MR. HFZ.

ELVIR DURANOVIÆ
MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH MESDŽIDA

MESDŽID U MILANOVIÆIMA
 Mesdžid u Milanoviæima

Na brežuljku iznad
Karadža smješteno je naselje
Milanoviæi sa sedamnaest
domaæinstava. Milanoviæi su
oduvijek pripadali džematu
Karadže, što znaèi da je imam iz
Karadža povremeno dolazio u
Milanoviæe i poduèavao djecu
osnovnim vjerskim dužnostima.
Mekteb u Milanoviæima sagraðen
je 1968. godine na zemljištu koje
je uvakufio rahmetli Musiæ
Edhem. To je jednostavna
prizemna graðevina s krovom na
èetiri vode. Dimenzije mekteba
su 7 x 8 m što obuhvata oko 50 m2
Mihrab mekteba u Milanovicima
podjeljenih na dvije prostorije:
mektebska uèionica koja za
vrijeme ramazana služi ženama
za obavljanje namaza i centralni
molitveni prostor. Oba dijela
mekteba prostrta su æilimima
koje se darovale džematlije.
Pravac kible oznaèen je
jednostavnim drvenim mihrabom
rad majstora Hašima Bušatliæa.
Mekteb je ograðen betonskom
ogradom 1990. godine. U dana-
šnje vrijeme mekteb u Milanovi-
æima aktivan je samo za vrijeme
mubarek mjeseca ramazana. Tada
se u njemu klanja teravih-namaz i
poduèavaju djeca vjerskom
Unutrašnjost mekteba u Milanovicima
znanju i dužnostima.
MESDŽID U KOTEZIMA
 Mesdžid u Kotezima

Pored naselja Milanoviæi sastavni dio

džemata Karadže je naselje Kotezi sa
pedesetak domaæinstava. Prije izgradnje
mekteba u Kotezima vjerski život se
organizovao po velikim porodiènim kuæama.
Mekteb je sagraðen na zemljištu Duvnjak Juse
i Ramèiæ Alije 1968. godine po uzoru na
Stari mekteb u Kotezima
mekteb na Meri. Dimenzije starog mekteba
bile su 8 x 8 m. Saèinjavale su ga dvije
prostorije: uèionica za mektebsku nastavu i
prostorija za obavljanje namaza. Stari mekteb
srušen je 2008. godine usljed dotrajalosti, a na
njegovom mjestu iste godine napravljen je
novi mekteb koji je, s dimenzijama 10 x 9,5 m,
nešto veæi od starog. Pod zelenom šindrom Mihrab u mektebu

prekrivenim krovom na èetiri vode smješteni

su: hodnik, uèionica i prostorija za obavljanje
namaza. Ispred hodnika je centralni molitveni
prostor. Pravac kible oznaèen je jednostavnim
mihrabom od betonskog bloka. Pravougaona
osnova mihraba je svijetlozelene boje bez
ikakvih ukrasa. Siva niša mihraba neznatno je
istaknuta. Glavni majstor za izgradnju
mekteba u Kotezima je Jusufbašiæ Ismet.
Mještani Kotega napravili su ispred mekteba Šehidska èesma i mekteb
šehidsku èesmu èuvajuæi na taj naèin
uspomenu na svoje šehide. Na èesmi su
uklesana imena: Duvnjak Ismet, Terziæ Muris
i Duvnjak Hamdija.
Uz džamiju i šehidsku èesmu u
neposrednoj blizini mekteba u Kotezima
nalazi se lijepo ureðeno šehidsko mezarje u
kojem su ukopana 52 šehida. Molimo
Uzvišenog Allaha da se smiluje svim
bosanskim šehidima i podari im lijepi džennet.

Šehidsko mezarje
MESDŽID U PIRICIMA
 Mesdžid u Piriæima
Poèetkom osamdesetih godina prošlog
stoljeæa mještani naselja Piriæi pokrenuli su
aktivnosti za izgradnju velikog, lijepog i
finkcionalnog mesdžida koji bi osigurao
dovoljano prostora za upražnjavanje vjerskih
potreba muslimana ovog mjesta. Imajuæi to na
umu, formiran je graðevinski odbor za izgradnju
mesdžida. Graðevinski odbor su saèinjavali:
Esad Sarajliæ, Omer Èizmo, Agan ef. Èolakoviæ Mesdžid u Piriæima sagraðen je 1981. godine
i Mahmut Sarajliæ. Odluèeno je da se mesdžid
gradi na zemljištu koje su za potrebe mesdžida
uvakufili Osman Sarajliæ i hadži Mahmut
Sarajliæ. Vakuf sa 900 m2 na kojem je sagraðen
mesdžid, nalazi se u središnjem dijelu naselja.
Ograðen je i zaštiæen željeznom ogradom.
Gradnja mesdžida brzo je završena, tako da je
16. šabana 1401. godine po Hidžri, odnosno 19.
juna 1981. godine u mesdžidu klanjan prvi
zajednièki namaz. Tim èinom mesdžid je
sveèano proklanjan i dat je na korištenje
džematlijama.
Mesdžid u naselju Piriæi graðen je od
betonskog bloka. Ima dimenzije 13 x 11 m. Sve
radove na mesdžidu uradili su mještani meðu
kojima su se posebno isticali Ibrahim i Munib
Sarajliæ.
Unutrašnjost mesdžida vrlo je lijepo i
funkcionalno osmišljena. Posjetilac æe, nakon
što preðe prag mesdžida uæi u hodnik sa
stalažama za obuæu. S lijeve strane hodnika je
abdesthana, a s desne gasulhana. To je jedina
gasulhana na podruèju džemata Drvetine koja je
u funkciji. Osim gasulhane, s desne strane
hodnika su i stepenice koje vode na sprat.
Centralni molitveni prostor mesdžida u naselju
Piriæi uraðen je po uzoru na znaèajnije džamije u
Bosni i Hercegovini. Kada se uðe u mesdžid ima Levha iznad niše mihraba
se osjeæaj kao da se nalazite u nekoj od lijepih
bosanskih džamija. Pravac kible je oznaèen
mihrabom kojim dominira zelena boja.

Zeleni mihrab mesdžida u Piriæima
Minber u Piriæima napravljen je
po uzoru na minber u Veseloj
Mihrab se sastoji iz dva dijela. Gornji
dio mihraba zapravo je levha sa ajetom u kojem
se govori o tome kako su meleki pozvali
Zekerijjja, a.s., dok se on molio u mihrabu.
Inaèe, levhu mihraba mesdžida u Piriæima
uradio je najpoznatiji kaligraf u Bosni i
Hercegovini iz prošlog stoljeæa rahmetli Ešref
Kovaèeviæ. Donji dio koji uokviruje nišu
mihraba visok je 4, a širok 2m. Niša mihraba
duboka je 55 cm. Sedam pojaseva koji
ukrašavaju nišu simboliziraju sedam nebesa.
Ispod njih je ispisan ajet kojim se nareðuje
okretanje prema kibli prilikom obavljanja
namaza. Unutrašnji ukrasi niše mihraba
mesdžida u Piriæima uraðeni su, onoliko koliko
je majstor bio u moguænosti, na osnovu
mihraba Begove džamije u Sarajevu.
Desno od mihraba je drveni minber.
Njega je za potrebe mesdžida u Piriæima, a na
osnovu minbera džamije u Veseloj, napravio
Ilijaz Alibegoviæ. Minber se nalazi duž desnog
zida mesdžida i dug je 3 m, a širok 75 cm.
Gornji dio minbera ukrašen je alemom.
Poput mahfila Sultan Ahmedove
džamije u Bugojnu mahfil mesdžida u Piriæima
je duž tri zida džamije. Na taj naèin dobijen je
prostor za obavlajnje namaza. Mafhil drže
èetiri stuba. Dio mahfila uz prednji zid
mesdžida dubok je 3, a širok 11m, dok su
dijelovi mahfila uz desni i lijevi zid mesdžida
široki 1,5 m. Mahfil je ograðen željeznom
ogradom sa istaknutim mjestom za mujezina.
Mektebska uèionica koja se nalazi uz
prednji zid mesdžida ispred mahfila nije
adekvatno opremljena za izvoðenje nastave. U
uèionici, osim table, ne postoji nikakav drugi
inventar, tako da se uèionica za vrijeme
ramazana vrlo lahko pretvara u prostor za
obavljanje namaza.