosti, mržnji ili nasilju
koje zagovara. Mi dajemo empatiju osobnoj
nesreći koju prepoznajemo, dajemo podršku
Govor nenasilja7 izražavanju i pražnjenju emocija, jer je to proces
ozdravljenja i pretpostavka da osoba postane
manje destruktivna i sposobna za konstruktivnu
Thomas Gordon uočio je da je važan oblik nasilja akciju.
govorno nasilje. Ono je često manifestacija Govor nenasilja svakako je jedan od važnih
destruktivnosti ljudi koji nisu uspjeli ostvariti aspekata nenasilja. On nije svemoguć i ne može
svoju ljudskost, ali i stvar opće kulture. Ponekad biti odgovor na sva pitanja koja se postavljaju
ljudi žele biti nenasilni, prvenstveno u odnosu sa u vezi s nasiljem, ali on nam može pomoći da
svojim najbližim, ali to ne znaju, pa naglašava nas ljudi čuju i jasnije razumiju, ali i da mi
važnost edukacije. Radeći s roditeljima i čujemo njih. On nam može naše svakodnevno
učiteljima, on sugerira JA-poruke umjesto TI- komuniciranje u porodici, na poslu, sa slučajnim
poruka. JA-poruke su autentične i omogućuju prolaznicima na ulici učiniti prijatnijim, a time i
da nam drugi ljudi vjeruju. Mi najbolje možemo život sretnijim i ljepšim...
govoriti o sebi.
TI-poruke optužuju ili dijagnosticiraju i obično
Žirafski govor:
nisu dobro prihvaćene od osoba kojima su
upućene pa su izvor sukoba i nasilja. JA- poruke
Zapažanja
omogućuju dijalog i bolje razumijevanje među
ljudima. Gordon zagovora i “aktivno slušanje” Osjećaji
koje je važan oblik dijaloga i može pomoći kako Potrebe
pri rješavanju nekih sukoba interesa, pogleda, Želje
potreba, ali i pojedincima koji imaju neki osobni
problem, da se dublje s njim suoče i krenu ka Zmijski govor:
pozitivnoj akciji.
Marshall Rosenberg JA-poruke nazvao je Dijagnoza
“žirafskim govorom”, a TI-poruke “zmijskim
Poricanje odgovornosti
govorom” želeći ovom personifikacijom
naglasiti da je prvi govor - “govor srca” (žirafa Zahtjev
je životinja s velikim srcem), a drugi hladan i
racionalan. Rosenberg inače smatra da mi našim
racionaliziranjem želimo prikriti pravo stanje Primjer:
stvari, a kad je riječ o emocijama i potrebama, - Vaš razred, kolegice, veoma slabo zna
tu se najčešće ne uspijevamo maskirati. Zato matematiku.
komuniciranje na nivou osjećanja i potreba smatra - A otkud Vi to znate?
iskrenim i otvorenim, a na nivou racionalnog - Pa, malo sam ih provjerila dok sam Vas
neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem. On je zamjenjivala.
u detalje razradio elemente zmijskog i žirafskog - Provjeravali ste moje đake?
govora i stalno radi na edukaciji ljudi širom - Htjela sam malo provjeriti jer se stalno
svijeta za žirafski način komuniciranja. No, hvalite kako su Vaši najbolji.
najznačajnija stvar u Rosenbergovom pristupu - Ja? Ja se ne hvalim. To možda roditelji
je vjerovanje da i za zmiju ima nade. Ako neko govore jer je poznato da iz mog razreda
govori zmijski, to ne znači da on/ona ima zmiju uvijek izlaze dobri matematičari.
u srcu. Zmija je za Rosenberga isto što i žirafa,
ali s govornom manom. On nas zato uči da zmiju ZMIJSKI: Učiteljice, Vi pitate samo svoje
slušamo “žirafskim ušima”, odnosno, da u tom miljenike.
govoru prepoznajemo osjećanja i potrebe i da ŽIRAFSKI: Učiteljice, ja bih željela da i mene
ih iskažemo. Tako i osobu koja govori “zmijski” pitate.
stalno okrećemo njenoj ljudskoj suštini i
ZMIJSKI: Danas ste veoma zločesti.
pomažemo joj da prepozna svoje osjećaje kao i
ŽIRAFSKI: Ne volim kada je galama u razredu.
potrebe koje ih izazivaju. Tako postepeno osobi
pomažemo da uzroke svog nezadovoljstva ili
ljutnje npr. ne traži u drugima nego u sebi. Vidim (čujem) ________ i osjećam se ________
Kad se to dogodi, zmija se povukla, osoba se jer imam potrebu (stalo mi je) _____________
otvara, postaje iskrena i nenasilna. Taj čarobni I želio bih/željela bih ____________________.
7
Ladislav Bognar „Govor nenasilja”, Osijek, 1998.
172
Karakteristike pregovaračkih stilova8
8
Ranka Šarenac, Nevenka Pavličić i Bego Begu „Pregovaranje i pregovaračke vještine“, Podgorica, 2006.
173
Aktivisti su praktični, sigurni u sebe, takmičarski raspoloženi i
kompetentni. Odlično rješavaju probleme i na sebe preuzimaju
najveći rizik i odgovornost. Na drugoj strani mogu biti
arogantni, dominantni, nepovjerljivi, nametljivi, pravi ulični
borci. Ne obaziru se mnogo na potrebe drugih ljudi, nestrpljivi
Aktivista su i loši su slušaoci. Njihov imperativ je pobjeda.
Aktivisti mogu poboljšati svoju komunikaciju s drugima ako
Osnovne karakteristike: malo uspore i slušaju. Brojanje do 10 prije davanja bilo kakvog
odgovora, prijedloga ili primjedbe je vrlo dobra tehnika. Treba
• Lako uspostavljaju da budu otvoreniji i pokažu veći interes za odnose.
komunikaciju s drugima
• Orijentirani na zadatke Kada pregovarate sa aktivistom, brzo pređite na stvar, nemojte
gubiti njihovo vrijeme, budite fokusirani na rezultat i preskočite
detalje. Pitajte radije nego da predlažete. Očekujte brzo, logično
rješenje. Imajte u vidu da, ma kako nemoguć u pregovorima
bio, za aktivistu je to samo biznis, ništa lično.
Aktivisti imaju najviše konflikata sa slušaocima.
174
Karakteristike teških pregovarača9
«Sveznalica» posjeduje znanje i kompetenciju «Onaj što misli da sve zna» je specijalista
po mnogim pitanjima i pokušava riješiti u pretjerivanju, poluistinama, žargonu,
pregovore na način koji je unaprijed utvrdio beskorisnim savjetima i davanju mišljenja onda
kao najbolji. kada to niko ne traži – jednom riječju, takva
• Vaš cilj je da ga učinite prijemčivim za nove osoba je harizmatična i očajnički traži pažnju.
ideje: • Vaš cilj je da njegovim lošim idejama date
- budite spremni i znajte o čemu govorite; osnova:
- ponavljajte s poštovanjem; - dajte im malo pažnje;
- nadovezujte se na njihove ideje i želje; - razjasnite detalje;
- predstavite vaše mišljenje na indirektan - predstavite stvari onakvim kakve jesu;
način; - dajte im pauzu;
- preobratite ih u vaše mentore. - prekinite ciklus;
• Prepoznajući njihovu «ekspertizu», djelovat • ljubazna konfrontacija da bi se utvrdile
ćete manje prijeteći. posljedice negativnog ponašanja;
• pohvalite ono što urade kako treba.
«Granata» misli da je niko ne cijeni i ne «Da» osoba želi da se sa svima slaže, ali
uvažava i njeno buntovničko ponašanje je može vrlo lako preuzeti na sebe više obaveza
teško ignorirati. nego što može obaviti, ne razumijevajući pravu
• Vaš cilj je da uspostavite kontrolu nad prirodu zadataka koje preuzima na sebe.
situacijom: • Vaš cilj je da se obavežu na ono što i stvarno
- pridobijte njihovu pažnju; mogu ostvariti:
• potrudite se da vaš glas i jezik budu - napravite takvu atmosferu da bude
prijateljski; sigurno biti iskren;
- ciljajte na srce i pokažite svoju iskrenu - govorite otvoreno i uvažite njihovu
brigu; iskrenost;
- smanjite intenzitet; - pomozite im da nauče planirati;
- dozvolite period da se smire strasti; - osnažite vaš odnos s tom osobom;
- nemojte im dozvoliti da eksplodiraju! - osigurajte posvećenost;
• uzmite ih za riječ i ponovite ukratko na šta
su se obavezali;
• opišite koje mogu biti negativne posljedice.
9
Ranka Šarenac, Nevenka Pavličić i Bego Begu „Pregovaranje i pregovaračke vještine“, Podgorica, 2006.
175
«Možda» osoba nije u stanju da izabere «Ništa» osoba je pasivna i može biti
najbolju odluku pošto je plaše negativne usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je
posljedice svake od mogućih odluka. usmjerena na zadatke, onda je perfekcionista
• Vaš cilj je da im pomognete da nauče u svijetu u kome ništa nije dovoljno
misliti odlučno: dobro. Ako je usmjerena na ljude, ona se
- utvrdite prihvatljivi stepen rizika; povlači prije nego što će povrijediti bilo čija
- identificirajte konflikte i razjasnite sva osjećanja.
pitanja; • Vaš cilj je da ubijedite ovu osobu da
- koristite sistem donošenja odluka; razgovara:
- ohrabrite i osigurajte da ispoštuju - planirajte dovoljno vremena;
dogovor; - postavljajte otvorena pitanja, uz puno
- ojačajte lični odnos. nade da ćete dobiti odgovor;
- budite i duhoviti;
- pogađajte, ako vam ništa drugo ne bude
pošlo za rukom;
- ukažite na buduće posljedice, ako se ne
uključi u pregovore.
«Ne» osoba je orijentirana na zadatke i mora Osoba koja se prenemaže pati od izražene
ih obaviti kako treba izbjegavajući greške. nemogućnosti da vidi šta bi moglo i šta bi
Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu. trebalo biti, ali to nadoknađuje mogućnošću
• Vaš cilj je da ih preusmjerite s traženja da vidi šta nije uredu sa onim što je bilo i što
greški na rješavanje problema: jeste.
- idite niz rijeku – dozvolite im da budu • Vaš cilj je da uspostavite savez za
negativni; rješavanje problema:
- koristite ih kao resurs i sistem za rana - slušajte glavne tačke;
upozorenja; - prekidajte i budite konkretni;
- ostavite otvorena vrata – nemojte - pomjerite fokus na rješenja;
navaljivati da se odluka odmah donese; - pokažite im budućnost;
- prepoznajte njihove dobre namjere; - povucite crtu – govorite o rješenjima ili
- pokušajte sa suprotnim odgovorima – prestanite da govorite na momenat.
obrnuta psihologija.
176
Medijacijski tim osnovne/srednje škole ______________________________________________
IZVJEŠTAJ O MEDIJACIJI
1. ___________________________________________________________________________
2. ___________________________________________________________________________
Razred:_______________________________________________________________________
Godište: ______________________________________________________________________
Do medijacije je došlo:
1. jer su strane u sukobu same zatražile pomoć medijacijskog tima
2. jer je medijator čuo za konflikt i sam ponudio svoju pomoć
3. jer su:
a) kolege iz razreda,
b) nastavnik,
c) roditelj,
d) pedagog,
preporučili stranama koje su u konfliktu da zatraže pomoć medijacijskog tima
4. jer_________________________________________________________________________
Problemi u medijaciji:
177
Obrazac za ocjenu medijatora
Vještine medijatora 1 2 3 4 5
3. Pokazuje nepristrasnost
8. Kontrolira proces
178
VAŽNO ZA VAŠ RAD U TIMU ZA MEDIJACIJU
De Bono govori o prednosti postojanja različitih misaonih stilova u timu, a služeći se metodom
raznobojnih šešira.
Bijeli šešir
Bavi se činjenicama i brojevima, neutralan je i objektivan. Ima disciplinirano mišljenje, razvijen
osjećaj za direktnost, ne nudi interpretacije.
Crveni šešir
To je šešir za emocije. Taj misaoni pristup pokriva sve, od jednostavnih emocija (strah, nedopadanje)
do onih složenijih (prosuđivanje, intuicija, estetska osjećanja).
Žuti šešir
Riječ je o šeširu koji pokriva pozitivno i konstruktivno, zainteresirano za događanje stvari. U
situacijama i ljudima vidi prednost i vrijednost. Simbolizira optimizam, mogućnosti.
Zeleni šešir
Simbolizira plodnost, razvoj, kreativno mišljenje i vrijednost posijane ideje. Stvara nove
koncepte razbijajući tradicionalne obrasce mišljenja. Nosilac ovog šešira je koristan u traganju za
alternativama.
Plavi šešir
Definira probleme i oblikuje pitanja. Odgovoran je za zaključke, uvid u cjelinu, vodi računa o
poštovanju pravila.
Crni šešir
Identificira greške, prepoznaje stvari koje nose opasnost. Ljudi ne tragaju za dokazima koji su
protivni njihovim mišljenjima, ali je ovaj član neophodan u timu.
179
PEDESET RIJEČI I IZRAZA KOJI OPISUJU OSJEĆANJA
srećan stidljiv
uzbuđen smjeran
željan bespomoćan
veseo usamljen
“na sedmom nebu” nesiguran
tužan zbunjen
potišten začuđen
sumoran pometen
očajan rastrojen
plačan umoran
nemiran iznerviran
uzrujan ljut
napet bijesan
zabrinut uznemiren
nespokojan razjaren
miran uplašen
zadovoljan sputan
raspoložen kriv
ponosan stidljiv
opušten posramljen
iznenađen bezbijedan
zabezeknut siguran
preplašen pouzdan
šokiran pun nade
prestravljen pun povjerenja
© 2004 Учионица без насилништва. Дозвољено копирање за рад у настави. Креативни центар.
180
BLAŽENO PONOSNO TUŽNO LIJEPO
181
PROCJENA USPJEŠNOSTI (EVALUACIJA)
Procjene uspješnosti (evaluacije) mogu se izvoditi tokom radnog dana i na kraju obuke.
Dnevne procjene
b) Jednominutnim upitnikom
Nezanimljiva 1 2 3 4 5 Zanimljiva
Neorganizirana 1 2 3 4 5 Organizirana
Napeta 1 2 3 4 5 Opuštena
182
Procjena obuke
Za procjenu cjelokupne obuke možete napraviti kombinaciju predloženih dnevnih procjena, ali i
obavezno imajte provjeru u vidu pitanja i odgovora u formi obrasca.
Naprimjer:
Najlošije Najbolje
183
KORIŠTENA LITERATURA
184